PODJELA

RIBA
 Čeljustouste Bezčeljusne
(Gnathosomata)
(Agnatha)

Koštunjače Hrskavičave
(Osteichthyes) (Chondrichthyes) Kružnouste
(Cyclostomata)

Hrskavičavi
Koštani ganoidi Ajkule
ganoidi
(Chondrostei) (Holostei) (Elasmobranchi)

Resoperke
Štitonoše Raže (Batoidei)
(Sarcopterygii)

Mnogoperke Dvodihalice Himere

(Crossopterygii) (Dipnoi) (Holocephali)

Košljoribe
(Osteichthyes)
 Koštunjače Hrskavičave ribe
Endoskelet Koštani Hrskavičav
Egzoskelet Tanke koštane ploče-ciklodi Mali zubi obloženi oštrim
caklinama-placoidi
Stanište Morska staništa, ali i Morska staništa
slatkovodna
Probava Crijevo duže Crijevo kraće, spiralno, Homocerkalno
kloaka
Škrge Imaju škržni poklopac- Šržni prorezi bez poklopca,
Operculum, 4 para škrga 5-8 škrga
Reprodukcija Vanjska Unutrašnja
Izlučivanje Amonijak Urea
Repna peraja Homocerkalna Heterocerkalna
heterocerkalno
Položaj usta Prednji vrh Ventralni položaj
Hematopoeza U koštanoj srži U slezeni i timusu
Čeljust Usna i čeljust grla Samo usna čeljust
Mjehur Imaju Nemaju- stalno plivaju
27.000 970
Koščate ribe Hrskavičave ribe
Bezčeljusne ribe- Agnatha
• Prastara grupa kičmenjaka
• Sve osim kružnoustih
izumrle
• Kambrij-razdoblje procvata
• Zubi razvijeni slobodno u Lampetra fluviatilis
ustima ili izrasline na
"oklopu" na glavi
• Paraziti
 Hrskavičavi ganoidi-
Chondrostei
Štitonoše
• Izduženo, vretenasto tijelo
• Pet uzdužnih redova koštanih ploča
• Glava produžena u hrskavičavi kljun (Rostrum)
• "rezanje" vode
• Predstavnici iz porodice jesetri- Acipenseridae
• Žive u moru, mrijest u rijekama -izuzetak kečiga
• Kečiga, jesetra i moruna
Mnogoperke
• Zapadnoafrički hrskavičavi ganoidi
• Red riba iz razreda zarkoperki-
Actinopterygii
• Imaju neku vrstu "plućnog" mjehura-
povezan sa crijevnim kanalom
• Omogućen život u toplim vodama
• Nilska mnogoperka-Polypteridae bichir i
Senegalska mnogoperka- Polypterus
senegalus
Štitonoša Mnogoperka
 Resoperke

• Otkrivena 1938.
• Skelet parnih peraja I sklelet nogu
prvih vodozemaca- isti plan građe

Dvodihalice

Koštani ganoidi- • Dvostruko disanje- škrge i "pluća"

• Nosne hoane
Holostei • Razvijen krvotok
• Slatkovodne ribe tropskih krajeva

Košljoribe

• 95% savremenih oblika riba-20 000

• Koštani skelet, glavni skelet totalno
okoštao
• Haringa, patrmka, šaranolike ribe,
skuša, pljosnatice, bakalari I dr.
Evolucija od resoperki do gmizavaca
Dvodihalice
Resoperka- "živi fosil" Dvodihalice
Košljoribe
 Hrskavičave ribe- Chondrichthyes
Ajkule Raže

• Najprilagodivija grupa riba • Spljošteno tijelo prilagođeno

• Vretenasto tijelo životu na morskom dnu
• Imaju 3 reda zuba • Neke imaju elektične organe-
• Neke vrste opasne za čovjeka drhtulja
• Pas modrulj, psina ljudoždera, psina • Neke vrste imaju otrovnu bodlju
haringuša I dr. • Testerača, morski orao, žutulja I
dr.
Himere

• Neobičan izgled
• Velika glava I tanak, dugačak rep
• Ispod leđnog peraja imaju bodlju koja može
biti otrovna
Himera
Ajkula Himera Raža
 Plava i bijela riba

Plava riba Bijela riba

• Omogaćene omega- 3 masnim kiselinama • Niži udio omega- 3 masnih kiselina

• Pohranjuju masti u masnim stanicama po
čitavom tijelu
• Puniji "mesnatiji" ukus
• Sitne plave ribe: iglica, inćun, papalina,
lokarda, skuša...
• Krupne plave ribe: tuna, palamida, lampuga...
• Pohranjuju masti u jetri I u manjoj mjeri u
trbušnoj šupljini
• Blagi okus, nježna struktura I lako
probavljivo meso
• Vrste bijele ribe: arbun, oslić, orada,
kovač, brancin...
 Steam poveznice- Riblje ulje, Hemija, organska
• Prešanje ili zagrijavanje jetre bakalara, oslića I kolje
• Sadrži jod, fosfor, vitamine A, E I D
• Sredstvo za jačanje kod dječijih bolesti, pothranjenosti
• Prevencija rahitisa
• Od ulja se dobija mast za rane
Omega-3 masne kiseline-
Hemija, organska
Zagađenje vode-Hemija, Biologija,
ekologija
• Sve češća pojava
• Vode kontaminirane teškim metalima poput
arsena, olova, žive, krom...
• Tuna kao migracijska riba može upiti teške metale
kao posljedica zagađenja mora
• 10-45 mikrograma Hg na 100g mesa
 Problemi sirove ribe-biologija,
mikrobiologija
• Mogu biti potencijalni nosioci virusa
koji uzrokuju probavne probleme
• Listerija
• Termički neobrađena ili dimljena
riba
Mrijest jegulja-geografija, morske
struje
Sargaško more
Crvenom bojom je
označena Golfska
struja
Električna energija riba-fizika,
elektromagnetizam
• Energija se stvara kretanjem
• Glava i rep djeluju kao plus i minus, što zadržava naboj
• Mišići se sastoje od stupova koji su podijeljeni na ploče
• Stupci su spojeni paralelno, ploče u nizu- javlja se
potencijalna razlika i energija se akumulira
• Električni udar se provodi pomoću impulsa i ti udari su
svjesni i usmjereni
• Može dostići i do 1200V- električna jegulja
 Ekonomski značaj

• Ulov iz otvorenih voda i akvakultura 110 mil.

Tona ribe
• 16.7kg po gavi stanovnika u svijetu
• 47%- učešće u industriji
• Problem gladi
 Neke porodice
riba i predstavnici
Clupeidae

Haringa Srdela

Zlatva, Orada
Salmonidae

Pastrmka Losos

Lipljen Mladica
Cyprinidae

Šaran Mrena

Škobalj Klijen
Gadidae

Bakalar Oslić

Manić
Cobitidae

Vijun Brkica
Hvala na
pažnji!