SVEUCILISTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATICKIH
I ODGOJNIH ZNANOSTI

Usmena bajka i tradicijsko stvaralastvo za djecu

Seminarski rad

Tema:Dijete i bajka

Studentica:Tijana Rajić

Profesor:dr.sc.Maja Lasić,doc.

Mostar,svibanj 2021.
 UVOD

Bajke i priče za djecu nezaobilazne su u odrastanju svakog djeteta.

I dok neki roditelji biraju modernije bajke, neki one manje okrutne ili sa
sretnim završetkom, važno je da se bajke i priče za djecu ne isključuju iz
života djece.

Odmah na početku važno je spomenuti da se ekranizacije bajki ne mogu

mjeriti s pričanjem priča za djecu jer u većini slučajeva ne mogu dobro
predočiti bogatstvo riječi i složenost same bajke. Mnogi roditelji se
pitaju kada je pravo vrijeme da počnu svojem djetetu čitati bajke.

Stručnjaci su zaključili da je to razdoblje od četvrte do sedme godine

života jer tek nakon četvrte godine dijete si može predočiti iskustva izvan
svojih vlastiti. Čitanje bajki i prica za djecu ima veliki broj pozitivnih
utjecaja na razvoj djeteta, njegovo djetinjstvo, ali i kasniji život. Jedno od
mnogobrojnih pozitivnih utjecaja je taj što se na lijep način, s pažljivo
biranim rečenicama djetetu predočuje priča prepuna sadržaja
primjerenog njegovoj dobi, ali i moralnih poruka iz koje dijete na kraju
nešto i nauči.
 DJETETOV PRVI DODIR S KNJIZEVNOSCU

Bajke su najjednostavniji način da se djetetu pruži prvi dodir s

književnošću što će zasigurno ostaviti traga i velika je vjerojatnost da će
dijete zavoljeti čitanje knjiga.

Sadržaji bajki i priča za djecu često su jednostavni, a govore o dobroti,

moralnosti i pozitivnim vrijednostima.

Čitajući djetetu bajke, uvodite dijete kroz likove i sadržaj u svijet

mašte koju dijete razvija predočujući si likove i događaje u svojoj glavi.

Ostvarujete povezanost sa svojim djetetom, a preporučuje se da nakon

što ste djetetu pročitali bajku, raspravite o njoj. Saznajte što vaše dijete
misli i je li dobro razumjelo priču. Osim što ćete se povezati, dijete će
izreći svoje mišljenje i samo donijeti poruku priče.

Čitanjem priča djetetu, imati ćete povezaniji i bliski odnos što će se

odraziti i na kasniji odgoj djeteta. Dijete ce vam se lakše povjeravati i
znati će da u vama ima osobu kojoj može vjerovati i koja će mu u svemu
biti podrška.
Poznati američki psihoanalitičar i dječji psiholog Bruno Bettelheim,
1977. godine objavio je knjigu “Smisao i značenje bajki” koja je
postigla veliki uspjeh. U njoj objašnjava kako su bajke idealne knjige za
djecu jer su sadržaj, radnja i svi likovi u njoj pojednostavljeni i
primjereni dobi djeteta.

Dijete predškolske dobi nema razvijenu spoznajnu strukturu koja bi mu

omogućila da može u isto vrijeme razumjeti više dobrih i loših osobina
kod likova. Stoga su likovi uvijek opisani jednostavno i obično se dijele
samo na one dobre i zle.

VJECNA BORBA IZMEĐU DOBRA I ZLA

Ovo je vrlo važno jer djetetu dobri i zli likovi predstavljaju ljudske
osobine s kojima se dijete može poistovjetiti, naravno, uvijek birajući
one dobre.
Naime, dijete već i u najranijoj dobi ima sklonost birati dobre i moralne
likove zato što ti likovi na kraju pobjeđuju u bajkama.

Time što bajka djetetu omogućuje da se poistovjeti s glavnim likom

prepunim dobrih osobina kod djeteta se razvijaju te iste osobine kao
društveno poželjne što utječe pozitivno na razvoj djeteta.

Čitanjem bajki i priča za djecu, dijete nauči da onaj tko je dobar, hrabar,
strpljiv i pravedan na kraju pobjeđuje. Tako dijete uči i o sebi i svojim
osjećajima, a likove često poistovjećuje i s bliskim ljudima iz svoje
okoline.

Sve to kasnije mu pomaže da i samo izrazi svoja očekivanja, želje i

strahove.

Bajke kod djeteta potiču uočavanje pravih vrijednosti kao što

moralnost, hrabrost, odanost, ali i važnog pravog prijateljstva.

Velika je važnost čitanja bajki djetetu i u tome da dijete sluša

izgovorene riječi i tako ih povezuje sa značenjem slova. Tako
djeca razvijaju koncentraciju i brzo nauče čitati i pisati.

Da bi vaše dijete upilo samo ono najbolje iz bajki, važno je izabrati

primjerene bajke i priče za djecu. Za odabir bajke uvijek osluškujte što
vaše dijete voli i koji su njegovi interesi. No, u konačnici ne isključujte
niti dob djeteta kako bi bajka bila primjerena za njegove godine.

Za početak, u ranijoj dobi, odličan izbor su sve bajke Brace Grimm .

Njih čitajte djetetu dok ono malo odraste jer većina nema sretan
završetak, a neke su tužne i tjeskobne.
Ipak, ne izbjegavajte niti druge bajke. Dijete mora naučiti da na svijet
ne gleda isključivo kroz ružičaste naočale i da dobro ne pobjeđuje
uvijek bez obzira na uložen trud i dobrotu.

DJETETOV JE SVIJET BAJKOVIT  

Bajka na svoj poseban način prati dijete kroz razvojna razdoblja i teško možemo
zamisliti djetinjstvo bez bajki i obratno – bajke bez djetinjstva.

Netko će možda pomisliti da bajka nije primjerena za današnje dijete koje živi u
tehnološki razvijenom svijetu, u vrijeme „brzog življenja” najrazličitijih informacija. Ali
nije tako. Za djecu je realni svijet odraslih premalen i previše stiješnjen te je bajka
jedan od mogućih putova kako prijeći u svijet nemogućeg, očaravajućeg, u svijet koji
je dinamičan i jako emocionalno obojen.

Bajke su zapravo jedna od rijetkih, ako ne i jedina književna vrsta koja se obraća
djetetovoj osobnosti kao cjelini. Potiče njegovu maštu, njeguje potrebu za svijetom
mašte, razvija njegov intelekt. Uz bajku dijete na svim razvojnim stupnjevima zaživi
punim životom, jer ona odražava njegov svijet. Za njega je sve istinito; i kamen može
govoriti, kretati se, sve se može mijenjati.

Bajke djetetovoj mašti prepuštaju da ono što otkriva o životu može upotrijebiti za
sebe. Bajka u sebi nosi nešto božanstveno. U njoj se sve događa na razini čuda, i ta
čuda za koje dijete čuje, za njega su istinita.

Gotovo svi autori koji pišu o djeci i bajci slažu se s tvrdnjom da su bajke tako jako
omiljene zato što dijete učvršćuju u vjeri da mu se na svijetu ne može dogoditi ništa
strašno, jer je svijet već uređen tako da su dobri ljudi nagrađeni za svoju dobrotu.

Mnogi stručnjaci upozoravaju da naše škole posvećuju preveliku pozornost

intelektualnom razvoju, a premalo se brinu o njegovanju i razvoju djetetovih emocija i
mašte. Mislim da su danas djeca sve manje vična slušanju bajki. A upravo u
današnjem ubrzanom svijetu bajke, kao duhovna hrana, potrebnije su više nego
ikada prije. Čitanjem i pripovijedanjem bajki u djece potičemo njihovu prirodnu
sposobnost koja kasnije pozitivno utječe na djetetove čitalačke vještine.

BAJKA I DJEČJA FANTAZIJA  

Bajke su odgojno sredstvo same po sebi. U svakoj bajci, priči, pripovijetci skrivaju se
istine. Narodne bajke nisu plod mašte samo jednoga jedinog čovjeka.
Djetetu su potrebne narodne bajke, jer one u današnji brzi svijet donose vrijednosti
koje su se kalile kroz stoljeća, kao što su dobrota, poštenje, povjerenje, pomoć i
poštivanje onih koji su najnemoćniji i kojima je potrebno povjerenje i razumijevanje.
Sva djeca svijeta, i današnja isto kao i ona rođena stoljeća prije njih, trebaju jamstvo
da dobro na kraju uvijek pobijedi zlo.

Doživljavanje bajke u djece odvijalo se u više koraka.

Oni su ovisili o stupnju razvoja dječje osobnosti. Bajke ne prolaze tek tako uz
djetetov razvoj, jer ih dijete uključuje duboko u svoju svijest i u mašti ih prerađuje po
svome. Ne prihvaća samo ono što mu se pripovijeda, nego sadržaju na svakom
stupnju dodaje i nešto svoje.

Na taj se način oblikuje i poseban oblik mišljenja – kreativnost koja daje izvorna i
dobra misaona postignuća.

Proces doživljavanja bajke ovisio je i o meni kao pripovjedačici, čitateljici, posrednici

sadržaja, od okoline u kojoj su slušali bajku, njihove unutarnje motivacije i sadržaja
bajke.

Prigodom prvog slušanja djeca su bajku samo slušala, a promatrali smo je li ih

privukla. Kod sljedećeg slušanja već su stvarala svoje maštovite slike. Nakon
višekratnog slušanja sadržaj su si od početka do kraja iscrtali u svojoj mašti. Razvijali
su svoju predodžbu. Uživjeli su se u odabranu osobu koja nije nužno bila glavni
junak bajke i doživljavali su neverbalno izražavanje unutar bajke isto kao i lik iz bajke.

Čitanje je djeci omogućavalo stvaranje maštovitih slika i dijete je time gradilo osjećaj
realnosti, logičnog razmišljanja i kreativnosti. Isto tako, u razgovoru su rekli da su
neposredno prije kraja bajke osjećali određenu napetost koju daje bajka prije nego
sve sretno završi. Na kraju bajke osjetili su ugodne osjećaje koje smo kategoriziralai
na sljedeći način: sreća, veselje, ljepota, olakšanje.
 OTKRIVANJE SMISLA ŽIVOTA   

U odgoju djeteta najteže je pitanje kako mu pomoći pronaći smisao života, razvijati
njegov odnos prema drugim ljudima i njegovo vrjednovanje svijeta.

Zato put prema odraslosti nije lagan.

Dijete uči korak po korak – da bi razumjelo sebe i druge.

Pritom spoznaje smislenost življenja i suživota s drugima. Tako se u njemu razvija

radost spoznaje da i ono može nešto pridonijeti zajednici u kojoj živi, iako je kao
dijete u cijelom dječjem razdoblju još jako egocentrično. A kad se začudi nad pričom
bajke, spoznaje da i drugi imaju bitno mjesto u postojanju.

POVEZANOST DJETETA I BAJKE

Bajke djeluju u tišini i govore u slikama.

Tko želi pričati bajke, mora u njih vjerovati i mora ih slaviti, one moraju
značiti svečanost. Način na koji uređujemo prostoriju, knjiga s posebnim
koricama na našem krilu, boja glasa, mirisi, boje … sve to je značajno za
pričanje bajki. Slušanje bajki je jedinstven događaj.

Od odabira pa do rituala čitanja u kojem se djeca smiruju i slušajući

slijede slike iz bajke, sve do stvaranja vlastitih unutarnjih slika, put je koji
treba osmisliti.
U društvu koje sve relativizira, postepeno nestaju oni  trenuci koji naše
duše ispunjavanju  strahopoštovanjem i ushitom,

a u kojima  možemo osjetiti da svijet koji nas okružuje prožima i duhovna

dimenzija, često potpuno nezapažena u žurbi i buci svakodnevice.

Prenijeti djeci uvjerenje da je svijet dobar i prožet smislom, a život

vrijedan truda, te da i život svakog djeteta ima smisla, jedan je od
najvećih pedagoških ciljeva i izazova.

Omogućiti  snažan i svečan doživljaj duši djeteta  koja je dnevno

preplavljivana jakim osjetilnim i emocionalnim utiscima svakojake vrste,
nije lak zadatak.

Djetinjstvo je utoliko bogato, koliko je prožeto lijepim slikama, koje će

jednom u kasnijoj dobi zračiti životnu snagu i smisao. To je ono na što se
možemo osloniti, kada se u nekim razdobljima života traže odgovori na
“vječna pitanja”. Dijete pamti događaje, postupke ljudi, atmosferu, a
sadržaj tog pamćenja određivat će njegov odnos prema sebi i drugima.
Upravo nam bajke pružaju mogućnost za ostvarenja tog cilja.

Bajka treba prostor. Treba i vrijeme i atmosferu.

Kako bismo mogli slušati, upustiti se u bajku,  moramo se odvojiti od

svakodnevne žurbe i pribrati se. Stoga je dobro za pričanje bajki imati
poseban prostor ili barem dio prostorije (kutić za pričanje). Prostorija
treba zračiti mirom i ugodom, mora pozivati na slušanje te ne smije biti
pretrpana stvarima koje se ne odnose na bajku i koje odvlače pažnju
djeteta. Budući da bajka ne govori na racionalnoj razini, već na razini
osjećaja, važno je ponovo naglasiti upravo osjećaj ugodnog raspoloženja.
 Ako pričamo u jednom dijelu prostorije, ostatak prostorije može biti
zamračen, a dio za pričanje osvijetljen lampom. Pripovjedači bajki, kao u
pravim bajkama, pri pripovijedanju imaju vidljive i nevidljive pomagače.
To su prije svega materijali koji djeci omogućuju da bajku dožive svim
osjetilima. Umijeće upotrebe tih pomagača sastoji se u primjerenosti i
štedljivosti, djeca ne smiju biti obasipana s previše utjecaja, jer na taj
način također odvlačimo pozornost s bajke. Mirisi, boje, zvukovi, okusi…
trebaju biti upotrebljavani pažljivo i promišljeno.

ZAKLJUCAK

Bajke bi morale biti u središtu djetetova života. Roditelji i učitelji uvijek bi trebali
pronaći vrijeme za pripovijedanje bajki, posebno u današnjem visoko razvijenom
tehnološkom svijetu jer: bajka oslobađa dijete. Postoje odredene odgojne norme

koje su od opće važnosti za cjelokupan razvoj djeteta .Razvoj djeteta nije

jednoličan,poslije relativno mirnih razdoblja,u kojem vježba ono sto je naučio i skuplja
snagu za sljedeće razvojno razdoblje,dolaze kritične faze u kojima stječe novo
znanje i doseže viši stupanj razvoja.
LITERATURA

https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/savjeti-strucnjaka/bajka-oslobada-dijete

Festival bajke,Bajke koje pomažu djeci