SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

Diplomski rad

GEOPARKOVI i GEOTURIZAM

Mentor:

Student:

Dr. sc. Stanko Gei

Ivana Vidovi , univ. bacc. oec.

Broj indeksa: 2093391

Split, rujan 2012.

SADRAJ

1. UVOD

4.

1.1. Problem istraivanja

4.

1.2. Predmet istraivanja

7.

1.3. Istraivake hipoteze

8.

1.4. Ciljevi istraivanja

9.

1.5. Metode istraivanja

10.

1.6. Znanstveni doprinos istraivanja

11.

1.7. Struktura diplomskog rada

12.

2. SUVREMENI TRENDOVI U RAZVITKU SELEKTIVNIH

OBLIKA TURIZMA
3. POVEZANOST ZATITE PRIRODE I TURIZMA

13.

19.

3.1. Meuodnos prirode i turizma

20.

3.2. Zatita prirode u svijetu

26.

3.3. Zatita prirode i okolia u Hrvatskoj

32.

4. KONCEPT GEOTURIZMA U SVIJETU

37.

4.1. Definiranje i zaetak geoturizma

40.

4.2. Koncept odrivog turizma u ruralnim prostorima

45.

4.3. Povezanost geoturizma sa ostalim selektivnim oblicima turizma

49.

5. KONCEPT GEOPARKOVA

54.

5.1. Razlika izmeu geoparkova i zatienih prirodnih podruja

58.

5.2. Mrea geoparkova i zajednike aktivnosti unutar geoparkova

60.

5.3. Evaluacijski proces u geoturistikim destinacijama

64.

5.4. Promocija geoturistikih destinacija

71.

6. RAZVOJ ODRIVOG TURIZMA U GEOPARKOVIMA

I UTJECAJ NA LOKALNU ZAJEDNICU

77.

6.1. Socioekonomski utjecaji osnivanja geoparkova

79.
2

6.2. Socio-ekoloki utjecaji u geoparkovima

81.

6.3. Socio-kulturna odrivost

83.

7. STANJE, PERSPEKTIVE I RAZVOJ GEOTURIZMA

U SVIJETU I HRVATSKOJ

87.

7.1. Geopark Lesvos Petrified Forest u Grkoj

88.

7.2. Perspektive razvoja geoturizma u RH

94.

7.2.1. Geopark Papuk

96.

7.2.2. Projekt geoparka Rab

102.

8. REZULTATI VLASTITOG ISTRAIVANJA

106.

8.1. Cilj i metode istraivanja

106.

8.2. Analiza podataka i interpretacija rezultata

108.

8.3. Testiranje hipoteza i ogranienja istraivanja

116.

9. ZAKLJUAK

118.

LITERATURA
PRILOZI

1. UVOD

1.1. Problem istraivanja

Selektivni turizam, kao oblik turizma koji se razvio kao odgovor na probleme karakteristine
za masovni turizam koncem XX. stoljea, se lagano razvija i donosi neke nove vrste turizma
koji danas ine znaajan dio turistike industrije. Smatra se da su selektivne vrste turizma one
koje svojim sadrajem i s obzirom na mjesto mogu najbolje zadovoljiti dominantne motive u
sferi turistike potranje, odnosno elju za ponovnim povratkom u izvornu prirodu. Sve vrste
selektivnog turizma moraju biti kompatibilne s prirodnim i drugim obiljejima prostora, te
garantirati ouvanje ambijentalnih vrijednosti, moe se rei da su selektivne vrste turizma
ujedno i ekoloke vrste turizma.
Jedan od novijih selektivnih oblika turizma je tzv. turizam na bazi geodiverziteta ili
geoturizam. On se smatra relativno novim fenomenom i podskupom u okviru interakcije
geologije i turizma. Slino drugim oblicima selektivnog turizma, geoturizam je postao
predmetom istraivanja i razvojnih poticaja tek u novije vrijeme. Koncept geoturizma je javno
predstavljen 2002. u izvjeu Travel Industry Association of America i asopisu National
Geographic1. Godinu dana kasnije donesena je odluka u UNESCO-u o stvaranju zatitnog
znaka Geopark, usporedivog sa znakom rezervata ovjek i biosfera, sa ciljem poticanja
projekata koji e integrirati zatitu geo-lokaliteta i endogeni razvoj.
Geoturizam se sve vie istrauje i obrauje u turistikoj literaturi, ali su jo uvijek esti
nesporazumi u razumijevanju pojmova i njegove koncepcije. Najblii ovome konceptu danas
su ekoturizam i agroturizam, ali geoturizam je znatno iri pojam turizma koji dobiva sve vie
na znaaju, upravo zbog svojih obiljeja koja obuhvaaju kulturnu te ekoloku komponentu
ouvanja prirode. Isto tako, ne bi ga se smjelo promatrati van ekoturizma, jer i on ima
naglaenu obrazovnu funkciju i u slubi je boljeg razumijevanja i zatite prirodnog nasljea.
Takve odlike geoturizma su u uskoj povezanosti sa konceptom odrivog turizma.

http://en.wikipedia.org/wiki/Geotourism

Geoturizam, kao nova turistika nia je jo u nastajanju i ranom stadiju komercijalnog

razvoja u veini zemalja, te su geoparkovi pioniri u razvoju geoturizma2. Meutim, oni
predstavljaju bitne snage za promoviranje lokalne ekonomije i odrivog razvoja. Geopark se
definira kao podruje sa izraenom geolokom batinom te strategijom za odrivi gospodarski
razvoj i promociju te batine na dobrobit lokalne zajednice3.
Prema tvrdnjama Europske Mree Geoparkova i Svjetske Mree Geoparkova, svi geoparkovi
moraju biti osnovani u ruralnim podrujima4. Stoga, geoparkovi i geoturizam pruaju
mogunost lokalnog razvoja, reducirajui stopu nezaposlenosti i migracije u ruralnim
podrujima. Upravo su ta podruja 70-tih godina 20.st. dola u ozbiljnu razvojnu krizu
izazvanu procesima globalizacije i velikih strukturnih kriza u meunarodnoj ekonomiji te su
bila prisiljena traiti nove razvojne alternative radi prevladavanja problema u kojima su se
nali5. Kao alternativa razvoju ruralnih podruja, geoturizam se sve vie pokazuje kao
znaajan strateki pravac, a geoparkovi kao novi model odrivog razvoja i gospodarskog
oporavka ruralnih krajeva.
Razvitak geoparkova iz regionalnih do Europskih te onih globalnih razmjera daje
geoparkovima specijalne vrijednosti6. Geoparkovi se osnivaju na internacionalnoj razini to
im omoguava platformu podrke, suradnje i razmjene iskustava radi zajednikih ciljeva, dok
su upravljana obino na lokalnoj razini. Znaajna je injenica da je pozornost na prava lokalne
zajednice u upravljanju zatienim podrujima relativno mlade prirode. Prema Agendi 21,
znanje i tradicionalan nain ivota domae, ruralne zajednice igra vanu ulogu u upravljanju
okoliem. Prema tome, uloga lokalne zajednice u ouvanju parkova u zonama geoparkova je
viestruko naglaena u odnosu od nacionalnih parkova ili drugih zatienih podruja.
Osim brojnih fondova ija su sredstva dostupna projektima iz podruja ruralnog razvoja,
meu najpoznatijim programima za potporu razvoju ruralnog prostora zemalja EU s posebnim
naglaskom na razvoj ruralnog turizma jest i program Leader, pod ijim je pokroviteljstvom
osnovana Europska mrea geoparkova u 2000. godini. Jedna od osnovnih karakteristika
Leader-a je stavljanje naglaska na odluke i miljenje lokalnog stanovnitva. Namjera mu je

2 Farsani, N. T., Coelho, C. and Costa, C.; Geotourism and geoparks as novel strategies for socio- economic
development in rural areas, Int. J. Tourism Res 13, 2011, str. 6881.
3 http://www.papukgeopark.com/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=68&lang=hr
4 Zouros, N., Martini, G.; Proceedings of the 2nd International Symposium of Natural Monuments and
Geological Heritage. Natural History Museum of the Lesvos Petri ed Forest, Greece, 2003, str. 1721.
5 http://en.wikipedia.org/wiki/Geotourism
6 Frey ML, Schefer K, Bchel G, Patzak M. 2006. Geoparks a regional, European and global policy. In
Geotourism, Dowling R, Newsome D.. Elsevier, Ltd.: Oxford; str. 95117.

pomoi ljudima, udrugama, poduzeima i ostalim potencijalnim imbenicima u ruralnim

podrujima da razmotre potencijal svojeg podruja te potaknu provedbu integriranih,
kvalitetnih i originalnih strategija odrivog razvoja. U dananje vrijeme, na europskoj razini,
osim Leader-a, razvijaju se i Interreg IV tj. projekti koji podravaju inicijative razvoja
geoturizma, posebno u obliku geoparkova.
U dananje vrijeme turistiko trite pokazuje tendenciju porasta heterogenosti turistike
mase sa novim motivima turistikih kretanja to predstavlja jedinstvenu priliku da se
vrijednosti geodiverziteta prezentiraju kroz turistiku ponudu. Geoloka i geomorfoloka
batina predstavlja prirodnu batinu koja ima znanstvenu, kulturnu, estetsku, krajobraznu,
ekonomsku i/ili neku drugu specifinu vlastitu vrijednost koju treba ouvati i prenijeti na
budue narataje7. Geoloka raznolikost je stoga vaan i atraktivan parametar kojeg treba
uzeti u obzir prilikom upravljanja i zatite, te ukljuivanja u turistiku ponudu kroz razvoj
geoturizma kao znanstveno-obrazovnog turizma.
Neiva priroda, odnosno geoloka i geomorfoloka batina Hrvatske je vrijedna, bogata i
raznolika i kao takva zasluuje znanstvenu, edukativnu i turistiku valorizaciju. Posebna
vrijednost nae geoloke i geomorfoloke batine je velika raznolikost na relativno malom
prostoru, no postoji nedovoljna spoznaja o njezinoj vrijednosti i znaaju to dovodi do
mogunosti oteivanja i unitavanja te slijedom toga u konanici trajnog nestanka, to je
teta i na globalnoj razini bioraznolikosti zemlje. Osnovna znaajka stanja u Hrvatskoj jest da
u strogom smislu rijei geoturizam gotovo uope ne postoji, dok mu je razvojna perspektiva
razmjerno dobra, barem to se tie raspoloivih prirodnih resursa. Slaba razvijenost i drugih
selektivnih vrsta turizma, pa time i geoturizma, uzrokovana je injenicom o nepostojanju
stvarne podrke institucionalnog i drutveno-politikog okruenja, pa i nedovoljne
educiranosti nositelja turistike politike sa suvremenim trendovima u turizmu.
Slijedom toga, problem ovog istraivanja je razliitim postupcima analize uvidjeti kako
geoturizam utjee na podruje na kojem se odvija, na cjelokupnu turistiku ponudu te razvoj
ostalih selektivnih oblika turizma, te na poboljanje lokalne ekonomije i regeneraciju ruralnih
zajednica. Zapravo se pokuava otkriti koliko razvoj tog tipa doprinosi poboljanju lokalne
ekonomije i regeneraciji ruralnih zajednica, te da li znaajno utjee na smanjivanje negativnih
utjecaja na okoli i lokalnu kulturu.
7

http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Geoloska-raznolikost

1.2. Predmet istraivanja

Predmet istraivanja proizlazi iz prethodno elaboriranog problema istraivanja i ogleda se u

teorijskom smislu kroz sagledavanje prvenstveno uloge geoparkova i geoturizma u ruralnom
ekonomskom razvoju s ciljem razvitka lokalnih zajednica prema odrivom turistikom
razvoju. Sam pojam odrivog razvoja nastao je iz potrebe da se naglasi nunost ouvanja i
zatite, osobito neobnovljivih resursa, te da se razvoj uskladi s objektivnim kapacitetima
okolia, sukladno konceptu izrauna nosivog kapaciteta (carrying capacity).
U empirijskom dijelu problemi istraivanja su uglavnom vezani uz analizu prisutnosti
odgovarajuih informacija te spoznaja o vrijednosti i brojnosti prirodne i geoloke batine te
njenom sustavnom odravanju i zatiti putem edukacijskih aktivnosti koje bi trebale
reflektirati moralna razmatranja oko holistike zatite okolia.
Osim analize stanja razvoja geoturizma i njegovih prednosti i nedostataka, analizirati e se i
uloga geoparkova i Europske mree geoparkova u zatiti geoloke batine, te koritenju
prirodne batine za ekonomski razvoj i poticanju rasprave o problematici promjene globalne
klime slijedom unitenja umskih i drugih prirodnih predjela.
Nadalje e se analizirati i prostorni potencijali Hrvatske za razvoj geoturizma te podruja na
kojima se ve razvija geoturizam makar u poetnom stadiju.
Zatieni geolokaliteti ne pokrivaju ravnomjerno cijeli teritorij Hrvatske. U Istri, Lici,
Dalmaciji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj relativno su dobro rasporeeni, dok je podruje
Panonske nizine te sjevernih i srednjodalmatinskih otoka gotovo bez ijednoga zatienog
lokaliteta. Jedan od izuzetaka je podruje Parka prirode Papuk koji je u rujnu 2007. godine
postao prvi hrvatski geopark i 30. lan europske mree te lan Unesco-ve svjetske mree
geoparkova. Takoer, zapoeto je opseno terensko istraivanje geolokih lokaliteta na otoku
Rabu, obiljeavanje geotoaka i formiranje geostaza u svrhu izvedbe projekta Geopark otok
Rab s ciljem dobivanja statusa Europskog geoparka. Premda je tek u osnivanju, geopark Rab
je prostor koji zasluuje znanstvenu, edukativnu i turistiku valorizaciju kao i ostali dijelovi
Hrvatske poput krkog podruja Junog Velebita, podruje oko rijeka Mure i Drave, zapadna
padina Mosora.

1.3. Istraivake hipoteze

U radu je postavljena sljedea hipoteza:

H0 - Geoloki lokaliteti predstavljaju izniman razvojni potencijal za razvoj selektivnih oblika
turizma u skladu s naelima odrivog razvoja
U radu su postavljene sljedee podhipoteze:
H1 Razvoj geoturizma pozitivno utjee na gospodarski i drutveni razvoj odreenih
destinacija
H2 Geoturizam kao i drugi selektivni oblici turizma ima potencijal djelovanja na ukupan
razvoj ruralnih podruja zbog svojih integrativnih i multiplikativnih uinaka na lokalno
gospodarstvo, ime zaustavlja procese depopulacije te djeluje na ouvanje ruralnih prostora i
revitalizaciju sela
H3 Za razvoj geoturizma Hrvatska ima odgovarajue potencijale kao i za razvoj selektivnih
oblika turizma, te potencijalnu domau i inozemnu potranju

1.4. Ciljevi istraivanja

Posljednjih godina turistika industrija je dosegla globalne razmjere, te su turistike

mogunosti postale bezbrojne. Isto tako, slijedom razvoja industrijalizacije dolazi do
izmijenjenih uvjeta ivota i rada gdje ovjek postaje sve vie udaljeniji od prirode, pa i samog
sebe. Ovaj disharmonijski poremeaj tjera ovjeka na putovanja, istie potrebu za promjenom
mjesta boravka i rada koji nas gui i na kojem zaboravljamo automatiziranu realnost. Upravo
zbog svoje izvornosti, koja je naalost svakim danom manja, priroda i povratak njoj postaje
sve znaajniji faktor zadovoljenja ovjekovih potreba. U tom smislu, potrebna je potraga za
odrivom alternativom masovnog turizma koja uivajui u prirodi ujedno titi prirodu kao ivi
organizam s ciljem ekoloke ravnotee globalnih razmjera.
Geoturizam je nova turistika nia koja je jo u nastajanju i ranom stadiju komercijalnog
razvoja u veini zemalja, te su geoparkovi pioniri u razvoju geoturizma. Sukladno tome,
osnovna svrha ovog istraivanja je ukazati na razvojne mogunosti geoturizma u suvremenom
turistiko-gospodarskom svijetu te perspektive geoparkova kao inovacije za zatitu prirodne i
geoloke batine uz unapreivanje ekonomije lokalnog stanovnitva.
Cilj rada je prikazati to je specifino u ponudi geoparkova i na emu se temelje mogunosti
uspjenog plasmana tog turistikog proizvoda. Isto tako, primjenom meunarodnih iskustava
cilj je ukazati na potrebu razvitka visoke razine ekoloke svijesti te zatite vrijednih prostora
po konceptu turistike odrivosti u selektivnim oblicima turizma pa i geoturizma u RH.
Iz glavnog cilja proizlaze i pomoni ciljevi istraivanja:

Istraiti ulogu geoparkova i geoturizma u ruralnom ekonomskom razvoju

Ukazati na primjere dobre prakse razvoja geoturizma i turistike ponude u ruralnim

podrujima

Uoiti pozitivne i negativne aspekte i razvojne uinke turizma na razvoj ruralnih

prostora

Analizirati trendove i kontekst razvoja geoturizma u RH

Istraiti aktivne programe i inicijative koje RH primjenjuje u razvoju geoturizma

1.5. Metode istraivanja

U radu e se koristiti razliite vrste i metoda istraivanja. Poevi od osnovnih znanstvenih

metoda u sferi sekundarnih i primarnih istraivanja kako bi se dolo do potrebnih spoznaja i
potom donijeli konani zakljuci.
Od uobiajenih znanstvenih metoda istraivanja koristit e se:
- metoda analize i sinteze
- metoda apstrakcije i konkretizacije
- metoda generalizacije
- induktivna i deduktivna metoda
- komparativna metoda
- metoda klasifikacije.
Razna analitika istraivanja unutar svjetske mree geoparkova a posebice prostora Europske
unije te uspjeno primijenjena politika za razvoj selektivnih oblika turizma, kao praktine
inicijative lokalnih vlasti potrebno je integrirati kako bi se izveli konkretni zakljuci. Podaci
za potrebe rada e biti prikupljeni pomou sekundarnih istraivanja tj. pregleda znanstveno
strune literature vezane za tematiku koja se obrauje, studije sluaja o ulozi geoturizma u
odrivom razvoju, slubenih dokumenata i statistike odreenih relevantnih institucija te
organizacijskih subjekata, uz dostupna internetska istraivanja, a potom e se metodom ankete
provesti i vlastita primarna pilot istraivanja.

10

1.6. Doprinos istraivanja

Koncept geoparkova je predstavljen javnosti u 2002. godini te u posljednjih godina biljei

prve korake svoje komercijalizacije. Ona se posebice ogleda u geoparkovima poput Lesvos
Petrified Forest u Grkoj, Reserve Geologique de Haute-Provence u Francuskoj, Maestrazgo
Cultural Park u panjolskoj i geoparka Vulkaneifel u Njemakoj koji su ujedno i osnivai
europske mree geoparkova. Pojam geoturizma je dan danas jo nedovoljno neistraen to se
ponajvie ogleda u injenici da ne postoji ope prihvaena definicija geoturizma, dok su
utjecaji geoturizma jo nedovoljno razumljivi te je prijeko potrebna odgovarajua
interpretacija da bi on bio ope prihvaen od strane turista. Doprinos ovog rada se oituje u
sistematizaciji dosadanjih primjera razvoja ruralnih podruja putem osnivanja geoparkova te
raznih poticaja kako bi se ouvale te lokalne vrijednosti.
Kako je termin geoturizma jo nedovoljno istraen i ovo istraivanje se provodi kako bi se
utvrdio potencijal gospodarske i kulturoloke eksploatacije ovog tipa turizma. Iz razliitih
dosadanjih istraivanja je poznato da se turisti vie ne zadovoljavaju klasinom turistikom
ponudom ve tee neemu posebnome to e zadovoljiti njihove sofisticirane individualne
potrebe.
Svrha istraivanja je utvrditi u kolikoj je mjeri ovaj vid turizma zapravo razvijen, kakvu ulogu
moe odigrati u odrivom razvoju i u kolikoj mjeri doprinijeti razvoju ruralnih podruja kako
bi se iskoristio njihov potencijal u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj temeljem
komparativnih prednosti i objektivno postojeoj potranji. Cilj je dakle utvrditi stanje
geoturizma u Hrvatskoj koji je u zaecima, dok mu je razvojna perspektiva razmjerno dobra,
barem to se tie raspoloivih prirodnih resursa.

Znanstveni doprinos ovoga rada koji je usmjeren na teorijsku razradu odnosa suvremenog
turistikog planiranja i odrivog razvoja ruralnih prostora istie znaaj doprinosa geoturizma
kao prikladne forme za lokalan ekonomski razvoj i vaan izvor dohotka za lokalnu zajednicu,
te vrijednosti geoparkova kao stimulatora socio-ekonomske aktivnosti i odrivog razvoja. U
radu emo prikazati na vanost koritenja postojeih resursa i programa potpore kao sredstva
za postizanje internacionalnog prepoznavanja lokalnih i regionalno znaajnih geoloka mjesta
i terena specijalnih znanstvenih interesa za Zemlju kao univerzalno-globalnog sela barem
kada su u pitanju disperzirane forme razliitih selektivnih sadraja.

11

1.7. Struktura diplomskog rada

Diplomski rad e se sastojati od devet poglavlja ukljuujui uvod i zakljuak.

Uvodno, prvo poglavlje opisuje i definira problem koji e se istraivati, upuuje na temeljne
ciljeve istraivanja, navode se metode kojima e se sluiti u obradi teme i objanjava se
struktura i sadraj rada.
Drugo poglavlje se odnosi na suvremene trendove u razvoju selektivnih oblika turizma koji
razvijaju odgovorno vienje svijeta.
Tree poglavlje se odnosi na povezanost zatite prirode i turizma u svijetu i Hrvatsoj, kao i
mnoge suprotnosti koje se javljaju izmeu zatite prirode i turizma.
etvrto poglavlje objanjava koncept geoturizma u svijetu kao selektivnog oblika turizma u
ruralnom ekonomskom razvoju prema odrivom razvoju, te njegovu povezanost sa ostalim
oblicima turizma.
Peto poglavlje objanjava pojam geoparkova te razliku izmeu geoparkova i zatienih
podruja. Opisuju se postojee internacionalne i nacionalne inicijative za konzervaciju prirode
putem Unesco-vog programa geoparkovi te mrea geoparkova u svijetu. Takoer se istiu
smjernice za kandidaturu u lanstvo mree te koristi od zajednikih projekata i razmjeni ideja
za poboljavanje promocije njihovih aktivnosti.
esto poglavlje se odnosi na model odrivog razvoja u geoparkovima te istraivanja
sociokulturne, socioekonomske i socioekoloke odrivosti u geoparkovima putem
inovacijskih strategija iz prakse. Stavlja se i naglasak o istraivanju uloge lokalne zajednice,
kako u geokonzervacijske poslove tako i u edukacijske aktivnosti.
Sedmo poglavlje donosi razmatranja stanja, mogunosti, izazova, ali i problema razvoja
geoturizma u svijetu, ime se poseban naglasak stavlja na geopark Lesvos Petrified Forest.
Razmotriti e se i perspektiva razvoja geoturizma u Hrvatskoj.
U osmom dijelu prikazati e se rezultati vlastitog istraivanja o fenomenu geoturizma. Na
temelju obraenih podataka te injenica koje e proizai formulirat e se rezultati istraivanja.
Takoer e se prezentirati zakljuci te potvrda postavljene hipoteze.
U devetom dijelu rada prikazati e se zakljuna razmatranja.
Na kraju rada e se dati popis koritene literature, tablica i ilustracija, te prilozi koji pomau
razumijevanju cjelokupnog istraivakog procesa.

12

2. SUVREMENI TRENDOVI U RAZVITKU SELEKTIVNIH

OBLIKA TURIZMA

Suvremeni turizam jedna je od najrelevantnijih prostornih pojava, budui da sveobuhvatno

utjee na strukture i procese, mijenjajui fizionomska i funkcionalna obiljeja prostora.
Upravo zbog niza problema (oneienje, zaguenje kapaciteta) koji su nastali razvojem
masovnog turizma i njegove infrastrukture koncem XX. stoljea, dolo je do otre kritike
usmjeravanja razvoja turizma u tom smjeru i sukladno s time do pojave koncepta
alternativnog turizma,tj. pojma selektivnog turizma. Etimoloki gledajui, pojam
selektivnog turizma dolazi od engleske rijei selection to znai odabiranje ili mogunost, a
moe znaiti i potrebu postizanja preciznosti i determiniranja jedne injenice, procesa ili
pojave do te mjere da njihove specifine karakteristike dou do izraaja.
Takvi oblici turizma predstavljaju suprotnost negativnostima to ih je donio masovni turizam,
a cilj im je zadovoljavanje posebnih elja i potreba suvremenih turista. Budui da se
alternativni turizam najee smatra turizmom malih brojeva, prisutne su pojave koje nose i
odreene klasne predrasude. Naime, ovakvi vidovi turizma najee preferiraju participaciju
manjih skupina i bogatijih pojedinaca koji posjeduju iroku izobrazbu, a odlikuje ih kvaliteta
kontroliranog ponaanja usklaenog s uvrijeenim drutvenim normama domicilnog
stanovnitva.8 Mnogi autori se slau da je potrebno je vratiti turizmu njegovu nekadanju
dimenziju gostoprimstva i vanog fenomena u psihofizikoj reakciji i zatiti zdravlja, po
naelu 'u zdravom tijelu zdrav duh', kroz prevenciju ali i rehabilitaciju zbog ega ga nazivaju
turizmom budunosti.

Pojam selektivnog turizma ili selektivnih oblika turizma u literaturi nije egzaktno definiran.
Mnogo je autora i istraivaa turizma raspravljalo i nastojalo definirati pojam selektivnog
turizma, tako da postoji dosta stavova i miljenja o potonjem pojmu. Prema nekim autorima
selektivni turizam se moe definirati kao turizam motiviran razliitim razlozima, to znai da
je postoji vrlo mnogo aktivnosti i sadraja zbog kojih ljudi odlaze na turistika putovanja.
Tako primjerice, prema D. Alfieru .jedini vrsti kriterij za razlikovanje pojedinih vrsta
turizma jest onaj to ga upotrebljava statistika, evidentirajui turistika kretanja prema

Gei, S.; Menadment selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2011., str. 225.

13

pojedinim kategorijama mjesta, jer karakter mjesta najbolje odraava motive turistikih
gibanja te nain provoenja odmora i sadraj turistikog ivota.9 Isti autor, selektivne vrste
turizma definira kao one koje svojim sadrajem i s obzirom na mjesto gdje se odvijaju i
vrijeme kada se odvijaju mogu najbolje zadovoljiti dominantne motive u sferi turistike
potranje: elju za ponovnim povratkom u izvornu prirodu10. Motiv je kljuni initelj
odreivanja selektivnih turistikih vrsta, ali nije jedini. Naime, suvremeni se turist ne
ukljuuje u turistiko kretanje samo zbog jedne motivacije ve trai to sadrajnije
zadovoljstvo i lepezu turistike ponude prirodnih i antropogenih resursa. Razvoj selektivnih
vidova turizma koji nisu strogo vezani za sezonske sadraje je vaan dio turistikog
gospodarstva jer proiruje turistiku sezonu. Sezonska koncentracija turistikog prometa,
doprinosi jo veoj masovnosti turizma i kao izlaz iz te situacije se pronalazi u razvoju
selektivnih oblika turizma, kojima bi se omoguilo prvenstveno produenje turistike sezone,
rastereivanje obalnih regija i urbanih sredita, ali i znatno ublaavanje dosadanje negativne
pojava. Takoer, takvi vidovi turizma su orijentirani na zadovoljenje tzv. drugog i treeg
paketa usluga, odnosno usluga vezanih za izvanpansionsku potronju, npr. kulturne usluge i
sadraje vezane u podruju turistikih atrakcija, festivala, manifestacija.11
Selektivne vrste turizma se u odreenim segmentima preklapaju, te obuhvaaju i neke oblike
klasinih turistikih formi. Pani-Kombol (2000) smatra alternativni turizam generikim
pojmom kojim se obuhvaaju svi oblici turizma koji se razvijaju u novije doba razvijaju i sve
jasnije pokazuju obiljeja po kojima se razlikuju od masovnog turizma.
Jadrei (1998.) je opisati pojam selektivnog turizma na slijedei nain: Selektivni turizam je
sintetiki i generiki pojam koji oznaava novu kvalitetu suvremenog i budueg turizma, koja
se prvenstveno temelji na selekciji programa, na odgovornom ponaanju svih sudionika, na
ekonomskim i ekolokom principu uravnoteenja razvoja, na kvalitetnoj razini i izvornom
identitetu usluge, a sve to uz uravnoteen odnos broja turista i broja lokalnih stanovnitva na
odreenom podruju12
Bez dublje analize, moe se zakljuiti da pojmovi selektivni turizam i selektivni oblici
turizma imaju istu semantiku i isti cilj, a to je suprotstavljanje masovnom turizmu u svim
aspektima. Vidljivo je da postoje razliite definicije pojmova selektivnog turizma, no ono u
9

Lukovi, T.; Selektivni turizam, hir ili znanstveno istraivaka potreba, Acta Turistica Nova, Vol 2 No.1,
2008.; URL: http://hrcak.srce.hr/file/59316
10
Pani-Kombol, T.; Selektivni turizam : Uvod u menadment prirodnih i kulturnih resursa, 2000, str. 61.
11
Gei, S; op.cit., str. 227.
12
Ibidem, str. 223.

14

emu se uglavnom slau svi strunjaci jest razlog nastanka pojma selektivnog turizma.
Evidentno je da od sredine prolog stoljea, rastom ivotnog standarda i slobodnog vremena,
odnosno, raspolaganjem sa dva osnovna preduvjeta (novac i vrijeme) za ukljuivanjem u
turistike tokove, dolazi do naglog razvoja trita potranje i ire lepeze turistike ponude
receptivnih podruja. Trite se stoga sve vie ralanjuje na podskupine koje su odreene
ivotnim stilom, potrebama i osobnim sklonostima. Sve ovo potie interes za razliite oblike
turizma, a time i za inovacijama u sektoru turistike ponude. Selektivni turizam je inventivan,
individualan, kvalitetan, ekoloki zahvalan, ambijentalan, a i nadasve skupi turizam, koji u
pravilu ostvaruje veu potronju od masovnog turizma. Karakterizira ga sve uestalije
vraanje svojim temeljima: prirodnom i atraktivnom ambijentu, ljudskoj komunikaciji i
razvijanju linosti, elementima zabave i rekreacije u novim i autentinim sredinama koje mu
ostavljaju trajno sjeanje i pobuuju elju za ponovnim povratkom.
Sintagma masovni turizam nije samo izvedena iz obiljeja masovnosti kao pojave ili
masovnosti turistikih putovanja, ve se u praksi koristi kao neko obiljeje kvalitete glavnog
dijela putujue mase i njenog potroakog ponaanja.13 Turizam se jo vrlo esto identificira
sa brojem noenja, to je u skladu s konceptom masovnog unificiranog turizma. Osnovno
obiljeje turista u masovnom turizmu je njihovo pasivno ponaanje, koje se ogleda u
nezainteresiranosti upoznavanja lokalne kulture i stupanja u kontakta s domainima osim kada
kupuju. Masovni turizam je predstavljen onim dijelom putujue mase, koji je voen irinom
motiva koja je vrlo limitirana, slinog potroakog ponaanja i zahtjeva te se kree u istom
vremenu i u mnotvu. Iz tog razloga se za masovni turizam kae da je serijski i konfekcijski.
Kao turizam izrazito sezonskog karaktera, prevladava miljenje da je to turizam niske
kvalitete, niske kupovne moi i potronje, skromnih zahtjeva, uniformiran i standardiziran.
Masovnost gui osobnu inicijativu, dovodi do alijenacije ovjeka od njegove sutine i
gubljenja linosti, a uz to je jo i ekspanzivan, prostorno limitiran, ekoloki tetan pa ak i
dera krajolika. Naime, utjecaj masovnog turizma i, kao rezultat toga, promjena vizualnog
identiteta podruja upozorava da naglo ubrzanje koritenja odreenog prostora prijeti
unitenju delikatnih ekosustava. Ukratko, to je turizam mnotva, prosjenih zahtjeva i malih
mogunosti. Globalistike tendencije gutaju male gospodarske sustave te unitavaju
regionalne vrednote i specifinosti koje su temelj turistike atraktivnosti.14 Upravo tu na
scenu, kao protutea masovnom turizmu, se javljaju selektivne vrste turizma, kao dio
13
14

Kobai, A.; Lutanja i dileme u naem turizmu, Veleuilite u Dubrovniku, 2004., str. 52.
Gei, S; op.cit., str. 213.

15

stratekog razvojnog zaokreta u turizmu. Sve vrste selektivnog turizma moraju biti
kompatibilne s prirodnim i drugim obiljejima prostora, osiguravati ouvanje tradicijske
kulture i batine te ambijentalnih vrijednosti prostora pa se moe rei da su one ujedno i
ekoloke vrste turizma.15 injenica jest da turisti sve vie ele originalnost, autohtonu
turistiku ponudu i otkrivanje ljepote u njenoj izvornosti, jer se masovnost povezuje sa padom
kvalitete. Upravo je ona strateka varijabla u borbi za trini udio.
Masovni turizam bez osmiljenih sadraja u kojem turist kao pojedinac nije prepoznat,
odavno je stvar prolosti. Nakon dominacije masovnosti, turisti su poeli otkrivati ljepotu u
izvornosti. Najvanija karakteristika selektivnog turizma je profiliranje, postavljanje turista u
fokus istraivanja i oblikovanja ponude i turistikih proizvoda. U selektivnom turizmu, turist
postaje osnovni subjekt prepoznat po imenu i prezimenu, potrebama, preferencijama. Veliki
broj proizvoda turistike ponude prilagoen je manjim skupinama i nudi zadovoljenje sve
obrazovanijih, zahtjevnijih i mobilnijih sudionika turistike potranje. Turisti postavljaju nove
zahtjeve, nezadovoljni onim to se u masovnim kretanjima nudi kao standard. Turisti sve vie
trae male i autohtone zajednice sa sauvanim izvornim ambijentom te ekoloki zatiene
sredine, u kojima e na izvoran i harmonian nain komunicirati sa lokalnim stanovnitvom i
prirodom. Obuhvaa oblike koji vre manje negativne uinke na prirodu i stanovnitvo u
destinaciji te, ne smanjujui ekonomske uinke, razvijaju odgovorno vienje svijeta, odnosno
odrivi turizam.
No, pritom treba biti oprezan i izbjegavati krajnosti jer selektivni turizam nije nita manje, u
svom broju, masovan od starog turizma. Usporedbe izmeu masovnog i selektivnog
turizma mogu izgledati idealizirane i takav pristup nije realan kako su im razvojni aspekti
sutinski razliiti. Selektivni turizam se tee ostvaruje u kraem razdoblju i zbog manjih
dimenzija ne utjee na promjene u podruju destinacije. Kako se s vremenom potranja
proiruje, poveava se i ponuda to predstavlja rast nekog oblika selektivnog turizma, ali i rast
ozbiljnijih promjena. Meutim, vano obiljeje selektivnog oblika turizma, to ga razlikuje od
masovnog, je disperzija, odnosno diversifikacija ponude i turistikih proizvoda.16 Tonije
velik broj proizvoda turistike ponude prilagoen je manjim skupinama turista i u tom
procesu ostvaruje se zadovoljenje potreba turista, poticanje razvoja novih potreba i inicijativa
raanja novih proizvoda. Strateki razvoj proizvoda u ponudi selektivnih turistikih vrsta se
odvija veoma dinamiki i primjer je koritenja strategije diversifikacije kao dominantne
razvojne strategije. Nekad, relativno neelastino trite ponude, postaje sve elastinije koje s
15
16

Pani-Kombol, T; op.cit., str. 91.

Lukovi. T.; op.cit.

16

tritem potranje ostvaruje nove partnerske oblike temeljene na zadovoljstvu potranje

svakog turista pojedinano.
Selektivne vrste turizma potiu regionalni koncept razvoja turizma koji svoje turistike
proizvode razvija koristei komparativne prednosti resursa receptivne destinacije. Umjesto
prethodnog koncepta planskog makro upravljanja, primjenjuje se sustav upravljanja na niim
razinama, lokalnim i regionalnim, ime se osnauje kompetentne subjekte procesa
menadmenta destinacije. Neizbjeno je da se u odluivanju moraju ukljuiti svi
zainteresirani subjekti i dionici, budui da je sveobuhvatan pristup kljuan kod menadmenta
odrivog razvoja na receptivnom tritu. U domeni odrivog razvoja potie se razvoj
standarda neophodnih za zatitu prirodnih resursa i poveanja sigurnosti turista u destinaciji.
Sigurnost turista postaje sve vaniji initelj u ocjeni kvalitete destinacije i turistike ponude, i
vaan initelj u procesu odluivanja o turistikoj destinaciju. Odnosno, on postaje strateka
odrednica selektivnog turizma i kljuni initelj njegova razvoja.17
Vrlo vana karakteristika selektivnog turizma je i poticanje gospodarskog razvoja destinacije,
posebice malog gospodarstva. Polazei od trinog aspekta, u selektivnim vrstama turizma
mogu se pojaviti samo one vrste turizma koje su se potvrdile i verificirale kao segment
turistikog trita.18 Prema Antuncu neke od selektivnih vrsta turizma su: izletniki turizam,
tranzitni turizam, sportsko-rekreacijski turizam, zdravstveni turizam, nautiki turizam,
ekoloki turizam, ruralni turizam, kulturni i manifestacijski turizam, kongresni turizam,
socijalni turizam,.. Zapravo, popis selektivnih vrsta turizma nije ni vrst ni konaan. Takoer,
kako je turistika motivacija u isto vrijeme opa i specifina, a priroda turizma i promjene u
drutvenom ivotu veoma dinamine, mogue je da u ogledno vrijeme pojave neke nove
motivacije, a time i neke nove selektivne vrste turizma.
Nazivom selektivne vrste turizma eli se neke pojave, kretanja i procese posebno izdvojiti i
analizirati njihove specifine karakteristike kao turistike pojave uope, a posebno kao
segment turistikog trita, s ciljem da se postignu posebni, vani i svrsishodni ciljevi.
arolikost naziva i raznolikost kompozicijske strukture pojedine selektivne vrste zaista su
velike.

17
18

Ibidem.
Antunac, I.; Selektivne vrste turizma, TURIZAM, br.4, 1991., str. 113.

17

Meutim, postoje etiri osnovna kriterija razvrstavanja selektivnih turistikih vrsta:19

o dodatna potranja inicira dodatnu ponudu,
o kao selektivna turistika vrsta je trino globalno prepoznatljiva,
o

u strukturi troka turiste je trokovno dominantna i

o dovoljno masovna da bi bila statistici vana.

Poznato je da u turizmu, u pravilu, potranja pokree ponudu. Za pojavu nove selektivne
vrste, potrebna je pojava neke dodatne potranje, koju treba razlikovati od ve postojee, to
znai da je po obliku i motivu nova. Takva nova ili uvjetno nova potranja, jo je uvijek
nepoznata ili uvjetno nepoznata tritu potranje, i ona inicira razvoj dodatne ponude, koja
oblikuje nove turistike proizvode na turistikom tritu
Sve selektivne vrste turizma imaju neke zajednike karakteristike meu kojima se izdvajaju
najvanije: razvoj lokalnog gospodarstva te malog poduzetnitva, stavljanje turista kao
potroaa u sredite zbivanja i voenje brige o njegovim potrebama i eljama, te razvoj
turizma iskljuivo u okolino ouvanim i zatienim prostorima u koje se ulae i vrijeme i
novac da takvi i ostanu. Takoer sve selektivne vrste turizma upravo su segmenti dananjeg
turistikog trita i imaju dvije funkcije: proirenje turistike sezone i poveanje turistike
potronje, te razvoj turizma u slabije razvijenim podrujima. To oznaava brigu, novi pristup i
razmiljanje o problemima koji je stari turizam stvarao iako je ostvarivao velike gospodarske i
drutvene koristi. Kako je u prirodi turizma stalno mijenjanje okruja i obrasca veliine
gospodarskog rasta potrebno ga je planski i kontrolirano razvijati jer e u protivnom e svaki
turizam stvarati probleme. Meutim, kako bi se izbjegli i ublaili negativni uinci, planiranje
razvoja turizma potrebno je sagledati u kontekstu njegovog sveobuhvatnog utjecaja na sve
sastavnice odrivog razvoja, te takvo promiljeno planiranje primijeniti kako u sluaju
masovnog, tako i u sluaju selektivnih oblika turizma. Selektivni turizam, ako se razvija u
skladu s kapacitetima resursa, manje je opasan i moe postati sektor koji obnavlja i odrava
resurse.

19

Lukovi, T.; op.cit.

18

3. POVEZANOST ZATITE PRIRODE I TURIZMA

Danas se slobodnom vremenu, prirodi i turizmu pridaje veliko znaenje, prije svega zbog
osiguranja zdravlja i odmora. Svima nam je cilj osjeati se bolje, a to je u osnovi mogue
jedino ako se poveemo sa svojim izvorom. Po Rousseau-ovom miljenju osnova pravog
ovjeka i zdravog drutva je priroda i samo priroda, kojeg je povijest sa svojom umjetnom
izgradnjom civiliziranog drutva udaljila od njegove prirodne osnove. Stoga se bez odgaanja
treba vratiti prirodi, odnosno vratiti na put prirodnog razvoja koje je sputano neprirodnim
napretkom. Ovakav ljudski razvoj, koji ukljuuje industrijske, tehnoloke, gospodarstvene i
ostale napretke je uzrokovao devastirajue razaranje prirode i meuljudskih odnosa. Kao
posljedica toga ljudima je potreban bijeg od stvarnosti i iskustvo kvalitete razlike od
svakodnevnog ivota to je dovelo da putovanje postane obvezatan dio slobodnog vremena.
Pritom, priroda ima veliku vrijednost u kontekstu provoenja odmora kao kulisa za brojne
aktivnosti u slobodno vrijeme. Prirodni resursi ine primarni element turistike ponude te
determiniraju ostale izvedene elemente turistike ponude u destinaciji. Raznolikost, prostorna
koncentracija i ouvanost takvih elemenata turistike ponude ini pojedina podruja iznimno
atraktivnim, pa se prema njima orijentira glavnina suvremene turistike potranje.20
Zatiena prirodna dobra su jedna od najaktualnijih destinacija suvremenog turizma
Najznaajnija vrsta zatienih prirodnih dobara za turizam su svakako nacionalni parkovi, no
pored njih tu su i brojni parkovi prirode, rezervati, geoparkovi te globalno znaajna zatiena
prirodna dobra rezervati biosfere i objekti svjetske batine.
U aktualnoj fazi suvremenog turizma, nastalog pod utjecajem urbanizacije, pojaanog
ekonomskog razvoja te ubrzanog demografskog rasta, pritisak na resurse je takoer pojaan.
To pokazuje da je turizam postao i prijetnja za zatienu prirodu. tetni uinak na okoli
uveliko smanjuje vrijednost prirode kao atrakcije i mjesta za odmor tako da njihovom
ouvanju treba posvetiti ozbiljnu panju i zatitu. esto je najvei problem gdje povui
granicu izmeu sadanjih ekonomskih potreba i idealnih naela i perspektivnih tendencija
zatite prirode.21
Danas, vie nego ikada, ekoloki aspekti destinacije nalaze se na prvom mjestu i ti zahtjevi
dominiraju u globalnim razmjerima.
20
21

Alfier, D.; Turizam izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994, str. 245.
Alfier, D.; Zatita prirode u razvijanju turizma, Zagreb, 2010, str. 7.

19

3.1. Meuodnos prirode i turizma

Kad je rije o definiranju pojma turizma, onda je bitno naglasiti da nema njegove jedinstvene,
univerzalne definicije. Razliiti znanstveni pristupi ovom fenomenu dovoljan su argument o
razliitim kutovima njegovog promatranja. No, jedna do sada najobuhvatnija i najcitiranija
definicija turizma jest ona koju su dala dvojica vicarskih autora Hunciker i Krapff (1942.),
koja glasi:22
"Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca u
nekom mjestu ukoliko taj boravak ne znai stalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje
zarade"
Turizam moemo definirati i kao drutveni fenomen i privrednu djelatnost koja je neupitno
povezana i koja je u odnosu ovisnosti s prostorom. Danas se ve moe znanstveno dokazati da
turizam viestruko utjee na prirodu sveukupnog prostora, ali takoer je dokazano kako tetne
posljedice mogu biti relativizirane da se ne ugroze prirodne vrijednosti bez kojih se turizam
ne bi mogao uspjeno razvijati u budunosti. Razlozi zbog kojih turizam znatno utjee na
prirodne prostore su:23

velike mase ljudi, nekoliko puta u godini, naputaju svoje stalno prebivalite kako bi

promijenile okolinu, odmorile se i osposobile za rad;

moraju se poduzeti razne organizacijske i tehnike mjere kao bi se na odreenim

podrujima i mjestima pripremio odgovarajui prihvat koji e uspjeno zamijeniti privremeni

dom kakav odgovara masama turista;

mase turista pri putovanju nekad hotimice, a nekad nehotice, na razne naine oteuju

prirodu.
Negativan utjecaj turizma doao je u prvom redu do izraaja u eri masovnoga automobilskog
turizma. Naime, zbog prevelikog broja posjetitelja i sve veih zahtjeva za prostorom
(smjetajni i dopunski kapaciteti, parkiralita, skijalita), turisti eljni promjene sredine i
odlaska u prirodu najee se u toj netaknutoj prirodi susreu s elementima od kojih
zapravo ele pobjei. Tako se odmor svodi samo na privremenu izmjenu boravita, a nain
ivota ostaje vie-manje isti. Pojam masovnosti se moe poistovjetiti sa intenzivnim
turistikim razvojem i okupiranjem javnog prostora koji dovodi do mijenjanja izvornog
22

Gei, S.; Turizam i kulturno-civilizacijsko nasljee, Veleuilite u Splitu, 2002., str. 20.

23

Alfier, D.; op.cit., predgovor autora

20

izgleda prirodne lokacije i esto naruavanja izvorne ljepote nekoga mjesta, zagaivanja
okolia zbog prekomjerne izgradnje te mnogim drugim uincima. Opasan je neprijatelj
prirode i nekontrolirana i neracionalna gradnja to se najvie dogaa u nerazvijenim
sredinama kamo turizam najvie dopire. Kako se turizam masovno iri, moe se svrstati meu
okupatore prirodnih prostora, a time i meu glavne uzronike naruavanja njihove
ravnotee.
Zapravo, uinci turizma mogu biti pozitivni ili negativni te mogu imati direktan i indirektan
utjecaj na receptivni prostor. Turizam je neupitno potakao gospodarski razvoj i razvoj
komunalne infrastrukture u mnogim sredinama koje osim prirodnih ljepota i nisu imale drugih
razvojnih mogunosti te podigao standard domicilnom stanovnitvu i pruio mogunost za
zapoljavanje U razvijenim zemljama na turizam se uglavnom gleda kao na imbenik koji
negativno djeluje na okolinu poveanjem zagaenosti i guvi, jer jednostavnije i jeftinije je s
mnogo manje posljedica zatititi okoli, nego ukloniti tete uinjene u prostoru.
Alfierov teorijski rad o turizmu govori o tri skupine oblika i negativnih posljedica koje se
oituju u djelovanju masovnog turizma na prirodu i okoli. On je turizam s obzirom na
veliinu i stupanj zauzimanja prostora, te prema njegovim negativnim posljedicama na prostor
podijelio u: 24
a. ekspanzivne oblike turistikog prometa koji ve po samoj svojoj prirodi postavljaju
zahtjev za zauzimanjem velikog prostora, kao to su kamping i auto-kamping, stacionirani i
pokretni karavaning, nautiki turizam, avio-turizam, te svaku vrstu odmora;
b. agresivne oblike turistikog prometa koje karakteriziraju dolasci poveanog broja turista u
zatiena podruja i u nepristupane te neureene prostore. Primjeri agresivnih oblika su
kampiranje, nautiki kamping, sportski ribolov i lov nedoputenim sredstvima u nedoputeno
vrijeme na zabranjenim prostorima, kao i neovlatena podmorska istraivanja i nedoputeno
uzimanje prirodnog biolokog i arheolokog blaga;
c. destruktivni oblici turizma i turistike izgradnje koja u potpunosti zauzima i preobraava
odreeni prirodni prostor.
Meuodnos ovjeka i njegove okoline postaje jedno od kljunih pitanja za daljnji razvoj
ovjeanstva i njegove aktivnosti na Zemlji. Intenzivnim razvojem proizvodnje, u prvom redu
industrije, u zadnjih 150 godina javile su se i potreba zatite prirode i tenja za usklaenim,

24

Alfier, D.; Turizam-izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994., str. 238-243.

21

odrivim razvojem, kojim prirodni ekosustavi ne bi bili dovedeni na rub uruavanja, a s druge
strane ovjek bi istodobno i dalje obavljao svoje djelatnosti u prostoru, ali s pojaanim
senzibilitetom prema prirodnoj sredini, dio koje je i sam.
Turizam preteno iskoritava one prirodne uvjete i podruja koji za druge djelatnosti ne
predstavljaju privrednu sirovinsku bazu, kao to su panoramske ljepote krajolika i zdravstvene
osobine lokalnog podneblja. Konflikt turizma i zatite prirode najizraeniji je u nacionalnim
parkovima i ostalim zatienim prostornim kategorijama, gdje je uvijek potrebno odrediti koje
su funkcije turizma odrivije, manje profitabilne obrazovno-znanstvene funkcije ili
profitabilne turistiko-rekreacijske. Nacionalni parkovi svakako trebaju sluiti i ostvarivanju
profita i turistikoj promidbi zemlje, ali se pretjeranom saturacijom ugroavaju i temeljne
prirodne vrijednosti zbog kojih je neko podruje i proglaeno nacionalnim parkom. U novije
vrijeme javljaju se nastojanja da se zatienim zonama upravlja u skladu s tzv. odrivim
razvojem, koji podrazumijeva uravnoteeno obavljanje svih spomenutih funkcija zatienih
podruja.
Sve je jaa svijest ljudi o ogranienosti prirodnih resursa i njihovoj neobnovljivosti, a takva
uvjerenja dovode do jaanja pokreta za zatitu prirode. Nastala je kao praktino iskustvo ljudi
vezano s poetnim ekolokim problemima koje nije artikulirala znanost ve realna spoznaja o
granicama rasta. Ako se politika zatite okolia uzima kao objekt zatite ekoloke sustave
(ivotinje, biljke) bez obzira na njihovu korisnost na ovjeka, govori se o zatiti prirode, a
ako je objekt zatite usmjeren na okolinu s obzirom na interese ljudi, govori se o zatiti
okolia. Pod terminom zatite okolia podrazumijeva se podruje kojemu je zadaa ouvanje
zdravog ivotnog okruenja. Okoli je prirodno okruenje, zrak, voda, tlo i more, klima, biljni
i ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja te kulturna batina kao dio okruenja
kojeg je stvorio ovjek.25 Zatita okolia odreuje granice raznih vrsta optereenja, predlae
zakonske propise, uvodi preventivne i reparativne tehnike mjere za odranje potrebne
kakvoe zraka, voda, tla i prehrambenih proizvoda i utvruje pravila u odnosu na abiotike i
biotike imbenike ivotne sredine. Ako je uspjeno usmjerena i provedena osigurava se
cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje prirodnih zajednica te racionalno koritenje
prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nain za okoli kao osnovni uvjet odrivog

25

rnjar, M. ; Ekonomika i politika zatite okolia, Sveuilite u Rijeci, 2002., str. 20.

22

razvoja. Da bi se ostvarili uvjeti za odrivi razvoj potrebno je slijediti osnovne ciljeve zatite
okolia, kao to su:26
-

trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti, prirodnih zajednica i ouvanje

ekoloke stabilnosti

ouvanje kakvoe ive i neive prirode i racionalno koritenje prirode i njenih dobara

ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika te

unapreenje stanja okolia i osiguranje boljih uvjeta ivota.

Turizam kao skup odnosa i pojava implicira odreeno djelovanje na okoli. Alfier istie da
svaka ekspanzija turizma krije u sebi opasnosti za gotovo sve bioloke fenomene i ekoloka
ravnotea nije ni na jednom podruju aktivnosti tako ugroena kao na podruju turizma, koji
integralno koristi prirodu u svim njezinim elementima.27
Za turizam je to djelovanje neizbjeno zbog toga to turisti, da bi mogli konzumirati turistiki
proizvod moraju doi na mjesto potronje. Kako razvoj meunarodnog turizma pokree
svakodnevno vei broj ljudi, koji se u pravilu koncentriraju na prirodne prostore koji su
temeljna sastavnica svakog turistikog proizvoda, nameui na taj nain izgradnju potrebne
infrastrukture, osjeaju se i negativne posljedica tog rasta u prirodi. S druge strane turizam
pozitivno utjee na okolinu jer esto ukljuuje najinteresantnije, najatraktivnije i najvrjednije
dijelove prirode, podie svijest javnost o prirodnim i kulturnim vrijednostima, i na taj nain ih
popularizira te financira njihovo ouvanje. Naime, porast interesa prema prouavanju zatite
prirode i turizma tijekom posljednjih nekoliko godina je rastao uslijed turistikog razvoja i
poveanog pritiska na prirodni prostor i nuno je ishodio potrebu za porastom odgovornosti i
brige za okoli.
Stanje okolia je vrlo vana komponenta turistikog vrednovanja svakog resursa tako da je
odrivo iskoritavanje, zatita i razvoj prirodnih dobara uvjet bez kojeg nema dugoronog
razvoja turizma. To je ba ono to odvaja odgovorni turizam od konvencionalnog. Da bi bio
odgovoran i odriv, turizam mora uvaavati principe i zakonitosti ekosistema na koje se
oslanja. Svaki pojedini dio odreenog ekosistema jedino moe opstati ako sauvamo ukupni
ekosistem. to je ekosustav raznovrsniji , time je i otporniji na optereenja i tetne imbenike
iz okolia, a raznolikost vrsta i njihovih stanita pokazatelj je zdravog ekosustava. Da bi
prirodu mogli ouvati, potrebno je odravati stanita i brojnost vrsta koje na njima obitavaju,
njegovati ne samo zatiena, nego i druga prirodno vrijedna podruja.
26
27

Gei, S.; op. cit., str. 117.

Alfier, D.; op. cit., str. 257.

23

Priroda predstavlja sveukupnu bioloku i krajobraznu raznolikost, koju je potrebno sauvati,

poveati ili obnoviti na mjestima gdje je naruena. Suvremena zatita prirode obuhvaa
ouvanje raznolikosti razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta, bioloke ravnotee izmeu
razliitih populacija i jedinstvenost krajobraza, te uzima u obzir potrebe ljudi koji koriste ta
stanita. Zatita koja ne ukljuuje naseljena podruja, poljoprivredne povrine i druge
antropogeno koritene prostore poprima birokratsko znaenje koje ne moe imati pozitivne
uinke na cjelokupnu prirodu. Stoga, pokret zatite prirode mora biti sveobuhvatan i ne
odnositi se samo na estetiku i raznovrsnost pejzaa, ve na ouvanje svih prostornih, etnikih
i regionalnih raznolikosti.
Zatita prirode i turizam su oboje mlade pojave modernog vremena koje imaju zajedniku
odgojnu namjenu, a to je upoznavanje i razumijevanje prirode. Zapravo, koordinacija zatite
prirode i turizma je najpotrebnija na odgojnom podruju jer upravo tu turizam najvie pomae
pokretu za zatitu prirode.
Turizam vri aktivnu funkciju zatite i nastoji racionalno koristiti prirodne resurse u turistike
namjene, njegovanje pejzaa, kao i uspostavljanje i trajno odravanje ravnotee u prostoru.
Turizam i okoli su usko povezani; turizam moe biti od pomoi u financiranju zatite
kulturne batine i prirodnih vrijednosti ili u njegovanju tradicijskih prolosti. Nasuprot tome,
lo menadment turizma moe ak na koncu unititi ove vrednote.
Zadaa institucija i nevladinih udruga koje se bave zatitom prirode je da pobude
razumijevanje javnosti za prirodu, promiu i produbljuju saznanja o vanosti bioraznolikosti,
upozoravaju na mjere aktivne zatite i tekoe njihova provoenja. Kako je djelatnost zatite
prirode od posebnog drutvenog znaaja, o prirodi kao cjelini treba brinuti cijela drutvena
zajednica. Ona je zaduena za osiguranje to povoljnijih uvjeta odravanja i slobodnog
razvitka prirode, te stavljanjem pod posebnu zatitu odreenih dijelova ive i neive prirode i
osiguravanjem najpovoljnijih uvjeta njihovog odravanja i razvitka prema njihovom znaenju
i svojstvima. Takoer, zaduena je za osiguranje racionalnog koritenja prirode i njenih
dobara bez bitnog oteenja njenih dijelova, te za spreavanje tetnih zahvata ljudi i
poremeaja u prirodi s ciljem ouvanja autohtonosti prirode. No, dio ekosistema koji je
najodgovorniji za to ouvanje jeste lokalna zajednica koja po pravilu moe dati znaajan
doprinos u zatiti prirode i obogaivanju turistike ponude. Lokalno stanovnitvo prije svega,
zajedno sa onima na pozicijama odluivanja, snosi odgovornost za razvoj ekosistema u kojem
ivimo. Ono je to koje mora poboljati konkurentnost vlastite ekonomije i imida kod
potencijalnih posjetilaca. Pored toga, razvoj turizma, to je vie mogue, mora ostati u rukama
24

lokalnog stanovnitva. Nadzor nad njegovim razvojem, isto kao i dobit koja se ostvaruje,
treba biti u rukama cijele zajednice. Na isti nain, oni koji zaista ostvaruju dobit trebaju
ulagati u zatitu i ouvanje ivotne sredine. Stoga se velika pozornost usmjerava na
obrazovanje i razvijanje svijesti lokalne zajednice da ouvanje ivotne sredine moe biti u isto
vrijeme i ekonomski isplativo i integrirano u njihov svakodnevni ivot. Mora se voditi rauna
o granicama ekosistema unutar kojih se planira razvoj koji moe biti odriv samo ukoliko je
planiran i razvijan od strane lokalnog stanovnitva koje je svjesno granica vlastitog
ekosistema. Prije svega, turizam bi trebao biti samo jedan element unutar lokalne ekonomije i
mogui potencijal u okviru ire i dugoronije razvojne strategije koji e ispuniti svoju
ekonomsku i drutvenu svrhu bez naruavanja lokalne baze prirodnih i ljudskih resursa koji
trebaju opstati i nakon to turisti odu.
Prema tome, obrazovanje dolazi na prvo mjesto. Turizam u prirodi ima nekoliko glavnih
ciljeva, a to su ekoloka edukacija posjetitelja i lokalnog stanovnitva te zatita prirodnih
podruja uz postizanje odreene ekonomske koristi. Zasluan je za afirmaciju i zatitu
osobitih prirodnih i kulturnih vrijednosti od nacionalnog i meunarodnog znaaja radi
znanstvenog, obrazovnog i rekreacijskog koritenja. Bez posjetitelja koje dovodi turizam, taj
se smisao gubi. Naime, turistika djelatnost predstavlja izvor prihoda iz kojih se financira
zatita prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti zatienih podruja.
Turizam bi se zapravo trebao uiniti najodgovornijim za zatitu prirode, jer je on najvei,
najopirniji i najintenzivniji korisnik prostora. Zatita bi tada postala trajna obaveza za
dugoroni razvoj turizma koji se, kao i razvoj svih ostalih prirodnih i drutvenih djelatnosti,
mora temeljiti na Ustavom proglaenom naelu da se posebno zatiena dobra od opeg
interesa moraju koristiti u skladu s opim uvjetima kojima se osigurava njihovo racionalno
iskoritavanje i drugi opi interesi, a posebno interesi buduih generacija28.
Suprotnosti izmeu zatite prirode i turizma, kojih katkad i nismo svjesni, posljedica su
nedovoljnog poznavanja njihove meuzavisnosti i nune povezanosti njihovih interesa. Svako
unitavanje prirodnih dobara nanosi izravne ekoloke tete turizmu jer on time ostaje bez
svoje prirodne baze i osnovnih uvjeta za razvoj. To pokazuje da je nuno sagledavati
probleme zatite turizma i usklaivati njihove suprotnosti, koje su uvelike povezane.

28

Alfier, D.; Potreba novih orijentacija u dugoronom razvoju naeg turizma, Fakultet za turizam i vanjsku
trgovinu, Zbornik radova, Knjiga III, Dubrovnik, 1981., str.24.

25

3.2. Menadment zatite prirode u svijetu

Od svog postanka ovjek je upuen na prirodu i njene resurse, i ta veza u suvremenoj eri nije
manje znaajna. No, ono to se promijenilo jest ovjekov, sve vei, stupanj iskoritavanja
prirode i njenih resursa to je dovelo do glasnih zahtjeva za zatitu prirode, upravo onda kad
je stupanj degradacije dostigao svoju kulminaciju. Primitivni su narodi iskoritavali prirodu
uglavnom kako bi mogli ivjeti, a visokokvalificirani ovjek radi to isto, ali je pretjerano
unitava iz sasvim ekonomskih razloga.
Kako se svijest o potrebi zatite prirode nije razvijala u skladu sa sveukupnim razvojem
drutva tako je pojam zatite prirode i okolia relativno novijeg datuma, iako su pojedini
segmenti zatite okolia ve odavno zakonsko regulirani. Pokret za zatitu prirode, u
modernom smislu rijei, pojavio se dosta kasno, kao akcija pojedinaca protiv naruavanja
prirode, neplanske urbanizacije, razvoja industrije te neopravdanog bogaenja ovjeka nautrb
prirode i okolia. Sagledavajui ove procese o kojima je svijet najprije alarmirala znanost, a
potom aktualizirale nevladine udruge zatite prirode, postupno se razvio odgovarajui sustav
menedmenta zatite prirodnih resursa na razliitim operativnim sredinama.29
Istinski poeci organizirane i efikasne zatite prirode ne mogu se tono ustanoviti, ali se moe
se rei da je susreemo ve u srednjem vijeku, iako u izoliranim akcijama. Putovi kojima su
se kretali prvi pokuaji zatite prirode bili su razliiti na pojedinim kontinentima i oni su bili
pretea naunog i organiziranog pristupa u zatiti prirode. Meu najstarije poznate mjere za
zatitu prirode spadaju: prva odredba o ogranienju utjecaja dima i pepela koja je donijeta u
Londonu 1273. godine, dva zakona u Poljskoj o zatiti losa i divljeg konja iz 1449. te drugi iz
1597. godine o zatiti tura (divlje govedo), zatita pojedinih umskih kompleksa s rijetkim
vrstama drvea u Rusiji iz 1703., umski red Marije Terezije iz 1769. godine te zatita uma
Fontainebleaua u Francuskoj 1848. godine.30 Tim su aktima stavljeni pod zatitu samo
pojedinani objekti prirode i kulture, odnosno neke vrste ivotinja, a cilj im je bio sauvati
ravnoteu u prirodi i odrati racionalnost u iskoritavanju prirodnih bogatstava. Pritom je
vano spomenuti francuskog pisca Jean-Jacques Rousseau koji je uinio revolucionaran
pomak u zatiti prirode pozivajui na povratak prirodi i da se odbace teze njenog negiranja.

29
30

Gei, S.; Menadment selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2011., str. 119.
Vidakovi, P.; Nacionalni parkovi i turizam, Institut za turizam, Zagreb, 1989., str. 23.

26

Pobuena ekoloka svijest u razvijenim zemljama sredinom 19. stoljea je pridonijela

donoenju razliitih zakonskih propisa glede zatite prirode. Prekretnica u zatiti prirode
dogodila se u drugoj polovici 19. stoljea sa osnivanjem prvog nacionalnog parka
Yellowstone 1872. godine u dravi Wyoming u SAD-u.31 Tim inom se zavrava faza zatite
pojedinog dijela okolia na odreenom prostoru (npr. ume, jezera) te istovremeno poinje
vrijeme organiziranih akcija zatite prirode meunarodnog znaaja, u emu SAD prednjae. U
poetnim fazama politika zatite okolia je bila usmjerena preteno na ekoloke sustave, dok
suvremeni pristup zatiti okolia je sustavni proces uzimanja pod kontrolu drave
najvrjednijih dijelova zemlje koji su od posebne znanstvene, kulturne i turistike vrijednosti.
Budui da je zakonodavstvo o zatiti prirode vrlo razliito u pojedinim zemljama, radi to
bolje zatite globalne prirodne batine pojavila se potreba za formiranjem opih svjetskih
kriterija zatite. Stoga je nakon Drugog svjetskog rata osnovan Meunarodni savez za
ouvanje prirode IUCN (The International Union for the Conservation of Nature). IUCN je
najstarija i najvea globalna ekoloka mrea na svijetu osnovana 1948. godine s ciljem
ujednaavanja propisa o zatiti prirode i osiguranja funkcioniranja turizma kao promotora
ouvanja okolia u zatienim prirodnim podrujima. Sredinja misija IUCN-a je ouvanje
bioloke raznolikosti te izvanrednu panju pridaje ouvanju od saturacije i promoviranju
prirodnih vrijednosti.
Razvoj turizma kao masovne pojave i slijedom toga opasnosti da doe do saturacije pojedinih
regija koji su istodobno ekoloki osjetljive i u kojima jo nisu uspostavljene mjere zatite je
potaknuo lanice UN-a jo 1945. godine u Londonu da osnuju UNESCO (United Nation
Educational. Scientific and Cultural Organization), odnosno specijaliziranu organizaciju za
prosvjetu, znanost i kulturu. UNESCO je 1972. na Konvenciji o zatiti svjetske kulturne i
prirodne batine u Parizu pokrenuo proglaavanje naroito vrijednih prirodnih podruja
svjetskom batinom UNESCO-a.
Da bi pomirio stavove u tenji koritenja resursa u zatiti prirode, UNESCO je pokrenuo
jedan novi pristup sa kreiranjem Programa ovjek i biosfera (Man and Biosphere MAB).
Program ukljuuje osnivanje brojnih rezervata biosfere diljem planete u tenji da se
integriraju ljudske aktivnosti, istraivanje i zatita prirodnih vrijednosti. Teritorijalni koncept
ukljuuje jezgru u kojoj su bioloke zajednice i ekosistemi strogo zatieni. Jezgru u

31

Vidakovi, P.; op. cit., str. 25.

27

potpunosti okruuje tampon zona u kojoj je mogue realizirati tradicionalne ljudske aktivnosti
i istraivanja bez eventualne degradacije, dok je posljednji obru prijelazna zona u kojoj su
dozvoljeni odrivi razvoj i eksperimentalna istraivanja. Prirodne vrijednosti na listama
ovjek i biosfera i Svjetska kulturna i prirodna batina znaajan su resurs turistike ponude
brojnih drava i sa dobivanjem ovih statusa prirodna dobra dobivaju status turistike
reprezentativnosti.
Nositelji meunarodnih aktivnosti na zatiti okolia , osim prije spomenutih organizacija, jesu
i mnoge meudravne i nevladine meunarodne organizacije od kojih se spominju samo neke:
a) UNEP, program UN-a za okoli koji koordinira ekoloke aktivnosti, pomae
zemljama u razvoju u implementaciji ekoloki prihvatljivih politika i prakse i promie
svijest o zatiti okolia
b) Svjetska banka za obnovu i razvoj kao vana meunarodna financijska institucija
koja nepovratnim i povratnim sredstvima, posebice u nerazvijenim zemljama i
zemljama u razvoju podupire ostvarenje ekolokih programa i projekata
c) Greenpeace, svjetska nevladina organizacija o zatiti okolia kojoj je cilj osigurati
sposobnost Zemlje za unapreenje ivota u svoj njegovoj raznolikosti
Temeljni zadatak tih organizacija je poduzimanje mjera za podizanje ekoloke svijesti o
zatiti Zemlje, ali i pojedinih njenih dijelova, odnosno krajolika i okolia te pojedinih
prirodnih i kulturnih rijetkosti. Veina zemalja u svijetu, kao i spomenute organizacije,
klasificiraju pejzae u vie dijelova zatienih podruja, pri emu najvii stupanj zatite imaju
strogi prirodni i specijalni rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode, spomenici prirode i
hortikulturalni spomenici. Navedena podruja su zakonima pojedinih zemalja proglaena
zatienim prostorima sa vlastitom upravom kojoj je osnovna zadaa da zatiti lokalnu
prirodu odreenog prostora, odnosno geoloke, geomorfoloke, pejsane i bioloke
vrijednosti. To su dakle prostori ogranienih ljudskih aktivnosti, tj. prostori organiziranog
oblika zatite prirode i njenih ekosustava koji se razlikuju prema stupnju strogoe zatite
Prva svjetska konferencija o zatiti okolia, odrana u Stockholmu 1972.godine, donijela je
Program UN-a za okoli. Prva strukturirana naela odrivog razvoja objavljena u dokumentu
Naa zajednika budunost (tzv.Brunthlandovo izvjee) je objavila Svjetska komisija za
okoli i razvoj (World Comission on Environment and Development WCED) 1987. godine.
Tim dokumentom se zagovara odrivi razvoj te naglaava vanost ouvanja prirodnih resursa.
28

Imperativ je da se ekonomske aktivnosti oslanjaju na obnovljive izvore energije te da se

prirodni resursi to manje iscrpljuju. Druga konferencija UN o okoliu i razvoju je odrana u
Rio de Janeireu 1992. godine i na njoj je donijeta odluka o osnivanju Komisije za odrivi
razvoj pri UN-u. Konferencija, tzv. Summit o Zemlji je donijela program djelovanja na pet
podruja, koji se neposredno tiu i turizma. Ta deklaracija iz Rija sadri pet temeljnih
dokumenata, a to su: Deklaracija o okoliu i razvoju, Deklaracija o umama, Konvencija o
zatiti klime, Konvencija o biolokoj raznolikosti i Agenda 21. Potonji dokument je opsean
akcijski plan i program odrivog razvoja, tj. zatite okolia i kontrole utjecaja ljudskog
imbenika na okoli na lokalnoj, dravnoj i globalnoj razini. Pet godina nakon prihvaanja
Agende 21, dolo se do zakljuka da postoji veliki jaz izmeu teorijskog i realnog provoenja
naela te da postoji i dalje nedovoljna briga za okoli. Te godine, u Johannesburgu je
prihvaena Deklaracija o odgovornom turizmu u destinaciji na kojoj su postavljena naela
odrivosti na podruju gospodarstva, drutva i zatite okolia.32
No, meunarodni sporazumi e biti u praksi djelotvorni samo ako vlade djeluju zajedniki, a
ne pojedinano. Stoga je nuna ira drutvena i organizirana zatita prirode uz aktivan pristup
zatiti koja podrazumijeva realizaciju raznovrsnih funkcija jednog zatienog prirodnog
dobra, te naputa statino poimanje zatite koja ima preteno konzervatorski pristup. Naime,
razvoj zatite prirode je inicirao evoluciju od pasivne prema aktivnoj zatiti, s ciljem da se
naglasi znaaj zatienih predjela za obrazovanje, ekonomiju, rekreaciju i turizam. Kao jedan
segment aktivne zatite podrazumijeva se i turistiko koritenje zatienih prirodnih dobara.33
Politika zatite okolia danas se shvaa kao javno upravljanje okoliem koji je zajedniko
dobro, a obuhvaa: 34
o Sprjeavanje daljnjeg irenja degradacije okolia i svih vrsta oneienja.
o Javni nadzor nad svim izvorima oneienja.
o Racionalno iskoritavanje postojeih prirodnih resursa.
o Usmjeravanje proizvodnih postupaka, prometa i raznih usluga na iste i bezopasne
tehnologije.

32

Jurkovi I.; Odrivi turizam, Ugostiteljstvo i turizam-Struna revija za turizam, No. 1, 2012., str. 22.
Nikoli, S.; Turizam u zatienim prirodnim dobrima, str. 116. URL:
http://www.dgt.uns.ac.rs/download/uzp_skripta1.pdf
34
Gei, S.; op.cit., str. 117.
33

29

Za oekivati je da su prirodne vrijednosti u zatienim podrujima dobro ouvane, ali naalost

stvarnost je esto drugaija pa neki objekti pod sistemom zatite gube svoje izvorne
karakteristike. Ono to je potrebno je kvalitetan menadment zatienih podruja.
Menadment koji odreuje granice raznih vrsta optereenja, predlae zakonske propise, uvodi
preventivne i reparativne tehnike mjere za odravanje potrebne kvalitete zraka, tla, voda i
prehrambenih proizvoda i utvruje pravila u odnosu na abiotike i biotike imbenike ivotne
sredine.35 U najboljem sluaju lokalno stanovnitvo je ukljueno u menadment i planiranje,
jer u suprotnom sluaju, ako postoji tradicionalno nerazumijevanje izmeu vlade i lokalnog
stanovnitva, ili svrha zatite nije dobro objanjena, onda stanovnitvo moe ignorirati ili
odbijati koncept zatite. Stoga je neophodno da sastavni dio management plana bude i akcijski
plan za razvoj turizma. Usuglaavanje ovih planova u velikoj mjeri pomae rjeavanju pitanja
turistikog razvoja i zatite, pogotovo kod onih zatienih prirodnih dobara u ijem je razvoju
turizam prioritet.
Meu brojnim instrumentima koji reguliraju zatiena podruja u svijetu posebno se istiu
Meunarodni sporazumi i konvencije od kojih su posebno znaajni:
1. Registar Svjetske batine UNESCO-a
Osnovni zadatak joj je utvrivanje kako prirodne, tako i kulturne batine, tj. sastavljanje
popisa za zatitu onih mjesta od meunarodnog znaaja. Konvencija pod prirodnom batinom
podrazumijeva:36
a) spomenike prirode koje se sastoje od fizikih ili biolokih formacija, a imaju
izuzetnu vrijednost sa estetskog ili obrazovnog stajalita
b) geoloke ili fiziko-geoloke formacije i tono odreene zone koje su prebivalita
ugroenih vrsta ivotinja i biljaka od izuzetne vrijednosti sa obrazovne i
konzervatorske toke gledita
c) znamenita mjesta prirode ili odreene prirodne zone koje imaju izuzetnu prirodnu
vrijednost sa stajalita obrazovanja ili prirodnih ljepota

35
36

Ibidem.
Nikoli, S.; op.cit., str. 125.

30

2. Program ovjek i biosfera

Program ovjek i biosfera kombinira prirodne i drutvene znanosti, ekonomiju i obrazovanje,
u cilju poboljanja ljudskih ivota i zatite prirodnih ekosistema, tako promovirajui
inovativne pristupe privrednom razvoju, koji je drutveno i kulturoloki prikladan i ekoloki
odriv.
3. Ramsarska konvencija37
Ramsarska konvencija o vlanim stanitima donesena je 1971. godine u iranskom gradu
Ramsaru kao meunarodni sporazum za ouvanje onih podruja na Zemlji koja su od
presudne vanosti za opstanak mnogih biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovih zajednica od kojih
mnoge ovjek koristi i u odreenoj mjeri ovisi o njima. Ta podruja se upisuje na popis
vlanih podruja od meunarodnog znaaja - Ramsarski popis, na kojem se danas nalazi 1929
podruja pokrivajui ukupnu povrinu od oko 185 milijuna hektara na svim kontinentima.

4. Natura 2000
NATURA 2000 je najvea koordinirana mrea podruja ouvanja prirode u svijetu. To je
ekoloka mrea sastavljena od podruja vanih za ouvanje ugroenih vrsta i staninih tipova
Europske unije. Dosad je u ovu ekoloku mreu ukljueno oko 30.000 podruja na gotovo
20% teritorija EU to je ini najveim sustavom ouvanih podruja u svijetu. NATURA 2000
se temelji na EU direktivama, podruja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja tim
podrujima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima ive.

37

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ramsarska_konvencija

31

3.3. Zatita prirode i okolia u RH

Priroda se mijenjala tijekom duge geoloke povijesti, neovisno o ovjeku. Razvoj ljudskog
drutva, meutim, u vrlo kratkom vremenu poeo je znaajno mijenjati lice zemlje, prirodne
sustave i krajobraze. Prve znaajne devastacije prirode izazvale su kod ljudi otpor i sve
organiziranije djelovanje protiv posljedica takvih radnji.
Hrvatska se razmjerno rano ukljuila u svjetske trendove o zatiti okolia jer su hrvatski
znanstvenici o zatiti prirode poeli razmiljati poetkom 19. stoljea, kada su poeli izlaziti
struni asopisi kao to su Priroda, Hrvatski planinar i drugi. Ne zauuje da su prvi
poticaji doli od obrazovanoga ekoloki svjesnoga graanstva, koje je shvatilo koliko je
Hrvatska vrijedna i raznolika u prirodnom pogledu. Ti su pojedinci u poetku djelovali
neorganizirano, nastojei prije svega popularizirati prirodne vrijednosti i ljepote, a neto
kasnije javile su se i ideje o zakonskoj zatiti odreenih prirodnih fenomena i podruja.
Postupno se za prirodu zainteresirala i znanstvena javnost, zastupljena sve veim brojem
istraivaa. Ubrzo se poelo s prvim pokuajima implementacije zatite prirode u
zakonodavstvo. Premda je ekoloko zakonodavstvo bilo razmjerno razvijeno, rezultati zatite
okolia su bili skromni i ogranieni zbog nepotpunog pristupa, nedostatka sredstava,
nedostatka obrazovanih strunjaka i socijalistike filozofije razvoja.
Krajem 19. stoljea donose se prvi zakoni u kojima se nadziru ideje zatite prirode i odreenih
prirodnih fenomena, primjerice u Zakonu u lovu iz 1893. ureuje se zatita ptica pjevica i
Zakon o zatiti pilja iz 1900. Sukladno donoenju zakona poinju se i organizirati prva
drutva koja se brinu o zatiti i ouvanju prirodnih vrijednosti. Tako je ve 1893. osnovano
Drutvo za ureenje i poljepavanje Plitvikih jezera, a 1885. godine je osnovano Hrvatsko
prirodoslovno drutvo.38 U prvoj polovici 20. stoljea u mnoge zakone unesene su odredbe
vezane za zatitu prirode. Ipak, djelatnost zatite prirode temeljila se u to vrijeme na
entuzijazmu pojedinaca i drutava te je postojala potreba za institucionaliziranjem djelatnosti
zatite prirode.
Godinom poetka suvremenog razdoblja organizirane zatite prirode u Hrvatskoj dri se 1946,
kada je osnovan Zemaljski zavod za zatitu prirodnih rijetkosti. Godina dana kasnije na
temelju tog zakona je osnovan Zemaljski zavod za zatitu prirodnih rijetkosti, koji je
godinama mijenjao naziv i nadlena ministarstva, a 2003. godine je kao Uprava za zatitu

38

Vidakovi, P.; op. cit, str. 27

32

prirode uao u sastav Ministarstva kulture. Te godine odlukom Vlade Republike Hrvatske
osnovan je Dravni zavod za zatitu prirode kao sredinja struna ustanova za zatitu prirode.
Prekretnicu u pogledu cjelovite zatite nekog podruja donosi Zakon o zatiti prirode iz
1960.godine, kojim je istaknuta vanost cjelokupne zatite prirode nekog podruja. Nakon
toga doneseni su novi Zakoni o zatiti prirode (1965. i 1976.), koji su ozakonili znaajniju
ulogu javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode i time poveali uinkovitost
zatite u parkovima. Prvi nacionalni parkovi Plitvika jezera i Paklenica trajno su proglaeni
zatienim 1949. godine, Risnjak 1953. godine, Mljet 1960. godine, Kornati 1980. godine,
Brijuni 1983. godine, Krka 1985. godine i Sjeverni Velebit 1999. godine. U istom razdoblju
zakonom su proglaeni parkovi prirode: Kopaki rit 1967. godine, odnosno 1976. godine,
Velebit 1981. godine, Medvednica 1981. godine, Biokovo 1981. godine, Telaica 1988.
godine, Lonjsko polje 1990. godine, umberak Samoborsko gorje 1999. godine, Uka 1999.
godine, Vransko jezero 1999. godine i Lastovsko otoje 2006. godine.
Zatita okolia i prirode je podruje od iznimnog javnog interesa jer se dotie svih graana
Republike Hrvatske i njihovog zdravlja te zatite ivotinjskog i biljnog svijeta. Ustav utvruje
pravo na zdrav ivot i zdrav okoli kao dobro od interesa za RH i obvezu svih subjekata da
osobitu skrb posveuju zatiti prirode i okolia.39 Takoer, deklaracija o zatiti okolia u
RH iz 1992. godine je dokument kojim se Sabor opredijelio da su ouvanje prirode i
ovjekova okolia za RH najvie vrednote ustavnog poretka. Takoer se navodi da e se
ustrajati na izgradnji pravnog sustava (pa i ekolokog) sukladno meunarodnim standardima
u cilju trajnog ouvanja nacionalne batine za sadanje i budue generacije.
Zatita okolia se definira kao skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj
sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiavanja okolia,
smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije nastanka
tete (NN 70/05). Republika Hrvatska je 1994. donijela Zakon o zatiti okolia kao opi
zakon u kojem su ureena temeljna naela hrvatskog pravnog poretka o zatiti okolia,
potrebni dokumenti o zatiti okolia, odgovornost za oneiavanje okolia te sustav
financiranja zatite i nadzora nad provedbom zatite okolia.40

39
40

http://www.zastitaokolisa.org/cms_view.asp?articleID=38 (01.06.2012.)
Gei, S; op.cit., str. 128

33

Zakon o zatiti prirode iz 2005. ureuje sustav zatite i cjelovitog ouvanja prirode i njezinih
vrijednosti, te odreuje prirodu kao sveukupnu bioloku i krajobraznu raznolikost.
Zatiene prirodne vrijednosti u RH su klasificirane u 3 kategorije:41
-

Zatiena podruja

Zatiene vrste

Zatieni minerali, sirovine i fosili

Ministarstvo kulture, sukladno Zakonu, zatiene prirodne vrijednosti rasporeuje u razrede

meunarodnog, dravnog i lokalnog znaaja na temelju strunog vrednovanja zatiene
prirodne vrijednosti. Sukladno Zakonu o zatiti prirode, sustav zatite najvrjednijih i
najatraktivnijih prirodnih predjela zasniva na kategorizaciji koja obuhvaa 9 razina zatite kao
to su: strogi rezervat, nacionalni parkovi, parkovi prirode, posebni rezervati, regionalni
parkovi i spomenici prirode, znaajni krajobraz, park ume i spomenici parkove arhitekture.
Prema Upisniku zatienih podruja Ministarstva zatite okolia i prirode (stanje 12. srpnja
2012.) u Republici Hrvatskoj ukupno je zatieno 432 podruja u razliitim kategorijama, od
ega se 5 podruja nalazi pod preventivnom zatitom. Zatiena podruja danas obuhvaaju
8,48 % ukupne povrine Republike Hrvatske, odnosno 12,07 % kopnenog teritorija i 1,94 %
teritorijalnog mora. Najvei dio zatiene povrine su parkovi prirode (4,77 % ukupnog
dravnog teritorija).42
Sve je ovo od izuzetne vanosti za turistiki razvitak i menadment prirodnih resursa, a
posebice razvoj selektivnih oblika turizma koji u svojoj ponudi koriste ove zatiene resurse
nastojei sauvati njihove vrednote od naruavanja neprimjerenom valorizacijom.
Nacionalne parkove i parkove prirode proglaava Hrvatski sabor. Stroge i posebne rezervate
proglaava Vlada RH uredbom na prijedlog Ministarstva. Regionalni park, znaajni krajobraz
i park-umu koji se nalaze na podruju upanije ili grada proglaava upanijska skuptina ili
gradska skuptina uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i sredinjeg tijela dravne
uprave nadlenog za poslove poljoprivrede i umarstva. Spomenik prirode i spomenik
parkovne arhitekture koji se nalazi na podruju upanije ili grada proglaava upanijska
skuptina ili gradska skuptina uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Ako Ministarstvo

41

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288893.html (01.06.2012.)
http://www.dzzp.hr/geobastina/zasticena-geobastina-hrvatske/zasticena-geobastina-u-republici-hrvatskoj711.html (01.06.2012.)
42

34

predloi zatitu, a odgovarajue predstavniko tijelo ne donese akt o zatiti u roku od tri
mjeseca od primitka prijedloga, tu prirodnu vrijednost Vlada RH e proglasiti zatienom.43
Prema Zakonu zatienim podrujima upravljaju javne ustanove. Javne ustanove za
upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Vlada RH, a za upravljanje ostalim
zatienim podrujima javne ustanove osnivaju jedinice podrune (regionalne) samouprave
odlukom upanijske skuptine. Zakon o zatiti prirode iz 2003. godine (NN 162/03) omoguio
je jedinicama lokalne samouprave (opine i gradovi) osnivanje javnih ustanova za upravljanje
zatienim podrujima i prirodnim vrijednostima na podruju opina, odnosno gradova.
Stupanjem na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela
dravne uprave (NN 150/11 i 22/12), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici odranoj 2011.
godine, Ministarstvo zatite okolia i prirode preuzelo je nadlenost i za problematiku zatite
prirode u Republici Hrvatskoj.44 U nadlenosti ovog Ministarstva je nadzor nad poslovanjem:
- Agencije za zatitu okolia
- Dravnog zavoda za zatitu prirode
- Nacionalnih parkova i parkova prirode.
Agencija za zatitu okolia je neovisna javna ustanova osnovana odlukom Vlade Republike
Hrvatske za prikupljanje, objedinjavanje i obradu podataka o okoliu. Potreba za osnivanjem
Agencije definirana je stratekim dokumentom u zatiti okolia - Strategijom zatite okolia
Republike Hrvatske, koja ju pozicionira kao sredinje struno tijelo i mogueg promotora
odrivoga razvoja. Takoer, osnivanje Agencija predvia se Planom provedbe Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju izmeu RH i EU, te usklaivanjem nacionalnog pravnog i
institucijskog okvira u podruju zatite okolia s pravnim okvirom Unije, kao i potrebom za
dogradnjom infrastrukture nune za efikasnu provedbu politike zatite okolia.45
Dravni zavod za zatitu prirode je sredinja ustanova koja obavlja strune poslove zatite
prirode u Hrvatskoj. Dravni zavod za zatitu prirode je javna ustanova koja obavlja strune
poslove zatite prirode za Republiku Hrvatsku i to posebno poslove koji se odnose na:
inventarizaciju, praenje i ocjenu stanja prirode; pripremanje strunih podloga za zatitu
prirodnih vrijednosti, ouvanje dijelova prirode, utvrivanje uvjeta zatite prirode, upravljanje
43

Ministarstvo kulture; http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=232 (28.05.2012)

44

http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zastita-prirode-u-Republici-Hrvatskoj/Povijest-zastiteprirode-u-Republici-Hrvatskoj (01.06.2012.)
45
http://www.azo.hr/ONama01 (01.06.2012.)

35

zatienim podrujima i koritenje prirodnih dobara; izradu strunih podloga u svezi izrade
ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu; izvjeivanje o stanju prirode; sudjelovanje u
provedbi meunarodnih ugovora o zatiti prirode te organiziranje i provoenje odgojno obrazovnih i promidbenih aktivnosti u zatiti prirode.46
Kako se blii lanstvo u Europskoj uniji, uvjeti za zatitu prirode sve su zahtjevniji te, prema
iskustvima prijanjih zemalja kandidatkinja za ulazak u EU, jedni su od najstroih za
ispunjavanje. Suvremeno ekoloko zakonodavstvo u EU je vrlo sloeno i tehniki
sofisticirano, te zahvaa irok dijapazon ekolokih problema, tako da su potrebni znaajni
napori da bi se stvorio pravni ekoloki okvir za voenje ekoloke politike kompatibilne s
politikom EU. Veliki dijelovi RH spadaju u posebna zatiena podruja i posebna podruja
ouvanja emu svjedoi i program Natura 2000 koji je namijenjen razliitim faktorima u
Hrvatskoj koji se bave zatitom prirode, kako bi se uspostavila integrirana ekoloka mrea
koja e biti usklaena sa zakonodavstvom EU, te koji e osmiljavati i provoditi projekte za
zatitu i ouvanje prirode sline projektima koji e se u budunosti kandidirati za strukturne
fondove EU.
to se pak tie mogunosti razvoja geoturizma u Hrvatskoj, vrlo znaajan element u
njegovom razvoju te u zatiti okolia jest injenica da je Hrvatska po bogatstvu krkih
fenomena i biolokoj raznolikosti jedna od najvanijih zemalja u svijetu, zbog ega je 2003. u
Republici Hrvatskoj Svjetska banka pokrenula poseban meunarodni projekt Program
ouvanja ekolokih sustava na kru i u podzemlju. Takvo bogatstvo raznolikosti ekolokih
sustava i stanita proizlazi iz zemljopisnog poloaja Hrvatske na mei nekoliko
biogeografskih regija, razvedenou reljefa, geolokim, hidrolokim i klimatskim uvjetima.
Krka podruja, zbog bogatstva endemikih vrsta i ivotnih zajednica, te osebujne
morfologije i krajobraza, vrijedna su u svjetskim razmjerima. Naime, prema koeficijentu
bioloke raznolikosti, odnosno broju biljnih i ivotinjskih vrsta po jedinici povrine, otprilike
u trokutu Karlovac- Rijeka- Zadar se ubraja najbogatije u Europi, sa vie biljnih i ivotinjskih
vrsta nego npr. cjelokupni prostor Skandinavije.47 Projekt koordinira Ministarstvo kulture,
putem Uprave za zatitu prirode, a cilj mu je zatita bioloke i krajobrazne raznolikosti krkih
ekolokih sustava uz uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva i uz promicanje poduzetnike
djelatnosti.
46
47

http://www.dzzp.hr (01.06.2012.)
http://www.kec.hr/ (01.06.2012.)

36

4. KONCEPT GEOTURIZMA U SVIJETU

U dananje vrijeme, turistiko trite pokazuje tendenciju porasta turista sa novim interesima
to predstavlja jedinstvenu priliku da se vrijednosti geoloke raznolikosti prezentiraju kroz
turistiku ponudu. Georaznolikost, odnosno raznovrsnost geolokih i geomorfolokih pojava
u prirodi, koji imaju svoju ulogu u sistemu zatite prirode i zatienih prirodnih dobara, u
sustavu prirodnih vrijednosti zauzima znaajno mjesto. Geoloka raznolikost znaajan je
prirodni imbenik na kojem se temelji bioloka, kulturna i krajobrazna raznolikost odreenog
podruja i predstavlja potencijal za razvoj znanstveno-edukativnog turizma kao specifine
turistike ponude. Upravo se georaznolikost i geobatina stavljaju u vezu sa relativno novim
oblikom turizma koji promovira ovakve vrijednosti prirode. Rije je, naravno, o geoturizmu.
Da bi razumjeli to je geoturizam, potrebno je najprije definirati njegovu turistiku osnovu, tj.
geoloku raznolikost. Georaznolikost je svojstvo ivotne sredine kojim ona osigurava puno
funkcioniranje ivota, ali i odravanje ljudskih, prije svega drutveno-ekonomskih funkcija.
Predstavlja raznolikost neive prirode, a obuhvaa geoloku i geomorfoloku raznolikost.
ine ju razliite vrste stijena, minerala, fosila, reljefnih oblici, podzemni objekti i strukture te
procesi koji su ih stvarali kroz geoloka razdoblja. Geoloka i geomorfoloka batina
predstavlja prirodnu batinu koja ima znanstvenu, kulturnu, estetsku, krajobraznu, ekonomsku
i/ili vlastitu vrijednost koju treba ouvati i prenijeti na budue narataje.48 Prema tome,
geoloka batina je znaajan prirodni imbenik koji nam daje uvid u posebnosti Zemljine
prolosti te iru evoluciju ivota na Zemlji, klimatskih promjena, procesa stvaranja planina,
oceana i kontinenata. U objekte geonasljea spadaju sve geoloke, geomorfoloke, pedoloke
i posebne arhitektonske vrijednosti nastale u toku formiranja litosfere, njenog morfolokog
uobliavanja i meuzavisnosti prirode i ljudskih kultura, koje zbog izuzetnog naunog i
kulturnog znaaja, kao dio jedinstvenog geobatine svijeta, moraju biti posebna briga svih
drutvenih skupina. Da bi se objekt geoloke batine izdvojio potrebno je da ispunjava uvjete
kao to su rijetkost, trenutno stanje, reprezentativnost, raznolikost, nauni i edukacijski
kriteriji.49Upravo ove vrijednosti i prepoznavanje njihovih potencijala je dovelo do razvoja
geoturizma i mree geoparkova.

48
49

http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Geoloska-raznolikost
Nikoli, S.; op.cit, str. 154.

37

Kao sa svim specifinim vrstama turizma, kao i geoturizma, postoji problem usklaivanja
definicija. Prema Hose-u (2008.) termin geoturizma je preao u opu uporabu u ranim 90-ima,
iako njegovi tragovi datiraju iz 17. stoljea, no jo dan danas nije donijet globalni konsenzus
oko njegove definicije.50 Prema jednima od predstavlja oblik turizma koji se vezuje za irok
spektar geografskih vrijednosti, socio-ekonomski i kulturni kontekst destinacije. Drugi pak
smatraju da geoturizam ima ui kontekst i da se tie posjeta i obilaska posebnih geolokih i
geomorfolokih lokaliteta, sa ciljem rekreacije i uenja o prirodi (Newsome, Dowling, 2006).
Prema tom shvaanju, geoturizam se stavlja u tijesnu vezu sa geonasljeem.

Geoturizam je u porastu diljem svijeta i predstavlja uzbudljiv predmet koji je nastao iz

povezanosti izmeu geologije i turizma. Dok interes za oba predmeta postoji jo od
pamtivijeka, tek posljednjih nekoliko godina turizam sa naglaskom na geoloke karakteristike
je stavljen u sredite pozornosti, posebice osnivanjem prvih geoparkova. Danas geoturizam
predstavlja 'dodanu vrijednost' u meunarodnom turizmu i mnoge zemlje se fokusiraju na
njegov razvoj. Npr, Iran je osnovao nekoliko geoturistikih atrakcija i uredio prilaze mnogim
piljama s ciljem privlaenja meunarodnih i regionalnih turista. Portugal ima velike
potencijale u razvoju geoturizma, te se njegov prvi geopark (Naturtejo Geopark) smatra
jednim od najveih i najvanijih geoparkova u Europi. Zapravo, svugdje diljem svijeta
iskustava zemalja u geoturizmu se znaajno razvijaju.
Koncept geoturizma potie holistiki pristup turizmu koji ukljuuje brojne aspekte utjecaja
turizma na odreeno mjesto. National Geographic udruenje je skovalo termin geoturizma
2007. godine, koristei prefiks 'geo' - to znai 'mjesto' - da izrazi koncept "turizma koji brine
o mjestu, u holistikom smislu.51 Od tada, geoturizam, kao jedan od podsektora turizma na
prirodnim podrujima, i njegov znaaj je znatno evoluirao, a posebno nakon osnivanja
svjetske mree geoparkova 2002. godine pa do danas.
Svakako da geodiverzitet moe u istoj mjeri interesirati turiste, kao i ivi svijet unutar
ekoturizma. Zapravo, turizam na bazi geodiverziteta, ne bi smjelo promatrati van ekoturizma,
jer i on ima naglaenu obrazovnu funkciju i u slubi je boljeg razumijevanja i zatite
prirodnog nasljea. Takve odlike geoturizma bi morale biti u uskoj povezanosti sa odrivim
razvojem, tj. odrivim turizmom. Upravo je odrivo putovanje kamen temeljac za geoturizam,
oblik putovanja kojemu je cilj odrati ili unaprijediti geografski karakter mjesta, njegov
50
51

Newsome, D., Dowling R.; Geotourism, Elsevier, 2006, str. 222

http://travel.nationalgeographic.com/travel/sustainable/pdf/about-geotourism.pdf

38

okoli, kulturu, estetiku, batinu i dobrobit stanovnika. Zapravo, svaka grupa objekata
geonasljea zahtijeva poseban pristup u prouavanju, prezentaciji i valorizaciji uiniti.
Prilikom sagledavanja sloenog karaktera objekta geonasljea, koji predstavlja samo segment
ukupnog geodiverziteta, uoavaju se njegove specifinosti

Razliite kategorije objekata

geonasljea razvrstavaju se prema ope prihvaenoj podjeli na:52

o objekt geonasljea naune vrijednosti,
o objekt geonasljea obrazovnog znaaja,
o objekt geonasljea jedinstven u odreenom podruju promatranja,
o objekt geonasljea estetske vrijednosti.
Poseban znaaj imaju geoobjekti edukativnog znaaja s obzirom na to da se sa njihovim
izdvajanjem i zatitom vri ulaganje u kvartarni sektor menadmenta,tj. u obrazovanje,
informatiku, telekomunikacije itd. u kome se profit ne ostvaruje odmah ve se ogleda u
formiranju generacija strunjaka, koji e se ubudue brinuti o ovom segmentu prirodnog
nasljea u odravanju dinamike ravnotee ekosistema, originalnosti i unapreenja estetike
krajolika odreenog podruja. Samo ostvarivanjem aktivne zatite i definiranjem optimalne
namjene nee doi do ugroavanja objekata geonasljea. Takvom zatitom omoguilo bi se:53
(1) ouvanje trajnosti i unapreenja zajednikog nasljea za budunost;
(2) meugeneracijska jednakost, odnosno, ouvanje resursa geonasljea za budue generacije,
to je u duhu odrivog razvoja;
(3) kontinuitet naunih istraivanja i razvoj privrede;
(4) obrazovanje;
(5) spreavanje naruavanja ambijentalnog izgleda
Ipak,moglo bi se rei da jo uvijek ne postoji adekvatna turistika prezentacija geonasljea u
smislu edukativnog, ekoturizma ili geoturizma. Geoturizam putem uvaavanja geolokih
procesa i pojava nastoji doprinijeti boljoj interpretaciji i razumijevanju ivotne sredine. To se
postie kroz:
-

adekvatnu prezentaciju atrakcija;

otvaranje posebnih tipova smjetajnih kapaciteta (georesorti);

aktivnosti i interpretacije koje ukljuuju edukativne rute, pjeake staze, posjetiteljske

centre, broure i turistiku propagandu;

planiranje i menadment koji ukljuuju zatitu georaznolikosti, osmiljavanje

turistikih lokaliteta i struan odnos prema posjetiteljima.

52
53

Nikoli, S.; op.cit., str. 155.

Ibidem, str. 156.

39

4.1. Definiranje i zaetak geoturizma

Suvremeni pristup promociji krajolika na geolokoj osnovi je bio prepoznat i oznaen kao
'geoturizam' u 1990-tim kada je prvi put i definiran kao vrsta turizma specijalnih interesa u
kojemu su sudionici prvenstveno bili motivirani svojom predanou prema geolokim
istraivanjima. Prvi pokuaj konceptualizacije definicije geoturizma je napravio Hose ija se
definicija temelji na geologiji i geomorfologiji, te od donoenja definicije 1995. do danas je
napravio mnoge izmjene. Kao posljedica toga, 2000. godine je definirao geoturizam kao
osiguranje interpretativnih sadraja i usluga za promicanje vrijednosti i drutvenih koristi od
geolokih i geomorfolokih mjesta, kako bi se osiguralo njihovo ouvanje za koritenje
studentima, turista i povremenim rekreativcima.54
Neto drukiji aspekt geoturizma je skovan 1997. godine od strane vieg urednika National
Geographica J. Tourtellota i njegove supruge, S. Bensusen, kao odgovor na zahtjeve stvaranja
pojma i koncepta obuhvatnijeg od pojma ekoturizma i odrivog turizma. Iako je skovan par
godina ranije, ovaj koncept javno je predstavljen 2002. u izvjeu Travel Industry Association
of America i asopisu National Geographic Traveler. Geoturizam je definiran kao turizam
koji obuhvaa sve aspekte putovanja, turizam koji podupire i unapreuje geografski karakter
mjesta, njegov okoli, kulturu, estetiku, naslijee kao i blagostanje stanovnika, tj. sve aspekte
odrivosti.55 U srpnju 2008., pet dravnih agencija SAD-a se ukljuilo u National Geografic
Society da bi formalno usvojili naela geoturizma . U prosincu 2005, drava Arizona u Sad-u i Sonora
u Mexicu su potpisale povelju s namjerom da promoviraju odrivi turizam i destinacijsko
upravljanje u regiji Sonoran Desert. Ovaj je projekt ukljuivao pripremu mape geoturistikog vodia i odgovarajue internetske stranice kao dva geoturistika proizvoda
koja obuhvaaju kako kulturne, tako i ekoloke brige da bi predstavili geoloki fenomen
turistima. Ovo je bila etvrta geoturistika povelja izdana irom svijeta i prvi transnacionalni
napor poduzet od Nacionalne geografske zajednice. U prvom meudravnom geoturistikom
projektu, odlueno je da se osnuje Geoturistiko vijee koje e promovirati naela
geoturizma, poticati destinacijsko upravljanje u regiji te ulagati napore za razvijanje
regionalne mape vodia. Poglavlje National Geographic-a o geoturizmu naglaava aspekte
odrivog turizma kao to su odgovarajue planiranje, zatita destinacije, ouvanje resursa,
interaktivno tumaenje, turistiko zadovoljstvo i koristi za zajednicu, a to su, ujedno, i aspekti

54
55

Newsome D., Dowling R.; Geotourism: The tourism of Geology and Landscape, Goodfellow Ltd, 2010, str. 3.
http://en.wikipedia.org/wiki/Geotourism

40

iz poglavlja koji su dobili iroku potporu.56 Prednost definicije dane od National Geographic-a
jest odrivost kao sredinji pristup, dok je glavni nedostatak definicije njezina irina u opsegu i
sadraju koja predstavlja mjeavinu geoturizma, ekoturizma, odrivog turizma i geografskog

turizma. Stoga, ova definicija stvara jasnu dilemu jer proiruje koncept geoturizma do
viedimenzionalnih aktivnost i dovodi do hibridizacije koncepta. Naime, vano je ustanoviti
definiciju geoturizma koja je vie specifina iz razloga to takav pristup odreuje smjer u
kojemu trebamo usmjeriti nau pozornost u podruju marketinga, interpretacije, managementa
i konzervacije.
Osim spomenutih, brojni strunjaci iz podruja turizma su pokuali definirati pojam pri emu
se razliku dvije skupine definicija. One u kojima je prednost dana geografskim znaajkama
(definicija National Geographic-a), te one u kojima je izraen geoloki i geomorfoloki aspekt
mjesta. Newsome i Dowling (2010.) zagovaraju vanost prikupljanja eksplicitnih i preciznih
definicija na koncizan i toan nain to je temelj uspostave konkretnih spoznaja o geoturizmu.
Upravo su ova dvojica autora geoturizmu dala samostalan identitet, stavili geoturizam u
prepoznatljiv okvir i odvojili ga od pokroviteljstva ekoturizma te predstavili kao samostalan
oblik turizma. Sljedea definicija geoturizma je najaktualnija i ukljuuje ire aspekte
turistike aktivnosti:
Geoturizam je vrsta turizma baziranog na prirodi koji se posebno fokusira na geologiju i
krajolik. Unapreuje turizam geo-podruja i ouvanje geo-raznolikosti te razumijevanje
geo-znanosti putem uvaavanja prirode i uenja. Ovo je ostvareno putem nezavisnih posjeta
geolokim sadrajima, koritenjem geo-putova, organiziranih tura, geo-aktivnosti i
pokroviteljstva posjetiteljskih centara.57
U definicijama potonjih je znaajno izraen geoloki i geomorfoloki aspekt mjesta i za njih
geoturizam predstavlja specijalizirani oblik turizma u ijem je sreditu geolokalitet. Prema
tom okviru opseg geoturizma je donekle jasan i ogranien. S jedne stane temelj razvoja su
geoloke i geomorfoloke znaajke, pritom ne zanemarujui vanost infrastrukture,
suprastrukture, tumaenja, planiranja i managementa. Geoturizam nije samo geoloki
fenomen ve se bazira se i na turistikim sadrajima i uslugama, turistikom upravljanju,
geolokim lokalitetima, uinkovitoj interpretaciji, fleksibilnom planiranju i skupom
zanimljivih aktivnosti. S druge strane, veina aktivnosti i procesa koji se odvijaju na
geolokalitetima su razliiti za odreene destinacije.
56
57

Newsome D., Dowling R.; op.cit, str. 3.

Ibidem.

41

Geoturizam omoguuje oslonac regionalnom ekonomskom razvoju usmjerenog pruanju

bolje kvalitete ivota lokalnog stanovnitva u ruralnim podrujima. Do sada je cilj turizma u
pogledu zadovoljenja potreba turista bio omoguiti im ugoaj kao kod kue, meutim
geoturizam se zasniva na konceptu suprotnom ovom. Geoturizam tei i nastoji da afirmira sve
ono to regiju ini autentinom, sve osobine po kojima se ta regija razlikuje od drugih regija i
one koje su karakteristine samo za nju. On trai originalnost i poseban karakter svakog
mjesta i valorizira te potencijale. Prema tome, privui geoturista znai usmjeriti mu panju na
sve prirodne i ljudske atribute koje ini mjesto privlanim za posjetu. To, naravno, ukljuuje
floru i faunu, povijesne strukture, tradicionalnu arhitekturu, i sve stvari koje pridonose kulturi,
kao to je lokalna glazba, kuhinja i poljoprivredne tradicije koje ju podupiru, lokalne
rukotvorine, plesove, umjetnosti i tako nadalje. Smatra se da su geoturisti posjetioci koji
nastoje uivati u lokalnim bogatstvima i u potpunosti prihvatiti duh zajednice. Sa stajalita
domaina, to su gosti kojima je lako udovoljiti i kojima je autentinost iznad svega.
Prema anketi Travel Industry of America u kojoj je sudjelovalo 55 milijuna Amerikanaca,
geoturizam podrazumijeva sve aspekte putovanja, ne samo njegov okoli. Studija je izdvojila
tri skupine turista (oko 36%) koji imaju najvei geoturistiki potencijal tj. trae unikatna
iskustva i autentinu kulturu. Tri identificirana segmenta su:58
1. Geo sawys ili urbano osvijeteni, do 35 godina, visoko educirani i ekoloko svjesni
2. Urban sophisticated ili urbano profilirani, imuni, fokusiraju se na kulturne i drutvene
aspekte turizma
3. Good citizens ili dobri graani, stariji, manje iskustveni, ali drutveno svjesni.
Meutim, osim toga malo je uinjeno po pitanju definicije geoturista. Hose (2008.) tvrdi da
postoje dvije glavne kategorije geoturista. Prva, obrazovna skupina jesu studenti na svim
obrazovnim fazama od predkolskog do poslijediplomskog geolokih ili povezanih studija.
Druga, rekreativna skupina obuhvaa pojedince ili skupine sa interesom za razliite geoloke i
geomorfoloke

atrakcije,

npr.

geoparku.

druge

strane

Farsani

sur.59

tvrde da je trenutano geotourizam, novi pokret koji pomae putnicima poveati

njihovo znanje o prirodnim resursima, kulturnom identitetu domaina i nainima
njihovog ouvanja. Zapravo, moe se zakljuiti da se profili geoturista znaajno razlikuju, ali
ono to ih ini slinima jest zanimanje za geologiju. Naime, mogu obuhvaati predane
58

Newsome, D., Dowling, R.; Geotourism, Elsevier, 2006, str. 119

Farsani et al.; Geoparks as Art Museums for Geotourists, Revista turismo & Desenvolvimento, br. 13, 2010,
str. 173-182.
59

42

strunjake i amatere u podruju geologije i reljefnih oblika, razliite skupine studenata,

umirovljenika, akademsko osoblje koje sudjeluje na konferencijama i izletima, fotografe
krajolika, umjetnike, povjesniare, imigrante i slino.
Za bolje razumijevanje geoturizma vano je spomenuti 'Povelju geoturizma' danu od strane
udruenja National Geographic koja predstavlja "iskaz naela uspostavljenih za zatitu i
promicanje autentinog osjeaja mjesta. Vlade i srodne organizacije koje su potpisale ovu
Izjavu o naelima su poduzele prvi korak u prihvaanju strategije geoturizma. Nakon
obvezivanja provoenja strategije geoturizma, potpisnici rade zajedno sa lokalnom
zajednicom radi utvrivanja njihovih ciljeva. Povelja geoturizma temeljena je na 13
naela:60
1. Integritet mjesta: unaprijediti geografski karakter razvijanjem i poboljanjem na
nain koji je karakteristian za domaine, odraava svoju prirodnu i kulturnu batinu,
kako bi se potaknula trina diferencijacija i kulturni ponos.
2. Meunarodne norme: Pridravati se naela utjelovljena u WTO Globalnom Etikom
kodeksu za turizam i naela Povelje kulturnog turizma osnovana od strane
Meunarodnog vijea za spomenike i mjesta (ICOMOS).
3. Trina selektivnost: Poticati rast u turistikim trinim segmentima koji e
najvjerojatnije cijeniti, potovati i iriti informacije o osobitim znaajkama mjesta.
4. Trina raznolikost: Poticanje cijelog niza odgovarajue hrane i smjetajnih
kapaciteta, kako bi se privukao cijeli demografski spektar trita geoturizma i tako
poveala gospodarska otpornost tijekom kratkoronog i dugoronog perioda.
5. Turistiko zadovoljstvo: Osigurati da zadovoljni, uzbueni geotouristi ponesu nove
prie sa odmora doma i potaknu prijatelje da doive istu stvar, ime se osigurava
nastavak potranje za odreditem.
6. Angaman u zajednici: Turizam baziran na zajednikim resursima u najveoj
moguoj mjeri, poticanje lokalnih malih tvrtki i graanskih skupina za izgradnju
partnerstva s ciljem promicanja i pruanja osebujnog, iskrenog iskustva posjetitelju.
Pomoi tvrtkama razviti pristup turizmu koji se temelji na prirodnim podrujima,
povijesti i kulturi, ukljuujui hranu i pie, lokalne zanate, performanse, itd.
7. Korist za zajednicu: Poticati malo do srednje poduzetnitvo i turistike poslovne
strategije koje naglaavaju ekonomske i drutvene koristi ukljuenih zajednica,

60

http://en.wikipedia.org/wiki/Geotourism#The_Geotourism_Charter

43

posebno olakavanje siromatva, sa jasno izraenim destinacijskim upravljakim

politikama potrebnim za odravanje tih pogodnosti.
8. Zatita i poboljanje privlanosti odredita: Potaknuti tvrtke da odravaju prirodna
stanita, lokalitete, estetsku privlanost i lokalnu kulturu. Sprijeiti degradaciju
kontroliranjem koliine turista unutar maksimalno prihvatljivih granica. Traiti
poslovne modele koji mogu raditi profitabilno unutar tih granica. Koristiti uvjeravanje,
poticaje i pravne ovrhe prema potrebi.
9. Uporaba zemljita: Predvidjeti razvojne pritisake i primijeniti tehnike kako bi se
sprijeila neeljena prerazvijenost i degradacija. Sadravati ratrkane resorte i kue za
odmor, osobito na obalama i otocima, kako bi se zadrala raznolikost prirodnog i
scenskog okruenja te osigurao domainima daljnji pristup obali. Poticati glavne
samodovoljne/nezavisne turistike atrakcije, kao to su veliki tematski parkovi i
konvencijski centri koje nisu povezani sa karakterom mjesta, da budu smjeteni u
potrebnije lokacije bez znaajnih ekolokih, slikovitih, ili kulturnih dobara.
10. Ouvanje resursa: Poticanje poduzetnika da minimaliziraju zagaenje vode, kruti
otpad, potronju energije, koritenje voda, ureenje okolia sa kemikalijama, i
pretjerano svijetlu nonu rasvjetu. Oglaavanje ove mjere na nain da privlai veliko,
ekoloki simpatino turistiko trite.
11. Planiranje: Prepoznati i potovati neposredne gospodarske potrebe, bez rtvovanja
dugoronog karaktera destinacije i potencijala geoturizma. Gdje turizam privlai
migracije radnika, razviti nove zajednice koje same poboljavaju destinaciju. Boriti se
za diversifikaciju gospodarstva i ograniiti priljev stanovnitva na odrive razine.
Usvojiti javne strategije za ublaavanje praksa koje su nespojive sa geoturizmom i
koje tete imidu destinacije.
12. Interaktivno tumaenje: Angairati zajedno posjetitelje i domaine da se educiraju o
mjestu. Poticati stanovnike da promiu prirodnu i kulturnu batine svojih zajednica
tako da turisti mogu stei bogatije iskustvo, dok e domaini jaati svoj lokalni ponos.
13. Evaluacija: Uspostaviti proces procjene da se provodi redovito od strane neovisne
osobe koja predstavlja sve interese dionika, te javno objavljivati rezultate evaluacije

44

4.2. Koncept odrivog turizma u ruralnim podrujima

Ideja odrivosti zapoela je u vezi sa koritenjem obnovljivih resursa i to u znaenju da je
neka aktivnost odriva ukoliko se moe odvijati u nedogled. No,ukoliko se neki resurs koristi
vremenski bre nego to je mogue da se regenerira, tada e se vjerojatno smanjivati i
njegovo koritenje nije odrivo. Prema openito prihvaenoj definiciji razvoj je odriv ako
prirodni ekosustavi slue kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potronje bez ugroavanja
sposobnosti buduih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe. Termin 'odrivi razvoj' je
uao u opu terminologiju 80-tih godina kako bi se ukazalo na povezanost razvoja i zatite
okolia. Prvo ozbiljnije i znanstvenije poimanje odrivog razvoja prikazano je izvjetajem
Brundtlandske komisije, prema kojemu je odrivi razvoj 'razvoj koji zadovoljava potrebe
dananjeg

narataja

bez

ugroavanja

buduih

narataja'.61

On

podrazumijeva

meugeneracijsku pravednost u koritenju sredstava, odnosno, ukljuivanje potreba buduih

narataja u planiranje i primjenu aktualne politike. Ukljuivanjem UN-a s programom zatite
okolia (UNEP) daje se koncepciji odrivog razvoja dodatni poticaj iako jo ne postoji
konsenzus oko termina odrivi razvoj.62
Odrivi turizam definira se kao "svi oblici razvoja, upravljanja i djelatnosti vezanih uz
turizam koji omoguuju dug ivot kulturnoj djelatnosti koju nazivamo turizmom, to
ukljuuju niz turistikih proizvoda koji su usklaeni sa stalnim odravanjem zatienih
resursa prirodne, kulturne ili izgraene batine, ime se omoguuje razvoj turizma" 63(Travis i
Ceballos-Lascurain, 1993.). Pri tome ruralni turizam se mora sagledati kao bitna sastavnica
odrivog razvoja i predstavlja zajedniki naziv za sve posebne oblike turizma u ruralnim
podrujima (geoturizam, ekoturizam, edukacijski turizam). Ruralni turizam znaajan je
imbenik u aktivaciji i odrivom razvoju ruralnih podruja koji pomae ouvanju lokalnog
identiteta, tradicije i obiaja, titi okoli, jaa autohtonu, tradicijsku i ekoloku proizvodnju te
pomae razvoju ruralnih krajeva na osnovu odrivog razvoja.64
Odrivi turizam zadovoljava potrebe suvremenih turista i uveava mogunosti za budue
generacije. Prema WTO-u, ekonomske, drutvene i estetske potrebe trebaju biti zadovoljene
uz odravanje kulturnog integriteta i bioloke raznovrsnosti. Utvrivanju opih pravila
ponaanja u turizmu doprinosi Agenda 21, koju su u Riju 1992. ratificirale 82 drave. Taj
61

Newsome, D., Dowling R.;op.cit.

Ibidem.
63
http://www.eol.hr/martin/odrednice.htm (05.06.2012.)
64
http://www.hrvatski-farmer.hr/CMS/0085/Content.aspx?EID=7381 (05.06.2012)
62

45

dokument identificira relevantne teme iz podruja okolia i razvoja te utvruje strategiju za

prelazak prema odrivom razvoju. Njoj je uslijedila Agenda 21 za turistiku privredu koja je
usvojena 1995. godine. Taj dokument subjektima u turizmu odreuje djelovanje i aktivnosti u
cilju ouvanja ivotne sredine i odrivog turizma u 21. stoljeu.
Prema UNWTO-u, odrivi razvoj turizma zahtijeva informirano sudjelovanje svih relevantnih
dionika, kao i snano politiko vodstvo kako bi se osiguralo iroko sudjelovanje i stvaranje
konsenzusa. Postizanje odrivog turizma je kontinuirani proces, a to zahtijeva stalno praenje
utjecaja, uvoenje potrebne preventivnih i/ili korektivnih mjere kada je to potrebno. Odrivi
turizam bi takoer trebao odravati visoku razinu turistikog zadovoljstva, jedinstvenog
iskustva, podizanje svijesti o odrivosti i promicanje prakse odrivog turizma.
Koncept odrivog turizma nije nikakva novost kod turistikog planiranja destinacija, no u
prolosti se taj koncept prvenstveno odnosio na podupiranje i ouvanje ekoloke ravnotee
okoline i minimiziranje negativnih utjecaja masovnog turizma. Sam koncept geoturizma je
blisko povezan s tim konceptom, ali znatno proiren jer ne samo da ima veze sa ouvanjem
geografskog karaktera destinacije nego uvaava punu kombinaciju prirodnih obiljeja i
karaktera ljudi koje razlikuju jednu destinaciju od druge. Geoturizam obuhvaa obje
komponente, kako kulturalnu, tako i onu vezanu sa ouvanjem okoline, kao i utjecaj i vanost
turizma na ekonomiju i ivotne stilove u destinacijama. Obuhvaa niz elemenata koje sadre
pojam odrivog turizma - predanost kako bi se poboljala lokalna ekonomija te smanjenje
negativnih utjecaja na okoli i lokalnu kulturu.
Odrivost je sposobnost za ivot i razvoj unutar vlastitih sredstava, bez degradacije ili
iscrpljivanja izvora. Ideja geoturizma i pridruena ideja odrivog turizma koja je usmjerena na
podruja ljudske kulture i povijesti poiva na ideji da putnik podrava lokalne tvrtke koje
istiu posebne znaajke svoje okoline, promicanjem i koritenjem domaih proizvoda i
usluga. Ovaj pristup vodi da lokalni stanovnici cijene ono to imaju u svojim dvoritima te
obrazovanju putnika u podrujima posebne vrijednosti. Naime, putovanje u odreene
destinacije omoguava doprinos mjestu kojeg se posjeuje. Uz sudjelovanje u aktivnostima u
regiji i odabiranju kupnje lokalnih roba i usluga posjet e imati povoljan utjecaj na lokalno
gospodarstvo i pomoi ouvanju tih ponuda u nadolazeim godinama. Glavni cilj ovakvog
vida turizma je da se omogui ljudima uivanje i stjecanje znanja o prirodnim, historijskim i
kulturnim karakteristikama jedinstvenog okruenja, uz ouvanje integriteta mjesta i poticanje
ekonomskog razvoja i dobrobiti lokalne zajednice. Neophodno je poboljati kvalitetu ivota,
ekonomski razvoj, individualno blagostanje i to putem smanjenog koritenja neobnovljivih
resursa i pritiska na ivotnu sredinu i ovjeka. Jo jedna vana karakteristika odrivog turizma
46

jest da ne zloupotrebljava ve titi svoj proizvod, tj. odredite. 65 To je temelj destinacijskog

upravljanja. On tedi resurse, potuje lokalnu kulturu i tradiciju, ekoloko svjesni putnici tite
tvrtke koje smanjuju zagaenje, otpad, potronju energije, koritenje voda, ureenje okolia,
koritenje kemikalija i prekomjernu nonu rasvjetu. Strani posjetitelji ue lokalni bonton,
ukljuujui najmanje nekoliko ljubaznih rijei na lokalnom jeziku dok stanovnici ue kako se
nositi sa stranim oekivanjima koji se mogu razlikovati od njihovih vlastitih. Cilja na
kvalitetu, a ne na koliinu. Odredita mjere turistiki uspjeh ne samo na temelju broja
posjetitelja, ve po duini boravka, kako oni troe svoj novac i po kvaliteti njihovih iskustava.
Takoer, turistike djelatnosti minimiziraju utjecaj na okoli i lokalne tradicije jer se kreu u
malim skupinama.
Geoturizam, kao podkomponenta u oblasti odrivog turizma, tei da postigne rezultate
odrivog razvoja. Zapravo, planiranje i razvoj turistike infrastrukture, njeno daljnje
poslovanje kao i marketing treba usredotoiti na ekoloke, drutvene, kulturne i ekonomske
kriterije odrivosti. Geoturizam promie odrivost gradnjom destinacijskog geografskog
karaktera, zadravanjem "osjeaja mjesta", istie posebnosti domaeg te podjednako
pridonosi koristi posjetiteljima i rezidentima. Ukljuuje koncept odrivog turizma, prema
kojem bi destinacije trebale ostati netaknute za budue generacije, dok omoguuje ouvanje i
jaanje lokalnog karaktera ruralnih podruja. Geoturizam takoer usvaja naelo iz ekoturizma, da turistiki prihodi mogu promicati konzervaciju, i proiruje taj princip izvan same
prirode putovanja kako bi obuhvatio kulturu i povijest, kao i sve prepoznatljive karakteristike
mjesta. Moe se rei da je geoturizam budunost globalnog razvoja turizma jer:66
-

Sinergian je: Svi elementi geografskog karaktera zajedno stvaraju turistiki doivljaj
koji je bogatiji od zbroja/ukupnosti svojih dijelova, atraktivan za posjetitelje s
razliitim

interesima.

- Ukljuuje zajednice. Lokalne tvrtke i graanske skupine se pridruuju da prue

osobito,

autentino

iskustvo

posjetitelja.

- Informira posjetitelje i domaine. Stanovnici otkrivaju vlastitu batinu uei da

ono to uzimamo zdravo za gotovo moe biti zanimljivo turistima. Kako lokalni ljudi
razvijaju ponos i vjetine da iskau posebnosti svog mjesta, turisti dobivaju vie
prilikom posjeta.

65
66

http://travel.nationalgeographic.com/travel/sustainable/about_geotourism.html
Ibidem.

47

- Prua ekonomske koristi rezidentima. Turistika poduzea unajmljuju lokalne

radnike, i koriste lokalne usluge, proizvode i dobavljae. Kad lanovi zajednice budu
razumjeli prednosti geoturizma, preuzeti e odgovornost za upravljanje destinacijom.
- Podrava cjelovitost mjesta. Putnici trae tvrtke koje naglaavaju karakter mjesta.
Zauzvrat, lokalni dionici koji primaju ekonomske koristi cijene i tite vrijednosti
navedene

imovine.

- Znai velika putovanja. Oduevljeni posjetitelji donose kui nova znanja. Njihove
prie potiu prijatelje i rodbinu da doive istu stvar, to donosi neprekinuto poslovanje
za odredite.
S ciljem premoivanja jaza izmeu zajednica koje nemaju pristup financijskim uslugama i
globalnom kapitalu sa mogunou poboljanja ivota lokalnih zajednica irom svijeta
osnovan je Geotourism Investment Fund. To je financijski mehanizam uspostavljen za
financiranje komunalnih odrivih turistikih poduzea. Projekti razvijeni od strane Fonda se
stoga strogo pridravaju pristupu geoturizma, kao to je definiran od strane National
Geographics Center for Sustainable Destinations (CSD).67 Fond omoguava poetniki
kapital za financiranje odrivog turistikog smjetaja u zemljama u kojima djeluje Savez za
globalno odrivi razvoj turizma Fond pomae da se unaprijede ciljevi Saveza za
ublaavanjem siromatva i ouvanjem bioloke raznolikosti generirajui znaajne izvore
zajednikog ulaganja kapitala u razvoj odrivih smjetajnih kapaciteta. Savez prua tehniku
pomo u rjeavanju glavnih uzroka neuspjeha malih kapaciteta u lokalnom vlasnitvu i radi u
partnerstvu sa lokalnim zajednicama za promicanje i pruanjem prepoznatljivog i autentinog
iskustva posjetiteljima.

67

http://www.geotourismfund.com/about-us.html

48

4.3. Povezanost geoturizma sa ostalim oblicima turizma

Svjetsko turistiko trite zadnjih nekoliko godina je doivjelo strukturne promjene te je
istodobno ekoloka svijest ljudi, o toliko neophodnoj zatiti svih segmenata okolia, ojaala.
Poveana svijest o zatiti okolia kao reakcija na negativnosti koje je prouzroio masovni
turizam dovela je do preraspodjele turistikih tokova na manje saturirana podruja te otklon
od masovnog turizma prema selektivnim oblicima turizma. Kao rezultat toga pojavili su se
novi koncepti turizma kao to su alternativni turizam, odrivi turizam i sl. Poslije 90-tih
godina 20. stoljea takvi vidovi turizma pokazuju porast i postaju iznimno dinamina pojava.
Sukladno tome, posebne vrste turizma postaju veoma zastupljena tema diskusija i veliki broj
strunjaka nastoji definirati spomenute pojmove to rezultira obilnim definicijama i
nedoumicama koje dovode do nesposobnosti mjerenja i vrednovanja uinaka.
Geoturizam, kao jedna od novih formi odrivog turizma, je jo nedovoljno istraena i
definirana. Upravo nedostatak slubene definicije geoturizma je doveo do mijeanja opsega
geoturistikih aktivnosti s drugim vrstama turizma, posebno sa odrivi turizmom i
ekoturizmom. Konceptu geoturizma su najblii ekoturizam i agroturizam, iako je geoturizam
znatno iri pojam turizma koji obuhvaa obje komponente, kako kulturalnu, tako i onu vezanu
za ouvanje okoline. Neki strunjaci pretpostavljaju da je geoturizam u vezi sa prirodnim i
kulturnim turizmom, dok Newsome i Dowling smatraju da predstavlja presjek turizma na
prirodnim podrujima i ekoturizma. Hose (2005.) navodi da geoturizam ima odreena
preklapanja sa ekoturizmom, odrivim i alternativnim turizmom, te isto tako slinosti sa
kulturno-obrazovnim putovanjima, dok Joyce (2006.) tvrdi da je geoturizam podskup
geologije i turizma i da se moe uzeti kao produetak turizma openito, te naroito
ekoturizma. Slijedom toga, komparativnom metodom su utvrene slinosti i razlike meu
pojedinim pojmovima.
Postoji pregrt definicija odrivog turizma, no jo uvijek ne postoji jedinstveno prihvaena
definicija meu njima. Najee prihvaena definicija jest ona od Svjetske turistike
organizacije koja tvrdi da je odrivi turizam onaj koji udovoljava potrebama turista i
domicilnog stanovnitva istodobno uvajui resurse budueg razvoja, to vodi do upravljanja
resursima na takav nain da se zadovolje ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi uz istodobno
ouvanje kulturnog integriteta, neophodnih ekolokih procesa i bioloke raznolikosti.68

68

Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno, znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb, 2006., str.153.

49

Odnosno, odrivi turizam je proces koji zadovoljava potrebe sadanjih turista i zajednica
domaina dok istodobno titi i omoguava poveavanje potreba u budunosti (WTO, 1996.).
Odrivi turizam i ekoturizam su pojmovno veoma blizu i idu gotovo ruku pod ruku. No ipak,
odrivi turizam nije isto kao i, kao to geoturizam nije isto to ekoturizam. Moe se rei da je
odrivi turizam, turizam koji ne dovodi do kvarenja ili propadanja odreene destinacije i
lokalnog drutva, krovni pojam pod kojim je kategoriziran ekoturizam i geoturizam.
Ekoturizam je ekoloko odrivi turizam, s naglaskom na prirodna podruja. Njegov cilj je
promicanje ekolokog i kulturnog razumijevanja, potovanje i ouvanje. S druge strane,
geoturizam je ekoturizam sa istaknutom geolokom tematikom, odnosno vezan je za geoloka
mjesta i njihove znaajke, ukljuujui geomorfoloka mjesta i krajolike.
Meunarodno drutvo za ekoturizam je 1991. godine dalo jednu od prvih definicija
ekoturizma69, po kojoj je ekoturizam odgovorno putovanje u prirodne predjele, koje
doprinosi zatiti ivotne sredine i omoguava egzistenciju lokalnom stanovnitvu dok je
geoturizam definiran kao turizam koji podrava i unaprjeuje geografski karakter mjesta
njegov okoli, kulturu, estetiku, batinu i blagostanje njegovih rezidenata. Ekoturizam, kao
to sama definicija istie, se odnosi na zatitu prirode dok istovremeno stvara prihode za
lokalno stanovnitvo. S druge strane, geoturizam grupira obje kategorije (okoli i zajednicu) i
gleda na njih kao na cjelinu. Ako podruje ima bogatu okolinu osnovu onda je kvalificiran za
ekoturizam, ali ako ima jedinstvenu kulturu te znaajne geoloke pronalaske onda se odnosi
na pojam geoturizma. Dok se ekoturizam fokusira na prirodu, geoturizam se odnosi na sve to
odreeno mjesto ini upeatljivim i jedinstvenim. Neupitno je odrivi turizam, ali se fokusira
na vanost mjesta. Fokusira se na prepoznavanje mogunosti koje postoje za izgraivanje
karaktera mjesta, i tako obogauje iskustvo pri putovanju te kvalitetu lokalne zajednice.
Upravo lokalne zajednice najvie stavljaju na kocku i mogu najvie izgubiti ulaskom na
rastue svjetsko turistiko trite to moe dovesti do daljnje destrukcije prirodnih resursa.
Kapitalizacija privede, odnosno ouvanje kroz koritenje, moe biti jo samo jedan nain
unitavanja resursne osnovice to neupitno sa sobom povlai unitavanje kulturnih obrazaca
lokalnog stanovnitva koji tradicionalno ive u okoliu i od okolia koji se komercijalizira.
Slijedom udovoljavanja turistima ne samo da se riskira nego i rtvuju prave vrijednosti i
specifinosti mjesta, koje su u prvom redu tog gosta privukle tamo. Poznato je da upravo ti

69

Ibidem, str. 152.

50

faktori (autentinost regije, specifinosti lokalne kuhinje, bogatstvo obiaja i tradicije,

kulturno nasljee) ine isporuku turistikog proizvoda sa visokom vrijednosti.
Uslijed globalizacije koja ini lokalnu ekonomiju sve teom, prirodna i kulturna
komercijalizacija koja ima izriito eksploatiran profitni karakter dovodi do osiromaenja i
nepovratne destrukcije resursa i duhovnosti lokalnog stanovnitva. Specifine vrste turizma,
gdje spada i geoturizam nastoje preokrenuti ovakav trend ukljuivanjem lokalne zajednice i
lokalnih poduzetnika u to veoj mjeri u procese drutvenog razvoja. Obje vrste turizma
naglaavaju minimaliziranje utjecaja turizma na okolinu s ciljem odravanja harmonije
ekoloke i socijalne osjetljivosti podruja, naglaavajui ulogu lokalne zajednice u
nadgledanju te aktivnom sudjelovanju razvoja destinacije to su upravo najvaniji principi
razvoja odrivog turizma. Zajedniko, objema vrstama turizma, je da tee zatiti ivotnu
sredinu, poboljati kvalitetu ivota lokalnog stanovnitva te educirati posjetitelje, ali i
rezidente. Naime, vaan aspekt geoturizma su interpretativne informacije, koje dovode
rezidente u interakciju s turistima, upoznavajui ih sa posebnostima mjesta.
Prema Dowling-u,70 postoji pet kljunih naela koja definiraju ekoturizam na sljedei nain:
temelji se na prirodi, ekoloki je odriv, ekoloki edukativan, lokalno koristan i ostvaruje
turistiko zadovoljstvo. Skup naela geoturizma se moe razviti na slian nain i sastoji se od:
temelji se na geologiji, ekoloki je edukativan, izaziva turistiko zadovoljstvo, odriv je i
donosi koristi lokalnoj zajednici.

1. Temelji se na geologiji
Prepoznavanje i identifikacija geopodruja u cilju izrade popisa geoturistikih resursa je vrlo
vaan aspekt planiranja razvoja geoturizma. Geoturizam se moe odvijati na razliitim
mjestima, ukljuujui urbane sredine, poluurbane lokacije, kamenolome, rudnike,
poljoprivredna zemljita, udaljena prirodna podruja i zatiena podruja poput nacionalnih
parkova,

prirodnih

rezervata

nacionalnih

spomenika

2. Ekoloka edukacija
Obuhvaa posebne naine prenoenja i tumaenja aspekata geoturizma putem izrade broura
koji informiraju posjetitelje prije posjeta i na samom mjesta; projektiranje lokacije vidikovaca

70

Newsome, D., Dowling R.;op.cit, str. 4.

51

i panela; samo-voenih staza uz potporu knjiga, tiskanih vodia, informativnih tabli;

geolokih vrtova; voenih tura; interpretativnih centara za posjetitelje (opskrbljeni audiovizualnim i interaktivnim sadrajima, kolekcijom stijena i minerala, predavanjima,
simulacijama potresa). Kljuni aspekt su dostupnost i strunost geo-vodia to pak ovisi o
mogunostima financiranja i usavravanja.
3. Turistiko zadovoljstvo
Stupanj zadovoljstva posjetitelja ovisi o raspoloivosti i kvaliteti prilaza znaajnim geopodrujima, te u sluaju udaljenih lokacija o stupnju sigurnosti prilaza. Znaajna sastavnica
geoturizma je kvaliteta interpretacije. Posjetitelji e uvijek ocijeniti njihova iskustva bolje ako
su

nauili

neto

krajoliku

geologiji

mjesta

koje

posjeuju.

Detaljne, privlano pruene informacije te kvalitetno voenje su stoga neophodni u

poveavanju stupnja zadovoljstva.
4. Odrivost
Geoturizam je jedna od vrsta turizma koja podupire zatitu geobatine putem promocije i
irenja znanja o geoturizmu i geomorfologiji. Poveana razina svijest o geoturizmu moe
igrati znaajnu ulogu u dobivanju potpore od razliitih sektora prilikom iniciranja ili pak
nastavka geokonzervatorskih projekata. Odrivost se isto tako moe smjestiti u ekonomske
okvire. Naime, odrivost turistikih poduzea je ovisna o dobro ouvanim i upravljanim
podrujima koja proizvode veliki stupanj zadovoljstva posjetitelja.

5. Lokalno koristan
Koristi koje lokalna zajednica ima od geoturizma se oituju u zapoljavanju lokalnih ljudi,
kao vodia i uslunog osoblja unutar geoturistikih aktivnosti i sadraja. Geoturizam potie
naelo da prihodi od turizma pruaju mjesni poticaj da se zatite turistike atrakcije, a u isto
vrijeme proiruje princip ouvanja prirode u smislu ujedinjavanja svih karakteristika koje
pridonose karakteristikama mjesta.
Unato slinostima izmeu obiljeja ekoturizma i geoturizma, postoje oita odstupanja.
Prvenstveno gdje se pojmovi ekoturizma i geoturizma razilaze su njihovi prefiksi. Dok se
ekoturizam odnosi prvenstveno na ekologiju i ouvanje prirode, geoturizam se brine o
geografskom podruju, koji ne samo se odnosi ne samo na okoli, ve obuhvaa i kulturu,
gastronomiju i umjetnost.
52

Takoer, geoturizam se fokusira prvenstveno na abiotike elemente kao to su reljefni oblici i

geoloka obiljeja prostora dok se ekoturizam bavi biotikim elementima, odnosno glavnim
karakteristikama ivih organizama u okoliu, poput flore i faune. Upravo je prepoznavanje
vanosti ouvanja abiotskih obiljeja dovelo do znaajnih pomaka za razvoj geoturizma,
geokonzervacije i geoedukacije. U tome je vanu ulogu odigrao Unesco poticanjem
geokonzervacije, podupirui razvoj geoturistikih aktivnosti te poveanjem globalne svijesti o
vanosti zatite. Meutim, kao najvanija uloga Unesco-a se istie razvoj aktivnosti u
geoparkovima. Kao trea vana razlika navodi se mjesto odvijanja aktivnosti turizma. Dok se
ekoturizam najee javlja u 'prirodnim podrujima', geoturistike aktivnosti se mogu odvijati
u razliitim okruenjima te mu je vano obiljeje da ne zahtijeva netaknute prirodne krajolike,
kao ekoturizam, ve se moe odvijati u kamenolomima, povijesnim rudarskim jezgrama, ali i
u nacionalnim parkovima te podrujima divljine, odnosno u prirodnim i artificijelnim
podrujima. Jo jedna vana razlika jesu politiki principi za koje se zalau te vrste turizma.
Kod ekoturizma se tvrdi da mjesto mora osigurati financijsku korist i osnaiti lokalno
stanovnitvo , kao i podii senzibilnost o politikoj, ekolokoj i socijalnoj klimi zemlje
domaina. to se tie geoturizma , on naglaava jaku prisutnost lokalne zajednice, poto je
kulturno-centrian. Stoga, sva podruja koja ele zadobiti geoturistiki status moraju se
osloniti na resurse u zajednici koliko je to mogue, kao i poticati mala lokalna poduzea i
graanske skupine u sudjelovanju u upravljanju mjestom, osiguravajui da je mjesto kulturno
autentino koliko god je to mogue. Pritom je najvanije da lokalno stanovnitvo ima koristi
od turizma koje e ih poticati da zatite lokalnu turistiku osnovu. To potie i lokalan ponos,
bilo da se radi o zatiti okolia ili tradicijskih zanata.
Da bi se postigao bilo koji status, odreena destinacija se mora prijaviti Meunarodnom
ekoturistikom drutvu ili, za geoturizam, National Geographic centru za odrive destinacije.
Da bi se neko mjesto moglo promovirati kao geoturistiko mora zadovoljiti i pridravati se
ve spomenutih 13 naela iz geo-turistike povelje. to se tie ekoturizma mjesto treba
dokazati da je turistiki aspekt mjesta jedinstven, da su ve postignuti rezultati poveavanja
drutvene svijesti irom svijeta o posebnosti okolia i da je turistika atrakcija samoodriva.
Geoturizam je zapravo holistiki oblik odrivog turizma koji ukljuuje tematiku iz razliitih
vrsta odrivih turistikih segmenata kao to su integrirani ruralni turizam, kulturni i batinski
turizam, turizam baziran na potrebama zajednice, proo-poor turizam i ekoturizam.71

71

Mabvuto-Ngwira, P.; Geotourism Research Report, Royal Agriculture College, Gloucestershire, 2011., str. 26.

53

5. KONCEPT GEOPARKOVA

Budui da sva znaajna geoloka mjesta nisu mogla zadovoljiti kriterije 'univerzalne ope
vrijednosti' koje je zahtijevala Konvencija svjetske batine, alternativna priznavanja su bila
potrebna. Stoga je 2001.godine razvijen UNESCO program geoparkova s ciljem promicanja
reljefnih oblika i krajolika putem holistike, umjesto iskljuivo geoloke osnove. Naime, u
idealnom sluaju, geoloki interes jest povezivanje s arheolokim, povijesnim i ekolokim
interesima. Slijedom osnivanja geoparkova vanost geolokog turizma i geoturistikog
proizvoda, od prolog desetljea do danas, je naglo porasla s obzirom na njihovu kombinaciju
odgovornog gospodarskog razvoja, ouvanja i zatite prirode i sudjelovanja zajednice.
Filozofija oko koncepta geoparkova je predstavljena ve 1991. godine na konvenciji u Digneu kao sredstvo zatite i promicanja vrijednosti geoloke batine i odrivog lokalnog razvoja.
Godine 1997. Odjel za znanosti o Zemlji pri UNESCO-u uvodi pojam geoparkova za potporu
nacionalnim i meunarodnim nastojanjima u ouvanjima Zemljine batine, pritom definirajui
geopark kao teritorij koji obuhvaa jedan ili vie lokaliteta od znanstvene vanosti, koji bi
trebao ukljuivati ne samo mjesta od geoloke znaajnosti nego i podruja od ekoloke,
arheoloke, povijesne i kulturne vanosti.
UNESCO je poeo biti aktivan u tom podruju 1999. godine, kada su geoparkovi predloeni
kao dio UNESCO programa. Meutim, 2001. godine, na 161. sjednici UNESCO-vog
Izvrnog odbora, veina delegata je odluila 'ne nastaviti razvoj programa UNESCO
geoparkova, ve podrati ad hoc napore unutar pojedinih zemalja lanica prema potrebi'.'72
Tako danas UNESCO daje ad hoc potporu nacionalnim inicijativama u geoparkovima koje su
koordinirane kroz globalnu mreu geoparkova (GGN) i ostvaruju koristi od lanstva u
globalnoj mrei razmjene i suradnje. Jedna od vanijih prednosti pokreta geoparkova je da
je povezao sve geoparkove u jedan globalni program pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

73

Prvi geoparkovi su osnovani ve 2004. godine, a danas otprilike ima 89 geoparka u 27

zemalja, meu kojima su 46 u Europi i 26 samo u Kini.74
Prezentacija georaznolikosti i geonasljea kroz geoturizam je u snanoj vezi sa
geoparkovima. Geoparkovi su rezultat pristupa promociji okolia i obino se razvijaju kao
72

http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/earth-sciences/geoparks/
http://www.earthwords.fsnet.co.uk/geopark.htm
74
http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/earth-sciences/geoparks/members/
73

54

sredstvo za regeneraciju lokalnih gospodarstava. Geoparkovi su podruja koja obuhvaaju

odreeni broj zatienih geolokih spomenika i geotopa od posebnog znaaja, kao i mjesta
ekoloke, kulturne ili estetske privlanosti, koji su upravljani i razvijeni za potrebe
znanstvenog

istraivanja,

obrazovanja

rekreacije.

Etimologija rijei 'geoparka' se odnosi na Gaia-u - majku Zemlju - te na interaktivan odnos

izmeu ljudi, planeta i prirodnog okolia.75 Geopark utjelovljuje holistiki pristup prema
ivom i abiotikom okoliu regije spajanjem zatite i promocije odreenih znaajki sa
strategijom odrivog razvoja na lokalnoj razini. Takoer, nastoji igrati aktivnu ulogu u
gospodarskom razvoju svog teritorija kroz zatitu njegove geoloke batine i razvoj
geoturizma. Stoga ima vanu ulogu u poticanju drutveno-ekonomskog razvoja odreenog
podruja to takoer moe ojaati vezu izmeu lokalnih zajednica i njihove zemlje.
Geopark je podruje sa izraenom geolokom batinom i strategijom za odrivi gospodarski
razvoj i promociju te batine na dobrobit lokalne zajednice.76 Ta mjesta mogu biti znaajna po
svojoj znanstvenoj vrijednosti, rijetkosti te estetskoj ili edukativnoj vanosti. Geopark je
teritorij jasno odreenih granica na kojoj se titi i promovira geoloko i geomorfoloko
nasljee. Osim vanosti geolokog i geomorfolokog nasljea, njihov znaaj se moe staviti i
u vezu sa arheolokim, ekolokim, povijesnim ili kulturnim karakteristikama. Osim jasno
definiranih granica i dostatne povrine za teritorijalni gospodarski razvoj, geoparkovi moraju
imati jasno definiranu organizacijsku strukturu, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom
zemlje u kojoj se nalaze, iji sastavni dijelovi su zatita i politika odrivog razvoja. Politika
ima za cilj uveavanje vrijednosti nacionalno vanih geolokih predjela kroz poticanje
ekonomskog razvoja, zaposlenosti i osmiljavanja ponude geoturizma. Trenutno, geoturizam
je novi pokret koji pomae putnicima da poveaju svoje znanje o prirodnim resursima,
kulturnom identitetu domaina i nainima njegovog ouvanja. Geoparkovi, kao inovacija za
zatitu prirodne i geoloke batine, igraju vanu ulogu u razvoju geoturizma. Razvijajui
geoturizam uspostava geoparkova moe generirati nove poslovne mogunosti, nove
ekonomske aktivnosti i dodatne izvore dohotka, posebno u ruralnim regijama i ohrabruje
proizvodnju lokalnih proizvoda i rukotvorina. Nadalje, slubenici geoparkova ukljuuju
lokalno stanovnitvo u konzervatorske aktivnosti, obrazovanje i turistiki marketing.

75
76

Natural Histroy Museum of the Lesvos Petrified Forest, 2000/2006, str. 21.
www.papukgeopark.com

55

Prema tvrdnjama EGN povelje i GGN regulacije, svi geoparkovi moraju biti osnovani u
ruralnim podrujima. Stoga, geoparkovi i geoturizam pruaju mogunost lokalnog razvoja,
reducirajui stopu nezaposlenosti i migracije u ruralnim podrujima.77 Geoparkovi, privlaei
turiste, imaju znaajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju. Nuno je da podravaju
uspostavu lokalnih rukotvorina i replika, kao i lokalnih proizvoda jer na taj nain posjetitelji
geoparkova mogu, de facto, ponijeti sa sobom, zajedno sa osjeajima i znanjem, industrijski
proizvedena dobra. Odnosno, kako se geoturisti kreu prema geoparku, novac se kree u
istom smjeru, tako da geoparkovi ustvari izvoze agrikulturne i domae proizvode u druga
mjesta. Prema UNESCO-u (1997.) geopark je definirano geografsko podruje, koji bi trebao
ukljuivati ne samo mjesta od geoloke znaajnosti nego i podruja od ekoloke, arheoloke,
povijesne i kulturne vanosti.78 U mnogim zajednicama, prirodno, kulturno i drutveno
nasljedstvo su povezani, i stoga, ne mogu biti odvojeni. Odnosno, geopark je teritorij koji
kombinira zatitu i promociju geoloke batine sa odrivim razvojem79 i ta batina je dio
integriranog koncepta zatite, obrazovanja i odrivog razvoja.80 Geopark ostvaruje svoje
ciljeve putem trolanog pristupa, gdje spada:81

1. Konzervacija
Geopark
promicati
svakog

nastoji
nove
geoparka

ouvati
naine
nastoji

znaajnije
i

geoloke

metode

osigurati

adekvatne

znaajke,

zatite.
mjere

te

istraiti

Upravljako
zatite

tijelo
dogovoru

sa sveuilitima, znanstvenim geolokim istraivakim ustanovama te relevantnim upravnim

tijelima

lokalnih

zajednica.

2. Obrazovanje
Geoparkovi organiziraju razliite aktivnosti i pruaju logistiku podrku za prijenos razliitih
saznanja iz podruja geoznanosti i znanosti o okoliu prema javnosti. To postiu putem zatite
i promocije geolokaliteta, osnivanjem muzeja, informacijskih centara, izradom staza,
organiziranjem voenih tura i kolskih izleta, izdavanjem popularno-znanstvenih lanaka i
edukativnih materijala, organizacijom seminara itd. Geoparkovi takoer potiu znanstvena
77

Farsani et al., Geotourism and Geoparks as Novel Strategies for Socio-economic Development in Rural Areas
Int. J. Tourism Res. 13, 2011, str. 6881.
78
Mabvuto-Ngwira, P.; op.cit., str. 32.
79
Zouros, N; EGN: Geological Heritage Protection And Local Development - A Tool For Geotourism
Development in Europe. 4th European Geoparks Meeting Proceedings Volume, 2006., str. 15-24.
80
Newsome, D., Dowling, R.;op.cit., str.11.
81
www.papukgeopark.com/

56

istraivanja, ostvaruju suradnju sa sveuilitima i drugim istraivakim institutima

te stimuliraju dijalog izmeu geoznanstvenika i lokalnih zajednica.

3. Geotourizam
Geoparkovi stimuliraju socio-ekonomsku aktivnost i odrivi razvoj kroz geoturizam.
Privlaei sve vei broj posjetitelja, geopark stimulira lokalni socio-ekonomski razvoj kroz
promociju geoproizvoda koji nose oznaku kvalitete povezanu sa lokalnom prirodnom
batinom. Time omoguuju pokretanje razliitih proizvodnih i uslunih djelatnosti koje
doprinose socio-ekonomskom razvoju zajednice. Zapravo, geoturizam je jedna od kljunih
aktivnosti geoparkova i ponekad ostalih zatienih podruja, esto u kombinaciji za
edukacijskim aktivnostima kao prikladne forme za lokalan ekonomski razvoj i rastui vaan
izvor dohotka za lokalnu zajednicu. Kako bi se ovi ciljevi postigli, geoparkovi nastoje
iskoristiti prednosti mrenih aktivnosti, znanje i lokalnu radnu snagu.
Geoparkovima doprinose ne samo geoloki zanimljiva mjesta, ve i razne druge ekoloke,
arheoloke, povijesne i kulturne znamenitosti. Zakljuno bi mogli rei da je koncept geoparka
podran od strane sljedeih stupova: 82
1. Zatita geoloke batine
2. Prijenos regionalne vrijednosti podruja javnosti, povezujui je izravno sa turizmom
3. Uspostavljanje odrive gospodarske budunosti
4. Stvaranje regionalnog geolokog identiteta
5. Podizanje potovanja geolokih objekata i procesa
6. Aktivna suradnja sa sveuilitima i drugim europskim i meunarodnim institucijama.

82

Newsome, Dowling: Geotourism:sustainability, impacts and management, Elsevier, 2006., str. 128.

57

5.1. Razlika izmeu geoparkova i zatienih prirodnih podruja

Zatieno prirodno dobro je ouvani dio prirode posebnih prirodnih vrijednosti, zbog kojih
ima trajni ekoloki, edukacijski, kulturni, znanstveno-rekreativni, turistiki i drugi znaaj te
kao dobro od opeg interesa uiva posebnu zatitu.83 Prirodno dobro moe biti jednoslono ili
vieslono, odnosno moe da bude pojedinana vrijednost nekog sadraja (geo ili
biodiverzitet) ili skup vrijednosti koje se kategoriziraju na osnovu posebnih kriterija utvrenih
zakonom.84
Pozornost na prava lokalne zajednice u upravljanju zatienim podrujima je relativno mlade
prirode. Prema Agendi 21, znanje i tradicionalan nain ivota ruralne zajednice igra vanu
ulogu u upravljanju okoliem. Iz toga i slijedi znaajna razlika izmeu geoparkova i
zatienih podruja. Naime, geopark cilja na razvoj lokalnog teritorija, podrku lokalne
zajednice i razvoj proizvoda. Osnivanje geoparkova podupiru i u njemu aktivno sudjeluju
lokalne zajednice koje znaju prepoznati i ele afirmirati svoje geoloko, povijesno i kulturno
nasljee, ponajvie kroz ideju geoturizma. Stoga, lokalne zajednice ne bi smjele biti izbaene
sa zemlje na kojoj ive, poto lokalno znanje, tradicionalna umjetnost i nain ivota igraju
vitalnu ulogu u upravljanju geoparkom85. Osim toga, pozornost prema pravima lokalne
zajednice u geoparkovima je jednaka vanosti ouvanja prirodne batine, dok u zatienim
podrujima vea pozornost se stavlja na prirodnu batinu. Uloga lokalne zajednice u ouvanju
geoparkova je viestruko naglaena nego kod nacionalnih parkova ili u zatienim
podrujima.
Moe se rei da je geopark punopravno zatieno podruje koje ukljuuje lokalnu zajednicu
u konzervatorske aktivnosti prirodne batine i ostvaruje prednost od koritenja njihovih
izvornih znanja, dok s druge strane, ulae sve napore da pobolja lokalnu ekonomiju putem
geoturizma. Temeljna razlika se ogleda u tome to u nacionalnim parkovima u veini
zemalja, ili bar u odreenim zonama, nikakva ljudska i/ili razvojna aktivnost nije dozvoljena
zbog veoma strogog statusa zatite.86
Isto tako, inicijativa za osnivanje geoparka veinom dolazi od strane lokalne zajednice, dok
zatiena podruja predstavljaju napor nacionalnih organizacija za ouvanje prirodne batine.
83

Mabvuto-Ngwira, P.; op.cit.

Farsani et al. , op.cit., str. 70.
85
Ibidem, str. 72.
86
Farsani et al., Geoparks and Geotourism: New Approaches to Sustainability for the 21st Century, 2011., str.
38.
84

58

Zadnja, ali ne i najmanje vana razlika izmeu geoparkova i nacionalnih parkova se ogleda u
naglasku geoparkova na geoloku batinu i njezino predstavljanje kao turistiku atrakciju,
zajedno sa ekolokim, kulturnim, povijesnim i arheolokim aspektima.
UNESCO deklaracija o geoparkovima, kao novi model odrivog razvoja i zatite prirode, je u
velikoj mjeri ukljuila strategiju o sudjelovanju lokalne zajednice u zatienim i prirodnim
podrujima. Geopark je nacionalno zatieno podruje koje sadrava mnotvo podruja
geoloke batine, rijetkosti i estetike privlanosti. Ova definicija pokazuje da geoparkovi
obuhvaaju neke nacionalne parkove i zatiena podruja sa jedinstvenom geolokom i
kulturnom batinskom podruju. Na primjer, nacionalni park Cabo de Gata u panjolskoj je
bio zatieno podruje od 1987. i klasificiran od UNESCO-a kao biosferni rezervat, dok je u
2006. prihvaen kao lan mree geoparkova. UNESCO nema zakonska prava nad lokalnim,
pokrajinskim, teritorijalnim ili privatnim vlasnitvom ili nad upravljanju geoparkom. S druge
strane, svi geoparkovi su pod okriljem UNESCO-a koji podrava i meunarodno usklauje
aktivnosti Svjetske mree geoparkova. Primjerice, UNESCO organizira i koordinira
konferencije, te nadzire primjenu procedura i standarda te objavljuje publikacije iz podruja
geoturizma.

Prijenos geoparkova iz regionalnih do Europskih i globalnih razmjera daje geoparku

specijalnu vrijednost. Geoparkovi su osnovani na Internacionalnoj razini, ali upravljana na
lokalnoj razini. GGN sudjeluje u bliskoj sinergiji sa UNESCO-ovim Centrom za svjetsku
batinu, programom ovjek i biosfera, Svjetskom mreom rezervata biosfere i nacionalnim i
meunarodnim organizacijama aktivnim u konzervaciji geoloke batine. Za neke od
nacionalnih geoparkova u Europi, privilegirano partnerstvo je uspostavljeno sa EGN-om, i oni
su definirani od strane IUCN (Meunarodna unija za ouvanje prirode) i Svjetske komisije za
zatiena podruja.87

87

Farsani et al., Geotourism and Geoparks as Novel Strategies for Socio-economic Development in Rural Areas
Int. J. Tourism Res. 13, 2011., str. 6881.

59

5.2. Mrea geoparkova i zajednike aktivnosti unutar geoparkova

Europska mrea geoparkova (EGN) utemeljena je 2000. godine kao meunarodna LEADER
aktivnost (Zouros, Martini, 2003). Predstavnici iz etiri europska podruja su se sastali radi
sporazuma oko zajednikog regionalnog gospodarskog razvoja kroz zatitu geoloke batine i
promicanja geoturizma. Rezultat ovog sastanka je bio potpisivanje konvencije kojom je
proglaeno osnivanje Europske mree geoparkova. Osnivai Europske mree geoparkova su
bila etiri europska parka: geopark Reserve Geologique de Haute Provence u Francuskoj, The
Petrified Forest of Lesvos u Grkoj, geopark Gerolstein/Vulkaneifel u Njemakoj i
Maestrazgo Cultural Park u panjolskoj. Osnovni cilj joj je zatititi georaznolikost, promocija
geoloke batine iroj javnosti i poticati odrivi razvoj geoparkova, ponajvie putem
geoturizma. Glavna karakteristika EGN-a jest da surauju kao mrea, a ne kao prosta lista
lanova i uspjeh se upravo ogleda u kontinuiranim naporima svake regije i njihove upornosti
u ostvarivanju ciljeva Mree. Mrea djeluje prvenstveno putem stalne elektronske
komunikacije, estim koordinatorskim sastancima i uspostavljanjem zajednikih projekata
putem kojih podruja mogu razmjenjivati ideje, iskustva i najbolje prakse, tako podravajui
jedni druge radi ispunjavanja zajednikih ciljeva.
Slika 1. Svjetska distribucija geoparkova

Izvor: Mabvuto-Ngwira, P.; op.cit., str. 33.

Znaajan korak za Europsku mreu geoparkova je bio potpisivanje formalnog sporazuma o
suradnji sa Odjelom za znanosti o Zemlji pri UNESCO-u 2001. godine pri emu je UNESCO
podrao Mreu. Kao rezultat osnivanja Svjetske mree geoparkova, odrana je prva
internacionalna konferencija na temu geoparkova, u lipnju 2004. u Pekingu, gdje se 17

60

postojeih europskih geoparkova udruilo sa osam kineskih geoparkova s ciljem formiranja

Globalne mree geoparkova (GGN) pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Vidljivo je da od
samog poetka UNESCO usko surauje s Europskom mreom geoparkova, a 2004. godine
suradnja je i slubeno potvrena putem Madonie deklaracija kojom UNESCO odluuje
integrirati Europsku mreu geoparkova u UNESCO-ve svjetsku asocijaciju geoparkova ime
je EGN dobila odgovornost za reguliranje lanstva Svjetske mree geoparkova u Europi. Novi
lanovi koji se prikljue EGN-u automatski se prikljuuju i globalnoj mrei geoparkova
Odnosno, deklaracija potvruje sporazum da 'europski teritorij koji eli postati lan
UNESCO-ve Svjetske mree geoparkova, mora podnijeti svu potrebnu dokumentaciju
Europskoj mrei geoparkova, koja djeluje kao integracijska organizacija za ulazak u
UNESCO-vu mreu za europski kontinent. Ukoliko je zahtjev za lanstvo u Europsku mreu
geoparkova odbijen, ili je pak teritorij izbaen iz mree tada lanstvo tog teritorija u Svjetskoj
mrei geoparkova je odbijeno ili prekinuto na odgovarajui nain88 Nadalje, ako postoji
nacionalna mrea geoparkova, onda teritorij mora prvo postati lan te mree prije podnoenja
zahtjeva za lanstvo u Europskoj mrei geoparkova. Naime, neke zemlje poput Japana i Kine,
su razvile Mreu domaih geoparkova radi nepristrane suradnje unutar geoparkova,
turistikog sektora, kola, sveuilita i poduzea. Na taj nain, domaa mrea ne samo da
omoguava priliku za razmjenu znanja ve i ohrabruje lokalne privatne sektore u sudjelovanju
u aktivnostima geoparkova.
Struktura EGN-a je relativno jednostavna i sastoji se od dvije operativne strukture:89
1. Savjetodavni odbor
Sastavljen je od strunjaka u odrivom razvoju, unapreenju i promociji geoloke batine.
Ima 12 lanova, ukljuujui predstavnike teritorija koji su izvorno potakli EGN, zajedno sa
izabranim lanovima i predstavnicima meunarodnih struktura koje rade na podruju jaanja
geoloke batine (UNESCO, IUGS i IUCN). Odbor daje savjete za razvoj i irenje mree
prema visokim standardima kvalitete, te se bavi svim pitanjima koja se tiu strategije,
vanjskih odnosa, nominacije i integracije novih zona unutar mree, no nema sposobnost
donoenja odluka. Tri pozicije unutar Odbora su rezervirane za Guy Martinia, Nicholas
Zourosa i Andreas Schullera kao predstavnika osnivaa. Ako jedan od tih pojedinaca napusti
Odbor, iz bilo kojeg razloga, njihov poloaj nee automatski biti prebaen na drugu osobu iz
88
89

European Geoparks Magazine, br.2, str. 11.

http://www.europeangeoparks.org/?page_id=364

61

njihovog geoparka, ve e biti predmet izbora Koordinacijskog odbora. Dvije pozicije unutar
Odbora su rezervirane za izabrane koordinatore. Jedan poloaj je automatski rezerviran za
UNESCO, jedan za IUGS i jedan za IUCN. Preostale pozicije biraju lanovi Koordinacijskog
odbora na period od dvije godine.
2. Koordinacijski odbor
Jedini odluujui odbor u sklopu EGN-a odgovoran za rad i upravljanje Mree. Sastoji se od
dva, slubeno nominirana, predstavnika svakog geoparka gdje jedan predstavnik treba imati
iskustva u zatiti geobatine i/ili promocije, a drugi je geopark menader ili strunjak za
lokalni razvoj, ukljuenost zajednice i/ili turizam. Osim toga, mora biti po jedan predstavnik
UNESCO-a, IUGS i IUCN. Odbor se redovito sastaje najmanje dva puta godinje, svaki put u
drugom geoparku, kako bi raspravljali o napretku mree i radi koordiniranja zajednikih
programe i aktivnosti izmeu lanova. Zaduen je za razmatranje zahtjeva o dobivanju
europskog statusa geoparka i ima iskljuivu ovlast dodijeliti takav status podnositelju
zahtjeva. Meutim, UNESCO zadrava pravo veta nad bilo kojom odlukom Odbora. Ne
postoji nacionalna kvota zastupljenosti u Odboru Mree, iako su glasaka prava ograniena na
5 geoparkova po zemlji, odnosno najvie 10 glasova po zemlji. Ako postoji vie od pet
geoparkova u svakoj zemlji, onda je do predstavnika tih geoparkova da se dogovore izmeu
sebe o distribuciji njihovih 10 glasova. IUCN i IUGS nemaju pravo glasa u Odboru.
Svjetska mrea geoparkova je dobrovoljna mrea geoparkova podranih od strane
UNESCO-a. Uloga UNESCO-a je vana jer osigurava:
- platformu za suradnju
- postavke standarda i politiko savjetovanje
- vidljivost i globalnu panja
- oznaku izvrsnosti.
Podrka UNESCO-a je veoma vana jer geoparkovima osigurava meunarodno priznanje na
svim razinama, te prua platformu za suradnju i razmjenu iskustava izmeu strunjaka i
praktiara. Predstavlja dinamino okruenje jer su se lanovi obvezali da e raditi zajedno s
ciljem razmjena ideje najbolje prakse te sudjelovanja i zajednikog voenja projekata s ciljem
podizanja standarda kvalitete proizvoda geoparkova.
Iako se, kao cjelina, lanovi sastaju svake dvije godine, Mrea djeluje kontinuirano putem
regionalnih mrea poput Europske mree geoparkova koja se sastaje dva puta godinje radi
62

razvoja i promicanja zajednikih inicijativa.90 Oslanja se na tematske mree i partnerstva za

razmjenu znanja, istraivanje i praenje, obrazovanje i obuku, i na participativno odluivanje.
Prvi lanovi Svjetske mree geoparkova su proglaeni tijekom prve konferencije 2004., dok
danas mrea obuhvaa 89 geoparkova u 27 zemalja, gdje Kina, sa 26 geoparka, predstavlja
vodeu zemlju. Globalni geoparkovi su donedavno bili samo koncentrirani u Europi i Kini,
dok se posljednjih nekoliko godina inicijativa za osnivanje geoparkova proirila diljem
svijeta. Vano je pritom spomenuti Afriku mreu geoparkova, osnovanu 2005. godine od
strane Afrike udruge ena u geoznanosti s ciljem identificiranja, promicanja i savjetovanja o
vanosti ouvanja geolokih mjesta u Africi. Vidljivo je da, od poetaka do danas, unato
potekoama pri pronalaenju sredstava za razvoj inicijativa i osiguranja budunosti
geoparkova, njihov razvoj je veoma dinamian na svim kontinentima. Bitni imbenici koji
dominantno utjeu na postizanje izvrsnosti globalne mree geoparkova su komunikacija i
odnosi sa javnou. lanstvo znai aktivnu komunikaciju izmeu geoparkova izvan fizikih i
politikih granica to vodi do uspjenih projekata suradnje i istinske razmjene.
Da bi neko podruje zadovoljilo kriterije za ulazak u mreu geoparkova u prvom redu mora
imati geoloki ili geomorfoloki zanimljiva podruja interesantna iroj javnosti. Ta podruja
moraju biti znanstveno vrijedna, rijetka, edukativno vana i estetski zanimljiva. Osim
geolokih i geomorfolokih znaajki, vaan je i stupanj bioraznolikost te arheoloke,
povijesne i kulturne vrijednosti podruja koje se kandidira. Osim toga, utvren je skup
kriterija od strane UNESCO-a koji moraju biti zadovoljeni da bi geopark mogao biti ukljuen
u Svjetsku mreu geoparkova. Oni ukljuuju:91
-

postojanje plana upravljanja osmiljenog radi poticanja odrivog socio-ekonomskog

razvoja

postojanje metoda konzervacije i jaanja geoloke batine i mogunosti osiguravanja

sredstava za edukacijske procese: poduavanje geoznanstvenih disciplina, irenja
informacija i podizanje svijesti o pitanjima zatite okolia

podnesene prijedloge tijela javne vlasti, lokalnih zajednica i privatnih interesa radi
zajednikog djelovanja ouvanja Zemljine batine i njene integracije u strategije
odrivog razvoja

90

http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/earth-sciences/geoparks/some-questions-aboutgeoparks/what-is-the-ggn/
91
http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Geoparks_Network

63

5.3. Evaluacijski proces u geoturistikim destinacijama

Za kandidaturu potrebno je ispuniti aplikacijski elaborat, popuniti evaluacijski dosje te dobiti

potporu nacionalne UNESCO komisije i potporu IUGS-a (International Union of Geological
Sciences- Meunarodna unija geolokih znanosti) o geolokoj vrijednosti podruja. Sva
dokumentacija se alje Europskoj mrei geoparkova koja odluuje o dobivanju statusa
geoparka. Podruja koja postanu lanovi Europske i Svjetske mree geoparkova taj status
dobivaju na tri godine nakon ega se ponovno vrednuju aktivnosti i njihov rad.92
Sukladno EGN-ovim i UNESCO-vim preporukama, kriteriji za geopark ukljuuju:93
1. veliinu i poloaj
a. Geopark kandidat koji se eli ukljuiti u lanstvo mree mora imati dovoljno
prostora u svrhu obavljanja lokalnog ekonomskog i kulturnog razvoja (veinom
kroz turizam). Geopark treba uzeti u obzir cijelu zemljopisnu postavku regije,
ukljuujui mjesta od ekoloke, arheoloke, povijesne ili kulturne vanosti, a ne
samo nalazita geolokog znaaja to je i razumljivo poto prirodne, kulturne i
drutvene povijesti odreenog drutva su neraskidivo povezani i ne mogu se
odvojiti.
b. U sluaju da je povrina geoparka identina, djelomino ili u potpunosti, ili se
preklapa sa ve upisanim podrujem (npr. na popisu svjetske batine ili registriran
kao rezervat biosfere) potrebno je nabaviti prethodno odobrenje odgovarajuih
nacionalnih tijela u zemlji lanici prije podnoenja zahtjeva. Takoer geopark
moe biti smjeten na podruju u vie zemalja, kao to je primjer sa geoparkom
Muscau Arch na granici Njemake i Poljske i geoparkom Novohrad-Nograd
izmeu Maarske i Slovake.

2. Management i lokalno sudjelovanje

a. Preduvjet odobravanju statusa geoparka je uspostava uinkovitog sustava
upravljanja i programa provedbe. Sama prisutnost atraktivnih geolokih znaajki
nije dostatna za dobivanje statusa geoparka. Podruje mora biti dostupno
posjetiteljima, dobro povezano i sigurno. Osim uinkovitog upravljanja
infrastrukturom, potrebno je struno osoblje i odriva financijska potpora.
92
93

Zouros, N.; op.cit.

Farsani et al., op.cit., str. 27.

64

b. Uspostava geoparka se treba temeljiti na snanoj podrci iz zajednice i lokalnom

angamanu putem 'bottom-up' pristupa jer uspjeh u upravljanju geoparkom moe
jedino biti postignut putem jake lokalne participacije. Inicijativa za stvaranje
geoparka mora doi od lokalnih zajednica/vlasti sa jakom privrenou prema
razvoju i implementaciji plana upravljanja koji se susree sa ekonomskim
potrebama lokalnog puanstva dok u isto vrijeme zatiuje okoli u kojem oni
ive.
c. Osim lokalne zajednice, geopark mora ukljuivati tijela javne vlasti, privatne
interese te istraivaka i obrazovna tijela, radi dizajna geoparka i njegovog
regionalnog ekonomskog i kulturnog razvojnog plana i aktivnosti.
d. Identitet geoparka mora biti jasno vidljiv posjetiteljima to se postie jasnom
prezentacijom i komunikacijskim strategijama, ukljuujui branding lokaliteta
unutar geoparka, u svim publikacijama i aktivnostima.
e. Potrebno je savjetovanje sa Tajnitvom geoparkova u UNESCO-u i tijekom
pripremne faze podnoenja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva bi trebao proiriti
suradnju sa lokalnom javnou, turistikim tijelima, lokalnim zajednicama,
sveuilitima i istraivakim tijelima te sa privatnim interesnim grupama, kao i
proiriti poetniki tim zaduen za projekt geoparka. Vaan dio procesa
savjetovanja jest dobivanje potpore od lokalnog stanovnitva oko planiranog
geoparka i provedbe njegove implementacije.

3. Ekonomski razvoj
a. Jedan od glavnih stratekih ciljeva geoparka je stimuliranje ekonomske aktivnosti i
odrivog razvoja. Geopark koji trai UNESCO-vu podrku nastoji poticati socioekonomski razvoj koji je kulturno i okolino odriv. Ovo pak ima direktan utjecaj
na ukljueno podruje putem poboljavanja ljudskih ivotnih okolnosti i ruralnog
okolia. Time se jaa identifikacija stanovnitva sa podrujem na kojem ive i
potie ponos mjesta i kulturni razvoj to pomae izravnoj zatiti geoloke
batine.
b. esto su aspekti kulturne batine regije povezani sa geolokom batinom.
Potivanje okolia i uspostava geoparka e stimulirati, na primjer, osnivanje novih
inovativnih lokalnih poduzea i obrta, odravanje teajeva osposobljavanja i
generiranje novih radnih mjesta stvarajui nove izvore prihoda putem prodaje
geoproizvoda, a pritom titei resurse geoparka. Prema UNESCO-u geoproizvodi
65

su alati zatite geolokih resursa geoparka jer potiu prodaje lijevanih suvenira
fosila umjesto prodaje samih fosila. Lokalno stanovnitvo time ima dodatan izvor
zarade, a usto se i privlai privatan kapital. Moe se rei da je geoturizam novi i
dinamian turistiki gospodarski sektor orijentiran na uspjeh sa jakom
multidisciplinarnom suradnjom.

4. Edukacija
a. Geopark mora pruiti i organizirati podrku, alate i aktivnosti koje e geoznanstvena znanja i ekoloke koncepte prenijeti javnosti putem muzeja,
interpretativnih i obrazovnih centara i sl. Time nastoji poticati znanstvenu suradnju
i istraivanja sa sveuilitima, znanstvenicima i lokalnim stanovnitvom. Sve
edukacijske aktivnosti bi trebale reflektirati moralna razmatranja oko holistike
zatite okolia.
b. Uspjeh obrazovnih aktivnosti ovisi o sadraju turistikih programa, nadlenog
osoblja i logistike podrke za posjetitelje, ali najvaniji naglasak je na osobnom
kontaktu s lokalnim stanovnitvom, predstavnicima medija i donositeljima odluka
npr. osposobljavanje vodia posjetitelja olakava razumijevanje filozofije
geoparka i prijenos informacija i znanja unutar zajednice.
c. Meu instrumentima na raspolaganju za prijenos podataka istiu se

izleti za

kolarce i nastavnike, seminari i znanstvena predavanja za ekoloki i kulturno

zainteresiranu javnost. Vano je povezati geo-obrazovanje sa lokalnim
kontekstom, to predstavlja veliki problem, jer time se u isto vrijeme jaa lokalna
svijest , ponos, identitet to pomae da se ouva geopark. Geoparkovi bi trebali biti
glavni obrazovni alati na lokalnoj i nacionalnoj razine.
5. Zatita i ouvanje
a. Geopark nije posebna kategorija zatienog podruja/krajolika jer ponekad moe
biti sasvim drugaiji od onoga to zatieni i regulirani Nacionalni park ili park
prirode predstavlja, a i brendiranje podruja kao "geoparka" ne mora nuno
utjecati na pravni status zemlje. Pravna zatita i vlasti unutar geoparka su
odgovorne za njegovu zatitu u skladu s lokalnim obiajima i zakonskim
obvezama. Vlada u kojoj se nalazi geopark je ta koja odluuje o razini i mjerama
zatita odreenih mjesta ili geolokih leita. Odgovornost svake zemlje je da

66

odlui kako zatititi odreene lokalitete, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom

i propisima.
b. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili propisima, geopark e doprinijeti
ouvanju znaajnih geolokih znaajki, ukljuujui: minerale i mineralne izvore,
fosile, reljefne oblike i pejzae koji pruaju informacije o razliitim
geoznanstvenim disciplinama (speleologija, paleontologija i ost.)
c. Geopark mora potivati lokalne i dravne zakone koji se odnose na zatitu
geoloke batina. Upravljako tijelo geoparka ne smije izravno sudjelovati u
trgovini geolokih predmeta (bez obzira odakle potjee) i treba aktivno
obeshrabriti trgovinu geolokih materijala u cjelini. Ako je jasno opravdana
aktivnosti, doputa se odrivo prikupljanje geolokih materijala za znanstvene i
obrazovne svrhe iz prirodno obnovljivih mjesta unutar geoparka.
6. Globalna mrea
a. GNNG prua platformu suradnje i razmjene izmeu strunjaka i praktiara u
predmetima geoloke batine. Ovo meunarodno partnerstvo razvijeno od stane
UNESCO-a, lanovima daje znak prepoznavanje izvrsnosti to sa sobom nosi
mnogo prednosti u odnosu na izolirane lokalne inicijative. Stjee se svjetsko
priznanje i prednosti od razmjene znanja, iskustva, i strunosti osoblja unutar
geoparkova.
b. Okuplja

grupe

koje

dijele

zajednike vrijednosti i interese radi razvijanja specifine metodologiju i

prakse upravljanja. Nastoje razviti modele najbolje prakse i postaviti standarde
kvalitete za podrujima koja integriraju

ouvanje

geoloke batine

Strategiju regionalnog odrivog gospodarskog razvoja.

c. Geoparkova koji su dio GGN-a:
1) uvaju geoloku batinu za sadanje i budue generacije
2) educiraju iroku javnost o problemima geolokih znanosti i njihovom odnosu sa
pitanjima zatite okolia
3) osiguravaju odriv drutveno-ekonomski i kulturni razvoj
4) potiu multikulturne inicijative za ouvanje i odravanje
geoloke i kulturne batine i raznolikosti, pomou partnerstva
5) potiu istraivanja

67

6) aktivno doprinose ivotu mree putem zajednikih inicijativa (npr. twinning

projekti)
7) pridonose lanke za biltene Mree, knjige i druge publikacije.

Velik

broj

aktivnosti

unutar

geoparkova

diljem

svijeta

se

razvijaju

kako

bi

povealo partnerstvo s privatnim sektorom, npr. turistikom industrijom. Privatni sektor esto
trai

meunarodni

kooperativni

okvir

koji

UNESCO

moe

ponuditi.

Potpora UNESCO-a takoer pomae u podizanju interesa dravnog sektora. UNESCO ima
jaku ulogu u podizanju svijesti putem informiranje veleposlanika razliitim drava lanicama
o geoparkovima to e dovesti do boljeg razumijevanja i podrke za lokalne inicijative koje
ele da se pridrue GGN-u.
Osim kriterija koje geoparkovi moraju zadovoljiti prije dobivanja statusa, sljedea vana
stavka je izvjetavanje i periodini pregled njihovog djelovanja nakon dobivanja spomenutog
statusa. Geoparkovi koji su lanovi GGN-a moraju se isticati kvalitetom zatite, turizma,
obrazovanja i interpretacije te razvojem gospodarstva. Procesi ocjenjivanja i produljenja
valjanosti statusa su tu da osiguraju maksimalnu razinu kvalitete aktivnosti, infrastrukture i
usluga geoparka te ini glavnu internu proceduru.94 Status svakog geoparka, njegovog
upravljanja i uinkovitosti, se periodino ocjenjuje u roku od etiri godine. Pregled se temelji
na izvjeu o napretku koji priprema upravljako tijelo geoparka u suradnji sa odgovarajuim
organima vlasti i alje se Tajnitvu geoparkova pri UNESCO-u. Takoer, svaki geopark
podlijee pregledu od strane neovisne strune skupine, koja uvidom u stanje poslovanja
utvruje da li je status i upravljanje geoparkom zadovoljavajue. Ako da, geopark zadrava
svoje lanstvo u GGN-u. U sluaju da geopark vie ne ispunjava zadane kriterije, omoguen
mu je rok od dvije godine da poduzme sve potrebne korake da se osigura potivanje i
odravanje prihvaenih standarda. Ako u zadanom roku geopark ne ispuni kriterije biva
uklonjen sa liste lanova GGN-a i onemoguuje mu se koritenje svih povlastica povezanih sa
lanstvom u Mrei, ukljuujui koritenje logotipom GGN-a. UNESCO je duan obavijestiti
upravljako tijelo geoparka, Nacionalno povjerenstvo UNESCO-a i mjerodavne dravne
slube u zemlji o ishodu pregleda. U sluaju da geopark eli izmjenu svojih granica, zahtjev
za istim se mora uputiti Tajnitvu GGN-a pri UNESCO-u sa svom pripadajuom

94

http://www.europeangeoparks.org/?page_id=342

68

dokumentacijom i obrazloenjem zahtjeva i tek nakon dobivene suglasnosti geopark se moe

koristiti GGN logotipom u proirenim podrujima. Kako bi se zajamila uravnoteena
geografska zastupljenost zemalja, broj aktivnih zahtjeva za dobivanje statusa je ogranien na
dva po zemlji u svakom trenutku. Tri zahtjeva, u isto vrijeme, mogu biti doputena za zemlje
koje se prijavljuju prvi put i jo nisu lanovi GGN. Ako u bilo kojoj zemlji "Nacionalna
mrea za geoparkova" postoji, podnositelj zahtjeva mora najprije postati slubeni lan te
nacionalne mree prije podnoenja zahtjeva za lanstvo u GGN-u.
Povjerenstvo geoparkova ocjenjuje u kojem su stupnju kriteriji zadovoljeni prilikom
bijenalnih susreta (svake parne godine), poznatih kao meunarodne konferencije o
geoparkovima, te je zadueno za periodino preispitivanje projekata vezanih uz podizanje
geoloke svijesti. Za primjenu svog interdisciplinarnog rada na terenu Mrea usko surauje i s
drugim projektima pod UNESCO-m, kao to je program ovjek i biosfera (MAB - Man and
the Biosphere) i pripadajuom Svjetskom mreom rezervata biosfere.
Europska mrea geoparkova je financirana od strane svojih lanova i putem zajednikih
ponuda sredstvima Europske unije za zajednike projekte. Od europskih programa koji
podupiru razvoj geoparkova vano je spomenuti Interreg, Leader i program Life.95
INTERREG III je dizajniran za jaanje gospodarske i socijalne kohezije u Europskoj uniji
promicanjem prekogranine (aktivnost A), transnacionalne (B) i meuregionalne (C)
suradnje. Izrada standarda kvalitete za proizvode i usluge geoparka je jedan od glavnih ciljeva
INTERREG IIIC projekta pod nazivom "Europski geoparkovi: sredstvo za razvoj geoturizma
u Europi". U sluaju Hrvatske suradnju u sklopu INTERREG-a sufinanciraju programi za
tree zemlje (CARDS i PHARE).
Life III/Life + je program Unije za zatitu okolia pokrenut 1992. godine. To je financijski
instrument koji podrava projekte zatite okolia i ouvanja prirode u cijeloj Europskoj uniji,
kao i u nekim zemljama kandidatima, pristupnicama i susjednim zemljama. Cilj programa je
borba protiv klimatskih promjena, zaustavljanje propadanja prirode i bio-raznolikosti;
poboljanje okolia, zdravlja i kvalitete ivota, promicanje odrivog koritenja i upravljanja
prirodnim resursima i otpadom; razvoj stratekih pristupa razvoju i provedbi politike, kao i
informiranje/podizanje razine svijesti.
Leader, skraeno od Links between actions for the development of the rural economy je
takoer vaan program vezan za geoparkove. Inicijativa programa je mobiliziranje i provedba
95

http://www.safu.hr/hr/rjecnik

69

ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna javno-privatna partnerstva te potaknuti

provedbu integriranih, kvalitetnih i originalnih strategija odrivog razvoja.
Evaluacijski proces ukljuuje sljedee teme:96
-

Europski geoparkovi su lanovi Mree s odreenim pravilima, obvezama i

standardima kvalitete, stoga su duni odravati visoke standarde glede postojeih
turistikih usluga i odrivog managementa

Postupak evaluacije treba primjenjivati u geoparkovima svake tri godine kako bi se

ocijenile postojee usluge, identificirale snage i slabosti svakog geoparka i poboljala
turistika ponuda

naglasak treba staviti na ulogu odrivog upravljanja u svakom podruju, to e

doprinijeti boljem prostornom, ekonomskom i kulturnom razvoju u regiji

Kriteriji ocjenjivanja trebaju biti povezani s geologijom, upravljanjem, geoturizmom i

odrivim razvojem

Proces evaluacije bi trebao biti objavljen u dvije faze: prva faza je samoocjenjivanje
od strane managementa geoparka te proces evaluacije od strane neovisnog suca te
predstavnika UNESCO-a

96

European Geoparks Network, Vol. 2, str.7.

70

5.4. Promocija geoturistikih destinacija

Promocija u turizmu je proces kontinuiranog komuniciranja i razmjene informacija izmeu
ponuaa i potencijalnih korisnika proizvoda/usluge s ciljem da se potakne korisnika na
kupnju/koritenje te ubrza proces donoenja odluka. Dobro osmiljena i organizirana
promocija destinacija, njihovih pria i sadraja, poveava vrijednost turistike destinacije jer
stvara svijest o njezinoj ponudi. Odnosno, zadatak promocije jest stvaranje svijesti i kreiranju
pozitivnog imida o dotinom proizvodu, u ovom sluaju geoturistikom, radi njegovog to
boljeg pozicioniranja. Proces strategije promocije poinje od izbora trita. S obzirom da je
turistiko trite previe iroko i razliito po svojim potrebama, istraivanje i segmentacija
turistikog trita preduvjet su uspjene strategije promocije. Informacije o turistikom
proizvodu moraju biti dostupne na tritu, kako bi potencijalni turisti lake donijeli odluku o
izboru turistikog proizvoda. Sa marketinkog pristupa, integrirani turistiki proizvod bi
trebao zadovoljiti trostruke potrebe: potrebe gostiju u privremeno promijenjenoj okolini,
potrebe za ouvanjem te okoline i eventualne potrebe pruatelja turistikih usluga.
Kako bi se olakao prijenos geoznanstvenih tema i problema, unutar skupina razliitih
korisnika, potrebni su mediji i instrumenti poput tiskanih medija, programa (organizirane ture,
teajevi, radionice), posebnih dogaaja (tematski sastanci, konferencije), prijenosnih
multimedijskih ureaja, suvenira, televizijske i radio pokrivenosti itd. Razliite ciljne skupine
zahtijevaju i razliite razine geolokih informacija, to je usko povezano sa razinom
obrazovanja i osobnim interesima.97Na dosadanjem iskustvu geoparka Gerolstein opisano je
pet razina prijenosa koji ukljuuju:
1. Opu javnost - edukacija
Uloga obrazovanja u konceptu geoparkova je od posebne vanosti jer koncept geoturizma
pribliuje iroj javnosti. Raspoloivi instrumenti za ovu razinu obuhvaaju dogaaje poput
izleta kolaraca i nastavnika, edukativne seminare za nastavnike i budue vodie, znanstvena
predavanja za ekoloki i kulturno zainteresiranu javnost.

97

Newsome, D. Dowling, R.; Geotourism, Elsevier Ltd. 2006, str. 100.

71

2. Znanost suradnja sa sveuilitima

Znanstvena istraivanja su osnova za prijenos geolokih znanja i procesa. Kao preduvjet tome
vana je integracija tehnologije i ubrzanog pristupa aktualnih informacijama u poslovanje te
suradnja sa nositeljima istraivanja sveuilitima, institutima itd.

3. Gospodarstvo - turizam
Geoturizam je izgraen na temeljima pruanja informacija, obrazovanja, istraivanja i
pruanja turistikih programa prema potrebama posjetitelja i vaan je instrument gospodarske
i kulturne integracije.
4. Medije televizija, radio, tiskani mediji, internet
Naznaeni instrumenti promocije obuhvaaju masovne medije u suvremenom informacijskom
drutvu. Kontinuirani odnosi sa javnou, putem lokalnih i nacionalnih turistikih
organizacija su temelj javne osvijetenosti, ali i vana investicija za budue projekte.
5. Drutvo geoloka batina
elja doivljavanja krajolika u njegovom netaknutom stanju i njegova zatita je velika
odgovornost stanovnitva koji ivi na tom podruju i kojemu je taj krajolik dom. Pozitivan
razvoj prema zatiti okolia nastupa kada je ta odgovornost povezana sa pozitivnim
ekonomskim rezultatima. Funkcija zatite resursa omoguuje njihovu eksploataciju na
ekonomski isplativ nain koji ne teti okoliu, ali ni ivotnim uvjetima stanovnitva. Proces
prijenosa geolokih znanja i vrijednosti prostora razvija svijest graana, ne samo na
racionalnoj ve i na emocionalnoj razini, i pobuuje ponos i pripadnost krajoliku.
Slijedom suoavanja sa sve veim brojem marketinkih izazova koji proizlaze iz promjena u
ponaanju turista i promjena uvjeta u okruju, kako bi se odgovorilo na te promjene kao i na
sve zahtjevnije konkurentsko okruje, geoturizam zahtijeva i uvodi inovativne pristupe
promociji. Promocija geoturizma je vana radi ouvanja i razvoja geolokih obiljeja i
krajolika. Geoturistiki marketing je potreban radi inovacija koje e obogatiti rastuu
potranju turista i korisnika u duem periodu. Kreacija i promocija proizvoda relevantnih za
geoparkove pomae regionalnom ekonomskom razvoju, upoznaje javnost sa geolokom
znanou te suraujui sa lokalnom zajednicom afirmira svoje geoloko, povijesno i kulturno
nasljee. Spomenute mree geoparkova, osnovane radi zatite geoloke batine i promicanja
odrivog razvoja svojih podruja, nastoje stvoriti jake tematske skupine podruja radi lake
72

promocije geoparkova. Svi geoparkovi moraju biti aktivni individualno te u zajednici

geoparkova, suraivati na zajednikim projektima i razmjeni ideja za poboljanje promocije
njihovih aktivnosti.
Geoparkovi su pioniri u promociji geoturizma. Kako je i 'turistiki proizvod' na svoj nain
specifian, logino je da e se i marketing u primjeni na turistikom tritu morati prilagoditi
posebnostima tog proizvoda. Preokret koji su geoparkovi primijenili u promoviranju lokalne
ekonomije jest proizvodnja novih proizvoda imenom geoproizvodi, te putem konzultiranja sa
lokalnim umjetnicima i poduzetnicima, restoranima, pekarama, muzejima, ruralnim hotelima
itd. nastoje razviti geoprodukte na tim teritorijima. Ovi turistiki proizvodi bi trebali
primjenjivati principe odrivosti te promovirati i razvijati geoturizam kao novu granu turizma.
Geoproizvodi, koji su bazirani na geolokim elementima geoparka, upoznavaju posjetitelje sa
lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te poveavaju javnu svijest i znanje o geologiji i
geomorfologiji podruja. Stoga, moglo bi se rei da su geoprodukti pedagoka sredstva u
geoparkovima.98 Povrh toga, lokalni proizvodi i rukotvorine su postali skoro dio zatitnog
znaka, poto se njihov dizajn bazira na okoliu i kulturi geoparka, i mogu biti koriteni kao
dekorativni ili utilitaristiki ukrasi. Prema Farsani (2012), geoprodukti mogu biti klasificirani
u dvije kategorije: ukrasni geoprodukti i jestivi geoprodukti. Dekorativni ili ukrasni
geoprodukti, napravljeni od drva, keramike, bronce ili kamena, djeje igrake ili odjea,
predstavljaju simbole geoparka. Npr. geopark Papuk prodaje suvenire bazirane na prirodnoj i
geolokoj batini geoparka, kao to su svijenjaci, alice, keramike posude i otisak fosila
Panonskog mora. U geoparku Arouca (Portugal), koji je poznat po divovskim otiscima
klustera trilobita, izrauju satove, lampe i slike sa otiskom fosila. Takoer, geopark Reserve
Gologique de Haute-Provence nudi slastice i kruh u obliku amonita. Iz priloenog je vidljivo
je da primijenjene inicijative geoparkova stimuliraju lokalne ljude za nove ekonomske
aktivnosti u regiji geoparka to rezultira u promicanju lokalnog gospodarstva. Osim to
poboljavaju lokalnu zajednicu i prezentiraju autohtone i lokalne proizvode, educiraju turiste i
pribliavaju geoloke znanosti iroj javnosti.
Slika 2. Primjerci suvenira iz geoparka Papuk

98

Farsani et al.; Geoparks and Geotourism: New Approaches to Sustainability for the 21st Century, 2011 str. 47

73

Ukljuivanje investicija lokalnog privatnog sektora u geoturistiki marketing predstavlja

drugo rjeenje geoparkova s ciljem ruralnog razvoja.99 Aktivnosti izmeu upravljakih tijela
geoparkova i privatnog sektora, su podreene stvaranju zajednikih sinergijskih efekata. Na
primjer, dunosnici Naturtejo geoparka su uspostavili partnerstvo s privatnim sektorom, kao
to su spa zdravstveni centri, nevladine organizacije, hoteli, restorani i seoska domainstva, te
stvaraju nova poduzea kao to su geo-pekare, geo-restorani i ruralni hosteli. Takoer, Lesvos
Petrified Forest geopark surauje sa poslovnim subjektima, turistikim uredima, hotelima,
kninicama, studentskim udrugama, agroturistikom zadrugom ena i sl.
Trea strategija promoviranja obuhvaa sport i rekreacijske aktivnosti, koje su donekle
povezane sa geologijom, kao to su geo-kajaking, geo-rafting, geo-planinarenje, geobiciklizam, promatranje ptica i sl. Spomenute aktivnosti dovode do poveavanja broja turista,
posebno onih pustolovnog duha.
etvrta inovativna aktivnost u geoparkovima zauzima obrazovni program. Voditelji
geoparkova putem radionica, teajeva, konferencija i obrazovnih programa potiu studente,
turistike agencije i vodie, turoperatore i lokalnu zajednicu zatititi prirodnu i geoloku
batinu te predstaviti geoparkove kao turistike destinacije.
Kao peta aktivnost javlja se politika geoparkova o ukljuenju lokalne zajednice u obavljanju
konzervatorskih aktivnosti. Npr. obrada osjetljivih geolokaliteta putem zatitnih mjera
(priprema, brtvljenje), sadnja brojnih vrsta bilja i drvea mediteranskog ekosistema na
podruju parka i oko Muzeja za ukrasnu i komparativnu svrhu u geoparku na otoku Lesvosu.
Isto tako, hvalevrijedan projekt ouvanja stanita morskih kornjaa Qeshm geoparka (Iran) je
proveden u suradnji sa lokalnom zajednicom. Naime, svaki geopark pokuava uvesti
inovativne strategije za poveanje lokalnog ekonomskog prosperiteta i ruralnog razvoja.
Komunikacijski alati i aktivnosti u odnosima s javnou nastoje poboljati 'vidljivost'
geoparkova i stvoriti nove kontakte s potencijalnim posjetiteljima. Neki od promotivnih alata
koji se koriste kako bi se skrenula panja na atraktivnosti geoparkova i pruio uvid u njihove
aktivnosti su:
1. Web stranice geoparkova su sredstvo komunikacije sa irom javnou te sadre
podatke o svim lanovima Mree i njihovim raspoloivim sadrajima i proizvodima.

99

Farsani et al.; Geotourism and Geoparks as Novel Strategies for Socio-economic Development in Rural Areas
Int. J. Tourism Res. 13, 2011, str. 6881.

74

2. Publikacije i ostali informativni materijali

a) asopisi i bilteni
'European Geoparks Network' asopis, koji se objavljuje jednom godinje, sadri pojedinosti
o promociji geoturizma i predstavlja jo jedan nain promidbe jer se distribuira
sveuilitima, kolama i poduzeima ukljuenim u geoturizam. Izdavanje asopisa je
sufinancirano od strane Interreg-a IIIC; asopis 'Sekoia' izdaje Lesvos Petrified Forest
geopark dva puta godinje i ukljuuje sve informacije o izlobama i manifestacijama u
geoparku; 'Cruziana' je elektroniki mjeseni bilten koji sadri sve informacije o novostima i
dogaanjima u Naturtejo geoparku u Portugalu.
b) Promotivne broure, letci i vodii
Pruaju informacije o turistikim programima unutar geoparkova te su izraeni u okviru
programskih ciljeva Interreg-a. Npr. Madonie Cultural Park (Italija) izdaje letke pod nazivom
Stone and water koji sadre pjeake staze za posjetitelje; geopark The North Pennines
(Velika Britanija) izdaje letke sa informacijama biciklistikih staza; Beigua geopark
(Portugal) i Harz-Braunschweiger Land-Ostfalen geopark (Njemaka) izdaju letke koji
pruaju informacije o njihovim aktivnostima, sadre mape podruja i opisuju angaman sa
EGN-om; Copper Coast geopark (Irska) izdaje letak naziva ' Geology for everyone' koji
opisuje geologiju i vrste stijena u geoparku.
c) EGN konferencijski zbornik radova
Zbornik objavljuje i prua znaajne informacije o europskim geoparkovima, njihovim
inicijativama, lokalnom razvoju, geokonzervaciji i ekolokoj edukaciji, organiziranju
konferencija i projektnih sastanaka koje pomau razmjenu iskustava i najboljih primjera iz
prakse izmeu geoparkova.

3. Promotivni kutak, kao dio informacijskog centra svakog geoparka ili muzeja,
objavljuje podatke o svim geoparkovima u Mrei, njihovim produktima i uslugama.
Time se jaa veza izmeu lanova i pridonosi promociji Mree i njezinih inicijativa.
4. Suveniri kao neodvojivi dio materijalne kulture, ali i identitetskih i razvojnih
strategija lokaliteta, reflektiraju turistiku atraktivnost geoparkova i promoviraju
njegov identitet i geoloko/kulturno nasljee i tradiciju. Nakon posjeta impresivnim
mjestima i muzejima, svaki posjetitelj eli materijalno poduprijeti memoriju te na neki
nain omoguiti ispreplitanje i dijalog izmeu prolosti i sadanjosti. Iz tog razloga, a
takoer kako bi se obeshrabrilo ilegalno uklanjanje elemenata prirodne izlobe,
75

prodaja atraktivnih suvenira s geolokim motivima je nunost. Neki od suvenira

dostupni posjetiteljima su odljevci fosiliziranih lia, replike amonita, djeje igre i
edukacijski materijali i sl.

5. Logotipi
Svjetska mrea geoparkova unutar UNESCO-a i EGN su usvojili logotipe koji su
zajedniki za sve geoparkove. Svaki lan/geopark ima pravo koristiti logotipe u svojoj
komunikaciji i na promotivnim materijalima i proizvodima povezanim s aktivnostima
geoparka ime se pridonosi stvaranju zajednike slike kvalitete, povezujui jaanje
Zemljine batine s odrivim razvojem.100
Slika 3. Logotipi GGN-a i EGN-a
-

Izvor: http://en.globalgeopark.org/

Osim spomenutih logotipa, svaki geopark ima svoj logo i brand koji jasno prikazuje i
promovira krajolik geoparka. Na primjer, logo geoparka Naturtejo istie krajolik geoparka
prikazuje zelene planine, rijeku Tagus i sunce, dok sveukupno formira cvijet. Logo
geoparka Arouca prikazuje divovski trilobit po kojemu je poznat; geopark Unzen u Japanu
prikazuje sliku aktivnog vulkana po emu je jedinstven u svijetu itd.

Slika 4. Logotipi geoparkova: Naturtejo i Arouca (Portugal), Unzen (Japan) i Marble Caves
(Irska)

Izvor: web stranice geoparkova

100

Zouros, N., op.cit.

76

6. RAZVOJ ODRIVOG TURIZMA U GEOPARKOVIMA I UTJECAJ NA

LOKALNU ZAJEDNICU
Zdravlje ekosustava i blagostanje ljudi su osnovne sintagme odrivog ekonomskog i
ekolokog razvoja.101 Za realizaciju odrivog razvoja turizma nuno je definirati prihvatni
kapacitet turistike destinacije jer je samo tako mogue odrati ravnoteu izmeu
ekonomskog i drugih interesa turista i organizatora turizma i lokalnog prirodnog i sociokulturolokog okruenja.102
Koncept odrivog razvitka je posebno aktualan za turizam koji svoj nastanak i razvitak upravo
temelji na atraktivnom i ouvanom okoliu, kako prirodnom tako i antropogenom. 103 Turizam
je u velikoj mjeri zainteresiran i zasluan za odrivost postojeih prirodnih resursa, budui da
oni predstavljaju temelj razvoja turizma. Posljednjih dvadesetak godina vlada velika
zabrinutost za stanje okolia te se javlja potreba podreenosti turistikog razvoja odrivosti,
jer to je jedini dugorono isplativ koncept.
Geoturizam, danas, predstavlja jedan od rastuih oblika odrivog turizma, dok nacionalne i
svjetske mree geoparkova imaju veliku vanost u promoviraju razumijevanja vanosti
odrivog koritenja resursa. Prema Newsome-u104, geoturizam moe igrati znaajnu ulogu u
podupiranju procesa regionalnog odrivog razvoja. Naime, uspostava geoparkova omoguuje
vaan doprinos ciljevima i zadacima Agende 21. Ovaj "program za 21. stoljee", popularno
nazvan Agenda 21, predlae niz meusobno usklaenih akcija koje e razvoj uiniti
gospodarsko, drutveno i ekoloki odrivim. Naime, odrivi razvoj nije samo sinonim za
financijsku trajnost ili ouvanje resursa iz perspektive zatite okolia, on se takoer uvodi
kako bi se sauvao respekt prema kulturnoj ili drutvenoj autentinosti. Prema Deklaraciji iz
Cape Town-a iz 2002. godine, temeljna naela odrivog turizma su:105
1. Naelo okoline odrivosti
2. Naelo socijalne odrivosti
3. Naelo ekonomske odrivosti.
Moe se vidjeti da odrivi razvoj poiva na spomenuta tri meusobno ovisna koncepta, tj.
gospodarskom, okolinom i drutvenom stupu, na koji se nadograuju pojmovi pravednosti i

101

Bilen, M., Turizam i okoli, Zagreb, 2011., str. 187.

Ibidem, str 327.
103
Gei, S; op.cit.
104
Newsome, D., Dowling, R.; Geotourism, Elsevier, 2006, str. 124
105
Jurkovi I.; Odrivi turizam, UT-Struna revija za turizam, str. 25
102

77

trajnosti. Pojam pravednosti se odnosi na osiguranje 'socijalne pravde meu generacijama i

meugeneracijsku solidarnost'. Ekoloka odrivost jami usklaenost razvoja s ouvanjem i
odranjem osnovnih ekolokih procesa, bioloke raznolikosti i resursa. Socijalna (drutvena)
odrivost jami usklaenost razvoja s ouvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje taj
razvoj utjee te trajno odranje i isticanje identiteta lokalne zajednice. Ekonomska odrivost
podrazumijeva ekonomski uinkovit razvoj i gospodarenje prirodnim resursima na nain da se
njima mogu koristiti sadanje i budue generacije. 106
Neravnotea u okoliu nastaje kao posljedica demografske ekspanzije, snanog razvoja
industrijske proizvodnje, prometa i turizma, nekontrolirane urbanizacije i primjene kemijskih
i drugih sredstava u poljoprivredi.107 Upravljanje okoliem se temelji na dugoronoj odrivosti
prirodnih resursa, to je uvjet razvoja turizma, no turizam je samo jedan od korisnika
prirodnih resursa. Trokovi okolia su integrirani u trokove razvoja pa brigu o zatiti i
trokove odrivosti trebaju snositi svi korisnici resursa. Kljuni imbenici odrivog razvoja su
ljudi koji razliitim aktivnostima izravno utjeu na odrivost, od zaposlenika u turizmu,
potroaa-turista do proizvoaa-poduzea. Javne slube posredno utjeu na odrivost, dok
lokalno stanovnitvo ima iznimno vanu ulogu u odrivosti turistike destinacije.
Turizam postaje nezaobilazan nain ivota, otvara nove prostore te, kao receptivna i
inicijativna pojava, ostvaruje sve znaajnije prihode, ali i dobiva sve vie negativnih obiljeja.
Najnegativnije obiljeje jest njegov mogui razarajui utjecaj na prostorne i socijalne resurse,
izraziti sezonski karakter, pretjerana koncentracija uz neravnomjernu prostoru i vremensku
distribuciju te neadekvatnu strukturu turistike ponude.
Ovo poglavlje se bavi istraivanjem uloge geoparkova i geoturizma u postizanju naela
odrivog turizma te pozitivnih i negativnih utjecaja turista na socioekonomsku, sociokulturnu
i ekoloku odrivost.

106
107

Bilen, M. op.cit.
Jurkovi I., op.cit.

78

6.1. Socioekonomski utjecaji osnivanja geoparkova

Kako je turizam iznimno sloen gospodarski sustav sastavljen od razliitih gospodarskih
grana i sektora, njegova kohezijska snaga rezultira brojnim ekonomskim uincima. Osnova
svih ekonomskih uinaka turizma jest turistika potronja jer bez nje ne bi bilo mogue
postii nijedan ekonomski uinak koji bi proizaao iz razvoja turizma, odnosno geoturizma.
Meutim, ekonomske uinke nije mogue promatrati kao stavku samu za sebe jer su
kompatibilni sa ekolokim i sociokulturnim naelima odrivosti. Ekonomska odrivost treba
omoguiti ekonomski poboljanje ope gospodarske situacije, a koritenje i upravljanje
resursima mora osigurati njihovu ouvanost i za budue generacije.
Cilj ovog dijela je istraiti efekte osnivanja geoparkova na razvoj lokalne ekonomije putem
geoturizma. Farsani et al.(2010.) tvrdi da osnivanje geoparkova je ne samo presudno za
poboljanje razliitih aktivnosti geoturizma, ve i lokalne ekonomije pruanjem i
poveavanjem ansi za zapoljavanje u lokalnoj zajednici unapreenjem proizvodnje.
UNESCO i National Geographic Traveller deklaracija tvrde da je geoturizam otvorio nova
vrata ruralnom razvoju (Zouros, 2010).
Ekonomski znaaj turizma igra vanu ulogu u odreivanju ponaanja lokalnog stanovnitva
jer sa rastom ekonomskih koristi od turizma raste i zadovoljstvo lokalnog stanovnitva.
Turizam je znaajan izvor deviznih sredstava i izvozna djelatnost koja svoje prihode ostvaruje
nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta jer se roba ili turistika usluga konzumira
na licu mjesta u destinaciji. Stoga novac to turisti potroe ostaje u rukama lokalne zajednice.
Osnivanje

geoparkova

ruralnim

podrujima

moe

igrati

vitalnu

ulogu u jaanju socio-ekonomskog razvoja u podruju. Naime, oni naglaavaju potencijal

interakcije izmeu socio-ekonomskog, kulturnog razvoja i ouvanja prirodnog okolia.
Svojim planom upravljanja potiu odrivi drutveno-gospodarski razvoj preteno na temelju
geoturizma, te primjenjuju metode za ouvanje i promicanje vrijednosti geoloke batine.
Prolih desetljea, projekt geoparkova je odigrao vanu ulogu u razvoju geoturizma
jer je unaprijedio drutveno-ekonomske aktivnosti i odrivi razvoj turizma poveanjem toka
turista na geolokim mjestima. Takoer, kad uzmemo u obzir da se udio geoturizma na
turistikom tritu naglo poveao, pogotovo od rasta broja geoparkova, lako je uvidjeti veliki
potencijal koji ima na razvoj lokalnih zajednica. U nekim sredinama je oito da se vei razvoj

79

lokalnog gospodarstva pojavio kao rezultat turistike djelatnosti privlaei vei broj
posjetitelja.
Svojim rasponom djelatnosti, geoturizam omoguava produljenje turistike sezone, razvoj
lokalne ekonomije i priljev sredstava lokalnom stanovnitvu. Putem suradnje sa lokalnim
malim i srednjim poduzeima sudjeluje u socioekonomskom razvoju svoje okoline. Svaki
geopark organizira razliite edukacijske programe i radionice, te pod pokroviteljstvom
Svjetske i Europske mree geoparkova se organiziraju razliite internacionalne konferencije u
vezi geoturizma. Geoparkovi su takoer nain na koji se turistiki mogu valorizirati neka
podruja izvan uobiajenih turistikih ruta.
Ekonomska odrivost se zasniva na zdravom i ekonomski uinkovitom razvoju koji
podrazumijeva optimalno upravljanje resursima prema naelima odrivog razvoja.
Kompaktibilna je sa socijalnim i ekolokim naelima odrivosti; vrednuje prirodni kapital
ukljuivanjem njegove vrijednosti u gospodarski sustav te valorizira sociokulturnu odrivost,
to znai da trai odgovoran odnos svih subjekata, na strani ponude te na strani potranje.

Osim toga, geopark stimulira lokalnu ekonomiju putem geoturizma i konzervatorskih

aktivnosti. Manageri geoparkova nastoje poboljati dobrobit autohtonih zajednica putem
inovativnih aktivnosti i suradnje sa privatnim sektorom i lokalnim poduzetnicima,
umjetnicima, tour operatorima, pruateljima smjetaja, restoranima i proizvoaima. Osim
ovoga, ukljuuju lokalne ljude u konzervatorske i edukacijske aktivnosti koji sudjeluju u
prenoenju autohtonog znanja i vjetina.

80

6.2. Socio-ekoloki utjecaji u geoparkovima

Turizam kao skup odnosa i pojava implicira odreeno djelovanje na okoli. Za turizam je to
djelovanje neizbjeno zbog toga to turisti, da bi mogli konzumirati turistiki proizvod moraju
doi na mjesto potronje. U tom je smislu potrebno izgraditi odgovarajuu prometnu i drugu
infrastrukturu radi omoguavanja pristupa destinaciji, izgraditi smjetajne i druge
ugostiteljske objekte kako bi se turisti mogli smjestiti i zadovoljiti svoje osnove potrebe.
Takoer okoli, bilo prirodni bilo od ovjeka izgraeni, predstavlja temeljnu sastavnicu
svakog turistikog proizvoda, budui da su turistika kretanja esto motivirana prirodnim
ljepotama destinacije. Prema tome, ekoloka odrivost, je najvanija za upravljanje zatienim
podrujima.
Ekoloka odrivost podrazumijeva razvoj koji je usklaen s odravanjem ekolokih procesa,
biolokim razliitostima i resursima. Turizam je najvie zainteresiran za dugoronu ekoloku
odrivost jer prirodni resursi i okoli predstavljaju temeljne uvjete njegovog razvoja. No,
turizma nije jedini korisnik prirodnih resursa ve postoje broji subjekti iz podruja javnih,
gospodarskih i drugih djelatnosti. Stoga je nuno da brigu o zatiti okolia preuzmu svi
korisnici okolia, a ne samo turistike djelatnosti. Naime, ekoloka svijest ima vanu ulogu
pri upravljanju odnosom prema prirodnom okoliu. Prema definiciji odrivosti okolia
potrebno je informirati i podii svjesnost sadanjih generacija da moraju ostaviti buduim
naratajima ukupnu resursnu osnovu koju je i sama naslijedila. Problem odrivosti okolia je
od globalne vanosti jer problemi oneiavanja okolia zahvaaju cijelo ovjeanstvo te ne
poznaju granice odreene zemlje.
Temeljne postavke svakog geoparka su geokonzervacija, odnosno zatita lokaliteta,
geoedukacija i geoturizam. Pod geokonzervacijom se podrazumijeva aktivno upravljanje
lokalitetom radi osiguranja ouvanja kvalitete.108 Geoturizam je fokusiran na promociju
geolokih i geomorfolokih mjesta zbog njihovih obrazovnih i drutvenih vrijednosti kako bi
se osigurala njihova konzervacija radi njihove budue upotrebe od strane znanstvenika, turista
i rekreativaca. Dakle, u sutini, geoturizam predstavlja proces prepoznavanja i davanja ireg
znaenja objektima geonasljea to bi trebalo voditi boljoj i efikasnijoj ouvanosti.
Minimalizacija socikulturnih i ekolokih utjecaja geoturizma se provodi pomou kreiranja

108

European Geoparks Magazine, br.6, str. 17.

81

pozitivnog upravljanja zemljitem, geokonzervacijom i odrivim razvojem geoloke batine.

Geoparkovi imaju snanu ulogu u odrivom razvoju regije jer putem terenskih istraivanja
pomau razumijevanju same evolucije podruja i podrijetla geoloke i prirodne batine.
Takoer rade na identifikaciji razliitih prirodnih i kulturnih resursa, flore i faune ili
arheolokih spomenika te putem njihove prezentacija javnosti poveavaju svjesnost o
vrijednosti i jedinstvenosti prostora sa svrhom stvaranja ujedinjenog sustava zatite i
promocije. Osjetljivi geolokaliteti se nastoje zatititi i razvijaju se sustav nadzora nad njima
da bi ih se zatitilo od bilo od zloupotrebe ili vandalizma. Sustav nadzora je baziran na
sofisticiranoj bazi podataka o geolokalitetima koja sadri detaljan opis svakog podruja i
potrebnih mjera zatite.
Problem s kojim se susreemo jest donoenje odluka glede koritenja prostora, turistike
izgradnje i openito koritenja resursa, pod utjecajem ekonomskih koristi, podrediti samo
interesima profita. Pitanje je odnosa izmeu vanosti pritjecaja materijalnih sredstava i
prihvatljive cijene poboljavanja opih uvjeta ivota zajednice. Podredivi koritenje resursa
samo interesima profita dovodi do brojnih konflikata u prostoru koji mogu biti posljedica
demografske ekspanzije, nekontrolirane urbanizacije, snanog razvoja prometa i sl. Posljedice
toga dovode do oneienja zraka, vode, tla, flore i faune, odnosno svih onih resursa koji su
osnova svih djelatnosti pa tako i turizma te do drastinog pada kvalitete ivota stanovnitva.

82

6.3. Socio-kulturna odrivost

Socijalna naela odrivosti i njihova zatita unutar turistike destinacije nije zadaa samo
turizma nego cijelog drutva. Proizlaze iz drutvene funkcije turizma i manifestiraju se
prvenstveno kroz socijalizaciju meu ljudima.
U socio-kulturnom obiljeju fenomena turizma prevladavaju susreti izmeu razliitih kultura,
razliitih vrijednosnih sistema i ideologija. Iako je kultura u turistikom poslovanju esto
smatrana samo usputnom, u posljednje je vrijeme u mnogim lokalitetima uz prirodu postupno
preuzela ulogu temeljne ponude i na taj nain postala 'imid' koji prodaje cijelu destinaciju.109
Kultura se definira kao "nain ivota, uzrok, faktor i ogledalo drutva, tj. odraz svakodnevnog
naina ivota ljudi, obiaja i uvjerenja koji razlikuje jednu skupinu ljudi od druge".110 Kultura
se prenosi putem jezika, materijalnih predmeta, obreda, institucija i umjetnosti, s jedne
generacije na drugu. Kulturni identitet je drutvena konstrukcija koja je ovisna o razliitim
okolnostima, tako da se mijenja i generira tijekom vremena. U dananje vrijeme ovjekov
nain ivota se mijenja, otuuje se od prirode, od svojstvene tradicije i kulture to dovodi do
gubitka identiteta. Kulturni identitet je mogue svrstati u dvije skupine: materijalnu kulturu i
duhovnu kulturu. Materijalna kultura se uvijek mijenja, dok je duhovna kultura vie stabilna.
Duhovna kultura ukljuuje komponente kao to su jezik, rukotvorine, hrana, glazba, ples i sl.,
a materijalna kultura ukljuuje krajolike, kao to su arhitektura i urbanizam.
Istraivanjem uloge geoturizma u razvoju sociokulturne odrivosti dotiemo se pozitivnih i
negativnih utjecaja turizma na kulturni identitet lokalnog stanovnitva, te isticanjem aktivnosti
koje primjenjuju geoparkovi radi ouvanja komponenti kulture lokalne zajednice koja ivi u
geoparkovima.
Mnogo je strunjaka raspravljalo o socijalnom i kulturnom utjecaju turizma na rezidentno
stanovnitvo. Brunt i Courtney (1999)111 su identificirali glavne socijalne utjecaje turistikog
razvoja, kao to su: koncentracija moi unutar elite; gubitak moi lokalne zajednice u
donoenju odluka; erozija spolne segregacije i poveavanje mogunosti za ene; ovisnost i
prenatrpanost. Takoer su istaknuli da kljuni socijalni utjecaji nastali iz interakcije turistdomain su identificirani kao: promjene u percipiranoj sigurnosti; pogoranje ponaanja
109

Gei, S.; Menadement selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, 2011., str. 220.
Gei, Turizam i kulturno-civilizacijsko nasljee, Veleuilite u Splitu, str. 131.
111
Farsani et al.; Geoparks and Geotourism: New Approaches to Sustainability for the 21st Century, 2011 str.
62.
110

83

prema turistima; imitacija percipiranog turistikog stila ivota; upoznavanje novih jezika;
gaenje lokalnih jezika; konflikti; izbjegavanje turistikih podruja; ogorenost zbog
ekonomske nejednakosti i zbog napuhanih cijena. Takoer, kao kljuni kulturalni utjecaji
turizma su: komodizacija kulture; revitalizacija kulture; akulturacija; destrukcija kulture;
privremena promjena u ponaanju domaina. Vano je razumjeti da veza izmeu razliitih
kulturnih sistema nikada nije jednosmjerna ulica i da izaziva mnogobrojne implikacije.
Odnosno, logino je da proimanje kultura, tj. odnos lokalnog stanovnitva i turista moe
imati pozitivne ili negativne socijalne konotacije.
Sa stajalita turista pozitivni utjecaji mogu biti upoznavanje lokalne kulture i batine, jezika,
obiaja, upoznavanje sa lokalnim identitetom itd. Negativni utjecaji mogu proizai iz odnosa
lokalnog stanovnitva prema bogatim turistima (psiholoka rezistencija), netolerancije na
vjerskoj, politikoj ili rasnoj osnovi. Sa stajalita lokalnog stanovnitva, pozitivni utjecaji su
upoznavanje kulturnih vrijednosti turista, uenje stranih jezika, jaanje lokalnog ponosa i itd.
Negativni se veu za probleme komercijalizacije vlastite kulture, gubljenje identiteta,
ekoloke posljedice itd.
Ako izuzmemo po svemu vrlo staru tezu o turizmu kao pojavi koja uvruje veze meu
ljudima, unapreuje mir i podie ukupni moral stanovnitva, moglo bi se rei da na
neekonomskom podruju, vie nego na ekonomskom, prepoznajemo negativne efekte koje
turizam donosi svojim razvojem. Meutim, oni pak proizlaze iz masovnosti kao temeljnog
obiljeja turizma kao socio-kulturnog fenomena.112 Sve oitiju zasienost i istroenost modela
masovnog turizma koji ugroava ravnoteu sociokulturolokog i ekolokog te ekonomskog
initelja, uvjetuje jo veu potrebu razvoja do sada ili zapostavljenog ili nerazvijenog
selektivnog turizma.113 McKercher (2003) je istaknuo da, kulturna odrivost poveava
sposobnost kontrole ljudi da upravljaju svojim ivotima i ojaava identitet zajednice, te je
kompaktibilna sa lokalnom kulturom i vrijednostima. Daje sljedee smjernice, odnosno
principe za planiranje i upravljanje kulturnom odrivosti:114

iniciranje turizma uz pomo iroko usmjerenog inputa zajednice

poduprijeti edukacijske programe i treninge s ciljem poboljanja i upravljanja

prirodnim resursima i batinom

112

Vukoni, B.; Turizam i razvoj, kolska knjiga, Zagreb, str. 94

Jadrei, V.; Selektivni turizam pouzdano sredstvo za revitalizaciju prostorno-ekoloke i kulturne
batine Hrvatske, TURIZAM, br. 2, 1991., str. 35.
114
Farsani, op.cit, str. 61
113

84

ouvati kulturnu raznovrsnost

potivati zemlju i vlasnika prava tradicionalnih stanovnika

jamiti zatitu prirode, lokalne i autohtone kulture te posebno tradicijskog znanja

aktivno raditi sa domaim voama i manjinskim skupinama osiguravajui toan prikaz

njihove kulture i potovanje zajednice

jaati, njegovati, poticati sposobnost zajednice za odravanje i koritenje tradicijskih

vjetina

Promocija kulturne odrivosti je vie vidljiva na ruralnim podrujima, jer su aspekti ivota
stanovnitva vie povezani, nego u urbanim podrujima. Stanovnici ruralnih zajednica
openito vie osjeaju pripadnost i ukljuenost u zajednice i mogunosti da daju svoj
doprinos.
Putem inovativnih strategija i umjetnosti, geoparkovi nastoje poveati komunikaciju izmeu
geoturista i domaina ukljuivanjem domaina u poslove turistikog marketinga. Slijedom
toga, geoparkovi odravaju radionice, festivale, sajmove i edukacijske programe. Takoer,
putem inovativnih strategija koje primjenjuju, nastoje pruiti i upoznati turiste sa
tradicionalnim vjetinama i rukotvorinama domaina. Prezentacija lokalnih proizvoda,
tradicije i umjetnike kreativnosti, kao i organiziranje raznih manifestacija i uspostave muzeja
ini jednu od alternativa za rehabilitaciju lokalne ekonomije, kao i oporavak tradicijskog
naina ivota i obiaja.
Organiziranje regionalnih festivala, izlobi i sajmova je prva strategija koju vlasti geoparka
primjenjuju radi kulturne odrivosti. U tom pogledu, Lesvos Petrified Forest geoapark svako
ljeto odrava 'Agroturistiki festival' istiui lokalne proizvode i bogatu folklornu tradiciju
otoka Lesvosa te festival naziva 'Celebrating Earth' koji ukljuuje izlobe skulptura,
umjetnosti i keramike, kazaline i glazbene predstave i ekranizacije filmova. Naturtejo
geopark odrava regionalne i nacionalne festivale sa naglaskom na tradicionalnu
gastronomiju. Kanawinka geopark (Australia) s ciljem isticanja velike kulturne i umjetnike
raznolikosti regije, odrava radionice tkanja zamki za ribe, razne fotografske teajeve i
natjecanja. S ciljem povezivanja gostiju sa prirodnom batinom geoparka, Langkawi Geopark
(Malezija) je pokrenuo 'Geo Spa' tretmane, sa biljnim i mineralnim sastojcima proizvedenih u
skladu s prirodom i autohtonim zajednicama, prema drevnim zdravstvenim ritualima.115

115

www.langkawigeopark.com.my

85

Organiziranje edukacijskog geo kampa predstavlja kampanju podizanja svijesti zajednice,

veinom namijenjenog studentima i nastavnicima, ali im je cilj bio i ostvariti meukulturni
dijalog i razviti tenju istraivaa, umjetnika i seljaka za kulturnom odrivosti svojih
teritorija. Kerry geopark je od bojazni gubitka keltskog statusa te tradicije povezane sa
jezikom odluio preokrenuti taj trend, suraujui sa lokalnom zajednicom i organizacijama,
pruanjem teajeva irskog jezika i promoviranjem irskog jezika unutar podruja geoparka.
Osim nastojanja ouvanja kulture, vidljivo je takoer da geoparkovi putem organiziranja
dogaaja izvan turistike sezone nastoje smanjiti utjecaje masovnog turizma i ohrabriti
vansezonsku posjeenost.
Izlaui tradicijske vjetine i kulturu turistima, geoparkovi putem promocije i inovativnih
strategija, smanjuju negativne sociokulturne utjecaje turizma na svom teritoriju. Inspiraciju za
osnivanjem geo-restorana u Naturtejo geoparku vlasnici su crpili iz lokalnog krajolika sa
eljom da oive drevne civilizacije i kulture tisuu godina stare. Na podruju geoparka
Psiloritis (Grka) razvijen je projekt naziva 'Land of Psiloritis' kako bi se procijenila
agroturistika poduzea i njihovi proizvodi. Naime, lanovi projekta koriste logotip geoparka
i njegov brand radi lake prodaje proizvoda s tim da moraju potivati odreene standarde
kvalitete koji su utvreni u suradnji sa geoparkom. Jo jedna vana inovacijska strategija
geoparkova namijenjena odravanju kulturne odrivosti jesu geoproizvodi, o kojima je bilo
rije u prolom poglavlju. No, vano je utvrditi njihovu ulogu u pribliavanju geolokog
znanja turistima, ve i u prezentiranju lokalnih rukotvorina. Neki geoparkovi organiziraju
natjeaje u izradi rukotvorina inspiriranih geologijom odreenog prostora. Vrijedno je
spomenuti i uspostavu geo i kulturnih staza u geoparkovima koji promoviraju aktivnosti na
otvorenom i predstavljaju mogunost upoznavanja arhitekture, reljefa i lokalnog stila ivota
za posjetitelje.
Iz svega ovog je vidljivo da geoparkovi putem svojih aktivnosti nastoje ouvati tradiciju i
tradicijske

vrijednosti

pritom

surauju

sa

svim

generacijama.

86

7. STANJE, PERSPEKTIVE I RAZVOJ GEOTURIZMA U

SVIJETU I REPUBLICI HRVATSKOJ

Trend razvoja destinacija u svijetu je sve vea orijentacija na ekoloke tipove turizma jer te
vrste turizma privlae manje trine segmente pa nema velikih dolazaka, posjetitelji vie troe
i pristupaju s vie simpatija i nastojanja za upoznavanjem lokalnog stanovnitva i njihove
kulture od drugih turista. Iako se geoturizam smatra novinom na turistikom tritu, broj
turista koji posjeuje geoparkove ipak raste te ljudi sve vie prepoznaju njihovu vrijednost.
Povean interes za geologiju, dostupna struna literatura, brzo irenje pokreta geoparkova u
sustavu Europske i Svjetske mree geoparkova i sve jasnije izraen interes za proces odrivog
razvoja svjedoe o vanosti geoturizma u svijetu danas.
Geoparkovi se ukljuuju u razvojne procese, u regiji u kojoj su osnovani, ulaganjem u
infrastrukturne projekte, zapoljavanjem lokalnog stanovnitva na izradi i prodaji turistikih
suvenira, poticanjem razvoja selektivnih oblika turizma u irem prostoru te mogunosti
smjetaja za posjetitelje kako bi se oni vie dana zadrali na odreenom podruju i vie
doprinijeli lokalnoj ekonomiji (primjerice, otkupom geoproizvoda i/ili autohtonih proizvoda).
Ograniavajui imbenik razvoja ostaje i dalje snano populacijsko pranjenje najveeg dijela
ruralnih regija. Budui da je migracija po svom karakteru selektivna, stanovnitvo koje ostaje
nepovoljne je dobne i obrazovne strukture pa teko moe biti nositelj razvojnog oporavka.
prostora. Mogunost u ovom smjeru je organizacija edukativnih radionica za stanovnitvo, ali
i stipendiranje mladih uz poticaj da se po zavretku kolovanja zadre u mjestu.
to se tie turizma u Hrvatskoj moe se rei da on ve cijeli niz godina stagnira. Sadanja
turistika ponuda, u veini naih destinacija nije dovoljno prilagoena zahtjevima suvremene
potranje, to dovodi do jo veeg nesklada izmeu kljunih karakteristika nae ponude i
zahtjeva sve izbirljivijeg trita. Jedan od razloga je sigurno taj to nismo stvorili
infrastrukturu koja e nam omoguiti poslovanje u mjesecima prije i poslije ljeta. O turizmu u
kontinentalnom dijelu Hrvatske gotovo i nema rasprave, a imamo iznimne potencijale.
Razvojem geoturizma, za kojeg u Hrvatskoj postoje uvjeti, te restrukturiranjem postojee
ponude, hrvatski turizam mogao poveati kvalitetu i prihode te onim turistima koji su
orijentirani na nove sadraje i oblike odmora, pruiti vrednija i potpunija zadovoljstva.

87

7.1. Geopark Lesvos Petrified Forest u Grkoj

Osvrui se na Grku, otoni prostor predstavlja kljuni gospodarski, socijalni i kulturni izvor
nacionalne batine. Otprilike 15% grkog stanovnitva ivi na otocima, koji pokrivaju
19% zemlje. Diljem Grke, ali pogotovo u Egejskom arhipelagu, postoje brojne mali i srednje
naseljeni otoci. Za veinu od njih, osnovna gospodarska djelatnost za protekla tri desetljea je
turizam, koji je utjecao ne samo na ekonomski ivot na otocima, ve i na strukturu
stanovnitva i ekoloke uvjete. Proces razvijanja turizma je pomogao zaustavljanju
ekonomskih problema i ublaavanju procesa depopulacije putem otvaranja novih radnih
mjesta, to je donekle u mjeri uravnoteilo gubitak radnih mjesta u poljoprivredi i proizvodnji,
te

povealo

domai

proizvod

prihode.

Kao vaan imbenik regionalnog razvoja turizam je postao najvaniji izvor prihoda i
zaposlenosti za lokalno gospodarstvo, osobito za otone regije. Grki otoci, time i Lesbos,
imaju ogroman potencijal za razvoj specifinih vrsta turizma na temelju njihovih
karakteristika i komparativnih prednosti.
Lesbos je grki otok smjeten u sjeveroistonom Egejskom moru u neposrednoj blizini obale
Male Azije (Anatolije). Zauzima povrinu od 1.636 km2 sa duinom obale od 370 km, to ga
ini treim najveim grkim otokom i najveim u skupini Egejskih otoka. Pripada prefekturi
Lesbos koja, osim otoka Lesbosa, ukljuuje otoke Lemnos, Agios Efstratios i njihove
pripadajue otoie.116
Trokutasti oblik otoka karakteriziraju dva duboka zaljeva na junoj strani otoka, zaljev
Kalloni i Gera, koji su ujedno vani ekoloki sustavi sa velikim kulturnim i gospodarskim
znaajem za cijeli otok. Otok je uglavnom brdovit i polu-brdovit sa tri glavna planinska lanca;
na jugoistoku se nalazi planina Olympos, na sjeveru planina Lepetymnos te na zapadnoj strani
otoka planina Ordymnos. Dvije treine otoka je vulkanskog podrijetla sa oiglednim
vulkanskim formacijama jo uvijek primijeenim na njihovim originalnim mjestima na
zapadnom dijelu otoka, gdje se ujedno nalazi geopark Lesvos Petrified Forest. Osim na
dijelu

otoka,

gdje

raslinjem,

ostatak

otoka

zapadnom
krtim

je
se

podruje
odlikuju

prilino
gustim

suho
i

bogatim

niskim

umama.

Izvori svjee i vrue vode mogu se nai po cijelome otoku, time opskrbljujui stanovnitvo
pitkom vodom, kao i onom za navodnjavanje. Izvori vrue vode su popularni meu

116

http://en.wikipedia.org/wiki/Lesbos

88

mjetanima i posjetiteljima zbog svojih terapeutskih svojstava. Osim toga, dobar su pokazatelj
iznimno bogatih geotermalnih polja otoka koji se mogu nai na razliitim lokacijama, te u
budunosti se oekuje da doprinesu energentskoj ravnotei otoka.
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, otok Lesvos je imao oko 85.333 stanovnika, od
kojih njih vie od treine ivi u glavnom gradu Mytilene-u, ujedno i administrativnom
sreditu u jugoistonom dijelu otoka. Preostalo stanovnitvo je distribuirano u malim
gradovima i selima, od kojih se istiu Kalloni, Plomari, Agiassos, Petra, Eresos, Molyvos i
Sigri.
to se tie ekonomskog razvitka, tercijarni sektor je najvaniji za lokalno gospodarstvo (udio
zaposlenih od 83,4%) i predstavlja glavni izvor prihoda za stanovnitvo. Posebno razvijene
aktivnosti su trgovina, javno/privatne usluge i turizam koji je novijeg vijeka. Naime, u
proteklih 20 godina otok je doivio znaajan turistiki razvoj, no jo se smatra destinacijom sa
kratkim turistikim razdobljem. Slijedi ga sekundarni sektor djelatnosti (12%) se uglavnom
odnosi na graevinarstvo te prehrambeno proizvodne djelatnosti. Lesbos je dobro poznat po
proizvodnim
bave

zadrugama

proizvodnjom

lokalnih

ena

prehrambenih

koje

proizvoda,

ali

se

kulturnih

predmeta

i ukrasa - keramikih posuda, koara, drvenih skulptura itd. Konano, primarni sektor prua
mali doprinos lokalnom gospodarstvu i odnosi se prvenstveno na poljoprivredu, stoarstvo i
ribolov

sa

svrhom

proizvodnje

lokalnih

proizvoda,

poput

maslinovog

ulja

nusproizvoda, konzervirane ribe, sira, lokalne tjestenine, ouza, slatkia i drugih.117

Od postojeih infrastrukturnih kapaciteta, cestovna mrea je poprilino rairena zbog velike
povrine otoka, iako na nekim mjestima jo nije uvijek u vrlo dobrom stanju. Takoer postoje
i

problemi

vezani

za

kopneni

pomorski

prijevoz

zbog

ogranienih

usluga. Otok je povezan i sa meunarodnim zranim prijevozom.

Sljedea tablica prikazuje uporabu zemljita kao postotni udio od ukupne povrine otoka.
Tablica 1:Nain koritenja zemljita na otoku Lesvosu
Kultivirane
povrine i

Panjaci

ume

neobraena zemlja
41,4%

20,8%

35,1%

Povrina
pod vodom
0,4%

Povrina zauzeta od
strane naselja
(zgrade, ceste itd.)
1,1%

Ostale
povrine
1,2%

Izvor: http://www.islepact.eu/userfiles//ISEAP_Lesvos%20(v2).pdf
117

http://www.islepact.eu/userfiles//ISEAP_Lesvos%20(v2).pdf

89

Na zapadnoj strani otoka, prirodna erozija je postupno donijela na vidjelo fosilizirane komade
stabala na podruju koje je u dalekoj prolosti bila suptropska uma. Detaljna znanstvena
istraivanja i veliki ljudski napori su potvrdili znaajnu koncentraciju fosiliziranih biljaka i
korijenskih sustava koji utvruju jedinstvenost i znaaj okamenjene ume na otoku Lesvosu
jer indiciraju njenu autohtonost. Geopark pokriva podruje oko 15,000 ha. Zbog svoje
ekoloke, geoloke i paleontoloke vrijednosti, vlada je proglasila podruje zatienim
prirodnim spomenikom'. Vanost prouavanja ovih fosila se ogleda u dobivanju informacija o
evoluciji vegetacije i klimatskim promjenama na zapadnom mediteranskom podruju od
preko 30 milijuna godina.
Slika 5: Mapa Lesvosa sa zatienim podrujem geoparka 'Petrified Forest' (zapad) te
NATURA 2000 zatienim podrujima

Izvor: http://www.petrifiedforest.gr/stuff/LESVOS%20ISLAND_800x600.jpg

Prirodoslovni muzej, koji je danas u sklopu geoparka, je osnovan 1994. godine pod nadzorom
Ministarstva kulture. Stvaranje muzeja je bilo sufinancirano od strane grke vlade i EU putem
regionalnog operativnog programa za sjeverni Egeja, dok je 2000. godine geopark dobio
slubeni status europskog geoparka i bio jedan od inicijatora osnivanja EGN-a. Od 2004.
godine je dio UNESCO-ve mree geoparkova, to mu je donijelo priznanje u svijetu i status

90

popularnog turistikog odredita za posjetitelje. Stalna postava muzeja prua znaajne

informativne podatke o evoluciji krajolika i ivota samom otoka, ali i ire. Muzej je opremljen
sa audio-vizualnim centrom, dvoranama za privremene izlobe, knjinicom, istraivakim
laboratorijem za ouvanje fosila, prostorijom za seizmikom simulaciju, unutarnjom i
vanjskom uionicom za razliite edukativne radionice, vanjskim amfiteatrom za odravanje
manifestacija, suvenirnicom te prostorijama za smjetaj gostujuih istraivaa i studenata.
Osim muzeja, postoje jo pet moguih mjesta posjeta sa ureenom infrastrukturom za prihvat
posjetitelja: Lesvos Petrified Forest, Sigri, Plaka, Nissiopi i Skamniouda geopark.

Slika 6. Primjeri okamenjenih stabala u geoparku Lesvos Petrified Forest

Izvor: Izradio autor

iroki raspon aktivnosti geoparka kombinira glavne komponente za funkcioniranje svakog
geoparka, ukljuujui znanstvena istraivanja, popis geolokih mjesta, zatitu i ouvanje
geoloke batine, tumaenje i promicanje geolokih mjesta te organizaciju znanstvenih i
kulturnih dogaaja. Vano je spomenuti da Lesvos Petrified Forest geopark radi i na ouvanju
podruja izvan samih granica geoparka s ciljem promoviranja i unapreivanja geoturizma
alternativnog turizma openito putem projektiranja i realiziranja pjeakih staza na istonom i
centralnom dijelu otoka, te izradom informativnih materijala koji obuhvaaju cijeli otok.
S ciljem promocije i obrazovanja posjetitelja i domaina primjenjuju se dvije skupine
informativnih medija:118

On-site mediji odnosno, izvori informacija na licu mjesta ukljuuju raznovrsne

interpretativne medije koji su postavljeni po cijelom otoku (plakati) te razvijene

118

Broura 'Natural Histroy Museum of the Lesvos Petrified Forest', 2000/2006

91

tematske mree putova koji pokrivaju razne teme, ukljuujui geologiju, vulkansku
aktivnost podruja, karakteristinu vegetaciju i kulturnu povijest.

Izvori off-site medija ukljuuju: edukacijske vodie i publikacije, turistike letke i

broure,

informativne

centre,

muzeje,

interaktivne

cd-rom-ove,

filmovi

dokumentarci, obitelj i prijatelji i sl.

Geopark se takoer promovira kao idealna destinacija za geoturizam i obrazovne aktivnosti, a
glavnu ciljnu skupina ine kolska djeca i studenti. Stoga, muzej ima razvijenu suradnju sa
sveuilitima, muzejima, istraivakim centrima i organizacijama koje upravljaju zatienim
regijama u Grkoj i inozemstvu, i zajedno rade na realizaciji istraivakih i razvojnih
programa. Takoer, razvijena je iroka paleta edukacijskih programa i aktivnosti, kao to su:

Edukacijski programi namijenjeni kolama, obiteljima

Spomenuti programi su usmjereni svim razinama obrazovanja u sklopu jednodnevnih posjeta

muzeju i geoparkovima, ili pak viednevnim, ljetnim obrazovnim programima namijenjenim
kolama i sveuilitima izvan Lesvosa; npr. program 'mali paleontolozi' je namijenjen djeci od
6-13 godina Sudionici obrazovnih programa imaju na raspolaganju koritenje specifine
opreme za istraivanje, prouavanje i identifikaciju fosila, ciljano izraenog obrazovnog
materijala i interaktivnih multimedijalnih aplikacija. Cilj je sudionicima olakati i uiniti
interesantnim proces razumijevanja geodinamikih procesa i pojava te vanosti ekosustava
(npr. obrazovni seizmograf).
Slika 7. Primjer edukacijskih aktivnosti u geoparku na Lesvosu

Izvor: www.lesvosmuseum.gr

92

Znanstvene ture i rad na terenu

Muzej organizira edukacijske posjete i informativne programe na temu geoparkova, geotopa i

geoloke povijesti otoka Lesvosa, razvoja specifinih oblika turizma,.. koji su namijenjeni
sveuilitima, gostujuim predavaima, u sklopu meunarodnih konferencija i sl.

Centar profesionalnog usavravanja (KEK)

Muzej je 2000. godine pokrenuo inicijativu centra za profesionalno usavravanje nezaposlenih

ljudi iz regije da steknu potrebne vjetine i znanje te tako poveaju izglede njihovog
zapoljavanja i ostanka u regiji. Glavni naglasak je na praktinoj obuci i terenskom radu kako
bi polaznici stekli vjetine potrebne za sudjelovanje u aktivnostima promocije i zatite
prirodnih podruja provedenih od strane lokalnih institucija. Valja napomenuti da su mnogi
od mladih ljudi koji su zavrili ove programe trenutno zaposleni u Muzeja. Tonije, sedam od
84 (8,3%) sudionika programa su zaposlena danas u Muzeju. Potencijal programa su
prepoznali i stanovnici zapadnog Lesvosa, koji su izrazili interes za sudjelovanje budue
programe obuke.119
Geopark titi razliite geoloke osobitosti te stalno istrauje i promie nove naine i metode
zatite, te poticanje lokalne ekonomije i odrivog razvoja. Svojim aktivnostima privlai veliki
broj posjetitelja i time omoguuje pokretanje razliitih proizvodnih i uslunih djelatnosti koje
doprinose socio-ekonomskom razvoju zajednice. Kulturne aktivnosti, koje koriste prirodnu
batinu regije kao poetnu toku, su kreirane s ciljem da inspiriraju mnoge oblike kulturne
kreativnosti. Muzej se time smatra najznaajnijom polugom razvoja kulturnog razvoja na
zapadnom Lesvosu. Neke od dogaaja koje je muzej pokrenuo su: kulturna manifestacija
naziva Celebrating Earth ukljuuje izlobu keramike, skulptura i rukotvorina lokalnih
umjetnika, prezentacije knjiga, dramske i glazbene nastupe i prezentaciju filmova;
agroturistiki festival koji se odrava svako ljeto radi promoviranja lokalnih proizvoda i
bogate folklorne tradicije Lesvosa.

119

http://www.lesvosmuseum.gr

93

7.2. Perspektive razvoja geoturizma u Republici Hrvatskoj

Zatita prirodnih resursa nesumnjivo je jedna od najsloenijih aktivnosti suvremenog ljudskog
drutva, stoga je uinkovito institucionalno ustrojavanje sustava zatite okolia na razini
dravne uprave te lokalne samouprave, od iznimne vanosti za sve zemlje, pa tako i za
Republiku Hrvatsku. Iako se zatita prirode uglavnom temelji na zatiti ivih organizama i
ekosustava, zatita geomorfolokih i geolokih prirodnih vrijednosti, tj. neive prirode ima
dugu tradiciju i svakim danom postaje sve vie zanimljiva.
Zakon o zatiti prirode definira prirodne vrijednosti kao dijelove prirode koji zasluuju
posebnu zatitu radi ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, zbog svoje osjetljivosti ili
znanstvenoga, kulturolokog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog i drugog javnog interesa.
Prema Upisniku zatienih podruja Ministarstva zatite okolia i prirode (stanje 12. srpnja
2012.) u Republici Hrvatskoj ukupno je zatieno 432 podruja u razliitim kategorijama, od
kojih su 51 zatiena kao geolokaliteti. Geobatina je zatiena u kategorijama posebnog
rezervata (paleontolokog) i spomenika prirode (geolokog, paleontolokog, geolokopaleontolokog,geomorfolokog i hidrolokog) te zatienog minerala (Vrgorake kamene
kugle). Najvie lokaliteta, njih ak 36, zatieno je kao geomorfoloki spomenici prirode.
Geobatina se nalazi i unutar granica veih zatienih podruja kao to su strogi rezervati,
nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni parkovi i znaajni krajobrazi.
Zatiena podruja danas obuhvaaju 8,48 % ukupne povrine Republike Hrvatske, odnosno
12,07 % kopnenog teritorija i 1,94 % teritorijalnog mora. Najvei dio zatiene povrine su
parkovi prirode (4,77 % ukupnog dravnog teritorija).120
Hrvatska ima dugu tradiciju zatite geobatine. Prvi Zakon o peinama donesen je davne
1900. godine, dok je 1948. godine lokalitet Rupnica proglaen prvim geolokim, a nalazite
fosila praovjeka Hunjakovo prvim paleontolokim spomenikom prirode. No, tek se novom
strategijom i akcijskim planom zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske
iz 2008. godine (NN 143/08), poelo vie panje posveivati zatiti georaznolikosti. Posebna
vrijednost nae geoloke i geomorfoloke batine je velika raznolikost na relativno malom
prostoru.

120

http://www.dzzp.hr/geobastina/zasticena-geobastina-hrvatske/zasticena-geobastina-u-republici-hrvatskoj711.html

94

Kljuni problemi zatite i ouvanja georaznolikosti u RH su:121

nedovoljna spoznaja o vrijednosti i znaaju geoloke i geomorfoloke batine,

neobnovljivost i lakoa oteivanja i unitavanja te trajnog nestanka geoloke i

geomorfoloke batine,

mnogih dijelovi vrijedne geobatine (na junom Velebitu, u sjevernoj Dalmaciji,

pojedinim dijelovima Like, Korduna, Banije i Slavonije i dr.) su minirani, a proces
razminiranja je vrlo spor i skup.

Prema Upisniku Zatienih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture postoji 461 zatieno
podruje od kojih su 54 zatiena kao geolokaliteti. Najvie lokaliteta, njih ak 36 od ukupno
54, zatieni su kao geomorfoloki spomenici prirode. Iako su definirani Zakonom o zatiti
prirode, za sada ne postoji ni jedan zatieni mineral, sirovina ili fosil, no u postupku zatite
su fosili dinosaura. Osim spomenutih fosila dinosaura, u postupku zatite je i paleontoloki
spomenik prirode Jama Vrtare male u Dramlju. Geobatina se nalazi i unutar granica veih
zatienih podruja kao to su strogi rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni
parkovi ili znaajni krajobrazi. Istie se geobatina krkog podruja, Nacionalnih parkova
Sjeverni Velebit i Paklenica, Parkova prirode Papuk i Velebit, Regionalnog parka Moslavaka
gora i dr.. Meutim, samo dva podruja u Hrvatskoj rade aktivno na razvijanju geoturizma, a
to su geopark Papuk, koji je ujedno i meunarodno priznat, te otok Rab koji aktivno radi na
zadobivanju statusa Europskog geoparka.

121

http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Geoloska-raznolikost

95

7.2.1. Geopark Papuk

U odnosu na veinu europskih zemalja, Hrvatska se istie raznolikou ekolokih sustava i
stanita, koja se odraava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i ivotinja, a svoj
doprinos tom bogatstvu uvelike daje i planina Papuk. Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem
ouvanosti prirode, no njena istraenost nije na zavidnoj razini. Stoga, vano je razumijevanje
graana za zatitu flore i faune, jer time uvaju svoj okoli i samo se tako moe odrati
prirodna ravnotea toliko potrebna naem planetu.
Park prirode Papuk nalazi se u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na prostoru dodira
Sredinje i Istone Hrvatske. Glavno obiljeje istonog dijela Hrvatske - Slavonije - su
nizinske ravnice s velikim kultiviranim podrujima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno
Panonskog mora izdiu se planine na gotovo tisuu metara nadmorske visine. Jedna od tih
planina je i Papuk. Park prirode Papuk obuhvaa prostorno najvei dio planine Papuk, te
djelomino Krndije. Planinu Papuk kao dio Slavonskoga gorja karakterizira velika geoloka
raznolikost i formacije stijena izuzetnog geolokog interesa, koje su stare i preko 600 milijuna
godina, to ih ini jednim od najstarijih stijena u Hrvatskoj. Prostire se na povrini od 336
km2, a nalazi se administrativno na podruju dvaju upanija, Poeko-slavonske i Virovitikopodravske. U novim okolnostima zatite kao svjetska batina, lake e se rijeiti preostali
problemi, poput neadekvatnog ulaganja, ilegalnih kamenoloma i nekontroliranog unitavanja
kulturno-povijesnog i prirodnog bogatstva.
Slika 8: Geografski poloaj i granice geoparka Papuk

Izvor: maps.google.com

96

Hrvatska vlada je Papuk proglasila zatienim podrujem 1999. godine zbog iznimne
geoloke, bioloke i kulturne raznolikosti, a iste je godine Uredbom Vlade Republike
Hrvatske osnovana javna ustanova za upravljanje zatienim podrujem. Od proglaenja
Parka prirode Papuk, njegovo vodstvo je prepoznalo veliku vrijednost njegova geolokog
nasljea te se rodila ideja o pridruivanju Europskoj mrei geoparkova. Godine 2007. godine
Park prirode Papuk je zbog vrijednog geolokog nasljea (69 zatienih geolokih lokaliteta)
postao lan europske mree i UNESCO-ve svjetske mree geoparkova.
Jedna od najvanijih prirodnih osobitosti Parka prirode Papuk je geoloka raznolikost. Nigdje
na prostoru Republike Hrvatske na ovako malom prostoru ne mogu se nai geoloke tvorevine
iz svih razdoblja geoloke prolosti Zemlje. Zanimljivu geoloku sliku potkrepljuju i
zanimljivi lokaliteti sa vrijednim fosilnim nalazima, te reliktna krka podruja .
Geomorfoloke, klimatske i vegetacijske karakteristike Parka prirode Papuk osiguravaju
odlina prirodna stanita za brojne biljne i ivotinjske vrste. umska vegetacija pokriva vie
od 96% podruja. Zbog raznolikih reljefnih, geolokih i mikroklimatskih prilika, ali i
raznolikosti tla u Parku prirode Papuk nalazimo ak 13 vrsta umskih zajednica, dok je
dominantna vrsta drvea bukva. Floristiki sustav Parka prirode Papuk bogat je i raznolik, to
je posljedica reljefnih kontrasta, velike razliitosti geoloke grae, te raznolikih pedolokih i
klimatskih utjecaja. Zbog izloenosti opasnostima izumiranja i nestajanja za pojedine biljne
vrste vano je zatititi itavu biljnu zajednicu ili pak cjelokupni ekosustav. injenica da na
Papuku raste gotovo 1300 vrsta biljaka (vie od etvrtine cijele Hrvatske flore) dovoljno
svjedoi o njegovoj vanosti.
Podruje Papuka svojim geomorfolokim, klimatskim i vegetacijskim obiljejima prua
izvrsna prirodna stanita brojnim ivotinjskim vrstama i ovdje obitavaju gotovo svi
predstavnici srednjoeuropske faune. no prije 200 godina ovo je podruje takoer bilo
nastanjeno medvjedima, vukovima i risovima. Danas su guste ume Papuka stanite i utoite
jelena, srna, divljih svinja, lisica i kuna. Fragmentacija stanita zbog sjee uma, izgradnja
prometnica, urbanizacije i irenja poljoprivrednih zemljita jedan je od razloga zato na
Papuku vie nema velikih sisavaca poput medvjeda, vukova i risova koji su ovdje obitavali
prije vie od 200 godina .ume Parka podravaju i nacionalno vane populacije ugroenih
vrsta ptica i pruaju stanite brojnim vrstama ptica te je meunarodno vrlo vano ornitoloko
podruje. U Geoparku takoer postoji vie od 40 speleolokih objekata (pilja, rupa, ponora...)
koje se nalaze na najviem, krkom podruju planina Papuk i Krndija. U ponoru Uviraljka
97

zabiljeeno je zimovanje ak 11 vrsta imia, to je i najvei broj vrsta imia zabiljeen u

kojem podzemnom objektu u Hrvatskoj.
Unutar geoparka Papuk se nalaze brojna podruja koja imaju vei stupanj zatienosti nego
ostali dijelovi parka. Status posebno zatienih podruja su dobili zbog svojih neuobiajenih
znaajki koje ih manifestiraju kao jedinstvene u podruju, regiji, zemlji ili ak i ire. Neke od
tih podruja su:

Rupnica jedinstveni prirodni lokalitet koji je je jo 1948. godine proglaen prvim

geolokim spomenikom prirode u Hrvatskoj.

Jankovac zatiena park uma od 1955. godine.

Sekulinake planine -. oko 150 godina stara uma bukve i jele zatiena 1966.
godine kao specijalni rezervat umske vegetacije.

Dio istinskih vrijednosti podruja Papuka pripada i kulturnoj i povijesnoj batini u kojoj se
stoljeima odvijao intenzivan ivot razliitih civilizacija koje su ostavile tragove svog
postojanja na ovom prostoru. Na prostoru Parka nalazi se veliki broj arheolokih lokaliteta i
spomenika kulturno povijesne batine koji svjedoe o kontinuitetu naseljavanja i kulturi
ivljenja na ovom podruju u razliitim vremenskim i stilskim razdobljima. O vanosti
papukog prostora svjedoi velik broj srednjovjekovnih utvrda iz razliitih razdoblja.
Nedaleko od mjesta Orahovice nalaze se najljepi i najouvaniji ''stari fortifikacijski gradovi''
u Slavoniji; grad Ruica sa ostacima Starog grada, ostaci starog drenovakog grada Kleka,
Kamengrad, Veliki grad. U neposrednoj blizini nalazi se jo nalazi se jo niz drugih
povijesnih graevina (Voinski grad, Manastir sv. Nikolaja, katel u Kaptolu).
S obzirom na svoje prirodne i antropogene vrijednosti prostora (ouvana priroda batina,
geoloke znaajke, zdrava klima, raznolikost biljnih i ivotinjskih vrsta, slikoviti krajobrazi,
podruja pogodna za rekreaciju, prirodni ljekoviti initelji, ruralne cjeline, povijesna mjesta,
arheoloka nalazita, spomenici kulture, etnografska i folklorna obiljeja, prostorni znaci
identiteta kraja, itd.) kojim prostor obiluje, podruje geoparka ima veliki potencijal za razvoj
turizma budui da je turizam djelatnost koja koristi upravo takav prostor.

98

Zahvaljujui iznimnom prirodnom i kulturno-povijesnom bogatstvu geopark Papuk moe

graditi svoju turistiku ponudu na brojnim elementima:
geoloke znaajke (geostaze, Maksimova pilja kolonija imia, vidikovci, kanjoni)
vode (jezero Orahovica i Zveevo, Sovsko jezero koje je ostatak nekadanjeg Panonskog
mora, krki slap Skakavac )
biljni svijet (park uma Jankovac, botanike staze i rezervati)
kulturno-povijesne atrakcije (arheoloka nalazita, srednjovjekovni dvorci, staklane,
Kutjevaka vinogradi)
ethologija i tradicionalne lokalne manifestacije (Orahovako proljee, smotre folklora,
gastronomski dogaaji, itd.)
sportsko-rekreacijski objekti (skijalita, planinarske staze i domovi, termalni izvori i toplice,
stijena za slobodno penjanje, paragliding uzletite, biciklistike staze)
Prednosti lanstva u aktivnoj mrei geoparkova se oituje u dobitima iz zajednike promocije
na meunarodnim turistikim sajmovima, zajednikim projektima i aktivnostima te razmjeni
ideja za poboljanje promocije njihovih aktivnosti jer se poveava svijest ljudi o odreenom
podruju. Kako vana nacionalna geoloka mjesta pod okriljem Unesco-a dobivaju visoku
razinu meunarodne vidljivosti i privlae investicije od strane nacionalnih i lokalnih javnih i
privatnih tijela mogu sprijeiti potencijalne opasnosti i izmjene krajobraznih vizura unutar
granica geoparka (nelegalna izgradnja, eksploatacija uma, irenje kamenoloma) i ulagati u
sredstva za edukaciju i rad na infrastrukturi.
Centar za posjetitelje geoparka u Velikoj, glavnom centralnom ulazu u geopark, sadri stalne i
povremene izlobe koje pokrivaju najzanimljivije bioloke, geoloke i povijesne izloke s
podruja Geoparka. Centar takoer posjeduje kapacitete koje omoguavaju smjetaj
strunjaka, znanstvenika i drugih slubenih posjetitelja. Takoer, surauje s lokalnim
turistikim zajednicama i TZ-om upanija te je za potrebe promocije izradila cijeli niz
promotivnih materijala i prikladnih suvenira. Suradnja sa lokalnom zajednicom urodila je
izradom unikatnih tematskih suvenira s motivima fosilnih ostataka karakteristinim za to
podruje; suveniri sa motivima povijesnih prepoznatljivosti tog kraja, keramike razglednice

99

sa geolokim motivima, ali i suveniri koji svjedoe o bogatoj kulturnoj batini podruja
(suveniri inspirirani motivima sa narodnih vezova i sl.). Dostupni suveniri i publikacije
geoparka podiu svijest o vrijednosti prostora i mogunostima koje on nudi.
Na prostoru Parka prirode Papuk postoji izuzetno veliki broj cestovnih ulaza (upanijska cesta
u krajnje zapadnom dijelu zatienog prostora, dravna cesta koja se nalazi u istonom dijelu,
te cijeli niz lokalnih prometnica, koje u parku prelaze u umske ceste). Zbog navedenog te
zbog nazonosti velikog broja korisnika u prostoru koji svakodnevno prolaze ili borave (rade)
u PP Papuk, bilo je nemogue primijeniti sistem kontrole ulaza i naplate ulaznica u zatieni
prostor na svim ulazima. Iako je vrlo teko pratiti broj individualnih posjetitelja kroz
relevantne pokazatelje, uspostavom naplate ulaznica organiziranim posjetiteljima mogu se
dobiti relevantni pokazatelji o porastu turistike posjete u PP Papuk, posebno na podruju
park-ume Jankovac. Prema podacima Javne ustanove Parka prirode Papuk broj posjetitelja je
bio 6,615 za 2009. godinu i smanjio se za 7,69% u odnosu na 2008. godinu.
Pretpostavlja se da je stvarni broj posjetitelja puno vei, zbog nemogunost kontrole svih
ulaza u Park velik je broj posjetitelja koji ulaze bez ulaznice. Najvei broj posjetitelja Parka
posjeuje Park umu Jankovac i Grofovu pounu stazu. Za budui razvoj turizma PP Papuk
nuno je proiriti turistiku ponudu kako bi se rasteretio Jankovac. Premda je Jankovac
najpoznatija destinacija u Parku potrebno je intenzivnije promovirati i posjete ostalim
dijelovima Parka (pouna staza Lapjak, srednjovjekovni gradovi, Rupnica, pouna staza
Ruica grad, botanike staze i dr.).
Kako bi se osigurao cjeloviti turistiki proizvod i izvlaenje turizma Papuka iz, jo uvijek,
povoja potrebno je:
- Urediti turistiku infrastrukturu za posjeivanje i rekreaciju: potrebno unaprjeenje
ugostiteljske i trgovinske ponude; razvoj novih atrakcija (muzeja, galerije i informacijskih
centara); osmiljavanje i izrada tematskih ruta (poune, planinarske, biciklistike,
kulturoloke i eno-gastro staze); stavljanje u funkciju neiskoritenih kapaciteta, poput
nekadanjih skijalita (Zveevo, Jankovac, Nevolja) ili Planinarskog doma Lapjak;
postavljanje info punktova i adekvatne signalizacije; otvaranje kampa; ureenje uionice na
otvorenom; pokrenuti ureenje naputenog prostora kamenoloma u galeriju.

100

- Uspostaviti kvalitetan sustav posjeivanja: izraditi program posjeivanja sa procjenom

prihvatnog kapaciteta za pojedine lokalitete; izraditi sustav naplate ulaza u geopark;
provoenje anketa o zadovoljstvu posjetitelja.
- Unaprijediti promidbu podruja s ciljem bolje afirmacije geoturizma: udruivanje snaga
TZ-a na planu marketinga i promocije; odravanje manifestacija; izrada visokokvalitetnih
multimedijalnih i tiskanih publikacija (broure, geoloki vodii); auriranje web stranica
Parka prirode i geoparka; suraivati sa sveuilitima i skolama putem edukacijskih radionica i
prezentacija
- Kvalitetnija suradnja sa lokalnom zajednicom: podravati i sudjelovati u aktivnostima
lokalne zajednice; redovito informiranje lokalnog stanovnitva o aktivnostima geoparka:
poticati projekte zatite tradicije itd.

101

7.2.2 Projekt geopark otok Rab

Otok Rab nalazi se na sjevernom dijelu hrvatskog Jadrana, tonije u jugoistonom dijelu
Kvarnerskoga zaljeva. Velebitski kanal dijeli otok Rab od kopna, a najblii je kopnu na
krajnjem jugoistonom rtu i to 1800 m. Od otoka Paga na jugoistoku dijeli ga kanal Pako
tijesno, na zapadu prema otocima Cresu i Loinju nalazi se Kvarneri, a od otoka Krka na
sjeverozapadu dijele ga Senjska vrata. Udaljenost od Zrane luke Rijeka, koja se nalazi na
otoku Krku je 80 km, to takoer omoguuje brzi dolazak gostiju u destinaciju Rab.
Udaljenost od zrane luke Zadar iznosi oko 120 km koja takoer predstavlja vanu ulogu
povezanosti otoka sa Sjevernom Dalmacijom.
Na ovom najjunijem od Kvarnerskih otoka vegetacija je uglavnom mediteranska. U
raslinstvu otoka Raba nailazimo na velike razlike i suprotnosti. Najoskudniji raslinstvom su
sjeveroistoni obronci i vrhovi lanca Kamenjak, gdje nalazimo pravi kr, dok je na junoj
strani otoka vegetacija bujna i obiluje mediteranskim biljem. Osim vrlo bogatog podmorskog
svijeta, znaajka otoka Raba je i velika zastupljenost ptica selica.
Otok ima bogatu povijesnu i kulturnu batinu, kao i dugu turistiku tradiciju i razvoj
gospodarstva. Meutim, geoloka raznolikost otoka je kljuni imbenik koji ini podlogu
geoparka. Nakon detaljnih i viegodinjih istraivanja obavljenih na Rabu, osmiljen je
projekt "Geopark otok Rab". Sveukupno podruje geoparka zahvaa 93,6 km2, i dva mala
otoka - Grgur i Goli. Projekt Geopark Rab zapoeo je formalno ve 2004. godine i njegova
provedba traje i danas. Projekt je zamiljen kao viegodinja aktivnost u svrhu oivljavanja
izvansezonskog turizma na otoku Rabu i vee orijentacije na aktivni odmor te zatitu i
ouvanje znaajnih lokaliteta prirodne batine, u okviru transnacionalnog projekta suradnje
kroz razvoj geoturizma u Europi. Veliki znaaj razvoju otoka daje se donoenjem Zakona o
otocima, koji je proglaen 1999. godine. Za otoke i otone skupine koji ine jedinstvene
prostorno-gospodarske cjeline prema ovome Zakonu donose se programi odrivog razvitka
otoka, odnosno otonih skupina.122
Od prirodne batine svakako je zanimljiv Geoloki vrt u sklopu geoparka otoka Raba osnovan
2008. godine. Geoloki vrt Lopar sa ukupno 50 oznaenih geolokih toaka, obiluje raznim
geolokim formacijama i rijetkom vegetacijom. Na brojnim geolokim tokama mnotvo je
fosila, a posebno oblikovane stijene i geoloki profili plijene panju svojom neobinou.
122

http://www.rab.hr/pdf/prihvaceni-APRT_Rab_2010.pdf

102

Zanimljiva je i hidrogeologija otoka sa gotovo sto slatkovodnih izvora. Sjeverozapadni dio

Lopara obiljeavaju bujna vegetacija, plae, brojne uvale, more visoke kakvoe, te izvanredan
pogled na dio Kvarnerskoga Zaljeva.
Otok Rab ima niz manifestacija koje imaju ne samo obiljeje lokalnog karaktera, ve su sve
vie i turistiki orijentirane. Nastale su na osnovu prirodnih resursa, gastronomije, kulture i
tradicije. U tradicionalnoj kulturi i folkloru posebno se istiu glasovite loparske makare
tradicije due od 150 godina. S njima se povezuje specifina narodna nonja, pjevanje i ples.
esto se za vrijeme ljetnih mjeseci organizira manifestacija Ribarska no prilikom koje se
mogue upoznati sa zanatima i obiajima minulih vremena. Organizacijom ovih manifestacija
prua se velika mogunost unapreenja turistike ponude osmiljavanjem dopunskih
turistikih proizvoda u sklopu njih te za potrebe cjelogodinjeg razvoja turizma.
Veina stanovnitva, osim turizmom, bavi se: poljoprivredom, ribarstvom i brodogradnjom. U
turistikoj ponudi prevladava standardna ponuda sunca i mora koja je izuzetno sezonskog
karaktera. Brojne etnice i biciklistike staze vode na atraktivne lokacije otoka i pruaju
mogunost za uivanje u prirodnim ljepotama raznolikog mediteranskog krajolika kao i za
aktivni i rekreativni odmor koji se sve vie uvodi u turistike sadraje.
Stoga, osnovni ciljevi projekta geoparka Rab su:
-

poveati svjesnost javnosti o geologiji i potrebi zatite geolokih i geomorfolokih

znamenitosti otoka Raba

valorizacija i kategorizacija geoloke batine kao jednog od subjekata odrivog

razvoja otoka

oivljavanje izvansezonskog turizma

usmjeravanje na aktivni odmor sa sadrajima osmiljenima za sve dobne uzraste

razvoj geoturizma kao zasebne grane turistike ponude osobito u vansezoni

izrada tematskih staza

drutveno-ekonomski napredak i razvoj otoka te

osnivanje meunarodnog obrazovnog centra

Do danas je zabiljeeno preko sto geolokih lokaliteta na otoku koji su upisani u digitalnu
bazu podataka te obavljeno je opseno terensko istraivanje i obilazak svih planinarskih i
biciklistikih staza sa ciljem njihovog ukljuivanja u aktivnosti geoparka. Uz nedvojbenu
zdravstvenu korist obilaska staza, tu je i znaajna edukativna korist, jer se staze koriste i u

103

obrazovanju studenata geologije, geografije i biologije. Sljedei znaajan korak je bilo

obiljeavanje dviju geolokih staza na trasi poznate Premuieve planinarske staze, uz koju su
postavljene i interpretacijske table o zanimljivostima uz staze i uvjetima ponaanja na istima.
Za svaku stazu napravljen je tiskani prospekt-vodi s odgovarajuom kartom i tumaenjima
pojedinih toaka interesa. Tijekom turistike sezone organiziraju se i besplatna struna
voenja kroz geoloke i arheoloke lokalitete mjesta Lopar. Geopark Rab, iako je jo uvijek u
razvoju, njeguje struno-obrazovni aspekt. Godine 2008. se odrao 5.meunarodni simpozija
o ouvanju geolokog nasljea. Takoer, organiziraju se znanstvene radionice, terenske
nastave (kampovi) i strune ekskurzije za obrazovanje domaih i stranih studenata.
Organizaciju geoparka podrava lokalna zajednica koja prepoznaje svoj interes, ali
upravljanje treba izvesti na drugim osnovama nego u zatienim podrujima. Upravo je
lokalna zajednica kljuan imbenik u razvoju geoparka i mora aktivno sudjelovati u procesu
projekta.
Proces uspostave geoparka moe biti poprilino zahtjevan posao ako se poinje bez ikakave
prethodne podloge sa lokalnom zajednicom. Prema rijeima Ljerke i Tihomira Marjanca,
jednih od kljunih voditelja projekta, te njihovog iskustva sa radom na projektu su zakljuili
da lokalna zajednica u podruju eljnom statusa geoparka se moe podijeliti u nekoliko
segmenata, od kojih svaki zahtijeva posebnu i kontinuiranu panju:123
1. uprava i administracija (npr. grada, upanije) trebaju poznavati ciljeve projekta i
oekivane kratkorone i dugorone rezultate proizale iz projekta geoparka, te
prednosti i posljedice geoparka kad su u pitanju financijski i zakonski statusi. Kako
ideja projekta treba biti prilagoena lokalnim potrebama i realnim mogunostima,
redoviti sastanci izmeu lokalne uprave i projektnih menadera geoparka su
neophodni.
2. turistika zajednica i turistiki radnici bliska suradnja sa turistikom zajednicom
je potrebna prilikom izrade i distribucije promotivnih materijala geoparka (npr. web
stranice geoparka, koordinacije sa lokalnim folklornim drutvima). Turistiki radnici
(npr. vlasnici hotela, privatnog smjetaja, agencija) trebaju biti informirani o samom
projektu u njegovim poecima putem prezentacija, radionica ili pak konzultacija.
3. Poduzea, trgovine, restorani itd. za lokalna poduzea vano je znati to osnivanje
geoparka znai u smislu novih poslovnih mogunosti, prihoda i klijenata.
123

Marjanac T. et al; Involvement of local community in setting up a geopark - Proceedings of the 8th
European Geoparks Conference -New Challenges with Geotourism , Printmor Impressores Lda., 2009.

104

4. planinarski klubovi, nevladine organizacije, itd. odnosno, suradnja sa

organizacijama ija je glavna djelatnost povezana, na bilo koji nain, sa prirodom jest
od velike pomoi u poetnoj fazi geoparka, kao i u onima to slijede, putem iskustva,
ideja i znanja o odreenom podruju, sve to se moe iskoristiti za poboljanje procesa
razvoja geoparka.
5. Djeca, studenti, kole i uitelji kako su djeca najvie perceptivna dobna skupina
,koja imaju tendenciju prenijeti prikupljeno znanje svojim roditeljima i prijateljima,
organiziraju se tematski izleti i radionice za uenike i njihove uitelje s ciljem
informiranja znaajnog udjela lokalne zajednice o geoparku.
6. Mediji (lokalni radio, TV postaje, novine i asopisi) nuno je informiranje
lokalnih medija tijekom cijelog procesa provedbe projekta oko dogaanja u geoparku.
7. Lokalni strunjaci/znanstvenici svaka zajednica ima broj visokokvalificiranih
strunjaka koji bi trebali biti ukljueni u proces uspostave i razvoja, dodajui njihovu
strunost i saznanja o lokalnoj prirodnoj i kulturnoj batini.

Strategija proizvoda otoka Raba fokusirana je na proces inovacije i daljnjeg kreativnog

razvoja proizvoda namijenjenih 'novom turistu' odnosno m turistu' odnosno aktivnijim ciljnim
segmentima kupaca124 Uz odmorini turizam koji pati od svoje sezonalnosti, potencijal za
obogaivanje turistike ponude se ogleda u razvoju 'eko' orijentiranih turistikih proizvoda,
prvenstveno geoturizma. S obzirom da postojee inicijative u razvoju geoparka imaju sustav
financijske, organizacijske i marketinke podrke od stane lokalne zajednice, samo je pitanje
vremena i stupnja angairanosti cijele zajednice do provedbe potpune implementacije
projekta.

124

http://www.kvarner.hr/docs/kvarner2011HR/documents/8/1.0/Original.pdf

105

8. REZULTATI ISTRAIVANJA

8.1. Cilj i metode istraivanja

Geoturizam je nova turistika nia koja je jo u nastajanju i ranom stadiju komercijalnog

razvoja u veini zemalja, a geoparkovi su pioniri u razvoju geoturizma. Iako se ovi fenomeni
sve vie obrauju u turistikoj literaturi jo uvijek su esti nesporazumi u razumijevanju
pojmova i njegove koncepcije. Meutim, geoturizam i geoparkovi predstavljaju bitne snage za
promoviranje lokalne ekonomije i odrivog razvoja. Sukladno tome, osnovna svrha ovog
istraivanja je ukazati na razvojne mogunosti geoturizma u suvremenom turistikogospodarskom svijetu te perspektive geoparkova kao inovacije za zatitu prirodne i geoloke
batine uz unapreivanje ekonomije lokalnog stanovnitva.
Stoga je osnovni cilj ovog rada utvrditi mogunosti razvoja jednog od suvremenih selektivnih
vidova geoturizma. Ukazivanjem na dobre prakse razvoja geoturizma i turistike ponude u
ruralnim podrujima, nastoji se prikazati to je specifino u ponudi geoparkova i na emu se
temelje mogunosti uspjenog plasmana tog turistikog proizvoda. Isto tako, primjenom
meunarodnih iskustava cilj je ukazati na potrebu razvitka visoke razine ekoloke svijesti te
zatite vrijednih prostora po konceptu turistike odrivosti u selektivnim oblicima turizma pa i
geoturizma u RH.
Iz navedenih injenica, proizlazi da je jedan od ciljeva istraivanja uoiti pozitivne i negativne
aspekte i razvojne uinke turizma na razvoj ruralnih prostora, kao i ukazati na vanost
geoturizma u ostvarenju mnogobrojnih ciljeva kao to su zatita prirodnih resursa, poveanje
zaposlenosti, stimuliranje investicija, ostvarenje brojnih pozitivnih uinaka na destinaciju i na
lokalno stanovnitvo.
Geoloka batina Hrvatske je jedan od znaajnijih, ali jo uvijek neiskoritenih turistikih
potencijala koji nije odgovarajue turistiki valoriziran, kao ni potencijal ruralnih prostora.
Naime ova podruja obiluju brojnou izuzetno privlanih turistikih atrakcija koje je
potrebno i mogue povezati u konkurentni turistiki proizvod i time osigurati dodatnu
vrijednost sadrajima boravka turista na ovom podruju.

106

Dakle neposredni cilj ovog diplomskog rada je prouiti obiljeja i karakteristike zatienih
podruja Republike Hrvatske, odnosno analizirati trendove i istraiti aktivne programe i
inicijative koje se primjenjuju u razvoju geoturizma u svijetu kao i u Hrvatskoj.
S ciljem da se prikupe relevantni podaci koji e prikazati stanje geoturizma u svijetu koristila
se metoda istraivanja za stolom. U radu je koritena i metoda anketiranja posjetitelja
geoparka na otoku Lesvosu, i na temelju prikupljenih podataka formulirani su konani
rezultati istraivanja koji su grupirani u tablice, uz koritenje grafikih prikaza kao sredstva
vizualne ilustracije trendova. Takoer, provedeno je istraivanje stavova tamonje lokalne
zajednice s nastojanjem da se utvrditi njihovo miljenje i vienje o dosadanjem razvoju
turizma na tom podruju.
Istraivanje stranih posjetitelja geoparka je provedeno na uzorku od 200 ispitanika odabranih
metodom sluajnog izbora. Anketni upitnik obuhvaa pitanja zatvorenog tipa s vie
ponuenih odgovora, gdje su ispitanici trebali zaokruiti prihvatljivi odgovor, kao i pitanja
otvorenog tipa, gdje su ispitanici mogli slobodno davati svoja miljenja ili kritike na zadanu
temu. Za istraivanje lokalne zajednice, koja se sastojala od 20 ispitanika, koritena je metoda
intervjua i ankete otvorenog tipa.

107

8.2. Analiza podataka i interpretacija rezultata

Istraivanje je provedeno na uzorku od 200 ispitanika, odnosno stranih posjetitelja
Prirodoslovnog muzeja u sklopu geoparka Lesvos Petrified Forest putem strukturiranog
upitnika. Istraivanje je prevedeno tijekom razdoblja strune prakse u muzeju tijekom
mjeseca lipnja i srpnja 2011. godine.
Statistika analiza pokazuje osnovne karakteristike posjetilaca i njihovih preferencija glede
sadraja u muzeju i geoparku, koja u velikoj mjeri slui kao vodi pri donoenju odluka o
potencijalnim sadrajima.
U 2011. godini najbrojniji su bili turisti iz Nizozemske koji su inili 43% ispitanih posjetitelja
geoparka i u prosjeku su boravili od 5-8 dana. Sljedeu znaajnu strukturu gostiju ine turisti
iz Ujedinjenog Kraljevstva sa 23% dolazaka ija prosjena duina boravka iznosi vie od 15
dana. Trea zemlja sa najveim brojem dolazaka je Njemaka sa 7% dolazaka sa prosjenom
duinom boravka od 5-8 dana. Preostali broj ispitanika uglavnom dolazi iz SAD-a,
Skandinavskih zemalja (vedska, Norveka, Danska), Turske, Kanade, Belgije, Francuske,
Australije.

Graf 1: Broj posjetitelja geoparka prema zemlji podrijetla

Broj posjetitelja geoparka prema zemlji podrijetla
22%

Nizozemska
42%
6%

U.K.
Njemaka
USA

7%

Ostale zemlje

23%

Izvor: Istraivanje autora

108

Graf 2: Planirana duina boravka na Lesvosu

Planirana duina boravka na Lesvosu

11%

9%

1-4 noenja
5-8 noenja
9-15 noenja

32%
48%

<15noenja

Izvor: Istraivanje autora

Sociodemografski profil turista pokazuje da je najvie turista u dobi od 30-50 godina (54%),
25% je u dobi od 50 i na vie godina, a 21% mlae je od 30 godina. Najvei broj dolazaka su
imali turisti u pratnji partnera kao i obitelji, zatim slijede dolasci sa prijateljima i individualni
dolasci. Prema nain dolaska turista, glavnina turista dolazi zranim prijevozom, njih 79%,
dok 19% ispitanika dolazi na otok brodskim linija.
Grafikon broj 3 prikazuje naine informiranja posjetitelja o Prirodoslovnom muzeju.
Zanimljivo je ukazati na injenicu da se najvei broj ispitanika, skoro dvije treine ispitanih,
kao izvor upoznavanja o muzejskim sadrajima navelo da je informaciju dobilo od prijatelja
ili obitelji to ih je potaklo na posjetu, te prijanji boravak. Moglo bi se rei da udio
inozemnih turista 'vjernih' otoku je dosta relevantan pokazatelj vrijednosti podruja Pod ostale
izvore informiranja spomenute su turistike agencije i turoperatori, dokumentarni filmovi i
TV. Veliki je i broj turista koji se oslanja na Internet i asopise.

109

Graf 3: Izvori informiranja o Prirodoslovnom muzeju okamenjene ume i geoparku

Izvori informiranja o Prirodoslovnom muzeju okamenjene ume

10

20

30

40

50

60

70

80

Prijatelji i obitelji
asopisi
Internet
0

20

40

60

80

100

Izvor: Istraivanje autora

Graf broj 4 prikazuje stavove ispitanika o motivima dolaska na Lesvos. U okviru istraivanja
motivacije za dolazak na Lesvos, vano je napomenuti kako se nikada ne radi o samo jednom
motivu, ve o spletu motiva koji djeluju na ponaanje turista.
Najznaajniji motiv dolaska jest upoznavanje prirodnih ljepota otoka (u sklopu ega je veina
ispitanika navela posjet Muzeju i geoparku) te rekreacija (planinarenje, pjeaenje,
promatranje ptica). Kao ostali znaajni motivi dolaska se navodi odmor, zabava, upoznavanje
lokalne tradicijske kulture, posjet prijateljima i obitelji te nemasivnost turistikog razvoja.

Graf 4: Glavni motivi dolaska turista na otok Lesvos

Glavni motivi dolaska turista na otok Lesvos
48%

Upoznavanje
prirodnih
ljepota
Sport i
rekreacija
21%

Kultura
Odmor i zabava

4%
12%

15%

Ostalo

Izvor: Istraivanje autora

110

Graf broj 5 prikazuje dnevnu potronju turista u mjestu Sigri na otoku Lesvosu. Potronja je
znaajan indikator turistike vrijednosti jer diktira koliko novca turisti donesu u lokalnu
ekonomiju. Nedostatak pak ovog podatka je to nisu naznaene kategorije potronje (je li
potronja ukljuuje smjetaj). No, moemo zakljuiti da je najvei broj turista visoke platene
sposobnosti. Takoer je vano napomenuti da je manje od 20% ispitanih navelo da boravi u
Sigriju.
Graf 5: Dnevna potronja turista u Sigriju, Lesvos
Dnevna potronja turista u Sigriju, Lesvos
70
60
50
40
30
20
10
0
< 20

21-40

41-70

71+

Ne znaju

Ne ele
odgovoriti

Ostalo

Izvor: Istraivanje autora

Grafikon broj 6 pokazuje stupanj zadovoljstva posjetitelja sadrajima muzeja i geoparka.
Pritom je vano napomenuti da vjerodostojnost ovog podatka podosta ovisi o njihovim
oekivanjima i da se oekivanja posjetitelja takoer mijenjaju s obzirom na njihovu dob, spol,
obrazovanje, nacionalnost itd. Prema tome odreeni % posjetitelja koji su zadovoljni sa
sveukupnim doivljajem uvelike ovisi o turistima koji su anketirani. No, u terminima
odrivog razvoja podruja, ovaj pokazatelj je iznimno vaan jer ako su posjetitelji zadovoljni
vienim doi e ponovo ili e preporuiti posjet drugim ljudima to e voditi razvoj odrivog
turizma na tom podruju.

111

Graf 6: Stupanj zadovoljstva ispitanih posjetitelja ponuenim sadrajima

Stupanj zadovoljstva posjetitelja ponuenim sadrajima

180
160
140
120
100
80
60
40
20
0

Informativni sadraji u muzeju

Sadraji u geoparku
Agroturistika ponuda

Vrlo zadovoljan Zadovoljan

Niti
Nezadovoljan
zadovoljan/niti
nezadovoljan

Izvor: Istraivanje autora

Oko 81% posjetitelja, prema istraivanju, su vrlo zadovoljni sadrajima koji su im omogueni
u muzeju, polazei od kvalitete i strukturiranosti izlobe, interaktivnim sadrajima, vodiima i
individualnim

sustavom

za

navoenje

kroz

izlobene

dvorane,

audio-vizualnim

prezentacijama, dostupnom literaturom itd. to se tie sadraja u geoparkovima 76%

ispitanika je vrlo zadovoljno ili zadovoljno ponuenim, no isto tako veina ispitanika je
izrazila miljenje da ih je potrebno obogatiti postavljanjem vie informativnih panela uzdu
staza i duim radnim vremenom, kao i boljom komunalnom infrastrukturom. Agroturistika
ponuda je takoer naila na zadovoljstvo ispitanih, premda je tek 60% izrazilo miljenje o
istoj. Zadovoljni su raznovrsnou lokalnih proizvoda i organiziranim prezentacijama.
Istraivanje lokalne zajednice je provedeno na 20 ispitanika od kojih je njih 7 bilo direktno
ukljueno u turistike aktivnosti, tj. 5 vlasnika restorana i kafia, suvenirnice i pruatelja
smjetaja.
Ispitanici su naveli da tijekom godine najvei broj posjetitelja su domai gosti (60-80%) no da
tijekom visoke sezone ostvare najvei dio svojih profita i da veina gostiju su turisti iz ostatka
Europe tijekom lipnja i srpnja i ostatka Grke tijekom kolovoza. Vanost ovog podatka jest u
tome to vlasnici ve due vremena posluju pokazujui dugoroni odnos izmeu nekih
posjetitelja i lokalne ekonomije. Tri od etiri vlasnika restorana su tvrdila da skoro 90%
njihovih proizvoda i usluga dolazi sa Lesvosa, ili barem od dobavljaa sa Lesvosa, dok je
jedan od njih tvrdio samo 15%. U potonjem sluaju radi se o caffe bar-u koji nabavlja svoje
proizvode izvana poto jedino alkoholno pie proizvedeno na otoku je ouzo. Poduzea koja
112

posluju cijelu godinu su potvrdili da postoji potreba za zapoljavanjem tijekom ljetne sezone
radi poveanog prometa gostiju, no veinom je to od 1 do 2 zaposlenika, dok je troje
ispitanika izjavilo da ne zapoljavaju nikoga jer posluju samo preko sezone.
Ostali ispitanici, koji nisu direktno ukljueni u turistike aktivnosti, metodom sluajnog
odabira su ispitani o njihovim stavovima o turizmu u destinaciji. U tablici koja slijedi mogu se
vidjeti rezultati ispitivanja te u nju su ukljueni i ispitanici koji direktno sudjeluju u
turistikim aktivnostima.

Tablica 2. Rezultati ispitivanja lokalne zajednice u Sigriju

Lokalno stanovnitvo koje je zadovoljno turizmom u destinaciji

60%

Lokalno stanovnitvo koje ima direktne ili indirektne koristi od turizma

100%

Stanovnitvo koje se ali na zagaenje i buku

15%

Zadovoljstvo zajednice sa sudjelovanjem u planiranju i razvoju turizma

20%

Lokalno stanovnitvo koje smatra da je osnivanje geoparka utjecalo na

95%

regeneraciju mjesta
Izvor: Istraivanje autora
Prema rezultatima moe se vidjeti da je veina ispitanih u Sigriju zadovoljna sa turizmom jer
im donosi ekonomske koristi, no nekolicina njih smatra da turizam nije dovoljno razvijen i da
ima mjesta za poboljanjem istoga. Smatraju da je turizam utjecao pozitivno na poveanje
njihove kvalitete ivota i prihoda, no da planiranje i razvoj turizma u mjestu nije dovoljan i da
je potrebno vie promocije u privlaenju gostiju, posebno poboljanje prometne povezanosti.
Smatraju da je zatita podruja i osnivanje geoparka uvelike pridonijelo veem broju gostiju
na tom podruju te mogunostima zapoljavanja (dvoje ispitanih radi u muzeju). Svi ispitanici
su se sloili da im turizam pomae poboljati kulturu mjesta putem upoznavanja novih ljudi,
jezika i njihovih kultura te da nije otetio njihovu kulturnu batinu.

113

to se tie geoturizma u Hrvatskoj, izuzeto je nekolicina podataka od Dravnog zavoda sa

statistiku i relevantnih subjekata radi istraivanja analize stanja u Hrvatskoj.
Prema podacima o noenju turista od Dravnog zavoda za statistiku od 2008. 2011. godine
se moe primijetiti osjetan porast broja noenja u Poeko-slavonsku upaniji koja biljei rast
po stopi od 11,3%, dok su ostale kontinentalne upanije imale negativnu stopu rasta
(Virovitiko-podravska upanija -0,63%).

125

Prema broju turistikih dolazaka, veliki dio

kontinentalnih upanija su zabiljeile rast turistikog prometa u prosjeku za oko 2%, dok je
Virovitiko podravska zabiljeila pad 4%. U opini Velika, gdje se nalazi glavni ulaz u
geopark Papuk, u 2010. godini zabiljeen je ukupan broj dolazaka od 2 282 turista, od kojih
skoro 85% su bili domai turisti koji su ostvarili 90% noenja.
U sljedeoj tablici, temeljem informacija iz plana upravljanja geoparkom Papuk, moemo
vidjeti kako se mijenjao broj posjetitelja tog podruja tijekom godina.

Tablica 3. Broj posjetitelja Parka prirode Papuk za razdoblje 2004.-2009. godine

Godina

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Broj posjetitelja

1,050

1,600

4,224

5,760

7,166

6,615

Prema podacima Javne ustanove Parka prirode Papuk vidljivo da je da se broj posjetitelja
2009. godine smanjio za 7,69% u odnosu na 2008. godinu. Mogui razlozi su vremenske
nepogode, raniji zavretak kolske godine u odnosu na 2008. godinu, a na smanjenje broja
posjetitelja svakako je utjecala i financijska kriza. Prema podacima posjetitelja iz 2007.
godine (kada je ujedno proglaen geopark) moemo pretpostaviti da je dobivanje statusa
podiglo zainteresiranost javnosti i pridonijelo promociji tog ruralnog dijela Hrvatske.
Prije proglaenja turizam na ovim prostorima se bazirao samo na temeljima odmora i
rekreacije, planinarstva i organiziranih izletnikih tura. Od ukupnog broja posjetitelja 48,12%
dolo je organizirano putem turistikih agencija, dok je 51,88% posjetitelja dolo u
individualnom aranmanu. Najvei dio posjetitelja u PP Papuk ine domai posjetitelj 98,9%,
dok se svega 1,1% prodanih ulaznica odnosi na strane posjetitelje. U strukturi posjetitelja
125

http://www.mint.hr/default.aspx?id=976

114

najvei dio odnosi se na osnovnokolsku djecu 62,67%, potom slijede odrasli 14,66%,
umirovljenici 11,78%, planinari 5,08%, srednjokolci 4%, studenti 1,81%.126 Pretpostavlja se
da je stvarni broj posjetitelja puno vei, zbog nemogunost kontrole svih ulaza u Park velik je
broj posjetitelja koji ulaze bez ulaznice.
Spomenuti rezultati mogu djelomino svjedoiti da je postupak zadobivanja geoparka utjecao
na poveanje broja turista u regiju, prvenstveno domaih posjetitelja. No, zbog ogranienosti
danih rezultata moemo pretpostaviti da se pozamaan broj posjetitelja odnosi na uenike
ekskurzije i edukativne programe te da je jo potrebno raditi na meunarodnoj promociji tog
dijela Hrvatske.
U promatranom podruju kljuni dionici su lokalna vlast i njezine agencije, osobito
upanijske i gradske turistike zajednice, poduzetnici u privatnom sektoru, poslovni sektor i
civilno drutvo u cjelini. Planom upravljanja dionici su izrazili svjesnost da prirodne atrakcije,
prvenstveno Park prirode Papuk i podruje rijeke Drave, zajedno s kulturnom ponudom
gradova i tradicionalnim ruralnim nainom ivota predstavlja najveu prednost za promatrano
podruje.

126

http://hidra.srce.hr/arhiva/128/67660/www.pp-papuk.hr/plan_upravljanja%20PP%20Papuk2.pdf

115

8.3. Testiranje hipoteza i ogranienja istraivanja

Istraivanje provedeno u ovom radu dalo je odgovore na neka od pitanja koja su u formi
hipoteza, jedne polazne i nekoliko pomonih, postavljena na poetku rada.

Analiza stanja geoturizma na otoku Lesvosu pokazala je veliki potencijal za daljnji razvoj
geoturizma i podrku lokalne ekonomije kao vana komponenta upravljanja geoparkom.
Uspostavljene su veze sa lokalnim turistikim poduzeima, restoranima i malim hotelima da
bi se osigurala potrebna infrastruktura za sve vei broj posjetitelja geoparka. U mjestu Sigri,
centralnom ulazu u geopark sa muzejom, kapaciteti smjetaja tipa Bed and Breakfast su se
udvostruili tijekom zadnjih nekoliko godina kako bi zadovoljila poveana potranja i
zabiljeeno je poveanje duine boravka.127 Kvalitetu i strunost geoparka potvruju i
zadobivena meunarodna priznanja to ga svrstava u svjetske vodee geoparkove. Tijekom
10.konferencije europskih geoparkova u Norvekoj proglaen je najboljim europskim
geoparkom za razdoblje 2011.-2014. Pozitivni rezultati poslovanja na razvoju geoturizma su
prepoznati i priznati dodjelom meunarodne ekoturistike nagrade SKAL 2008. godine, kao i
dodjelom EDEN nagrade izvrsnosti, tj. Europskom destinacijom izvrsnosti 2009. godine.
Prema tome, moemo zakljuiti da razvoj geoturizma pozitivno utjee na gospodarski i
drutveni razvoj odreenih destinacija ime se prihvaa hipoteza H1.
Doprinos u regionalnom razvoju podruja geopark biljei direktnim i indirektnim stvaranjem
boljih mogunosti za zapoljavanje i kreacijom novih poslova. U geoparku na Lesvosu od
1995. godine unutar aktivnosti geoparka je zabiljeeno 25 sezonskih poslova (8 mjeseci na
godinu) te 12 stalnih zaposlenika. Ali to je ak vie vano za zapoljavanje jest broj
mogunosti zapoljavanja koji se stvorio u turistikim poduzeima, malim hotelima,
restoranima i ostalim aktivnostima povezanim sa poveanim tokom turista u podruju
geoparka. Takoer je ostvarena stalna suradnja sa nekolicinom lokalnih umjetnika, tvorcima
lokalnih rukotvorina i keramikih suvenira, tesarima i kovaima. Svojim djelovanjem geopark
je poboljao i obogatio turistiku infrastrukturu otoka. Pozitivni rezultati geoturistikih
aktivnosti se vide i u promociji lokalnih proizvoda, a time i koristi za lokalnu ekonomiju.
Agroturistiki festival, koji se odrava svakoj ljeta, privlai sve vei broj gostiju (npr. 2007.

127

Statistika muzeja.

116

godine zabiljeeno je 28000 posjetitelja).128 Iz svega iznesenog, hipoteza H2 koja kae da

geoturizam kao i drugi selektivni oblici turizma ima potencijal djelovanja na ukupan razvoj
ruralnih podruja zbog svojih integrativnih i multiplikativnih uinaka na lokalno
gospodarstvo, ime zaustavlja procese depopulacije te djeluje na ouvanju ruralnih prostora i
revitalizaciju sela, se moe prihvatiti.
Upravo zbog svoje izvornosti priroda i povratak njoj postaje sve znaajniji faktor
zadovoljenja ovjekovih potreba te su turisti sve vie orijentirani na ekoloki zatiene i
autohtone sredine. Konkurentska prednost Hrvatske za razvoj selektivnih oblika turizma jest
visoka razina ouvanosti prirode, eko sustava i stanita te bioloka i geoloka raznolikost na
kojoj se moe temeljiti odrivost turizma. No, injenica jest da je geoloka batina jo uvijek
neiskoriten i ugroen potencijal koji nije dovoljno valoriziran niti populariziran.
Restrukturiranjem postojee ponude, hrvatski turizam bi mogao poveati kvalitetu i prihode te
omoguiti preobrazbu ruralnih prostora. Npr. o turizmu u kontinentalnom dijelu RH gotovo i
nema rasprave, a imamo iznimne potencijale. Stoga hipoteza H3 koja kae da za razvoj
geoturizma Hrvatska ima odgovarajue potencijale kao i za razvoj selektivnih oblika turizma,
te potencijalnu domau i inozemnu potranju moemo prihvatiti.
Budui da su, kroz provedeno istraivanje, analizirani trendovi u osnivanju geoparkova,
turistiki resursi kao i turistika ponuda geoparkova u svijetu i Hrvatskoj, te su prikupljeni
stavovi i motivi dolaska posjetitelja takvih sadraja, kao i da su sve pomone hipoteze
prihvaene, zakljueno je da polazna hipoteza H0, koja kae da geoloki lokaliteti
predstavljaju izniman razvojni potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma u skladu s
naelima odrivog razvoja, prihvaena.
Prilikom provedbe istraivanja putem anketnog upitnika pojavila su se pojedina ogranienja.
U anketnom upitniku veina pitanja bila su zatvorenog tipa s vie ponuenih odgovora, radi
relevantnosti i lake obrade podataka, no time su ispitanici (posjetitelji geoparka) bili
ogranieni u davanju odgovora, tj. svojih miljenja i kritika na zadanu temu. Kao najvei
problem prilikom provedbe istraivanja lokalne zajednice pokazala se je dostupnost ispitanika
i jezina barijera. Istraivanje lokalne zajednice, koje je provedeno putem intervjua i upitnika
sa otvorenim pitanjima, je uglavnom bilo kvalitativno to ispitivanje ini manje pouzdanim.

128

Statistika muzeja

117

9. ZAKLJUAK
Meuodnos ovjeka i njegove okoline postaje jedno od kljunih pitanja za daljnji razvoj
ovjeanstva i njegove aktivnosti na Zemlji. Sve vie se javlja potreba zatite prirode i tenja
za usklaenim, odrivim razvojem, kojim prirodni ekosustavi ne bi bili dovedeni na rub
uruavanja, a s druge strane ovjek bi istodobno i dalje obavljao svoje djelatnosti u prostoru,
ali s pojaanim senzibilitetom prema prirodnoj sredini, dio koje je i sam. irenje masovnog
turizma, prekobrojni posjeti i ugroavanje nekih prirodnih lokaliteta nuno potiu razmiljanja
o organiziranom nainu prihvata turista, kako bi se stvorili preduvjeti zatite turistikih
podruja. Javlja se potreba za odrivom alternativom masovnog turizma koja uivajui u
prirodi ujedno titi prirodu kao ivi organizam s ciljem ekoloke ravnotee globalnih
razmjera. Sve veim poveanjem svijesti o sukobu izmeu zatite i ekspanzije turizma,
oigledno je da nositelji turistikih politika moraju preusmjeriti svoju panju s ekolokog
planiranja radi turizma na zatitu prirode od turizma, ak i pod cijenu smanjenja broja turista
ili naina turistikog koritenja.
Geologija i krajobrazne ljepote su duboko utjecali na drutva, civilizacije i kulturnu
raznolikost naeg planeta. Iako Konvencija svjetske batine prepoznaje geoloka mjesta
univerzalne vrijednosti ne postoji sustav meunarodnog priznanja geoloke batine mjesta
nacionalnog ili regionalnog znaaja. Inicijativa UNESCO-a o podravanju programa
geoparkova se javila kao rezultat na tenje brojnih zemalja za meunarodnim okvirom zatite
i poveavanja vrijednost Zemljine batine.
U turistikoj literaturi se sve ee javlja pojam geoturizma kojim se eli ouvati unikatnost
turistike destinacije i njegov znaaj je znatno evoluirao nakon osnivanja svjetske mree
geoparkova 2004. godine pa do danas. Geoturizam kao 'industrija u rastu' se smatra vanom
granom turizma koja bi svojevrsno mogla biti potporanj viziji i pretpostavci za budunost
razvijanja turizma pogotovo u manje razvijenim zemljama i ruralnim prostorima gdje se
promovira u funkciji upravljanja zatienim prostorima i zatite okoline i odrivog razvoja
zajednice. Iako zatiena podruja, izazivaju veliko zanimanje turista, ipak se u njihov razvoj
nedovoljno ulae, jer prevladava miljenje da je turizam u zatienim podrujima tetna
pojava. Ali, ako se turizam razvija racionalno i kontrolirano tj. u znanstveno postavljenim
granicama, on prestaje biti u sukobu s nastojanjima da se zatiti priroda.

118

Duhovno-moralni razvoj ovjeka je zaostao sa razvojem tehnolokih moi i mogunosti.

Manjak etine svijesti, ali i ekoloke je problem dananjeg svijeta. Stoga se upuuje na
nunost ostvarivanja 'odrivog razvoja' odnosno novog koncepta razvoja koji je nastao kao
odgovor na izazove koje uzrokuju mnoge negativnosti postojeeg tipa razvoja i koji bi trebao
postati dominantna odrednica prilikom odreivanja strategija razvoja. S njim se na budunost
zatite okolia gleda drugaije i u znatno irem kontekstu nego ranije. Principi odrivog
razvoja zatienih podruja daju prednost ciljevima usmjerenima na zatitu okolia, no
ekonomski i drutveni ciljevi takoer igraju vanu ulogu u razvoju.
Geoturizam nikad nee preobraziti turistiku industriju niti on moe biti savren model za
svaku priliku, no stalnom edukacijom i poveavanjem svijesti lokalne zajednice o
vrijednostima i kojima su okrueni i njihove ukljuenosti u razvoj, zajednici se daje vie
motiva da preuzmu odgovornost za razvoj svoje destinacije jer jednom izgubljene vrijednosti
se ne mogu vratiti niti kupiti na klasinom tritu.

119

SAETAK
Pojam geoturizma je dan danas jo nedovoljno neistraen to se ponajvie ogleda u injenici
da ne postoji ope prihvaena definicija geoturizma, dok su utjecaji geoturizma jo
nedovoljno razumljivi te je prijeko potrebna odgovarajua interpretacija da bi on bio ope
prihvaen. Potencijal gospodarske i kulturoloke eksploatacije ovog tipa turizma je vaan jer
stimulira lokalan ekonomski razvoj i predstavlja vaan izvor dohotka za lokalnu zajednicu.
Geoparkovi kao inovacija za zatitu prirodne i geoloke batine igraju vanu ulogu u razvoju
geoturizma te stimuliraju socio-ekonomske aktivnosti, odrivi razvoja te promociju kulturnog
i regionalne batine ruralnih podruja privlaenjem sve veeg broja posjetitelja.
Rad se fokusira na ulogu geoparkova i geoturizma u lokalnom razvoju te na inovativne
strategije geoparkova u razvijanju geoturizma. Podaci su prikupljeni pregledom dostupne
strune literature i putem anketnog istraivanja posjetitelja Prirodoslovnog muzeja na otoku
Lesvosu, kao i dijela lokalne zajednice.

SUMMARY

The concept of geotourism is still unexplored which is the most visible in the fact that there is
no universally accepted definition of geotourism, while the impacts of geotourism are still
insufficiently understood and there is a need for clarity to be widely accepted and appreciated.
The potential of economic and cultural exploitation of this type of tourism is important
because it stimulates local economic development and represents an important source of
income for the local community. Geoparks, as an innovation for the protection of natural and
geological heritages, play an important role in the development of geotourism generating new
economic activities, sustainable development and promotion of cultural and regional heritage
of rural areas by attracting increasing numbers of visitors.
This paper focuses on the role of geoparks and geotourism in rural economic development, as
on the inovative approaches and strategies implemented in geotourism dvelopment. The data
were collected through a literature review, and the responses from the questionnaires
delivered to visitors of Natural History Museum of the Lesvos Petrified Forest and to some
part od local community.

120

LITERATURA
1. Alfier D., Zatita prirode u razvoju turizma, Nebo, Zagreb, 2010.
2. Alfier, D., Potreba novih orijentacija u dugoronom razvoju naeg turizma, Fakultet za
turizam i vanjsku trgovinu, Zbornik radova, Knjiga III, Dubrovnik, 1981.
3. Alfier, D., Turizam izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994.
4. Antunac, I., Selektivne vrste turizma, TURIZAM, br. 4, 1991.
5. Bilen, M., Turizam i okoli, Zagreb, 2011.
6. Broura 'Natural Histroy Museum of the Lesvos Petrified Forest', 2000/2006.
7. rnjar M., Ekonomika i politika zatite okolia, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka,
2002.
8. European Geoparks Magazine, br. 2 (2005.) i br.6 (2009.)
9. Duli, A., Petri L., Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001
10. Farsani N. T., Coelho C., Costa C. and Neto de Carvalho C., Geoparks and
Geotourism: new approaches to sustainability for the 21st century, Universal
Publishers, 2012.
11. Farsani, N. T., Coelho, C. and Costa, C., Geotourism and geoparks as novel strategies
for socio-economic development in rural areas. International Journal of Tourism
Research 13, str. 6881.
12. Farsani et al.; Geoparks as Art Museums for Geotourists, Revista turismo &
Desenvolvimento, br. 13, 2010.
13. Gei, S., Organizacija i politika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2007.
14. Gei, S., Management selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2011.
15. Gei, S.; Turizam i kulturno-civilizacijsko nasljee, Veleuilite u Splitu, 2002., str.
20.
16. Hose, T.A., Geotourism in Almeria Province, southeast Spain, Tourism Vol. 55, br. 3,
2007. str. 259-276.
17. Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno-znanstvena edicija Instituta za turizam, Zagreb,
2006.
18. Jadrei, V.; Selektivni turizam pouzdano sredstvo za revitalizaciju prostornoekoloke i kulturne batine Hrvatske, TURIZAM, br. 2, 1991.
19. Jurkovi I.; Odrivi turizam, Ugostiteljstvo i turizam-Struna revija za turizam, No. 1,
2012.
20. Kobai A., Lutanja i dileme u naem turizmu, Veleuilite u Dubrovniku, 2004.
121

21. Luki, A. Ruralni turizam - imbenik integralnog razvitka ruralnog prostora Hrvatske :
od mate do stvarnosti, Geografski horizont, 2000.
22. Lukovi T., Selektivni turizam, hir ili znanstveno istraivaka potreba, Acta Turistica
Nova, Vol 2 No.1, 2008.
23. Marjanac T. et al; Involvement of local community in setting up a geopark Proceedings of the 8th European Geoparks Conference -New Challenges with
Geotourism , Printmor Impressores Lda., 2009.
24. Newsome D., Dowling R. K., Geotourism: Sustainability, impacts and management,
Elsevier Butterworth-Heinemann, 2006.
25. Newsome D., Dowling R. K., Geotourism: The tourism of Geology and Landscape,
Goodfellow Publishers Ltd., Oxford, 2010.
26. Newsome D., Dowling R. K., Global Geotourism Perspectives, Goodfellow Publishers
Ltd, Oxford, 2010.
27. Ngwira M.P., Geotourism research report, The Royal Agriculture College,
Gloucestershire, 2011.
28. Nikoli, S.; Turizam u zatienim prirodnim dobrima
29. Pani- Kombol T., Selektivni turizam, TMCP Sagena, Matulji, 2000
30. TOMAS 2010, Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, 2011.
31. Vidakovi, P.; Nacionalni parkovi i turizam, Institut za turizam, Zagreb, 1989
32. Vukoni, B., Turizam i razvoj, kolska knjiga, Zgareb, 1987.
33. Zouros, N; EGN: Geological Heritage Protection And Local Development - A Tool
For Geotourism Development in Europe. 4th European Geoparks Meeting
Proceedings Volume, 2006., str. 15-24.
34. Zouros, N., Martini, G.; Proceedings of the 2nd International Symposium of Natural
Monuments and Geological Heritage. Natural History Museum of the Lesvos Petri
ed Forest, Greece, 2003, str. 1721.

122

WEB IZVORI:

1. www.papukgeopark.com/
2. www.lesvosmuseum.gr
3. http://www.unesco.org/
4. http://www.earthwords.fsnet.co.uk
5.

http://en.wikipedia.org/

6. http://www.geotourismfund.com/
7. http://travel.nationalgeographic.com/
8. http://www.hrvatski-farmer.hr
9. http://www.dzzp.hr
10. http://www.kec.hr/
11. http://www.europeangeoparks.org/
12. http://www.petrifiedforest.gr/
13. http://www.kvarner.hr/docs/kvarner2011HR/documents/8/1.0/Original.pd
14. http://www.zastita-prirode.hr/
15. http://www.zastitaokolisa.org/
16. 1http://www.dgt.uns.ac.rs/download/uzp_skripta1.pdf
17. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288893.html
18. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=232
19. http://www.azo.hr/ONama01
20. http://www.eol.hr
21. http://en.globalgeopark.org/

123

POPIS GRAFIKONA:

Graf 1: Broj posjetitelja geoparka prema zemlji podrijetla

108.

Graf 2: Planirana duina boravka turista na otoku Lesvosu

109.

Graf 3: Izvori informiranja o Prirodoslovnom muzeju okamenjene ume i geoparku

110.

Graf 4: Glavni motivi dolaska turista na otok Lesvos

110.

Graf 5: Dnevna potronja turista u Sigriju, Lesvos

111.

Graf 6: Stupanj zadovoljstva ispitanih posjetitelja ponuenim sadrajima

u muzeju i geoparku

112.

POPIS TABLICA:
Tablica 1. Nain koritenja zemljita na otoku Lesvosu

89.

Tablica 2. Rezultati ispitivanja lokalne zajednice u Sigriju

113.

Tablica 3. Broj posjetitelja Parka prirode Papuk za razdoblje 2004.-2009. godine

114.

POPIS SLIKA:

Slika 1. Svjetska distribucija geoparkova

60.

Slika 2. Primjerci suvenira iz geoparka Papuk

73.

Slika 3. Logotipi GGN-a i EGN-a

76.

Slika 4. Logotipi geoparkova: Naturtejo i Arouca (Portugal), Unzen (Japan)

i Marble Caves (Irska)

76.

Slika 5. Mapa Lesvosa sa zatienim podrujem geoparka 'Petrified Forest' (zapad)

te NATURA 2000 zatienim podrujima

90.

Slika 6. Primjeri okamenjenih stabala u geoparku Lesvos Petrified Forest

91.

Slika 7. Primjer edukacijskih aktivnosti u geoparku na Lesvosu

92.

Slika 8. Geografski poloaj i granice geoparka Papuk

96.

124