Sveučilište Sjever

Preddiplomski stručni studij Graditeljstvo

GEOLOGIJA ZA GRAĐEVINARE

prof. dr. sc. Tatjana Vlahović

 Literatura

Vlahović, T. (2010): GEOLOGIJA za građevinare.

Sveučilišni udžbenik. Građevinsko-arhitektonski
fakultet.
 Opće značajke i podjela geologije.

Zemlja unutar Sunčeva sustava. Građa

Zemlje.

Mogućnost primjene rezultata geoloških

istraživanja.
 OPĆE ZNAČAJKE I PODJELA
GEOLOGIJE

Geologija - prirodna znanost o razvitku, strukturama i dinamici

Zemljine kore ili litosfere.

Naziv prvi put uvodi biskup Richard de Bury 1473. g.

U znanstvenoj literaturi naziv geologija je uvršten tek u drugoj polovici

18. st.

U sklopu geologije nalazi se više ravnopravnih znanstvenih grana koje

se međusobno razlikuju prema predmetu proučavanja i metodama
primijenjenim u istraživanjima:
 Geodinamika - proučava djelovanje egzogenih i endogenih sila
koje djeluju u litosferi i na njezinoj površini (uzroci promjena u
litosferi).

 Geotektonika - proučava i rekonstruira prostorne odnose među

stijenama litosfere (posljedice promjena u litosferi).

Elementi ove dvije grane se zajedničkim imenom zovu OPĆA

GEOLOGIJA.

 Stratigrafska geologija - bavi se rekonstrukcijom razvitka

Zemljine kore, odnosno određivanjem relativne i radiometrijske
starosti stijena litosfere.

 Mineralogija - proučava i sistematizira minerale.

 Petrografija - proučava mineraloške, strukturne i fizičko-mehaničke

značajke stijena te način pojavljivanja. Ona je dio petrologije koja
se uz spomenuto bavi i proučavanjem uvjeta postanka.
 Hidrogeologija - proučava podzemne vode, njihov postanak,
geološki okvir u kojemu se nakupljaju i teku, kakvoću i njihovo
djelovanje u litosferi.

 Inženjerska geologija - proučava geološku građu, petrografske i

fizičko-mehaničke značajke stijena i terena za potrebe različitih
gospodarskih grana, a nezaobilazna je u graditeljstvu.

Geofizika – proučava fizikalne pojave i promjene u atmosferi, litosferi

i unutarnjim dijelovima Zemlje – različite primjenjive znanstvene
grane:

 Inženjerska geofizika - bavi se utvrđivanjem fizičko-mehaničkih

svojstava stijena i terena predviđenih za izgradnju te prognoziranjem
promjena do kojih bi moglo doći tijekom građenja ili u fazi
eksploatacije.

 Inženjerska seizmologija - proučava seizmičke pojave i njihove

posljedice na građevinske objekte radi što sigurnijeg građenja u
seizmički aktivnim područjima.
 Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u je usvojen
termin ”geološko inženjerstvo” koji u sebi povezuje:

- inženjersku geologiju
- hidrogeologiju
- inženjersku geofiziku
- mehaniku stijena
- mehaniku tla
 ZEMLJA UNUTAR SUNČEVA SUSTAVA
 Zemlja - jedan od osam planeta Sunčeva sustava koji se oko Sunca
kreću u približno istoj ravnini i u istom smjeru

 MERKUR
 VENERA
 ZEMLJA
 MARS
 JUPITER
 SATURN
 URAN
 NEPTUN
 PLUTON – od 2006 – patuljasti planet

 u Sunčevu sustavu - još 60 satelita i više od 2000 asteroida i planetoida,

smještenih uglavnom između Marsa i Jupitera
 Zemlja - udaljena od Sunca 150 milijuna kilometara i ima jedan
prirodni satelit - Mjesec

 o postanku Zemlje i ostalih članova Sunčeva sustava - različite

teorije i hipoteze

 u znanosti su najzastupljenije dvije:

1. ”big bang”

2. svemir je nastao iz energijom bogatog vakuuma nakon prelaska te

energije u materiju
 GRAĐA ZEMLJE

 Zemlja kao sustav se sastoji od nekoliko koncentričnih lupina (zona):

1. atmosfera - zračni omotač, sastavljen od dušika, kisika, ugljičnog

dioksida, dušičnog oksida, amonijaka, prašine i mikroorganizama

2. hidrosfera - vodeni Zemljin pokrivač, sastavljen od slane vode oceana

i mora te slatke vode na površini i u podzemlju kontinenata

3. litosfera - površinski Zemljin pokrivač, prosječne debljine 40 km u

području kontinenata i 10 - 12 km u oceanskim područjima

 kontinentalna kora i oceanska kora

GRAĐA ATMOSFERE
GRAĐA ZEMLJE
 kontinentalna kora (granitna kora, sial – Si, Al) - gornji dio litosfere
- pretežito granitni sastav, malo sedimenata - nije kontinuiran, nedostaje
na dnu oceana, relativna gustoća - 2,7 g/cm3

 oceanska kora (bazaltna kora, sima – Si, Mg) - ispod kontinentalne

kore - pretežito bazaltni sastav - izgrađuje dno oceana, relativna
gustoća - 2,95 g/cm3


4. plašt - unutarnji dio Zemlje koji od granice s litosferom seže do
dubine 2900 km, relativna gustoća - 2,3 g/cm3 i 6,5 g/cm3

- sastoji se os tri dijela:

1. gornji dio - stjenovitog karaktera

2. srednji dio - astenosfera
3. donji dio - mezosfera

5. jezgra (barisfera) - središnji dio Zemlje koji seže od 2900 km

do središta, a sastoji se od slobodnih teških metala, Fe i Ni, s
visokom relativnom gustoćom (oko 11 g/cm3)

- unutarnja jezgra je u čvrstom stanju, a periferni dio predstavlja

metalnu tekuću masu
Zonalnu građu Zemlje potvrđuju različite pojave:

1. povećanje temperature i gustoće od površine prema središtu

2. širenje potresnih valova kojima je dokazano više diskontinuiteta od

kojih su najvažniji:

 Conradov diskontinuitet - na granici granitnoga i bazaltnoga sloja

litosfere

 Mohorovičićev diskontinuitet – na granici litosfere i plašta

 Wiechert – Gutenbergov diskontinuitet – na granici plašta i jezgre

 Lehmannov diskontinuitet - u jezgri - između vanjskoga i

unutarnjega dijela
Zemlja - oblik geoida - tijelo kojem se površina u kontinentalnom
dijelu izdiže iznad površine elipsoida, a u oceanskim prostorima se
nalazi ispod nje
.

gravitacija i centrifugalna sila rezultiraju silom teže - najmanja na

ekvatoru, najveća na polovima
 Zemlja se ponaša kao relativno slab magnet (dipol) - pozitivni pol
- na južnoj sferi, a negativni na sjevernoj

 geografski i magnetski polovi

Zemlje se ne podudaraju

 kut magnetske deklinacije

- kut između geografskog i
magnetskog pola - različit na
različitim mjestima litosfere

 kut magnetske inklinacije - kut što ga zatvara magnetski

meridijan s horizontalnom ravninom - različit na različitim mjestima
litosfere
 temperatura (T) Zemlje - rezultat djelovanja dvaju izvora:
Sunca i stalnih radioaktivnih procesa koji se zbivaju u njenoj
unutrašnjosti

 toplinska energija Sunca djeluje na površinu litosfere, ali se njezin

utjecaj odražava i plitko pod površinom; ispod površine - zona u
kojoj je T =const. i uglavnom odgovara sred. god. temperaturi
promatranog područja - granična zona - neutralni
temperaturni sloj

 povećanjem dubine temperatura Zemlje raste od neutralnog sloja

(rudnici, duboke bušotine, lave vulkana - i do 1200 ˚C, te vode
gejzira (do +90 ˚C) i izvori pregrijane vodene pare do +190˚C)
 geotermijski stupanj - dubinski razmak u m potreban radi
povećanja temperature za 1 ˚C; u prosjeku - za Europu 32,3 m

 karte geoizoterma - linije što spajaju sva mjesta jednake

temperature u dubini - na temelju poznavanja geotermijskog
stupnja

 geotermijski gradijent - definira porast temperature prema

određenoj dubini, obično oko 100 m
 MOGUĆNOST PRIMJENE REZULTATA
GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

Rezultati geoloških istraživanja omogućuju cjelovitije upoznavanje

građe prostora u kojem živimo i stim u svezi razumiojevanje
postojeće morfologije i morfoloških pojava, a koriste nam u svim
segmentima života.

 Graditeljstvo
 Rudarstvo i naftno rudarstvo
 Energetika
 Vodoopskrba
 Poljodjelstvo i šumarstvo
 Zaštita okoliša
Graditeljstvo

 posebna pozornost se posvećuje načinu i mogućnostima

temeljenja, stabilnosti i zaštiti kosina, stabilnosti podzemnih iskopa te
uvjetima rada u različitim stijenama

 za pravilno planiranje i izvođenje neke građevine potrebno je

poznavati sastav stijena, njihove međusobne odnose i fizičko-
mehanička svojstva, te dinamiku određenog područja

 dobivanje spoznaja o nosivosti, izboru alata za rad, vrsti i količini

eksploziva, mehanizaciji, planiranom završetku radova…
Rudarstvo i naftno rudarstvo

 geološkim istraživačkim radovima se određuje orijentacija prema

najkvalitetnijim i najizdašnijim mineralnim sirovinama

 nezaobilazna istraživanja u svim fazama, od projektiranja

optimalnog pristupa do načina eksploatacije

Hidroenergetske građevine i postrojenja

 rezultati geoloških istraživanja će odrediti optimalnu lokaciju

podzemnih građevina, brana i akumulacija (posebice njihove
vododrživosti u kršu)...
Vodoopskrba i zaštita voda

 geološka istraživanja pretpostavljaju smjer toka podzemne i

površinske vode, količinu protoka...

 kreiraju optimalna rješenja vodozahvata

 vrlo bitna hidrogeologija – nemjerljivi doprinos

Poljodjelstvo i šumarstvo

 negativne posljedice egzodinamskih faktora zbog nekontrolirane

sječe šuma na padinama…

 ne kritičko pretvaranje planinskih pašnjaka u plodne oranice

Zaštita okoliša

 geološka istraživanja daju važne odgovore na pitanja vezana uz:

 zaštitu prirodnih padina i izvedenih kosina od erozije

 o mogućnostima i rješenjima sanacije klizišta i odrona
 zaštiti podzemnih voda od onečišćenja
 odabiru optimalnih lokacija za odlagališta otpada…