Sunčev sustav

Rino Krstulović
Slike Sunčevog sutava
 • Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja
zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje
Sunčeva energija zračenja.

Informacije • Sustav sadrži 8 planeta, 5 patuljastih planeta, 185 njihovih prirodnih satelita, te
mnoštvo sitnih tijela: kometa, planetoida, tijela Kuiperova pojasa, meteoroida i
međuplanetarne prašine.
• Sunčeva plazma ispunja heliosferu, a gravitacijski se utjecaj širi do područja
Oortova kometskog oblaka (Jan Hendrik Oort), koji se nalazi bliže od susjednih
zvijezda.
 • Unutarnja je skupina stjenovita, s tankim atmosferskim slojem (bez njega je jedino
Merkur). Jovijanski su planeti plinoviti s malom stjenovitom jezgrom, i njihov je sastav
bliži sastavu protoplanetnoga oblaka iz kojega su planeti nastali.

Informacije • Kemijski sastav Jupitera gotovo je identičan Sunčevu. Razlika između tih dviju skupina
planeta posljedica je razvoja u kojem je zračenje mladoga Sunca zagrijalo jezgre bližih
planeta i očistilo ih od lako isparivih elemenata.
• Dobivši tako čvrstu površinu, na njoj se geološkim procesima razvila sekundarna
atmosfera od pretežitoga ugljikova dioksida (Venera i Mars) i tercijarna atmosfera Zemlje
od dušika i kisika. Svi planeti osim Zemlje prozvani su po grčkim i rimskim božanstvima.
Još slika
Još informacija
• Patuljasti planeti su, prema određenju Međunarodnoga astronomskog saveza iz 2014.,
Ceres (Cerera), najveće tijelo glavnoga planetoidnoga pojasa, Pluton, Eris (Erida),
Haumea i Makemake, transneptunska tijela.
• Eris, otkriven 2003., promjera 2 400 do 3 000 km, veći je od Plutona i zajedno s
pratiocem Disnomijom među najudaljenijim je poznatim članovima Sunčeva sustava
(srednja udaljenost od Sunca 67,7 astronomskih jedinica ili AJ).
• Glavni planetoidni pojas smješten u području između Marsa i Jupitera sadrži mala
čvrsta tijela građena od stijena i metala.
• Ta se tijela razvijaju sudarno, a kreću se oko Sunca istim smjerom kao i planeti, ali su
im staze izduženije, zbog čega neki odlaze dalje od Saturna ili se približavaju Suncu
bliže od Merkura.
• U Hrvatskoj se planetoidi prate i otkrivaju na zvjezdarnici u Višnjanu.
• Zbog intenzivna praćenja i poboljšanja mjernih metoda, u novije se doba otkriva
mnogo planetoida koji prolaze pokraj Zemlje.
Još informacija
• Bliža transneptunska tijela gibaju se u blizini ekliptičke ravnine, dok
su dalja više raspršena pa se dijele u Kuiperov pojas (Gerard Kuiper)
i u raspršeni disk. Građena su od stijena i leda.
• Pretežno zaleđena tijela, s udjelom prašine, jesu kometi, kojih se
manji dio nalazi u području divovskih planeta (kratkoperiodni kometi),
dok većina pristiže iz Oortova oblaka i ima periode od više tisuća
godina (dugoperiodni kometi).
• Građeni od zaleđenih tvari, kometi imaju svoje podrijetlo u prostorima
iza Neptuna.
• Kometi u prolazu blizu Sunca razvijaju komu i rep te se postupno
raspadaju. Ostarjeli kometi bez hlapljive tvari sliče planetoidima.
Još informacija
• Postanak i razvoj Sunčeva sustava objašnjava se posljednjih nekoliko stoljeća
nizom kozmogonijskih hipoteza i teorija.
• Postojeći podatci dokazuju da su planeti srasli od tvari prisutne u
međuzvjezdanom oblaku od kojega je nastalo i Sunce prije 4,65 milijarde
godina.
• Tijela manje mase i ona udaljenija od Sunca brže su se hladila, zbog čega je
starost najstarijega stijenja pojedinih tijela različita (na primjer na Mjesecu
4,45 milijarde godina, a na Zemlji 3,7 milijarde godina).
• Udaljeni planeti i njihovi sateliti brže su postigli sadašnju nisku temperaturu pa
su gravitacijskom silom privukli plin iz maglice.[1]
• Da se izbjegne zbrka, drugi sustavi nazivaju se planetarni sustavi. U većini
drugih jezika (vidi poveznice) naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za
Sunce.
Slike