Odgojne znanosti Vol. 8, br. 2, 2006, str.

469-495 Pregledni lanak

OCJENJIVANJE U FINSKOJ OBVEZNOJ KOLI Dr. sc. Milan Matijevi

Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu milan.matijevic@zg.t-com.hr Saetak - U ovom tekstu autor prikazuje nski nacionalni kurikulum za obveznu kolu. Posebna je pozornost posveena analizi modela praenja i ocjenjivanja aktivnosti i postignua uenika u nskoj obveznoj koli. Autor pokuava odgovoriti na pitanje zato su nski uenici uspjeni u meunarodnom projektu PISA. Poetkom ovog tisuljea u Finskoj je blizu 600.000 djece obuhvaeno obveznim kolovanjem koje traje devet godina. Prvih est razreda obvezne kole poduava razredni uitelj sve nastavne predmete, uz pomaganje strunih uitelja za neke nastavne predmete (npr. glazbeni odgoj, tjelesni odgoj). U posljednjoj treini obveznoga kolovanja svaki predmet poduava predmetni uitelj specijalist. Nastavna godina traje 190 nastavnih dana, izmeu sredine kolovoza i sredine lipnja. Tjedno optereenje uenika nastavom kree se od 19 do 30 sati, od prvog do devetog razreda. Nastavni sat traje 45 minuta, s obveznim odmorom od 10 do 15 minuta izmeu svakog sata. Osnovna skala za ocjenjivanje tijekom obveznog kolovanja ima sedam stupnjeva (ocjene od 4 do 10). Ocjenjivanje je u pravilu opisno za uenike od prvog do etvrtog razreda, a numeriko za ostale razrede. Osnovna ocjena prema kojoj se odreuju nacionalni okvirni kriteriji i standardi je 8. Ocjene 9 i 10 koriste se za isticanje nekih obiljeja uenika te uenika koji se bitno razlikuju u zalaganju, nainu rada i rezultatima u odnosu na ostale uenike. Ocjena 10 se rijetko dodjeljuje, obino je dobivaju jedan do dva uenika u odjeljenju. Ocjene 6 i 7 se dodjeljuju za podsjeanje na to da bi uenik trebao uiniti dodatne napore kako bi dostigao potreban standard, a ocjena 5 oznaava krajnje upozorenje ueniku i roditeljima da treba neto promijeniti u pristupu uenju. Ocjena 4 oznaava nezadovoljavajue rezultate. U posljednja dva provjeravanja znanja i kompetencija uenika na kraju obveznoga kolovanja nski uenici bili su na samom vrhu rangiranih uenika. Kljune rijei: osnovna kola, obvezno kolovanje, Finska, ocjenjivanje, PISA

469

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Uvod
Poetkom ovog tisuljea u Finskoj je blizu 600.000 djece obuhvaeno obveznim kolovanjem koje traje devet godina. U kolu trebaju sredinom kolovoza poi sva djeca koja e u novoj kolskoj godini navriti sedam godina. Oko 92% uenika je upisano u dravne kole, a oko 8% ih pohaa privatne kole. Oko 90% djece u dobi od est godina pohaa neki oblik predkolskoga odgoja. Razredni uitelji koji imaju pravo poduavati u primarnom obrazovanju stekli su zvanje Magistar odgoja (pedagogije, engl. Master of education), a uitelji/ce predmetne nastave nositelji su zvanja magistar neke znanosti s najmanje jednim semestrom studija pedagogijskih znanosti. Primarno obrazovanje traje u Finskoj est godina (razreda) iako se u shemama koje prikazuju obvezno kolovanje ne iskazuje odvojeno u odnosu na sekundarno. To je obrazovanje najee organizirano u zgradama koje su rezervirane samo za nastavu u prvih est godina obveznoga kolovanja, a nastavu u tom razdoblju obveznoga kolovanja izvode uitelji specijalizirani za primarno obrazovanje. Nie srednje obrazovanje traje tri godine i ubraja se u jedinstveno devetogodinje obvezno kolovanje. Vie srednje obrazovanje traje takoer tri godine i ostvaruje se u opim ili strukovnim kolama. U ovom se radu bavimo vie nskom devetogodinjom obveznom kolom, odnosno ocjenjivanjem u toj koli (O problematici evaluacije u drugim kolama vidjeti: Evaluation in Education: Thematic Bibliography, 2002).

Nastavni kurikulum devetogodinje obvezne kole

Nacionalni kurikulum predstavlja temelj za planiranje, evaluaciju i implementiranje u kolama. Nacionalni odbor za obrazovanje denira temelje, a lokalna sredina i kola imaju odreenu autonomiju u izradi izvedbenih verzija kurikuluma. Na razini opine ili regije postoje slube za obrazovanje koje koordiniraju izradu izvedbenih planova u kolama. Postoji prilino velika sloboda u izboru sadraja i odreivanju optimalnog fonda nastavnih sati za planirane aktivnosti. To znai da kola i lokalna uprava preuzimaju odgovornost za kvalitetu ostvarivanja zadaa iz nacionalnog kurikuluma. U obveznoj koli najvie nastavnih sati odnosi se na nastavu materinskog i stranih jezika (33%). U prvom se razredu osim nskog obvezno ui i vedski jezik. Uenici i roditelji se opredjeljuju koji e jezik uiti kao prvi, a koji kao drugi materinski jezik (izmeu vedskog i nskog jezika). Od treeg razreda svi uenici ue engleski jezik, a od etvrtog razreda novi strani jezik (najee njemaki, ponekad francuski). 470

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Slika 1: kolski sustav u Finskoj

471

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Oko jedne petine nastavnih sati (19%) posveeno je nastavi matematike, a 15,35% nastavi prirodnih znanosti.
Tablica 1: Nastavni plan za nsku obveznu kolu
PREDMETI 1 Materinski jezik i knjievnost Engleski Novi strani jezik Matematika Priroda i ekologija Biologija i zemljopis Fizika i kemija Vjerski odgoj ili Etika Povijest Glazbeni odgoj Likovni odgoj Runi rad Tjelesni odgoj Domainstvo s ekonomijom Profesionalna orijentacija Izborni predmeti Ukupno (minimum): 21 21 25 25 26 26 4 2 1 1 2 2 2 4 2 1 1 2 2 2 4 3 1 2 3 2 3 7 7 2 5 2 3 5 2 2 4 3 2 2 3 2 2 RAZREDI 4 5 2 2 4 2 1 2(1) 1(2) 2 2 2 3 5 5 2 2 4 2 1 2 2 2 3 6 7 9*) 8 8 6 9 7 6 3 6 1 2 3 6 3 2 20 30

*) Ovdje je iskazan minimalan broj sati koje svaka kola rasporeuje u tjednu satnicu prema naelima za izradu kurikuluma kole i regije.

U nastavnom planu obvezne kole uoavamo zapaen fond nastavnih sati koji se odnosi na runi rad te domainstvo i ekonomiju (oko 12%). To je vrijeme izravno u funkciji pripreme za ukljuivanje u neku od kola iz sekundarnog podruja (ope ili strukovne srednje kole). Takoer, iz perspektive hrvatske obvezne kole, korisno je upozoriti na postojanje alternativnoga nastavnog predmeta u odnosu na vjeronauk. Uz to valja podsjetiti da nastavu vjeronauka ili etike za sve uenike pouavaju njihovi razredni uitelji ili uiteljice. Podjela nastavnih sati pojedinih predmeta moe se i mijenjati. Prvih est razreda obvezne kole poduava razredni uitelj sve nastavne predmete, uz pomaganje strunih uitelja za neke nastavne predmete (npr. 472

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

glazbeni odgoj, tjelesni odgoj u drugoj treini obveznoga kolovanja). U zadnjoj treini obveznoga kolovanja svaki predmet poduava predmetni uitelj specijalist. Nastavna godina traje 190 nastavnih dana, izmeu sredine kolovoza i sredine lipnja. Tjedno optereenje uenika nastavom kree se od 19 do 30 sati, od prvog do devetog razreda. Nastavni sat traje 45 minuta s obveznim odmorom od 10 do 15 minuta izmeu svakog sata. Prihvaajui suvremene teorije uenja, u nastavi se istie aktivna uloga uenika kao organizatora vlastite strukture znanja (sociokonstruktivizam). Uenikovo miljenje i oekivanja odreuju usmjerenost na razliite sadraje i aktivnosti uenja, koje e informacije izabrati te kako i za to e ih iskoristiti. Uspjeno poduavanje je, prije svega, stvaranje optimalnih uvjeta za uenje uz voenje rauna o motiviranosti i upravljanju uenikovim eljama. To znai i promjenu uloge uitelja koji, umjesto posredovanja i prezentiranja informacija, sada treba upravljati uenjem i biti odgovoran za pripremu sredine za uenje (socijalna sredina, tehnika sredina, didaktiki mediji i sl.). Uiteljica ili uitelj, trebaju omoguiti traenje informacija te evaluiranje valjanosti znanja. Uenici trebaju znanju pristupati na kreativan nain. Polazi se od pretpostavke da tehniki razvoj zahtijeva da svi graani imaju novu vrstu spremnosti za uporabu tehnikih rjeenja i inovacija te da imaju utjecaj na taj tehniki razvoj. Graani trebaju razumjeti tehnologiju kako bi se njome mogli koristiti. Zato u osnovnoj (obveznoj) koli uenici bez obzira na spol, moraju imati ansu za upoznavanje s novim tehnologijama. Iznimno je vano omoguiti kritiko gledanje na efekte koje tehnologija ima na odnose ovjeka i prirode. Tomu bitno pridonosi poseban nastavni predmet tijekom itava obveznoga kolovanja pod nazivom (u slobodnom prijevodu) zanati ili runi rad. Vana zadaa osnovne kole je i razvijanje sposobnosti za uenje. U poetku se pod tim razumijevaju tehnike itanja i pisanja, a poslije upoznavanje medija za prikupljanje i obradu informacija, stjecanje vjetine procesuiranja informacija te sama uporaba informacija. Sve se to radi s ciljem da pojedinac nakon zavretka kolovanja moe preuzeti odgovornost za vlastito cjeloivotno uenje te razvijanje motivacije za stalnim usavravanjem. Smanjuje se uloga uitelja kao izvora znanja, a poveava njegova uloga kao savjetnika, mentora, i pomagaa uenikovih aktivnosti. Vanu ulogu u ivotu djeteta ima obvezna kola u podruju osnovnih ljudskih vrijednosti. Zato u nastavnim kurikulumima bitno mjesto imaju sadraji i aktivnosti koji se odnose na religijsku kulturu i etiku. Kao osnovne se vrijednosti istiu ljepota, istina i potenje te isticanje ljudskog dostojanst473

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

va. Tu je i isticanje jednakosti ljudi bez obzira na spol, rasu i socijalno podrijetlo. Glavne se smjernice za te vrijednosti preuzimaju u univerzalnim deklaracijama koje se odnose na ouvanje ljudskih prava. kola treba promovirati ideju opravdanog (poeljnog) razvoja, zatim kulturni identitet, multikulturalizam i internacionalizam. kola treba pripremati i za ivot u demokratskom graanskom drutvu.

Ocjenjivanje aktivnosti i postignua uenika

Evaluacija je vaan segment nacionalnog kurikuluma. Zato Nacionalno vijee za obrazovanje odreuje osnovna naela za provoenje te djelatnosti. Smatra se da kola treba stalno evaluirati sve aktivnosti u koli i aktivnosti i postignua uenika. Zato svaka kola esto izrauje i vlastitu samoevaluaciju. U taj se posao ukljuuje i opina odnosno lokalna kolska prava. U procesu samoevaluacije sudjeluju, osim uitelja, roditelji, uenici i drugi lanovi lokalne zajednice. Evaluacija se moe odnositi na cjelokupan rad neke kole ili samo na neke dijelove kurikuluma (npr. pojedine predmete, projekte, na materijalno-tehniko okruenje za uenje itd.). Dakle, jednaka se pozornost posveuje vanjskoj i unutarnjoj evaluaciji. U evaluaciju su ukljueni, kako je reeno, i uenici. Pritom se podrazumijevaju i verbalne i brojane ocjene koje uitelji dodjeljuju stalno ili periodino za uenikov rad i rezultate. Ocjenjivanje uenika ima za cilj poticanje uenikova razvoja u skladu s naelima iz nacionalnog kurikuluma. Ocjene predstavljaju povratnu informaciju o napredovanju, o socijalnim vjetinama, sposobnostima samostalnog uenja te o svim ostalim rezultatima uenja. Ovdje je vano posvetiti pozornosti procesu uenja, a ne samo rezultatima. Evaluacija uenikovih aktivnosti i rezultata treba biti u funkciji osposobljavanja za samoevaluaciju, radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te o vanosti stalnog uenja. Evaluacija uenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanju pozitivne slike o sebi te poticati uenike da planiraju svoj rad i samostalno donose odluke. Da bi se to postiglo, uenike se esto stavlja u situaciju da analiziraju svoje uenje i uenje drugih radi stjecanja evaluacijskih kompetencija. Evaluacija se koristi za intenziviranje veze i suradnje obitelji i kole. Naime, sve vrste izbora i stalnih promjena u uenikovu okruenju odnose se i na obiteljski ivot, pa se i itava obitelj treba ukljuiti u analiziranje djetetovih aktivnosti i postignua. Evaluacija uenikovih aktivnosti i postignua polazi od ciljeva koji su istaknuti u kurikulumu. Vano je uoiti da evaluacija polazi od pojedinca i uzi474

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

ma u obzir njegove mogunosti i razvoj sposobnosti. Naravno, uenikove aktivnosti i postignua se promatraju i u odnosu na drugu djecu iste generacije, a i samu djecu se potie na to da se usporeuju s drugima radi stjecanja svijesti o svojim mogunostima. To je vano radi pripremanja za ivot u drutvenoj zajednici u kojoj je sve podlono usporeivanju i vrednovanju. Informacije o evaluiranim aktivnostima i rezultatima uenicima i roditeljima priopuju se svakodnevno. Osim toga, obveza je kole uenicima i roditeljima uruiti godinji i polugodinji pisani izvjetaj, zatim zavrnu svjedodbu na kraju obveznog devetogodinjeg kolovanja. Osim toga uenici mogu dobiti u pisanom obliku certikat o zavretku dodatne nastave (dodatnih programa). Na kraju razreda izdaje se i ocjena o ponaanju i urednosti. Ocjene za ponaanje i urednost ne nalaze se u zavrnoj svjedodbi o obveznoj koli, osim ako to roditelji izriito zatrae. Nacionalni kurikulum konkretizira i naela za napredak u uenju te za prijelaz u vii razred. Ta su naela konkretizirana u lokalnom kurikulumu, odnosno u dokumentu koji izrauje svaka lokalna zajednica ili kola. Uenik prelazi u vii razred ako je zadovoljio sve svoje zadatke iz razliitih predmeta ili skupina predmeta koje predvia nastavni plan za taj razred i koji je naznaen u lokalnom kurikulumu. Uenici takoer mogu napredovati u sljedei, vii razred, ak i kada ocjenama nisu zadovoljili, ako se prosudi da se mogu nositi sa zahtjevima sljedee kolske godine. Ako se prui prilika za pokazivanje uspjeha po zavretku kolskih obveza, moe se donijeti uvjetna odluka o zadravanju uenika. Odluka mora sadravati napomenu o onim podrujima nastavnog plana za odreeni razred u kojoj e postignut i prihvatljiv uspjeh kao rezultat posebnog ispitivanja biti preduvjet za prijelaz u vii razred. Posebno ispitivanje moe se izvesti na razliite naine ili u prilikama u kojima se moe pokazati uspjenost. Ako je, u skladu s Uredbom ministarstva za obrazovanje o osnovnom obrazovanju, bilo odlueno da e uenik napredovati prema individualnom programu uenja, umjesto prema opem nastavnom programu za svaki razred, kurikulum e specicirati znanje i vjetine koji e se koristiti kao preduvjet za poetak uenja u novom modulu. Po Uredbi o osnovnom obrazovanju uenik koji ui prema individualnom programu unapreuje se u vii razred kada ispuni sve kolske obveze za odreenu kolsku godinu. Uenik se vodi kao uenik devetog razreda sve dok ne dovri cijeli nastavni program osnovnog obrazovanja i ne stekne zavrni certikat (diplomu) osnovnog obrazovanja, odnosno dok ne stigne dobnu granicu potrebnu za obvezno obrazovanje i ne povue se iz kole (Prilog 5). Osim grupacije predmeta okoli i prirodne znanosti, svi se glavni predmeti ocjenjuju posebno. Od prvog do etvrtog razreda znanost o okoliu i prirodi ocjenjuju se kao jedna cjelina. Od petog do estog razreda biologija i 475

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

geograja ocjenjuju se kao jedna cjelina, kao i zika i kemija. Od sedmog do devetog razreda predmeti biologija, geograja, zika, kemija i zdravstveno prosvjeivanje ocjenjuju se posebno. Ocjenjivanje radnih vjetina predstavlja dio ocjenjivanja uenikovih sposobnosti uenja. Ciljevi postavljeni za razliite predmete predstavljaju osnovu za ocjenjivanje radnih vjetina, koja je usmjerena na uenikove sposobnosti planiranja, reguliranja, primjenjivanja i ocjenjivanja vlastita rada. Ocjenjivanje takoer obuhvaa odgovornost i kooperativnost. Ocjenjivanje ponaanja usmjereno je procjenjivanju uenikova odnosa prema drugim osobama, prema okoliu i prema njegovu pridravanju pravila. Svi uitelji koji poduavaju uenika ocjenjuju njegovo ponaanje. Ciljevi za ponaanje uenika moraju biti istaknuti i u lokalnom kurikulumu. Kod stvaranja ciljeva ponaanja, u obzir moraju biti uzeti zajedniki kolski obrazovni ciljevi iz nacionalnog kurikuluma. Da bi razvili svoje vjetine samoocjenjivanja, uenici moraju biti voeni u provjeravanju procesa uenja i prilikom ocjenjivanja svojih vjetina u uenju i radu. To nalae stalno davanje povratne informacije uenicima o radu. Uenici moraju biti voeni i motivirani kako bi ocjenjivali svoje uenje i uspjeh na razliite naine. Tako e se razvijati njihove sposobnosti za samoocjenjivanje. Potekoe u uenju kod uenika koji nisu bili upisani ili premjeteni u sistem obrazovanja s posebnim potrebama moraju se uzeti u obzir kod ocjenjivanja. Kod takvog ocjenjivanja moraju se koristiti metode uz koje e uenik moi pokazati svoj uspjeh to je mogue bolje. Osnove ocjenjivanja uenika koji je bio upisan ili premjeten iz sustava posebnog obrazovanja denirane su u individualnom obrazovnom planu (IOP) koji se za takve uenike izrauje (prilagoeni program). Ako je odlueno da uenik ui prema prilagoenom programu za jedan ili vie predmeta, uenikov e uspjeh biti ocijenjen na osnovi ciljeva koji se oblikuju posebno za njega. U tom sluaju, uenikov uspjeh nije ocjenjivan u odnosu na opise dobrog uspjeha iznesene u nacionalnom kurikulumu. U skladu s individualnim nastavnim planom opisno ocjenjivanje moe se iskoristiti za predmete koji se ue u svim razredima. Ocjenjivanje uenika ije je poduavanje organizirano prema podruju aktivnosti, utemeljeno je na individualnim ciljevima koji su iskazani u IOP-u. Ocjenjivanje uenika usmjereno je na napredak u podruju aktivnosti. Podruja aktivnosti koja se ocjenjuju su: motorika koordinacija, jezik i komunikacija, drutvene osobine, sposobnosti svakodnevnog funkcioniranja/snalaenja i kognitivne sposobnosti. Ocjenjivanje se mora temeljiti na uenikovu razvoju i procesu uenja, te na poetnim tokama i ciljevima. Prilikom ocjenjivanja znanja mora postojati tolerancija za prepreke u uenju nastale zbog uenikove onesposobljenosti (razvojne tekoe) ili poremeaja. 476

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Ocjenjivanje uenika imigranata u razliitim predmetima uzima u obzir uenikovo podrijetlo i postupno poboljavanje vjetina u nskom i vedskom jeziku. Pri ocjenjivanju uenika koriste se mjeovite, eksibilne metode koje su primjerene uenikovoj situaciji, tako da moe pokazati svoj uspjeh bez obzira na mogue nepravilnosti u jezinim sposobnostima (nski ili vedski). Ocjenjivanje uenika imigranata moe biti opisno u osnovnom obrazovanju, s iznimkom konanog ocjenjivanja.

Zakljune ocjene
Zadatak zakljunog ocjenjivanja jest denirati koliko je dobro, po zavretku svog obrazovanja, uenik ostvario ciljeve nastavnog plana osnovnog obrazovanja u raznim predmetima. Zakljuno ocjenjivanje mora biti usporedivo na nacionalnoj razini i mora biti ravnopravno prema svim uenicima. U svakom od osnovnih predmeta zakljuna ocjena temelji se na uspjehu uenika u zavrnoj fazi osnovnog obrazovanja, odnosno u osmom i devetom razredu. Kriteriji za zakljuno ocjenjivanje u osnovnom obrazovanju pripremljeni su za sve osnovne predmete. Uenikov uspjeh ocjenjuje se s pomou tih kriterija, na osnovu raznih dokaza. Ako poduavanje osnovnog predmeta zavri prije zavrne faze osnovnog obrazovanja (akceleracija, individualno napredovanje), uenikov uspjeh ocjenjuje se prema kriteriju zakljunog ocjenjivanja za taj predmet. Uenikove aktivnosti i postignua procjenjuju se na skali od sedam stupnjeva: 4 10. Zapravo je to skala od 10 stupnjeva, ali se tradicionalno podrazumijeva da nema tako slabog uenika koji bi trebao biti procijenjen s 1, 2 ili 3. Ostale ocjene, u slobodnom prijevodu, znae: 10 izvrsno, 9 vrlo dobro, 8 dobro, 7 zadovoljavajue, dovoljno, 6 manjkavo, 5 jedva dovoljno, 4 nedovoljno. Opisne (verbalne) ocjene mogu se upotrebljavati od prvog do sedmog radzreda. Osim toga opisne ocjene mogu se upotrebljavati pri ocjenjivanju izbornih predmeta, zatim za uenike koji ponavljaju razrede, zatim kod ocjenjivanja uenika kojima nski jezik nije materinski jezik te uvijek kao dopuna numerikom ocjenjivanju. Kriteriji zakljunog ocjenjivanja te standarda za zadovoljavajui uspjeh u svakom predmetu ili varijabli koja se procjenjuje deniraju stupanj znanja i vjetina ili ponaanja potrebnih za ocjenu osam (8). Kriteriji su napisani tako da uenik dobije tu ocjenu ako, u prosjeku, pokae uspjeh na razini koja je potrebna prema kriterijima za taj predmet ili varijablu. Ako se neki od tih kriterija, kad je u pitanju opi uspjeh, ne zadovolje, oni se mogu kompenzirati nadmaivanjem standarda drugih kriterija. Uenik je prihvatljivo usvojio znanje i vjetine predviene za osnovno obrazovanje kada dobije ocjenu 5 (najnia ocjena koja omoguuje prijelaz u 477

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

vii razred), ako je do odreenog stupnja mogao pokazati uspjeh koji taj kriterij nalae. U zakljunom ispitivanju i ocjenjivanju ocjena radnih vjetina ukljuena je u ocjenu za predmet. Ako je, prema prilagoenom individualnom programu, odlueno da e uenik uiti po prilagoenoj verziji programa za jedan ili vie predmeta, uenikov e uspjeh biti ocijenjen na osnovi ciljeva deniranih u IOP-u. U tom sluaju uenikov se uspjeh ne ocjenjuje u odnosu na kriterije za konano ocjenjivanje denirane u nacionalnom osnovnom kurikulumu. U zavrnoj fazi osnovnog obrazovanja osnovni predmeti koji se ocjenjuju brojano jesu materinski jezik i knjievnost, prvi i drugi nacionalni jezik (nski i vedski), matematika, zika, kemija, biologija, geograja, zdravstveno prosvjeivanje, religija ili etika, povijest, drutvene znanosti, glazbena kultura, likovna kultura, tehniki odgoj, tjelesni odgoj i domainstvo. Uenik ui materinski jezik prema jednom od dva nastavna plana (prvi i drugi jezik: nski ili vedski). Ako je uenik promijenio nastavni plan za materinski jezik i knjievnost, (zamijenio prvi i drugi nacionalni jezik), ili strane jezike, konano se ocjenjivanje usmjeruje na nastavni plan prema kojemu je u zadnjem razredu uio. Ista procedura primjenjuje se ako se uenik prebacio s religije na etiku i obrnuto. Ti se izborni predmeti, koji ine integrirani nastavni plan od barem dva nastavna sata tjedno, godinje ocjenjuju. Izborni predmeti koji podrazumijevaju manje od dva sata tjedno godinje, ili moduli koji se sastoje od takvih nastavnih planova, ocjenjuju se opisno.

Neke posebnosti pouavanja i ocjenjivanja u niim razredima

Ciljevi uenikog ponaanja usklaeni su s odgojnim uputama u koli. Kriteriji ocjenjivanja uenikog ponaanja dodani su ovom konceptu i njihov sustav klasiciranja slui ostvarivanju tih ciljeva. Evo nekih od osnovnih pravila kojih se uenici trebaju pridravati da bi zasluili zadovoljavajuu ocjenu (npr. 8 ili viu): Pazi na druge (prihvaaj ih)! Pazi na okoli! Pridravaj se kolskih i razrednih pravila! Budi kritian i samokritian! Poeljan je pozitivan stav prema uenju! Kod ocjenjivanja uenika opisuje se kako su prihvatili ciljeve koji su pred njih postavljeni. Postavljanje ciljeva moe biti ope i pojedinano. Ocjenjivanjem se nastoji razviti kod uenika sposobnost samokritinosti kao i stjecanje realne predodbe o samom sebi. Temelj ocjenjivanja jesu brojni pokuaji. Uitelj za vrijeme nastavnog procesa prati ueniko shvaanje i prihvaanje postupka ocjenjivanja. Rezultate testova uitelj upisuje u podsjetnik. Rad na nastavnom satu, savjesnost, stav 478

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

prema nastavniku i nastavnom predmetu, kao i rezultati, zajedniki utjeu na konanu ocjenu. Ponaanje se ocjenjuje posebno. U pravilu, za uenike do petog razreda ocjenjivanje je opisno. Za uenike petog i estog razreda postupno se uvodi numeriko ocjenjivanje, ali se i dalje moe kombinirati s verbalnim ocjenjivanjem. Tijekom kolske godine kola izdaje dvije svjedodbe: polugodinju i godinju. Nakon to je savladao propisano zadatke, uenik dobiva godinju svjedodbu i prelazi u sljedei razred. Ako nije zadovoljio u jednom ili vie predmeta, ostaje u istom razredu. Ta se mogunost u praksi javlja vrlo rijetko. Odluku o ponavljanju razreda donosi direktor na sjednici nastavnikog vijea. Ako uenik nije uspio savladati ciljeve iz jednog predmeta, a uitelj zajedno s roditeljima smatra da bi to mogao pokuati naknadno popraviti, postoji mogunost da to uini u jesen, na poetku idueg razreda. Termin se dogovara s roditeljima kao i sadraj i postupak popravnog ispita. Ako uenik zadovolji na tom ispitu, prelazi u sljedei razred. Ako ne proe na ispitu, ponavlja razred sa svim pripadajuim nastavnim predmetima. Svaki se predmet ponovno ocjenjuje, bez obzira na prijanje pozitivne ocjene iz tih predmeta. Vladanje se ocjenjuje zajedno u polugodinjim i godinjim svjedodbama. U prva etiri razreda vladanje se ocjenjuje opisno, na temelju nastavnog plana u kojem su tono navedeni ciljevi uenikog ponaanja. U petom i estom razredu ocjene iz vladanja upisuju se numeriki u obrazac svjedodbe, na temelju kriterija ocjenjivanja vladanja koji su sastavni dio nastavnog plana s ciljevima uenikog ponaanja (vidi prilog 5). Zajedno s pouavanjem treba kod uenika primarnog obrazovanja stvarati pretpostavke za samoocjenjivanje. Namjera je voditi i usmjeravati uenike da sami prate i procjenjuju svoj napredak, da sami sebi postavljaju odreeni cilj, dakle da ue uiti i stjeu kompetencije za samoocjenjivanje. Cilj je jaanje uenikove samosvijesti i pozitivne slike o sebi, kao i osjeaj zajednitva. Razvijanjem sposobnosti samoocjenjivanja uenik procjenjuje vlastitu strategiju uenja. Dakle, na taj se nain kod njega razvija kritinost u odnosu na rezultate svog rada i svojih mogunosti. kolske aktivnosti ocjenjuju se s ciljem poboljanja kvalitete nastave (pouavanja). Tokom godine ocjenjuje se ostvarenje ciljeva tih aktivnosti (ostvarenje plana rada), razina suradnje i uloga kole u stvaranju optimalne radne atmosfere. Osim toga, ocjenjuje se podjela rada, raspored sati i koritenje vremena, uzimajui u obzir individualne mogunosti uiteljica i uitelja. Ocjenjuje se razina samokritinosti koja se oituje u estim razgovorima koje direktor kole vodi sa svojim uiteljima. Sve to rezultira daljnjim razvijanjem i unapreivanjem rada u koli i ukupnoga kolskog ozraja. Ocjenjivanje rada dio je ocjenjivanja uiteljske struke. Prilikom ocjenjivanja uitelj uzima u obzir ocjene uenikih zadataka (konane rezultate, 479

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

postignua) kao i ukupan rad. Radna ocjena formira se na temelju unaprijed deniranih kriterija (Vidi tablicu!).

Ocjenjivanje u podruju matematike

Primjer deniranja ciljeva i kriterija ocjenjivanja ovdje emo prikazati na predmetu matematika. Uitelji za taj predmet trebaju procjenjivati ostvarenost ciljeva koji se odose na miljenje i znanje, brojeve i raunanje, te geometriju, sreivanje podataka i tabelarno prikazivanje podataka. Skala ocjena od 4 do 10 opisana je u okvirnom nastavnom dravnom kurikulumu (Vidi tablicu!).
Tablica 2: Kriteriji ocjenjivanja u matematici za peti razred
OCJENA 10 9 8 7 6 5 4 OBJANJENJE ZNAENJA svi rezultati ispita su izvrsni neznatno bolji rezultati u odnosu na razinu 8 razina opisana kao zadovoljavajua u slubenom dravnom kurikulumu neznatne manjkavosti u odnosu na razinu 8 prosjene ocjene svih ispita oko 6 prosjene ocjene za sve ispite oko ocjene 5 veoma rijetko, slabi rezultati, problemi s ponaanjem i sl.

Logika, odnosno konkretizacija kompetencija koje treba usvojiti za odreenu ocjenu u matematici vrijedi i za sve ostale nastavne predmete. Uiteljima e procjenjivanje prema skali u Tablici 2 pomoi konkretizacija ciljeva prema tematskim cjelinama koje dajemo u nastavku (prema: National core Curriculum, 2004).
Opis dobrih osobina i rezultata na kraju petog razreda u matematici za ocjenu osam (8): Miljenje i marljivost Uenik e pokazati razumijevanje koncepata u vezi s matematikom, upotrebljavajui ih pri rjeavanju problema i prikazujui ih u razliitim prigodama uz pomo instrumenata, slika, simbola, rijei, brojeva ili dijagrama; Pokuati svjesno usmjeriti svoju pozornost pri promatranju; moi uspjeno prenositi svoja zapaanja i miljenje u razliitim oblicima prilikom djelovanja, govorenja, pisanja ili prilikom uporabe simbola; 480

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Znati kako zorno prikazati realni svijet i fenomene matematiki, oslanjajui se na usporeivanje, klasiciranje, organiziranje, konstruiranje ili modeliranje; Znati kako, na temelju zadanih ili izabranih kriterija, grupirati ili klasicirati, razlikujui izmeu kvalitativnih i kvantitativnih svojstava, te opisivati skupine stvari i objekata, iznosei istinite ili neistinite propozicije o njima; Znati kako prezentirati matematike probleme u novom obliku; moi e interpretirati jednostavne tekstove, ilustracije ili dogaaje te izraditi plan za rjeavanje problema. Brojevi i raunanje Uenici e razumjeti decimalni sustav i pojam decimalnih razlomaka; Razumjeti pojam negativnog broja i razlomka te ih biti u stanju prezentirati u razliitim oblicima; Znati kako prezentirati raunanje pismeno i usmeno, te znati odnos izmeu razliitih izraunavanja; Moi unaprijed procijeniti rezultat, te poslije, kad je zadatak rijeen, vrednovati rjeenje; Znati kako prikazati u obliku formule, nastaviti brojevne nizove i prikazati povezanost. Geometrija Uenici e znati kako oblikovati likove, slijedei zadane instrukcije; takoer e moi opisivati jednostavnije geometrijske likove, a bit e im bliske strukture oblikovane na konceptu planiranog lika; Prepoznati slinosti; prepoznati likove koji su simetrini u odnosu na crtu; Razumjeti naela mjerenja te kako izraziti neku veliinu u jedinicama mjerenja; Znati kako izraunati opseg kvadrata i trokuta. Obrada podataka, statistika i vjerojatnost Uenici e znati kako prikupljati podatke, organizirati ih, klasicirati i statistiki ih prezentirati; Znati kako itati jednostavne tabele i dijagrame; Znati kako, i alternativno, objasniti brojne razliite dogaaje, i prosuditi to je nemogue ili to pouzdano mogue. 481

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Ciljevi su, dakle, iskazani iz pozicije uenika. Istaknuto je to bi uenik trebao znati (moi napraviti, rijeiti itd.) na kraju odreenog razreda. Tako iskazani ciljevi olakavaju uiteljima praenje i ocjenjivanje ako to ine verbalno (opisno). Po istom su modelu iskazani konkretizirani ciljevi za sve nastavne predmete. Nacionalno vijee za obrazovanje povremeno organizira evaluaciju na reprezentativnom uzorku uenika na kraju obveznoga kolovanja. Jedan takav projekt vanjske evaluacije ostvaren je u Finskoj za nastavu matematike. Uzorak su inili uenici devetog razreda obveznog kolovanja, a evaluacijski je projekt zamiljen kao vanjsko longitudinalno istraivanje kojem je inicijator i nositelj Dravno vijee za obrazovanje (Finnish National Board of Education). Strunjaci Dravnog vijea za obrazovanje pripremaju svake druge godine zadatke koji se rjeavaju u vremenu od jednog nastavnog sata. Zapravo 1998. godine uenicima je zadano 30 zadataka koje su rjeavali 45 minuta, a 2004. godine zadano je 24 zadatka koje su rjeavali 30 minuta. Dakle, radi se o jednostavnim zadacima koje je mogue rijeiti za jednu do dvije minute, ili logikim razmiljanjem od pola minute. Kao kriterij teine zadataka uzimaju se oni zadaci koje bi trebala rjeavati veina uenika kao standard za ocjenu 8 (dobar, zadovoljavajui), odnosno za ocjenu koja se uzima kao optimalan rezultat za veinu populacije uenika tijekom obveznoga kolovanja (Vidi prilog!). Uenicima se pripremaju zadaci koji trae raunanje, rjeavanje problema, a odnose se na aritmetiku, geometriju, vjerojatnost i funkcije. Rade se analize uspjenosti po kolama, zatim po spolu, po regiji, po veliini naselja te prema izboru materinskog jezika (nski ili vedski).
Tablica 3: Aritmetike sredine (postoci) i standardne devijacije uspjenosti po godinama
Uenici subtest viestruki izbor raunanje rjeavanje problema itav test 44,6 21,9 48,3 25,1 51,8 24,2 M 66,6 1998. 20,8 M 61,2 2000. 21,0 M 65,7 2002. 22,0 M 65,0 55,6 50,2 2004. 19,4 24,3 21,15

53,6

20,1

53,4

22,6

57,3

22,4

55,6

19,7

482

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli Tablica 4: Distribucija zadataka po podrujima matematike
1998. Brojevi i raunaje Geometrija Statistika i vjerojatnost Funkcije Algebra Ukupno 10 5 1 4 5 25 2000. 11 8 0 5 6 30 2002. 11 11 2 0 6 30 2004. 6+5 7+4 2+1 3+1 6+1 24 + 12

Napomena: U koloni 2004. zadaci se odnose na tip viestrukog izbora i zadatke koji trae raunanje.

Postotak tonih odgovora u etiri ispitivanja kretao se za zadatke koji su se odnosili na raunanje izmeu 60 i 74%, za zadatke iz geometrije izmeu 38 i 50%, za zadatke iz statistike izmeu 12 i 58%, za zadatke iz funkcija izmeu 50 i 55%, a za zadatke iz algebre izmeu 50 i 66% (prilog 1). Prilog 1 1. zadatak (brojevi i aritmetika); 1998. godine tono odgovorilo 81% ispitanika. Kolika je cijena cipela ako je njihova cijena od 500 maraka smanjena za 15%? a) 485 maraka b) 425 maraka c) 75 maraka d) 350 maraka e) 400 maraka 2. zadatak (geometrija); 2000. godine tono odgovorilo 56% ispitanika. Duina stranice posude u obliku kocke je 20 cm. Koliko litara soka moe stati u tu posudu? a) 8 litara b) 6 litara c) 20 litara d) 80 litara e) 4 litre 3. zadatak (funkcije); 2000. godine tono odgovorilo 22% ispitanika.

483

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prema uputama koncentrirani se sok mijea s vodom u omjeru 1 : 4. Koliko se razrijeena soka moe se napraviti s dva litra koncentrirana soka? a) 4 litre b) 5 litara c) 6 litara d) 8 litara e) 10 litara 4. zadatak (algebra); 2002. godine tono odgovorilo 39% ispitanika. Izraz (2a)3 moe se napisati kao: a) 2a3 b) 6a c) 8a d) 6a3 e) 8a3 5. zadatak (algebra); 1998. godine tono rijeilo 69% ispitanika. Rijei jednadbu 6x 2 = 4x + 7

Prilog 2 KRITERIJI OCJENJIVANJA RADA (ZALAGANJA) 10 (Odlino) Uenik zainteresiran stav prema uenju; uenju pristupa s oduevljenjem aktivno i samoinicijativno sudjeluje u radu pie svoje kolske zadae primjenjuje steena znanja i vjetine primjerno, hrabro i svestrano konstruktivno radi sa svojim parom, odn. u grupi, pomae i potie ostale, trai suradnju i osjeaj zajednitva 9 (Pohvalno) Uenik zainteresiran stav prema uenju aktivno i samoinicijativno sudjeluje u radu pie svoje kolske zadae primjenjuje steena znanja i vjetine hrabro i svestrano 484

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

konstruktivno radi sa svojim parom, odn. u grupi, pomae i potie ostale trai suradnju i osjeaj zajednitva 8 (Dobro) Uenik ima pozitivan stav prema uenju aktivno sudjeluje u radu uglavnom redovito pie svoje kolske zadae napreduje u radu sa svojim parom, odn. u grupi 7 (Zadovoljavajue) Uenik ponajee ima pozitivan stav prema uenju openito uzevi aktivno sudjeluje u radu uglavnom napie svoju kolsku zadau napreduje u radu sa svojim parom, odn. u grupi 6 (Podnoljivo) Uenik potrebna mu je pomo drugih u uenju katkad napie svoju kolsku zadau ponajee ima pozitivan stav prema uenju esto ga je potrebno voditi kad radi sa svojim parom ili u grupi 5 (Dovoljno) Uenik ima odbojan (negativan) stav prema uenju potrebna mu je nastavnikova pomo kad radi sa svojim parom ili u grupi uglavnom ne pie svoje kolske zadae potrebno ga je stalno voditi i tjerati na rad i zajednitvo 4 (Slabo) Uenik mnogo izostaje s nastave ne radi na satu ne pie svoje kolske zadae nema osjeaj zajednitva 485

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prilog 3 Kriteriji ocjenjivanja ponaanja

Opis ponaanja
Uenik ima vrlo razvijen osjeaj zajednitva, vrlo je aktivan, spreman pomoi, samoinicijativan. Savjestan je i paljiv. Ima pozitivan stav prema uenju. Obziran je prema drugima, prema okoliu. U stanju je ocijeniti svoj i tui rad (zalaganje). Pridrava se svih kolskih propisa. Uenik je svjestan pravila (principa) zajednikog rada, aktivno sudjeluje u radu i samoinicijativan je. Primjernog je ponaanja. Odnos prema kolskom radu je pozitivan, obziran je prema svojim kolskim drugovima, brian u odnosu na okoli. Poznaje kolska pravila i u stanju je pridravati ih se. Uenik je dobro prihvatio osnovne odgojne ciljeve; openito uzevi vladanje mu je besprijekorno. Ima osjeaj zajednitva. Stav prema uenju najee je pozitivan. esto je obziran prema drugima kao i prema okoliu. Ocjenjuje svoj, ali i tui rad. Najee se pridrava kolskih pravila. Uenik je djelomino prihvatio osnovne odgojne ciljeve, ali esto ga je potrebno voditi do ostvarenja postavljenoga dnevnog zadatka. Ponaanje za vrijeme nastave kao i stav prema uenju mogao bi biti i bolji. Povremeno kri pravila kolskog reda. S tim u vezi nastavnik je morao razgovarati s roditeljima. Uenik nije prihvatio osnovne odgojne ciljeve. Njegov stav prema uenju je lo, esto ga je potrebno opominjati. Razuzdan je i agresivan. esto kri pravila kolskog reda; nije u stanju ocijeniti ni svoj, a kamoli tui rad. Nastavnik je ee o tim problemima morao razgovarati s roditeljima. Uenik opetovano pokazuje ravnodunost (nemarnost) i negativan odnos prema zajednitvu (zajednikom radu). Ne cijeni rad ni kolsku zajednicu. Ne cijeni kolske odgojne ciljeve, ne tei njihovu ostvarenju. Nepoten je, pravila kolskog reda svjesno i opetovano kri. Uenik je neprikladan za rad u koli. Ima sasvim iskrivljen stav prema koli; zbog stalnih prekraja esto je potrebno donositi individualne odluke. Nita ne dri do zajednitva, do kolskih drugova, nepristojan je, nema nikakva osjeaja prema svojim osnovnim zadacima, neopravdano izostaje s nastave. Treba nai alternativu.

Izvrsno 10

Pohvalno 9

Dobro 8

Zadovoljavajue 7

Manjkavo 6

Jedva dovoljno 5

Nedovoljno, Loe, 4 Slabo

486

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Prilog 4
Opis poeljnog uspjeha nakon zavrenog 5. razreda u predmetu Etika Meuljudski odnosi i moralni odgoj Uenik: - je sposoban u raznim situacijama ocjenjivati (vrednovati) moralne zahtjeve i postupke - prepoznaje svoje loe (krive) postupke koji su suprotni openito prihvaenim principima - je sposoban istraiti moralne probleme zajedno sa svojim drugovima i shvatiti njihova ishodita - shvaa da je za razrjeenje konikata potrebno nai nenasilna rjeenja Samospoznaja i kulturni identitet Uenik: - se slui sredinjim pojmovima nastavnog predmeta (ivotni nazor, kultura, manjine) - se ne ustruava iznijeti vlastito miljenje i razumije da ga je potrebno obrazloiti - je u stanju priznati manjak ivotnih nazora u vlastitom ivotu - je sposoban shvatiti svoju domovinu kao dio svijeta kulturne raznolikosti Drutvena zajednica i ljudska prava Uenik - razumije pricipe pravednosti, ljudskih prava i tolerancije - razumije znaenje drutvenih pravila - razumije pojedinanu odgovornost kao i injenicu da pojedinac pripada razliitim skupinama ovjek i svijet Uenik - razumije objanjenja svijeta i ovjekova mjesta u njemu - razumije vanost prirode i okolia za ovjeka - paljivo se odnosi prema prirodi i prihvaa trajne razvojne principe

487

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Rezultati nskih uenika u projektu PISA

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u suradnji sa zemljama lanicama, organizirala je 2000. godine veliki projekt vanjske evaluacije uspjenosti kolskih sustava u 32 zemlje na uzorku od 265.000 uenika. Ispitivanje je provedeno 2000. godine na uzorku petnaestogodinjih uenika, a planirano je ponavljanje svake tri godine. Uenici su testove ispunjavali u svojim kolama. PISA (Programme for International Student Assessment) ispituje sposobnost uenika da steeno znanje i vjetine primijene u razliitim ivotnim situacijama. Dakle, ne procjenjuje se usvojenost informacija niti stupanj ovladanosti kolskih programa. Uenika pismenost je procjenjivana u tri podruja: itanje s razumijevanjem, matematika pismenost te prirodne znanosti. Umjesto ispitivanja informiranosti uenika strunjaci su se opredijelili ispitati naine na koje uenici razumiju glavne koncepte, kako vladaju odreenim procesima i kako mogu primijeniti steena znanja u razliitim ivotnim situacijama. Ispitivanje jezine pismenosti usmjereno je na italaku pismenost (Reading literacy), odnosno na ispitivanje itanja s razumijevanjem. Za dobivanje upotrebljivih pokazatelja od petnaestogodinjih je uenika traeno da pronalaze odreene informacije u tekstu, da pokau sposobnost razumijevanja poruka iz teksta, da interpretiraju sadraj teksta. Uenicima su kao predloci davani razliiti tipovi tekstova poput popisa, dijagrama, grakih prikaza i sl. italaka pismenost je u ovom ispitivanju shvaena kao sposobnost razumijevanja, upotrebe i kritikog razmiljanje uz napisani tekst (vidi: http://www.pisa.oecd.org/). Matematika pismenost je u ovom ispitivanju odreena kao sposobnost uoavanja i razumijevanja te uporaba matematike u sadanjem i buduem ivotu. Projeravane su sposobnosti uporabe matematikih kompetencija od izvoenja osnovnih matematikih operacija do matematikog razmiljanja. Traeno je znanje i primjena matematikih sadraja iz podruja vjerojatnosti, promjene i rasta, prostora i oblika, kvantitativnog razmiljanja. Znanstvena pismenost (Scientic literacy) je u ovom ispitivanju ukljuivala upotrebu znanstvenih spoznaja u donoenju odluka o ivotu u prirodnom okruenju. Od ispitanika je traeno prepoznavanje znanstvenih pitanja, upotreba dokaza, te donoenje znanstvenih zakljuaka na temelju utvrenih injenica. U ispitivanju je traeno da ispitanici upotrijebe znanstvene koncepte vane za sadanji i budui svijet uenika, npr. pitanje znanosti i znanstvenih spoznaja u svakodnevnom ivotu, zatiti okolia te tehnologiji. Od ispitanika se, dakle, trai da pokau sposobnost uporabe znanja, sposobnost postavljanja pitanja te sposobnost zakljuivanja na temelju poznatih injenica. Na ispitivanjima koja su provedena 2000. i 2003. godine uenici iz Finske bili su na samom vrhu po uspjenosti u italakoj, matematikoj i 488

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

znanstvenoj pismenosti te u podruju rjeavanja problema (vidjeti tablice broj 5, 6, 7 i 8).

Tablica 5: Usporedba rezultata italakih sposobnosti: PISA 2000. i PISA 2003.
PISA 2000. Finska Nordijske zemlje OECD EU SAD Japan 546 514 500 494 504 522 PISA 2003. 543 508 493 494 495 498

Tablica 6: Usporedba rezultata matematike pismenosti: PISA 2000. i PISA 2003.

PISA 2000. Finska Nordijske zemlje OECD EU SAD Japan 536 514 500 491 493 557 PISA 2003. 544 515 500 475 483 534

Tablica 7: Usporedba rezultata znanstvene pismenosti: PISA 2000. i PISA 2003.

PISA 2000. Finska Nordijske zemlje OECD EU SAD Japan 538 505 500 492 499 550 PISA 2003. 548 502 500 499 491 548

Tablica 8: Rezultati u rjeavanju problema: PISA 2003.

Finska Nordijske zemlje OECD EU SAD Japan PISA 2003. 548 514 500 499 477 547

489

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Zato je Finska tako dobra u projektu PISA?

Objanjenje se moe nai u nekim osnovnim naelima obveznog obrazovanja u Finskoj koje su nski strunjaci istaknuli u materijalima koji su dostupni javnosti (Izvor: Finnish National Board of Education http://www.oph./english/frontpage.asp?path=447), a to su:
podjednake anse za obrazovanje bez obzira na podrijetlo, spol, socioekonomske prilike ili materinski jezik regionalni pristup obrazovanju bez segregacije s obzirom na spol obrazovanje sasvim osloboeno od nadzora obvezno i neselektivno temeljno obrazovanje eksibilna i podupirua administracija centralizirano upravljanje cjelinom, ali lokalna implementacija interaktivan, suradniki put u ostvarenju na svim razinama; ideja zajednitva (osnova zajednitva) individualna potpora za uenje i dobrobit djece razvojno orijentirana evaluacija i ocjenjivanje djece bez testiranja i bez rangiranja visokokvalicirani i autonomni uitelji sociokonstruktivistika koncepcija uenja. Temeljno obrazovanje je, dakle, neselektivno, to zahtijeva dobro osmiljen sustav unutarnje evaluacije i ocjenjivanja tijekom nastavnog procesa. Ocjenjivanje uenika podijeljeno je na ocjenjivanje tijekom nastave i na zakljuno ocjenjivanje (National core curriculum for basic education, 2004; 260-269). Oba imaju odreene pedagoke i dokimoloke uloge. Zadaci ocjenjivanja tijekom nastave vode i potiu uenje te pokazuju u kolikoj je mjeri uenik ispunio ciljeve namijenjene razvoju i uenju. Ocjenjivanje, takoer, treba pomoi ueniku da oblikuje realnu sliku svoga uenja i razvoja, te da podri razvoj njegove osobnosti. Ocjenjivanje za vrijeme nastave mora biti vjerodostojno i utemeljeno na razliitim dokazima. Takoer, ono treba prihvaati odreena pedagoka i dokimoloka naela. Osim toga, ocjenjivanje mora biti slika uenikova uenja i napredovanja u razliitim podrujima uenja. Ocjenjivanje uenika stvara cjelinu u kojoj uiteljeva stalna povratna informacija (feedback) ima kljunu ulogu. Uz pomo ocjenjivanja uitelj moe usmjeravati uenike na to da razviju sposobnost osvjeivanja o svojim razmiljanjima i djelima i pomoi im kako bi razumjeli ono to ue. 490

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

Napredovanje uenika, njihove jezine vjetine i ponaanje ocjenjuju se u odnosu na ciljeve istaknute u kurikulumu te opise oekivanih rezultata za zadovoljavanje nacionalnog obrazovnog standarda. Opis dobrog uspjeha i konani kriteriji vrednovanja odreuju, na nacionalnoj osnovi, znanje i stupnjeve vjetina koji tvore osnovu za ocjenjivanje uenika. Kada je rije o brojanom ocjenjivanju, opis dobrog (zadovoljavajueg) uspjeha odreuje stupanj ocjene 8. Kod opisnog ocjenjivanja opis pomae uitelju da ocijeni uenikov napredak i stvara osnovu za ocjenjivanje pri opisu ciljeva koje je uenik postigao. Opis se preliminarno sastavlja da bi se uspjeno zavrio svaki predmet u temeljnom nacionalnom kurikulumu, a podudara se s tokom tranzicije u distribuciji satova nastave. Kurikulum mora odreivati ciljeve ocjenjivanja opih i posebnih predmeta. Uenik ili njegov roditelj, odnosno staratelj moraju biti unaprijed obavijeteni o utemeljenosti ocjenjivanja, i ako to zatrae, moraju dobiti objanjenje o nainu primjene odgovarajuih kriterija u ocjenjivanju. Predmeti, grupe predmeta i ponaanje vrednuju se brojano, opisnim saecima ili kombinacijom: brojano i opisno. Ocjena opisuje stupanj uspjeha. Opisnim ocjenjivanjem uitelj takoer moe predoiti uenikov napredak i proces uenja. Kod ocjenjivanja glavnih predmeta, izvjetaj mora sadravati ocjene najkasnije do kraja osme kolske godine. Ako uenik dovri sve svoje obveze u nekim od glavnih predmeta prije tog vremena, ocjene se primjenjuju u izvjetaju za kolsku godinu u kojoj je predmet zavrio. U sluaju opisnog ocjenjivanja, u godinjem kolskom izvjetaju mora pisati je li uenik na prihvatljivoj razini postigao ciljeve za tu kolsku godinu. Odluke koje se odnose na neobavezne predmete donose se putem kurikuluma. Uz godinje kolske svjedodbe, uenik i njegovi roditelji ili staratelji dobivaju i primjerenu povratnu informaciju (feedback) u vezi s ocjenjivanjem, i to na razliite naine. Informacije o uenikovu napretku, njegovim jaim stranama, ali i onim podrujima koja zahtijevaju poboljanje, moraju biti dostupne. Povratna informacija za ocjenjivanje moe se predoiti neposrednim izvjetajima, razliitim obavijestima, putem razgovora ili na neke druge naine.

Zakljuak
U ovom su tekstu, na temelju studije sluaja (temeljito prouavanje kolskog sustava jedne zemlje s posebnim naglaskom na nastavni kurikulum i mjesto evaluacije u tom kurikulumu), prezentirane spoznaje koje mogu biti korisne za usporednu analizu obvezne kole s rjeenjima u drugim zemljama (npr. u Hrvatskoj) te za mogue reforme kolskih sustava (vie kod: Kansanen, 491

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

2004, te Luj, 1994). Pozornost je posveena unutarnjoj evaluaciji (formativno i sumativno ocjenjivanje) te vanjskoj evaluaciji (dravni evaluacijski projekti u Finskoj, te meunarodni evaluacijski projekt poznat pod imenom PISA). Na ogranienom prostoru koji je planiran za ovaj tekst nije bilo mogue prezentirati sve injenice koje su vane za razumijevanje nske obvezne kole (npr. posebnosti kurikuluma pojedinih nastavnih predmeta kao to su runi rad, informatika pismenost, vjeronauk ili etika itd.). Neke su od tih injenica poznate strunjacima za kolstvo, a neke su dostupne u citiranoj literaturi ili na navedenim internetskim stranicama (vidjeti: Matijevi, 2005; Matijevi, 2006; te navedene internetske stranice). Kao posebne vrijednosti nske obvezne kole valja istaknuti visok standard u pogledu prostora, opreme i uiteljskoga kadra. U posljednjih dvadesetak godina svi novi uitelji koji ulaze u kolski sustav imaju visokokolsko fakultetsko obrazovanje (ukljuujui one primarnog obrazovanja). Broj uenika koji se poduavaju u jednom odjeljenju obino se kree oko 20. Osim glavnog uitelja esto je u razrednom odjeljenju i pomoni uitelj ako je u razredu uenik s razvojnim tekoama. Nastava se najee odvija u jednoj smjeni, odnosno organizirana je cjelodnevna nastava. Strunjaci za dokimologiju iz prikazanoga e lako uoiti dobru vezu modela praenja i ocjenjivanja s konkretizacijom ciljeva uenja, odnosno uz denirane standarde za ocjenu koja oznaava zadovoljavajuu razinu rada i usvojenosti znanja (8). Uz dobro osmiljen nastavni kurikulum, sociokonstruktivistiku didaktiku paradigmu u osnovi didaktikih rjeenja za ostvarivanje ciljeva, u nskoj se koli mogu i dalje oekivati zadovoljavajui ili visoki rezultati u svakoj vanjskoj evaluaciji. Moe se zakljuiti da nska obvezna kola pokazuje visoke uspjehe i zbog zadovoljavajue brige o svim kolskim pitanjima svih nskih graana, putem lokalne samouprave i povezanosti roditelja s uiteljima i kolom.

LITERATURA
*** Alhaisten koulun opetussuunnitelma (2005). Salo: 114. *** Evaluation in Education: Thematic Bibliography (2002). Brussels: Eurydice. Evaluation of Schools providing Compulsory Education in Europe (2004). Brussels: Eurydice: 156. Kansanen, P. (2004) Finnland. U: Die Schulsysteme Europas. Baltmannsweiler. Schneider Verlag Hohengehren: 142-154. Luj, O. (1994) kolstvo u Finskoj. U: kolstvo u svijetu. Zagreb: HPKZ: 64-72. Matijevi, M. (2004) Ocjenjivanje u osnovnoj koli. Zagreb: Tipex.

492

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli Matijevi, M. (2005) Evaluacija u odgoju i obrazovanju. Pedagogijska istraivanja. 2 (2): 279-298. *** National Core Curriculum for Basic Education (2004). Helsinki: Finnish National Board of Education.

Internetski izvori:
http://www.eurydice.org/ (25.03.2006.) Basic Education Act 628/ Finnish National Board of Education http://www.oph./english/ Summary of four national assessment of mathematics learning in the 9th grade of basic education 1998 2004. http://www.oph./english/ OECD Programme for Internationale Student Assessment http://www.pisa.oecd.org/ (02.07.2006.) OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development http://www.oecd.org/

493

ODGOJNE ZNANOSTI: Vol. 8, br. 2, 2006, str. 469-495

Prilog 5
Razredna svjedodba za zavrne razrede obvezne kole Grad:___________________________ Osnovna kola: ___________________ Datum: _________________ VRIJEME OCJENJIVANJA____ Ime i prezime ____________________ Razred____ Matini broj ___________

Ponaanje .........................................................................................._____ Materinski jezik i knjievnost - Finski ............................................................................................._____ - Finski kao strani jezik ...................................................................._____ A1- strani jezik - engleski ................................................................_____ A2- strani jezik - njemaki ..............................................................._____ Vjeronauk ........................................................................................._____ Povijest ............................................................................................._____ Matematika ......................................................................................_____ Fizika i kemija .................................................................................._____ Etika ................................................................................................._____ Biologija i geograja ........................................................................_____ Fiziki odgoj ...................................................................................._____ Glazba .............................................................................................._____ Likovna umjetnost ..........................................................................._____ Runi rad .........................................................................................._____ Napomene:

_______________ Potpis razrednika

____________ Potpis roditelja

Ocjene: 10 (izvrsno), 9 (veoma dobro), 8 (dobro), 7 (zadovoljavajue), 6 (manjkavo), 5 (jedva dovoljno), 4 (nedovoljno)

494

M. Matijevi: Ocjenjivanje u nskoj obveznoj koli

GRADING IN FINNISH COMPULSORY SCHOOLS Milan Matijevi

Summary
In this paper, the author describes the Finnish national curriculum for compulsory schools. Particular attention is paid to an analysis of the model of monitoring and grading of students activities and achievements in Finnish compulsory schools. The author seeks to answer the question of why Finnish students are so successful in the international PISA project. At the beginning of this millennium, around 600,000 children in Finland were included within compulsory education which lasts for nine years. In the rst six forms of compulsory school, all school subjects are taught by the class teacher, with the assistance of specialist teachers for certain school subjects (e.g. Music, Physical Education). In the last third of compulsory education, each school subject is taught by a subject specialist teacher in charge of the respective subject. The school year lasts 190 school days, between mid August and mid June. The weekly school load on students is from 19 to 30 hours, from the rst to the ninth form. Lessons are 45 minutes long, with a compulsory break lasting between 10 to 15 minutes between each lesson. The basic grading scale during compulsory education has seven grades (from 4 to 10). Grading in general is descriptive for students from the rst to fourth form, and numeric in other forms. The basic grade according to which the national criteria and standards are set is 8. Grades 9 and 10 are used to highlight certain features of students and to commend those who stand out in terms of their efforts, way of work and results in relation to other students. Grades 6 and 7 are given as a reminder that the student should put in extra effort to reach the necessary standard, and grade 5 describes a nal warning to the student and his or her parents that a change must be made in the approach to learning. Grade 4 marks unsatisfactory results. In the last two assessments of the knowledge and competences of students at the end of compulsory education, Finnish students were ranked at the very top of the list. Key words: elementary school, compulsory education, Finland, grading, PISA

495