Dveri Rijeci 7 Prirucnik Za Ucitelje PDF

1
• NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû •

• IVAN ĈURIû • KATICA BELAS • ANTONIJA VLAŠIû •
DVERI RIJEýI
Priruþnik za uþiteljice/uþitelje hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne škole
(uz DVERI RIJEýI 7, þitanku hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne škole)
2
Izdavaþ
Profil International
Zagreb, Kaptol 25
Za izdavaþa
Daniel Žderiü
Urednica
Nada Babiü
Izvršna urednica
Petra Stipaniþev
Recenzenti
Karol Visinko, dr. sc.
Mijo Ilijaševiü
Zorka Maliü
Ksenija Rožman
Lektorica
Sanja Ilþiü
Korektorice
Branka Drageljeviü
Ana Kazija
Grafiþki urednik
Antun Zidiü
Prijelom
Darija Klancir
Sting design
Naslovnica
Studio2M
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

odobrilo je uporabu ovog priruþnika u osnovnim školama rješenjem
KLASA: UP/I° – 602 – 09/03-01/0416
URBROJ: 533-02/1-04-1, od 29. ožujka 2004.
CIP – Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuþilišna knjižnica – Zagreb
UDK 372.881.116.342(072.2)
ISBN 953-200-725-3
1. izdanje, 2004.
Zagreb, Hrvatska
Tisak
PROFIL
3
• NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû •

• IVAN ĈURIû • KATICA BELAS • ANTONIJA VLAŠIû •
DVERI RIJEýI
Priruþnik za uþiteljice/uþitelje hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne škole
(uz DVERI RIJEýI 7, þitanku hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne škole)
1
Poštovane uþiteljice i uþitelji hrvatskoga jezika!
Priruþnik koji držite u ruci na osobit je naþin nastao davno prije negoli se i rodila
ideja o þitankama. Zapravo, ovaj je priruþnik nastajao zauzetim radom s uþenicima,
nuÿenjem tema, sadržaja i zadataka koje smo smatrali bitnima osobito u odgojnom
radu s djecom. Bilježili smo i skupljali sve što smo zamijetili:
• osluškivanjem njihovih želja
• praüenjem njihovih potreba
• promatranjem njihovih reakcija
• uoþavanjem njihovih zapažanja
• provjeravanjem njihovih moguünosti
• upoznavanjem njihovih dosega
• razumijevanjem njihovih poteškoüa
• usvajanjem njihovih prijedloga
• odgovaranjem na njihova pitanja
• spremnošüu na izazove koje oni postavljaju
• stalnom zaþuÿenošüu nad djeþjom potrebom za ljepotom, nad njihovim
prepoznavanjem istine, nad njihovim traganjem za pravdom, nad njihovom
spremnošüu na dobrotu
• ushiüenjem nad njihovim poetskim i proznim, dramskim i govorniþkim,
filmskim, likovnim i mnogobrojnim drugim stvaralaþkim sklonostima…
Nastajao je ovaj priruþnik i na mnogobrojnim predavanjima i radionicama u kojima

su sudjelovali (poneke i vodili) njegove autorice i autori: stvarao se i oblikovao dugim
razgovorima, promišljanjima, preispitivanjima i provjerama. Mnoge su naše vrijedne
kolegice i kolege sudjelovali u njegovoj izradi svojim primjedbama, sugestijama,
idejama iznesenim u razgovoru s nama. Štoviše, mnogi roditelji naših uþenika –
znanstvenici, književnici, ljudi iz razliþitih kulturnih ustanova naše zemlje rado su se
odazvali svakoj našoj molbi i priskoþili nam u pomoü dobrim savjetima svake vrste.
Ovaj priruþnik nije zbirka priprava za nastavu, on je zbirka ideja i naþina na koji se
nastava hrvatskoga jezika (u velikome svome dijelu) može izvesti, i to ne obuhvaüajuüi
samo dio koji se odnosi na književnost nego i dijelove nastave izražavanja i stvaranja,
medijske kulture, opüe kulture te nudeüi mnoštvo predložaka za slovniþko gradivo
hrvatskoga jezika.
ýitanke koje prate naši priruþnici nude temeljne životne vrednote: ljubav, istinu,
dobrotu u tekstovima hrvatskih i svjetskih pisaca, tekstovima u kojima se nalaze i svi
obrazovni sadržaji propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U njima
su zastupljeni sadržaji koji obuhvaüaju zbilju od usko osobnoga do opüenitoga, od
kuünog praga do svemirskih prostranstava, od ljubavi prema zaviþaju do skrbi za
planet, od želje za vlastitim boljitkom do poštivanja ljudskih prava.
Želja nam je pomoüi djeci da odrastu u jasnije odreÿenim vrijednostima, da uþeüi jezik
i književnost uþe o sebi i o svijetu, da to uþenje bude ispunjeno vedrinom, humorom,
radošüu, a da se – pri tom – ne bježi od tzv. velikih, ozbiljnih tema (napuštenost,
invalidnost, bolest, smrt, agresivnost, ekologija, odgoj za drugog, ljudska prava...) na
naþin koji djeca mogu prihvatiti i razumjeti
Želimo kulturu i umjetnost svoje zemlje i svoga naroda prikazati, shvatiti i
usvojiti kao osobnu iskaznicu jer je Hrvatska stoljeüima opstojala mnogo više
zahvaljujuüi samosvojnosti kulture, naporom, željom i stvaranjem umjetniþkih djela
negoli politiþkim okolnostima (stoga iskljuþivo politiþke osobe i ideje nemaju mjesta ni
u þitankama ni u priruþnicima).
2
Tekstovi u þitankama i priruþnicima nastoje obuhvatiti sve vidove kulture:

globalne, regionalne, urbane, ruralne, lokalne. Raznovrsnošüu sadržaja želimo saþuvati i
njegovati individualnost u nuÿenju i primanju tekstova, u ostvarivanju i rastu
uþenikove i uþiteljeve osobnosti.
Nastojali smo saþuvati i naglasiti nacionalnu, generacijsku, spolnu specifiþnost, ali im
se nismo željeli podrediti.
Želja nam je da s našim priruþnikom doista gradite, ne samo svoje nastavne
sate nego i susrete sa svojim uþenicima, (su)djelujuüi tako u izgradnji boljega svijeta jer
dobar svijet þine samo dobri ljudi. Vjerujemo da je graditi dobar i plemenit svijet
duboka þežnja svakoga þovjeka, a mi uþiteljice i uþitelji upravo iz takve zadaüe crpimo
snagu, radost i vjeru u ovaj teški i lijepi posao „jer toliko smo još dobra ostali dužni
onima koji idu, onima koji su otišli pred nama.
Toliko smo još dobra ostali dužni onima s kojima idemo, naraštajima koji slijede.
Uistinu, toliko smo još dobra, zauzetosti za dobro dužni sebi samima."
3
KAKO ûETE SE SLUŽITI OVIM PRIRUýNIKOM?
Ovaj priruþnik sadrži:

1. Opširne i bogate upute za interpretaciju svake nastavne jedinice.
Poþesto se nude i alternativni metodiþki sustavi, a time i alternativne
interpretacije. Uþitelj(ica) ih ne treba (niti može) slijediti doslovno.
Odabirat üe ih prema svojim potrebama (odnosno ciljevima i zadacima
koje želi ostvariti) te znaþajkama odjela kojemu predaje.
2. Godišnji raspored rada po mjesecima.
3. Znaþajne datume u školskoj godini koji se mogu aktualizirati nastavnim
procesom.
4. Tipove metodiþkih sustava i osnovne korake u njihovom ostvarivanju.
5. Obrazac priprave koji uþitelj(ica) popunjava vrlo jednostavno, na
temelju svojih iskustava s ovim priruþnikom.
6. Ispite znanja iz književnosti s bodovnim ljestvicama.
7. Razliþite dodatke (upute za lektiru, radne listiüe, upute za vježbe
þitanja, izražajnog govorenja, novinske isjeþke, uþeniþke radove i
sliþno).
8. Popis struþne literature.
Raspored sadržaja svake nastavne jedinice ureÿen je ovako:
Naslov nastavne jedinice Ispod naslova nastavne jedinice u pravilu se

napominje ili navodi iskustvo uþitelja koji su to
književno djelo provjeravali sa svojim
uþenicima.
Metodiþki sustav Uz uobiþajeni i najþešüi, interpretacijsko–

–analitiþki, metodiþki sustav nerijetko su
ponuÿeni i drugi sustavi. Ukoliko je rijeþ o
kakvu sustavu kojim se dosad niste služili,
dobro je pažljivo prouþiti tijek sata i zadatke/
ciljeve koji se takvim sustavom mogu ili
trebaju postiüi.
Zadaci i ciljevi Ovdje je uþitelji(ca)ma ponuÿeno obilje
a) obrazovni zadataka i ciljeva, na njima je da izaberu one
b) funkcionalni koje žele i mogu postiüi.
c) odgojni U odgojnim smo ciljevima naglašavali þlanke
konvencija Ujedinjenih naroda, i to Konvencije
o pravima djeteta i Konvencije o pravima
þovjeka.
4
Didaktiþka artikulacija sata Uz jednu motivaciju koja je u þitanci, u

a) motivacija priruþniku se nude dvije ili tri motivacije,
b) vrsta artikulacije nerijetko þetiri. Iskustvo u mentorstvu
c) sinteza studentima kroatistike pokazalo je da je
d) izražavanje i stvaranje poþetnicima vrlo teško odrediti motivaciju, a
naše višegodišnje (petnaestogodišnje,
dvadesetogodišnje, itd.) iskustvo kaže da
katkad þovjek ostane bez prave ideje, i da je
osvježenje dobrodošlo.
Ovisno o metodiþkom sustavu koji smo
izabrali, središnji dio didaktiþke artikulacije
može biti: interpretacija u užem smislu,
stvaranje problemske situacije, uspostavljanje
meditativnog ozraþja i sl. To je uvijek jasno
navedeno u priruþniku. Naravno, uþiteljici /
uþitelju ostaje puna sloboda izmjene, dopune
ili kombiniranja elemenata. To üe uvijek ovisiti
o osobi uþiteljice / uþitelja i znaþajkama
uþenika u odjelu.
Zadaci za izražavanje i stvaranje potiþu
kreativnost i znatiželju uþenika. Zanimljivi su
kao povod pismenim sastavcima ili
raspravama. Njihova složenost uvjetovana je
dobi uþenika i njihovim interesima.
Aktualizacija Sukladno dobi uþenika aktualizirali smo
odreÿeni dio u tijeku nastavnog procesa.
Aktualizacija katkad može poslužiti i kao
uporišna toþka u interpretaciji ili problemskom
pristupu.
Integracija Navedena su ostala podruþja hrvatskoga jezika
(pravopis, pravogovor, slovnica, medijska
kultura) koja su u izrazitom suodnosu s
nastavnom jedinicom iz književnosti.
Korelacija Navedeni su predmeti koji su u nekom
suodnosu (korelaciji) s nastavnom jedinicom.
Trebali bi se shvatiti kao uputa za razgovor s
predmetnim uþiteljem / uþiteljicom
navedenoga predmeta.
Zanimljivosti Ovaj je dio namijenjen uþitelji(ca)ma koji svojim
uþenicima hotimice proširuju vidike i znanja
koja nisu uvijek usko vezana uz njihov predmet.
Iskusniji üe uþitelji i uþiteljice poþesto ovdje
pronaüi kakav podatak ili poslovicu koja može
biti efektna sinteza ili ideja, naslov pismenoga
sastavka, motivacija ili problemsko pitanje.
Struþna literatura Ovdje je navedena usko struþna literatura koja
se tiþe samo odreÿene nastavne jedinice.
Popis struþne metodiþke literature na kraju je
priruþnika.
5
METODIýKI SUSTAVI / PRISTUPI U NASTAVI KNJIŽEVNOSTI

U priruþnicima za þitanke Dveri rijeþi služili smo se razliþitim metodiþkim pristupima.
Njih je ponajveüma odreÿivala uobiþajena praksa, ali i naša specifiþna iskustva s
uþenicima i polaznicima literarnih radionica tijekom proteklih godina. Naime,
provjeravali smo recepciju veüeg dijela tekstova iz þitanaka, stoga üete u priruþniku
naiüi na naša neposredna iskustva i savjete koji su proistekli iz njih. Navodeüi vam,
poštovane kolegice i kolege, metodiþke pristupe, nipošto ih ne uvjetujemo ili
ograniþavamo, nudimo vam ih kao podsjetnik odreÿenih koraka ili stupnjeva pri
ostvarivanju nastavne jedince po zamisli u priruþniku. Uvjereni smo da ih vi možete
nadopuniti, promijeniti ili zamijeniti svojim iskustvom i znanjem.
1. INTERPRETACIJSKO–ANALITIýKI
1. motivacija (doživljajna); 2. najava teksta i njegova lokalizacija;

3. interpretativno þitanje teksta; 4. emocionalno-intelektualna stanka;
5. izražavanje prvih dojmova; 6. interpretacija u užem smislu; 7. sinteza;
8. aktualizacija; 9. zadaci za samostalan rad
2. PROBLEMSKO-STVARALAýKI
1. najava teksta i provjera dosadašnje recepcije; 2. susret s tekstom;

3. stvaranje problemske situacije; 4. izdvajanje i preciziranje problema;
5. naznake uputa za rješavanje problema; 6. pojedinaþno i skupno
rješavanje problema; 7. rezultati – priopüavanje i korekcije; 8. sinteza;
9. aktualizacija
3. MEDITACIJSKO-STVARALAýKI
1. duševno-tjelesna priprema s najavom teksta; 2. prvi meditativni susret

s tekstom; 3. meditativno poniranje u slojeve teksta; 4. stvaralaþko
izražavanje; 5. meÿusobna komunikacija; 6. sinteza; 7. aktualizacija
4. KORELACIJSKO–INTEGRACIJSKI
1. najava teme; 2. uspostavljanje pojmovno–informacijskih veza;

3. izlaganje; 4. heuristiþki razgovor; 5. sinteza; 6. aktualizacija
5. INTEGRACIJSKO-TERAPIJSKI
1. najava glavne svrhe i naþina susreta; 2. osvješüivanje ,,doživljaja sebe'';

3. najava teksta i prvi susret s njim; 4. izražavanje dojmova i doživljaja;
5. dublje poniranje u književni tekst; 6. izražavanje vlastitog iskustva u
dodiru s tekstom; 7. razmjena iskustva i njihovo vrednovanje; 8. sinteza;
9. aktualizacija
6
U školi se uvijek dogaÿa buduünost. Potrebno je da se, bez ikakvih

vremenskih ograniþenja, ta buduünost dogaÿa sve snažnije i sve ljudskije – i da
i djeca naše djece, da i uþenici kojima üe današnji uþenici biti uþitelji, sanjaju,
ostvaruju svoje snove i da im snovi ne budu izlika za bijeg veü razlog da se
odluþnije zauzmu za svoju zbilju, za svoju ljudsku zbilju. U tom smislu trebalo
bi svake školske godine, štoviše svakoga dana, pridodati nešto novo, nešto
poticajno da bi dostojanstvo i sreüa uþitelja i uþenika bili sve utemeljeniji i
prepoznatljiviji.
Zbog svega toga, od svih nastavnih predmeta, od svih nastavnih programa i
planova, važniji je životni predmet uþiteljeve osobnosti, uþiteljeva odnosa
prema životu i uþenicima. Najvažniji je životni predmet iskazivanje iskrenog
poštovanja prema njihovoj – nužno krhkoj – osobnosti. Jer pomognu li uþitelji
svojim uþenicima da dozriju u svojoj ljudskosti, u svojoj osobnosti, postignuta
je temeljna svrha školovanja. I utemeljenija je nada u buduünost þovjekova
svijeta, njegove ljudskosti.
7
TKO NIJE ýITAO…

Michael Ende
Napomena: Uobiþajeno, þitanke ,,otvaramo" tekstom u kojem je na neki

naþin sažet i l i skriven smisao uþenja književnosti. U petom razredu bila je
to rijeþ (Rijeþ, Zlata Kolariü-Kišur), u šestome pjesma (Što je pjesma,
Tomislav Marijan Bilosniü), a ovdje nudimo þitanje. Željeli bismo da ovaj
sat bude sveþanost rijeþi, sveþanost zajedništva onih koji su sposobni,
poput knjige, otvoriti se rijeþi. Ovim satom možete poþeti prvi sat
književnosti u školskoj godini, a možete njime uspješno zakljuþiti zadnje
sate u školskoj godini (u tom sluþaju odgovarao bi meditacijsko-
-stvaralaþki pristup).
METODIýKI SUSTAV
interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi
a) funkcionalni zadaci i ciljevi
Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje.

Razvijanje maštovitosti uþenika.
Razvijanje uþeniþke sposobnosti za samostalno uþenje.
Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom.
Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika.
Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkih slika, stihova, kompozicijskih dijelova,
ritmiþkoga dojma.
Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja.
Razvijanje jeziþne kreativnosti.
Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja.
Poticanje uþenika na samostalno primjenjivanje usvojenih naþela literarne komunikacije.
b) obrazovni zadaci
Funkcija rijeþi u pjesniþkom jeziku. Retrospekcija. Roman za mladež. Roman kao

umjetniþka bajka. Fantastiþna radnja. Pripovijedanje u treüem licu. Elementi fabule.
Poglavlje. Epizoda u romanu. Etiþka karakterizacija lika. Osnovni priopüajni proces:
slanje i primanje poruke. Književni svijet Michaela Endea. (U þitanci za šesti razred nalazi se
tekst istoga književnika – ýarobno zrcalo, ulomak iz romana Momo.)
8
c) odgojni zadaci
ýovjek ne postaje dobar i pametan ako þita mnogo, nego ako mnogo i þesto þita dobre
stvari. (Luther)
ýitanje je najbolje uþenje. (Puškin)
ýitanje do jutra – avantura odrastanja.
Život kao izmjena radosti i sreüe, tuge i bola, dobra i zla u nevidljivoj ravnoteži.
Optimistiþno stajalište prema životu.
Osposobiti uþenika da bude odgovoran prema samome sebi.
Odgoj slobodne liþnosti.
Potreba prevladavanja zdravog razuma nasuprot strastima.
Razvijanje sposobnosti skladnog pripovijedanja.
Toplina i ljepota obiteljskog doma.
KOPD UN-a þl. 12.
Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito mišljenje ima pravo na izražavanje misli o svim
stvarima koje se odnose na njega. Tako izraženim mislima pridavat üe se znaþaj u skladu s
dobi i zrelošüu djeteta.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jesi li kada jako poželio imati nešto na što nemaš pravo, nešto za što
nemaš novaca?
b) Razumijete li djecu koja ne mogu odoljeti iskušenju pa prekrše pravila
(laž, kraÿa...)?
c) Što misliš o ovim strastima: za hranom, za igrama na raþunalu, za
kartanjem, za prejedanjem þokoladom, za surfanjem na valovima, za
skakanjem s visokog mosta…? Je li dobro da nas obuzmu strasti?
2. interpretacija u užem smislu rijeþi:
Objasniti pojam strasti (proþitati uvodni dio i objasniti mudre izreke).
Po þemu zakljuþujete da je Bastian vaših godina (ima li iste želje kao i vi)?
Kako objašnjavate naslov knjige Knjiga nad knjigama koju je djeþak htio
imati (kakav može biti sadržaj takve knjige)?
Ispišite u bilježnicu sve nepoznate ili manje poznate rijeþi (antikvarijat, fiksna
ideja…) i potražite njihovo znaþenje u rjeþniku.
Kompozicija ulomka (elemente napisati u bilježnicu).
Karakterizacija likova: Bastian, gospodin Koreander, otac.
Izdvojite lik djeþaka, prepišite reþenice iz teksta:
... bilo mu je naizmjence vruüe i hladno, bojažljivo držeüi na oku…
Zašto se djeþak ne može povjeriti ocu?
Što o odnosu oca i sina govori reþenica …a možda neüe ni primijetiti da
ga više nema?
Što znaþi plakati nad knjigom? (uživljavanje)
Koji je smisao þitanja? (Prava, istinska književnost odgovara na osnovna
životna pitanja.)
Sjetite se pjesama koje govore o kljuþnim temama: majka, domovina, ljubav.
Obratite pozornost na rubriku Jeste li znali: uþiti od Schliemanna!
9
3. izražavanje i stvaranje:
Što predlažeš Bastianu? Kako üe riješiti svoj problem (ukrasti knjigu, kupiti
knjigu, posuditi je, pitati oca da mu je kupi)?
Iz uvodnih reþenica teksta odaberi jednu misao i objasni je svojim rijeþima.
Razgovor o poslovicama navedenima u þitanci.
Autor o svome djelu: „Uvjeren sam da u ovim našim desetljeüima doživljavamo
preobrazbu svijesti. Vjerujem da je pritajeni strah koji osjeüamo na svakom
koraku, plod mutacije svijesti. Zato je ljudima potrebno nešto novo."
Usmjereni razgovor o „strastima" ili hobijima.
Potraži priþu Michaela Endea u knjižnici, proþitaj je i ponudi odraslima –
roditeljima kao pravu poslasticu.
4. aktualizacija:
Usmjereni razgovor o odnosu uþenika prema knjigama i djelovanju odreÿenih
knjiga na ljude/uþenike.
Ovdje je moguüe dotaknuti problem raþunalnih igara kojima se uþenici
teško othrvu, potom i klaÿenje koje u nas uzima maha (osobito klaÿenje
maloljetnika koji tako mogu doüi do veüih koliþina novca).
2. travnja – Svjetski dan djeþje knjige

3. listopada – Meÿunarodni dan djece
prvi tjedan u listopadu – Meÿunarodni djeþji tjedan
20. studenoga – Svjetski dan djeteta
integracija
Medijska kultura – postoje barem tri filmske verzije kojima je predloškom bio
ovaj film. Uþenike treba potaknuti da ih potraže i pogledaju. Jezik – zavisno
složene reþenice.
Proþitaj priþu Ive Andriüa Knjiga. Ima li sliþnosti u sadržaju i u poruci?
Kakva bi, po tebi, morala biti Knjiga nad knjigama, kako bi trebala izgledati i
što bi trebala sadržavati? Napiši nekoliko reþenica o tom.
korelacija
Likovna kultura (animirani film, prikaz likova). Glazbena kultura (svojedobno

vrlo popularna uvodna pjesma). Sat razredne zajednice.
zanimljivosti
Prve civilizacije i prva pisma stvorena su prije 5000 godina.

U srednjem su se vijeku nepoüudne knjige palile.
Indeks librorum prohibitorum – popis zabranjenih knjiga koji je 1564. proglasio
Tridentski koncil, a sadržavao je knjige i autore koje su se smatrale štetnima za
katoliþki nauk, stoga je katolicima bilo zabranjeno njihovo þitanje, tiskanje i
širenje. Na tome popisu bila su imena znaþajnih filozofa i književnika (Rabelais,
Gallilei, La Fontaine, Pascal, Spinoza…). Indeks je ukinut 1966. godine.
10
SAMO SRCA
Sida Košutiü
Napomena: Prije školske zadaüe u kojoj üe šira tema biti promišljanje o

životu i životnim vrijednostima, dobro je interpretirati ovu pjesmu u prozi.
Uþenicima je to izvrstan poticaj. U tom sluþaju, motivacija može biti i
odnos sadržaja pjesme i likovnoga priloga u þitanci.
METODIýKI SUSTAV
a) meditacijsko-stvaralaþki
b) interpretacijsko-analitiþki
(alternativni, slijediti pitanja u þitanci)
zadaci i ciljevi
Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme.

Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje
sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Otkrivanje etiþkih i idejnih
stajališta u pjesmi. Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga þitanja. Razvijanje sposobnosti
(neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja.
b) obrazovni zadaci
Usporedba. Personifikacija. Metafora. Ideja teksta. Tema. Alegorija. Kontrast.

Hiperbola. Pjesma u prozi. Misaonost proznoga teksta – za one koji mogu i žele više.
c) odgojni zadaci
Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti: humanosti, blagosti, dobrote, skromnosti, poniznosti.

Duhovno bogatstvo ispunjava þovjeka potpunije od materijalnog. Razvijanje ljubavi i brige prema
drugom þovjeku.
„Ali srcem siüi u srce bližnjega, dublje je, teže i sretnije od drugoga truda."
„ýovjeþe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda."
KOPD UN-a þl. 18.
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere. To pravo ukljuþuje slobodu mijenjanja vjere
ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinaþno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, vjera
ili uvjerenje iskazuje uþenjem, bogoslužjem, molitvom i sudjelovanjem u obredima.
11
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) ýovjeku je najteže i najvrjednije naüi put:
- do zvijezda
- do Zemljine utrobe
- do Boga
- do þovjeka?
(Dobivene uþeniþke odgovore usporedit üemo s odgovorima koje nam
nudi Sida Košutiü u svom literarnom ostvarenju Samo srca.)
b) Protumaþite misao iz djela Mali kraljeviü – ýovjek samo srcem dobro vidi.
2. stvaranje meditacijskoga ozraþja:

Uþeniþke odgovore dobivene, nakon þitanja teksta, usporeÿujemo s
odgovorima ponuÿenima u pjesmi u prozi Samo srca Side Košutiü.
Da bismo dublje ušli u svijet ovoga teksta, uþenicima podijeljenim po
skupinama, zadajemo po dva zadatka koja ih navode na meditacijsko
poniranje u slojeve teksta.
Uputa: Prepisati u bilježnicu onaj dio teksta koji odgovara navedenim
mislima (poukama) iz djela i samostalno ga interpretirati, iznoseüi svoje
misli, stajališta, osjeüaje, svoja slaganja ili protivljenja pjesnikinjinu iskazu.
Misli (pouke, poruke koje proizlaze iz književnog teksta):
1. Naš život ima smisla ako znamo ljubiti bližnjega.

2. Ne možemo sve znati.
1. ýovjek zaboravlja þinjenice (podatke).

2. Naš život, u usporedbi s pojavom života na Zemlji, kratko traje.
1. Biti ponizan prema Bogu vrijedi više od postignute slave.

2. Napor koji üemo uþiniti da volimo drugog þovjeka, uþinit üe nas
sretnijim.
3. Smrt nam dolazi kada joj se najmanje nadamo (iznenada).

4. Da proživimo svoj život, potrebna nam je snaga.
Meÿusobna komunikacija – þitanje i slušanje uradaka svih skupina

Sinteza i aktualizacija – Pisanje sastavka na sljedeüe teme:
a) Ljubav mi je potrebna…
b) Kako prepoznajem ljubav osoba s kojima najviše komuniciram?
c) Samo ljubavlju ispunjen život bit üe nam osmišljen i svrhovit.
a) „Cijelog svog života þovjek se pokušava popeti na vrh ljestava i kada
konaþno uspije – otkrije da su ljestve naslonjene na pogrešan zid." (iz
knjige Okonþaj borbu i zapleši sa životom). Odgovori:
12
a) U þemu je bila þovjekova pogreška?

b) Kako izbjeüi tu pogrešku?
(Odgovore ti nudi i tekst koji smo upravo interpretirali.)
b) Pokušaj navesti što više razloga koji prijeþe þovjeku ulazak u srce druge
osobe!
c) Pronaÿi u þasopisima za djecu literarni tekst koji govori o ljubavi þovjeka
prema drugim ljudima (roditelju, ženi, djetetu, prijatelju, prijateljici…) i
prepiši ga u svoju bilježnicu za lektiru.
4. aktualizacija:
(Pogledati iznad!)
integracija
Jezik i izražavanje – interpretacijsko þitanje, pisanje sastavka na zadanu temu,

pripovijedanje. Zarez uz vokativ. Imperativ. Umetnuta zavisno složena reþenica.
korelacija
25. listopada – Dan dobrovoljnih davatelja krvi

2. prosinca – Dan invalida
11. veljaþe – Svjetski dan bolesnika
14. veljaþe – Dan zaljubljenih (Sv. Valentin)
zanimljivosti
Jeste li znali da su o ljubavi ispisani mnogi aforizmi? Evo nekih!

Ljubav nije þudo, ali þini þudesa. (Milan Begoviü)
Ljubav se raÿa iz znatiželje, a traje iz navike. (Massimo Bontempelli)
Prvi uzdah ljubavi posljednji je uzdah mudrosti. (Antoine Bret)
Zašto bi þovjek morao voljeti rijetko da bi mnogo volio? (Camus)
Onaj tko te u suze tjera, taj te i voli. (albanska narodna izreka)
13
PROFESOR POVIJESTI
Enes Kiševiü
Napomena: Na po þetku þitanke, jedna do druge stoje pjesme o

profesoru i uþiteljici. Nekima üe to, možda, biti þudno, a uþiteljskoj
uroÿenoj skromnosti – možda i odviše. Birajuüi ove pjesme imali smo na
umu ono što se u psihologiji zove „modelom" (o)ponašanja. Svakodnevno
izloženi uþeniþkim pogledima, razmišljanjima i pitanjima – htjeli i l i ne
htjeli, nudimo im sebe kao „model". Ove dvije pjesme neka budu „model" i
uþiteljima.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Aktualnost pjesme u vremenu: juþer – danas – sutra.

Osposobljavanje uþenika za valorizaciju umjetniþkih poruka.
Razvijanje kritiþkog mišljenja i opredjeljenja za napredna stajališta.
Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova.
Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja.
Razvijanje literarno–komunikacijskih iskustava i sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja.
Razvijanje navike za upoznavanje književnih djela s ratnom tematikom – kao izvorima
proturatnih stajališta i afirmaciji þovještva.
b) obrazovni zadaci
Metafora. Red rijeþi u poeziji. Slobodan stih. Upravni govor u pjesmi. Funkcija rijeþi
u pjesniþkom stilu.
c) odgojni zadaci
Upoznavanje, þuvanje, poštovanje i razvijanje vlastitog nacionalnog identiteta.

Strahote rata narušavaju obiteljski sklad, oduzimaju roditelje, nagrÿuju i sakate djetinjstvo.
Opüa osuda rata, osvajanja i nasilja.
Osuda rata kao dehumanizacije þovjeka.
Potreba mladog þovjeka za sporazumijevanjem meÿu ljudima i narodima kao neophodnost
opstanka.
14
Težnja prema ljepoti i slobodi življenja.

Valja stvarati i þiniti dobro, zlo se mora i može pobijediti.
Uþenje o sebi – stvaranje pozitivne slike liþnosti.
Küi Mira zove se Radost. (finska)
Tko sije mir, žanje sreüu. (ruska)
Rat ni nijednu mater nasmel.
Rat, poguba ljucke naravi.
Hoüeš li upoznati þovjeka, pogledaj njegova djela. (kineska)
PREAMBULA DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA
Prijeko je potrebno ljudska prava zaštititi vladavinom zakona kako þovjek ne bi bio prisiljen
pribjeüi pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja.
Bitno je promicati razvoj prijateljskih odnosa meÿu narodima.
Narodi su u Povelji Ujedinjenih naroda ponovno potvrdili svoju vjeru u temeljna ljudska prava,
u dostojanstvo i vrjednotu ljudske osobe i u ravnopravnost muškaraca i žena te odluþili
promicati društveni napredak i poboljšati uvjete života u veüoj slobodi.
Države þlanice obvezale su se u suradnji s Ujedinjenim narodima osigurati opüe poštivanje i
primjenu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
Kada si se zadnji put postidio? Opiši!
Kako se osjeüaš kada netko priþa o zlu, a kako kada netko priþa o dobru?
Možeš li zamisliti svijet bez rata? Ako ne možeš – zašto? Ako možeš, kako
bi se, po tvom mišljenju, to moglo postiüi?
2. interpretacija u užem smislu:
Što pouþava profesor povijesti: slijed dogaÿaja u vremenu i prostoru ili
uzroke dogaÿajima u vremenu i prostoru?
Što je tema pjesme? Je li iskazana kojom rijeþju ili stihom?
Profesor je mogao izabrati ove metafore za zlodjela u ratu:
a) logori
b) muþenja, ubijanja, masovne grobnice,
c) zarobljenici
d) gladna i preplašena djeca
e) ratna siroþad.
Izaberi tri odrednice i navedi zašto su one metafore za rat!
Zašto su uþenici rekli i odgovorili zvijeri?
a) krvoloþne su
b) ubijaju druge za zadovoljenje svojih nagona
c) nemilosrdne su prema slabijima
Izaberi jedan od ponuÿenih odgovora.
Postavimo uþenicima sljedeüa pitanja:
a) mogu li zvijeri bacati bombe
b) mogu li muþiti u logorima
c) mogu li rušiti ljudska dobra, kulturnu i prirodnu baštinu
d) mogu li upotrebljavati sredstva za masovno uništavanje: razorne
klasiþne i nuklearne bombe, biološke i kemijske otrove?
O svakoj odrednici neka napišu svoje mišljenje. Proþitati u razredu i
15
meÿusobno komentirati.
Koje su ostale þovjekove negativne osobine? (nepoštenje, sebiþnost,
nasilništvo…)
Objasni inverziju rijeþi u zadnjoj strofi. (Kako je proþitati, kojim glasom,
tempom, visinom i koju rijeþ naglasiti?)
Kako proþitati posljednji stih koji je motto cijele pjesme:
a) tiho, neþujno
b) glasno
c) optužujuüi
d) sa strahom?
Pronaÿi rijeþi za dobro (majka, mir, prijatelj, znanje… dalje nastavi
sam/sama).
Neka ti antiratnu poruku kažu uþitelji ostalih predmeta, a ti je, umjesto njih,
sastavi i napiši.
Koja su dobra djela u ratu? (pitaj odrasle i zapiši u svoju zadaüu)
Ako imaš priliku, intervjuiraj neku osobu koja pomaže ljudima ili brine o
ratnoj siroþadi, radi na socijalizaciji i prekvalifikaciji ranjenih branitelja.
4. aktualizacija:
Najmanje tri dana prati Dnevnik na HTV-u. Napiši u zadaüu svoje komentare:
koliko je puta predstavljeno zlo, a koliko puta dobro u dnevniþkim
prilozima? Zabilježi datum praüenja i daj svoju prosudbu.
24. listopada – Dan Ujedinjenih naroda
10. prosinca – Dan prava þovjeka
integracija
Povijest. Vjeronauk. Medijska kultura. Proturatna tematika u književnosti.

Posjeüuješ li povijesna mjesta svoga zaviþaja?
korelacija
Zemljopis – ratna previranja u svijetu.

Likovna kultura – Picasso: Guernica; spomenici žrtvama za slobodu…
Vjeronauk – Deset zapovijedi Božjih.
zanimljivosti
U Vatikanskim arhivima nalazi se zavjernica (prisega) kralja Dmitra Zvonimira

koju je 1089. godine, pri svojoj krunidbi u crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu, dao
papi Grguru VII. (tj. njegovu izaslaniku opatu Gebizonu) u kojoj, izmeÿu
ostaloga, piše: „…gojit üu pravdu, starat üu se oko davanja desetine (danas
to znaþi: porez), štitit üu siromahe, zaštiüivati udovice i sirote, opirat üu
se prodavanju ljudskoga roblja…"
16
ROĈENI, HAJDE S DEJKOM

DA BACIMO MREŽE
Miroslav Slavko Maÿer
Napomena: Ova pjesma „sestra" je pjesmi U ljetne veþeri postaju mreže

mog djeda srebrne, dragoj tolikim uþiteljima i uþenicima. Ukoliko je
uþitelj(ica) naklonjenija toj pjesmi, neka je interpretira umjesto ove. Ova
pjesma neka posluži za samostalnu interpretaciju i l i komparativnu analizu
lirskih pjesama (u literarnoj družbi, za one koji mogu više, u pismenoj
vježbi...).
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta.

Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza.
Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme.
Motiviranje uþenika za samostalno þitanje poezije.
Samostalno i razraÿeno objašnjavanje lirske pjesme.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih slojeva pjesme.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi.
Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga þitanja.
ritmiþkoga dojma.
Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja.
Razvijanje doživljaja ritma, pjesniþkih slika.
Otkrivanje dubljih slojeva pjesme.
Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike
Razvijanje sposobnosti lirskoga memoriranja.
Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja.
17
b) obrazovni zadaci
Lirska intimna pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Usporedba. Epitet. Personifikacija.

Dijalektizam. Vizualne, taktilne, olfaktivne i gustativne pojedinosti.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi i poštivanja prema starijim þlanovima obitelji. Za sreüu u obitelji najvažniji
su ljubav, meÿusobno uvažavanje i razumijevanje. Stare i nemoüne potrebno je okružiti
pažnjom i ljubavlju.
Davanje sebe þini þovjeka bogatim.
Altruizam – nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih
interesa u korist drugih.
Svaki je dan prilika za doprinos pravima þovjeka – tvoga bližnjega.
KOPD UN-a þl. 5.
Roditelji imaju prava i dužnost usmjeravati i voditi dijete prema njegovim razvojnim
sposobnostima. To isto vrijedi i za þlanove proširene obitelji.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj može razgovarati s uþenicima o odnosima prema starijim osobama
(djedu, baki, teti). Važno je da djeca shvate koliko su potrebni bakama i
djedovima. Razgovor se temelji na plemenitim osjeüajima (druženje sa
starim i nemoünima, poštovanje, tolerancija, trpeljivost).
b) Pitanje upuüeno uþenicima: Jeste li þuli izreku „Djedovi i bake postoje
kako bi razmazili unuke"?
Što vi o tome mislite? Objasnite svoje stajalište. Pridržavaju li se tvoji baka
i djed ove izreke? Kako?
c) Igra „zamrznuta fotografija". Dva uþenika (oni mogu biti dva djeda, djed
i unuk i sl.) zauzmu položaj kao na nekoj zamišljenoj fotografiji. Prije se
dogovore koji üe što biti. Kad uþitelj kaže „kreni", fotografija „oživi" i oni
se identificiraju s likovima te odigraju odreÿenu situaciju i dijalog. Ne
treba djeci sugerirati o þemu üe razgovarati, neka sami improviziraju.
Ostali uþenici mogu „djedu" i „unuku / unuci" postavljati pitanja.
Kasnije razgovaraju o tome.
Možete li po nekim rijeþima u pjesmi prepoznati zaviþaj Slavka Maÿera?
(bašþe, miris trave, dol, šuma, šarani) – Slavonija
Što je pjesnika potaklo na pisanje ovih stihova?
Zašto je djed svake noüi budio unuka?
Je li mogao iüi u ribolov bez njega?
Zašto ga je, ipak, zvao?
Kako je to doživljavao unuk?
Je li mu bilo teško ustati?
Što ga je motiviralo za noüni ribolov?
Jeste li nešto sliþno doživjeli sa svojim djedom?
Koje pjesniþke slike uoþavate u pjesmi?
18
Pronaÿite motive u svakoj strofi (kitici).

Pronaÿite u stihovima vizualne (vidne), taktilne (dodirne), olfaktivne
(mirisne) i gustativne (okusne) pojedinosti.
Vizualne: mjeseþina, noü, bašþe, selo, šuma, mreže, šaran, pogureni djed i
unuk, plavi od noüi, svijetli od mjeseþine.
Olfaktivne: miris orošenih trava, mirisni šarani, miris peþenoga kruha.
Taktilne: predjutarnji hlad.
Gustativne: toplo kuhano mlijeko.
Jeste li doživjeli rano jutro na selu?
Gdje ste bili?
Tko vas je probudio?
Koje ste mirise osjetili i zvukove þuli? Opišite ih.
Pronaÿite razlike i sliþnosti izmeÿu jutra u gradu i jutra na selu.
Što vam je draže? Objasnite zašto.
a) O þemu razgovaraš sa svojim djedom? Možeš li mu se povjeriti i reüi ono
što roditeljima ne kazuješ? Piši o tomu.
b) S prijateljem uprizori:
a) susret unuka i djeda koji se dugo nisu vidjeli
b) djedove koji razgovaraju o svojim unucima.
4. aktualizacija:
Kakav je tvoj odnos s djedom? Opiši jedan zajedniþki doživljaj tako da tvog
djeda upoznamo po njegovim postupcima. Proþitaj djedu ovu pjesmu.
Razgovarajte o djedu i unuku iz pjesme.
integracija
Krasnoslov. Usmeno i pismeno izražavanje: akustiþni, vizualni, taktilni,

olfaktivni i gustativni motivi.
korelacija
Zemljopis: Slavonija, život uz Savu.

Likovna kultura: Pejsaži Bože Kopiüa, kalendari sa slavonskim motivima.
Sat razrednika: Odnos prema starijim þlanovima obitelji (ljubav, poštovanje).
zanimljivosti
Miroslav Maÿer, brat književnika Slavka Maÿera u svojoj autobiografiji kaže:

„Slavko je tvrdio da üu se jednog dana razviti u samostalnu poetsku liþnost i da
ne sumnja u to da üu biti svoj i izvoran pjesnik. ýak je govorio da pišem
interesantnije od njega i da voli moje stihove. Dakako, to je bilo iz ljubavi
prema meni, ali sam ipak intimno osjeüao da tako misli."
Osim što je radio kao profesor u školi, Miroslav S. Maÿer jedno je vrijeme bio i
ravnatelj amaterskog kazališta „Joza Ivakiü" u Vinkovcima.
19
NEBESKI PARKETAR
Luko Paljetak
Napomena: Više od iþega, ovim smo tekstom željeli afirmirati rad: smisao
i radost rada koju djeca ove dobi teško vide, ne zato što ne mogu, nego
zato što im se nameüu „modeli" i l i uzori koji svoju egzistenciju grade na
iznimnostima (ekstremima): sportaši, pjevaþi, filmske i manekenske
zvijezde. Iako ne sudimo o njihovu radu, smatramo bitnim istaknuti da i
naoko nezanimljiv rad ima dubok smisao. Ovo je osobito važno naglasiti
u sedmome razredu kad uþenici veü razmišljaju o bodovima za upis u
odreÿene škole.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike.
Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme.
Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske (razliþite od svakodnevne) stvarnosti.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje
moralna naþela zapadnoeuropske – kršüanske civilizacije.
Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja (ostvaraja) pjesniþkog teksta (opkoraþenje u þitanju).
Otkrivanje poetske funkcije metafore, usporedbe.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva pjesme.
Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja
dojmova i doživljaja.
Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije.
b) obrazovni zadaci
Epitet. Opkoraþenje. Dijalektizam / regionalizam. Katren/þetverostih. Tercet/trostih.

Sonet.
Licentia poetica – pjesniþka sloboda.
20
c) odgojni zadaci
Osvijestiti uþenicima spoznaju o radu kao temelju napretka i sigurne

buduünosti. Razvijati ljubav i poštovanje prema svakom þasno obavljenom
poslu. Štoviše, više vrijedi þasno i dobro obavljen neki društveno „niže
vrijedan" posao negoli loše i nemarno obavljen neki „društveno više
vrijedan" posao.
Svaki rad koji je na dobrobit þovjeka i zajednice oplemenjuje þovjeka i
zajednicu.
ýovjek je kao brava – svakom treba izabrati kljuþ. (ruska)
ýovjek želi da je od svakoga bolji, a od sina da je gori.
Prva i najvažnija škola za vrline jest oþinska kuüa.
Društvo i obitelj nalik su kakvoj palaþi: ako oduzmeš palaþi jedan temeljni
kamen, onda se sve poþinje rušiti. (Talmud)
Radom se sve postiže. (francuska)
Oduzmi rad iz ruku, oduzeo si kruh iz usta. (uzbeþka)
Ki þa dela, sebi dela.
Ki zlo dela, zlo ga þeka.
Što možeš uþiniti danas, ne ostavljaj za sutra.
Bolje je uzalud raditi nego uzalud besposlen stajati.
U kovaþa crne ruke, a bijela pogaþa.
Zgubljen dan kad niš ne udelaš.
Znanje je imanje.
Svako djelo doÿe na vidjelo.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþenici sedmoga razreda veü „skupljaju" bodove za upis u srednju školu.
Povesti razgovor o njihovu buduüem zanimanju (želje, snovi i sl.).
Uoþavati „omiljena" zanimanja (društveno visoko vrednovana) i ona koja
uvjetuju npr. niže ocjene.
b) Uþitelj(ica) možda veü donekle poznaje zanimanja roditelja (pretpo-
stavljamo da jedan odjel vodi od poþetka) i poþinje razgovor o
posebnostima svakoga zanimanja, tj. o onome što predstavlja uspjeh u
ponekim zanimanjima (uslužnost i þistoüa ugostitelja, blagost i strpljivost
medicinske sestre ili odgojiteljice u vrtiüu, preciznost postolara,
pouzdanost vodoinstalatera ili bravara, poštenje mesara ili trgovca i sl.).
c) Razgovor o jednoj poslovici koja se odnosi na rad ili odnos prema radu.
d) Ukoliko želimo ovom pjesmom ostvariti kakvu aktualizaciju, izabrat üemo
prikladnu motivaciju.

Slijediti pitanja iz þitanke. U usmjerenom razgovoru, koji üe se temeljiti na
likovnom djelu Stolar hrvatskoga slikara Mezdiüa, treba naglasiti i osmisliti
osjeüaje koje þovjeku pruža rad:
21
a) dostojanstvo (svijest da þovjek može, hoüe i zna raditi: osvijestiti im i

njihovo poštovanje prema onima koji su dobri u svome poslu)
b) radost (osvijestiti kako se osjeüaju kad nauþe i dobiju dobru ocjenu)
c) umor koji oplemenjuje jer dokazuje þovjeku da može uspjeti i
pobijediti umor
d) osjeüaj sposobnosti, kompetencije (vrlo važan u ovim godinama, i
kasnije).
a) Rasprava o popularnim zanimanjima (manekeni i fotomodeli, modna
industrija, sport, neproizvodna zanimanja): koji im je cilj, koliki je aktivni
radni vijek, koje ustanove obrazuju za spomenuta zanimanja i sl.
Suprotstaviti tome, primjerice, obrtniþku ili poljodjelsku tradiciju iz širega
zaviþaja uþenika (što znaju o tome, kako su živjeli i održali se njihovi preci
i sl.).
b) Razvijanje i bogaüenje rjeþnika: podijeliti uþenike u skupine i dati im
istraživaþki zadatak. Trebaju tijekom odreÿenoga vremena prikupiti
podatke o poslovima koje su obavljali ljudi njihova kraja (grada, sela),
osobito o starim obrtima te sastaviti mali rjeþnik pojedinoga zanimanja ili
obrta. Mogu donijeti i pisane materijale (prospekte, cjenike, natpise i sl.)
te prirediti izlaganje o tome. Može to biti i dobra tema za sat razredne
zajednice.
c) Kraüi pismeni sastavak kojemu üe naslov biti jedna poslovica (odgojni
zadaci).
4. aktualizacija:
23. rujna – Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine
(Dubrovnik, rad obrtnika – primijenjena umjetnost)
1. listopada – Svjetski dan ljudskih naselja
17. listopada – Svjetski dan borbe protiv siromaštva
2. studenoga – Dan spomena na mrtve (Dušni dan)
1. svibnja – Meÿunarodni dan rada
integracija
Reþenica – „pretakanje" iz strofe u strofu. Višestruko složena reþenica, složene

reþenice. Dijalektizmi. Atribut (gramatiþka i umjetniþka kategorija).
korelacija
Tehniþka kultura – obrada drveta.

Sat razredne zajednice – izbor zanimanja.
Vjeronauk – priþe iz života svetaca (Josip – tesar), atributi svetaca i blaženika.
22
zanimljivosti
Kako üete prepoznati „bradate muškarce u haljinama koji gledaju u nebo ili u
zemlju", tj. svece po crkvama?! Po atributima, u ikonografiji se pojedine osobe
prikazuju s atributima (predmetima, biljkama, životinjama, odjeüom) po kojima
se nedvojbeno može utvrditi o kojoj je svetaþkoj osobi rijeþ. Zanimljiv je prikaz
kreposti ili vrlina: prikazane su kao djevojke sa simbolima:
Vjera – križ, kalež, svijeüa, na glavi crkva
Ljubav – djeþica privijena uza skut, srce, janje
Ufanje – sidro, rog obilja, laÿa na glavi
Razboritost – zmija, ogledalo, na glavi krug
Pravda – vaga, maþ, liktorski snop, šiba
Jakost – slomljeni stup, lavlja koža
Umjerenost – plitka þaša s vodom i vinom, pješþana ura.
23
MOJA UýITELJICA
Milan Krmpotiü
Napomena: „Dvije najteže sposobnosti u svijetu jesu: sposobnost

(o)vladati ljudima i sposobnost odgajati ih." (Kant)
Dugo pamtimo svoje prve uþitelje, osobe koje su nam otvorile put prema
svijetu koji nas okružuje. Svejedno je je li to bila majka, otac, baka, djed,
teta, tete u vrtiüu, uþitelj i l i uþiteljica u školi. Jako dugo odjekuju one
„þarobne rijeþi" koje smo zajedno otkrivali, njegovali i usvajali za dobar let
prema ýovjeku. Steþena temeljna znanja, vještine i navike prate nas cijeli
život, kao i likovi onih koji su nam usadili te temelje.
METODIýKI SUSTAV_______________________
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti literarnog mišljenja.

Otkrivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta.
Razvijanje svijesti o ulozi lirskog pjesništva u izgraÿivanju i oblikovanju osobnosti.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme u cijelosti i doživljavanje pojedinih
pjesniþkih slika.
Otkrivanje poetske funkcije zaviþajnog govora.
Poticanje uþenika za samostalno korištenje i prikupljanje sekundarnih izvora literarne
(posebno zaviþajne) graÿe.
b) obrazovni zadaci
Metafora. Upotreba zaviþajnog govora u slobodnom priopüavanju misli. Dijalektalna

poezija. Slobodni stih. Rima. Ostvarivanje ritma. Inverzija. Opkoraþenje. Epiteti.
Ponavljanje rijeþi. Funkcija motiva u kompozicijskom ustrojstvu pjesme. Pjesniþke
slike.
24
c) odgojni zadaci
Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo.

Razvijanje ljubavi i poštovanja prema uþitelju.
Njegovanje humanih uzornih odnosa prema pojedincu i društvenoj zajednici.
Razvijati pozitivni osjeüajni odnos prema nestandardnim inaþicama hrvatskog jezika.
ýovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i u jeziku. (arapska)
Lako je postati uþen, ali je teško postati þovjek. (uzbeþka)
Poslije kruha odgoj je prva potreba naroda. (Dante)
Ništa nije bolje od dobre volje.
Više valja šaka dobrote nego vreüa mudrosti.
Rijeþ nutka, a primjer povlaþi.
Upuüivanje na važnost poštivanja starijih.
Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine
plemenitijim.
Znatiželja, hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje.
Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom.
KOPD UN-a þl. 8.
Dijete ima pravo na oþuvanje vlastite osobnosti, u što su ukljuþeni narodnost, ime i obiteljski
odnosi kakvi su priznati zakonom.
Voli svoj zaviþaj, svoj govor i svoj jezik, svoj narod: upoznaj njegovu prošlost, njegove ljepote,
njegove znamenite ljude, njegove posebnosti. Sve to i tebe þini vrijednim, posebnim,
drugaþijim. Nastoj upoznati i druge narode i druga podneblja.
KOPD UN-a þl. 12.
KOPD UN-a þl. 13.
Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu traženja, primanja i davanja
obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom ili tiskom,
umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira.
(alineja 2. – Ovo se pravo u provedbi može podvrüi odreÿenim ograniþenjima, ali samo onima
koje propisuje zakon i koja su nužna a) radi zaštite prava i ugleda drugih, b) radi zaštite
nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, javnog zdravlja ili üudoreÿa.)
Možemo, s punim pravom, reüi da metodika nastave materinjega jezika poþiva na þlanku 12.
i þlanku 13., štoviše, nastava materinjega jezika i književnosti ponajveüma nastoji oblikovati
osobu koja üe promišljati svijet i zbilju oko sebe, odgovorno se odnositi prema njoj i prema
rijeþi kojom je iskazuje i oblikuje.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedi pet najvažnijih osobina koje treba imati dobar uþitelj.
b) Pamtiš li svoga prvog uþitelja ili uþiteljicu? Po þemu?
c) Koja „vrata" uþitelj može otvoriti: znanja, ljubavi, srca, razuma, škole,
domovine …? (Nastavi nizati!)
25

Slijediti pitanja iz þitanke i sadržajnom analizom strofa „pratiti" temu
pjesme.
Uobliþiti temu svake strofe jednom ili dvjema reþenicama.
Svaka strofa mogla bi biti kratka priþa, odnosno upoznavanje objektivne
stvarnosti na lirski naþin.
Sadržaj svake strofe:
1. strofa
... moja Merika (objasniti zašto moja)
... u krilu materinu krilatu otkrila (zašto su majþini skuti krilati, što im daje
krila?)
... jabuka (simbol darivanja) iz mora, a školjka u Slavoniji (objasniti bisernicu-
-tamburicu)
2. strofa
... pjesma zemljoradnika i pjesma radnika
... otkriüe prirode (pupoljci, pup cvjetanja)
3. strofa
... zemlja na žednu dlanu znanja (kakvo znaþenje ima dlan, ruka u ovoj
strofi?)
... nada koja nam je potrebna u svakom trenutku (kakva su to þarovita
vrata, što je iza zlatnih þarovitih vrata?
Objasniti posljednja tri stiha. Jesu li ona motto cijele pjesme?
Kako se izražava misao da su uþitelj i uþenik jedno? Znaþi li to potvrdu misli
da uþimo dok smo živi?
a) Izdvoji epitete iz pjesme, izaberi najslikovitije i proširi njihova znaþenja
svojim rijeþima, asocijacijama i usporedbama.
b) Što bi promijenio u svojoj školi da se bolje osjeüaš?
c) Da možeš biti uþitelj ili uþiteljica, što bi uþinio(la) za svoje uþenike da
postanu pravi ljudi?
d) Što misliš kakvo je znanje najpotrebnije mladom þovjeku tvoje dobi?
e) Znaš li što o radu uþitelja s hendikepiranim uþenicima (gluhonijemima,
slijepima, autistima)?
f) Napiši priþu ili pjesmu na temu Moja uþiteljica.
4. aktualizacija:
5. listopada – Svjetski dan uþitelja
Iz Etiþkog kodeksa hrvatskog uþiteljskog staleža upoznati uþenike s
nekoliko karakteristiþnih odredaba:
U djetetu leži sve bogatstvo þovjeþnosti. (Fichte)
Uzori moj su svi uþitelji svijeta koji su svoj život i misao posvetili þovjeþanstvu
i njegovom napretku.
26
integracija
Oblikovanje pjesme „prevoÿenjem" u standardni jezik i na zaviþajni govor

uþenika.
Narjeþja, govori, lokalizmi. Pisanje velikog poþetnog slova u imenima država,
gradova, kontinenata, voda…
korelacija
Fizika – iz životopisa Nikole Tesle saznaj o njegovoj uþiteljici i njegovu životnom

putu.
Sat razrednika – razrednik ili razrednica priþaju o svojim uþiteljima.
zanimljivosti
Znamenita ameriþka književnica Helen Keler, od djetinjstva slijepa i

gluhonijema, svoje znanje i umijeüe zahvaljuje i uþiteljici koja ju je poduþavala
prenoseüi joj znanja, vještine i navike dodirom. Helen Keler i sama je bila
uþiteljica poduþavajuüi književnost i filozofiju na koledžu. O njenom životu
snimljen je igrani film.
27
PROSJAK LUKA
August Šenoa
Napomena: Ovaj je sat zamišljen kao uprizorenje suÿenja prosjaku Luki.

Može se izvesti na istom satu kad i þitanje teksta i l i umjesto klasiþnog
sata lektire.
Na ovaj se naþin može obraditi djelo Vjenceslava Novaka „Iz vele-
gradskog podzemlja".
Ova se metoda može koristiti cijeli sat i l i se njome mogu osmisliti neki
dijelovi sata.
METODIýKI SUSTAV
problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi
Razvijati i buditi interes uþenika za znanjem, samoobrazovanjem i osposobljavanjem za

govornu i pisanu komunikaciju.
Poticati sposobnost i sustavnost, uoþavanje bitnog od nebitnog, zanimanje za umijeüe
glume (dramski odgoj).
Razvijanje sposobnosti planskog izlaganja.
Razvijanje zapažanja jeziþnih þinjenica I njihovih obilježja.
Samostalno otkrivanje i interpretiranje detalja u romanu, razvijanje kritiþkog mišljenja i
sposobnosti uopüavanja i vrednovanja.
Razvijanje sposobnosti dokazivanja, tvrdnje.
Razvijanje maštanja i zamišljanja kao neizbježnog þimbenika u stvaralaþkoj uporabi jezika.
Stvaralaþka primjena steþenih znanja.
b) obrazovni zadaci
Socijalna pripovijetka. Fabula. Tema. Epizoda u romanu. Portret (sociološka, etiþka

i govorna karakterizacija). Osnovna misao (ideja). Katarza.
c) odgojni zadaci
ýovjekovo je pravo na sretan život i ljudsko dostojanstvo te potreba za neprestanom težnjom

za sreüom, višim oblicima života, ljepotom, mirom, skladom.
ýovjek mora poštovati osjeüajni svijet drugog þovjeka.
28
Osuda socijalnih razlika u društvu i borba za promjenu tog stanja.

Afirmacija humanih životnih ideja, odgoj za pravdu, osuda nepravde nanesene malim ljudima.
Razvijanje meÿusobnog povjerenja i pomaganja.
Uvidjeti da i naoko sitne nesreüe mogu izazvati istinske ljudske drame. Briga za napuštenu i
bolesnu djecu te skrb za njihovo školovanje i ukljuþivanje u društvenu sredinu s ostalima.
Posjeüivanje domova u kojima žive djeca bez roditelja.
Briga za þovjeka u današnje vrijeme osamljenosti i otuÿenosti.
OPûA DEKLARACIJA O PRAVIMA ýOVJEKA
ýlanak 1.
Sva ljudska biüa raÿaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.
Ona su obdarena razumom i sviješüu pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu
bratstva.
ýlanak 5.
Nitko ne smije biti podvrgnut muþenju ili okrutnom, neþovjeþnom ili ponižavajuüem
postupku ili kažnjavanju.
ýlanak 6.
Svatko ima pravo da se svugdje pred zakonom prizna kao osoba.
ýlanak 7.
Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez ikakve
diskriminacije.
Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova
Deklaracija, kao i od svakog oblika poticanja na diskriminaciju.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Napišite na listiü svoju definiciju pravde.
b) Iznesite svoje osobno stajalište o tome je li pravda uvijek zadovoljena.
Navedite primjer svojoj tvrdnji.
2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

U „suÿenju" sudjeluju svi uþenici (uloge: sudac, branitelj, tužitelj, optuženi
Luka, svjedoci, porota).
Uþenik u ulozi Augusta Šenoe predstavlja se kao pisac i branitelj.
Tužitelj optužuje Luku za zlodjela i traži kaznu.
Svjedoci su Mikica, Mato, Mara, Andro i svi koji žele reüi što u Lukinu korist.
Razvija se rasprava.
Na ovakvom satu vrlo je važno sudjelovanje svih uþenika pa treba djeci
dopustiti izbor lika, ubaciti nove (npr. seljane, promatraþe).
Treba voditi raþuna da se sat ne pretvori u opüu svaÿu i galamu.
U dijalozima üe uþenici improvizirati, ali je poželjno da se, kad je to moguüe,
služe citatima iz teksta.
Bitno je da svatko iznosi argumente i svoje viÿenje Lukina života i trenutne
situacije, a da pritom ne mijenja Šenoin izvorni lik.
Na ovakvom satu nije potrebno nakon rasprave donijeti neku konaþnu
odluku, veü je važno iznijeti sve argumente i zakljuþak zašto je zapravo sve
u vezi s prosjakom Lukom bilo tako kako jest i što bismo mi danas uþinili s
29
þovjekom poput Luke ili s þovjekom kojeg možemo sprijeþiti da ne postane

kao Luka.
Uþenici trebaju zauzeti pravilno stajalište o meÿuljudskim odnosima,
socijalnim nepravdama i svim problemima Šenoina i našeg suvremenog
društva.
Napiši dojmove s današnjega sata hrvatskoga. Piši kako si se osjeüao/osjeüala
u svojoj ulozi.
Sa svojim sudrugovima uredi u razredu pano s fotografijama, ilustracijama i
tekstom vezanim uz prethodni sat (fotografije potraži u dnevnom tisku).
4. aktualizacija:
Razgovor o diskriminaciji u suvremenom svijetu (sluþaj djevojþice oboljele od
AIDS-a, neprihvaüanje sredine). Razgovor o današnjim prosjacima i razlozima
prosjaþenja.
integracija
Opisivanje. Raspravljanje. Pripovijedanje. Dijalog. Monolog. Djelo Augusta Šenoe.

Medijska kultura.
korelacija
Povijest – Hrvatska u Šenoino doba.

Medijska kultura – dramski odgoj, novinska fotografija.
Sat razrednika – nepravde i nejednakost meÿu ljudima te kako ih prebroditi.
zanimljivosti
August Šenoa napisao je (svoga) Prosjaka Luku u Turopolju, gdje je upoznao i

buduüu suprugu Slavicu Ištvaniü. Tako Turopolje nije dobilo samo svoga zeta,
nego i pisca.
Nema težeg drva od prosjaþkog štapa. (njemaþka)

Prosjaþka juha nema oþi. (þeška)
Bolje je umrijeti kao prosjak nego živjeti kao prosjak. (engleska)
Može se pošteno živjeti i s prosjaþkim štapom. (hrvatska)
I književnik Ivan Raos progovorio je o prosjacima romanom Prosjaci & sinovi, po

kojemu je Antun Vrdoljak snimio istoimeni film.
30
VAGONAŠI
Dobriša Cesariü
Napomena: Osim obrazovnih i odgojnih sadržaja koje nudi ova pjesma,

možemo je na zanimljiv naþin povezati s medijskom kulturom.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre rijeþima).

Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme i forme.
Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti, razliþite od svakodnevne i onda kad
joj je tema svakodnevica.
Razvijati u uþenika sposobnost usporeÿivanja, analiziranja, argumentiranja, zakljuþivanja.
Poticati razvoj stvaralaþkog izražavanja, usmenog i pismenog.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja osjeüaja prema siromašnima,
obespravljenima i potlaþenima.
Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja i govorenja pjesme napamet.
b) obrazovni zadaci
Upoznati Dobrišu Cesariüa, pjesnika siromašnih, obespravljenih (Balada iz predgraÿa,

Vagonaši).
Lirska socijalna pjesma. Pjesniþke slike (vizualne, auditivne, gustativne). Funkcija
motiva. Vezani stih. Tercina. Katren. Suprotnost. Ironija. Epitet. Stalni epitet. Rima.
Ritam. Opkoraþenje.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema svakom þovjeku i razumijevanje za þovjekovu patnju.

Komunicirajuüi s ovom pjesmom utjecati na razvijanje sposobnosti suosjeüanja, doživljavanja
patnje siromašnih.
Istaknuti þovjekovo pravo na život dostojan þovjeka.
Buditi savjest koja prezire nehumanost, neþovjeþnost.
Istaknuti socijalnu dramu malog þovjeka i njegovu potrebu za dostojanstvenim životom.
31
Njegovanje humanih, uzornih odnosa meÿu ljudima.

Osuda socijalnih razlika u društvu i borba za promjenu tog stanja.
Mudrost, iskustvo i zdrav razum pokretaþi su napretka.
Osuda ljudskih poroka (alkoholizam), osuda negativnih ponašanja ljudi kao i nezdravog
života.
Osposobiti uþenika da pronalazi objašnjenja osnovnih pitanja smisla, zadataka i odgovornosti
prema ljudskoj egzistenciji.
Opüa deklaracija o ljudskim pravima
ýlanak 1.
Sva ljudska biüa raÿaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena
razumom i sviješüu pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.
ýlanak 3.
Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.
ýlanak 7.
Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez ikakve
diskriminacije. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se
krši ova Deklaracija, kao i od svakog oblika poticanja na diskriminaciju.
KOPD UN-a þl. 2.
Pokaži svakoj osobi da je vrijedna tvojega uvažavanja, time oboje dobivate: ti jer uvažavanje
potjeþe od tebe, osoba jer je uvažavana i tako ti može uzvratiti. Oboje, na taj naþin, rastete
u svome þovještvu.
KOPD UN-a þl. 15.
Djeca imaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja.
Dužnost je djece igrati se – igrom stvaraju prijateljske odnose, u igri uþe o životu, igrom
stvaraju nove rijeþi, nove odnose, nove svjetove. Dužnost je djece igrati se mira, ne rata.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) I danas u nekim mjestima (primjerice u Zagrebu) u vagonima na napuštenim
kolosijecima žive tvoji vršnjaci. Možeš li zamisliti vagon kao životni prostor
svoje obitelji i sebe?
b) Usporedba novinskih fotografija koje prikazuju udoban stan s lijepim
pokuüstvom, topao obiteljski ugoÿaj, obitelj pred TV-om i unutrašnjost
kakve barake, ili beskuünika na ulici.

Kakav je þovjek u ovoj pjesmi: je li manje od þovjeka ili više od þovjeka?
Odgovor potkrijepite stihom.
Kakav je odnos pisca prema svijetu koji prikazuje?
Misli li pisac samo na þovjeka – vagonaša ili na þovjeka koji je uþinio da drugi
postanu vagonaši?
Koje probleme otkriva pjesma? Na koja nas razmišljanja potiþe? Integrira li
središnji problem i ostale? Koje?
Iznesite mišljenje o ovisnosti o alkoholu, tom velikom zlu današnjice?
Kako doživljavate pjesnikov odnos prema siromašnima? Svoj odgovor
potkrijepite dokazima.
32
Što pjesnik postiže ponavljanjem zamjenice mi? Objasnite.

Kojim je motivima prikazan:
a) intimni životni prostor vagonaša
b) ugoÿaj u kojem žive vagonaši – nedjeljna atmosfera
c) odnos bogatih i siromašnih
d) suodnos humanog i nehumanog, tjeskoba i strah postojanja
e) lice i naliþje civilizacije, sadašnjosti?
Osjeüate li otklon izmeÿu sebe i pjesme, u prostornom i vremenskom
smislu? Je li vam pjesma bliska? Obrazložite.
Navedite citate za odlike pjesniþkog jezika D. Cesariüa u ovoj pjesmi:
slikovitost, emocionalnost, ritmiþnost.
a) Izreci Cesariüevu namjeru koju je imao napisavši ovu socijalnu pjesmu:
a) poetskim rjeþnikom, pjesniþkim slikama
b) rjeþnikom borca za ljudska prava
c) rjeþnikom mlade majke kojoj je bolesno dijete, stanovnice vagona
d) rjeþnikom osobe koja smatra da su vagonaši „zaslužili" takve stanove
e) rjeþnikom novinara gradske rubrike.
b) „Snimi" dokumentarni film o vagonašima: napiši plan snimanja tako da
odrediš planove i kadrove, navedeš zvukove koji se þuju, ulogu svjetla,
stihove preoblikuješ u prozne reþenice, dodaš komentar...
c) Pronaÿi u školskoj knjižnici pjesme socijalne tematike D. Cesariüa, A. G.
Matoša, V. Vidriüa, D. Domjaniüa, A. B. Šimiüa, N. Šopa, T. Ujeviüa. Odredi
im osnovne motive i pjesnikov odnos prema obespravljenima.
d) Pogledaj igrani film Veljka Bulajiüa Vlak bez voznog reda. Napiši osvrt na
gledano.
4. aktualizacija:
Kako se danas u nas rješavaju socijalni problemi?
Je li odlazak u tuÿinu jedino rješenje za socijalne probleme?
Držite li da je i odlazak mladih, školovanih Hrvata izvan granica Hrvatske
takoÿer socijalni problem? Dokažite!
integracija
Usmeno izražavanje (razgovor, prosudba, argumentiranje, iznošenje mišljenja).

Reþenica (intonacija – ironiziranje). Pojedinosti u opisivanju (vizualne, auditivne,
olfaktivne).
korelacija
Likovna kultura – Oskar Herman: Prosjak.

Povijest – socijalni nemiri tijekom mnogih stoljeüa i danas, iseljavanje u strane
zemlje (Sjevernu i Južnu Ameriku, Kanadu, zapadnu Europu, posebno Njemaþku).
Sat razredne zajednice – razgovor o potrebi uvažavanja svih ljudi neovisno o
socijalnom statusu i materijalnom stanju.
33
zanimljivosti
Osim za ljude kojima je vagon dom, „vagonaš" je žargonski naziv i za rudara

koji u rudnicima gura vagone te radnika koji radi na istovaru i utovaru robe u
vagone.
Bog je zaželio razveseliti siromaha, najprije je sakrio njegova magarca, a onda
mu pomogao da ga naÿe. (armenska)
Siromaštvo je teška motka koja nam zatvara sva vrata. (nizozemska)
Siromaštvo nas tjera da hodamo iza drugih. (turkmenska)
34
IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA
Vjenceslav Novak
Napomena: Ovaj je tekst, nažalost, svojim sadržajem aktualan i danas

kao i u vrijeme svog nastanka.
To može biti povod uþenicima da istražuju socijalne nejednakosti i bijedu
koja je vidljiva i skrivena. Dnevne novine pružit üe im obilje materijala, a
kreativan uþitelj to üe lako spojiti s medijskom kulturom, s lektirom, s
pisanjem i stvaranjem kratke priþe, itd.
METODIýKI SUSTAV
a) interpretacijsko-analitiþki
b) problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi
Osposobiti uþenike za vrijednosnu rašþlambu, prosudbu i vrednovanje umjetniþkih poruka.

Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u tekstu.
Razvijanje kritiþkog mišljenja i opredjeljenja za humane ciljeve.
Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, sistematiziranja i zakljuþivanja.
Razvijanje sposobnosti prepoznavanja predestetske stvarnosti.
b) obrazovni zadaci
Socijalna pripovijetka. Tema. Poruka teksta. Psihološka, etiþka i sociološka

karakterizacija likova. Fabula. Opis izvanjskoga i unutarnjega prostora.
c) odgojni zadaci
Osuda nepravednih socijalnih odnosa u društvu.

Osuda nezdravoga života i traženja rješenja problema u alkoholu.
Traganje za izlazom iz životnih poteškoüa, razoþaranja i bola.
Ukazati na težak život siromašnog gradskoga radnika i njegove obitelji.
ýlanak 3.
35
ýlanak 5.
Nitko ne smije biti podvrgnut muþenju ili okrutnom, neþovjeþnom ili ponižavajuüem
postupku ili kažnjavanju.
ýlanak 23.
1. Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na praviþne i povoljne uvjete rada
i na zaštitu od nezaposlenosti.
3. Svatko tko radi, ima pravo na praviþnu i povoljnu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji
osigurava život dostojan þovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima
socijalne zaštite.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) „To je za moju Evicu – rekao je Jankiüu pomno spremajuüi škatulju u
džep... – Moja mezimica – nasmiješio se þisto ponesen svojim roditeljskim
þuvstvom... – Da ti, Jankiüu, samo þuješ to dijete! Nisi toga doživio, jer ti
ne bi svojim ušima vjerovao što sve ona zna! A istom joj je pet godina...
Tepþe!...Ja sve mislim da bi danas-sutra moglo ovakovo dijete... a Bog
zna! Sve je u njegovim rukama – završio je važno svoju nedoreþenu
misao."
Ovako je o svojoj küeri govorio Mika prije nego što se pijan vratio kuüi.
(nakon male stanke slijedi þitanje teksta).
b) Što oþekuješ da üe dogaÿati u književnoumjetniþkom tekstu naslovljenom Iz

velegradskog podzemlja?
c) Mogu li ljudi svoje probleme umanjiti / riješiti posežuüi za alkoholom ili

drogom?
2.a) interpretacija u užem smislu:

Kakav je dojam na vas ostavila ova slika siromašne radniþke obitelji koju
osim siromaštva uništava i alkohol:
a) rastužila me
b) potaknula me na razmišljanje o štetnosti alkohola
c) izazvala je u meni suosjeüanje prema Mikinoj obitelji
d) ostavila me ravnodušnim/ravnodušnom
e) izazvala je spoznaju da se takve situacije mogu dogaÿati u svakome
vremenu i u svakome prostoru?
Odaberite koji od ponuÿenih odgovora i obrazložite odabir.
Iz svega što ste doznali odredite temu djela, mjesto zbivanja i likove.
O kojoj se negativnoj društvenoj pojavi radi u pripovijetci:
1. o neimaštini radniþke klase koju izrabljuju bogatiji poslodavci
2. o poroku – alkoholizmu i posljedicama koje on donosi onima koji
izlaz iz vlastitih problema traže u pijanstvu?
Kako se zove književni tekst u kojem se prikazuju takve pojave?
Pobliže odredite vrijeme zbivanja radnje u tekstu.
Navedite redoslijed zbivanja pomoüu kratkih natuknica.
36
Tko je središnji lik ovoga ulomka?

Zašto je Mika bez prestanka pilio drva? Kakve su ga misli i slike progonile?
Zbog þega?
Što u fiziþkom izgledu naznaþuje njegovu duševnu napetost?
Optužuje li sam sebe zbog onoga što je u pijanstvu napravio svojoj djevojþici?
Zašto Mika od Majke Božje oþekuje milost za svoje dijete?
Kojim postupkom misli da je zaslužio tu milost?
Je li u njemu gorjela želja da sazna kako je Evici?
Zanima li ga što je rekao lijeþnik o njenom zdravstvenom stanju?
Boji li se on vratiti kuüi? Zbog þega odlaže taj povratak?
Navedite navod iz djela koji otkriva:
a) njegov stid i strah
b) bojazan da üe, kad doÿe kuüi, nešto odasvud upirati u nj pogled pun
poruge i prijekora
c) da üe mu žena predbacivati njegov surovi þin, iako on osjeüa grižnju
savjesti i duševnu patnju zbog onoga što je uþinio
d) da ne može zbog stida i bola pristupiti svojoj Evici kojoj je naþinio zlo
u svom pijanstvu, a ništa ne može uþiniti da to zlo popravi, da spasi
dijete od skore smrti
e) da je odlagao povratak kuüi šeüuüi se ulicom nedaleko od kuüe u
kojoj je stanovao
f) da je želio da ga žena odvede u kuüu jer sam za to nije imao snage.
Je li Mika pozvao svoga sina s namjerom da sazna novosti o Evici ili je djeþak
samoinicijativno pristupio ocu?
Što je Mika saznao od djeþaka?
Do kada je Mika ostao nepomiþno sjediti na klupi?
Je li pokušavao naüi razloge svoga neþasnog þina?
Koji su ga osjeüaji tada obuzimali?
Pronaÿite dio teksta u kom su opisani uvjeti Mikina stanovanja i njegove
obitelji. Proþitajte lagano u sebi taj ulomak zamišljajuüi naznaþeni prostor.
Koji je prostor suprotstavljen ovome u kome obitava Mikina obitelj? Kako
bismo nazvali tako suprotstavljene slike? (kontrastne slike)
Odreÿuje li þovjeka (njegov odnos prema drugim ljudima, njegova stajališta,
njegov karakter i dr.) i mjesto stanovanja?
Oblikujuüi likove ovoga ulomka pisac se poslužio:
1. opisom vanjštine lika
2. opisom unutarnjeg proživljavanja lika, njegovim psihiþkim reakcijama
3. pripovijedanjem o odreÿenom liku
4. dijalogom meÿu likovima djela
5. svojim komentarima
6. navoÿenjem vladanja likova u konkretnoj situaciji
7. govorom (dijalogom).
Potkrijepite tvrdnju þinjenicama iz teksta.
Kakve poruke odþitavate iz ovog ulomka?
2.b) stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

Moguüa su problemska pitanja koja otvaraju prostor interpretacije
književnoumjetniþkoga teksta na problemsko-stvaralaþki naþin:
1. Je li Mika iskljuþivo kriv za djetetovu smrt?
37
2. Je li siromaštvo, u kojem je živio Mika sa svojom obitelji, krivo za

njegovo pijanstvo i njegov zloþin prema vlastitoj küeri?
3. Je li Mika loš ili dobar þovjek, muž i otac?
Što Mika kaže o siromaštvu?
(Odnio vrag i siromaštvo! Svi govore i uþe da siromaštvo nije sramota, a
bježe od tebe kad si siromašan, da ti je oko srca i gore nego da si sramotan.)
Slažete li se s njegovim mišljenjem? Zašto?
Posljedice neimaštine vidljive su i u fiziþkom opisu jednog lika. Odredite o
kojoj je posljedici i kojem liku rijeþ? (Štef – tuberkuloza)
Uþenici potvrÿuju ili nijeþu predoþene im teze argumentirajuüi ih navodima
iz djela, vlastitim spoznajama, drugim izvorima informacija.1
Nakon samostalnog rada uþenika slijedi analiza i korekcija rezultata, a
potom im zadajemo zadatke za domaüu zadaüu.
a) Što u ovom ulomku ostaje nedoreþeno, prešuüeno i nejasno? Koje biste
još podatke željeli saznati?
b) Pripremi s prijateljima iz razrednoga odjela dijalog na temu – alkohol
(pušenje, droga ili opüenito o ovisnostima) tako da se jednom uþeniku
(obiþno onome vrlo elokventnom) dade da bude „zagovornik" loših
pojava (advocatus diaboli). Uþitelj mu pomaže svojom ulogom, tako da
izazove uþenike na aktivno sudjelovanje u raspravi. Primjer koji govori
uþitelj: Mladi su ljudi znatiželjni, mislim da trebaju iskusiti pušenje/alkohol…
Uþenici navode argumente koji se protive uþiteljevim „provokacijama"!
c) Sažeto ispriþaj fabulu ulomka:
a) u deset
b) u pet reþenica!
d) Pripovijetka je objavljena u knjizi Vjenceslava Novaka Odabrane
pripovijetke. Osim ove, proþitaj i druge pripovijetke iz te knjige!
e) Otkrij u tekstu oblike rijeþi koji nisu þesti u suvremenom hrvatskom jeziku.
Ispravi ih i napiši u bilježnicu pravilno (npr. ovako: zaduhao – zadihao).
f) Prema tekstu napiši kratku scenaristiþku sekvenciju za film ili televiziju. U
njoj opiši scenu, mjesto, vrijeme i prostor zbivanja, likove, vizualne i
akustiþne efekte, kao i sve ostale pojedinosti važne za filmsku ili
televizijsku adaptaciju književnog djela.
g) Komentiraj ove reþenice: „Odnio vrag i siromaštvo! Svi govore i uþe da
siromaštvo nije sramota, a bježe od tebe kad si siromašan, da ti je oko
srca i gore nego da si sramotan."
4. aktualizacija:
a) Upoznati uþenike s opasnostima uzimanja alkohola kao primjera
ovisniþkog sredstva2 (posljedice alkohola po organizam – želudac i tanko
crijevo, jetra, mozak, osjetila, veliþina tijela) kratkoroþne posljedice
alkohola: usporene reakcije na okolinu, usporeni refleksi, smanjena
koordinacija, smanjena sposobnost jasnog razmišljanja, smanjena moü
1
Dragutin Rosandiü: Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga, Zagreb, 1986., str. 205.
2
Hrvatski Crveni križ: Humane vrednote – Odgoj za humanost – priruþnik za uþitelje. Zagreb, 2001., str. 95.
38
pamüenja, povraüanje, nejasna slika, poveüana opasnost od nezgoda,

otežan hod i stajanje, gubitak svijesti, koma, smrt; dugoroþne posljedice
alkohola: alkoholizam, nesvjestica, ciroza jetre, ošteüenje mozga,
ošteüenje živþanoga sustava, srþane bolesti, pothranjenost, skraüen
životni vijek, smrtonosne nezgode (npr. vožnja automobilom), smrt u
nezgodama izazvanim alkoholom.
b) Razgovor o temi „ Kako se oduprijeti lošim nagovorima"? 3
17. listopada – Svjetski dan borbe protiv siromaštva

17. studenoga – Svjetski dan nepušenja
26. lipnja – Dan borbe protiv zloupotrebe droge
c) Urediti raspravu na temu: Druženje djece koja pripadaju razliþitim
socijalnim skupinama, razliþitim društvenim slojevima.
integracija
Arhaizmi. Pripovijedanje. Opisivanje. Dijalog.
korelacija
Povijest – socijalne razlike u društvu tijekom više stoljeüa.

Glazbena kultura – Dobriša Cesariü: Balada iz predgraÿa, pjeva Hrvoje
Hegedušiü.
zanimljivosti
Osim književnim radom, Vjenceslav Novak bavio se i glazbom. Svirao je orgulje,

skladao i prouþavao teoriju i povijest glazbe radeüi kao nastavnik glazbe u
zagrebaþkoj Uþiteljskoj školi.
Novak je prouþavao teoriju i povijest glazbe. O tome je i pisao: Upute za
orguljanje, Priprave k nauci o glazbenoj harmoniji, Uspomene na vokalne
koncerte, Starohrvatske crkvene popijevke, Pjevaþka obuka u puþkoj školi.
O svojim roditeljima kaže: „Otac mi je umro rano, a mati mi je uzgojila – srce."

Vjenceslav Novak, po ocu je podrijetlom ýeh. Školovao se u Senju, Gospiüu,
Zagrebu, a u Pragu je pohaÿao konzervatorij. Svirao je orgulje, skladao i
prouþavao teoriju i povijest glazbe i bio ocem brojne obitelji.
Pojam proletarijat prvi u hrvatsku književnost uvodi upravo Vjenceslav Novak.
Njegov roman Posljednji Stipanþiüi (1899.) ubraja se u najbolje hrvatske
romane 19. stoljeüa.
„Ako pisac malenoga kojega naroda nije pozvan da bude svjetskim piscem,
koji rješava probleme opüenitih modernih pitanja – onda za nj nema izdašnijeg
zvanja nego ako je sudac, sveüenik, bilježnik ili porezni ovrhovoditelj" – tako je
zapisao u svojoj književnoj bilješci kao zreo i priznat hrvatski književnik.
3
Dragutin Rosandiü: Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga, Zagreb, 1986., str. 100.
39
RAT S DAŽDEVNJACIMA
Karel ýapek
Napomena: Ulomci netom prevedena (istoimenog)

ýapekova romana izvrstan su povod za razgovor o ljudskim
pravima, o odnosu „moünije" civilizacije prema onoj koja
takva nije, o globalizaciji, o odnosu stranaca prema nama, o
našem odnosu prema strancima… Sam po sebi, tekst
nudi smijeh i ironiju, ali i mnoštvo pristupa i razliþitih
realizacija (dramatizacija, suodnos s medijskom kulturom,
angažiranje uþenika na osvješüivanju i promicanju ljudskih
prava itd.).
METODIýKI SUSTAV
a) problemsko-stvaralaþki
b) analitiþko-interpretacijski
zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja.
Samostalnost u izricanju teza i zakljuþaka.
b) obrazovni zadaci
Tema. Poruka djela. Etiþka i govorna karakterizacija likova. Humor, sarkazam,

ironija. Dijalog. Anglizmi. Roman. Epizoda.
c) odgojni zadaci
Analiza ljudskih slabosti i poroka.

Dužnost je svake osobe poštivati drugu osobu, obraüati joj se mirnim i uljudnim tonom.
Moralne osobine kao uvjet meÿusobnih odnosa.
Navikavanje na snošljivost i meÿusobno poštovanje.
Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela.
Osuda osvajanja i svih vrsta nasilja. Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i
etniþkim zajednicama.
40
Razvijanje sposobnosti skladnog pripovijedanja.

Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na narodnosno, etniþko ili društveno
podrijetlo.
ýlanak 2.
Svakome pripadaju sva prava i slobode iz ove Deklaracije bez razlike bilo koje vrste, kao što
su rasa, boja kože, spol, jezik, vjera, politiþko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno
podrijetlo, imovina, roÿenje ili neki drugi položaj. Nadalje, ne smiju se praviti nikakve razlike
glede politiþkoga, pravnoga ili meÿunarodnog položaja zemlje ili podruþja kojemu osoba
pripada, bilo da je to podruþje neovisno, pod skrbništvom, nesamoupravno, ili mu je na neki
drugi naþin ograniþena suverenost.
ýlanak 3.
ýlanak 4.
Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju
se u svim njihovim oblicima.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Iznošenje spoznaja (poznatih im, primjerice, iz povijesti) o kolonijama
koje su osnivali Europljani, o nemilosrdnom iskorištavanju siromašnih
izvaneuropskih naroda i zemalja, o bogaüenju jednih na raþun drugih i sl.
b) Kako tumaþiš rijeþ tolerantan? Uþenici u petominutnom pismenom radu
navode svoj doživljaj (tumaþenje, primjer) tolerancije.
c) Razgovor o procvatu i nestanku mnogih civilizacija (indijanska država
Inka, Maya i dr.) u ljudskoj povijesti.
2. a) stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

Nakon interpretacijskog þitanja teksta uþitelj može inicirati sljedeüe
probleme:
a) Iako kapetan grdi svoje sunarodnjake, smatrate li ga boljim od njih?
b) Jesu li Europljani usreüili ili unazadili narode koje su uljudili prema svojim
„mjerilima"?
c) Je li pišþeva kritiþka oštrica uperena prema Europljanima ili prema
domorodcima?
Uþenici potvrÿuju ili nijeþu predoþene teze argumentirajuüi ih navodima
iz djela ili vlastitim spoznajama.
PRILOŽENI RADNI LISTIû KOPIRAJTE PREKRIVŠI PONUĈENE ODGOVORE
PAPIROM ILI GA S ODGOVORIMA KOPIRAJTE NA PROZIRNICU I
POSTUPNO OTKRIVAJTE ODGOVORE RAZGOVARAJUûI S UýENICIMA.
Nakon samostalnog rada uþenika (po skupinama) slijedi analiza i korekcija
rezultata, a potom im zadajemo domaüu zadaüu.
2. b) interpretacija u užem smislu rijeþi:

Dovoljno je slijediti pitanja iz þitanke.
41
a) Iznesi svoje stajalište o ljudskoj pohlepi ili o želji za bogatstvom, navodeüi
(po moguünosti) slikovite, životne primjere (pogledaj kako se to ogleda u
tvome kraju: izlov životinja, monokulture, divlji deponiji smeüa…)
b) Naš se þovjek oduvijek znao narugati onima koji su nezasluženo za sebe
uzimali previše vlasti, bogatstva, hrabrosti i dr. Dokaz ovoj tvrdnji potraži
u hrvatskim narodnim pjesmama.
c) Dramatizirajte dio teksta: kapetana van Tocha prikažite monologom,
intonacijom, kretnjama, grimasama…
d) Volite li vesterne? Razmislite o odnosima kauboja i Indijanaca. Tko je na
þijoj zemlji? Tko je napredniji? Po þemu?
4. aktualizacija:
Rasprava o odnosu zapadnog svijeta prema domorocima.
integracija
Izražajno þitanje. Prepriþavanje. Pisanje vlastitih imena, nadimaka i sl.

Medijska kultura: Ples s vukovima, film s Kevinom Costnerom u glavnoj ulozi
(dubok i drugaþiji pristup indijanskoj tematici, u odnosu na ostale filmove te
tematike).
korelacija
Zemljopis i povijest – Bataki – narod malajskog podrijetla, živi na sjeverozapadnom

dijelu Sumatre.
Biologija – biserne školjke.
16. studenoga – Meÿunarodni dan tolerancije
29. prosinca – Dan biološke raznolikosti
21.ožujka – Dan borbe protiv rasne diskriminacije
zanimljivosti
Skitskom pomorcu Anaharsisu dosadilo je nikada ne znati gdje üe njegov brod

biti sljedeüeg jutra, pa je izumio sidro.1
Malo üemo zaviriti u buduünost: Norveška tvrtka Tikkeo Cruise Line naruþila je
brod od britanskog brodogradilišta Howland and Wolff. Bit üe to najveüi brod
za krstarenja ikad viÿen: primat üe 3026 putnika, imat üe 12 bazena za plivanje
i kino s 1500 sjedala.
Još spektakularniji brod bit üe „Phoenix", takoÿer norveški. Bit üe to ploveüi
otok koji üe primati 5600 putnika. Matiþna luka bit üe mu u Floridi, odakle üe
polaziti na krstarenja Karibima. Ako ne možete otploviti brodom na otok –
uzmite otok sa sobom. Neki ljudi nikada nisu zadovoljni.
1
John Farman: Sumnjivo jednostavna povijest znanosti i izuma. Mozaik knjiga, Zagreb, 2000., str. 33.
42
RADNI LISTIûI
Karel ýapek: Rat s daždevnjacima
Naþin rada: Samostalan rad uþenika po skupinama. (Svaka od þetiri skupine

dobiva odreÿeni broj zadataka u tablici). Nakon samostalnog rada voditelji
skupina iznose rezultate svoga rada pred cijelim razredom. Drugi uþenici iznose
svoje ocjene ili kritiþke primjedbe o onome o þemu su izviješteni.
Zadatak za uþenike:
Popuniti treüi (Izjava, stajalište – navod iz djela) i peti stupac (Popratna reakcija
lika) tablice navodima iz samoga djela. Ispisati svoje mišljenje o navedenom
stajalištu ili obilježju lika koji zauzima takvo stajalište (navodeüi redni broj
zadatka koji rješava).
Naputak uþiteljima/uþiteljicama: U interpretaciji se naroþito zadržati na
onim mjestima na kojima je vidna ironija u iskazu ili u karakteru i ponašanju
lika. Ta mjesta (kao npr. Gospodine moj, kada bi u tim prokletim tropima bilo
još iþega što vrijedi bar pola guldena, tada bi pokraj toga stajala trojica agenata
i mahala šmrkavim rupþiüem prema brodovima sedam država, dajuüi znak da
stanu.) uþenici mogu u ispisanim citatima i posebno oznaþiti (podvuüi bojicom
ili olovkom). Otkriti što se tom ironijom želi naglasiti (obilježiti, pojaþati, i sl.) u
odabranim dijelovima teksta.
Naroþito obratiti pozornost na poruke djela – njihovu aktualizaciju (oþita
poruga i razotkrivanje globalizacije; odnos „civiliziranih" prema neciviliziranima
i sl.; ponašanje oholog zapadnjaka; domoroci koje slijepo iskorištavaju razliþite
„gazde"; ljudska prepotencija koja je majka ljudskoj gluposti, a može i
obratno...; pišþeva kritiþka oštrica uperena protiv Europljana, ali i protiv
domorodaca).
43
Popratna
Tema iskaza Izjava, stajalište – navod iz Lik koji reakcija lika
Redni - predmet djela (citat) iznosi sud (onoga tko
broj razgovora (mišljenje) iskazuje
svoje
stajalište)
O mjestu na …a onda bi vam rekao kako
kome se je to najprljaviji zakutak meÿu
nalazi svim Sundskim otocima, još Kapetan …on bi
1. kapetan sa jadniji nego Tana Bala, i u trenutak
svojim najmanju ruku jednako psovao
brodom prokleto mjesto kao Pini ili
Banjak
O domicilnom
2. stanovništvu …ušljive Batake Kapetan
otoka
Malo dalje iz njega, na
O domicilnom odgovarajuüoj distanciji,
3. stanovništvu þuþalo je cijelo selo, Pisac
otoka ukljuþujuüi žene i djecu,
oþekujuüi, oþito, da üe ih
snimati za film.
.. pa ako na svijetu jest nešto …on bi
4. O životu na prokleto, onda je to prokleti razdraženo
otoku život na toj prokletoj Tana Kapetan šmrknuo i
Masi, progunÿao
…pa üe
O pitanjima Kapetan J. van Toch malo üe kapetan
5. nacionalnog se dvoumiti treba li se upustiti Kapetan samo
gospodarstva s vama u raspravu o pitanjima odmahnuti
nacionalnog gospodarstva; rukom i
promumljati
O iskorištavanju
bogatstava Dragi gospodine, na Cejlonu
6. drugih su ih istrijebili (školjke) za Kapetan
zemalja i sljedeüih pet godina, na
naroda Formozi su zabranili izlov.
O želji I onda oni vele, kapetane van

Europljana da Toch, osvrnite se malo pa Kapetan üe
7. se i dalje pronaÿite nova lovišta. Otiÿite prezirno
bogate na malo na te proklete otoke, zatru biti u
raþun možda su baš ondje cijele plavu
siromašnih gomile školjaka... maramicu
44
S kojom Pa ovamo ljudi i dolaze samo

svrhom zato da bi njuškali što se
8. dolaze može proždrijeti, pa þak ni Kapetan
zapadnjaci u proždrijeti, nego: što bi se
ove daleke dalo kupovati i prodavati.
krajeve?
Gospodine moj, kada bi u tim
O lakomosti, prokletim tropima bilo još
9. pohlepi iþega što vrijedi bar pola Kapetan
zapadnjaka guldena, tada bi pokraj toga
stajala trojica agenata i
mahala šmrkavim rupþiüem
prema brodovima sedam
država, dajuüi znak da stanu.
Kapetan van
O snalaženju Toch silom
10. kapetana u Ja se ovdje snalazim bolje Kapetan svladava svoj
ovim nego kolonijalni ured pravedni
prostorima Njezinog Veliþanstva Kraljice, s gnjev, što mu
oproštenjem uspijeva tek
nakon još
nekoliko
izljeva
Na kojim
mjestima Njih vozim sobom, pa kada
11. kapetan traži negdje naiÿem na djeliü obale Kapetan
školjke s ne kojem ne piše Agencija ili
biserima? Bata ili Carinarnica, spuštam
Koja mjesta ih u vodu da traže školjke.
izbjegava?
Zašto?
O poslu koji
(kapetan) Pravim se da kupujem
12. obavlja za palmino ulje, a pri tome Kapetan
druge. tražim nova nalazišta bisernih
Obilježje školjki.
zapadnjaka
…kapetan
Mišljenje Neüe valjda od mene tražiti da nizozemsko
13. kapetana o otkrijem i neko nepoznato Kapetan g broda
samome sebi kopno. To ipak nije posao za Kandong
i naredbama poštenog kapetana Bandoeng,
koje mu trgovaþkog broda, gospodine J. van Toch,
mogu biti moj. J. van Toch nije nikakav uzdišuüi i
upuüene prokleti pustolov. Ne, psujuüi,
gospodine moj. silazi u
þamac
45
MAGDA I TREŠNJEVAýKI FANTOM

Pavao Pavliþiü
Napomena: Ovaj ulomak može poslužiti kao najava za lektirni naslov

Dobri duh Zagreba i l i kao sat na kojem üe se sintetizirati iskustvo
proþitane Pavliþiüeve zbirke.
METODIýKI SUSTAV _______________________

zadaci i ciljevi
Oslobaÿanje uþenika za javnu i privatnu uporabu govorene i pisane rijeþi u svim životnim
situacijama.
Razvijanje kritiþkog mišljenja.
Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uþenike za samostalno služenje knjigom.
Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti samostalnog i argumentiranog zakljuþivanja.
b) obrazovni zadaci
Priþa. Ulomak. Tema. Portret (psihološki i vanjski opis). Glavni lik. Sporedni likovi.
Žargonizmi.
c) odgojni zadaci
Ljubav i prijateljstvo ispunjavaju þovjeka osjeüajem sreüe, punoüe življenja.

Njegovati ljubav prema þovjeku i zabrinutost za njegovu sudbinu u nemirnom suvremenom
svijetu.
Trebamo se boriti protiv nasilja i zlostavljanja bilo koje vrste.
Položaj žene u suvremenom društvu: istodobno emancipirana i zlostavljana.
ýlanak 3.
ýlanak 8.
Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva kojima raspolažu nadležni nacionalni sudovi
zbog djela kojima se krše njegova temeljna prava zajamþena ustavom i zakonom.
46
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) ýitaš li u novinama rubriku Crna kronika? Zašto? Što tamo nalaziš?
b) Bojiš li se noüu vraüati sam/sama kuüi? Objasni svoje strahove.

Što osjeüate nakon þitanja odlomka:
a) ravnodušani ste jer se to dogaÿa svaki dan
b) ljuti ste jer želite da takvi poþinitelji budu kažnjeni
c) tekst vas je potaknuo na razmišljanje i traženje rješenja za suzbijanje
zloþina.
Objasnite svoj izbor.
Odredite što u tekstu upuüuje na mjesto radnje.
U koje se vrijeme dogaÿa radnja?
Po þemu zakljuþuješ da je ovo, nažalost, naša svakodnevnica?
0 kojoj negativnoj pojavi piše Pavliþiü? Odgovor pronaÿite u dijalozima i
pišþevu komentaru.
Kojoj književnoj vrsti pripada ovaj tekst?
Pronaÿite karakteristiþne elemente za ovu književnu vrstu.
Volite li þitati kriminalistiþke romane, pripovijetke? Što je u njima posebno
zanimljivo? Poznajete li najpoznatije svjetske i domaüe autore
kriminalistiþkih romana, pripovijedaka, filmova?
Koja lica upoznajemo u ovoj pripovijetki? ýime se bave?
Pisac ih oslikava:
a) portretiranjem
b) pripovijedanjem
c) dijalogom?
Odabrani odgovor potkrijepite citatima.
Kako Magda gleda na svijet i opasnosti koje nosi život?
Koje osobine posjeduje? Kako joj one pomažu?
Potkrijepite primjere reþenicama iz teksta.
Sviÿa li vam se taj lik? Zašto?
U što Magda vjeruje? Koje su njene unutarnje osobine?
Kako doživljavaju život optimisti poput Magde? Može li vjera u dobrotu i
pravdu uþiniti život kvalitetnijim, boljim? Jeste li i vi optimistiþni?
Što mislite o položaju žene u suvremenom društvu?
Jesu li ugroženije od muškaraca? Objasnite svoj odgovor.
Želite li izgraÿivati u sebi iste osobine kao Magda?
Pronaÿite reþenice koje opisuju Magdin vanjski izgled. Što uoþavate?
Vjerujete li da po vanjskom izgledu osobe možemo prepoznati i neke
karakterne osobine? Objasnite.
U tekstu otkrijte pišþevu poruku.
a) Napiši sastavak na temu Moj najdraži pisac kriminalistiþkih romana.
b) Pokušaj napisati „krimi" priþu. Iskoristi ove motive: bife, alkohol,
47
prolaznica, nasilnik, novac, noü, policija, radnja, napetost, pobjeda

pravde...
c) Napravi fotostrip o izbjegnutoj opasnosti pri kasnijem povratku kuüi.
4. aktualizacija:
Razgovor o životu stanovnika u velikim gradovima i njihovoj sigurnosti.
Razgovor o sigurnosti, prednostima i nedostacima života u selu ili gradu u
kojem uþenici žive.
Kako prepoznati zlostavljaþa bilo koje vrste i kako se obraniti.
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Prepriþavanje. Opisivanje. Psihološki i vanjski opis

osobe. Opis otvorenog i zatvorenog prostora. Medijska kultura: strip, novinski
izvještaji.
korelacija
Sat razrednika – Razgovor o opasnostima suvremenog društva i kako se

obraniti, komu se povjeriti.
zanimljivosti
Sigurni je umro od starosti, a oprezni mu je išao na pogreb. (portugalska)

Razumni stotinu puta prijeÿe preko vode i opet je štapom provjerava. (bugarska)
Tko se dvaput osvrne, neüe ništa izgubiti. (ruska)
48
MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA

Ivan Goran Kovaþiü
Napomena: Antologijska Goranova proza zadovoljstvo je uþiteljima i

uþenicima. Neka nam ovdje, osim za uobiþajene ciljeve i zadatke posluži
i za stvaranje rijeþi i za osvješüivanje zaviþajnoga govora jer rijedak je
pjesnik – kako kaže Ivo Frangeš – toliko ovisan o zaviþaju kao Goran.
Neka i naši uþenici budu ovisni o zaviþaju. To je jedina ovisnost koju
bismo željeli razviti u njima.
Pustimo uþenike da budu kreativni u prepoznavanju nekih osobnosti koje
o p isu ju , n e k a to b u d e n a z a v iþa jnom go voru , d ija lo z i i l i m ono loz i na
govoru, narjeþju i l i jeziku naših uþenika.

zadaci i ciljevi
Navoÿenje uþenika na asocijacijsko mišljenje, diferenciranje i zakljuþivanje.

Razvijati sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog
djela.
Razvijanje kritiþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti za donošenje vlastitih stajališta.
Upoznavanje hrvatske baštine radi shvaüanja materijalnih i duhovnih vrijednosti.
Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda (osobito naglasiti bogatstvo Goranova
jezika).
Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe.
Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti.
Razvijanje pjesniþkog sluha – doživljaja ritma, pjesniþkih slika – svojstvenih Goranovoj poetici.
Razvijanje sposobnosti promišljenog izražavanja doživljaja.
b) obrazovni zadaci
Pripovijetka. Ulomak. Fabula. Opis. Pripovijedanje. Stilska vrijednost augmentativa i

deminutiva.
Tema. Ideja.
Etiþka karakterizacija likova opisom i postupcima. Upoznati život i književno djelo Ivana
Gorana Kovaþiüa.
49
c) odgojni zadaci
ýuvanje, poštivanje i razvijanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta na djelima

hrvatske književnosti.
ýlanak 1.
razumom pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.
Istaknuti ljudsku humanost.
Istaknuti socijalnu dramu malog þovjeka.
Ljudska potreba za izdržljivošüu, strpljivošüu i ustrajnošüu.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedi koju bi osobu volio opisati ili portretirati na satu likovne kulture.
Pismeno navedi razloge zašto si izabrao baš tu osobu.
b) Objasni svojim rijeþima izraz: Ona (on) ima „nešto", iz nje (njega) nešto
zraþi!

Uoþiti i razmotriti pripovjedaþke postupke:
a) opisi – karakterizacija lika (može se obraÿivati opis obaju likova ili
samo jednoga)
b) dijalozi i monolozi
c) pripovijedanje – slika sela
d) jeziþne igre – ispisati uveüanice i umanjenice, odabrati i objasniti
izabrano.
Pišþeva poruka: socijalna drama malog þovjeka.
Pokušati uþenike navesti da objasne što znaþi naslov ulomka (koji mrak, što
su svijetle staze). Pokušati oprimjeriti na sebi ili svojoj okolini (uþenici mogu
navesti da su to problemi na koje nailaze u uþenju, problemi s roditeljima i
okolinom pri odrastanju, sukobi sa svojim vršnjacima i drugo).
Kompozicijske cjeline: tekst je podijeljen na tri dijela (dati svakome dijelu
naslov – uþenici mogu potražiti reþenicu u tekstu kao moguüi naslov).
I. ulomak…
II. ulomak…
III. ulomak…
Koji ulomak najviše odgovara vašim osjeüajima? U nekoliko reþenica
objasnite zašto!
Analiza likova: Jaþica Šafran i Franina Brdar.
Uza svako ime napišite rijeþi, skupove rijeþi koji najbolje karakteriziraju lik.
50
Jeziþne igre kao sredstvo literarne komunikacije:

Potražite izraze ili rijeþi koje se ne koriste u svakidašnjem govoru.
Buþno biþkarati korbaþem – Kakvu stilsku ulogu ima palatal ,,þ"?
Pronaÿite još takvih primjera.
Uveüanice u tekstu prispodobiti liku Franine. (dodati još svojih primjera)
Stilska sredstva u pripovijedanju:
Nasmijao, prpošno, mlijeþnim zubiüima,
Zacrvenjele se jagode od sunþanih poljubaca.
Objasnite prethodne personifikacije i metafore svojim rijeþima, a u zadaüu
ispišite i druga stilska sredstva iz teksta.
a) Opiši jedan lik iz svoje bliže okoline karakteristiþan po neþemu (ribar,
laÿar, oraþ, gljivar, svinjar, drvosjeþa, poštar…).
b) Uoþiti rijeþi koje razumijemo, ali ne susreüemo. Goran je bio vrstan
„skladatelj" rijeþi i zaljubljenik u njih. Neka uþenici odrede kako su
nastale rijeþi te nastave niz dodavanjem i objašnjenjima:
IMENICE: prtenjaþa (torba koja se prti, stavlja na ramena), obramnica
(uzica na torbici koja se stavlja preko oba ramena), gonþina (naknada
onome tko goni na pašu)…
GLAGOLI: popošao (lagano poüi pa zastati, zastajkivati u hodanju),
othukne (završiti s hukanjem: od + huknuti), obreÿalo (došlo na red, bilo
na redu i prošlo)…
PRIDJEVI: grohotljivo (tako da se stvara velik grohot), zveketljiv (onaj koji
lako i þesto stvara zveket), mahovinaste (nalik mahovini)…
c) Proþitati opis proljeüa te izdvojiti usporedbe i metafore.
Izabrati poticajne ili rabiti neobiþne Goranove rijeþi i napisati sastavak.
4. aktualizacija:
Problemsko pitanje: da je Goran danas živ – bi li bio ekolog? Obrazložiti svoj
odgovor.
21. ožujka – Dan borbe protiv rasne diskriminacije
integracija
Pronaÿi i prepiši iz ulomka nekoliko nezavisno složenih, zavisno složenih ili

reþenica s više istovrsnih dijelova.
Potraži zbirku poezije Ivana Grana Kovaþiüa i proþitaj nekoliko pjesama (Pada
snijeg, pada snijeg, Beli most ili koju drugu).
korelacija
Likovna kultura – portreti (npr. Vlahe Bukovca). Biologija – biljni svijet Gorskoga
kotara. Zemljopis – Gorski kotar.
51
zanimljivosti
Nadimku Goran pjesnika Ivana Kovaþiüa kumovao je njegov prijatelj i kolega

Dragutin Tadijanoviü.
Ivan Goran Kovaþiü potkraj 1942. godine, skupa s Vladimirom Nazorom prešao
je Kupu i prikljuþio se ratnim antifašistiþkim hrvatskim postrojbama. O tom je
dogaÿaju Vladimir Nazor spjevao pjesmu ýamac na Kupi.
Pjesnik Ivan Goran Kovaþiü nastradao je od þetniþkoga noža u srpnju 1943.,
nedaleko od Foþe (Bosna i Hercegovina). Njegov nam je grob nepoznat, „u
planini mrkoj" kako je Goran i prorekao u svojoj pjesmi Moj grob, objavljenoj
u Hrvatskoj reviji 1937.
Ivan Goran Kovaþiü bio je vrstan poznavatelj jezika, ali i „kovaþ" novih rijeþi.
Rijeþi koje je iskovao Goran nalaze se i u ovome tekstu: predjutarje, spotakljiv,
obramnica, zveketljiv, grohotljivo, popošao.
Neüeš shvatiti starca dok sam ne ostariš. (armenska)

Star i mudar zaslužuju dvostruko poštovanje. (danska)
Teško ti se staru i tovaru. (hrvatska)
Od stara drva svjetliji oganj. (hrvatska)
Staro je sunce, ali je toplo. (hrvatska)
Kad starca ne þuju, onda je meÿu budalama ili u mlinu. (portugalska)
52
LOVAC
Vladimir Vlaisavljeviü
Napomena: Kako je lakše razgovarati o lovcu Münchhausenova kova

(kao u þitanci za šesti razred) negoli o osobi þiji pucanj, niþim izazvan,
prekida život goluba. A kako üemo tek tu osobu pronaüi u pjesmi?!
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Razvijanje pjesniþkog sluha – doživljaja ritma, pjesniþkih slika.
Razvijanje sposobnosti promišljenog izražavanja doživljaja
ritmiþkoga dojma.
Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja,
komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost.
b) obrazovni zadaci
Antologijska pjesma. Pjesniþka slika. Motivi. Osnovni osjeüaj. Baladiþan ugoÿaj.

Slobodni stih.
Nejednaka duljina stiha. Monostih. Katren. Opkoraþenje. Inverzija. Ritam pjesme.
Kompozicija. Personifikacija. Epitet. Onomatopeja. Metafora. Asonanca. Poenta pjesme.
c) odgojni zadaci
Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Poštuj život svakoga stvora.

Ljudske mane – pohlepa, sebiþnost, oholost – zagorþavaju život.
Suüut prema svemu što živi i raste. Razvijanje ekološke svijesti.
53
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kad zamisliš sliku lovca u žitu, ti vidiš stasitog þovjeka u zelenom odijelu
ili strmoglavi let/pad ptice?
b) Što misliš o lovcu i lovu? Što je, po tvom mišljenju, u korijenu želje
þovjeka našega stoljeüa da lovi ptice, srne, lisice?

Interpretacijska pitanja u þitanci vrlo su iscrpna. Meÿutim, za one uþenike
koji mogu više, ovdje se može postaviti neobiþno pitanje: gdje je lovac?
Zašto ga pjesnik ne spominje nigdje do u naslovu? Zašto „lovca nema" ni
u jednom glagolskom obliku, tj. zašto su glagoli bezliþni?
Što zakljuþujemo po tome:
a) pucanje je usud, sudbina
b) zlo je uvijek prikriveno, nevidljivo
c) sve je prolazno, sve mora doüi do svoga kraja: let, pucanj, klasje
pšenice… život?
a) Oponašajte pjesnika: nastavite pjesmu u kojoj je ptica preživjela:
Zadrhtao je …klas, ljulj, list…
ko … proljetni list, titraj vala…
ýuje se …
b) Napišite tužaljku klasja koje nije moglo spasiti pticu.
c) Nauþite pjesmu izražajno govoriti.
4. aktualizacija:
Gdje se sve u društvu mogu prepoznati odnosi lovac – lovina? Koje su
znaþajke odnosa lovca i lovine?
Lovstvo je unosan posao, odstrel jednoga jelena ili medvjeda plaüa se u
tisuüama eura. Koliko se plaüa uzgoj jednoga medvjeda ili šumskog, divljeg
jelena?
Poznajete li ijednog lovca? Lovci nisu samo oni koji love divljaþ, pravi se lovci
brinu o divljaþi. Saznaj kako.
integracija
Lovaþka strast – usporediti s opisom strasti u Endeovu tekstu: Tko nije þitao…
Jednostavna reþenica – stilska snaga u nizanju pjesniþkih slika.
54
korelacija
Zemljopis – lovni turizam. Priroda – biljne i životinjske zajednice. Likovna

kultura – boje i odnosi (žuto – zeleno). Vjeronauk – odnos prema stvorenome.
Sat razredne zajednice – ekološko ili pravo krzno (rasprava). Ekologija.
zanimljivosti
Lovcima i ženicima, put i vrijeme nisu dugi. (danska)

Da lovac uvijek lovi, zvao bi se nosac, a ne lovac. (hrvatska)
Što krupnija zvijer, to više lovaca. (osetska)
Sjevernoameriþki Indijanci žive od lova; smatraju da slijediti životinjski trag

znaþi slijediti put koji vodi Velikom duhu.
U starom Egiptu lov je imao magijsko znaþenje, osobito lov na vodenoga konja
u moþvarama. Lov je, u mnogih naroda, vrlo þesto vladarska povlastica.
55
ANN OD ZELENIH ZABATA

Lucy Maude Montgomery
Napomena: Kao što je „otkriüe" u šestome razredu bio roman M. Endea

o djevojþici Momo, tako je u sedmom otkriüe ovaj, prvi u nizu nekoliko
romana L. M. Montgomery, najprije o djevojþici Ann, a potom o djevojci
u koju je Ann stasala. Predložite ga za izbornu lektiru i radovat üete se
zajedno s uþenicima.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Poticanje književne osjetljivosti i interesa potrebnih za spoznaju i prihvaüanje trajnih ljudskih,

književnih i jeziþnih vrijednosti.
Razvijanje interesa za interpretaciju književnih djela. Razvijanje kulture þitanja.
Razvijanje misaonih sposobnosti te samostalnosti u primjeni steþenih spoznaja.
Oslobaÿanje uþenika za javnu i privatnu uporabu govorene i pisane rijeþi u svim životnim
situacijama.
Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela kršüanske civilizacije.
b) odgojni zadaci
Njegovanje humanih odnosa meÿu ljudima i plemenitosti u mladoj osobi.

Isticanje pojedinca i njegove želje da pomogne drugima.
Blago onome tko ima prijatelja, jao onome tko ga treba.
Važnost pojedinca u društvu, njegova humanost i briga za drugoga, želja da pomogne
najbližima. Izgraÿivanje smisla za njegovanje humanih odnosa meÿu ljudima i za plemenitost
u þovjeku.
Život je izmjenjivanje tuge i radosti, ali þovjek mora nadvladati sve svoje slabosti: biti postojan
i þvrst, vjerovati u bolje sutra.
Optimist je sretan, on otvara prozore sreüi, on je pronalazi u zvijezdama u najtamnijoj noüi.
56
Svatko od nas je Sreüko kad uþini drugoga sretnim.

Rijeþ nutka, a primjer povlaþi.
Tko þeka, i doþeka.
Altruizam – nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od
vlastitih interesa u korist drugih.
Uoþavanje važnosti uljuÿenih meÿuljudskih odnosa.
KOPD U N-a
ýlanak 2.
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na imovinu, roÿenje, hendikepiranost ili
kakvu drugu okolnost.
Pokaži svakoj osobi da je vrijedna tvojega uvažavanja, time oboje dobivate: ti jer uvažavanje
potjeþe od tebe, osoba jer je uvažavana i tako ti može uzvratiti. Oboje, na taj naþin, rastete
u svome þovještvu
ýlanak 5.
Roditelji imaju prava i dužnost usmjeravati i voditi dijete prema njegovim razvojnim
sposobnostima. To isto vrijedi i za þlanove proširene obitelji, kako predviÿaju mjesni obiþaji.
Poštuj svoje roditelje i budi im poslušan, oni te vode pravim putem – koji nije uvijek lagan ni
jednostavan – da bi i ti postao/postala osobom koja üe znati odabrati prave vrijednosti i
stvarati bolji svijet.
ýlanak 12.
ýlanak 18.
Oba su roditelja odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji ili zakonski skrbnici imaju
prvenstvenu odgovornost za razvoj i odgoj djeteta. Dobrobit djeteta mora biti njihova
temeljna briga.
c) obrazovni zadaci
Tema. Poruka. Karakterizacija lika. Psihološka karakterizacija i karakterizacija lika

postupkom. Stvaralaþki postupci u oblikovanju lika koji proizlaze iz shvaüanja
društvene sredine. Roman za mladež.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jeste li iskreni prema prijateljima? Tražite li od drugoga da bude iskren?
Jeste li ikad „zatajili" kao prijatelj? Možete li to ispriþati?
Po þemu se poznaju pravi prijatelji? Nabrojte osobine koje mora imati.
b) Kakvi su vaši prijatelji? Koju njihovu osobinu posebno cijenite? Što vas
raduje kad ste s njima?
Trebamo li þuvati prijateljstvo? Zašto? Kako se ono þuva?
57
c) Prijateljstvo i opraštanje… Opraštate li prijatelju?

Prijateljstvo i odgovornost… Je li u tome bit prijateljstva? Zašto?

„Svijet izgleda kao da ga je Bog zamislio baš za svoje zadovoljstvo, baš mi
je drago što živim….."
Doživljavate li i vi život na takav naþin? Jeste li otkrili, u ovim Anninim
rijeþima, duhovnu ljepotu Ann, glavnog lika u ulomku?
Tko dijeli i tko stvara (usklaÿuje, utjeþe, razvija i povezuje) životne radosti s
vama, osim vaših najbližih?
Navedite kratki redoslijed dogaÿanja i oznaþite ih (pod)naslovima.
Što je najsnažnije izraženo u tekstu:
a) radnja
b) likovi
c) njihovi meÿusobni odnosi.
Objasnite svoj odgovor.
Koja lica, osim Ann, sudjeluju u radnji? Potvrdite reþenicama iz teksta kakvi
su (nesebiþni, plemeniti, odani, privrženi). Pokušajte to ilustrirati reþenicama
iz teksta.
Jeste li se ikad odrekli þega zbog prijateljstva ili se moramo uvijek „odricati"
da bismo zadržali prijatelja? Iznesite svoje mišljenje. Radujete li se susretu s
prijateljem kao Ann pa „þujete glazbu u srcu"?
Imenujte nekog svog prijatelja koji je po osobinama nalikuje Ann.
Koji detalji oslikavaju Annin socijalni položaj? Zna li ona uskladiti svoje
emocije i ponašanje? Mislite li da je to lako?
Je li vama važan socijalni status vaših prijatelja? Gleda li se to u vašem
razredu, društvu?
Što o tome govore vaši roditelji? „Pomažu" li vam oni u izboru prijatelja?
0 svakom þovjeku ovisi hoüe li steüi prijateljstvo i naklonost drugih.
Otkrijte, objasnite i pružite nove spoznaje koje vam ukazuje ova misao.
Može li to biti i poruka ovog teksta?
a) Pismeno obraditi temu: Knjiga – moj prijatelj životinja može biti
prijatelj
b) Ispisati sve Annine poetiþne reþenice, jednu od njih izabrati i napisati
svoje razmatranje – psihološki portret Ann.
c) Sadržaj teksta nudi izrazito emocionalno obojene dijelove za
interpretacijsko þitanje, kao i one u kojima se traži samo obavijesni ton.
Vježba izražajnoga þitanja.
4. aktualizacija:
Imaš li ti dovoljno vremena za druženje s prijateljima? Druže li se tvoji
roditelji sa svojim prijateljima?
Objasni misao „valja odgajati prijatelje". Mogu li nam prijateljii biti i
„uþitelji"?
Produbi i otkrij znaþenje te rijeþi.
Objasni misao: Mjerila vrijednosti djece i odraslih nisu u skladu.
58
integracija
Lektira: Vlak u snijegu, Junaci Pavlove ulice, Strah u Ulici lipa, Trojica u
Trnju – komparativna analiza ondašnjeg poimanja prijateljstva i sadašnjega
poimanja o istome pitanju.
Medijska kultura (postoje barem dva filma snimljena po ovome romanu).
Medijska kultura – dramski odgoj: identifikacija s likom iz književnosti.
Usmeno i pismeno izražavanje: opisivanje, pripovijedanje.
korelacija
Sat razredne zajednice – kako biti pravi prijatelj i kako imati pravoga prijatelja.
Plemenitost, dobrodušnost, poštenje i skromnost osnovne su vrline pravog
prijateljstva.
zanimljivosti
Harite su u grþkoj mitologiji božice dražesti i ljepote. Grþka rijeþ haris znaþi isto
što i latinska rijeþ karitas – ljubav, milost, sve ono što nas ispunja radošüu pri
našim þinima.
0 mladosti:
Mladost je kao cvat: brzo donosi dobre i loše plodove.
Mladost je bogato jutro od kojega treba posuditi za veþer.
Mladost je doba sjetve. (njemaþka)
Mladost i bijeli papir primaju sve što se na njih utisne. (engleska)
59
SVRŠETAK RATA
Igor Zidiü
Napomena: Ima li djetinjstva i sigurnosti u njemu bez bakinih i l i djedovih

rijeþi, pogleda, dodira?! Tematski, ova pjesma može se nastaviti na
tekstove iz þitanaka za peti i šesti razred (tekstovi koji govore o odnosima
sa starijim þlanovima obitelji), ali isto tako i na tekstove koji govore o
pogubnom utjecaju rata na svako djetinjstvo.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti vizualne i auditivne imaginacije. Razvijanje literarnoga sluha i

reagiranja na poziv lirske pjesme.
Razvijanje sposobnosti memoriranja lirske pjesme.
Razvijanje sposobnosti asocijacijskog mišljenja. Razvijanje sposobnosti analitiþkog i
sintetiþkog mišljenja. Razvijanje stvaralaþkih sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti auditivnog primanja poetske poruke. Razvijanje sposobnosti slušanja
i doživljavanja lijepog izražajnog govora. Razvijanje sposobnosti komuniciranja s pjesniþkim
tekstom na emocionalnoj razini. Izgraÿivanje svjetonazora uþenika pomoüu lirske pjesme.
Razvijanje interpretacijskog þitanja.
Senzibiliziranje uþenika za uoþavanje ekspresivnosti pjesniþke slike. Razvijanje interesa za
samostalno þitanje poezije i doživljavanje poezije.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u lirskoj pjesmi.
b) obrazovni zadaci
Lirska intimna pjesma. Motiv. Pjesniþka slika.

Slobodni stih. Tema. Epitet. Usporedba.
Ritam pjesme: izmjena dugog i kratkog stiha, stanka.
Poenta. Monostrofa. Inverzija. Opkoraþenje i prebacivanje.
Za one koji žele i mogu više:
Dijalektizam. Arhaiþni padežni oblici (tikav). Premetanje (ji-ih). Uloga upravnog govora u
doþaravanju osjeüaja i misli, ugoÿaja i kolorita. Sugestivna asocijativnost postignuta
autentiþnim kolažiranjem pjesniþkih motiva u slike zaþudne ljepote.
60
c) odgojni zadaci
Plivanje je sastavni dio kulture življenja. Poticanje uþenika i osvješüivanje potrebe za uþenjem
plivanja. Ukazivanje na potrebu njegovanja obiteljskih odnosa – ovdje na relaciji stariji –
mlaÿi, unuci – bake i djedovi.
Iskrenost i poštenje ljudske su vrline. Izgraÿivanje svjetonazora pomoüu lirske pjesme. Osuda
rata. Buÿenje i razvijanje antiratnih osjeüaja i raspoloženja. Ukazivanje na ljepote, blagodati
i prednosti življenja u miru.
Rat neüe nestati prije nego što nestanu misli o ratu. (B. Björnson)
Ratovi su mrski majkama. (Horacije)
Rat je najprije nada da üe jednome iüi bolje, potom išþekivanje da üe drugome iüi
lošije, pa zadovoljština da ni drugome ne ide bolje i, napokon, iznenaÿenje da i
jednom i drugom ide sve lošije. (K. Kraus)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj üe potaknuti uþenike da se prisjete prvih plivaþkih iskustava i
drugih (ne)zgoda vezanih uz uþenje plivanja te da ispriþaju kako su, gdje,
kada i s kim uþili plivati. Ako se uþenici ne sjeüaju svojih, mogu ispriþati
iskustva drugih osoba – braüe, sestara, prijatelja, poznanika ili nepoznatih
osoba þijem su iskustvu osobno nazoþili.
Poznato je da uþenici pokazuju izraženiji interes i da lakše primaju lirske
pjesme koje koordiniraju s njihovim osobnim iskustvom pa bi se moglo
oþekivati da üe pjesmu snažnije doživjeti djeca koja su, kao i pjesnik,
proplivala daleko od škola plivanja, plivaþkih bazena i uþitelja plivanja.
b) Nabrojte plivaþka pomagala/„rekvizite" kojima se služe neplivaþi.

Što mislite o djeþaku:
a) žalim ga jer je siromašan
b) suosjeüam s njim i pomogao/pomogla bih mu da mogu
c) simpatiþan mi je upravo takav kakav je
d) divim mu se
e) gotovo se poistovjeüujem s njim jer sam proživio/proživjela sliþno
životno iskustvo.
Obrazložite odgovor/odgovore za koje se opredijelite!
Stihovi ove pjesme sliþni su proznom /narativnom kazivanju?
U þemu je razlika?
Dokažite da se ritam temelji:
a) na nejednakoj duljini stihova
b) na opkoraþenjima
c) na (jednom) prebacivanju
d) na inverziji pojedinih rijeþi.
61
Objasni izraze:- imati praznu tikvu
- (biti) napuhana tikva
- saditi s vragom tikve
- imati soli u tikvi.
4. aktualizacija:
Neplivaþi/plivaþi.
Poratno stanje i materijalne (ne)prilike.
integracija
Pisanje upravnoga govora. Pisanje brojeva. Odvajanje vokativa zarezom. Pisanje

velikog slova. Interpretacijsko þitanje. Stanka u þitanju. Usmjereno þitanje.
korelacija
Vjeronauk. Likovna kultura. Povijest.
.
zanimljivosti
Igor Zidiü odabrao je i komentirao sve likovne priloge u þitanci za sedmi razred.
Igor Zidiü poznati je pjesnik, esejist i kritiþar. U njegovoj se poeziji osjeüa
ekonomiþnost izraza, brza izmjena pjesniþkih slika i asocijativnost. S obzirom
na tematsko-sadržajne odrednice može se nazvati pjesnikom mediteranskog
krajolika. Zbirke pjesama: Uhodeüi more, Kruh s grane i Blagdansko srce.
Od tikvica se izraÿuju ukrasni predmeti i lutke. Književno „znamenita tikva"

svakako je ona Pepeljugina koja se pretvarala u koþiju.
62
KNJIGA
Ivo Andriü
Napomena: Nije nužno, ali bilo bi poželjno da se obrada ove metodiþke

jedinice planira u Mjesecu knjige. Ukoliko se odluþi za taj prijedlog,
uþitelj bi mogao na vrijeme, a to znaþi ne samo neposredno prije
interpretacije teksta, veü i prije Mjeseca knjige, pripremiti i usmjeriti
uþenike za samostalan rad kod kuüe:
a) izrada plakata o proþitanim djelima (ne samo lektirnima!)
b) ispisivanje najljepših misli i l i aforizama
c) ispisivanje odabranih ulomaka (opis lika, humoristiþni i l i dramatiþni
dijelovi, zanimljivi poþeci i l i završeci, lirske sekvence ili, u konkretnom
sluþaju, sve što se odnosi na emociju zvanu STRAH neovisno o
tome iz kojeg je djela)
d) izrada leksiþkih kartica s glavnim tematskim rijeþima djela
e) izrada kraüih biografskih i bibliografskih podataka o piscima i knjigama
f) zadaci po željama i izboru uþenika.
Takvom pripravom uþenici üe ostvariti dublji i snažniji (osobniji) doticaj s
knjigom, afirmirati svoje þitateljsko iskustvo te produbiti osjetljivost prema
piscu i pojavama u književnom djelu. U zadacima pod posljednjom, a i
nekim drugim natuknicama, mogu iskazati i svoju punu stvaralaþku
aktivnost/kreativnost.
*Dio materijala može poslužiti za sreÿivanje razrednog panoa tijekom
Mjeseca knjige, a dio za metodiþku jedinicu Knjiga.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja, asocijacijskog i fantazijskog mišljenja i percipiranja.

Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja izazvanog književnoumjetniþkim tekstom.
Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja. Razvijanje sposobnosti racionalnoga
stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja navodima iz teksta. Razvijanje
sposobnosti samostalnog ocjenjivanja svih elemenata umjetniþkoga djela u njihovu jedinstvu.
Razvijanje sposobnosti kompariranja. Razvijanje sposobnosti interpretacijskog i usmjerenog
þitanja. Integriranje uþenikovih znanja iz teorije književnosti.
Osposobljavanje uþenika za izvanliterarno percipiranje djela.
63
Razvijanje sposobnosti za otkrivanje emocionalnih i misaonih impulsa proznoga teksta koji

koordinira sa svijetom uþenikove stvarnosti.
Razvijanje sposobnosti stvaralaþkoga izražavanja (pismenog i usmenog) na poticaj
umjetniþkog djela. Razvijanje sposobnosti interpretacijskog, usmjerenog, glasnog,
poluglasnog i þitanja u sebi.
b) obrazovni zadaci
Književni portret lika. Pripovijedanje u 3. licu.

Fiziþka, etiþka i psihološka karakterizacija lika.
Glavni lik. Sporedni likovi. Unutarnji monolog. Onomatopeja. Personifikacija.
Kronološki slijed zbivanja. Opis u funkciji zaustavljanja radnje.
Za one koji mogu i žele više:
Novela. Oksimoron (plašljiva nada). Apostrofiranje (bože, daj…). Eufemizam (da me
nestane). Gradacija.
c) odgojni zadaci
Razvijanje þitalaþkih navika i interesa. ýitanjem djela lijepe književnosti formiraju se moralne
spoznaje i uvjerenja koja snažno djeluju na emocionalni život i utjeþu na formiranje vlastite
osobnosti. Prosuÿivanjem postupaka drugih osoba uþimo se vrednovati odnose i zauzimati
pravilna stajališta.
Razvijati pozitivne osjeüaje, snalažljivost, odluþnost, samopouzdanje, odgovornost. Uþiti
pobjeÿivati negativne emocije, ili se bar lakše nositi s njima.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jesi li kada razbio, poderao, izgubio ili na drugi naþin uništio predmet koji
je tebi ili tvojoj obitelji osobito drag? Kako si se osjeüao?
b) Ispriþaj neku situaciju u kojoj su tvoja oþekivanja bila iznevjerena. Iznesi i
osjeüaje koji su te obuzeli nakon toga.

Nacrtajte u bilježnicu karakterološku tablicu. U jedan stupac ispišite karakterne
osobine lika, njegovo emocionalno i psihološko proživljavanje, a u drugi
odgovarajuüe navode iz teksta koji potkrepljuju karakterne odrednice i duševna
stanja.
a) Napiši koje asocijacije (pozitivne i negativne) budi u tebi rijeþ knjiga.
b) Napiši zamišljeni intervju s piscem svoje omiljene knjige.
c) Objasni Lichtenbergovu misao: Pouzdan znak dobre knjige jest taj da
nam se ona, što smo stariji, sve više sviÿa.
d) Sastavi „svoj" popis lektirnih djela koja ti se najviše sviÿaju.
64
4. aktualizacija:
Rasprava o þitanju školske lektire i þuvanju materijalnih vrijednosti koje
predstavljaju civilizacijska dostignuüa.
15. listopada – 15. studenoga – Mjesec knjige
Svjetski sajam knjige u Frankfurtu
KOPD UN-a þl. 26.
2. Obrazovanje mora težiti punom razvoju ljudske osobe i jaþanju poštivanja
ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje,
snošljivost i prijateljstvo meÿu svim narodima, rasnim i vjerskim grupama te
podupirati djelatnost Ujedinjenih naroda na održanju mira.
integracija
Lektira. ýitanje – razumijevanje kompozicijskih sastavnica proznog djela:

pripovijedanje, opisivanje, unutarnji monolog, portret… Ostvarivanje intonacije
u þitanju.
korelacija
Likovna kultura (portret). Sat razrednika. Svi predmeti.
zanimljivosti
Andriü je pripovjedaþ, pjesnik i esejist. Dobitnik je Nobelove nagrade za

književnost (1961. g.). Svojevremeno je bio u diplomatskoj službi u Vatikanu,
Bukureštu, Grazu, Parizu, Madridu, Bruxellesu i Genevi. U prvoj zbirci poetsko-
-meditacijske proze Ex Ponto prevladava pišþev ispovjedni ton i „razgovori s
dušom" pa kažemo da je to subjektivni lirski dnevnik o egzistencijalnim
temama.
Pripremajuüi se za pisanje romana, pisac se koristio raznim i brojnim izvorima:
dokumentima, dnevnicima, memoarima, putopisima, korespondencijom
francuskih i austrijskih konzula, franjevaþkim ljetopisima, arhivskim bilješkama.
Veliki utjecaj na Andriüevo pisanje imale su drevne legende, lokalne predaje
i usmeno kazivanje koje on, u svom djelu, prepliüe s povijesnim i dokumentarnim
materijalom stvarajuüi tako prepoznatljiv stil kojim je utjecao na druge hrvatske
prozaiste, prvenstveno na Aralicu.
Veüinu svojih romana piše u formi kronike.
Andriü je napisao i ove aforistiþne misli:
1. Život je divno þudo koje se neprekidno troši i osipa, a ipak traje.
2. Iza svih mojih gorkih rijeþi krije se ipak uvijek ljudsko lice sa
svojom željom za sreüom.
3. Žena stoji, kao kapija, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta.
O knjizi su još rekli:
Postoje tri tipa þitatelja: prvi je tip koji se naslaÿuje i ne rasuÿuje, drugi je tip
koji rasuÿuje, a ne naslaÿuje se, treüi koji sudi naslaÿujuüi se i naslaÿuje se
sudeüi. Treüi tip stvara djelo iznova. (J. W. Goethe)
65
ýitanje neke zabavne knjige korisno je za zdravlje kao i tjelesno vježbanje.

(Kant)
Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom
jer ona gradi spomenike u srcu onoga koji je þita. (egipatski natpis iz Novog
Carstva)
Imao sam u životu samo jednog pravog iskrenog prijatelja: knjigu. (Voltaire)
Knjiga je prijatelj koji nikad ne razoþara. (Johnson)
Svaka knjiga ima svoju sudbinu. (latinska)
Najveüa meÿunarodna knjižna manifestacija jest Sajam knjiga u Frankfurtu

koji svake godine privlaþi brojne posjetitelje, izlagaþe i goste. Prepuni hoteli,
restorani i preskupi štandovi – samo su popratni dio uobiþajenog dugo-
godišnjeg rituala.
66
ANĈEO U ZVONIKU
Vladimir Nazor
Napomena: Iako üete u priruþniku naüi interpretaciju cijele Nazorove

pripovijetke Anÿeo u zvoniku, ovdje ipak donosimo i interpretaciju ulomka
uzetog iz nje.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja i estetske procjene proþitanog teksta. Razvijanje

sposobnosti zapažanja funkcije opisa i dijaloga u interpretaciji teksta i karakterizaciji lika.
Razvijanje sposobnosti samostalnog interpretiranja. Zapažanje funkcije izražajnih sredstava u
proþitanoj autobiografskoj prozi Vladimira Nazora.
Razvijanje sposobnosti planskog i kontinuiranog izlaganja u samostalnom usmenom ili
pismenom izražavanju.
Razvijanje sposobnosti sintetiziranja (uopüavanja) i sistematiziranja.
Razvijanje i njegovanje senzibiliteta prema književnom liku i piscu. Razvijanje sposobnosti i
interesa za otkrivanjem pišþevih autobiografskih crta u književnom liku i djelu.
Razvijanje sposobnosti þitanja: izražajnog, interpretacijskog, usmjerenog i þitanja u sebi.
b) obrazovni zadaci
Autobiografska pripovijetka. Pripovijedanje u 1. licu. Opis vanjskog prostora.

Ugoÿaj i raspoloženje. Karakterizacija lika: govorna, psihološko-etiþka.
Dijalog. Humor. Deminutivi. Augmentativi. Onomatopeja. Metafora.
Suprotnost/kontrast. Personifikacija. Usporedba. Aliteracija.
Retrospektiva. Ulomak/poglavlje. Glavni i sporedni lik.
c) odgojni zadaci
Razvijanje etiþkih osobina uþenika i njegova svjetonazora. Izgraÿivanje kulture poštivanja

zaviþajnog blaga.
Osvijestiti razuman odnos prema pojavama u životnoj sredini i stvarnosti. Razvijanje individualnog
osobnog odnosa prema književnom tekstu i prema vlastitom stvaralaþkom izražavanju.
Odgajanje uþenika u duhu tolerancije tuÿeg mišljenja i onda kad se ono razlikuje od njihova.
67
Razvijanje ljubavi prema moru, rodnom kraju, zaviþaju, otocima, materinskoj rijeþi,
hrvatskom jeziku i Hrvatskoj.
Upoznavanje posebnosti djetinjstva u odnosu na odraslu dob: manja odgovornost za vlastite
þine, „površinsko" gledanje na zbilju, nerazumijevanje uzroka i posljedica, itd. Djetinjstvo je
razdoblje koje bitno utjeþe na þovjeka, o sretnom ili nesretnom djetinjstvu uvelike ovisi kasniji
þovjekov život.
Ima li što ljepše negol' biti u zaviþaju svome? (A. Gajtani)
Ĉe je zrno klicu zametnulo, onde neka i plodom poþine. (P.P.Njegoš)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Ako je uþitelj imao prigodu pa nazoþio Nazorovim danima (ili kontaktirao
s mjesnim uþiteljima), može se poslužiti listom tzv. teatraloške mape. Ona
se sastoji od fotografija s autentiþnim prizorima dramske izvedbe ovog
djela koje je bilo upriliþeno u dvorištu Župne crkve u Postirama na jednom
od dosadašnjih susreta. Mogu se koristiti i plakati, novinski osvrti, kritiþki
zapisi o izvedbi, podaci o „glumcima", fotografije Nazorove rodne kuüe,
Postira, Braþa, Nazorova spomenika i sliþno.
(Napomena: Teatraloške mape kao oblik motivacije þešüe se koriste u
scenskom pristupu dramskom liku.)
b) Motivacija informacijom o tom da je Nazor bio profesor (kao uþenik imao
je jedinicu iz hrvatskog jezika!), upravitelj ÿaþkih domova i biolog.
Ponesen antiþkim zanosom i ljepotom mediteranskog krajolika postao je
ekolog i graditelj: pošumljavao je uvalu, sagradio simboliþnu luku s
prilaznim mostom, tri antiþka stupa u Luci Bobovišüa (spomen na svoje tri
sestre), kameni stol, a u litici je uklesao frulu i grþki natpis Pan (Pan je bog
šuma, pokrovitelj stada i pastira; živi i u Nazorovim pjesmama).

Slijediti pitanja u þitanci i po potrebi ih, prema sastavu razrednog odjela,
suziti ili proširiti.
a) Prikupi podatke i napiši Nazorov životopis.
b) Opiši kako zamišljaš djeþaka Vladu.
4. aktualizacija:
Vlastiti doživljaji iz djetinjstva. Osvijestiti odnos prema pojavama u životnoj
sredini.
integracija
Umanjenice. Glagolska vremena. Usklici. Opisivanje. Prepriþavanje. Govo-

renje/slušanje – razvijanje kulture slušanja.
68
korelacija
Zemljopis. Sat razrednika. Vjeronauk.
zanimljivosti
Zaþuÿuje da Vladimir Nazor, plodan autor jednog od naših najopsežnijih opusa,

nikad nije napisao svoj životopis. Možda razlog leži u tom što neka njegova
djela imaju utkane autobiografske elemente. Ali, Nazor je isto tako jedan od
rijetkih naših pisaca koji je autobiografiju napisao u istoimenoj pjesmi napisanoj
na Sušaku 1927. godine.
AUTOBIOGRAFIJA
Da tih i miran, i na oko mlitav

Moj život teþe. U njem sivo sve je.
Al ipak, na dnu dok se trzo utav.
Prohujala su kroza nj epopeje.
Slavne sam borbe vodio. I sto sam

Sunašca slavnih iznio iz mraka.
So med i teþnost još u ustma nosam
Hiljadu mora, saüa i vrutaka.
Ja nemam svoje povijesti.-A znam:

Sv'jet jedan þitav diše, stvara, trpi
u biüu mom. I nisam ko u hrpi
Kamenja mrtvog siv i hladan kam.
Bez šake i bez grla kakvog voÿe

Svoj život živem nekom maglom vit.
Al za sve ovo, što kroza me proÿe.
Iz jezgra mog üe jednom niüi mit.
Nazor je radio u Zadru, Pazinu, Kopru, Kastvu, Zagrebu, Crikvenici i na Sušaku.

Književnim se radom poþeo baviti još u srednjoj školi. Svoju prvu pjesmu
objavio je u zadarskom Narodnom listu.
Pisao je epove, novele, romane, dnevniþke zapise, putopise, eseje, igrokaze.
Bavio se i prevodilaþkim radom (Dante, Heine, Shakespeare, D' Annunzio i
ostali).
69
ANĈEO U ZVONIKU (LEKTIRA)

Vladimir Nazor
Napomena: U stvaranju i oblikovanju þitanke provjeravali smo sadržaje i

njihovu recepciju medu uþenicima. U ovom smo sluþaju primijetili da je
uþenicima puno bliži ovaj tekst negoli neke druge Nazorove pripovijetke.
Ovdje donosimo tekst u cijelosti i tome prilagoÿenu interpretaciju.
Pogodna je za izborni sat lektire, za samostalnu interpretaciju uþenicima
prema predloženim primjerima i za štošta drugo.
U radu s uþenicima služili smo se CD-ROM-om Klasici hrvatske
književnosti u Bulaja nakladi. Ukoliko veüi broj uþenika u odjelu ima
raþunala, rad može biti drugaþiji i zanimljiviji.
ANĈEO U ZVONIKU (cjeloviti tekst)
I.
Rodih se u gradiüu na žalu morskoga kanala.

Pred njime more s jedrenjaþama i parobrodima koji prolaze a da – ponajviše – i
ne ulaze u pristanište; s one strane vode daleko ljubiþasto kopno s dugom
gorskom kosom; za gradiüem krševit kraj, našaran zelenilom vinogradâ i
maslinikâ.
Ne vidjeh ga od svoje pete ili šeste godine, ali ga se i sada sjeüam.
Pamtim i koješta što sam u njemu doživio.
Nekoliko osamljenih, ali jasnih slika, nalik na svijetle trenutke mutna
poluzaboravljena sna, niþe iz mog pamüenja i leži na sivome moru zaborava kao
otoþiüi obasjani suncem.
Vidim oleandre u dvorištu pokraj mora, pred starinskom kuüom u kojoj sam se
rodio, a dijete se u njemu igra.
Kupam se, još sitan kao crviü, na igalu „Vrila", dok me majka gleda s prozora
obližnje kuüe i viþe ne znam da li ozbiljno ili od šale: – Roni, Vlado! Roni!
Sjedim u nekoj oveüoj sobi, na klupici, uz drugu þeljad, i zanosim se igrom
„marionettâ" na maloj pozornici. Arlekin je obukao odijelo sa šarenim
kockama, Pantalon nosi na sebi bijel plašt. Kolombina ima dugu plavu kosu i
crvene obrašþiüe, a kad govori, uzdiše, stavljajuüi ruku na srce. Ali je meni
najdraži Frakanapa, þovuljak s krivim nogama i s glavurdom. On miþe
neprestano nogama, lupajuüi njima o pod kao kozle papcima. Ruga se
zaljubljenoj Kolombini i Pantalonu, zbija svakojake šale s plahovitim no glupim
Arlekinom. A kad Frakanapa pripovijeda da mu je ÿon probušen, ali da je on
tome jadu doskoþio napravivši na ÿonu i drugi otvor pa mu sada voda kroz
jednu rupu ulazi, ali kroz drugu odmah i odlazi, ja se tako glasno i od srca
smijem da ljudi oko mene gledaju više u me no u Frakanapu.
A sjeüam se i dviju kasnih veþeri punih zvijezda, ali ipak takvih da sam bio sav
prožet zebnjom.
Jednog puta gledamo kako tamo daleko, preko kanala, nešto plamsa u tami.
Vele da gori u velikom gradu lijepi, još novi teatar, i da üe taj grdni požar
70
zahvatiti možda þitav grad, progutati sve kuüe. Vjetar duše, a nama se þak
priþinja da je topao od vatre i da nam nosi vonj po dimu i po paljevini.
Druge smo veþeri promatrali repaticu na vedrom noünom nebu, baš iznad
planine s one strane kanala. Ja sam mislio na zvijezdu što je vodila tri kralja k
malome Isusu. Htio sam se veseliti repatici, ali su svi odrasli oko mene govorili
o njoj kao o neþemu što nam naviješta jad i nevolju. Brodovi üe nam donijeti
kugu s Levanta; skakavci üe iduüeg proljeüa poharati usjeve i vinograde pa üe
nastati glad; Rusija üe dignuti vojsku na Turþina, i sedam üe se careva zaratiti, i
sve üe se majke oviti u crninu. Ja slušam zapravo sve i ne razumijem, ali neki
strah prodire u me. Držim se sve þvršüe majþina skuta; molim je da poÿemo
kuüi iako me ne spopada san. A kad legnem i zaspim, kao da se repatica
prometnula pred mojim oþima u sablju s koje kapaju krupne krvave kapi.
Takve me uspomene vežu i sada s gradiüem gdje sam se rodio. Sve su one nalik
na bljeskove u sivoj noüi. No ima i jedna koja, potpuna i jasna, sja i sada u
mojem pamüenju. I njome hoüu da otvorim ovo priþanje.
II.
Bilo je to kratko vrijeme prije no smo se preselili odanle u oþev zaviþaj.

Stanovali smo onda nedaleko crkve što je stajala na poljanici iznad place u
sredini mjesta.
Ja sam þesto izlazio kradom iz kuüe i šuljao se do samotna putiüa iznad
poljanice da gledam zvonik, križ na njegovu vrhu i þasovnik sa crnim
kazaljkama na gornjem dijelu zida. Kroz široke otvore, baš ispod krova, vidjela
su se zvona koja su katkad bliještala u zrakama sunca na zapadu.
Ništa nisam radije slušao do zvonjave tih zvona.
Poznavao sam odmah glas velikoga, srednjega i maloga ili – kako smo ih zvali
- „Djeda", „Oca" i „Unuka". Vidio sam i konope što su micali zvonima, pa i
vjerovao da krupnim i teškim „Djedom" zvoni samo neki sijedi starac, „Ocem"
þovjek crne brade, a „Unukom" koji djeþak, možda mojih godina.
Jer ih nisam nikada vidio, ja sam o njima mnogo maštao. Oni ne mogu
stanovati ni u crkvi ni u onome tornju bez prozora i bez dimnjaka. Dolaze
odnekuda da obave svoj posao pa da ih opet nestane. „Unuk" zvoni svake
veþeri poslije „Oca". Onaj mali dolazi dakle s bradatim þovjekom da zvone
Zdravomariju. Ne boji se on ni kiše ni vjetra. Možda otac nosi malog sina na
leÿima ili u naruþju, pa sve tako ide svojim redom, od dana u dan.
Sve me to zanimalo, a nijesam se tome više ni þudio jer mi se bar þinilo da sam
koješta veü doznao.
Ali nešto poþe buditi u mene radoznalost; nešto o þemu prije nisam nikada
mislio jer nisam na to ni pazio.
Otkad-dokad þuje se kucanje gore u zvoniku, a da se ni jedno od tih zvona ni
najmanje ne miþe.
- Kuc! Kuc! Kuc!
Kao da klatno udara jedan, ili dva, ili tri, pa þak i do dvanaest puta, po
„Unuku". Zvono baš onoliko puta zvonko zveþi, a da se ni konop ni što drugo
ni najmanje ne miþe.
Stojim i þekam.
Vrijeme prolazi. Htio bih veü otiüi, kad najednom: opet onaj glas.
- Kuc! Kuc!
71
Silazim pred zvonik, sjedam ispred zatvorenih vrata.

Unutra je sve tiho.
Ne þujem no žagor ljudi dolje na placi i živkanje vrabaca na crkvenom krovu.
Da se ne igram kamenþiüima, ja bih, tako þekajuüi, i zaspao na onome pragu,
kad najedanput, iznad moje glave:
- Kuc! Kuc! Kuc!
Hitam natrag. Ali zvona opet sva nepomiþna.
I za prvi put u životu osjeüam da ima i nešto što nam je u isto vrijeme i þudno
i nekako nas plaši.
III.
Pada prvi mrak, a otac je opazio da sam istom stignuo doma.

- Gdje si ti to bio? Marietta, pazi malo na tog skitalicu!
- Tata, kako to da su vrata zvonika zatvorena; i nikoga u njemu nema, i
zvona se ne miþu, a ipak zvoni?
On me s poþetka ne razumije.
- Kako to? Zvoni?
- Da. Kuc! Kuc!
- A, da. To ne zvoni. Ure. Ure biju na zvoniku.
- A što su te ure?
I on mi nešto govori o crnom krugu na gornjem dijelu zvonikova zida. O
kazaljkama ili crnim prstima koji se polagano miþu. O minutama, o urama i
þetvrtima.
Ali ga ja ne razumijem.
- A tko ono udara zveþkom o „Unuka"?
- Nitko. Mehanizam. Batiü. Vidiš ovako: Kuc! Kuc! po zvonu. Svakog iduüeg
sata po jedan udarac više. A onda 1, 2, 3, 4 udarca svakih 15 minuta.
Jednog üeš dana sve to bolje razumjeti. Ne misli sada na to.
No ja ne mogu da ne mislim. I da ne mislim na svoj naþin.
Od oþeva tumaþenja ostade mi samo to da neki þekiü udara o malo zvono, o
Unuka, a u to i vjerujem.
A tko se to penje u onu visinu s þekiüem u ruci? Tko bi to mogao uüi kroz
zatvorena vrata, penjati se po nekim stubama – ako ih zbilja i ima – u mraþnom
tijesnom zvoniku, sve do gore, do samog zvona koje visi ispod krova? Takvo što
ne može uraditi ni starac, ni þovjek s crnom bradom, a još manje djeþak. A ja
bih ih kroz one otvore jednom ipak vidio.
- Mama, tko bi to mogao biti?
- Al' reþe ti sinoü tata. ýekiü. Mehanizam.
- Mehanizam. A tko je to?
- Pitaj oca. Ne muþi me više time.
A ja idem na putiü. Gledam. ýekam.
Lijepo je proljetno jutro. Rijetke su voüke još u cvatu po vrtovima. Gradiü je tih
jer su gotovo svi ljudi u vinogradima ili u pristaništu. Ne þujem drugo no cvrkut
ptica sve naokolo i zvižduk parobroda tamo dolje na gatu. Okolo crkve sve
mirno. Samo se lastavice užurbale oko vrha zvonika, a preko poljanice lete dva
leptira tražeüi cvijetak.
Ja gledam u nebo.
Oblaþiü lebdi visoko iznad zvonika. Sunce ga obasjava samo sjedne strane pa
72
su mu rubovi kao od zlata. Mijenja se polagano. Postaje dulji; pruža se uvis; sve
je više nalik na odrasla djeþaka s bijelim krilima.
-Anÿeo!
Gledam u nj. A on se spušta naniže, postajuüi manji i bjelji. Sunce mi udara u
oþi pa mi smeta gledanju. Ipak vidim da se spustio iza vrha zvonika pa ga ondje
i nestalo.
- Kuc! Kuc! Kuc! – odjeknulo je zvonko i veselo u proljetnom jutru, i jato je
vrabaca pobjeglo s krova.
Ovog puta ona tri glasa odjeknuše duboko i u meni. Zakucalo mi nešto u
prsima. Poslije þuÿenja spopada me zanos i radost.
Trþim kuüi; banem pred majku.
- Mama! Sad znam! Vidio sam sve.
- Što to, sinko?
- Anÿela! Silazi u zvonik, udara þekiüem po „Unuku".
- Jesi li baš vidio kako udara?
- Nisam. Al' sam...
- Šuti. Okani se anÿela i zvonika. Ne skitaj se okolo. Da mi se nisi više ni
makao odavle!
Ali je majka preveü zaposlena da bi me mogla þuvati, a one njene rijeþi
pobudiše u meni novu želju.
E, da. Valjalo bi ga vidjeti... ali izbliza. Gledati kako udara po zvonu.
A kakav je? Jesu li mu vlasi kao plamen? A krila od pravog perja? A onaj njegov
þekiü je li baš od zlata?
IV.
I ja izlazim kradom iz kuüe.

Neko vrijeme þekam mirno na putiüu.
Sve je tiho i pusto.
Silazim na poljanicu; prilazim k vratima zvonika, a ona – gle! – pritvorena.
Stojim, neodluþan.
ýega bih se bojao? Ta to je anÿeo, koga dobri bog šalje s neba na zemlju. Zar
se ne molim svake veþeri svome anÿelu þuvaru?
I mene nije više strah.
Šuljam se u zvonik.
U njemu je tako mraþno da bih htio odmah pobjeüi.
Ali nešto svjetla pada odozgor i s okna na strani, pa veü vidim kamene stube
što se svijaju vodeüi sve naviše. Penjem se hitro prema onoj svjetlosti ostavljajuüi
za sobom tmicu. Sve je tiho; ne þujem no cvrkut lastavica, i to baš onda kada
prolijeüu pred otvorima na vrhu tornja.
Eto me veü visoko, na podu od dasakâ.
Tri debela konopa vise odozgo.
E, sad vidim.
Dovle se penju Starac, Sin i Dijete pa se laüaju konopâ i potežu.
A vidim i zvona. Imadu široka okrugla usta sa klatnima što su nalik na debele
jezike. Ona se sjaju na suncu, dok sam ja još uvijek u polumraku.
-Tik! Tak!... Tik! Tak!
To je ura. Kuca kao i ona u našoj jedaüoj sobi, na zidu, ali mnogo jaþe i muklije.
A što üu sada?
73
ýekam mirno dok On doÿe. ýut üu šum njegovih krila, vidjeti kao neki plamen,
ugledati ga iznad sebe. Sve üe se u zvoniku zasjati. I on üe me vidjeti. Spustiti
se do mene. „Znaš, ja sam onaj mali koji ti se moli svake veþeri." – „Znam.
Dobro si ti dijete. A što bi htio?" – „Da vidim kako kucaš þekiüem od zlata. Da
i mama dozna što je i kako je. A i tata..." Onda üe me on uzeti za ruku; dignuti
me kao da sam kakvo pero ili slamþica. Naüi üu se pred „Unukom". „Drži!" reüi
üe mi On i pružiti þekiü. Ja üu ga zapitati: „Smijem li?" On üe kimnuti glavom.
Dignut üu onda ruku, udariti... Oh, veselja!
Gledao sam uvis, gotovo nestrpljivo, ali sav sretan, kad se iznenada trgnuh,
prožet strahom.
– Kuc!
Kao da je zagrmjelo u onoj polutami. Odjeknuo je gvozden hrapav glas od
kojega se meni priþini da zadrhta þitav toranj.
- Kuc! Kuc!
Htio bih zaplakati, ali je moj strah tako velik da se i toga bojim. Strah me je siüi
dolje, niz mraþne stube, u tamu na dnu zvonika.
Lastavice opet cvrkuüu. I sve se opet smiruje. Doskora je tiše no prije. I moje je
srce prestalo da onako lupa. Poþinjem iznova misliti.
Niti sam vidio Njega, ni On mene.
Morao bih se popeti još naviše. Gore! Gdje su zvona i gdje sunce sija!
Tražim oþima naokolo. Vidim, u sjeni, baš uza zid, neke drvene ljestve.
Razmaci su na njima nešto previsoki za moje noge, ali se držim þvrsto rukama;
muþim se i napinjem; dižem se polagano.
Sad su mi zvona još bliža. U mraku sam, ali je preda mnom mnogo svjetlije.
Bojim se gledati poda se u ponor nad kojim kao da lebdim. Osjeüam da neüu
dugo izdržati na strmim ljestvicama, pa dižem oþi i šapüem:
-Anÿele! Anÿele!
Nešto crno i šutljivo proleti okolo mene; zapišti kao miš.
Uznemirio sam crne, malene životinje što se drže zida, iza mojih leÿa. Opet su
prhnule uz moju glavu; dotaknuše me neþim golim i hladnim.
Spopade me strah. Pružam nogu da siÿem, ali kao da je razmak postao sada
još veüi pa ne mogu naüi preþku.
- Mama!
One gadne ptice lete oko mene, a ja više ne mogu ni gore ni dolje. Plaþ me veü
guši. Ne znajuüi više šta bih, hvatam se jednom rukom konopa koji visi baš
ispred mene, pa drmam i potežem.
A zvono zazvoni.
Glas mu bruji u zvoniku; priþinja mi se i prejak, ali je tako zvonak – a meni i
poznat – da mi je odmah nešto lakše.
- Don, don, don – glasa se „Unuk", a meni je kao da mi veli: „Samo ti tako
vuci i poteži, pa üu ti ja veü pomoüi! Dok ja zvonim, ne može ti nitko ništa."
Ali ni to mnogo ne potraje.
Konop mi se najedanput ote iz ruku, i zvonjava prestade.
Neki je þovjek stajao poda mnom, na podiüu od dasaka, držao u ruci donji kraj
konopa i gledao u me.
- Tko si ti? Što tu radiš? Odmah dolje!
Ja udarih u plaþ.
On se pope na ljestve, skinu me dolje. Stade me koriti i ispitivati.
Ja sam samo grcao.
74
Onda me on dignu u naruþaj i ponese napolje.

Uze me za ruku. Povede me preko poljanice u jednu od najbližih kuüa.
V.
U prizemnoj sobi sjedio je za stolom stari župnik s naoþarima na nosu i þitao iz

debele knjižice s crnim koricama i s pozlaüenim rubovima.
- Što je bilo, zvonaru? – upita on gledajuüi u me.
- Pa eto vidite! Dok sam radio u crkvi, ušuljao se u toranj, popeo se na ljestve
i doþepao se konopa malog zvona. Da pade, ubi se.
A þije je to dijete?
- Ja ga pitam, al' ono samo plaþe. A i našao sam ga prestrašena. Možda od
šišmišâ.
Župnik me uze k sebi; namjesti me izmeÿu svojih koljena; pogladi po glavi.
- Umiri se, mali. Ne plaþi. Gle ove knjige. Sva je zlatna. Pogledaj malo i sliþice.
Tako! Evo još jedna. Bit üe tvoja. Hoüeš li?
- Hoüu.
Onda župnik dignu glas.
- Katina, doÿite amo!
Uÿe starija žena, þisteüi krpicom veliku žlicu.
- Znate li vi ovo dijete?
- Kako ga ne bih znala? Ta krstili ste ga baš vi, Don Rocco, bit üe možda pet
godina.
- E, kad bih ja pamtio svu djecu što ih krstim! – nasmija se on.
- To vam je šjor-Pijerov sin.
- Vlado!
I župnik me posadi na svoja koljena.
- A što si ti, sinko, tražio u zvoniku?
Ja sam baš promatrao sliþicu nekog anÿela s velikim krilima i s plamenim
maþem u ruci. Oþi su mi bile još pune suza i još sam pokatkad grcao, ali mi je
na srcu bilo veü lakše. Osjeüao sam se sasvim dobro na župnikovim koljenima.
- Anÿela – rekoh ja.
- Kakva anÿela?
- Onoga koji silazi s neba sa zlatnim þekiüem i kuca njime po „Unuku".
Zvonar i žena udariše u smijeh i navališe na me pitanjima. Ali samo župniku
uspije da dozna sve od mene.
- Pa kažite mu od þega to kucanje. Imate novu budilicu sa zvoncetom i s
þekiüem. Mali üe možda razumjeti. Da je donesem? – reþe žena župniku.
- Ne! – odgovori joj on.
Onda mi reþe:
- A jesi li ga i vidio?
- Jesam. Jedanput samo. Izdaleka. Kad je silazio u zvonik. A zašto on dolazi? I
zašto kuca?
- Da javi ljudima što im je raditi preko þitavog dana.
- Kako to?
- Eto, sad üe doskora podne. On üe doüi i udariti dvanaest puta zlatnim
þekiüem o zvonce. I ljudi üe znati da je objed gotov. Vratit üe se s polja i s
pristaništa u kuüu. Otac, majka i djeca stajat üe oko stola. I pomoliti se bogu. I
objedovati.
75
- Jest. Tako i mi molimo. Svaki dan.

- A znaš li kako je predveþe?
- E, sad znam. Onda on opet kuca. Pa veþeramo i idemo spavati.
- Vidiš, dijete, zato On dolazi. I kuca. I sve ide kako dobri bog hoüe.
- A zašto zvone ona druga zvona: ujutro, u podne, predveþe?
- Jer anÿeo dolazi i kuca. A ovaj naš zvonar þuje, pa trþi i zvoni da zvono javi
nadaleko i naširoko što nam je uþiniti u taj þas.
- Tako je! To üu ja reüi i tati i mami. Sad üe vidjeti da imam ja pravo. Nema ništa
bez božjih anÿela!
A stari se župnik sav raznježi.
Dade mi sve sliþice što ih je mogao naüi, a ona mi žena natrpa neþim džepiüe.
- A sada da ga povedem kuüi? – upita zvonar.
- Ne! Idem ja sâm! – odgovori župnik.
I mi iziÿosmo.
- Što je to, veleþasni, opet uradio? – zapita moja majka netom nas ugleda.
A kad joj on reþe što je sve bilo, ona se stade tužiti.
- ýudno vam je to dijete. Sve hoüe da vidi i da dozna. I ne igra se bezbrižno
kao druga djeca. Sve se bojim da üe jednom zastraniti. Vele da baš takova djeca
udare kasnije kojekakvim stranputicama.
A župnik njoj:
- Ne bojte se za nj, gospoÿo. Ma i što se s njim desilo, on üe uvijek biti jedan
od onih koji vjeruju u boga i u njegove anÿele.
Mladost, 1924.
Vladimir Nazor: Priþe s otoka, iz grada i s planine (izbor). S otoka – Anÿeo u

zvoniku

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti

književnog djela. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Razvijanje sposobnosti
literarnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti priþanja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja.
Razvijanje sposobnosti zamišljanja.
76
b) obrazovni zadaci
Dijalog. Opis. Pripovijedanje u 1. licu. Tema. Misli. Lik u pripovjednom djelu. Autobiografska
priþa (crtica). Monolog. Usporedbe. Metafore. Etiþka i psihološka karakterizacija lika.
Unutarnja i vanjska kompozicija teksta.
c) odgojni zadaci
Biti odvažan – vrlina kojom se brže dolazi do cilja.

Odgoj slobodne liþnosti. Odnos roditelja i djece. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu
rašþlambu umjetniþkog djela. Potreba mladog þovjeka za obrazovanjem, istinskom ljubavi,
povjerenjem i samopotvrÿivanjem u društvu.
Pravilna uporaba književnoga, odnosno standardnoga hrvatskoga jezika u govorenju i
pisanju.
Razvijanje interesa za interpretaciju književnih djela.
Razvijanje pozitivnog odnosa prema svim ljudima koji sudjeluju u našem odgoju i naobrazbi.
Razvijanje sposobnosti skladnog pripovijedanja. Sklad uvjerenja i postupaka.
U naravi je þovjeka otkrivati novo i nepoznato.
Utjecaj obiteljskog odgoja na oblikovanje osobnosti. Utjecaj crkve u odgoju djece. Ulaganje
napora za prevladavanjem osobnih nemira i problema. Usmjeravanje i formiranje uþenikove
liþnosti.
KOPD UN-a þl. 12.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) O Nazoru kao znatiželjnu i maštovitu djeþaku (odlomak iz Prstena, str. 79).
b) Razgovor o izazovu crkvenih zvona, crkvenog tornja, sata na tornju,
povlaþenja užadi i dr.

Koje ste slike iz navedene kratke proze najsnažnije doživjeli? Proþitajte
reþenice koje donose te slike, pa objasnite njihovu stilsku ljepotu i snagu.
Ovaj vas je tekst:
a) nasmijao
b) rastužio
c) potaknuo na razmišljanje
d) ostavio ravnodušnima?
Odaberite izmeÿu ponuÿenih odgovora i objasnite svoj izbor.
ýemu je posebice usmjeren pripovjedaþ:
a) opisivanju lika
b) opisivanju prostora ili
c) predoþivanju radnje (zbivanja)?
77
Kakva je radnja opisana u ulomku:

a) spora ili monotona
b) napeta ili dramatiþna?
Gdje se zbiva radnja?
Pobliže odredite mjesto i vrijeme zbivanja radnje u tekstu na temelju
sljedeüega navoda:
„Rodih se u gradiüu na žalu morskoga kanala.
Pred njime more s jedrenjaþama i parobrodima koji prolaze a da – ponajviše
- i ne ulaze u pristanište; s one strane vode daleko ljubiþasto kopno s
dugom gorskom kosom; za gradiüem krševit kraj, našaran zelenilom
vinogradâ i maslinikâ."
Odredite tijek zbivanja i napišite ga u bilježnicu u obliku sažetih natuknica
ili podnaslova.
Nakon toga odredite unutarnju kompoziciju teksta tako da navedene
podnaslove obojite razliþitim bojama, ovisno o tome predstavljaju li uvod u
zbivanje, razvoj zbivanja, vrhunac zbivanja ili svršetak zbivanja.
Naznaþite i najuzbudljiviji trenutak zbivanja.
Sada sažeto ispripovijedajte fabulu ove priþe.
Koji likovi sudjeluju u radnji? Koji se likovi, osim djeþaka, spominju u tekstu?
Navedite njihova imena redom pojavljivanja u priþi.
Objasnite u kojem se trenutku u priþu ukljuþuju roditelji, zvonar, župnik,
služavka? (Npr.: zvonar se pojavljuje u trenutku kad mu se konop oteo iz
ruku i kada je zvonjava prestala.)
Jesu li djeþakovi postupci potaknuti:
a) izvanjskom radnjom (zvonjava crkvenih zvona)
b) unutrašnjim stanjem (strahom, znatiželjom)?
Objasnite!
Što otkrivaš o djeþaku (koje osobine) iz ovoga navoda:
ýekam mirno dok On doÿe. ýut üu šum njegovih krila, vidjeti kao neki
plamen, ugledati ga iznad sebe. Sve üe se u zvoniku zasjati. I on üe me
vidjeti. Spustiti se do mene. „Znaš, ja sam onaj mali koji ti se moli svake
veþeri". – „Znam. Dobro si ti dijete. A što bi htio?" – „Da vidim kako kucaš
þekiüem od zlata. Da i mama dozna što je i kako je. A i tata..." Onda üe me
on uzeti za ruku; dignuti me kao da sam kakvo pero ili slamþica. Naüi üu se
pred „Unukom". „Drži!" reüi üe mi On i pružiti þekiü. Ja üu ga zapitati:
„Smijem li?" On üe kimnuti glavom. Dignut üu onda ruku, udariti... Oh, veselja!
Tko je u tekstu u ulozi pripovjedaþa? Koja je uloga pripovijedanja u prvom
licu?
Koje autobiografske pojedinosti vezane za pisca Vladimira Nazora otkrivate
u ovome tekstu?
Koji su dijelovi radnje predoþeni opisom (deskripcijom) i pripovijedanjem
(naracijom), a koji razgovorom (dijalogom)? Pronaÿite za svaku odrednicu
jedan primjer.
Koristi li se pisac u pripovijedanju svoga doživljaja i stilskim izražajnim
sredstvima? Pronaÿite primjere poredaba i metafora u priþi.
Živosti teksta ove priþe pridonio je:
a) monolog glavnog lika
b) njegov dijalog s roditeljima i župnikom
78
c) pišþeva uporaba kratkih reþenica kojima se dinamizira radnja

(zbivanje)?
Za svaku tvrdnju pronaÿite dokaz u tekstu.
Objasnite župnikov postupak na kraju priþe. Slažete li se s njim? Objasnite!
Pokušajte iz razgovora župnika i djeþakove majke „izvuüi" glavnu (osnovnu)
misao ovoga teksta!
a) Napetost, uzbudljivost i dramatiþnost radnje u ovoj priþi ostvarena je:
a) uporabom i izmjenom upitnih i uskliþnih reþenica
b) upravnim govorom (dijalogom)
c) uporabom prezenta
d) uporabom kratkih reþenica.
Za svaku od tih odrednica pronaÿi po nekoliko primjera i ispiši ih u
bilježnicu!
b) Pismeno ispripovijedaj jedan doživljaj iz najranijeg djetinjstva koji je bio

potaknut tvojom znatiželjom. Primijeni dijaloški oblik i komentar.
c) Napiši vlastitu biografiju književnoumjetniþkim stilom. Unesi u nju i neke

zanimljive dogaÿaje toga vremena i likove iz svog života koji su na tebe
utjecali pozitivno ili negativno.
d) Istraži jeziþne pojave koje odudaraju od gramatiþkih i pravopisnih

zakonitosti suvremenoga hrvatskoga jezika. Ispravi ih i napiši u bilježnicu.
e) Prema ovoj autobiografskoj priþi Vladimira Nazora napiši kratku

sekvenciju (niz kadrova povezanih u jednu logiþnu cjelinu) za film ili
televiziju. Naznaþi: likove, vrijeme i prostor zbivanja, scenu, mjesto,
vizualne i akustiþne efekte, odgovarajuüu vrstu plana (srednji, krupni,
daleki ili opüi), kao i ostale pojedinosti bitne za filmsku ili televizijsku
adaptaciju književnoumjetniþkoga teksta.
4. aktualizacija:
Ispreplitanje mašte i stvarnosti – vlastita uþeniþka iskustva.
Priþanje najranijih sjeüanja (detalja sjeüanja).
Uloga vjere u vlastitu životu – stajališta.
integracija
Jeziþno izražavanje: pripovijedanje.

Jezik: uskliþne i upitne reþenice, upravni govor – pisanje.
Književnost: drama – igra „marionettâ".
korelacija
Vjeronauk – Zdravomarija (molitva), funkcija crkvenih zvona, anÿeli.

79
alternativni metodiþki sustav
U sustavu problemske nastave… obiþno se izdvajaju oni književni problemi koji

traže uþenikovo etiþko opredjeljivanje, konfrontaciju vlastitih spoznaja i
iskustava sa spoznajama i porukama koje nudi odreÿeno književno djelo…
Književna se problematika aktualizira, pišþeve poruke dovode se u kontekst
þitaoþeve suvremenosti.
Na temelju ovoga navoda možemo inicirati sljedeüe probleme:
a) Je li župnik postupio pravilno što djeþaku nije objasnio funkcioniranje ure
(sata) na crkvenom tornju?
b) Je li i djeþakov otac bio u pravu kad mu je rekao: „Jednog üeš dana sve
to bolje razumjeti. Ne misli sada na to." (Djeci sve treba/ne treba
objašnjavati?)
c) Dan se po jutru, a þovjek po djetinjstvu prepoznaje!
Uþenici potvrÿuju ili nijeþu predoþene im teze argumentirajuüi ih navodima iz
djela, vlastitim spoznajama, drugim izvorima informacija.
Nakon samostalnog rada uþenika slijedi analiza i korekcija rezultata, a potom
im zadajemo zadatke za domaüu zadaüu.
zanimljivosti
Iako je obitelj Nazor iz Ložišüa i Luke Bobovišüa, gdje je pjesnik i proveo rano
djetinjstvo, pisac se rodio u Postirama – u kamenoj renesansnoj palaþi
nadomak malog žala Vrila i zvonika koji se spominje u ovoj pripovijetci. U
Postirama se održavaju godišnji skupovi koji nose pjesnikovo ime. Na njima
znanstvenici raspravljaju o životu i djelu Vladimira Nazora. Jedno od najljepših
izletišta na Braþu jest pustinjski stan Blaca poznatiji podimenom Pustinja Blaca.
Izletište nema nikakve veze sa stvarnom pustinjom, nego s „pustinjacima". Do
odredišta se dolazi pješaþenjem. Samostanske su zgrade zbijene pod strmim
liticama brijega i gotovo da su uvuþene u golemu peüinu. Jedan su od
nezaboravnih braþkih prizora.
A
Odlomak iz Prstena:
Svaki put, kad bi me štogod muþilo, postidjelo, ražalostilo – kakva nepravda, ukor roditelja ili njihova svaÿa
zbog moga daljeg školovanja – ja sam išao u drugi rukav naše drage, u Viþu luku.
Hodao sam preko jednog brežuljka, silazio na kopneni kraj te morske uvale.
Ala je tu bilo mirno i tiho!
Bez kuüa, bez laÿa, bez životinja i bez ljudi, a u zaklonu od vjetara, sve je u njoj bilo kao uspavano, ne
samo u sutonskim sjenama, no i u svjetlosti podnevnog sunca. Na njenim stranama vinogradi, ali na
jednoj i ledina obrasla smrekama, vrijesom i smiljem. Žalovi na nekim mjestima visoki, na drugim niski,
pokriti
pijeskom i šljunkom. Dno plitko, da možeš gacati po moru uz obale, a puno mulja, jeguljama i ciplima na
veselje.
…u našoj je luci mirno i tiho, ali one kuüe sa zatvorenim vratima i prozorima kao da ti ipak o neþemu
govore; ona stara crna laÿa, privezana gotovo uvijek uz obalu, kao da šuti, ali mnogo zna i pamti; one
staze i prolazi kao da govore o ljudima i u mazgama, što su njima prošli izlizavši im i kamenje, – ali ovdje
nije tako.
80
Mi smo imali u njoj malen vinograd. Stajao je odmah kraj žala, s morskim i glatkim grebenima na ivici, da
su žene iz Velikog sela dolazile katkada u luku, da peru rublje na tim ploþama. Malo dalje pliþina obrasla
morskom travom, a na njoj neke ograde, dugi nizovi kamenja u liku luka i kuta. ýitave povorke malih
ribica išle su iz jedne luþice u drugu; raci se penjali na zidiüe, da ondje sjede, kao da se griju na suncu.
Ja bih se izuo, zasukao visoko hlaþe i ušao u te luþice. Kopao sam prstima po mulju, pretraživao travu,
otvarao i zatvarao putove ribama, namještao udice i male vrše, što sam ih sam gradio. Znao sam sve, što
živi u onoj vodi, u mulju, izmeÿu trave i u rupicama grebenja. Nekim sam racima samotnicima i nekim
jeguljama, do kojih je bilo teško doüi, bio þak i nadio ime.
Ali kad mi roÿak iz obližnjega grada darova jednog ljeta gondolu, u kojoj sam mogao jedva sjedjeti, Viþa
mi luka postade još milija. U njoj nije bilo valova ni strujâ, što bi mogle smetati plovidbi u tako malenoj
laÿici. Sad sam još bolje upoznao onaj zaliv: mjerio sam mu i dubljinu, pretraživao i visoke dijelove obale.
Kad bi sunce pripeklo, nasukao bih gondolu na šljunku ispred našeg vinograda i pošao u nj, da legnem u
hladu niske guste masline. Stajao sam ondje þitave satove, gledajuüi u vodu, mirnu kao vodu kakva jezera.
Ona je ishlapljivala, pa je uzduh treptao nad njome, a od toga se meni priþinjalo, da trepeüu i smreke na
drugoj strani. Cipal se bacao uvis, da opet ljosne u vodu, dok bi mu trbuh zablistao na suncu poput
srebra.
Podnaslovi:
1. Pisac se prisjeüa mjesta svoga roÿenja

2. Sjeüanja: predstave „marionettâ" na maloj pozornici, požara u splitskom teatru, promatranje repatice i
vjerovanje da je pojava repatice na nebu znak nesreüe
3. Najjasnija djeþakova uspomena, uspomena o kojoj üe priþati
4. Djeþak je stanovao nedaleko od crkve
5. Ništa nije radije slušao do zvonjave crkvenih zvona
6. Priþa o tri zvona i zvonara o kojima je mnogo maštao
7. Kucanje u zvoniku, a nitko ne povlaþi uže
8. Razgovor djeþaka s ocem o tome da nitko ne zvoni, nego ure biju na zvoniku
9. Majþino objašnjenje kucanja o zvoniku
10. U lijepo proljetno jutro djeþaku se privida anÿeo od jednog sjajnog oblaþiüa
11. Djeþak obavještava majku da je vidio anÿela kako udara po Unuku
12. Nova djeþakova želja – vidjeti anÿela izbliza
13. Djeþak se penje u zvonik, preplaši se, ali nastoji razumski prevladati strah
14. Djeþak oþekuje da üe ugledati u zvoniku anÿela
15. Djeþak se prepao od udaranja sata, a anÿela nije vidio
16. Strah ga je sve više i priziva anÿela
17. Nailazi zvonar koji ga odvodi župniku Don Roccu
18. Služavka Katina obavještava Don Rocca da je djeþak šjor Pijerov sin kojega je krstio prije pet godina
19. Župnik je uspio smiriti djeþaka
20. Katina je htjela da župnik objasni djeþaku kako sat funkcionira
21. Djeþak priþa župniku da je jednom vidio anÿela
22. Župnik mu objašnjava svrhu zvonjave ujutro, u podne i naveþer
23. Djeþakova se majka boji za svog sina da neüe jednom krenuti stranputicom
24. Župnik joj odgovara da üe djeþak uvijek biti jedan od onih koji vjeruju u Boga i u njegove anÿele, ma
što se dogodilo.
81
MATURALAC
Branka Primorac
Napomena: Tekst koji pomaže uþitelji(ca)ma hrvatskoga koji su i

razrednici sedmašima. Pristupimo li mu problemski, imat üemo jasan
horizont oþekivanja o najuzbudljivijem dijelu osnovnoškolskog života, što
nije beznaþajno uzme li se u obzir da üemo s njima najvjerojatnije dijeliti
radosti putovanja (više njihove, manje svoje).
METODIýKI SUSTAV
a) problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi
U životu se trebamo prilagoÿavati razliþitim životnim situacijama

Treba poštivati ljude koji sudjeluju u našem odgoju i imati pozitivan odnos prema njima i
naobrazbi koju nam daju.
Razvijanje maštanja i zamišljanja kao neizbježnog þimbenika u stvaralaþkoj uporabi jezika.
Razvijanje sposobnosti racionalnog stvaralaþkog mišljenja na predmetno-sadržajnom sloju
proznog teksta.
b) obrazovni zadaci
Roman za mladež. Tema. Poruka. Dijalog. Uljuÿeno ponašanje pri telefonskom

razgovoru. Likovi (karakterizacija – psihološka, etiþka, govorna, vanjska). Humor.
Humoristiþan stil. Žargonizmi. Dijalektizmi. Frazeologizmi. Pripovjedni monolog.
c) odgojni zadaci
Razvijanje smisla za pravedno prosuÿivanje: uskladiti uvjerenja i postupke.

Školovanje kao preduvjet osobnog i društvenog napretka uþenika.
82
Dužnost je uþenika pokazati svakome þovjeku da ga cijeni i poštuje, da uvažava njegovu

slobodu mišljenja i govorenja, ali da sam pritom može zadržati vlastita uvjerenja, mišljenja ili
obiþaje.
Osuda negativnih i neprimjerenih ponašanja, nezdravog života, nasilja, agresivnosti, laži,
egoizma, þastoljublja.
Razvijanje odgovornosti prema sebi, drugima, okolišu i buduünosti.
Poticati, razvijati i izgraÿivati pozitivne odnose izmeÿu uþenika i uþitelja, meÿusobno
poštovanje i toleranciju.
Zauzimanje afirmacijskoga odnosa prema školi – izvorištu napretka pojedinca i društvene
zajednice te ljudima koji u njoj rade.
Usklaÿivanje vlastitog iskustva i ponašanja s drugim osobama.
Usmjeravanje i oblikovanje uþenikove liþnosti.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Fotografija književnice Branke Primorac i njenih djela. Kratki prikaz o
književnici i njenim djelima (na prozirnici).
b) Fotografije privlaþnih „maturalnih" odredišta: Rovinj, Poreþ, Pula,
Dubrovnik ili drugi gradovi. Razgovor o najpoželjnijem odredištu.
c) Prisjetite se svog zadnjega izleta. Jesu li se ostvarila vaša oþekivanja? Što
ste oþekivali? Koja ste mjesta posjetili?
d) Putovanje proširuje vidike; putovanje je obrazovanje uma. Slažete li se s
tim tvrdnjama?
2.a) stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

Uþitelj üe na ploþu napisati dva razliþita viÿenja maturalnog putovanja, po
jedno za skupine A i B. Uþenici üe se sami opredijeliti za „bolju" moguünost
i prema tome se svrstati u one za prvi ili drugi tip maturalca.
Odaberite ponuÿene tvrdnje, potkrijepite ih primjerima i obrazloženjem.
A B
Na maturalcu se: Na maturalac se ide radi:
- „tulumari" - upoznavanje domovine
- ne spava do zore Hrvatske
- ide u disco - stvaranja i razvijanja
- priþaju „šašave fore" prijateljskih odnosa
- dobro zabavlja - razvijanja prijateljstva,
- potajno što popije nesebiþnosti, druželjubivosti
- dobije od roditelja puno - posjeüivanja kulturnih i
novaca za „trošak" povijesnih spomenika
- ne obraüa pozornost na - razvijanja odgovornosti prema
roditeljske upute o pristojnom sebi, drugima i okolišu
ponašanju - boljeg upoznavanja uþenika i
- ne razgledavaju kulturni uþitelja
spomenici i prirodne ljepote
83
Razgovor i rasprava meÿu uþenicima. Svaka grupa brani svoja stajališta. Za

svaku tvrdnju ili neprihvatljivo stajalište treba tražiti argumente za i protiv. U
razgovoru treba voditi raþuna o tuÿem mišljenju, ne upadati u rijeþ,
poštovati pravila uljuÿenog razgovora.
Jeste li ostvarili što od ovih oþekivanja na vašem maturalcu/izletu?
Skupina A neka objasni zašto se neki na maturalcu tako ponašaju, iako
znaju da veüina tih postupaka nije ispravna.
Proþitali ste ulomak iz romana Maturalac Branke Primorac. Odgovorite na
sljedeüa pitanja:
U koju biste skupinu (A ili B) smjestili likove iz ovoga ulomka? Obrazložite.
2. b) interpretacija u užem smislu rijeþi:

Slijediti pitanja iz þitanke.
U tekstu se Mario i Hrvoje pripremaju za maturalno putovanje, imaju
odreÿene „probleme". Jeste li i vi doživjeli što sliþno?
Kako odrasli (majka, razrednica) doživljavaju maturalac, a kako uþenici?
Oprimjeri tekstom. Imenuj likove u odlomku i objasni kako pokazuju svoje
emocije, uzbuÿenje, nemir (razgovorom, postupcima).
Jesu li slamke, napolitanke, konzerve, sitnice ili „velike stvari" na jednom
maturalcu? Koje üeš sitnice ponijeti na svoj maturalac? Otkrij i objasni šaljive
dijelove u tekstu (dijalog, opis likova).
a) Dramatiziraj ulomak.
b) Napiši sastavak Moj izlet prikazujuüi ga s duhovite strane.
c) Neiskorišteni zadatak iz aktualizacije ili motivacije.
4. aktualizacija:
a) S obzirom na likove u ovome ulomku i njihove maturalne pripreme
napišite sada popis svojih nezaobilaznih putnih sitnica:
a) odjeüa
b) higijenski pribor
c) sredstva i pomagala (lopte, reketi…)
d) hrana
e) ostalo.
b) Zamisli da se odredište maturalca promijeni posve nepredviÿeno, i da
morate pet dan biti u nekoj „zabiti" bez struje: što bi ti od sitnica iz
prvoga zadatka bilo suvišno, a što nužno?
c) Odredi plan zamišljenoga maturalnoga putovanja po Hrvatskoj: navedi
mjesta koja üete posjetiti i barem jedan razlog presudan za taj izbor. (Vodi
raþuna o zemljopisnim odrednicama, primjerice, ne možeš u istom danu
vidjeli dva vrlo udaljena mjesta).
integracija
ýitanje teksta – usmjereno/s komentarom, þitanje monologa, þitanje pišþevih

komentara. Slušanje. Razvijanje kulture slušanja. Telefonski razgovor. Dijalog.
Kultura ponašanja.
84
korelacija
Zemljopis – prirodna, kulturna bogatstva Hrvatske.

Sat razredne zajednice – zajedniþka putovanja.
zanimljivosti
Roman Maturalac Branke Primorac nagraÿen je nagradom „Mato Lovrak" za

1993. godinu.
Bolje se s pola puta vratiti nego po rÿavom putu do kraja iüi. (više naroda, i
hrvatski)
Najduži je put od majke do kuünog praga. (danska)
Budala luta, a pametan putuje. (engleska)
Ne zna više od ovce tko ne ide dalje od ovce. (hrvatska)
Pametan drug, polovica je puta. (ruska)
Putuj da vidiš jer ono što vidiš, ostaje pri tebi. (svahili)
85
WAITAPU
Joža Horvat
Napomena: Zanimljivo üe biti usporediti ovaj Horvatov tekst s Vrkiüevim

tekstom Viški djed. Iteo je suoþen s „crtom" na jedan naþin, komiški
ribari na drugi. Koji, kakav…? Ostavljamo boljim uþenicima i radu u
literarnim družbama.

zadaci i ciljevi

Razvijanje analitiþko-istraživaþkih sposobnosti na tematsko-idejnom sloju proznog djela.
Osposobljavanje uþenika za izvan literarno percipiranje djela.
Razvijanje sposobnosti otkrivanja emocionalnog ustrojstva književnoumjetniþkog djela.
Razvijanje uþenikove osjetljivosti na izazov književnoga djela i unutarnje pokretljivosti za
ostala umjetniþka podruþja (prije svega likovno).
Razvijanje sposobnosti estetskog senzibiliteta, stvaralaþke imaginacije i kreativnosti.
b) obrazovni zadaci
Roman. Legenda. Tema. Osnovna misao. Pripovijedanje u 3. licu.

Glavni i sporedni lik. Opis vanjskog prostora. Karakterizacija lika.
Unutarnji monolog. Metafora. Personifikacija. Onomatopeja. Usporedba.
Za one koji mogu i žele više: aforistiþnost i simbolika stila.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema moru i brige za svekoliko oþuvanje okoliša pa i morskog.

Razvijanje pozitivnih ljudskih vrlina.
Razvijanje spoznaje da nije dobro uvijek prijeüi svaku crtu (droga, alkohol…), ali da ima crta
koje su ljudi prelazili na opüu dobrobit þovjeþanstva (otkrivanje novih svjetova, znanstvenih
dostignuüa…). Buÿenje zdrave znatiželje prema otkrivanju novih, þovjeku korisnih i
potrebnih izazova.
86
ýitanje bez razmišljanja stvara nesreÿen duh, a razmišljanje bez þitanja stvara þovjeka
neuravnoteženim. (Konfucije).
Njegovan jeziþni izraz odraz je „higijene" uma, duha.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Protumaþi narodne uzreþice: Stavi prst u more, povezan si sa cijelim
svijetom i Hvali more, drž' se kraja.
b) Protumaþi uzreþice: biti kap u moru, proliti more suza, soliti more,
propasti kao u more, ravno mu je sve do mora.
c) Koje te misli, osjeüaji i raspoloženja obuzimaju dok promatraš more?

Što je uzbudljivo u fabuli ulomka? Tko je Iteo?
Što ga je motiviralo da krene na put:
a) želja za bijegom od životne jednoliþnosti
b) otkrivanje novog, nepoznatog svijeta?
Obrazložite odgovor za koji se opredijelite.
Osjetite li katkad zov mora i želju za morskim pustolovinama?
ýime se Iteo izdvaja od ostalih likova u ulomku:
a) hrabrošüu
b) znatiželjom
c) maštovitošüu
d) osjeüajnošüu?
Koje Iteove rijeþi i postupci ostavljaju na vas poseban dojam?
Što otkrivate iz dijaloga izmeÿu Parane i Itea?
ýega se i zašto boji Parana? Kakav je ishod dijaloga?
Tekst obiluje opisima, slikama koje se vizualno nameüu. Pronaÿite ih.
Što vas u ovoj prozi podsjeüa na bajku, a što na dogaÿanja u stvarnom
životu?
a) Opiši more:
a) statiþno, u mirovanju, za vrijeme bonace
b) dinamiþno, za vrijeme „nevere".
b) Opiši jedan svoj „morski" doživljaj, dogaÿaj s ljetovanja, ribarenje, vožnju
trajektom, gliserom, turistiþkim brodom ili što sliþno.
c) Protumaþi Horvatove misli/reþenice:
Tuga na rastanku zalog je skorom povratku.
Nije svakom dano prelaziti crtu, ni otkrivati svjetove ni ostvarivati
lude snove.
Zakon strasti jaþi je od razbora. Živi samo onaj tko za nešto živi.
Svatko vitla svoju sudbinu, smrt nas ionako prati na svakom koraku.
d) (Za uþenike u „ribiþkim" i „ribarskim" dijelovima Hrvatske:
Poznaješ li kojeg ribara: porazgovaraj s njim o moru, ribama, olujama…
Voliš li prošetati ribarnicom? Koje ribe prepoznaješ? Nabroj ih što više,
87
navedi im književna i zaviþajna imena.

Kako se priprema riba u tvom zaviþaju?
U koje se godišnje doba lovi pojedina vrsta ribe?
4. aktualizacija:
O crtama koje valja i ne valja prijeüi. O odgovornom ponašanju. O
samostalnom donošenju odluka. O izazovima u životu. O mudrostima
iskusnijih. O privlaþnosti mora. O struþnom nazivlju u književnoumjetniþkom
tekstu. O (ne)poznavanju biljnih i životinjskih vrsta oko sebe.
Za one koji su uz more: nazivi riba, plovila, morske površine, vjetra…
Trebalo bi osvijestiti þinjenicu da je i naša obala egzotiþna, da je privlaþna
kao i daleka mora i obale.
integracija
Eliptiþne (neoglagoljene) reþenice. Reþenice s imenskim predikatom. Opis.

Pripovijedanje.
Interpretacijsko þitanje.
korelacija
Zemljopis. Sat razrednika. Likovna kultura (Dolazak Hrvata).
zanimljivosti
Legenda je latinska rijeþ koja znaþi ono što treba þitati. Pretpostavlja se
da je narodnim legendama ishodište istinit dogaÿaj te da su njihovi likovi bili
povijesne osobe, a sve ostalo djelo je narodne mašte i darovitog pojedinca
iz naroda. Legende i predaje prastarog su postanka, granice izmeÿu njih
gotovo i nema.
Prvotno znaþenje rijeþi roman (lat. romanus – rimski) podrazumijevalo je
samo književno djelo napisano na romanskom jeziku.
88
SUSRET S LISICOM
Antoine de Saint-Exupéry
Napomena: Veüina autora ovoga priruþnika puno bolje poznaje djelo

Mali princ negoli Malog kraljeviüa istoga autora!!! Potaknuti pitanjem
jednoga uþenika o „jednostavno drugaþijem prijevodu" posegnuli smo za
Kušanovim prijevodom: Ništa nemamo protiv prinþeva, ali kraljeviüi su…
nešto drugaþiji.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja i zapažanja umjetniþke vrijednosti književnog djela.

Osposobljavanje uþenike za izvan iterarno (likovno, plesno, scensko) percipiranje djela.
Razvijanje uþenikovih þitateljskih i literarno-komunikacijskih sposobnosti.
b) obrazovni zadaci
Suvremena bajka. Tema. Simbolika i poruka djela. Poglavlje. Epizoda. Jednostavna

radnja.
Karakterizacija lika: govorna, psihološko-etiþka. Glavni i sporedni lik. Dijalog.
Usporedba.
Aforistiþnost i alegoriþnost stila. Aforizam – za one koji mogu i žele više.
c) odgojni zadaci
Isticanje ljudske humanosti.

Razvijanje þitateljskih interesa.
Buÿenje interesa za suvremenu bajku.
Izgraÿivanje smisla za njegovanje humanih odnosa prema ljudima i za plemenitost u þovjeku.
Uþenje o sebi – stvaranje pozitivne slike.
Ljubav prema þovjeku i zabrinutost za njegovu sudbinu u nemirnom suvremenom svijetu.
89
Prijateljstvo je najveüa i najljepša ljudska vrijednost.

Nitko se nauþen nije rodio.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Što znaþi „pripitomiti"? Može li se þovjek pripitomiti? Kako? Zašto? U
kojim situacijama?
b) Ispriþajte kada ste i kako pripitomili svoga psa.

Mali kraljeviü došao je na Zemlju potražiti prijatelja.
Zašto mu treba prijatelj?
O þemu razgovaraju lisica i mali kraljeviü? (Mali kraljeviü traži prijatelja za
igru.)
Obraditi prema uputama za obradu štiva:
tema
likovi
kompozicija
poruke djela.
Uþenici izabiru poruku po vlastitom izboru i objašnjavaju je.
Iznose vlastitu prosudbu o mudrosti lisice koja razgovara s djeþakom o
pripitomljavanju.
a) Koju su životinju tvoji ukuüani držali u stanu ili kuüi kad si bio manji? Kako
si se rastao od nje kad je došlo vrijeme? Po þemu si je prepoznavao u
grupi? Napiši literarni sastavak o tome.
b) Opiši svoga psa, maþku, papigu ili kanarinca.
c) Iz ulomka u þitanci ispiši nekoliko misli o životu i ljudima. Za današnje

vrijeme znaþajna je misao „ýovjek je usamljen i meÿu ljudima!"
d) Znaš li primjer iz svoje bliže okoline o nebrizi pojedinaca i društva za

starije osobe, invalide, hendikepirane?
e) Pronaÿi zanimljivosti iz pišþeve biografije. Unesi u dnevnik þitanja svoja

zapažanja, misli i osjeüaje. (Ovo je djelo predviÿeno za lektiru pa neka ovo
bude uvod u njegovu interpretaciju.)
f) Zamisli da tvoj ljubimac (pas, maþka, kanarinac, konj, hrþak …) odjednom

progovori. Napiši to u obliku priþe ili razgovora.
4. aktualizacija:
2. travnja – Svjetski dan djeþje knjige
90
KOPD UN-a þl. 20.

1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
integracija
Nezavisno i zavisno složne reþenice. Umetnuta reþenica. Asindetske

(bezvezniþke) reþenice.
Pisanje upravnoga govora.
a) Umjesto crne kronike (koja je uvijek istaknuta u medijima) napiši bijelu
kroniku iz svoga doma, svoje ulice, svoje škole, svoga mjesta, svoga grada.
Pokreni literarnu komunikaciju u svojoj razrednoj zajednici na temu iz svoje
bijele kronike,
b) Postavi razredni ili školski pano od najboljih uradaka iz te literarne
komunikacije.
Upoznaj roditelje s knjigom Mali kraljeviü i preporuþi im je za þitanje.
korelacija
Sat razrednika.
Likovna kultura: likovno uprizorenje dijela knjige po vlastitom izboru.
zanimljivosti
Mali kraljeviü pisan je po narudžbi kao knjiga za djecu, a namijenjen je, prema
rijeþima samog autora, svim onim odraslim osobama koje se još sjeüaju da su
nekada i same bile djeca.
Pisac je knjigu posvetio prijatelju Leonu Werthu s napomenom „kad je bio mali
djeþak".
„Antoine de Saint-Exupéry bio je možda jedini pjesnik koji je zaista gotovo

doslovno dosegnuo zvijezde." (Ivan Kušan, prevoditelj)
„Mali kraljeviü je priþa u kojoj se odrasli prepoznaju, a djeca spoznaju."
(S. Škrinjariü)
Na licu francuske novþanice od pedeset franaka nalaze se mali kraljeviü i pisac,

a na naliþju mali kraljeviü i Saint-Exupéryjev zrakoplov.
Povodom 50. obljetnice smrti književnika Antoinea de Saint-Exupéryja Hrvatska
je pošta tiskala i izdala marku s likom maloga kraljeviüa.
91
JUBAV
Drago Ivaniševiü
Napomena: Uþitelj(ica) može uþenicima skrenuti pozornost na pjesme o

ljubavi koje su uþili u prethodnim razredima (npr. T. Kolumbiü: Kad se voli
u školi; T. Bilopavloviü: Dnevnik) i u heuristiþkom razgovoru s njima doüi
do zakljuþka da su te pjesme bile vedre, lagane i lepršave, prave djeþje
pjesme. Pjesma Drage Ivaniševiüa, za razliku od navedenih pjesama
govori o tužnoj, nesretnoj ljubavi.

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti auditivnog primanja poetske poruke izražene þakavskom rijeþju.

Razvijanje slušne percepcije, vizualne imaginacije i refleksivne komponente. Razvijanje
sposobnosti otkrivanja emocionalnog ustrojstva pjesniþkog teksta. Razvijanje sposobnosti
otkrivanja i tumaþenja pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti estetskog senzibiliteta,
stvaralaþke imaginacije i kreativnosti.
Razvijanje sposobnosti argumentiranja, mišljenja, usporeÿivanja i zakljuþivanja.
Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja dijalektalne poezije.
b) obrazovni zadaci
Lirska ljubavna pjesma. Dijalektalna poezija. Pjesniþke slike.

Motivi. Metafora. Opkoraþenje. Slobodni stih. Usporedba. Ritam pjesme.
Asonanca. Aliteracija.
c) odgojni zadaci
Ljudska je potreba biti voljen. Ljubav i prijateljstvo ispunjavaju þovjeka osjeüajima sreüe,
ljepote i punoüe življenja. Ljubav je pokretaþka snaga u životu pojedinca.
Mir i ljubav osnovne su ljudske vrijednosti.
ýovjek svoj ponos ne gazi.
„Ako dijete živi s prihvaüanjem i prijateljstvom, ono uþi pronalaziti ljubav u svijetu. „
92
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Sigurno si þuo/þula bakinu priþu o ljubavi. Koliko njeno viÿenje ljubavi
odgovara tvom vlastitom?
b) Kako prepoznaješ ljubav? Koji su njeni znakovi?

Izdvojte iz pjesme sve rijeþi koje kazuju kakva može biti ljubav.
Obrazložite koju ste pjesniþku sliku najsnažnije doživjeli.
Ima li ona sliþnosti s vašim doživljajem ljubavi?
Koji stihovi otkrivaju:
a) da je ljubav vjeþna
b) da je þesto nedostižna
c) da je bolna?
Odredite sadržaj i temu pjesme.
Slažete li se s pjesnikovim shvaüanjem ljubavi?
Doživljavate li pjesmu kao ispovijed zaljubljene djevojke? Objasnite odgovor.
Koje izrazite odlike pjesniþkog jezika uoþavate u pjesmi?
a) Da ljubav baš i nije, ili jeste pjesma, dokaži u sastavku/pjesmi Moja prva
ljubav.
b) Literarno oblikuj temu Kako je moj tata osvojio mamu.
4. aktualizacija:
14. veljaþe – Valentinovo
Tekstovi suvremenih zabavnih pjesama.
integracija
Glagoli. Opisivanje. ýitanje.
korelacija
Likovna i glazbena kultura. Sat razrednika.
zanimljivosti
Pjesnik i dramatiþar Drago Ivaniševiü roÿen je u Trstu, školovao se u Zenici,

Sušaku i Splitu, a podrijetlom je iz Poljica, mitskog kraja hrvatskoga: zaviþaja
Kaštelanova, Pupaþiüeva, Vrkiüeva, Mile Gojsalice…
93
Pisao je pod pseudonimima Cadenas i Albert Jordan. Književna kritika smatra

ga pjesnikom individualnoga i posebnog glasa koji se ne miri s ustajalom
tradicijom, nego stalno traga za novim. Zauzima istaknuto mjesto meÿu
hrvatskim pjesnicima 20. stoljeüa.
94
PRVA NOû SAMOûE

Antun Branko Šimiü
Napomena: Gleda li se na „ljubavne" sadržaje naših þitanaka, svakako

je ova pjesma na samom vrhuncu. Tako joj treba i pristupiti. Naše
iskustvo sa Šimiüevim pjesmama na literarnim radionicama vrlo je
inspirativno: „oskudnost" temeljnih Šimiüevih boja navela je uþenike i
polaznike da o bojama poþnu drugaþije razmišljati, da osvijeste svoj
odnos prema bojama (a nema þovjeka koji nema odvedeni odnos prema
bojama) i da tamo gdje su razmišljali o kakvu „pjesniþkom" epitetu stave
— boju. Zato smo u priruþniku i þitanci rekli nešto više o bojama.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti vokalnog ostvaraja pjesniþkog teksta.
Razumijevanje umjetniþkog djela.
Razvijanje þitateljevih poetskih interesa.
Razvijanje sposobnosti za percepciju književnog djela.
Provjeravanje uþenikovih þitateljskih i literarno-komunikacijskih navika.
b) obrazovni zadaci
Pjesniþke slike. Epitet. Slobodni stih. Lirska intimna (ljubavna) pjesma. Metafora.
Ponavljanje. Lirski subjekt. Simbol. Licentia poetica (raspored stihova, pomanjkanje
interpunkcije). Grafizam u poeziji.
c) odgojni zadaci
I kad ljubav ranjava, ona odgaja. ýovjek (mlada osoba) i trpljenjem i patnjom zbog
neuzvraüene ljubavi – raste iznutra, sposoban prihvatiti ono što üe doüi kasnije –zrelu ljubav.
95
Krajolik i svemir kao ljepota – okvir duševnomu stanju.

Životne prepreke (neuzvraüena ljubav) postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe
neþemu dobrom.
Slika je nijema pjesma. (latinska)
Boje u Šimiüevoj poeziji.
Doživljavanje sitnih ljepota koje nas okružuju.
Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Osjeüaš li se nekad usamljeno? Što tada uþiniš? Zoveš li koga u pomoü?
Objasni to u nekoliko reþenica.
b) Otkrij razliku u znaþenju rijeþi usamljenost i samoüa.

Kakvo je znaþenje prvog stiha? Koju sliku u tebi „ostvaruje"? Koje cvjetove
vidiš?
Zašto je ljubav crvena?
Što znaþi za pjesnika kad kaže da gore cvjetovi ljubavi? Zašto ne rastu,
cvjetaju, venu, sjaje…
Pjesnik je usamljen i tužan. U drugoj strofi spominje noü. Je li to u kakvom
suodnosu? Objasnite.
(Treba naglasiti da u poeziji Antuna Branka Šimiüa noüno prevladava nad
danjim.)
U cijeloj pjesmi nema reþeniþkih znakova, osim jedinog dvotoþja. Pažljivo
proþitaj što dolazi iza toga dvotoþja, što to pjesnik naglašava i time
poruþuje?
Zašto su zvijezde tako nedohvatne? Samo zbog objektivnih (fizikalnih)
zakona ili zvijezde u pjesmi imaju šire znaþenje. Ako imaju, koje je to
znaþenje?
Osjeüate li ipak optimizam u izrazu: srce tuþe tuþe? (Tuþe li od straha,
radosti, nade, išþekivanja, hladnoüe...?)
Šimiüev je stih pun boje. Potvrdite ili opovrgnite tu izjavu.
Proþitajte pažljivo pjesmu u sebi. Kakvo stanje lirskoga subjekta, po vašem
mišljenju, pjesma istiþe, naglašava:
a) beznaÿe
b) samoüu
c) osamljenost
d) ljubav
e) odbaþenost?
Opredijelite se za dvije odrednice i pismeno ih obrazložite.
a) Izmijeni rijeþi u pjesmi tako da konaþni dojam pjesme bude: radost, sreüa,
ushiüenje, oduševljenje… (koje üeš rijeþi izmijeniti? – kljuþne: pridjeve i
glagole)
96
b) Napiši sastavak o temi: Kad si sam, treba ti…

c) Potrudi se i napravi prikaz Šimiüeva pjesniþkoga djela.
d) Napravi popis svojih najþešüih osjeüaja (sreüa, tuga, radost, zadovoljstvo…).
Svakom osjeüaju pridodaj jednu boju. Ne možeš li se izraziti nijansama
boje, napiši usporedbe, primjerice: žuto kao zlato; žuto poput rijeþnog
mulja; žutilo nalik narcisovim laticama…
e) Ponukan primjerom iz 4. zadatka, napiši „boje svoga dana".
4. aktualizacija
Kakvu bi glazbu želio slušati uz ovakvu pjesmu?
Osjeüaš li se katkad usamljeno kao pjesnik?
integracija
Mislene imenice. Pridjevi u službi epiteta. Izražajnost (lapidarnost) jednostavne

reþenice. Interpunkcija.
korelacija
Glazbena i likovna kultura: umjetniþka djela s temom ljubavi.

Vjeronauk – Pjesma nad pjesmama.
zanimljivosti
Ivan Goran Kovaþiü rekao je za A. B. Šimiüa: „…ovaj pjesnik tijela i siromaha

stekao je þudesnu kulturu, veliko znanje i bogato iskustvo, pokazujuüi mladoj
hrvatskoj generaciji pravi put i otvarajuüi joj vidike u Europu."
I Šimiüev brat Stanislav bio je književnik.
U svijetu Navaho Indijanaca boje imaju važnu ulogu: Navaho su dijelili svjetlost
u njene razliþite boje. Uz tlo je bila bijela boja, iskazujuüi zoru; za jutro se na
bijeloj prostirala plava boja; iznad plave boje bila je žuta, simbol zalaska
sunca; na njoj crna – slika noüi. Sliku plave boje predstavljali su tirkizom, a
bijele biserom.
U islamskim predajama simbolizam boja vrlo je bogat: bijelo je boja svjetlosti i

sjaja. Zelena je boja simbol raslinja, životne energije i blagoslova. Žuto je boja
zlata i sunca. Tamnoplava je boja dobroþinstva.
97
SNIJEG
Zvonimir Golob
Napomena: Kreativnom uþitelju bit üe izazov napraviti komparativnu

analizu ove pjesme i pjesme Pahulje, pahulje meke Božice Jelušiü. Isto
tako, može se usporediti sa Šimiüevom pjesmom Prva noü samoüe
(tematski, vrstovno, formalno…).
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja pjesniþkog teksta.
Otkrivanje poetske funkcije ritma, asonance, metafore.
b) obrazovni zadaci
Ljubavna pjesma. ýetverostih/katren. Ritam. Osmerac. Sedmerac. Rima. Kontrast.

Metafora. Asonanca.
c) odgojni zadaci
Knjige mogu biti prijatelji savjetnici, pomagaþi i tješitelji: kad smo sretno ili nesretno
zaljubljeni; kad smo usamljeni, kad nam se misli roje protiv naše volje… Knjiga je tada, iako je
možda zbog nepribranosti ne možemo þitati, ipak prijatelj.
Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine
plemenitijim.
ýovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i jeziku. (arapska)
98
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Napisati nekoliko asocijacija na rijeþ SNIJEG (napisati na ploþu, a zatim
izdvojiti one kojima su iskazani osjeüaji þovjeka).
b) Zatvoriti oþi, zamisliti da smo okruženi snijegom, sve je bijelo, škripi, šušti,
cvili, pada. Kako se osjeüamo? Asocijacije pisati na ploþu.

U kakvu su odnosu naslov i tema pjesme?
Kako se opisi prirode „poklapaju" s raspoloženjima pjesnika: (vatra u peüi
blista, proüi üe oluja)?
Kakve asocijacije u vama bude rijeþi: okno, vrane, slavuj, oluja…
Objasnite predzadnju strofu (kome je upuüeno pitanje)?
Pejsaž zime, hladnoüe, snijega, bjeline odgovara pjesnikovim osjeüajima:
a) ljubavi
b) tuge
c) veselja
d) hladnoüe
e) odbaþenosti
f) iznevjerenosti.
Za tri odrednice pronaÿite potvrdu u stihovima.
Ritam stihova i strofa pogodan je za uglazbljenje pjesme. Tako nastaje
šansona. Ova je pjesma doista i uglazbljena (pjeva je Tereza Kesovija).
Pronaÿite sva znaþenja te rijeþi u rjeþnicima.
Dokažite da je rima u ovoj pjesmi obgrljena. Zašto se rima tako zove?
Pjesnik je razoþaran ljubavlju koja je neuzvraüena, ali ga ne ostavlja
optimizam. Potražite mjesta u pjesmi koja govore o tome.
Opiši kako izgleda led na oknu ili koji drugi zimski motiv.
U obliku kraüeg lirskog zapisa obradi jednu od tema:
Zima na moru; Moje mjesto zimi; Vatra u peüi blista, na oknu led i tama;
Procvjetao bijeli mjendul (Dubrovnik, južna Hrvatska).
Sastavak naslovi poetski (možeš i na zaviþajnom govoru).
Odslušaj jednu šansonu iz Golobove zbirke šansona ýovjek i pas.
Uþitelj(ica) proþita/napiše znanstvenu definiciju plamena ili vatre, a uþenici
po tome predlošku pišu ljubavnu definiciju plamena ili vatre.
Primjerice: Vatra zaljubljenosti je duševni proces koji prati osobito
sedmaše…
4. aktualizacija:
Povežite rijeþi koje znaþe osjeüaje uz pojmove vatra i led, plamen i snijeg!
Ako je snijeg i zima – smrt ljubavi, što üe biti proljeüe i ljeto? (Ovako uþenici
spontano otkrivaju i stvaraju alegoriju).
99
14. veljaþe – Valentinovo – Dan zaljubljenih

Ivanjske vatre – 24. lipnja
integracija
Nauþi izražajno þitati pjesmu.

Medijska kultura: þuvena reþenica Scarlet O' Hara u filmu Zameo ih vjetar:
„Mislit üu o tome sutra…"
Što traži lirski subjekt u knjizi, a što Baltasar Bastian Bux?
korelacija
Glazbena kultura: poslušaj na satu izabrane šansone.

Domovina šansone je Francuska pa poslušaj najistaknutije predstavnike
francuske šansone: Edith Piaf, Gilberta Becauda, Charlesa Aznavoura, Jacquesa
Brella, kao i istaknute hrvatske šansonijere Arsena Dediüa, Ibricu Jusiüa, Hrvoja
Hegedušiüa, Josipa ýrnka, Ivu Fabijana, Ivicu Percla…
zanimljivosti
Rijeþ vatra vjerojatno je došla u hrvatski zajedno s rumunjskim pastirima koji su

se kretali od stare Rumunjske sve do naše Istre. Kao iranska rijeþ mogla je i
preko Turaka doüi u slavenske rijeþi i tako potisnuti prastaru domaüu rijeþ oganj
(prema Miklošiüu i Mažuraniüu). Indoeuropski korijen ove rijeþi saþuvan je þak
i u osobnom imenu glavnoga boga Arijaca – Agni (bog ognja).
Plamen je, znanstvenim rjeþnikom reþeno, pojava svjetla i topline koja nastaje
od izgaranja usijanih plinova. Boja plamena može biti žuta, ljubiþasta, zelena,
crvena pa i bijela. Plamen je postao od istoga korijena kao i rijeþi pepel/o i paliti.
Vatra je kemijski proces koji prati osobito oksidaciju organskih tvari, pri þemu
nastaje toplina i svjetlost. Ili: stanje gorenja, izgaranja pri þemu gore, izgaraju
gorive tvari, uz toplinu, plamen i dim.
100
ŠKOLJKA LJUPKA
René Fallet
Napomena: Buduüi da su, prema mišljenju naših istaknutih metodiþara,

u nastavnoj praksi metode prepisivanja þesto i neopravdano
zapostavljene i l i potisnute te uvažavajuüi njihovo mišljenje da prepisivanje
zbog toga treba afirmirati, u interpretaciji ovog umjetniþkog teksta
predvidjeli smo više zadataka prepisivaþkoga tipa (ispisivanje aforistiþnih
reþenica, stilskih izražajnih sredstava, taktilnih, olfaktivnih i gustativnih
motiva).

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti usmenoga izražavanja dojmova i sudova o proþitanom djelu.

Razvijanje jeziþne kreativnosti. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje
sposobnosti racionalnog mišljenja na predmetno-sadržajnom sloju obraÿenog ulomka djela.
Razvijanje analitiþko-istraživaþkih sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti
integriranja uþenikovih znanja o djelu i njegovih stvaralaþkih napora. Razvijanje sposobnosti
estetskog pronicanja i spoznavanja. Razvijanje sposobnosti istraživanja i kompariranja.
Razvijanje sposobnosti otkrivanja strukturalnih elemenata djela. Razvijanje sposobnosti
izražavanja, þitanja, memoriranja, mišljenja, zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti za
izvanliterarno percipiranje djela.
b) obrazovni zadaci
Roman za mladež. Tema. Fabula. Ideja.

Pripovijedanje u 3. licu. Unutarnje proživljavanje lika.
Karakterizacija lika (govorna, psihološka, etiþka).
Slikovitost opisa. Dijalog. Aforizam.
101
c) odgojni zadaci
Razvijati i jaþati uvjerenje da su nam u životu potrebni pravi prijatelji.

Usvojiti etiþke vrijednosti. Isticati pozitivne ljudske osobine.
Daj ti meni plaþidruga, a pjevidruga üu lasno naüi. (hrvatska)
Razvijati odgovorno ponašanje u odnosu na prirodu i okruženje u kojem živimo.
Reci mi s kim se družiš pa üu ti reüi tko si.
Prijateljstvo je pravedno, jedino ono može reüi kolika je tvoja vrijednost. (Goethe)
Prijateljstvo ne treba ni robova ni gospodara. Prijateljstvo voli ravnopravnost. (Gonþarov)
Koliko god je rijetka istinska ljubav, još je mnogo rjeÿe istinsko prijateljstvo.
(La Rochefoucauld)
Jezik prijateljstva nisu rijeþi nego znaþenja. (H. D. Thoreau)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kakve slike budi u vama spomen rijeþi školjka?
b) Razgovor o muzejima. Što þuva, primjerice, arheološki, a što etnološki
muzej? A malakološki? Je li tko bio u njemu?
c) Razredni pano, fotografije školjaka, školjke, ukrasne kutijice za držanje
sitnih predmeta (obložene školjkama) ili plakati lektirnih djela (na temu
mora) naþinjeni kombiniranjem pisanja, likovnog izraza i tehnikom
aplikacije školjaka, pijeska, i novinskih isjeþaka o moru i njegovim
stanovnicima.

Slijediti pitanja u þitanci.
a) Napiši leksiþki lanac u kojem üeš navesti što više:
a) ljudskih vrlina (dobrota, poštenje, humanost, plemenitost,
upornost, iskrenost, rodoljublje, strpljivost, razumijevanje,
skromnost, hrabrost, istinoljubivost, srdaþnost, marljivost,
radoznalost, susretljivost, samopouzdanje…)
b) ljudskih mana (neskromnost, hvalisavost, lažljivost, lijenost,
malodušnost, okrutnost, sebiþnost, podlost, neiskrenost, lakomost,
zloba, pohlepa…).
b) Prema naþelu (ne)prijateljstva složi književne parove:
a) prijatelje
b) protivnike.
4. aktualizacija:
22. ožujka – Svjetski dan voda
Znam li, hoüu li, mogu li i želim li biti prijatelj?
102
integracija
Izražavanje – opisivanje. Lektira.

Pisanje upravnoga govora. Pisanje zareza uz vokativ. Usklici. Upitne i uskliþne
reþenice.
korelacija
Priroda. Zemljopis. Sat razrednika.
zanimljivosti
„Nema prijateljstva bez rizika da ga ne izgubiš, ni nade bez pokušaja da steþeš

prijateljstvo. I nada i prijatelj su þešüe rijetki, spori i zlehudi, ali bez njih bi ljudi
bili još teže iznenaÿeni nevoljama." (Mirko Božiü)
„Svijet je tako pust ako u njemu zamislimo samo bregove, rijeke i gradove, ali
znati da se ponegdje netko s nama slaže, i da s njim možemo i šuteüi dalje
živjeti: tek to nam zemaljsku kuglu pretvara u nastanjeni vrt." (Goethe)
103
JUR NIJEDNA NA SVIT VILA

Hanibal Luciü
Napomena: Ako uþitelj želi i smatra to potrebnim, može uþenicima

podijeliti i l i prikazati na prozirnici tekst narodne lirske pjesme Margeta je
žito žela koju su uþili u šestom razredu. Na taj üe naþin lakše ostvariti
zadatke povezane s otkrivanjem utjecaja i pronalaženjem utjecaja na
relaciji narodna poezija – Luciüeva pjesma. Upravo je to jedan od ciljeva
ove nastavne jedinice: osvijestiti neprekinutu nit trajanja umjetniþke rijeþi
stoljeüima, neovisno o prostornoj i l i kulturološkoj udaljenosti jer je rijeþ o
jednom jedinstvenom jeziku – hrvatskom!

zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda.

Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju
naroda i kultura u Europi (renesansa) i svijetu.
Razvijanje sposobnosti za stjecanje književnoteorijskog znanja i njegove uporabne
vrijednosti.
Razvijanje sposobnosti usmenoga izražavanja dojmova i sudova o proþitanoj pjesmi.
Razvijanje sposobnosti racionalnog mišljenja na predmetno-sadržajnom sloju pjesniþkoga
djela.
Razvijanje sposobnosti za komparaciju Luciüeve pjesme i narodne pjesme.
b) obrazovni zadaci
Epitet. Usporedba. Ljubavna pjesma. Pjesniþka slika. Kompozicija pjesme. Motivi.

Središnji motiv. Osmerostih/oktava. Grafiþki izgled: uokvirena strofa. Osmerac.
Stanka ili cezura.
Metafora. Kontrast. Ponavljanje. Arhaizmi. ýakavizmi.
Utjecaj narodne pjesme. Renesansno pjesništvo. Petrarkizam .
104
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku, njegovim narjeþjima i govorima kao najveüem
hrvatskom nacionalnom blagu.
Književnost kao ljepota, oplemenjivanje i poticaj za stvaralaštvo.
Ljubav prema ženi kao dio ljubavi prema þovjeku.
Razvijanje interesa za obogaüivanje vlastitog jeziþnog i stilskog izraza.
Dotjerani stihovi i sugestivne slike poput lijepe glazbe djeluju na naša osjetila.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) U kojim se priþama spominju vile? Kakvi su to likovi?
b) Ako se netko komu obraüa rijeþima vilo moja što ga je moglo motivirati
na takvo obraüanje?

Koje osobine, prema pjesniku, treba imati lijepa djevojka:
a) lijepo visoko þelo
b) plava kosa
c) tanke crne obrve
d) lice ružino
e) koraljne usne
f) biserni zubi
g) vitki i bijeli vrat?
Obilježite strofe za svaku odrednicu.
Koja strofa najavljuje temu?
Kako se postupno razvija portret žene koja je oþarala pjesnika?
Otkrijte kako je pjesnik iskoristio bogatstvo epiteta i njihovu izražajnu
vrijednost: Npr.: Vedro þelo – lijepo, glatko, visoko.
Pronaÿite i druge primjere i napišite ih u bilježnicu.
Objasnite usporedbe:
Kako polje premaliti
Lišca joj se ružom diþe,
zubiüi su drobni, gusti,
kako biser ki se sklada.
Po þemu stihovi podsjeüaju na narodne pjesme? (Prisjetite se lirske narodne
pjesme Margeta je žito žela iz šestoga razreda.)
Promotrite kako pjesnik gradi strofe? Što uoþavate? Što je time želio postiüi:
a) doþarati vilinu ljepotu
b) izraziti osjeüaj uvjerljivosti i vlastite ponesenosti ljepotom?
105
Bi li volio sresti djevojku kao u pjesmi ili misliš da je važna i ljepota
„iznutra"?
Kako se, po tvom mišljenju, oþitava ljepota suvremene djevojke?
Donesi sliku lijepe djevojke iz dnevnog tiska ili þasopisa za mlade. Opiši je!
Što ti se na njoj sviÿa, a što ne?
U Modroj lasti pogledaj stranice o modi. Što misliš o modelima koji ih
nose?
Saznaj nešto o Cvijeti Zuzoriü, naprednoj i neshvaüenoj ženi iz doba
dubrovaþke renesanse.
Razmisli i opiši uþinak Luciüeva pjesniþkog izraza na svoje emocije.
Navedi ime pjesme koja u svom imenu ima rijeþ vila, a povezana je s jednom
hrvatskom planinom.
4. aktualizacija:
a) Izbori ljepote:
Izbor za Miss Hrvatske, Miss svijeta, Miss Universe, Miss turizma …
(Problematizirati: je li to divljenje ženi i njenoj ljepoti ili je to „uporaba
ženske ljepote" u komercijalne svrhe?)
b) „Ja znam najdražu, najbolju i najljepšu vilu. To je moja mama. Postoji i
vila baka, jednako tako draga. Kada se zaljubimo, eto još jedne vile. I kao
što postoji razlika meÿu vilama iz bajke, postoji razlika i meÿu vilama iz
stvarnog života. Ja sam najviše uživao u društvu vile mame, obožavao
sam vilu baku, a posebno sam se radovao susretu s onom treüom
vilom."1
Usporedite Luciüevo i Pilaševo poimanje vile.
integracija
Krasnoslov pjesme uvažavajuüi govorne vrednote – izgovor, jaþina glasa, tempo

- (može se podijeliti svaka strofa drugom uþeniku).
korelacija
Likovna kultura – portreti ženskih osoba (mogu se donijeti ženski portreti Vlaha
Bukovca).
Sveþani zastor HNK u Zagrebu, Ilirski preporod („vile i vilenjaci").
Zagonetni osmijeh Leonardove Mona Lise.
zanimljivosti
Svaka strofa opisuje jedan detalj gospojine ljepote, redom: od opüe slike te
ljepote, pa preko opisa ljepote kose, oþiju, obrva, puti, usta i zubi, vrata i prsiju
pa do opisa prstiju i hoda. Svaki detalj opisan je nizom metafora
(tradicionalnim metaforiþkim repertoarom petrarkistiþke poezije: kosa – zlato,
1
Branko Pilaš: Domovina u srcu, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
106
kruna; lice – ruža, zubi; usta – koralj i biser…).

Svaki detalj zatvoren je u jednu strofu, koja pored opisa, donosi i iskaz
djelovanja dragine, gospojine ljepote na druge.
Pjesnici koji su u vrijeme humanizma i renesanse pjevali o idealnoj ženskoj

ljepoti nazivali su se trubaduri.
Cvijeta Zuzoriü (16. st.), Dubrovkinja opjevane ljepote, postala je legendom
naše književnosti. Mnogim je svojim suvremenicima bila vila ili inspiracija, a
sonete posveüene njoj pisao je i Tasso. D. Zlatariü joj je posvetio svoje djelo
Ljubav Pirama i Tizbe.
107
ABECEDA
Ivo* Brešan
Napomena: Ova þitanka ima dva teksta o uþiteljima i uþiteljicama. Ovo

je treüi (mislimo na raspored u þitanci), a u njemu je prikazan uþitelj kakav
ne bi smio biti. Osim što je tekst iznimno šaljiv (uþenici su ga rado
prihvaüali, þesto glasnim smijehom prekidali þitanje), pogodan je za
raspravu o školi, uþiteljima i uþenicima.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik.
Buÿenje interesa za samostalno þitanje humoristiþnih djela ili romana.
Preoblikovanje uþenikovog spontanog doživljaja u stvaralaþki þin.
Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela zapadnoeuropske – kršüanske
civilizacije.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (likovno) percipiranje djela.
ulomka.
Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja.
Osposobljavati uþenike za parlamentarizam, kulturu slušanja i govorenja.
*Pogreškom je u nekim þitankama otisnuto pogrešno ime autora. Rijeþ je o Ivi Brešanu.
108
b) obrazovni zadaci
a) Satiriþni roman. Zaustavljanje radnje. Odnos pisca prema temi. Epizoda.

Pripovijedanje u 1. licu. Humor. Karakterizacija lika (psihološka, etiþka, govorna,
fiziþka). Retrospektiva. Lokalizmi.
b) Parlamentarizam. Retorika. Argument. Moderator. Pro et contra. Polemika. Rasprava.
c) odgojni zadaci
Valja zasvirati i za pas zadjenuti.

Lijenu je svaki dan svetac.
Najmuþnije je samog sebe upoznati.
Ne mjeri se þovjek laktom nego umom.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Na što vas podsjeüaju rijeþi slovarica, poþetnica, crtanþica?
b) Osim što se uþi u školi, u njoj se poþesto izvrsno zabavlja: uþiteljske
pogreške (lapsusi), uþeniþki biseri (besmislice), odnosi meÿu uþenicima…
Što se najvedrije, najsmješnije dogodilo zadnjeg mjeseca u našoj školi?
c) Što je abeceda? Zašto nam treba? Kako se ona nauþi?
2.a) interpretacija u užem smislu rijeþi:

Dovoljno je slijediti pitanja iz þitanke.
2.b) stvaranje problemske situacije:

OVO JE PRIJEDLOG ZA USMENO IZRAŽAVANJE NAKON SATA
INTERPRETACIJE.
Uþenike üemo podijeliti na skupine koje üe dobiti zadatak da se prema
reþenicama iz teksta izjasne o odnosima u „školskom svijetu". Svaka
skupina dobije svoj listiü (1., 2., 3.), raspravlja o njemu i zajedniþki se –
veüinom glasova, opredijeli za jednu moguünost. Nju treba „struþno –
svojim iskustvom", argumentirati. Uþitelj(ica) üe biti moderator, tj.
usmjeravat üe razgovor, upuüivati uþenike na meÿusobno slušanje i
poštovanje (objašnjavat üe svoje postupke i tako ih uþiti uljuÿenom
raspravljanju): ispod svakog pitanja je teza autorica priruþnika koju üe
uþiteljima osvijestiti uþitelj(ica) ukoliko sami ne doÿu do nje.
109
1. Uþenici imaju pravo prepisivati kad god im se pruži prilika za to:

a) jer se nikad ne može besprijekorno nauþiti za peticu
b) jer su prepisujuüi na šalabahter nauþili, ali taj papiriü daje im
samopouzdanje
c) ako uþitelj(ica) ne pazi, zašto se ne bi iskoristila prilika za prepisivanje
d) jer to nije nikakav porok ili što loše.
PREPISIVANJE JE SVJESNO VARANJE I LAGANJE, MA ŠTO UýENICI MISLILI O TOME.
BISTE LI VOLJELI DA VAS OPERIRA KIRURG KOJI JE „PREPISIVAO", DA VAS SAVJETUJE
ODVJETNIK KOJI JE BIO M AJSTOR U PREPISIV ANJU, DA V AM T AK AV
AUTOMEHANIýAR UREDI KOýNICE?
2. Odnos izmeÿu uþitelja i uþenika mora biti:
a) sasvim jasan: uþitelj zapovijeda, uþenik sluša i ne pita da se ne bi
zamjerio
b) posve ravnopravan: uþitelj i uþenik isti su po pravima, dužnostima i
odgovornostima
c) nebitno je kakav je odnos ako se na satu dobro zabavljamo
d) uþitelj je u „prednosti": on razumije i zna više od uþenika, uþenik nije
odgovoran za uþitelja, koliko uþitelj za uþenika
e) uþenik je „u prednosti" jer su uþitelji u školi zbog uþenika.
UýITELJ JE ODGOVORNIJI ZA SVOJE UýENIKE NEGOLI ONI ZA NJEGA; DOBAR
UýITELJ MOŽE ODGOJITI STOTINE ISTO TAKO DOBRIH UýENIKA, A DOBAR UýENIK
POD VODSTVOM LOŠEGA UýITELJA NE MOŽE NAPREDOVATI PREMA SVOJIM
MOGUûNOSTIMA JER IH UýITELJ NE USMJERAVA. ZATO POŠTUJ SVOJE UýITELJE,
ONI SU OSOBE KOJE TE MOGU N AU ýITI MNOGOýEMU BITNOM I ŽIVOTNO
VAŽNOM.
3. Današnja osnovna škola jest:
a) zastarjela i nezanimljiva, daje nepotrebna znanja: uþimo o starim
Rimljanima, a oni i njihov jezik veü stoljeüima ne postoje
b) zanimljiva samo zato što su u njoj moji vršnjaci
c) škola s puno mana (trebala bi biti suvremenija, opremljenija,
informatizirana) i škola s dosta vrlina (ipak iz nje izlaze uþenici koji se
upisuju na fakultete i postaju dobri struþnjaci, a osnove su stekli u
osnovnoj školi
d) sasvim sam zadovoljan školom, mislim da se može nauþiti upravo
onoliko koliko se hoüe.
DOISTA BI NAŠE ŠKOLE TREBALE BITI SUVREMENIJE I BOLJE OPREMLJENE, NO
ŠKOLU U KRAJNJEMU – NE ýINI OPREMA NEGO UýITELJI I UýENICI TE NJIHOV RAD.
MNOGI VELIKI ZNANSTVENICI I UMJETNICI NISU IMALI RAýUNALA, POTEKLI SU IZ
SIROMAŠNIH OBITELJI, SAMI SU SE OBRAZOVALI, ŽIVJELI SU STOLJEûIMA PRIJE –A
DOŠLI SU DO SPOZNAJA KOJE SE PRIMJENJUJU TEK U 21. STOLJEûU (R. BOŠKOVIû,
N. TESLA). BIT JE U ýOVJEKOVOJ ŽELJI ZA NAPRETKOM I NJEGOVOJ MARLJIVOSTI.
Oblikovanje misli i stajališta.
Upozoravati uþenike na oblik, pravilno naglašavanje rijeþi, intonaciju.
Razlikovati polemiþki od izlagaþkoga tona i sl.
110
4. aktualizacija:
a) „Džon Dablju Buš''(John W. Bush), „en-bi- ej-liga" (NBA), „ pi-ti-es-pi
sindrom" (PTSP)… pogrešno izgovaramo svoju abecedu jer u hrvatskom
jeziku i njegovim pravopisima lijepo piše da mi slova þitamo: a, be, ce,
de...!
b) Usporediti raspravu sedmaša s raspravom u parlamentu. Nauþiti uþenike
da se služe frazama „ispravak netoþnoga navoda", „prigovor",
„izlaganje" i sl.
integracija
Reþenice. Intonacija. Naglasak. Citati.
korelacija
Povijest. Sat razredne zajednice.
zanimljivosti
O razgovoru:
Dvojica mogu zajedno pjevati, ali ne i govoriti. (nizozemska)
Ispeci pa reci. (hrvatska)
Razgovori danju štete poslu, a noüu snu. (indijska)
U razgovoru i šahu – važno je sretno poþeti. (korejska)
Jedan razgovor rani srce, i tisuüu razgovora ne mogu ga izlijeþiti. (turska)
111
DJETINJSTVO I ŠKOLOVANJE
IVICE KIýMANOVIûA
Ante Kovaþi ü
Napomena: Donosimo antologijski ulomak Kovaþiüeva romana, zato

predlažemo da ovome tekstu posvetite barem dva sata, optimalno se
tekstom možemo „služiti" cijeli tjedan, tj. þetiri sata: interpretacija (jedan
sat), nastava jezika – reþenica: nezavisno i zavisno složene, višestruko
složene (usvajanje novoga gradiva i l i usustavljivanje – dva sata) te
izražavanje i stvaranje (povod – problemsko-stvaralaþki sustav – jedan
sat). Možda se, na prvi pogled þini previše, pokušate li, vidjet üete da
üete poželjeti još jedan sat. To Kovaþiüeva literatura zaslužuje!
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Osposobljavanje

uþenika za analizu i prosudbu poruka.
Osposobljavanje uþenika za dijaloško komuniciranje. Razvijanje sposobnosti (neposrednog)
izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje
sposobnosti argumentiranja (citiranja).
Stvaralaþka primjena steþenih znanja. Samostalnost u izricanju teza i zakljuþaka. Izoštravanje
moüi zapažanja. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje
sposobnosti razlikovanja bitnog od nebitnog.
b) obrazovni zadaci
Dijalog. Elementi humora i ironije u djelu. Epiteti. Usporedba. Fabula.

Autobiografska proza. Pripovjedaþ u 1. licu. Utvrditi znanja o kompoziciji teksta –
ulomak. Glavni lik i sporedni likovi. Etiþka, govorna, sociološka i psihološka
karakterizacija likova. Tema i temeljna misao djela. Retrospektivno pripovijedanje.
Epizoda. Stilska uloga deminutiva, arhaizama i dijalektizama. Jednostavna radnja.
Socijalni roman.
Komentar – za one koji mogu i žele više.
112
c) odgojni zadaci
Analiza ljudskih slabosti i poroka. ýovjekovu plemenitost ne jamþi podrijetlo.

Djeci omoguüimo da izrastu u srþana i istinoljubiva biüa.
Dužnost je djece da se igraju – igrom stvaraju prijateljske odnose, igrom uþe o životu, igrom
stvaraju nove rijeþi, nove odnose, nove svjetove. Dužnost je djece igrati se mira, ne rata.
LJUDSKA PRAVA
ýlanak 1.
ýlanak 25.
1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i
njegove obitelji, ukljuþujuüi hranu, odjeüu, stan i lijeþniþku njegu te potrebne socijalne
usluge, kao i pravo na sigurnost u sluþaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovištva,
starosti ili nekog drugog nedostatka sredstava za život u uvjetima koji su izvan njegove moüi.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedite neku zgodu iz školovanja svojih roditelja.
b) Razgovor o najboljim uþenicima u razredu – navoÿenje onoga po þemu
se istiþu meÿu svim drugim uþenicima u odjelu; zauzimanje stajališta
prema takvim uþenicima; priþanje najboljeg uþenika o sebi, svom odnosu
prema uþenju i školi, prema obvezama, prema buduüem životu, prema
drugim uþenicima, prema uþiteljima i dr.

U kojem licu pripovijeda pisac? Što zakljuþujete na temelju toga? Kako
zovemo djelo u kome pisac opisuje svoj život, svoje djetinjstvo?
Kojim nas pripovjedaþkim postupkom (opisom, pripovijedanjem ili
dijalogom) autor uvodi u radnju svoga djela?
Navedite redoslijed zbivanja.
Koje osobine o Ivici, kao uþeniku, iznosi uþitelj:
a) sigurno momþe
b) filozof
c) stavlja Ivicu kao uzor susjedima (Mihi i Perici)
d) vjeruje da üe Ivica drugima pomoüi u uþenju?
Potkrijepite svoje odgovore navodima iz djela.
U kojoj nam reþenici pisac govori o svom imovnom stanju u vrijeme kada je
išao u školu?
Pronaÿite i oznaþite, a zatim proþitajte dio teksta koji se odnosi na Mihin
opis. Izdvojte þetiri epiteta kojima je predoþen.
Kojom je reþenicom pisac istaknuo da je bio „težak" uþenik? (…teško je
uþio, a još manje znao.)
Pero je oslikan drugim stilskim sredstvom. Kojim? (usporedbama – Pero je
bio bjelokos kano janje, a slabušan i mekan poput kanarinca.)
Kakva mu je bila narav? Kako to pisac kaže?
113
Pronaÿite i naglas proþitajte dio teksta koji otkriva njegovu mlaku i nemarnu
narav. Je li Perica pomalo sanjar?
Nasluüuje li se njegova prerana smrt iz tog dijela romana? Prepoznajte i
objasnite taj navod. (þesto mi srce dršüe, pred oþima tamni i nešto kano da
üe me onaj hip zadušiti... Biva da me netko polagano podiže i vuþe uvis...)
U tom dijelu teksta prepoznajte kako se prema njemu ponaša uþitelj.
Uþitelj je:
a) milostiv, obazriv, nježan, prešutno odobrava njegove postupke,
njegov nemar
b) nemilosrdan, grub, nema razumijevanja za njegov nemaran odnos
prema uþenju i školi?
Oprimjerite svoj odgovor navoÿenjem citata iz djela.
U istom dijelu romana i pisac naznaþuje svoj odnos prema Peri, pokazuje
neku vrstu samilosti, suüuti. Pronaÿite i naglas proþitajte taj dio teksta. Svoj
odnos prema slabašnom drugu iz odjela pisac istiþe i oblicima imenica.
Dokažite! (obraziüi, oþice, kapljice – deminutivi)
Kakve su osjeüaje gajili ostali uþenici prema Peri? A pisac? Svoju tvrdnju
oprimjerite navodom iz djela.
(Svi smo voljeli Pericu. – A ja u takvim zgodama vazda tajno i kradom otirah suze.)
Do kojih spoznaja o piscu možete doüi na temelju sljedeüega navoda:
Navod iz djela Zadatak: Koja sve obilježja o sebi

iznosi pisac u ovom navodu?
Ja sam vrlo napredovao u uþenju, Moguüi odgovori:
pisanju i raþunanju. Bijah najbolji Napredovao u uþenju, pisanju i
uþenik, þega, dakako, sam raþunanju.
nijesam znao. Bilo mi je Bio najbolji uþenik.
nedokuþivo kako da moji drugovi Bilo mu je nedokuþivo kako
ovo ili ono ne shvaüaju. Pogotovo njegovi drugovi ovo ili ono ne
žalih svoje susjede Mihu i Peru. shvaüaju.
Narivavah im se tamo na našim Želi u uþenju pomoüi svojim
brdima putem u školu i u samoj najbližim susjedima.
školi da im protumaþim, ispravim "Bio je u mene nešto suviše
i udesim ovo ili ono. Bio je u okretan jezik."
mene nešto suviše okretan jezik.
Kakav je uþenik bio? Pisac se u tom dijelu i narugao Mihi, odnosno njegovu
neznanju. Proþitajte taj dio teksta. (Miho nije obiþno znao lekcije ili je tako
teško odgovarao i zapinjao da je uþitelj iz njega vukao rijeþi kano duboko
zabite þavle iz tvrda drva...)
Daje li Miho lažan odgovor uþitelju? Kako ste to zakljuþili? Koji vas je njegov
postupak naveo na takav odgovor? Objasnite!
U þemu se Miho naroþito isticao? Dokažite! Koji dio navoda otkriva Mihinu
snalažljivost u tuþnjavi? (Ali se snaÿe u isti tren te svu petoricu izmlati:
nekoga palcem sunu, nekoga uštipnu, nekoga nogom gurnu, nekoga
laktom tresnu tako da svi dosta dobiše..).
Je li Pero volio grubost u kontaktu s drugim uþenicima? (Dirne li ga tko, on
se blago ogleda, nasmiješi i makne dalje sa svoga mjesta kano da üe reüi:
- Izvoli, brate, ako ti je tijesno, ili ako sam ti na putu...)
114
Kakav je Miho bio prema bratu? Što bi mu Perica tada rekao? Pronaÿite i
naglas proþitajte traženi navod iz djela.
Kako Miho doživljava Iviþinu namjeru da mu pomogne oko uþenja? Odbija
li njegovu pomoü? Zašto?
Kako je Pero doživljavao Iviþino „pomaganje u naucima"? Svoj odgovor
potkrijepite navodom.
U kojim se trenucima kod Mihe poþela raÿati „neka podmukla zloba"
prema Ivici?
Na koji su se naþin braüa (ponajviše Miho) nastojala riješiti Ivice na povratku
iz škole? Pronaÿite i glasno proþitajte navod. Kakav je vaš sud o ovom
njihovu postupku? Zapišite svoje mišljenje u bilježnicu.
Kako je Iviþino pomaganje oko uþenja doživio mali „kanonik"?
Do kakve je spoznaje došao Ivica? (On me nije baš nikada volio. Sada se
pako uvjerih da me prezire ili mrzi...)
Na temelju kojih je rijeþi i postupaka to zakljuþio? (naziva ga – blandravac, glista,
„zgubidan"; smatra daje Mihi nauka nepotrebna i da je on (Miho) pametniji od
Ivice; ruga mu se – Ovoj glisti, dakako, treba da se tim bavi: ta on üe jahati na
potrtom bajsu poput svoga oca „zgubidana": jer nema ni poštenoga lopara u
svojoj kuüi...; Kanonik je ljubomoran na Ivicu pa izmišlja da njegov otac
podmiüuje uþitelja; smatra da uþitelj djecu uþi Antikrstovu nauku!) Potražite dio
teksta u kojem Ivica navodi svoje psihiþko (duševno) stanje izazvano odbijanjem
„kanonika" da njegovoj djeci bude pružena pomoü u uþenju.
(Neka tajna groznica i stid obuze me. Ja se pobrah. Srce mi bijaše ojaÿeno,
a duša slomljena. Ali nikomu ništa ne kazah o tome kako me je susjed šibom
istjerao od svojih sinova. Odbih se od njih kao rosa od cvijeta: ne
drugovasmo, ne polažasmo zajedno budi u školu, budi iz škole. Ni ja ni oni
ne kazivahu nikomu razloga...)
Oblikujuüi likove ovoga ulomka pisac se poslužio:
a) opisom vanjštine lika
b) opisom unutarnjeg proživljavanja lika, njegovim psihiþkim reakcijama
c) pripovijedanjem o odreÿenom liku
d) dijalogom meÿu likovima djela
e) svojim komentarima
f) navoÿenjem vladanja likova u konkretnoj situaciji
g) govorom (dijalogom).
Potkrijepite tvrdnju þinjenicama iz teksta.
Nakon þitanja i analize ovoga književnoga teksta osjeüate:
a) samo ravnodušnost prema postupcima likova
b) otpor prema nekome od likova
c) shvaüate da se takve osobe i situacije mogu dogaÿati i danas u
vašem okruženju, u vašoj školi?
Znate li iz kojeg je romana uzet ovaj ulomak?
Na osnovi svega što onoga što ste doznali, odredite temu djela.
Koja je glavna (temeljna, osnovna) misao izražena u tekstu?
2. b) moguüa problemska pitanja:

a) odnos uþenika prema uþenju, prema svojim sudrugovima
b) odnos boljeg uþenika prema lošijemu
c) odgoj djece, odnos roditelja prema djeci – Kanonika i Zgubidana
115
d) rješavanje konfliktnih situacija (mirnim putem)

e) stajalište prema batinama – šibi, tjelesnom kažnjavanju uþenika u školi.
a) Ako želiš saznati kakav ga je to iznenadani obrt rastavio od bregova, od
oþinske potleušice, od susjeda, od ubavoga seljaþkoga života, proþitaj
cijelo djelo þiji smo samo djeliü interpretirali na satu.
b) Protumaþi reþenicu: „I sada je otac spravljao u torbu prve poþetke buduüe
moje mudrosti." Kojim je stilskim izražajnim sredstvom ona oblikovana?
c) Potraži podatke o životu i radu Ante Kovaþiüa i napiši ih u bilježnicu.
d) Ispripovijedaj pismeno jedan doživljaj iz svog školskog života. Posluži se,
uz pripovijedanje, dijalogom i komentarom.
e) Pismeno opiši osobine glavnoga lika.
4. aktualizacija:
Kakvo je školovanje seoske djece danas? Interesiraj se i objasni kako se
danas školuju siromašna, ali nadarena i vrijedna djeca.
integracija
Jeziþno izražavanje – izražajno þitanje teksta, priþanje i prepriþavanje.

Jezik – arhaizmi.
Medijska kultura – serijski film: U registraturi.
korelacija
Povijest – iz školske spomenice navesti zanimljive podatke iz prošlosti škole i

školovanja u tvom mjestu.
8. rujna – Svjetski dan borbe protiv nepismenosti
5. listopada – Svjetski dan uþitelja
zanimljivosti
Ante Kovaþiü bio je jedan od najveüih talenata hrvatske književnosti 19. stoljeüa i
tvorac najuspjelijeg hrvatskog proznog djela svoga vremena. Glavni junak, Ivica
Kiþmanoviü, odaje mnogo Kovaþiüevih autobiografskih crta. Roman izmiþe
uobiþajenoj klasifikaciji, no upravo ta žanrovska neodreÿenost kao da najpotpunije
izražava društvenu kritiku do koje je autoru najviše stalo… Kovaþiüev roman U
registraturi suvremeni je socijalni roman koji pruža sliku raslojavanja zagorskoga
sela po osloboÿenju od kmetstva, 1848. Seljak je slobodan otiüi sa sela u grad, ali
mu ta „sloboda" ne donosi što je oþekivao. (I. Frangeš)
O uþenju, uþitelju i uþeniku:

Za jednoga uþenoga daju dvojicu neukih, ali ih nitko ne uzima. (ruska)
Neuki je kao svijeünjak bez svijeüe. (ruska)
Uþenik koji nije imao uþitelja, pleše na svaku muziku. (uzbeþka)
116
PSI U SPEKTRU
Boro Pavloviü
Napomena: Dobro je da uþitelj najavi nekoliko dana ranije da uþenici

donesu fotografije svojih pasa (oni koji nemaju psa, neka donesu isjeþke
iz novina o psu kakvog bi željeli imati), te da uþenici ukratko navedu
razloge zbog kojih imaju psa upravo te vrste i tog imena ( i l i razloge zbog
kojih ga žele imati).
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Razvijati i poticati jeziþno-literarno stvaralaštvo.
Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme (forme).
Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin.
civilizacije.
pjesme.
b) obrazovni zadaci
Tema. Osjeüaji i misli. Opis. Komentiranje. Humor i satira. Karikiranje likova (pasa). Tuÿice
i posuÿenice u standardnom hrvatskom jeziku. Alegorijski elementi.
117
c) odgojni zadaci

Ismijavanje negativnih društvenih pojava.
Osposobiti uþenika da štuje osnovne vrijednosti.
Razvijanje pozitivnih emocija: zadovoljstva i radosti.
Smijeh i sklonost šali kao þovjekova prirodna potreba u svakodnevnom životu te kao
doprinos otklanjanju nedostataka pojedinca i društva. Usmjeravanje i formiranje uþenikove
liþnosti.
Još se ni rodil ko je svin ugodil.
V zlu se ne ponizi, v dobru se ne zoholi.
Najmuþnije je samog sebe upoznati.
Ne mjeri se þovjek laktom nego umom.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedi (imenuj) deset vrsta pasa.
b) Demonstracija fotografija ili crteža (grafoprozirnicom) pasa ispod kojih
uþenici trebaju napisati vrstu pokazanoga psa. (Ponudimo im moguüe
odgovore.)

Tekst koji ste þuli jest:
a) zanimljiv
b) pouþan
c) zabavan
d) smiješan (komiþan)
e) dosadan
f) neobiþan?
Što vas je najviše nasmijalo? Zašto?
Kako tumaþite naslov ovoga djela? Objašnjava li ga podnaslov? Što sadrži
podnaslov? Je li ta poslovica izmijenjena? U kojem dijelu?
Prema þemu je pisac posebice usmjeren:
a) opisivanju karaktera/likova (pasa)
b) opisivanju prostora u kojem se psi kreüu
c) predoþavanju radnje kojom su zaokupljeni ti psi?
Koji su psi u središtu pišþeve pozornosti? Nabrojite ih; razluþite imena
kojima znate znaþenje od onih kojima ne znate (ne možete ga po imenu
shvatiti).
a) mladi i stari psi
b) ovþari
c) lovþari
d) ptiþari
118
e) pokuüari
f) stari bolniþari
g) þetiri foksterijera (salonski kozeri)
h) španijel
i) bernardinac
j) asteþki þihuahua
Obrazložite svoju tvrdnju.
Kakvi su to psi ovþari, lovþari, ptiþari, pokuüari, stari bolniþari? Koja su
njihova temeljna obilježja istaknuta njihovim nazivom?
Jesu li ti nazivi:
a) pravilno oblikovani
b) nepravilno oblikovani
c) uobiþajeni (uobiþajeno tvoreni)
d) neuobiþajeni (neuobiþajeno tvoreni)?
Odaberite i objasnite svoje odgovore!
Koja su obilježja dobili foksterijer, španijel, bernardinac i asteþka þihuahua?
Odgovor potražite u tekstu.
Napomena: Ako im ne znate odrediti osobine, poslužite se navedenim
objašnjenjima tuÿica.
Piše li pisac o psima s odbojnošüu ili sa simpatijama? Dokažite.
Koji je, po vašem mišljenju, od navedenih pasa najsimpatiþniji? Zašto?
Što je to originalno u pasa?
Od svih nabrojenih pseüih osobina navedi one koje se mogu odnositi samo
na pse, a ne na ljude. Što uoþavate?
Koja je pseüa osobina navedena kao sporedna, manje važna, a trebala bi biti
za njih vrlo znaþajna? Što odþitavate iz te pretposljednje reþenice?
Jesu li psi izgubili nešto od svojih uroÿenih osobina?
A ljudi? Koliko oni pokazuju svoju pravu prirodu pred ljudima koji su im
prijatelji (ili neprijatelji), suradnici, poznanici, susjedi, roÿaci i sl.?
Oblikujuüi likove – pse, pisac se poslužio:
a) opisom njihova portreta
b) pripovijedanjem
c) komentarima.
Potkrijepite tu tvrdnju þinjenicama iz teksta.
Humoristiþnost likova ostvarena je:
a) opisom vanjskih (tjelesnih) pseüih osobina
b) isticanjem suprotnosti u opisu njihova karaktera
c) pišþevim komentarima o postupcima i ponašanju pojedinih pasa
d) uporabom odreÿenih rijeþi, izraza i stilskih sredstava.
Dokažite te tvrdnje. Potkrijepite ih primjerima iz teksta.
Napišite karakterološku kartu opisanih pasa (foksterijera, španijela,
bernardinca i asteþkog þihuahua) utemeljenu na njihovim postupcima.
Iz svega što ste doznali odredite temu ovog književnog djela.
Kakve se pouke mogu izvesti iz njega?
a) Pripremi s prijateljima iz razrednoga odjela dijalošku polemiþnu igru.
Tema je sljedeüa: Pas (ni)je þovjeku najvjerniji prijatelj.
119
b) Kakve bi osobine, od navedenih, ti dao/dala svome psu, a on ih ne

posjeduje? Što bi time dobio/dobila od svog psa?
c) Kako se zove pas koji þuva goveda, svinje, telad, koze, prepelice, fazane,
patke? Oblikuj im naziv isto onako kako je to radio pisac. Jesi li dobio
naziv za psa ili to ime nekome drugome pripada? Objasni.
4. aktualizacija:
a) Imaš li psa? Kakav je? Kako se odnosiš prema njemu, a kako on prema
tebi? Jeste li prijatelji?
b) Kakvog bi psa želio imati? Zašto baš takvoga?
integracija
Jezik – tvorba novih rijeþi, nastavci za tvorbu rijeþi, tuÿice i posuÿenice u

standardnom hrvatskom jeziku.
Jeziþno izražavanje – pripovijedanje, þitanje, opisivanje.
korelacija
Priroda – genetika, križanje, vrste pasa.

3. listopada – Meÿunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški)
zanimljivosti
Domaüi pas je životinja koja vjerojatno potjeþe od vuka. Najstariji pitomi psi
poznati su veü oko 10 000 godina. Imaju izvrstan njuh. Lako obole od bjesnila.
Oholost kupuje velike zdjele, þak i onda kad nema što jesti. Oholost doruþkuje
u obilju, ruþa u siromaštvu, a veþera u sramoti. Oholost odjaše na konju, a kuüi
se vraüa pješice. Glupost i oholost rastu na jednom drvetu. (njemaþka)
Kad se oholost uzdiže, prijateljstvo se spušta. (talijanska)
Ako oholost i nije otac slave, ona je njeno dijete. (ruska)
120
ZA KIM SUĈE ZVONI

Ephraim Kishon
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Smijeh kao lijek.

Osposobljavanje uþenika za dijaloško komuniciranje.
Izoštravanje moüi zapažanja.
Razvijanje sposobnosti izražajnog þitanja.
naroda i kultura u Europi i svijetu.
komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkog djela.
b) obrazovni zadaci
Tema. Poruka. Fabula (kronološki slijed dogaÿaja). Humor. Ironija. Etiþka

karakterizacija lika. Razlikovanje humoreske od humoristiþne pripovijetke. Dijalog.
c) odgojni zadaci
Prepoznati negativne pojave suvremena života.

Kritiþko promatranje društva u kojem živi pojedinac.
Ljudske mane (pohlepa, sebiþnost, oholost) zagorþavaju život.
Prepoznati malograÿansku sredinu.
Poticati kritiþnost, samokritiþnost i inicijativu.
Gdje se bratska srca slože, i olovo plivat može.
Više valja šaka dobrote nego vreüa mudrosti.
Obeüati je gospodski, spuniti je þloveþki.
121
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
Kako su podijeljeni kuüanski poslovi u tvojoj obitelji? (Zadatak s prethodnog
sata kao priprema za interpretaciju).
Što je svrha obiteljskih i vjerskih slavlja: biti zajedno i radovati se tomu ili
sveþano se i dobro pogostiti obiteljskim specijalitetima?
Ako si stanovnik djeþjeg doma, koja zaduženja imaš? Ispriþaj nam!
Ako živiš sam s majkom ili s ocem, kako ste podijelili kuüanske poslove?

Koji likovi tvore radnju ovog ulomka?
U kakvu su meÿusobnom odnosu?
Opisuje li ih pisac da bi nas:
a) nasmijao
b) ražalostio
c) opomenuo
d) kritizirao?
Opredijelite se za jednu odrednicu i objasnite svoj izbor.
Kako Kishon gradi svoj humor:
a) šaljivim opisom likova (njihove odjeüe, obuüe)
b) postupcima likova
c) neoþekivanim obratima?
Objasnite svoj izbor!
Što mislite o izrazu:
Nevjerojatno kakve sve glupe i primitivne izlike þovjek izmisli samo da
izbjegne svojim vjerskim i društvenim obvezama.
Govori li ovdje pripovjedaþ o sebi ili o drugima? Objasnite!
Tko ipak prihvaüa zajedniþku blagdansku veþeru? Kakvi su to prijatelji?
U þemu se sve osjeüa njihovo pravo prijateljstvo?
Navedite razloge kojima se prijatelji pravdaju da ne mogu pripremiti veþeru!
(Pisac i njegova žena: …satima perem i pospremam za gostima; Samson i
Dwor: …toga dana pospremamo, þistimo i bojimo stan; Midad i Shulatith:
... neoþekivani obrat na kraju)
Objasnite što znaþi zajedljiv humor. (Recite to na vlastitom primjeru.)
a) Ovakvi nas tekstovi zabavljaju, ali i kritiþki se osvrüu na svijet oko nas.
Pronaÿi primjer u svom životnom okruženju. Ispripovjedi kakvu smiješnu
situaciju iz svoga doma.
b) Pronaÿi karikaturu iz dnevnog tiska pa sam/sama napiši tekst za tu
slikovnu priþu.
c) Uvježbaj i pantomimom izrazi odabrani dio teksta.
d) Proþitajte knjigu Ephraima Kishona Kod kuüe je najgore, iz koje je uzet
ovaj ulomak.
122
4. aktualizacija:
Je li ovo autobiografska proza? (Autor za predmet svoga humora uzima i
samoga sebe: þini li to zato što je istina takva ili je „pristojnije" rugati se sebi
nego drugima.)
Kako se u tvojoj obitelji proslavljaju blagdani? Pozivate li prijatelje u goste?
Imaš li tih dana ti koje zaduženje?
integracija
Ispiši dijelove teksta koji opisuju likove (kako govore i kako se ponašaju).
Humoristiþno pripovijedanje, dijalog.
Medijska kultura – napiši po ovome predlošku tekst za radiodramu ili
scenarij za promidžbenu poruku koja üe sve takve pozivati u kakav hotel ili
restoran (da se ne umaraju „slavljenjem" kod kuüe).
korelacija
Povijest – Ephraim Kishon je Židov, izraelski pisac, humorist i satiriþar. Židovi

tijekom povijesti (naroþito o stradanjima u holokaustu za vrijeme Drugog
svjetskog rata).
Vjeronauk – Biblija: Židovi i kršüani.
Sat razrednika – prijateljstvo i iskreni odnosi meÿu prijateljima.
zanimljivosti
Kultura i sudbina Židova stoljeüima nadahnjuju umjetnike. Židovi imaju

bogatu književnost na hebrejskom i na drugim jezicima. Religija židovskoga
naroda najstarija je monoteistiþka religija, na njenim temeljima nastali su
kršüanstvo i islam. Sadržana je u pisanoj (Biblija) i usmenoj predaji (Talmud).
Židovska era poþinje od stvaranja svijeta, tj. od -3761., pa je 2003. godina,
prema židovskom raþunanju 5754.
Židovi se u Zagrebu nastanjuju od 14. st. Za vrijeme Drugog svjetskoga rata
najveüi je dio zajednice stradao u holokaustu. Postojala je ipak karitativna
djelatnost kojom su malobrojni preostali Židovi i njihovi prijatelji pokušavali
spasiti progonjene Židove. To je bila jedina Židovska opüina koja je djelovala
u Europi za Drugog svjetskoga rata. Danas židovska vjerska zajednica u
Zagrebu ima oko 1500 þlanova.
123
KAD SAM SE ZALJUBIO

U SVOJU DRAGU
Ivan Slamnig
Napomena: Ova Slamnigova pjesma izvrsno se može usporediti s puno

duljom Luciüevom Vilom: u oba je sluþaja rijeþ o razlogu zaljubljenosti, o
navoÿenju obilježja drage, ljubljene. Razlika u stoljeüima ne prijeþi
Slamniga ni nas da pjesme gledamo zajedno, ali nam pokazuje kako se
mijenjaju odnosi, razlozi, pravila, ideali… Ostaje jedino ljubav vjeþna, ma
u kojoj svojoj mijeni!
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Poticanje individualnosti, stvaralaštva i samostalnog rada uþenika.
Razvijanje sposobnosti slušanja, govorenja, þitanja i pisanja kao osnovnih jeziþnih djelatnosti.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja (ostvaraja) pjesniþkog teksta.
pjesme.
124
b) obrazovni zadaci
Tema. Poruka. Žargon. Slang. Ironija. Rima. Vrsta stiha. Katren. Usporedba. Metafora.
Retoriþko pitanje. Hiperbola.
c) odgojni zadaci
Njegovanje kulture ophoÿenja meÿu spolovima.

Neknjiževni jezik može biti „ljubavni" jezik.
O ljubavi se može govoriti na duhovit i ironiþan naþin.
Svako djelo doÿe na vidjelo.
Svatko je svoje sreüe kovaþ.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Pamte li ljudi trenutak kad se zaljube? Navedite sjeüanje na svoju
„prvašku" ili „vrtiüku" simpatiju. Što se dogodilo da ste shvatili kako više
„nije isto"?
b) Kako u crtanim filmovima prikazuju trenutak zaljubljivanja? Kojim
znakovima? Kojim postupcima? Kakvi su to trenuci? (Scena kad se i Tom
i Jerry istodobno zaljube u istu macu – ljepoticu.)
c) Kako se zaljubljuju sedmaši opüenito? Što im je zajedniþko? Koje su
posebnosti mladiüa, a koje djevojaka?

Kakav bi sve odgovor bio moguü na ovako postavljeno pitanje u naslovu
pjesme?
Što je tema pjesme?
Protumaþite motive u svakoj strofi.
Što je u njima neobiþno?
Ruga li se pjesnik sebi? Ruga li se svojoj dragoj? Objasnite.
Koja obilježja ljubavne pjesme nalazite u ovoj pjesmi?
Mislite li da je takav postupak obiþan ili neobiþan u stvaranju pjesme?
Kakvi su izrazi: griz, žemiþka, zezat, varat?
Što su vjeþna lovišta? (U djelima s tematikom Divljeg zapada nalazimo
ovakav izraz, i on sjevernoameriþkim Indijancima predstavlja ono što je
kršüanima raj.)
Ima li u pjesmi usporedaba i preuveliþavanja ili hiperbola? (Tako pjesnik
spaja obiþno s neobiþnim.)
Kako doživljavate stih: Vidjelo se da priþa sama sa sobom, /sa svojim
bogatstvom u duši? Je li pjesnik ironiþan?
125
Šuti li djevojka:
a) zato što nema što reüi
b) zato što su joj puna usta
c) zato što je zamišljena
d) zato što je nije briga za pjesnika?
Razmisli o stihovima: „Ta, kada odem u vjeþna lovišta, /imat üe s kim
razgovarat".
Što üe raditi pjesnik dok ne ode u vjeþna lovišta? Rekao je da je neüe lagat
i varat. Znaþi li to da je tako postupao s djevojkama? Zašto su mu, onda,
djevojke služile?
a) U tvojoj školi je vrijeme velikog odmora. Kolegicu koja jede užinu, moliš
„griz". Opiši njezinu reakciju.
b) Doznaj sadržaj pjesme þudnoga naslova Ubili su ga ciglama ili proþitaj
Slamnigovu pjesmu Barbara.
c) Objasni izraz „ ko riba sam šutio" na svom primjeru.
4. aktualizacija:
Jeste li zaljubljeni? Kakve su vaše ljubavi? Zaljubljujete li se kao i pjesnik
izmeÿu dva „griza"?
Koliko traju ljubavi „izmeÿu dva griza"?
Koji su po vašem mišljenju uvjeti za dobar odnos meÿu spolovima:
a) potpuno povjerenje i uvažavanje
b) djelomiþno povjerenje i uvažavanje (neke stvari ipak nisu za njegove/
/njene uši)
c) obostrana korist i zadovoljstvo (dok traje, dotle ima smisla)
d) povlašteno u odnosima treba biti muško
e) povlašteno u odnosima treba biti žensko?
Raspravite o tom.
integracija
Govorenje pjesme.
Interpunkcija/razgodci. Poštivanje stanke i ritma. Standardni i nestandardni
jezik.
korelacija
Glazbena kultura – uglazbljena Slamnigova pjesma Barbara (Zvonko Špišiü).

Sat razrednika – kako prepoznati ljubav; odnosi meÿu spolovima.
126
zanimljivosti
Argot (argo), jargon (žargon), slang (sleng) znaþe isto: govor koji je poznat,
prepoznatljiv odreÿenoj skupini, govor svojstven uskoj društvenoj sredini,
razliþit od književnog jezika. ýesto naziv „žargon" primjenjujemo za iskvaren i
nepravilan govor.
Žemiþka ili žemlja je regionalizam, rijeþ je njemaþkog podrijetla, a znaþi vrstu

okruglastog peciva.
Lepinja ili ljepina vrsta je pogaþice od bijeloga brašna. Ne zna se je li rijeþ

maÿarskoga ili slavenskoga podrijetla. Sinonim joj je somun, rijeþ došla iz
turskoga jezika, ali preko grþkoga, u znaþenju zalogaj.
Štruca je posuÿenica iz njemaþkoga, prvotno je znaþila kruh u obliku pletenice,
danas znaþi izduženo oblikovan kruh.
127
DERVIŠ
Stijepo Ĉorÿiü
Napomena: Željeli bismo da i našim uþenicima ovaj stari tekst progovori

„komiþnim efektima neprolazne svježine" te da im ovaj tekst osvijesti
snagu i vrijednost hrvatske pisane rijeþi koja traje stoljeüima. „Stari" tekst
i danas možemo aktualizirati.

zadaci i ciljevi

ritmiþkoga dojma.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi – ulomku spjeva.
Otkrivanje i uspostavljanje smisla pjesme.
Aktualnost pjesme u današnje vrijeme.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja djela starije dubrovaþke književnosti.
Stvaralaþka upotreba razliþitih govora hrvatskog jezika.
Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja i usporeÿivanja po sliþnosti ili razliþitosti.
Razvijanje sposobnosti diferenciranja i prosuÿivanja utjecaja drugih jezika.
b) obrazovni zadaci
Upoznavanje književnih djela starije hrvatske književnosti XVI. i XVII. stoljeüa.

Šaljivi (parodijski) spjev. Humor. Pjesniþke slike. Stalni epiteti. Ponavljanje.
Kontrast. Metafora. Usporedba. Sestina. Osmerac.
c) odgojni zadaci:
Upoznavanje, þuvanje i razvijanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta na djelima

hrvatske književnosti.
Uoþavanje poetske snage hrvatskoga jezika – umjetniþko stvaralaštvo.
Izrugivanje negativne društvene pojave – pomodnosti.
128
Jeziþni bonton.
Kiüeni, starinski govor može biti predmetom poruge kasnijih naraštajima: govori/piši u skladu
s naþinom svoga vremena.
Ljubav prema ženi nadahnjuje umjetnike stoljeüima.
Znatiželja, hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje.
Optimizam – recept za dobar život, recept za dobre meÿuljudske odnose.
Smijeh je lijek.
Izrugivanje je duhovito iskljuþivo kad nikoga ne vrijeÿa i odnosi se na sama izrugivaþa. U
protivnom je neukusno.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
Znaš li tko su trubaduri i znaš li za trubadursku poeziju? (Nastala je u
Francuskoj i Italiji pa došla i do našeg priobalja.)
ýini li ti se da su mlaÿe generacije spontanije i jednostavnije u izricanju
ljubavnih osjeüaja od starijih?

(Potrebno je uþiteljima naglasiti da se strofe u izvorniku ne nižu ovim
slijedom, tj. izmeÿu njih postoje još neke, ovdje izostavljene.)
To je bio obiþaj dubrovaþkih pisaca starijeg doba i nije þudo što je
protagonist Ĉorÿiüeva spjeva „tursko lice". To dokazuje koliko je turski svijet
bio Dubrovþanima poznat i blizak.
„Derviš" je bio omiljen u starom Dubrovniku. O njegovu nastanku postoji
anegdota: kada je iz tamnice u Kneževu dvoru izveden Stijepo Ĉorÿiü,
nailazi prekrasna küerka tadašnjeg kneza. Videüi ga onako zapuštena i
ujaÿena, upita: „Tko je ovi derviš?" Stijepo je ugleda i ostade „zatravljen".
Tako je, prema legendi, dobio nadahnuüe da svoju ljubav oþituje posebnim,
derviškim naþinom.
Kakvim se izrazima pjesnik služi za ostvarenje svoje zamisli?
Ispišite iz svake strofe usporedbu, metaforu i epitete kojima pjesnik veliþa
djevojþinu ljepotu.
Potražite duhovita mjesta kojima se renesansni pjesnik izruguje seljaþkim
navikama. (Spominje þiþak u gori, vlaško mlijeko, zaboravio je jesti, gologlav
šeüe na dvoru, derviš kaže da mu je djevojka draža od pilava.)
Takve usporedbe izazivale su smijeh, a to je renesansni þovjek i želio.
Potražite u rjeþniku što je renesansa. (Kome se renesansni þovjek okreüe u
slikarstvu, pjesništvu, kiparstvu?)
a) Je li, možda, pjesnik, zaljubljen u dragu koja ga ne gleda, napisao ove
stihove izrugujuüi se sebi i pokazujuüi time svoju duhovitost?
b) Napiši i ti svoju „duhovitu" ljubavnu izjavu.
c) Napiši sastavak o odnosima u svom razredu koristeüi se žargonizmima.
129
4. aktualizacija:
a) Jesu li roditelji s tobom razgovarali o poplavi pornografskih þasopisa na
kioscima? Je li to izrugivanje ili veliþanje ženine ljepote? (U ovom se
pitanju mogu aktualizirati ženska prava.)
b) Usporedi ovu pjesmu s drugim ljubavnim pjesmama iz þitanke.
c) Dramatizirajte i odglumite Deda na pokladni utorak.
14. veljaþe – Sv. Valentin – Valentinovo – Dan zaljubljenih

22. travnja – Dan hrvatske knjige
23. rujna – Meÿunarodni dan kulturne baštine
integracija
Arhaizmi. Sinonimi. Turcizmi. Stvaranje neobiþnih usporedaba.

Koliko razumijemo jezik star nekoliko stoljeüa – tražiti samo one rijeþi koje
razumijemo.
korelacija
Likovna kultura – žena kao tema i motiv u slikarstvu.

Glazbena kultura – podoknice, ljubavne pjesme – romance.
zanimljivosti
Stijepo Ĉorÿiü burno je živio, pustopašan kao i mnogi njegovi druzi po peru.
Nemiran i nesreÿen, nije mario saþuvati svoje pjesme pa ih je ostao mali broj,
ali po njima se može zakljuþiti da je bio tanani liriþar.
„Uþinivši svoga smiješnoga starca i razmaženoga ljubovnika dervišem, dakle

muslimanskim monahom i prosjakom, koji gine od sevdaha za lijepom
gospojom, Ĉorÿiü je veü samim naþinom gradnje toga lika, situacijama u kojim
ga prati, a posebice jeziþnim igrama s turcizmima, stvorio obilje komiþnih
efekata neprolazne svježine." (Dubravko Jelþiü)
U hrvatskoj zabavnoj glazbi poznati su Dubrovaþki trubaduri koji su nastupali

odjeveni „ ko' u ono staro vrijeme" i koji su pjevali „Ljubav vjeþna još je hir" i
„O, djevojko, dušo moja, kako bi to bilo da iziÿeš na svoj prozor, bar na jedno
krilo …"
130
LASTAVICA
Danijel Dragojeviü
Napomena: Kad bismo se poslužili jezikom stripa, stavili bismo nekoliko

uskliþnika uz što novo, lijepo i l i neobiþno. To je i lastaviþje gnijezdo, i to
na pošti, u zagrebaþkom Gornjem gradu. Kao antologijski primjer
poetske proze, Tonko Maroeviü ovu je Dragojeviüevu zabilješku o
lastavici uvrstio u antologiju suvremenoga hrvatskoga pjesništva
Uskliþnici.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje ljubavi i zanimanja za poetske oblike pripovijedanja.

Buÿenje interesa za nove pjesniþke forme.
Razvijanje sposobnosti povezivanja motiva.
Razvijanje sposobnosti pripovijedanja.
Razvijanje ljubavi prema knjizi i osposobljavanje uþenika za samostalno služenje knjigom.
Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja,
Izoštravanje moüi zapažanja.
Osposobljavanje uþenika za govornu i pisanu komunikaciju.
Razvijanje sposobnosti izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela.
b) obrazovni zadaci
(Poetska proza). Pjesma u prozi. Tema. Osnovna misao. Alegorija. Simbol.
c) odgojni zadaci
Izoštravanje sposobnosti za uoþavanje lijepog.

Književnost kao ljepota, oplemenjivanje.
Poticaj na vlastito književno stvaralaštvo (malih književnih forma) u skladu s dobi uþenika.
Sklad þovjeka i prirode.
131
neuravnoteženim. (Konfucije)
stvari. (Luther)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jesi li imao kada u rukama gnijezdo koje ptice? Ako jesi, što si tada
osjetio/osjetila, a što si zatim uþinio/uþinila?
b) Koja su još znaþenja sintagme „saviti gnijezdo"?

Odredite temu ovog kratkog poetsko-proznog teksta. Potražite i u tekstu
reþenicu koja izriþe temu.
U kojem je licu napisan tekst? Zašto?
Dovedite u uzroþno-posljediþnu vezu pojmove: pismo, pošta, lastavica, let
uman, ne intimizira, þovjek, simbolika.
Što pjesnik govori rijeþima stavljenim u zagradu? Možete li zakljuþiti obraüa
li se pjesnik tako izravno vama ili sebi? Zašto?
Ima li tekst uobiþajenu kompoziciju? (uvod, sadržaj, zakljuþak)
U tekstu je nekoliko mudrih izreka: prepišite ih i objasnite svojim rijeþima.
Zašto je let i naþin života lastavice dostojanstven i ozbiljan? (Zašto pravi
gnijezda ispod krovova kuüa, boji li se þovjeka ili traži zaštitu u njemu pred
drugim grabljivicama?)
a) Veže li te za rano djetinjstvo koja uspomena s kuünim ljubimcem? (Možda
pas, papiga, kornjaþa, ribica, ždrijebe, jare, janje, maþka …) Napiši lirsku
crticu o tom!
b) Opiši neki neobiþan susret sa životinjom.
c) Uzgaja li netko u tvojoj okolini golubove, golubice? Napiši razgovor s
uzgajivaþem. (Razlozi uzgajanja, naþin uzgajanja, vrste, itd.)
d) Ako si proþitao priþu Sretni kraljeviü Oscara Wildea, izdvoj postupke
malog lastaviüa i uobliþi ih u priþu.
Objasni izraz: Jedna lasta ne þini proljeüe!
4. aktualizacija:
Gdje ste zadnji put vidjeli gnijezdo? Postoje li gnijezda koja ljudima nisu mila
(gradski golubovi)?
132
integracija
Pismeno izražavanje. Oblikovanje poetiziranoga teksta. Dnevniþke bilješke.

Pisanje nadnevaka u tekstu.
korelacija
Biologija – zaštiüena biljka ili životinja u zaviþaju (donijeti pisane priloge i

upoznati druge).
Sat razrednika – izbori se za svoje stajalište o zaštiti ptica; potakni i druge.
zanimljivosti
Zašto se svi ptiüi izlegu gotovo uvijek izjutra?

Ptiüi se izlegu u rano jutro ili najkasnije do podneva. Tako ih majka dospije
nahraniti do mraka. Ptiüi su silno gladni kad izaÿu iz jaja!
Svaka ptica, prije nego ptiüu dade hranu iz svoga kljuna, zalogaj pomno opipa
jezikom. Zašto?
(Majka obiþno nosi hranu u volji. Grlo joj se grþi kad je svojim ptiüima izbacuje
u obrocima. Ali, prije nego hranu dade ptiüu, pomno je jezikom ispita: mogla
bi mladima dati kakav kruti komadiü.)
Ždrijelo je u ptiüâ žarkih boja. Tko ih tako lakše uoþava?
Ždrijelo jarkih boja roditelju je putokaz kad mu ptiü rastvara kljun. Lakše mu u
nj ugura hranu. Posebno u mraþnim gnijezdima, u dupljama ili u špiljama,
sluznica usne šupljine u mladih je žuta, naranþasta ili crvena. Vrlo je primjetljiva,
jer ptiü koji u mraku nije uoþljiv, neüe dobiti ni zalogaja!
Književnica Tereza Buconiü-Goviü je na dubrovaþkom govoru napisala priþu

Lasta objavljenu u zbirci Zaviþajne priþe!
Lastavica je u hrvatskom jeziku rijeþ s uobiþajenim znaþenjem, a lasta je

hipokoristik ili odmilica za lastavicu.
133
KRIŽ
Zvane ýrnja
Napomena: Kao što križ – doslovno – þine tek dvije grede jedna preko
druge, tako snazi ove pjesme, umnogome doprinosi desetak puta
ponovljena rijeþ križ. I rijeþ križ pod križem je svih znaþenja koja nosi.
Ipak, radosno ih otkrivajte skupa s uþenicima.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Aktualnost pjesme u današnje vrijeme.

civilizacije.
Razvijanje svijesti o ulozi lirskog pjesništva u oblikovanju osobnosti.
Biblija kao duhovna potreba svakom þovjeku današnjeg vremena.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja ustrojstva dijalektalne lirske
pjesme.
b) obrazovni zadaci
Misaona ili refleksivna pjesma. Funkcija rijeþi u poetskom izriþaju. Ponavljanje. Ritam.
Kontrast. Dijalektalno pjesništvo.
134
c) odgojni zadaci
Ljubav prema jeziku i narjeþjima.

Ljudska potreba za izdržljivošüu, strpljivošüu i ustrajnošüu.
Ljubav prema þovjeku i Zemlji.
Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom.
Tko ne trpi dima, ne vidi vatre.
Tvrda volja planine probija.
Bog voli tri vrste ljudi: one koji nisu razdražljivi, one koji vole slobodu, kao i one kojima je
duša bez ikakve zlobe. (Talmud)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Poznata je narodna uzreþica: Svatko nosi svoj križ. Kako to objašnjavaš?
b) Što znaš o ýakavskom saboru, þime se bavi i gdje se održava?

Koji temeljni osjeüaj prožima ovu pjesmu?
Je li najavljen naslovom?
Proširi pojam križa na þovjeka i njegovu upornu mukotrpnu borbu za život
i održanje (pretvaranje moþvarnog tla u plodnu zemlju, izgradnja autocesta,
dovoÿenje svjetla, vode i telefona do najzabitnijih mjesta…).
Gdje sve susreüemo križ?
(Križ na zvonicima crkava, uz prometnice, staze, u luþicama i na vrhovima
brda kao zavjetni križ, križevi na grobljima, križ kao oznaka prve pomoüi,
križ kao oznaka za ljekarnu, križ kao nakit…)
Izdvoj pjesniþke slike u pjesmi! Objasni njihovu slikovitost?
Kako þakavština izražava dušu i srce istarskog þovjeka? (Zašto istarski þovjek
nosi svoj križ?) Misli li se samo na težak život istarskog seljaka, pastira,
ribara, ratara? (Asocijacija: Vladimir Nazor – Veli Jože; Galiotova pesan)
Tko je bio na križu i zašto? Zašto se þovjek usporeÿuje s Isusom pa „svatko
nosi svoj križ"? Križ kao oznaka muke, životnih teškoüa, nepravdi i
nerazumijevanja…
Proþitaj što pravilnije pjesmu na þakavskom dijalektu.
Znaš li gdje je Aleja glagoljaša? Raspitaj se o njoj!
Pronaÿi zbirku þakavske poezije u školskoj knjižnici ili zbirku Zvane ýrnje
Istrijanska zemlja i Žminjski libar (proþitaj pjesmu Besedi drage).
4. aktualizacija:
Slušanje (otprije pripremljenoga) CD-a sa zabavnim melodijama na
þakavštini istarskih autora (Šajeta, Morosin, Vitasoviü) ili Tamare Obrovac.
135

Korizmeno vrijeme.
integracija
Interpretacijsko þitanje pjesme.

Pisanje meditacije o smislu križa (kao simbola, ne vjerskoga znaka).
Srednjovjekovna prikazanja (na informativnoj razini).
korelacija
Likovna kultura: Monografija sakralne umjetnosti na tlu Hrvatske.

Glazbena kultura: Puþke þakavske popijevke.
Vjeronauk: Križni put – muka Gospodina našega Isusa Krista.
zanimljivosti
U Hrvatskoj ima puno mjesta koji u svome nazivu imaju rijeþ križ: Križevci, Križ,
Križišüe, Krišpolje, Križine…
Križ nije samo kršüanski simbol, poznat je u Kini, Knososu na Kreti (gdje je
pronaÿen mramorni križ iz 15. stoljeüa prije Krista.)
U kršüanskoj predaji (o kojoj je u pjesmi i rijeþ) križ predstavlja povijest spasenja

i muku Spasiteljevu. Slave se blagdani križa i pjevaju se himne križu u
kršüanskim crkvama.
Križu pridaju simboliku: nastao je od drva što ga je Set posadio na Adamovu

grobu, a komadiüi su mu se razišli po cijelom svijetu da umnože þuda. Križ üe
se ponovo javiti u Kristovim rukama, za vrijeme Posljednjega suda.
Postoje tri vrste križa: T – križ simbolizira zmiju obješenu o kolac, smrt životom
pobijeÿenu.
Križ s jednom preþkom križ je evanÿelja: þetiri kraka simboliziraju þetiri
elementa koja su se u prirodi ljudskoj iskvarila, þetiri strane svijeta.
Križ s dvjema preþkama predoþuje na gornjoj pogrdni Pilatov natpis. To je tzv.
lorenski križ.
Križ s trima preþkama postao je simbolom crkvene hijerarhije pa odgovara
papinoj tijari, kardinalskom šeširu i biskupskoj mitri. Od 15. st. samo Papa ima
pravo na takav križ.
136
MOJ BOG
Josip Pupaþiü
Napomena: Iako je ova pjesma po svojoj poruci univerzalna i Bog u ovoj

pjesmi nije eksplicitno konfesionalan (bez obzira na katoliþki Pupaþiüev
odgoj i zaviþaj), u interpretaciji je ove pjesme važno voditi raþuna o
uþenicima koji nemaju i l i ne žele imati odnos prema Bogu, i l i je njihov
odnos drugaþiji od odnosa veüine uþenika. Nikako ih se ne smije
povrijediti uvjeravanjem da su u krivu i l i da se tako ne smiju osjeüati. Ne
smiju ih ni uþitelj(ica) ni uþenici „preobraüati". Naravno, ne smije se
dopustiti ni omalovažavanje onih koji vjeruju. Štoviše, bude li takva
situacija u odjelu, eto povoda za razgovor i djelatnu religijsku snošljivost
i l i snošljivost opüenito, eto povoda za stvaralaþki dijalog pun uvažavanja
s obje strane.
METODIýKI SUSTAV
b) meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi

Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske (razliþite od svakodnevne) stvarnosti. Izgraÿivanje
svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja,
doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela.
civilizacije.
b) obrazovni zadaci
Tema. Motivi. Pjesniþke slike. Kompozicija i ritam. Osjeüaji i misli. Lirska intimna
pjesma. Slobodni stih. Funkcionalna i estetska uloga ponavljanja u poetskoj tvorevini.
Komparacija prvog i interpretacijskog þitanja pjesme. Lirska duhovna pjesma. Lirski
subjekt.
137
c) odgojni zadaci
Istaknuti važnost i ulogu vjere u životu pojedinca i naroda.

Ljubav prema Bogu, vjera u Boga i štovanje Boga – osjeüaji su koji þovjeka mogu mijenjati
nabolje i voditi ga do samospoznaje da štuje osnovne vrijednosti.
Pišþevo stajalište prema smislu ljudskog života.
Traženje smisla ljudskog postojanja.
Utjecaj obiteljskog odgoja na oblikovanje osobnosti.
Ustvrditi da je od svih naših moüi ljubav najviša i najdivnija.
Veliþina i snaga Božje ljubavi prema þovjeku u oþima onoga koji vjeruje.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) „Kada bi Bog sluþajno živio na zemlji, ljudi bi mu sigurno porazbijali sve
prozore." Pokušaj samostalno objasniti ovu židovsku narodnu poslovicu!
b) Slušanje odabranih duhovnih pjesama – instrumentala (u dogovoru s
vjerouþiteljem ili prema poznatim glazbenim sklonostima uþenika).

Bog je u srcima onih koji ga traže. (makedonska narodna poslovica)
Gdje je pjesnik tražio Boga?
Pokušajte odgonetnuti koji su razlozi nagnali pjesnika (ili bilo kojeg þovjeka)
da traži Boga. Je li ga našao?
Kojom impresivnom slikom autor daje odgovor na ovo pitanje? Zašto baš na
tom mjestu? Objasnite!
U pjesmi su istaknuta sljedeüa obilježja Boga:
a) on živi u pjesniku
b) on je oduvijek s njim
c) on üe biti s pjesnikom do njegova potpuna kraja
d) on je njegov (pjesnikov) Bog
e) on (Bog) ga je našao
f) on ga ispunja radošüu
g) on ga voli
h) on ga je tražio.
Potkrijepite tvrdnju navodom iz pjesme.
Pjesnikov odnos prema Bogu:
a) zna da Bog živi u njemu
b) bit üe uvijek s njim
c) našao ga je u sebi
d) pronašao je svoga Boga
e) tražio ga je
f) oduvijek je bio s njim
g) pjesnik se njemu raduje.
Pronaÿite u pjesmi potvrde navedenim tvrdnjama.
Otkrijte osnovni ugoÿaj (atmosferu) pjesme. Kakav je njezin ton (sveþan,
vedar, razigran, smiren)?
138
Utvrdite podudara li se ritam ove pjesme s njezinim temeljnim doživljajem.

Ritam pjesme ostvaruje se:
a) ponavljanjem pojedinih rijeþi i izraza
b) slobodnim stihom
c) inverzijom
d) logiþkom i psihološkom pauzom
e) izmjenom dužine stiha u pjesmi
f) akustiþnim vrednotama samoglasnika (A – 21, I – 19, O – 17, E – 15
puta).
Svoj odgovor potvrdite primjerima.
U prvom dijelu pjesme istaknut je jedan glagol. Pronaÿite ga, odredite
koliko se puta ponavlja i koja je uloga njegova ponavljanja.
Je li tim ponavljanjem istaknuta pjesnikova radost zbog susreta s Bogom i
spoznaje da Bog živi i živjet üe za vijeke vjekova u njemu?
Utvrdite temeljni motiv pjesme.
Koju osnovnu misao pjesnik izražava u pjesmi?
Tko je lirski subjekt (lice ili lik koji govori o sebi i iskazuje svoje osjeüaje) u
ovoj pjesmi?
Buduüi da pjesnik iznosi svoje intimno stajalište prema Bogu, neüe vam biti
teško odrediti vrstu ovakvoga poetskog izriþaja.
integracija
Interpretacijsko þitanje pjesme. Pisanje velikog poþetnog slova u imenima

božanskih osoba, mitoloških biüa i naziva.
korelacija
Vjeronauk – veliþina i snaga Božje ljubavi prema þovjeku. Sveto otajstvo (od
krštenja do zadnje pomasti), sakrament.
zanimljivosti
Meditacija je udubljivanje, uronjavanje u sebe, stanje susreta sa svojim biüem,

þesto put za shvaüanje neþega što prihvaüamo samo po sebi.
Ekumenizam – nastojanje oko pomirenja i suradnje, zbližavanja i jedinstva
svih kršüanskih crkava. Za razliku od unijaþenja, u ekumenizmu se naglašava
ravnopravan dijalog meÿu kršüanima, ide se za potvrdom moralnoga i
duhovnoga poslanja Kristove Crkve.
Unijaþenje – pejorativan izraz kojim se oznaþuje nekadašnje katoliþko
revnovanje u uspostavljanju unije s istoþnim Crkvama.
Meÿureligijski dijalog odnosi se na sve religije – to je dijalog meÿu
sljedbenicima svih religija, a svrha mu je pridonijeti mirnom suživotu i
meÿusobnom razumijevanju religijskih i konfesijskih zajednica.
139
Narodi o Bogu:
Boj se Boga, ali i onoga tko se Boga ne boji. (hrvatska)
Može se bez Boga iüi u pustinju, ali se bez njega ne može vratiti u dolinu Nila.
(egipatska)
Bogu, roditeljima i uþiteljima, ne možemo se nikad odužiti. (engleska)
Bog je utoþište onih koji su bez zaštite. (indijska)
Bog vlada na nebu, a novac na zemlji. (njemaþka)
Da bismo se približili Bogu, nije potrebno penjati se na brdo. (ruska)
140
BALADA O GOSPINIM PýELAMA

Rajmund Kupareo
Napomena: Balada o Gospinim pþelama pjesma je koju uþenici vrlo rado

i vrlo dobro prihvaüaju. Pjesniþke slike, statiþke i dinamiþke, kojim obiluje
pjesma tako snažno djeluju na uþenike ove dobi da oni, dobro motivirani,
i sami stvaraju uspješne pismene sastavke (tema zahvalnosti, ljepote,
meditacije, fabuliranje „pozadine" pjesme, itd.) te pjesmu uspješno pamte
i krasnoslove.
Raspon motivacija koji je dan mogu doživljaj pjesme svrstati u
interpretacijsko-analitiþki sustav, ali i u meditacijsko-stvaralaþki. Ukoliko
su uþenici dobro utvrdili obrazovne pojmove koji su u ovoj pjesmi (vezani
stih, rima, strofa, personifikacija, pjesniþka slika, preneseno znaþenje),
dobro je poslužiti se ovom pjesmom u meditacijsko-stvaralaþkom sustavu,
osobito u božiüno vrijeme. Naravno, to zahtijeva detaljniju pripravu
uþitelja/uþiteljice, ali i nešto angažiraniji odjel.
U radu literarne radionice služili smo se i svijeüama i glazbom (Ave
Maria, instrumentali hrvatskih božiünih pjesama, a može se ponuditi i
glazba „regionalne" marijanske pjesme: Trsat, Sinj, Krasno, Aljmaš…).
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Preoblikovanje uþenikovog spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin.
civilizacije.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno – likovno – percipiranje djela.
Razvijanje sposobnosti vokalnog ostvaraja pjesniþkog teksta.
141

pjesme.
b) obrazovni zadaci
Funkcija motiva u kompozicijskom ustrojstvu pjesme. Ostvarivanje ritma ovisno o

redu rijeþi u reþenici. Katren. Vezani stih. Rima. Metafora. Pjesniþke slike (vizualne,
taktilne, olfaktivne). Balada. Lirska religiozna/duhovna pjesma.
c) odgojni zadaci
Svaka je ljubav þudo i dar: majþinska i djetinja, i ljubav svakoga biüa. Ljubav možemo
pokazati radom – poput pþela. Radom pokazujemo ljubav prema svojima: obitelji i domovini.
Rad se þovjeku uvijek isplati, þak i onda kad se þini bezvrijedan. Radom postajemo bolji.
Tko voli dijete, voli i majku.
Majka je vrijedna najveüe ljubavi, njenu ljubav možemo vratiti samo svojom ljubavlju prema
njoj i svemu što nas okružuje.
/ kad tuku, majþine su ruke mekane. (þeška)
Majþina se nježnost stalno obnavlja. (francuska)
Majþina ljubav uvijek je u svom proljeüu. (francuska)
O nebu i o majci nikad ne govorimo dovoljno dobro. (indijska – hindi)
Majþina ljubav ne stari. (njemaþka)
Bog nije mogao biti svugdje, pa je stvorio majke. (židovska)
Nad sunašcem ni svitlosti, a nad majku ni milosti.
Majþina ljubav, ditinje veselje.
Rad oplemenjuje ljude, društvo i zemlju.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Privlaþi li te ljepota? Navedi dvije rijeþi koje imenuju ono što ti smatraš
lijepim. Navedi imenice koje najbolje izražavaju tvoje raspoloženje dok
stojiš pred onim što ti je lijepo.
b) Razmisli i odgovori: u kojim sve prigodama palimo svijeüe, zašto ih
palimo?
c) Voliš li promatrati plamen svijeüe? O þemu razmišljaš promatrajuüi
plamen? Na što te podsjeüa plamen svijeüe, njegova svjetlost i izgaranje
svijeüe?
142
d) Na Božiü se slavi Isusov roÿendan. Pokušajmo zamisliti nešto drugaþiji

Božiü: zamislimo Isusov prvi ili drugi ili treüi roÿendan. Kakav je bio? Kako
se Marija – mlada majka snalazila s djetešcem? (Sigurno je Isus bio dijete
kao i svako drugo, neka se uþenici prisjete mlaÿe braüe i sestara ili
rodbine.)
2. a) interpretacija u užem smislu:

Dovoljno je slijediti pitanja iz þitanke kojima se mogu dodati neka pitanja iz
izražavanja i stvaranja te aktualizirati ono što uþitelj(ica) odredi kao najpogodnije
u svome odjelu.
2. b) stvaranje meditacijskog ozraþja:

Za pripremu i svojevrsnu najavu teksta dobro je slušati glazbu koja je
uþenicima donekle poznata (a ako nije, onda treba upozoriti uþenike s
kakvom üe se glazbom susresti i uputiti ih na što obratiti pozornost).
Odluþite li se za drugaþiju motivaciju, dobro je poþeti d-motivacijom. Pri
ovakvom tipu sata, osobito je važno besprijekorno vladanje tekstom. ýitanje
teksta jest i prvi meditacijski susret s tekstom, zato ono treba biti dostojanstveno,
gotovo sveþano.
Nakon þitanja, uþenici opet slušaju glazbu, ali uz otvorene þitanke.
Uþenicima (ili odreÿenim skupinama uþenika) daju se na razmatranje
sljedeüi stihovi:
Tako je Marija bila lijepa / Iz njih je slatko jeo i pio/ Bile su tužne što žive malo
/ U svijeüi ljubav gori im bijela.
Uþenici mogu reþenice (stihove) nastavljati asocijacijskim nizom,
preoblikovati ih u usporedbu ili izreüi metaforom. Stih im može biti poticaj
za kraüi prozni tekst, mogu ga shvatiti vrlo osobno, a mogu u njemu
prepoznati drugu osobu (svoju majku, baku…).
Uz glazbenu pratnju, uþenici najprije meÿusobno þitaju svoje tekstove,
bilježe svoje mišljenje o tekstu svoga sudruga u njegovu bilježnicu i potom
predlažu da se proþita odabrani dio ili cijeli tekst.
a) Napiši sastavak s izabranim naslovom:
- Oh, na torti se do mene pojavila druga svijeüa
- Na oltaru sjaji svijeüa bijela
- ýini se da nas na božiünom drvcu ima tisuüu.
b) Za one koji idu na vjeronauk: znadete li koju pjesmu koja govori o Mariji?
Kako je opisuju vjerske pjesme? Kako je prikazuju u crkvama: izraz lica,
pogled, položaj tijela, odjeüa, boja odjeüe…
Navedite neke dogaÿaje iz Marijina života: što po njima možete o njoj
zakljuþiti?
c) Ako svi uþenici iz odjela idu na vjeronauk, tada se mogu odabrati
najslikovitiji stihovi iz marijanskih pjesama ili litanija i razmatrati njihova
poetska svojstva: vizualne pjesniþke slike, aforistiþnost i sažetost izraza,
ritmiþnost izraza. Ovdje je osobito važno voditi raþuna da se ovakav sat
ne shvati i ne oblikuje kao sat vjerskog odgoja jer on to ne bi trebao biti.
Rijeþ je o umjetniþkom motivu par exelance, a svrha ovakvog sat jest
stvaralaþko izražavanje.
143
Od kolaž papira, valovitog kartona, pamuþnih jastuþiüa („blaznice"/vate),

svjetlucavog papira (omot boljim þokoladnim bombonima), jutene tkanine (i
svake druge) i mnogoþega drugoga, mogu se škarama oblikovati izrezivati
svijeüe koje se kasnije lijepe na papir u boji, a ispod njih se zapisuju uspjele
reþenice (pjesniþke slike koje su stvorili uþenici). Tako dobivamo osobne
božiüne þestitke.
4. aktualizacija:
Kako ja iskazujem ljubav prema svojoj majci? Što radim? Kako radim?
Radim li najbolje što mogu? „Švercam" li se izlikom da moram uþiti? Koji su
moji kuüni poslovi? Mogu li više? Stvara li se radom ljepota? Utjeþe li rad na
ljepotu: izvanjsku ili unutarnju?
Ovdje se može aktualizirati i jedna od motivacija, ali isto tako, pjesma je
pogodna za aktualizaciju božiünog vremena, Majþinog dana, Dana obitelji,
ali i Blagdana rada.
integracija
Pisanje malog i velikog poþetnog slova i naziva blagdana. Pisanje afrikata i

dvoglasa ije/je.
Složene reþenice.
korelacija
Likovna (Marija u likovnim umjetniþkim djelima) i glazbena kultura (marijanske

pjesme, Ave Maria). Vjeronauk (Bogorodica, Marijina uloga u vjeri, Marijini
blagdani).
zanimljivosti
Simbolika pþele zasniva se uglavnom na njezinoj marljivosti i na ureÿenju

košnice.
Pþela je Kaldejcima kraljevski simbol, a Francuzima carski.
U egipatskoj simbolici pþela predstavlja dušu, roÿena je iz suza boga Ra kad su
pale na zemlju.
U nekim se dijelovima Hrvatske u narodu za svaku životinje može reüi da je
uginula, krepala, crknula ili uporabiti koji sliþan izraz. Nikad se ne kaže za
životinju da je umrla. Ipak, taj glagol primjenjuje se na pþelu. Dakle, umiru ljudi
i pþele.
Pþela skuplja s cvjetova cijele livade da od toga naþini samo jedan med.
(sv. Klement Aleksandrijski)
144
POZDRAVLENJE
Fran Galoviü
Napomena: Uz pjesmu Frana Galoviüa Pozdravlenje, þija interpretacija

traži ozbiljnijeg sedmaša i l i sedmašicu, donosimo i pjesmu Klet koja se
tematski nastavlja na Paviüev Kipec, Vidinu pjesmu Zbogom, kuüo bijela, a
pogodna je za problemski pristup: osvješüivanje osobitosti doma – kuüe
i ukorijenjenosti uþenika u zaviþaj. Pritom, ovdje mislimo na vrijednosti
naše seoske gradnje (posavske, turopoljske, otoþke, liþke, istarske,
slavonske kuüe) kojoj prijeti odumiranje upravo zbog našega odnosa
prema njoj.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Osposobljavanje uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela kršüanske civilizacije.
Integriranje uþenikovih znanja o pjesmi i njegovih stvaralaþkih napora.
Razvijanje sposobnosti za samostalno uoþavanje i razrješavanje problema.
Razvijanje sposobnosti pamüenja.
Razvijanje sposobnosti izražajnog govorenja.
a) obrazovni zadaci
A) Pozdravlenje: lirska intimna pjesma. Dijalektalno pjesništvo. Tema. Pjesniþke slike

(auditivne, vizualne). Metafora. Aliteracija. Motiv. Katren.
145
B) Klet: lirska intimna pjesma. Dijalektalno pjesništvo (kajkavsko narjeþje – ekavski

govor). Tema. Služba motiva. Epitet. Personifikacija. Katren. Stih – deseterac,
deveterac. Rima (abab).
c) odgojni zadaci
Život je najveüi dar i najveüa vrijednost.

Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe þemu dobrom.
Razvijanje pozitivnih osjeüaja prema tradiciji.
Najteže je usamljenom þovjeku.
Kako god bili daleko od roditeljskog doma, dušu nam griju misli i sjeüanja na ozraþje doma
i pripadnosti obitelji.
Molitva je vjernicima razgovor s Bogom koji ih þini snažnijima u odupiranju strahu ili zlim
slutnjama.
Kuüe jednog kraja izraz su stvaralaþke snage toga kraja, izraz shvaüanja prirode i poštovanja
prema okružju u kojem se živi. Stare kuüe ogledalo su sklada þovjeka i prirode.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) U þemu nalaziš utjehu kad si nesretan/nesretna? Što poduzimaš kako bi

se riješio/riješila strahova, problema?
Je li te kad obuzeo bezrazložan strah ili predosjeüaj? Što tad þiniš?
b) Kakvo je ozraþje tvoga doma? S þime to možeš usporediti? Kojih üeš se
trenutaka uvijek sjeüati?
Kako izgleda seoska kuüa tipiþna za tvoj zaviþaj?
2. a) interpretacija u užem smislu:

(Slijediti pitanja iz þitanke koja se mogu proširiti ovdje navedenima.)
Kakvo je raspoloženje u vama izazvala Galoviüeva pjesma?
O kojim slutnjama i strahovima progovara pjesnik?
Kojom slikom u prvoj strofi otkriva svoju intimu?
Što ga vraüa u stvarnost, spašava mraþnih misli, smiruje?
U þemu nalazi utjehu? Koja je uloga motiva zvona u pjesmi?
Kako pjesnik govori o vjeri, molitvi?
Protumaþite posljednji stih pjesme.
Klet
Bila je doga, niska i stara

Morti vre više stotino let,
ne se na dalko našlo ji para –
Prava negdašnja goriþna klet.
146
Najprvo preša, kmiþna i pona

Pavoþin, brenki, soþja, drevja.
Onda se došlo v hižo, al ona
Baš po gospodski bila je sa.
Postele dve, kraj zida ormari.

Veliki stol i stolci s kožom,
Sveci na steklu, dobri þuvari,
Kupleni zdavnja skupa s kletjom.
Pone so bile police bele

Sakvaþkih kantic i pijarov,
Saki je oblok svoje bil fele,
sako stekalce na šest voglov.
*
Došla je starost, malo pomalo,
Rastrgla telo, žile, kostje,
I od mrtveca nam je ostalo
Pletera kup i vrpa zemlje.
Što je pjesnika nadahnulo da napiše ovu pjesmu?

Kakav je pjesnikov odnos prema životu? Na þemu se temelji taj odnos?
Kako je gradio temu?
Koje je motive odabrao opisujuüi klijet?
2.b) stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

Uþenike u odjelu razvrstati u þetiri skupine. Svaka skupina identificirat üe se
s jednim od pojmova, imajuüi na umu pojam kuüe – doma u tom svijetlu:
ljepota, zadovoljstvo, prolaznost, vrijednost.
Potvrda tako „osvijetljenom" pojmu neka bude barem jedan Galoviüev stih.
Potom se postavlja pitanje – što kuüu þini domom: broj soba i pokuüstvo,
odnos ukuüana prema njoj, suodnos kuüe i okolice, ljubav uzidana ili
udjeljana (drvene kuüe) u njene zidove…
Nakon dogovora, svaka se skupina predstavlja onim što su prepoznali kao
bit zadanoga pojma. Slijedi rasprava i zajedniþki odabir važnih odrednica i
promišljanja.
Pjesnik je posljednju strofu suprotstavio ostalima. Na þemu se temelji taj
odnos? Kako je uspostavio vezu izmeÿu materijalnog i duhovnog?
Koja je poenta pjesme?
Držite li da je smisao života u samom naporu i stvaranju koje na kraju završi
smrüu ili se, ipak, sve nastavlja?
Što nam daje snage da ustrajemo?
(Ukoliko uþitelj(ica) želi usporediti pjesme:
Proþitajte pjesmu Klet. Usporedite ju s pjesmom Pozdravlenje.
Što im je zajedniþko?
Objasnite stihove: Vidim: angel spušþa se þuvar (Pozdravlenje) i sveci na
steklu, dobri þuvari (Klet). Što oni govore o Galoviüu, a što o ljudima „ z
njegovih bregov"?
Koja misao povezuje obje pjesme?)
147
a) Napravite zajedniþku ljestvicu životnih vrednota: neka svaki uþenik
donese poslovicu, aforizam, stih ili izreku (barem jednu, poželjno više) u
kojoj se vidi što mu je vrijedno. Zajedniþki „grupirajte" te reþenice u
skupine. Ona skupina o kojoj bude najviše izreka svakako je prva na
ljestvici vrednota. Dalje nastaviti redom. Sve se može likovno uobliþiti
(izborom slova, pisma i boja) i urediti razredni pano.
b) Slušanje/þitanje pjesme Ĉure Prejca: Vu plavem trnacu, usporedba s
pjesmom Klet.
U primorskom dijelu Hrvatske, u istu svrhu može poslužiti pjesma:
Konobo moja (izvodi Meri Cetiniü).
4. aktualizacija:
a) Otuÿenost suvremenoga þovjeka od prirode i zaviþaja nepromišljanjem o
njihovu suodnosu.
b) Razgovor o izgledu kuüa u zaviþaju nekad i sad. Gdje su stare kuüe? U
kakvom su stanju? Grade li se nove po uzoru na stare kuüe ili po uzoru
na kuüe iz sapunica, iz kataloga?
integracija
Opis zatvorenog prostora. Kajkavsko narjeþje. Pridjev u službi epiteta. Izražajno

þitanje i pravilno naglašavanje.
Medijska kultura – dokumentarne emisije o hrvatskim kuüama (Branka
Šeparoviü i drugi).
korelacija
Vjeronauk – vjera, moü molitve.

Sat razrednika – razgovor o ukorijenjenosti u zaviþaj i domovinu.
zanimljivosti
Fran Galoviü poginuo je kad mu je bilo dvadeset i sedam godina. S dvadeset

i dvije u Hrvatskoj smotri objavio je reþenicu: „Najljepše su one pjesme koje se
nikada ne napišu, koje nalaze grob svoj ondje, gdje su nastale".
Galoviü je bio veliki zaljubljenik u kazalište, imao je svega dvadeset jednu
godinu kad je Hrvatsko zemaljsko kazalište u Zagrebu izvelo dvije njegove
jednoþinke.
Kuüa je u mnogim mitologijama središte svijeta, slika univerzuma. Na krovu je

probušena rupa – dimnjak, a u podu rupa za prihvaüanje kišnice, što znaþi: kroz
središte kuüe prolazi os koja spaja tri svijeta. Kuüe su þetvrtaste – to je simbol
þetiriju dimenzija. Zanimljivo je da su „kuüe" nomadskih naroda okrugle
(mongolska jurta, eskimski iglu, indijanski šatori – vigvami).
148
NOTTURNO
Antun Gustav Matoš
Napomena: Za promjenu – ovaj put – poþnite þitati odostraga: umjesto

napomene proþitajte zanimljivosti. Samo o njima mogli biste napraviti sat
izražavanja i stvaranja nakon interpretacije ove Matoševe poetske
oporuke.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti otkrivanja emocionalnih i misaonih impulsa pjesniþke rijeþi.

Razvijanje sposobnosti slušanja, govorenja i interpretacijskog þitanja.
Razvijanje sposobnosti fantazijskoga zamišljanja vizualnih, auditivnih, olfaktivnih, taktilnih i
gustativnih opažaja.
Razvijanje književno estetske senzibilnosti i sposobnosti primanja poetske poruke. Razvijanje
uþenikove osjetljivosti na izazov književnog djela, uþenikove unutarnje pokretljivosti za ostala
umjetniþka podruþja, primjerice za glazbeno i likovno podruþje. Razvijanje sposobnosti
doživljavanja ritma i auditivnih elemenata. Razvijanje sposobnosti verbalnog i pismenog
izražavanja te asocijacijskog mišljenja. Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Razvijanje
sposobnost komunikacije s književnim tekstom. Razvijanje literarnog sluha i literarnih
sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti oslobaÿanja stvaralaþkih potencijala na poticaj pjesniþkog djela.
Razvijanje sposobnosti þitanja pazeüi na vrednote govorenoga jezika: stanku, visinu, jaþinu,
brzinu i boju glasa.
b) obrazovni zadaci
Sonet. Ugoÿaj i raspoloženje (suglasje slike, zvuka, misli i osjeüaja).

Tema. Pjesniþka slika: vizualni, akustiþni, taktilni, olfaktivni opažaji.
Vezani stih. Unakrsna/ukrštena rima. Ritam. Inverzija. Opkoraþenje.
Epitet.
Usporedba. Onomatopeja. Personifikacija. Asonanca. Aliteracija.
Antologijski sonet. Elipsa. Melodioznost i zvuþnost stiha.
Ispreplitanje pejsažnih, intimnih i refleksivnih motiva.
149
c) odgojni zadaci
Isticanje ljepote i snage našeg jezika. Uzvišenost i težina pjesniþkog

poziva, pjesnik je duhovni voÿa naroda.
Razvijanje aktivnog i stvaralaþkog odnosa prema umjetniþkom djelu i
stvarnosti.
Razvijanje estetske komponente uþenikove osobe.
Poticanje uþenika na stjecanje navike gledanja, slušanja i doživljavanja
pojava oko sebe bilo da je rijeþ o prirodi ili ljudima.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Voliš li mrak? Osluškuješ li noü? Što noüu možeš þuti, vidjeti, namirisati?
b) Kakve su noüi u tvom zaviþaju? Oslikaj jednu noü zaviþajnog krajolika
prema zamišljenom godišnjem dobu. Upotrijebi probrane rijeþi za
doþaravanje što potpunijeg sumornog noünog ugoÿaja.

Znate li što je notturno ili nokturno?
Kojim osjetilima Matoš doživljava noüni ugoÿaj?
Pokušajte bojama oslikati doživljaj Matoševe pjesme. Koja boja prevladava?
Neke rijeþi u pjesmi ne oznaþavaju boju, ali je sugeriraju. Koje su to rijeþi?
Pjesma Notturno potiþe:
a) tugu
b) osamljenost
c) smirenost
d) prolaznost.
Obrazložite odrednice.
Koje pjesniþke slike Matoš niže:
a) u prvoj strofi
b) u drugoj strofi
c) u treüoj strofi
d) u þetvrtoj strofi?
Objasnite njihovu povezanost.
Osjeüate li vremenski slijed dogaÿanja u pojedinim strofama. (mlaþna noü,
kasan, teške oþi, san, pospan sat, muk, tiši huk...)
Što smo dobili odabirom srodnih rijeþi?
Uoþavate li nizanje motiva po jaþini, težini, tempu?
Uoþavate li gradacijsku liniju: dinamiþne slike postaju statiþne? Dokažite.
Kojim osjetilom Matoš posebno istiþe svoj doživljaj noüi? Koje zvukove þuje?
U Matoševim pjesmama javljaju se glazbene asocijacije. Pjesnik ih þitatelju
približava upotrebom aliteracije i asonance. Pronaÿite primjere za tu tvrdnju.
Promotrite broj strofa i raspored stihova u pjesmi. Kako se zove takva
pjesma?
150
a) Pronaÿite i proþitajte Notturno Tina Ujeviüa i Nokturno Miroslava Krleže.
Usporedite sve tri pjesme i uoþite razliþitost njihova sadržaja i pjesniþkog
izraza bez obzira na istu temu.
b) Poslušajte Chopinov Nokturno i usporedite literarni i glazbeni doživljaj.
4. aktualizacija:
Povezanost meÿu umjetnostima: književnost – glazba – slikarstvo.
integracija
Eliptiþne reþenice. Krasnoslov. Opisivanje. ýitanje: zapažanje ritmotvornih elemenata,

stanka, visina, jaþina, brzina, boja glasa – kao vrednote govorenoga jezika.
korelacija
Glazbena i likovna kultura.
zanimljivosti
A. G. Matoš þesto je isticao da je prva i najvažnija dužnost svakog pisca
poznavati „þist materinski jezik".
O putovanju je zabilježio:
„Od svih putova, najljepši su putovi hrvatski."
„Putovanje, evo, to je poezija moderne civilizacije."
„Svaki ima svoj san, svoj ideal životni, a ja da mogu, probavio bih cijeli život na
putu, iduüi svijetom veüinom pješice, zadržavajuüi se na lijepim mjestima."
Matoš je kasno poþeo pisati pjesme, posebno sonete, kad je zbog napornog
rada dobio grþ od pisanja pa je morao pisati lijevom rukom i odreüi se sviranja.
Tako je svoje glazbene sklonosti i potrebe zadovoljavao stihovima pišuüi ih
„ušima i za dobre uši".
Pjesme je poþeo objavljivati s navršene 33 godine života. Prva mu je zbirka
(Pjesme) objavljena tek devet godina nakon smrti – 1923.)
Od 80-ak Matoševih pjesama 53 su napisane u formi soneta.
O Notturnu, posljednjoj Matoševoj pjesmi pronaÿenoj na samrtniþkoj postelji u
Bolnici sestara milosrdnica, Antun Barac napisao je:
,,l u tom jednom Matoševu sonetu ima sva ona bolna nostalgija noüne
zagrebaþke ravnice koja mu je, možda nesvjesno, na bolniþkom krevetu došla
pred oþi kao ukupan dojam onoga što je volio i što valja ostaviti: nepregledna,
sablasna, drhtava, nejaka svjetla što tinjaju i gase se i opet dršüu, vjeþno, kao
neugašena, neutažena þežnja samotne i bolne duše."
Na klupu Strossmayerova šetališta, odakle zauvijek može promatrati svoj voljeni
Zagreb, Matoša je posjeo kipar Ivan Kožariü. Još se jedan odljev nalazi u
Kožariüevu rodnom gradu.
literatura:
1. A. G. Matoš: Oko Lobora (priredio D. Rosandiü), Sysprint, Zagreb, 1998.
2. Vladimir Strojny: Zagrebe, ljubavi moja, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
151
JESENJA PJESMA
Miroslav Krleža
Napomena: Krleža je velika tema, ne samo veliko ime naše književnosti.

Sedmašima ga predstavljamo dvjema njegovim pjesmama, na
standardnom jeziku i na narjeþju. Predlažemo da ni jednu ne
„preskoþite". Posebno odabrana ilustracija uz ovu pjesmu otvara
uþitelji(ca ma i druga vrata i druge putove k pjesmi.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Ostvarivanje teksta u susretu þitatelja i teksta.

Razvijanje pjesniþkog sluha – doživljaji ritma i pjesniþkih slika.
b) obrazovni zadaci
Lirska intimna pjesma. Tema. Pjesniþke slike: akustiþne, vizualne, taktilne. Motivi.
Asonanca. Aliteracija. Metafora. Opkoraþenje.
Deseterostih/decima. Monostrofa.
Nejednako rasporeÿena rima. Stih razliþite duljine.
c) odgojni zadaci
Krajolik kao izvorište ljepote i nadahnuüa. Sklad prirode budi u þovjeku osjeüaje mira,
spokoja, zadovoljstva i užitka.
Obogaüivanje jeziþnog i stilskog izraza.
Ljubav prema prirodi i njenim pojavnostima treba poticati, stvarati i njegovati. Poštuj život svakoga stvora.
Pejsaž je pjesnicima poþesto okvir duše, odraz njihovih nutarnjih zbivanja.
152
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
Koje su boje jeseni u tvom kraju?
Prema prethodnom zadatku donesi dunju u razred. Miriše li?
Prisjeti se jednog tipiþnog jesenskog ploda (dunja, grozd, kesten…). Opiši
ga izražavajuüi se pjesniþkim slikama koje stvaraju sva osjetila.

Zašto se ova pjesma zove Jesenja pjesma? Zašto ne jesenska? Koja je
razlika?
Koja su obilježja jeseni u ovoj pjesmi (boje, oblici, mirisi)?
Zašto se postupno smanjuje broj stihova u strofama (10, 4, 1)? Kako to
doživljavate?
Objasnite ulogu ponavljanja u pjesmi.
Kakav je ritam pjesme? Podsjetite se na razliþite duljine stihova:
…a vani se puše sunþanog soka lokve…,
…i cvrkuüu ptice…
Rijeþi nas mogu privlaþiti: zvukom, znaþenjem, oblikom.
Opredijelite se za odrednicu na primjeru prethodnih stihova.
Monostih – poenta – životni optimizam. (Objasnite znaþenje)
Tko je Nepoznat netko? Ima li ova pjesma jednu ljubavnu notu? Po þemu to
zakljuþujete?
U zaviþaju je bila berba (grožÿa, maslina, rogaþa, kukuruza…). Opiši svoj rad
u njoj.
Pitaj ukuüane i zabilježi stihove pjesme koji se þuju pri tom poslu.
Napiši nekoliko natuknica na naslov Jesenja pjesma (prvo što ti padne na
pamet).
Izaberi od natuknica rijeþ koja ti se najviše sviÿa i dodaj joj pridjeve, glagole,
priloge i imenice.
Naslikaj krajolik zaviþaja služeüi se pjesniþkim slikama iz pjesme.
Jesen – vrijeme berbe (literarno oblikuj temu na zaviþajnom govoru).
4. aktualizacija:
Pogledaj kroz prozor uþionice: koje je godišnje doba? Sve što vidiš izrazi
uobiþajenom imenicom i neuobiþajenim epitetom (zlatkast list, osunþana
krošnja…).
6. veljaþe – Svjetski dan zelenila
22. travnja – Dan planeta Zemlje
18. listopada – Dan jabuka
11. studenoga – Sv. Martin (Martinje)
153
integracija
Je li u pjesmi koja pjeva o jeseni rijeþ o umiranju prirode?

Potvrdi glagolima iz pjesme. Koji je najživlji? (pjeva, cvrkuüe …)
korelacija
Glazbena kultura – skladbe u þijem je naslovu pridjev jesenji, jesenski.

Biologija – Koje je voüe autohtono u tvom kraju? (npr. u Dalmaciji: oskoruša,
kaiš, ÿenerika, rogaþ…)
zanimljivosti
U jesen se pripravlja poslastica: marmelada od dunja (u dubrovaþkom kraju

dunja se zove mrkatunja).
Jabuka je u mnogim predajama plod znanja i otkrivenja. Iako nije navedeno

koji je plod Eva darovala Adamu, obiþno se kaže da je to bila jabuka. No, zašto
su se onda pokrili smokvinim lišüem? Oni koji kažu da je u pitanju bila smokva
oslanjaju se na simboliku smokve jer ona, uz maslinu i lozu, predstavlja stabla
koja znaþe izobilje.
154
HIHOT PROLJEûA
Slavko Mihaliü
Napomena: Odluþi li se uþitelj za drugu motivaciju, treba se na vrijeme

pobrinuti za njenu realizaciju. Ako u razredu i l i školi djeluje recitacijska
skupina, pjesmu može sveþano izgovoriti jedan uþenik iz te skupine. Nije
li to moguüe, krasnoslov se može povjeriti i uþeniku koji ima razvijen
literarni sluh i istanþan smisao za doþaravanje osebujnosti, bogatstva i
nijansiranosti pjesniþkoga iskaza.
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme u cijelosti i doživljavanje pojedinaþnih

pjesniþkih slika.
Razvijanje svijesti o ulozi lirskog pjesništva u izgraÿivanju osobnosti.
Razvijanje stvaralaþkih sposobnosti uþenika i oslobaÿanje stvaralaþkih potencijala.
Razvijanje imaginacije i fantazijskoga mišljenja.
Razvijanje sposobnosti lirskog memoriranja.
Razvijanje sposobnosti poetskog govorenja i krasnoslova.
Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava: personifikacije, onomatopeje, ritma
i ritmotvornih elemenata.
b) obrazovni zadaci
Lirska intimna pjesma. Pejsažni, intimni i refleksivni motivi. Pjesniþka slika. Vizualni,
akustiþni i taktilni opažaji. Slobodni stih. Dugi stih – jedanaesterac, dvanaesterac…
Funkcija motiva u ustrojstvu pjesme. Ritam i vrednote govorenoga jezika (tempo,
intenzitet, stanka). Osmerostih/oktava. Šesterostih/sekstina. Personifikacija. Metafora.
Onomatopeja. Epitet. Opkoraþenje. Prebacivanje. Asonanca. Aliteracija. Grafiþki
raspored stihova u strofama.

Narativni elementi lirske pjesme. Izražajnost epiteta i imeniþkog atributa.
Ekspresivnost glagolskih oblika (aorista i prezenta). Bujnost i raznovrsnost leksika.
Sedmerostih/septima. Hiperbola.
155
c) odgojni zadaci
Isticanje ljepote, snage, bogatstva, bujnosti i izražajnosti hrvatskoga jezika.

Izoštravanje sposobnosti za uoþavanje lijepog u þovjekovu prirodnom
okruženju.
Razvijanje i poticanje ljubavi prema krajoliku te volje i želje da se živi u
suglasju s prirodom.
Senzibiliziranje mladih naraštaja prema ugroženim biüima u prirodi.
ýuvanje prirode i njezinih ljepota.
Sklad prirode budi u þovjeku osjeüaj mira, spokoja, zadovoljstva i užitka.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Likovna motivacija: promatranje priloga nastalih na satu likovne kulture
(u dogovoru s uþiteljem).
b) Motivacija krasnoslovom: S. Mihaliü – Travanj me pecka o jeziku.
c) Protumaþite ovaj pjesnikov stih: Nije proljeüe kralj ni vojskovoÿa.
d) Kako þuvate i poštujete okoliš?

Kakvo vas raspoloženje obuzme kad proþitate pjesmu?
a) radosno, vedro
b) tužno
c) uzvišeno
d) sjetno?
Odluþite se za jednu odrednicu i odgovor potkrijepite navodom iz pjesme.
Kako proljeüe najavljuje dolazak:
a) prvim pupoljcima
b) buÿenjem životinja
c) promjenama u þovjeku?
Potkrijepite svaku odrednicu stihom i objasnite ga.
Proþitajte pažljivo drugu strofu! Pismeno objasnite stih u kojem se krije
pjesnikova poruka.
Na kojim se pojedinostima zaustavlja pjesnik u treüoj strofi?
Pronaÿite rijeþi ili stihove koji potvrÿuju da pjesnik niže:
a) vizualne opažaje
b) auditivne opažaje
c) taktilne opažaje.
Kako ritmu pjesme doprinosi kratkoüa pojedinih stihova? Objasnite
odgovor.
Ima li posljednja strofa dublje znaþenje? Zašto pjesnik tvrdi da možeš pjevati
jedino s þešljugarom? Komu se on to izravno obraüa?
Koja je pjesnikova poruka izražena u ovoj pjesmi?
4. aktualizacija:
4. rujna – Meÿunarodni dan zaštite životinja
18. rujna – Meÿunarodni dan zaštite ozonskog omotaþa
156
21. rujna – Meÿunarodna noü zaštite šišmiša

24. rujna – Dan roda
4. listopada – Dan ptica; Meÿunarodni dan zaštite životinja
18. listopada – Dan jabuka
a) Podijelite razred u skupine. Svaka skupina neka pismeno zapiše rijeþi
karakteristiþnih glasovnih skupova koji najbolje oslikavaju proljeüe.
Poigrajmo se rijeþju PRASAK:
- zore
- þepa
- stakla
- glasa
- vrata
- smijeha.
Razlikujte pravo od prenesenog znaþenje rijeþi prasak u navedenim
pojmovima.
b) Izaberite za naslov literarnog rada jedan stih pjesme. Pored imenice hihot
upotrijebite i druge onomatopejske rijeþi: imenice, glagole i pridjeve.
integracija
Izražajno i interpretacijsko þitanje s uvažavanjem govornih vrednota. Imeniþki

atribut. Imenski predikat. Atributna, objektna, subjektna i vremenska reþenica.
korelacija
Likovna kultura – Sandro Botticelli: Proljeüe.

Biologija – razgovor o zaštiüenim životinjskim vrstama naših šuma, osobito
vuka.
zanimljivosti
Pjesnik Slavko Mihaliü sin je književnika Stjepana Mihaliüa.

Slavko Mihaliü je prevoditelj sa slovenskog i makedonskog jezika te pisac
dramskih tekstova za kazalište, radio i televiziju.
Sve više škola osniva, ili veü ima osnovane, skupine uþenika za zaštitu prirode.
Tako, primjerice, ekoljupci Osnovne škole Marina Getaldiüa u Dubrovniku
sudjeluju u akciji za zaštitu ugroženih vrsta.
Imam oþi za svjetlo, za zelenilo proljeüa i bjelinu snijega, za sivilo oblaka i

plavetnilo neba, za zvijezde u noüi i za nevjerojatno þudo – da me okružuje
toliko divnih biüa.
ýovjek svojim ponašanjem svjesno ili nesvjesno ugrožava svijet oko sebe
umjesto da uživa u njegovoj raznolikosti i ljepoti. Meÿu ugroženim životinjama
je blavor (Ophisaurus apodus), zmijoliki gušter iz porodice sljepiüa.
157
Talijanski slikar S. Botticelli (15.st.) na slici Proljeüe oživljava likove iz klasiþne

mitologije koji u zelenu hladu parka prate Primaveru (Proljeüe). Boje, likovi i
oblici na slici stvaraju ugodnu i profinjenu glazbeno-poetsku atmosferu.
Izrazom Ver Sacrum (þit. sakrum) doslovno se oznaþuje „sveto proljeüe", žrtva
prvenaca (prvih plodova) koju su stari Rimljani prinosili bogovima u znak
zahvalnosti za ljetinu. Pod istim se imenom krije i þasopis koji je u vrijeme
secesije (koncem 19. i poþetkom 20.stoljeüa) izlazio u Beþu.
Flora je u starogrþkoj mitologiji božica cvijeüa i proljeüa, cvjetanja i plodnosti.

Pod tim su imenom obuhvaüene i sve vrste biljaka nekog kraja.
158
GALEB
Vladimir Nazor
Napomena: Naše þitanke obiluju pticama. Iako nam nisu najbliskiji

srodnici (prema Darwinu), þovjeku je simbolika ptice najbliža: krila nad
vodom. Gdje god živi þovjek, žive i ptice. U tom smislu ima nekoliko
tekstova u þitankama za peti i šesti razred na koje se ova pjesma može (i
ne mora) tematski nastavljati.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre rijeþima). Otkrivanje
dubljih slojeva pjesme.
Kompariranje dviju ili više govornih realizacija lirske pjesme.
b) obrazovni zadaci
Sonet. Katren i tercet. ýakavizmi. Vezani stih. Obuhvaüeni (obgrljeni) i ukršteni,

dvosložni i jednosložni srok. Pejsažni motivi. Pjesniþke slike. Vizualni, akustiþni,
olfaktivni i taktilni opažaji. Osmerac i sedmerac. Stanka u stihu. Ritam. Epiteti.
Personifikacija. Onomatopeja. Tema. Ideja. Aliteracija (miran i sam, omamljen
šumorom vala, mirisom …).
Opkoraþenje. Ritam.
Ton pjesme. Arhaizam – za one koji hoüe i mogu više.
c) odgojni zadaci
Isticanje ljepote i snage našeg jezika.

Isticanje želje za boljim životom þovjeka. Potreba þovjekova za mirom, samoüom, osamom,
159
kontemplacijom… galeb/ptica – let – simbol neutažive težnje za višim.

Krajolik kao izvorište ljepote i nadahnuüa.
Ljubav prema rodnom kraju.
Razvijati i poticati želju za lijepim kazivanjem stihova.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Pred lijeganje u krevet ili pred san sigurno vam iza zaklopljenih vjeÿa
promiþu slike dana koji je veü na izmaku, slike svih vaših doživljaja, slike
dogaÿaja, slike vašeg dobrog i lošeg postupka, vaših uspjeha i neuspjeha,
slike vaših dokazivanja, slike dragih osoba, itd. Možete li tada mirno
usnuti? Zašto?
b) ýežnja za višim, boljim svojstvena je samo þovjeku! Smatrate li da je to
karakteristika, sreüa, zadovoljstvo svih ljudi?
c) Galeb i ja – pjesma Olivera Dragojeviüa (tekst T. Zuppa, glazba Z.
Runjiü), po moguünosti samo instrumentalna verzija.

Je li ovo slika sretnog ili nesretnoga galeba? Dokažite svoju tvrdnju
stihovima pjesme.
Poznaje li on podjednako kopno (zemlju) i more? Dokažite!
Njegov je život:
a) jednoliþan, u unaprijed danim okvirima (monoton, statiþan)
b) raznolik, nabijen dogaÿanjima i (dinamiþan)?
Što je toþno?
Kojim glagolima to možete dokazati? Kojim priložnim oznakama? Kojim
pridjevima?
Što galebu, dakle, donosi, a što odnosi samoüa? Svoje odgovore upišite u
tablicu.
Sada u naþinjenoj i popunjenoj tablici podvucite ona mjesta koja vam
otkrivaju bogatstvo/siromaštvo njegovih þulnih opažaja. Što zakljuþujete?
Kojim epitetima pjesnik gradi pjesniþke slike koje odreÿuju galebu nepoznat
ambijent?
Je li galeb personifikacija nekoga (buduüi da pjesnici þesto preko ptica i
životinja, preko cvijeüa i voda, preko predmeta i dr. neizravno o þovjeku
govore)?
Dubljina, procvalih gronja, vonj kadulje i ružmarina… Što na temelju
navedenih rijeþi zakljuþujete?
Jesu li takvi pojedinci vezani samo za odreÿeni kraj? Prepoznajete li vi takve
pojedince u svojoj sredini? Kako ih vi vidite? Kako sudite o njima?
Ima li se komu ili þemu izjadati? Zašto to þini ili ne þini?
Kojim glagolom u posljednjoj kitici (strofi) Nazor pojaþava sumornost
galebove osame?
160
Buni li se on protiv svoje sudbine? Kako? Pronaÿite pjesniþku sliku koja je

potvrda vašem odgovoru.
Je li to poenta ovoga soneta? Ako jest, pokušajte je oblikovati svojim
rijeþima.
2.b) stvaranje meditacijskoga ozraþja:

U motivaciji krenuti od vlastita doživljaja jednoliþnosti života iz kojega nam
je teško izaüi zbog raznoraznih þimbenika – navika, ovisnosti o drugima,
vezanosti uz posao, školu, zbog financija, zbog mišljenja sredine i sl. Zatim
u pjesmi pronalaze potvrdu da i galeb ne izlazi iz tog zatvorenoga kruga u
kome nalazi svoj „duševni mir", ali na poþinak odlazi s „krikom neutješive
boli".
U tumaþenju pjesme pokušati otkriti podrijetlo mira i podrijetlo krika
galebova.
a) (Za one koji su þitali knjigu, ili ukoliko Galeba J. Livingstonea damo
uþenicima da fakultativno proþitaju.)
Galeb Jonathan Livingston Richarda Bacha po nekim je osobinama nalik
ovome galebu Vladimira Nazora. Meÿutim, mnogo je više razlika meÿu
njima. Pronaÿi ih. Po þemu je galeb Jonathan tebi bliži, vrjedniji? (Želi izaüi
iz stereotipa, iz þahure svakodnevice, jednoliþnosti, þamotinje, osmisliti
život, proširiti horizonte, dati novu kvalitetu životu, obogatiti ga, izdiüi se
iz neznanja, osjetiti puninu života, ne stajati u mjestu, iüi dalje i više i brže,
brinuti se o drugima, poduþavati ih, oplemeniti sebe i druge, bolje
organizirati život, biti slobodan…)
b) Ispiši sinonimski lanac rijeþi vezanih uz tišinu, npr.: muk, smiraj…
c) Slušanje skladbe kojoj je glavna tema more, galeb i sl. Oliver – Galeb i ja;
Lipo li je… (Zuppa)
d) Ti si galeb. Možeš letjeti, roniti, savijati gnijezda, odmarati se na vrhovima
zvonika, kružiti nad otocima… Napiši izvještaj jednog (splitskog,
hvarskog, viškog, lastovskog, rovinjskog, palagruškog…) galeba, opiši
njegov život, pusti ga da govori o svome jatu…
4. aktualizacija:
Opiši ono što tebe najviše boli (neþiji loš postupak, svaÿa, izdaja i sl.).
integracija
Jeziþno izražavanje: krasnoslov, opis i pripovijedanje na zadanu temu.
korelacija
Priroda/biologija – galeb, biljne i životinjske vrste vezane uz Dalmaciju.

Ekologija – galebovi –stanovnici velikih deponija otpada u unutrašnjosti.
161
zanimljivosti
Rijeþ galeb razliþito se pojavljuje u hrvatskim govorima: galub (Bakar), kaleb

(kratkosilazni naglasak – otok Molat; dugosilazni naglasak – Hvar), kalep
(Prizna, Hrvatsko primorje). Deminutivni oblici: galebiü, galepþiü, galebac
(Obrovac), kalebac i kalebak (Jablanac), galebþe (Nin, Poljica).
Mladunþad srebrnastog galeba kljuckanjem po crvenoj toþki roditeljskog kljuna
podsjeüaju roditelje da su gladni.
Morske se ptice ne umaraju na dugim putovanjima jer mogu satima jedriti bez
ijednog zamaha krila. Neke od njih najveüi dio svog života provedu u zraku i
vrlo rijetko koriste noge.
Kita je sveslavenska i praslavenska rijeþ, a znaþi granþica s lišüem ili više njih.
Druga su joj znaþenja svežanj i ženska kosa. Odatle i rijeþi kitniþarka, nakit.
Znaþenje rijeþi kitica (strofa) može biti od arapskoga qit'a, ali i od našeg pojma
struþak, kitica cvijeüa.
162
BIJELA NEVJESTA, GENIUS LOCI

Jure Kaštelan
Napomena: Recepcija ovoga teksta nekoliko je puta bila provjeravana u

radu literarnih radionica i literarnih družina, a potom i u odjelima šestoga
i sedmoga razreda. Šestaši joj prilaze spontano, ali im nedostaje
„poetske snage" za iskazivanje svoga doživljaj, a sedmaši joj prilaze
angažirano. Oblikujuüi sat problemsko-stvaralaþki, na jednom su satu
poželjeli snimiti huk vjetra, drugi su ga put stvorili improviziranim
„hukanjem, zviždanjem, zavijanjem, škripanjem i cviljenjem". Nakon toga
nastajali su uspjeli radovi na književnom jeziku i na narjeþju. Uz ovaj tekst
prilažemo i nastavne listiüe.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Otkrivanje poetske funkcije personifikacije, onomatopeje, ritma…
pjesme.
Poticanje uþenika na samostalno korištenje i prikupljanje sekundarnih izvora literarne graÿe.
Samostalno i razraÿeno tumaþenje/objašnjavanje lirske pjesme.
163
b) obrazovni zadaci
Aliteracija. Kontrast. Personifikacija. Onomatopeja. Metafora. Ritam.

Pjesma u prozi/poetska proza.
c) odgojni zadaci
Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajka domovine.

Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine.
Njegovanje osjetljivosti i ljubavi za posebnosti zaviþaja, domovine.
Razvijanje svijesti o stvaralaþkoj snazi jezika koji u imenima pojava þuva nataložena znanja i
priþe predaka.
Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine: povijesti, jezika, ljudi; prošlosti,
sadašnjosti, buduünosti.
Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku.
Razvijanje osjeüaja poštovanja i brige za svekoliku narodnu baštinu: materijalnu i duhovnu.
Jezik je kljuþ srcu. (azerbejdžanska)
Kakvo srce, takav jezik. (þeška)
Razvijanje ljubavi i divljenja prema prirodi, svemu onome što ona daje.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedite sve nazive vjetrova u svome zaviþaju (objasnite imena onima
koje znate, navedite smjer puhanja, rasporedite ih po jakosti i sl.)!
b) Jeste li kad, dok ste bili izvan zatvorenoga prostora, doživjeli snažan
vjetar? Opišite vjetar, kako je djelovao na vas? Koji su vas osjeüaji
obuzeli?

Dovoljno je pratiti pitanja iz þitanke stavljajuüi težište na one
književnoteorijske pojmove koje su uþenici dužni dobro poznavati buduüi da
je veüina tih pojmova trebala biti usvojena u šestome razredu.
Ostane li vremena, može se uþenicima ponuditi prvi zadatak radnoga listiüa
kojim mogu obogatiti svoj rjeþnik. Taj zadatak i uþiteljima može poslužiti za
ocjenu izražavanja (isti se zadatak dade uþenicima nakon mjesec dana, riješi
se za pet minuta, a uþitelj(ica) ima uvid u poznavanje fraza koje su uþili te
uvid u uþeniþke interese i sposobnosti. Ocjena se unosi opisno, ne brojþano
- osim u lijevi dio imenika)!
2.b) stvaranje i rješavanje problemske situacije:

Nakon jedne od motivacija možemo uputiti uþenike na usmjereno þitanje
teksta (u sebi) i obilježavanje dijelova teksta koji su:
- najslikovitiji – razliþite vrste pjesniþkih slika
- „najzvuþniji" – onomatopejske rijeþi
- u sebi suprotni
- personificirani.
164
U usmjerenom razgovoru uþitelj(ica) üe na uþeniþkim primjerima objasniti

snagu Kaštelanove poetske rijeþi, upozoriti uþenike da su imali prilike uþiti
tekstove koji govore o Kaštelanovu zaviþaju (Pupaþiü: Cetina u 5. razredu) te
dvjema-trima slikovitim reþenicama ispripovjediti nešto o Kaštelanovu zaviþaju.
Neka Kaštelanovu buru usporedi s najjaþim vjetrom u zaviþaju svojih uþenika
(ili s kakvom drugom vremenskom nepogodom – olujom, tuþom, meüavom,
sjevernjakom…). U usmjerenom razgovoru, dobit üe od uþenika toponime
kojima üe odrediti znaþaj nepogode (npr. vjetar – od tog i tog brda, preko
toga i toga, do tamo i tamo), dobit üe rijeþi koje ga karakteriziraju (ne treba
bježati od zaviþajnih, dapaþe – treba ih poticati). To je dovoljno da uþenici
nastave sami. Uþenici üe potom nastojati pratiti sadržaj Kaštelanovih
reþenica, slijediti ga koliko mogu, ali svojim rijeþima. Treba se truditi ne
ponavljati Kaštelanove rijeþi. Cilj je ovakvoga pristupa da uþenici sami
stvaraju personifikaciju, onomatopeju, kontrast i razliþite pjesniþke slike.
Vjerujemo da üete dobiti barem nekoliko vrlo uspješnih uþeniþkih radova na
samo jednom satu, a te uþenike treba nagraditi.
Zbog naglašenoga ritma (i „primjerene" dužine) tekst je izrazito pogodan
za interpretacijsko þitanje i ocjenjivanje nekih elemenata interpretacijskoga
þitanja (ukoliko uþitelj(ica) tako odredi).
4. aktualizacija:
Jedno od ponuÿenih pitanja u motivaciji. Stvaranje zaviþajnog rjeþnika – dio
o meteorološkim nazivima.
26. rujna – Svjetski dan þistih planina
23. ožujka – Meÿunarodni dan meteorologije
integracija
Malo i veliko poþetno slovo. Pisanje latinskih fraza i odnos prema njima (dio su
opüe kulture, ne dekliniraju se). Vrste reþenica. Arhaizmi. Sinonimi. Homonimi.
korelacija
Glazbena kultura. Likovna kultura. Mediji – fotografije. Vjeronauk – vjetar kao

simbol djelovanja Duha Svetoga.
zanimljivosti
Zakuþac kraj Omiša, rodno selo Jure Kaštelana, udaljen je jedva koji kilometar od
Dubaca, mjesta gdje u Dalmaciji najjaþe puše bura (dok se nisu podigli visoki i
snažni vjetrobrani, znala je bura þesto gurnuti sve s ceste u provaliju zvanu Vrulja).
Prva zbirka pjesama Jure Kaštelana, Crveni konj, bila je vrlo visoke estetske i
vrijednosne razine, ali je zaplijenjena i uništena 1940., neposredno uoþi
Drugoga svjetskog rata.
165
RADNI LISTIû
1. Objasni znaþenje ovih izraza!
banuti kao bura
bura u þaši vode
bacati rijeþi u vjetar
dati petama vjetra
držati se zubima za vjetar
kapom vjetar tjerati
okrenuti kaput prema vjetru
okretati se kako vjetar puše
uüi kao vjetar
znati koji vjetar puše
2. Hrvati imaju bogato i raznovrsno nazivlje za vjetrove. Tako, primjerice,

lagani, nježni vjetar zovu maestral, mistral, maistralun, meštral, maestro,
smorac, zgorec…
Evo još nekoliko imena drugih vjetrova: levanat, lebiü, široko, neverin, bura,
jugo, fortunal, vihor…
Zaokruži ime vjetra koje si veü þuo, ispiši ga i navedi njegova obilježja!
VJETAR NJEGOVO OBILJEŽJE (JAKOST, BRZINA, SMJER,

PODRUýJE…)
166
NOVEMBAR
Ĉuro Sudeta
Napomena: Iako ova pjesma odiše sumornim raspoloženjem, po našem

je dosadašnjem iskustvu ona jedna od onih pjesama koju uþenici dugo
pamte. Naime, u jednom od ponuÿenik naþina interpretacije pjesme
oþekujemo znaþajan preokret uþeniþkog horizonta oþekivanja, a kad se
to dogodi – pjesma ostaje u sjeüanju. Iskustvo nam je pokazalo da
uþenici rado biraju ovu pjesmu kad im se ponudi da sami odaberu pjesmu
o kojoj üe govoriti, tj. odgovarati usmeno.
K tome, þesto se dogodi da jedan školski sat bude premalo za
interpretaciju ove pjesme, u tom sluþaju na sljedeüem satu završavamo
nuÿenjem još jedne Sudetine pjesme koja je ovoj bitno sliþna, iako poþiva
na drugim, posve suprotnim motivima.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje
moralna naþela zapadnoeuropske – kršüanske civilizacije
Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja
dojmova i doživljaja.
167
a) obrazovni zadaci
Personifikacija. Onomatopeja. Ritam. Kontrast. Opkoraþenje. Aliteracija. Asonanca.

Ponavljanje.
c) odgojni zadaci
Priroda je prostor koji þovjekovu duhu daje poticaj i smirenje: þovjek u njoj može naüi utjehu
i mir, þak i onda kad je pred smrüu.
ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta. (hrvatska)
Bog misli u genijima, sniva u pjesnicima i spava u ostalim ljudima. (P. Altenberg)
Poštuj život svakoga stvora.
Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine plemenitijim.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) U svjetlu jedne od ponuÿenih poslovica (u odgojnim zadacima)
razgovarati o smislu ljudskoga/umjetniþkog postojanja/života.
b) Najaviti pjesmu književnika koji je umro u dvadeset i þetvrtoj godini,
pjesnika iznimno osjeüajne i tankoüutne naravi, koji je slutio svoj skori
kraj. Pozvati uþenike da se užive u njegove osjeüaje!

Pratiti pitanja u þitanci. Ovdje je donesen sažetak koji se može ponuditi na
grafoprozirnici.
Sadržaj svake strofe i temeljni ugoÿaj koji strofa budi:
1. strofa 3. strofa 5. strofa
auditivne pjesniþke slike crne sjene… idu i Novembar…
- šute …ure kasne þini se da je pjesnik
nagovještaj tuge, NAPETOST, samo govorio o
dogaÿa se pored IŠýEKIVANJE svom osjeüaju
zgrada – mjeseca novembra
u gradu USAMLJENOST OPUŠTANJE
2. strofa 4. strofa 6. strofa

jedna slomljena grana Nije most. Prisno obraüenje
- posvemašnja tišina – nekome koga
pojaþava se šuštanje pojaþana slikom pjesnik pozna i
lišüa, umiruüe svijeüe i koga se ne boji –
dogaÿa se pored istog takvog cvijeüa sestrica Smrt
zgrada NAGOVJEŠTAJ VRHUNAC JEZE OBRAT, PREOKRET
KRAJA IZNENAĈENJE
168
Stilska sredstva kojima se služio pjesnik:
personifikacija: "Novembar usporedba:"…u noüi/ko

kašljuca…" dusi…"
metafora: "…. sestrice / – aliteracija: "A lišüe šuti ko
Smrti." ludo…"
kontrast: "…dolje – gore…" asonanca: "…pada/i pada/
opkoraþenje: "Novembar kraj zgrada/ u tami."
kašljuca u /granju…" ponavljanje:"… pada…..
šume…"
Otkosi šuma
Mirišu mladi otkosi kraj šume
i jutro sunca
što sa njima spava
i jutro sreüe
što ponire u me,
što ponire kao miris trava.
I dogodi se tog otajnog þasa

da mi se nekad
kao janje bijelo
prikrade tiho
izmeÿ zlatnog klasa
podsjeti me na zdravlje i selo…
Legnem na plast, slušam kako šušti

i kako ptice iz šume niþu,
zrikavci nujni
nujnim glasom zriþu:
val suhe kiše nad livadom pljušti…
I podsjeti me neþeg, ne znam þega,

da sklopim ruke
i plaþem.
2. b) stvaranje meditacijsko-stvaralaþkog ugoÿaja:

U meditacijsko-stvaralaþkom pristupu, ovu üemo pjesmu interpretirati na
kraju prvoga tjedna u studenomu. Uþenike üemo potaknuti na prisjeüanje
na Dušni dan/Dan sjeüanja na mrtve, a oni üe navoditi asocijacije koje ih
podsjeüaju na taj dan, tj. na taj mjesec u godini, studeni ili novembar (Svi
sveti, Dušni dan, hladnoüa, tama, mutna, svjetlost, ogoljele grane, trulo
lišüe, krizanteme, mraz, poledica, sumorno raspoloženje, vjetar, kiša, snijeg,
magle…).
Sve te asocijacije mogu poslužiti kao motivi temi koju bismo mogli nazvati
„mjesec studeni" ili „novembar". Takav naslov jednoj svojoj pjesmi dao je
mladiü od dvadesetak godina: što oþekujte, koje üe motive mjeseca
studenog spomenuti taj mladiü? (ogoljele grane, ljubav, zaljubljeni mladiü,
169
þekanje djevojke, ruža u ruci, hujanje vjetra, nestrpljivost, radost što

djevojka dolazi…)
Ovdje uþenici, u pravilu, navode upravo suprotno od onoga što üe uslijediti
u sadržaju pjesme, a to kasnije izazove snažan dojam nakon þitanja pjesme!
Nakon þitanja i slušanja pjesme zamolimo uþenike da napišu sintagme ili
rijeþi koje su ih se najsnažnije dojmile te da ih usporede s onima koje su
oþekivali u pjesmi jednoga dvadesetogodišnjaka. U uþenicima üe se
probuditi snažan osjeüaj suüuti za mladog i bolesnog þovjeka. Treba im
ponuditi da sami proþitaju pjesmu u tišini te da izdvoje pjesniþka sredstva
kojima je pjesnik postigao baš takav dojam. Nakon razgovora o uoþenim
pjesniþkim postupcima, uþenike treba potaknuti da se sami izražavaju:
najprije usmeno – doživljenim glasnim þitanjem pjesme, a potom pismeno –
odabravši stih koji im najviše govori – neka progovore kao netko iz tog stiha
(list, novembar, jablan): A lišüe šušti k'o ludo … Novembar kašljuca u
granju… Šume jablani crni…
Teme mogu biti ponuÿene i drugaþije, npr.: Krizanteme su rascvale suze…
Dok kiša mije raspelo kraj puta…
Prije pisanja potrebno je uþenike upozoriti na ritam pjesme (neka ga
slobodno oponašaju): stihovi su „izlomljeni", u ritmu jecaja ili vrlo sporih
koraka. Ritam odgovara raspoloženju pjesme i naglašava ga. Stvaralaštvo
uþenici ovdje mogu iskazati izražajnim i doživljenim þitanjem pjesme,
pismenim izražavanjem (od jedne reþenice do sastavka, haiku pjesmom,
pozdravnom rijeþju pjesniku, izvedbom plakata i sl.).
a) Kraüi pismeni sastavak kojemu üe naslov biti jedna poslovica (odgojni
zadaci).
b) Svaki uþenik þita onaj stih u kojem se, po njegovu mišljenju, pjesnik oprašta
s nekom životnom radošüu ili ljepotom. Objašnjava pismeno svoj izbor.
c) Skupini uþenika može se zadati da prikupe podatke o hrvatskim
književnicima koji su umrli vrlo mladi (A. B. Šimiü, Ĉ. Sudeta, V. Vidriü,
Janko Poliü Kamov…) te da o tome izvijeste odjel, a mogu napraviti i
pano s tom temom.
Druga skupina može prikupiti podatke o životu i pjesmama Ĉure Sudete,
takoÿer ih prikazati na plakatu.
Treüa skupina može izabrati najljepše Sudetine pjesme, prepisati ih i
ilustrirati (kolažem ili kojom drugom likovnom tehnikom).
ýetvrta skupina (oni koji vole þitati) proþitat üe i prikazati Sudetinu
fantastiþnu pripovijest– Mor!
4. aktualizacija:
Tuberkuloza (u narodu zvana sušica) bila je neizljeþiva bolest poþetkom 20.
stoljeüa, od nje su mahom umirala djeca i mladi ljudi. Nažalost, i 21.
stoljeüe, ima svoju neizljeþivu bolest – AIDS koji mahom pogaÿa mlade
ljude i djecu. I danas oboljeli od te bolesti znadu da ih þeka smrt. Što þinimo
za takve ljude? ýinimo li što da se zaštitimo od te bolesti?
170
integracija
Red rijeþi u reþenici. Interpunkcija. Izražajno þitanje (poštivanje stanke i ritma).
korelacija
Sat razrednika. Vjeronauk – odnos prema smrti i bolesnicima. Biologija –

bolesti, virusi. Glazbena kultura – rekvijem. Likovna kultura – mrtva priroda,
pejsaži.
zanimljivosti
Hrvatski naziv za bolest AIDS jest kopnica jer þovjek obolio od te bolesti kopni,
gubi otpornost i na najmanje zaraze. Naziv je skovao književnik Drago
Štambuk koji je i lijeþnik.
U Hvalospjevu stvorova sv. Franjo Asiški govori o smrti kao o sestrici (þitanka za
6. razred), ovdje ga pjesnik parafrazira, tj. time pokazuje da prihvaüa nauk i
životni nazor siromaška iz Asiza!
171
PAHULJE, PAHULJE MEKE

Božica Jelušiü
Napomena: ýlanak objavljen u novinama neposredno prije tiskanja

ovoga priruþnika „znanstvena" je potvrda þetvrtoj strofi ove pjesme.
Naime, japanski su znanstvenici utvrdili da se pahuljice razliþito oblikuju
s obzirom na glazbu koja se þuje pri njihovu stvaranju (pogledajte u
dodatak na kraju priruþnika). „Da li vas netko kradom /Sije kroz
zvjezdano sito?" Mi sad dodajemo pitanje: uz kakvu glazbu? Postoji li
glazbena sfera? Je li to odjek „anÿeoske glazbe" u visini?! Divan povod
da u literarnoj družbi i l i na satu izražavanja i stvaranja i vi poþnete
stvarati uz glazbu.
METODIýKI SUSTAV
a) interpretacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga þitanja. Aktualnost pjesme u današnjem vremenu.
Razvijanje sposobnosti za stjecanje književnoteorijskog znanja i njegove uporabne
vrijednosti. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke
vrijednosti književnog djela.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme u cijelosti i doživljavanja pojedinih
pjesniþkih slika.
Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti literarnog
mišljenja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja.
b) obrazovni zadaci
Usporedba (komparacija). Metafora. Personificirana metafora. Personifikacija.

Kontrast. Osnovna misao. Tema pjesme. Katren. Ukršteni srok. Dvosložna rima
172
(srok). Epiteti. Taktilna pjesniþka slika. Vezani stih.

Ritam pjesniþkoga izraza. Slikovitost pjesniþkog jezika. Ugoÿaj ili atmosfera.
Alegorija. Apostrofa. Ponavljanje. Intimna pjesma. Kompozicija lirske pjesme.
c) odgojni zadaci

Izoštravati sposobnost za uoþavanje lijepog.
Kritiþko promatranje društva u kojem živi pojedinac. Moralne osobine kao uvjet meÿusobnih
odnosa.
Optimistiþno stajalište prema životu. Osuda negativnog ljudskog ponašanja.
Težnja životu kojeg üe krasiti ljubav, vjera, skromnost, radost, sloboda i ljepota.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Spuštanje (padanje, lepršanje) pahulja na zemlju doživljavamo:
- kao sretan (veseo) dogaÿaj
- kao dogaÿaj koji üe uljepšati zimsko sivilo (golomrazicu)
- kao dogaÿaj koji üe nalikovati na nesvakidašnji trenutak u tvome
životu
- kao dogaÿaj koji üe samo na kraüe (ili nešto dulje) vrijeme sakriti rug
(ružnoüu) s lica zemlje?
b) Koje pojedinosti (motivi) ne pripadaju pjesmi u kojoj pjesnikinja pjeva o
zimskom pejsažu: pahulje, visine, zvjezdice, zvjezdano sito, grad,
razigrano kolo, ružnoüa, sivilo, nezasitnost, neumjerenost, breme (teret),
mržnja, nezainteresiranost za druge, nehumanost, nevjerovanje u Boga i
ljude, bezdušnost, nježnost, lepršavost, lakoüa…?
ýime potkrepljujete svoja motrišta?
c) Što snijeg svojim pahuljama može sakriti, a što ne može? Zašto?

Kako pjesnikinja doživljava padanje snijega:
a) kao veseo trenutak u svom životu i životu ljudi koji je okružuju
b) kao tužan trenutak
c) kao trenutak koji nema nikakvog smisla, koji je samo prirodna
nužnost
d) kao dogaÿaj (ljepotu) koji mnogi neüe ni zamijetiti
e) kao povod da iskaže svoje nezadovoljstvo životom i ljudima
f) ....................... ?
Svoj odgovor potvrdite navodom iz same pjesme.
173
Je li tema ove pjesme artikulirana:

a) vedrim (optimistiþnim)
b) sjetnim, melankoliþnim (pesimistiþnim) tonom?
Zbog þega?
Radost i tuga su i u ovoj pjesmi na suprotnim stranama. Pjesnikinja se nalazi
dolje, a pahulje su gore.
Koji su izrazi (motivi) vezani uz pahuljice, a koji uz one koji su dolje? Unesite
ih u tablicu!
Motivi Gore Dolje1

pahulje (meke) (bez) mjere – ljudi,
dogaÿaji, pojavnosti
visine1 breme
netko (plemenit, brižan…) (bez) ljubavi
zvjezdice (nježne i bez težine) (bez) vjere
zvjezdano sito (gole i nijeme) duše
(nad) gradom
kolo (vilovito)
Što zakljuþujete? Gdje ima više mašte, ljubavi, razigranosti, veselja, ljepote:
a) gore (u visinama, na nebu, daleko od ljudi)
b) dolje, meÿu ljudima?
Otkrijte kojim je stilskim izražajnim sredstvom oblikovan taj dio pjesniþkog
iskaza.
Pjesma se sastoji od dviju suprotnih pjesniþkih slika. Imenujte ih! Kako
zovemo stilsko izražajno sredstvo kojim su te slike meÿusobno
suprotstavljene? Što se njime naglašava?

Ovdje uþitelj(ica) može donijeti kakav nosaþ zvuka s ugoÿajnom, polaganom
glazbom – prema senzibilitetu svojih uþenika.
Što treba promijeniti na zemlji da bi se na njoj þovjek radovao životu? Kakvo
suglasje treba biti na zemlji: izmeÿu koga? Zašto?
Želi li i pokazuje li pjesnikinja namjeru, želju za promjenom stanja koje ju
okružuje? Objasnite!
Vidi li ona izlaz iz situacije u kojoj se nalazi? (Pokušajte objasniti razloge
autoriþina smještanja poþetne strofe i na kraj pjesme!) Vidite li ga vi?
Pjesnikinja prepoznaje i ljepotu i ružnoüu. U þemu ih vi prepoznajete?
Što je naglašenije u autoriþinu doživljavanju svijeta koji je okružuje:
a) ljepote zimskoga krajolika
b) nezadovoljstvo svijetom u kojem živi?
Potkrijepite svoj odgovor dokazom iz samog pjesniþkog ostvaraja.
1
Za uþitelja. Ostaviti prazno za uþenike.
174
Kako su rasporeÿene (kompozicijski) te dvije osnovne pjesniþke slike?

Slažete li se s takvim njihovim položajem? Zašto?
Pokušajte na temelju prethodnih odgovora zakljuþiti kakva je ovo vrsta
pjesme:
a) pejsažna lirska pjesma
b) intimna lirska pjesma.
a) Napiši pet slika ljepote koja te oduševljava i pet slika ružnoüe koju si uspio
prepoznati, vidjeti, doživjeti.
b) Pokušaj ovaj poetski iskaz (pjesmu) pretoþiti u likovni izraz (sliku).
c) Ispriþaj usmeno jedan lijep/ružan doživljaj.
d) Prepustite se glazbi i stvarajte: crtajte pahuljice olovkom kako vas glazba
navodi. Pišite rijeþi – asocijacijski – kako vas glazba navodi…
e) Razgovor o ulomku iz novina? Koliko je vjerojatan? Koliko je istinit?
4. aktualizacija:
Razgovor o ulomku iz novina. Koliko je vjerojatan? Koliko je istinit?
Ekologija – klimatske promjene.
integracija
Jezik – vokativ, izjavne i uskliþne reþenice.

Jeziþno izražavanje – pismeno oblikovanje sastavka.
korelacija
Likovna kultura – vizualizacija verbalnog izraza.
meditacijsko-stvaralaþki
Odluþi li se uþitelj(ica) za interpretaciju u ovom sustavu, odabrat üe motivaciju

usmjerenu na duševno-tjelesnu pripremu uþenika koja üe osigurati „klimu" za
prvo þitanje pjesme, meditacijski susret s njom, naknadno poniranje u
tumaþenje pjesniþkih slika, osjeüaja, misli i poruke, a kasnije i za samostalno
stvaralaþko izražavanje u pismenom obliku ili usmeno u meÿusobnoj
komunikaciji. Prije aktualizacije valja obaviti i sintezu.
zanimljivosti
Božica Jelušiü roÿena je u Pitomaþi (Podravina). Završila je Pedagošku

akademiju i radi u ýakovcu kao nastavnica, novinarka i urednica varaždinskog
þasopisa Gesta. U SAD-u je boravila kao stipendistica (Fulbrightova stipendija,
1986. godine.)
175
Piše eseje, likovne i književne kritike, putopise, pjesme i priþe za djecu, te

prevodi s engleskog jezika. Objavila je pjesniþka djela: Rijeþ kao lijepo stablo,
Golubica i pepeo, ýekaonica drugog razreda, Kopernikovo poglavlje, Meštri,
meštrij, Balladonna i Zmaj od papira.
Meteorologija je znanost o pojavama u atmosferi. Rijeþ dolazi od grþkoga ta

metéora što znaþi: zraþnice (nebesnine), tj. zraþne ili nebeske pojave.
Nezadovoljstvo je prvi korak k napretku nekog þovjeka ili naroda. (O. Wilde)
Ne treba sa sobom biti nezadovoljan jer to je malodušnost, ni zadovoljan jer to
je glupost. (G. Y. Morales)
U dodatku priruþnika proþitajte o novom otkriüu japanskih znanstvenika: kako

glazba utjeþe na oblikovanje pahuljica.
176
HRUŠTEVI
Harry Martinson
Napomena: Zanimljivost vezana uz ovu pjesmu: sve kolegice i kolege koji

su „provjeravali" sadržaj þitanke i tekstove u njemu, nisu ponudili iste
razloge za uvrštavanje ove pjesme u þitanku, ali ono što su svi
pripomenuli da naglasimo jest da hrušt, tj. njegove liþinke mogu uþiniti
velike štete voünjacima i svakoj biljci na koju naiÿu (imala mekan i l i
drvenast korijen).
Nije li to povod za razmišljanje o pjesniþkom i praktiþnom poimanju
svijeta? Može biti i povod razmišljanju o pjesniþkim temama i motivima.

zadaci i ciljevi
Razvijanje slušne percepcije, vizualne imaginacije i refleksivne asocijativnosti.

Razvijanje sposobnosti usmenoga izražavanja dojmova o lirskoj pjesmi.
Motiviranje uþenika za samostalno interpretiranje i prosuÿivanje lirske pjesme.
Izoštravanje moüi zapažanja. Razvijanje literarnog sluha.
Poticanje djeþje imaginacije i fantazijskoga mišljenja.
Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih stajališta.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme u cijelosti i doživljavanja pojedinih
pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja i logiþkog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja pojava po sliþnosti.
Razvijanje sposobnosti estetskog senzibiliteta, stvaralaþkog izražavanja i kreativnosti.
Razvijanje uþenikove osjetljivosti na izazov književnog djela, uþenikove unutarnje
pokretljivosti za ostala umjetniþka podruþja.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Pjesniþke slike. Motivi. Vizualni, auditivni i taktilni opažaji.

Usporedba. Epitet. Kompozicija pjesme. Ritam. ýetverostih/katren. Trostih/tercet.
Opkoraþenje.
Narativna struktura i karakter lirske pjesme.
177
c) odgojni zadaci
Poticanje uþenika da zapažaju, uoþavaju i doživljavaju estetske vrednote koje nas okružuju te
da ne prolaze pored njih „gluhi" i „slijepi".
Osvješüivanje spoznaje da je zdrav i oþuvan krajolik sa svojim biljnim i životinjskim vrstama
uvjet i þovjekova opstanka. Da bismo živjeli u suglasju s prirodom, nije dovoljna samo ljubav,
veü i briga o njoj.
Razvijanje interesa prema flori i fauni zaviþajnog (i ostalog) krajolika.
Razvijanje interesa i ljubavi prema þitanju poezije napisane slobodnim stihom.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kad pomišljamo na kukce ljetnih veþeri, najþešüe se sjetimo leptira i
komaraca. Ima li i drugih kukaca? Kojih?
b) Slika hrušteva (boja i izgled, životni ciklus).

Kakvo raspoloženje donosi ova pjesma?
Je li ona veü i naslovom pobudila vaše zanimanje? Zašto?
Što je temeljni motiv pjesme? Nabrojte i ostale motive.
Kojim osjetilima pjesnik doživljava ljetnu veþer?
Izdvojte i obrazložite pjesnikove vizualne i auditivne opažaje.
Zašto pjesnik kaže da hruštevi prolaze muklo? Što „proizvodi" takav zvuk?
Po þemu su ovi stihovi sliþni proznom izriþaju? Što im daje lirski ton?
Pronaÿite pjesniþke slike u kojima je vidno naglašen pjesnikov subjektivni
doživljaj ljetne noüi.
Obrazložite svoje mišljenje.
Pronaÿite i objasnite sliku temeljenu na usporedbi.
Pronalazite li i vi kakvu sliþnost izmeÿu hrušta i bjelooþnice? U þemu?
Povezujete li pojam hrušta samo sa životinjskim svijetom (kukcima)?
Objasnite.
(U Slavoniji i krupne trešnje zovu hruštevima!)
Koji se epitet izdvaja kao nov, svjež, neoþekivan?
Pobuÿuje li on vašu:
a) znatiželju i radoznalost
b) slike i asocijacije koje zamišljate?
Objasnite odgovor koji odaberete.
a) Napiši što duži lanac/niz rijeþi u kojem üe svaki þlan sadržavati rijeþ MUK.
(muk, muka, Mukinje, promuklo, podmuklo, umuknuti…)
Provjerite tko je bio najuspješniji „jezikoslovac"!
b) Odaberi starinski predmet (uporabne ili dekorativne namjene) i otkrij
þime je privukao tvoju pozornost: oblikom, bojom, veliþinom,
tradicijskom ulogom ili znaþenjem koje ima u tvojoj obitelji.
4. aktualizacija:
Odnos prema biljnim i životinjskim vrstama:
Pokazujemo li zanimanje za njih? Poznajemo li ih koliko bi trebalo?
178
integracija
Izražajno þitanje pjesme. Opis zvukova i šumova ljetne veþeri. Pojedinosti u

opisu krajolika.
Padežni nastavci u nominativu.
korelacija
Biologija – hruštevi (obilježja), kukci.
zanimljivosti
Kukci su najraznovrsnija skupina životinjskog carstva (redovi: ravnokrilci,

opnokrilci, kornjaši, leptiri, dvokrilci, cvrþci, rilþari…).
Fauna je boginja polja i šuma. To je ujedno i naziv za skup svih životinjskih vrsta
nekog kraja.
Francuski pjesnik P. Verlaine osudio je srok (rimu) iako se njome koristio u

svojim pjesmama, govoreüi da je to jeftin i umjetni ukras koje je izmislilo
„gluho dijete" ili „poludjeli crnac".
Blankvers (engl. blankverse) – stih bez sroka, slobodni stih þijim se zaþetnikom
smatra ameriþki pjesnik Walt Whitman. Osnovno obilježje tog stiha je slaganje
pjesnikovih misli i osjeüaja sa slobodnijim izrazom pjesniþkoga jezika. Slobodni
stih gotovo se približava ritmiþnoj prozi.
179
BOKA I BOKELJI
Viktor Vida
Napomena: „Svojatanje hrvatske kulturne baštine u Boki, tihi egzodus

bokeljskih Hrvata, te njihovo potpuno potiskivanje nakon prevrata u
crnogorskom rukovodstvu (1989.) i raspada jugoslavenske države
(1991.), odjek su sjete o kojoj je u Buenos Airesu, u mislima na vrt svoga
oca u Perastu, pjevao nesretni Viktor Vida:
Saþuvajte þistu, kod ovih pokolja,
ljubav za sve drage prosanjane stvari,
nadu u iduüa pokoljenja bolja,
stihove praveüi kao strani zlatari,
ili djevojaþki vez na svili,
dok s puþine stignu ljupkiji aprili."

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, prosuÿivanja, izražavanja, zakljuþivanja.

Vrednovanje moralnih vrijednosti.
Razvijanje svijesti o ulozi hrvatskog jezika u oblikovanju osobnosti i pripadnosti hrvatskom
narodu.
Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja i usporeÿivanja po sliþnosti ili razliþitosti.
Razvijanje stvaralaþkih sposobnosti uþenika i oslobaÿanje njihovih stvaralaþkih potencijala i
svjetova pobuÿenih þitanjem putopisa.
civilizacije.
b) obrazovni zadaci
Putopis. Pripovijedanje. Pjesniþke slike. Opis izvanjskog prostora. Motivi. Tema.

Poruka. Metafora. Epitet. Kontrast.
180
c) odgojni zadaci
Ljubav prema domovini, hrvatskom jeziku i narodu koji se na njemu izražava i stvara svoja
kulturna dobra.
Domoljublje treba poticati, njegovati, razvijati jer ono je vjeþno nadahnuüe þovjeku, umjetniku.
ýovjekova je iskonska povezanost s narodom, s njegovim obiþajima i vjerovanjima.
ýovjek uvijek teži za višim oblicima života, za ljepotom, mirom, skladom.
U njemu ima snage da pobijedi i samoga sebe, ali ne želju za zaviþajem, domovinom.
ýovjekova snaga i vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i jeziku.
ýovjekovu plemenitost ne jamþi podrijetlo.
Obiþaji od starine štit su jaki domovine.
Razvijanje ljubavi prema svome narodu, razvijanje osjeüaja nacionalnoga ponosa i
dostojanstva.
Razvijanje osjeüaja pripadnosti svome narodu, njegovoj materijalnoj i duhovnoj baštini.
ýlanak 1.
ýlanak 2.
pripada, bilo da je to podruþje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili mu je na
neki drugi naþin ograniþena suverenost.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Promatraš li rado krajolike? Koje? Zašto?
Kakav je tvoj zaviþajni krajolik: nizinski, priobalni, brdovit?
Možeš li u mislima, bez promatranja, vidjeti zaviþajni krajolik?
Oslikaj ga rijeþima. Koji su njegovi glavni motivi?
b) Voliš li putovati?
Prisjeti se nekog zanimljivog putovanja.
Gdje si bio? Što si radio? Što si doživio? Što si vidio? Koga si upoznao?
Jesi li þuo za ovu izreku : Treba poznavati dom, da bi bio putnik?
c) Fotografije –Tivat, Risan, Perast, Lastva, Stoliv, Boka kotorska, bokeljska
mornarica. Razgovor o mjestima s fotografija.
d) Reprodukcije slikara Vaska Lipovca, slikara bokeljskih motiva, i razgovor o
njima.

Gdje biste na zemljovidu jadranske obale potražili Boku kotorsku?
Viktor Vida, pisac ovog putopisa, otkriva nam veliþanstven zaljev.
Izdvojte motive koji ushiüuju njegovo, a sada i naše oko.
181
Otkrivate li lirska i likovna obilježja ovog putopisa?

Potkrijepite reþenicom iz teksta.
Što vidimo? Što nam obrazlaže? Što objašnjava?
Primjeüuje i boje. Koja dominira?
Nalazite li te boje u svom kraju?
Postoje li izrazite sliþnosti/razlike s vašim zaviþajem? Koje? Pokušajte
objasniti!
Koja su se mjesta nanizala na toj prirodnoj ogrlici koju more stoljeüima tka
u borbi s tvrdim vapnencem?
Uoþavate li lirskog pripovjedaþa, promatraþa kraja koji slika?
Naÿite reþenice koje otkrivaju njegovu lirsku dušu.
Kojom se pripovjednom tehnikom služi u oblikovanju svojih dojmova,
zapažanja?
U putopisu su i neke povijesne asocijacije. Objasnite njihovu ulogu.
Tko ga zadivljuje? ýega se prisjeüa i zašto?
Usklaÿuju li se i vaša razmišljanja s pišþevim? Kako?
Izdvojte te reþenice!
Tko je Bokelje:
a) uþvršüivao
b) usmjeravao
c) otkrivao
d) poticao
e) osposobljavao
f) nadahnjivao?
Pronaÿite reþenice, proþitajte ih još jednom i istaknite moralne vrline
Bokelja.
Koje im od ovih odrednica pripisujete? Potkrijepite ih primjerom iz teksta:
a) duboka vjera
b) radišnost
c) hrabrost
d) odnos prema prirodi
f) poštivanje mrtvih
g) samilost
h) obrazovanje
i) hobi.
Koja povijesna zbivanja gase život i raseljavaju Bokelje?
Zašto ovaj tekst nazivamo putopisom? Koje osjeüaje pobuÿuje u vama? Jesu
li vam Bokelji i Boka postali bliži i poznatiji?
Prevladava li u tekstu pripovijedanje ili opisivanje? Obrazložite.
Odredite temu djela!
Koje pouke izvodite iz ovog ulomka?
a) Imenuj sve prirodne ljepote u svom zaviþaju (more, otoci, rijeka, jezero).
Opiši njihova karakteristiþna obilježja.
b) Opiši ljude svog zaviþaja – izgled, narav, zanimanja, posebnosti.
c) Imenuj i opiši karakteristiþna jela i piüa u svom zaviþaju.
d) Opiši narodne nošnje, narodne obiþaje, plesove, igre, pjesme…
e) Proþitaj putopise J. Horvata, A. G. Matoša, M. Peiüa, G. Krkleca…
182
4. aktualizacija:
Što ste dosad znali o Boki? Što znate sada? Je li razlika velika? Ima li još
krajeva gdje žive Hrvati i gdje su ostavili kulturni trag? Mediteran, pa tako i
Jadran, prostor je suživota ljudi razliþitih vjera, kultura i naroda. Je li to
bogatstvo ili siromaštvo? Što znaš o manjinama koje žive u Hrvatskoj?
integracija
Usmeno i pismeno izražavanje.

Pripovijedanje. Opisivanje.
Putopis. Stilska sredstva u opisu krajolika.
korelacija
Zemljopis – zemljopisna obilježja južne obale Jadranskog mora (reljef, biljni

pokrov, životinjski svijet, poljodjelske kulture, kulturne znamenitosti).
Povijest – povijesna dogaÿanja na Jadranu, bokeljsko pomorstvo i mornarica.
Glazbena kultura – pjesme i plesovi Bokelja.
Likovna kultura – krajolici, morski motivi – marine, jedrenjaci.
zanimljivosti
Mali bokeljski rjeþnik:

bareta – kapa; biglisor – pjevaþ; blato – jezero; bokara – pehar, þaša za vino;
brav – ovca, ovan, janje, koza, jare; brijeme – doba; brnica – naušnica; captjeti
- cvasti; þest – sreüa, dio; üa – tamo, odande; dubje – stabla, drveüe; ÿenar –
cijeþanj; ÿenero – general; ÿunj – lipanj; ginj – podsmijeh; hitar – pametan;
hotno – namjerno; kavatina – popijevka u operi, izgovor, izlika; kombat –
borba, bitka; kunjado, djever, svak; kanata – posuda i mjera za piüe; malahan
- malen; metanija – poklon, duboki poklon uz križanje, mjendel – badem;
obaznati – shvatiti; okuriti – trebati, biti potrebno; piüa – jelo; podobati –
pristojiti se, dolikovati; premaljeüe – proljeüe; prosjenac – prosinac; raždeg –
plamen, žar; sfila – svila; sirpan – srpanj; staviti se – usuditi se; tanac – ples;
teferdar – blagajnik; trešnja – potres; uþiteljnica – sveuþilište; uljesti – uüi; veras
- stih; zavjeüati se – zavjetovati se; žo – žao.
Boka (tal. bocca) znaþi usta, ušüe, zaljev.
literatura:
ENCIKLOPEDIJA LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA: Boka kotorska,str. 587., 119.,
120., 588.
Banac, Ivo – Prosperov Novak, Slobodan – Sbutega, Branko: Stara književnost
Boke, Slon, Zagreb, 1993. (uvodna napomena je s ovitka knjige)
183
EX SLAVONIJA
Vladimir Kovaþiü
Napomena: Ovom pjesmom nastavljamo ravniþarsku, slavonsku brazdu

zacrtanu još u þitanci za peti razred Maÿarevim Djedovim slovom.
Uþenicima u Slavoniji ovu bi pjesmu valjalo ponuditi kao meditaciju,
ukoliko to dopušta struktura odjela i literarne sposobnosti uþenika.
Poticajna pitanja naüi üe se meÿu onima u interpretacijsko-analitiþkima.
Njima je ova pjesma i dobar uvod u školsku zadaüu kojoj je šira tema
zaviþaj.
METODIýKI SUSTAV
b) meditacijsko-stvaralaþki (alternativni)
zadaci i ciljevi

Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Razvijanje pjesniþkog sluha – doživljaja ritma, pjesniþkih slika.
ritmiþkoga dojma.
b) obrazovni zadaci
Tema. Motivi. Pjesniþke slike. Kompozicija i ritam. Inverzija. Ukršteni srok. Osjeüaji i
misli. Usporedba. Metafora. Personifikacija. Epitet. Onomatopeja. Onomatopejski
glagoli (šumi, cvrkuüu, prhne). Katren. Lirska pejsažna pjesma. Vezani stih. Aliteracija.
Asonanca.
ýesta pojava genitiva množine na kraju stiha. Jedanaesterac. Ponavljanje istoga stiha u dvije
uzastopne kitice. Cezura iza petoga sloga u stihu. Govorne vrednote.
184
c) odgojni zadaci
Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih obilježja domovine. Njegovanje i poticanje

ljubavi prema svakom dijelu domovine.
Potrebno se þešüe „družiti" s prirodom.
Ljubav prema zaviþaju i domovini treba poticati, stvarati i njegovati.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Josip Kozarac: Mira Kodoliüeva (ulomak) – Kada se je obukao i
otvorio prozor, pozdravilo ga ljupko lipanjsko jutro, odišuüi rosnom
hladovinom i onim osvježujuüim mirisom prirode, koja je taj þas cvala i
bujala u naponu svojega stvaranja. U daljini pred njim crtale se plavetne
planine, štono se protežu poþam od Broda pa sve tamo do Požege i
Pakraca, sad se lagano dižuü, sad opet spuštajuü, štiteüi duž lijeve si
strane vijugajuüu se plodnu Posavinu od sjevernih vjetrova. A bliže pred
njim, oku na dosegu, talasali se vinorodni brježuljci, a po njima se bijelili
raštrkani ljetovnici imuünijih štovatelja vinove loze.
On je üutio kako živi sa svakim glasom koji je do njega dopirao, sa svakim
drhtajem zraka,
Što je þovjek tanjeg i dubljeg þuvstva, tim jaþe osjeüa da je dio stvarajuüe
prirode, da svaka prirodna pojava ima odjeka u njegovoj duši, kao i
potok: ako je bistar onda se zrcale u njemu i oni bijeli oblaþci u nebotiþnoj
visini; ako li je mutan i plitak, ne odbija ni onih niskih tik nad njime
nadvijenih suhih granþica.
Nasitiv oko i dušu þarobnim vidicima, svrne pogled sa plavetne daljine na
neposrednu svoju blizinu. Tu pred njim spustio se šljivik i voünjak, podno
voünjaka pružila se djeteljina sa svojim rascvjetalim crljenim glavicama, a
za djeteljinom pružile se zelene livade sve tamo do potoþiüa, koji se je
neviÿen provlaþio kroz vrbovo i jošikovo grmovlje.
b) Pokazivanje fotografija ili slajdova koji prikazuju Slavoniju u svoj njezinoj
ljepoti, raskoši, bogatstvu.

Kojim biste bojama naslikali svoj doživljaj pjesme? Zašto?
Odaberite slike koje želite, þitajte ih u sebi i zamišljajte ih pred sobom.
Zamišljajte osobito boje, zvukove, pokret – kretanja u prirodi.
Koje osjeüaje bude u vama te slike?
Koja je slika najradosnija, najslikovitija, najzvuþnija ili najsjetnija? Zašto?
Odgovore potkrijepite navodima iz pjesme.
Proþitajte pjesmu šapatom, a onda naglas. Tako üete osjetiti njezin ritam.
U pjesmi Ex Slavonia ritam je ostvaren:
a) akustiþnim vrednotama glasova
b) cezurom iza petoga sloga u stihu
c) inverzijom
185
d) jedanaestercem
e) osobitim izborom rijeþi
f) onomatopejom, onomatopejskim glagolima – šumi, cvrkuüu, prhne
g) ponavljanjem istih rijeþi na poþetku stiha (prijedlog u)
h) ponavljanjem pojedinih stihova (I svud je, svuda beskrajna ravnica)
i) poretkom rijeþi – inverzijom
j) stilskim izražajnim sredstvima koja utjeþu na ritam (aliteracija, npr.)
k) ukrštenim dvosložnim srokom (rimom)
l) vezanim stihom.
Svakoj navedenoj odrednici pronaÿite primjer u pjesmi.
O þemu, dakle, pjesnik pjeva? Možete li veü i iz samoga naslova pjesme
odrediti njezinu temu?
Kako pjesnik doživljava Slavoniju u kojoj je pronašao inspiraciju
(nadahnuüe)?
Koji osjeüaji izviru iz pjesme:
a) osjeüaji ljubavi prema zaviþaju i njegovim ljepotama
b) osjeüaj tihe sjete za lijepim prošlim danima mladosti u rodnoj Slavoniji
c) osjeüaj ushiüenja i ponosa veliþanstvenom ljepotom idiliþnog zaviþaja
(domaje)
d) patriotski, nacionalni osjeüaji
e) osjeüaji ljubavi prema prirodi
f) intimni osjeüaji?
Objasnite i dokažite svoje odgovore.
Je li u ovoj pjesmi izraženiji vizualni ili akustiþki doživljaj slavonskoga
krajolika? Kojim još osjetilom pjesnik doživljava Slavoniju: osjetilom vida,
njuha, sluha ili osjetilom opipa?
Svoj odgovor potkrijepite stihovima ili rijeþima iz pjesme.
Kojim je stilskim izražajnim sredstvima iskazan taj doživljaj? Što time pjesnik
postiže?
Kakav je ton pjesme:
a)vedar
b) smiren
c) razigran i veseo?
Svoj odgovor potkrijepite navodom iz pjesme.
Pomoüu kojih motiva (manjih tematskih jedinica) pjesnik oblikuje odabranu
temu?
Prevladavaju li konkretni i apstraktni motivi u ovoj pjesmi?
Što pjesnik izražava poentom pjesme? U kojim se strofama ona nalazi?
Proþitajte u sebi tu poentu, poniknite u njezin smisao i objasnite ga.
Kojoj vrsti poezije pripada pjesma Ex Slavonia?
a) Na satu likovne kulture crtežom izrazi osnovnu temu i doživljaj pjesme.
b) Pripremi govornu vježbu o temi Moj zaviþaj nekada i danas. U vježbu unesi
svoj zaviþajni govor. Naroþitu pozornost posveti važnosti þuvanja okoliša.
c) Uþenici opisuju ponuÿenu fotografiju sa slavonskim motivima.
d) Koji su živuüi književnici, slikari ili glazbenici najuže vezani uz tvoje
mjesto, tvoj grad, tvoj zaviþaj? S njihovim djelima upoznajte uþenike u
svom odjelu.
186
4. aktualizacija:
Starinski bunari s ÿermom danas u Slavoniji.
10. listopada – Dan zahvalnosti za plodove zemlje (druga nedjelja u
listopadu)
integracija
Jeziþno izražavanje – Pripremi se za vježbu interpretacijskog þitanja ove pjesme

pazeüi na govorne vrednote:
a) artikulaciju
b) intonaciju/kretanje tona
c) naglašivanje
d) stanku/pauzu
e) silinu (intenzitet), glasnoüu
f) isticanje rijeþi u reþenici/reþeniþni naglasak
g) visinu/ton
h) tempo
i) registar.
korelacija
Zemljopis i povijest – Slavonija.

Priroda – biljni i životinjski svijet Slavonije.
Likovna kultura – fotografije, slajdovi, reprodukcije umjetniþkih slika sa
slavonskim motivima. Glazbena kultura – slavonski folklor (beüarac), glazbeni
instrumenti – gajde, tambura i drugi.
zanimljivosti
Vladimir Kovaþiü bio je pjesnik, kritiþar, feljtonist i prevoditelj. Radio je kao

ravnatelj Zagrebaþkog radija, novinar i korektor u Nakladnom zavodu Matice
hrvatske. Prevodio je, izmeÿu ostalog, djela Ibsena, Heinea, Kellera. U poþetku
je pisao socijalnu poeziju, a problem socijalne nejednakosti i ljudske nepravde
doživljavao je kao vlastiti, izrazito emocionalno. Kasnije se okrenuo intimnoj
poeziji sumornih raspoloženja u kojoj pjeva o egzistencijalnim tegobama i tuzi.
Naglašena je i tema zaviþaja, ljepota zemlje, obiþaji, boje mirisi i vezanost uz
rodni kraj tako da se može reüi da je on pjesnik Slavonije, njezinih ljudi i
pejsaža. Svoju je Slavoniju ovaj Vinkovþanin opjevao u ciklusu Šokaþke
varijacije, a svaka od dvanaest pjesama tog ciklusa prerada je motiva iz
narodnih pjesama. Pisao je još književne i kazališne kritike.
Kada bi priroda imala toliko zakona koliko i država, njome ni sam Bog ne bi
znao vladati. (L. Borne)
Lako je prirodi rasipati i ono što je naizgled ututanj rasuto, pada na kraju ipak
u njezino krilo. (M. v. Ebner-Eschenbach)
U svakoj stvari Prirode nalaze se sve sile Prirode. (R. W. Emerson)
187
PROLJETNA ŠETNJA
Vlatko Majiü
Napomena: Birajuüi ovu poetsku prozu, vodili smo raþuna o

interpretacijskim moguünostima koje ona pruža. Kratki tekst nabijen
je znaþenjima i zvukom poetske rijeþi. Zato ovaj tekst može biti
ishodištem u pristupu novim književnoteorijskim pojmovima u
sedmom razredu, a prikladan je isto tako za usustavljivanje znanja o
tim pojmovima i l i za samostalnu interpretaciju.
Likovni prilog vrlo je poticajan kao motivacija, ali i kao
komparacija likovnoga i pjesniþkoga jezika (vrišti prpošna pjena
ispod stijene…). Recepciju ovoga teksta provjerili smo u nekoliko
literarnih radionica.
zadaci i ciljevi
Ostvarivanje teksta u susretu s þitateljem.

Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþkih slika.
Otkrivanje funkcije metafore, personifikacije u pjesmi u prozi.
b) obrazovni zadaci
Asonanca. Aliteracija. Metafora. Personifikacija. Pjesniþke slike. Pjesma u prozi.

Dijalektizam. Asocijacija.
c) odgojni zadaci
Priroda je prostor koji þovjekovu duhu daje poticaj i smirenje: þovjek u njoj može naüi utjehu i mir.
Ljubav prema zaviþaju i domovini treba poticati, stvarati i njegovati.
Ljubav prema oþuvanje tradicionalnih vrednota.
Poticaj za oþuvanjem nedirnute prirode, stvaranje i razvijanje ekološke svijesti i osjeüaja za
oþuvanje prirode.
188
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Asocijacije uz rijeþ proljeüe i šetnja.
b) Navedi dijelove idealnog proljetnog krajolika tako da uz imenicu navedeš
kakav neobiþan epitet koji poþinje istim glasom/slovom: npr. prpošna
pjena, cvrkutavo cvijeüe, ozelenjeli oblaci…

Kojih se slika iz zaviþaja pjesnik sjeüa da bi ih opjevao u ovoj pjesmi:
a) djetinjstva
b) ljubavi
c) prirode
d) intimnih osjeüaja?
Koje su posebnosti njegova zaviþaja? Napišite ih!
Potražite u pjesmi obratan red rijeþi! Što je pjesnik postigao takvim
slaganjem rijeþi?
Prepišite iz pjesme primjer:
a) za onomatopeju
b) za personifikaciju.
Što uoþavate u ovoj reþenici (proþitajte nekoliko puta, šapüuüi): Sve kapi su
pootpadale s visokih golih grana jablanova vitinskih. (Ponavljanje
samoglasnika o/a.)
Što uoþavate u ovoj reþenici (proþitajte je nekoliko puta, šapüuüi): Vrišti
prpošna pjena ispod stijene: Vrioštica. (ponavljanje suglasnika p/v).
Pjesnik kaže moüan sam – objasnite što znaþi taj izraz. Osvijestite sebe: kad
ste moüni?
Na što pjesnik misli kad kaže: stišali se nemili pucnji, omekanile nam
glasnice?
Pjesnik je oüutio i proüutio proljeüe. Kakvo je njegovo raspoloženje:
a) sjetno
b) razoþaran je
c) razdragan
d) tužan je?
(Za svaku odrednicu napiši svoje mišljenje.)
Pjesnik za izvor kaže da je prpošan. Možemo li taj izraz upotrijebiti i za
djevojþicu, djeþaka, mlado ili bilo koje drugo þeljade? Što znaþi taj izraz?
Spominje li pjesnik ime Gospodinovo zato:
a) što je vrlo religiozan
b) što je to uobiþajena uzreþica
c) što je i Bog vrlo moüan
d) što se þudi
e) što želi zahvaliti Bogu?
Razmislite, odgovorite i usporedite svoje odgovore s drugima.
189
Usporedite s poþetkom teksta Probuÿeni djedovi Ivana Gorana Kovaþiüa i
pokušajte objasniti stilsku ulogu rijeþi u književnom djelu.
Opiši svoju proljetnu šetnju. Služi se samo jednim osjetilom (prema vlastitom
izboru)!
Koja su obilježja proljeüa u tvom kraju?
Evo nekoliko poticajnih naslova:
- Zaviri u potok u proljeüe
- Osvoji proljetno more
- Pomiriši rascvjetanu svoju livadu
- Poleti zvonom zvona.
(Preinaþi naslov kako želiš i pokaži svoju literarnu kreativnost!)
Izaberi dragu osobu (jer si moüan, maštom) i povedi je najljepšim predjelom
svoga kraja. Opiši:
a) predio kojim prolazite
b) oblike koje susreüete
c) mirise koje osjeüate
d) osjeüaje koji vas obuzimaju.
Napiši što više glagola koji se odnose na zvukove proljeüa.
Napiši što više pridjeva koji se odnose na zvukove proljeüa.
Opiši proljetnu šetnju kada je:
a) kiša
b) sunce
c) magla
d) vjetar.
4. aktualizacija:
1. Budite i vi moüni: zatvorite oþi i prošeüite svojim „proüuüenim
krajolikom"!
22. travnja – Dan planeta Zemlje
3. svibnja – Dan Sunca
16. rujna – Svjetski dan ozona
korelacija
Likovna kultura – razgledaj i opiši slike s temom proljeüa svjetski þuvenih

majstora.
Glazbena kultura – skladbe o proljeüu.
Biologija – prirodni procesi u proljeüe (ozelenjavanje – fotosinteza).
Zemljopis – otapanje snijega, bujice…
zanimljivosti
Prirodoslovni je naziv za zeleno divlje povrüe „divlje zelje". Veüina vrsta divljega
povrüa raširena je po našim krajevima, a najbolje ga poznaju u primorskom
190
dijelu Hrvatske. Tamo ga zovu mišancija (srednja Dalmacija), svakober (Ravni

kotari), gruda ili paparaþ (Korþula), parež ili parešüina (Braþ), broška (Molat),
šüadovina (Veli Iž), itd.
Koliko su takve biljne mješavine važne za stanovništvo našeg priobalja, krš
Dalmatinske zagore i Hercegovine, najbolje ilustriraju stihovi Braþanina S.
Pulišeliüa: „Porešüina u nevolji provo hrona, cili obid, sva veþera…"
Prema istraživanju u Blatu na Korþuli, u tamošnju takvu mješavinu ulazi þak
tridesetak vrsta biljaka, tj.divljega povrüa. Najviše ukusnog divljeg povrüa
pripada biljkama krstašicama, glavoþikama, dvornjaþama, lobodnjaþama i
štitarkama.
Broj naših samoniklih biljnih vrsta koje se mogu upotrebljavati kao jestivo
povrüe premašuje brojku od stotinu biljaka.
Pojedini pritoci Neretve izgradili su, zbog taloženja sedre, veliþanstvene

dragulje hercegovaþkoga krša, vodopade Koüušu i Kravicu na rijeci Trebižat.
Trebižat je rijeka ponornica koja pod razliþitim imenima teþe dalmatinskim
podzemnim i nadzemnim kršem.
191
PJESMA VRH PJESAMA

Šimun Šito ûoriü
Napomena: Sjetite li se Naþinoviüeve pjesme Domovina iz srca raste,

ovdje bismo mogli obrnuti naslov i reüi: Srce raste iz domovine.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Osposobljavanje uþenika za analizu i prosudbu pjesme.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja domoljubnih osjeüaja.
b) obrazovni zadaci
Metafora. Kontrast. Epitet. Peterostih. Refren. Dijalektizam. Spoznaja uloge rijeþi u

pjesniþkom stilu.
c) odgojni zadaci
ýuvanje i štovanje vlastitog nacionalnog identiteta.

Sloboda je þovjekova najveüa vrijednost.
Aktualnost pjesme u današnjem vremenu.
Ponos zbog ljepote domovine.
ýovjek i domovina nerazdruživo su povezani, jezikom, krajolikom, poviješüu.
Razvijanje i poticanje želje za kazivanjem stihova.
192
Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život.

Ljubav prema zaviþaju, domovini i skladu nadahnjuje umjetnike.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) U kojem dijelu dana voliš prošetati svojim zaviþajem. Zašto! Izreci to u
nekoliko reþenica.
b) Prouþi citat A. G. Matoša:
„…samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg
jezika, divotu naših rijeþi…" i iznesi svoje mišljenje.

Dovoljno je slijediti pitanja iz þitanke ili ih proširiti ovima iz priruþnika.
Kakvo raspoloženje izvire iz pjesme:
a) uzvišeno
b) radosno
c) tužno
d) dosadno?
Obrazložite.
Kome se pjesnik obraüa? Zašto ponavlja zadnji redak?
Koji je izbor rijeþi ponudio pjesnik da bi domoljublje razvio u snažnu potrebu
svakog þovjeka?
Kako se isprepliüu slike domovine i raspoloženje þovjeka?
Nalazite li kakvu poruku u kontrastima?
U posljednjoj strofi pjesnik je prividno bespomoüan i beznadan. Ljubav
prema rodnom kraju potiþe ga i snaži. Mislite li i osjeüate li i vi tako?

(Cilj je ovoga pristupa da uþenik svojim ili posuÿenim pjesniþkim slikama
oslika svoj doživljaj zaviþaja. U tu mu svrhu mogu pomoüi druge pjesme s
istom tematikom, a može se služiti i stihovima koje zna napamet iz ranijih
razreda.)
Slikama svoga zaviþaja pjesnik je oslikao domovinu, kao prostor srca – svega
u svemu. Brzo, bez razmišljanja, navedite slike svoga zaviþaja koje vam
odmah padaju na um!
Propitaj za rijeþi u svome kraju koje znaþe: meÿe, bešika, klanac, stupica,
težak, þatrnja, dažd. U rjeþniku pronaÿi tumaþenje tih rijeþi. Zašto pjesnik
koristi upravo ove?
Svakoj strofi napiši jednu reþenicu objašnjenja (bit, srž, ideju, motto). Tu
„sržnu" reþenicu reci rijeþima svoga kraja. Napiši onoliko reþenica koliko
ima strofa.
Proþitaj petu strofu. Koje su pjesniþke slike vrlo snažne? Kako ih doživljavaš?
Kaži kako ti pokazuješ ljubav prema domovini! Izreci joj ljubav rijeþima
svoga zaviþaja.
193
(Primijetit üemo da üe se uþenik ovim naþinom izražavati jezikom svoga

zaviþaja, a tada lakše teku rijeþi, doživljaj je spontaniji, iskreniji, ne podliježe
standardnim pravilima… Ovisno o sposobnosti uþenika, možemo produžiti
sat na izražavanje i stvaranje, osobito ako su književnoteorijski pojmovi veü
otprije usvojeni.)
Pokušaj svojim rijeþima zapisati nekoliko asocijacija vezanih uz naslov pjesme.
Napiši nekoliko imenica iz pjesme, dodaj najkarakteristiþnijoj što više pridjeva.
Na ploþu napisati nekoliko snažnih pjesniþkih slika koje uþenici dopunjuju
svojim asocijacijama
(Npr. voüke u jesen kad se sagnu ko grudi nad bešikom þedu se nagnu… i
ako nas isplete još tisuüu meÿa...)
Donesi fotografiju najljepšega, najþudnijega, najobiþnijega, naj… djeliüa
svoga zaviþaja i pokaži je u razredu. Složite „panoptikum" na panou.
4. aktualizacija:
Jedna latinska poslovica kaže: Ubi bene, ibi patria. (Gdje je dobro, tamo je
domovina.) Zašto pjesnik izgovara tako velike rijeþi kraju koji „škrtošüu"
tjera ljude od sebe?
Što znaš o Domovinskom ratu? Spominje li se on u pjesmi?
5. kolovoza – Dan domovinske zahvalnosti
integracija
Nauþiti izražajno þitati pjesmu.

Zarez u isticanju.
korelacija
Glazbena kultura – slušanje domoljubnih pjesama. Š. Š. ûoriü je i glazbenik

kantautor. On je franjevac, njegova je poetika franjevaþka. Dokažite.
Likovna kultura – pejsaži u þitanci.
zanimljivosti
Dan domovinske zahvalnosti slavi se 5. kolovoza u znak sjeüanja na vojno-

-redarstvenu akciju Hrvatske vojske pod nazivom Oluja koja je oslobodila veliki
dio okupiranih krajeva Hrvatske.
Šimun Šito ûoriü franjevac je, misionar, književnik, pjesnik, kantautor i
estradni umjetnik istodobno. (A. Stamaü u predgovoru knjizi pjesama Kruh u
noüi).
ûoriü je diplomirao teologiju u Luzernu (Švicarska), magistrirao psihologiju na
Columbia University of New York, a doktorirao u Zagrebu. Živi i radi u Bernu
kao misionar. Pisao je djela za amaterske kazališne družine (Sluþaj Galilejac).
ýlan je nekih svjetskih udruženja pisaca i Društva hrvatskih književnika.
194
GOLUBICE VUKOVARSKE
POVRATAK
Vesna Parun
Napomena: U dodatku priruþnika proþitajte novinsku bilješku kako je

nastala ova pjesma.
METODIýKI SUSTAV.
zadaci i ciljevi
Razvijanje osjeüaja nacionalnog ponosa i dostojanstva.

civilizacije. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika.
Razvijanje samostalnosti pri donošenju stajališta.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme u cijelosti.
Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja.
pjesme.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Sonet. Vezani stih. Rima. Pjesniþka slika. Motiv. Simbol. Metafora.
195
c) odgojni zadaci

Nitko ne voli domovinu zato što je velika, veü zato što je njegova. (slovenska)
ýovjek bez domovine, kao zemlja bez sjemena. (etiopska)
Pravda drži zemlju i gradove, a nepravda ruši obadvoje.
ýovjekovo pravo na sretan život i ljudsko dostojanstvo.
Osuda osvajanja i nasilja.
ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta. (hrvatska)
Mir je osnovna ljudska vrijednost.
Mir je dragocjenost koju trebamo þuvati.
Mir je vrijednost kojoj svi možemo doprinijeti.
Strahote rata narušavaju obiteljski sklad, oduzimaju roditelje, uništavaju djetinjstvo.
Küi Mira zove se Radost. (finska)
Tko sije mir, žanje sreüu. (ruska)
KOPD UN-a þl. 2.
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na vjeru, politiþko ili drugo uvjerenje.
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na narodnosno, etniþko ili društveno
podrijetlo.
KOPD UN-a þl. 8.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Raspitajte se u svojoj obitelji je li u vrijeme Domovinskog rata tko od vas
ili vaših poznanika živio u hotelu ili kakvu drugom smještaju koji nije dom
vaše obitelji. Zapišite njihove doživljaje.
b) Što simbolizira bijela golubica s granþicom masline u kljunu?

Zašto se u ovoj pjesmi spominje grad Vukovar? Što znate o njemu?
(Nastavnik bi trebao donijeti podatke o gradu Vukovaru i njegovoj bolnici,
te žrtvama Domovinskog rata. Ovo je generacija uþenika koja samo iz priþa
zna o tome, treba ih upoznati s istinom, naglasak neka bude na divljaþkom
i neljudskom uništenju grada i svega humanoga. Uþenike treba upoznati s
humanom i etiþkom stranom svega.)
Ovaj je sonet napisan u obliku pisma (obraüanje u drugom licu jednine).
Time je postignuta:
a) neposrednost obraüanja
b) snaga poruke
c) intimnost?
Opredijelite se za jedan odgovor i potkrijepite ga stihovima iz pjesme.
196
(Ponuditi uþenicima nekoliko lijepih sintagmi – pjesniþkih slika):

- Vukovaru grade, molitvo u zoru
- materinski blagoslov
- bolnica-jedrenjak
- dobrota ruku što kruh mira dijele
- golubicu pod kamenom pronašle,
- vatrom daha oživjele.
Nastavnik zajedniþki s uþenicima kratko objašnjava svaku sliku, upuüuje
uþenike da odrede svoj izbor te ih samostalno kod kuüe proširuju.)
Objasniti inverziju rijeþi u naslovu! (znaþenje)
Objasnite pojam katrene ili þetverostiha, te tercine ili trostiha.
a) Poslije interpretacije pjesme, od najuspjelijih samostalnih uþeniþkih
radova urediti razredni pano (uz kakvu obljetnicu Domovinskog rata, uz
pojam humanosti – bolnice, odnos prema drugima; uz proturatnu
tematiku i sl.).
b) Koje te rijeþi iz prvog zadatka potiþu da zauvijek poželiš mir i tako budeš
odgovoran prema svijetu u kojem živiš?
c) Napravite „istraživanje" o vuþedolskoj kulturi, uredite pano o tome
(podijelite podruþje istraživanja po skupinama: keramika, kalendar,
poljodjelstvo, povijesno razdoblje – europska nalazišta…).
4. aktualizacija:
a) Napiši što više asocijacija na rijeþi:
R A T – M I R (upotrijebi sve vrste rijeþi).
b) Vukovarska bolnica i njeni ranjenici opomena su þovjeþanstvu da zloþinu
napredak civilizacije tijekom stoljeüa – ne znaþi ništa. Pratiš li katkad na
televiziji Dnevnik: je li se nasilje u svijetu smanjilo? Što ti možeš uþiniti u
borbi protiv nasilja? (Osnovno je da þovjek bude nenasilan i da želi sve
rješavati mirnim putem. To je prvi i najvažniji korak u spreþavanju nasilja.)
integracija
ýitanje. Interpretacija soneta prema svim govornim vrednotama. Vrste rijeþi.

Simboli.
korelacija
Sat razrednika – znaþajni datumi u godini; svaka škola u svom mjestu

zajedniþki datumi važni za domovinu (upute i prijedlozi nastavnika).
Povijest – Domovinski rat.

Zemljopis – Podunavlje, Vukovar, Dunav.
197
zanimljivosti
Golubica je u kršüanstvu simbol Duha Svetoga, ona je Duh Božji koji lebdi nad
vodama, simbol neodreÿene praiskonske tvari. Maslinova granþica koju ona
donosi Noi u Starom zavjetu predstavlja mir i sklad.
U grþkoj je mitologiji služila u Dodonskoj šumi za odreÿivanje povoljnih
predznaka u proricanju. Bila je Afroditina ptica. Prema Talmudu, golubica uþi
þistoüi. Kad se u Pjesmi nad pjesmama hvali zaruþnica, kaže se da ima oþi kao
golubica. Nalazimo njen lik i na nadgrobnim spomenicima. Golubica je simbol
duše koja pije iz posude sjeüanja.
U Dubrovniku se za blagdan zaštitnika Sv. Vlaha i Dana grada puštaju na
slobodu golubice iz „košica" nakon sveþane mise.
198
POVRATAK BORCA
Jure Franiþeviü Ploþar
Napomena: U þitanci postoje dijakronijske osi: prema razdobljima u

hrvatskoj književnosti, prema razdobljima u þovjekovu životu i prema
stalnim proturatnim nastojanjima. Doista, želimo ucijepiti proturatnu
misao svojim uþenicima, želimo afirmirati graditelje mira, mlade ljude
svjesne prošlosti svoga naroda i jasno odreÿene buduünosti: mirotvorstva
i snošljivosti.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme, pjesniþkih slika, ritma i osnovnog

raspoloženja u pjesmi.
komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja pjesniþkoga djela.
Osposobljavanje uþenika za izvan literarno percipiranje lirske pjesme.
Razvijanje sposobnosti otkrivanja emocionalne komponente pjesniþkoga teksta.
Razvijanje sposobnosti estetskog senzibiliteta. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja.
Razvijanje literarnih sposobnosti i pjesniþkog sluha.
Razvijanje sposobnosti komparativnog mišljenja u traženju tematsko-idejne, jeziþne, stilske i
drugih odrednica više razliþitih pjesama.
Razvijanje sposobnosti uoþavanja, usporeÿivanja, zakljuþivanja i logiþkog mišljenja.
Izazivanje asocijacija, poticanje na razmišljanje.
Razvijanje sposobnosti aktiviranja stvaralaþke mašte u pismenom i usmenom izražavanju.
Razvijanje sposobnosti izražajnog i interpretacijskog þitanja.
b) obrazovni zadaci
Lirska intimna/proturatna pjesma. Motiv. Tema. Ideja. Intimni i opüeljudski motivi.

Ritam.
Vezani stih. Dvanaesterac (simetriþni sa stankom u stihu nakon šestoga sloga).
ýetverostih/katren. Trosti h/tercina. Rima (parna i isprekidana). Epitet. Metafora.
Onomatopeja. Suprotnost/kontrast. Inverzija.
199

Peterostih/kvintil ili kvintina. Ustrojstvo pjesme – strofna organizacija stihova.
Elizija – izbacivanje otvornika (zalit, osjetit).
c) odgojni zadaci
Upoznavanje, þuvanje, razvijanje i poštivanje vlastitog povijesnog, nacionalnog i kulturnog

identiteta. Osvješüivanje spoznaje da je rat zlo nesluüenih razmjera i nesagledivih posljedica.
Budimo zahvalni onima koji su našu slobodu platili svojom krvlju i životima. Pokažimo
zahvalnost na djelu: uþenjem, odnosom prema sebi, drugima, domovini.
Buÿenje, poticanje i njegovanje domoljubnih i antiratnih osjeüaja.
Razvijanje ponosa što pripadamo narodu koji ne ugrožava tuÿu, nego brani svoju slobodu.
Gorko je þovjek biti dok nož se s þovjekom brati. (V. Parun)
Rat otkriva jednom narodu njegove slabosti, ali i njegove vrline. (G. Le Bon)
Samo je onaj rat naplaüen kojim narod dobiva svoju slobodu. (A. Starþeviü)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedite asocijacije, misli i raspoloženja koja u vama budi rijeþ rat.
b) Objasnite pojmove hladni rat, rat živaca, biti s kim na ratnoj nozi,
iskopati ratnu sjekiru.

Slijediti pitanja u þitanci.
2.b) stvaranje meditacijskog ozraþja:

a) Predlažemo da sat poþnete glazbom Ivice Percla, i to proturatnom
pjesmom Stari Pjer. U kratkom usmjerenom razgovoru naglasit üemo
uþenicima da je svaki rat najgore što se þovjeku i zemlji može dogoditi.
Hrvatska nikad nije vodila napadaþki rat, a Hrvati su preþesto ginuli i
ratovali za tuÿinske interese. U Drugom svjetskom ratu veüina hrvatskoga
naroda bila je na antifašistiþkoj strani. U Domovinskom ratu Hrvati su se
branili i uspjeli ostvariti san sanjan stoljeüima.
b) Stvaralaþko izražavanje: podijeljeni u skupine, uþenici usporeÿuju ovu
pjesmu s Maruliüevom pjesmom Molitva suprotiva Turkom i narodnom
pjesmom Zrinjski i Frankopan s obzirom:
- na temu (rat koji se ne može izbjeüi, koji je nametnut, u kojem se nužno
branimo)
- na ideju (mir, þežnja za mirom, þežnja za ureÿenom domovinom: kuüom)
- na hrvatskog þovjeka, borca i ratnika, narod i njegov
položaj
- na posljedice rata (one su uvijek opüenite, ali iza svakog novog
rata – veüe i teže)
- na pišþev stil, jezik, stilska izražajna sredstva (pjesniþke slike)
- na pjesniþku formu/oblik.
200
Prisjetite se Kolumbiüeva teksta Djetinjstvo iz þitanke za peti razred pa
usporedite:
a) motiv /sliku jednog i drugog bosiljka
b) ugoÿaj koji vlada u jednom i drugom dvorištu
c) likove i raspoloženje koje ih prožima.
U kakvom su odnosu slike idiliþnih (u Djetinjstvu) i ovih, ratnim vihorom
opustošenih, prizora?
Imenuj stilsko izražajno sredstvo koje prepoznaješ u tom!
4. aktualizacija:
Domovinski rat i rat uopüe. Invalidi i naš odnos prema njima.
LJUDSKA PRAVA
ýlanak 3.
ýlanak 17.
Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.
integracija
Uoþavanje vrednota govorenoga jezika u þitanju: artikulacija glasova, naglasak,

brzina, stanka, jaþina, ton, isticanje rijeþi.
Opisivanje. Pripovijedanje. Pisanje izvještaja ili problemskog þlanka.
korelacija
Povijest. Sat razrednika. Svi predmeti.
zanimljivosti
Pjesnik J. Franiþeviü Ploþar u Drugom svjetskom ratu bio je komandir þete u

Biokovskom odredu (1942.) i komandant brigade (danas bi, dakle, bio
zapovjednikom). U ratu mu je izišla i prva zbirka pjesama Preko rovova
(1943.).
Mars je bog nestalan, denes ti pomore, zutra pako neþe, ali pak ne more.
(G. Kapucin)
Ni u najduljem miru, þovjek ne govori toliko besmislica kao u najkraüem ratu.
(P. Jean)
Nikada nije bilo dobrog rata ili lošeg mira. (Franklin)
Rat je igra koju kraljevi nikad ne bi igrali kad bi njihovi podanici bili pametni.
(W. Cowper)
201
PRIýA ZA RODITELJE
Siniša Glavaševiü
Napomena: Razgovarajuüi s uþenicima o Vukovaru, uþitelji(ce) üe

nastojati ukazati uþenicima (koji su u vrijeme Domovinskog rata bili
dojenþad i ne mogu se toga sjeüati) na sve strahote koje su prošla
vukovarska djeca, provodeüi dane u mraþnim podrumima bez vode,
hrane, struje, grijanja, na njihove strahove, suze, rane u njihovoj duši, na
traume zbog gubitka roditelja, na prilagodbu i prihvaüanje ( i l i
neprihvaüanje) od strane sredine u koju su smještena kao prognanici iz
vlastitog doma. U tom svjetlu i poruka ovoga djela bit üe istinitija.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva teksta.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih slojeva teksta.
Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza u proznom zapisu.
Otkrivanje i uspostavljanje smisla teksta.
Motiviranje uþenika za samostalno þitanje Glavaševiüevih tekstova.
Poticanje uþenika na samostalno korištenje i prikupljanje sekundarnih izvora
literarne i druge graÿe (Vukovar, Domovinski rat).
b) obrazovni zadaci
Crtica ili zapis. Tema. Poruka. Simbolika teksta. Preneseno znaþenje. Epistolarna proza.
c) odgojni zadaci
Odgajati uþenike za buduünost u kojoj üe biti zauvijek slobodni i sretni u svojoj domovini, u
sigurnosti roditeljskoga doma, a kad jednom odrastu da nikad ne požele rat, nego
izgraÿuju pošteni i radišni svijet na zadovoljstvo generacija koje üe doüi.
Potrebna nam je majþina i oþeva ljubav, njihova skrb jer smo þudesno nastali iz njihove
ljubavi, i kad ih više nema, prati nas i grije njihova ljubav.
Dijete je darovano ovom svijetu, a ovaj svijet je darovan djetetu.
202
Omoguüimo djeci da izrastu u srþana i istinoljubiva biüa.

Utjecaj obiteljskog odgoja na oblikovanje osobnosti.
Ukazati na negativne pojavnosti suvremenoga otuÿenog svijeta, svijeta bez ljubavi za
þovjeka, ali i na ljubav i prijateljstvo kao najvažnije životne vrijednosti.
Žrtve Domovinskog rata ne smijemo nikad zaboraviti jer 1991. godine Hrvatsku je branio
Vukovar hrabrošüu i ustrajnošüu svojih stanovnika.
KOPD UN-a þl. 5.
Roditelji imaju prava i dužnosti usmjeravati i voditi dijete prema njegovim razvojnim
sposobnostima, to isto rijedi i za þlanove proširene obitelji, kako predviÿaju mjesni obiþaji.
KOPD UN-a þl. 8.
KOPD UN-a þl. 9.
Dijete ima pravo na održavanje osobnih odnosa s oba roditelja, na neposredne doticaje s
njima, bez obzira na meÿusobnu odvojenost roditelja.
KOPD UN-a þl. 18.
Oba su roditelja odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji ili zakonski skrbnici su
prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. Dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna
briga.
Državne ugovornice poduzet üe sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i izobrazbene
mjere zaštite djeteta od svih oblika tjelesnoga ili duševnoga nasilja, povreda ili zlouporabe,
zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, u što je ukljuþena i
spolna zlouporaba, dok o djetetu brinu roditelji, zakonski skrbnici ili neka druga odgovorna
osoba þijoj je brizi dijete prepušteno.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj(ica) þita þlanke 5., 9., 18. i 19. Konvencije o pravima djeteta.
Razgovor o pravima djeteta.
b) Napišite ljestvicu životnih vrijednosti. Stavite na vrh onu koja vam je
najvažnija (važnost neke vrijednosti mijenja se).
Npr.: roditelji, ljubav, obitelj, zdravlje, sloboda, bogatstvo, slava, pravda,
posao, skromnost, iskrenost…
Možete li napraviti ljestvicu vrijednosti svojih roditelja? Uoþavate li
sliþnosti i razlike? Porazgovarajte i zakljuþite!
c) Razgovor ili kratki zapis o roditeljskoj ulozi u sadašnjem životnom
trenutku. Imaju li tvoji roditelji vremena i strpljenja za tvoje probleme,
priþe, viceve, ljubavi. Slušaju li te kad o tome priþaš?

Što znaš o Siniši Glavaševiüu? Što znaš o herojskom gradu Vukovaru? Kako su
oni povezani?
Komu Glavaševiü upuüuje rijeþi istine, ljubavi? Koga upozorava? Zašto?
Potkrijepite svoje tvrdnje i stajalište reþenicama iz teksta.
Tko je i što je na ljestvici vrijednosti Siniše Glavaševiüa u ovom tekstu, nastalom
1991. tijekom najžešüih þetniþkih napada i napada JNA na Vukovar?
203
Zamislite duhovni svijet þovjeka, muža i oca koji pod granatama razmišlja
kako je iznio u tekstu. Kakva je to osoba? Ima li želje za osvetom u njegovim
rijeþima? Ima li mržnje? Što iz toga zakljuþujete?
Slažete li se s piscem da su djeca najveüe blago buduünosti, jedino dobro
koje je þovjeþanstvu ostalo? Zašto? Iznesite svoje mišljenje!
Neke reþenice imaju preneseno znaþenje. Naÿite ih i pokušajte objasniti.
Zamislite situacije o kojima govore te reþenice.
Jeste li u Glavaševiüevim rijeþima prepoznali i ljubav svojih roditelja, njihovu
brigu, pažnju?
Ponudite ovaj tekst roditeljima, neka ga proþitaju, a onda porazgovarajte s
njima, zapišite njihove misli, razmišljanja, primjedbe. Proþitajte ih na satu
hrvatskoga jezika ili na satu razredne zajednice.
a) Prikupi podatke o Siniši Glavaševiüu, njegovu sudjelovanju u
Domovinskom ratu, njegovoj tragiþnoj sudbini i o ostalim dogaÿanjima
vezanim za Vukovar.
b) S prijateljima u razredu osmisli i napravi pano s pojedinim þlancima iz
Konvencije o pravima djeteta koje üete sami odabrati kao najvažnije.
c) Napiši nježno pismo vukovarskom drveüu ranjenom u ratu, vukovarskim
kuüama. Misli pritom i na Vukovarce, ali njih ne spominji.
4. aktualizacija:
Razgovor o djetetu kojem je uskraüeno školovanje zbog HIV pozitivne krvne
slike. (Roditelji nezaražene djece nisu dopuštali da zaraženo dijete ide u isti
razred s njihovom djecom, bojeüi se zaraze, iako se ona ne može prenijeti
nego tek neposrednim dodirom s krvlju zaraženoga). Iznesi svoje stajalište,
stajalište svojih roditelja, sredine u kojoj živiš. Slažeš li se ti s njihovim
mišljenjima? Zašto? Objasni.
Jesu li imali pravo oni koji su dali ime i lik toga djeteta u javnost? Što misliš?
Ponudi svoje rješenje! Ima li mjesta za to dijete u tvojoj školi? Jeste li o tome
razgovarali na satu razrednika? Tko je zatajio istinu o pravima djece? Što bi
rekao Siniša da je živ? Vrijeÿamo li ovim þinom prema Eli i uspomenu na
Sinišu Glavaševiüa i njegove rijeþi o djeci?
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Raspravljanje. Argumentiranje.

Pisanje etnika, ktetika, ojkonima.
Diktat (stvaralaþki ili izborni) zasiüen rijeþima vezanim uz krajeve i ljude
Vukovarsko-srijemske županije (npr.: Srijem, Vukovar, Dunav, Vuka, Šapudl,
dunavski…).
korelacija
Povijest– Domovinski rat, stradanja, prognanici...

Zemljopis – istoþna Hrvatska, Podunavlje.
204
Glazbena kultura – pjesme Vukovaru.

Sat razrednika – roditeljska ljubav i skrb, odnosi u obitelji.
zanimljivosti
Vukovar je grad i luka na ušüu rijeke Vuke u Dunav. Dunavom preko Vukovara
brodovi svakodnevno vuku „šlepove" i prevoze teret do crnomorskih luka.
Stanovnici mjesta uz Dunav svoje male þamce za pecanje i vožnju Dunavom
nazivaju þikla.
205
KANAĈANI
Antun Šoljan
Napomena: Za interpretaciju ovoga teksta potrebna su dva nastavna

sata, a zasiüenost tuÿicama þini tekst pogodnim za bogaüenje rjeþnika
(sinonimi). Ukoliko je zaviþaj uþenika „iseljeniþki" (ima li koji hrvatski kraj,
a da nema taj „epitet"?!), ovoj temi može se posvetiti cijeli radni tjedan po
veü poznatom integracijskom principu: književno djelo biva predloškom
za sva podruþja u hrvatskom jeziku. Umjesto ovoga teksta, uþitelj(ica)
može odabrati koji drugi tekst iste tematike, naveden u rubrici
zanimljivosti.
METODIýKI SUSTAV
a) problemski pristup
zadaci i ciljevi

književnog djela.
Razvijanje svijesti o ulozi hrvatskoga jezika u oblikovanju (izgraÿivanju) osobnosti i
pripadnosti hrvatskome narodu.
Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja.
b) obrazovni zadaci
Tema. Poruke djela. Karakterizacija likova. Pripovijedanje u 1. licu.

Socijalni okvir zbivanja. Metafora. Usporedba. Suprotnost. Onomatopeja. Ironija.
Stajalište pisca prema temi koju obraÿuje, koja ga je motivirala.
Esej. Hrvatska emigracija. Šoljan – pjesnik (uz pjesmu Golubice vukovarske povratak, nalazi
se jedna Šoljanova pjesma).
c) odgojni zadaci
ýovjekova iskonska povezanost s narodom kojemu pripada, s njegovom tradicijom,

obiþajima i vjerovanjima. ýovjekovo pravo na sretan život i ljudsko dostojanstvo.
206
Hrvatski jezik kao najveüe nacionalno blago svakoga Hrvata.

Istaknuti životnu dramu obiþnog hrvatskog þovjeka.
Isticanje ljepote i snage našeg jezika. Ljepota i uzvišenost te težina i prokletstvo pjesniþkog
poziva; pjesnik kao duhovni voÿa naroda.
Ljubav prema domaüem krajoliku i þovjeku. Ljubav prema Hrvatskoj kao domovini svih
Hrvata. Neuništivost naroda koji se bori za slobodu.
LJUDSKA PRAVA
ýlanak 13.
2. Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, ukljuþujuüi svoju, i vratiti se u svoju zemlju.
LJUDSKA PRAVA
ýlanak 14.
1. Svatko ima pravo pred progonom tražiti i uživati utoþište u drugim zemljama.
2. Na to se pravo ne može pozivati kad su progoni posljedica nepolitiþkih zloþina ili djela
protivnih ciljevima i naþelima Ujedinjenih naroda.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Problemi hrvatske emigracije u vrijeme Jugoslavije.
b) ýitanje pjesme koja govori o iseljeniþkoj tuzi za domovinom.
2.a) stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

a) UVOD: Nakon motivacije i þitanja teksta, napravimo letimiþan motivacijski
ispit (pismeno).
Pitanja za motivacijski ispit
- O kakvim Kanaÿanima govori Šoljan u ovom tekstu?
- Kako je naše iseljene Hrvate doživio pisac?
- Jesu li naši iseljenici našli sreüu u inozemstvu?
- Kako se bivša država (vlast) odnosila prema Hrvatima u zemlji, a kako
u inozemstvu?
(Analizom djela izdvojili smo 26 navoda okupljenih oko temeljnih
problema.)
b) STVARANJE PROBLEMSKE SITUACIJE
Problemsko pitanje: Jesu li naši iseljenici našli sreüu u inozemstvu?
a) Jedan dio uþenika zastupat üe mišljenje da su naši iseljenici našli sreüu u
tuÿini jer je u domovini bilo teško živjeti.
b) Drugi üe dio braniti stajalište da naši ljudi vani nisu našli sreüu jer su bili
napušteni od državne vlasti, patili su za domovinom i sl.
Odgovorom na þetiri postavljena pitanja i ovom kratkom raspravom
dovoljno smo zainteresirali uþenike za istraživanje problema.
c) DEFINIRANJE PROBLEMA I METODA RADA
U ovom dijelu nastavnog sata uþitelj dijeli listiü ili stavlja prozirnicu na
kojoj su napisana sva pitanja. Pitanja þitamo svi i uoþavamo da je
kompleksnost problematike vezana uz idejno-tematski sloj djela,
karakterizaciju likova i odnos pisca prema temi o kojoj piše.
Organizacija rada: Radi se individualno (po 4 zadatka u šest redova,
individualno). Brojke u zagradi odnose se na broj citata.
207
Pitanja (na listiüu):

1. O kakvim Kanaÿanima govori Šoljan u ovom tekstu?
2. Tko ga je motivirao da napiše ovaj tekst (esej)? Zbog koga ga piše? (3, 4,
5, 6, 7)
3. Kako je protekao prvi susret pisca i iseljenika? (12)
4. Kako je naše iseljene Hrvate doživio pisac? (1)
5. Jesu li naši iseljenici našli sreüu u inozemstvu?
6. Oþekuju li oni vijest iz domovine koja navješüuje njihov povratak? (2)
7. Iz kojeg su kraja naše domovine oni odlazili u tuÿinu? (4, 6, 7, 17, 22)
8. Jesu li se povlaþili u anonimnost? (8, 9)
9. Jesu li mnogi Hrvati morali otiüi u svijet samo da mogu nastaviti fiziþki
živjeti? (10)
10. Kako su živjeli u bivšoj državi? Jesu li oni koji su ostali primjeüivali da nas je
sve manje? (11)
11. Kakav je bio položaj Hrvata u bivšoj Jugoslaviji? Je li nam povijest bila
sklona? (18)
12. Kako se bivša država (vlast) odnosila prema Hrvatima u zemlji, a kako u
inozemstvu? (15)
13. Kako je pisao tadašnji tisak o našoj dijaspori? (15)
14. Prijeti li im odnaroÿivanje? (13, 14)
15. Jesu li živjeli u tuÿini nesigurnim i neizvjesnim životom? (16)
16. Uljepšavaju li iseljenici slike svog bivšeg zaviþaja? Za þim pate? Kakav
život žele? (17)
17. Jesu li bili zadovoljni svojim posjetom bivšoj domovini (zaviþaju)? Što ih
je razoþaralo? (17)
18. Što govore i kako govore iseljeni Hrvati kad posjete rodni kraj? (20)
19. Kako su razmišljali mladi u domovini? Kako su se odnosili prema radu i
svom uspjehu u životu?(19)
20. Što veže Hrvate u inozemstvu? (21)
21. Kako je pisac progovorio pred publikom u Kanadi? Kakvu je snagu
imala njegova rijeþ? (23, 24)
22. Kako doživljavaju svoj hrvatski jezik u tuÿem svijetu? Što ne žele
priznati? (22)
23. U þemu je snaga hrvatske rijeþi? (25)
24. Ispišite nekoliko poruka ovoga teksta koje su vezane: a) uz hrvatski
narod, b) uz hrvatsko iseljeništvo, c) uz hrvatski jezik.
d) SAMOSTALAN RAD NA ISTRAŽIVANJU

Uþenici mogu pristupiti istraživanju. Olovkom üe obilježiti ili prepisati
dijelove teksta u kojima se nalaze potkrjepe danih problema. Pored teksta
upisivat üe svoje napomene, asocijacije, pomisli, primisli, sudove i dr.
208
Priložena tablica nastala je prema cjelovitom tekstu (A. Šoljan: Molitva na

šetalištu, Zagreb, Mozaik knjiga, 1996.)
Tijekom istraživanja uþenici üe vjerojatno doüi do ovih ulomaka,

dijelova teksta. Pretpostavlja se da üe upisati i sliþne napomene:
Redni
broj Navod (citat) Tumaþenje
Izgubili su osobnost, postali su svi

Doþekao me je taj zid isti, bezliþni. Mnogo ih je takvih u
1. lica, jednakih, bezliþnih… izgnanstvu. Pisac se našao pred
zidom, zaprekom. Iznenaÿenje,
zgrožen.
2. Nebrojeno mnogo usijanih,
... privida mi se kao zapaljivih oþiju. Nevjerojatno
jedno jedino lice, živo, s željni novih vijesti iz zaviþaja i
tisuüama užagrenih oþiju, domovine. Svi u istoj namjeri
polipski gladno, puno da þuju što lijepo iz domovine,
nade… kakvu novost, poruku koja üe
im mnogo znaþiti. Možda i
navijestiti njihov povratak.
…zbog onog dragog

þovjeka u Ottawi, tvrdog Hercegovci su mnogi morali
Hercegovca, koji se toliko otiüi u dijasporu. Tuga što se ne
3. grize što misli da neüe može vratiti u zaviþaj. Sumnja
doživjeti da vidi rodno da üe povratak u domovinu
mjesto, da mu to doživjeti za svoga života.
zagorþava inaþe lijep i
sretan život
Mladi, marljivi i poduzetni ljudi
Zbog onog mladog, takoÿer su morali pobjeüi ili
marljivog i poduzetnog otiüi u izbjeglištvo. Mnogom je
4. mladiüa u Torontu, koji je mladom þovjeku, koji je
morao otiüi prije nego je vjerojatno naglašavao svoje
završio školovanje… hrvatstvo, bilo prekinuto
školovanje jer to ondašnjoj
vlasti nije odgovaralo.
Zbog one skladne, smirene
zagorske obitelji u Calgaryju Neki su se morali sviknuti na
5. koja je svesrdno prihvatila nov život. Ne gaje svi nadu u
širinu i slobodu okolne povratak.
prerije kao svoj krajolik, Zagorci su kao i drugi naši ljudi
koja ne gaji nikakve iluzije takoÿer morali napustiti svoj
da üe se vratiti… rodni kraj.
Zbog onih mojih
razgovorljivih Neke navike ljudi su sa sobom
6. Dalmatinaca, koji po ponijeli u tuÿi svijet. I
Vancouveru šetando, kao Dalmatinci su morali preko
po splitskoj rivi… granice.
209
Htjeli smo se þesto

ututkati u spasonosnu Izgnani Hrvati þesto su u tuÿini
7. anonimnost tuÿine, da pronalazili utoþište u
nas ne prepoznaju, da ne anonimnosti.
budemo ništa… Bili su nitko i ništa.
…„naše" smo þak i
8. izbjegavali. „Naših" smo Nisu se družili s našima bojeüi
imali i doma. „Naše" se izdajica, špijuna, agenata
nam nije govorilo puno tajne službe koji su ih vrlo þesto
dobrog.. pratili, a i namjerno ih likvidirali.
Ispalo je nekako da „naši"
ne putuju da svijet vide, Mnogi su Hrvati morali otiüi u
nego da tamo žive, da nisu svijet samo da mogu nastaviti
9. na privremenim izletima, fiziþki živjeti. Mnogi od nas u
nego zauvijek. Koliko je domovini nisu posveüivali
trebalo da to „zauvijek" dovoljnu pozornost ljudima
dopre do svijesti njima, ne takvih sudbina.
znam, ali nama je trebalo
dugo.
U Jugoslaviji nismo živjeli, kao
sav ostali normalni svijet, veü
smo, bar veüina onih koji se
Vrijeme je za nas stalo. nisu snašli, životarili. Drugi su
Rat kao da je bio juþer.: nam odreÿivali kako je ispravno
10. godine mira prolazile su živjeti, kako moramo živjeti, a
kao u nekom polusnu. mi o tome nismo imali prilike
Život nam se pružao, kao samostalno odluþivati. Nismo ni
maloj djeci, na žliþice. zamijetili da je nas Hrvata sve
Nismo ni primijetili kako manje, da izumiremo, da smo
se prorjeÿujemo, kako ih narod na samrtnoj postelji,
sve više odlazi, kako smo narod koji üe biti izbrisan iz
„mi" sve manje mi. povijesti. Takva nam je opasnost
prijetila, a mi smo, vjerojatno,
gledali samo sebe i zaklapali oþi
pred stvarnošüu koja nas je
okruživala.
…i doþekali su me kao Pisac se u Kanadi, meÿu
svojeg. Gledamo se kao Hrvatima osjeüao kao meÿu
11. obitelj koja se okupila svojima, ugodno, sretno.
nakon dugog vremena, Nastoje jedni drugima s lica, iz
pa se jedva i gesta i mimike otkriti što
prepoznaje… osjeüaju jedni prema drugima,
Pokušavamo prepoznati koliko je povjerenja i iskrenosti
što jedni za druge u onom drugome, koliko je
osjeüamo. ljubavi meÿu njima.
210
Naši su ljudi postali osobe koje

Koliko su Hrvati, toliko su i imaju dvije domovine ili su
12. Kanaÿani. možda oni nesretnici koji ne
pripadaju niti jednoj od njih?!
Odnaroÿivanje.
Koliko su mi, toliko su i
13. oni. Oni su i Hrvati i Kanaÿani.
Zovu ih gastarbajterima. Politika

naše bivše države je dvoliþna.
Tisak (ondašnje novine) služe
Viÿao sam, dakako, i prije toj nehrvatskoj politici. Ne
po svijetu naše, kako ih, s dodiruju se u svojem pisanju
nešto suüuti ili zavisti, zovu bitnih problema, nego idu na
„gastarbajteri" i naslušao se „zatupljivanje" þitalaþke
sentimentalnih priþa, koje je publike. Jeftino se prodaju
naša licemjerna službena (novine i novinari). Snažna
štampa promicala, o „þežnji državna propaganda: „To su
za zaviþajem", o „raskinutim sve ustaše, izdajnici, agenti
obiteljima", o „porušenim Zapada, rušitelji samoupravnog
ognjištima", o socijalizma, osobe koje ne
„peþalbarskim sudbinama", cijene bratstvo i jedinstvo i dr."
14. garnirajuüi ih folklorom, Naši prognani Hrvati nisu im se
državnom propagandom i sviÿali, ali je država njihov
lažnim obeüanjima – mukotrpno zaraÿen novac bez
gledajuüi pritom kako da skrupula uzimala radi vlastite
uzme što više njihovih teško koristi. Država (vlast) nije vodila
zaraÿenih deviza, a da im u ispravnu politiku prema
iseljenim Hrvatima. Djeca naših
isto vrijeme ne da ni
ljudi nisu, u mnogo sluþajeva,
udžbenike ni uþitelje vlastita
imala osigurano školovanje na
jezika.
materinskom hrvatskom jeziku,
veü su uþeüi na stranom jeziku
zaboravila i tko su, i što su, i
kamo idu. Hrvata je, kao i
Hrvatica, bivalo sve manje,
postajali su novopeþeni Nijemci,
Kanaÿani, Amerikanci i dr.
Susretao sam te
nesigurne i uplašene, Iseljenici su živjeli neizvjesnim,
raspete ljude: jednom nesigurnim životom iz dana u
nogom u tuÿini, odakle dan, iz godine u godinu.
15. ih mogu svaki þas izbaciti, Rastrojeni, nervozni, nesigurni,
kao nepoželjne, a preplašeni, sumnjivi, kao da sa
drugom u domovini sobom vuku neku zaraznu
(drugom Jugoslavijom), neizljeþivu bolest.
gdje ih mogu svaki þas
više ne primiti kao
sumnjive.
211
O da, nostalgija im još

ocrtava pred oþima
idealizirane slike staroga Žude za rodnim krajem.
kraja, hercegovske Uljepšavaju slike svog bivšega
kamenjare, liþke pašnjake, života i zaviþaja. Pate za svojom
ubavo Zagorje, neki Hercegovinom, Likom,
„prirodan" život… meÿu Zagorjem. Žele da žive i umru
„svojima". Ali oni u dubini tamo gdje su i roÿeni. Svjesni
16.
duše znaju da toga kraja, su da su izgubili život kojim su
toga života više nema. živjeli njihovi preci. Znaju da je
Možda tu iluziju gaje još mnogo toga izgubljeno. Neki se
samo oni meÿu njima koji se i ne smiju vratiti u domovinu.
ne mogu ni na kratko vratiti Oni koji se smiju vratiti u rodni
da to vide svojim oþima. Oni kraj, razoþaraju se životom
koji doÿu u privremeni kojim se živi u njemu.
posjet brzo gube iluzije.
Postavljaju si vjeþno pitanje:
I kad se vrate, pitaju se zašto su morali otiüi? Zar se i u
samo jedno: zašto? Hrvatskoj ne može na
Hrvatska ne može biti uljudbeni, civilizirani, þovjeku
kao Kanada, zašto se primjeren naþin, živjeti i raditi,
17. tamo ne bi moglo živjeti i planirati i ostvarivati svoje
raditi jednako dobro? ciljeve, želje, dosanjati svoje
Zašto se ne može tako snove? Iako je povijest uþiteljica
živjeti u Hrvatskoj, preslab života, þije bi im iskustvo
sam da odgovorim, sigurno pomoglo, ona je za njih
možda bi trebalo pitati (naše ljude u dijaspori)
cijelu povijest- pa makar, nezainteresirana. I sreüa i
kao obiþno, slegnula sudbina nam je okrenula leÿa!
ramenima! Kao da smo uklet narod.
Ali kad me netko od tih
posjetilaca upita sa Mladi se u bivšoj državi nisu
zgražanjem kako to da nauþili raditi. Mladi su svjesni
toliko mladih ljudi u da se ne isplati biti pošten i
starom kraju ništa ne radi valjano raditi jer postoje i lakši
i ne zna raditi, onda im putovi kojima se može osigurati
kažem ono što znam: oni ugodan, bezbrižan i lagodan
su kroz sve ove godine život. U bivšoj je državi vladalo
18.
nauþili samo jednu stvar – nepoštenje, kriminal politiþke
da se poštenim radom elite i onih koji su ih opsluživali.
ništa ne može steüi. Da bi dobro živjeli, mnogi su
Postiüi se moglo nešto morali otiüi preko „grane" ili
samo ako odeš u preko „velike bare". Postojala
politiþku školu ili u su samo dva naþina da se
inozemstvo – to ti je obogatiš – politikom ili odlaskom u
gotovo sav izbor – a inozemstvo radeüi najgore poslove
inaþe si, zna se što: crnac, za poslodavce. ýovjek je u
nigger, kopaþ, i radiš tek ondašnjem sustavu radio tek radi
toliko da preživiš. Praviš održanja gole opstojnosti
se da radiš da bi se pravio (egzistencije).
da živiš.
212
Oni meÿu njima koji se ne

vraüaju nego svraüaju, sve Stvarnost i mašta se sve više
više vide razlike izmeÿu svoje razilaze. Postoje dvije slike
slike o domovini i domovine. domovine. Sve su veüe razlike i
Izmeÿu nas i njih. I dok izmeÿu Hrvata. Iseljenici se nama
govore o tome, osjeüam i predstavljaju kao slobodnomisleüi
sam jednu razliku: oni govore svijet. Ne boje se reüi istinu, ma
kao slobodni ljudi, koji se ne kako ona za nekoga poražavajuüa
boje da istinu vide i da je bila. Mi lažemo ili se ulagujemo,
slobodno kažu: ne boje se laskamo... Mi smo suviše oprezni.
19.
þak ni domovine. Govore bez Bojimo se da netko našu neku
onog stalnog opreza u izjavu ne shvati krivo pa üemo
rijeþima, bez znaþenja zbog toga još i odgovarati. Ne
skrivenih izmeÿu redaka, bez samo da nas je strah od onoga
straha od „zlonamjernog što govorimo, nego se bojimo i
tumaþenja", koji su se uvukli slobodno, „svojom glavom",
neizljeþivo u naš govor, u misliti. ýak nam je i život bio u
samo mišljenje. Taj naš oprez opasnosti ako bismo izrekli ili
nije oprez mudrosti, nego napisali nešto što nije odgovaralo
oprez egzistencijalni: tadašnjem komunistiþkom
govorimo ne da nešto sustavu. Bojali smo se biti svoji.
kažemo, nego da preživimo. Htjeli smo nalikovati na sve druge
Pravimo se da govorimo. oko sebe. Imitacija govora.
I pitam se što ih je zapravo
okupilo tu ispred mene i što
ih, bez obzira na razlike Hrvate u iseljeništvu povezuje,
20. starosti, profesija, spola, okuplja, kao majka svoju djecu
vjere, imovnog stanja, –jezik, hrvatski jezik.
trajanja i razloga izgnanstva,
ujedinjuje? Samo to što
govore istim jezikom.
I oni hoüe da ga (hrvatski jezik, Jezik je sam život. Jezik je
govor) opet jednom þuju: djetinjstvo, mladost, dom, najdraži
govor svoga plemena, priþu oko nas, jezik je spona koja nas
oko vatre, oko koje se spaja. Jezik krijepi dušu, snaži duh,
okupljaju u noüi, najljepše rijeþi drži na životu u surovim okolnostima.
koje se pamte i koje griju Rijeþi su glazba, pjesma koja nas
iznutra, pjesme koje nas u tješi, hrabri, potiþe… Izgubiš li jezik,
hladnom svijetu zaogrüu izgubio si sebe. I mnogi od
toplinom. Hoüe da þuju kako u Slavonaca, kojima je Bog dao takvu
21.
rijeþima treperi glazba napola plodnu i pitomu zemlju, morali su
zaboravljenih glasova (njihovih pobjeüi s nje jer vlast nije htjela da
roÿaka, njihova roda), kako u žive slobodno,
sibilantima šumi vjetar u bogato i sretno. I mnogi je
slavonskim šumama, kako se u otoþanin otišao u peþalbu u tuÿi
grlenim glasovima kotrlja nepoznati i negostoljubivi svijet. Ne
šljunak na bašþanskom žalu. žele priznati da su ih svi napustili,
Hoüe þuti da nisu sami na da su kao siroþad podavana
svijetu, da im život nije zauvijek drugima. Žele zaboraviti da žive
presjeþen na dvoje, da nisu poloviþan život. Žele þuti hrvatsku
otuÿeni od vlastite prošlosti. rijeþ iz zemlje Hrvatske koja
Hoüe þuti glasove iz Atlantide. pomalo nestaje, kao i Atlantida.
213
... otkrivam da govorim

opet jednom kao pjesnik,
nešto što sam veü gotovo Pjesnik je glas naroda. Ljudi u
zaboravio u ovim ciniþnim domovini znali su biti ljubomorni
(podrugljivo drskim) jedni na druge,
vremenima. Rijeþi ovdje možda þak i zlobni. Antun
(meÿu dijasporom) opet Šoljan pred hrvatskom je
imaju nekadašnju svježinu dijasporom progovorio kao
samoga daha. Govorim iz pravi, originalni, nepatvoreni
duše… Rijeþi ne treba hrvatski pjesnik. Rijeþ se izmeÿu
22. pjesnika i hrvatskog iseljenika
zapisivati, one su tu kao
voda u svom prirodnom nalazila u svom prirodnom
kruženju. Hrvatski sam okružju. Daruju jedni drugima
pisac i oni su moja ono što im je najvrjednije. Naš
prirodna publika. Živimo, narod nije imao sretnu povijest.
makar na kratko, u stanju Tuga nad sudbinom.
prirodne razmjene
dobara, u kojem smo, s
nešto više povijesne
sreüe, mogli živjeti trajno.
Pisac se našao pred snažnim
Što im govorim? Priþe, emocijama. Stvara na licu
pjesme, legende. Kao u mjesta, bez kalkuliranja, bez
groznici, fabuliram na licu geste. Pišþev je jezik opet
23. mjesta. Ne slušaju smisao: onakav kakvim je govorio dok
slušaju samo glazbu rijeþi, se slobodno osjeüao. Jezik u
pamüenje cijelog jezika. sebi sadrži sjeüanje þitavog
Jezik u mojim ustima naroda. Hrvati su saþuvali svoj
opet pjeva kao nekoü, jezik, On se nije izgubio,
nepotrošen, nevin, svet. nestao, ostao je þist i svet za
svakog onog koji je njime
progovorio.
I odjednom, godine više
ne znaþe ništa, daljine, Velike razdaljine ponekad ne
24. oceani, ratovi. Rijeþi su dijele i razdvajaju ljude. Velika
opet jednom þarobne i je snaga hrvatske rijeþi.
prepuštam im se kao
dijete.
Pjesme opet premošüuju
jaz šutnje i zaborava,
preko svih zavada, svih Jezik i miri ljude. On ih i spaja.
ograda, svih Hrvatski jezik veže naše ljude s
25. nesporazuma i starih domovinom i onima koji u njoj
uvreda. Kaže se da žive. Hrvati se ne trebaju dijeliti
pjesme i priþe grade meÿu sobom. Moramo biti
mostove meÿu narodima složni i jedinstveni kad to
- ovdje ga grade izmeÿu zatreba. Ne dijelimo se. Mi smo
jednog naroda… makar JEDAN NAROD.
u samo ovom kratkom
sretnom þasu, osjeüam da
smo jedan narod..
214
e) ANALIZA REZULTATA, KOREKCIJA I DOPUNA

Nakon istraživanja uþenika (pronalaženje teksta i pisanje odgovora)
pristupamo analizi (rašþlambi djela).
Uþenici se javljaju, þitaju ulomke u kojima su pronašli odgovore i rješenja
problema. Uþitelj takoÿer bira najupeþatljivije ulomke i þita ih uzorno.
Time osvježava estetski doživljaj. Odgovore za odreÿeni broj problema
pišemo na ploþu (ili na prozirnicu) u obliku teza.
f) ZADAVANJE ZADATAKA ZA SAMOSTALAN STVARALAýKI RAD
2.b) interpretacija u užem smislu rijeþi:

U interpretacijsko-analitiþkom pristupu potrebno je slijediti pitanja iz
þitanke, a mogu poslužiti i neke etape problemskoga pristupa.
a) Napiši kritiþki osvrt na ovaj tekst Antuna Šoljana.
b) Pitaj roditelje ili starije ukuüane što znaju o hrvatskoj emigraciji.
c) Pronaÿi novinske þlanke iz vremena bivše Jugoslavije u kojima je
ispripovijedana neka zanimljiva priþa naših emigranata.
d) Cesariüevu pjesmu Trubaþ sa Seine pjeva Ibrica Jusiü. Nakon
zajedniþkog slušanja, uþenici iznose/zapisuju svoje dojmove.
4. aktualizacija:
Odlazak mladih struþnjaka u inozemstvo danas.
Sport i inozemne karijere?!
integracija
Izražajno þitanje odabranih dijelova teksta. Pripovijedanje.
korelacija
Povijest– hrvatska emigracija, iseljeništvo nakon Prvog i Drugog svjetskog rata
zanimljivosti
Iseljeništvo je, nažalost, stalna tema u hrvatskoj književnosti (i povijesti).

Donosimo nazive pjesama pojedinih pjesnika koji su pisali o iseljeništvu: S. S.
Kranjþeviü, A. G. Matoš, V. Nazor imaju pjesmu istog naslova – Iseljenik;
Vladimir Vidriü – Putnik domu svom; D. Domjaniü – U rudniku; Tin Ujeviü –
Prognanik, Zvijezde u visini; Mate Balota – Pozdrav unima doma; Gustav Krklec
- Iseljenici; Pere Ljubiü – Kad iz svita dojdu; V. Vlaisavljeviü – Iseljenikovo pismo;
D. Ivaniševiü – Rijeþ o stricu Ivanu; Drago Gervais – Bog, domovina; Olinko
Delorko – Sestri jednog iseljenika; M. Franiþeviü – Dva tri puta na godišüe
dohodidu listi, Mat sinu þa gre put Amerik; V. Vida – Sjeüanje na Dalmaciju; D.
Cesariü: Što mi je govorio pariski vlak, Trubaþ sa Seine; Zvane ýrnja – Po sviete
i mnogi drugi.
215
ZVONO U PODNE
Vinko Nikoliü
Napomena: Ovom pjesmom uþenicima sedmoga razreda možemo

predoþiti pjesniþku osobu Vinka Nikoliüa ukoliko smo u šestome razredu
interpretirali njegovu pjesmu Dolac. Inaþe, ta pjesma (i pitanja uza nju iz
þitanke ili priruþnika) može biti predloškom za pismeni ispit samostalnoga
interpretiranja lirske pjesme nešto slabijim uþenicima, a pjesma Duga
navedena u priruþniku poslužit üe istoj svrsi, samo nešto boljim uþenicima.
Tako do izražaja može doüi uþenikovo razumijevanje uobiþajenih
Nikoliüevih motiva i uþeniþko poznavanje književnoteorijskih pojmova.

zadaci i ciljevi

Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava.
Razvijanje sposobnosti samostalnog karakteriziranja poetskog iskaza.
b) obrazovni zadaci
Temeljni motiv lirske pjesme. Motivi. Kompozicija i ritam. Lirska pjesma

nostalgiþnog ugoÿaja. Epiteti. Kontrast. Slobodni stih. Pjesniþke slike graÿene
pejsažnim motivima. Aliteracija. Simbol. Metafora. Grafiþki raspored strofa u
pjesmi.
c) odgojni zadaci
Ljubav i þežnja za vlastitom domovinom.

Ljubav prema domaüem krajoliku i þovjeku.
216
Poštovanje hrvatskih znamenja.

Povezivanje prirodnih pojava i ljudskog raspoloženja.
Razvijanje domoljubnih osjeüaja.
Sudbina naših hrvatskih ljudi koji su morali zbog svog politiþkog angažmana odlaziti u
tuÿinu. Veliþina i snaga Božje ljubavi prema þovjeku.
OPûA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
ýlanak 12.
Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili
prepisku, niti napadima na njegovu þast i ugled. Svatko ima pravo na zakonsku zaštitu protiv
takvih upletanja ili napada.
ýlanak 13.
1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja u granicama bilo koje države.
2. Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, ukljuþujuüi svoju, i vratiti se u svoju zemlju.
ýlanak 14.
1. Svatko ima pravo pred progonom tražiti i uživati utoþište u drugim zemljama.
2. Na to se pravo ne može pozivati kad su progoni posljedica nepolitiþkih zloþina ili djela
protivnih ciljevima i naþelima Ujedinjenih naroda.
ýlanak 15.
1. Svatko ima pravo na državljanstvo.
2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen državljanstva niti mu se smije odreüi pravo na
promjenu državljanstva.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Interpretacijsko þitanje pjesme Duga (istoga autora) ili samo kurzivom
naznaþeni dio (plavo – motivi koji se nalaze u obje Nikoliüeve pjesme što
uþitelja može potaknuti da ih interpretira komparirajuüi ih):
Duga
Kroz noü bez svanuüa plove naše laÿe.

Kockasti barjaci prkosno ih vode
Kroz oluje bijesne. – Da se barem naÿe
Neka luka mala do dana slobode!
Pokraj tuÿeg mora, na atlantskoj plaži

Vidim Jadran plavi, mjesto vode sive.
Za me svuda cvatu hrvatski pejzaži.
Ljudi moje zemlje sa mnom svagdje žive.
Zemlja moja draga u duši mi osta.

Kao živo biüe. Nad njom se iz Duge
Što se nasluüuje vrh srušena mosta,
Svete boje pletu, simbol mojeg puka.

Da najave konac odisejske tuge:
Veü se negdje zida Tomislava luka!
217
b) Interpretacijsko þitanje pjesama s istim naslovom Ĉuro Sudeta: Podne ili

Pere Ljubiü: Podne.
c) Slušanje pjesme Galeb i ja koju izvodi Oliver Dragojeviü. (Može i neka
druga pjesma sliþnoga ugoÿaja.)
d) Razgovor o Hrvatima koji žive u tuÿini (þovjekova þežnja za rodnim
krajem).

Na kojem se mjestu našao pjesnik (lirski subjekt):
a) na jednoj dalmatinskoj plaži
b) negdje daleko od Dalmacije?
Na temelju þega ste to zakljuþili?
Pjesnikov doživljaj podneva trajao je:
a) samo nekoliko trenutaka
b) duže vrijeme?
Objasnite i argumentirajte svoj odgovor.
Kako se osjeüa u tom þasu?
Koji ga je osjeüaj obuzeo:
a) ljubav prema svom dalekom zaviþaju
b) domoljublje
c)bol
d) ushiüenje ljepotom krajolika u kom se nalazi?
Objasnite i potkrijepite navodima iz pjesme svoje odgovore.
O kojoj, dakle, temi i kojem osjeüaju pjeva pjesnik?
Je li taj njegov trenutak doživljaja Dalmacije i domovine stvaran ili je samo
privid?
Kako je do njega došlo? Jesu li sunþeve zrake i more (ili suze) omoguüile
takvu iluziju?
Objasnite!
Pjesnik je krajolik koji ga okružuje predoþio:
a) vizualnim motivima
b) auditivnim motivima
c) taktilnim
d) olfaktivnim motivima?
Otkrijte u pjesmi potkrjepu svom izboru (odgovoru, tvrdnji).
Slike ostvarene gotovo svim osjetilima pjesnik gradi i stilskim izražajnim
sredstvima. Kojim? Kakva je njihova uloga u tvorbi tih poetskih slika?
(Prepoznat üete epitete, aliteraciju, metaforu.)
Jesu li te slike:
a) raskošne, prebogate pojedinostima i stilskim sredstvima
b) jednostavne, sasvim obiþne?
Objasnite svoj odgovor.
Je li vrhunac pjesnikova raspoloženja izazvan vizualnim ili auditivnim
dojmom? Dokažite!
Komu se zahvaljuje na tomu (doživljaju blizine zaviþaja)?
To þini: a) monologom
b) dijalogom?
Što je toþno?
Ciljanim izborom odreÿenog glagolskog oblika pjesnik je naglasio
218
iznenadnost, trenutak i kratkoüu svog doživljaja. Koji je to glagolski oblik?

Prepišite sve njegove oblike u svoju bilježnicu.
Promotrite grafiþki raspored stihova i strofa u pjesmi. Pronalazite li vezu
izmeÿu takvog njihova izgleda i sadržaja (motiva) koje one u sebi nose?
Je li ovo lirska pejsažna ili domoljubna pjesma? Na osnovi þega ste to
zakljuþili?
a) Na satu likovne kulture crtežom izrazi temeljni motiv i svoj doživljaj
pjesme.
b) Nauþi pjesmu lijepo krasnosloviti pazeüi na govorne vrednote kojima üeš
najplastiþnije izraziti svoj doživljaj ovog lirskog poetskog ostvaraja.
c) Navedi što više književnih tekstova (pjesama, pripovjedaka ili romana) koji
su tematski vezani za more. Prisjeti se tekstova iz þitanaka i lektire 4., 5.
i 6. razreda.
4. aktualizacija:
Kad þuješ da sat na zvoniku crkve otkucava podne, o þemu razmišljaš? Koje
ti se slike javljaju pred oþima? Zapiši ih u bilježnicu redoslijedom kojim ti se
i javljaju.
integracija
Pisanje vokativa. Pisanje velikog slova. Sklonidba imenice podne. Izražajno

recitiranje pjesme. Pojedinosti u opisu krajolika (auditivne, vizualne, taktilne,
olfaktivne).
korelacija
Fizika – stvaranje duge.

Povijest – Hrvati izvan Hrvatske – dijaspora (totalitaristiþki državni sustavi).
Likovna kultura – slikanje zaviþajnog pejsaža.
zanimljivosti
Dijalektizam kampanel/kampanil, raširen u Dalmaciji, dolazi od talijanske rijeþi

campana izvedene iz imena pokrajine Campania u kojoj su, prema predaji,
izraÿena prva zvona.
Od 15. stoljeüa zvona se i posveüuju posebnim zaštitnicima (tzv. titularima) te
se na njih utiskuju natpisi s porukama i poukama. Uz praktiþnu primjenu,
zvonima se pridaje i niz drugih – simboliþkih, pa i magijskih funkcija (tjeranje
zloduha).
Spektar sunþeve svjetlosti koji nastaje u kapljicama kiše kad istodobno sja
sunce i pada kiša, zove se duga. Svaka kap djeluje kao optiþka prizma. Uz
glavnu dugu katkad nastaje i sporedna.
219
VRATILI SE LIPI DANI

Aleksa Kokiü
Napomena: Želeüi þitankama Dveri rijeþi zaista pokazati svu raskoš

prostora hrvatske rijeþi, svu posebnost hrvatskih govora, uþitelji(ca)ma i
uþenicima pružamo lijepu ikavicu i divne prizore baþke ravnice. Sestra
pjesnikova, spomenuta u pjesmi, nasluüena je u liku djevojke – žetelice
(Margeta je žito žela) iz þitanke za šesti razred.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o
povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja, ostvaraja pjesniþkog teksta.
pjesme.
b) obrazovni zadaci
Idiliþna slika. Personifikacija. Ikavica. Ekavizam. Turcizmi. Gradacija. Lokalizmi. Bunjevci.

Epiteti. Pjesma u formi pisma. Metafora.
220
c) odgojni zadaci

civilizacije. Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe.
Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta
u pjesmi.
Mir je osnovna ljudska/društvena/planetarna vrijednost.
Mir je dragocjenost koju trebamo þuvati.
Mir je vrijednost kojoj svi možemo doprinijeti.
Rad oplemenjuje ljude, društvo i zemlju.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Gdje je i kada þovjeku najljepše? Zašto tako misliš?
b) Za koje dane možemo reüi da su nam lijepi?
c) Zvonko Bogdan: Ej, salaši na sjeveru Baþke.

Zraþi li ova pjesma optimizmom, radošüu, poletom, gibanjem, ljubavlju,
zdravljem, toplinom i drugim obilježjima:
a) koja nisu niþim zasjenjena
b) gdje je naglašeni optimizam osjenþan brigom za blisku osobu?
Objasnite i svoje tvrdnje oprimjerite navodima iz pjesme.
„ U þasu najveüe radosti (Slavonci) uzdahnu, a u najveüem uzdisaju –
osmjehnu se." Tako je govorio Matko Peiü. Možete li naüi potvrdu (u pjesmi)
za dio njegova kazivanja?
S kim lirski subjekt želi podijeliti ljepotu koja ga krijepi, oduševljava i zanosi?
Kakva je ona osoba? Pokušajte je okarakterizirati s nekoliko rijeþi ili reþenica.
U kojim stihovima ona govori u svoje ime, a u kojima u ime onih koji je
okružuju?
Gdje se nalazi njezin brat? Možete li naslutiti razlog njegova boravka u
Zagrebu? Na temelju kojih stihova to zakljuþujete?
Što je našoj Hrvatici Bunjevki priraslo srcu? (Hrvati Bunjevci danas nastanjuju
sjever Baþke kamo su došli iz Hercegovine gdje su živjeli u blizini rijeke
Bune.)
Zašto su joj dani proljeüa lijepi? U þemu ona prepoznaje tu ljepotu? Ispišite
sve motive krajolika koji su u ovoj pjesmi istaknuti kao lijepi.
Izložite svoja zapažanja o jeziku ove pjesme. Kakav je bunjevaþki govor?
Prepoznajte njegova obilježja.
Koje rijeþi odudaraju od književnog jezika? Ispišite ih u bilježnicu navodeüi uz
svaku rijeþ njezin normativni oblik.
Gubi li pjesma nešto od svoje neposrednosti ako je napisana u normiranim
oblicima rijeþi?
221
Zašto?
Odredite vrstu pjesme argumentirajuüi svoju odluku.
2.b) stvaranje meditacijskog ozraþja:

(Bilo bi poželjno da se þuje glazba, osobito ona koju pjeva Zvonko Bogdan
(i sam Bunjevac): Kolo igra, tamburica svira…; Divan je kiüeni Srijem; Ej,
salaši na sjeveru Baþke…)
Uþenike se „vodi" i usmjerava prema svijetu Kokiüevih pjesniþkih slika.
Prepisujuüi ih, oni:
a) dodaju druge epitete
b) dopisuju „nastavak" pjesniþkoj slici
c) pridodaju im drugu „osjeüajnu" boju.
Kojim su sredstvima ostvarene sljedeüe pjesniþke slike:
blagi nam miriši vitar, koji je došao iz šume / i miluje vrbine grane, dudove
stare i zabat / na našem salašu bilom procvale voüke se smiju mladom suncu
/ od pivanja lasta pod strijom sve življe, veselije biva?
Jesu li to statiþne ili dinamiþne slike pejsaža? Ostvaruju li tu živost
(dinamiþnost) samo glagoli ili i neka druga vrsta rijeþi. Objasnite pismeno:
od statiþne napravite dinamiþnu sliku i obrnuto.
Zamjeüuje li Bunjevka samo prirodne ljepote oko sebe ili još nešto, ili
nekoga? Potražite i prepoznajte stihove koji to potvrÿuju. Zamijetite i
nekoga tko nije u pjesmi, koga vi þekate. Opišite ga. Opišite svoje
raspoloženje. Služite se rijeþima iz pjesme.
Kako tumaþite stih – ravni obrasle ko da su njive pokrivene zelenom svilom?
Pronalazite li još kakvu vezu izmeÿu Bunjevke i svile? U þemu?
Pjesnik veli – voda je oþla u do, nestala s njive bara. Dakle, nedaüe su došle i
otišle. Pjesnik vedro gleda u buduüe sutra. Je li ono i bilo takvo? Sjetite se
1991. Što znate o položaju Bunjevaca tih godina? Ispriþajte nam!
a) Likovno predoþi sve navedene motive ove pjesme.
b) Slamarke divojke su faktografski film koji govori o zanimljivom poslu
kojim se bave Bunjevke. Pogledaj taj film i u pismenom osvrtu ili kritici
iznesi svoja zapažanja, razmišljanja, svoje spoznaje o Bunjevcima.
c) Proþitaj Tadijanoviüevu pjesmu Spomen na djedovinu (iz zbirke Prsten,
Zagreb, MH, 1970.) usporeÿujuüi je s ovom pjesmom. Koje sliþnosti
nalaziš meÿu njima: u tonu, obliku (formi), izriþaju, porukama?
4. aktualizacija:
Politiþki, ekonomski i kulturni položaj Hrvata (Bunjevaca, Šokaca) u
Vojvodini.
integracija
Bunjevaþki govor. Izražajno þitanje pjesme. Faktografski film Slamarke divojke

(ili neki drugi iste tematike).
222
korelacija
Zemljopis i povijest – Bunjevaþki Hrvati – povijest, obiþaji (uz žetvu i sl.),

zemljopisni smještaj, njihov današnji položaj u Vojvodini, naivno slikarstvo,
salaši i dr.
zanimljivosti
Hrvati Bunjevci danas žive u Baþkoj, najviše u okolici Subotice i Sombora.

Jezik je obilježje, oznaka, znaþajka nekoga naroda ili narodne skupine. Baþki
Hrvati (Bunjevci i Šokci) pomno su i s ljubomorom þuvali svoj hrvatski štokavski
ikavski izgovor u meÿurjeþju izmeÿu Dunava i Tise. Bunjevci su najbrojnija
skupina meÿu baþkim Hrvatima.
mali bunjevaþki rjeþnik:
abadžija – koji pravi debelu þoju; abravnica – obramnica, ada – otok, zemlja
vodom oblivena; siget – isto što i ada; adiÿar – zlatni i srebrni sudi, blago,
dragocjenost; alakast – nerazuman; aljkav – nemaran, neuredan; at – arapski
jahaüi konj; babc – vrsta krupnog oraha; babaje – vrsta trešnje; baboliþna –
ona koja je u licu babi nalik; baþija – pastirska torina; baglja – plast; bekeljiti
se – iskrivljavati usta na koga; bereg – mlaka, Bara; bešika, kolivka – kolijevka;
adet – obiþaj, navika; alov – korito za napajanje stoke; alvatan – prostran;
badavad – uzalud, bez plaüe.
literatura:
Sekuliü, Ante: Rasprave o jeziku baþkih Hrvata, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.,
str. 68.-77.
223
DUŠE ROBOVA
Ivan Aralica
Napomena: Razlog ovome ulomku u þitanci najbolje se nazire u jednom

pitanju izražavanja i stvaranja u priruþniku: Tri razliþita þovjeka, tri
razliþite vjere, tri razliþita karaktera, tri razliþite uloge u društvu:
udružuju se da olakšaju dolazak novog života na svijet, dijete najmanjeg,
najslabijeg od njih. Potom sva trojica idu donijeti vode (simbol života i
opstanka) ženi koja je rodila (osobi koja ima najmanja prava – žene
gotovo i nemaju prava u patrijarhalnom društvu)… Razmisli: možeš li u
tome nazrijeti „recept" za bolji svijet?
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

književnog djela.
Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti
zakljuþivanja i usporeÿivanja po sliþnosti ili razliþitosti.
Razvijanje senzibiliteta prema ljudskim problemima.
Upoznavanje i prosudba književnih tekstova koji obogaüuju raznolikošüu gledišta i situacija
nužnih za shvaüanje sveukupne zbilje koja okružuje uþenike i uþi ih promišljanju odnosa na
relaciji –ja i drugi.
Usporeÿivanje književne stvarnosti sa svojom sadašnjošüu.
Razvijanje interpretacijskog þitanja.
b) obrazovni zadaci
Povijesni roman. Pripovijedanje u 3. licu. Epizoda. Pišþev komentar. Zaustavljanje

radnje.
Monolog. Dijalog. Retrospektiva. Mudre izreke. Turcizmi. Tema i ideja (odnos pisca
prema temi). Opis unutarnjega i vanjskog prostora. Fabula. Zaustavljanje fabule.
Etiþka, psihiþka, vjerska, govorna, tjelesna i socijalna obilježja lika.
224
c) odgojni zadaci
Blago onome tko ima prijatelje, jao onome tko ih treba. (hrvatska)
Ma kako razliþiti odgojem i vjerom, bliži smo jedni drugima, nego što se to na prvi pogled
þini. Ljudi su svestraniji kad pripadaju raznim vjerama i narodima.1
LJUDSKA PRAVA
ýlanak 18.
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo ukljuþuje slobodu mijenjanja vjere
ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinaþno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, vjera
ili uvjerenje iskazuje uþenjem, bogoslužjem, molitvom i sudjelovanjem u obredima.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Radnja romana, iz kojeg je uzet dio koji üemo sada proþitati, smještena je
u drugo desetljeüe XVIII. stoljeüa. Rijeþ je o trojici ljudi razliþitih vjerom,
podrijetlom i prošlošüu. Ipak, sve to ne prijeþi im da jedan drugome
pomognu u nevolji.
b) Zamislite osobe koje se zovu Šüepan, Mesud, Matija. Žive li one u
neposrednom susjedstvu ili su iz udaljenih krajeva? Zamislite njihov
susret.

U ovom sluþaju uþenike upuüujemo na samostalno usmjereno þitanje teksta
u þitanci.
Uþenici oznaþe dionice teksta (ulomke), prema uþiteljevu naputku, a zatim
im uþitelj proþita prvi ulomak. Nakon toga uþenici navode u tablici ono što
misle da üe se dalje dogoditi, navode razloge te svoje pretpostavke, a nakon
þitanja ulomka, u nekoliko reþenica, zapisuju što se zaista dogodilo. Time
razvijamo njihovu:
a) samostalnost i angažiranost u radu s tekstom
b) sposobnost zakljuþivanja i imaginacije
c) dobivamo i ispriþanu fabulu po svim etapama (uvod, zaplet, razvoj
radnje, njezin vrhunac i rasplet) djela.
1
Odgojne zadaüe možemo prepoznati i u drugim mislima koje su navedene u posljednjem dijelu tijeka sata.
225
Tablica predviÿanja:
Što mislite da üe Kakvim dokazima Što se zaista

se dogoditi? raspolažete? dogodilo?
Opazit üe neka ýovjek ih je vidio Matija i „onaj drugi"
svojstva došljaka? þim su ušli u ugledali su ženu koja
njegovu kuüu i je raskreþenih nogu
prijateljski im se stajala na hasuri, a
nasmiješio, ali, sitan þovjek joj je
zauzet preþim davao iz lijevog
poslom koji üe uþas opanka vodu da pije.
završiti, ostavio je Gosti su bili Matija
goste da ga malo Grabovac i njegov rob
priþekaju. Mesud.
Itd.2
Nakon þitanja cijelog teksta i popunjene tablice, dva-tri uþenika þitaju svoja
rješenja.
Buduüi da im je fabula razumljiva, neüe im biti problem odrediti temu i
mjesto zbivanja ovoga teksta.
Koji sve likovi sudjeluju u radnji?
Koji su likovi naglašeno tjelesno ocrtani? Što je istaknuto u njihovu vanjskom
opisu? Proþitajte još jednom taj dio pa tek onda ponudite svoj odgovor.
Jesu li Matija i Mesud dobili od þovjeka, u þiju su kuüu stupili, kakav znak
(rijeþju, mimikom ili gestom)?
Je li to bio znak dobrodošlice?
Je li Šüepan zapoþeo s gostima dijalog ili je priþao „kao za sebe" (monolog)?
Tko od njih zapoþinje dijalog?
S kojom namjerom to þini?
Što je tema njihova razgovora? Je li ona uvjetovana situacijom u kojoj se nalaze?
Koje su njihove unutarnje osobine istaknute razgovorom?
Jesu li svi muški likovi (Matija, Mesud, Šüepan) pomogli ženi koja üe svaki
þas roditi?
Koji se lik u tim trenucima najviše angažira (istiþe)? Koji najmanje? Zašto?
Ima li on kakvo opravdanje za to? Objasnite!
Koji bi od tri navedena muška lika sam mogao poroditi Maru u okolnostima
kakve su naznaþene u tekstu? Objasnite!
Napomena:
Detaljna analiza likova ponuÿena je u radnoj bilježnici.
Buduüi da neki likovi iznose svoja mišljenja (sentencije – mudre izreke) o
životu (ljudima), zatražit üemo da ta mjesta prepoznaju i zauzmu svoje
mišljenje – iznesu svoje tumaþenje te misli.
Potom (u sintezi) odreÿuju temeljnu misao djela odabiruüi je iz sljedeüih
misli (posloviþnih izreka) „izvuþenih" iz samoga teksta:
2
Sada uþenici prelaze na sljedeüi ulomak radeüi na isti naþin.
226
1. Potrebni smo jedni drugima.

2. Nitko ne zna sve. Više ljudi, više pameti.
3. Veliki izazov traži izuzetne ljude (þovjeka).
4. Ljudi su svestraniji kad pripadaju raznim vjerama i narodima.
5. U nesreüi se poznaju pravi prijatelji.
6. Ne þinimo ljude robovima.
7. Svi smo mi Božja djeca.
8. Ma kako razliþiti odgojem i vjerom, bliži smo jedni drugima, nego što
se to na prvi pogled þini.
9. I u teškim situacijama, optimizam nas ne smije napustiti.
10. Što jednom vjera brani, drugomu dopušta; a što brani prvom i
drugom, dopustit üe treüemu.
11. Tuÿa bol pravog þovjeka mora dotaknuti.
12. Ljudi najþešüe radom i znanjem zaraÿuju za svoj život.
13. Tko se rano osovi na svoje noge, znat üe svašta i imati svega.
14. Kad je drugome teško da nešto lijepo, humano uþini, zamijeni ga.
15. Mnogo se toga može nauþiti od svojih roditelja.
16. Ponekad i vrijeme rješava neke naše problema.
17. Gosti se doþekuju sa smiješkom.
18. Dobru þovjeku i Bog je na usluzi.
19. Teško se þovjeku radovati dok netko drugi kraj njega pati.
20. Ako nekoga volimo, spremni smo upotrijebiti sva svoja i tuÿa znanja
(ponekad i zablude) samo da mu pomognemo.
21. Nisu svi obiþaji lijepi.
22. Mjesto i uloga žene u prijašnjim vremenima bilo je vrlo teško, bila
je diskriminirana u mnogim ljudskim pravima.
23. Za valjana gosta vrata su uvijek otvorena.

Problemi koji proizlaze iz strukture ovoga književnoumjetniþkoga teksta, a
koje možemo staviti pred uþenike, mogu biti uobliþeni kao sljedeüa
problemska, perspektivna ili alternativna pitanja:
- Je li siromaštvo ili bogatstvo naroda i vjera prednost ili nedostatak za
odreÿenu sredinu (grad, pokrajinu, državu)?
- Možemo li tvrditi da je tolerancija meÿu razliþitim vjerama, razliþitim
staležima („robovlasnik", rob, izopüenik) donijela pozitivne rezultate?
U þemu se oni ogledaju?
- Ma kako razliþiti odgojem i vjerom, bliži smo jedni drugima, nego što
se to na prvi pogled þini. Po þemu?
- Jesu li ljudi svestraniji ako pripadaju raznim vjerama i narodima?
Navedi njihova obilježja koja ih þine razliþitima od drugih!
a) Potraži lirske dijelove teksta koji su oblikovani kao sjeüanje (retrospektiva).
Uz koji lik su oni vezani? (Mesud)
b) Koje su, prema tvom mišljenju, dužnosti muškarca prema ženi i obratno?
c) Nabroj sve svoje uþeniþke dužnosti. Koje od njih najviše poštuješ?
d) Neka svaki uþenik o svom sudrugu u klupi iznese što više pozitivnih
osobina u što kraüem vremenu.
227
e) ZA ONE KOJI MOGU VIŠE: Tri razliþita þovjeka – tri razliþite vjere – tri
razliþita karaktera – tri razliþite uloge u društvu – udružuju se da olakšaju
dolazak novog života na svijet, dijete najmanjeg, najslabijeg od njih.
Potom sva trojica idu donijeti vode (simbol života i opstanka) ženi koja je
rodila (osobi koja ima najmanja prava – žene gotovo i nemaju prava u
patrijarhalnom društvu)… Razmisli: možeš li u tome nazrijeti „recept" za
bolji svijet?
f) Kako bi u današnjem društvu trebale postupati razliþite moüne svjetske
zemlje ne bi li obespravljeni mogli živjeti? Može li se sadržaj ove epizode
romana smatrati alegorijskim? Zašto?
4. aktualizacija:
Istakni lijep primjer dobra suživota meÿu razliþitim vjerama i narodima u
svojoj sredini. Što ti þiniš da tome doprineseš?
Saznaj što više o vjerskim i nacionalnim slavljima svojih susjeda – ne zaboravi
im iznijeti dobre želje.
integracija
Jeziþno izražavanje – pripovijedanje, opis.

Jezik i pravopis – turcizmi, pisanje upravnoga govora, zavisno i nezavisno
složene reþenice.
korelacija
Zemljopis – lapor, rijeþno korito i dr.

Povijest – urbanizacija u povijesti (gradnja kanalizacija).
Vjeronauk – vjerska snošljivost,
Sat razrednika – narodni obiþaji, položaj žene u prošlosti, praznovjerje, vjerska,
rasna i nacionalna snošljivost.
zanimljivosti
Pojava religija univerzalna je skoro kao i jezik. Sreüe se od poþetka ljudske

povijesti sve do danas, u arhaiþnim i visoko civiliziranim društvima.
U velikim svjetskim religijama sadržano je univerzalno etiþko uþenje o þovjeku
pa one naþelno sadrže osnovu za religijsku toleranciju (židovstvo, kršüanstvo,
islam, hinduizam, budizam, konfucijanizam).
Prirodni položaj žene koja raÿa jest þuþanj (tako cijelo tijelo potiskuje dijete),
meÿutim, zbog lakše lijeþniþke pomoüi rodilji, danas su u raÿaonicama kreveti
na kojima žene leže. U zapadnom svijetu udruge za ženska prava traže
humaniji pristup ženama rodiljama, tj. da se raÿaonice prilagode ženama, a ne
žene raÿaonicama.
228
„U doba kad je Ciceronova maksima historia est magistra vitae konaþno

obezvrijeÿena, nesmotrenim ponašanjem þovjeka koji kao da iz tolikih i toliko
oþitih pouka nije nauþio zapravo ništa, javlja se Aralica, nudeüi hrvatskoj
književnosti ono þega, zaþudo!, dosad nije imala: povijesni roman s turskom,
islamskom i našom, domaüom tematikom. (…) Pa i nije to iskljuþivo turska
tematika, nego epika kraja u kojem se sastaju i sukobljavaju tri sile koje su
stoljeüima odreÿivale povijest hrvatskoga naroda: Turska, Venecija i Austrija."
(I. Frangeš)
229
SJAJ MI, SUNCE, DOMOVINI

SLATKOJ
Luka Botiü
Napomena: Iako mame povijesnim i glazbenim asocijacijama, ovi

stihovi mogu uþenicima „osvijestiti" radost jednog – naoko
banalnog – sunþanoga dana. Naime, najþešüe ne primjeüujemo da
lijepo vrijeme traje, zauzeti smo svime onim što se može tada
napraviti: izletima, šetnjama, poslovima... Je li sliþno i sa
sviješüu o slobodnoj zemlji, o slobodi u kojoj smo pozvani upravo
na stvaralaþku igru, rad, uþenje, pjesmu?
Možemo i krenuti jedva uoþljivim puteljkom kroz Vrijes Celestina
Medoviüa i odvesti uþenike u sunþan dan na slikarskom platnu.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

pjesme.
b) obrazovni zadaci
Lirska pripovijest. Tema, poruka. Deseterac. Metafora, epitet, arhaizam. Antiteza.

230
c) odgojni zadaci
Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine: povijesti, jezika, ljudi, te prošlosti,

sadašnjosti i buduünosti jedne zemlje.
Razvijanje i poticanje svijesti o pojmu slobode: osobne, ljudske, narodne...
Nitko ne voli domovinu zato što je velika veü zato što je njegova. (slovenska)
Domovina je majka svih majki. (ruska)
Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama.
Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa.
Svaki je dan prilika za doprinos pravima þovjeka –tvoga bližnjega.
Opüa deklaracija o ljudskim pravima:
ýlanak 2.
pripada, bilo da je to podruþje neovisno, pod skrbništvom, nesamoupravno, ili mu je na neki
drugi naþin ograniþena suverenost.
ýlanak 3.
ARTIKULACIJA SATA
1 motivacije:
a) Koje misli vežeš uz rijeþ ropstvo, a koje uz rijeþ sloboda?
Po þemu su te dvije rijeþi u suprotnosti? Objasni.
b) Što tebi znaþi domovina? Na što sve pomisliš kad kažeš Hrvatska?
Usmeno uobliþi svoja razmišljanja i stajalište.
c) Povesti razgovor o dojmovima nakon slušanja arije iz opere J. Hatzea Adel
i Mara.
Koje osjeüaje potiþe u nama ovaj ulomak? Zašto?
Podsjeüaju li te misli na povijest domovine?
Što znate o hrvatskoj povijesti?
Što sve donosi sloboda pojedincu, zajednici i narodu?
Kojim rijeþima pjesnik iskazuje svoj intiman odnos prema domovini?
Prepišite ih.
Otkrijte veliþinu i širinu ljubavi prema domovini u stihovima L. Botiüa.
Oprimjerite stihovima.
Pronaÿite antitezu (suprotnost) kojom je Botiü osnažio svoju želju za
slobodom i slobodnom domovinom?
Tekst je prožet domoljubljem. U kojem dijelu otkrivate temeljnu domoljubnu
misao?
Pronaÿite rijeþi i izraze kojima pjesnik izriþe svoja nadanja i vjeru u
"razigranu slobodu".
Što biste sve mogli navesti kao oznaþnice pojma lirska pripovijest? Što je
lirsko, a što pripovjedaþko u lirskoj pripovijesti?
231
Što Botiü postiže takvim oblikom?

Otkrijte rijeþi koje se danas ne upotrebljavaju jer ih smatramo zastarjelima.
Prepišite sve takve rijeþi, izraze i oblike. Potom ih napišite suvremenim
hrvatskim književnim jezikom.
1. Napiši sastavak ili pjesmu o temi Moja Hrvatska.
2. Napiši ,,popis" svega što može i svega što ne smije þiniti slobodna osoba
ili slobodan narod.
4. aktualizacija:
Imenuj osobe za ljudska prava ili za slobodu svojih naroda o kojima si uþila/uþio
do sada.
,,Oprostimo neprijateljima našim i nastojmo da nam ubuduüe ne mogu
škoditi", rekao je Ante Starþeviü.
Pronaÿi još koju mudru misao o domoljublju.
15. sijeþnja –obljetnica meÿunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1991.)
integracija
Arhaizmi. Pridjevi u službi epiteta. Usmeno i pismeno izražavanje.
korelacija
Povijest – borba Hrvata za slobodu.

Glazbena kultura – djelo Josipa Hatzea, pjesme domovini, budnice.
Sat razrednika – razgovor o doprinosu svakoga þovjeka u oþuvanju slobode i
življenju dostojnom þovjeka.
zanimljivosti
Botiü je prvi pjesnik vjerske tolerancije. On je kao predstavnik novijeg doba prvi
prevladao Maruliüevu opreku: Turþin – kršüanin. Svojom idejom pjesniþka
pripovijest Bijedna Mara poziv je na vjersku snošljivost
232
OD NARAVI I ûUDI ARVACKE

Filip Grabovac
Napomena: Pjesma Filipa Grabovca teška je i nerazumljiva samo

na prvi pogled. Uþenici odliþno reagiraju na Grabovþevo viÿenje
odnosa i kritike upuüene Hrvatima i lako aktualiziraju usporeÿujuüi
ih s odnosima u suvremenom društvu. Razgovarajuüi o pjesmi,
veoma je važno je djecu upuüivati na temeljne vrednote u ljudskim
odnosima: poštenje, toleranciju, uvažavanje, rad, zajedništvo,
slogu… Osobito treba naglasiti da te vrednote ne posjeduje
samo jedna osoba, samo jedan narod i l i samo jedna rasa, te su
vrednote zajedniþki temelj i zajedniþki cilj svih ljudi, naroda i
rasa.
Uþitelj treba voditi raþuna o tomu da se rasprava, promišljanje i
argumentiranje uþenika ne dovodi u vezu s politiþkim nego s
ljudskim odnosima.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Doživljavanje pjesniþkih slika razvijanjem sposobnosti literarnog mišljenja.

Oslobaÿanje stvaralaþkih potencijala.
Kulturna baština kao poticaj za promišljanje današnjice, za usmeno i pismeno izražavanje o
tome.
Otkrivanje i uspostavljanje smisla pjesme.
b) obrazovni zadaci
Tema, poruka. Kontrast. Hiperbola. Osmerac. Izostanak strofe (karakteristika epskih

narodnih pjesama). Arhaizmi. Ikavski govor. Epska rodoljubna pjesma. Rima.
c) odgojni zadaci
Ljubav prema zaviþaju i domovini treba poticati stvarati i njegovati.

Mir je temeljna civilizacijska vrednota.
233
Svaka ptica svome jatu leti.

Svako pravo domoljublje u svojoj je srži þovjekoljublje. Onaj tko iz domoljublja iskljuþuje
ljude, nije ni domoljub.
Zajedno smo jaþi! (narodna) Znanje je imanje.
Najmuþnije je samog sebe upoznati. Nije plemena bez slavna imena, ni žita bez kukolja, ni
naroda bez izroda.
Altruizam – nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od
vlastitih interesa u korist drugih.
Razvijanje ljubavi prema svome narodu, razvijanje osjeüaja nacionalnoga ponosa i
dostojanstva i poštovanja drugih naroda.
Opüa deklaracija o ljudskim pravima.
ýlanak 1.
ARTIKULACIJA SATA
1 motivacije:
a) Kako objašnjavaš izraze: skladna usta i skladno se ponaša?
b) Znaš li narodnu priþu o sedam prutova? (Nastavnik üe slikovito objasniti
kako je lako prelomiti svaki prut pojedinaþno dok je snop od sedam
prutova nemoguüe prelomiti.)
Napomena:
Radi boljeg razumijevanja i uoþavanja problema uþenicima je potrebno
objasniti da je ovo puþka domoljubna pjesma Filipa Grabovca, kapelana
hrvatskih þeta pod mletaþlom vlašüu, zapisana u knjizi Cvit razgovora
naroda i jezika iliriþkoga aliti rvackoga.
Proþitati pjesmu i objasniti nepoznate rijeþi, izraze i stihove.

Razgovor:
Kakav je dojam pjesma ostavila na vas?
Jeste li kad o svom narodu promišljali na ovaj naþin?
Što je Filipa Grabovca potaklo da napiše ovu pjesmu? Nabrojte probleme i
negativnosti u meÿusobnim odnosima Hrvata koji su pjesnika motivirali, a i
danas su prisutni.
Pjesma obiluje:
a) zastarjelim rijeþima
b) zastarjelim padežima i imenicama
c) tuÿicama.
Za svaku odrednicu napišite potvrdu iz pjesme i objasnite svojim rijeþima
znaþenje. Odredite temu prvog dijela pjesme jednom reþenicom.
234
Koje osobine Hrvata istiþe pjesnik? (Neustrašivost, marljivost, svadljivost,

netrpeljivost, neorganiziranost...)
Koje znaþenje ima imenica rÿa?
Pronaÿite stihove u kojima se opisuje tvrdoglavost Hrvata, njihova
nezasitnost, zanemarivanje roditelja.
,,…svako oüe mudro da je… nego samo znade klet…". Je li to osobina
primitivnih, sebiþnih i nepismenih ljudi?
Objasni usporedbu… sada kano psine laju svojim rijeþima. Navedi primjer za
nju.
Što je pjesnika motiviralo da ovako oštro kritizira pripadnike svoga naroda?
(Kao kapelan hrvatskih þeta u službi Mletaþke Republike vjerojatno je uoþio
neprimjereno ponašanje sunarodnjaka i to je izazvalo njegov bijes koji je
zatim izrazio u pjesmi upuüujuüi im moralnu kritiku.)
Kako tumaþite stihove: Ako to Bog ne providi, evo gore sve to slidi. Žalosni
su kako slipi, ti pomozi, Bože lipi!
1. Pronaÿi nekoliko dnevnih listova koji nisu stariji od dva tjedna. Proþitaj
naslove i podnaslove i po njima zakljuþi koji su trenutni zadaci (problemi) u
domovini. Ponudi svoja rješenja. Povedite razgovor o tome.
2. Što ti možeš uþiniti za skladne odnose:
a) u svojoj obitelji
b) u školi
c) u svom mjestu
d) u svome narodu?
3. Razgovaraj s prijateljima kako se manifestira otuÿenje ljudi u tvom
mjestu, naselju, ulici, zgradi. Pokušaj, zajedno s njima, promijeniti što
nabolje.
4. aktualizacija:
22. lipnja – Dan antifašistiþke borbe
25. lipnja – Dan državnosti
8. listopada – Dan nezavisnosti
Razgovor o odnosima meÿu Hrvatima tijekom njihove povijesti.
integracija
Raspravljanje, analiziranje, argumentiranje. Izražajno govorenje pjesme (ili

samo dijela). Stilske figure. Ikavsko narjeþje.
korelacija
Povijest – Borci za slobodnu Hrvatsku i ljudska prava u Hrvatskoj tijekom

Stoljeüa.
Sat razrednika – Moj doprinos Domovini.
235
zanimljivosti
Filip Grabovac buditelj je narodne misli u prvoj polovini 18. stoljeüa. Njegova
knjiga Cvit razgovora naroda i jezika iliriþkoga aliti arvackoga tiskana je u
Veneciji 1747., ali je brzo zabranjena. Obolio je i prije presude umro u
venecijanskom zatvoru, u koji je navodno zatvoren nakon prijave nekih
hrvatskih þasnika ,,zbog pogrde mletaþke vlasti pri slavljenju rodoljublja u knjizi
Cvit razgovora naroda i jezika iliriþkoga aliti arvackoga''.
236
ZRINSKI I FRANKOPAN
Narodna
Napomena: Ovdje se pruža prilika usustavljivanja znanja o usmenoj

narodnoj epici: njenoj tematici, izražajnim sredstvima i njenoj aktualnosti
i u današnjem vremenu.

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti shvaüanja poruke narodnog pjevaþa. Razvijanje spoznaje da narodne

pjesme donose umjetniþku sliku društva i ljudi te da je narodna književnost saþuvala duh
naroda, njegov naþin poimanja svijeta i vrijednosti.
Razvijanje interesa i ljubavi prema narodnom stvaralaštvu. Osposobljavanje uþenika da
aktivno i uspješno sudjeluju u interpretaciji epske narodne pjesme.
Osposobljavanje uþenika za pojaþano zapažanje slikovitih mjesta i znaþajnih pojedinosti u
pjesmi te dokazivanje svojih dojmova, zapažanja i zakljuþaka pomoüu njih.
Razvijanje interesa za kulturnu baštinu kao poticaj za usmeno i pismeno izražavanje.
Razvijanje maštovitosti uþenika.
Razvijanje sposobnosti pripovijedanja.
b) obrazovni zadaci
Epska narodna pjesma. Epski deseterac. Stalni epiteti. Stanka ili cezura. Kompozicija
pjesme. Ritam. Dijalog. Jezik i stil (þakavizmi, dijalektizmi, arhaizmi, turcizmi). Metafora.
Hiperbola. Apostrofiranje. Sinegdoha. Anafora. Simbol. Retoriþko pitanje. Polisindet.
Ponavljanja. Invokacija.
c) odgojni zadaci
Navik on živi ki zgine pošteno. (Fran Krsto Frankopan)

Senzibilizirati uþenike za dogaÿaje i osobe koje se spominju u pjesmi (Zrinski i Frankopani).
Znanje je izvorište napretka pojedinca i društvene zajednice.
Razvijanje spoznaje da je narodna književnost saþuvala duh naroda, njegov naþin poimanja
svijeta i vrijednosti.
237
ýovjek bez domovine kao zemlja bez sjemena. (etiopska)

Junaþke narodne pjesme bile su našim narodima živa i uzbudljiva knjiga.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Povijesna potka ove pjesme govori o uroti dvojice hrvatskih velikaša zbog
koje su pogubljeni u Beþu 1671. godine.
b) U knjizi iz povijesti za VI. razred uþenici üe (ranije) pronaüi podatke o
hrvatskim velikašima Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, zatim üe
ispriþati što su saznali.

Pjesma ima oblik epske kronike ili epskog izvještaja o cijelom dogaÿaju.
Oznaþite dijelove pjesme prema ponuÿenim odrednicama:
- san koji sanja Zrinski
- njegova priþa Franu Frankopanu
- njihov bijeg u ýakovec
- Nadadžija ban ih ugošüuje
- pismo beþkog cara o potjeri
- naivno vjerovanje velikaša u pomirbu
- velikašima su odsjeþene glave
- carevo þuÿenje.
Na kojim mjestima narodni pjevaþ upotrebljava uobiþajene rijeþi za narodnu
epsku pjesmu: Mili Bože, þuda velikoga!
Narodni pjevaþ usmeno je prenosio pjesmu, pamüenjem, od þovjeka do
þovjeka. Zato stih: Mili Bože, þuda velikoga! koristi kao odmor da se sjeti što
üe dalje pjevati ili govoriti. Takav naþin obraüanja Bogu ili višem biüu (muzi,
vili, Apolonu naziva se invokacija ili zaziv, uobiþajen je u epskom pjesništvu).
Kojim je narjeþjem ili dijalektom pjesma napisana? A kojim govorom?
Zakljuþite to na temelju ovih primjera:
misec – ikavica
zvezde – ekavica
bijelom – ijekavica.
Pronaÿite još nekoliko primjera da se u pjesmi miješaju svi govori þakavskog
dijalekta.
Veliþajuüi junaštvo dvojice hrvatskih velikaša narodni pjevaþ pjeva:
ýa poginu dva siva sokola.
Koje stilsko izražajno sredstvo otkrivate u tom stihu?
Izrecite svoje dojmove i zapažanja o pjesmi.
238
a) Kako shvaüaš želju velikaša da hrvatski krajevi toga doba samostalno
nastave svoj put bez centralistiþkog utjecaja beþkog dvora? Napiši
nekoliko odrednica!
b) Pronaÿi u pjesmi rijeþi ili izraze koji su primjer rijeþi dotjeranih za epsko
izražavanje.
c) Pronaÿi sliku gusala s jednom ili dvjema strunama i tambure s dvjema
žicama. Pismeno opiši instrumente (na njima se nekada izvodila
jednostavna glazbena pratnja koja je samo pomagala pjevaþu).
4. aktualizacija:
22. veljaþe – Dan Nacionalne i sveuþilišne knjižnice u Zagrebu
30. ožujka – Pogubljenje Zrinskog i Frankopana u Beþkom Novom Mjestu
integracija
Pripovijedanje. ýitanje. Zarez uz vokativ. Veznici.

Medijska kultura: na CD-ROM-u Klasici hrvatske književnosti – drama, može se
vidjeti i þuti završni dio opere Nikola Šubiü Zrinjski.
korelacija
Povijest – obljetnica pogubljenja Zrinskog i Frankopana.

Glazbena kultura – opera – glazbeno djelo povijesnog karaktera: Nikola Šubiü
Zrinski znamenitog hrvatskog skladatelja Ivana Zajca.
zanimljivosti
„Pjesma je priliþno vjeran prikaz stvarne i istinske sudbine hrvatskih velikaša

Petra Zrinskog i Krste Frankopana. Oni su naivno povjerovali u brigu i
zabrinutost njemaþkih, habsburških vladara za hrvatske krajeve i oþekivali su od
njih pravdu i razumijevanje. Svoju naivnost platili su životom. Pjesma ima oblik
epske kronike ili epskog izvještaja o cijelom dogaÿaju. Mirno i ravnomjerno
iznosi redom i postupno sve važnije dogaÿaje." (Tvrtko ýubeliü)
Narodne epske ili junaþke pjesme izvodili su narodni pjevaþi uz pratnju

gusala.
Posebna vrsta guslara bili su guslari slijepci koji su i živjeli od guslanja. Danas je
guslarstvo skoro ugašeno i nestalo. Guslari se mogu još naüi ponegdje oko
Dinare, Prologa i Svilaje.
Gusle su gudaþki glazbeni instrument napravljen od jednog komada orahova,
hrastova, borova ili javorova drva. Na gudalu od tanka pruta napeta je tetiva
obiþno konjske strune. Gusle proizvode mekan i elegiþan zvuk poput zvuka
viole.
239
Epska pjesma živjela je dalje od urbanistiþkih (gradskih) središta. U središtu je

bio guslar, a njegova sposobnost i umješnost bila je vrlo važna za život epske
pjesme. Guslari su u narodu bili omiljene osobe kojima su uvijek i svugdje bila
otvorena sva vrata. Pjesme su se izvodile uz pratnju gusala (najbolje su od
javorova ili trešnjina drveta) ili tambura. Svaki bi guslar na poþetku izvodio
preludij, tekst posveüen guslama ili guslanju kako bi pobudio pažnju i pridobio
naklonost publike. Poþetni akord pjesme bio je jako naglašen i važan, a isto
tako i završetak.
Meÿutim, þini se da guslarstvo traži junake, a Domovinski rat ih je nesumnjivo
imao. I danas se mogu þuti pjesme uz gusle o ýetvrtoj gardijskoj brigadi
(sjedište joj je u Splitu) ili o nekim istaknutim osobama Domovinskoga rata,
primjerice o Janku Bobetku, þovjeku zadivljujuüe ljubavi prema domovini.
240
MOLITVA SUPROTIVA TURKOM

Marko Maruliü
Napomena: Izborom ovoga teksta nismo željeli uþenike i

uþitelje opteretiti humanizmom i renesansom i poetikom toga doba,
nismo željeli ni prouþavati Maruliüev jezik i njegove znaþajke, a
nismo željeli prouþavati ni Maruliüev život ni njegovo djelo u veüoj
mjeri nego što nam je potrebno. Htjeli smo naglasiti ukorijenjenost
našega sadašnjega trenutka i vremena naše bliske prošlosti s
vremenom davno prošlim, vremenom unatrag pet stoljeüa. Željeli
bismo da naši uþenici doista shvate sintagmu „otac hrvatske
književnosti", a ne da im ona (p)ostane pukom frazom. Cilj nam je
pokazati kako su se Maruliüevi vapaji (prevedeni na standardni
književni jezik da ih razumiju uþenici) mogli þuti tijekom svih
razdoblja naše povijesti: mogli su se þuti u Vukovaru i l i Škabrnji.
Naravno, zanimljivo predoþeni podaci o Maruliüu uþenike mogu
oduševiti i l i motivirati za Maruliüa i njegovu ulogu u književnosti
hrvatskoga naroda, a o tome kakav je Maruliü odgojni model – ne
treba ni govoriti.
METODIýKI SUSTAV
b) korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti doživljavanja i razumijevanja djela iz starije hrvatske književnosti.
Biblija kao duhovna potreba þovjeku današnjeg vremena.
Upoznavanje hrvatske baštine radi shvaüanja i prihvaüanja materijalnih i duhovnih vrijednosti.
Poticanje uþenika na samostalno korištenje i prikupljanje sekundarnih izvora
literarne graÿe. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja predestetske stvarnosti.
241
b) obrazovni zadaci
Upoznavanje književnih djela hrvatskih renesansnih književnika.

Upoznavanje s biblijskom priþom o hrabroj Juditi koja prijevarom ubija Holoferna i tako
spašava svoj grad Betuliju.
Dvostruka rima (u sredini i na kraju stiha). Simetriþni dvanaesterac.
Duhovna pjesma. Domoljubna pjesma. Tema. Pjesniþke slike. Motivi. Jezik pjesme –
stara hrvatska þakavština. Stalni epitet. Usporedba. Metafora. Kontrast. Grafiþki
izgled pjesme.
Invokacija. Gradacija. Akrostih.
c) odgojni zadaci
Njegovanje ljubavi prema domovini.

Hrvatska književnost u svojim je pisanim poþecima stajala uz bok europskim književnostima.
Maruliü je prvi hrvatski književnik svjetske slave.
Neslobodan þovjek u stanju je žrtvovati sve za slobodu.
Dužni smo pružiti otpor tuÿinu, prema svojim sposobnostima (molitvom, pjesmom,
borbom…).
Udio pojedinca u sudbonosnim trenucima narodnog življenja.
Osvješüivanje spoznaje o teškoj i neravnopravnoj borbi hrvatskoga þovjeka za oþuvanje
kulturne i materijalne baštine, jezika i domovine.
Buÿenje proturatnih i razvijanje nacionalnih i domoljubnih osjeüaja.
Osvješüivanje i graÿenje nacionalnog ponosa, ali i dužnosti prema precima.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
Dobro je prije þitanja napomenuti da je ovo pjesma obraüanja Bogu kako
bi pomogao pred najezdom turskih osvajaþa.
a) Što znate o aforizmu: Svaka sila za vremena! ili: Rat je poguba
ljudske naravi! (Jesi li u novije vrijeme þuo/þula da se ove izreke
izgovaraju?)
b) Kako si u novije vrijeme doživio/doživjela priþu svojih ukuüana o
nedavnom ratu? Napiši ili usmeno prepriþaj.
c) Ako moliš pred spavanje, kako glasi ta tvoja molitva? Napiši je.
d) Biste li mogli navesti svjetski þuvene Hrvate? Za svakog navedite
podruþje u kojem je stekao slavu. (Ovdje uþenici vjerojatno neüe
navesti ni jednog književnika ili kakvog kulturnog djelatnika; navodit
üe mahom sportaše.) Mogli bi navesti, primjerice, I. B. Mažuraniü –
Priþe iz davnine postale su 2002. meÿunarodni CD-ROM projekt
animiranih/interaktivnih Priþa iz davnine (Bulaja – naklada) i dobitnici
svjetskih priznanja.
242

Nabrojte zla koja snalaze zemlju i ljude:
zla gradovima: zla ljudima:
................... .............
Što pisac pripovijeda u ulomku:

a) upuüuje molitvu Bogu
b) opisuje prirodu i objekte
c) opisuje nesretne ljude?
Za svaki odgovor naÿite potvrdu u stihu.
Jezik ulomka je:
a) standardni hrvatski
b) stari hrvatski þakavski dijalekt?
Prepišite nekoliko primjera za potkrjepu.
Kojim je stihom pisan ulomak? Ima li to kakva znaþenja?
Rima u sredini stiha i na kraju stiha (dvostruka rima):
a) doprinosi jednoliþnosti radnje
b) oznaþava dugo trajanje nevolja?
Što je, dakle, tema djela?
Kakve nam pouke i poruke šalje pisac, srednjovjekovni þovjek i kršüanin, ali
i uþeni humanist i pripadnik novog vremena – renesanse?
2.b) uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza:

U rubrici Zanimljivosti dovoljno je podataka da izazovemo þuÿenje
(ushiüenje i ponos) nad Maruliüevom osobom. Uþitelj(ica) ih nikako ne bi
trebao/trebala proþitati nego, na zanimljiv naþin, vrlo živo i angažirano
ispriþati. Može na prozirnici napisati i najvažnije natuknice koje üe uþenici
prepisati. Takoÿer, kreativniji mogu napraviti kviz o starijim hrvatskim
književnicima i djelima spomenutima u þitanci.
Naslovi izvora u kojima možete saznati više o Maruliüu, takoÿer su navedeni.
Tekst u þitanci uþitelju može biti samo povod da uþenike upozna s osobom koju
nazivamo ocem hrvatske književnosti. Prije toga, usmjerenim üe razgovorom s
uþenicima osvijestiti vrijeme renesanse u našim krajevima (Turci su pod
zidinama Splita, nemamo pomoü Europe, to je vrijeme kad dobivamo nadimak
„predziÿe kršüanstva", vrijeme kad hametice gine hrvatsko plemstvo, vrijeme
ratnih razaranja – vrijeme raÿanja pisane – autorske književnosti).
Važnije podatke možemo napisati na prozirnicu koja üe uþenicima i uþitelju
služiti kao podsjetnik u razgovoru.
Aktualizaciju üe uþitelj odrediti prema nahoÿenju – onime što fascinira
uþenike: npr. distribucija i prodaja knjiga bez „marketinga" i suvremenih
prometnica (trgovaþke karavane putuju samo danju, prijete razliþite
opasnosti – od vremenskih nepogoda na dalje), Maruliüevi interesi i znanja,
Maruliüeva uloga, Maruliüev zaviþaj…
a) Donijeti sliku ranjenog þovjeka ili ranjenog grada u svom kraju ili svijetu.
Stavite je na razredni pano i otvorite mjesto i vrijeme za razgovor s
uþenicima: Zašto je rat poguba ljudske naravi?
b) Napiši sastav prema naslovu Ljubav prema domovini najuzvišeniji je ljudski
osjeüaj.
243
4. aktualizacija:
Promicanje mira, mirno rješavanje sukoba, življenje u duhu mira, uoþavanje
mira kao temeljne ljudske vrijednosti i temeljnog ljudskog prava.
Promicati prava na solidarnost, razumijevanje, jednakost, slobodu,
snošljivost i pravdu.
Pripremiti u þitaonici slike rata – osobito ako su na njima djeca.
8. listopada – Dan državnosti – Dan neovisnosti Republike Hrvatske
integracija
Pjesma ili prozni tekst o Domovinskom ratu iz þitanke ili po izboru uþitelja.
korelacija
Povijest – znaþajni datumi u godini vezani uz Domovinski rat.

Što su þinili svjetski istaknuti hrvatski ljudi u vrijeme Domovinskoga rata, kako
su se angažirali, primjerice, Dražen Petroviü i drugi košarkaši u Americi, slikari i
književnici? Možemo li i za njih reüi da su nasljedovatelji Maruliüa?
zanimljivosti
Maruliü potjeþe iz splitske plemiüke obitelji Peþeniü. U latinskim se djelima

bilježi kao Marcus Marulus, Marcus Marulus Spalatensis, Marcus Marulus
Delmata, a u hrvatskima i kao Marko Peþiniü. Na poþetku Judite potpisuje se
kao Marko Maruliü Spliüanin. Imao je petero braüe i dvije sestre, a jedni njegovi
životopisci istiþu da je imao obijesnu mladost, dok drugi govore da je živio
kreposno i strogo. Prva je znanja stekao u splitskoj humanistiþkoj školi, a
potom je školovanje vjerojatno nastavio u Padovi, gdje se osposobio za
pravniþko zvanje. Nakon svršetka studija vratio se u Split i tu proveo þitav život,
osim potvrÿena kraüega boravka na Šolti kada je kao pedesetogodišnjak
preveo na hrvatski u to doba iznimno popularno djelo Tome Kempenskoga De
imitatione Christi (Naslidovanje Isukarsta). Posjedovao je u Splitu vrlo bogatu
knjižnicu, bavio se arheologijom: skupljao povijesnu graÿu o Splitu i Solinu,
bavio se slikarstvom. Kao pravni struþnjak sudjelovao je u radu gradskih tijela,
obnašajuüi dužnosti suca, ispitivatelja notarskih spisa i izvršitelja oporuka.
Maruliü je središnja osobnost splitskoga humanistiþkoga kruga. U oblikovanju
njegova književnoga opusa, kulturnoga obzora i svjetonazora sudjelovalo je
nekoliko þimbenika: kršüanski moralistiþki nauk, talijanski humanizam i
renesansa s izraženim antiþkim poetiþkim uzorima, te domaüa hrvatska
pjesniþka tradicija. Stoga je Maruliü istodobno uþeni humanistiþki pjesnik
(poeta doctus), kršüanski pjesnik (poeta christianus) i zaþinjavac. Njegov je opus
trojeziþan: hrvatski, latinski i talijanski. Hrvatskim je djelima zaslužio
Kukuljeviüevu odrednicu „oca hrvatske književnosti", latinskim je postao
europska humanistiþka veliþina, dok su talijanski tekstovi slabije poznati.
244
Marko Maruliü svojim je latinskim djelima prvi naš svjetski poznat pisac:
njegova su se djela tiskala po cijeloj Europi, prevoÿena na mnoge jezike.
Najpoznatija njegova knjiga je Institucija (tj. traktat De intitutione bene vivendi
per exempla sanctorum), tiskana prvi put 1506. godine u Veneciji. To je djelo
(u hrvatskom prijevodu: Upuüivanje u þestit život po primjerima svetaca)
doživjelo mnoga izdanja (u ondašnjim uvjetima), a sa sobom ga je u Kinu nosio
þuveni misionar (i katoliþki svetac) Franjo Ksaverski. Osim u Veneciji, tiskano u
Baselu, Kölnu, Antwerpenu i Parizu, a prevedeno je na talijanski, francuski,
njemaþki, þeški i portugalski.
Judita je objavljena prvi put 22. travnja 1521. godine pod nazivom: „Istorija
svete udovic Judit u versih horvackih složena". Judita, njegovo najvažnije
hrvatsko djelo, napisana je 1501., a samo za njegova života objavljena je tri
puta (1521., 1522. i 1523.). Uþestalost tiskanja pokazuje da je tekst našao
s voju hr vatsku publiku, i to ne samo u Splitu, koji je u to doba imao
dvjestotinjak pismenih, veü i u ostalim dalmatinskim središtima. Spjev se sastoji
od 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s cezurom nakon šestog sloga,
komponiranih u šest libara (knjiga ili pjevanja). Posrijedi je obrada starozavjetne
pripovijesti o hrabroj udovici Juditi koja svojim junaþkim þinom – tobožnjom
izdajom, zavoÿenjem i umorstvom asirskoga vojskovoÿe Holoferna – spašava
grad Betuliju. ýinjenica da je odabrao temu koja istodobno govori o junaštvu i
zloþinu, pokazuje da je Maruliü najprije raþunao na književna obilježja (zaplet,
dramatiþnost) same graÿe, a tek potom na njezinu moralistiþku nadgradnju.
Osobitu modernost, uz humanistiþki primjernu izvedbu spjeva, autor pokazuje
u petrarkistiþkome naþinu prikazivanja Juditine ljepote.
Sliþnost Judite i Hrvatske oþita je: Judita je udovica, a Hrvatska bez kralja.
Juditinu Betuliju napadaju nevjernici pod Holofernovim vodstvom, Maruliüevu
Hrvatsku Turci. I Judita i Maruliü nadaju se spasu samo od Boga.
Pojam psihologija „izmislio" je Marko Maruliü, naime, ta je rijeþ složenica u

latinskom jeziku, a složio ju je upravo Maruliü.
Poznata je i Poslanica Marka Maruliüa Spliüanina papi Hadrijanu VI. o

nevoljama koje nadiru i poziv na opüe jedinstvo i mir svih kršüana, objavljena u
Rimu 1522. godine. To je dostojanstvena, „objektivna" molba i upozorenja
þovjeka od imena i ugleda o životnim pitanjima svoje domovine.
Veliki Maruliüev spjev Davidijada ostao je nepoznat i neobjavljen stoljeüima iza
Maruliüeve smrti.
Marko Maruliü bio je višestruko talentiran: sam je pravio duboreze kojima su
ilustrirane njegove knjige.
Na postolju kipa Marku Maruliüu u Splitu stihovi su drugoga velikoga

hrvatskoga pjesnika–Tina Ujeviüa, napisani Maruliüevim jezikom i pravopisom
onoga doba. Pjesma se zove Oproštaj. Drugi spomenik Marku Maruliüu nalazi
se ispred stare zgrade Nacionalne i sveuþilišne knjižnice u Zagrebu.
Maruliüev lik nalazi se na novþanici od 500 kuna.
U þast Marka Maruliüa 22. travnja proglašen je Danom hrvatske knjige.
literatura:
Marko Maruliü: Pouke za þestit život – monografija
Rafo Bogišiü: Leut i trublja – antologija starije hrvatske poezije
Marko Maruliü: Molitva suprotiva Turkom
245
Hrvatski Odisej. Antologija hrvatske poezije o iseljeništvu, Kršüanska

sadašnjost, Matica iseljenika Hrvatske, str. 8. i 9.
CD-ROM Klasici hrvatske književnosti – epika (Bulaja naklada)
246
NALEGOŠE TURCI NA
JAZIK HRVATSKI
Pop Martinac
Napomena: Zapis popa Martinca u originalu je tekst proznoga

karaktera, štoviše, to je „prigodni pisarski zapis" þovjeka u tjeskobnu
vremenu. Ulomak u þitanci prikazan je u stihovnoj formi radi
omoguüavanja lakšeg i pristupaþnijeg praüenja. Napominjemo da razlog
interpretacije ove nastavne jedinice nikako ne bi trebao biti jezik i oblici
rijeþi (osim za one koji žele više i l i izbornu nastavu iz jezika). U
dijakronijskoj osi þitanke za sedmi razred ovaj tekst predstavlja sponu u
povijesnom slijedu hrvatske književnosti. Ukoliko uþitelj(ica) nema takvu
nakanu (tijekom školske godine prikazati uþenicima sedmoga razreda
slijed književnih/povijesnih razdoblja) ovaj je tekst dobro zaobiüi.

zadaci i ciljevi
Buÿenje interesa za znanjem i samoobrazovanjem.

Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja domoljubnih osjeüaja.
Usmjeravanje i formiranje uþenikove liþnosti.
b) obrazovni zadaci
Krbavska bitka – 9. rujna 1493. Tema i ideje (poruke) Martinþeva zapisa. Kompozicija
teksta. Ulomak. Likovi – povijesni. Hrvatsko plemstvo u obrani domovine. Glagoljski
1
brevijar – u Katoliþkoj crkvi knjiga svakodnevnih molitava za klerike i redovnike, þasoslav .
Kodeks – zbirka statuta, pravila; skup naþela kojim se odreÿuje ponašanje u nekom podruþju
društvenih odnosa i dr. Crkvenoslavizmi. Kronološki tijek radnje.
Izvornik/original. Objektivnost pripovjedaþa. Dramatiþnost pripovijedanja. Antiratna proza.
1
V. Aniü: Rjeþnik hrvatskoga jezika. (treüe, prošireno izdanje) Novi Liber, Zagreb, 1998.
247
c) odgojni zadaci
Hrvatski plemiüi kao vjerni þuvari hrvatske kulturne tradicije.

Hrvatski jezik kao najveüe nacionalno blago svakoga Hrvata.
Osposobiti uþenika da štuje osnovne vrijednosti. Razvijanje ljubavi prema kulturnoj tradiciji
hrvatskog naroda. Razvijanje ljubavi prema svome narodu, razvijanje osjeüaja nacionalnoga
ponosa i dostojanstva.
Odgoj za mir i toleranciju. Mir je osnovna ljudska/društvena/planetarna vrijednost.
Mir je dragocjenost koju trebamo þuvati. Mir je vrijednost kojoj svi možemo doprinijeti.
Rat ni nijednu mater nasmel.
Rat, poguba ljucke naravi.
Nije plemena bez slavna imena.
Ni žita bez kukolja, ni naroda bez izroda.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Pop Martinac pisao je u Grobniku glagoljski brevijar koji se u znanosti
naziva Drugim novljanskim brevijarom (þuva se u Novom Vinodolu). Dok
je pisao kodeks, dogodila se za Hrvatsku katastrofalna bitka na
Krbavskom polju 9. rujna 1493. Stoga je Martinac, þim je završio prvi dio
kodeksa (tzv. Temporal), dao mjesta jednom prigodnom zapisu u kojem
je pružio potresnu sliku teškog stanja u Hrvatskoj zbog turske najezde.
Ovaj zapis ima dva obilježja:
a) to je tipiþan pisarski zapis
b) on je neposredno historijsko svjedoþanstvo.
b) S pljaþkaškog pohoda na Sloveniju i Štajersku, bosanski Jakub-paša
vraüao se preko Hrvatske kako bi je opustošio. Na Krbavskom polju
doþekala ga je hrvatska plemiüka vojska, ali je Hrvate snašao težak poraz,
izginulo je ili je zarobljeno staro hrvatsko plemstvo, pa i sam ban Emerik
Derenþin bio je zarobljen. Udbina je postala bazom daljnjeg turskog
nadiranja i sjedište liþkog sandžaka (1528.), a ostaci starog hrvatskog
plemstva sele u krajeve sjeverno od Kupe.2

a) Upoznavanje uþenika s povijesnim podacima o Krbavskoj bitki 1493.
Zatim uþitelj može uþenicima pokazati pretisak ovoga glagoljskoga
zapisa. Uþenici üe prepoznati pismo kojim je navedeni zapis pisan. (Tako
üe spoznati da je ovaj zapis neposredan povijesni dokument.)
b) ýitanje teksta.
c) Sadržajno i jeziþno prouþavanje ulomka iz Zapisa popa Martinca 1493.
a. ustvrditi što je tema Zapisa
b. na koja pitanja dobivamo odgovore u proþitanom tekstu
2
Priruþni leksikon. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., 500. str.
248
c. kompozicija ulomka – podnaslovi koji slijede samu fabulu Zapisa

d. povijesni likovi na objema suprotstavljenim stranama
e. turska osvajanja i zlodjela koja su prethodila Krbavskoj bitki
f. posljedice koje je donio poraz na Krbavskom polju za hrvatski narod
(pogažena kršüanska þast, ropstvo – tagda že uhitiše bana
hrvatskoga, ubojstva – tagda že ubiše kneza Ivana Frankapana i dr.)
g. crkvenoslavizmi3 u Zapisu; osobine starohrvatskoga jezika pri koncu
15. stoljeüa
h. Turci nalegoše na jazik hrvatski. Nalegoše je aorist glagola naleüi. U
Martinþevoj reþenici znaþi: navališe, napadoše. Prenosi se znaþenje
rijeþi jazik na narod. Valja istaknuti da je Hrvatima jezik uvijek bio
bitno narodnosno obilježje. Zatiruüi nam jezik, neprijatelji su nam
nastojali zatrti ime i narodnost. 4
i. obilježja (stilska) zapisa – objektivnost, rjeþnik, i dr.
j. poruke (ideje) koje nudi ovaj zapis, vezane:
1. uz rat
2. uz nesreüe koje on sa sobom donosi
3. uz domovinu
4. uz narod i njegove najistaknutije predstavnike.
d) Zakljuþak.
e) Rješavanje zadataka za samostalni stvaralaþki rad.
a) Navesti što više negativnih uþinaka rata (ili meÿuljudskih sukoba) kojima
dokazuješ da se ratom (sukobom s drugom osobom) ne rješavaju nastali
sporovi.
b) Pokušajte se prisjetiti, a zatim zapisati sve one važne dogaÿaje koji su se
dogodili u Hrvatskoj u vremenu od kada ih vi pamtite (ili od kada ste
krenuli u vrtiü ili osnovnu školu) pa sve do današnjih dana.
4. aktualizacija:
a) Spoznati da su za poraženoga posljedice rata uvijek iste. Komparirati ovu
izgubljenu bitku s onom za Vukovar u Domovinskom ratu (zarobljeništva,
progon, ubijanja, masakri i dr.).
b) Povijesne paralele: Shvatiti da se našem narodu dogodio tako strašan rat
(Krbavska bitka) u srednjem vijeku (u doba renesanse: XIV. –XVI. st.) kad
se u Europi naglo razvija znanost i umjetnost (Dante, Boccaccio,
Leonardo da Vinci, Michelangelo, Tizian, M. Držiü i dr.). Ta nas kob iznova
prati na kraju drugog tisuüljeüa (kad se svijet globalizira, a znanost doseže
nesluüena postignuüa). Naime, naš narod vodi Domovinski rat – brani se
od velikosrpskog imperijalizma.
3
U tom glagoljiškom zapisu utjecaj je crkvenoslavenskoga jaþi nego u drugim svjetovnim tekstovima toga
doba. V. Aniü: Rjeþnik hrvatskoga jezika. (treüe, prošireno izdanje) Novi Liber, Zagreb, 1998., 247. str.
4
S. Težak: Hrvatski jezik 8., 243.str.
249
integracija
Jezik::
1. Preoblikovati (osuvremeniti) tekst dviju reþenica iz navedenoga Zapisa.
2. Navoÿenje rijeþi kojima je gramatiþki oblik izmijenjen u odnosu na vrijeme
kad su zapisivane (mnogije – mnogi, i dr.).
korelacija
Povijest::
a) Pronaüi podatke u udžbenicima povijesti ili povijesnim þitankama o seljenju
i raspršenosti Hrvata u doba turskih ratova.
b) Krbavska bitka 5, bitka na Krbavskom polju, 9. IX. 1493., izmeÿu hrvatskih
þeta pod banom Derenþinom i turskih odreda pod Jakub-pašom. Hrvatska
plemiüka vojska bila je hametice potuþena, pa se govorilo da je to „hrvatsko
Kosovo".
korelacijsko-i ntegracijski
Odluþi li se za ovaj sustav, uþitelj/ica može uspostaviti opüe pojmovno-

informacijske veze na temu rata i ratovanja, napadaþa i branitelja, ratnih
posljedica… Zatim üe prijeüi na eksplikacijsko-izlagaþki naþin rada u kojem üe
dati potrebna objašnjenja kako bi uþenicima olakšao/olakšala snalaženje u
konkretnom sluþaju – u tekstu koji, gledano iz uþeniþke perspektive, upravo
vrvi razlozima za objašnjenje, ne što se tiþe tematike – jer ona je, nažalost,
uþenicima bliska, veü više na podruþju arhaiþnosti pišþeva jezika i stila.
Heuristiþkim razgovorom koji üe uslijediti nakon toga, uþitelj üe s uþenicima
rašþlaniti potrebne elemente u interpretaciji, naglasiti poruku djela, pristupiti
sintezi i aktualizirati temu.
zanimljivosti
Martinþev je zapis, s jedne strane, tipiþan pisarski zapis, a s druge potresno i

neposredno povijesno svjedoþanstvo.
Još jedan zapis otkrio je djeliü hrvatske povijesti: na posljednjim listovima Misala
kneza Novaka zapisano je: „Vita, vita. Štampa naša gori gre." Tako glasi
poþetak natpisa žakna Jurja iz 1482. godine, studenta koji üe postati pop
glagoljaš i koji je znao da se priprema tiskanje prve knjige na hrvatskom jeziku,
i to na glagoljici.
Šaljiva povijest „velikoga" svijeta može biti kontrastom koji üe dodatno
istaknuti hrvatski usud u onom strašnom vremenu:
5
Olga Salzer, Hrvoje Matkoviü: Povijest, Panorama. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. 1967., str. 221.
250
Te iste godine (1493.) Kristofor Kolumbo bio je na prvom „ljetovanju" na

Karibima i kušao voüe nana nana. Ako vam to ne znaþi mnogo, rijeþ je o
ananasu. (Sad znate odakle ono anana. A odakle je s?)6
Godinu dana ranije (1492.) Martin Behaim napravio je prvu kartu svijeta. Baš
je izabrao trenutak! Da je nesretnik priþekao samo nekoliko godina, mogao je
u nju unijeti Amerike i Tihi ocean, koji još nisu bili otkriveni.
6
John Farman: Sumnjivo jednostavna povijest znanosti i izuma. Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.
251
LIPE NAŠE MURVE

Jure Franiþeviü Ploþar
Napomena: Na osobit naþin ova þakavska pjesma korespondira sa

Silversteinovim Dobrim stablom (þitanka za peti razred) i pjesmom Bore
Pavloviüa Lipa (þitanka za šesti razred).
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti za otkrivanje emocionalnih i misaonih impulsa pjesniþkih slika

doþaranih þakavskom rijeþju.
Razvijanje sposobnosti zamišljanja, slušanja, prekodiranja, þitanja, govorenja.
Razvijanje literarne senzibilnosti. Razvijanje sposobnosti uþenikova reagiranja na poziv
pjesniþkog djela.
Razvijanje sposobnosti povezivanja uzroþno posljediþnih spoznaja i pronicanja u odnose tih
spoznaja.
Razvijanje uþenikove osjetljivosti na izazov pjesniþkog djela i uþenikove unutarnje
pokretljivosti za ostala umjetniþka podruþja.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja ritma.
Razvijanje sposobnosti asocijacijskog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti izražavanja individualnog, osobnog, stvaralaþkog doživljaja.
Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja dijalektalne poezije.
b) obrazovni zadaci
Dijalektalna poezija. Pjesniþke slike. Motivi. Raspoloženje, osjeüaji i misli.

Katren. Vezani stih. Rima. Ritam. Dvanaesterac (simetriþni). Stanka ili cezura.
Stalni epiteti. Kompozicija pjesme. Usporedba. Metafora. Asonanca. Aliteracija.
Ekspresivnost dijalektalne lirike.
c) odgojni zadaci
Razvijanje osjeüaja socijalne osjetljivosti i senzibiliteta prema velikim problemima malih ljudi.
Buÿenje uspomena na djetinjstvo iz kojeg crpimo nadahnuüa za kasnije korake.
252
Poticanje i razvijanje ljubavi prema rodnom ognjištu, zaviþaju, njegovim ljudima i obiþajima.
Isticanje ljepote i ekspresivnosti, ne samo þakavskog, nego svih narjeþja i govora hrvatskoga
jezika.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) ýovjeka ne rastužuje samo gubitak poznatih i dragih ljudi i prijatelja.
Njega, iako ne u tolikoj mjeri, rastužuje i gubitak izgubljenih ili prodanih
predmeta za koje je osobno vezan. Rastužuje ga i izmijenjena slika
krajolika, drugaþija od one uz koju je odrastao i na koju je godinama
naviknut. Primjerice, livada na kojoj ste se nekad igrali, sada je postala
gradilište, autocesta, tvornica ili je na njoj narasla stambena zgrada.
Možete li koje svoje iskustvo povezati s tim?
b) Nedostatak prostora za igru (djeþju) i igrališta goruüi je problem
modernih naselja. Kako se i gdje sastaju i igraju današnje generacije vaših
vršnjaka, a kako su se i gdje sastajale i igrale generacije vaših oþeva i
djedova?

Kojim rijeþima u prvoj strofi pjesnik istiþe:
a) da su murve mještanima bile drage
b) da su sve posjeþene
c) da je bez njih narušen izgled krajolika?
Proþitajte strofu koja nudi sliku jedinstvene ljepote – murvu okiüenu djecom.
Objasnite svoj doživljaj te strofe.
Što doznajete:
a) iz podatka da su murve imale imena
b) iz podatka da je velika murva ostala trajno neprežaljena
c) iz usporedbe da su se na njoj osjeüali „ko u teplen krilu"?
Protumaþite:
a) uzroke sjeþe
b) posljedice sjeþe
c) mržnju prema brodovima
d) usporedbu „tuga je ostala ko na dnima sidra".
a). Ako si posadio svoje stablo, opiši ga. Ako nisi, opiši stablo iz vrta, parka
ili kojeg drugog kutka prirode. Sam se odluþi u kojem üeš ga godišnjem
dobu prikazati – u jeseni, zimi, ljetu ili proljeüu.
b). Opiši jednu uspomenu iz djetinjstva koja te ispunjava tužnim emocijama.
c) ýega se sjeüaš vezanog za tekstove (S. Silverstein: Dobro stablo; S.
Košutiü – Seljak, ptica i zlatni drijen) iz þitanke za peti i za šesti razred (B.
Pavloviü – Lipa; J. Kozarac – Slavonska šuma)?
253
4. aktualizacija:
a) Pogledati drugu motivaciju.
b) Kako se rastajemo s onim što volimo? Prihvaüa li, i razumije li, srce
razloge uma?
integracija
Opisivanje. Priþanje. Izražajno þitanje.
korelacija
Likovna kultura. Sat razrednika. Zemljopis.
zanimljivosti
Jure Franiþeviü Ploþar (roÿen u Vrisniku na Hvaru) mlaÿi je brat književnika

Marina Franiþeviüa.
Pjesnik je, dramatiþar i romanopisac. Njegove þakavske pjesme nastajale su
paralelno sa štokavskima, ali su bile objavljene kasno, tek 1974. godine u zbirci
Šaka zemlje. Ta pjesniþka zbirka ima dodirnih toþaka s njegovim romanima, u
strogu i ozbiljnu poeziju pjesnik unosi i dozu humora koji kao da je utemeljen
na anegdoti.
Zaviþajni kolorit i slike mnogih primorskih mjesta i gradova bile su
svojevremeno nezamislive bez murava. Pod njima se, za vrijeme vrelih ljetnih
dana okupljalo društvo, igrale su se igre, priþale priþe, razmjenjivale novosti…
tako da se s pravom može reüi da su bile ne samo sastajališta, nego i prava
središta društvenoga života. Pod jednom takvom, kasnije nazvanom
legendarnom murvom, u Splitu je osnovan NK Hajduk.
Murve su, gotovo neprimjetno i – rekli bismo – neprimjereno, zamijenile palme:
na njih se ne možeš, kao u pjesmi, popeti ili nasloniti – one bodu, kuüe od
vjetra ne štite, a i hlad ne nude (ali su „tuÿe" pa, možda, zato više i „vrijede"!).
254
SANOBORSKA
Miroslav Krleža
Napomena: Jedan od ciljeva nastave materinskoga jezika jest osposobiti

uþenika za kompetentno služenje standardnim književnim jezikom. To
þinimo i kad interpretiramo dijalektalno pjesništvo: otkrivamo neiscrpna
vrela književnoga jezika. Svaki put kad u jeziku uzmanjka koja rijeþ,
þesto üemo je naüi u narjeþju. Tako smo iz kajkavskoga dobili tjedan (jer
sedmica ima šire znaþenje), kukac (koja druga rijeþ za pojam insekta?),
iz þakavskoga spužvu i bocu… I u ovoj Krležinoj visoko umjetniþkoj
kajkavštini naiüi üemo na rijeþi koje nas mogu iznenaditi.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje tradicije zapadnoeuropske civilizacije.
Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja.
b) obrazovni zadaci
Tema. Pjesniþke slike. Motivi. Usporedba. Humor. Kajkavsko narjeþje – ekavski

govor. Vezani stih. Rima.
255
c) odgojni zadaci
Razvijanje osjeüaja pripadnosti svom narodu, njegovoj materijalnoj i duhovnoj baštini.

Poštivanje tradicije i obiþaja: poklade – mesopust. Simbolika pokladnih obiþaja i spaljivanja
princa karnevala (karnevalske obiþaji u raznim dijelovima Hrvatske).
Razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku, njegovim narjeþjima i dijalektalnoj poeziji.
U dijalektalnoj poeziji dijelimo osjeüaje, misli, znanje i iskustvo svojih prethodnika. Sudionici
smo i baštinici narodne mudrosti i plemenitosti, dijelimo zajedniþka duhovna iskustva.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) (Uþitelj dade zadatak na prethodnom satu.) Uþenici donesu ili nacrtaju
jedan dio maske ili kostima koji oblaþe za poklade. Kratko iznose zašto
su odabrali upravo taj kostim ili lik.
b) Razgovor o pokladnim obiþajima užeg zaviþaja, o posebnim maskama
odreÿenog kraja (npr. buše, zvonþari).

Uz prvu motivacijsku inaþicu uþitelj može usmjeravati pitanja više k
razlozima i motivima preoblaþenja, te pritom utvrÿivati/provjeravati razloge
uþeniþkoga prerušavanja. Npr. ako uþenik može biti vještica, vila, þarobnjak ili
þudovište, onda mu je i shvatljivo da „prasica snese jaje", „zakukurikne
pajcek", „babi u ruci procvjeta kljuþ" i sliþno.
Bitno je shvatiti poruku karnevala, fašnika: „sve apsurdno postaje
prihvatljivo, neprihvatljivo postaje prihvatljivo – sve dok je pod maskom".
Uz drugu inaþicu, uþitelj(ica) üe usmjerenim razgovorom s uþenicima
osvijetliti njihovo (ne)poznavanje hrvatskih narodnih obiþaja, njihovu
razliþitost i bogatstvo.
U interpretaciji slijediti pitanja iz þitanke.

Pjesmu možemo proþitati bez osobite motivacije i razgovarati o njoj ako je
rijeþ o kajkavcima, u drugom sluþaju tražit üemo da uþenici nastoje shvatiti
temu pjesme, uz minimalnu uþiteljevu pomoü.
Poüi üemo od stajališta da je njihovo poznavanje tradicije oskudno, a da
karnevalsku tradiciju poznaju samo s „trgovaþko-potrošaþke strane". Uþitelj
üe im izložiti tradiciju njihova zaviþaja i postaviti „probleme" po skupinama:
svaka üe skupina prevesti svoju strofu (þetiri strofe – þetiri skupine) i objasniti
kako doživljava pjesniþke slike, potom üe pokušati naüi dublje znaþenje
svake strofe (jer i karneval ima dublje znaþenje), te üe se na kraju svaka
256
skupina opredijeliti za jednu od ponuÿenih tvrdnja i navesti argumente za

nju:
a – ova pjesma nema dubljeg smisla, pjesnik navodi skupove rijeþi koji
mogu nasmijati
b – ova pjesma ima vrlo dubok smisao: pjesnik govori o životnim
zakonitostima (druga strofa) koje se lome na leÿima maloga þovjeka
c – iako je ovo pjesma o životnoj radosti, pokazanoj u fašniþkom
veselju, ona ipak ima tragiþni prizvuk, govori da je þovjek na kraju –
gubitnik
d – pjesma podsjeüa na narodnu pjesmu, vjerojatno je pjesnik pjesmu
„samo malo preradio".
Uþitelj(ica) üe usmjeriti raspravu prema toþnome odgovoru, uvažavajuüi sva
mišljenja uþenika.
a) Kako se osjeüaš kad preobuþen/preobuþena u neki nestvarni lik kucaš na
tuÿa vrata?
b) Kad bi uistinu postojala moguünost da na nekoliko sati budeš
lik/osoba/biüe koji želiš, što bi uþinio/uþinila?
c) Svojim dragim prijateljima ili roditeljima odredi masku u obliku njihove
vrline koju izrazito cijeniš. Opiši tu masku.
d) Na jeziku svoga kraja iznesi jednu svoju pokladnu masku. Služi se
poslovicama i ustaljenim izrazima. U pjesmi možeš optužiti ljudske mane
za neuspjehe koji su se dogodili tebi ili tvome zaviþaju.
4. aktualizacija:
a) Koji ti je najdraži obiþaj tvog užeg zaviþaja u vrijeme poklada (maškara,
karnevala)?
b) Bi li se danas toliko popularizirao karneval da u pozadini nisu komercijalni
razlozi?
integracija
Krasnoslov. Kajkavsko narjeþje – ekavski govor. Mudre izreke. Poslovice.

Standardni jezik – crpi svoje blago iz dijalekata, živih izvora živoga jezika.
korelacija
Likovna kultura – izrada maski.

Zemljopis – kako se u raznim krajevima svijeta održavaju karnevali (zemlje
Južne Amerike).
Kazalište – stavljajuüi masku, kostim, postajemo druga osoba (lik, akter,
protagonist).
257
zanimljivosti
Rijeþ želva praslavenskoga je podrijetla (žely), a znaþi þanþara, kornjaþa,

samarnjaþa. Rijeþ se nalazi u slovenskom, þeškom, poljskom i ruskom. U
prasrodstvu je s grþkom rijeþju za kornjaþu – helys. I grþki i slavenski naziv
odnose se na pojam: žut, koji je u skladu s bojom oklopa. Rijeþ želva danas se
pretežito odnosi na morske kornjaþe, a þanþara na barske. Kornjaþe se legu iz
jaja ostavljenih u toplome pijesku.
Osim po karnevalskoj tradiciji staroj preko 170 godina, Samobor je poznat i po

svojim kulinarskim specijalitetima: samoborskim kremšnitama, krafnama i
muštardi.
Matoš je jedno vrijeme živio u Samoboru, bio je zaljubljenik u taj slikoviti i lijepi
gradiü nadomak Zagrebu.
258
SVAĈA MRAVA I KOMARCA

Narodna
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Aktualnost pjesme u današnjem vremenu.

Poticati djeþju imaginaciju. Razvijanje maštovitosti uþenika.
Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti priþanja.
Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda.
Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme i forme: parodija, travestija.
Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti: junaþke narodne pjesme mogu
postati „nejunaþke".
Razvijanje jeziþne kreativnosti. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja.
b) obrazovni zadaci
Šaljive i podrugljive narodne pjesme. Lirska pjesma1. Stalni epiteti. Inverzija.

Kontrast. Tematika pjesme. Ideja. Fabula. Kompozicija pjesme. Stajalište nepoznatoga
pjevaþa koji promatra i doživljava život… Osnovni ugoÿaj. Opisi radnje i zbivanja. Naglašeni
epski momenti u pjesmi. Lirski ugoÿaj nadjaþava samu radnju. Likovi – životinje se
prikazuju kao ljudi i žive i djeluju prema zakonima ljudskoga društva. Uoþiti koje su životinje
dobile ulogu junaka –a zašto ne one iz basne (lav, mudra lija, jež). Bliskost s basnama: uvijek
je kritiþka oštrica usmjerena prema nekome ili neþemu (nekom neprijatelju, nesposobnim
ljudima, plašljivcima, negativnim društvenim pojavama). Jezik – vokativ umjesto nominativa,
povratni glagoli, ikavizmi.
1
Tvrtko ûubeliü: Lirske narodne pjesme. Školska knjiga, Zagreb, 1963. (21. str.): „Pjesme (šaljive i
podrugljive, op. m.) imaju lijepe opise radnje i zbivanja; u njima je epski momenat izrazito naglašen te se
one u mnogoþemu približuju epskim pjesmama. Ipak moraju ostati u narodnim lirskim pjesmama jer je
kod njih važniji i izrazitiji lirski ugoÿaj nego sama radnja. Radnja se u pjesmama isprepliüe s humorom,
ironijom i satirom, koji su uvijek po svom podrijetlu i izrazu liþnog, subjektivnog karaktera. Mi se
nasmijemo upravo u onom þasu kad se probude naše liþne slike i iskustva."
259

Alegorija. Sarkazam. Ironiziranje junaþkih narodnih pjesama – parodija, travestija. Hiperbola.
Perifraza (s crnom ga je zemljom sastavio). Apostrofa. Epifora. Ironija i satira kao oružje onih
koji su stavljani na životne margine. Arhaizmi. Ponavljanje.
c) odgojni zadaci
Analiza ljudskih slabosti i poroka. Kritiþko ismijavanje negativnih društvenih pojava.

Navikavanje uþenika na kulturno ponašanje, osobito u ophoÿenju. Odgoj za pravdu.
Osposobiti uþenika da bude kritiþan prema lažnim vrijednostima, ali i odgovoran prema
samome sebi. Osuda nasilja kao dehumanizacije þovjeka. Osuda zla. Razvijanje interesa za
þitanje i interpretaciju narodnih umotvorina.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Dogodi nam se da smo nezadovoljni nekim ljudima, prijateljima, npr.,
nekim pojavama u svojoj sredini i šire pa to nezadovoljstvo pokazujemo
na razliþite naþine. Koje?
Kad hoüemo svoje nezadovoljstvo nekim društvenim pojavama iskazati, a
ne želimo da ono bude izravno izreþeno, služimo se prenesenim
znaþenjem! Pogledajmo kako je narodni pjesnik iskazao nezadovoljstvo
hvalisavošüu ili snobizmom!
(snobizam – hlepnja za veüim društvenim položajem)
Aktualizacija: meÿu mladima i starijima –Jesu li pušenje i alkohol meÿu
mladima želja za višim mjestom na društvenoj ljestvici?
b) To se nije dogodilo samo nama veü i onima prije nas. Oni bi svoju kritiþku
oštricu znali uperiti prema svom neprijatelju, nesposobnjakoviüu,
plašljivcu, negativnoj društvenoj pojavi (pomodarstvu, hvalisavosti,
lažnom junaþenju i sl.). Narodna pjesma, koju üemo sada proþitati, otkrit
üe nam jedan takav naþin prosvjeda.

Djeca üe vjerojatno nakon slušanja pjesma uoþiti njezinu humoristiþnost i
pronaüi brzo i lako navode koji to dokazuju.
Humoristiþnost i ironiþnost ove pjesme ostvarena je:
a) temom
b) postupkom preumanjivanja i preimenovanja – zamjene sadržaja:
komarac–junak
c) imenima likova
d) neskladom izmeÿu veliþine likova i njihovih postupaka
e) zanimljivom fabulom
f) nepravilnom tvorbom povratnih glagola
g) kontrastom i perifrazom – dokazi za toþku k)
h) personifikacijom
i) rijeþima koje imaju druga znaþenja od onih koja su im dana u pjesmi
(kad se ženi muha i dr.)
260
j) navoÿenjem oružja koja su neprimjerena likovima.

k) slijedom uobiþajenih „stalnih" mjesta u narodnoj pjesmi kojima su
umetnuti „neprimjereni, nejunaþki" likovi.
Pronaÿite dokaze ovim tvrdnjama.
Odredite temu ove narodne pjesme:
a) jednom rijeþju
b) skupom rijeþi
c) zavisnom reþenicom.
U pjesmi nalazimo i vrlo razvijenu radnju s „tragiþnim" svršetkom.
Prepoznajte i druge etape u razvoju radnje – uvod, zaplet i njezin vrhunac.
Napomena: Naslovi neka u sebi sadrže osobu i dogaÿaj.
Komu se ruga nepoznati narodni pjevaþ?
Zamišljate li rugalicu (osobu koja se ruga likovima koje je u pjesmi imenovala
muhom, komarinom i dr.):
a) kao junaka
b) kao fiziþkog slabiüa
c) kao plašljivca, kukavicu
d) kao nadarena, ali samozatajna þovjeka
e) kao nekoga koga drugi smatraju bezvrijednim
f) kao nekoga tko junaþenjem nije ništa postigao
g) kao razoþaranog þovjeka
h) kao osobu koja ne priznaje veliþinu, snagu drugih ljudi
i) kao nekoga kome je jezik brži od pameti
j) kao Dalmatinca, otoþanina, brÿanina/gorštaka, ravniþara…
k) kao ljubomornog, zavidnoga þovjeka
l)kao …?
Objasnite zašto ga zamišljate takvim.
Dva su središnja lika u pjesmi:
a) muha udovica
b) komarina starþe.
Kojoj skupini ljudi više pristoji ženidba: mladiüima, djevojkama, mladim
ženama i muškarcima ili udovicama i starcima?
Tko je od ta dva lika bio izazvan? Nastoje li oni razriješiti sukob na miran
naþin ili na bojnom polju?
Tko se ukljuþuje u njihov sukob i na koji naþin?
Kojim se oružjima bore? Kao pravi junaci imaju i svoje konje?
Je li bolji konj skakavac ili pauk? (Obratite pozornost na brzinu „konja".
Razmislite o svojstvima životinja koje su „konji" u ovoj narodnoj pjesmi.)
Noge su za svakog konja vrlo bitne? Zašto?
JEZIK–vokativ umjesto nominativa, povratni glagoli, ikavizmi.
Versifikacija: narodni deseterac s cezurom iza þetvrtoga sloga.
Vrsta pjesme: lirska pjesma s elementima epskog kazivanja (buduüi da su
kukci nositelji radnje uoþiti da je ovakva pjesma bliska i basni2).
2
Tvrtko ûubeliü: Lirske narodne pjesme. Školska knjiga, Zagreb, 1963. (21. str.): „Pjesme o životinjama
podsjeüaju u mnogom na basne, jer, kao i basne, podvlaþe odreÿene spoznaje o životu i ljudima. U
basnama je izvedeno direktno pouþavanje, a ove pjesme istiþu liþna, lirska raspoloženja."
261
a) Vjerojatno si i ti došao/došla u sukob s nekom osobom. Pale su teške rijeþi.
Uvrijedili ste jedno drugo… (Kako si se ponio/ponijela? Što si
uradio/uradila? Kako si se osjeüao/osjeüala? Što si želio/željela? Jesi li
sam/sama razriješio sukob ili je to uþinio netko drugi? Tko? Na koji naþin?
Kako üeš postupiti ubuduüe u sliþnim situacijama?) Svoj doživljaj iznesi u
obliku crtice ili kratke priþe u koju üeš unijeti mjesto i vrijeme zbivanja, opise
likova, zavisno od trenutka u kom se taj lik nalazi. Na kraju priþe istakni
poentu (poruku) za koju smatraš da opravdano može mnoge pouþiti.
b) Koje negativne pojave prepoznaješ u svom okruženju? Poredaj ih po
snazi svog kritiþkog stajališta prema njima.
c) Prepriþaj fabulu nastojeüi unijeti u nju što više elemenata humora i ironije
(poruge) koju üe ostvariti intonacija tvoje reþenice.
d) Napiši pismeni (šaljiv) sastavak o ženidbi mrava i muhe ili o njihovu
zajedniþkom životu (muha u zraku, mrav pod zemljom u mravinjaku;
mrav – marljiv, muha lijena); ako si vješt desetercima, neka pjesma bude
u desetercu.
Ovdje bi uþitelj mogao s darovitima pokazati:
- kako se stvara deseterac (štokavski krajevi)
- napraviti popis stalnih epiteta – npr. iz obraÿenih lirskih i epskih
narodnih pjesama naþiniti popis epiteta: rujno vino, gorica zelena,
bijele ruke, silni vojevoda, junak pravi, vjerna ljuba, rumena djevojka,
momþe mlado…
- podsjetiti na stilsku uporabu aorista i sl.
- dodati još i stalne epitete iz beüaraca.
4. aktualizacija:3
integracija
Jezik – turcizmi, augmentativi, lokalizmi.
korelacija
Glazbena kultura – skladba humoristiþnog sadržaja.

Medijska kultura – karikatura.
Stvaranje parodije na neku popularnu melodiju (hit) – u pjesmi se više ne pjeva
o voljenoj osobi, veü o novoj vrsti jogurta i sl. ýesto popularna pjesma završi
reklamom kao svojim „prirodnim" krajem.
3
Kao pod izražavanje i stvaranje a ili b.
262
zanimljivosti
Parodija–šaljiva ili satiriþna preoblika književnoga djela koja zadržava izvornu

formu i intonaciju, no poruka postaje drugaþija ili suprotna. U kazališnom
smislu parodija je oponašanje kojim se iskrivljuje bit pokreta, mimike i glasa. U
prenesenom smislu parodija znaþi karikiranje onoga što je, samo po sebi,
dobro.
Parafraza – prepriþavanje istoga sadržaja drugim rijeþima, tj. onima koje nisu
svojstvene prvome sadržaju. U književnosti, to znaþi preradu tuÿega djela ili
slobodan prijevod kojega djela. U glazbi –varijacija na tuÿu glazbenu temu.
Travestija – književno djelo koje humoristiþno-ironiþnim naþinom preoblikuje
dijelove ozbiljnoga književnoga djela radi stvaranja nove poruke.
Smrt babe ýengiükinje – parodija Ante Kovaþiüa na Mažuraniüev spjev Smrt
Smail-age ýengiüa.
Batrahomiomahija – Boj miševa i žaba parodija je na Homerovu Ilijadu.
Ĉorÿiüev Derviš takoÿer izruguje petrarkistiþki naþin obraüanja izabranicama
trubadura.
263
NEBA ZAGREBA
Boro Pavloviü
Napomena: Ova se pjesma tematski nastavlja na Kanižajevu pjesmu

Stari mladiü iz þitanke za peti razred te na niz pjesama koje se odnose
na hrvatske krajeve u þitanci za šesti razred.
Umjesto ove pjesme, mogu se interpretirati pjesme o gradovima u kojima
se vi nalazite Svakako, postoje i druge pjesme – šansone, pjesme
književnika domorodaca i to bi mogao biti lijep povod za sveþanost rijeþi
o mjestu/gradu i zaviþaju. Povod može biti svaki lijepi dan!
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja zapažanja umjetniþke vrijednosti književnog djela.
Osposobiti uþenike za govornu i pisanu komunikaciju.
Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme i forme.
b) obrazovni zadaci
Lirska domoljubna pjesma. Pjesniþke slike. Funkcija motiva u kompozicijskom

ustrojstvu pjesme. Služba.
Metafore. Kontrast. Slobodan stih. Rima. Opkoraþenje. Ritam. Ponavljanje. Funkcija
rijeþi u pjesniþkom stilu (ostvarivanje ritma, vrednote govorenog jezika).
Žargonizam. Slang. Pjesniþka sloboda.
c) odgojni zadaci
Nitko ne voli domovinu zato što je velika veü zato što je njegova. (slovenska)
Domovina je majka svih majka. (ruska)
Pametnome je cijeli svijet domovina. (þeþenska)
264

ýovjek u domovini isto je što lav u šumi i krokodil u rijeci. (etiopska)
Kamo god ptica letjela, ona zna gdje je njeno gnijezdo. (ruska)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Voliš li promatrati nebo? Objasni zašto. Što vidiš ili þuješ na beskrajnom
nebeskom plavetnilu? U kojim životnim situacijama upireš pogled prema
nebu? Zašto? Obraüaš li se kome? Oþekuješ li pomoü od koga?
b) Koji biste strani grad željeli posjetiti? Zašto? Što znate o njemu?
c) Zagreb je glavni grad tvoje domovine. Što znaš o njemu?

Odredite temu ove pjesme. Potkrijepite primjerima.
Koji stihovi i pjesniþke slike iskazuju pjesnikovu povezanost sa Zagrebom?
Možete li razumjeti i obrazložiti njegovu zadivljenost Zagrebom?
Kako doživljavate nebo:
a) kao nedostižan prostor
b) kao obiþnu, svakodnevnu pojavu
c) ne obraüate pozornost?
Objasnite svoje poimanje neba.
Objasnite znaþenje rijeþi: podneblje? Što sve podrazumijeva ta rijeþ? Je li
pjesnik mislio na nebo ili podneblje?
Obrazložite i potkrijepite kojim primjerom svoj odgovor.
S þime povezujete motive Greenwicha, Versaja, Toleda… i neba?
Na što vas oni upuüuju?
Jesu li neba drugih gradova sliþna zagrebaþkom? O þemu to ovisi? Objasnite
ima li nebo u ovoj pjesmi pravo ili preneseno znaþenje!
Što pjesniku pruža nebo Zagreba? Koje mu vidike otvara?
Doživljavate li i vi tako nebo svoga grada ili sela? Obrazložite!
Pronaÿite rijeþ koja istiþe njegov najjaþi emotivni odnos prema Zagrebu,
povezanost sa Zagrebom.
Pokušajte obrazložiti izraze dodirnuo sam nebo, pao si s neba, oþi su
tvoje boje neba. Kada to kažemo? Kome to kažemo i u kojim prigodama?
a) Navedi pridjeve koji üe govoriti o nebu u razliþitim okolnostima:
sunþanom, zimskom, proljetnom, olujnom… danu. Nastoj naüi barem
dvadesetak pridjeva!
b) Opiši nebo iz svoga dvorišta, sa svoga prozora i nebo iz drugog mjesta u
kojem si kratko bio/bila.
4. aktualizacija:
Koliko poznaješ znamenitosti svoga zaviþaja? Koje prirodne, povijesne
ostatke i graÿevine poznaješ u svome zaviþaju? Što znaš o glavnom gradu
svoje županije? A o glavnom gradu svoje zemlje?
265
(Ovdje je uputno da uþitelj(ica) namjerice upita za kakav pojam koji je

uþenicima slabo poznat. Neka ih potom upita za kakvu poznatu svjetsku
„estradnu zvijezdu" i pokoji podatak o njoj što üe uþenici – vjerojatno –
znati. Neka im osvijesti þinjenicu što bitno znaju i što bitno ne znaju!)
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Krasnoslov. Veliko slovo u pisanju zemljopisnih pojmova

(gradovi, znamenitosti).
Vježbe za stvaralaþko pisanje.
Imeniþki atribut.
korelacija
Zemljopis – nulti meridijan (London), geografski pojmovi i mjesta koja se

spominju u pjesmi.
Sat razredne zajednice – upoznavanje domovine, njenih ljepota i vrijednosti,
planiranje izleta.
Povijest – povijesni spomenici Zagreba i drugih hrvatskih gradova.
zanimljivosti
Grad je utvrÿeno ili ograÿeno mjesto, tvrÿava, staja, obor pa i vrt.
Gradina je praslavenska rijeþ podrijetlom od imenice grad, a u konaþnici je u

svezi s glagolom graditi. Ta se rijeþ javlja u 14. st., ali u današnjem hrvatskom
jeziku – u znaþenju vrt – ona je srbizam. Gradina je hrvatska rijeþ samo u
znaþenju tvrÿava ili ruševan dvorac.
Najmanji grad na svijetu jest Hum u Istri. Grad þije postojanje nije zamiralo
stoljeüima, tj. trajalo je neprekinuto jest Damask. Sveti grad triju religija je
Jeruzalem. Pojam neuništivoga i tvrdo sazdanog grada bio je Jerihon, prema
biblijskom izvještaju, razoren je zvukom trublja tijekom ophodnje oko njega.
Babilon je pojam grada u kojem je silno mnoštvo rasa, vjera, jezika i naroda.
Rim je vjeþni grad.
266
DALMATINO, POVIŠûU
PRITRUJENA
Ljubo Stipišiü
Napomena: Pri odabiru ovoga teksta imali smo na umu uþenike

u primorskom dijelu Hrvatske, osobito u Dalmaciji. Kao i na nekim
drugim tekstovima (Šenoa: Lijepa Jana, Preradoviü: Miruj, miruj
srce moje), željeli smo osvijestiti uþenicima proces usvajanja i
poosobljivanja kulturne baštine, ne samo na individualnom,
osobnom planu nego i na planu naroda kao zajednice.
Autor ove pjesme je muzikolog, pjesnik, slikar, skladatelj
svestrana osoba. ýinilo nam se da upravo on može biti primjer za
poznatu sintagmu o „darovitom pojedincu iz naroda" koji je autor
djelima usmene baštine (od zagonetke do epa). Samo þinjenica da
je Stipišiü dijete 20. st. (uloga medija) saþuvala je autorstvo ove
pjesme od anonimnosti, a to je dobar povod za pristup ovoj
nastavnoj jedinici.
Opredijeli li se uþitelj(ica) za korelacijsko-integracijski sustav,
dobro je da prikuplja vlastitu zbirku fotografija i l i da isti zadatak,
tjedan i l i dva prije obrade pjesme, dade uþenicima (najlakše se
prikladne fotografije pronalaze u lokalnim i l i regionalnim
novinama, te na kalendarskim listovima i razglednicama,
turistiþkim prospektima).
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti, iako može korespondirati s povijesnim
uvjetovanostima.
267
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno, odnosno glazbeno percipiranje djela.

Kompariranje dviju ili više govornih i sadržajnih (izvornik i prijevod) realizacija lirske pjesme.
b) obrazovni zadaci
Dijalektalno pjesništvo. Lirska socijalna pjesma. Motivi – pjesniþke slike:

akustiþke/auditivne, vizualne/vidne, taktilne/opipne. Lirska domoljubna pjesma.
Metafora: pojam i služba. Kontrast/ suprotnost. Ritam i vrednote govorenoga jezika
(tempo, intenzitet pri izgovaranju stihova, stanka). Hiperbola.
c) odgojni zadaci
Iskazivanje poštovanja, razumijevanja i divljenja precima.

Isticanje hrabrosti i opstojnosti malog hrvatskog þovjeka koji usprkos životnim nedaüama
ostaje na svome: uspravan, postojan, þvrst „ka kolona", spreman živjeti na škrtoj i nesigurnoj
zemlji. Osuda socijalnih razlika u društvu, afirmacija humanih životnih ideja, odgoj za pravdu,
osuda nepravde nanesene malim ljudima.
Upoznavanje povijesnih i kulturnih znaþajka domovine.
U svakom umjetniþkom iskazu svoga naroda dijelimo osjeüaje, misli i znanje svojih davnih
prethodnika. Sudionici smo i baštinici povijesnoga iskustva svoga naroda.
Dijalektalna književnost pokazuje da je dijalekt iznica povijesnoga iskustva hrvatskoga
naroda, da je i danas – u eri globalizacije – živo vrelo bliske, tople i snažne rijeþi.
Sloboda se brani i þuva marljivim radom: u školi i tvornici, u uredu i na njivi.
Sloboda je vrelo umjetniþkog nadahnuüa.
ýovjek bez slobode ko riba bez vode.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Slušanje skladbe Dalmatino povišüu pritrujena.
b) „Izložba fotografija" dalmatinskih krajolika, Bašþanske ploþe, polja,
putova, laza, težaka, poljskih radova, antiþkih stupova, nakita, zavjetnih
darova, biljnog svijeta, gustirna (magnetima priþvršüenih na ploþu ili
zalijepljenim na kakav veüi karton) uz slušanje pjesme u klapskom
izvoÿenju.
268
c) Usmjereni razgovor o glazbenim interesima i sklonostima uþenika:

poznaju li tradicionalnu hrvatsku glazbu, poznaju li tradicionalnu
glazbu i glazbala svoga kraja.
Problemski pristup njihovim odgovorima: zašto ih (ne)zanima
tradicionalna glazba?

Slušanje pjesme u izvoÿenju neke klape, i to uz otvorenu þitanku, tako da
uþenici mogu pratiti tekst (uþitelj üe prosuditi treba li isto uþiniti i u
þakavskom dijelu Hrvatske). Razgovor o sadržaju pjesme (stupanj
razumljivosti pjesme na sadržajnom planu), dojmu koji je glazba ostavila na
njih. Osvrnuti se na uþeniþke glazbene sklonosti (utoliko da glazbu ne
odbacuju unaprijed zbog svojih sklonosti nekom drugom glazbenom
izrazu).
Pitanja za interpretaciju:
Koje osjeüaje pobuÿuje u vama ova pjesma, što vam predoþuje, na što vas
potiþe? Kakvo raspoloženje stvara?
Koje rijeþi posebno stvaraju taj ugoÿaj? Pismeno navedite sve asocijacije
koje u vama stvaraju odabrane rijeþi.
Što je pjesnika potaklo na stvaranje ove pjesme:
a) domoljubni osjeüaji
b) dalmatinski krajolici
c) snaga, upornost, veliþina dalmatinskog þovjeka
d) zvuk i znaþenje domaüe rijeþi?
Ako ne slušate rado ovakvu vrstu pjesama, poznajete li nekoga tko ih voli:
prijatelje, neke þlanove obitelji, poznanike… Što mislite zašto ih oni vole?
Slušajuüi pjesmu i gledajuüi fotografije nekih motiva iz pjesme, imali ste
priliku dublje doživjeti neki motiv, neki prizor. Iskažite svoj doživljaj pismeno.
Koji vam je motiv najsnažniji, najbliži, najrazumljiviji, najpoznatiji…?
Ima li pojam Dalmacije ovdje samo doslovno znaþenje ili se može shvatiti u
širem smislu rijeþi?
(Koji je dio Hrvatske kolijevka hrvatske države? Gdje su nastali prvi hrvatski
pisani spomenici, prve hrvatske crkve, gdje su stolovali prvi hrvatski vladari?)
Što se to dogaÿalo hrvatskom þovjeku tijekom povijesti? Treba li tu povijest
pamtiti i poznavati? Zašto?
Kako objašnjavate izreke:
a) Onima koji ne pamte povijest, ona se stalno ponavlja.
b) Tko ne zna odakle dolazi, ne zna ni kamo ide.
Ima li tko u vašoj obitelji (djed, baka, preci) tko se bavio (ili se još bavi)
težaþkim poslovima?
Kojim je pjesniþkim slikama najjaþe predoþena patnja hrvatskog naroda?
Je li hrvatski þovjek samo patio ili je on i stvarao?
Možete li zamisliti kako je izgledao, kako rastao, þijom toplinom i pažnjom
grijan, þime osnažen i okrijepljen?
Što mu je mogla pružiti dalmatinska škrta zemlja?
Koje je znaþenje motiva kadena?
Gdje osjeüate snagu ljudskog prkosa i ponosa? Citirajte!
269
Je li patnja slomila našega þovjeka? Imate li kakav primjer iz nedavne

prošlosti?
Na kojim osjetilima pjesnik temelji svoju pjesmu: vida, sluha, dodira?
Kakva je uloga ponavljanja? Imaju li ponovljene rijeþi isto znaþenje u svakoj
strofi? Obrazložite svoje odgovore.

(U ovom pristupu mogu se koristiti pitanja iz þitanke i priruþnika, osobito üe
dobro doüi spomenuta izložba fotografija. Bilo bi dobro imati i fotografije
materijalne baštine: Peristil Dioklecijanove palaþe, crkvica u Ninu,
dubrovaþke i stonske zidine, ostatke grþkoga kiparstva, mozaike,
starokršüanske tragove… Isto tako, ne treba se ustruþavati predstaviti samo
svoj grad, svoje mjesto i njegovu povijesnu „pritrujenost"!)
Na grafoprozirnici pokazati uþenicima prvi dio pjesme:
Izbliÿeni Misal svetog Jerolima, Izblijeÿeni Misal svetog Jeronima
izlizana Bašüanska tavuleta izlizana draga ploþa Bašüanska
rvackeg ditinjevanja. hrvatskoga djetinjevanja.
Zaudobijeni friži Zaboravljene ogrebotine
glagojaških serpentini glagoljskih zavojnica
isfrolani patakuni. pohabane kovanice.
žurke i kadeni. nošnje i nakit.
Izlizani Ideali i Misali po Izlizani Ideali i Misali
rvackin oputinon. po hrvatskim stranputicama
Sokolaški prosesjuni. Sokolaške procesije
Priþešüeni demoštarcjuni priþešüene demonstracije

od taverni' do taverni' od krþme do krþme.
Svitlosju kerv þastna Svjetlošüu krvi þasne
Vikoviþni trpeüemu vjekovjeþno trpjeti navikli
naslidovati poderda Balkanike. naslijeÿivati pogrde balkanske
Kakvo je pišþevo stajalište prema svijetu koji predoþuje: je li to njegovo

vrijeme ili je to davna prošlost? Možemo li suosjeüati u tome svijetu i
vremenu patnje?
Što je u pjesmi izreþeno s domoljubnim ponosom?
Što znate o svetom Jeronimu? (Predaja kaže da je roÿen u Stridonu u
Dalmaciji oko 342., umro u Betlehemu oko 429. g. Bio je Papin tajnik u
Rimu, ali razoþaran životom u Rimu, odlazi u Betlehem gdje je sagradio
muški i ženski samostan te gostinjac za hodoþasnike i školu. Preveo Stari i
270
Novi zavjet na latinski jezik (tako prevedena Biblija naziva se Vulgata). Taj
njegov prijevod bio su službeni prijevod latinske Crkve. Hrvatski glagoljaši
pripisivali su mu i autorstvo glagoljice. Za srednjovjekovlja, i dalje tijekom
povijesti, Hrvati su se þesto pozivali na „svoga sveca", iako je Jeronim živio
na dalmatinskim prostorima prije dolaska Hrvata. Mnoga mjesta na
Hrvatskoj obali smatraju sebe rodnim mjestom sv. Jeronima.)
Kakve zakljuþke o sebi i svojoj povijesti izvodimo: pesimistiþne,
optimistiþne…
Jesmo li osnaženi i ojaþani? Nalazite li u pjesmi razloge za optimizam ili
pesimizam ili za krilaticu „povijest se ponavlja"?
Koji biste navod potvrdili kao toþan:
a) pjesma je pisana kao molitva, ona je u molitvenom tonu
b) pjesma je pisana kao zavjet, kao zavjetni dar zaviþaju
c) pjesma je pisana kao izraz roda puntarskoga?
Obrazložite svoje mišljenje!
Važno je ovim pristupom osvijestiti trajanje þovjeka u zaviþaju/domovini i
postojanje zaviþaja/domovine u þovjeku! Ovdje je osobito dobro primijeniti
zadatak b izražavanja i stvaranja!
a) Kakve osjeüaje pobuÿuju u tebi nabrojeni motivi u pjesmi? Živi li još u
tvom zaviþaju težak „konkulane škine od motike"? Poznaješ li kojega
þovjeka, starca „dritog ka kolona"? Pismeno ga opiši.
b) Budite mladi poduzetnici: upravo vam je odobren dobar kredit kojim
možete osnovati vlastito poduzeüe. Ono treba zapošljavati stotinjak vaših
sumještana i baviti se proizvodnjom (ekološki prihvatljivom) tipiþnom za vaš
kraj (tj. veüina sirovina mora biti baš iz vašega kraja). Osmislite „strategiju":
- što üete proizvoditi (koju üe potrebu suvremenoga þovjeka
zadovoljavati)
- tko üe to proizvoditi (veüinom žene, veüinom muškarci…)
- gdje üete proizvoditi (tvornice/obitelji – kuüanstva)
- kako üete dati hrvatsko ime proizvodu/liniji proizvoda
- kako üete ga primamljivo „upakirati" za šire tržište
- kako üete ga reklamirati (osmislite promidžbenu poruku: televizijsku,
radijsku, novinsku)
- kojem üe poznatom proizvodu nalikovati, s obzirom na svojstva toga
proizvoda.
c) Malo ljudi znade za autora ove pjesme. Znate li vi autore, tekstopisce i
skladatelje svojih omiljenih pjesama ili se zadovoljavate poznavanjem
samo melodije i teksta? Objasnite svoj odgovor. Kako to da neki
„megahitovi" popularne glazbe ne postaju „narodni", nego traju neko
vrijeme i nisu više zanimljivi mladim naraštajima?
d) Voliš li þitati tekstove koji govore o smislu þovjekova postojanja, o
njegovoj vjeþnoj životnoj borbi, o nezaštiüenosti i osamljenosti þovjeka,
o sukobu dobra i zla, kulture i nekulture? Odgovor potkrijepi primjerom.
e) Napišite pismeni sastavak o željenoj temi: Moji su bili težaci, puntari.
Izgubljene laze, Žedne gustirne, Kadena moje babe, Isfrižane duše,
Zaudobljene riþi…(za þakavce, a sukladno se mogu dati teme na svakom
zaviþajnom govoru).
271
f) Ovom se pjesmom mogu aktualizirati i blagdani svetaca – patrona u

dalmatinskim mjestima:
26.rujna – Sv. Kuzma i Damjan
29. rujna – Sv. Mihovil (Šibenik)
30. rujna – Sv. Jeronim
21. studenog – Sv. Klement (Makarska)
7. svibnja – Sv. Dujam (Split)
15. sijeþnja – Sv. Anastazija (Zadar), Sv. Krševan
3. veljaþe – Sv. Vlaho/Blaž (Dubrovnik)…
4. aktualizacija:
Poznati trogirski krojaþi Gena i Galiü koriste motive odjeüe dalmatinskog
težaka i graÿanina u svome stvaralaþkom radu (u svjetskim diplomatskim
krugovima, vrlo cijenjenom hrvatskom odijelu): jamara ili kaputiü (sako) –
gornji dio muške odjeüe, alamara – ukras na narodnoj nošnji, posebno
izraÿena kopþa koja služi umjesto dugmeta, ÿiletin – muški prsluk, nosi se
ispod jamare te srebreni ili zlatni botuni (puceta, dugmad) na košulji ispod
vrata te na rukavima. Jesu li oni primjer kako povijest oplemenjuje i
nadahnjuje suvremenost? Koje bi se povijesno ili prirodno nasljedstvo
vašega kraja moglo osuvremeniti i pokazati ostalima u domovini i svijetu
(pletivo, tkanje, šaranje tikvica, þipka, vez, rezbarije, slikarstvo, posebna jela,
gradnja plovila, tradicionalna prerada voüa i povrüa…)?
integracija
ýakavsko narjeþje i njegove osobine. Vrste lirskoga pjesništva. Medijska kultura

(povod za dokumentarni film i svaku vrstu izražavanja u medijima).
korelacija
Povijest. Zemljopis. Glazbena kultura – glazbeni opus Lj. Stipišiüa. Likovna

kultura –dalmatinski krajolici. Vjeronauk. Medijska kultura.
zanimljivosti
Ova je pjesma tek drugi dio poduže Stipišiüeve pjesme. I Stipišiüev sin Zlatan
(poznatiji po nadimku Gibonni) piše pjesme na dijalektu.
Ljubo Stpišiü pridjeva svome imenu i nadimak Delmata. Piše igrokaze za djecu i
komponira skladbe za njih (Zla hrid, Poslije povratke, Povratak).
Rijeþ „Dalmatino" nije þakavizam niti je zabilježena kao govorena rijeþ, to je
„moje bolno tepanje Dalmaciji", kaže autor.
Evergreen [evergrin] (engl.: ever – uvijek, vazda; green – zelen) – žargonski

naziv za pjesme koje su omiljene mnogim naraštajima.
272
RIBAREVA JANA
August Šenoa
Napomena: Tekstovi poput Šenoine Ribareve Jane, Stipišiüeve

Dalmatino povišüu pritrujena i Preradoviüeve Miruj, miruj, srce
moje u þitanci su kako bi osvijestili mnogobrojne naþine stvaranja i
oblikovanja sveukupne hrvatske duhovne baštine. Ako je jedna od
potonjih dviju pjesama veü interpretirana, tada se ovoj može
pristupiti korelacijsko-integracijski. Uzme li uþitelj(ica) sebi za cilj
osvješüivanje te þinjenice uþenicima, da je oni prepoznaju i
prihvate, izabrat üe naizgled teži put, ali üe svakako doživjeti lijepe
trenutke uþeniþke zaþuÿenosti nad tom pojavom. Naime, þudni su
putovi umjetnikove pjesme, jedne od mnogih, do narodnoga
(kolektivnoga) prihvaüanja i pamüenja. Ako to znaþi da ona
odgovara onome što se naziva duh naroda, onda je dobro da taj
„duh" nastojimo uoþiti, prepoznati i razumjeti. To vam od srca
želimo.
METODIýKI SUSTAV
a) interpretacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi

civilizacije.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (glazbeno) percipiranje djela.
pjesme.
273

b) obrazovni zadaci
Balada. Lirsko-epska pjesma. Pjesniþke slike. Stalni epitet. Usporedba. Metafora.

Katren. Deveterac. Šesterac. Rima. Ritam.
Za one koji mogu i žele više: romanca, elegija.
c) odgojni zadaci
Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa.

Mnogo je stvari bolje vjerovati nego kušati.
ýovik je sve na svitu.
Dete kad si perst opeþe, ruke v oganj veþ ne meþe; tak i þlovek iz nesreþe spametnei biva
veþe.
Još se ni rodil ko je svin ugodil.
Kakov je gdo serca, kažu oþi.
Koga je zmija upekla i gušterice se boji.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Zamislite da ste na kvizu na kojem odgovorima na jednostavna pitanja
možete osvojiti velike i bogate nagrade. Vaše pitanje glasi (dok slušate
klapsko izvoÿenje pjesme Oj ti dušo, moje duše): autor ove pjesme je
Spliüanin, Zagrepþanin, Osjeþanin ili Dubrovþanin? Što üete odgovoriti?
(Šenoa je autor i te pjesme, omiljene meÿu klapama, a mnogi je smatraju
narodnom.)
b) Što mislite kako je osobi koju prevari druga osoba, ona kojoj je darovala
sve svoje povjerenje?
c) Slušanje pjesme Ribara starog küi. Usmjereni razgovor o temi, o suglasju
glazbenih i sadržajnih elemenata pjesme. (Razgovor nikako ne bi smio
krenuti u drugom smjeru, npr. o glazbenom ukusu uþenika. Naime, ako
bi se ta tema nekoliko puta spomenula, onda bi trebalo iskoristiti pristup
ovoj pjesmi na jednom satu da bi se na drugom satu ozbiljno posvetili i
toj temi u sklopu nastave izražavanja i stvaranja.)

Dovoljno je pratiti pitanje iz þitanke. U interpretaciji je bitno osvijestiti lirske
i epske odrednice pjesme i objasniti ih. Tako jasno izvedenim postupkom
uþeniku u sjeüanju trajno ostaje jasan i nedvosmislen pojam balade i njene
suprotnosti – romance. Onima koji žele više može se spomenuti elegija u
274
znaþenju tužbalice, tužaljke jer pjesnik, nedvojbeno, žali za prevarenom

djevojkom i njenim þinom.
Želi li uþitelj(ica) pjesmu bitno drugaþije poruke, nudimo još jednu Šenoinu
pjesmu:
O ti dušo!
O ti dušo moje duše!

O ti srce srca mog!
Kuda pošla, kamo došla,
Pratio te dobri Bog!
Tvrda zemlja putem bila

Tvojoj noni mekan mah,
Skrotila se ljuta bura
Pred tobom na blagi dah!
Tvrdnulo pod tobom more.

Snizila se strma hrid.
Ljuta zima cvijeüem cvala,
Moja dušo, na tvoj vid!
Sav ti život bio Božiü,

Anÿeli te sreli svud;
Nikad s oka suza pala,
Sterala ti sreüa put!
Samo katkad u toj sreüi

Imena se sjeüaj mog:
O ti dušo moje duše,
Pratio te dobri Bog!
(noni – ovdje hipokoristik – nožici; mah – pjesn.: mahovina; skrotila se – bila

ukroüena, umirena; na tvoj vid – tebi na oþigled)

Ovim pristupom možemo u najavi osvijestiti jednu od moguüih tema:
a) Nastajanje „narodne" ili „starogradske" pjesme koju nije napisao
nepoznati narodni umjetnik nego književnik þije se ime istopilo u
vremenu ili u žaru prihvaüanja pjesme.
Pripremi li se uþitelj(ica) za ovakav sat, može donijeti antologijske pjesme
i izvedbe na nosaþima zvuka te o svakoj pjesmi razgovarati vezano uz
jedno podruþje (tekst, glazba, autor, omiljenost…). U heuristiþkom
razgovoru trebalo bi propitati uþenike znaju li pisce tekstova pjesama koje
vole, saznati zašto (ne) znaju; što im znaþi taj podatak; što je opüa
kultura. Ovi pojmovi trebali bi se uþenicima osvijestiti i razjasniti na razini
prepoznavanja.
b) Lakovjernost (kao posljedica životnoga neiskustva) jedno je od svojstava
mladosti. Janinu lakovjernost iskoristio je „gospodin lijep i mlad", a
posljedice su bile za Janu (i njenoga oca) strašne. Gdje se ogleda
275
neiskustvo današnje mladeži? Tko ga iskorištava? Koje su posljedice?

I za ovaj sat uþitelj(ica) se može pripremiti, a može unaprijed dati zadatak
uþenicima: neka donesu omiljene novinske reklame ili neka ih snime na
videokasetu. U izlaganju üe se osvrnuti na reklame koje „ u pozadini"
nude stil življenja koji se postiže upravo njihovim proizvodom. Ta poruka
nikad nije eksplicitna (izravna, jasna).
Primjer br. 1. Sve su domaüice koje reklamiraju deterdžent besprijekorno
ureÿene, u dobro opremljenim stanovima, s puno male djece, s lijepim
travnjakom ispred kuüe… I u toj „idili" nedostaje samo deterdžent XY za
koji ne znamo zašto je bolji od deterdženta YX. Stvara se dojam da üe i
nama biti tako ili da üemo se osjeüati kao ta žena kupimo li „njen"
deterdžent.
Reklama za deterdžent YX posve je ista, razlike su neznatne. Koliko tvoja
majka nalikuje toj ženi s reklame?
Primjer br. 2. Što sve þovjek može uþiniti da doÿe do svog omiljenog
napitka? To jest: piva ili kojeg drugog alkoholnog napitka. U jednoj
reklami djevojci üe odvezati dio odjeüe da ostane poluodjevena, a u
drugoj üe pobijediti vile i vještice, zmajeve, leoparde i tigrove, odoljet üe
izazovu lijepih žena – samo da bi došao do þaše rashlaÿenoga piva. U
treüoj takvoj reklami iza þaše piva bit üe jasno naznaþen par u –
nesumnjivo – ljubavniþkim tjelesnim odnosima. Nameüe se zakljuþak da
zapravo ne postoji nikakvo zadovoljstvo veüe od þaše rashlaÿenoga
alkoholnog napitka, tj. piva.
Je li dopušteno reklamirati alkoholna piüa? Koje su posljedice?
Primjer br. 3. Djevojþica predugo razgovara telefonom i otac se,
opravdano, ljuti. Meÿutim, ona mu pokretom koji dolikuje više kakvom
„žutokljunaþkom" odnosu dobacuje kunu i nastavlja dalje, posve
ignorirajuüi oca. Štoviše, zatvara se u svoju sobu na kojoj je jasan znak da
je starijima pristup zabranjen. Pitanja se nameüu sama: je li to doista pravi
naþin odnošenja s ocem, sa starijim? Gdje je djevojþica zaradila kunu koju
dobacuje ocu?
a) Nabrojte teme i stihove pjesama koje volite slušati ili pjevati. Obrazložite
svoj izbor. U kojim prigodama volite pjevati ili slušati te pjesme?
b) Napravi tekst za „antireklamu" tako da poruka reklame bude jasna:
kupite naš proizvod, jer nama treba vaš novac, a ne vi.
c) Sastavak: Savini valovi – Janine rijeþi; Pismo mladom gospodinu.
d) Interpretirati pjesmu O ti dušo!
4. aktualizacija:
U rubrici Pokušaj i ti, u þitanci, nalazi se jedan dio pitanja uz interpretacijsko-
-analitiþki pristup.
Uz korelacijsko-integracijski pristup mogu se postaviti ova pitanja:
a) Koje su najþešüe teme pjesama koje narod, puk, opüinstvo, graÿanstvo
prihvaüa kao svoje? Pogoduju li tome odreÿena povijesna razdoblja ili
promjene u društvu?
b) Vjerujete li reklamama? Zašto? Protumaþite „pozadinsku" poruku vama
dobro poznate reklame.
276
integracija
Medijska kultura:
a) napraviti kviz o pjesmama, autorima i skladateljima
b) (foto)strip o ribarevoj Jani
c) napisati novinski izvještaj o Janinoj sudbini.
korelacija
Glazbena i likovna kultura (likovni prilog u þitanci). Ekologija. Sat razredne

zajednice: samoubojstvo – najgori i najuzaludniji þin koji þovjek može poþiniti;
odnosi meÿu spolovima.
zanimljivosti
August Šenoa tako je obilježio hrvatsku književnost da se jedno razdoblje u

hrvatskoj književnosti zove Šenoino doba: Šenoa je bio prekretnica u hrvatskoj
književnosti, ali i u hrvatskom kazalištu. Poslije njega ni u kazalištu ni u
književnosti ništa više nije bilo niti je moglo biti onako kao je bilo prije njega.
Bio je veliki poklonik francuske književnosti; primio je tu naklonost od Ante
Starþeviüa i predao je onima koji su došli poslije: E. Kumiþiüu i A. G. Matošu.
„Šenoin je otac bio ponijemþeni ýeh, majka mu je bila maÿarizirana Slovakinja,
a on je postao Hrvat; i kad je to izabrao, bio je Hrvat svim svojim umnim i
emotivnim biüem, dokazavši time da nam ni domovina ni nacionalnost nisu
uvijek zadani. Uzajamnost demokratske svijesti i moralne odgovornosti stvorili
su ga integralnim Hrvatom, jednim od najveüih u povijesti. (…) Veü u
spomenutom prvom programatskom eseju, istiþe tijesnu povezanost naroda i
književnosti. Sudbina naroda presudno utjeþe na sudbinu književnosti, ali
književnost može i mora utjecati na život i sudbinu naroda. Zato ona ima tri
zadaüe: nacionalnu, socijalnu i profesionalno-artistiþku." (Dubravko Jelþiü)
277
MIRUJ, MIRUJ, SRCE MOJE

Petar Preradoviü
Napomena: Svojim sadržajem pjesma je bliska emotivnom svijetu

svakoga sedmaša i sedmašice, tj. adolescenta. Doduše, pjesma je
spjevana u nešto drugaþijoj maniri nego pjesme koje su bliske
adolescentima u sadašnjem trenutku. Upravo se na tu þinjenicu možemo
osloniti u interpretaciji: osjeüaji i stanja mlade, zaljubljene,
neuzvraüanjem simpatija ranjene osobe, isti su u svim vremenima, u
pitanju je okružje i naþin kojim se izriþu.
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja lirske pjesme u cijelosti i pojedinih pjesniþkih slika.

Razvijanje sposobnosti samostalnog stvaralaštva i individualnog rada uþenika.
Razvijanje sposobnosti slušanja, govorenja, þitanja i pisanja kao osnovnih jeziþnih djelatnosti.
Razvijanje sposobnosti usmenoga izražavanja dojmova i mišljenja o lirskoj pjesmi.
Razvijanje sposobnosti auditivnog primanja poetske poruke.
Razvijanje sposobnosti otkrivanja emocionalnog ustrojstva pjesniþkog teksta.
Razvijanje sposobnosti uþenikovog reagiranja na poziv umjetniþkog djela.
Razvijanje sposobnosti izražajnog þitanja. Razvijanje pjesniþkog sluha.
b) obrazovni zadaci
Personifikacija. Usporedba. Metafora. Suprotnost ili kontrast. Aliteracija.

Ispreplitanje ljubavnog i domoljubnog motiva. Vezani stih. Šesterostih. Parna rima.
Simetriþni osmerac. Pripjev ili refren. Grafiþki izgled strofe. Utjecaj narodne poezije.
Retoriþko pitanje. Hiperbola. Stilska uloga arhaizama.
c) odgojni zadaci
Isticanje ljepote našega jezika.

Prave ljudske vrijednosti osnova su ljubavi.
Od svih naših moüi ljubav je najviša i najdivnija.
278

U usmenoj narodnoj književnosti dijelimo osjeüaje misli i znanje svojih davnih prethodnika.
Sudionici smo i baštinici narodne mudrosti i plemenitosti, dijelimo zajedniþka duhovna
iskustva.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Raspitaj se na satu povijesti o društveno-politiþkoj situaciji u vrijeme
Preradoviüeva života.
Doznaj kome je pisac i kojoj tuÿoj kruni morao biti vjeran.
b) Tko ti se obraüa rijeþju srce moje! Jesi li razmislio o dubini i znaþenju ovih
rijeþi?

Motiv pjesme sintetizira pišþevo nesnalaženje u svijetu koji ga okružuje i
nesretnu ljubav koju doživljava.
Izdvojte rijeþi ili stihove za obje odrednice:
OSAMLJENOST, NESNALAŽENJE NESRETNA LJUBAV

kao ptica u zatvoru stisni se u svom kutu
nij' u svijetu nebo tvoje drugi ljubi zlato tvoje
sebiþni su vani ljudi
svaki grije srce svoje
u svijetu bi bokþe bio
Porazgovarajte o svakoj odrednici.
Odredite stilsku vrijednost ponovljenog imperativa u naslovu!
Zašto se pjesnik obraüa svome srcu?
Mislite li da je pjesma autobiografska? (Ovdje nastavnik može upoznati
uþenike o Preradoviüu, piscu i þasniku u isto vrijeme, razapetom izmeÿu
ljubavi prema domovini i vjernosti tuÿoj kruni. Pisac je umalo bio zaboravio
pisati hrvatskim jezikom, pisao je njemaþkim, daleko od živih izvora hrvatske
govorene i pisane rijeþi).
Dokažite s nekoliko odrednica svoju tvrdnju.
Pjesnik u prve tri strofe opisuje izvanjski svijet i njegove negativnosti koje mu
smetaju.
Izdvojte nekoliko pjesniþkih slika nastavljajuüi zapoþeti niz: ptica u kavezu,
siromah i osamljenik
Proþitajte pjesmu primjenjujuüi govorne vrednote hrvatskoga jezika (tempo,
stanka, izostavnik u izgovaranju…).
Kakvu vrijednost imaju ponavljanja na kraju svake strofe?
Izdvojte metafore i objasnite ih.
a) Izaberi jednu strofu i protumaþi je svojim rijeþima.
b) Potraži u knjižnici cijelu pjesmu Petra Preradoviüa, proþitaj je na satu ili
zabilježi u dnevnik þitanja.
279
c) Sastavi malu lirsku crticu o ljubavi (napiši o njoj jedan haiku ili aforizam).
d) Napiši zamišljeni razgovor s Petrom Preradoviüem. Neka jedno od pitanja
bude o razlogu pjesnikove osamljenosti u uvjetima društvenih i politiþkih
zbivanja njegova vremena.
e) Napiši izvještaj o „mladenaþkim ljubavnim problemima svojih roditelja".
Služi se:
a) poetiziranim rjeþnikom, citiraj stihove
b) novinskim, izvještajnim
c) šaljivim rjeþnikom (bombastiþnim, preuveliþanim rijeþima)
d) majþinim/oþevim rijeþima.
4. aktualizacija:
Kad sedmaš ili sedmašica trebaju reüi: miruj, miruj, srce moje?
Je li Valentinovo (medijski gledano) afirmacija ili negacija ljubavi?
Odnos prema kiþu: Što mislite o prigodnim darovima za Valentinovo (na
þokoladama, posudama, vreüicama, omotima, svemu i svaþemu „ljubavni"
natpisi)?
LJUDSKA PRAVA: ýlanak 13.
(odnose se na Preradoviüev život)
Svatko ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja u granicama bilo koje
države.
Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, ukljuþujuüi svoju, i vratiti se u
svoju zemlju.
1 3 . – 1 7 . ožujka – Dani hrvatskog jezika
integracija
ýitanje. Krasnoslov. Razgodci: apostrof (izostavnik), uskliþnik, upitnik, dvotoþje.
korelacija
Sat razrednika – pripremiti nekoliko pjesama iz Antologije ljubavne poezije.

U trgovinama ili knjižarama potraži þestitke za ljubavne prigode, ispiši poruke
s njih i porazgovaraj o tome.
zanimljivosti
Preradoviü je završio Vojniþku akademiju u Beþkom Novom Mjestu. Kao

poruþnik (kasnije je dobio i þin generala) našao se u Milanu s Kukuljeviüem koji
ga je potaknuo da obnovi svoj gotovo zaboravljeni materinski jezik. Službujuüi
u Zadru, suraÿuje u þasopisu Zora dalmatinska za koju piše svoju prvu pjesmu
na hrvatskom jeziku Zora puca, bit üe dana.
Svojom jednostavnošüu pjesnik je prihvaüen od naroda za svog pjesnika pa je
pjesme pjevao kao omiljene popijevke u kojima se ogledava osjeüajnost i
mudrost. U ovoj pjesmi ljudi ne prepoznaju samo pjesnika, veü i sebe.
280
VIŠKI DJED BEZ UNUKA

Jozo Vrkiü
Napomena: Ovaj tekst, posve sigurno, malo koga ostavlja ravnodušnim.

Ponajprije zato što nam otkriva svijet (nažalost) priliþno nepoznat, potom
što iz njega progovara ljubav i divljenje prema našoj prirodnoj i kulturnoj
baštini, ali i žalost zbog stanja u njoj i s njom. U vrijeme kad je putopisac
bio na Visu, falkuše su bile pred izumiranjem (da, tako kažemo –jer viškim
je ribarima falkuša stoljeüima bila život), a danas je falkuša hrvatski
fenomen, gotovo simbol Hrvatske. O tome pogledajte prilog na kraju
priruþnika, a i sami odluþite kako üete ga predstaviti uþenicima.
Inaþe, tekst slijedi „domovinsku" tematiku iz prethodnih þitanaka.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Buÿenje interesa za samostalno þitanje putopisne proze.
teksta.
Razvijanje sposobnosti likovnog (plakat)/filmskoga izražavanja.
Razvijanje sposobnosti samostalnog karakteriziranja putopisnog iskaza.
281
Otkrivanje stilske funkcije personifikacije, onomatopeje, ritma, vjernog prenošenja govora u

dijalektu.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva putopisa.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih slojeva putopisa.
b) obrazovni zadaci
Putopis. Socijalna pripadnost lika. Stajalište pripovjedaþa. Legenda. Govorna

karakterizacija lika. Motiv u proznom djelu. Pripovjedaþ.
c) odgojni zadaci
Ukazivanje na vrijednosti prirode u životu þovjeka. Svjetonazor modernog þovjeka i

vrijednosti prirode ne moraju biti u opreci. Oþuvanje, njegovanje prirode. Razvijanje
odgovornosti prema svijetu u kojem živimo: prirodnoj i kulturnoj baštini.
Radom se sve postiže. (francuska)
Oduzmi rad iz ruku, oduzeo si kruh iz usta. (uzbeþka)
Svijet nismo naslijedili od svojih oþeva, nego smo ga pozajmili od svojih unuka.
Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajka domovine.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jesu li ti poznata neka književna djela koja govore o ribarima? (A. S.
Puškin: Bajka o ribaru i ribici; I. B. Mažuraniü: Ribar Palunko i njegova
žena.)
b) Što znaš o životu ribara: o njihovu zanimanju, kako se ribarilo nekad, a
kako danas?
c) Brodovi i ljudi – kakve asocijacije pobuÿuju te rijeþi? Otoþka izreka kaže:
Brodovi su ka i ljudi. Kako to shvaüaš? Ima li Hrvatska svoju brodarsku
i brodograditeljsku tradiciju?
d) Što znate o moru, s obzirom na njegovu gospodarsku i biološku –
živodajnu važnost?

Kojim nas izražajnim sredstvom pripovjedaþ dovodi na Vis? Što je izazvalo
takve emotivne reakcije? Obrazložite svoj odgovor!
282
Koja su zbivanja gasila i gase život otoka?

Da bi opstali i preživjeli na otoku, ribari su morali biti: hrabri, lukavi,
pobožni, pametni, praznovjerni, okrutni, tvrdokorni, snažni, izdržljivi… Za
svaki pridjev pronaÿi navod kojim üeš ga potvrditi ili opovrgnuti.
Odakle ribari crpe snagu: iz prirode, iz mora? Što ih navodi da ostanu na
otoku: borba za opstanak, potreba za samopotvrÿivanjem, suprotstavljanje
prirodi, ljubav prema svome kraju?
Jesu li komiški ribari bili sretni, zadovoljni životom koji su imali? Obrazložite
odgovore.
Što ste saznali o falkuši? U tekstu se spominju vatre svetoga Mikule. (Na Sv.
Nikolu, 6. prosinca, obredno se spaljivalo jedno plovilo.) Kako ribari
objašnjavaju taj obiþaj? S þime ga povezuju?
Gdje se smjestio „vrtal velebitskih vila"? Zašto ga tako zovu? Kako je taj
otok nazvao pisac i zašto? Koju ekološku poruku uoþavate? Jesu li ribari
znali za ekologiju (u današnjem smislu rijeþi)? Što iz toga zakljuþujete o
njihovom odnosu prema prirodi? Koje obiþaje i vrijednosti ribara istiþe
pripovjedaþ dok bi ribarili u okružju Jabuke?
Naÿite u tekstu podatke o biljnom i životinjskom svijetu naših najjužnijih
otoka. Što znate o njima?

(Uþitelj(ica) üe, ovisno o znanju i zanimanju uþenika, problematizirati jednu
ili više toþaka. Odredit üe skupine ili parove koji üe pripremiti i prikupiti
podatke o problemima, a potom se – u dogovoru s uþenicima – odluþiti
hoüe li sat uobliþiti kao raspravu, kao podnošenje izvještaja ili na koji drugi
naþin.)
Što ste, prije ovoga teksta, znali o viškim ribarima, falkuši, razlozima zbog
kojih je Palagruža hrvatska, a ne talijanska? Jeste li poþeli razmišljati o našim
otocima i moru? Mislite li da znate dovoljno? Mislite li da trebate znati više?
Teme koje se mogu problematizirati:
a) poznavanje vlastite zemlje – nazivi otoka i njihov smještaj, naselja na
otocima, posebnosti naših otoka
b) ekologija – znaþaj mora u održivom razvitku, problemi:
- ribogojilišta tuna u Jadranu donose novac, ali trajno zagaÿuju more
(glavni su kupci i naruþitelji Japanci, njihovo je more zagaÿeno istim
ribogojilištima, upravo žele ribogojilište na Komiži)
- tankeri koji prevoze naftu Jadranom (prosjeþna starost tankera je 25
godina, nezaštiüeni su; što bi se dogodilo s našim morem da samo dva
tankera dožive havariju)
- utjecaj turizma (otpad i otpadne vode, ljeti neka naša mjesta
utrostruþe broj stanovnika, a to znaþi i otpada; odnos nekih stranaca
prema našoj prirodnoj baštini – ugroženim vrstama biljaka i životinja,
prema kulturnoj baštini – kraÿa amfora, materijalnih ostataka iz
prošlosti
c) kulturna tradicija i njene posebnosti, iznimnosti na našim otocima
(paška þipka, hvarska lavanda, braþki kamen, creski supovi,
korþulanska moreška, susaþka nošnja, krþka glagoljaška baština,
košljunski franjevaþki samostan, palagruška regata, saljski ribari,
mljetski benediktinski samostan i jezera…)
283
d) Kako to da su naši otoþani svojim radom „pozlatili" dio zemlje u koju

god su došli? (Kalifornija – voünjaci i vinogradarstvo, vinarstvo,
podrumarstvo; ýile – ribarska flota…)
Zašto naši otoci odumiru? Zašto se gase škole na otocima? Što iz toga
možeš zakljuþiti?
Doživljavate li ovaj tekst kao poziv, upozorenje?
Razumijete li ovu misao: „Hrvatska ima razvojnu priliku ako se vrati svojoj
mediteranskoj marljivosti, probudi kult rada, vještine naših starih, istrijebi
korov koji je porazio muku težaka i ribara". Ukažite na znaþenje te misli
i utjeþite na njeno ostvarenje.
a) Uz pjesmu Vinka Coce Ribari ili pjesmu Leute moj Tome Bebiüa, uþenici
pišu svoja razmišljanja/pitanja/savjete o jednom problemu. Neka sami
odaberu problem prema emotivnom, emocionalnom ili asocijativnom
razlogu.
b) Izražajno þitanje, osobito imajuüi na umu posebnosti teksta (dijalektalna
dionica, tempo, jaþina glasa…).
c) Skupinama uþenika dati da naprave projekt „Lijepi vrti morem plivajuüi",
prema nazivu starih hrvatskih književnika za naše otoke. Svaka skupina
dobit üe zadatak da slikom, slovom i rijeþju predstavi dio otoka (od sjevera
prema jugu), i to s obzirom na kulturne i prirodne posebnosti. Svaka
skupina napravit üe plakat o svojoj temi. Dobro je da se mogu obratiti
uþitelji(ca)ma prirode, povijesti i zemljopisa.
4. aktualizacija:
a) Što mislite o ekološkoj slici naše zemlje? Što o njoj znate? Koji je ekološki
problem trenutno najveüi („goruüi")?
b) Prilog u udžbeniku: o izložbi Expo u Portugalu, 1998. kad je Hrvatska
osvojila nagrade za najbolje predstavljanje upravo s falkušom!
Za one uz obalu i na otocima: koji vam je otok najbliži? Ima li djece na
tom otoku? Kakve su prometne veze stim otokom? Koliko je uþenika bilo
na tom otoku? Što znate o njemu?
integracija
Navoÿenje tuÿega govora, osobito dijalekta. Pravopisna problematika.

Medijska kultura. Izražajno þitanje. Naþini pripovijedanja…
korelacija
Povijest. Zemljopis. Priroda. Vjeronauk. Glazbena kultura (sukladno treüem

zadatku u izražavanju i stvaranju). Tehniþka kultura – model falkuše.
284
zanimljivosti
Srdela je ribarska hrana, ribarski kruh. Naši stari spravljali su je na „mali

milijun" naþina: soljenu, mariniranu, prženu, peþenu na „gradelama", „na
savur" ili „u sauri"… Vis ima svoja dva kulinarska specijaliteta sa srdelama:
komišku i višku pogaþu.
Komiža je najoþuvanije ribarsko naselje na cijelom Mediteranu. Predložena je

za primanje na UNESCO-v popis zaštiüene svjetske kulturne baštine.
Ploviti se mora, živjeti se ne mora. (Navigare necesse est, vivere non est
necesse.) Plutarh navodi u Životu Pompejevu da je te rijeþi izgovorio Pompej
kad se zbog snažne oluje drugi nisu usudili otisnuti na more, a on je ipak
otplovio. Pomorci hanseatskoga grada Bremena uzeli su ovu reþenicu kao svoje
geslo.
Književnik Jozo Vrkiü pješice je obašao veüi dio Hrvatske skupljajuüi dojmove i
praveüi zapise o njima. Napisao je knjigu putopisa Ljuti puti, a osobitu je
popularnost stekao obradom antologijskih hrvatskih bajka i narodnih predaja,
koje su doživjele nekoliko izdanja.
285
ŽENSKO PISMO
Lidija Dujiü
Napomena: Željeli bismo ovim tekstom, na osobit naþin, þestitati svim

vrijednim uþiteljicama na njihovu maru i radu s djecom, te ih potaknuti da
ne propuste zapisati ono najljepše što im se dogaÿalo u radu s djecom,
jer kako god taj rad imao mnoštvo zajedniþkoga i istoga, uþiteljice dobro
znaju da nikad, baš nikad nisu srele sasvim iste uþenike i posve iste
situacije. Naravno, ne mislimo da biste trebale postati književnice (ako to
same ne želite i l i ne možete), no, ako je bilježenje makar i pretpostavljeni
razlog za dugovjeþnost, zašto ne?
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti razlikovanja bitnog od nebitnog.
Osposobljavanje za samostalno stjecanje znanja.
b) obrazovni zadaci
Hrvatske književnice od renesanse i baroka do današnjih dana, njihova djela. Pojava prvih
profesionalnih književnica u Hrvatskoj. Biografije naših književnica koje su po nekim
obilježjima veoma sliþne. Popularnoznanstveni tekst. Tema i kompozicija djela. Književni
krugovi.
c) odgojni zadaci
ýitanje kao oblik duhovnog obogaüivanja i oplemenjivanja, spoznavanja života i svijeta te

kao poticaj na stvaralaštvo.
Ljubav prema hrvatskom jeziku i narodu koji se na njem izražava i stvara svoja kulturna
dobra.
Ljubav prema umjetnosti i književnosti kao umjetnosti rijeþi.
286
Zanimanje za hrvatske umjetnice, ulogu žene u hrvatskom društvu i kulturi.

Upoznavanje, þuvanje, štovanje i razvijanje vlastitoga nacionalnog i kulturnog identiteta na
djelima hrvatske književnosti.
Iz Preambule Povelje o ljudskim pravima UN-a:
Narodi u Povelji Ujedinjenih naroda ponovno su potvrdili svoju vjeru u temeljna ljudska prava,
u dostojanstvo i vrednotu ljudske osobe i u ravnopravnost muškaraca i žena te su odluþili
promicati društveni napredak i poboljšati uvjete života u veüoj slobodi.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Pokušati nabrojiti što više književnih djela, bez obzira na vrstu, koja u
svom naslovu nose neko žensko ime.
b) Navesti što veüi broj hrvatskih spisateljica uz navoÿenje njihova
književnog ostvaraja.
c) Anketno pitanje: Jesu li bolji književnici muškarci ili žene? Objasnite
odgovor.
d) ýitanje i komentiranje nekoliko aforizama o ženi:
Najveüim dijelom zahvaljujuüi tome što radi, žena je izbrisala
razlike izmeÿu sebe i muškarca; jedino joj rad može jamþiti stvarnu
slobodu. (Simone de Beauvoir)
Gdje se žene poštuju, tamo je i bozima ugoÿeno; gdje se ženama
ne iskazuje poštovanje, tamo nijedno djelo ne donosi ploda.
(Mahabharata)

Tko je u središtu pozornosti ovoga teksta?
Jesu li hrvatske književnice ujedno i njegova tema? Kako je, po vašem
mišljenju, ona predoþena: a) zanimljivo, b) dosadno, c) zabavno, d) zamorno,
e) iscrpno, f) pregledno, g) kronološki?
Odaberite odgovore i objasnite ih.
Ispišite redoslijed kazivanja o hrvatskim spisateljicama pomoüu kratkih
podnaslova.
Kojim su imenom þlanice Društva hrvatskih književnica (1936.-1941.)
nazivale društvenu prostoriju, u Demetrovoj ulici na broju 3 u Zagrebu, u
kojoj su se okupljale, þitale svoje radove i raspravljale o novim knjigama?
Što se smatra prvim organiziranim nastupom skupine književnica na
promicanju djela žena – književnica?
Koliko imena književnica koje su u njoj aktivno sudjelovale bilježi povijest
hrvatske književnosti?
Je li njihov broj znatno veüi? Kako üemo doüi do njega?
Kakva je uloga bila u prošlosti namijenjena ženama:
a) uloga þitateljice
b) uloga junakinje književnog djela
c) uloga autorice?
Je li dug i nepregledan niz onih koji su po uzoru na oca hrvatske književnosti
neka od svojih djela posvetili upravo ženama? Koja su to djela?
287
Pokušajte uz pomoü književnoga leksikona, þitanaka, uþitelja i sl. pronaüi

ime autora svih navedenih djela koja u svom nazivu imaju žensko ime.
Književno djelo Autor
Judita Marko Maruliü
Robinja Hanibal Luciü
Jeÿupka Mikša Pelegrinoviü
Mandalijena pokornica Ignjat Ĉurÿeviü
Dubravka Ivan Gunduliü
Sveta Rožalija Antun Kanižliü
Teuta Dimitrije Demetar
Kraljica Lepa Eugen Kumiþiü

Leda Miroslav Krleža
Glorija Ranko Marinkoviü
Koga se smatra zaslužnim za stvaranje þitateljske publike i popularnost

pojedinih žanrova – primjerice romana?
U tekstu se spominju književni krugovi (saloni) koje su organizirale poznate
žene. Odredite mjesto, vrijeme i vlasništvo slavnoga salona u kome su se
okupljali umjetnici rijeþi.
Vrijeme Mjesto Poznati salon
renesansa, od Dubrovnik Cvijete Zuzoriü

14. do 16. st.
barok, 17. st. Ozalj Ane Katarine Frankopan Zrinske
Varaždin Katarine Pataþiü
poþetak 20. st. Zagreb Josipa Eugena Tomiüa i njegove

supruge Hermine
Kojim je ženama omoguüila pristup starija hrvatska književnost?

Što je tada bilo važnije od njihovih imena i literature koju su stvarale?
Ispišite uz svaku navedenu slavnu ženu apoziciju koja otkriva njezin društveni
status.
288
Vlastito ime Apozicija (s atributom)

Jelena kraljica
Anica Boškoviü sestra Ruÿera Boškoviüa
Benedikta Gradiü mdumna
Ana Katarina Frankopan-Zrinska mecena, utamniþenica,

supruga Petra Zrinskog i
sestra Frana Krste Frankopana
Katarina Pataþiü. kontesa i poetesa
Kada se javljaju u Hrvatskoj prve profesionalne književnice?

Koja je meÿu njima, u vrijeme kada su se javile prve profesionalne
književnice u Hrvatskoj, odigrala pionirsku ulogu?
Koje su sve njezine odlike istaknute u tekstu?
1. u književnost je ušla – grafitom
2. napisala je pedesetak uglavnom domoljubnih i ljubavnih pjesama, roman
Dva pira, nekoliko þlanaka o uþiteljima i odgoju ženske mladeži, nekoliko
neobjavljivanih i neprikazivanih drama te petnaest pripovijedaka i
dnevnik
3. bila je jedina žena u krugu hrvatskih preporoditelja koja se od akvizitera
usudila postati proizvoÿaþem knjiga
4. prva koja je u našu književnost uvela motiv zaposlene žene
5. prva autorica koja je svojim autobiografskim dnevniþkim zapisima
najavila tzv. žensko pismo
6. pored Miroslava Kraljeviüa i Petra Zoraniüa, a prije Augusta Šenoe,
autorica jednog od prvih romana u hrvatskoj književnosti.
Na prijelazu iz 19. u 20. st. žene spisateljice pišu za djecu. Nabrojte

najcjenjenije predstavnice takve književne produkcije.
Za koju se književnicu veže ovaj navod: „najþitanija i najosporavanija
hrvatska književnica, autorica cijele biblioteke pseudohistorijskih,
trivijalnih romana"?
ýime je zaokupljena crtiþarka Adela Milþinoviü (1879.-1968.) u svojim
književnim ostvarajima?
ýime se bavila Verka Škurla-Ilijiü (1891.-1971.)?
Kakvu je ulogu odigralo Društvo hrvatskih književnica u afirmiranju žena
literarnih stvaralaca?
Koje þlanice Društva hrvatskih književnica ovoj udruzi daju književnopovijesno
znaþenje?
Zašto za Maru Švel-Gamiršek (1900.-1975.) kažu da je šokaþka Selma
Lagerlöf?
Koja je nekad poznata i rado þitana književnica žanrovski raznolikog opusa,
zbog naglašene katoliþke orijentacije, nakon Drugog svjetskog rata sasvim
iskljuþena iz javnog književnog života i zaboravljena? Kojom se aktivnošüu još
bavila osim literarnim stvaranjem?
Kakvu je sudbinu doživjela Štefanija Štefa-Jurkiü (1896.-1971.)?
Zašto prozaistica Mirjana Matiü-Halle (1912. –1986.) piše: „Kauboji na
divljem zapadu, imadu koljena na hlaþama i laktove opšivene jakom kožom,
289
valjda goveÿom. Dobro bi bilo, kad bi tako radile i naše žene. Barem žene
književnice: þvrstu goveÿu zakrpu prišiti na oba lakta?” Protumaþi taj navod.
Što je istaknuto u stvaralaštvu Vesne Parun u ovome tekstu?
U þemu su se ogledale njezine suvremenice Višnja Stahuljak (1926.) i
Sunþana Škrinjariü (1931.)?
Koje su književnice definirale 80-ih godina 20.stoljeüa hrvatsko žensko
pismo? Protumaþite izraz „žensko pismo". Po þemu se ono razlikuje, po
vašem mišljenju, od muškog pisma?
Pri kraju teksta navedena su imena suvremenih hrvatskih književnica. Uz
svaku književnicu navedite koje njezino književnoumjetniþko ostvarenje.
Bojicom oznaþite ono književno djelo koje ste proþitali.
Suvremena hrvatska književnica Književnoumjetniþko djelo
Irena Vrkljan
Dubravka Ugrešiü
Slavenka Drakuliü
Nada Iveljiü
Vesna Krmpotiü
Ljerka Car – Matutinoviü
Božica Jelušiü
Irena Lukšiü
Marija ýudina
Marina Šur– Puhlovski
Sanja Piliü
Julijana Matanoviü
Po þemu su biografije naših književnica meÿusobno sliþne? Prepišite njihove

zajedniþke osobine u svoju bilježnicu.
Što na kraju svoga pisanja o literaturi, koju su stvarale žene književnice, kaže
Lidija Dujiü? Slažete li se s njezinim stajalištem? Obrazložite svoj odgovor!
Ima li ovaj tekst klasiþnu fabulu i kompoziciju?
Odredite vrstu ovoga teksta. To je:
a) znanstveni tekst
b) popularnoznanstveni tekst
c) književnoumjetniþki tekst?
Objasnite na temelju þega ste se odluþili za takav odgovor.
a) Potraži u telefonskom imeniku nazive onih ulica koje su dobile ime po
nekoj hrvatskoj spisateljici. Ispiši uz ime književnice i mjesto u kome se ta
ulica nalazi.
290
b) Komentiraj ove reþenice:

Za njihov grupni portret (hrvatskih književnica) mogli bismo izdvojiti
sljedeüe osobine:
- hrvatske književnice dolaze uglavnom iz graÿanskog staleža, odnosno
iz redova plemstva u starijoj hrvatskoj književnosti
- þesto ostaju neudane, bez vlastitih obitelji
- nedostatak obiteljskog života nadomještaju pedagoškim radom,
najþešüe u zvanju uþiteljica
- književnim se radom bave usputno, najuspješnije u malim formama i
autobiografskoj graÿi
- izrazito su dugovjeþne.
c) Pripremi govornu vježbu o temi – Književnice moga kraja (grada)
d) Pripremi s ostalim uþenicima iz razrednoga odjela razgovornu igru u
obliku polemiþnoga dijaloga na temu: odnos muškarac – žena, ili položaj
žene u društvu, ili prava žena.
e) Naþinite poetski pano o vama najdražoj pjesnikinji.
4. aktualizacija:
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na rasu, boju kože ili
spol.
(Konvencija o pravima djeteta UN-a)
integracija
Pisanje atributa i apozicije uz imenicu. Pisanje složenica i polusloženica. Pisanje

rednoga broja u zagradi. Pripovijedanje. Raspravljanje.
korelacija
Likovna kultura: renesansa u likovnoj umjetnosti (Bramante, Michelangelo,

Bellini, Raffaello, Leonardo, Donatello/barok – kipar Bernini, slikar M. Da
Caravaggio, G. De la Tour, F. Zurbaran, D. Velazquez i dr.).
Glazbena kultura: barok (C. Monteverdi, A. Scarlatti, G. F. Händel, J. S. Bach,

A. Vivaldi i dr.).
zanimljivosti
Hrvatski književnik Pavao Pavliþiü u svojoj zbirci Rukoljub obraüa se pismom

svakoj od hrvatskih književnica: Mariji Juriü Zagorki, Ivani Brliü-Mažuraniü,
Cvijeti Zuzoriü, Jagodi Truhelki, hrvatskim umjetnicama – glumici Ljerki Šram i
slikarici Slavi Raškaj te ženskim likovima u književnim djelima: Olgi i Lini, Ljubici
Cantily, Lauri Lenbachovoj, Gunduliüevoj Dubravki, Gigi Bariüevoj, Dori
Krupiüevoj…
291
IGRAýKE PROTIV DJECE

Stjepan Lice
Napomena: Ovaj se tekst nastavlja na neke tekstove iz þitanke za peti

razred: Kolumbiüevo Djetinjstvo, Maÿerovo Djedovo slovo, Taritaševu
Božiünicu te na Mlade glazbare. Isto tako, može se povezati s
tekstovima þitanke za šesti razred: Hribarovu pjesmu Zašto je svijet
okiüen njihaljkama, Balogova Bosonogog generala, Kutiju s bojama
Božice Jelušiü, Vitezova Djeþaka u travi, Endeovo ýarobno zrcalo te na
kraju – i l i na poþetku – s Golubovim tekstom Uþiti djecu i uþiti od djece.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti izražavanja i doživljavanja.
Razvijanje sposobnosti fantazijskog mišljenja.
Razvijanje estetske komponente uþenikove liþnosti.
Razvijanje þitateljskih interesa.
Razvijanje ljubavi i zanimanja za jednostavne oblike pripovijedanja.
Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti.
Razvijanje analitiþko-istraživaþkih sposobnosti.
Razvijanje uþenikovih þitateljskih i literarno-komunikacijskih sposobnosti.
Upoznavanje hrvatske baštine radi shvaüanja i prihvaüanja materijalnih i duhovnih vrijednosti.
b) obrazovni zadaci
Kontrast. Metafora. Onomatopeja. Kratki oblici pripovijedanja (novinski þlanak).

Inspiracija (nadahnuüe). Racionalnost i refleksivnost teksta.
c) odgojni zadaci
Oslobaÿanje za igru tijekom literarne komunikacije.
Razvijanje aktivnog odnosa prema stvarnosti – osobito uoþavati da aktivno sudjelovanje bude osobno.
Uþenje o sebi – stvaranje pozitivne slike liþnosti.
Dijete je darovano ovom svijetu, a ovaj svijet je darovan djetetu.
292
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Prema prethodnoj najavi uþenici üe na sat donijeti svoju drvenu igraþku i
predstaviti je. Zamislite da igraþka govori! Što bi rekla?
b) Napisati u bilježnicu/na ploþu što više asocijacija na rijeþ igraþka.
c) Bez najave pustiti pjesme s kasete Zeko i potoþiü, Tata, kupi mi auto,
Ja dobila sam lutkicu na dar.

Tekst je podijeljen na dva dijela:
1. Objektivan tekst naslovljen Zadnji barok na svijetu
2. Pišþeve subjektivne impresije o igraþkama.
Napišite razlike, svojstva i obilježja jednih i drugih igraþaka:
Plastiþne igraþke – SUROGAT Drvene igraþke – DJECA PRIRODE

nasrtljive tople
bešüutne nježne
Goropadna površnost i ispraznost – osobine su djeteta koje gomila i
uništava igraþke. Objasnite tu misao.
Prouþite pokretaþke i motivirajuüe osobine koje se stvaraju u djetetu:
a) Stvaralaštvo u dodiru s igraþkama
b) Bogatstvo mašte i duše
c) Upoznavanje samoga sebe
d) Igraþke su prijatelji
e) Stvaraju se novi svjetovi.
Za svaku odrednicu napišite nekoliko svojih misli.
Kako nas igraþke þine dosjetljivima?
Podvucite rijeþi ili reþenice koje vam se þine osobito važne.
Djeci su potrebne igraþke s kojima üe biti u stvaralaþkom odnosu! Slažete li se
s tim mišljenjem?
Kako je vaše najranije djetinjstvo provedeno s igraþkama u stvaranju (npr.
okrenuta stolica = brod, avion, konj, ptica…) U prikaz unesite vlastite prosudbe.
2.b) stvaranje meditacijskoga ozraþja:

Dok glazba djetinjstva ispunjava uþionicu, uþenicima treba reüi da unesu sve
rijeþi koje im padaju na pamet slušajuüi glazbu, osobito neka navode
osjeüaje i situacije vezane uz te pjesme…
Poslije – nakon þitanja bilježaka (samo oni koji hoüe) detaljnije opisuju jedan
od navedenih osjeüaja ili jednu igraþku.
Ovisno o raspoloženju uþenika i onome što se od njih dobilo, uþitelj(ica)
može pristupiti þitanju teksta ili nastaviti meditacijsko izražavanje, a tekst
uþenici mogu proþitati u sebi. Potom slijedi komentiranje teksta.
a) Pisac upotrebljava metafore kad kaže da je u drvenim igraþkama
saþuvana mudrost zemlje, toplina sunca i dobrota vode. Pokušaj pismeno
obrazložiti ove metafore za svoju igraþku.
b) Opiši jednu igru koja je rezultat druženja malih i velikih (s djedom,
bakom, s mlaÿim bratom ili sestrom…).
293
c) Napiši priþu: Moja igraþka govori.

d) Navedi zaviþajne nazive za igraþke i opiši te igraþke.
Razredni parlamentarni sat (tzv. „parlaonica") o igraþkama (podijeliti
razred u dvije skupine i organizirati suprotstavljanje na temu drvena
igraþka – plastiþna igraþka: obiþna igraþka – elektroniþka igraþka).
Zašto je Pinokio drveni lutak? Odgovori pismeno!
4. aktualizacija:
Na dan sveca – zaštitnika mjesta ili grada održavaju se sajmovi na kojima se
mogu kupiti i tradicionalne drvene igraþke. Kako izgledaju tradicionalne
igraþke tvoga zaviþaja?
Za tjedan dana putuješ u inozemstvo, tamo je tvoj mali roÿak kojemu üeš
donijeti igraþku najsliþniju onoj njegovih roditelja. Koja üe to igraþka biti?
Gdje üeš je nabaviti?
Prvi tjedan listopada – Meÿunarodni djeþji tjedan
3. listopada – Meÿunarodni dan djece
integracija
Neka uþenici ponude roditeljima da proþitaju priþu Stjepana Licea, neka s njima
razgovaraju o tome i mišljenja iznesu u razredu.
korelacija
Sat razrednika – razredna izložbu na temu igraþaka (literarni radovi, isjeþci iz

novina, školska knjižnica).
zanimljivosti
Tko vidi vremena ova, a vidio je vremena prošla, kome suza na oko ne bi došla.
(španjolska)
Kad se ljudi ne bi brinuli o buduünosti, uskoro bi morali tugovati zbog
sadašnjosti. (kineska)
Mi hvalimo stara vremena, a ne radimo kao stari ljudi. (švicarska)
Drvene igraþke izraÿivale su se na našim otocima (zvrþoka ili škrgutalica).

Svirale, karijole, tovjelice, romobili, balinjere i brodovi takoÿer su igraþke
našega djetinjstva.
Proþitajte pjesmu u prozi Stjepana Licea: S ljubavlju išþekivanom djetetu.

Proþitajte Priþu o tovjelici Tereze Buconiü-Goviü (u prilogu priruþniku).
Klasiþne igraþke – drvene meÿu najboljim su „graditeljima" mozga.

Igranje njima zahtijeva logiku i razumijevanje ravnoteže, pomažu da se stvari
vide u trima dimenzijama.
294
TEZORO
Marin Držiü
Napomena: Ugledni hrvatski anglist, prevoditelj Shakespearea, Josip

Torbarina iznio je zanimljivu misao: kad bi bila realna nemoguüa
hipoteza, rekao je on, da je Shakespeare poznavao hrvatski jezik i þitao
Držiüa, mogli bismo napisati uþenu doktorsku disertaciju o Držiüevu
utjecaju na Shakespearea. A više nego uþenu disertaciju zacijelo bi veü
netko i napisao da je samo Držiü živio poslije Shakespearea. Ta
primjedba J. Torbarine dovoljno jasno govori o znaþenju i veliþini Marina
Držiüa. Upamte li naši uþenici samo ovu anegdotu o znaþenju Držiüa,
uþinili smo puno za njihovu opüu kulturu. Zato je njima „teškom" Držiüu
mjesto u þitanci. Opet istiþemo da se interpretacijom naglašava
sadržajna i odgojna strana, a ne stilska (o njoj üe govoriti u kasnijem
školovanju).
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijati sposobnost komunikacije s književnim djelom – dramskim tekstom.

ýitanje i razumijevanje dramskog teksta.
Razumijevanje teksta na starodubrovaþkom govoru.
Osposobljavanje uþenika za umijeüe glume.
Aktualnost teksta danas.
civilizacije.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno – scensko, dramsko – percipiranje djela.
295

Razvijanje sposobnosti scenskog izražavanja i izražavanja pokretom.
Integriranje uþenikovih znanja o drami i njegovih stvaralaþkih napora.
b) obrazovni zadaci
Kompozicija dramskog djela. Drama/komedija. Dramska situacija. Dramski sukob.

Prizor. Dijalog. Karakterizacija likova. Starodubrovaþki govor.
c) odgojni zadaci
Uoþiti kulturu i umjetnost svoje zemlje i svoga naroda kao osobnu iskaznicu Hrvatske.
Analiza ljudskih slabosti i poroka (egoizma, škrtosti, þastoljublja).
Ismijavati praznovjerje.
Hrvatski jezik sa svim svojim dijalektima i govorima narodno je blago svih stanovnika
Hrvatske.
Gdje je moguüe, navikavati uþenike na posjeüivanje kazališnih predstava.
Razvijati i poticati scensko stvaralaštvo.
Uþenje o sebi, stvaranje pozitivne slike liþnosti.
Koliko ljudi, toliko üudi.
Blago onome tko ima prijatelje, jao onome tko ih treba. (hrvatska)
Ki þa dela, sebi dela.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Odlazite li u kazalište? Što volite gledati? Ako nemate moguünosti otiüi u
kazalište, pogledate li kad koju dramu, komediju, tragediju na TV-u? Što
vam se (ne)sviÿa u kazalištu?
b) Postoji li, po vašem mišljenju, razlika izmeÿu škrtog i štedljivog þovjeka?
Koje su to i kakve razlike? Imenujte osobine škrtoga i osobine štedljivoga
þovjeka.

(Slijediti pitanja iz þitanke i proširiti ih navedenima.)
Što je tema ulomka? Koje vrijeme opisuje tekst? Potkrijepite to reþenicama.
U kakvom su odnosu likovi?
296
Napišite unutarnje ili psihološke osobine likova služeüi se citatima:
starac Skup sluškinja Variva
........ ........
Kojim postupcima i rijeþima starac želi prikriti blago (tezoro)?

Kako tumaþite pojam kljuþi od ognjišta?
Kojim rijeþima starac pokazuje:
- nepovjerenje
- sumnjiþavost
- okrutnost
- škrtost?
Držiü je bio puþanin. Znao je kako ljudi govore: jednostavno i slikovito.
Navedite takve izraze.
a) Uobliþi nekoliko pitanja koje bi uputio škrtoj osobi. Neka budu taktiþna
(tj. pažljiva, obzirna).
b) Prepiši iz ulomka rijeþi kojima se sluškinja ruga gospodaru i tako ga izlaže
poruzi i smijehu.
c) Napišite nekoliko reþenica koje üete uputiti Skupu. Što biste mu savjetovali?
d) Potraži na internetu podatke o dubrovaþkom kazalištu i pogledaj što se
tamo zbiva.
4. aktualizacija:
Skup sve þini da se ne bi doznalo za njegovo blago. Osoran je, sumnjiþav,
okrutan, nepovjerljiv.
Ima li smisla þuvati novac, a živjeti u bijedi? Ima li smisla trošiti novac na sve
što se þovjeku svidi?
Kako se odnosiš prema reklamnim ponudama:
a) zanemarujem ih
b) pogledam (poslušam ih, ali uzimam samo što mi se svidi)
c) pogledam (poslušam ih, ali uzimam samo što mi treba)
d) rado ih slušam i gledam, vjerujem im – znam izabrati najbolje?
integracija
Medijska kultura – dojmovi s kazališne predstave, kazališni program, o životu

Marina Držiüa.
Dijalog, izravni govor, monolog, didaskalije.
Karakterizacija lika (psihološka i postupkom lika).
korelacija
Likovna kultura – izraditi likove Skupa i Varive u obliku scenskih lutaka.
Slobodne aktivnosti (dramska grupa) – odigrati ulomak teksta.
Povijest: Dubrovaþka Republika. Zemljopis: Južna Dalmacija, Dubrovnik, grad
spomenik.
297
zanimljivosti
Vidra je nadimak Marina Držiüa, a poznavajuüi njegov život nalazimo razlog

takvu nadimku.
1972. g. HAZU je postavila nadgrobnu ploþu u crkvi Svetoga Ivana i Pavla u

Veneciji, gdje je Držiü pokopan. Dubrovaþko kazalište zove se Kazalište Marina
Držiüa.
Držiüevo djelo Novela od Stanca prvi put je izvedeno 1551. g. na svadbi
dubrovaþkog vlastelina.
Marin Držiü ostavio je iza sebe veliko djelo sastavljeno od pjesama, pastorala,
komedija i tragedija. Taj je opus godinama bio zanemaren, tek djelovanjem
teatrologa Marka Foteza dobio je mjesto koje zaslužuje.
298
U SVIJETU MEDIJA
kazalište (dramski odgoj)
Napomena: Sadržaj i tijek ove priruþniþke jedinice (jer ona je puno više
od jednoga ili dva nastavna sata) koja uþitelji(ca)ma nudi kako gotovo
rješenje, tako i ideje, priredila je prof. hrvatskog jezika i dramska
pedagoginja u Centru mladih „Ribnjak", gospoda Ksenija Rožman.
Ovaj sat uþitelj može ostvariti u nastavi hrvatskog jezika i književnosti i u
radu s dramskom družinom. Moguüe je oblikovanje nastavnog procesa
prema vlastitim afinitetima, idejama uþenika i moguünostima izvoÿenja.
Osim u komunikacijsko-stvaralaþkom, primjenjivo je i u terapijsko-
-integracijskom metodiþkom sustavu.
METODIýKI SUSTAV
a) komunikacijsko-stvaralaþki
b) terapijsko-integracijski
zadaci i ciljevi

Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Ostvarivanje pjesme
u susretu þitatelja i teksta.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja pjesniþkog teksta.
299

ritmiþkoga dojma.
Razvijanje sposobnosti scenskoga izražavanja i izražavanja pokretom.
Razvijanje sposobnosti samostalnog karakteriziranja poetskog iskaza.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih slojeva pjesme
Razvijanje uþenikove osjetljivosti na izazov književnih djela i njihove pokretljivosti za ostala
umjetniþka podruþja – podruþje dramsko-scenske umjetnosti.
Poticanje na glumaþko izražavanje doživljaja literarnog teksta.
Razvijanje glumaþkih sposobosti.
b) obrazovni zadaci
Dramsko-scenska improvizacija.
Monolog. Dijalog.
Osnovna sredstva scenskog izražavanja: scenski prostor, scenski govor, scenski lik,
scenski pokret, kostimi, scenografija, scenski rekvizit, mizanscen(a) (franc. mise en
scene – scenski aranžman).
Lirika. Motiv. Tema. Stilska izražajna sredstva.
c) odgojni zadaci
Poticanje i razvijanje individualnog doživljaja proþitanog teksta.

Njegovanje djetetove biološke potrebe za igrom.
Radost stvaranja.
Razvijanje i poticanje samostalnosti i odgovornosti.
Ohrabrivanje, razvoj samosvijesti i samopouzdanja.
Ljepota izgovorene rijeþi.
Znanje je imanje.
Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život.
Umjetnik unosi svoje osjeüaje i svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz.
KOPD UN-a þl. 13.
Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu traženja, primanja i davanja
obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom ili tiskom,
umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira.
(alineja 2. – Ovo se pravo u provedbi može podvrüi odreÿenim ograniþenjima, ali samo onima
koje propisuje zakon i koja su nužna: a) radi zaštite prava i ugleda drugih, b) radi zaštite
nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, javnog zdravlja ili üudoreÿa.)
300
Možemo, s punim pravom, reüi da metodika nastave materinjega jezika poþiva na þlanku 12.
i þlanku 13., štoviše, nastava materinjega jezika i književnosti ponajveüma nastoji oblikovati
osobu koja üe promišljati svijet i zbilju oko sebe, odgovorno se odnositi prema njoj i prema
rijeþi kojom je iskazuje i oblikuje. Osobit oslonac u ovim þlancima ima podruþje medijske
kulture.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jeste li ikada glumili? Kada, gdje? Kako ste se osjeüali? Što je potrebno
da bismo nešto uspješno odglumili?
b) Mislite li da lirska pjesma može biti scenski lik? Jeste li ikada razmišljali o
životu nekog lirskog teksta? O þemu ovisi taj život?
c) Zamislite da ste na satu hrvatskog jezika dobili zadatak da iz svojih
þitanaka (za 6. i 7. razred) izaberete jedan lirski tekst koji üete nauþiti
izražajno i doživljeno govoriti te svoj doživljaj usmeno izraziti. Što biste
uþinili? Po kojem biste kriteriju birali tekst? Koje vas lirske teme najviše
zanimaju?
Znam priþu o djeþaku kojemu je taj zadatak bio teži nego vama.
d) Razgovor o školskim ljubavima.
2.a) dublje poniranje u književni tekst, izražavanje vlastitih iskustava

te stvaranje i razrješavanje dramske situacije:
„ZADAûA"
LIKOVI:
UýENICI, DJEýAK TIN, DJEVOJýICA MAJA, LIRSKE PJESME:
Notturno (A. G. Matoš), Tratinþica, (Lj. Balog), Jubav (D. Ivaniševiü), Jur
nijedna na svit vila (H. Luciü), Tanjur leteüi (L. Paljetak), GLAS
PROFESORICE – izvan scenskog prostora ili nasnimljen na nosaþu zvuka.
(U poþetku je scenski prostor prazan. Izvan scene se zaþuje glas profesorice.)
GLAS: Dakle, za domaüu zadaüu prelistajte svoje þitanke za 6. i 7. razred.
Pronaÿite jedan lirski tekst koji vam se najviše sviÿa, koji vas najviše privlaþi
i koji vas je osvojio motivima, temom, stilskim sredstvima. Razmislite o svom
doživljaju, opišite ga pa üete na sljedeüem satu o tome izlagati. Izabrani
tekst nauþite krasnosloviti.
(Zvuk školskog zvona)
(Uþenici istrþavaju glasno razgovarajuüi, loveüi se po školskom predvorju,
dobacuju jedni drugima, zadirkuju se. U prvi plan dolaze Tin i njegova
najbolja prijateljica Maja. Razgovaraju. Ovdje je poželjno potaknuti djecu da
sami improviziraju razgovor o temi „Kako üu napraviti domaüu zadaüu").
TIN (moleüivo): Majo, stani malo. Znaš da mi hrvatski nije jaþa strana. Uopüe
ne razumijem što smo to dobili za zadaüu. Daj, pomozi!
MAJA (žurno): To bar nije nikakav problem. Jednostavno þitaš, razmisliš i
odabereš. ýuj, þekaju me Lea i Ivana. Stvarno moram žuriti. Pa-pa!
301
(Tin ostane kao pokisli miš gledajuüi za njom. Postupno se scenski prostor
isprazni.)
(Lagano se javlja neutralna glazba koja duhovito sugerira Tinov put do
kuüei misli koje ga muþe. Dok glazba svira, Tin hoda scenom kao da ide kuüi
i razmišlja, nakratko nestane (kao da pere ruke nakon dolaska kuüi). Za to
vrijeme drugi uþenici (kao scenski radnici) postavljaju stol i stolac u središtu
scenskog prostora. Poželjno je glazbu birati uz struþnu pomoü uþitelja
glazbe. Glazba traje sve dok se na scenu ne postavi stol i stolac. To je znak
da Tin stiže kuüi. Glazba prestaje. Dok vadi knjige iz školske torbe, Tin se
dovikuje sa zamišljenom mamom.)
TIN (pomalo nervozno): Da, mama, oprao sam ruke! Napravit üu dio zadaüe
do ruþka. Pusti me malo da razmišljam.
(Drži ýitanku, lista. ýitajuüi „u sebi", mijenja izraze lica – od izraza simpatije,
þuÿenja, antipatije, smijeha. Treba nastojati da ti izrazi lica budu što
ekspresivniji, da govore što više i da budu zanimljivi publici. Nakon nekog
vremena, sjedne za stol, nasloni se na laktove i zadrijema. Kad on zaspi,
najprije tiho, a onda glasnije þuje se glazba prepuna asocijacija sna (ako je
moguüe, promijeniti scensko svjetlo kao scenski znak za svijet sna), iz
pozadine izlaze LIRSKE PJESME – likovi kostimirani u jednostavne kostime
þije su boje usklaÿene s temeljnim osjeüajem pojedine pjesme. Npr.
NOTTURNO je tamnoplavo, TRATINýICA je šarena, itd. Kreüu se u skladu s
raspoloženjem svojih stihova. Svakako ponuditi uþenicima samostalno
kreiranje izgleda, kretanja, stila ponašanja pojedine personificirane
pjesme – lika. Pri tome valja biti precizan i dosljedan!)
(Svaka pjesma prilazi usnulomTinu. Prepustiti uþenicima samostalno
improviziranje. U snu one ga pojedinaþno pozivaju, svaka u svoj svijet (svoj
dio scenskog prostora). Mogu govoriti samo svojim stihovima, svojom
mimikom i gestama. Potrebno je svakome od njih dati karakter. U skladu
s njim, pjesme üe u Tinovu snu nastojati biti najprivlaþnije, najzanimljivije
kako bi ih on izabrao za sutrašnje izlaganje na satu hrvatskoga.
(Najvažnije u ovoj fazi je da uþenici ne pretjeraju u karikiranju jer bi
time mogli narušiti nježni svijet lirike koja je u njihovim rukama.)
NOTTURNO (Kreüe se polako, obilazi Djeþaka, ne dodiruje ga, ali ga
neprestano gleda. U rukama drži ruþnu svjetiljku kojom kao da slika oko
njega. Smiri se i poþinje govoriti svoje stihove):
Mlaþna noü; u selu lavež; kasan
ûuk ili netopir;
Ljubav cvijeüa – miris jak i strasan
Slavi tajni pir.
Sitni cvrþak....
Prekida ga nametljivo „Tratinþica" i odvodi Tina u svoj svijet (promijeniti
prostor svaki put kad stigne novi lik!).
TRATINýICA (Kreüe se razigrano te poziva Djeþaka na igru zamišljenom
livadom. Sa sobom nosi loptu. Dobaci je Djeþaku, on je vrati. Veza je
uspostavljena. Ona se smiri i govori svoje stihove kao najdragocjenije
darove):
302
Jutros su tratinþice
u rosi
umile lice.
Poþešljale latice
leptirom.
Zelene haljine
pustile širom...
Prije nego što dovrši govorenje, stiže „Jur nijedna na svit vila" i odvodi ga k
sebi. Ona izleda kao stara dama, vila s þarobnim štapiüem koja üe ga povesti
u topli svijet lirske prošlosti.)
JUR NIJEDNA NA SVIT VILA (Ima puno godina, ali je þvrsta i zdrava. Ponaša
se kao baka ili djed prema unuku. Može biti kostimirana u skladu s
tradicionalnom nošnjom u nekom kraju (npr. u zagrebaþkoj sredini – u
šestinsku nošnju ili kao gospodin u crnom odijelu s monoklom i šeširom, u
Slavoniji – u slavonsku narodnu nošnju, u Dalmaciji – kao gospoda u
gradskoj nošnji Hvara, Splita, Šibenika, itd). Nježna je. Daje mu þokoladu ili
voüe ili neki predmet koji on želi. Umiri se na stolcu koji privuþe. Govori dio
stihova):
Jur nijedna na svit vila
Lipotom se veü ne slavi.
Jer je hvale sve skupila
Vila ka mi srce travi.
Ni üe biti, ni je bila.
Njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se veü ne slavi
Jur nijedna na svit...
(Prekida je „ Tanjur leteüi" svojim zvrkastim kretanjem i pozivanjem na igru i šalu.)
TANJUR LETEûI (Kreüe se kružno. Koristi zvukove kao npr. zvrrrrr, trrrrri sl.
ýas je veseo, þas ljutit. Zadirkuje Tina. Skriva se, pa se opet pojavljuje. Voli
igru skrivaþa. U jednom trenutku stane i izgovori dio svojih stihova:
Jedan je tanjur rekao prijeteüi:
- Odsad üu biti tanjur leteüi!
Meni je svega ovoga dosta,
uloga moja tako je prosta.
Može li biti veüe bijede...
Prekida ga „Jubav" koju igra ista djevojþica koja glumi MAJU.
JUBAV (Ponaša se kao da mu želi povjeriti tajnu. U rukama drži crvenu
omotnicu za pisma. Daje mu je. On otvara omotnicu. ýita ljubavnu izjavu. Dok
su njegove oþi na papiru, ona govori svoje stihove do kraja pjesme „Jubav":
Ka da san sunce stavila u nidra,
tako me peþe,
tako me žiga
jubav moja.
Boli me, boli,
ka da su me izboli
svin draþan ovega svita.
I gren po julican, po dvoriman obavita
u joblak pun tišine,
ma ponosnija o'granja
u proliüe.
303
Potom je on kratko gleda, ona gleda njega. Publici su okrenuti boþno.

Nakon kraüeg vremena njemu postane toliko neugodno da pobjegne).
TIN (Toliko je zbunjen od pomisli da mu neka djevojþica ovako izjavi ljubav
da pobjegne od ove pjesme, vrati se za svoj stol, sjedne, pokrije glavu
rukama i tog trenutka izgleda kao kad je zaspao, potom vrisne kao da je
sanjao ružan san i.... PROBUDI SE. U tom trenutku zazvoni mu mobitel. Zove
ga MAJA.)
TIN (malo zbunjeno): Halo, tko je?
MAJA (izvan scene, samo glas): Hej, Tine, jesi li izabrao pjesmu? Ako nisi,
sada imam vremena, mogla bih ti pomoüi.
TIN (radosno): Hvala ti jer tek sam ih upoznao, ovaj... þuo, ovaj, hoüu reüi –
proþitao... Tvoja pomoü je uvijek dobrodošla. Doÿi k meni, molim te.
(Prekida liniju. Uzima þitanku. Kratko je gleda i onda poljubi. Zatim sretno
odlazi.)
a) Opiši kako bi se osjeüao u Tinovoj situaciji, da si jedna od pjesama koje
mu se žele svidjeti.
b) Pokušaj skicirati kostime za pojedine uloge.
4. aktualizacija:
Dan kazališta, Dan glumca.
Razgovor o ljubavi meÿu osnovnoškolcima.
integracija
Usmeno izražavanje (izravni i neizravni govor).

Unutarnji monolog.
Stilska izražajna sredstva (preneseno znaþenje, personifikacija, onomatopeja).
ýakavsko narjeþje.
Arhaizmi.
korelacija
Glazbena kultura – glazba kao scenska poruka (Tin hoda od kuüe do škole,
otvara se svijet sna na sceni, sugestija glazbom, jaþanje doživljaja).
Likovna kultura – boje doživljaja lirskih pjesama, kreiranje kostima.
Medijska kultura – kazalište.
304
PRVI FILMSKI STVARATELJI
Napomena: Ukoliko je potrebno, radi pojaþanog interesa uþenika i l i

boljeg sastava razrednog odjela, sadržaj iz þitanke može se proširiti i
dopuniti podacima iz rubrike u didaktiþkoj artikulaciji.
METODIýKI SUSTAV
eksplikacijsko-izlagaþki
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti povezivanja spoznaja i pronicanja u odnose tih spoznaja.

Razvijanje sposobnosti objašnjavanja i obrazloženja.
Razvijanje sposobnosti planskog izlaganja u usmenom obliku.
Razvijanje sposobnosti za estetsku prijemljivost djela iz starije filmske produkcije.
Razvijanje sposobnosti usmenoga izražavanja dojmova i sudova o filmu.
Razvijanje sposobnosti prepoznavanja predestetske stvarnosti filmskog djela.
Integriranje uþenikovih znanja o filmu i njegovih stvaralaþkih napora.
Izgraÿivanje svijesti o ulozi filmske umjetnosti i o nužnosti povezivanja naroda i kultura u
Europi i svijetu.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za film i svaku drugu umjetnost.
Razvijanje sposobnost komparativnog mišljenja: filmska umjetnost u suodnosu s
književnošüu, likovnom umjetnošüu ili stripom.
Usporeÿivanje filmske stvarnosti sa svojom sadašnjošüu, „oþuÿavanje" poznate stvarnosti.
b) obrazovni zadaci
Usvajanje znanja o istaknutim filmskim stvarateljima: braüi Lumière, G. Meliesu, D. W.

Griffithu, E. Porteru, S. Ejzenštejnu, C. Chaplinu… Uoþavanje uloge i dometa pojedinih
filmskih autora. Razvijanje spoznaje o razvojnom putu filma. Razvijanje spoznaje o
postupnosti razvoja filmskih izražajnih sredstava. Humor u filmu i prvi filmski komiþari.
c) odgojni zadaci
Poticanje volje za uþenjem o filmu i stjecanjem filmske kulture.

Stjecanje navike gledanja filma kao ljudskog stvaralaštva, kulturne i civilizacijske baštine.
Upornost, znatiželja rad i samoprijegor–vodilje na putu do uspjeha.
Humor i optimizam, þovjekove su potrebe.
305
Pobuÿivanje radoznalosti za stvaralaþke postupke i faktore umjetniþke sugestije u

književnom djelu.
To što znamo je kapljica, to što ne znamo je more. (Newton)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Likovna motivacija – prikazivanje fotografija stvaratelja o kojima üe biti
rijeþi ili fotografija – kadrova iz nekog od filmova koji üe se spominjati.
b) Danas živimo u vremenu kad neki od vas i sami mogu snimiti ili snimaju
videozapise þlanova obitelji u kuünom ili drugom ozraþju ili drugih
željenih objekata i prizora. Možete li zamisliti kako je sve to izgledalo kad
je film još bio u povojima – koncem devetnaestoga stoljeüa? Znate li
nabrojiti bar jednog filmskog stvaratelja koji je napravio pionirske korake
važne za razvoj filmske umjetnosti?
2. tijek izlaganja:
G. Melies (1861.-1938.) izgradio je prvi filmski studio, otkrio stop-trik,
dvostruku ekspoziciju (što je zorno prikazano na VHS-u, Peterliüevoj kaseti),
unaprijedio filmski jezik i usmjerio film prema današnjem poimanju filmske
umjetnosti. Zato se s pravom smatra ocem igranog filma.
David Wark Griffith (1875.-1948.) u svom najpoznatijem filmu, remek-djelu
Raÿanje jedne nacije, slika sudbinu dviju obitelji zahvaüenih vihorom
graÿanskog rata izmeÿu ameriþkog Sjevera i Juga. Film je donio veliku
zaradu, ali i velike kritike – proglašen je rasistiþkim i protucrnaþkim.
Htijuüi razuvjeriti kritiþare i pokazati kako je protiv svake netrpeljivosti –
vjerske, nacionalne i socijalne, Griffith ulaže ogroman kapital u snimanje
novog filma Netrpeljivost. Iako dobiva priznanja kritike, ovaj film
doživljava neuspjeh kod publike i ulagaþu donosi financijski slom.
Max Linder (1883.-1925.), francuski glumac, redatelj i scenarist koji je
svakog tjedna snimao po jedan film, uživao je ogromnu popularnost ne
samo u Francuskoj nego i izvan nje. Max je glumio otmjenog gospodina
okruženog damama i kretao se u visokom društvu daleko od socijalnih
problema. Komiku je zasnivao na triku, jurnjavi i padanju. Prozvali su ga
kraljem filmske komedije.
Charlie Chaplin (1889.-1977.), pored još mnogih, proslavljen je i sljedeüim
filmovima:
O desnom ramenu – osuÿuje i ismijava rat i militarizam
Mališan – prvi cjeloveþernji film, melodrama o skitnici inspirirana teškim
djetinjstvom
Potjera za zlatom – priþa o,,zlatnoj groznici" na Aljaski, jedno od
najpoznatijih filmskih ostvarenja svih vremena, film koji mu je donio ime
genijalca
Cirkus – s metaforiþnom porukom da svijet i nije drugo nego cirkuska arena.
Tako se film, zahvaljujuüi istaknutim stvarateljima, razvijao od svojih

pionirskih koraka do danas kada njegova kvaliteta neprekidno raste. U filmu
se zrcale psihološka, politiþka, socijalna i ina zbivanja, a ideološka obojenost u
mnogim nacionalnim kinematografijama s vremenom sve više slabi tako
306
da se s pravom može reüi da je film, usprkos teškoüama, izrastao ne samo

u filmsku industriju, veü i u pravu sedmu umjetnost.
a) Pogledajte jedan od starijih, dostupnih vam, filmova. Obratite pozornost
na poþetak i završnicu („špicu") i otkrijte tko je sve sudjelovao u realizaciji
filma pa to usporedite s nekim od novije snimljenih filmova. Zakljuþak
zabilježite u bilježnicu i nabrojte/imenujte neka filmska zanimanja.
b) U videoteci se raspitajte o starijim filmovima i naþinite popis koji vam je
dostupan.
4. aktualizacija:
Ljudska prava.
integracija
Književnost. Izražavanje. Životopis. Humor u književnom djelu.
korelacija
Sat razrednika. Povijest. Zemljopis. Vjeronauk.
zanimljivosti
Prvi su filmovi trajali kratko, vrpce su þesto pucale, projektori su se pokretali

ruþicom, slika je titrala, na ekranu su se pojavljivale crte, a gledatelji su glasno
negodovali, navijali, priþali i komentirali.
I sam svjestan odreÿenih tehniþkih poteškoüa s kojima se susreo u ovom
pionirskom radu, Auguste Lumière rekao je:
„…Za nekoliko godina pojavit üe se prava vrijednost pokretnih slika… Možda je
bila greška što smo kinematografskom instrumentu dozvolili da izaÿe iz
laboratorija prije nego što sazri…"
Prva je projekcija bila izazov i drugim entuzijastima i stvaraocima da se ukljuþe
u razvoj filma.
Griffithov film Raÿanje jedne nacije bio je jedan od prvih blockbustera (engl.
bomba, velika filmska financijska uspješnica) u povijesti filma.
Poznati filmski teoretiþar i povjesniþar filma J. Mitry smatra taj film „prvim
autentiþnim remek-djelom". Film ima 1 500 kadrova, u prvotnoj je verziji trajao
8 sati, a za prikazivanje je skraüen na 3 sata i 40 minuta.
„Ako se želi ostvariti dobar film, na njemu se mora raditi barem godinu dana."
(Charles Chaplin)
Smatra se da je podrijetlo naþina glume komiþara u cirkusu i vodvilju. Oni
najþešüe improviziraju na mjestu snimanja, ne pridržavaju se þvrsto knjige
snimanja, sami dodaju geg ili oponašaju prizor iz životne situacije koju su uoþili i
zapamtili. Nikad se u kasnijim razdobljima filmske povijesti nisu više pojavili
tako originalni i snažni glumaþki individualci komiþari kao u poþecima filma.
307
MALI FILMSKI POJMOVNIK

(Mikiü, Krešimir: Film u nastavi medijske kulture.
Educa 55, Zagreb, 2001.)
A-FILM – visokobudžetni film kojim se teži postiüi profitabilnost i prestiž.

ALTERNATIVNI FILM – onaj film þija proizvodnja, distribucija i prikazivanje
odstupa od oblika dominantne kinematografije. Tu se ubrajaju sve vrste
eksperimentalnog filma, odnosno avangardnog filma i oblici gerilskog
politiþkog filma.
AMATERSKI FILM – djelo amatera, zaljubljenika u filmsku umjetnost, nastaje
mimo profesijskih zadataka. Još se zove neprofesijski film.
AMERIýKA NOû (DAY-FOR-NIGHT CINEMATOGRAPHY) – oznaþava posebnu
tehniku snimanja noünih prizora pri danjem svjetlu.
ANIMACIJA – filmski rod u kojem se ne snima sam prizor u pokretu, nego se
pokret dobiva snimanjem faznih promjena statiþne situacije sliþice po sliþicu.
Animirati se mogu živi ljudi (piksilacija), predmeti (animacija predmeta), modeli
(animacija lutaka ili lutka-film, plastelinska animacija, animacija gline i sliþno).
ANKETNA METODA – postupak utemeljen na razgovoru (intervjuu) sa
snimanom osobom, još se naziva metoda razgovora.
APSOLUTNI FILM – naziv kojim su imenovani apstraktni filmovi proizvedeni u
Njemaþkoj dvadesetih godina 20. stoljeüa.
APSTRAKTNI FILM – onaj koji ne prikazuje stvarni svijet, veü stvara pomoüu
ritmiþke izmjene imaginarnih oblika, ploha, geometrijskih konstrukcija, novi
filmski doživljaj.
AUTOR – autorima se smatraju redatelj i scenarist, a autorskim suradnicima
snimatelj, scenograf, kostimograf, skladatelj, montažer, masker i, eventualno,
drugi.
AUTORSKI FILM – film koji je osobni stvaralaþki iskaz autora s karakteristiþnim
stilom i svjetonazorom, pri þemu se glavnim autorom smatra redatelj.
AVANGARDNI FILM – obilježava ga naglašeni eksperiment na podruþju
filmskog izražavanja.
B-FILM – naziv za niskobudžetni, proizvodno neprestižni film.
BIOSKOP – naziv za spravu koju je 1894. izumio Max Skladanowsky, a koja je
u ranom periodu razvoja kinematografije služila za prikazivanje tzv. „živih
slika".
BLOCKBUSTER – naziv za film koji je sniman krajnje skupo i raskošno, s ciljem
da ostvari golemu zaradu.
BLUE SCREEN – tehnika snimanja u kojoj glumci glume ispred velikog, plavog
ekrana u studiju, a u plavi se prostor snimke kasnije laboratorijskim postupkom
ukopira neki zasebno snimljen pozadinski prizor.
BRIŠUûA PANORAMA (FILAŽ) – podvrsta panorame pri þemu je nakon
poþetnog statiþnog dijela pokret kamere izuzetno brz, razmazan. Služi za
naglašeno prenošenje gledateljeve pozornosti s jednog mjesta ili zbivanja na
drugo.
308
CINEMASCOPE –jedna od tehnika širokog platna s odnosom stranica 1: 2,35.

CRTANI FILM –vrsta kinematografske animacije koja se temelji na nužnosti da
se za sekundu filmske projekcije nacrtaju, oboje i snime 24 uzastopne faze
nekog pokreta, koje projiciranjem stvaraju iluziju kontinuiranog pokreta.
ýISTI FILM – pojam nastao 20-tih godina u Francuskoj, a odnosio se na film
osloboÿen elemenata književnosti i kazališta (fabule i glume), a blizak poeziji,
glazbi i likovnim umjetnostima.
DINAMIKA FILMA– oznaþuje mjeru smjenjivanja ritmiþkih elemenata u filmu
(pokreti u prizoru, kretanje kamere, promjena kadrova…).
DIREKTOR FILMA – osoba koja rukovodi svim organizacijskim (financijskim) i
administracijskim poslovima tijekom snimanja.
DISTRIBUCIJA – oznaþava proces nabave, obrade i iznajmljivanja filmova
kinematografskoj i televizijskoj mreži. Distributer otkupljuje film od
proizvoÿaþa, umnožava, prevodi i izraÿuje reklamni materijal.
DJEýJI FILM – film o djeci, od djece i za djecu.
DOKUMENTARNI FILM –u najširem smislu film u kojem se prikazuju zbiljski
dogaÿaji i osobe u zbiljnosti prirodnih, životnih i društvenih tijekova.
DOLBY – zvuþna tehnika koja potiskuje tonske smetnje (šumove).
DRAMATURGIJA – umijeüe sklapanja filmske cjeline, uklapanja pojedinih
postupaka u šire izlagaþke cjeline. To je ujedno i teorijska disciplina koja
prouþava naþela dramaturške konstrukcije filma.
DRIVE IN (AUTO-KINO) – vrsta kinematografa, osobito popularna u SAD-u
koji se nalazi na velikom parkiralištu, gdje se filmovi gledaju iz osobnih
automobila.
DRUGA EKIPA – kod snimanja zahtjevnijih filmova (spektakli, akcijski filmovi)
uz standardnu ekipu angažirana je i druga, pomoüna ekipa, koja snima
dopunske prizore istodobno kad i glavna ekipa.
EKSPERIMENTALNI FILM – naziv za film u kojem se pojavljuje neka inovacija
na podruþju filmskog izražavanja ili tretiranja tematike.
EKSTERIJER – snimanje ili snimka vanjskog, otvorenog ambijenta.
ELIPSA – izostavljanje dijela zbivanja koje je u središtu pozornosti. O
izostavljenom dijelu može se zakljuþiti iz prikazanih, neizostavljenih dijelova.
Rijeþ je o diskontinuiranom montažnom prijelazu.
ESTETIKA FILMA – prvotno filmska disciplina koja prouþava lijepo u filmskoj
umjetnosti.
Upotrebljava se kao sinonim za teoriju filma.
FILMSKI ESEJ –vrsta dokumentarnog filma u kojem se, analogno književnom
eseju, prizorima prilazi problemski i raspravljaþki uz naglašeno iskazivanje
autorova stajališta prema prikazanoj graÿi.
FILMOGRAFIJA – kronološki poredan popis pojedinaþnih filmova.
FILMSKI PRIZOR – prikaz životnog prizora pomoüu filmske snimke.
FONOGRAM – zapis zvuka na filmsku vrpcu.
FORMATI FILMSKE VRPCE – zajedniþki naziv za širinu filmske vrpce.
GEG – filmska dosjetka, neizbježni sastavni dio filmske komedije situacije.
Temelji se na neoþekivanim obratima i fiziþkoj akciji.
GRAĈENO SVJETLO – stvaranje svjetlosnih sklopova, ugoÿaja, volumena i
drugog pomoüu reflektora koji se rabe izvan kadra.
INSERT– dio filma koji se osjeüa kao dodatno umetnut. Obiþno ima stilizacijski
uþinak.
309
IZVRŠNI PRODUCENT – osoba koja nadgleda pojedinaþne producente filma i

financijsko poslovanje pri proizvodnji.
KADAR – izlagaþki dio filma u kojem se s pretežno kontinuirane toþke gledišta
prati filmski prizor.
KADRIRANJE – organizacija elemenata i sadržaja kadra pri snimanju.
KASKADER – osoba koja nastupa u akcijskim prizorima koji zahtijevaju visoku
tjelesnu spremu ili u kojima postoji moguünost ozljede te zamjenjuje
profesionalne glumce.
KINEMATOGRAFIJA – organizacijski sustav koji þine proizvodnja filmova,
distribucija ili promet i prikazivalaštvo.
KINOKLUB – udruga za širenje filmske kulture þesto organizira projekcije
umjetniþki vrijednih, neprikazivanih, nekomercijalnih ili zabranjenih filmova. Tu
se takoÿer snimaju neprofesijski filmovi.
KINETOSKOP – projektor za pojedinaþno gledanje s oko 15 metara vrpce þiji
su krajevi bili spojeni tako da se mogla nepregledno vrtjeti u krug.
KINOOPERATER – osoba koja projicira filmove.
KINOTEKA – ustanova þiji je cilj prikupljanje, þuvanje i prikazivanje filmskih
djela i dokumentacije vezane uz njih.
KLAPA – pomagalo koje služi za vizualno i zvuþno oznaþavanje poþetka
snimanja kadra, a u ponekim sluþajevima i završetka.
KNJIGA SNIMANJA – konaþni tekstualni predložak za snimanje koji sadrži
razradu kadrova, detaljan opis svakog kadra i montažnih prijelaza meÿu njima.
U njoj je napisano sve što je potrebno za snimanje pojedinog kadra: od
glumaca, rekvizita, kostima, scenografije do opreme za izvedbu snimanja. Služi
i za izradu plana snimanja, troškovnika snimanja te kao vodilja u montaži
snimljenog materijala.
KOMENTAR ILI NARACIJA (OFF) – naziv za spikerski tekst (najþešüe u
dokumentarnim filmovima) koji se filmu dodaje naknadno, u fazi ozvuþenja.
Isti naziv se rabi za režijski postupak, primjerice za autorske kadrove.
KOMORNI FILM – naziv za filmove þija se radnja zbiva pretežito u zatvorenom
prostoru.
KOPIJA – svaka od umnožnih vrpci nekoga filma.
KOPRODUKCIJA – suradnja producenata iz razliþitih zemalja, þiji je rezultat
produkcija filma u dvije ili više jeziþnih inaþica.
KRANSKA VOŽNJA – pokret kamere koji se postiže snimanjem s posebne
dizalice ili krana.
KUT SNIMANJA ILI RAKURS – toþka gledišta u filmu s obzirom na kut kojeg
zatvara os objektiva s vidljivom ili zamišljenom horizontalom snimanog objekta.
Kut iz kojeg je prizor snimljen, ovisno nalazi li se iznad ili ispod snimanih
objekata.
MIZANSCENA (MISE EN SCÈNE) – prostorni raspored glumaca u snimanome
ambijentu tijekom izvedbe scene. Na filmu se mizanscena vezuje uz
raskadrivanje, tj. uz razliþite postave kamere ili uz razliþite pokrete kamere.
MONTAŽA – povezivanje kadrova u veüe izlagaþke cjeline.
MONTAŽNE SPONE – montažni prijelazi iz kadra u kadar. Razlikujemo
neprotežne spone (rez) i protežne spone (zatamnjenje, odtamnjenje,
pretapanje, dvostruka ekspozicija, zavjesa, brišuüa panorama, neoštrina i dr.)
NAKNADNA SINKRONIZACIJA – naknadno ozvuþivanje filma, tj. dodavanje
govora, šumova i glazbe veü snimljenom filmu.
310
OFF-ZVUK – naziv za sve zvukove þiji izvor nije nazoþan u kadru, odnosno koji
dopiru iz naslutivog zbiljskog prostora što se tijekom snimanja nalazi onkraj
okvira filmske slike.
OVERLAPPING – naziv za montažni prijelaz kod kojega se u sljedeüem kadru
ponavlja završni dio radnje iz prethodnog kadra.
PANORAMA – okretanje kamere oko svoje osi.
PERFORACIJA – standardizirani otvori uz rubove fimske vrpce. Služe za
transport vrpce u kameri, stroju za kopiranje, montažnom stolu i projektoru.
PLAN – udaljenost toþke promatranja filmskog prizora u vidnom polju kamere.
Oznaka koliki dio površine zauzima pojava koja je u središtu pozornosti.
PLAYBACK – tehnika snimanja slike i zvuka pri kojoj pjevaþ pred kamerama
simulira pjevanje s prethodno studijski snimljenom pjesmom. Pri tom njegova
simulacija pjevanja nastoji biti sinkrona sa snimljenom pjesmom.
PODZEMNI FILM – naziv za nekonvencionalne i nekomercijalne filmove s kraja
pedesetih i kraja šezdesetih godina 20. stoljeüa, veüinom usmjerenih na filmsko
eksperimentiranje. To je reakcija poglavito na hollywoodsku produkciju. Autori
se zalažu za istraživanje medija, a naþin prikazivanja pojedine teme izuzetno je
osoban.
POPULISTIýKI FILM – naziv za filmove namijenjene širokom heterogenom
gledalištu.
POSTOJEûE SVJETLO – snimanje pri prirodnom postojeüem svjetlu što
rezultira naglašenom realistiþnošüu.
POSTPRODUKCIJA – faza nakon završenog snimanja filma, ukljuþuje nadzor
nad laboratorijskom obradom, montažom i obradom zvuka.
PREDPRODUKCIJA – faza koja prethodi snimanju. Obuhvaüa doradu
scenarija, izradu knjige snimanja, izbor autorskih suradnika i cijele ekipe, odabir
lokacija, projektiranje scenografije, kostimografije i dr.
PRODUCENT – osoba, predstavnik tvrtke koja ima potpunu kontrolu nad
produkcijom filma i koja je odgovorna za njegov uspjeh i neuspjeh.
PROŠIRENI FILM (EXPANDED CINEMA) – naziv za svaki film koji se tehniþki
izdvaja od uobiþajenog naþina snimanja ili projiciranja, primjerice. projekcija na
više ekrana istodobno.
RAMPA – prizorno usmjerenje (smjer pogleda, kretanje i sl. u prizoru) koje je
u središtu pozornosti u montažnom prijelazu. Pri montažnoj promjeni položaja
promatranja zbog premještanja kamere poželjno je ostati s iste strane
usmjerenja kako bi se oþuvao prostorni razmještaj sudionika u prizoru.
REMAKE – nova proizvedena inaþica starijeg filma.
RESTAURIRANJE FILMOVA – proces obnavljanja i oþuvanja starih filmova.
RETROSPEKCIJA, FLASHBACK – dio filma u kojem se iz suvremenosti prelazi
u prošlost da bi se pokazalo zbivanja koja su prethodila suvremenim i
uvjetovala ih.
RITAM – ravnomjerno, naizmjeniþno smjenjivanje elemenata slike i zvuka,
posebice važno za filmsku montažu.
SCENA – dio filma u kojem se neprekidno prikazuje tijek odreÿenog prizora
unutar istog ambijenta.
SCENARIJ – detaljni opis cjelokupnog sadržaja filma, svih njegovih radnji,
dijaloga, reakcija likova, mjesta i vremena zbivanja i dr.
SCENOGRAF (ART DIRECTOR) – autorski suradnik koji bira ili gradi ambijente
za snimanje i odreÿuje njihov izgled.
311
SEKVENCA – dio narativnog filma koji ima zaokruženu narativnu strukturu. Za

razliku od scene, nije nužno praüenje kontinuiranih zbivanja.
SINTAGMA – niz kadrova poredanih po nekom naþelu.
SLOBODNA KAMERA – snimatelj snima kamerom iz ruke þime se stvara
dojam autentiþnosti filmskog prikazivanja (dokumentarizma). Sve je podreÿeno
prizoru i osobama u prizoru.
STORY BORD – likovno, crtežom ili fotografijom razraÿena knjiga snimanja,
kadar po kadar. Ponekad se rabi u igranom filmu, a u animiranom obvezatno.
STRAŽNJA PROJEKCIJA – tehnika studijskog snimanja eksterijernih scena:
glumci se u studiju nalaze pred posebnim platnom na kojem se sa stražnje
strane projiciraju snimke eksterijernog prizora.
TIMING, TEMPIRANJE – izbor trenutka u kojem üe se javiti neki kljuþni sadržaj
(geg, efektan montažni prijelaz, naglašeni zvuk, reakcija glumca i sl.).
TRAILER, FORŠPAN, REKLAMA FILMA – kratki reklamni film kojim se
najavljuje i propagira neki igrani film koji dolazi na repertoar. Sastoji se iz
isjeþaka reklamiranog filma.
TRILER–svaki film s napetom, uzbudljivom fabulom. Podvrsta kriminalistiþkog
filma u kojem se zloþin dogaÿa obiþnim ljudima.
ULTRA BRZO SNIMANJE – omoguüava izrazito usporenje pokreta u kojem
nastaje „rastezanje" (ekspandiranje) vremena. Ultra brze kamere rabe se za
snimanje 100 000 do 10 000 sliþica u sekundi.
VARIETY – jedan od najstarijih, najutjecajnijih, najþitanijih ameriþkih þasopisa
zabavne industrije. Drži ga se svojevrsnom Biblijom show businessa.
VISOKA TONSKA LJESTVICA – u kadru prevladavaju svijetli tonovi.
VOŽNJA KAMERE – pomicanje kamere s njezinom podlogom na specijalnim
kolicima ili na bilo kojem vozilu.
ZUMIRANJE – kontinuirano poveüavanje ili smanjenje vidnog kuta zum
objektiva. Zumiranje je vrlo uoþljivo i zapamtljivo te se stoga može rabiti u
retoriþke svrhe.
312
KAKO PRISTUPITI
SERIJSKOM FILMU
Napomena: Osobito je važno da uþitelj(ica) barem dva tjedna unaprijed
prati televizijski program (mogu se angažirati i uþenici) te prouþi i odredi
koji üe se serijski film pratiti. Prednost uvijek treba dati domaüim
serijalima, ukoliko je sadržaj primjeren dobi uþenika. Vjerojatno neki
uþenici imaju snimljene epizode svojih omiljenih serija (Lažeš, Melita;
Jelenko; Smogovci….), uz pristanak njihovih roditelja mogu se posuditi
kasete i od njih.
Prikazuje li se u razdoblju u kojem obraÿujete ovo gradivo kakva dobra
filmska serija, dogovorite s uþenicima gledanje odreÿenih epizoda i
snimanje barem jedne od njih.
Ukoliko moguünosti ne dopuštaju gledanje epizode serijskoga filma na
satu, uþenici zadatke mogu dobiti za domaüu zadaüu, a raspravu o
gledanom i zakljuþke do kojih su došli, mogu iznijeti na drugom satu.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Upoznavanje, þuvanje, razvijanje i poštivanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta u

filmskim djelima.
Razvijanje senzibilnosti za prihvaüanja igranoga filma.
Razvijanje sposobnosti zapažanja i imenovanja elemenata strukture filma.
Razvijanje sposobnosti zapažanja, imenovanja i prosuÿivanja osobitosti filmskog djela.
Razvijanje sposobnosti za samostalnu analizu filmskoga djela.
Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja, prosuÿivanja i fantazijskoga mišljenja.
Razvijanje sposobnosti komparativnog mišljenja: filmska umjetnost u suodnosu s
književnošüu, likovnom umjetnošüu ili stripom.
Utjecaj filma na osjeüajni senzibilitet i svijest promatraþa (radost, žalost, humor…).
b) obrazovni zadaci
Odreÿivanje filmskoga roda i vrste filma.

Tema, vrijeme i mjesto radnje u filmu.
Kompozicija i sadržaj filma po sekvencijama.
313
Suodnos fabule i kompozicije filma.

Elementi ironije, humora, dramatiþnosti… u filmu.
Vrste kadrova i planova.
Vrste kutova snimanja.
Knjiga snimanja.
Tonska/zvuþna/glazbena strana (podloga) filma.
Dinamika slike: izmjene kadrova i planova.
c) odgojni zadaci
Odgojni zadaci ovisit üe o sadržaju filma koji uþenici gledaju. Uþitelj(ica) üe ih naglasiti
i na jednom od iduüih satova iztražavanja i stvaranja – aktualizirati ili osvijestiti uþenicima.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacija:
U motivacijskom razgovoru uþitelj üe pripremiti uþenike za gledanje epizode i
usvajanje novih sadržaja o televizijskom serijskom filmu. Dobro je da
pristup bude originalan, ležeran, opušten, pa i duhovit, ali može biti i
problemski kako bi se što jaþe probudila njihova reakcija i kako bi se
potaknuli na razmišljanje.
Uþenici mogu usmeno ili pismeno izreüi ili zabilježiti svoje asocijacije na
zadane poticajne rijeþi – serijski film ili televizijska „sapunica", a može to biti i
rijeþ ili sintagma koja üe jasno asocirati na serijski film þiju üe jednu epizodu
kasnije gledati.
Nakon toga pojedini uþenici (ne svi!) þitaju svoje bilješke.
2. najava:
Uþitelj poticajnim glasom, da se ne osjeti nagli prijelaz iz motivacije u
najavu, najavljuje epizodu, imenuje seriju iz koje je uzeta, redatelja, zemlju
podrijetla i godinu proizvodnje.
Ako to smatra potrebnim i važnim, može dodati scenariste, glumce,
skladatelja ili kakvu zanimljivu informaciju vezanu uz dotiþni serijski film.
Prije projekcije uþenici üe, podijeljeni u pet (ili koliko je veü potrebna) radnih
skupina, dobiti nastavne listiüe s pitanjima prema kojima üe usmjeriti svoju
pozornost na odgovarajuüe odrednice koje üe pratiti u filmu što üe osigurati
problemski pristup i koncentraciju pažnje. (Upozorimo ih da üe nakon
gledanja odgovoriti na njih.)
3. prikazivanje epizode:
Da bi doživljaj bio što potpuniji, prikazivanje ranije snimljene epizode gleda
se u cijelosti, bez prekidanja uþiteljevim ili uþeniþkim intervencijama. Važno
je osigurati tehniþke uvjete za normalno gledanje.
4. emocionalno-intelektualna stanka:
Uþenicima nakon gledanja treba ostaviti vremena za sreÿivanje emocija i
314
doživljaja, i to do trenutka u kojem se osjeti da je došlo do popuštanja

emocionalne napetosti.
5. slobodno iznošenje i objavljivanje doživljaja:

Iznošenje dojmova i doživljaja filma traje kratko. Naþin iznošenja: priþom,
crtežom, razgovorom ili drugim oblikom koji vam se uþini najprimjerenijim
u tom trenutku.
6. istraživaþki rad i rasprava:

Uþenici pristupaju rješavanju postavljenih zadataka.
1. skupina – istražuje i odreÿuje temu, ideju, ambijent i ugoÿaj, prostor,
interijere i eksterijere, vrijeme radnje te filmsku vrstu. Važno je da uþenici
iznošenju ideje ili poruke filma ne pristupaju površno te da shvate da je
umjetniþko djelo višeslojno i da, uglavnom, nudi više od jedne poruke.
2. skupina – istražuje slijed dogaÿanja, strukturu fabule, pravi natuknice za
prepriþavanje, uoþava kompoziciju i odreÿuje etape u razvoju radnje:
uvod, zaplet, vrhunac.
3. skupina – dijeli likove na glavne i sporedne, odreÿuje, karakterizira i
rašþlanjuje vanjski i unutarnji portret, postupke likova, govor, njihova
stajališta, ideje za koje se bore, njihove meÿusobne odnose te autorove
ideje i poruke izreþene kroz usta likova; lik je nositelj etiþkih, estetskih i
idejnih stajališta i zato mu valja posvetiti dužnu pozornost.
4. skupina – istražuje filmska izražajna sredstva (ne sva!) koja su znaþajna i
važna, prosuÿuje njihovu uspješnost. To mogu biti filmski planovi, kut
snimanja, osvjetljenje, boja, zvuk, šumovi i glazba.
5. skupina – istražuje dekor, scenografiju i kostimografiju.
7. izražavanje i stvaranje kojim se ostvaruje i integracija:

(ovisno o moguünostima uþenika)
a) Pisanje kritike.
b) „Pisma þitatelja" u rubrikama koje se bave televizijskim programom:
uþenici se putem zamišljenih pisama žale na seriju ili je hvale. U oba
sluþaja navode argumente.
c) Pisanje dijela scenarija za najzanimljiviju, najuzbudljiviju epizodu.
Promjena scenarija – kako bi epizoda završila po želji uþenika.
d) Osvrt na odgledano pisan struþnim rjeþnikom.
e) Pisanje scenarija za radiodramu po ulomku serije (obratiti pozornost
na zvukove i šumove, tj. na didaskalije svojstvene radiodrami).
f) Pantomima, oponašanje likova iz serije.
8. aktualizacija:
Istraživanje završava raspravom koju uþitelj može usmjeriti prema željenom
pravcu. Slijedi isticanje najvažnijih obilježja serijskoga filma, uopüavanje i
sinteza. Gledanje filma dobar je poticaj za sat stvaralaþkog izražavanja,
usmenog ili pismenog.
315
korelacija
(Ovisit üe o sadržaju serijskoga filma.)
zanimljivosti
Najpopularnije serije u Hrvatskoj: Malo misto, Kuda idu divlje svinje, U
registraturi (Joakim Marušiü), Gruntovþani (M. Kerstener), Mejaši, Velo misto.
Prosjaci i sinovi (Antun Vrdoljak).
Film Glembajevi Antuna Vrdoljaka ima i svoju „serijsku" inaþicu.
316
U SVIJETU MEDIJA–TISAK
Napomena: Naþin koji vam nudimo u pristupu tisku kao dijelu medijske
kulture više je puta provjeravan i pokazao je izvanredne rezultate.
Uþenici su s radošüu prihvatili takav naþin rada, vrlo dobro riješili
postavljene zadatke i stekli zanimljivo i korisno iskustvo koje su nekoliko
puta (razliþitim prigodama i ponovili). Rijeþ je o samostalnim „uþeniþkim
projektima". Prilozi, tj. uþeniþki radovi nalaze se u dodatku priruþnika.

zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture i drugih spoznaja iz tiskovnih medija.

Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i medija u ostvarenju naroda i osobe.
komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja tiskovnih medija.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za tiskovne medije.
Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost i utjecaj novinske poruke, rijeþi i slike.
Buÿenje interesa za razliþite vrste tiskovnih medija, posebice novina i þasopisa.
Buÿenje interesa za samostalno þitanje tiskovina.
Preoblikovanje uþenikova þitateljskoga doživljaja u stvaralaþki þin.
Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela zapadnoeuropske – kršüanske civilizacije.
Razvijati ljubav prema novinama i þasopisima, osposobljavati uþenike za samostalno služenje njima.
Osposobljavati uþenike za likovno-estetsko percipiranje tiskovina.
Razvijanje medijsko -komunikacijskih iskustava i sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja u davanju prosudba. Razvijanje kulture govorenja.
tiskovnih medija.
Razvijanje analitiþko – istraživaþkih sposobnosti.
317
b) obrazovni zadaci
Novine, þasopisi, vijest, oblikovanje javnog mišljenja, naslovnica, rubrika, reklama –

promidžbena poruka, utjecaj medija.
c) odgojni zadaci
ýitati se može na mnogo naþina, i zato þovjek treba imati mnogo pameti da bi mogao
dobro þitati. (Flaubert)
neuravnoteženim. (Konfucije)
stvari. (Luther)
Konvencija UN o ljudskim pravima
ýlanak 18.
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo ukljuþuje slobodu da se mijenja
vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinaþno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno,
vjera ili uvjerenje iskazuje uþenjem, bogoslužjem, molitvom i sudjelovanjem u obredima.
ýlanak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo ukljuþuje slobodu zadržavanja
uvjerenja te traženja, primanja i priopüavanja vijesti i ideja bilo kojim sredstvom i bez obzira
na granice.
ýlanak 20.
1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekom udruženju.
ýlanak 21.
1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom izravno ili preko slobodno
izabranih zastupnika.
2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.
3. Volja naroda mora biti temelj državne vlasti; ta se volja mora izražavati povremenim i
poštenim izborima, koji se provode uz opüe i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili
drugim odgovarajuüim postupcima slobodnog glasovanja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
Uþenicima se pažljivo objasni zadatak, odrede se skupine i voditelj svake
skupine. Podijele im se zadaci i odredi vrijeme potrebno za izvršavanje
ovoga zadatka (Optimalno je dva tjedna koja ukljuþuju tri vikenda). Jedna
od motivacija (jer sam je zadatak vrlo poticajan) neka im bude da üe moüi
dobiti nekoliko (vrlo vjerojatno) dobrih ocjena na istome satu, a za sve se
mogu pripremiti dva tjedna unaprijed.
Upute za davanje zadatka:
1. Odjel treba razvrstati na skupine pazeüi na ravnomjernu zastupljenost
boljih, najboljih i prosjeþnih uþenika. U svakoj skupini taj odnos treba biti
isti ili što sliþniji. Nije uputno udovoljiti uþenicima da sudjeluju s onima s
318
kojima vole ili žele raditi jer üe se tako stvoriti „elitne" i „loše"skupine.
Optimalne skupine jesu one od petero uþenika. Iskustvo je pokazalo da
je izmeÿu skupina od šestero ili þetvero uþenika, bolja suradnja izmeÿu
šestero negoli þetvero uþenika.
2. Odredi se voÿa skupine (to bi trebao biti najbolji uþenik u skupini. Njemu
treba naglasiti da uspjeh cijele skupine odreÿuje njegov uspjeh. On vodi
„projekt", na usluzi je svima ostalima, ali ne radi umjesto njih. Za sve
nejasnoüe voditelj üe se obraüati uþitelju ili uþiteljici. On pomaže svima u
skupini, predstavlja svakog þlana pri izlaganju i njegova je završna rijeþ
nakon izlaganja svih þlanova skupine.
3. On üe predstaviti projekt i reüi završnu rijeþ.
4. Svaki uþenik iz skupine dobiva jedan od zadataka s listiüa. (Uþitelj(ica) üe
podijeliti zadatke prema sposobnostima uþenika ili üe procijeniti da
zadatke mogu podijeliti bez uþiteljske intervencije).
5. Svaka skupina treba izabrati najmanje tri novinska / þasopisna naslova i
predstaviti ih prema zadacima na plakatu (veliki hamer papir, isti za sve
uþenike po dimenzijama, ne smije biti razliþit – osim po boji jer tad svi
uþenici ne „raspolažu" istim prostorom). Na papir üe lijepiti primjere za
podatke koji se od njih traže na listiüu s uputama. Ispod odreÿenoga
broja primjera navode zajedniþku karakteristiku ili svoj sud. Gornji rub
tako dobivenoga plakata s naliþja üe uþvrstiti kartonom tako da se plakat
može objesiti u uþionici.
6. Svaka skupina ima toþno isto vrijeme za predstavljanje svoga plakata, a
to znaþi da svaki govornik ima najviše 90 sekunda vremena (ukoliko je
u odjelu manje od 30 uþenika). To znaþi da se uþenici trebaju pripremiti
kako kratko, jasno i sažeto iznijeti svoj dio drugim uþenicima. Mogu se
služiti plakatom (koji je na ploþi priþvršüen magnetima) i tekstom koji su
napisali. (Možda vam se þini da je premalo vremena, no višegodišnja
praksa pokazala nam je da je to dovoljno. Tako svaka skupina ima 7 – 8
minuta vremena za svoje predstavljanje i sve se skupine mogu izredati na
istome satu, što nije nebitno pri uþeniþkoj samoprocjeni, kao i uþiteljskoj.)
Zadaci po skupinama: (Uþitelj(ica) üe odredit broj skupina ovisno o broju

uþenika u odjelu, ovisno o þasopisima i novinama dostupnima uþenicima, a
mogu i razliþite skupine imati istu vrstu tiskovina):
1. skupina: ýasopisi za mladež
2. skupina: ýasopisi za odrasle (tzv. ženski)
3. skupina: ýasopisi za odrasle (tzv. muški)
4. skupina: Specijalizirani þasopisi
5. skupina: Dnevne novine
319
Radni listiü svake skupine isti je, a pojedini uþenik iz skupine dobiva dio
zadatka s radnog listiüa.
Nazivi þasopisa Naslovnice Rubrike Reklame

što poruþuju, • koje su teme •kakvom se • imaju li
kakve asocijacije istaknute, problematikom reklamirani
bude, kako su odgovaraju li bave, navesti proizvodi bližu
vizualno poruke naslova naslove, pišu li ih ili dalju vezu s
oblikovani sadržaju isti ljudi (jesu li temama
(veliþina slova, þlanaka struþnjaci za ta þasopisa ili
boja, dio stranice • što se na podruþja, je li životom
koji zauzimaju, naslovnici navedeno njihovo þitatelja
sve to s obzirom redovito zanimanje) •koliko prostora
na uoþljivost i prikazuje • koje su zabavne, zauzimaju
prepoznatljivost) (dobro bi bilo koje ozbiljne reklame (na
Za specijalizirane: znati i tri rubrike samoj stranici i
Podruþja kojim se zadnja broja) • o þemu govore u cijelom
þasopisi bave pisma þitatelja þasopisu
Svaki üe þlan dati kratki izvještaj po zadacima, a jedan üe þlan skupine iznijeti
mišljenje – zakljuþak cijele skupine. Time üe zaslužiti ocjenu iz usmenoga
izražavanja, svaki þlan osobno.
2. izražavanje i stvaranje, integracija

a) Ovdje üe se lako vidjeti verbalne, govorniþke sposobnosti uþenika: sami
pišu tekst koji üe govoriti najduže 90 sekunda, imaju priliku vježbati svoj
nastup u kuüi, pred prijateljima i roditeljima. Mogu dobiti savjete, mogu
se doista dobro pripremiti. Mogu i þitati s plakata ono što su napisali.
(Ovdje je prilika da svim uþenicima ocijenite govorno izražavanje.)
b) Likovno izražavanje – vizualizacija plakatom, svi uþenici mogu dobiti istu
ocjenu u medijsku kulturu jer su svi sudjelovali u izradi plakata. Onaj
uþenik koji se u svome izlaganju bude služio struþnim terminima može
dobiti još jednu ocjenu.
c) Pokazana razina pismenosti na plakatu takoÿer može dobiti ocjenu.
Naravno, u imenik unosite samo jednu ili najviše dvije brojþane ocjene,
ostale unosite opisno.
3. aktualizacija
Uþenicima se (najbolje voditelju) može dati zadatak da odredi koja je
aktualnost zajedniþka svim „obraÿenim primjercima" tiska.
korelacija
Ovdje je moguüa korelacija sa svim predmetima, ovisno o tome što üe

uþenici odabrati kao primjer za potkrepu svoje tvrdnje.
320
Ujedno, to je i drugi zadatak za sliþan sat. Tema toga zadatka jest: Koliko mi
tisak pomaže u nastavi i proširivanju obzora. Uþenici se opet mogu podijeliti
po skupinama i dobiti zadatke (u dogovoru s predmetnim uþitelji(ca)ma.
zanimljivosti
Na jednom satu izražavanja uþenike možete upoznati s govorniþkim

(retoriþkim figurama), upute üete naüi u knjizi Ive Škariüa U potrazi za
izgubljenim govorom, Zagreb, Školska knjiga, 2000.
321
JEZIK STRIPA
Napomena: Ponuÿeni strip Krešimira Zimoniüa u þitanci za sedmi
razred predstavlja sad veü klasiþni l i k hrvatskoga stripa – Zlatku. Tomu
se stripu može priüi problemski i integracijski, s obzirom na tekst M.
Endea koji je svojevrsni uvod u þitanku. Interpretirajuüi / komentirajuüi
ovaj strip i uþitelj(ica) i uþenici umnogome se mogu osloniti na priruþniþki
dio u šestome razredu glede teme i strukture stripa.
Ovdje nudimo i drugaþiji pristup stripu, tj. jeziku stripa. Taj je pristup
provjeren u više osnovnih škola i više odjela. Odabranim stripovima i vrlo
sažetim, a jasnim komentarima uþitelj(ica) üe zorno pokazati uþenicima
osnove jezika stripa. Za uspješan i zanimljiv sat potrebno je na prozirnicu
preslikati primjere koje ovdje donosimo i komentirati ih zajedno s
uþenicima. Ovu nastavnu jedinicu osmislila je Silvana Forjan, prof.
hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Lovre pl. Mataþiüa u Zagrebu.
METODIýKI SUSTAV
1. motivacija (doživljajna); 2. najava teksta i njegova lokalizacija; 3. interpretativno þitanje

teksta; 4. emocionalno-intelektualna stanka; 5. izražavanje prvih dojmova; 6. interpretacija u
užem smislu; 7. sinteza; 8. aktualizacija; 9. zadaci za samostalan rad
zadaci i ciljevi
Razvijanje senzibilnosti za prihvaüanje stripa.

Razvijanje sposobnosti zapažanja i imenovanja elemenata strukture stripa.
Razvijanje sposobnosti zapažanja imenovanja i prosuÿivanja osobitosti stripa.
Razvijanje sposobnosti za samostalnu analizu stripa.
Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja, prosuÿivanja i fantazijskoga mišljenja.
Razvijanje sposobnosti komparativnog mišljenja: strip u suodnosu s književnošüu, likovnom
umjetnošüu ili filmskom umjetnošüu.
b) obrazovni zadaci
Strip. Kvadrat ili okvir. Sekvenca.

Krešimir Zimoniü – istaknuti umjetnik kako u stripu, tako i u animiranom filmu.
Zvonimir Furtinger, Mirko Iliü, Nedeljko Dragiü, Joško Marušiü, Igor Kordej – istaknuti
stvaraoci hrvatskoga stripa.
322
c) odgojni zadaci
Zlatkin lik bio je modelom mnogim generacijama uþenica – þitateljica Modre laste, u kojoj je
strip godinama izlazio. Zlatka je djevojþica na razmeÿi djetinjstva i djevojaštva, sklona
maštanju, zapitana nad sobom, svojim odnosima i nad svijetom oko sebe.
Upoznavanje, þuvanje, razvijanje i poštivanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta u
djelima stripovima, filmovima i drugim priopüajnim sredstvima.
Strip je umjetnost crteža / slike.
Strip – medij kojim lakše i (katkad) jednostavnije uþimo o povijesti (svjetskoj ili svoga naroda).
Stripom se mogu poslati razliþite i mnoge poruke: odgojne, reklamne, domoljubne, trebamo
se truditi oko otkrivanja poruke stripa,.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
2. interpretacija u užem smislu
Artikulacija Obrazovni Primjer

sadržaj
ýitate li stripove? Što Strip se sastoji od slike i

vas privlaþi stripu? Od teksta koji su u nekome
kojih se elemenata strip odnosu.
sastoji?
Možete li zamisliti strip Dakle, strip može Prilog br. 1.
bez teksta? A bez postojati bez teksta, ali strip Igora Kordeja
slike? bez slike ne može. 198? Posljednji
pobunjenik
S kojim ga vrstama Strip je u bliskoj vezi sa
umjetnosti to slikarstvom, filmom i
povezuje? fotografijom.
I sam strip je umjetnost Osnovno izražajno Prilog br. 2.
i kao svaka umjetnost sredstvo stripa jesu slike strip Nedeljka Dragiüa
ima svoj umjetniþki ili vinjete povezane u niz Tupko
jezik, tj. sredstva koji zovemo sekvenca.
kojima nam prenosi Ona se najþešüe sastoji
odreÿene poruke. od þetiriju slika.
Ove kvadrate teško Slika ne mora uvijek Prilog br. 3.
možemo nazvati doslovno biti slika; strip Nedeljka Dragiüa
slikama, no oni ipak Tupko
nešto doþaravaju.
Što? (išþekivanje)
323
Mora li slika ili rijeþ Slike su najþešüe Prilog br. 4.

uvijek biti u kvadratu? smještene u kvadrate ili strip Joška Marušiüa
okvire, no to nije nužno Ženski razgovori
Okvir ne mora uvijek biti Prilog br. 5., 6.
kvadrat strip Nedeljka Dragiüa
Tupko
Slijede li uvijek slike u Slike u sekvenci obiþno su Prilog 7.

sekvenci s lijeva na rasporeÿene vodoravno, strip Mirka Iliüa
desno, poput slova? nešto rjeÿe okomito, a
umjetnici stripa, poput
Mirka Iliüa, znaju
objediniti i jedno i drugo
pa tako dobijemo ovaj
zanimljiv raspored.
Crtaþi stripa Prikazivanje radnje Prilog br. 1.

pribjegavaju razliþitim slikama ima i svojih strip Igora Kordeja
dosjetkama kako bi nedostataka jer slika 198? Posljednji
prikazanu radnju uþinili sama po sebi djeluje pobunjenik
življom, dinamiþnijom. statiþno. Prilog br. 8.
Npr. ispadanje radnje iz Odreÿeni i lako shvatljivi Strip Krešimira Bilka
okvira slike. grafiþki znakovi þesto Mala Tiki
Ovdje medvjed þak trga predoþavaju duševna
okvir slike što vrlo stanja likova.
snažno doþarava
silovitost pokreta.
Kako üe nam biti
predoþeni osjeüaji,
razliþitih ljudi na
jednom kvadratu?
Tekst u stripu nalazi se Govor likova obiþno se Prilog br. 9.

u okviru slike. smješta u tzv. oblaþiüe piše: Beker, crta:
koji su šiljastim dodatkom Furtinger
„spojeni" s likom koji Zaviša
izgovara tekst u oblaþiüu.
Kako razlikujemo misli Misli se stavljaju u iste Prilog br. 9.
likova od njihova oblaþiüe', ali je umjesto piše: Beker, crta:
govora? šiljastog dijela, oblaþiü Furtinger
spojen „mjehuriüima" s Zaviša
likom koji misli ono što je
napisano u oblaþiüu.
1 tekst pruža autorima Komentari koji dopunjuju Prilog br. 9.
moguünosti kojima üe sliku dolaze obiþno u piše: Beker, crta:
oživjeti radnju. gornjem ili donjem dijelu Furtinger
slike. Zaviša
Povišen ton predoþava se
velikim masnim slovima.
324
Jesu li to svi naþini? U stripu se pojavljuje još

cijeli niz simbola koji
doþaravaju neke osjeüaje
ili raspoloženja:
Ovi simboli sami po munja – bol. Prilog br. 8.
sebi Strip Krešimira Bilka
imaju komiþan uþinak uskliþnici – zbunjenost,
Mala Tiki
pa su prisutniji u iznenaÿenje.
humoristiþnom stripu.
niz besmislenih znakova –
ljutnja popraüena
nepristojnim izrazima.
325
IZRAŽAJNO ýITANJE
Napomena: Možemo li reüi da smo zadovoljni vještinom þitanja svih
svojih uþenika? Bi li uþenik sedmoga razreda smio zastati pred
peterosložnom i l i duljom rijeþi? ýini li nam se da uþenici
izbjegavaju interpretacijsko þitanje, posebno ono koje traži jaþe
oþitovanje osjeüaja?! Vodimo liraþuna o vrednotama govorenoga
jezika?
Ovdje vam nudimo tri lirske pjesme: Ex Slavonia Vladimira
Kovaþiüa, Moj bog Josipa Pupaþiüa i Zvono u podne Vinka
Nikoliüa. Na njima se može uvježbati, usustaviti i provjeriti
uþeniþko þitanje, posebice interpretacijsko. Svakoj se lirskoj pjesmi
može pristupiti i samostalno, i to nakon interpretacije u dvjema
pjesmama, a u treüoj se uþenicima može dati da samostalno
uvježbaju þitanje kod kuüe i potom usporediti njihove doživljaje
pjesme iskazane þitanjem.
Izvedba ove nastavne jedinice ( i l i ovih nastavnih jedinica) polazi
od nekoliko pretpostavki:
1. da je uþenicima poznato što su naglasnice, a što nenaglasnice
(i kako se ove potonje dijele),
2. da su vježbali slušati i izgovarati zanaglasnu dužinu (posebno u
genitivu množine imenica) te
3. da je utvrÿeno što su i koje su vrednote govorenoga jezika.
Ovu priruþniþku jedinicu organizirala je i provela uþiteljica
hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Dragutina Kušlana u Zagrebu,
prof. Sanja Ilþiü.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda u svim njezinim vidovima, posebice u
vrednotama govorenoga jezika.
Razvijanje sposobnosti interpretativnoga þitanja.
Ponavljanje i utvrÿivanje znanja o vrednotama njegovanoga govorenog jezika.
Izgovaranje i razlikovanje uloge zanaglasne dužine te uoþavanje naglasnih cjelina.
Razlikovanje prednaglasnica i zanaglasnica. Uoþavanje uloge cezure i stanke u stihovima i strofama.
komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost
326

Kompariranje interpretativnoga þitanja i prvog þitanja naglas.
b) obrazovni zadaci
Vrednote govorenoga jezika, prednaglasnice, zanaglasnice, zanaglasna dužina, ritam,

tempo, stanka, cezura (lat. caesura – zasjek), sklad misli i osjeüaja s ritmom
c) odgojni zadaci
Intonacija je govorna vrednota koja može biti „moünija" od samoga znaþenja rijeþi, zato
njome treba ovladati i pravilno se njome služiti.
Njegovan jeziþni izraz odraz je „higijene" uma, duha.
Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku, njegovanje poštovanja prema drugim jezicima
i njihovim govornicima.
ýitati se može na mnogo naþina, i zato þovjek treba imati mnogo pameti da bi mogao dobro
þitati. (Flaubert)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj(ica) na ploþu napiše reþenice: Miš šmigne. Puž mili. Zamoli
uþenike da ih izgovore „ u sebi", potom jedan po jedan – glasno.
Razgovor s uþenicima: jesu li primijetili „srodnost" izmeÿu zvuka
(„zvuþenja") i znaþenja reþenica. (Prva se reþenica izgovara s kratkim
naglascima, višim registrom i bržim tempom, a druga s dugim akcentima,
nižim registrom i sporijim tempom.)
b) Uþenici zapišu u svoje bilježnice reþenice: Misli i osjeüaji izriþu se onim
ritmom koji odgovara njihovom karakteru. Smireni osjeüaji iznose se
sporo, a burni brzo. Razgovaraju o tim reþenicama, primjerice: kako bi
priopüili da kuüa gori i da je potrebna pomoü, a kako da im je jelo neslano
i potrebna im je sol.
c) Neka uþenici zamisle da im netko kuca na vrata, a oni trebaju odgovoriti:
„naprijed", tako da izgovore tu rijeþ na tri naþina: kao da oþekuju nekoga
dragoga, kao da se plaše onoga koji dolazi i kao da im onaj koji dolazi
smeta pa mu to žele dati na znanje. Razgovor o intonaciji rijeþi
„naprijed"!
VLADIMIR KOVAýIû: EX SLAVONIA

Prvi korak: Krenuti od naslova: u latinskom izgovoru trebamo s
dugosilaznim naglaskom izgovoriti slog -vo-, a takav üe naglasak u
svakodnevnom govoru upotrijebiti i stanovnici zagrebaþkoga govornog
podruþja kao i veüina kajkavaca, što je neispravno s obzirom na standardni
jezik. Po pravilima novoštokavskoga þetveronaglasnog sustava silazni se
327
naglasak ne može naüi na unutarnjem slogu rijeþi. Dakle, prijevod je ovog

latinskog naslova Iz Slavonije, a naglasak je kratkouzlazan na slogu Sla-, s
dvjema zanaglasnim dužinama, na slogovima -vo- i -je.
Ex Slavonia = Iz Slavonije (N jd. Slavonija)
Usporediti: tragedija, komedija (neispravno naglašavanje) i tragedija,
komedija (ispravno).
Drugi korak: Na satu interpretacije uþenici su uoþili da su stihovi pjesme

jedanaesterci, s cezurom (stankom) iza petoga sloga. Treba ih upozoriti da
je cezura posebna vrsta stanke koja se nalazi uvijek u sredini stiha (ne
„aritmetiþkoj"). Za razliku od cezure, postoje i stanke izmeÿu pojedinih
rijeþi, naglasnih cjelina, stihova i strofa. ýitajuüi pjesmu, uþenici trebaju
328
osjetiti ritmotvornu ulogu cezure. Meÿutim, u pjesmi se nalazi nekoliko

deseteraca s cezurom iza þetvrtoga sloga. Neka uþenici sami pronaÿu te
stihove, a, ako je potrebno, treba ih podsjetiti da se skup ije u rijeþima
izgovara i broji kao jedan slog (npr. gnijezda – izgovor: gnje-zda, dakle
dvosložno, a ne trosložno). Bilo bi dobro da uþenici pronaÿu deseteraþke
stihove ne brojeüi slogove, nego osluškujuüi ritam vlastita izgovora. Naime,
u jedanaestercima je naglasak uvijek na drugom slogu u rijeþi, odnosno
naglasnoj cjelini (kukuruz, a cvate, vrganji, u zlatnom... i na njoj...), a u
desetercima je naglasak na prvom slogu rijeþi (potoci, plah, hrvatska,
skromna, sunce).
Treüi korak: Ovaj je tekst odliþan predložak za vježbanje izgovora
zanaglasne dužine koja je u pjesmi veoma þesta, osobito na krajevima
stihova. Zanaglasna se dužina u hrvatskome standardnom jeziku javlja u
genitivu jednine imenica ženskoga roda, u genitivu množine imenica u svim
rodovima, u komparativu pridjeva i priloga, u odreÿenom obliku pridjeva, u
prezentu glagola... Dovoljno je da uþenici pronaÿu zanaglasne dužine na
zadnjim slogovima stihova, na primjerima imenica u genitivu množine
(bunara, žena, sjena, dana, fazana, lica) i u prezentu glagola (šumi, žari,
mite, šara, prhne, grije). Zainteresiraniji uþenici mogu potražiti zanaglasne
dužine i na primjerima rijeþi koje se nalaze unutar stihova (G mn.: cesta,
polja, srca, krila, grlica, gnijezda; G jd. ž. r.: šume, šljive, krvi, Slavonije;
prezent: svi su glagoli u prezentu).
Nakon što uþenici okomitim crtama oznaþe mjesta cezura, a vodoravnim
crtama zanaglasnu dužinu, neka uvježbaju interpretativno þitanje pjesme,
uvažavajuüi ove oznake. Uþestalo ponavljanje zanaglasnih dužina u pjesmi
þine njezin ritam usporenijim, otegnutijim, upravo onakvim kakva je i
slavonska štokavština.
Kako tekst pjesme ne bi bio zagušen oznakama, a uþenici informacijama,
naglasne cjeline mogu oznaþiti na tekstu Pupaþiüeve pjesme Moj Bog, a
reþeniþnu intonaciju i stanke na tekstu Nikoliüeve pjesme Zvono u podne.
JOSIP PUPAýIû: MOJ BOG

Tekst ove pjesme veoma je pogodan za oznaþivanje naglasnih cjelina.
Potrebno je ponoviti poznavanje sljedeüih pojmova:
- izgovorna (naglasna) cjelina: skup rijeþi koje izgovaramo samo s jednim
naglaskom
- naglasnice: rijeþi koje imaju vlastiti naglasak, izgovaraju se samostalno
- nenaglasnice (klitike): rijeþi koje nemaju vlastiti naglasak, u izgovoru se
vezuju uz naglašenu rijeþ
- nenaglasnice se dijele na: prednaglasnice (proklitike) koje se nalaze ispred
naglašene rijeþi i zanaglasnice (enklitike) koje se nalaze iza naglašene rijeþi
- prednaglasnice su:
nijeþnica ne
svi jednosložni prijedlozi (na, o, po, u...)
neki dvosložni prijedlozi (mimo, meÿu, preko, prema, oko)
svi prijedlozi složeni s prijedlogom iz- (izmeÿu, iznad, ispod) i
neki veznici (i, ni, pa, te, ako, da...)
329
- zanaglasnice su:
nenaglašeni oblici prezenta glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su
nenaglašeni oblici prezenta glagola htjeti: üu, üeš, üe, üemo, üete, üe
nenaglašeni oblici aorista glagola biti: bih, bi, bi, bismo, biste, bi
nenaglašeni oblici liþnih zamjenica: me, mi, te, ti, ga, mu, nj, je, joj, ju,
njoj, nas, nam, vas, vam, ih, im
nenaglašeni oblici povratne zamjenice: se, si
upitna þestica li.
Tri su primjera zanimljiva zbog prenošenja naglaska na proklitiku: u sebi, u

meni, za me (za mene). Naime, kad se prednaglasnica naÿe ispred rijeþi sa
silaznim naglaskom (ovdje je to kratkosilazni naglasak na zamjenicama
(sebi, meni, me/ne/), tada naglasak prelazi na prednaglasnicu: u prva dva
primjera on postaje kratkouzlazan, a u treüemu dugouzlazan zbog kraüenja
zamjenice mene u me.
Neka uþenici sami okomitim crtama odijele izgovorne cjeline, u njima
podcrtaju rijeþ s vlastitim naglaskom, te odrede prednaglasnice (P) i
zanaglasnice (Z).
Buduüi da je ova pjesma napisana u slobodnom stihu, te da nema
interpunkcije, rime, niti stihova ujednaþenog broja slogova, postaje jasno
kako se njezina ritmiþnost temelji upravo na izmjeni naglašenih i
nenaglašenih slogova, na ritmu izgovornih cjelina.
VINKO NIKOLIû: ZVONO U PODNE

Reþeniþna intonacija naziv je za visinu glasa kojom izgovaramo pojedine
reþenice ili njezine dijelove (sureþenice, umetnute reþenice, umetnute
dijelove reþenice). Razliþitim visinam govorne melodije intonacija daje
govornom izrazu punu vrijednost. Reþeniþna intonacija može biti silazna –
kad visina glasa pada na kraju reþenice ili reþeniþnoga dijela i uzlazna – kad
visina glasa raste prema kraju reþenice.
Stanka ili pauza u govoru služi za rastavljanje govornih cjelina (pojedinih
rijeþi, naglasnih cjelina, dijelova reþenica i cijelih reþenica) na smislene
cjeline.
330
OZNAKE:
- oznaþuje silaznu intonaciju koja se javlja u izjavnim i uskliþnim reþenicama,
ispred dvotoþja i toþke sa zarezom, a þesto i ispred zareza (kad se ne istiþu
þlanovi nabrajanja),
- oznaþuje uzlaznu intonaciju koju imaju upitne reþenice, posebice one bez
upitne rijeþi, sureþenice u složenoj reþenici, þlanovi nabrajanja (kad se žele
istaüi),
- oznaþuje stanku izmeÿu pojedinih rijeþi ili naglasnih cjelina (naglasnica +
nenaglasnica),
- oznaþuje stanku ispred zareza, izmeÿu sureþenica i umetnutih dijelova
reþenica, na krajevima stihova koji ne završavaju toþkom,
- oznaþuje stanku nakon toþke, dvotoþja, na krajevima strofa.
Neka uþenici sami obilježe na tekstu pjesme reþeniþnu intonaciju i stanke.
Kako je rijeþ o poetskom tekstu, mogu se javiti razlike i neslaganja u
mišljenjima. Ne treba insistirati na unificiranim oznakama, koliko na tome
da svaki uþenik uvježba interpretativno þitanje pjesme prema vlastitim
oznakama opravdanost kojih je spreman braniti razumnim argumentima.
Može se postaviti problemsko pitanje koja intonacija i stanke najbolje
pridonose izrazito sporom, nostalgiþnom ritmu i ugoÿaju pjesme.
2. aktualizacija
Razgovor o naþinima govora poznatih osoba (voditelja popularnih zabavnih
ili informativnih emisija).
331
integracija
Jezik: padeži, glagolska vremena, zanaglasne dužine, zanaglasnice,

prednaglasnice.
Medijska kultura: govor u sredstvima javnog priopüavanja – radio i televizija.
korelacija
Glazbena kultura: ritam, tempo, melodija.
zanimljivosti
ýitaþ je onaj koji þita za druge, a može se odnositi i na napravu, ureÿaj, spravu
koja „þita", npr. þitaþ magnetske vrpce. ýitatelj je onaj koji ima razvijenu
naviku þitanja, obiþaj ili strast þitati knjige.
Usta što kažete? Srce, što misliš? (njemaþka)

Nauþi šutjeti da bi mogao dobro govoriti. (njemaþka)
Kad se otvore usta pametnoga, ti zatvori svoja. (rumunjska)
/ kad šutiš, govori promišljeno. (tatarska)
Budale ne znaju ni govoriti ni šutjeti. (hrvatska)
332
UPORABA STRUýNE LITERATURE

u školskoj knjižnici
Referentna ili priruþna zbirka poseban je dio knjižne graÿe koja spada u UDK-
klasifikaciju i smještena je pod oznakama od 0-9.
Priruþnu zbirku þine rjeþnici, leksikoni, enciklopedije, gramatike, katalozi i
druga struþna literatura iz svih podruþja ljudskog djelovanja koja je u
knjižnici pohranjena u jednom ili u dva primjerka i obiþno se iz knjižnice ne iznosi
nego se koristi u þitaonici. Buduüi da osnovne škole imaju uz knjižnice i þitaonice,
koje su uþenicima na raspolaganju tijekom dana, priruþna je zbirka djeci
dostupna svakodnevno.
No da bismo se mogli služiti onim što imamo, moramo nauþiti tome priüi,
pronaüi i poslužiti se. Do šestoga razreda uþenici to þine, uglavnom, uz pomoü
knjižniþara kojemu izražavaju svoje potrebe i želje, on ih zatim posluži i uputi
u korištenje zbirke. No u sedmom razredu potrebna je veüa samostalnost i
priprema za buduüe školovanje.
Zato knjižniþar održi nekoliko sati u dogovoru s uþiteljem hrvatskoga jezika o
priruþnoj zbirci i ulaženju u svijet te zbirke.
To se može uspješno ostvariti u grupnom radu ili u parovima tako da se
uþenici podijele, a onda svaka grupa ili par uzima primjerak iz referentne
zbirke (rjeþnik stranih rijeþi, rjeþnik hrvatskoga jezika, leksikon,
enciklopediju…). Svima je zadatak pronaüi znaþenje istoga pojma, potom
objavljuju rezultate i raspravljaju o tome kako je isti pojam razliþito
objašnjen u razliþitim primjercima priruþne zbirke. Istraživali su ove
pojmove:
LEKSIKON, ENCIKLOPEDIJA, RELIGIJA (religioznost), DEKLINACIJA,
EPIDEMIJA, BIOGRAFIJA…
Uþenici su uoþili kako npr. rjeþnici stranih rijeþi i hrvatskoga jezika nude
najuže objašnjenje ovih pojmova jer obuhvaüaju cjelokupno podruþje
ljudskog stvaralaštva nudeüi kratku informaciju na malom prostoru. Interes
za ove rjeþnike velik je zato jer daju najviše pojmova na jednom mjestu i
prikladni su za brzu uporabu. Te rjeþnike trebala bi imati svaka obitelj kako
bi, posebno djeci, objašnjenje svakoga pojma odmah bilo dostupno.
Leksikoni su struþno usmjereni na odreÿeno podruþje i objašnjenja su u
njima šira.
Uþenici trebaju, dakle, znati što žele, a onda odluþuju gdje üe to pronaüi.
Ova literatura takoÿer ima svoju kompoziciju pa je važno upoznati uþenike
kako se služiti rjeþnikom. Važno je proþitati predgovor, objašnjenje
skraüenica i svakako dobro poznavati abecedu kako bi se što prije došlo do
željenog odgovora.
Svaka grupa ili par proþitaju predgovor u svom priruþniku, a zatim
razmjenjuju i þitaju u drugom. Na nastavne listiüe zapisuju ponuÿene naslov
svoje dojmove prema ovim zadacima:
333
NASTAVNI LISTIû
1. Što mi nudi rjeþnik, leksikon, enciklopedija? a) naslov
b) odgovor
2. Što bih od ponuÿenoga želio imati u svojoj priruþnoj
zbirci i zašto?
3. Moraju li uþeni ljudi znati znaþenje svih pojmova s
kojima se susreüu u ovoj literaturi? Objasni.
Slijedi analiza i razgovor o njihovim stajalištima, posebno o treüem pitanju

koje nas upuüuje kako ovakve izvore znanja trebamo imati u svojoj blizini i
tako lako doüi do novih spoznaja. Dakle, i ljudi koji se bave istraživanjem i
znanošüu okruženi su priruþnom zbirkom koja im je siguran izvor i dopuna
njihovu bogatom znanju.
A mi? Mi se, dakle, moramo nauþiti služiti svim ovim izvorima kako bismo
pobijedili neznanje.
Isto je i sa struþnom literaturom vezanom uz pojedina nastavna podruþja.
Ako želimo istražiti odreÿeno podruþje, napisati referat, potrebno je prouþiti
više knjiga i prema zadanom planu oblikovati npr. referat. To oblikovanje
obiþno prati predmetni uþitelj i knjižniþar.
Struþna literatura u priruþnoj zbirci vidljivo je obilježena naslovima tako da
uþenik može i samostalno priüi i istraživati podruþja koja ga zanimaju, a da pri
tome nema osjeüaj sputanosti i ograniþenosti.
Buduüi da su roditelji u petom razredu bili upuüeni što bi trebala sadržavati
njihova mala priruþna zbirka, sve više uþenika raspolaže rjeþnikom stranih
rijeþi, hrvatskoga jezika, engleskoga ili njemaþkoga jezika, opüom
enciklopedijom…To se uoþava i u pokazanom znanju na pojedinim
nastavnim predmetima.
IGRA S RJEýNIKOM (STRANIH) RIJEýI

Da bi se sve ovo približilo malim istraživaþima, može se oblikovati igra s
nekim rjeþnikom (npr. stranih rijeþi) ili leksikonom. U igru se može ukljuþiti
4 – 6 sudionika. Voditelj odabire neku rijeþ. Ostali trebaju napisati znaþenje
te rijeþi po vlastitom nahoÿenju ili znanju. Kad su gotovi, predaju voditelju
rješenja. On ih proþita, a meÿu njima i svoje toþno rješenje. Sudionici u igri
ponovo se, ali javno, izjašnjavaju o njenom znaþenju. Voditelj objavljuje
pobjednika koji dobiva bodove, a ako ih je više, onda te bodove dijele. Igra
je zanimljiva i privlaþna te uvijek traži ono JOŠ.
Marija Biliü, mentor hrvatskoga jezika

Osnovna škola Popovaþa
334
PROGRAM RADA SATA RAZREDNIKA – 7. RAZRED

Redni Nastavna
broj TEME Odgojne zadaüe sredstva i
sata pomagala
Prisjetimo se kuünoga Razvijanje osobne Pravilnik o
reda. discipliniranosti, higijenskih, kuünom
1. Što nas oþekuje u 7. kulturnih i radnih navika; redu škole.
razredu? poštovanje pravila urednog
života, dnevnog rasporeda,
uþenja…
Pravilnik o naþinu Razvijanje svijesti o Pravilnik o
praüenja i ocjenjivanja moguünostima usklaÿivanja naþinu
2. uþenika. interesa. Potreba meÿusobnog praüenja i
razumijevanja i zajedniþkog ocjenjivanja
dogovaranja. Meÿusobno uþenika.
uvažavanje i poštovanje.
Naš odnos prema školi i Isticanje važnosti i uloge rada: Grafoskop
uþiteljima. Osvrt na radom usvajamo znanja, i prozirnice
rezultate u uþenju, razvijamo sposobnosti,
vladanju, izvannastavnim i otkrivamo zakonitosti,
3. izvanškolskim aktivnostima obogaüujemo spoznaje. Rad je
u protekloj školskoj godini. naša ljudska obveza. On je i
O racionalnoj organizaciji moralna kategorija. Poticanje i
uþenja (I. Brešan: Abeceda, razvijanje radnih navika,
J. Prevert: Loš uþenik, njegovanje kulture rada i
M. Krmpotiü: Moja uþiteljica) pozitivnog odnosa prema radu.
Odnos þovjek-priroda Razvijanje spoznaje o Fotografije,
temelj kakvoüe življenja povezanosti þovjeka i prospekti,
(A.Kokiü: Vratili se…, prirode. Razvijanje svijesti o isjeþci iz
4. S. Mihaliü: Hihot proljeüa, štetnosti þovjekova utjecaja novina…
V. Kovaþiü: Ex Slavonija, na prirodu. Razvijanje navika
J. F. Ploþar: Murve, zdravog života u suglasju s
V. Vlaisavljeviü: Lovac, prirodom i njenim
J. Horvat: Waitapu) zakonitostima.
Dani kruha i zahvalnosti Poticanje na pravilan odnos Ekološki
za plodove prirode. prema kruhu i hrani uopüe. labirint:
Obilježavanje Dana Poticanje na usvajanje pronaÿi
5. državnosti zdravih prehrambenih navika. put do
(V.Parun: Golubice Njegovanje domoljublja, zdrave
vukovarske povratak, osjeüaja ponosa, privrženosti hrane-
S. Glavaševiü: Vukovar, domovini… nastavni
I. Zidiü: Svršetak rata, listiüi.
E. Kiševiü: Profesor Predmetna
povijesti. stvarnost:
dunja,
orah,
badem,
šipak, suhe
smokve.
335
Redni Nastavna
sata pomagala
Poremeüaji u socijalnom Razvijanje navika uljudnog Nastavni
funkcioniranju: agresivno ophoÿenja meÿu ljudima, listiüi –
i nasilniþko ponašanje, odbacivanje agresivnog, strip sliþice
6. kraÿa, laganje, bježanje asocijalnog i svakoga drugog u þije se
od kuüe – skitnja, negativnog ponašanja. „oblaþiüe"
uživanje alkohola, Poticanje na samodisciplinu, upisuju
sredstava ovisnosti, na samokontrolu, na odgovori
neuspjeh u školi razumno ograniþavanje želja, odbijanja.
(V. Novak: Iz velegradskog na odgovorno ponašanje i
podzemlja, P. Pavliþiü: kultiviranje nagona.
Magda i trešnjevaþki
fantom).
Planiranje razrednog Isticanje važnosti Obiteljske
izleta. pravovremenog planiranja i fotografije.
7. ýime se bavim u dogovaranja.
slobodno vrijeme? Isticanje uloge slobodnog
(S. Lice: Igraþke protiv vremena u oblikovanju
djece) osobnosti; izbor aktivnosti
prema interesu i sklonostima;
kulturno iskorišt. sl. vremena.
Moj džeparac (J. Nepromišljena i neracionalna Crteži na
Horvat: Waitapu) potrošnja je štetna. Ne može temu
8. se kupiti sve što se vidi, sve štednje,
što se želi… Štednja za karikature.
zajedniþku humanitarnu
akciju.
Što da radim – dosadno Buÿenje radoznalosti potiþe Nastavni
mi je. Kuüni ljubimci. procese promatranja, listiüi: razni
9. (B. Pavloviü: Psi u analiziranja, mišljenja, tipovi
spektru) maštanja, enigmatskih
spoznavanja… Poticanje na zadataka.
kreativnost, razvijanje
samopouzdanja; poticanje
dosjetljivosti…
Upoznajmo osobitosti Buÿenje interesa i ljubavi Etno
svoga mjesta i našeg prema obiþajima i tradiciji motivi, fot.
10. kraja (Stipišiü: Dalmatino, svojega naroda i kraja. paške
povišüu pritrujena; þipke…
Pavloviü: Neba Zagreba,
Kovaþeviü: Ex Slavonia)
Tema tjedna, Razvijanje duha radoznalosti Novinski
zanimljivosti… prema onom što nas isjeþci
11. ýapek: Rat s okružuje.
daždevnjacima (ljudska
prava, globalizacija).
336
Redni Nastavna
sata pomagala
Kako možemo svojim Razvijanje ekološke svijesti. Razredni i
12. ponašanjem pridonijeti Razvijanje svijesti o potrebi školski
ljepšem izgledu škole, vlastitog djelovanja u svojoj papirko.
ulice… sredini.
Rašþlamba postignutih Razvijanje odgovornosti, Školski
13. rezultata u uþenju i poticanje na savjesno imenik.
vladanju. izvršavanje školskih i drugih Bilježnica iz
obveza. discipline.
Uloga obitelji, škole i Obitelj je temelj pravilnog, Lokalni i
zajednice u moralnog i svakog drugog regionalni
14. osmišljavanju kakvoüe razvoja djeteta. Pripremanje listovi.
življenja.(A. Kokiü: Vratili na kulturan život u zajednici:
se lipi dani, L. Paljetak: školi, mjestu, gradu,
Nebeski parketar, domovini…
M. S. Maÿer: Roÿeni,
hajde…)
Vrijeme Božiüa, Senzibiliziranje uþenika za ýestitke,
blagdana, radosti, ozraþje, ugoÿaj i toplinu ukrasni
15. dobrote, darivanja… obiteljskog doma i okupljanja papir, vrpce,
(S. Košutiü: Samo srca, u blagdanske dane. Darivanje kuglice,
J. Pupaþiü: Moj Bog) - izraz pažnje i ljubavi. aplikacije na
Poticanje na originalnost panou…
ureÿivanja prostora. Literarni
radovi.
Osvrt na rezultate u Povezanost rezultata i rada: Knjige,
prvom polugodištu rad je pretpostavka uspjeha. novinski
16. Obilježavanje obljetnice Poticanje na samoprocjenu isjeþci
meÿunarodnog svojih sposobnosti.Isticanje Razredni
priznanja Republike uloge i vrijednosti znam. osoba pano.
Hrvatske. i djela iz nacion. povijesti.
Njegovanje domoljublja.
Što (i kako) gledamo, Budimo probrani Knjige,
17. þitamo, slušamo… konzumenti, pozorno novine,
birajmo! þasopisi za
mladež.
Što mi se ne/sviÿa u Poticanje kritiþnosti i Nastavni
18. postupcima odraslih, o samokritiþnosti. Razvijanje listiüi:
socijalnim razlikama u socijalne osjetljivosti. anketa.
društvu (D.Cesariü:
Vagonaši)
Kako þuvam svoje Ukazivanje na potrebu

19. zdravlje redovitog odlaska zubaru i dr.
337
Redni Nastavna
sata pomagala
Ja i Valentinovo Njegovanje plemenitih Grafoskop.
(D. Ivaniševiü: Jubav, osjeüaja, ljubavi, nježnosti… Prozirnice.
20. H. Luciü: Jur nijedna na Pano.
svit vila, Z. Golob: Snijeg, Pisamca.
I. Slamnig: Kako sam se
zaljubio u svoju dragu)
Bonton – poznajem li ga Stjecanje i razvijanje navika Knjiga /
21. i primjenjujem… lijepog i kult. ponašanja. Bonton.
(E. Kishon: Za kim suÿe Primjena tih navika u
zvoni) svakodnevnom životu.
Tema tjedna, Buÿenje interesa za kulturna, Novinski
22. zanimljivosti… športska i druga dogaÿanja u isjeþci.
svojem okruženju i šire.
Što znam o životu naših Njegovanje i poticanje Razglednice.
23. ljudi koji žive izvan domoljubnih osjeüaja.
domovine? (A. Šoljan: Razvijanje osjetljivosti za
Kanaÿani, V. Vida: Boka iseljenog hrvatskog þovjeka, za
i Bokelji) njegov nacionalni identitet…
Moj hrvatski jezik, veza Poticanje uþenika na aktivno Razredni
prošlost-sadašnjost... ukljuþivanje u obilježavanje pano.
24. (L. Botiü: Sjaj mi, sunce, Dana hrv. jezika. Razvijanje Fotografije
domovini slatkoj, ljubavi prema svom jeziku, pisaca.
M. Maruliü: Molitva narodu, prošlosti, kulturi. Glagoljica.
suprotiva Turkom, pop
Martinac: Nalegoše Turci
na jazik hrvatski)
Gledali smo kazališnu Razvijanje svijesti o potrebi Plakati.
25. predstavu odlaska u kazalište i
na druge kulturne priredbe.
Tolerancija u životu i na Poticanje na tolerantne Radni
26. djelu odnose i suživot bez obzira pribor
(I. Aralica: Duše robova) na meÿusobne razlike. (vrtni).
Igrajmo se zajedno Buÿenje interesa za rješavanje Nastavni
enigmatskih zadataka. listiüi:
27. križaljke,
leksiþke
igre, vježbe
sastavljanja
rijeþi,
verbalne
analogije…
Hrvatska tradicija i Upoznavanje hrvatskih Novinski
28. obiþaji obiþaja i tradicije. Buÿenje isjeþci.
(J. Vrkiü: Viški djed, interesa za njihovim Fotografije.
V. Vida: Boka i Bokelji) upoznavanjem, oživljavanjem
i þuvanjem.
338
Redni Nastavna
sata pomagala
U išþekivanju blagdana i Blagdansko okupljanje, zov Razredni
praznika ognjišta, njegovanje pano,
29. obiteljske tradicije - sve nas to prigodni
uþvršüuje u zajedništvu i ukrasi i
ljubavi. crteži.
Pisanice.
30. 0 majci/ženi u stihu, Samo je jedna majka. Nikad Knjiga
prozi i glazbi (L. Dujiü: joj ne možemo dovoljno stihova.
Žensko pismo) zahvaliti za sve ono što nam Literarni
je udahnula i þime nas je radovi.
oplemenila.
Pripremamo se za izlet Ukazivanje na važnost Prospekti
31. (B. Primorac: Maturalac) dogovora, suradniþke turistiþkih
odnose, prijateljstvo, agencija.
odgovorno ponašanje u
skupini…
Rašþlanjujemo školski Poticanje na odgovoran odnos Imenik.
32. uspjeh prema radu. Bilježnica iz
discipline.
Pomažemo slabijima i Poticanje na pomoü onima Crteži.
33. njegujemo prijateljstvo kojima je potrebno. Novinski
(A. de Saint-Exupery: Njegovanje humanih odnosa isjeþci.
Susret s lisicom, R.Fallet: i plemenitih osjeüaja.
Školjka Ljupka)
Kako se ponašamo na Poticanje na kulturno
34. javnim mjestima ponašanje.
Osvrt na odnos prema Procjena oþekivanja i Prozirnice.
školi, knjigama, uþenju, ostvarenih rezultata. Grafoskop.
35. rezultatima uþenja i Njegovanje kritiþnog i Imenik.
vladanja (I. Andriü: Knjiga, samokritiþnog duha.
A. Kovaþiü: Djetinjstvo I.
Kiþmanoviüa)
U susret ljetu Važno je radovati se, družiti Imenik
36. se, imati prijatelje. uþenika.
339
VLADIMIR NAZOR: VODA
(lektira za sedmi razred)
1. Vladimir Nazor roÿen je na otoku_________________________________.
2. Tih je dana moj otac bio veoma zabrinut." Ova reþenica potvrÿuje da je
„Voda" _________________________ pripovijetka (jer pisac opisuje
dogaÿaje iz vlastitog djetinjstva) i da je napisana u_________________licu.
3. Koliko dana traje radnja ove pripovijetke i u kojem se mjesecu odvija?

__________________________________________________________
4. Naslov pripovijetke ujedno je i njezina tema – voda. Objasni zašto je

voda otoþanima toliko važna. Kako i od þega oni žive?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
5. Zašto je Vladinom ocu osobito važno da mu vinograd dobro urodi? ýija

sudbina izravno ovisi o tome? Zašto otac ne želi da Vlado postane Košüin
drug? Objasni! ___________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
_________________________________________________________________
6. Seljani („þeljad") prikazani su kao kolektivan lik. Karakterizacija lika može

biti: fiziþka (tjelesni opis, vanjski izgled), psihološka (osobine i stajališta),
socijalna (imovinsko stanje, društveni status), etiþka (moralna), govorna.
Pažljivo proþitaj sljedeüi citat. U njemu su prisutne dvije vrste karakterizacije
i jedno stilsko izražajno sredstvo. Navedi njihove nazive.
„Gotovo su sva ta þeljad bila mršava, garava od sunca, ruku punih žuljeva i
napola ukoþenih prstiju, koštanih lica i savitih leÿa kao da su se i sad
prignula prema zemlji, dok mašklin krþi golet. Starci üelavi i krezubi. Djeca
krivih nogu i vlasi požutjelih od sunca, nalik na usahle cvatove kukuruza."
Karakterizacija likova: ________________________________________
i _______________________________________________________ .
Stilsko izražajno sredstvo je_______________i nalazi se u _________reþenici.
7. „Bijes Suše ide ove godine u sunþane satove ljetne po luci i po selima.
Potjerao je sve ptice, ušutkao cvrþke, ispio i posljednju kapljicu vode,
osušio loze, utukao mazge i ovce, a sada zaluÿuje þeljad."
Stilsko izražajno sredstvo upotrijebljeno u opisu suše naziva se
_____________________________________________________________ .
340
8. Zašto se Vladin otac boji bijesa suše? Kojeg se dogaÿaja prisjeüa iz

svoga djetinjstva i što su seljani tada uþinili?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
______________________________________________________________
9. Odredi stilska izražajna sredstva i pjesniþke slike u sljedeüem

ulomku. „Nešto je padalo svisoka, ali to nije bila kiša. Kao da konji
topoüu niz Glavu, kao da kamenje pada na krov kuüe. Praštalo,
zveckalo, lopotalo i bubnjalo, dugo, neprestano... Voda nije više
prodirala preko praga u kuüu; okruglo, blistavo komade (komadi
tuþe) udaraše o zid bunara, odskakivaše..."
Je li ovaj opis tuþe (leda) statiþan ili dinamiþan?_________________

Koja je vrsta rijeþi najvažnija za takav opis?______________________
U ulomku se isprepliüu dvije pjesniþke slike:
__________________ i ___________________________ .
Stilsko izražajno sredstvo u drugoj reþenici naziva se________________,
a u treüoj reþenici _________________________________. Pridjevi
okruglo, blistavo (komade) su _______________________________________.
10. Seljani se ponašaju nagonski, nerazumno (iracionalno). Opiši

(svojim rijeþima) dvije situacije kojima üeš to potvrditi.
11. Vladin otac ponaša se smireno i razumno, stišava, umiruje i tješi

seljake. Navedi dvije takve situacije. ______________________________
12. Tko je Košüe? Opiši ga fiziþki i psihološki svojim rijeþima ili citatom.
Na k oji je naþin onemoguüio dotok vode iz bunar-la ÿe u
s eosk u cisternu?__________________________________________
341
13. Dugo išþekivana kiša nakon pljuska pretvara se u tuþu (led). Kako
to utjeþe na Vladina oca, a kako na Vladu (opiši svojim rijeþima ili
citatom)? Zašto je tuþa za njih tako strašna? Zašto otac odluþuje da
Vlado ipak mora iüi na školovanje?_ _____________________________
14. Dok pripovijeda i opisuje, Nazor se služi standardnim književnim

jezikom / narjeþjem. (Prekriži netoþno.)
„Je doša? „ „Eto gre!" „Sve þa mogu dat, bit üe samo za dicu."
„Daj!
Moli... lipo!"
U dijalozima seljana Nazor upotrebljava ____________________
narjeþje i ________________________________________________ govor.
15. Je li ti se ova pripovijetka svidjela ili nije? Zašto? Obrazloži

odgovor.
342
ISPIT ZNANJA IZ KNJIŽEVNOSTI
Pažljivo proþitaj pjesmu Vinka Nikoliüa!
Slavni doþek na povratku
Sanjam:…. sve se meni þini, da je java:

Zaneseno maštam o doþeku slavnom;
Poraz üe i patnja zasjat kao slava. -
Sanjam, sanjam blažen u pijanstvu tajnom.
ýekat üe me Zemlja! Njene üe granice

Širom rastvorene zagrliti mene!
Poljubit üu grudu prve oranice.
Po njoj üe se prosut kiša moje zjene. zjena – dio oka kojim gledamo
Kroz suze üu gledat divne slavoluke, slavoluk – sveþani prolaz za

Što nad svakim mjestom bogato se dižu. slavljenike ili pobjednike
Uništena sela, ko sklopljene ruke.
Harna za slobodu, gdje se bijela nižu. haran – revan, požrtvovan, odan
Sa crkava naših zvonit üe sva zvona.

Mrtva zvona dragih, srušenih zvonika;
Kao pobjednika posred sjajnog trona. tron – prijestolje
Trijumfalni put üe vodit prognanika. trijumfalan – pobjedniþki
Nad slobodnim Domom vijat üe barjaci. barjak -zastava

Slobodni barjaci, visoko na stijegu; stijeg – motka, jarbol ili koplje
A simbole svete obasjat üe traci na koje se stavlja zastava
Pobjede i þasti spašene u bijegu.
1. Prisjeti se životnog puta Vinka Nikoliüa i njegove pjesme Pismo majci u

proljeüe. On je 1945. godine morao napustiti Hrvatsku i nije se smio vratiti
u nju sve do 1990. godine.
Ova je pjesma nastala davno prije njegova povratka u domovinu. Po þemu
to možemo zakljuþiti?
2. Kako pjesnik zamišlja svoj povratak? Koji ga osjeüaji obuzimaju?

343
3. Tko üe ga prvi doþekati, tj. koga (što) on želi prvo ugledati? Objasni
odgovor!
4. U pjesmi ima nekoliko snažnih pjesniþkih slika. Citiraj barem po jedan

primjer:
a) za vizualne pj. slike_____________________________________________
b) za auditivne pj. slike ____________________________________________
c) za taktilne pj. slike _____________________________________________
5. Pjesnik je dvije opüe imenice napisao velikim poþetnim slovima,suprotno
pravopisnim pravilima. Kako nazivamo to pjesnikovo pravo?
Napisavši te dvije rijeþi velikim poþetnim slovom, pjesnik im je dao posve

odreÿeno znaþenje. Što misliš, što te rijeþi znaþe pjesniku? Objasni svoj
odgovor! ______________________________________________________
6. Napiši stih u kojem uoþavaš personifikaciju!
7. Kako doživljavaš i shvaüaš treüi i þetvrti stih druge strofe? Opširnije

objasni odgovor!_________________________________________________
8. Na što pjesnik misli govoreüi simboli sveti?
9. Dopuni reþenice:
Po svom sadržaju, ovo je_______________________ lirska pjesma. Spjevana
je od _______________ kitica ili________________. Takve kitice nazivamo
__________________________ ili _________________________ .
Stih kojim je pjesma spjevana nazivamo_____________________________.
S obzirom na meÿusobni odnos dvaju susjednih stihova, ova je pjesma pisana
_____________________________________________________ stihovima.
10. Dvaput proþitaj kiticu koja se tebi najviše svidjela. To je _______ kitica
po redu, a svidjela ti se _________________________________________
___________________________________________________________ .
Samo za one koji žele odgovoriti!

U pjesmi se spominje prognanik. Na koga pjesnik misli?
POZOR!!! Piši þitljivo! Poštuj pravopisna pravila!

Prilagodi veliþinu slova razmaku izmeÿu redaka! Pregledaj još jednom svoje odgovore!
344
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS
ODABRANI ýLANCI DEKLARACIJE O ZNANJU HAZU

Znanje je postalo temeljna proizvodna snaga u ljudskom društvu i glavni uvjet
uspješnosti. Globalizacijski trendovi povezuju svijet informacijski, gospodarski,
tehnološki, prometno i medijski u cjeline, u kojima se primjenjuju jednaka mjerila i
vrijednosni sustavi. Razlike u znanju i njegovoj tehnološkoj primjeni postaju glavni
þimbenici koji dijeli razvijene zemlje od nerazvijenih, bogate od siromašnih, visoki
životni standard od niskog.
Hrvatska se treba znanjem izvuüi iz kruga slabije razvijenih zemalja i sprijeþiti da se
produbi njezina sadašnja tehnološka zaostalost. Ta se zaostalost, i uopüe nedostatak
znanja, odražava u poteškoüama u koje su zapala nekad uspješna poduzeüa, s
dramatiþnim padom proizvodnje i izvoza, zatim, u ozbiljnim nedostatcima
pravosudnog sustava, u slabosti državnog aparata sa zastarjelim oblicima organizacije
i funkcioniranja, te sumnjom u korumpiranost. Restrukturiranje privrede i revitalizacija
društva na višoj razini kvalitete i s veüim udjelom znanja postaje egzistencijalno
pitanje.
Preusmjeravanje iz zaostajanja u napredovanje pretpostavlja pozitivnu razvojnu
klimu, jaku motiviranost i poduzetnost velikog broja graÿana, uvjerenje da možemo i
moramo uspjeti. Glavna poluga u ostvarivanju takva preokreta jest znanje, a najvažniji
prirodni resurs u tome jesu daroviti i radišni mladi ljudi. Preusmjeravanje treba
pokrenuti djelovanjem svih institucija društva, odnosno najboljih znanstvenika,
tehniþara, poduzetnika, menadžera i organizatora u njima. Prvi korak na putu prema
društvu znanja je razvitak obrazovanja i znanosti prema svjetskim kriterijima kvalitete.
U razvoju obrazovanja težište treba prvenstveno biti na poboljšanju kvalitete
nastave i na adekvatnijim sadržajima. Nastavnik je najvažniji þimbenik kvalitetnoga
obrazovanja i zato je prioritetno intenzivno struþno usavršavanje nastavnika tijekom
cijelog radnog vijeka te poboljšanje njihova društvenog i materijalnog položaja.
Glavni trend obrazovanja u 21. stoljeüu je orijentacija na transferni potencijal uþenja:
orijentacija na kvalitetno stjecanje manjeg opsega trajnih znanja koja se aktivno
usvajaju i prikladna su kao trajna podloga za daljnje permanentno uþenje tijekom
þitavog života. Na taj se naþin razvijaju sposobnosti rješavanja problema, a ne
gomilaju se obrazovni sadržaji iz društva prošlosti koje se mijenja. Meÿu važnim
faktorima obrazovanja istiþu se: razvojna orijentacija i treüa znanstveno-tehnološka
revolucija, interdisciplinarnost u nastavi, razvoj kreativnosti, razvoj i poticanje radnih
navika i poduzetniþkog duha, razvoj ekološke svijesti, te odgoj slobodnih ljudi,
cjelovite i humane liþnosti.
345
RUJAN:
8. Svjetski dan borbe protiv nepismenosti
10. Svjetski poštanski dan
14. – 21. Tjedan borbe protiv TBC-a
16. Svjetski dan ozona
18. Dan Hrvatske ratne mornarice; Meÿunarodni dan zaštite ozonskog
omotaþa
21. Meÿunarodna noü zaštite šišmiša
22. Europski dan bez automobila (obilježava se u Francuskoj od 1998., do
2001. preko 900 gradova toga dana zabranjuje promet
automobilima u središtu grada)
23. Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine
24. Dan roda; Svjetski dan zdravog srca
26. Svjetski dan þistih planina; zadnji tjedan u rujnu: Tjedan hrvatskih
manjina
LISTOPAD:
Prvi tjedan – prvi ponedjeljak – Meÿunarodni djeþji tjedan
prvi ponedjeljak – Meÿunarodni dan stanovanja (Veþernji list, 7.10.
2002.)
1 .-7. Dani kruha
I. Svjetski dan ljudskih naselja; Meÿunarodni dan glazbe
Meÿunarodni dan vegetarijanstva (radio Sljeme)
Meÿunarodni dan starijih osoba (radio Sljeme)
3. Meÿunarodni dan mira; Meÿunarodni dan djeteta / Djeþji dan
4. Dan ptica
4. Meÿunarodni dan zaštite životinja; (sv. Franjo Asiški)
5. Svjetski dan uþitelja
8. Dan neovisnosti Republike Hrvatske
9. Meÿunarodni dan zborskog pjevanja
10. Svjetski dan pješaþenja
I1. Svjetski dan mentalnog zdravlja
Dan zahvalnosti za plodove zemlje (druga nedjelja listopada)
12. Svjetski dan pronalazaþa
15. Meÿunarodni dan bijeloga štapa / Dan slijepih
Svjetski dan seoske žene
poþetak Mjeseca knjige
16. Svjetski dan hrane – Dan kruha
17. Svjetski dan borbe protiv siromaštva; Meÿunarodni dan šetaþa
18. Dan jabuka
24. Dan Ujedinjenih naroda
25. Dan dobrovoljnih davatelja krvi
31. Meÿunarodni dan štednje
346
STUDENI:
1. Svi sveti
2. Dan spomena na mrtve (Dušni dan)
3. Dan lovaca (Sveti Hubert;) Dan muškaraca
10. Svjetski dan mladeži
11. Sveti Martin
14. Svjetski dan šeüerne bolesti
15. završetak Mjeseca knjige
16. Meÿunarodni dan tolerancije
17. Svjetski dan nepušenja (nepušaþa)
18. pad Vukovara
20. Svjetski dan djeteta
24. Dan hrvatskoga glumišta
25. Meÿunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (sv. Katarina
Aleksandrijska)
PROSINAC:
I. Dan borbe protiv AIDS-a
4. Meÿunarodni dan invalida
5. Meÿunarodni dan volontera (dragovoljaca)
6. Sveti Nikola
10. Dan prava þovjeka
II. Dan UNICEF-a
25. Božiü
28. Dan iseljenika
29. Dan biološke raznolikosti
SIJEýANJ:
15. obljetnica meÿunarodnog priznanja R. Hrvatske (1991. god.)
24. Franjo Saleški – zaštitnik novinara, novina kao medija
31. Dan carinika
VELJAýA:
2. Svjetski dan zaštite vlažnih podruþja /moþvarnog zemljišta
6. Svjetski dan zelenila
Dan života (prva nedjelja u veljaþi)
11. Svjetski dan bolesnika
14. Sv. Valentin – Dan zaljubljenih
22. Katedra sv. Petra – dan tiskanja Misala po zakonu Rimskoga dvora
prve hrv. tiskane knjige
Dan Nacionalne sveuþilišne knjižnice u Zagrebu
347
OŽUJAK:
1. Svjetski dan civilne zaštite
8. Meÿunarodni dan žena
13.-17. Dani hrvatskoga jezika
15. Meÿunarodni dan prava potrošaþa
21. Dan borbe protiv rasne diskriminacije
22. Svjetski dan voda
23. Meÿunarodni dan meteorologije
27. Meÿunarodni dan kazališta
30. pogubljenje Zrinskoga i Frankopana u Beþkom Novom Mjestu
TRAVANJ:
1. Dan centra svijeta u Ludbregu
2. Svjetski dan djeþje knjige
7. Svjetski dan zdravlja
8. Svjetski dan Roma
22. Dan planeta Zemlje
Dan hrvatske knjige; Dan Društva hrvatskih književnika
23. Svjetski dan knjige i autorskih prava
25. Sveti Marko – najstariji patron zagrebaþki
26. 4. 1986. ýernobil (otkazao þetvrti reaktor NE ýernobil: umrlo 4000
sudionika pri sanaciji, 70 000 Ukrajinaca potpuni invalidi, 7
mil. ljudi pati od fiziþkih i psihiþkih posljedica, i dalje se
raÿaju bolesna djeca – PODACI HRT)
SVIBANJ:
mjesec boljeg govorenja i slušanja
21.-27. V. Dani otvorenih vrata u
medicinskim ustanovama za one s poteškoüama (podatak iz Dnevnika
HTV, 11.5. 2001.)
I. Meÿunarodni dan rada
3. Dan Sunca; Meÿunarodni dan (novinara) slobode medija
8. Meÿunarodni dan Crvenoga križa
9. Dan Europe; Meÿunarodni dan pobjede nad fašizmom
11. roÿendan Hrvatskoga radija (11. 5. 1926.)
druga nedjelja u svibnju – Majþin dan
15. Meÿunarodni dan obitelji
18. Meÿunarodni dan muzeja
21. Svjetski dan kulturnoga razvoja
25. Svjetski dan Afrike
28. Dan oružanih snaga Republike Hrvatske
31. Svjetski dan športa; Svjetski dan nepušaþa
Dan ljubaznosti sudionika u prometu (u Zagrebu od 1997.)
prva nedjelja nakon Duhova – Dan obavijesnih sredstava
(papa I. Pavao II.)
348
LIPANJ:
4. Svjetski dan slobode medija
4. Meÿunarodni dan nevine djece – žrtava agresije
5. Svjetski dan zaštite okoliša
8. Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj
20. Svjetski dan izbjeglica
22. Dan antifašistiþke borbe u Hrvatskoj
25. Dan državnosti – Dan Hrvatskoga sabora
26. Dan meÿunarodne borbe protiv zloupotrebe droge
(svjetski = meÿunarodni)
U bilješke unesite i blagdane zaštitnika gradova po županijama

/npr. 3. veljaþe – sv. Vlaho (Dubrovnik), 7. svibnja – sveti Duje (Split), 25. 4. sv. Marko
(Zagreb)…/
• Tablica pomiþnih blagdana

• (proljetni su praznici obiþno oko Uskrsa, neradni dani u Republici
Hrvatskoj jesu i uskrsni ponedjeljak te blagdan Tijelova)
godina Pepelnica Uskrs Tijelovo

2004.* 25. veljaþe 11. travnja 10. lipnja
2005. 9. veljaþe 27. ožujka 26. svibnja
2006. 1. ožujka 16. travnja 15. lipnja
2007. 21. veljaþe 8. travnja 7. lipnja
2008.* 6. veljaþe 23. ožujka 22. svibnja
2012.* 21. veljaþe 8. travnja 7. lipnja
2013. 13. veljaþe 31. travnja 30. svibnja
2014 5. ožujka 20. travnja 19. lipnja
2016. * 9. veljaþe 27. ožujka 24. svibnja
2018. 14. veljaþe 1. travnja 31. svibnja
* prijestupna godina
Pokladni utorak jest dan uoþi Pepelnice (tzv. þiste srijede), tada pokladni obiþaji dosežu
vrhunac.
349
PRILOZI
Svi novinski isjeþci mogu poslužiti, osim za problemski pristup
tekstovima na koje se odnose, i za razgovor o mediju tiska.
(Preuzeto iz Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Veþernjeg lista,
Vijenca i Vjesnika.)
Uz tekst Ive Brešana: Abeceda

350
Uz tekst Michaela Endea: Tko nije þitao...

351
Uz tekst Vjenceslava Novaka: Iz velegradskog podzemlja
Uz tekst Augusta Šenoe: Prosjak Luka

352
Uz tekst Karela ýapeka: Rat s daždevnjacima

353
Uz tekst A. de Saint-Exupéryja: Susret s lisicom
Uz tekst Božice Jelušiü: Pahulje, pahulje meke

354
Uz tekst Vesne Parun: Golubice vukovarske povratak
Uz tekst Stjepana Licea:

Igraþke protiv djece
355
Uz tekst o
elektroniþkim
medijima:
Internet
356
Uz tekst Joze Vrkiüa: Viški djed – bez unuka

359
JEZIK STRIPA
prilozi su oznaþeni brojkama kao
u pripravi
Prilog br. 2
Prilog br. 3
Lijevo: prilog br. 1

361
Prilog br. 5
Prilog br. 6
Lijevo: prilog br. 4

362
Prilog br. 7
363
Prilog br. 8
364
Prilog br. 9
365
U SVIJETU MEDIJA – TISAK

367
POPIS LITERATURE
Aniü, V.: Rjeþnik hrvatskoga jezika, treüe, prošireno izdanje, Novi Liber, Zagreb,
1998.
Antoš, A.: Osnove lingvistiþke stilistike, Školska knjiga, Zagreb, 1974.
Autobiografije hrvatskih pisaca, priredio V. Brešiü, AGM, Zagreb, 1997.
Babiü, S.: Hrvatski juþer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995.
Bilopavloviü, T.; ýudina-Obradoviü, M.; Ladika, Z.; Šuškoviü Stipanoviü, R.:
Dosadno mi je – što da radim, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
Biti, V.: Pojmovnik suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
Bredekamp, S. (1996.): Kako djecu odgajati, Educa, Zagreb
Brodnjak, V.: Razlikovni rjeþnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine,
Zagreb, 1998.
ýubeliü, T.: Lirske narodne pjesme, Školska knjiga, Zagreb, 1963.
Desforges, C.: (2001.) Uspješno uþenje i pouþavanje, Educa, Zagreb
Dikliü , Z.; Težak, D.; Zalar, I: Primjeri iz djeþje književnosti – Zagreb: DiViþ, 1996.
Dikli,ü Z.; Zalar, I.: ýitanka iz djeþje književnosti (s prikazom najznaþajnijih vrsta),
Zagreb: Školska knjiga, 1980.
Dikliü, Z.: Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Školska knjiga,
Zagreb, 1989.
Dikliü, Z.; Rosandiü, D.; Šabiü, G. i dr.: Dozivi i odzivi lirske pjesme, PKZ, Zagreb,
1990.
Ĉuriü, T.: Sto najljepših legendi iz hrvatske prošlosti, Nakladna kuüa ̄̄Dr.
Feletar'', Zagreb, 1966.
Enciklopedija LZ-a br. 2., Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1967.
Filmska enciklopedija I., II, JLZ M. Krleža, Zagreb, 1986./1990.
Frangeš, I.: Povijest hrvatske književnosti; Zagreb – Ljubljana: Matica hrvatska
- Cankarjeva založba, 1987.
Goock, R.: Sva þuda svijeta, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1975.
Gudelj-Velaga, Z.: Nastava stvaralaþke pismenosti, Školska knjiga, Zagreb,
1990.
Gudjons, H. i drugi: Didaktiþke teorije, Zagreb, Educa 1994.
Hrvatska književnost srednjega vijeka, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
Hrvatska laÿa I, II (Izbor pjesniþkih i proznih tekstova te dokumenata o
stvaranju neovisne suverene države Hrvatske i o Domovinskom ratu
1990.-1992.), Zagreb: Alfa, 1996.
Hrvatski Odisej, Antologija hrvatske poezije o iseljeništvu, Kršüanska
sadašnjost
Ilustrirana povijest Hrvata, Stvarnost, Zagreb, 1990.
Isenberg, J. P.: Kurikulum usmjeren na dijete, Udruga roditelja Korak po korak,
Zagreb, 1998.
368
Izabrane pripovijetke, priredio I. Zalar, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Jelþiü, D.: Povijest hrvatske književnosti, Naklada Paviþiü, Zagreb, 1997.
John Farman, J.: Sumnjivo jednostavna povijest znanosti i izuma, Mozaik
knjiga, Zagreb, 2000.
Kajiü, R.: Roman u sustavu problemske nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
Katiþiü, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Kazališni vrtuljak (zbornik hrvatskih igrokaza za djecu) –Zagreb: ABC naklada,
1997.
Keþkemet, D.: Braþ, Braþki zbornik, d.o.o., Tisak Trebotiü, Supetar, 1998.
Klaiü, B.: Rjeþnik stranih rijeþi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990.
Kocijan – Hercigonja, D.: Moje se dijete mijenja – u þemu je problem, Školska
knjiga, Zagreb, 1996.
Koþan Mijoviü, S.: Skupljena baština, Školske novine, Zagreb, 1993.
Konvencija o pravima djeteta (usvojena na Generalnoj skupštini Ujedinjenih
naroda 20. studenoga 1989.)
Korej, Z.: Integrirano uþenje, Eduka, Zagreb, 2000.
Košir, M.; Zgrabljiü, N.; Ranfl, R.: Život s medijima (Priruþnik o medijskom
odgoju za roditelje, nastavnike i uþitelje): Doron, Zagreb, 1999.
Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijeüa: metodiþki priruþnik za uspješno
pouþavanje i uþenje, Educa, Zagreb, 1995.
Ladan, T.: Rijeþi, Zagreb, ABC naklada, 2000.
Macan, T.: Povijest hrvatskoga naroda, Nakladni zavod MH i Školska knjiga,
Zagreb, 1992.
Maliü, J.; Mužiü, V.: Pedagogija; Zagreb – Školska knjiga, 1983.
Mamiü, M.: Jeziþni savjeti, vlastita naklada, Zadarska tiskara, Zadar, 1997.
Marsh, C. J.: Kurikulum: Temeljni pojmovi, Educa – Zagreb 1994.
Maruliü, M.: Molitva suprotiva Turkom
Matešiü, J.: Frazeološki rjeþnik hrvatskoga ili srpskog jezika, Školska knjiga,
Zagreb, 1982.
Matoš, A. G.: Oko Lobora (priredio D. Rosandiü), Sysprint, Zagreb, 1998.
Mihaldinec, M.; Taritaš, M.: Djeþji atlas prirode, ABC naklada, 1998.
Mikiü, K.: Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001.
Milan C.: Djeþja književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1969.
Mlaþ, K.: Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike; Nakladni zavod Matice
hrvatske
Nazor, V. (uredio V. Pavletiü): Sveti lug, Nakladni zavod Matice hrvatske,
biblioteka ARION, 1975.
Nemec, K. (autor koncepcije): Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga,
Zagreb, 2000.
Novakoviü, N.: Govorna interpretacija umjetniþkoga teksta, Školska knjiga
Opüi religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; Zagreb, 2002.
Oraiü-Toliü, D.: Dvadeseto stoljeüe u retrovizoru, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
369
Pandžiü, V.: Hrvatski roman u školi, Profil, Zagreb, 2001.

Parkinson, D.: Film, Sysprint, Zagreb, 1995.
Parun, V.: Izbor iz djela, Školska knjiga, Zagreb,1995.
Pavletiü, V.: Kako þitati poeziju, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
Pilaš, B.: Domovina u srcu, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Priruþni leksikon, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967.
Rosandiü, D.: Književnost u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
Rosandiü, D.: Metodika književnoga odgoja i obrazovanja, Zagreb, Školska
knjiga, 1986.
Rosandiü, D.: Pismene vježbe u nastavi hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb,
Školska knjiga, 1990.
Salzer, O., Matkoviü, H.: Školski leksikon, Povijest, Panorama, Zagreb, 1967.
Samardžija, M., Selak, A.: Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, Zagreb,
Pergamena, 2001.
Skupljena baština: Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940.-1990. (antologija,
priredio S. Mijoviü Koþan) Zagreb, Školske novine, 1993.
Solar, M.: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Staton, T. F.: Uspješno pouþavanje, Zagreb, Panorama, 1995.
Sto lica priþe (antologija djeþje priþe s interpretacijama), Zagreb, Školska knjiga
1987.
Strojny, V.: Zagrebe, ljubavi moja, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Svjetska deklaracija o opstanku, zaštiti i razvoju djece (usvojena 30. 9.1990. na
Svjetskom sastanku na vrhu posveüenom djeci)
Šabiü, A. G.: Uþenik i lirika, Zagreb, Školske novine, 1991.
Šabiü, A. G.: Lirska poezija u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
Škrabalo, I.: 101 godina filma u Hrvatskoj (pregled povijesti hrvatske
kinematografije), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998.
Škreb, Z.; Stamaü, A.: Uvod u književnost, Grafiþki zavod Hrvatske, 1983.
Šoljan, A. (sastavio): 100 najveüih djela svjetske književnosti, Nakladni zavod
Matice Hrvatske, Zagreb, 1980.
Terhert, E. V.: Metode pouþavanja i uþenja (147 – 182), Zagreb, Educa, 2001.
Težak, S.: Govorne vježbe u nastavi hrvatskoga ili srpskoga jezika; Zagreb:
Školska knjiga, 1990.
Težak, S.: Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Velika enciklopedija aforizama, Prosvjeta, Zagreb, 1977.
Velika knjiga znanja, Znanje, 2001.
VOX POPULI (zlatna knjiga poslovica svijeta), odabrao i priredio T. Radiü,
Nakladni zavod Globus, 1995
Zalar, I.: Suvremena hrvatska djeþja poezija, Školska knjiga, Zagreb, 1979.
Zlatna knjiga svjetske poezije za djecu, Zagreb, Nakladni zavod Matice
hrvatske, 1975.
370
SADRŽAJ
UVODNE NAPOMENE 1
MichaelEnde TKO NIJE ýITAO… 7
Sida Košutiü SAMO SRCA 10
Enes Kiševiü PROFESOR POVIJESTI 13
SlavkoMaÿer ROĈENI, HAJDE S DEJKOM
DA BACIMO MREŽE 16
Luko Paljetak NEBESKI PARKETAR 19
Milan Krmpotiü MOJA UýITELJICA 23
August Šenoa PROSJAK LUKA 27
Dobriša Cesariü VAGONAŠI 30
Vjenceslav Novak IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA 34
Karel ýapek RAT S DAŽDEVNJACIMA 39
Pavao Pavliþiü MAGDA I TREŠNJEVAýKI FANTOM 45
Ivan Goran Kovaþiü MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA 48
Vladimir Vlaisavljeviü LOVAC 52
Lucy Maude Montgomery ANN OD ZELENIH ZABATA 55
Igor Zidiü SVRŠETAK RATA 59
Ivo Andriü KNJIGA 62
Vladimir Nazor ANĈEO U ZVONIKU 66
Vladimir Nazor ANĈEO U ZVONIKU (LEKTIRA) 69
Branka Primorac MATURALAC 81
Joža Horvat WAITAPU 85
Antoine de Saint-Exupéry SUSRET S LISICOM 88
Drago Ivaniševiü JUBAV 91
Antun Branko Šimiü PRVA NOû SAMOûE 94
Zvonimir Golob SNIJEG 97
René Fallet ŠKOLJKA LJUPKA 100
Hanibal Luciü JUR NIJEDNA NA SVIT VILA 103
Ivo Brešan ABECEDA 107
Ante Kovaþiü DJETINJSTVO I ŠKOLOVANJE
IVICE KIýMANOVIûA 111
Boro Pavloviü PSI U SPEKTRU 116
Ephraim Kishon ZA KIM SUĈE ZVONI 120
IvanSlamnig KAD SAM SE ZALJUBIO U SVOJU DRAGU 123
Stijepo Ĉurÿeviü DERVIŠ 127
Danijel Dragojeviü LASTAVICA 130
Zvane ýrnja KRIŽ 133
Josip Pupaþiü MOJ BOG 136
Rajmund Kupareo BALADA O GOSPINIM PýELAMA 140
FranGaloviü POZDRAVLENJE 144
Antun Gustav Matoš NOTTURNO 148
Miroslav Krleža JESENJA PJESMA 151
Slavko Mihaliü HIHOT PROLJEûA 154
Vladimir Nazor GALEB 158
Jure Kaštelan BIJELA NEVJESTA, GENIUS LOCI 162
ĈuroSudeta NOVEMBAR 166
Božica Jelušiü PAHULJE, PAHULJE MEKE 171
371
Harry Martinson HRUŠTEVI 176

Viktor Vida BOKA I BOKELJI 179
Vladimir Kovaþiü EX SLAVONIA 183
Vlatko Majiü PROLJETNA ŠETNJA 187
Šimun Šito ûoriü PJESMA VRH PJESAMA 191
Vesna Parun GOLUBICE VUKOVARSKE POVRATAK 194
Jure Franiþeviü Ploþar POVRATAK BORCA 198
Siniša Glavaševiü PRIýA ZA RODITELJE 201
Antun Šoljan KANAĈANI 205
Vinko Nikoliü ZVONO U PODNE 215
Aleksa Kokiü VRATILI SE LIPI DANI 219
Ivan Aralica DUŠE ROBOVA 223
Luka Botiü SJAJ MI, SUNCE, DOMOVINI SLATKOJ 229
Filip Grabovac OD NARAVI I ûUDI ARVACKE 232
Narodna ZRINSKI I FRANKOPAN 236
Marko Maruliü MOLITVA SUPROTIVA TURKOM 240
Pop Martinac NALEGOŠE TURCI NA JAZIK HRVATSKI 246
Jure Franiþeviü Ploþar LIPE NAŠE MURVE 251
Miroslav Krleža SANOBORSKA 254
Narodna SVAĈA MRAVA I KOMARCA 258
Boro Pavloviü NEBA ZAGREBA 263
Ljubo Stipišiü DALMATINO, POVIŠûU PRITRUJENA 266
August Šenoa RIBAREVA JANA 272
Petar Preradoviü MIRUJ, MIRUJ, SRCE MOJE 277
JozoVrkiü VIŠKI DJED - BEZ UNUKA 280
Lidija Dujiü ŽENSKO PISMO 285
Stjepan Lice IGRAýKE PROTIV DJECE 291
Marin Držiü TEZORO 294
U SVIJETU MEDIJA – KAZALIŠTE
(DRAMSKI ODGOJ) 298
PRVI FILMSKI STVARATE LJI 304
MALI FILMSKI POJMOVNIK (Mikiü, Krešimir: FILM U
NASTAVI MEDIJSKE KULTURE,
Educa 55, Zagreb, 2001.) 307
KAKO PRISTUPITI SERIJSKOM FILMU 312
U SVIJETU MEDIJA – TISAK 316
JEZIK STRIPA 321
IZRAŽAJNO ýITANJE 325
UPORABA STRUýNE LITERATURE 332
OPERATIVNI PLAN HRVATSKOGA JEZIKA
U 7. RAZREDU 334
PROGRAM RADA SATA RAZREDNIKA – 7. RAZRED 364
VLADIMIR NAZOR VODA 369
ISPIT ZNANJA IZ KNJIŽEVNOSTI 372
ODABRANI ýLANCI DEKLARACIJE
O ZNANJU HAZU 374
PRIPRAVA ZA NASTAVU 379
PRILOZI 381
POPIS LITERATURE 399
372
ODABRANI TEKSTOVI IZ HRVATSKE ýITANKE DVERI

RIJEýI 7 NA NOSAýIMA ZVUKA
Trajanje u minutama:
CD 1
1. M. Ende: Tko nije þitao 5.39
2. S. Košutiü: Samo srca 1.18
3. M. Krmpotiü: Moja uþiteljica 0.58
4. A. Šenoa: Prosjak Luka 9.30
5. D. Cesariü: Vagonaši 1.42
6. I. G. Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama 11.35
7. I. Andriü: Knjiga 9.04
8. J. Horvat: Waitapu 12.41
9. D. Ivaniševiü: Jubav 0.29
10. A. B. Šimiü: Prva noü samoüe 0.29
11. H. Luciü: Jur ni jedna na svit vila 3.34
12. I. Brešan: Abeceda 11.35
13. A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školovanje I. Kiþmanoviüa 10.25
CD 2
1. B. Pavloviü: Psi u spektru 2.08
2. E. Kishon: Za kim suÿe zvoni 5.46
3. S. Ĉorÿiü: Dedo derviš 1.30
4. Z. ýrnja: Križ 0.28
5. R. Kupareo: Balada o Gospinim pþelama 0.54
6. F. Galoviü: Pozdravlenje 1.39
7. A. G. Matoš: Notturno 0.38
8. M. Krleža: Jesenja pjesma 0.52
9. S. Mihaliü: Hihot proljeüa 1.28
10. J. Kaštelan: Bijela nevjesta 1.35
11. V. Vida: Boka i Bokelji 11.37
12. V. Kovaþiü: Ex Slavonia 1.41
13. V. Majiü: Proljetna šetnja 1.35
14. A. Šoljan: Kanaÿani 12.39
15. A. Kokiü: Vratili se lipi dani 1.35
16. F. Grabovac: Od naravi i üudi arvacke 2.10
17. M. Maruliü: Molitva suprotiva Turkom 2.24
18. pop Martinac: Nalegoše Turci na jazik hrvatski 1.30
19. M. Krleža: Sanoborska 0.41
20. Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena 1.57
21. J. Vrkiü: Viški djed – bez unuka 5.28
22. S. Lice: Igraþke protiv djece 5.05
Tekstove interpretiraju: Vid Balog, Mirela Brekalo-Popoviü, Ivana Buljan Legati,
Suzana Nikoliü, Tomislav Rališ, Rikard Simonelli i Joško Ševo.
Tonski snimatelj: Alan Šnajder
Mastering: Studio 45, Zagreb

Dveri Rijeci 7 Prirucnik Za Ucitelje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dveri Rijeci 7 Prirucnik Za Ucitelje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

• NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû •

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

CIP – Katalogizacija u publikaciji

• NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû •

Poštovane uþiteljice i uþitelji hrvatskoga jezika!

Nastajao je ovaj priruþnik i na mnogobrojnim predavanjima i radionicama u kojima

Tekstovi u þitankama i priruþnicima nastoje obuhvatiti sve vidove kulture:

KAKO ûETE SE SLUŽITI OVIM PRIRUýNIKOM?

Ovaj priruþnik sadrži:

Raspored sadržaja svake nastavne jedinice ureÿen je ovako:

Naslov nastavne jedinice Ispod naslova nastavne jedinice u pravilu se

Metodiþki sustav Uz uobiþajeni i najþešüi, interpretacijsko–

Didaktiþka artikulacija sata Uz jednu motivaciju koja je u þitanci, u

METODIýKI SUSTAVI / PRISTUPI U NASTAVI KNJIŽEVNOSTI

1. motivacija (doživljajna); 2. najava teksta i njegova lokalizacija;

1. najava teksta i provjera dosadašnje recepcije; 2. susret s tekstom;

1. duševno-tjelesna priprema s najavom teksta; 2. prvi meditativni susret

1. najava teme; 2. uspostavljanje pojmovno–informacijskih veza;

1. najava glavne svrhe i naþina susreta; 2. osvješüivanje ,,doživljaja sebe'';

U školi se uvijek dogaÿa buduünost. Potrebno je da se, bez ikakvih

TKO NIJE ýITAO…

Napomena: Uobiþajeno, þitanke ,,otvaramo" tekstom u kojem je na neki

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje.

Funkcija rijeþi u pjesniþkom jeziku. Retrospekcija. Roman za mladež. Roman kao

2. travnja – Svjetski dan djeþje knjige

Likovna kultura (animirani film, prikaz likova). Glazbena kultura (svojedobno

Prve civilizacije i prva pisma stvorena su prije 5000 godina.

Napomena: Prije školske zadaüe u kojoj üe šira tema biti promišljanje o

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme.

Usporedba. Personifikacija. Metafora. Ideja teksta. Tema. Alegorija. Kontrast.

Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti: humanosti, blagosti, dobrote, skromnosti, poniznosti.

2. stvaranje meditacijskoga ozraþja:

1. Naš život ima smisla ako znamo ljubiti bližnjega.

1. ýovjek zaboravlja þinjenice (podatke).

1. Biti ponizan prema Bogu vrijedi više od postignute slave.

3. Smrt nam dolazi kada joj se najmanje nadamo (iznenada).

Meÿusobna komunikacija – þitanje i slušanje uradaka svih skupina

a) U þemu je bila þovjekova pogreška?

Jezik i izražavanje – interpretacijsko þitanje, pisanje sastavka na zadanu temu,

25. listopada – Dan dobrovoljnih davatelja krvi

Jeste li znali da su o ljubavi ispisani mnogi aforizmi? Evo nekih!

Napomena: Na po þetku þitanke, jedna do druge stoje pjesme o

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Aktualnost pjesme u vremenu: juþer – danas – sutra.

Upoznavanje, þuvanje, poštovanje i razvijanje vlastitog nacionalnog identiteta.

Težnja prema ljepoti i slobodi življenja.

Povijest. Vjeronauk. Medijska kultura. Proturatna tematika u književnosti.

Zemljopis – ratna previranja u svijetu.

U Vatikanskim arhivima nalazi se zavjernica (prisega) kralja Dmitra Zvonimira

ROĈENI, HAJDE S DEJKOM

Napomena: Ova pjesma „sestra" je pjesmi U ljetne veþeri postaju mreže

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta.

Lirska intimna pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Usporedba. Epitet. Personifikacija.

Pronaÿite motive u svakoj strofi (kitici).

Krasnoslov. Usmeno i pismeno izražavanje: akustiþni, vizualni, taktilni,

Zemljopis: Slavonija, život uz Savu.

Miroslav Maÿer, brat književnika Slavka Maÿera u svojoj autobiografiji kaže:

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta.