1. ime se bave: stratigrafska geologija, hidrogeologija, mineralogija i petrografija? Navedi jo neke geoloke discipline.

Strat.geo. daje prikaz glavnih stadija razvitka Zemlje kao cjeline, od njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela do danas. Ue shvaanje stratigrafije bavi se razvrstavanjem
stijena litosfere prema redoslijedu njihova postanka. Odreuje njihovu relativnu i apsolutnu starost.
Hidro. prouava podzemne vode, njihov postanak, geoloki okvir u kojem se nakupljaju i teku, te njihov reim, kakvou i djelovanje u litosferi.
Minera. je znanost koja prouava i sistematizira minerale, opisuje njihov oblik, kemijska i fizika svojstva, njihovu unutranju grau, nain postanka i promjene koje se u njima zbivaju te
ih razvrstava po srodnosti kemijskog sastava i strukture ili unutarnje grae.
Petro. znanost koja prouava i razvrstava stijene, opisuje njihove mineraloke, strukturne i fiziko-metafizike znaajke te nain pojavljivanja. Ona je dio petrologije koja se uz
spomenuto, bavi i prouavanjem uvjeta postanka stijena u sklopu procesa koji se odvijaju u Zemljinoj kori.
Geotektonika prouava i rekonstruira prostorne odnose meu stijenama litosfere u globalnim razmjerima. Ako se to prouavanje odnosi na manje prostore, rabi se naziv tektonika.
2. ime se bavi inenjerska geologija? Opii ukratko njezin znaaj za graditeljstvo i navedi neke primjere.
Inenjerska geologija geologija primijenjena u inenjerskoj praksi, naroito u rudarstvu i graditeljstvu. Po definiciji udruge inenjergeologa, to je primjena geolokih podataka, tehnika i
principa u istraivanju prirodnog nastanka stijena i tala ili podzemnih voda u svrhu jamstva da su geoloki faktori koji utjeu na lokaciju, planiranje, oblikovanje, projektiranje, graenje i
odravanje inenjerskih konstrukcija, te otkrivanje rezervi podzemnih voda bili temeljito prepoznati te adekvatno interpretirani, koriteni i prikazani za primjenu u inenjerskoj praksi.
3. Skiciraj i opii sastav Zemlje.
Zemlja je u cjelini zonalno graena. To potvruju razliite pojave. Tako prema dubini raste gustoa od 2,7 g/cm3 do > 13g/cm3. Isto vrijedi za temperaturu pa se rauna da ona u sreditu
dosee i >5000C. Andrija Mohorovii 1909. analizom seizmograma potresa u Pokuplju dokazuje da zemlja ima koru, koju od plata odvaja ploha koja se danas zove Mohoroviev
diskontinuitet koji se nalazi na prosjenoj dubini ispod kontinenata od 30 - 50 k, a ispod oceana od 10 - 12 km. Beno Gutenberg otkriva na dubini oko 2900 km plohu koja dijeli plat od
jezgre, danas poznatu kao Wichert-Gutenbergov dikontinuitet (D-zona) a obiljeava granicu gornjeg i donjeg plata. Inge Lehman otkriva diskontinuitet unutar Zemljine jezgre, koji dijeli
tekuu vanjsku jezgru od krute unutranje jezgre.
4. Definiraj pojmove: geotermijski stupanj, geotermijski gradijent, neutralni temperaturni sloj.
Geotermijski stupanj je dubinski razmak u kojemu temperatura poraste za 1C. On u razliitim krajevima pokazuje znatne razlike, a obino se kree u okviru nekoliko desetaka metara.
Najee se iskazuje u prosjenim vrijednostima (npr Europa 32,3m, Azija 27m itd.) Sve takve brojke poivaju relativno malenom broju mjerenja u usporedbi s moguom varijabilnou
na uim prostorima. Zato je ocjena geotermikog stupnja vanija za pojedine regije i za ua podruja, ako se ele iz toga izvui neki dodatni zakljuci
Geotermijski gradijent neki autori smatraju da je geo. grad. porast temperature u odreenoj dubinskoj razlici (npr. unutar 100m). Linije koje spajaju sva mjesta iste temperature zovu se
geoizoterme.
Neutralni temperaturni sloj je granica u tlu do koje dopire utjecaj Sunevih zraka odlikuje se stalnou temperature, koja se uglavnom podudara sa srednjom godinjom temperaturom
promatranog podruja. U razliitim krajevima je u razliitoj dubini zbog nejednake provodljivosti stijena topline. Npr. provodljivost rkiljavca jako mala, dok je vapnenca i efuziva neto
vea, a dalje idu graniti,mramori, rioliti,dolomiti, duniti i kvarciti itd itd
5. to je magma, a to lava? Definiraj pojmove: mineral, stijena, kristal (idealni i realni kristali)! Uoi razliku izmeu stijene i kamena. Za to se rabi kamen u graditeljstvu?
Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine povrine (ili povrine nekog drugog terestrikog planeta), a vrlo esto se nakuplja u magmastkim komorama
Lava je rastaljena stijenska masa izbaena iz vulkana tijekom erupcije. Kada je u poetku istisnuta iz otvora, u tekuem je stanju
Minerali kristaliziraju iz taljevina, prezasienih plinova i para i otopina. Takoer su sastavni dio stijena i kamena, homogena prirodna tijela s pravilnim rasporedom atoma ili iona u
prostornoj kristalnoj reetki. Prirodna taljevina iz koje kristaliziraju minerali je magma. Proces nastajanja minerala nazivamo kristalizacijom. PRema nainu postanka minerali mogu biti:
pirogeni (nastali kristalizacijom iz magme), pneumatogeni (nastali kristalizacijom iz plinova i para), hidrotermalni (nastali kristalizacijom iz vrue vode), hidatogeni ( nastali kristalizacijom
iz vodenih otopina)
Stijena je sastavni dio zemljine kamene kore ili litosfere, odreenog naina geolokog pojavljivanja, sklopa (teksture i strukture) i mineralnog sastava. Geoloka klasifikacija stijena je:
eruptivna ili magmatska, sedimentna ili talona, metamorfna ili preobraena.
Kristal je prirodna ili umjetna tvorevina odreene unutarnje grae ili strukture, odnosno kristalne reetke izgraene od iona, atoma, ili molekula, to se odraava u pravilnom vanjskom
obliku i odreenim fizikim svojstvima. Postoje prirodne tvorevine bez odreene unutarnje grae ili strukture, odnostno kristalne reetke. Nazivamo ih amorfnima odnosno mineraloidima,
jer ne zadovoljavaju definiciju minerala. Realni kristal nikad ne moe bit idealni jer je nepravilnog oblika dok je idealni kristal pravilnog oblika.
Razlika izmeu kamena i stijena - kamen je odlomljena stijena umjetno ili prirodno dok je stijena sastavni dio zemljine kore. Kamen se koristi kao graevni materijal koji se rabi bez
nekih veih tehnolokih obrada takoer mu se ne mjenjaju njegov sklop i mineralni sastav.
Kamen u graditeljstvu se moe rabit kao dekorativna fasada koje nalazimo preteno u primorskom dijelu Hrvatske, takoer se koristi za zidanje (kiklopski kamen, lomljeni...)
6. to nazivamo kristalizacijom? Kako dijelimo minerale po nainu postanka? Kako nastaju pirogeni, pneumatogeni, hidrotermalni i hidatogeni minerali? Koja su osnovna fizika svojstva
minerala? to je kalavost minerala?
Kristalizacija - minerali kristaliziraju iz taljevina prezasienih plinova i para i otopina. Prirodna taljevina iz koje kristaliziraju minerali je magma. Proces nastajanja minerala nazivamo
kristalizacijom.
Po nainu postanka i nastanak minerali mogu biti: pirogeni (nastali kristalizacijom iz magme), pneumatogeni (nastali kristalizacijom iz plinova i para), hidrotermalni (nastali
kristalizacijom iz vrue vode), hidatogeni ( nastali kristalizacijom iz vodenih otopina).
Fizikalna svojstva - 1. Boja i sjaj - svojstva koja se prva uoavaju, s obzirom na boju minerali su idiokromatini i alokromatini. Idiokromatini odlikuju se stalnom i karakteristinom
bojom. 2. Toplinsko irenje je svojstvo minerala da zagrijavanjem poveava, a hlaenjem smanjuje obujam. 3. Gustoa minerala - je omjer njegove mase i njegova volumena tj definira se
kao masa jeidinog volumena i izraava se u g/cm3. Razlikujemo lake (G=1-2) srednje teke (G=2-4g/cm3), teke (G=4-6g/cm3) i vrlo teke (G>6g/cm3) minerale 4. Tvrdoa materijala
oituje se otporom koji prua njegova povrina prema sili parenja, utiskavanja, bruenja i udarca 5. Kalavost 6. Habitus 7. Oblik
Kalavost je svojstvo minerala da se pod udarcem cijepa na manje dijelove paralelno kristalnim plohama. Kalavost moe biti: jednosmjerna, kada se mineral cijepa paralelno s jednom
kristalnom plohom, dvosmjerna, kada se mineral cijepa paralelno s dvijema kristalnim plohama, viesmjerna, kada se mineral cijepa paralelno s tri ili vie kristalnih ploha
7.Kakvi mogu biti minerali prema kemijskom ponaanju? Kakvi su kemijski: otporni, neotporni, topivi i reaktivni minerali? to je alkalno-silikatna reakcija, i zato je veoma znaajna u
graditeljskoj praksi kod spravljanja betona?
Prema kem.ponaanju kemijski otporni (cirkon, muskovit, kvarc) kemijski neotporni (pirokseni, feldspati) kemijski topivi (soli) kemijski reaktivni (opal, zeoliti)
Alkalno-silikatna reakcija - agregat za pripremu betona sadri reaktivne silicijske minerale, u stvrdnutom betonu moe doi do kemijske reakcije izmeu ovih minerala i alkalija (Na2O i
K2O) iz cementa. Nastali spojevi imaju vei volumen nego oni koji su uli u reakciju, zbog ega se pojavljuju unutarnja naprezanja u betonu koja rezultiraju mreastim pukotinama.
8. to je to Moshova skala (ljestvica) tvrdoe? Svrstaj po tvrdoi sve minerale koji su u njoj zastupljeni: dijamant, kalcit, milovka, fluorit, ortoklas, kvarc, topaz, gips, korund, apatit. Kako
emo prepoznati neke od njih? Mogu li se kalcit, kvarc i korund parati elinim noem?
Moshova ljestvica tvrdoe je skala koja se sastoji od 3 stupca koja pokazuju ime minerala, broj tvrdoe (to je vei broj to je mineral tvri) i tvrdoa nekih opih predmeta (ljudski nokat,
staklo itd)
Po tvrdoi: dijamant 10, korund 9, Topaz 8, Kvarc 7, Ortoklas 6, Apatit 5, Fluorit 4, Kalcit 3, Gips 2, Milovka 1
Prepoznati emo ih tako to se pojedini materijali mogu parati noktom, eljeznom iglom, komadiem prozorskog stakla i elinim noem dok neki paraju staklo i ne mogu se parati niti
elinim noem. Milovka i gips - paraju se noktom, kalcit fluorit apatit i ortoklas se mogu parati sa eljeznom iglom, elinim noem i komadiem stakla dok kvarc topaz korund i dijamant
paraju staklo i ne mogu se parati niti elinim noem.
Parati elinim noem se moe jedino kalcit jer je njegova relativna tvrdoa 3 naspram kvarcu 7 i korundu 9. Ta dva minerala kako je ve napisano paraju staklo i njih se ne moe parati
elinim noem.
9. to su silikati, i to ini osnovu njihove strukturne grae? Koji su osnovni strukturni tipovi silikatnih minerala. Opii nain vezivanja SiO4 - tetraedra kod nezosilikata, filosilikata i
tektosilikata. Koji su minerali glina, u koju grupu silikata spadaju i zato su neki od njih (kojih?) osobito znaajni graditeljstvu? Koje je osnovno svojstvo montmorilonita?
Silikati su najzastupljeniji petrogeni minerali u litosferi ili kamenoj kori. Oni tvore gotovo 92% svih minerala zemljine kore. Dominiraju tektosilikati: feldspati i kvarc (>60%).
Strukturni tipovi - nezosilikati: SiO4 - tetraedri su slobodni i poput otoka meusobno vezani kationima (olivin, granit, cirkon). Sorosilikati: dva SiO4 - tetraedra su preko zajednikog
kisika vezani u grupu (coisit, epidot, lawonit). Inosilikati: SiO4 - tetraedri su preko kisika vezani u jednostruki (pirokseni) ili dvostruki lanac (amfiboli). Ciklosilikati: tri, etiri ili est SiO4
- tetraedra vezano je preko kisika u izolirane prstenove (turmalin). Filosilikati: SiO4 - tetraedri tvore ploni vez - listove (tinjci, minerali glina). Tektosilikati: SiO4 - tetraedri tvore
prostorni vez (kvarc, feldspati, feldspatioidi).
Nain vezivanja - Nezosilikat - nezavisni tetraedri, filosilikat - veza u ravnini poput lista, tektosilikat - prostorna veza
Minerali glina -skupina su filosilikata izrazite listiave i ljuskave grae ili zemljasta izgleda. Vaniji su: kaolinit - Al4(OH)8Si4O10, montmorilonit Al2(OH)2Si4O10H2O koji moe
sadravati i druge katione, halozit - Al4(OH)8Si4O10 x 4H20 minerali glina spominju se jo vermikuliti i paligorskiti. Bentonit je smjesa montmorilonita.
Znaajan graditeljstvu je vermikulit jer se rabi kao izolacijski materijal.

10. to su sulfati? Nabroji neke od njih. KOji je od njih nezgodan u tunelogradnji? Napii formulu anhidrita i opii njegove znaajke.
Sulfati su soli sumporne kiseline zavrava sa grup SO4 - svi sulfati zavravaju sa SO4. Neki od sulfata Barit ili teac (BaSO4), Gips ili sadra (CaSO4 x 2H2O), Anhidrit - CaSO4 (kalcijev
sulfat) kristalizira u prizmatskim i tapiastim formama ili zrnastim agregatima. Djelomino je proziran, bezbojan i razliito obojen, najee plavkasto, staklastog sjaja. Kristalizira iz
vodenih otopina, pa je tipian evaporitni mineral, tvori vane naslage kemijskih bara. Ovaj sulfat najgori za izgradnju tunela jer prakasti anihdrit lako prima vodu i prelazi u gips i njegov
se volumen poveava za oko 60%. Pri izgradnji tunela takva pojava izaziva savijanje oplate i smanjivanje tunelskog profila a esto i ruenja!
11. Minerali glina su glavni sastojci rezidualnih glina i tala. to su to rezidualne gline ? Nabroji sve minerale glina. Po emu je znaajan montmorilonit u graditeljstvu i koje je njegovo
osnovno svojstvo? Na koji nain stvara probleme kod graenja?
Rezidualne gline - to su gline koje su postale i ostale na mjestu raspadanja prirodnog materijala.
Minerali glina - kaolinit - Al4(OH)8Si4O10, montmorilonit - Al2(OH)10xH2O, halozit - Al4(OH)8Si4O10 x 4H2O, ilit - KAl2(OH)2AlSi3O10, vermikulit i paligorskit.
Montmorilonit -njegovo osnovno svojstvo je da s dodirom vodom hidratira i pri tome snano bubri. U graevini se koristi kao vezivni materijal u kvarcnim pijescima za talionike kalupe,
kao materijal za izradu nepropusnih barijera u odlagalitima otpada...Stvara probleme na nain da jako bubri to rezultira pukotinama tj oteenjima.
12. Nabroji osnovne grupe stijena. Opii ukratko - samo s po nekoliko reenica naine postanka eruptivnih, sendimentnih, i metamorfnih stijena.
Grupe stijena: eruptivne, sendmintne i metamorfne
Eruptivne su nastale kristalizacijom magme ili ovrivanjem lave. Sedimentne su nastale u vodili ili na kopnu kao rezultat taloenja materijala koji potjee od razaranja povrinskih
dijelova litosfere, mehanikom ili kemijskom aktivnou egzodinamskih faktora i organogeno. Metamorfne stijene su nastale kako sam rije kae, metamorfozom eruptivnih, sedimentnih i
ve postojeih metamorfnih stijena.
13. Kako dijelimo eruptivne stijene prema mjestu postanka? Jedna od najpoznatijih razredbi eruptivnih stijena zasniva se na kiselosti, odnosno na sadraju silicijske komponente. Koliko
SiO2 sadre: kisele, neutralne, bazine i ultrabazine eruptivne stijene (primjeri)? to je granit, a to gabro? to je bazalt, a to peridotit?
Eruptivne stijene dijelimo prema mjestu postanka na: dubinske, plutonske ili intruzivne stijene koje kristaliziraju iz magme na dubinama > 10km, hipoabisalne stijene ili iane koje
kristaliziraju na dubinama >10 km do povrine, povrinske, izljevne ili efuzivne, nastale brzom kristalizacijom i ovrivanjem lave na povrini.
Kisele stijene sadre vie od 65%SiO2 (primjer granit), neutralne stijene sadre od 55% do 65% SiO2 (primjer Andezit), bazine sadre od 45% do 55% SiO2 (primjer Bazalt) i
ultrabazine stijene sadre manje od 45% SiO2 (primjer komatit)
Granit je iroko rasprostranjena i tehniki vana intruzivna eruptivna stijena izrazite zrnaste strukture. Granit se sastoji od kvarca (20-40%), K-feldspata, ortoklasa (50-80%) te biotita i
rjee muskovita (3-10%).
Gabro je bazina intruzivna eruptivna stijena zrnaste strukture. Sastavljen je od Ca-Na-feldspata ili bazinih plagioklasa (40-70%), piroksena, plusminus olivina i plusminus hornblende
(20-50%) te akcesornih sastojaka i magnetita (do 10%). Tamnosive do crne je boje, ak moe bit zelenkasto nijansiran.
Bazalt je efuzivni odvojak gabra, fluidalne teksture i porfirske strukture. Sastoji se od fenokristala olivina, bazinih plagioklasa i piroksena u tamnoj afanitskoj osnovi. Kao prirodni kamen
od manjeg je znaaja.
Peridotit je ultrabazina intruzivna eruptivna stijena, zrnaste strukture. Sastavljen je od olivina (40-70%), piroksena (20-40%) i akcesornih sastojaka, ponajprije kromita (do15%).
14. to je magma? O emu ovisi njezina viskoznost? Kako nazivamo magmu kada izbije na povrinu litosfere? U 99,25% koliine magma je sastavljena od svega 9 elemenata - kojih?
Opii naine pojavljivanja eruptivnih stijena. to su: batolit, lakolit, fakolit, sklad, greda, ila? Skiciraj neke od njih. to su to vulkanski stoac i ploa?
Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine povrine (ili povrine nekog drugog terestrikog planeta), a vrlo esto se nakuplja u magmastkim komorama.
Viskoznost je kljuno svojstvo koje pomae razumijevanju ponaanja magme. Taljevine koje sadre vie SiO 2 u pravilu su vie polimerizirane, s veom povezanou SiO 4 tetraedara, zbog
ega su viskoznije. Otapanje vode drastino smanjuje viskoznost taljevine. Visokotemperaturne taljevine su manje viskozne.
99,25% - O, Si, Al, Fe, Ca, Na, K, Mg i Ti. Uz to sadri jo i neke lakoisparljive komponente koje se zajednikim imenom nazivaju plinovima i parama.
Naini - 1. Dubinske, intruzivne ili plutonske stijene nalase u obliku batolita, greda, lakolita, masiva i fakolita. One nastaju u dubokim dijelovima litosfere. 2. Povrinske, izljevne ili
efuzivne stijene nala se kao ploe odnosno kao vulkanski stoci. One nastaju u povrinskom dijelu. Ploa je nastala relativno mirnim izljevom lave kroz vee pukotine ili kroz krater. Ako
se to odvijalo u velikim koliinama i povremeno, tada su mogli nastat sustavi ploa velike debljine.
Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog oblika koje vidljivim dijelom zauzima povrinu veu od 100km2. Dopire u veliku dubinu. Greda je tijelo slino batolit, ali izdueno, povrine
manje od 100km2. Lakolit je gljivasta ili zvonolika forma intruziva, nastala prodorom magme u slojeve stijene, pri emu izdie krovisnki dio. Fakolit je leasta forma intrudirana u tjemenu
antiklinale ili dnu sinklinale. Sklad ili sil je preteito ploast oblik sukladan slojevima, debljine od nekoliko centimetara do vie stotina metara. ila je tanak ploasti oblik preteito
ustrmljenog poloaja nastao utiskivanjem magme u pukotinu. Vulkanski stoci su stoaste izboine u litosferi razliite veliine, a uglavnom su izgraeni od slojeva lave i vulkanoklstinog
materijala.
15. to su sedimentne stijene i kako se dijele? Koje faze obuhvaa dugotrajni i sloeni proces postanka sedimentnih stijena? Kako se dijele sedimentne stijene s obzirom na genezu ili
postanak? Koji su naini transporta framenata stijena? Koje osnovne naine transporta estice vodom razlikujemo ?
Sedimentne stijene su stijene koje su nastale u uvjetima povrinskog i pripovrinskog atmosferskog tlaka i temperature, kao rezultat transformacije prethodno postojeih minerala i stijena.
Njihov je postanak, dakle vezan za povrinu kamene komore. Sedimentne stijene se dijele na egzogene i endogene sedimente. Dugotrajni procesi postanka sedimentnih stijena obuhvaaju 4
faze: troenje, transport, taloenje, litifikacija ili okamenjivanje. Sedimentne stijene s obzirom na postanak dijelimo na klastine,kemijske i biokemijske. Naini transporta framenata stijena
je vodama tekuicama, vjetrom i ledenjacima. Mehaniki rastroeni materijal pri transportu vodom prirodno se oplemenjuje i frakcionira po specifinoj masi i krupnoi estica. Osnovni
transport estice vodom razlikujemo u obliku vuenog nanosa, estica u suspenziji (prah i glina), turbiditnih struja te pravih otopina (kationi i anioni) .
16. Znanstvenik Bowen (1956) smatra da su sve eruptivne stijene nastale kristalizacijom diferencijom iz jedne izvorne (matine) magme bazinog sustava. Kakva je otpornost silikatnih
minerala prema troenju (i zato) s obzirom na njihov slijed kristalizacije iz magme (usporedi Browen-ov slijed kristalizacije?
Pad otpornosti silikatnih minerala prema troenju. Slika Bowenovog slijeda kristalizacije samo je dopunjena porastom otpornosti prema troenju - na povrini i plie pod povrinom, gdje
su izloeni disoluciji. Ako pogledamo Bowenov slijed kristalizacije uoavamo da je otpornost silikatnih minerala obrnuta njihovu slijedu kristalizacije iz magme. To je posve logino, jer
su zadnje kristalizirani minerali nastali u uvjetima tlaka i temperature bliskim atmosferskom, pa su u tim uvjetima i najstabilniji. Obrnuto je na mineralima koji su kristalizirani pod visokim
tlakom i temperaturom, u dubljim slojevima litosfere. Kada endodinamskim procesima budu dovedeni na povrinu, postaju nestabilni, troe se i prelaze u nove - stabilne mineralne vrste.
17. Koji su najei minerali u sedimentnim stijenama? Koji su pri tome najei minerali glina? Kako dijelimo klastine sedimentne stijene s obzirom na vezu meu zrnima i s obzirom na
veliinu zrna?
Sedimentne stijene sadre autigene i alotigene minerale. Autigeni minerali kristaliziraju iz vodene otopine dok alotigeni nastaju troenjem starijih stijena. Najei minerali su kremen,
tinjci, mineralna glina i karbonati. Najei minerali glina su montmorilonit, kaolinit, ilit.
S obzirom na veliinu zrna sedimentne stijene dijelimo na nevezane (nekoherentni) i poluvezane (koherentni) i vezane stijene, a s obzirom na veliinu zrna dijele se na ljunak, pijesak,
glinu, i prah.
18.Koje su dimenzije zrna ljunka (psefiti), pijeska (psamiti), praha (silititi) i gline (peliti)? Kako nastaju kemijske i organogene sedimentne stijene (navedi primjere)? Navedi faze u
procesu nastanka kemogenih sedimenata. to je pri tome precipitacija?
Dimenzije gline: < 0,002 mm, prah 0,002 - 0,06mm, pijesak 0,06-2,00mm, ljunak >2,00mm
Kemijske sedimentne stijene su nastale kristalizacijom iz otopine, a organogene su nastale taloenjem organskih tvari ili anorganskih skeletnih dijelova organizama. Kemijski nastale
sedimentne stijene su: vapnenac, dolomit, bigar, sige, travetin, gips...Organogene nastale sedimentne stijene su: dijatomit, radiolarit, spikulit... Kemogeni sedimenti nastaju direktnim
taloenjem iz zasiene vodene otopine. Minerali koji grade te stijene po kemijskom sastavu mogu biti karbonati, sulfati, kloridi i dr. Primjeri su sedra ,gips,kamena sol. Pri tome je
perciptacija taloenje.
19. Napii formule gipsa, kvarca i dolomita. U koju grupu stijena spada dolomit? Navedi tri osnovne vrste sedimentnih stijena s obzirom na sadraj kalcita i gline. to je to lapor i za to se
odreene vrste lapora koriste u graevini?
Gips CaSO42H2O, Kvarc SiO2, Dolomit CaCO3MgCO3. Dolomit spada u sedimentne karbonatne stijene. 3 osnovne vrste stijena s obzirom na
sadraj kalcita i gline: lapor, glinoviti vapnenac, kalcitina glina. Lapor je mijeana karbonatno-glinovita stijena sastavljena od razliitog odnosa zrnaca kalcita i estica
gline. Laporom se smatra stijena koja sadri kalcit i 20-80 % gline. Lapori s manje od 20 % gline su kalcitom bogati lapori, a oni koji sadre vie od 80 % gline su glinoviti (glinom
bogati) lapori. Lapori su vana sirovina za proizvodnju cementa (koritenje u graevini).
20. Kako nastaju metamorfne stijene? Koje zone postanka metamorfnih stijena razlikujemo s obzirom na tlak i temperaturu? Koje su osnovne karakteristike epizone, mezozone i
katozone?
Metamorfne stijene su stijene nastale preobrazbom postojeih magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena, uglavnom u dubljim dijelovima
litosfere, uz povean tlak i temperaturu. Znai pri promjenama fiziko- kemijskih uvjeta. Glavni inioci metamorfnih procesa jesu temperatura, tlak i
kemijski aktivni fluidi. Zone postanka metamorfnih stijena s obzirom na tlak i temperaturu razlikujemo: epizona, mezozona i katozona. Osnovne
karakteristike epizone: manja od 300C tlak-stres, vani minerali i stijene- serieit, klorit, talk, epidot, albit...tip metarmofoze je kinetski. Mezozona od
300 do 500C tlak- stres do hidrostatski, vani minerali i stijene - muskovit, biolit, coisit, epidot...tip metarmofoze je regionalan. katozona od 500 do

700C tlak - hidrostatski, vani minerali i stijene K-feldspat, hipersten, diopsid, granat, Ca-Na-plagioklasi gnajsi, granuliti...tip metarmofoze je
plutonski.
21. Kojim vrstama metarmofoze mogu biti podvrgnute postojee stijene? Iz kojih stijena nastaju metamorfne stijene? Po emu se odlikuju
kataklastina, termalna, dinamotermalna i plutonska metarmofoza?
Metamorfoza moe biti progradna i retrogradna, a vrste metarmofoze: kataklastina ili kinetika, termalna, dinamotermalna ili regionalna, plutonska,
ok-metamorfoza, pirometamorfoza. Metamorfne stijene nastaju iz postojeim magmatskim, sedimentnih i metamorfnih stijena, uglavnom u dubljim
dijelovima litosfere, uz povean tlak i temperaturu. Kataklastina se odlikuje po tome to se se javlja pri niim temperaturama i snanom stresu, kad
prevladava kataklaziranje ili drobljenje sastojaka. Termalna se javlja pri visokim temperaturama i relativno niskom tlaku, vana za kontaktnu
metamorfozu u obodu omotaa magmatskih tijela. Dinamotegmalna se javlja djelovanjem poveane temperature i tlaka. Uglavnom stresa, kad
nastaju stijene izrazite kriljave teksture, kristalasti kriljavci. Plutonska se javlja pri vrlo visokoj temperaturi i jakom hidrostatskom tlaku u dubljim
dijelovima litosfere, gdje metamorfoza ve granii s pretaljivanjem ishodinih stijena.
22. Poveanjem tlaka i temperature (progradna metamorfoza) ilit i montmorilonit prelaze u klorit i sercit. Zato se to dogaa? Moe li taj proces biti
reverzibilan, odnsono mogu li klorit i sericit ponovo prei u ilit i montmorilonit? Zato je to vano u inenjerskoj geologiji, tonije u graditeljskoj praksi?
To se dogaa zbog toga to pri progradnoj metamorfozi nastaju nove mineralne asocijacije s mineralima koji kristaliziraju pri viim temperaturama
negoli su bili sastojci prvobitne stijene prije metamorfoze. Taj proces ne moe biti reverzibilan, tj klorit i sericit ne mogu ponovo pre u ilit i
montmorilonit. To je vano u graditeljskoj praksi jer npr montmotilonit zbog svoje strukture upija puno vode i pri tome izrazito mijenja volumen to
znai da na objektima moe doi do ozbiljnijih oteenja.
23. Na temelju ega su razvrstane metamorfne stijene u prijedlogu europskih normi? Zbog ega nastaju razliiti metamorfni facijesi? to je to reliktna
struktura u metamorfnoj stijeni? to su mramori i kvarciti po mineralnom sastavu?
Natemeljumineralnogsastavazametamorfnestijene.
Karakteristinojedametamorfnestijenerazliitogamineralnogsastavapostiuravnoteutijekommetamorfizmaunekimodreenim,dovoljnoirokimgranicamatlakaitemperature,pri
emunastajuuvijekistemineralnezajednice.Stimusvezidefiniranjepojammetamorfnihfacijesa,ukojimanastajustijenerazliitogkemijskogsastavauodreenimfizikimuvjetima.
Koncepcijaometamorfnimfacijesimaprimijenjenajezagenetskuklasifikacijumetamorfnihstijena.Zatoseupetrologijimetamorfnihstijenasvesevieiupotrebljavarazlikovanje
metamorfnihstijenapremametamorfnimfacijesimaskritinimmineralnimasocijacijamakarakteristinimzaodgovarajueuvjetetlakaitemperature.Takojezavisoketemperature(800
1000C)inisketlakovekarakteristiansanidinitskifacijes.Zapostupneporastetemperatureitlakovakarakteristinisuovifacijesi:facijeszelenihkriljavaca,epidotamfibolitskifacijes,
granulitskifacijesieklogitskifacijes.
Metamorfizamkaoprocesmijenjastrukturei mineralnisastavstijene, promjenesuu fizikomi
kemijskomsastavuranijepostojeestijenekojunazivamoprotolit.Mnogeodmetamorfnihstijenazadravajunekeodznaajkiishodinihstijena(kemijskisastav, dijelommineralnisastav) alii
struktureprotolita-reliktnestrukture
Mramor i kvarcit su po mineralnom sastavu karbonati.
24. to je sloj? to je isklinjavanje a to izdanak sloja? Koji su elementi poloaja sloja? to je krovina, a to podina sloja? to su konkordantni, a to diskordantni slojevi? Koje vrste
diskordancije poznaje?
Sloj je geoloko tijelo omeeno jasno izraenim diskontinuitetima (slojnim plohama) od naslaga ispod i iznad njega. Izgraen je uglavnom od
istovrsnog materijala, taloenog u jednolikim uvjetima. Debljina sloja je malena u odnosu prema povrini koju zauzima.
Prirodni boni zavretak nekog sloja, manifestiran stanjivanjem, zove se isklinjavanje. Pojavljivanje sloja na povrini naziva se izdankom. Poloaj sloja
determinira njegovo pruanje, smjer nagiba i kut nagiba (ili samo nagib).
Slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja zovu se KROVINA, a slojevi ispod su PODINA.
Meusobno paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloeni, bez obzira na njihov nagib, nazivaju se konkordantnim ili konformnim slojevima.
Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano taloena, onda oni meusobno mogu biti pod nekim kutom. Takav odnos slojeva je diskordantan.
Vrste diskordancije: erozijska i kutna. Erozijska diskordancija nastaje onda kad se mlai slojevi taloe na erodirane starije naslage koje nisu jae
poremeene. Kutna diskordancija nastaje kad su mlai
slojevi taloeni pod nekim kutom u odnosu na starije, erodirane i tektonikom poremeene, naslage.
25. to su to stratigrafska i topografska krovina i podina sloja? Crteima objasni znaenje tih pojmova. Nacrtaj grafike oznake za poloaj: kosog,
prebaenog, horizontalnog i vertikalnog sloja!
Topografska krovina i podina je stijenska masa iznad promatranog sloja, odnosno ispod njega neovisno o njihovoj starosti, dok stratigrafsku krovinu
uvijek izgrauju mlai slojevi (taloeni su na starijim slojevima), a podinu stariji.

26. Koji su glavni dijelovi geolokog kompasa? Koje su strane svijeta zamijenjene na geolokom kompasu. Izmjeri zadani poloaj sloja i ucrtaj ga u
topografsku kartu!
Brunton kompas: mali dioptar, ogledalo, centralna linija, prozor, poklopac, konica, vijak za ponitavanje deklinacije, kuite, klinometar sa cjevastom
libelom, azimutni brojanik, centrina libela, veliki dioptar, vizir.
Clar kompas: skala klinometra, azimutni brojanik, konica, cjevasta libela, vijak za ponitavanje deklinacije, ploica za mjerenje kuta nagiba,
centrina libela.
Na geolokom kompasu su zamijenjene istok i zapad, odnosno podjela od 0do 360 oznaena je obrnuto od smjera kazaljke na satu. Zbog te
znaajke prilikom mjerenja ne treba preraunavati zapadne stupnjeve u istone i obrnuto, ve neki smjer u prirodi oitavamo izravno na kompasu.

27. to su to bore, rasjedi i navlake i zbog ega nastaju? to su sinklinala i antiklinala - skiciraj ih?! Koji su im osnovni dijelovi?
Bora je strukturna jedinica koja nastaje savijanjem stijena litosfere uglavnom zbog utjecaja tlakova prenesenih po slojevima. Rasjedi su osnovne
strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom povrinom. Po
paraklazi se dijelovi stijenske mase mogu izdizati, sputati i uzduno pomicati pod utjecajem vertikalnih (radijalnih) i horizontalnih (tangencijalnih)
tlakova. Navlake su strukture u litosferi kod kojih stijenske mase, koje su primarno bile jedne uz druge, nalazimo jedne na drugima. U prirodi esto
nalazimo starije mase navuene na rnlade. Meutim, to nije pravilo jer je mogue da i mlae mase budu navuene na starije.
Izboeni dio bore je antiklinala, a udubljeni dio bore je sinklinala.

Osnovni dijelovi: starost slojeva, srednji krak koji spaja sinklinalu i antiklinalu, osna ravnina koja dijeli antiklinalu i sinklinalu u 2 krila.
28. to je rasjed? to je paraklaza? Kako se dijele rasjedi s obzirom na poloaj paraklaze? to je skok a to hod rasjeda? to je normalni a to reversni
rasjed - skiciraj ih! Koje rasjede nazivamo transkurentnima?
Rasjed je osnovna strukturna jedinica u litosferi koja nastaje pomicanjem dijelova
stijenske mase po pukotini koja se naziva paraklazom ili rasjednom povrinom.
Paraklaza ili rasjedna povrina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreu kod formiranja rasjeda.
Razlikuju se tri tipa rasjeda: normalni, reversni i rasjed s horizontalnim pomakom.
Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila rasjeda. Hod rasjeda je horizontalno udaljavanje krila rasjeda.
Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u odnosu na podinsko ili kod kojeg se po vertikalnoj paraklazi
jedno od krila spustilo u odnosu na drugo. Reversni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo uzdiglo u odnosu na podinsko.

Rasjedi s horizontalnim kretanjem obiljeeni su samo kretanjem u pravcu pruanja paraklaze. Pri tom kretanju ne mora biti ni hoda ni skoka. Ali
pomak moe biti u dva smjera, pa razlikujemo desne i lijeve rasjede, prema tome jesu li krila jedno u odnosu prema drugome pomaknuta udesno ili
ulijevo. Takvi se rasjedi nazivaju transkurentni rasjedi.
29. to su pukotine? - koje su primarne a koje sekundarne? Kako utvrujemo poloaj pukotina? to su prsline? to je kliva? Koje osnovne znaajke
pukotina moramo poznavati za njihovo cjelovito definiranje? Kako dijelimo pukotine po kinematici nastanka?
Pukotine su plohe diskontinuiteta uzdu kojih nije dolo do veih pomaka u stijenskoj masi. Primarne pukotine, nastale u fazi formiranja stijene,
sekundarne, nastale zbog djelovanja endodinamskih i egzodinamskih faktora na ve formiranu stijenu.
Poloaj pukotine u prostoru odreen je koordinatama x, y, z toke u kojoj se ona nalazi. Kod dulje pukotine njezin se poloaj odreuje s dvije toke ili
vie.
Veoma sitne pukotine koje esto ne moemo registrirati okom, nazivaju se prsline.
Pukotinski kliva je sustav uskih, gustih, paralelno poredanih pukotina nastao pri boranju i rasjedanju terena u slojevitim stijenama.
Moramo poznavati: nain postanka (genezu), poloaj pukotine u prostoru i njezina orijentacija, oblik i dimenziju, zijev, vrstu i znaajke ispune i stanje
plohe pukotine
Po kinematici nastanka dijelimo tenzijske pukotine, pukotine smicanja i relaksacijske pukotine.
30. Koje oblike pukotina poznaje? to definira dimenziju pukotine? Kako dijelimo pukotine s obzirom na ispunu? Koje su bitne znaajke pukotinske
ispune? Zato je uope vana pukotinska ispuna?
Poznajem dijaklaze - pukotine neto veih dimenzija i leptoklaze - pukotine kojima su dimenzije manje. Prsline su pukotine koje se ne mogu registrirat
okom.
Dimenzija pukotine definirana je njezinom duljinom i irinom, a zijev oznaava otvorenost pukotine, tj. razmak mjeren duinom okomice na plohe
pukotine. Pukotinu s obzirom na ispunu definira materijal ispune pukotine. Bitne znaajke ispune pukotine su ispune prema mineralnom sastavu,
granulometriji, vrstoi i stupnju vlanosti. Pukotinska ispuna je vana zbog odnosa pukotine na okolnu stijenu.
31. to prouava egzodinamika i koji su glavni egzodinamski faktori? to je insolacija? O emu zavisi brzina vodnog toka?
Procese i pojave koje su nastale utjecajem vanjskih sila prouava egzodinamika. Zajedno s procesima i pojavama koje uzrokuju, egzodinamske sile
imaju odraz u dijelu litosfere u kojemu se odvija svekolika ljudska aktivnost. S obzirom na klimatske prilike, u nivalnom se podruju posebno izraava
utjecaj snijega i leda, u humidnom vode i organizama, a u aridnom insolacije i vjetra. Poznavanje utjecaja egzodinamskih sila omoguuje ocjenjivanje
podobnosti nekog terena za graenje te planiranje i projektiranje adekvatne zatite u sluaju njihova tetnog djelovanja.

Insolacija ili obasjavanje je proces kojim sunane zrake djeluju direktno na stijene litosfere te neprestanim zagrijavanjem i hlaenjem stijene uzrokuju
pukotine, odnosno, u konanosti, dezintegraciju stijenske mase.
Brzina vodnih tokova ovisi o mnogim faktorima, a ponajprije o nagibu terena, znaajkama stijena, koliini vode i hrapavosti povrine korita.

32. Kako dijelimo vode s obzirom na njihov poloaj u prirodi? to su meteorska, juvenila i konatna voda? Skiciraj vodonosnik u homogenim
granuliranim naslagama i opii njegove osnovne dijelove!
Razlikujemo atmosfersku, povrinsku i podzemnu vodu.
Najvea koliina vode u podzemlju nakuplja se infiltracijom oborina. To je meteorska ili vadozna voda. Manji dio nastaje kondenzacijom vodenih para,
uz mjestimino direktno spajanje vodika i kisika (juvenilna voda), a u nekim se stijenama od vremena njihova postanka nalaze neznatne koliine vode
(konatna voda).

33. Definiraj poroznost stijene? Koje vrste poroznosti poznaje? to je propusnost ili permeabilnost? Da li je vea ukupna ili efektivna poroznost, i o
kojoj od njih zavisi permeabilnost?
Poroznost je determinirana odnosom volumena pora i upljina u stijeni prema njezinu ukupnom volumenu. Vrste poroznosti: Postoji primarna ili
intergranularna poroznost (koju imaju nevezani sedimenti ljunci, pijesci i gline) i sekundarna ili pukotinska
poroznost (kod koje voda prolazi kroz pukotine vezanih stijena). Propusnost ili permeabilnost je kada stijena proputa vodu. Ukupna poroznost je vea
od efektivne poroznosti.
Permeabilnost zavisi o efektivnoj poroznosti jer koliina vode koja se moe dobiti iz stijene ovisi o efektivnoj poroznosti. to znai da slobodna voda je
ona koja se moe kretati u poroznom mediju, a kretati se moe samo u upljinama veim od dminezija kapilara.
34. Koje vrste vodonosnika poznaje? Skiciraj i kratko opii arteki vodonosnik! Opii u kratko podzemno teenje vode u kru!
Vodonosnici mogu biti takvi da je u njima slobodna voda, krka voda, podzemna voda pod tlakom (subarteka i arteka) te podzemne vode pukotina i
ila (mineralne i termalne).

Podzemna voda u kru, za koji je karakteristina sekundarna (pukotinska) poroznost, moe se pojaviti kao koncentrirani vodni tok, kao podzemna
voda sa slobodnim vodnim licem ili bez njega te kao arteka krka voda (kad se krki vodonosni kolektor nalazi izmeu nepropusnih slojeva). U kru
su podzemne vodne komunikacije brojnije i bolje razvijene od povrinskih. Voda u podzemlju kra tee razvijenim pukotinskim sustavima, pri emu
postojee pukotine modelira i iri. Postupno
proirenje pukotina nastaje zbog otapanja karbonatnih stijena, koje moe biti veoma intenzivno ako voda sadri ugljik-dioksid i kiseline.
35. to su ponori, estavele, izvori (ili vrela), vrulje? Koje osnovne vrste izvora poznaje? Kako dijelimo speleoloke objekte prema hidrogeolokoj
funkciji?
Ponori su pukotine ili udubine koje povrinski dio terena u kru povezuju s podzemnim vodnim tokovima. Nastali su erozijskim i korozijskim radom
vode du dubokih pukotina. Estavele su specifini izvori koji postoje samo u kru, kojima voda izlazi na povrinu za vrijeme visokih podzemnih
vodostaja, a za vrijeme niskih podzemnih vodostaja preuzimaju ulogu ponora. Ako podzemna voda izae na povrinu, mjesto njezinog izlaenja
nazivamo izvorom ili vrelom. Ako neko vrelo izbija na morskom dnu, ispod razine morske vode nazivamo ga vrulja. Osnovni tipovi izvora su silazni i
uzlazni izvori. Podtipovi su preljevni izvori, podmorski izvori ili vrulje, estavele, gejziri, izvori mineralnih i termalnih voda. Speleoloki objekti prema
hidrogeolokoj funkciji mogu biti izvori, ponori, estavele, protoni spiljski objekti i vrulje.
36. Kako se formiraju slatkovodni vodonosnici u priobalju i na otocima (u uvjetima postojanja vodopropusnih naslaga)? O emu govori GhybenHerzbergov zakon?
Slatkovodni vodonosnici u priobalju i na otocima se formiraju tako to valovi donesu razne materijale koji se kasnije formiraju u vodonosnike.
Ghyben-Herzbergov zakon je zakon koji nam odreuje koliko se slatke vode nalazi ispod razine mora na nekom otoku izgraenom od sedimentne
klastine stijene. Ghyben - Herzbergov zakon ne daje pouzdane podatke. On glasi
hs = f / (s f )* hf
Pri tome je:
hs dubina slatke vode od kote mora do kontakta slatke i slane vode
hf visina razine slatke podzemne vode iznad kote mora;
f - gustoa slatke vode;
s - gustoa slane vode.

37. ime je uvjetovana dinamika mora i oceana? Objasni pojmove: plime i oseke, morskih struja i valova! to je eustazija?
Dinamika mora i oceana uvjetovana je odnosima u Sunevu sustavu, razlikama u temperaturi, odnosno koncentraciji morske vode, promjenama u
atmosferi, potresima i aktivnostima podmorskih vulkana, a manifestira se pojavama plime i oseke, morskih struja i valova. Morska doba (plima i
oseka) nastaju zbog djelovanja privlane sile Mjeseca i rotacije Zemlje. Variraju s Mjeseevim fazama jer nastaju kao posljedica
Mjeseeve privlane sile. Mjesec jae privlai jedinice mase na povrini nego u unutranjosti. Zbog toga se Zemljin vodeni pokriva na strani prema
Mjesecu jae
izboi nego litosfera ispod njega. Morske struje nastaju djelovanjem vjetra, plime,
oseke i razliite gustoe morske vode uzrokovane nejednakom temperaturom i koncentracijom. Valovi nastaju zbog utjecaja vjetra, odnosno zranog
strujanja iznad morske povrine. Ali, oni mogu lokalno i regionalno nastati i od podmorskih erupcija vulkana, podmorskih klizanja i potresa. Morska se
razina u geolokoj prolosti Zemlje mijenjala preteito zbog klimatskih promjena, to se naziva eustatikim pokretima ili
eustazijom.

38. to je erozija i koje vrste erozije poznaje? to je to denudacija? to je eolska a to glacijalna erozija?
Pojam erozija oznauje mehaniko razaranje stijena djelovanjem vanjskih, egzodinamskih sila, a moe biti: erozija vodom, koja se manifestira kao:
-regionalna ili pluvijalna (kiom)
- fluvijalna (vodenim tokovima)
glacijalna erozija (erozija ledom i snijenim lavinama)
eoloska erozija (erozija vjetrom).
Egzodinamski faktori djeluju mehaniki i kemijski na povrinski dio stijena, to rezultira njihovim ogoljavanjem, a time i zaravnavanjem i sniavanjem
reljefa. Taj proces naziva se denudacija. Eolska erozija nastaje mehanikim radom vjetra, a osobito je izrazita u podrujima bez vegetacije. Glacijalna
erozija oznauje proces mehanikog razaranja i prenoenja stjenovitog materijala kao rezultat rada ledenjaka.

39. to su klizita, a to odroni - zato nastaju? Koji faktori utjeu na formiranje klizita? Razlika izmeu klizanja i puzanja tla?
Klizita su pojave pomicanja povrinskih dijelova terena na padinama vee ili manje dubine, zbog ega su veoma opasna za sve graevine. Do
klizanja dolazi zbog poputanja kohezijskih sila meu esticama stijena i nedovoljnog trenja izmeu njih. Odroni su pojave do kojih dolazi u vrstim
stijenama na strmim padinama, u sluajevima kad su diskontinuiteti u stijeni blae nagnuti od nagiba padine.
Na formiranje klizita utjeu razliiti faktori. Vaniji faktori su: promjene u nagibu padine, promjene optereenja na padini, udari i vibracije, promjene u
sadraju vode u terenu, djelovanje podzemnih voda, promjene u vegetaciji, troenje stijena. Razlika izmeu puzanja i klizanja tla je ta to je puzanje
proces laganog pomicanja povrinskog rastroenog dijela stijena u kojem nastaju plastine deformacije to rezultira deformacijom padina i kosina,
nazivamo puzanje. A kod klizanja dolazi do pomicanja povrinskih dijelova terena na padinama.

40. Koji osnovni elementi determiniraju prirodnu stabilnost padina (kosina) i mogunost aktiviranja klizita?
Osnovni elementi koji determiniraju prirodnu stabilnost padina i mogunost aktiviranja klizita: - promjene u nagibu padine do kojih dolazi zbog
djelovanja
egzodinamskih procesa ili nepravilnih graditejjskih zahvata (erozija, ustrmljivanje kosine padine). Ovdje spada i nezaustavljivi prirodni proces
poveanja nagiba padina uslijed neotektonskih i recentnih tektonskih pomaka;
- promjene optereenja na padini, uzrokovane promjenom postojeeg rasporeda masa u smislu dodatnih optereenja ili rastereenja padine
(deluvijalne i aluvijalne nakupine, gradnja nasipa, zasjecanja padine i sl.);
- udari i vibracije nastali djelovanjem endodinamskih faktora (potresa), kretanjem tekih vozila i miniranjem;
- promjene u sadraju vode u terenu izazvane dugotrajnim oborinama nakon sunog razdoblja, to rezultira poremeajem prirodnog stanja podzemne
vode u padini, odnosno naglim podizanjem njene razine, poveanjem brzine podzemnog teenja te promjenama hidraulikog gradijenta;
- djelovanje podzemnih voda, u smislu promjena strujnog tlaka vode i njezinog reima (to negativno uljee na ravnoteu stanja u padini);
- promjene u vegetaciji nastale nekontroliranom sjeom stabala omoguuju poveano djelovanje egzodinamskih faktora, promjenu reima podzemnih
voda i dovode do smanjenja stabilnosti padine;
- troenje stijena, nastalo zbog utjecaja egzodinamskih faktora, rezultira slabljenjem kohezijskih sila meu esticama, to dovodi do smanjenja
vrstoe materijala na smicanje u padini.
41. Nabroji glavne suvremene egzodinamske procese i pojave! to su asekventna, konsekventna i insekventna klizita? Koji su osnovni razlozi
formiranja klizita, kako se mogu sanirat?
Egzodinamski procesi i pojave: denudacija, erozija, akumulacija, abrazija, klizanje u stijenama, odronavanje, osipanje, sufozija i likvefakcija.
Asekventna klizita su klizita kod kojih je klizni materijal jednak materijalu zaobljene klizne plohe. Konsekventna klizita su klizita kod kojih je klizni
materijal drugaiji po sastavu od materijala po kojem klizi. Insekventna klizita su klizita kod kojih su i klizni materijal i materijal po kojem klizi
izgraeni od vie razliitih stijena.
Na formiranje klizita utjeu razliiti faktori. Vaniji faktori su: promjene u nagibu padine, promjene optereenja na padini, udari i vibracije, promjene u
sadraju vode u terenu, djelovanje podzemnih voda, promjene u vegetaciji, troenje stijena. Saniranje pokrenute stijenske mase moe se obaviti:
- ureenjem povrinske odvodnje,
- potpornim konstrukcijama, za spreavanje erozije noice klizita uz obale voda tekuica, jezera ili mora, te za optereenje noice klizita u
zasjeenim i usjeenim dijelovima terena,
- poveanjem vrstoe materijala (metodama injektiranja, toplinski, elektroosmozom i elektrokemijski),
- promjenom oblika padine, to je efikasno ako se klizanje dogaa po plohi priblino cilindrinog oblika, i to optereenjem noice klizita materijalom
koji se moe dobiti i rastereenjem gornjeg dijela klizita,
- dreniranjem podzemne vode kopanim drenovima i buenim cijevnim drenovima, kojima se smanjuje uzgon, porni tlak i hidrodinamini utjecaj
podzemne vode u terenu,
- zamjenom materijala (materijal u kliznom tijelu nie posmine vrstoe se dijelom ili potpuno zamjenjuje materijalom (obino nekoherentnim) bolje
posmine vrstoe,
- poumljavanjem terena.

42. to je sufozija? to je likvefakcija? U koje vrste procesa spadaju ove pojave?

Sufozija je proces koji se odvija u koherentnim i inkoherentnim stijenama, a rezultira ispiranjem sitnih estica radom tekuih podzemnih voda u
terenu. Likvefakcija je proces koji nastaje u nekoherentnim (nevezanim) sedimentima zasienim vodom. Manifestira se potpunim gubitkom vrstoe
zbog naglog porasta pornih tlakova (pod utjecajem dinamike pobude) i njihovim prijelazom u tekue stanje. Ove pojave spadaju u egzodinamske
procese.
43. Na emu poiva teorija tektonike ploa? Koja je razlika izmeu fikstike i mobilistike koncepcije formiranja i poloaja kontinenata? Koji su glavni
dokazi u prilog mobilistike teorije?
Amerikiznanstvenik,filozofipolitiarBenjaminFranklin(1782)postaviojehipotezu:"Zemljinakorajevjerojatnoljuskakojaplutanatekuojunutranjosti.Dakle,povrinaZemljebi
semoglapomicatiirazoritipodutjecajem
snanihgibanjatekuinanakojimalei."Fiksistika koncepcija polazi od nepromjenjivosti poloaja kontinenata, uz koje iz geosinklinalnih prostora nastaju i
prirastaju novi mladi borani gorski lanci. Mobilistika koncepcija ima osnovu u mijenjanju poloaja dijelova litosfere tijekom razvoja Zemlje. Njezin se
poetak vezuje uz istraivanja A. Wegenera koji je 1912. godine nakon provedene analize procesa nastanka kontinenata i oceana zakljuio da se
kontinenti pomiu, ime je dano logino tumaenje slinosti obrisa nekih kontinenata. Mobilistika koncepcija obuhvaa u biti sve one stavove kojima
je osnova u kretanju ploa litosfere po plastinom sloju astenosfere. Uzroci kretanja pripisuju se u najveoj mjeri konvekcijskom (toplinskom) strujanju
koje je u neposrednoj vezi s kretanjem magme, ali i gravitacijskim silama. Kretanja u litosferi objanjavaju se i privlanim silama Sunca, Mjeseca i
drugih svemirskih tijela. Ona izazivaju kretanja magme, to rezultira velikim valovitim izvijanjem, oscilacijama i lomovima u Zemljinoj kori, te kretanju
njezinih odvojenih dijelova.

Glavni dokazi u prilog mobilistike teorije su to to se u mobilistikoj teoriji kontinenti pomiu, dok u fiksistikoj kontinenti ne mjenjaju svoj poloaj.
44. to je astenosfera i ime rezultiraju pokreti u njoj? Objasni granice litosfernih ploa! to su zone subdukcije (konzumacije, destrukcije) i prirasta
(konstrukcije, akrecije) oceanske kore? Kako nastaju i funkcioniraju transformne (neutralne, konzervativne) granice litosfernih ploa?
Astenosfera je podruje Zemlje koje se protee izmeu 100 i 200 km ispod povrine. To je slaba ili "meka" zona u gornjem platu, a lei neposredno ispod litosfere. Postoje 3 vrste granica
litosfernih ploa: Divegentne granice ploa, na kojima se ploe meusobno razdvajaju i udaljavaju, Konvergentne granice ploa, na kojima se jedna ploa kree prema drugoj i podvlai i
Transformna granica ploa, gdje se ploe pomiu (klize) subparalelno, jedna pored druge u suprotnim smjerovima.
Pokreti u astenosferi rezultiraju pomicanjem ploa du granica koje mogu biti divergentne (konstruktivne ili akrecijske), konvergentne (destrukcijske
ili konzumacijske) i transformne (neutralne ili konzervativne).
Konvergentne granice su mjesta na kojima se ploe pribliavaju, a nazivaju se jo i zonama subdukcije. Razlikuju se duboke ili B-subdukcije i plitke,
kontinentalne (krustalne) ili A-subdukcije. Zona prirasta je mjesto na kojima se ploe meusobno razdvajaju i udaljavaju i tu nastaje nova oceanska
kora. Tj to je mjesto prirasta. Transformne granice nastaju tako kad ploe klize jedna pored druge, tu nastaje transformna granica. Transformna
granica funkcionira tako to zbog trenja ploe ne mogu jednostavno kliziti jedna pokraj druge. Tonije, pritisak se nakuplja u obje ploe sve dok ne dosegne stupanj prekoraenja
praga deformacije stijena, kada se akumulirana potencijalna energija oslobaa u vidu deformacije na obje strane rasjeda. Deformacija je akumulativna i trenutna, i ovisi o reologiji stijene rastezljiva donja kora i plat akumuliraju deformaciju postupno putem posmicanja, pri emu krhka gornja kora reagira lomljenjem ili trenutnim otputanjem pritiska, koje izaziva kretanje
du rasjeda. Rastezljiva povrina rasjeda moe takoer otpustiti pritisak kada je stupanj deformacije prevelik. Energija otputena trenutnim pritiskom je uzrok potresa, uestalog fenomena
du transformnih granica.
45. Objasni postvulkanske pojave, kao to su to: fumarole, solfatare, mofete i gejziri? Na to ukazuje njihova prisutnost?
Kad intenzivna vulkanska aktivnost prestane, na povrinu mogu izlaziti razliiti plinovi i pare iz magme koja u nutrini litosfere jo nije posve ohlaena.
To su postvulkanske pojave, a meu njima su vanije: fumarole- u kojima prevladavaju vodena para i neki plinovi razliitog sastava, solfatare
-specifian oblik fumarola u kojima prevladava sumporovodik (H2S), mofete-pukotine kroz koje izlazi ugljik-dioksid (CO2), a obino su predznak
prestanka intenzivnije vulkanske aktivnosti, gejziri- izvori koji povremeno izbacuju vruu vodu i paru u obliku vodoskoka.
Njihova prisutnost ukazuje na to da nutrina litosfere jo nije posve ohlaena ali i da je prestala intenzivna vulkanska aktivnost.

46. to su potresi i kako nastaju? Kakvi mogu biti potresi po podrijetlu? Jesu li povezane pojave potresa i vulkanizama? to je hipocentar, a to
epicentar potresa? to su potresni P, S, i L-valovi? Na kojim granicama litosfernih ploa se pojavljuju plitka, a na kojima duboka potresna arita?
Seizmika aktivnost je rezultat endodinamskih procesa, a manifestira se pojavama potresa. To su kratkotrajne vibracije Zemljine kore
koje, iako
traju svega nekoliko sekundi, na povrini litosfere mogu izazvati katastrofalne posljedice. Prema novim postavkama globalne tektonike potresi nastaju
pomicanjem litosferskih ploa. Po podrijetlu potresi mogu biti: tektonskog podrijetla koji ine 90% svih potresa na Zemlji, vulkanski - 7% i urueni
potresi nastali uruavanjem stijenske mase u podzemlju (3%). Povezane su pojave potresa i vulkanizma jer distribucija vulkana na Zemlji prikazuju
povezanost tektonike ploa i vulkanizma. A potres nastaje pomicenjam tektonskih ploa. Hipocentar je mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje, a
mjesto vertikalne projekcije hipocentra na povrini, u kojem se osjeti najjai udar, naziva se epicentar. Longitudinalni valovi, undae primae ili P-valovi
najbri su, vibriraju u smjeru irenja potresnog udara, izazivaju stezanje i rastezanje stijenske mase, ire se konveksno prema sreditu Zemlje, a
brzina im raste s dubinom. Transferzaini valovi, undae secundae ili S-valovi sporiji su od P-valova za oko 1.7 puta, a vibriraju okomito na smjer irenja.
Dugi valovi, undae longae ili L-valovi ire se samo kroz litosferu, paralelno s njezinim lupinama i najsporiji su, a imaju i najmanju vanost. Slabiji
potresi plitkih arita nastaju u podruju oceanskih hrptova i transformnih rasjeda, a oni jai - s dubokim aritima, u
zonama subdukcija.

47. Koja je ljestvica s obzirom na opisane znaajke intenziteta potresa u epicentru, najprihvatljivija za graditeljstvo i radi ega? Od kojih temeljnih
znaajki polazi MSK-64 ili UNESCO ljestvica inteziteta?
S obzirom na opisane znaajke intenziteta potresa, Ijestvica MSK-64 najpotpunija je (i za graevinarstvo najprihvatljivija) od svih do sada predloenih
jer polazi od vrste graevina te vrste i koliine oteenja nastalog potresom odreenog stupnja. Temeljne znaajke od kojih polazi MSK-64 Ijestvica, s
razredbom i opisom potresa od V. do XII. stupnja. 1. Tipovi zgrada (zgrade koje nisu primijenjene aseizmike mjere), 2. Koliinske znaajke (postotni
odnos oteenih graevina prema postojeem broju graevina), 3. Klasifikacija oteenja, 4. Grupirana obiljeja ljestvice. Intezitet potresa (izraen u
stupnjevima od V. do XII) V - Dosta jak potres - budi iz sna, VI - Jak potres - izaziva paniku VII - Silan potres - izaziva oteenja graevina, VIII tetan potres - izaziva jaka oteenja zgrada, IX Ogranieno razoran potres - izaziva opa oteenja graevina, X - Razoran potres - izaziva ope
ruenje zgrada, XI - Pustoni potres - izaziva katastrofu, XII- katastrofalni potres - izaziva promjene reljefa.

48. Opii neke: tipove zgrada, koliinske znaajke, klasifikacije oteenja i grupna obiljeja UNESCO ljestvice inteziteta potresa!
Tipovi zgrada: Tip A - zgrada od neobraenog kamena, seoske zgrade od nepeene opeke, kue oblijepljene glinom, Tip B - obine graevine od
peene opeke, zgrade od blokova i montane zgrade od prirodnog obraenog kamena, kao i one s djelomino drvenom konstrukcijom. Tip C armirano-betonske zgrade i dobro graene drvene zgrade. Koliinske znaajke (postotni odnos oteenih graevina prema postojeem broju
graevina) - pojedine - do 5%, mnoge - do 50%, veina - priblino 75%. Klasifikacija oteenja
1. Prvi stupanj - laka oteenja: sitne pukotine u buci, osipanje komadia i ljuskica morta i boje sa zidova i stropova. 2. Drugi stupanj - umjerena
oteenja: manje pukotine u zidovima, opadanje krupnih komada buke, padanje crijepa s krova, pojava pukotina na dimnjacima i padanje dijelova
dimnjaka. 3. Trei stupanj - tea oteenja: vee i dublje pukotine u zidovima, ruenje dimnjaka. 4. etvrti stupanj - razaranje: pucanje zidova,
otvorene pukotine, djelomino ruenje zgrada, razaranje konstruktivnih veza, ruenje unutranjih zidova. 5. Peti stupanj - totalna oteenja: potpuno
ruenje zgrada. Grupna obiljeja UNESCO ljestvice inteziteta potresa: a) ljudi i okolina koja ih okruuje, b) graevinske konstrukcije, c) prirodne pojave
49. Osnovne vrste stijena i njihove najbitnije znaajke. Zato je primarna i nezaobilazna uloga inenjergeologa u graditeljstvu?
U inenjerskoj geologiji razlikujemo vezane ili vrste, poluvezane ili koherentne i nevezane ili inkoherentne stijene. Najbitnije znaajke vrstih stijena
su porozitet, propusnost, higroskopnost, otpornost na smrzavanje i grijanje, prostorna masa, statika i dinamika vrstoa, habanje te modul
elastinosti i obradivosti. Svojstva poluvezanih stijena su mineralni sastav, higroskopnost, plastinost, elastinost, ljepljivost, stiljivost, kohezija,
vodopropusnost, bubrenje i skupljanje. Najvanija svojstva nevezanih stijena su mineralni sastav, granulometrija, porozitet, propusnost, stiljivost, kut
unutranjeg trenja i kohezija.
Podefinicijiudrugeinenjergeologaininjerskageologijajeprimjenageolokihpodataka,tehnikaiprincipauistraivanjuprirodnognastankastijenaitalailipodzemnihvodausvrhu
jamstvadasugeolokifaktorikojiutjeunalokaciju,planiranje,oblikovanje,projektiranje,graenjeiodravanjeinenjerskihkonstrukcija,teotkrivanjerezervipodzemnihvodabili
temeljitoprepoznatiteadekvatnointerpretirani,koriteniiprikazanizaprimjenuuinenjerskojpraksi.Ainenjergeolognamdostavljatepodatkekojisubitnizagraditeljstvo.

50.tojeRQDindeks?Kojesunajpoznatijesuvremeneklasifikacijestijenautunelogradnji?NakojihestparametrasetemeljiRMRiligeomehanikaklasifikacijastijena,igdjese
primjenjuje?
RQD indeks je postotak cjelovitosti stijene. Mjeri se u buotini gdje se gleda razmak izmeu pukotina na promatranom dijelu (obino visine 1 m)
stijene. Najpoznatije su: 1. MRMR - Modified Rock Mass rating system for mining MBR, objavili su Cummings i dr. (1982), 2. SRM (Slope Mas Rating),
Romana 1985, 3. Qtbm(tbm u indeksu) (Q sistem prilagoen strojnom iskopu tunela) (Barton, 2000)
RMR parametri: 1. jednoosna tlana vrstoa 2. Indeks kvalitete jezgre (rock qualiti designation index-RQD) 3. Razmak diskontinuiteta (diskontinity
spacing) 4. Stanje diskontinuiteta, 5. Uvjet podzemne vode 6. Orijentacija diskontinuiteta. Geomehanika klasifikacija prvenstveno je namjenjena
definiranju podgrade tunela i drugih podzemnih graevina u graevinarstvu.
51. Koja su glavna razdoblja geoloke prolosti i po emu su ona znaajna (tablica razvoja i bitnih dogaanja na Zemlji)? Objasni bitne trenutke
nastanka kontinenata u svijetlu mobilistike koncepcije (za odgovor na pitanje moe se koristiti i tablini prikaz ''vremenskog slijeda razvitka ivota i
vanijih geolokih dogaanja na zemlji'')!
Geoloka prolost se dijeli na prekambrij, paleozoik, mezozoik i kenozoik.

52. to je geoloka karta, to mora sadravati? Na koji nain se oznaavaju starosti, vrste stijena i razliiti i drugi sadraji?
Geoloka karta je na topografskoj podlozi grafiki prikaz terena, starosti stijena, njihova sastava i meusobnih odnosa te ostalih vanih geolokih pojava.
Geoloka karta morasadravati: kartu, legendu kartiranih jedinica, legendu standardnih oznaka, geoloki stup i geoloki profil (presjek). Ako je karta bojana onda se propisanom bojom
oznaavaju utvrene jedinice, a ako je karta izraena crno-bijelom tehnikom, onda se koriste odgovarajua sjenanja.