Pedagoško-Psihološko I Didaktičko-Metodička Izobrazba

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI
PROGRAM PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO I DIDAKTIČKO -

METODIČKOG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. POTREBE ....................................................................................................................... 1
1.3.1. VAŽNOST PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA ................................................................... 5

2. OPĆI DIO ............................................................................................................................. 6
2.1. NAZIV PROGRAMA ..................................................................................................... 6
2.2. NOSITELJ PROGRAMA ............................................................................................... 6
2.3. TRAJANJE PROGRAMA .............................................................................................. 6
2.4. IZVEDBA PROGRAMA ................................................................................................ 6
2.5. UVJETI UPISA ............................................................................................................... 6
2.6. MOGUĆNOSTI PRELASKA IZ JEDNOG U DRUGI MODUL .................................. 7
2.7. OSPOSOBLJENOST ...................................................................................................... 7
3. OPIS PROVEDBE OBRAZOVANJA ............................................................................... 7
3.1. MODUL A ....................................................................................................................... 7
3.1.1. IZVEDBENI PLAN NASTAVE ........................................................................................ 11

3.2. MODUL B ..................................................................................................................... 12
3.2.1. IZVEDBENI PLAN NASTAVE ......................................................................................... 15

4. PROGRAMI KOLEGIJA ................................................................................................. 17
5. POPIS KOLEGIJA I NOSITELJA KOLEGIJA ............................................................ 67

1. UVOD
1.1. POTREBE
Na fakultetima i sveučilišnim odjelima koji školuju buduće nastavnike sveučilišni se

nastavnici biraju među budućim asistentima koji već imaju i pedagošku naobrazbu. Na
ostalim fakultetima, na kojima studenti ne stječu i pedagošku naobrazbu, u nastavu ulaze
mladi ljudi koji nisu osposobljeni za taj vrlo složen i zahtjevan posao u kojem se traže znanja
iz područja pedagogije, psihologije, didaktike i metodike, a koja nemaju gdje steći. Kako su
navedena znanja nužna za rad i u osnovnoj te u srednjoj školi (čl. 105 i čl. 115 Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi), nelogično je da se vrhunske znanstvene
spoznaje na fakultetima prenose bez znanstvenoga uporišta koji proces učenja čini
djelotvornijim. Kako do sada nije postojala organizirana pedagoška izobrazba sveučilišnih
nastavnika, nužno je koncepcijski riješiti pitanje pedagoške izobrazbe budućih sveučilišnih
profesora.
Nadalje, postoji stalna potreba za sustavom naknadne pedagoške izobrazbe svih onih
stručnjaka različitih profila koji nakon više godina provedenih u praksi svoje struke žele
prijeći u sustav odgoja i obrazovanja. Takvi su kadrovi posebno vrijedni osnovnim i srednjim
školama jer osim stručnoga znanja raspolažu i bogatim praktičnim iskustvom što odgojno-
obrazovni proces čini primjerenijim potrebama gospodarstva.
Slijedom navedenoga, Učiteljski fakultet u Osijeku organizira pedagoško-psihološko-
didaktičko-metodičku izobrazbu koja će u prvoj etapi programa biti provedena s asistentima i
znanstvenim novacima sa sastavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera. U drugoj etapi izobrazbe
u rad će biti uključeni i nastavnici uposleni u sustavu osnovnoga i srednjega školstva koji
nemaju položenu pedagošku skupinu predmeta (prema čl. 105 i čl. 115 Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi).
1
1.2. POSTOJEĆA RJEŠENJA
Programi kojima se omogućuje pedagoško-psihološko-didaktičko-metodička

izobrazba postoje diljem svijeta što ukazuje na važnost te vrste izobrazbe. Učiteljski fakultet u
Osijeku razmotrio je postojeća rješenja i analizirao iskustva drugih sredina. U ovom radu
moguće je ukratko prikazati samo dio rješenja koja postoje kod nas i u svijetu.
Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu raniji Centar za pedagoško osposobljavanje i istraživanje
preimenovan je u Odsjek za obrazovne studije koji je namijenjen svim profesorskim
smjerovima na nastavničkim fakultetima i umjetničkim akademijama Sveučilišta u Zagrebu.
Program se provodi u okviru diplomskoga studija (4. i 5. godina) i čini 20% cjelokupnog
petogodišnjeg studija ili 60 ECTS bodova.
Na Pedagoškom fakultetu u Mariboru postoji Program za stjecanje pedagoške i pedagoško-
andragoške izobrazbe namijenjen fakultetski obrazovanim pojedincima koji rade u
strukovnim školama, a traje 375 sati.
Na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani postoji Odjel za temeljni pedagoški studij koji je
namijenjen svim studentima koji se pripremaju za buduće učitelje i profesore. Program sadrži
izabrana poglavlja iz filozofije, sociologije odgoja, teorije odgoja, pedagoške i razvojne
psihologije, didaktike i pedagoške metodologije te produbljivanje znanja stranoga jezika.
Na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani postoji Pedagoški centar (PEC) koji se prija svega
bavi pedagoškim osposobljavanjem vlastitih profesora i izvanjskih suradnika za kvalitetno
izvođenje nastave. Jedan je od zahtjeva da svi asistenti moraju prije izbora u zvanje docenta
proći pedagošku izobrazbu od najmanje 24 sata koju organizira ili Pedagoški centar
Ekonomskoga fakulteta ili Centar za pedagoško obrazovanje Filozofskoga fakulteta ili
Andragoški centar Slovenije.
Na Sveučilištu Bristol (Velika Britanija) postoji institucija pod nazivom The Graduate School
of Education koja obrazuje učitelje na dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini za
sve razine školovanja.
Studij je otvoren i za redovite i za izvanredne studente. Za redovite studente studij traje 50
tjedana, a za izvanredne studente studij traje nekoliko godina (ovisno o individualnim
mogućnostima, ali ne duže od pet godina). Važno je napomenuti da je cijeli proces tako
organiziran da promiče učinkovito učenje, bilo da se to odnosi na sam način rada sa
studentima bilo da se odnosi na osobe s kojima dolaze u kontakt kroz multidisciplinarna
istraživanja ili razvojne aktivnosti kojima se bave.
2
Na Sveučilištu Graz (Austrija) izobrazba nastavnika za srednje škole odvija se na više
fakulteta. Na Fakultetu prirodnih znanosti školuju se nastavnici fizike, matematike, biologije,
kemije i geografije. Studij traje pet godina, a pedagoška se izobrazba odvija i na
preddiplomskom i na diplomskom studiju, a čini 60 ECTS bodova od ukupno 300 ECTS
bodova koliko nosi cijeli studij. Pedagoška se izobrazba većim dijelom odnosi na metodiku
dotičnoga predmeta (Fachdidaktik), što donosi 40 ECTS bodova, a 20 se bodova odnosi na
pedagošku izobrazbu i školsku praksu. Metodička je izobrazba različito strukturirana.
Didaktičko-metodičko izobrazba povezana je sa stručno-znanstvenom na matičnom fakultetu,
a pedagoška izobrazba i školska praksa u suradnji s Institutom za školsku pedagogiju.
Na Sveučilištu Stanford (SAD) postoji Stanford Teacher Education Program (STEP) koji
posebno naglašava povezanost teorije i prakse u obrazovanju učitelja. Zato postoje posebne
škole s kojima Sveučilište ima suradnju i u kojima studenti imaju priliku teorijska znanja
povezati s praktičnim iskustvima.
Na Sveučilištu Helsinki (Finska) od 2001. djeluje Centar za istraživanje i razvoj visokoga
obrazovanja čija je zadataća promicanje spoznaja o sveučilišnoj pedagogiji, provođenje
istraživanja u visokom obrazovanju, razvoj poučavanja utemeljenoga na istraživanju,
organizaciji pedagoških tečajeva za sveučilišne nastavnike. Tečajevi za sveučilišne nastavnike
koji nemaju pedagoško obrazovanje održavaju se u jednom semestru jednom ili dva puta
mjesečno, a traju od 9 do 16 sati. Nose 10 bodova, a odgovaraju trajanju od oko 260 sati
sveučilišne nastave. Obvezno je sudjelovanje na cjelodnevnim tečajevima gdje se primjenjuju
različite suvremene metode i postupci. Između pojedinih tečajeva sudionici rade samostalno i
u skupinama izvršavajući zadatke Programa.
3
1.3. KONCEPCIJA ODSJEKA ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE
UČITELJSKOGA FAKULTETA
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku značajan je čimbenik razvoja istočne

Hrvatske. Ono stvara i prenosi znanja koja su važna za gospodarsku i društvenu dobrobit na
regionalnoj, nacionalnoj, a i globalnoj razini. Sveučilište potiče inovacije, razvija kritička razmišljanja
i tolerantnost u društvu.
Jedna od odrednica strategije razvoja osječkoga Sveučilišta je i osiguravanje mogućnosti cjeloživotnog
obrazovanja, dajući time i doprinos aktivnostima u cilju osiguranja i unaprjeđivanja kvalitete nastave.
Sveučilište prati neprekidni stručni razvoj sveučiišnih nastavnika, ali ustrojava i nove oblike
formalnog obrazovanja unutar programa koji mogu pružiti dodatna znanja i kompetencije.
Upravo jedna od takovih mogućnosti nudi se kroz Program pedagoško-psihološke i didaktičko-
metodičke izobrazbe koji se provodi na Odsjeku za cjeloživotno obrazovanje Učiteljskoga fakulteta u
Osijeku.
Osnovna ideja funkcioniranja ovoga Odsjeka jest fleksibilna ponuda sadržaja programa prema
profilima polaznika i njihovim potrebama.
To znači da se postojeći okvirni programi stručnoga usavršavanja pedagoško-psihološke i didaktičko-
metodičke izobrazbe u okviru koncepta cjeloživotnoga obrazovanja Učiteljskog fakulteta u Osijeku
mogu izvoditi različito u odnosu na potrebe i mogućnosti pojedine grupacije polaznika.
Odsjek za cjeloživotno obrazovanje Učiteljskoga fakulteta u Osijeku ima cilj pedagoško-
psihološko- didaktčko-metodičku izobrazbu sveučilišnih, srednjoškolskih i osnovnoškolskih
nastavnika te provođenje programa za stjecanje potrebnih pedagoško-psihološko-didaktčko-
metodičkih kompetencija djelatnicima u sustavu osnovnoga i srednjega školstva. Studij se
organizira kao redoviti za studente sveučilišta koji žele steći nastavničke kompetencije ili kao
dopunski nakon završenog studija. U prvom slučaju studij se organizira kao dio diplomskoga
studija, a nositelji su fakulteti i sveučilišni odjeli koji školuju buduće nastavnike pojedinih
predmeta (kao što su primjerice fizika, kemija, matematika, informatika, glazbena i likovna
kultura). U drugom slučaju studij se organizira u obliku izobrazbe u trajanju od dva semestra
u nastavi i kao učenje na daljinu posredstvom interneta.
Cilj je Odsjeka za cjeloživotno obrazovanje Učiteljskoga fakulteta u Osijeku i pedagoška
izobraza sveučilišnih nastavnika koji nemaju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku
naobrazbu. Stoga se organizira poseban modul koji trebaju završiti svi asistenti na osječkom
Sveučilištu, a koji u svom dodiplomskom obrazovanju nisu imali pedagoško obrazovanje. Pri
izboru u zvanje docenta jedan od uvjeta treba biti i pedagoško-psihološka naobrazba.
4
Također, Odsjek za cjeloživotno obrazovanje navodi među svojim ciljevima izdavanje licenci
učiteljima i profesorima osnovnih i srednjih škola, a u skladu sa Zakonom o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
1.3.1. VAŽNOST PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA
Posao svakoga poučavatelja jest omogućavanje razvoja kompetencija studenta.

Neupitna su pri tome nastavnikova temeljna stručna znanja, no upitno je kako uspješno voditi
proces poučavanja i poticanja učenja.
Umijeća uspješnog poučavanja posebna su znanja koja je uvijek bilo nužno savladati.
Dodatno, danas, s promijenjenim obrazovnim procesom, više nije dovoljno tek sučeljavanje
studenta s novim sadržajem, već glavnom zadaćom postaje pedagoško-psihološka i
didaktičko-metodička osposobljenost.
Novo obrazovno okružje smješteno je dijelom u postojeći pedagoško-psihološko-didaktički
korpus a dijelom u novi prostor informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Uspješno
poučavanje u takvom okružju omogućuje se savladavanjem dijelova sustava za upravljanje
učenjem i znanjem.
Sustavi upravljanja učenjem i znanjem (knowlege and learning management systems)

oslanjaju se na minimalno tri različita ali nužna aspekta učenja i znanja a to su:
 Sustav upravljana sadržajem učenja (learning content management system)

 Sustav upravljanja nastavnim procesima (course management) i
 Sustav upravljanja korisničkim ovlastima (user rights management)
Implementacijom informacija koje daje pedagoški modul postiže se razvoj procedura unutar
kvalitetnog vođenja nastavnog procesa.
Područje ovoga modula vjerojatno je najizloženije predvidivim promjenama tehnološkog
razvoja, pa stoga obuhvaćena znanja moraju osigurati veliku fleksibilnost i biti laka za
prilagodbu i upravljanje.
5
2. OPĆI DIO
2.1. NAZIV PROGRAMA
Program nosi naziv Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje.
2.2. NOSITELJ PROGRAMA
Nositelj Programa je Sveučilište Jospia Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u

Osijeku.
2.3. TRAJANJE PROGRAMA
Trajanje studija iznosi 20% od ukupnoga petogodišnjega trajanja nastavničkoga studija, tj.
Program nosi 60 ECTS bodova.
2.4. IZVEDBA PROGRAMA
Program će se izvoditi prema dvama modulima: MODUL A i MODUL B. Modul A je

namjenjen pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkoj izobrazbi djelatnika osnovnih i
srednjih škola, a modul B namjenjen je pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkoj
izobrazbi asistenata i drugih djelatnika fakulteta i drugih sastavnica Sveučilišta J. J.
Strossmayera u Osijeku.
2.5. UVJETI UPISA
Za upis na modul A nužno je da je pristupnik diplomirao na sveučilišnom ili stručnom studiju.

Odluke o uvjetima za upis u modul B izobrazbe donose se u dogovoru s matičnim fakultetima
/ umjetničkim akademijama sastavnicama Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, a osnovni
je kriterij završetak diplomskog stručnog ili sveučilišnog studija.
6
2.6. MOGUĆNOSTI PRELASKA IZ JEDNOG U DRUGI MODUL
Prijelaz iz jednog u drugi modul nije moguć.
2.7. OSPOSOBLJENOST
Nakon završene izobrazbe i izvršenih obveza polaznici dobivaju potvrdu o osposobljenosti iz

programa pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja.
3. OPIS PROVEDBE OBRAZOVANJA
3.1. MODUL A
Modul A ponajprije je usmjeren na pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu

djelatnika osnovnoga i srednjega školstva koji u prethodnom školovanju nisu imali kolegije iz
pedagoške i psihološke skupine predmeta.
Zadatci su modula A budućim učiteljima (nastavnicima, profesorima):
- osvijestiti potrebu cjeloživotnoga obrazovanja
- razviti sposobnost kritičkoga razmatranja i vrjednovanja aktivnosti učenja
- razviti temeljne kompetencije iz polja psihologije, pedagogije, didaktike i metodike
- upoznati najznačajnije teorije, koncepte i dimenzije odgoja i obrazovanja
- osvijestiti ciljeve koji označuju ishode odgoja i obrazovanja
- razviti komunikacijske vještine
- razviti svijest o etičnosti poziva
- razvijati kulturnu svijest i izražavanje
- poticati i osposobljavati za samoorganizirano učenje.
Nakon uspješno završenoga programa Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe

polaznik će steći sljedeće opće i specifične kompetencije:
7
Opće kompetencije:
- demonstrirati opću razinu znanja i razumijevanja te sposobnost analiziranja,

sintetiziranja i vrednovanja u području pedagoške, psihološke i didaktičke teorije i
prakse;
- pokazati vještinu upravljanja informacijama iz različitih izvora primjenom
odgovarajućih resursa za učenje (tekstova i informacijskih i komunikacijskih
tehnologija) utemeljenu na poznavanju naprednijih dostignuća u području pedagogije,
psihologije i didaktike;
- imati sposobnost učenja rješavanjem problema u novim i nepoznatim situacijama u
okviru širega (multidisciplinarnog i multikulturalnog) konteksta u profesionalnom
polju rada u kulturi škole;
- pokazati sposobnost konstruktivnog rješavanja problema u razrednom i školskom
okruženju i odlučivanja u okviru svoje profesionalne i etičke uloge;
- razlikovati i razumjeti pojedine modele alternativnih škola i biti otvoreni za pluralnost
različitih pedagoških koncepcija u radu;
- kritički razumijevati osobne vrijednosti, predrasude i utjecaje na kulturu škole i
razredne procese, uključujući identifikaciju činitelja suvremene nastave kao što su
strategije, stilovi učenja, disciplina i stilovi vođenja razreda;
- surađivati sa sustručnjacima, roditeljima i zajednicom u profesionalnom radu i
sudjelovati u planiranju, provedbi i evaluaciji programa za učenike s posebnim
potrebama;
- ovladati suvremenim pedagoškim spoznajama u oblikovanju ozračja demokratske
škole i/ili odgoja za demokraciju te usmjeriti sadržaj na aktivan položaj učenika u
nastavi; preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na postignuće učenika;
- ovladati temeljnim znanjima o osnovnim pojmovima multimedijske didaktike
(značenje suvremenog medija, odgoj, nastavna komunikacija i manipulacija, e-
učenje) te znati kritički analizirati suvremeno medijsko okruženje;
- ovladati različitim oblicima rada u nastavi i izvan nje (npr. terenska nastava, projekti i
radionice za učenike, roditelje i nastavnike...);
- razumjeti etape razvoja pojedinca te veze između intelektualnoga razvoja, osobnosti i
procesa odgoja i obrazovanja;
8
- poznavati i razumjeti temeljne procese vezane uz pamćenje, važnije modele učenja te
njihovu primjenu u obrazovnim sustavima;
- poznavati specifičnosti rada s učenicima s teškoćama u učenju, poremećajim u
ponašanju i s učenicima s posebnim potrebama;
- razumijevanje društvenog i kulturnog konteksta obrazovanja i odgojno-obrazovne
institucije, poznavati i razumijeti sve funkcionalne činitelje odgoja, suodgojitelje izvan
škole (slobodno vrijeme, vršnjaci, mediji...) koji utječu na etos škole (nasilje u školi,
ovisnosti, poremećaji u ponašanju...)
- analizirati i razumjeti različite činitelje motiviranoga ponašanja i razumijevanje
prirode motivacije kroz perspektivu različitih motivacijskih teorija, razlikovati
različite činitelje školskoga (ne)uspjeha te pripremati i realizirati strategije za
poboljšanje motivacije u razredu;
- poznavanje strategija, metoda i tehnika poučavanja, identificirati, pripremati i
realizirati odgovarajuće metode poučavanja, konstrukcije testova, „mjerenja“ i
evaluacije znanja;
- razumjeti osnovne teorijske pristupe kurikulumu i kurikulumskim konceptima u
Europi i u svijetu te pratiti i procjenjivati obrazovne i kurikulumske politike Republike
Hrvatske u kontekstu obrazovnih i kurikulumskih promjena u Europi i u svijetu
(NOK, HKO);
- poticati izgradnju učeće organizacije na humanstičkim principima i iskazivati
sposobnost inventivnosti, fleksibilnosti, timskog rada, kreativnosti i kritičnosti.
Specifične kompetencije:
- analizirati i kritički promišljati o otvorenom kurikulumu nastavnog predmeta te ga

implementirati u odgojno-obrazovnoj praksi;
- prepoznati i opisati standardne metodologije planiranja predmetnog kurikuluma,
uvjeta implementacije i načina vrednovanja;
- razumjeti kroskurikularne i međupredmetne teme te primjeniti sukonstruktivan pristup
kurikulumu (učenici, nastavnici, roditelji, zajednica…);
- unaprjeđivati i razvijati kurikulum nastavnog predmeta zasnovan na potrebama,
aktivnom učenju i ishodima učenja, usmjeren na učenika i njegov cjeloviti razvoj;
9
- opisati etape, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja nastavnog
predmeta;
- razlikovati metodičke sustave i primijeniti ih u razradi ustroja nastavnoga sata te
razlikovati nastavne etape i primijeniti ih u oblikovanju nastavnoga sata;
- razlikovati socijalne oblike rada i primijeniti ih u razradi nastavnoga sata te osmisliti
scenarij nastavnoga sata i izraditi pisanu pripravu primjenjujući cjelokupan metodički
instrumentarij;
- analizirati udžbeničku jedinicu s osobitim obzirom na metodički aspekt;
- izgrađivanje i njegovanje pravilnog govornog i pisanog izraza, opća komunikacijska i
jezična pismenost i primijeniti ih u govornim aktivnostima u nastavi;
- razumjeti povezanost slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te njihovu ulogu u nastavi,
analizirati osobni javni govor na primjeru;
- razumijeti i analizirati menadžment odgojno-obrazovne ustanove i rad na
dokumentaciji te poznavanje i funkcioniranje aktualne legislative
- primijeniti različite oblike dijaloga, usmenoga izlaganja te produktivnih pitanja u
nastavi s ciljem i uspješnoga učenja i poučavanja i aktivnosti učenika;
- raščlaniti i kritički analizirati indikatore kvalitetne vlastite nastave, poučavanja i
učenja; jačanje veze ishoda učenja i vrednovanja postignuća učenika;
- primijeniti sposobnost i vještine refleksije i akcije za unaprijeđivanje vlastite nastave.
10
3.1.1. IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Izvedbeni plan modula A provodi se kroz dva semestra. Sadržaji će se kolegija prilagoditi
interesima i potrebama polaznika.
KOLEGIJI 1. SEMESTAR 2. SEMESTAR
OBVEZNI KOLEGIJI P+S+V ECTS P+S+V ECTS
Pedagogija cjeloživotnoga 2 + 2 + 0 7
obrazovanja
Didaktika 2+2+0 7
Psihologija obrazovanja 2+2+0 7
Metodički pristupi nastavi 2+2+0 7

Jezično-komunikacijske 2+2+0 7
vještine
Etika struke 2+2+0 7
Refleksivna praksa 1+0+2 3 1+0+2 3
IZBORNI KOLEGIJI
Nastavna komunikacija 2+2+0 3
Nastavne strategije 2+2+0 3
Funkcionalni stilovi 2 + 2 + 0 3
hrvatskoga jezika
Konstrukcija testova znanja 2+2+0 3
UKUPNO ECTS BODOVA 30 30
Polaznici biraju dva izborna kolegija u prvom i dva u drugom semestru. Potrebno je steći 60
ECTS bodova. Nakon završene izobrazbe i izvršenih obveza polaznici dobivaju potvrdu o
osposobljenosti iz programa pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja.
11
3.2. MODUL B
Zadatci su pedagoškog osposobljavanja u modulu B su:

- osvijestiti potrebu cjeloživotnoga obrazovanja
- razviti sposobnost kritičkog promišljanja i vrjednovanja aktivnosti učenja
- razviti temeljne kompetencije iz polja psihologije, pedagogije, didaktike i metodike
- upoznati najznačajnije teorije, koncepte i dimenzije odgoja i obrazovanja
- osvijestiti ciljeve koji označuju ishode odgoja i obrazovanja
- razvijati komunikacijske vještine
- razvijati svijest o etičnosti poziva
- razvijati kulturnu svijest i izražavanje
- poticati i osposobljavati za samoorganizirano učenje.
Nakon uspješno završenoga programa Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe

polaznik će steći sljedeće opće i specifične kompetencije:
Opće kompetencije:
- demonstrirati opću razinu znanja i razumijevanja te sposobnost analiziranja,

sintetiziranja i vrednovanja u području pedagoške, psihološke i didaktičke teorije i
prakse;
- pokazati vještinu upravljanja informacijama iz različitih izvora primjenom
odgovarajućih resursa za učenje (tekstova i informacijskih i komunikacijskih
tehnologija) utemeljenu na poznavanju naprednijih dostignuća u području pedagogije,
psihologije i didaktike;
- imati sposobnost učenja rješavanjem problema u novim i nepoznatim situacijama u
okviru širega (multidisciplinarnog i multikulturalnog) konteksta u profesionalnom
polju rada u kulturi visokoškolske ustanove;
- pokazati sposobnost konstruktivnog rješavanja problema u studijskoj skupini na
nastavi i odlučivanja u okviru svoje profesionalne i etičke uloge;
- kritički razumijevati osobne vrijednosti, predrasude i utjecaje na kulturu visokoškolske
ustanove i nastavne procese, uključujući identifikaciju činitelja suvremene nastave kao
što su strategije, stilovi učenja i disciplina;
12
- surađivati sa sustručnjacima i zajednicom u profesionalnom radu, istraživačkim
projektima i sudjelovati u planiranju, provedbi i evaluaciji programa;
- ovladati suvremenim pedagoškim spoznajama u oblikovanju demokratskog ozračja te
usmjeriti sadržaj na aktivan položaj studenta u nastavi;
- ovladati temeljnim znanjima o osnovnim pojmovima multimedijske didaktike
(značenje suvremenog medija, odgoj, nastavna komunikacija i manipulacija, e-
učenje) te znati kritički analizirati suvremeno medijsko okruženje;
- ovladati različitim oblicima rada u nastavi i izvan nje (npr. terenska nastava, projekti i
radionice za studente...);
- razumjeti etape razvoja pojedinca te veze između intelektualnoga razvoja, osobnosti i
procesa odgoja i obrazovanja;
- poznavati i razumjeti temeljne procese vezane uz pamćenje, važnije modele učenja te
njihovu primjenu u obrazovnim sustavima;
- poznavati specifičnosti rada sa studentima s invaliditetom;
- razumijevanje društvenog i kulturnog konteksta obrazovanja i odgojno-obrazovne
institucije, poznavati i razumijeti sve funkcionalne činitelje odgoja;
- analizirati i razumjeti različite činitelje motiviranoga ponašanja i razumijevanje
prirode motivacije kroz perspektivu različitih motivacijskih teorija, razlikovati
različite činitelje (ne)uspjeha te pripremati i realizirati strategije za poboljšanje
motivacije studenta;
- poznavanje strategija, metoda i tehnika poučavanja, identificirati, pripremati i
realizirati odgovarajuće metode poučavanja, konstrukcije testova, „mjerenja“ i
evaluacije znanja;
- razumjeti osnovne teorijske pristupe kurikulumu i kurikulumskim konceptima u
Europi i u svijetu te pratiti i procjenjivati obrazovne i kurikulumske politike Republike
Hrvatske u kontekstu obrazovnih i kurikulumskih promjena u Europi i u svijetu;
- poticati izgradnju učeće organizacije na humanstičkim principima i iskazivati
sposobnost inventivnosti, fleksibilnosti, timskog rada, kreativnosti i kritičnosti.
Specifične kompetencije:
- analizirati i kritički promišljati o otvorenom kurikulumu nastavnog predmeta te ga

implementirati u nastavnoj praksi;
13
- prepoznati i opisati standardne metodologije planiranja predmetnog kurikuluma,
uvjeta implementacije i načina vrednovanja;
- razumjeti kroskurikularne i međupredmetne teme te primjeniti sukonstruktivan pristup
kurikulumu;
- unapređivati i razvijati kurikulum nastavnog predmeta zasnovan na potrebama,
aktivnom učenju i ishodima učenja, usmjeren na studenta;
- opisati etape, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja nastavnog
predmeta;
- razlikovati metodičke sustave i primijeniti ih u razradi ustroja nastavnoga sata te
razlikovati nastavne etape i primijeniti ih u oblikovanju nastavnoga sata;
- razlikovati socijalne oblike rada i primijeniti ih u razradi nastavnoga sata te osmisliti
scenarij nastavnoga sata i izraditi pisanu pripravu primjenjujući cjelokupan metodički
instrumentarij;
- analizirati udžbeničku jedinicu s osobitim obzirom na metodički aspekt;
- izgrađivanje i njegovanje pravilnog govornog i pisanog izraza, opća komunikacijska i
jezična pismenost i primijeniti ih u govornim aktivnostima u nastavi;
- razumjeti povezanost slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te njihovu ulogu u nastavi,
analizirati osobni javni govor na primjeru;
- razumijeti i analizirati menadžment odgojno-obrazovne ustanove i rad na
dokumentaciji te poznavanje i funkcioniranje aktualne legislative
- primijeniti različite oblike dijaloga, usmenoga izlaganja te produktivnih pitanja u
nastavi s ciljem i uspješnoga učenja i poučavanja i aktivnosti studenta;
- raščlaniti i kritički analizirati indikatore kvalitetne vlastite nastave, poučavanja i
učenja; jačanje veze ishoda učenja i vrednovanja postignuća studenta;
- primijeniti sposobnost i vještine refleksije i akcije za unaprijeđivanje vlastite nastave.
14
3.2.1. IZVEDBENI PLAN NASTAVE
Izvedbeni plan modula B ostvaruje se u nekoliko oblika: kao redovita nastava, kao dopisno-
konzultativni tečaj posredstvom interneta, kao individualno-konzultativna nastava i kao
jednodnevni seminari koji se održavaju jednom tjedno. Nastava će se provesti kroz
tromjesečno razdoblje, a po završetku nastave polaznici će moći izvršiti aktivnosti koje se od
njih očekuju na pojedinom kolegiju. Po izvršenju obveza polaznici dobivaju potvrdu o
položenosti programa.
KOLEGIJI
OBVEZNI KOLEGIJI Nastava LDL1 ECTS
Pedagogija cjeloživotnoga obrazovanja 10 8 7
Didaktika 10 8 7
Psihologija obrazovanja 10 8 7
Metodički pristupi visokoškolskoj nastavi 10 8 7

Jezično-komunikacijske vještine 10 8 7
Etika struke 10 8 7
Refleksivna praksa 10 8 6
IZBORNI KOLEGIJI2
Nastavna komunikacija 10 8 6
Nastavne strategije 10 8 6
Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika 10 8 6

Konstrukcija testova znanja 10 8 6
UKUPNO ECTS BODOVA 60
1
LDL, „Long distance learning“, učenje na daljinu.
2
Polaznik bira dva izborna kolegija.
15
Osposobljavanje će se provoditi u obliku predavanja, seminara i vježbi te samostalnim
učenjem na daljinu (LDL). Između susreta sudionici uče samostalno i u skupinama uz stalnu
on-line komunikaciju i kontultacije s predavačem. Sudionici izobrazbe upoznat će se sa
suvremenim pristupom odgojno-obrazovnom procesu, a i sama će nastava biti organizirana
primjenom suvremenih metoda. To znači da će se organizirati radionice, seminari, skupna i
individualno organizirana nastava. U vremenu predviđenom za učenje na daljinu polaznici će,
u skladu sa zahtjevima pojedinoga predmeta, voditi mape, proučavati literaturu, pisati eseje,
stvarati vlastite projekte itd. U dijelu izobrazbe koja će se ostvarivati kroz refleksivnu praksu
predviđeno je da s polaznicima rade mentori s matičnih fakulteta kako bi se najdjelotvornije
spojile pedagoške spoznaje s konkretnim zahtjevima pojedinih fakulteta. Završni projekt u
svakom predmetu treba pokazati praktičnu osposobljenost sudionika.
Tijekom cijeloga procesa izobrazbe polaznici će sudjelovati u formativnoj evaluaciji na kraju
svakog susreta, a njihovi će se prijedlozi i poticaji uvažavati te će se nastava prilagođivati
njihovim interesima i potrebama. Na kraju procesa izobrazbe bit će sa svim sudionicima
provedena anketa kojom će se vrjednovati cijeli proces s ciljem njegova poboljšanja.
Nakon završene izobrazbe i izvršenih obveza polaznici dobivaju potvrdu koja im omogućuje
izvođenje nastave na Sveučilištu.
16
4. PROGRAMI KOLEGIJA
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Učiteljski fakultet u Osijeku
L. Jägera 9, 31000 Osijek
Akademska godina: 2008./09.
PEDAGOGIJA CJELOŽIVOTNOGA OBRAZOVANJA
ECTS bodovi: 7
Nositeljica predmeta: Asistentica:

doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević Maja Brust, asistentica
Broj sobe: 33 Broj sobe: 33
Vrijeme konzultacija: Vrijeme konzultacija:
Telefon: 031 474 658 Telefon: 031 474 658
e-mail: vmlinarevic@ufos.hr e-mail: mbrust@ufos.hr
Web-stranica: Web-stranica:
PREDUVJETI I KORELATIVNOST
17
Očekivane opće i specifične kompetencije studenata pri upisu predmeta
Očekivane opće kompetencije:
 osnovna računalna pismenost
Preduvjeti
Nisu predviđeni
Korelativnost i korespodentnost predmeta

Kolegij Pedagogija cjeloživotnoga obrazovanja korespodentan je i korelativan s predmetima
psihologije, etike i metodike koji dodiruju pitanja odgoja, obrazovanja, nastave, učenja i
poučavanja. Pretpostavka je za primjereno praćenje ostalih obveznih i izbornih kolegija u
kojima se također obrađuju pojedina pedagogijska poglavlja.
CILJEVI, METODE I ISHODI

Opće kompetencije
Ciljevi i zadatci kolegija u funkciji su širenja teorijske i praktične osnove za visokoškolsku
nastavu i znanstveni rad. Studenti će u ovom kolegiju:
a) upoznati vodeće teorije, koncepte i dimenzije odgoja i obrazovanja (uz uvažavanje
povijesnoga gledišta i perspektiva budućega razvoja)
b) osvijestiti potrebu za cjeloživotnim odgojem i obrazovanjem
Opće kompetencije koje će se razvijati u nastavi na kolegiju Pedagogija cjeloživotnoga

obrazovanja (na svim oblicima nastave: p, v i s) jesu:
a) sposobnost samostalnoga i timskoga rada (reflektiranje, propitivanje, rasprava);
b) sposobnost kritičkoga razmatranja i vrjednovanja aktivnosti učenja.
Metode i načini poticanja razvoja općih kompetencija:
 izrada samostalnoga eseja i projekta
 realizacija timskih zadataka te poticanje suradničkoga učenja tijekom realizacije
zadataka u manjoj skupini/timu, vježbanje strategija za timsko učenje kao što su
reflektiranje/promišljanje, propitivanje i rasprave
 vrjednovanje osobnih aktivnosti i aktivnosti drugih.
Način vrjednovanja stečenih općih kompetencija:
 primjena različitih izvora informacija u izradi samostalnih zadataka
 kriterijski obrazac za procjenjivanje određenih aktivnosti izrađen u suradnji sa studentima
 povratna informacija studenata – članova tima.
Specifične kompetencije
Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pedagoške pojmove i aspekte/pretpostavke odgoja.
Poznavati povijesna, tradicijska i suvremena određenja pedagogijske znanosti.
Objasniti glavne značajke fenomena odgoja, strukture odgojnoga procesa, temeljnih odgojnih
područja, općih načela, odgojnih metoda i sredstava.
Kritički analizirati odnose i relacije u okolini s primarnim, sekundarnim, pozitivnim i negativnim
18
utjecajima.
Primijeniti osnovne tehnike intelektualnoga rada pri samostalnom i timskom praktično-
istraživačkom radu
Ovladati spoznajama na kojima će se razviti sposobnosti i umijeća za uspostavljanje humanih
odnosa i uspješniju komunikaciju.
Razvijati senzibilitet prema cjeloživotnom učenju kao osobnoj životnoj orijentaciji.
Ishodi učenja
Nakon završenog kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja očekuje se da će studenti raspolagati sljedećim
znanjima i vještinama:
1. Sažeti i definirati pedagogijsku znanost, njezino utemeljenje i terminologiju i alternativne
pedagoške koncepcije.
2. Obrazložiti i analizirati strukturu i proširenu djelatnost škole i nastave.
3. Opisati kritički analizirati suvremenu pedagošku teoriju i povezati sa školskom praksom
4. samostalno pripremiti i ostvariti pedagošku radionicu
5. definirati i analizirati odgojne probleme u nastavnoj praksi
samostalno izraditi seminar s manjim istraživanjem učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja i
obrazovanja.
Sadržaj predmeta
 Upoznavanje terminoloških i pojmovnih određenja pedagogije

 Svrha, cilj i zadaće odgoja i obrazovanja (prema društvu koje uči)
 Cjeloživotno učenje i obrazovanje učitelja
 Suvremena teorijska ishodišta odgojnoga procesa i njegova struktura
 Cjeloživotno obrazovanje u Bolonjskom procesu
 Europa kao društvo znanja te Hrvatska u njezinu okrilju
 Globalizacija i perspektive budućega razvoja odgoja i obrazovanja
 Kritička analiza pedagogijske stvarnosti
 Ljudski potencijali u obrazovanju
 Upravljanje znanjem u društvu znanja
 Učenje i poučavanje u odgojnoj i obrazovnoj instituciji
 Stilovi učenja
 Nastavne strategije u zajednici koja uči
 Nove informacijske tehnologije u cjeloživotnom učenju
 Slobodno vrijeme mladih u globalnom društvu
 Interkulturalne kompetencije u odgoju i obrazovanju
 Utjecaj medija na društvo
 Analiza ostvarenosti sadržaja u nastavi pedagogije cjeloživotnog obrazovanja
Pristup učenju i poučavanju u predmetu

U predmetu će se poticati aktivan pristup učenju, samostalnost u radu, kritički odnos prema
teorijama, konceptima i dimenzijama odgoja i obrazovanja, prema rezultatima vlastitih uradaka i
uradaka drugih, timski rad i posebice – pristup stjecanju znanja u konkretnim odgojno-obrazovnim
situacijama.
Način izvođenja nastave

Od studenta se očekuje priprema i provedba preuzetih zadataka u skladu s načelima suvremene
19
nastave i posebnim naglaskom na timski, skupni i samostalni rad.
Obveze studenata, praćenje i ocjenjivanje
Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi Školskih sati: 40 ili ECTS: 2

36
Opis aktivnosti i način praćenja/vrjednovanja:
Redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama) te realizacije
tekućih nastavnih obveza. Vrjednuje se redovitost i aktivnost sudjelovanja u nastavi, što ima 5%
udjela u dobivanju konačne ocjene.
Seminarski rad Sati (procjena): 30 ECTS: 1
Priprema seminarskoga rada u timu i prezentacija vlastitoga uratka u okviru seminara. Seminarski
rad izrađuje se prema dokumentu Upute za izradu seminarskoga rada, koji se nalazi na web-
stranici Fakulteta.
Konzultacije su obvezne neposredno po određenju teme seminarskoga rada i prije njegove
prezentacije. Vrjednuje se pisana i usmena prezentacija seminarskoga rada te poticaj na angažman
studenata što zajedno iznosi oko 15% od konačne ocjene.
Samostalni praktično-istraživački rad Sati (procjena): ECTS: 2
7/45
Analiza jednoga teorijskoga, odnosno pedagoškoga praktično-istraživačkoga problema na terenu
– 1 ocjena ili ukupno 10% od konačne ocjene
Završni ispit: usmeni Sati (procjena): 48 ECTS: 2
Kontinuirano i završno vrjednovanje obveza studenata

 Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (p, v i s)
- redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi (predavanjima i
seminarima/radionicama) te realizacija tekućih nastavnih obveza, što iznosi 1
ECTS.
 Seminarski rad
- priprema seminarskoga rada u timu i prezentacija vlastitoga uratka u okviru
seminara – 1 ocjene izvedene na temelju ocjene pisane prezentacije teme
seminarskoga rada (nastavnik) i ocjene usmene prezentacije seminarskoga rada te
poticaja na angažman studenata (studenti i nastavnik) prema evaluacijskom
obrascu. Konzultacije su obvezne neposredno nakon određivanja teme
seminarskoga rada i prije prezentacije seminarskoga rada u trajanju oko 30-45
minuta
 Samostalni teorijsko-praktično-istraživački rad
- analiza jednoga teorijskoga, odnosno pedagoškoga praktično-istraživačkoga
problema na terenu (izrada projekta).
- rad studenta na predmetu vrjednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na
usmenom ispitu. Sve se prethodno navedene obveze studenata ocjenjuju i imaju
određeni postotni udio na dobivanje konačne ocjene.
Studentska povratna informacija i ocjena predmeta

Studenti će po završetku predmeta nastavnika ocjenjivati temeljem ankete propisane od strane
20
Rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Literatura (izvori za učenje)
Obvezna:
1. xxx: Skupina autora (1999), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-
književni zbor.
Obvezna poglavlja:
Pedagogijska znanost i njezina određenja, str. 103.-111.
Svrha i zadaće odgoja i obrazovanja, str. 132.-147.
Temeljne zakonitosti obrazovanja i odgoja, str. 151.-154.
Teleološke zakonitosti obrazovanja i odgoja, str. 155.-156.
Temeljne funkcije škole, str. 259.-263.
Kurikulum i nastavni plan, str. 268.- 273.
Sustav odgoja i obrazovanja, str. 293.-296., 307.-328.
Slobodno vrijeme, str. 353.-362.
Učitelj – temeljni nositelj sustava odgoja i obrazovanja, str. 401.-420.
Sustav cjeloživotnog odgoja i obrazovanja, str. 436.-441.
Praćenje, vrednovanje i prosudba učinkovitosti odgojno-obrazovnog rada, str. 561.-577.
Futurološka pedagogija, str. 597.-582., 588.-592., 594., 596.-605.
Međunarodna polazišta razvoja odgoja i obrazovanja, str. 577.-615.
2. Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.
Obvezna poglavlja:
Intencionalno i funkcionalno učenje, str. 54. -55.
Socijalizacija i odgoj, str. 58.-59.
Uloga odgojne znanosti, str. 81.-83.
Teorija i praksa, str. 153.-158.
3. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb: Educa.
Obvezna poglavlja:
Podjela znanosti o odgoju, str. 17.-24.
Suvremeni zahtjevi pedagogije, str. 261.-270.
4. Henting, H. (1997.). Humana škola. Zagreb: Educa.
Obvezna poglavlja:
Nasilje među mladima, str. 11.-20.
Televizija, str. 26.-33.
Nova kulturološka tehnika, str. 34.-39.
Živjeti s razlikama, str. 218.-221.
Živjeti u zajednici, str. 221.-225.
5. Previšić, V., Šoljan, N.N., Hrvatić, N. (ur.), (2007), Pedagogija: prema cjeloživotnom
obrazovanju i društvu znanja (svezak 1. i 2.), Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo.
Obvezna poglavlja:
Obrazovanje nastavnika za poučavanje temeljeno na kompetencijama, str. 16.-28.
Interkulturalna pedagogija i nove paradigme, str. 41.-58.
Internet, osobna računala i nova obrazovna sredina, str. 159.-173.
Europske integracije i obrazovanje za demokratsko društvo u cjeloživotnoj perspektivi, str. 380.-
395.
6. Uzelac, V., Vujičić, L. (2008), Cjeloživotno učenje za održivi razvoj.Rijeka: Učiteljski

fakultet u Rijeci.
21
Obvezna poglavlja:
Uloga medija u ostvarivanju ciljeva cjeloživotnog učenja za održivi razvoj, str. 83.-95.
Cjeloživotno obrazovanje za međuljudsku koegzistenciju u vremenu globalizacije, str.167.-173.
Cjeloživotno obrazovanje nastavnika i održivi razvoj, str. 301.-307.
Dodatna:
1. Konig-Zedler (2001), Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.
2. Lenzen, D. (2002), Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.
3. Hentig,H. (2008), Što je obrazovanje. Zagreb: Educa.
Napomena: Studenti su obvezni odabrati jedan izvor iz dodatne literature i jedan članak iz
pedagoške periodike.
DODATNE OBAVIJESTI O PREDMETU
Pohađanje nastave
Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30%
nastave (predavanja i seminari). Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke zato jer se
izostanci ne dijele na opravdane i neopravdane.
Napomena: Redovito pohađanje nastave pratit će se evidencijom.

Kašnjenje se na nastavu ne tolerira.
Pismeni radovi
Način predaje radova (na cd-u/ili poslana elektroničkom poštom svi seminarski radovi jedne
studijske skupine);
Na web-stranici Učiteljskoga fakulteta u Osijeku www. ufos.hr navedene su točne upute
studentima za izradu seminarskih radova (opseg, struktura, način obrade teksta, stil pisanja);
Obvezno zadržati preslik svojih radova do izvršenja svih obveza iz predmeta.
Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadaća
Neizvršavanjem predviđenih zadaća studentu se može odrediti zadaća koja u pravilu korelira
složenošću s neizvršenim zadataom.
Kontaktiranje s nastavnicama
Kontaktiranje s nastavnikom u vrijeme održavanja konzultacija i e-poštom.
Informiranje o predmetu
Informiranje o predmetu (tijekom nastave, dodatnim dokumentima, mrežnim stranicama, e-
poštom)
22
DIDAKTIKA
ECTS bodovi: 7
Nositelj predmeta: Asistenti:

Prof. dr. Ladislav Bognar Snježana Dubovicki
Izv. prof. dr. sc. Anđelka Peko Rahaela Varga
Broj sobe: 73 Broj sobe:
Vrijeme konzultacija: srijeda od 9 do 10 sati Vrijeme konzultacija:
Telefon: 031 201 868 Se-mail: dubovickivufos.hr
ladislav.bognar@os.t-com.hr e-mail: rvarga@ufos.hr
Web-stranica: http://ladislav-bognar.net/
23
Preduvjeti
Nisu predviđeni
Korelacija s drugim predmetima
Kolegij Visokoškolska didaktika povezan je sa svim kolegijima koji se bave pitanjima

odgoja, obrazovanja, nastavne komunikacije, učenja i poučavanja. Pretpostavka je za
primjereno praćenje ostalih obveznih i izbornih kolegija u kojima se također obrađuju
pojedina pedagogijska pitanja.
Opće kompetencije
Svrha i zadaće kolegija u funkciji su širenja teorijske i praktične osnove za visokoškolsku nastavu
i znanstveni rad. Studenti će u tom kolegiju:
b) upoznati vodeće teorije odgojno-obrazovnoga procesa
c) osvijestiti potrebu za uspješnom realizacijom odgojno-obrazovnoga procesa na sveučilištu.
Opće kompetencije koje će se razvijati u nastavi na kolegiju Didaktika:

c) sposobnost samostalnoga i timskoga rada
d) sposobnost služenja relevantnim izvorima
e) sudjelovanje u učenju na daljinu uz upotrebu interneta
f) planiranje i pripremanje nastave
g) ispitivanje studenatskih interesa i potreba
h) organizacija i izvođenje različitih socijalnih oblika nastave
i) poticanje studentskoga stvaralaštva u nastavi
j) stvaranje uvjeta za uspješan odgojno-obrazovni proces.
Metode i načini poticanja razvoja općih kompetencija

 izrada samostalnoga eseja
 realizacija timskih zadataka i poticanje suradničkoga učenja tijekom realizacije zadaća
u manjoj skupini/timu
 aktivno sudjelovanje u učenju na daljinu uporabom interneta
 izrada projekta.
Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pojmove komunikacije i osvijestiti nesporazume u
osobnoj komunikaciji.
Poznavati obilježja simetrične nastavne komunikacije.
Objasniti glavne značajke strukture nastavnoga procesa.
Kritički analizirati odnose i relacije u okolini s primarnim, sekundarnim, pozitivnim i
negativnim utjecajima.
24
Primijeniti osnovne tehnike intelektualnoga rada pri samostalnom i timskom praktično-istraživačkom radu.
Ovladati spoznajama na kojima će se razviti sposobnosti i umijeća za uspostavljanje humanih odnosa
i uspješnije komunikacije te osobni utjecaj na podizanje kulturne razine u visokoškolskoj ustanovi.
Sadržaj predmeta:
Didaktika kao grana pedagogije. Odnos pedagogije, didaktike i metodike. Odnos filozofije,
društvenih znanosti i znanosti o čovjeku prema pedagogiji, teorijske orijentacije u didaktici.
Društveni i individualni aspekt cilja i zadataka. Izbor sadržaja i aktivnosti.
Dinamika odgojno-obrazovnoga procesa: Ispitivanje interesa i potreba, programiranje,
planiranje, pripremanje. Organizacija – makro i mikroartikulacija. Izvođenje odgojno-obrazovnoga
procesa. Načela za organizaciju i izvođenje. Sumativna i formativna evaluacija. Praćenje, ocjenjivanje
i vođenje učenika.
Socijalni oblici i strategije: Socijalni oblici za nastavnike (individualni, tandemski, timski).
Socijalni oblici za studente (radionica, skupni, individualni). Strategije odgoja
(egzistencije, socijalizacije, individuacije). Strategije obrazovanja (učenja, doživljaja, vježbanja i stvaranja).
Uvjeti odgojno-obrazovnoga procesa: Prirodna i društvena sredina, ekskurzije, okolina fakulteta,
prostori na fakultetu, učionica. Vizualni mediji, auditivni, audiovizualni, tekstualni, računala.
Autoritarna, demokratska, nasilna i nenasilna komunikacija. Socijalna klima, emocionalna klima.
Odnos teorije i prakse.
teorijama i modelima nastavne komunikacije, prema rezultatima vlastitih uradaka i uradaka drugih,
timski rad i posebice – pristup stjecanju znanja u konkretnim odgojno-obrazovnim situacijama.
Od studenta se očekuje priprema i provedba preuzetih zadaća u skladu s načelima suvremene

nastave i s posebnim naglaskom na timski, skupni i samostalni rad.
Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi Školskih sati: 40 ili 36 ECTS: 2

Osim redovitoga i aktivnoga sudjelovanja u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama)
te ispunjavanja tekućih nastavnih obveza, studenti su obvezni aktivno sudjelovati u učenju
na daljinu uporabom interneta, što ima 10% udjela u konačnoj ocjeni.
Seminarski rad Sati (procjena): 25 ECTS: 1,
25
Priprema samostalnoga seminarskoga rada u timu i prezentacija vlastitoga uratka u okviru seminara.
Seminarski rad izrađuje se prema dokumentu Upute za izradu seminarskoga rada, koji si nalazi na
web- stranicama Fakulteta. Rad čini 10% konačne ocjene.
________________________________________________________________________________________
Mapa Sati (procjena) 25 ECTS: 1
Svaka skupina vodi svoju mapu u kojoj prikazuju svaku temu koja se radi na didaktici i njihov
stvaralački doprinos realizaciji teme. Mapa se može voditi u papirnatom obliku ili kao web-stranica.
Mapa čini 20% ukupne ocjene.
Projekt iz didaktike Sati (procjena): 60 ECTS: 2

Svaki sudionik u dogovorom sa skupinom suradnika bira jedan didaktički problem iz sveučilišne
nastave i treba ga teorijski izučiti konzultirajući odgovarajuće izvore te praktično provesti u
sveučilišnoj nastavi. Rezultati mogu biti prikazani u obliku seminarskoga rada, plakata, prezentacije
ili filma. Projekt čini 20% ocjene.
Kolokvij Sati (procjena): 25 ECTS: 1
Studenti su obvezni pristupiti jednom kolokviju iz didaktike, što iznosi 20 % konačne ocjene.
Kontinuirano i završno vrjednovanje obveza studenata:
U konačnu ocjenu ulazi redovito i aktivno sudjelovanje na nastavi i u učenju na daljinu, izrada
seminarskoga rada, izrada projekta iz didaktike, vođenje mape iz didaktike, polaganja
kolokvija iz didaktike, sudjelovanje na završnom pismenom i po potrebi usmenom ispitu.
Sve se prethodno navedene obveze studenata ocjenjuju i imaju određeni postotni udio u
dobivanju konačne ocjene.
Studentska povratna informacija i evaluacija kolegija

Obvezna literatura:
Bognar,L./Matijević,M. (2005.) Didaktika, Školska knjiga, Zagreb
Kiper,H./Mischke,W. (2008.) Uvod u opću didaktiku, EDUCA, Zagreb
Meyer,H. (2005.) Što je dobra nastava?, EruditA, Zagreb
Dopunska literatura:
Desforges,C. (2001.) Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi, Educa, Zagreb
Didaktičke teorije (1992.) (ured. Gudjons et.al.), Zagreb: Educa.
Marsch, J.C. (1994.), Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.
Marzano, j. R., Pickering, J. D., Pollock, E. J.,(2006) Nastavne strategije, Zagreb: Educa.
Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb
http://ladislav-bognar.net/
http://pedagogija.net/kreativnost/
26
DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
Pohađanje nastave
Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obveze ukoliko je izostao s više od 30%
nastave. Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke jer se oni ne dijele na opravdane i
neopravdane.
Pismeni radovi
Način predaje radova (u pisanom obliku i na cd-u/svi seminarski radovi jedne studijske
skupine);
Na web-stranici Učiteljskoga fakulteta u Osijeku: www.ufos.hr nalaze se točne upute
Obvezno je zadržati preslik svojih radova do izvršenja svih obveza iz predmeta.
Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
Neizvršavanjem predviđenih zadaća studentu koji želi nastaviti studij predmeta može se
odrediti zadaća koja je u pravilu složenija u odnosu na neizvršeni zadatak.
Informiranja o predmetu (tijekom nastave, dodatnim dokumentima, mrežnim stranicama, e-
poštom)
27
PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA
ECTS bodovi: 7
Nositelj predmeta: Asistent:

Doc. dr. sc. Tena Velki mr. sc. Željko Rački
Broj sobe: Broj sobe: 92
Telefon: Telefon:
e-mail: tvelki@ufos.hr e-mail: zracki@yahoo.com
28

Osnovna računalna pismenost (word, excel, powerpoint, internet).
Preduvjeti
Nisu predviđeni.
Korelativnost i korespodentnost predmeta:

Predmet Psihologija obrazovanja predstavlja pregled spoznaja i doprinosa psihologije
pitanjima institucionaliziranoga i strukturiranoga obrazovanja. Na taj način taj je predmet
sukladan predmetima metodike, didaktike i pedagogije.
Opće kompetencije
Studenti će upoznati s predmet Psihologije obrazovanja i praktične primjere implikacija
ljudskih karakteristika učenja, mišljenja, rezoniranja i odlučivanja, inteligencije, pamćenja,
stručnosti, socijalnih odnosa, stresa i motivacije na obrazovne ishode.
Metode i načini poticanja razvoja općih kompetencija
- izrada samostalnoga zadatka (seminarski rad);

- propitivanje i rasprava tijekom nastave;
- vrjednovanje osobne aktivnosti.
Način vrjednovanja stečenih općih kompetencija
- pismena ispitivanja (međuispiti/kolokviji);

- ocjena samostalnoga rada uz samoprocjenu i procjenu od strane drugih studenata na
definiranom obrascu.
29
Ishodi učenja:
Nakon odslušanoga predmeta studenti će moći:
Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pojmove psihologije obrazovanja
Opisati predmet, metode i tehnike istraživanja u psihologiji obrazovanja
Predvidjeti upotrebu različitih metoda i tehnika istraživanja za dobivanje odgovora na različita
pitanja u psihologiji obrazovanja
Navesti uobičajene statističke postupke kojima se koristi za obradu podataka u psihologiji
obrazovanja
Opisati, objasniti i primijeniti spoznaje o procjenjivanju i mjerenju znanja na konstrukciju
mjernih insturmenata te na smanjivanje pogrješaka pri ocjenjivanju
Opisati i objasniti obrasce kognitivnoga rasta i opadanja u odrasloj dobi
Navesti i razlikovati teorije učenja
Opisati i objasniti učenje putem klasičnoga uvjetovanja
Opisati i objasniti učenje putem operantnoga učenja
Opisati i objasniti učenje teorije socijalnoga učenja
Opisati i objasniti procese modeliranja i mentorstva
Opisati i objasniti kognitivne teorije učenja
Predložiti načine organiziranja poučavanja i provjere znanja koji smanjuju strah od ispitivanja
Primijeniti neke djelotvorne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)
Opisati i objasniti utjecaj osobina ličnosti studenata i nastavnika na uspjeh u obrazovnom
procesu
Opisati i objasniti inteligenciju i razlikovati stupnjeve inteligencije obrazovne implikacije tih
stupnjeva
Opisati i objasniti teorije motivacije
Primijeniti neke tehnike povećanja motivacije
Opisati i objasniti proces odlučivanja i rezoniranja
Opisati i objasniti ciklus rješavanja problema
Opisati i objasniti stručnost
Opisati i objasniti kreativnost, konformizam i nekonformizam
Prepoznati i objasniti frustraciju, anksioznost i stres induciran zahtjevima nastavničkoga posla
Primijeniti neke tehnike ovladavanja stresom
Sadržaj predmeta
Uvodno o psihologiji obrazovanja (povijesni pregled i sadašnja perspektiva)
Metode i tehnike istraživanja u psihologiji obrazovanja
Statistički postupci analiziranja podataka u psihologiji obrazovanja
Mjerenje i procjenjivanje postignuća
Proces učenja i poučavanja
Osobni činitelji uspješnoga učenja (inteligencija, osobine ličnosti, motivacija)
Odlučivanje i rezoniranje
Rješavanje problema i stručnost
Kreativnost
Stres u poslu i tehnike ovladavanja stresom

Poučavanje u predmetu prati suvremene psihologijske spoznaje.
30
Frontalna nastava, rasprava i samostalni rad na temi seminarskoga rada. Od studenta se očekuje
priprema i provedba preuzetih zadaća u skladu s načelima suvremene nastave i posebnim
naglaskom na samostalni rad.

Studenti su obvezni: a) redovito pohađati nastavu i u njoj aktivno sudjelovati, b) izraditi pisani
seminarski rad
Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

Ukupno nastavnih Udio u
sati: 40 ili 36 ECTS: 2
Studenti su obvezni biti nazočni predavanjima, što im donosi 1 ECTS bod. Utvrdit će se
prozivkom i bilježenjem nazočnosti. Studenti koji izostanu s više od 30% predviđenog fonda
sati neće dobiti potpis nastavnika.
Seminarski rad Sati: 25 ECTS: 1

Student priprema seminarski rad samostalno i samostalno prezentira vlastiti uradak u okviru
nastave seminara. Seminarski rad izrađuje prema za to napisanim uputama. Temu s
predviđenoga popisa tema u okviru predmeta student samostalno izabire. Konzultacije (usmene
ili putem elektroničke pošte) obvezne su neposredno nakon određenja teme seminarskoga rada
poradi literature i prije prezentacije seminarskoga rada. Vrjednuje se pisani rad i usmena
prezentacija seminarskoga rada jednom ocjenom (1-5), što zajedno iznosi 20% konačne ocjene.
Ocjene su seminarskoga rada sljedeće:
Nedovoljan (1) – 0 bodova

Dovoljan (2) – 5 bodova
Dobar (3) – 10 bodova
Vrlo dobar (4) – 15 bodova
Izvrstan (5) – 20 bodova
Rok za predaju seminarskog rada mora se poštovati. Dopušteno je kašnjenje najviše jedan (1)
radni tjedan od isteka roka za predaju, nakon čega se seminarski rad više neće primiti, tj. bit će
ocijenjen ocjenom nedovoljan (1). Seminarski rad ocijenjen ocjenom nedovoljan, koji nije
predan u roku, ili koji uopće nije predan, nosi nula (0) ocjenskih bodova.
Seminarski se rad piše, predaje i može biti ocijenjen samo jednom.
Kolokviji i kontinuirana provjera znanja Sati: 30 Udio u

ECTS: 1
Studenti su obvezni izaći kolokvij na temelju čega dobivaju ocjenu, što iznosi 50 % konačne
ocjene.. Kriterij za dobivanje minimalnih ocjenskih bodova jest 40% točno riješenih zadataka
(minimalni broj bodova je 1).
Svaki se međuispit sastoji od kratkih esejskih ili zadataka nabrajanja, a prolaznost je na

međuispitu 61% točno riješenih zadataka. Na svakom međuispitu može se maksimalno dobiti
40 bodova na pismenom ispitu, što iznosi 25 ocjenskih bodova. Bodovi se na pismenim ispitima
pretvaraju u ocjenske bodove na sljedeći način:
31
Završni projekt: Sati: 75 ECTS: 3


Andrilović, V. (1991). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja.
Zagreb: Školska knjiga.
Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave: Zagreb: Školska
knjiga.
Beck, R.C. (2003). Motivacija: Teorije i načela. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija
obrazovanja. Zagreb: IEP.
Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Pohađanje nastave
Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obveze ukoliko je izostao s više od 30%
nastave (predavanja i seminari). Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke jer se
izostanci ne dijele na opravdane i neopravdane izostanke. Redovito pohađanje nastave pratit
će se evidencijom. Kašnjenje se na nastavu ne tolerira.
Pismeni radovi
Seminarski rad predaje se u pisanom obliku.
Studenti će biti upućeni obvezno zadržati kopije svojih radova do izvršenja svih obveza u
predmetu.

Studentu se tijekom prvih sati nastave detaljno objašnjavaju obveze i ocjenski bodovi koji
slijede iz ispunjavanja ili zanemarivanja obveza. Odgovornost za prikupljanje ocjenskih
bodova u potpunosti snosi student.
Akademska čestitost
Studenti će na početku nastave kolegija biti upućeni u etičke smjernice, Kućni red i Pravilnik
o studiranju.
Kontaktiranje s nastavnicima
Kontaktiranje s nastavnikom moguće je u vrijeme održavanja nastave, konzultacija i e-poštom
izvan vremena nastave i konzultacija.
32
METODIČKI PRISTUPI VISOKOŠKOLSKOJ NASTAVI
ECTS bodovi: 7

Doc. dr. sc. Edita Borić Alma Škugor, asistentica
Vrijeme konzultacija: ponedjeljak u 10 Vrijeme konzultacija: srijeda u 9
Telefon: Telefon:
e-mail: eboric@ufos.hr e-mail:askugor @ufos.hr
33
Očekivane opće i specifične kompetencije polaznika pri upisu predmeta

- osnovna računalna pismenost
Preduvjeti
- poznavanje osnovnih didaktičkih pojmova
Kolegij Metodički pristupi visokoškolske nastave korespodentan je i korelativan s kolegijima
didaktike, pedagogije, psihologije, koji dodiruju pitanja odgoja, obrazovanja, nastave, učenja i
poučavanja.

Opće kompetencije
Opće kompetencije ostvarivat će se kroz postavljene ciljeve i zadaće kolegija koji su u funkciji
teorijske i praktične osnove za rad u visokoškolskim ustanovama. Poticat će se sposobnost
samostalnoga i timskoga rada, kritičkoga razmatranja i vrjednovanja aktivnosti učenja.
Polaznici će upoznati različite pristupe nastavi, pripremu i realizaciju nastave te ih
implementirati u predavanja, seminare i vježbe kolegija na kojima rade. Osposobit će se za
organizaciju nastave u učionici i izvan učionice. Polaznike će se osposobiti za kontinuirano
praćenje i vrjednovanje nastave kolegija na kojima rade. Osposobit će ih se za određivanje
ishoda učenja kontinuiranim praćenjem i propitivanjem.
- izrada samostalnih zadatka

- realizacija timskih zadataka te poticanje suradničkoga učenja tijekom realizacije
reflektiranje/promišljanje, propitivanje i rasprava; te vrjednovanje osobnih aktivnosti i
aktivnosti drugih.
- implementacija stečenih kompetencija u izradi samostalnih zadataka

- kriterijski obrazac za procjenjivanje određenih aktivnosti izrađen u suradnji s
polaznicima,
povratna informacija polaznika– članova tima.
34
Ishodi učenja:
Upoznati i primjenjivati različite izvore spoznaja na predavanjima, seminarima i vježbama.
Primijeniti odabrane izvore spoznaja u nastavi.
Analizirati različite didaktičko-metodički osmišljene i provedene sate seminara i vježbi.
Planirati i vrjednovati ishode učenja vezane uz sadržaj kolegija.
Osmisliti i provesti izvanučioničku nastavu.
Osmisliti i izvesti stručnu praksu.
Izraditi materijal za izlaganje radova.
Samostalno postaviti, izraditi i provesti istraživačku nastavu.
Kritički analizirati, vrjednovati i ocijeniti samostalan i skupni rad.
Sadržaj predmeta
Neposredni izvori spoznaja u nastavi
Artikulacija sata predavanja, seminara i vježbi
Nastava na fakultetu i izvan fakulteta (izvanučionička nastava)
Metodičko oblikovanje stručne prakse studenata
Provođenje i ocjenjivanje samostalnoga i skupnoga rada
Određivanje elementa i kriterija ocjenjivanja
Ishodi učenja
Oblici (načini) izlaganja studentskih radova (prezentacije rezultata vježbi, seminarskih radova,
eseja, praktičnih radova)
Istraživačka nastava

teorijama, konceptima i dimenzijama odgoja i obrazovanja, prema rezultatima vlastitih uradaka
i uradaka drugih, timski rad i posebice – pristup stjecanju znanja u konkretnim odgojno-
obrazovnim situacijama.

Od polaznika se očekuje priprema i provedba preuzetih zadaća u skladu s načelima nastave i
posebnim naglaskom na timski, skupni i samostalni rad.
Seminar: na primjerima predmeta polaznika metodički obraditi nastavne teme, izložiti ih,
analizirati i vrjednovati.
Obveze polaznika, praćenje i ocjenjivanje
Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi 40 ili 36 ECTS: 1

Redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama), te
izvršavanje tekućih nastavnih obveza.
Proučavanje i uporaba literature Stranica: 500 ECTS: 2
Upoznati potrebnu literaturu i služiti se njome u

obradi zadanoga sadržaja predmeta
Seminarski rad Sati: 30 ECTS: 1
35
Priprema seminarskoga rada u timu i prezentacija vlastitoga uratka u okviru seminara.
Konzultacije elektroničkom poštom obvezne su neposredno nakon određivanja teme
seminarskoga rada i prije njegove prezentacije. Vrjednuje se pisana i usmena prezentacija
seminarskoga rada te poticaj na angažman polaznika.
Završni ispit: Samostalni praktično- Sati: 75 ECTS: 3
istraživački rad
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Analiza jednoga teorijskoga, odnosno pedagoškoga praktično-istraživačkoga problema na

terenu (izrada projekta)
Povratna informacija polaznika i evaluacija predmeta
Bognar, L., Matijević, M.(2001), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa
Kippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb:Educa
Mattes, W. (2007), Nastavne metode 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb:
Naklada Ljevak.
Meyer, H. (2005), Što je dobra nastava? Zagreb:Erudita
Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja. Zagreb:Educa
Vidović, V. V.: Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive
www.Project-approach.com/examples/previous/school.htm, 1.3.2006.
hTtp://www.fso.hr/forumM/receive.asp?subject=subALCT
Dodatna:
1. De Zan, I. (2001), Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga
2. Jelavić, F. (1995), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap
3. Stoll, L., Fink, D. (1995), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa
svoje struke od 2006.-2008. godine.
Pohađanje nastave
Nastava se provodi neposrednim radom s polaznicima i na daljinu.
Pismeni radovi
- Način predaje radova (u pisanom obliku i na cd-u/svi seminarski radovi jedne

studijske skupine)
- na web-stranici Učiteljskoga fakulteta u Osijeku www. ufos.hr dane su točne upute
36
studentima za izradu seminarskih radova (opseg, struktura, način obrade teksta, stil
pisanja)
- obvezno zadržati kopije svojih radova do izvršavanja svih obveza iz predmeta.

Neizvršavanjem predviđenih zadaća polazniku koji želi nastaviti studij dotičnoga predmeta
može se odrediti zadatak koji je u pravilu složeniji u odnosu na neizvršeni zadatak.
- Kontaktiranje s nastavnikom u vrijeme održavanja konzultacija i e-poštom.
- informiranje o predmetu (tijekom nastave, dodatnim dokumentima, mrežnim
stranicama, e- poštom).
37
JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
ECTS bodovi: 7
Nositeljica predmeta:
Doc. dr. sc. Lidija Bakota
Doc. Emina Berbič Kolar
Broj sobe: 44
Vrijeme konzultacija: prema dogovoru
Telefon: 031 321 755
e-mail: lbakota@ufos.hr
Komunikacijsko-jezične kompetencije na hrvatskom jeziku.
Preduvjeti
Nisu predviđeni
Predmet je korelativan sa srodnim predmetima jezično-komunikacijske usmjerenosti iz

programa studija: Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Nastavna komunikacija.

Opće kompetencije
Svrha i zadaće kolegija u ulozi su širenja teorijske i praktične osnove za visokoškolsku nastavu i
znanstveni rad. Polaznici će u ovom kolegiju:
- steći znanja, vještine i sposobnosti uspješne interpersonalne komunikacije (komunikacije
licem u lice) u raznolikim situacijama u javnom, društvenom i poslovnom životu
- usvojiti i razviti vještine negovorne (neverbalne) komunikacije i moći ih primijeniti u
neposrednoj komunikaciji s drugima
- koristiti prethodna komunikacijska iskustva u cilju poboljšanja dosadašnjih komunikacijskih
sposobnosti i vještina kao i razvoja novih
- razviti svijest o postojanju različitih komunikacijskih stilova izražavanja i primijeniti ih u
različitim komunikacijskim situacijama, ponajprije u onim javnim, poslovnim
- znati primijeniti različite komunikacijske strategije (uvjeravanja, pregovaranja, raspravljanja,
38
objašnjavanja)
- biti osposobljeni za uspješno javno govorenje (govorenje pred drugima)
- biti osposobljeni za jasno izricanje svojih misli, želja, potreba, osjećaja na razumljiv i
društveno-jezično prihvatljiv način poštujući načela kulture govorenja
- steći znanja, vještine i sposobnosti aktivnoga slušanja kao bitnoga elementa uspješne
interpersonalne komunikacije te navedene vještine primjenjivati u privatnoj i poslovnoj
komunikaciji s drugima
- predstaviti sebe i druge u različitim komunikacijskim situacijama
- unaprijediti vještine poslovne komunikacije.
Opće kompetencije koje će se razvijati nastavom Jezično-komunikacijskih vještina:

a) sposobnost izricanja misli i osjećaja na društveno i jezično prihvatljiv način
b) sposobnost kritičkoga razmatranja i vrjednovanja/samovrednovanja komunikacijskih
vještina, ponajprije vještina govorenja i slušanja.
a) samopraćenje razvoja osobnih komunikacijskih vještina

b) sudjelovanje u komunikacijskim radionicama
c) priprema i izvedba javnoga govora
d) samovrjednovanje urađenoga i vrjednovanje uratka drugih.
a) kriterijski obrazac za procjenjivanje uspješnosti javnoga govora

b) povratna obavijest.
Ishodi učenja:
Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne spoznaje o funkcionalnom raslojavanju, hrvatskoga

književnoga jezika.
Objasniti važnost govorenja i slušanja u interpersonalnoj komunikaciji (komunikaciji licem u
lice).
Poznavati osonove poslovnoga komuniciranja.
Objasniti glavne značajke pojedinih stilova komuniciranja.
Kritički analizirati vlastite komunikacijske vještine kao i komunikacijske vještine drugih
(ponajprije vještine govorenja i slušanja).
Primijeniti komunikacijske vještine u privatnome i poslovnome životu.
Ovladati kulturom govorenja u skladu sa sudionicima i okolnostima komunikacije.
Razvijati senzibilitet za komunikaciju.
Sadržaj predmeta
39
Stilovi komuniciranja (govorni identitet)
Interpersonalna komunikacija – komunikacija licem u lice
Negovorna (neverbalna) komunikacija (gesta, mimika, komunikacija pogledom, dodirom,
komunikacija prostorom i fizičkom okolinom, komunikacija vremenom, komunikacija odjećom...)
Komunikacijske vještine slušanja / aktivno slušanje
Predstavljanje sebe i drugih
Kultura govorenja (govorni bonton)
Vještine poslovne komunikacije
Improvizirani govor
Osjećaji u govoru
Rješavanje sukoba komunikacijskim vještinama
Vještine javnoga govorenja (govorenje pred publikom)
Govor uvjeravanja i govor koji ostavlja dojam
Predavanja su posvećena interpersonalnoj komunikaciji odnosno razvijanju komunikacijskih

vještina licem u lice kako u privatnome tako i u poslovnome kontekstu..
Polaznike se priprema za izvedbu javnoga govora pred publikom. Svrha je ovladati strukturom
javnoga govora, izreći govor pred publikom, otkloniti stid i strah od javnoga govorenja, unaprijediti
vještine govorne i negovorne komunikacije.
Pritom se koristi suvremena literatura u tiskanom i elektroničkom obliku.
.
Predavanja; seminari; konzultacije; samostalni zadatci (priprema i izvođenje javnoga govora,
stručno/znanstveno izlaganje, recenzija); kontinuirano vrjednovanje; multimedija i internet;
obrazovanje na daljinu; završni ispit. Označeni načini izvođenja nastave bit će vrjednovani ECTS
bodovima.

36
Redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi (seminarima) te realizacije tekućih nastavnih obveza.

Vrjednuje se redovitost i aktivnost sudjelovanja u nastavi, što ima 10% udjela u dobivanju konačne
ocjene.
40
Samostalni teorijsko-praktično-istraživački Sati (procjena): 80 ECTS: 3
rad
Čitanje relevantne literature i priprema javnoga govora na hrvatskome jeziku u svrhu njegove
izvedbe, ovladavanje strukturom javnoga govora što čini 20% od konačne ocjene.
Kolokviji i kontinuirana provjera znanja Sati (procjena): 50 ECTS: 2
Polaganje jednoga usmenoga kolokvija iz područja komunikacijskih govornih vještina na

hrvatskome jeziku. Kolokvij nosi 20 bodova i čini 20% završne ocjene.
Stalno i završno vrjednovanje obveza polaznika
 Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (S)

 redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi (seminarima/radionicama) te
realizacija tekućih nastavnih obveza, što iznosi 2 ECTS

priprema i izvođenje kratkih komunikacijskih vještina:
 priprema javnoga govora
 govor uvjeravanja i govor koji ostavlja dojam
 govorno i negovorno ponašanje
 predstavljanje sebe i svoga djelokruga rada
 svaka prezentacija nosi 5 bodova (sadržaj, struktura, jezik, govorne vrednote
hrvatskoga jezika – intenzitet, tempo, brzina, pauze), ukupno 2 ECTS boda
 Kolokvij i kontinuirana provjera znanja

 usmeni kolokvij iz komunikacijskih govornih vještina, ukupno 20 bodova
 rad studenta na predmetu vrjednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na
završnom usmenom ispitu. Sve se prethodno navedene obveze studenata
boduju i imaju određeni postotni udio na dobivanje konačne ocjene
 Analiza izlaganja
 priprema javnoga govora, ovladanje strukturom javnoga govora, istraživanje
teme, raspored i organizacija građe, izvođenje javnoga govora, pridobivanje
naklonosti i interesa publike, ostvarivanje kontakta s publikom, analiza
govornoga i negovornoga ponašanja
 Konzultacije su obvezne neposredno nakon određivanja teme javnoga govora
i nakon njegove provedbe u trajanju oko 30 minuta. Javni se govor u
pisanome obliku predaje na završnom usmenom ispitu
 Završni ispit: usmeni

 Predstavljanje i kritički osvrt na pročitane knjige iz područja komunikologije
(jedna knjiga s popisa obvezne literature i jedna knjiga s popisa izborne
41
literature). Završni ispit nosi 30 bodova ili 30% završne ocjene.
Bodovi skupljeni tijekom kolegija zbrajaju se i čine završnu ocjenu, na slijedeći način:
Povratna obavijest nastavniku i evaluacija kolegija

Polaznici će po završetku predmeta morati dati nastavniku jasnu povratnu informaciju o predmetu,
procijeniti stupanj realizacije nastavnih zadaća, dati sugestije za poboljšanje nastavnoga procesa na
temelju kriterijskoga obrasca izrađenoga u suradnji s nastavnikom.

Obvezna literatura:
Miljković, D., Rijavec, M. (1999) Kako (se) dobro prezentirati? Zagreb: IEP.
Miljković, D., Rijavec, M. (2002) Komuniciranje u organizaciji. Zagreb: IEP.

Pease, A. (2002) Govor tijela. Kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM.
Petar, S. (2008) Kako se uspješno prodati. Osnove uspješnog komuniciranja u obitelji, s
prijateljima, poslovnim partnerima i svima koji vas gledaju i slušaju (i kupuju nešto od vas), treće
izdanje. Zagreb: Mozaik knjiga.
Španjol Marković. M. (2008) Moć uvjeravanja. Govorništvo za menadžere (i one koji to žele
postati). Zagreb: Profil.
Vodopija, Š. (2007) Umijeće slušanja. Priručnik i savjetnik za uspješnu komunikaciju. Zadar.
Napomena: Polaznici su obvezni odabrati jedan izvor iz obvezne literature i jedan izvor iz dodatne
literature prema vlastitom izbru i području interesa.
42
PROFESIONALNA ETIKA
ECTS bodovi: 7
Nositelj predmeta: Asistentica:

Doc. dr. sc. Damir Matanović Ivančica Marković, asistentica
Doc. dr. sc. Hrvoje Volner
Vrijeme konzultacija: ponedjeljak u 10 Vrijeme konzultacija: srijeda u 9
Telefon: Telefon:
e-mail: dmatanovic@ufos.hr e-mail:imarkovic@ufos.hr
hvolner@ufos.hr
43

- Kolegij korespondira sa svim kolegijima.
Opće kompetencije
Svrha kolegija jeste upoznati temeljne postavke profesionalne etike u sustavu odgoja i
obrazovanja, znanosti i visokoga obrazovanja.
- Polaznici će upoznati skup pravila, smjernica, propisa, normi i ideala koje su članovi
akademske zajednice dužni slijediti,
- Osvijestiti etičke vrijednosti rada u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja.
Opće kompetencije koje će se razvijati kroz nastavu na kolegiju:

- Polaznici će naučiti pravila ponašanja prema studentima, pravila ponašanja prema
kolegama, pravila o poštivanju propisa u profesiji te rješavanje potencijalnih etički
dvojbenih situacija u visokoškolskoj nastavi.

- Izrada samostalnih zadataka,
- Izrada timskih zadataka.

- Povratna informacija polaznika kolegija.
Ishodi učenja:
 Kritički analizirati odnose i relacije u okolini s primarnim, sekundarnim,

pozitivnim i negativnim utjecajima
 Primijeniti osnovne tehnike intelektualnoga rada pri samostalnom i timskom
praktično-istraživačkom radu
 Ovladati spoznajama na kojima će se razviti sposobnosti i umijeća za
uspostavljanje humanih odnosa i uspješnije komunikacije
 Razvijati senzibilitet prema cjeloživotnom učenju kao osobnoj životnoj
orijentaciji
Sadržaj predmeta
Teorijski pristup profesionalnoj etici, suvremena teorijska ishodišta etike, diverzitet etičkih
pristupa u znanosti i visokom obrazovanju, stjecanja znanja temeljem konkretnih situacija.
44
Upućivanje na moralne poglede i odnos koji čovjek ima prema svome radu i posebnim
zadaćama i dužnostima u visokoškolskoj nastavi.
U kolegiju će se poticati aktivan pristup učenju, samostalnost u radu, kritički odnos prema
teorijama, konceptima i dimenzijama profesionalne etike, prema vlastitim rezultatima i prema
rezultatima drugih, timski rad.
Od polaznika se očekuje aktivno i redovito pohađanje nastave te priprema i provedba preuzetih

zadaća u skladu s načelima suvremene nastave.

36
Osim redovitoga i aktivnog sudjelovanja u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama) te

realizacije tekućih nastavnih obveza, studenti su obvezni aktivno participirati u terenskoj
nastavi koja uključuje organizirane posjete ustanovama, organizacijama i udrugama koje se
bave odgojno-obrazovnom djelatnošću. Vrjednuje se redovitost i aktivnost sudjelovanja u
nastavi, kao i u terenskoj nastavi što ima 5% udio na dobivanje konačne ocjene. (Vidi prilog!).

Seminarski rad izrađuje se prema dokumentu Upute za izradu seminarskog rada koje se nalaze
na web-stranicama Fakulteta.
Konzultacije su obvezne neposredno po određenju tematike seminarskoga rada i prije njegove
prezentacije. Vrjednuje se pisana i usmena prezentacija seminarskoga rada te poticaj na
angažman studenata što zajedno iznosi oko 15% konačne ocjene.
Samostalni praktično-istraživački rad Sati (procjena): 55 ECTS: 2

Analiza jednoga teorijskoga, odnosno pedagoškoga praktično-istraživačkoga problema na

terenu
– 1 ocjena ili ukupno 10% konačne ocjene
Kontinuirana provjeru znanja Sati (procjena): 50 ECTS: 2

45
seminarima/radionicama) te realizacija tekućih nastavnih obveza što će iznositi 1
ECTS.
 Seminarski rad
seminara – 1 ocjena izvedena na temelju ocjene pisane prezentacije teme
seminarskoga rada (nastavnik) i ocjene usmene prezentacije seminarskoga rada
te poticaja na angažman studenata (studenti i nastavnik) prema evaluacijskom
obrascu. Konzultacije su obvezne neposredno nakon određivanja teme
seminarskoga rada i prije njegove prezentacije u trajanju od 30 do 45 minuta.

problema na terenu (izrada projekta), što iznosi 10% ECTS od ukupne ocjene
kolegija.
- rad studenta na predmetu vrjednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na

završnoj izradi projekta. Sve prethodno navedene obveze studenata ocjenjuju se i
imaju određeni postotni udio u dobivanju konačne ocjene (vidi tablicu 2.6.).
Studentska povratna informacija i evaluacija predmeta

Katarina Prpić, Profesionalna etika znanstvenika, Zagreb 1997.

Profesionalna etika, Zagreb 2004.
Raul Raunić, Čemu nas etika može i treba poučavati, Metodički ogledi, Zagreb 1990.
Pohađanje nastave
nastave (predavanja i seminari – ukupno 4 izostanka). Studenti ne moraju opravdavati svoje
izostanke jer se oni ne dijele na opravdane i neopravdane.
Pismeni radovi
Način predaje radova (u pisanom obliku i na cd-u/svi seminarski radovi jedne

studijske skupine);
Na web-stranici Učiteljskoga fakulteta u Osijeku www. ufos.hr dane su točne upute
46
studentima o izradi seminarskih radova(opseg, struktura, način obrade teksta, stil
pisanja);
Obvezno je zadržati preslike svojih radova do izvršenja svih obveza iz predmeta.
odrediti zadatak koji je u pravilu složeniji u odnosu na neizvršeni zadatak.
Informiranja o predmetu (tijekom nastave, dodatnim dokumentima, mrežnim stranicama, e-

poštom).
47
NASTAVNA KOMUNIKACIJA
ECTS bodovi: 3
doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević
mr. sc. Ranka Jindra
Broj sobe: 33
Vrijeme konzultacija:
Telefon: 031474658
e-mail: vmlinarevic@ufos.hr
48

Preduvjeti
Nisu predviđeni
Predmet Nastavna komunikacija korespodentan je i korelativan s predmetima psihologije,

etike i didaktike koji dodiruju pitanja odgoja, obrazovanja, simetrične nastavne komunikacije,
učenja i poučavanja. Pretpostavka je za primjereno praćenje ostalih obveznih i izbornih
predmeta u kojima se također obrađuju pojedini pedagogijski problemi.

Opće kompetencije
Ciljevi i zadatci kolegija u funkciji su širenja teoretske i praktične osnove za visokoškolsku
nastavu i znanstveni rad. Studenti će u ovom kolegiju postići sljedeće:
d) upoznati vodeće teorije i koncepte simetrične nastavne komunikacije
e) osvijestiti potrebu za cjeloživotnim odgojem i obrazovanjem
Opće kompetencije koje će se razvijati u nastavi predmeta Pedagogija cjeloživotnoga obrazovanja

(na svim oblicima nastave: p, v i s) jesu ove:
k) sposobnost samostalnoga i timskog rada (reflektiranje, propitivanje, rasprava);
l) sposobnost kritičkoga razmatranja, vrjednovanja i samovrjednovanja osobne
komunikacije
 izrada samostalnoga eseja i projekta
 realizacija timskih zadataka te poticanje suradničkoga učenja tijekom realizacije
 vrjednovanje osobnih aktivnosti i aktivnosti drugih
 izraditi projekt za jednu komunikacijsku radionicu.
 primjena različitih izvora informacija u izradi samostalnih zadataka
 kriterijski obrazac za procjenjivanje određenih aktivnosti izrađen u suradnji sa studentima
 povratna informacija članova tima.
Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pojmove komunikacije i osvijestiti nesporazume u
osobnoj komunikaciji.
Poznavati obilježja simetrične nastavne komunikacije (pojam i vrste razgovora, odnosi i sadržaji
u razgovoru, vrste poruka, slušanje, iskustva, uvjeti dvosmjernoga razgovora).
Objasniti glavne značajke strukture nastavnoga procesa, vrste pitanja u nastavi i sl.
Kritički analizirati odnose i relacije u okolini s primarnim, sekundarnim, pozitivnim i negativnim
utjecajima.
49
istraživačkom radu
Ovladati spoznajama na kojima će se razviti sposobnosti i umijeća za uspostavljanje humanih
odnosa i uspješnije komunikacije i osobni utjecaj na kulturu visokoškolske ustanove.
Sadržaj predmeta:
 Komunikacija i obilježja nastavne komunikacije (ireverzibilna i reverzibilna komunikacija,
statusna komunikacija, komunikacija orijentirana na ličnost i/ili problem, monolog,
dijalog)
 Razgovor (pojam i vrste razgovora, odnosi i sadržaji u razgovoru, vrste poruka, slušanje,
iskustva, uvjeti dvosmjernoga razgovora).
 Neverbalna komunikacija (razlozi, funkcije, vrste nevebalnih komunikacijskih znakova,
odnos verbalne i neverbalne komunikacije).
 Nesporazumi i sukobi u komunikaciji (uzroci i vrste, načini rješavanje sukoba).
 Komunikacija u nastavi: međuzavisnost odgoja i kulture škole.
 „Komunikacijski profili“ učitelja u školi kao autentičnom mjestu kulture.
 Modeli i čimbenici komunikacijskoga ponašanja učenika/studenta
 Komunikacija i suvremeni odgojni izazovi (komercijalna zabava, nasilje, ovisnosti).
 Interkulturalna komunikacija: globalne zajedničke komunikacijske vrijednosti.
 Suradnja (ličnost i odnosi u grupi, grupna kohezija, stereotipi, kompetitivnost).
 Simetrična nastavna komunikacija u zajednici koja uči
 Nove informacijske tehnologije u cjeloživotnom učenju
teorijama i modelima nastavne komunikacije, prema rezultatima vlastitih uradaka i uradaka
drugih, timski rad i posebice – pristup stjecanju znanja u konkretnim odgojno-obrazovnim
situacijama.

nastave i posebnim naglaskom na timski, skupni i samostalni rad.
Obveze studenata, praćenje i ocjenjivanje:
36
Osim redovitoga i aktivnoga sudjelovanja u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama) te
realizacije tekućih nastavnih obveza, studenti su obvezni aktivno sudjelovati u terenskoj nastavi
koja uključuje organizirane posjete ustanovama, organizacijama ili udrugama koje se bave
odgojno-obrazovnom djelatnošću. Vrjednuje se redovitost i aktivnost sudjelovanja u nastavi, kao i
u terenskoj nastavi.
50
Priprema seminarskoga rada u timu i prezentacija vlastitoga uratka u okviru seminara. Seminarski
rad izrađuje se prema dokumentu Upute za izradu seminarskog rada, koji se nalazi na web-
stranicama Fakulteta.
Konzultacije su obvezne neposredno nakon određivanja teme seminarskoga rada i prije njegove
prezentacije. Vrjednuje se pisana i usmena prezentacija seminarskog rada tepoticaj na angažman
studenata.
Analiza jednoga teorijskoga, odnosno pedagoškoga praktično-istraživačkoga problema na terenu
– 1 ocjena ili ukupno 10% od konačne ocjene
Kolokviji i priprema za kontinuiranu Sati (procjena): 50 ECTS: 2
provjeru znanja
Opis aktivnosti i način praćenja/vrjednovanja: Studenti su obvezni pristupiti dvama kolokvijima
(međuispitima) – 2 ocjene.

seminarima/radionicama) te realizacija tekućih nastavnih obveza, što će iznositi 1
ECTS.
 Seminarski rad
seminara – 1 ocjena izvedena na temelju ocjene pisane prezentacije teme
seminarskoga rada (nastavnik) i ocjene njegove usmene prezentacije te poticaja na
angažman studenata (studenti i nastavnik) prema evaluacijskom obrascu.
Konzultacije su obvezne neposredno nakon određivanja teme seminarskoga rada i
prije njegove prezentacije u trajanju od 30 – do 45 minuta.
problema na terenu (izrada projekta), što iznosi 10% ECTS od ukupne ocjene
predmeta.
 Dva kolokvija i priprema za kont. provjeru znanja
- studenti su obvezni pristupiti dvama kolokvijima (međuispitima) koji će se
odnositi na pitanja iz obveznih izvora učenja te predavanja – 2 ocjene. Prvi i drugi
međuispit sastoji se od pet do sedam pitanja iz odabranih poglavlja obvezne
literature 2.9.1-2.9.4 i predavanja. Kriterij (prag) za prolaznu ocjenu jest 60%
točnih odgovora. Studenti se ocjenjuju na sljedeći način: 60% - 69,9% - dovoljan
(2), 70% - 79,9% - dobar (3), 80% - 89,9% - vrlo dobar (4), 90 - 100% - izvrstan
(5)
-
Obavezna:
Brajša, P. (1994). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.
Pease, A. (2002). Govor tijela. Zagreb : AGM.
Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija: Gdje se misli susreću. Zagreb: Alinea.
51
Schulz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo 1 : Smetnje i razjašnjenja. Zagreb:
Erudita.
Schulz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo 3 : «Unutarnji tim» i komunikacija
primjerena situaciji. Zagreb: Erudita.
Schulz von Thun, F. (2002). Kako međusobno razgovaramo 2 : Stilovi, vrijednosti i razvitak
ličnosti. Zagreb: Erudita.
Watzlawick, P., Weahland, J., Fisch, R. (2003). Na drugi način. Načela postavljanja i rješavanje
problema. Zagreb: Algoritam.
Dodatna:
1. Ajduković, M., Pečnik, N. (2002). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
Brajša, P.(1996). Umijeće svađanja. Pula: C.A.S.H.
Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R. (2003). Kako se razumljivo izražavati. Zagreb:
Erudita.
Schulz von Thun (2001). Kako međusobno razgovaramo: Psihologija komunikacije za
rukovoditelje: Zagreb: Erudita.
Uvodić Vranić, Lj. (2002). Kako se dobro posvađati. Zagreb: Alinea.
Ostalo: Časopis Napredak, Pedagogijska istraživanja
pedagoške periodike od 2006. do 2009. godine.
Pohađanje nastave

Pismeni radovi
Način predaje radova (u pisanom obliku i na cd-u/svi seminarski radovi jedne studijske
skupine);
Na web-stranici Učiteljskoga fakulteta u Osijeku www. ufos.hr dane su točne upute
Obvezno je zadržati preslike svojih radova do izvršavanja svih obveza iz predmetu.
Neizvršavanjem predviđenih zadataka, studentu koji želi nastaviti studij predmeta može se
Akademska čestitost
Informiranje o predmetu (tijekom nastave, dodatnim dokumentima, mrežnim stranicama, e-
poštom)
52
NASTAVNE STRATEGIJE
ECTS bodovi: 3

Izv. prof. dr. sc. Anđelka Peko Rahaela Varga
Broj sobe: Dekanat Broj sobe: 33
Telefon: 031494717 Telefon: 031494658
e-mail: apeko@ufos.hr e-mail:rvarga@ufos.hr
53

Preduvjeti
Osnovna informatička pismenost
Kolegij Nastavne strategije korespodentan je i korelativan s predmetima na studiju
pedagogije, psihologije, sociologije i filozofije koji dodiruju pitanja odgoja, obrazovanja,
nastave, učenja i poučavanja. Pretpostavka je za uspješno praćenje predmetnih metodika te
izbornih kolegija u kojima se pobliže obrađuju pojedina poglavlja vezana uz nastavne
aktivnosti.
Opće kompetencije
Studenti će steći kompetencije za kritičko rješavanje problema, sučeljavanje alternativnih
mišljenja i donošenja promišljenih i utemeljenih odluka. Studenti će biti osposobljeni i za
primjenu okvirnoga sustava za razmišljanje o poučavanju i učenju pomoću kojega će nastavne
strategije ustrojiti u koherentan model poučavanja.
- izrada samostalnih zadatka

- vrjednovanje osobnih aktivnosti i aktivnosti drugih.
- primjena različitih izvora informacija u izradi samostalnih zadataka

- kriterijski obrazac za procjenjivanje određenih aktivnosti izrađen u suradnji sa
studentima
- povratna informacija studenata – članova tima.
54
Povećati sposobnost kritičkoga mišljenja, upuštanja u kritičku refleksiju, preuzimanje
odgovornosti za vlastito učenje, oblikovanje nezavisnoga mišljenja, uvažavanje tuđega.
Prikazati praktične metode poučavanja na temelju filozofski dosljednih i teorijski utemeljenih
postavki.
Smjestiti poučavanje unutar općega okvirnoga sustava poučavanja prema kojem se odlučivanje
o poučavanju upravlja.
Osposobiti polaznike za preuzimanje odgovornosti u razvijanju nastave usmjerene k pojedincu
te osposobljavanje za nastavne strategije koje to i omogućuju, poticanje razmišljanja o mišljenju
i učenju učenika i poboljšavati strategije na temelju takvih razmišljanja.
Potaknuti učenikovo samopouzdanje na temelju uspješne implementacije programa u
vlastitom obrazovnom okružju.
Pripremiti studente da prenesu nastavne strategije učenicima i kolegama.
Razumjeti i opisati tri etape nastave u sustavu za poučavanje i učenje.
Smjestiti razne nastavne strategije u odgovarajuću etapu nastavnoga procesa.
Pripremiti nastavne aktivnosti na temelju naučenih nastavnih strategija služeći se postojećim
kurikulom i raspoloživim materijalima.
Uvesti različite nastavne strategije u svoju nastavu i razvijati osobni nastavnički stil.
Ishodi učenja:
Sadržaj predmeta
Učiti kako poučavati. Trodijelna nastava. Što je kritičko mišljenje i kako ga poticati? Primjena
istraživanja u nastavi. Nastavničko pitanje kao poticanje mišljenja. Aktivno učenje u
visokoškolskoj nastavi. Suradničko učenje kao oblik aktivnoga učenja. Oblici suradničkoga
učenja. Verbalne nastavne metode koje podupiru simetričnu nastavnu komunikaciju. Vizualne
metode u nastavnim strategijama. Kako uspješno surađivati? Propitivanje kritičkoga mišljenja.
Kritičko čitanje. Metode kritičkoga mišljenja u planiranju i ostvarivanju nastave. Istraživanje
metoda poučavanja i učenja.
Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

Poučavanje će se temeljiti pretežito na iskustvenom i suradničkom učenju.
Od studenta se očekuje priprema i provedba preuzetih zadaća u skladu s načelima suvremene
nastave i posebnim naglaskom na timskom, skupnom i samostalnom radu.

36

realizacije tekućih nastavnih obveza, studenti su obvezni aktivno sudlelovati u terenskoj nastavi
koja uključuje organizirane posjete ustanovama, organizacijama ili udrugama koje se bave
odgojno-obrazovnom djelatnošću. Vrjednuje se redovitost i aktivnost sudjelovanja u nastavi,
kao i u terenskoj nastavi, što ima 5% udio u oblikovanju završne ocjene.(Vidi prilog!).

55

Seminarski rad izrađuje se prema dokumentu Upute za izradu seminarskoga rada koje se nalaze
Konzultacije su obvezne neposredno nakon određivanja teme seminarskoga rada i prije njegove
prezentacije. Vrjednuje se pisana i usmena prezentacija seminarskoga rada te poticaj na
angažman studenata, što zajedno iznosi oko 15% od konačne ocjene.

Priprema za kontrolnu provjeru znanja Sati (procjena): 30 ECTS: 1
Kontinuirano i završno vrjednovanje obveza studenata/

- Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (p, v i s)
- redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama) te
realizacije tekućih nastavnih obveza što će iznositi 1 ECTS.
- Seminarski rad
Priprema seminarskoga rada u timu i prezentacija vlastitoga uratka u okviru seminara – 1
ocjena izvedena na temelju ocjene pisane prezentacije teme seminarskoga rada (nastavnik) i
ocjene usmene prezentacije seminarskoga rada te poticaja na angažman studenata (studenti i
nastavnik) prema evaluacijskom obrascu. Konzultacije su obvezne neposredno nakon
određivanja teme seminarskoga rada i prije njegove prezentacije u trajanju od 30 do 45 minuta.
- Samostalni teorijsko-praktično-istraživački rad
Analiza jednoga teorijskoga, odnosno praktično-istraživačkoga problema na terenu (izrada
projekta) – 1 ocjena, što iznosi 10% ECTS od ukupne ocjene predmeta.
Rad studenta na predmetu vrjednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom

pismenom i usmenom ispitu. Sve se prethodno navedene obveze studenata ocjenjuju i imaju
određeni postotni udio u dobivanju konačne ocjene (vidi tablicu 2.6.).

56
Obvezna:
Peko, A., Pintarić, A. (1999), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Sveučilište J.J. Strossmayera
u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek.
Marzano, j. R., Pickering J. D., Pollock E. J.,(2006) Nastavne strategije, Zagreb: Educa.
Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M.,(2007), Projektno učenje, Sveučilište J.J. Strossmayera u
Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku,Osijek.
Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb
Izborna:
Cotrell.S. (2005), Critical Thinking Skills. Palgrave MacMillan
Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Okvirni sustav kritičkog mišljenja u cjelini
nastavnog programa. Vodič kroj projekt I., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb
Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Metode za promicanje kritičkog mišljenja. Vodič
kroz Projekt II., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb
Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Čitanje, pisanje i diskusija u svakom predmetu.
Vodič kroz projekt III., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb
Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Nove strategije za promicanje kritičkog mišljenja,
Vodič kroj projekt IV., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb
Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Suradničko učenje. Vodič kroj projekt V., Institut
otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb
Temple, C., Steele, J. L., Meredith, S. K. (1998), Planiranje nastavnog sata i ocjene, Vodič kroz
projekt VI., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb
http://www.standards.dfes.gov.uk/thinkingskills/
Pohađanje nastave
nastave. Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke jer se oni ne dijele na opravdane i
neopravdane.
Napomena: Redovito pohađanje nastave pratit će se evidencijom o nazočnosti.
Pismeni radovi

studijske skupine);
- Na web-stranici Učiteljskoga fakulteta u Osijeku www. ufos.hr dane su točne upute
studentima o izradi seminarskih radova(opseg, struktura, način obrade teksta, stil
pisanja);
- Obvezno je zadržati preslike svojih radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.
57
FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA JEZIKA
ECTS bodovi: 3
Izv. prof. dr. sc. Irna Vodopija
Doc dr. sc. Emina Berbić Kolar
Doc. dr. sc. Dubravka Smajić
Broj sobe: 78
Vrijeme konzultacija: prema rasporedu
Telefon: (031) 200-603, int. 4720
e-mail: ivodopija@ufos.hr
dsmajic@ufos.hr
ebkolar@net.hr
58
Komunikacijsko-jezične kompetencije na hrvatskom jeziku

Osnovna računalna pismenost
Preduvjeti
Nisu predviđeni

Predmet je korelativan sa srodnim predmetima jezično-komunikacijske usmjerenosti iz
programa studija: Jezično-komunikacijske vještine, Nastavna komunikacija.

Opće kompetencije
Svrha i zadaće kolegija u ulozi su širenja teorijske i praktične osnove za visokoškolsku nastavu i
znanstveni rad. Polaznici će u ovom kolegiju:
a) upoznati hrvatski književni jezik kao jezik višefunkcionalne javne komunikacije te značajke i
zakonitosti pojedinoga funkcionalnoga stila i njegovih podstilova
b) ovladati znanstvenim i administrativnim stilom te pravogovornom, odnosno pravopisnom
normom hrvatskoga književnoga jezika u okvirima tih stilova
c) osvijestiti potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem.
Opće kompetencije koje će se razvijati nastavom Funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika:

a) sposobnost samostalnoga i timskoga rada
b) sposobnost kritičkoga razmatranja i vrjednovanja jezičnih djelatnosti.
.
e) istraživački rad na izvorima

f) samostalni zadatci za upoznavanje zakonitosti funkcionalnih stilova i osposobljavanje za
njihovo razgraničavanje
g) priprema i funkcionalno stilsko oblikovanje teksta - stručno/znanstveno izlaganje i recenzija
h) samovrjednovanje urađenoga i vrjednovanje uratka drugih.
c) primjena različitih izvora u izradi samostalnih zadataka

d) kriterijski obrazac za procjenjivanje određenih aktivnosti izrađen u suradnji sa
studentima
e) povratna obavijest.
59
Ishodi učenja:
Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne spoznaje o funkcionalnom raslojavanju, hrvatskoga

književnoga jezika.
Objasniti važnost jezične pismenosti.
Poznavati pravogovornu i pravopisnu normu hrvatskoga književnoga jezika.
Objasniti glavne značajke jezične višefunkcionalnosti te pojedinačno svakoga stila.
Kritički analizirati međuodnose funkcionalnih jezičnih slojeva u različitim društvenojezičnim
uvjetima.
istraživačkom radu.
Ovladati umješnim funkcionalnim služenjem jezikom – usmeno i pismeno - radi uspješnije
komunikacije.
Sadržaj predmeta
Stilistika, stil, kriteriji dobra stila

Jezične i društvenojezične zakonitosti, značajke književnoga jezika
Višefunkcionalnost hrvatskoga književnoga jezika
Odnos funkcionalnih stilova i hrvatskoga književnoga jezika
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika u odnosu prema izvanstandardnim jezičnim stilovima
Književnoumjetnički stil
Razgovorni stil
Publicistički stil
Adminisrativni stil
Znanstveni stil
Neke značajke za razgraničenje funkcionalnih stilova (najvažnije odrednice)
Leksik i norma
Tekst i funkcionalni stilovi (na primjeru znanstvenoga stila)
Kako se razumljivo izražavati.
Predavanja su posvećena odnosu jezičnih i društvenojezičnih zakonitosti, funkcionalnoj stilistici te

funkcionalnom raslojavanju hrvatskoga jezika.
U okviru seminara samostalno se i uz nastavnikovu pomoć (tijekom konzultacija) priprema
seminarski rad na odabranu temu između predloženih. Svrha je seminara proučavanjem
odgovarajuće literature pristupiti samostalnom istraživačkom i stvaralačkom radu -
stručno/znanstvenom izlaganju i recenziji.
Pritom se koristi suvremena literatura u tiskanom i elektroničkom obliku.
.
Predavanja; seminari; konzultacije; samostalni zadaci (oblikovanje teksta određene

funkcionalne usmjerenosti, stručno/znanstveno izlaganje, recenzija); kontinuirano
vrjednovanje; multimedija i internet; obrazovanje na daljinu; završni ispit. Označeni načini
60
izvođenja nastave bit će vrjednovani ECTS bodovima.

36
Opis aktivnosti:
redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi, na
predavanjima i seminarima i ispunjavanje
obveza
Proučavanje i korištenje literature Sati (procjena)

30 ECTS: 1
Stranica (procjena)
300
Opis aktivnosti:
upoznati i koristiti literaturu potrebnu za
sadržaje predmeta
Seminar Sati (procjena): ECTS: 1
30
Opis aktivnosti:
Pripremanje, izrada i izlaganje seminarskoga rada. Polaznici na temelju samostalnoga
i istraživačkoga rada oblikuju stručno/znanstveno
izlaganje i recenziju.
Stalno i završno vrjednovanje obveza polaznika
Evidentiranje pohađanja nastave. Evidentiranje i ocjenjivanje aktivnosti u nastavi: aktivno

sudjelovanje u raspravama o predloženim temama iz područja kolegija.
Ocjenjivanje izrade i izlaganja seminarskoga rada s napomenama za moguću korekciju teksta.
Samostalni zadatci (oblikovanje teksta određene funkcionalne usmjerenosti, stručno/znanstveno
izlaganje i recenzija) bit će provedeni tijekom nastave prema dogovoru nastavnika i polaznika.
Polaznici će sve navedene vrste pismenih obveza predati nastavniku na uvid korištenjem interneta,
preko kojega će dobiti i povratnu obavijest o uspjehu.
Povratna obavijest nastavniku i evaluacija kolegija

Obvezna literatura:
2.9.1 Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (2004) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.
61
2.9.2 Frančić, A., Hudaček, L., Mihaljević, M. (2005) Norma i normativnost u hrvatskome
standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
2.9.3 Govorimo hrvatski (1997.) prir. Dulčić, M., Zagreb: Hrvatski radio, Naprijed.
2.9.4 Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R. (2003) Kako se razumljivo izražavati. Zagreb:
Erudita.
2.9.5 Rječnik hrvatskoga jezika (2000) ur. Šonje, J. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav
Krleža“, Školska knjiga.
2.9.6 Silić, J. (2006) Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
2.9.7 Težak, S., Babić, S. (2007) Gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
2.9.8 Kovačević, M., Badurina, L. (2001) Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka: Izdavački centar.
2.9.9 Silić, J., Pranjković, I. (2007) Gramatika hrvatskoga jezika: za gimnazije i visoka učilišta.
Zagreb: Školska knjiga.
2.9.11 Škarić, I., (2006)Hrvatski govorili!. Zagreb: Školska knjiga.
Pohađanje nastave
Smatra se da polaznik nije izvršio svoje nastavne obveze ukoliko je izostao s više od 30%
nastave.
Izostajanje s nastave više od 30 % od ukupog broja sati predavanja i seminara imat će kao
posljedicu nedobivanje ECTS boda.
Pismeni radovi
Upute za pisanje seminara

Očekuje se da polaznici u svojim seminarskim radovima pokažu poznavanje potrebne stručne
literature u skladu s odabranom temom seminara, pravopisnu i gramatičku točnost te
primjerenu tehničku uređenost teksta. Seminarski radovi obvezno moraju biti pisani
računalom. Predaju se nastavniku prema dogovorenom rasporedu.
Podrobne upute o načinu pisanja seminarskoga rada nalaze se na stranici Odsjeka za jezike i
umjetnička područja Fakulteta www.ufos.hr.
Kašnjenje polaznika na nastavu neće se tolerirati. Neizvršavanje obveza propisanih

programom imat će kao posljedicu nedobivanje ECTS bodova za predmet.
Konzultacije u predviđenom terminu.
62
KONSTRUKCIJA TESTOVA ZNANJA
ECTS bodovi: 3
Nositelj predmeta:
Doc. dr. sc. Tena Velki
Broj sobe: 31
Vrijeme konzultacija: utorak, 8.00-10-00
E-mail: tvelki@ufos.hr
63
Preduvjeti
Nema specifičnih preduvjeta.
Kolegij Konstrukcija testova znanja korespodentan je i korelativan s kolegijima na studiju
pedagogije, psihologije, sociologije i filozofije koji dodiruju pitanja odgoja, obrazovanja,
nastave, učenja i poučavanja. Pretpostavka je za uspješno praćenje predmetnih metodika te
izbornih kolegija u kojima se pobliže obrađuju pojedina poglavlja vezana uz nastavne
aktivnosti.
Opće kompetencije
Studenti će steći kompetencije za samostalno konstruiranje testova iz vlastitih područja i
kolegija prema načelima primjerenosti, objektivnosti, pouzdanosti i valjanosti.
- izrada samostalnih zadatka;

reflektiranje/promišljanje, propitivanje i rasprave;
- vrjednovanje osobnih aktivnosti i aktivnosti drugih.
Ishodi učenja:
- primjena različitih izvora informacija u izradi samostalnih zadataka

- kriterijski obrazac za procjenjivanje određenih aktivnosti izrađen u suradnji sa
studentima
- povratna informacija studenata – članova tima.
Sadržaj predmeta:
- na početku upoznati polaznike s ključnim točkama u procesu vrjednovanja,
- osnovne teorije mjerenja i skaliranja,
- proučavanje osnovnih metrijskih osobina testova s posebnim naglaskom na pravila koja
vrijede za testove znanja,
- rasprava o prednostima i nedostatcima različitih načina oblikovanja zadatka u testovima
znanja,
- normiranje testova znanja.
Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

Poučavanje će se temeljiti pretežito na iskustvenom i suradničkom učenju.
Način izvođenja nastave:

64
nastave i posebnim naglaskom na timskom, skupnom i samostalnom radu.
Obveze studenata, praćenje i ocjenjivanje:

36

realizacije tekućih nastavnih obveza, studenti su obvezni aktivno sudjelovati u terenskoj nastavi
koja uključuje organizirane posjete ustanovama,organizacijama ili udrugama koje se bave
odgojno-obrazovnom djelatnošću. Vrjednuje se redovitost i aktivnost sudjelovanja u nastavi,
kao i u terenskoj nastavi, što ima 5% udio u oblikovanju završne ocjene.(Vidi prilog!).

Seminarski rad izrađuje se prema dokumentu Upute za izradu seminarskog rada koji se nalazi
Konzultacije su obvezne neposredno nakon određenja tematike seminarskoga rada i prije
prezentacije seminarskoga rada. Vrjednuje se pisana i usmena prezentacija seminarskoga rada
te poticaj na angažman studenata, što zajedno iznosi oko 15% od konačne ocjene.
Kolokviji i priprema za kontrolnu provjeru Sati (procjena): 30 ECTS: 1

znanja
Obvezna:
Grgin, T., Dokimologija, Jastrebarsko 1990.
Nunnally, J. C. i Bernstein, I. H. , Psyhometric Theory, 1994.
Izborna:
Anastasi, A., Psihological Testing, 1990.
Pohađanje nastave
65
Napomena: Redovito pohađanje nastave pratit će se evidencijom o nazočnosti.

Pismeni radovi

studijske skupine);
- Na web-stranici Učiteljskoga fakulteta u Osijeku www. ufos.hr dane su točne upute
studentima o izradi seminarskih radova (opseg, struktura, način obrade teksta, stil
pisanja);
- Obvezno je zadržati kopije svojih radova do izvršavanja svih obveza iz predmeta.

Neizvršavanjem predviđenih zadaća, studentu koji želi nastaviti studij predmeta može se
66
5. POPIS KOLEGIJA I NOSITELJA KOLEGIJA
Naziv kolegija Ime i prezime nositelja kolegija

Pedagogija cjeloživotnog obrazovanja doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević
Didaktika prof . dr. sc. Ladislav Bognar
prof. dr. sc. Anđelka Peko
Psihologija obrazovanja Doc.dr. sc. Tena Velki
Metodički pristupi visokoškolske nastave doc. dr. sc. Edita Borić
Jezične komunikacijske vještine Izv. prof. dr. sc. Irena Vodopija
Doc. dr. sc. Emina Berbić Kolar
Doc. dr. sc. Lidija Bakota
Etika struke doc. dr. sc. Damir Matanović
doc. dr. Hrvoje Volner
Nastavna komunikacija doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević
Nastavne strategije izv. prof. dr. sc. Anđelka Peko
Funkcionalni stilovi hrvatskog jezika Doc. dr. sc. Emina Berbić Kolar
doc.dr. sc. Dubravka Smajić
Konstrukcija testova znanja Doc. dr. sc. Tena Velki
67
6. ŽIVOTOPISI NOSITELJA KOLEGIJA
68
Lidija Bakota, prof
Naziv ustanove: Učiteljski fakultet u Osijeku
E-mail adresa: lbakota@ufos.hr
Rođena je 15. srpnja 1974. godine u Osijeku. Nakon završene osnovne i srednje škole upisala
je akademske godine 1993./94. Pedagoški fakultet u Osijeku (danas Filozofski fakultet) na
Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s prosjekom ocjena 4.969. Diplomski rad na
temu Prilozi kao leksičke jedinice u «Listovima iz Slavonije» Izidora Kršnjavoga obranila je
kod mentorice prof. dr. sc. Sande Ham u travnju 1999. godine s izvrsnim uspjehom. Tijekom
studiranja objavljivala je radove u Književnoj reviji i studentskom časopisu za promicanje
kulture hrvatskoga jezika Glede. Tijekom studiranja sudjelovala je u razmjeni studenata u
okviru CEPUS programa i mjesec dana boravila na studiju slavistike u Grazu.
Nakon završetka studija školske godine 1999./2000. zaposlila se u Medicinskoj školi
Osijek. Kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti radila je do lipnja 2006. godine. Od
1. lipnja 2006. zaposlena je kao asistentica na Metodici hrvatskoga jezika na Učiteljskom
fakultetu u Osijeku.
Uz rad upisala je akademske godine 1999./2000. poslijediplomski magistarski studij iz

znanstvenog područja Humanističke znanosti – kroatistika na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Položivši sve ispite, stekla uvjet za prelazak na doktorski studij
koratistike akademske godine 2006./2007. Na poslijediplomskom studiju kroatistike položila
je sve ispite s prosjekom ocjena 5.00. Izradila je kvalifikacijski rad doktorske disertacije
naslovljen Komunikacijski model govornih vježbi u osnovnoj školi pod vodstvom mentorice
izv. prof. dr. sc. Irene Vodopije. U postupku je pisanje i prijava doktorskoga rada.
Znanstveni radovi kojima se dokazuje kompetencija za izvođenje kolegija:
1. Savić, J., Savić, L. (1996). Razlikovni rječnici u hrvatskoj jezičnoj praksi. Književna
revija, 1-2/1996., Osijek, str. 34.-41.
2. Savić, L. i sur. Leksik i frazeologija Došenove «Jeke planine», Književna revija, 5-
6/1996., Osijek, str. 237-247.
3. Savić, J., Savić, L. (1997). Zamjena verbalne informacije slikom. Glede, studentski
časopis za promicanje kulture književnoga jezika, 1-2/2007., Osijek, str. 115-116.
4. Savić, L. i sur. (1998). Usporedba frazeologije u «Grobničkom polju» Dimitrija
Demetra, «Smrti Smail-age Čengića» Ivana Mažuranića i «Smrti babe Čengićkinje»
Ante Kovačića, Glede, studentski časopis za promicanje kulture književnoga jezika, 1-
2/2008., Osijek, str. 80-96.
5. Bakota, L., Majdenić, V. (2007). Gardaševa djela u čitankama i lektirama za osnovnu
školu, rad na znanstveno-stručnom skupu Zlatni danci 2007. godine (zbornik radova u
tisku).
6. Vodopija I., Majdenić, V., Bakota, L. (2007). Multimedijsko iščitavanje Gardaševa
djela, rad na međunarodnom stručno-znanstvenom skupu «Dječja književnost u
odgoju i obrazovanju», objavljen u zborniku Učitelj, Visoka učiteljska škola u
Čakovcu, str. 169-188.
69
7. Bakota, L. (2007). Interkulturalnost u čitankama za niže razrede osnovne škole, rad na
znastveno-stručnom skupu Dijete i jezik dans, Osijek, (zbornik radova u tisku).
8. Vodopija, I., Bakota, L. (2008). Leksičke osobitosti Sunčanine Ulice predaka, rad na
Međunarodnom znanstvenom skupu Zlatni danci 10. (zbornik radova u tisku).
Doc. dr. sc. Emina Berbić Kolar
E-mail adresa: ebkolar@ufos.hr
Zovem se Emina Berbić Kolar. Rođena sam 24. listopada 1976. u Slavonskom Brodu. U
rodnome sam gradu završila osnovnu školu kao i prirodoslovno-matematički smjer Gimnazije
«Matija Mesić». Maturiravši upisala sam se na Pedagoški fakultet u Osijeku, smjer Hrvatski
jezik i književnost. Tijekom studiranja isticala sam se na svim poljima, posebice u polju
jezikoslovlja. Surađivala sam i u jezičnom časopisu Glede. Diplomirala sam 1. veljače 2000. s
temom iz leksikologije Imena u rječniku Ardelia Della Belle, mentorica mi je bila prof. dr. sc.
Ljiljana Kolenić.
Školske godine 2000./2001. upisala sam se na Poslijediplomski studij, ondašnjeg

Pedagoškog, a današnjeg Filozofskog fakulteta u Osijeku, pod nazivom Hrvatski jezik i
književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti, smjer jezikoslovlje. 2002.
godine predložila sam temu svoga magistarskog rada te mi je ista usvojena, uz predani
sinopsis, odlukom od 19. lipnja 2002. Mentorica mi je, kao i za diplomski rad, prof. dr. sc.
Ljiljana Kolenić. Tema moga magistarskog rada glasi: Posavski govori u 20. st. Naglasak na
govore sela uz grad Slavonski Brod. Magistrirala sam 10. studenoga 2006. Trenutno sam na
doktorskom studiju.Sinopsis doktorskoga rada mi je prihvaćen te se nadam skorom završetku
doktorske disertacije.Tema moga doktorskoga rada jest Govori slavonskoga dijalekta
brodskoga kraja.
U suradnji s profesoricom Kolenić pripremila sam rad za prošlogodišnji Znanstveni

skup Šokačka rič, pod nazivom Govor Starih Perkovaca. Rad je izložen, a tijekom listopada
bi trebao biti i objavljen u zborniku Šokačka rič 5. Ove sam godine prijavila za isti znanstveni
skup rad pod nazivom Govor Čajkovaca koji ću prezentirati u studenome ove godine.
Trenutno sam zaposlena u Gimnaziji «Matija Mesić» iz Slavonskoga Broda. Prije ove
škole bila sam zaposlena u Osnovnoj školi «Ivan Goran Kovačić» iz Slavonskoga Broda, a
zatim i u Ekonomsko-birotehničkoj školi, također iz Broda. Od 1. ožujka 2007. vanjski sam
suradnik Učiteljskog fakulteta iz Osijeka na kojem držim vježbe iz kolegija Hrvatski jezik i
Jezična kultura za prvu i drugu godinu te vježbe iz izbornog kolegija Slavonski dijalekt.
Također, od listopada 2008. radit ću kao vanjski suradnik i na Filozofskom fakultetu u
Osijeku na kojemu ću držati vježbe iz Dijalektologije i Slavonskoga dijalekta.
70
Kolenić, Ljiljana, Berbić Kolar, Emina, Mance, Nina (2010.), Terenski rad u cilju
njegovanja hrvatskoga jezika, Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Modern
methodological aspects/ Korszeru modszertani kihivasok, str. MTTK, Subotica, ISBN 978-
86-87095-08-3,
Berbić Kolar, Emina (2010.), Još o instrumentalu jednine i-vrste, Jezik, god. 57., br.4, str.
127.- 137., Zagreb, ISSN 0021-6925,
Berbić Kolar, Emina, Franić, Višnja, Javor, Antun (2010.), Govor Brodskoga Stupnika,
Šokačka rič 7, Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, str. 63.-74.,
Vinkovci, UDK 811.163 42, ISSN 1845-190X,
Berbić Kolar, Emina, Matić, Marija (2011.), Leksik Višnje Stahuljak na primjeru romana
Don od Tromeđe, Zbornik s međunarodnog znanstvenog skupa Zlatni danci 12, str.227.-236.,
Osijek, ISBN 978-953-314-035-3,
Kolenić, Lj.; Berbić Kolar, E.; Matanović, D. (2010.): Linguistic Field Research on
Protected Croatian Languages, Education and Citizenship in a Globalizing World,
London 2010., Radovi na USB-u,
Prof. dr. sc. Ladislav Bognar
E-mail adresa: lbognar@ufos.hr
U Slavonskom Brodu završio je Učiteljsku školu. Radio je na području Slavonske Požege

najprije kao učitelj, a zatim kao savjetnik za razrednu nastavu. Studij pedagogije i sociologije
završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je završio i postdiplomski studij
pedagogije i obranio doktorat na temu Model početnog školovanja u uvjetima stvaranja
samoupravne škole.
U Zavodu za školstvo Osijek pored savjetnika bio je i pedagog Zavoda. Danas radi kao
profesor na Filozofskom fakultetu Osijek.
Znanstveno-istraživački rad vezan je za područje odgoja i obrazovanja. Najprije se bavio

problemima odgojno-obrazovnog procesa u kombiniranim odjeljenjima, zatim primjenom igre
u nastavi, koncepcijom početnog školovanja, inoviranjem osnovne škole, te didaktičkim
problemima suvremene nastave. Posljednjih godina bavio se problemom mirovne edukacije.
Objavio je preko sedamdeset znanstvenih i stručnih radova od čega trinaest knjiga. Koautor je
sveučilišnog udžbenika "Didaktika" koji je doživio dva izdanja i u upotrebi je već više od
jednog desetljeća.
71
Kao suradnik Centra za mir sudjelovao je u pripremi i realizaciji međunarodnog projekta
Izgradnja mira i civilnog društva u istočnoj Slavoniji.
Dugogodišnji je član uredništva časopisa "Život i škola", a radove je objavljivao i u drugim

časopisima u zemlji i inozemstvu.
Kao član Evropskog foruma za slobodu u odgoju sudjelovao je na većem broju međunarodnih
skupova u pojedinim evropskim zemljama.

Bognar,L. (1982.) Rad u područnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, str. 160.
Bognar,L. (1983.) Zbirka didaktičkih igara za prvi razred, Zavod za prosvjetno-pedagošku
službu, Osijek, str. 92.
Bognar,L. (1986.) Igra u nastavi na početku školovanja, Školska knjiga, Zagreb, 164 str.
Bognar,L./Matijević,M.(ur.) (1987.) Na pragu samoupravne škole, Školske novine, Zagreb,
168 str.
Bognar,L. (1987.) Igra pri pouku na začetku šolanja, Državna založba Slovenije, Ljubljana,
112 str.
Bognar,L. (1991.) Igre – zbirka odgojno-obrazovnih igara, Vlastito izdanje, Osijek, str.
147.
Bognar,L./Matijević,M. (1993.) Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 296 str.
Bognar,L./Bagić,A./Uzelac,M. (1994.) Budimo prijatelji, Priručnik odgoja za nenasilje i
suradnju, Slon, Zagreb, 213 str.
Bognar,L./Štumfol,B. (1998.) Model osnovne škole, Rezultati istraživanja, Korak po korak,
Zagreb, 99 str.
Bognar,L. (2001.) Metodika odgoja, Pedagoški fakultet, Osijek, 199 str.
Bognar,L./Matijević,M. (2002.) Didaktika - drugo izmijenjeno izdanje, Školska knjiga,
Zagreb, 421 str.
Bognar,L./Ništ,M./Tonković,Lj. (2004.) Miroljupci – promišljamo i gradimo mir, Centar
za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, 156 str.
Bognar,L./Hugo,M./Jerkelund,C./Munjiza,E./Peko,A./Vodopija,I. (2004.) Problemi mladih

Slavonije i Baranje, istraživanje, Sveučilište «J.J. Strossmayera , Osijek, 139 str.
Bognar,L./Matijević,M. (2005.) Didaktika (treće izmijenjeno izdanje), Školska knjiga,

Zagreb, 421 str.
Belt,Lj./Bognar,L./Ivanović,M./Jurić,D./Kovač,J./Lauc,A./Požega,Ž./Pecnik,J. (2006.) Kamo

idemo – Sustav društvenih vrijednosti u tranzicijskom procesu u Republici Hrvatskoj kao
determinanta građanskog aktivizma, Albert E, Osijek
Bognar,L./Whitehead,J./Bognar,B./Perić-Kraljik,M./Munk,K.(2009.)Poticanje stvaralaštva
u odgoju i obrazovanju/Encouraging creativity in education, Knjiga radova - Priručnik za
72
sadašnje i buduće učiteljice i učitelje/Collection of papers - a Handbook for Current and
Future Teachers, PROFIL, Zagreb, 363 str
Ostali su radovi dostupni na sljedećim internetskim stranicama:

http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=154990
http://ladislav-bognar.net/drupal/index.php
doc. dr.sc. Edita Borić
E-mail adresa: eboric@ufos.hr
Rođena je 1962. godine u Feričancima, Republika Hrvatska. Osnovnu i srednju školu završila je u
Osijeku. Studij biologije i kemije na Pedagoškome fakultetu u Osijeku završila je 1985. godine i stekla
stručni naziv profesora biologije i kemije. Magistrirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u
Zagrebu i stekla stručni naziv magistra prirodnih znanosti iz područja biologije, polje mikrobiologija.
Doktorirala je 1998. godine na Biotehnološkome fakultetu na Oddeleku za biologijo Univerze v
Ljubljani iz područja biologija – metodika biologije obranivši doktorsku disertaciju "Odgoj i
obrazovanje za okoliš u osnovnoj školi". Radni odnos započela je 1985. godine u osnovnim (Valpovo,
Markušica, Laslovo) i srednjim školama (Valpovo i Osijek). Tijekom školskih godina 1985./86. i
1986./87. predavala je nastavne predmete: priroda, biologija, kemija, prva pomoć i domaćinstvo u
osnovnoj školi, a u srednjim školama biologiju, mikrobiologiju, biokemiju i kemiju. Od 1987. godine
zaposlena je na Katedri za biologiju Pedagoškoga fakulteta u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera
najprije kao pripravnik – istraživač, a od 1991. godine kao asistentica za kolegije Praktikum iz
eksperimentalne nastave biologije i Seminar iz metodike nastave biologije.
Godine 2004. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta u znanstvenome području društvenih

znanosti, polje odgojnih znanosti, za predmete Metodika nastave biologije, Seminar iz metodike
nastave biologije, Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije i Metodika prirode i društva.
Od akademske godine 2001./02. do danas mentor je više od ukupno 40 diplomskih radova iz kolegija
Metodika nastave biologije i Metodike prirode i društva.
Kao pripravnik-istraživač sudjelovala je u znanstvenome projektu "Biološka istraživanja Specijalnog

zoološkog rezervata Kopački rit", u mikrobiološkim istraživanjima vode, sedimenta i tla. Godine
1996. bila je uključena u projekt "Obrazovanje za okoliš". Vodila je metodički dio projekta pod
naslovom "Suvremeni pristup obrazovanja za okoliš". Od 1997. do 2002. godine suradnica je na
znanstvenome projektu "Zaštita voda rezervata Kopački rit". Od 2003. do 2007. godine voditeljica je
znanstvenoga projekta „Poticanje ekološkoga obrazovanja mladih u Istočnoj Slavoniji“. Od 2007.
godine suradnica je na znanstvenome projektu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu
„Kompetencije u nastavi biologije“. Od 2008. godine voditeljica je znanstvenoga projekta
„Usmjerenost nastave prirode i društva na razine postignuća učenika".
73
Na poziv Biološkoga društva u Osijeku i Agencije za znanost i obrazovanje održava predavanja.
Interes znanstvenoga rada obuhvaća sljedeće aspekte pedagogije: nastavnu komunikaciju, izobrazbu
nastavnika o zavičajnim sadržajima, vrjednovanje nastave, odgoj i obrazovanje za okoliš, ekološku
izobrazbu, primjenu pedagogijske metodologije na prirodoslovnim znanstvenim spoznajama.
Sudjelovala je u radu stručnoga skupa "Mogućnosti učeničkih istraživanja u biologiji" za nastavnike
biologije.
Barišić, I., Bogut, I., Borić, E. (2005): Education for schools at the Kopački Rit Nature Park in
Croatia. Periodicum biologorum, 107(1), 123-127.
Borić, E., Jindra, R., Škugor, A. (2008): Razumijevanje i primjena sadržaja cjeloživotnog učenja za
održivi razvoj. Odgojne znanosti, 10(2), 69-81.
Borić, E., Peko, A., Novoselić, D. (2001): Iskustveno učenje u nastavi biologije, str. 405-412., U: M.
Kramar i M. Duh (eds.), Knjiga referatov z mednarodnega znanstvenoga posveta "Didaktički
in metodički vidiki prenove in razvoja izobraževanja". Maribor, Pedagoška fakulteta Maribor.
Borić, E., Peko, A., Vujnović, M. (2002): Učiti o prirodi iz prirode, str. 93-100., U: I. Hicela (ed.),
Zbornik radova stručno-znanstvenog skupa s međunarodnom suradnjom "2. dani osnovne
škole Splitsko-dalmatinske županije". Split, Hrvatski pedagoško – književni zbor – Ogranak
Split.
Borić, E., Peko, A., Vujnović. M. (2002): Od riječi do djela u nastavi prirode i biologije (metode
odgoja za okoliš), Život i škola, 7,117-124.
doc. dr. sc. Damir Matanović
E-mail adresa: damir.matanovic2@sb.t-com.hr
Rođen sam 25. srpnja 1970. u Vinkovcima. U Županji sam 1989. završio srednjoškolsko obrazovanje
kao informatičar - programer.
Diplomirao sam na Odsjeku za povijest i Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta

u Zagrebu 1996. Magistrirao sam 2000. na Odsjeku za povijest. Doktorirao sam 2003. na Odsjeku za
povijest.
Kao profesor povijesti zaposlio sam se 1996. u Gimnaziji Zabok. Od 1997. zaposlenik sam
Hrvatskoga instituta za povijest. U Podružnicu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga
instituta za povijest prešao sam 2004.
Od 2008. zaposlenik sam Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.
U zvanje asistenta promoviran sam 2000., u zvanje višeg asistenta 2004., u zvanje znanstvenog
suradnika 2004. te u zvanje docenta 2005.
Prodekan sam za međunarodnu suradnju i poslovanje Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.
74
Voditelj sam dislociranoga studija Učiteljskoga fakulteta u Slavonskome Brodu.
Predavač sam na Katedri za povijest Filozofskoga fakulteta u Osijeku od 2000.
Tijekom akademske 2000./2001. godine predavao sam na Hrvatskim studijima u Zagrebu gdje,
također trenutačno predajem. Predavač sam na Poslijediplomskome doktorskome studiju povijesti na
Hrvatskim studijima u Zagrebu.
Dvjesto pedeset godina grada Broda, Slavonski Brod 2003.
Hrvatski sabor 1990. – 2007., Zagreb 2007.
Grad na granici, Slavonski Brod 2008.
Problem ukidanja vojnih komuniteta u Vojnoj krajini na primjerima Broda na Savi i Petrinje, Povijesni
prilozi 31, Zagreb 2007., 183 - 195.
Nametnuta dvojnost: nastanak slobodnog vojnog komuniteta Vinkovci (1765.-1787.), Scrinia

slavonica 6, Slavonski Brod 2006., 183 – 194.
doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević
E-mail adresa: vmlinarevic@ufos.hr
Dr. sc. Vesnica Mlinarević rođena je 21. listopada 1959. u Osijeku. Nakon gimnazije završava studij
Predškolski odgoj na Pedagoškome fakultetu u Osijeku i studij Pedagogije na Pedagoškome fakultetu
u Osijeku.
Svoje profesionalne zadaće obavljala je u Centru za predškolski odgoj Osijek i u Agenciji za odgoj i
obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske na savjetničkim
poslovima. Tijekom rada u Ministarstvu organizirala je i predavala na stotinjak stručnih seminara i
skupova za odgojitelje, pedagoge i ravnatelje predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola na
županijskoj i državnoj razini. Predsjednica je povjerenstva za polaganje stručnih ispita odgojitelja
predškolske djece na području pet slavonskih županija.
Docentica je i prodekanica na Učiteljskome fakultetu u Osijeku i vanjska suradnica Filozofskoga

fakulteta u Osijeku i Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske. Magistrirala je 2004.
godine na Poslijediplomskom znanstvenome studiju pedagogije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu s
temom "Pedagoške implikacije stilova provođenja slobodnog vremena srednjoškolaca". Doktorirala je
2006. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu s temom: "Slobodno vrijeme kao predikator
poremećaja u ponašanju učenika".
75
Suradnica je na projektu "Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje zahtjeva provođenja
suvremenih oblika nastave" u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i Kurikulum socijalnih
kompetencija u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
Bila je voditeljica dislociranoga studija Predškolski odgoja u Vukovaru. Članica je Pedagogijskoga

društva Republike Hrvatske i Podružnice Matice hrvatske Osijek. Predsjednica je Odjela za
oblikovanje slobodnoga vremena mladih grada Osijeka u Podružnici Matice hrvatske Osijek.
Mlinarević, V,. Peko, A., Munjiza, E. (2007): Slika obitelji u udžbenicima hrvatskoga jezika
književnosti za mlađu školsku dob, Odgojne znanosti. 1 (13), vol. 9 (2007).
Mlinarević, V., Miliša, Z., Proroković, A. (2007): Slobodno vrijeme mladih u procesima
modernizacije – usporedba slavonsklih gradova i Zadra. Pedagogijska istraživanja, 4 (1),
2007. 81. 99.
Mlinarević, V., Buljubašić, V., Sablić, M. (2007): Promicanje odgojnih vrijednosti u mitovima i
legendama u čitankama nižih razreda osnovne škole. U: Barić, E. i dr. (ur), Zlatni danci 8,
Mitovi i legende.Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u
Osijeku, Filozofski fakultet Pečuh, Matica hrvatska Osijek, 173. - 187.
Mlinarević, V., Borić, E. (2007): Stručni razvoj učitelja kao pretpostavka suvremene škole. U: Previšić
i sur. (ur), Pedagogija – prema cjeloživtnom obrazovanju i društvu znanja. Prvi kongres
pedagoga Hrvatske, Zagreb. Hrvatsko pedagogijsko društvo. 421. - 431.
Peko, A. Mlinarević, V., Gajger, V. (2008): Položaj učenika u nastavi (jučer-danas-sutra) U: Uzelac,
V. I Vujičić, L. (ur). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Rijeka. Sveučilište u Rijeci ,
Učiteljski fakultet u Rijeci, 255. - 261.
Peko, A., Mlinarević, V. (2009), Interkulturalno obrazovanje učitelja – što i kako poučavati. U:
Izazovi obrazovanja u multikulturalnim sredinama, ur. Peko, A. i Mlinarević, V. Osijek: Sveučilište
J.J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet
76
Izv. prof. dr. sc. Anđelka Peko
E-mail adresa: apeko@ffos.hr
Anđelka Peko rođena je u Prištini 14. listopada 1953. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u
Osijeku. Godine 1976. diplomirala je na Filozofskome fakultetu u Sarajevu na studiju Pedagogije i
Psihologije. Magistrirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1985. (područje pedagogije, tema
Utjecaj komunikacije u nastavi na anksioznost učenika u trećim razredima srednje škole). Godine
1993. doktorirala je na istome Fakultetu (područje pedagogije, tema Efikasnost eksperimentalnog
programa simetričnosti nastavne komunikacije).
U razdoblju 1977.-1979. bila je zaposlena u CUO Braća Ribar kao profesor pedagogije. Od
1979. do 1982. radila je na Pedagoškome fakultetu kao asistentica Didaktike i Metodike nastave
matematike. Godine 1983. radila je kao psihologinja Osnovne škole "Vrh Sućidar" u Splitu, gdje je
preselila iz obiteljskih razloga. Od 1983. do danas radi na Pedagoškome fakultetu, odnosno od 2004.
na Filozofskome fakultetu Osijek. Tijekom rada na Pedagoškome fakultetu u Osijeku, obnašala je u
više navrata funkciju voditelja Katedre za pedagoško-psihološku izobrazbu. Od osnutka studija
Pedagogije, koji je i ustrojavala, voditeljica je toga studija.
U znanstveno-nastavno zvanje docentice u znanstvenome području društvenih znanosti, polje

odgojne znanosti, grane didaktika izabrana je 1997., a potvrđeno je 2004. Od 2006. izvanredna je
profesorica u znanstvenome području društvenih znanosti, polje odgojne znanosti, grane didaktika.
Surađivala je u različitim znanstveno-istraživačkim projektima. Od 1986. do 1990. na projektnom
zadatku br. (1.10.03.04.02) Utjecaj komunikacije u nastavi na položaj učenika srednje škole. Od 1991.
istraživač je na projektu Vrednovanje obrazovnoga procesa (5-07-063) s temom: Mogućnost mjerenja
verbalne aktivnosti nastavnika. Bila je glavna istraživačica na projektu (122003) Pedagoška pomoć
djeci prognanika i povratnika. Tijekom istoga perioda bila je suradnica na projektu (122010) Model
odgoja i izobrazbe u hrvatskome Podunavlju. Od 2001. glavna je istraživačica na projektu (0122003)
Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje.
Voditeljica je projekta projektu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Potreba novog položaja
učenika u nastavi i izvan nastave
Od listopada 2006. godine obnaša dužnost dekanice Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.
Potpredsjednica je Hrvatskoga pedagogijskoga društva.
Temeljna područja znanstvenoga interesa: suvremene nastavne strategije, položaj učenika u

nastavi i izvan nastave.
Peko, A., Pintarić, A. (1999), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Sveučilište J.J. Strossmayera u
Osijeku, Filozofski fakultet.
77
Peko, A. (1999), Obrazovanje u: Osnove suvremene pedagogije. Ur. Mijatović, A. Zagreb: HPKZ.
Munjiza, E., Peko, A., Sablić,M.(2007), Projektno učenje, Osijek: Filozofski fakultet, Učiteljski
fakultet
Peko, A., Munjiza, E., Sablić,M. (2006), Poticanje aktivnosti učenika projektnom nastavom, Zagreb:
Napredak 147 (4), 492 – 502.
Peko, A. (2008), Učiti kako poučavati. U: Pedagogija – prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu
znanja. Ur: Previšić i sur. Zagreb: HPD.
Peko, A., Mlinarević, V. (2009), Interkulturalno obrazovanje učitelja – što i kako poučavati. U:
Izazovi obrazovanja u multikulturalnim sredinama, ur. Peko, A. i Mlinarević, V. Osijek:
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet.
doc. dr. sc. Dubravka Smajić

E-mail adresa: dsmajic@ufos.hr
Rođena sam 1961. godine u Osijeku, gdje sam završila osnovnu školu i gimnaziju.
Diplomirala sam na osječkom Pedagoškom fakultetu hrvatski jezik i književnost 1984. godine. Od
1985. radila sam na vježbaonici Pedagoškoga fakulteta Osnovnoj školi Franje Krežme Osijek kao
mentorica studentima hrvatskoga jezika.
Godine 1997. počela sam raditi na Pedagoškom fakultetu u Osijeku kao mlađa asistentica za
kolegije Hrvatski jezik i jezična kultura na Učiteljskom studiju i Kultura govorenja i pisanja, odnosno
danas Hrvatski jezik na Studiju predškolskoga odgoja.
Danas kao docentica radim na Učiteljskom studiju osječkoga Učiteljskoga fakulteta te na

njegovu Dislociranom učiteljskom studiju u Slavonskom Brodu, i to na kolegijima Hrvatski jezik i
Jezična kultura.
Magistarski rad iz filologije Uskličnost i način njezina izražavanja u hrvatskom književnom

jeziku, izrađen pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Josipa Silića, obranila sam na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 2001. U zvanje asistentice izabrana sam 2002. Pod vodstvom prof. dr. sc. Sande
Ham izradila sam disertaciju naslovljenu Gramatike Mirka Divkovića i obranila ju 2006. na
Filozofskom fakultetu u Osijeku te stekla zvanje više asistentice. Bila sam suradnica je na
znanstvenom projektu Dijete i učenje jezika, što ga je pokrenula dr. sc. Irena Vodopija. Sada radim
kao suradnica na znanstvenom projektu Hrvatski jezik kao sastavnica nacionalnoga identiteta
dvojezičnih manjinskih zajednica glavne istraživačice dr. sc. Irene Vodopija.
Članica sam Hrvatskoga čitateljskoga društva, Foruma za slobodu odgoja i Odjela za hrvatski
jezik osječkoga ogranka Matice hrvatske. Također sam i članica Organizacijskoga odbora
78
međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa Dijete i jezik danas (od 2001. godine do danas), te
uredništva četiriju istoimenih zbornika.
Održavala sam predavanja za učitelje razredne nastave i nastavnike hrvatskoga jezika u

Hrvatskoj i Mađarskoj te izlagala na znanstvenim i stručnim skupovima u Osijeku, Zagrebu, Čakovcu,
Varaždinu i Pečuhu.
1. Obavijesno ustrojstvo usklične rečenice, Jezik, 49, br.4, Zagreb 2002., str. 125.-134. (ISSN 0021-
6925)
2. Ljudevit Jonke o djelu Mirka Divkovića, Jezik, 54, br. 5, Zagreb 2007., str. 183.-193. (ISSN 0021-
6925)
3. Nastava hrvatskoga jezika u osječkoj Učiteljskoj školi od 1900. do 1919. godine, U: Učiteljska
škola u Osijeku, ravnatelji, profesori i maturanti 1893.-1965., ur. Martinčić, Julio i Hackenberger,
Dubravka, HAZU, Zagreb-Osijek, 2004., str.45.-54. (ISBN 953-154-630-4)
4. Uskličnost u udžbenicima hrvatskoga jezika za učenike mlađe školske dobi, Zbornik radova s
međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa Dijete i jezik danas - Učitelj hrvatskoga jezika i
učitelj stranoga jezika za učenike mlađe školske dobi, ur. Vodopija, Irena, Sveučilište J. J.
Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska škola, Osijek, 2003., str. 91.-100. (ISBN 953-6965-05-4)
5. Kako vrjednovati jezične pogrješke učenika drugoga razreda osnovne škole, suautorstvo s Irenom
Vodopijom, Zbornik radova s međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa Dijete i jezik danas –
Dijete i višejezičnost; Vrjednovanje i samovrjednovanje u nastavi hrvatskoga i stranoga jezika za
učenike mlađe školske dobi, ur. Vodopija, Irena, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski
fakultet, Osijek, 2006., str. 263.-270. (ISBN 935-6965-08-9)
Doc. dr. sc. Tena Velki
E-mail adresa: tvelki@ufos.hr
Rođena je Osijeku gdje je završila gimnaziju. Na Sveučilištu J.J. Strossmyera u Osijeku, Filozofski
fakultet Osijek, diplomirala je na studiju psihologije s temom Teorija samoodređenja i akademski
uspjeh. 2008. Doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofski fakultet na Poslijediplomskom
doktorskom studiju psihologije s temom disertacije: Provjera ekološkog modela dječjeg nasilničkog
ponašanja prema vršnjacima.
Članica je Organizacijskog odbora te glavna tajnica 19. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s
temom Vrijeme sličnosti i razlika – izazov psihologiji i psiholozima. Aktivno je sudjelovala na
Festivalu znanosti. Dobitnica je stipendije Zaklade Adris

79
Velki, T. (2012). Rizični i zaštitni faktori kod pojave nasilja među djecom. Zbornik radova s III.
znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima nasilja: Psihosocijalni aspekti nasilja u
suvremenom društvu – izazov obitelji, školi i zajednici (2010.), 139-157.
Velki, T. i Cimer, R. (2011). Primjena teorije ekoloških sustava u radu s djetetom s ADHD-om.
Klinička psihologija, 4(1-2), 71-87.
Velki, T. (2011). The correlation considering the degree of autonomous motivation, academic
achievement and mental health. Croatian Journal of Education, 13(3), 56-87.
Velki, T. (2010). Pojavnost nasilja među srednjoškolcima. Zbornik radova sa skupa Nasilje nad
djecom i među djecom (2008), 267-282.
Izv. prof.dr.sc. Irena Vodopija
E-mail adresa: ivodopija@ufos.hr
Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Osijeku. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirala je

književnost i pedagogiju. Magistrirala je 1985. godine, a doktorat iz područja humanističkih znanosti
polje jezikoslovlje obranila je također na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1991. godine.
Zaposlila se na Pedagoškome fakultetu u Osijeku 1980. godine, a nakon izdvajanja učiteljskoga studija
i studija predškolskoga odgoja i osnivanja Visoke učiteljske škole u Osijeku, bila je dekanica u
razdoblju od 1998. do 2003. godine. Na Visokoj učiteljskoj školi i Filozofskom fakultetu u Osijeku u
zvanju docentice nositeljica je kolegija Hrvatski jezik, Metodika nastave hrvatskoga jezika i Osnova
komunikacije.
Akademske godine 1993./94. i 1994./95. Predaje kao gostujući profesor na Hrvatskoj katedri u
Pečuhu.
Poseban interes usmjerava na promicanje i usavršavanje jezičnih djelatnosti. Organizatorica je stručnih

i znanstvenih skupova Dijete i jezik i urednica istoimenih zbornika. Voditeljica sam projekta Dijete i
jezik i nositeljica projektnih zadatka u Tempus projektima: Komunikacijska kompetencija u
višejezičnoj sredini i Budućnost i uloga nastavnika. Organizatorica je više znanstvenih i stručnih
skupova, a redovito sudjelujem na znanstvenim kroatističkim skupovima u Pečuhu i Szombathelyu u
Mađarskoj.
Nositeljica je modula Jezična komunikacija na poslijediplomskome specijalističkom

interdisciplinarnom studiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Regionalna suradnja i
integriranje u EU.
Članica je Matice hrvatske, Odjela za hrvatski jezik osječkog ogranka MH.
80
Vodopija, I. (2003.) Basna u Danici ilirskoj. U Zlatni danci 4, Basne, Zbornik radova s
međunarodnoga znanstvenoga skupa. Osijek: Pedagoški fakultet, Osijek, Filozofski fakultet
Pečuh, MH Osijek, str. 79-86.
Vodopija, I. (2003.) Dijete i predčitalačko doba. U Dijete i djetinjstvo, Zbornik radova, Babić, N. i
Irović,S. ( ur.), Osijek: Visoka učiteljska škola u Osijeku, str. 380-385.
Vodopija, I. (2003.) Biti učitelj hrvatskoga ne samo na satu hrvatskoga. U Dijete i jezik danas-učitelj
hrvatskoga jezika i učitelj stranoga jezika za učenike mlađe školske dobi, Zbornik radova s
međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa. Vodopija, I.( ur.). Osijek: Visoka učiteljska
škola u Osijeku, str. 13-18.
Vodopija, I. (2004.) Čitateljske navike, interesi i svjetonazor mladih. U Bognar,L., Hugo, M.,
Jerkelund,C., Munjiza, E., Peko, A., Vodopija I., Problemi mladih Slavonije i Baranje. Osijek:
Filozofski fakultet i Visoka učiteljska škola u Osijeku, str. 111.-119.
Doc. dr. sc. Hrvoje Volner
E-mail adresa: hvolner@ufos.hr
Rođen 24. srpnja 1976. u Našicama. U istom gradu završava osnovnu i srednju školu (Matematička
gimnazija). Godine 1995. upisuje Studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, koji završava 2001. godine. Od školske godine 2001./2002. zaposlen u osnovnoj školi Matija
Gubec u Magadenovcu kao nastavnik povijesti, a od 2002./2003. u SŠ Izidora Kršnjavog u Našicama
kao nastavnik povijesti, filozofije, logike i etike. Godine 2004. upisuje Poslijediplomski znanstveni
studij Hrvatska povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stječe titulu magistra
znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje POVIJEST, grana
nacionalna povijest, obranivši 11. travnja 2007. magistarski rad pod naslovom «S. H. Gutmann d.d. u
industriji međuratne Jugoslavije i razvoj Belišća». Objavljuje radove u znanstvenim časopisima, kao
što su Scrinia Slavonica, Radovi Filozofskog fakulteta, te u zborniku Leksikografskog zavoda
Miroslava Krleže. Kao stipendist Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta sudjeluje, na
međunarodnim seminarima s temom podučavanja o holokaustu i to u «The International School for
Holocaust Studies» u memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu, i “Holocaust museum
Houston” u Houstonu i “United States Holocaust Memorial Museum” u Washingtonu.
5 radova kvalificiranih za izvođenje nastave
«Demografsko kretanje Židova u kotaru Našice u 19. i početkom 20. stoljeća (Prilog za proučavanje
povijesti Židova u Našicama)», u Godišnjaku Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Hrvatskog instituta za povijest «Scrinia Slavonica», br. 5., godina 2005., (str. 462.-484.)
«Plug – novine za zaštitu seljačkih interesa, u «Radovi»., Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, br. 37., Zagreb 2005. (str. 233.-254.)
“Poduzeće S. H. Gutmann d.d. u industriji međuratne Jugoslavije i razvoj Belišća”, magistarski rad
«Poduzeće S. H. Gutmann d.d. u vrijeme velike gospodarske krize 1929. – 1934.», u Godišnjaku
Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest «Scrinia
Slavonica», br. 7., godina 2007.
81

Pedagoško-Psihološko I Didaktičko-Metodička Izobrazba

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pedagoško-Psihološko I Didaktičko-Metodička Izobrazba

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

PROGRAM PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO I DIDAKTIČKO -

1.1. POTREBE ....................................................................................................................... 1

1.3.1. VAŽNOST PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA ................................................................... 5

2.1. NAZIV PROGRAMA ..................................................................................................... 6

2.2. NOSITELJ PROGRAMA ............................................................................................... 6

2.3. TRAJANJE PROGRAMA .............................................................................................. 6

2.4. IZVEDBA PROGRAMA ................................................................................................ 6

2.5. UVJETI UPISA ............................................................................................................... 6

2.6. MOGUĆNOSTI PRELASKA IZ JEDNOG U DRUGI MODUL .................................. 7

2.7. OSPOSOBLJENOST ...................................................................................................... 7

3. OPIS PROVEDBE OBRAZOVANJA ............................................................................... 7

3.1. MODUL A ....................................................................................................................... 7

3.1.1. IZVEDBENI PLAN NASTAVE ........................................................................................ 11

3.2.1. IZVEDBENI PLAN NASTAVE ......................................................................................... 15

5. POPIS KOLEGIJA I NOSITELJA KOLEGIJA ............................................................ 67

Na fakultetima i sveučilišnim odjelima koji školuju buduće nastavnike sveučilišni se

Programi kojima se omogućuje pedagoško-psihološko-didaktičko-metodička

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku značajan je čimbenik razvoja istočne

1.3.1. VAŽNOST PEDAGOŠKIH KOMPETENCIJA

Posao svakoga poučavatelja jest omogućavanje razvoja kompetencija studenta.

Sustavi upravljanja učenjem i znanjem (knowlege and learning management systems)

 Sustav upravljana sadržajem učenja (learning content management system)

2.1. NAZIV PROGRAMA

Program nosi naziv Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje.

2.2. NOSITELJ PROGRAMA

Nositelj Programa je Sveučilište Jospia Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u

2.3. TRAJANJE PROGRAMA

2.4. IZVEDBA PROGRAMA

Program će se izvoditi prema dvama modulima: MODUL A i MODUL B. Modul A je

2.5. UVJETI UPISA

Za upis na modul A nužno je da je pristupnik diplomirao na sveučilišnom ili stručnom studiju.

Prijelaz iz jednog u drugi modul nije moguć.

Nakon završene izobrazbe i izvršenih obveza polaznici dobivaju potvrdu o osposobljenosti iz

3. OPIS PROVEDBE OBRAZOVANJA

Modul A ponajprije je usmjeren na pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu

Nakon uspješno završenoga programa Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe

- demonstrirati opću razinu znanja i razumijevanja te sposobnost analiziranja,

- analizirati i kritički promišljati o otvorenom kurikulumu nastavnog predmeta te ga

Psihologija obrazovanja 2+2+0 7

Metodički pristupi nastavi 2+2+0 7

Refleksivna praksa 1+0+2 3 1+0+2 3

Nastavna komunikacija 2+2+0 3

Nastavne strategije 2+2+0 3

UKUPNO ECTS BODOVA 30 30

Zadatci su pedagoškog osposobljavanja u modulu B su:

Nakon uspješno završenoga programa Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe

- demonstrirati opću razinu znanja i razumijevanja te sposobnost analiziranja,

- analizirati i kritički promišljati o otvorenom kurikulumu nastavnog predmeta te ga

Pedagogija cjeloživotnoga obrazovanja 10 8 7

Metodički pristupi visokoškolskoj nastavi 10 8 7

Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika 10 8 6

UKUPNO ECTS BODOVA 60

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

PEDAGOGIJA CJELOŽIVOTNOGA OBRAZOVANJA

Nositeljica predmeta: Asistentica:

Korelativnost i korespodentnost predmeta

CILJEVI, METODE I ISHODI

Opće kompetencije koje će se razvijati u nastavi na kolegiju Pedagogija cjeloživotnoga

 Upoznavanje terminoloških i pojmovnih određenja pedagogije

Pristup učenju i poučavanju u predmetu

Način izvođenja nastave