GEOGRAFIJA

1.Oblik Zemlje?

Francuski fizičar Richer je zaključio da Zemlja ima oblik elipsoida, kome je

duža os u ravnini ekvatora, a kraća spaja polove.

2.Rotacija?

Rotacija ili dnevno obrtanje je okretanje Zemlje oko svoje osi, odvija se od
zapada prema istoku. Za jedan okret oko svoje osi Zemlji su potrebna 24 sata, to
je Sunčev dan. Izravna posljedica rotacije je izmjena dana i noći. Dokazi za
rotaciju:

 Sploštenost na polovima
 Istočno skretanje tijela pri padu
 Otklon (devijacija)

3.Revolucija?

Revolucija je godišnje kruženje Zemlje oko Sunca po ekliptici prosječnom

brzinom 29,770 ml.sek. Tijekom godišnjeg gibanja oko Sunca Zemljina os
zadržava prostorni položaj. Izravna posljedica revolucije je redovita izmjena
godišnjih doba i nejednaka dužina dana i noći.

4.Orijentacija pomoću kompasa?

Strane svijeta najjednostavnije se i najtočnije određuju pomoću kopasa, koji

služi i za određivanje (mjerenje) vodoravnih kutova na zemljištu i zemljovidu. U
široj uporabi je najčešće ručni kompas: obični i posebni (složeniji). Ručni
kompas je okrugla kutijica sa staklenim poklopcem. Pod utjecajem Zemljinog
magnetskog polja igla je stalno u struji magnetskih silnica i pokazuje nam
magnetski pravac sjever-jug. Za posebne namjere (orjentaciju, mjerenje kutova)
koristi se složeniji ručni kompas.

5.Mjesno i pojasno vrijeme?

Mjesno vrijeme - je određeno prividnim kretanjem Sunca. Podne je po mjesnom

vremenu kad je Sunce u kulminaciji (najvišoj točki) na podnevniku dotičnog
mjesta, a ponoć u trenutku donje kulminacije. Na Zemlji može biti bezbroj
mjesnih vremena i na tome se temelji Sunčev sat.
Pojasno vrijeme – utvrđuje se prema središnjem podnevniku (merdijanu) pojasa.
Kada je na tom podnevniku Sunce u najvišoj točki, podne je u cijelom pojasu.
Odstupanje mjesnoga od pojasnog podneva može biti najviše 30 minuta (to su
onda mjesta na rubu pojasa).

6. Toplinski pojasi?

Imamo 5 toplinskih pojasa koji različito zagrijavaju Zemlju.

Pojasi:
 Hladni pojas
 Sjeverni umjereni pojas
 Žarki pojas
 Južni umjereni pojas
 Hladni pojas

7.Geografska mreža?

Geografska mreža je mreža usporednica (paralela) i podnevnika (merdijana). Uz

pomoć geografske mreže može se ureditit smještaj svake točke na Zemlji.

8.Geografska dužina i širina?

Geografska dužina -je udaljenost nekog mjesta od početnog meridijana u pravcu

istoka ili zapada.
Geografska širina -je udaljenost nekog mjesta od ekvatora prema sjevernom i
južnom geografskom polu

9. Datumska granica?

Zamišljena crta koja uglavnom slijedi 180 (stupnjeva) podnevnika pri njenom
se prelasku, mijenja datum. Idući od istoka prema zapadu, pri prelasku datumske
granice dodaje se (preskače) jedan dan. Obrnuto, pri prelasku od zapada prema
istoku jedan se dan oduzima (ponavlja).

10. Globus i karta?

Globus - je najvjernija umanjena predodžba Zemlje. Na njemu se najprikladnje

predočuje slika Zemljine povrišine.
Karta- je umanjena i pojednostavljena predodžba Zemljine površine i njenih
dijelova predočena na ravnoj plohi.
11. Mjerilo?

Mjerilo je temeljni pokazatelj veličine i mogućnosti predodžbe. Kao bitni

element zemljovida, prikazuje odnos dužina na zemljovidu prema odgovarajim
dužinama u prirodi.
Vrste mjerila:
 Brojčano (1:100.000)n
 Dužinsko ili linearno mjerilo

12. Predstavljanje reljefa na kartama?

13. Reljef?

Reljef su sve neravnine i oblici Zemljine površine. Nastao je i dalje se oblikuje

kao rezultat uzajamnog i suprotnog djelovanja un utrašnjih i vanjskih sila i
procesa. Reljef Zemljine površine proučava geomorfologija.

14. Građa Zemlje?

Posebnu ulogu o građi Zemlje ima geofizika. Zemljina unutrašnjost je užarena i

žitka, a glavni dokaz za to bila je vulkanska aktivnost. Zemlja ima lupinastu
građu (ljuskasta, zonalna) i da se sastoji od 3 glavna dijela:
 Jezgre
 plašta
 kore.
Jezgra- je najdublja lupina, njezin unutrašnji dio je krut i specifične dužine, dok
je vanjski dio pokretna gusta tekućina. Sastavljena je od teških kovina, pretežno
željeza i nikla.
Plašt – obavija jezgru u obliku omotača. Između njega i jezgre je prijelazni
pojas. Donji dio plašta je odvojen od gornjeg prijelaznim pojasom. Plašt je
sastavljen od različitih minerala promjenljivog sustava. Donji dio plašta je u
krutom stanju, a prema površin i je sve žitkija.
Kora –je kruta površinska, gornja i najtanja Zemljina lupina, Zemljin omotač.
Donji dio kore čine teži magnezijsilikati, a gornji dio čine laki alumosilikati .
zbog razlike u građi izdvajaju se 3 osnovna tipa kore:
 Kontinentska kora
 Oceanska kora
 Prijelatni tip kore
15.Litosferne ploče i njihovo kretanja?

Litosferne ploče  su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od

kojih je načinjena Zemljina litosfera. Površina ploče može u potpunosti biti
načinjena od morskog dna ili se može sastojati i od kontinenta i od oceana.
Ploče se pomiču kao cjelina što rezultira pojavom da je unutrašnjost ploče
relativno tektonički pasivna.

16. Vulkanizam?

Pojam vulkanzam obuhvaća sve pojave i procese vezane uz izbijanje užarene

magme na Zemljinu površinu. Površinski završeci izbijanja magme, mjesta koja
dubokim kanalima ili pukotinama povezuje površinu s rastopljenom
unutrašnjosti , nazivaju se vulkani. To su zapravo Zemljini odušci.

17. Potresi?

Potres su značajne pojave povezane s djelovanjem endogenih procesa i imaju

manji značaj od vulkanizama. To su iznenadni, kratkotrajni i brzo izmjenjivi
pokreti (titraji) dijelova Zemljine kore, a javljaju se kao okomiti udari ili
valovita gibanja zemljišta.

18. Vrste stijena?

Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta)

određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Kod stijena prepoznajemo strukturu i građu. Struktura stijene ovisi o obliku,
veličini i međusobnom odnosu minerala u njoj. Struktura je ujedno i najvažnije
obilježje stijena.
Vrste stijena:
 magmatske stijene ili eruptivne - nastale kristalizacijom magme ili
hlađenjem lave
 sedimentne stijene ili taložne stijene - nastale fizičko - kemijskom
razgradnjom magmatskih, metamorfnih i starijih sedimentnih stijena
 metamorfne stijene ili preobražene - nastale metamorfozom prethodno
postojećih stijena u litosferi.
19. Dolinski reljef-procesi i oblici?

U preoblikovanju reljefa sudjeluju razni agresivi (voda, vjetar, led, valovi), ali
je u globalnim razmjerima nedvojbeno najvažnije djelovanje tekućica. Budući
da glavna morfološka obilježja doline nastaju riječnom ili fluvijalnom erozijom,
te se i cijeli riječni reljef zove dolinski. Tome su često presudni reljefni oblici
(npr.tektonski jarci),jer su olakšali nastanak riječnih dolina.

20.Marinski reljef-procesi i oblici?

Na Zemlji prevladava voda pa su stoga obale jedaqn od najznačajnijih reljefnh

oblika. Obale su predmet geografskog proučavanja,kako zbog svojih „fizičkih“
značajki, tako i slijedom činjenice da su to krajevi izrazitog ljudskog okupljanja
i globalnog povezivanja. Obale se mijenjaju tektonskim, epirogenetskim i
postglacijalnim pokretima i procesima. More svojim djelovanjem djeluje na
kopno i mijenja obalu.

21.Krški reljef?

Krš je poseban reljef jer se razvija samo na topljivim stijenama (vapnenac, sol,
gips), među kojima se osobito istče taložna stijena vapnenac. Krški proces
rezultat je pukotinskog protjecanja i poniranja vode i rastavra čvrsti vapnenac i
prelazi u topljivi kalcjev bikarbonat.

22. Pustinjski reljef?

Uloga vjetra u preoblikovanju početnog reljefa očituje se u različitim dijelovima

svijeta, pa tako i u pojedinim vlažnim krajevima. Različito je u suhim i
polusuhim krajevima. Utjecaj vjetra najizraženiji je u pustinjama, gdje i stvara
jedinstvenu morfološku strukturu- pustinjski reljef.

23.Geografska podjela mora?

Mora i oceane, kao povezanu i jedinstvenu prirodnu cjelinu, nazivamo svjetskim

morem. Razmještaj kontinenata i manjih dijelova kopna ukazuje na potrebu
geografske klasifikacije mora. U sklopu svjetskog mora suvremena geografska
klasifikacija razlikuje:
 oceane
 mora u užem i mora u širem smislu riječi
 zaljeve
 morske prolaze
24.Glavna kemijsko-fizička svojstva mora?

More je sveobuhvatna otopina jer sadrži gotovo sve kemijske elemente koji
postoje u Zemljinoj kori, a najviše je otopljenih soli.

 SLANOĆA - je količina otopljenih soli; to je prvo i najznačajnije svojstvo

mora.
 PLINOVI - more je vrlo bogato otopljenim plinovima. Plinovi prelaze iz
atmosfere u more, donose ih padaline i tekućice.
 TEMPERATURA – je najvažnije fizičko svojstvo mora i stupanj je
topline. More dobiva glavninu toplinske energijen od Sunca.
 GLATKOĆA I GUSTOĆA MORA – tlak je važan za otapanje plinova,
bitno utječe na ronjenje ljudi i plovila u moru, a i na ostala svojstva mora.
Gustoća je također važno fizičko svojstvo mora. Ovisi o temperaturi,
slanoći i tlaku.

25. Gibanja mora?

More je u neprestanom i složenom gibanju. Razlikujemo 4 vrste gibanja mora:

 Fluktuaciju razine
 Strujanje
 Mijene (plima i oseka)
 Valove

a) Fluktuacija razine mora-dodirna površna mora i zraka naziva se razna mora.

Na nju utječu mnogobrojni činioci: sila gravitacije Mjeseca i Sunca, raspodjela
tlaka zraka i vjetra, globalna tektonka, zatopljavanje...

b) Strujanje- morske struje su goleme količine vode u pokretu, najveća

miješanja mora. Strujanje mora je pretežno vodoravno i uvjetovano je uglavnom
vjetrovima, a okomita strujanja vezana su uz termohalinske procese.

c)Mijene- gibanje mora koja se iskazuju ritmičkim okomitim promjenama

razine, a uvjetovano time i vodoravnm strujanjem nazivamo morskim
mijenjama. Te okomite promjene izdizanja i spuštanja razine mora koje se
zbivaju u pravilnim vremenskim razmacima nazivajun se plima i oseka.
PLIMA- izdizanje razine između najnižeg i najvišeg stanja mora.
OSEKA- spuštanje razine između najvišeg i najnžeg stanja mora.

d) Valovi-valovima nazivamo valovito gibanje morske površine uslijed

djelovanja različitih sila, a ponajprije vjetra.
26.Tekućice?

Tekućice su vode koje teku po površini kopna pod utjecajem sile teže. To su
:rijeke, rječice, potoci.
Tekućice mogu bti:
 Stalne
 Periodične(sezonske)
 Povremene(epizodne)

a)Stalne tekućice- su one u čijim je koritima uvijek određena količina vode.

b) Periodične tekućice- su one koje se javljaju periodički tijekom godine.

Tipične su za stepske krajeve.

c)Povremene tekućice- tipične su za pustinjske krajeve, korita su im bez vode, a

napune se samo poslje jakih pljuskova. Ljeti korita povremenih tekućica
presuše.

Elementi tekućica:
1.izvor-je mjesto izviranja vode iz podzemlja i predstavlja početak tekućice.
2.korito-je žljebasto udubljenje na površini Zemljine kore kojim teče voda.
3.pad- je nagnutos zemljišta, nagib nužan za otjecanje vode.
4.apsolutni pad-je visoka razina između izvora i ušća
5. Relativni pad-je prosječan pad tekućice.
6.obale- su strane korita tekućice
7.vodostanje-pokazuje mijene vodostaja tjekom nekog razdoblja.
8 .ušće- je mjesto gdje se tekućica ulijeva u jezero, more, močvaru...

27.Klima i vrijeme?

Znanost koja proučava važnost i značajke klima naziva se klimatologija.

Klimom ili podnebljem nazivamo prevladavajuće stanje vremena, tj.prosječan
godišnji slijed vremena. Klima je prosječno stanje atmosfere nad određenim
područjem.
Vrijeme i klima nemaju jednaku vrijednost na cijeloj Zemlji. U hladnom
polarnom kraju i ekvatorjalnom pojasu nema velike razlike između vremena i
klime. U srednjim geografskim širnama vrijeme je promjenjivo i veća je potreba
da se odredi klima, odnosno prosječni slijed klime.
28.Klimatski elementi i činioci?

Klimatski elementi su promjenjive prirode, a to su:

 Sunčevo zračenje
 Temperatura
 Tlak zraka
 Smjer i brzina vjetra
 Vlaga zraka i isparavanje
 Naoblaka i trajanje sijanja sunca
 Padaline
 Snježn pokrivač

Klimatski činioci su stalni „nepromjenjivi“ oni su geografske ili svemirske

prirode. To su:
 Zemljina rotacija
 Zemljina revolucija
 Geografska širina
 Atmosfera
 Nadmorska visina
 Raspored kopna i mora te udaljenost od mora
 Morske struje
 Jezera
 Reljef
 Vrste tla i biljni pokrov
 Ljudski rad

29. Atmosfera?

Zemlja je obavijena plinovitim omotačem koji se zbog gravitacije giba zajedno s

njom. Taj plinoviti omotač se naziva atmosfera. Don je dijelove atmosfere
nazivamo zrakom. Atmosfera je bitna za razvoj i opstanak života na Zemlji.

30. Tlak zraka?

Tlakom zraka nazivamo djelovanje golemog broja molekula koje čine zrak na
neku površinu i očituje se kao sila. To je klimatski element čije promjene
čovjek najmanje izravno zamjećuje. Na tlak zraka utječe više činilaca od kojih
su najvažnji:

a) Nadmorska visina-sto je viša tlak je manji

b) Temepratura- što je viša, zrak se rasteže i postaje rjeđi
c) Vlažnost-što je u zraku više vodene pare, to je zrak lakši.
31. Vjetar?

Ukupno gibanje zraka naziva se strujanje, a dio koji struji usporedno s

površinom Zemlje naziva se vjetar. Vjetar je rezultat djelovanja više sile: sile
teže, sile tlaka, sile trenja. V jetar je značajan klimatski element. Posljedica
vjetra je nejednak tlak u sloju zraka.

32.Padaline?

Padaline su kapljice vode, kristali leda ili pahuljice snijega koji iz atmosfere
dopiru do tla u mjerljivoj količinin. Tu spadaju i rosa, mraz, inje iako nastaju na
samom tlu. Među njima najveće klimatsko značenje imaju kiša i snijeg.

33.Koppenova podjela klime?

Koppenova podjela klime ima prednost što se temelji na točno određenim

godišnjim i mjesečnim vrijednostima temperature i padalina
Sve klime po Koppenovoj klasifikaciji svrstane su u pet klimatskih razreda, koje
se označavaju velikim slovima: A, B, C, D i E.
Klime B nazivaju se suhim klimama, jer u prosječnoj godini nedostaje vlage za
uspješan rast biljnog pokrova.
Klime A, C i D nazivaju se šumske klime ili klime drveća , jer tijekom cijele
godine postoje uvijeti za rast biljnog pokrova.
Svojstva pojedinih klimatskih razreda su sljedeća:
 A= tropske kišne klime
 B= suhe klime
 C= umjereno tople kišne klime
 D=borealne klime ili snježno-šumske klime
 E=snježne klime
34. Osnovna obilježja tla?

Rastresit, nejednolik površinski sloj koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji
naziva se tlo. U tlu se neprestano zbivaju fizički, fizičko-kemijski, kemijski i
biokemijski procesi. Čestice tla uvelike se razlikuju svojom veličinom. Samo
kod nekih tala čestice ostaju odvojene jedna od druge, dok se u većini slučajeva
sjedinjuju u „agregate“, različitih oblika što ovisi o međuodnosu čestica humusa,
gline i topljivih soli. Strukturu tla čine 4 glavna tipa strukturnih agregata:
višeplošni, przmatički, zrnati i pločasti. Struktura je jedna od temeljnih značajki
tla. Tlo čine 4 osnovne sastavnice:
 Mineralne tvari
 Organske tvari
 Voda i zrak

35. Razmještaj stanovništva na Zemlji?

Stanovništvo je skup osoba koji žive i rade na nekom dijelu Zemljine površine;
skup u kojem svaka jedinka sudjeluje sa svojim posebnim obilježjima. Na
Zemlji živi oko šest milijardi ljudi. Naseljeni dio kopna naziva se ekumena.
Teškoća naseljenosti ekumene nije toliko u ukupnom broju, koliko u razmještaju
stanovništva te u nejednakoj razvijenosti i nepravičnoj raspodjeli dobara.

36. Prirodno kretanje stanovništva?

Ovisnost stanovništva o prirodnoj osnovi ima svoj razvojni put u kojem su

razvidne četiri glavne etape:
1.potpuna podređenost čovjeka prirodi
2.oslobađanje od potpune podređenosti
3.djelatnija borba za život
4.potiskivanje nepovoljnih prirodnih utjecaja.

Među prirodnim elementima klima je najznačajniji činilac razmještaja ljudi na

Zemlji. Najpogodniji uvjeti za život čovjeka su u umjerenim klimatskim
područjima. Glavni klmatski element koji utječe na život čovijeka je
temeperatura zraka. Suša također utječe na kretanje stanovništva. Područja
toplih u suhih klima među rjeđe su naseljenim dijelovima Zemlje. Razmještaj
stanovništva zavisi i od mjesnih petrografskih i pedoloških uvijeta, od
izloženosti suncu, vjetrovima itd.
37.Biološki, gospodarski, rasni, narodnosni, religijski jezični sustav
stanovništva?

Rasni sastav- Rasama smatramo grupe stanovništva koje se međusobno

razlikuju nasljednim osobinama (bojom kože, visinom rasta, oblikom glave,
očiju, kostiju...)

Rasni sastav

 razlikuju se 3 velike rasne skupine:

europski tip
 1) europeidna (bijela)
indijski tip

afrički tip
 2) negro - australoidna (crna)
australsko-melanezijski tip

 3) mongolidna (žuta) azijski tip

američki tip

Unutar rasa postoje prijelazni oblici koji su nastali geografskom razdvojenošću!

 miješanjem rasa nastaju:

A) mulati – mješanci bijelaca i crnaca
B) mestici – mješanci bijelaca i pripadnika žute rase
C) zambo – mješanci crne i žute rase

Jezični sustav- pokazuje pripadnost stanovništva nekoj jezičnoj skupini

u svijetu postoji oko 10 000 jezika. Svaki jezik pripada nekoj jezičnoj skupini:
indoeuropskoj, hamitsko-semitskoj, afričkoj...

Religijski sustav- Religija je sustav vjerovanja i obreda prema kojemu čovjek

pokušava uspostaviti odnos s Bogom.
Religijski sustav pokazuje podjelu stanovništva prema vjerovanju
Religije (vjerovanja) mogu biti monoteističke i politeističke, 5 najraširenijih
svjetskih religija: 1) kršćanstvo (katolici, protestanti, pravoslavci), 2) islam , 3)
hinduizam , 4) budizam , 5) judaizam
Biološki sustav- je sustav stanovništva prema spolu i dobi. Biološka
struktura uz dobno – spolni sastav obuhvaća i strukturu obitelji, broj članova u
obitelji, broj sklopljenih brakova, broj rastavljenih brakova i dr.

Gospodarski sustav- prikazuje sastav stanovništva prema djelatnosti.

38. Populacijske politike?

Populacijska politika je politika koju provodi neka država, s ciljem

usklađivanja demografske slike (broj, strukturu i razmještaj stanovništva).
Populacijsku politiku podrazumijeva skup akcija i mijera.

Tipovi populacijske politike su:

 Ekspanzivna (pronatalitetna) populacijska politika.

Cilj ove vrste politike je povećanje broja stanovništva, a provodi se u razvijenim
zemljama. (npr. Švedska, Njemačka).
 Restriktivna (antinatalitetna) populacijska politika.
Ova politika se provodi najčešće u slabije razvijenim zemljama, a cilj joj je
smanjenje broja stanovništva, odnosno spriječavanje daljnjeg porasta broja
stanovnika. (npr. Kina).
 Redistributivna (razmještajna) populacijska politika.
Svrha provođenja redistributivne politike je da se osigura povoljniji razmještaj
stanovništva.
 Eugenička populacijska politika.
Eugeničkom politikom potiče se razvoj određenih ljudi, u biološkom smislu.

39.Naselja?

Naselje je čovjekovo obitavalište, a čini ga jedna nastamba ili više objekata. To

znači da je naselje mjesto osamljenog ili okupljenog stanovanja pa
razlkujemo:osamljenu naseobinu, zaselak, selo, gradić, grad i velegrad. Najčešći
naziv za ljudsku nastambu je dom ili kuća. Naselja ili ljudske naseobine
najdomljiviji su plod čovjekova djelovanja. Čovjek danas živi u svim vrstama
nastamba od sojnice do nebodera.
DODATNA PITANJA!

1. Granice BiH?

Sa sjevera, zapada i jugozapada graniči s Hrvatskom, a s istoka sa Srbijom dok

na jugoistoku graniči s Crnom Gorom.

2. Veći gradovi?

Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Zenica, Mostar.

3. Službeni jezici i pisma?

Službeni jezici su bošnjački, hrvatski i srpski, a službena pisma su latinica i

ćirilica.

4. Konstitutivni narodi?

Hrvati, Bošnjaci i Srbi.

5. Reljef BiH?

Reljef Bosne i Hercegovine veoma je različit, kako po izgledu, tako i po starosti

i načinu postanka. Najveći dio reljefa zemlje čine planine različite visine. Ostali
dio je ravničarski, a čine ga dijelovi Panonske nizine, velikih kotlina i riječnih
dolina, kao i uzak pojas Jadranskog primorja. Bosna i Hercegovina je većim
dijelom planinska zemlja. Bosanskohercegovačke planine čine 4/5
površine. Planine u Bosni i Hercegovini obiluju rudnim i šumskim bogatstvom,
čistim izvorima vode, raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Naspram
Dinarske planinske mase na sjeveru Bosne prostire se Panonska, a na
jugozapadu Jadranska depresija. Jadranska depresija pokazuje opću i
kontinuiranu tendenciju tonjenja i u geološkoj današnjici. Za razliku od ove,
Panonska depresija jednim dijelom blago se epirogeno izdiže.
6. Klima BiH?

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski

položaj, geološka podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i
blizina Mediterana. Klima u BiH je umjerena što znači - jake zime (studeni –
siječanj i veljača) i topla ljeta (srpanj - kolovoz) sa padavinama tokom proljeća
(ožujak - svibanj)  i jeseni (rujan - studeni) što znači da se u BiH može i ljetovati
i zimovati.

7. Administrativna podjela?

Podijeljena je na dva entiteta –Federaciju Bosne i Hercegovine  i Republiku

Srpsku, s vrlo visokim ovlastima. Federacija BiH dalje je podijeljena na deset
županija/kantona: Unsko-sansku, Posavsku, Tuzlansku,Zeničko-
dobojsku, Bosansko-podrinjsku,Srednjobosansku,Hercegovačko-neretvansku i 
Hercegbosansku. Županije/kantoni također uživaju visoke ovlasti. Postoji
i Brčko distrikt koji je kondominij Federacije BiH i Republike Srpske.

8. Riječni slivovi BiH i najveće rijeke i jezera?

Slivovi: Crnomorski i Jadranski.

Rijeke: Sava, Drina, Bosna, Vrbas, Neretva, Una…
Jezera: Balkana, Bara, Bilećko, Boračko, Buško blato, Plivsko, Prokoško,
Šatorsko, Blidnsko…