Čitanje PDF

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Odjel za odgoj i obrazovanje uitelja i odgajatelja
IVANA PAVLIEVI
METODIKI PRISTUPI LEKTIRI U RAZREDNOJ

NASTAVI
Diplomski rad
Pula, 2015.
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za odgoj i obrazovanje uitelja i odgajatelja
IVANA PAVLIEVI
METODIKI PRISTUPI LEKTIRI U RAZREDNOJ

NASTAVI
Diplomski rad
JMBAG: 26152, redoviti student

Studijski smjer: Uiteljski studij
Predmet: Metodika hrvatskog jezika II

Mentor: dr. sc. Marko Ljubei
Pula, srpanj 2015.
IZJAVA O AKADEMSKOJ ESTITOSTI
Ja, dolje potpisana Ivana Pavlievi, kandidatkinja za magistru primarnog obrazovanja ovime
izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat iskljuivo mojega vlastitog rada, da se temelji na
mojim istraivanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao to to pokazuju koritene
biljeke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Diplomskog rada nije napisan na
nedozvoljen nain, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada kri
bilo ija autorska prava. Izjavljujem, takoer, da nijedan dio rada nije iskoriten za koji drugi
rad pri bilo kojoj drugoj visokokolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi.
Student:
U Puli,_________ 2015.
______________________
Sadraj
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
2. LEKTIRA ............................................................................................................................... 2
2.1. Izbor lektire...................................................................................................................... 4
3. KRIZA ITANJA KOD DJECE ........................................................................................... 5
3.1. Poticanje djece na itanje ................................................................................................ 6
4. TIPOVI SATA LEKTIRE ...................................................................................................... 9
5. PRIPREMA UITELJA I UENIKA ZA SAT LEKTIRE ................................................ 11
5.1. Dnevnik itanja .............................................................................................................. 11
5.2. Praenje i ocjenjivanje lektire........................................................................................ 14
5.3. Naini pregledavanja, ispravljanja i ocjenjivanja lektire ............................................... 16
5.4. Elementi ocjenjivanja lektire ......................................................................................... 16
6. STRUKTURIRANJE NASTAVNOG SATA LEKTIRE .................................................... 17
7. METODE KNJIEVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ................................................. 20
7.1. Metodika naela ........................................................................................................... 21
8. METODIKI SUSTAVI (Teorijski prikaz) ........................................................................ 22
9. METODIKI PRISTUPI (Praktini prikaz) ........................................................................ 25
9.1. Pristup lektiri u prvom razredu ...................................................................................... 26
9.2. Metodiki pristup slikovnici u lektiri ............................................................................ 27
9.2.1. Prikaz metodikog pristupa slikovnici Pismo iz Zelengrada .................................. 28
9.3. Metodiki pristup pjesnikoj zbirci ............................................................................... 29
9.3.1. Prikaz metodikog pristupa pjesnikoj zbirci Grga varak ................................... 32
9.4. Metodiki pristup basni u lektiri .................................................................................... 34
9.4.1. Prikaz metodikog pristupa basni Zec i kornjaa ................................................... 35
9.5. Metodiki pristupi prii u lektiri .................................................................................... 36
9.5.1. Prikaz metodikog pristupa prii udnovate zgode egrta Hlapia ....................... 39
9.6. Metodiki pristup bajci u lektiri .................................................................................... 40
9.6.1. Prikaz metodikog pristupa Grimmovim bajkama ................................................. 45

9.7. Metodiki pristup romanu u lektiri ................................................................................ 46
9.7.1. Prikaz metodikog pristupa romanu Druba Pere Kvrice..................................... 50
9.8. Metodiki pristup igrokazu u lektiri .............................................................................. 51
9.8.1. Prikaz metodikog pristupa igrokazu Reumatini kiobran ................................... 53
10. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 54
11. LITERATURA ................................................................................................................... 55
11.1. Izvori ............................................................................................................................ 56
11.2. Internetski izvori .......................................................................................................... 56
11.3. Popis tablica ................................................................................................................. 57
11.4. Prilozi........................................................................................................................... 58
11.4.1. Prilog 1: Popis lektire............................................................................................ 58
11.4.2. Prilog 2: Priprema za obradu slikovnice Pismo iz Zelengrada ............................. 62
11.4.3. Prilog 3: Priprema za obradu pjesnike zbirke Grga varak .............................. 66
11.4.4. Prilog 4: Priprema za obradu basne Zec i kornjaa .............................................. 69
11.4.5. Prilog 5: Priprema za obradu prie udnovate zgode egrta Hlapia .................. 74
11.4.6. Prilog 6: Priprema za obradu Grimmovih bajki .................................................... 77
11.4.7. Prilog 7: Priprema za obradu romana Druba Pere Kvrice................................. 80
11.4.8. Prilog 8: Priprema za obradu igrokaza Reumatini kiobran ............................... 86
12. SAETAK .......................................................................................................................... 88
12.1. Summary ...................................................................................................................... 89
1. UVOD
Tema ovoga rada jest pristup nastavi lektire u razrednoj nastavi. U posljednjih nekoliko
godina, otkada internet zauzima vano mjesto u ivotu svakog mladog bia, mnogo se govori
o itanju kao aktivnosti koja polako izumire. Naime, itanje knjiga, koje je nekada davno
veselilo djecu i poticalo njihovu matu, zamijenjeno je razliitim raunalnim igrama i
animacijama te djeca vie ne trebaju posegnuti za knjigom kako bi otila na nepoznata mjesta
i razvijala svoju matu. Upravo su zato pokrenuti mnogobrojni projekti koji potiu itanje od
vrtikih dana i skreu pozornost na vanost itanja u obitelji, ali i u koli. U koli je za svaki
razred prema Nastavnom planu i programu oblikovan popis lektire kojega se uitelji dre i
prema kojemu rade na satima Hrvatskoga jezika interpretacije razliitih knjievnih vrsti.
Upravo je zato o lektiri vano govoriti kako bi se prikazalo i pokazalo koliko je taj popis
adekvatan dananjim generacijama te poticajan za trajno itanje i poticanje itanja kao
iznimno vane jezine djelatnosti.
Upravo je zato odabrana tema ovog rada kroz koju se upoznajemo s pristupima lektiri u
razrednoj nastavi. itanje lektire ima veliku odgojnoobrazovnu ulogu kod djece svih
narataja. U obrazovanju je dolazilo do mnogo promjena, no popis lektire se nije mijenjao od
2006. godine. U kolama se obrauju naslovi koje su i nai roditelji itali, samo se promijenio
pristup. Pa je tako u sreditu razmatranja ovog rada metodiki pristup pojedinoj vrsti lektire.
U prvom dijelu ovog rada elimo definirati to je lektira, te koja je njezina odgojno
obrazovna uloga. Pri tome se osvremo na nastavni plan i program lektire koji je propisalo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta postavljajui pitanje o spremnosti uenika na
usvajanje istog. Ono to je bitno izdvojiti jest kriza itanja kod djece, kojoj je posveeno
jedno od poglavlja, te isto tako naini poticanja djece na itanje.U nastavku rada razraujemo
tipove sata lektire, te metodike pristupe lektiri, metodike sustave i naela kojima bi se
trebao svaki uitelj rukovoditi prilikom izbora i prilikom obradbe lektire. Kako kroz lektiru
upoznajemo razliite knjievne vrste, od slikovnice do romana, tako nam je i za obradbu
svake potreban drugaiji pristup. Takoer se osvremo na uenike, odnosno na potencijalne
naine na koji e oni voditi svoje dnevnike lektire, te na koji ih je nain najbolje vrednovati.
2. LEKTIRA
Hrvatski jezik smatra se najopsenijim predmetom, te bi se moglo rei da je on temeljni
predmet za razumijevanje ostalih predmeta budui da je cilj nastave hrvatskoga jezika
osposobiti uenike za jezinu komunikaciju koja im omoguuje ovladavanje sadrajima svih
nastavnih predmeta i ukljuivanje u cijelo-ivotno uenje. 1 Nastava hrvatskoga jezika u
osnovnoj koli se sastoji od etiri predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjievnost, jezino
izraavanje i medijska kultura. Ocjenjivanje i praenje oituje se kroz sve navedene
sastavnice ukljuujui i lektiru, pismeno i usmeno stvaranje i domae zadae. Prema naelu
unutarpredmetnog povezivanja, lektira funkcionalno povezuje sve spomenute sastavnice. Sve
ciljeve i zadae koji su navedeni za nastavu hrvatskog jezika pokrivamo kroz obradu lektire
to vidimo iz sljedeeg:
Prema Nastavnom planu i programu ostvarivanje svrhe i zadae u nastavi Hrvatskog jezika
ukljuuje ovladavanje standardnim jezikom emu pridonosi: razvoj jezinokomunikacijskih
sposobnosti pri govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoju
literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i kulture, stvaranju zanimanja i potrebe za
sadrajima medijske kulture, osvjeivanju vanosti znanja hrvatskoga jezika, razvijanju
potovanja prema jeziku hrvatskog naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi.2 Prema ovome
uenici e najlake ovladati hrvatskim standardnim jezikom kroz sate lektire.
Takoer zadae svih sastavnica nastavnog predmeta, koje pridonose ostvarivanju temeljnog
nastavnog cilja, moemo ispuniti tijekom obrade lektire. Neke od zadaa, koje su propisane, a
koje se ostvaruju na satu lektire jesu: ovladavanje jezinim sredstvima potrebnim za uspjenu
komunikaciju, osvjeivanje potrebe za jezinim znanjem, suzbijanje straha od jezika,
osvjeivanje razlika izmeu standardnoga jezika i zaviajnih idioma, postupno usvajanje
hrvatskog jezinoga standarda. Kroz podruje jezinog izraavanja pri obradi lektire uenici
e razvijati sposobnosti izraavanja doivljaja, osjeaja, misli i stavova, te e ostvariti
uspjenu usmenu i pismenu komunikaciju.3
Nastavni plan i program za osnovnu kolu: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, GIPA, Zagreb, 2006.
(str. 25)
2
Ibid.
3
Ibid.
to se tie zadaa na podruju knjievnosti, uenici e kroz lektiru spoznati knjievna djela,
razviti osjetljivost za knjievnu rije, razviti itateljske potrebe i stvoriti itateljske navike, te
e biti osposobljeni za samostalno itanje i primanje knjievnih djela.4
Podruje medijske kulture takoer moemo povezati s obradom lektire gdje osposobljavamo
uenike za komunikaciju s medijima (kazalite, film, radio, tisak, strip i raunalo), za
primanje kazaline predstave, filma, radijske i televizijske emisije te ih osposobljavamo za
vrednovanje navedenog.5
Kao samostalni dio programa lektira obuhvaa popis knjievnih djela po razredima pa se
postavlja pitanje broja knjievnih djela koja se predviaju za itanje. U jednoj kolskoj godini
uenicima se zadaje osam do deset obveznih djela, osim u prvom i drugom razredu gdje je taj
broj manji. Sat lektire obino se organizira dva puta mjeseno, odnosno svakih petnaest dana
prema emu se moe utvrditi prosjean broj djela za jednu kolsku godinu.6
U Nastavom planu i programu koje je propisalo Ministarstvo znanosti,obrazovanja i sporta
moe se pronai popis lektire u kojem se nalaze obvezna djela, te predloena djela o kojima
odluuje uitelj,ovisno o interesima, eljama i mogunostima svojih uenika.
Ibid.
Ibid.
6
Rosandi, D.:Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1986. (82. str.)
5
2.1.
Izbor lektire
Izbor djela za samostalno itanje (vidi prilog 1) temelji se na tematskoj raznovrsnosti koja se
iskazuje brojano. U prvom razredu postavlja se est do osam tematskih krugova koji
ukljuuju: djecu, ivotinje i biljke, prirodu, roditeljski dom, stvari, uzbudljive doivljaje,
putovanja, igrake i slino. U drugom razredu broj tema poveava se na deset. Iz razreda u
razred broj tema poveava se u skladu s razvojem linosti djece, proiruju se ve otvoreni
tematski krugovi, te se otvaraju novi pristupi i nove razine interpretacije odnosno usvajanja.
Osim to se lektira temelji na tematskoj raznovrsnosti, takoer se temelji i na kriteriju
anrovske raznovrsnosti, to podrazumijeva ukljuivanje razliitih vrsta knjievnih djela iz
svih knjievnih rodova. Na primjer, bajka i basna se ukljuuju u lektiru u primarnom
obrazovanju. Raznovrsnost knjievnih djela osigurava skladan razvoj linosti, omoguuje
svestrano i kompleksno upoznavanje knjievnosti, te razvijanje specifinih recepcijskih i
analitikih sposobnosti.7
Izbor lektire takoer obuhvaa i pitanje broja stranica za pojedini razred. To isto pitanje je jo
uvijek aktualno pitanje u istraivakim projektima. Broj stranica varira od razreda do razreda,
od uenika do uenika. Naravno o tome ovisi uenikova kultura itanja, razvoj linosti,
itateljske navike i odgojno-obrazovni stupanj. Organiziranim i metodiki osmiljenim
uvoenjem uenika u samostalno itanje knjievnih djela, odnosno pobuivanjem interesa za
itanjem moemo razviti ve spomenute kriterije (linost, navike) kod uenika.8 Pri izboru
lektire uitelj je osoba koja planira, organizira i usmjerava komunikaciju s knjigom u skladu s
odgojnoobrazovnom svrhom i zanimanjima uenika, ali se uitelj pritom suoava s brojnim
zaprekama kao to je nedovoljan broj knjiga u kolskoj knjinici.9
Upravo zbog takvog problema Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo je
projekt pod nazivom eLektire, a realizirao ga je CARNet zajedno s Nakladom Bulaja. Na
stranici lektire.skole.hr nalaze se cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne
kolske lektire. Sva djela su dostupna uenicima i uiteljima, te osim djela na stranicu su
postavljeni i multimedijski sadraji, kao to su zvuni zapisi i video-materijali koji uvelike
mogu pomoi uitelju razredne nastave u pripremanju za sat obradbe lektirnog naslova. Cilj
projekta je objaviti sve osnovnokolske i srednjokolske naslove, a trenutno ih je objavljeno
oko tristo. Kako bi se pristupilo sadraju, potrebno je elektroniki identitet dobiti u svojoj
Ibid; str. 83
Ibid; str. 82
9
Lui-Mumlek,K.: Lektira u razrednoj nastavimetodiki prirunik, kolska knjiga, Zagreb, 2004. (26-29. str)
8
koli ili matinoj ustanovi.10 Ovaj projekt uspjeno je osmiljen i proveden s obzirom na to da
je svijet preuzela tehnologija, pa su ovime djeca koja radije provode vrijeme za raunalom
potaknuta na itanje. Takoer je barem nekakva zamjena ukoliko u kolskoj ili gradskoj
knjinici nema dovoljno knjiga za sve uenike, to je najee sluaj. Digitalizacija i
edukacija mladei vana je, no postoje i propusti ovog projekta, kao to je potrebna oprema za
informatizaciju, kvalitetna mrea, te takoer i obitelji koje su socijalno slabijeg statusa i ne
mogu priutiti svojem djetetu raunalo. Iako se ovakav nain itanja lektire ne bi trebao
primjenjivati esto, svakako dobro doe, a pomogne i uiteljima i uenicima.
3. KRIZA ITANJA KOD DJECE

Djeca vole moderne bajke poput Harryja Pottera, Gospodara prstenova, a mi im nudimo
Andersonove bajke koje su ujedno i obvezna djela.11
Pri izboru djela za samostalno itanje odabiru se reprezentativna djela razliitih vrsta iz
nacionalne knjievnosti i knjievnosti drugih naroda koja ine temelje svjetske kulture te djela
antologijske vrijednosti koja su primjerena doivljajnospoznajnim mogunostima uenika.
Bez samostalnog itanja knjievnih djela kod kue, ne mogu se postii ranije spomenuti
ciljevi knjievnog odgoja i obrazovanja. Samostalno itanje knjievno-umjetnikih djela
osobito se aktualizira u naem vremenu, gdje se govori o krizi itanja.12
S Andersonovim bajkama djeca se susreu u svojim ranim godinama u svojim domovima bilo
putem filmova, crtia ili pria za laku no. Lektirni naslovi nisu se puno promijenili tijekom
posljednjih godina, te je potrebno pratiti vrijeme koje je odavno preraslo stare knjievne
naslove, te ih modernizirati i prilagoditi djeci dananjeg doba. Zbog sadraja koji im se nude u
lektiri, djeca gube interes za itanjem. Ako je uitelj kreativan, i onaj najnezanimljiviji naslov
moe postati neto novo, moderno i prilagoeno eljama i interesima djece.
Iako je izabrana literatura pouna, pitanje je treba li lektira biti pouna? Kako je prije
navedeno, cilj itanja lektire je irenje rjenika, jasnosti u izraavanju i ponajprije razvoju
djeje mate. Kako kae profesorica Ljiljana aki, voditeljica upanijskog strunog vijea
knjiniara Osjeko-baranjske upanije, djeca prepisuju s interneta tua miljenja o lektiri, a
rjeenje je u dobroj knjizi koja e ih vratiti itanju.13 Smisao lektire je da djeca naue itati, da
steknu naviku itanja. Ono to imamo u kolama je povijest knjievnosti, navodi Dalibor
10
http://lektire.skole.hr/
http://www.24sata.hr/zanimljivosti/glas-naroda-smisao-lektire-je-zavoljeti-citanje-a-ne-studij-394260
12
Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1986. (81. str.)
13
http://www.ezadar.hr/clanak/zasto-djeca-bjeze-od-lektire
11
Perkovi u lanku Glas naroda. 14 Kako navodi Karol Visinko popisi lektira bi se trebali
mijenjati iz godine u godinu, odnosno dopunjavati novim naslovima u skladu s rezultatima
istraivanja uenikih interesa i njihovih itateljskih sposobnosti. Na temelju toga bili bismo
ukorak sa suvremenom domaom i stranom produkcijom knjievnosti za djecu.15
U Republici Hrvatskoj 2012. godine PISA (Programme for international Student Assessment)
je provela istraivanje o italakoj pismenosti meu uenicima do petnaeste godine starosti.
Openito OECD (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) ispituje znanja i sposobnosti
iz triju podruja: matematike, prirodoslovne i italake pismenosti. U Hrvatskoj je metodom
sluajnog uzorka odabrano ukupno 6853 uenika. U podruju italake pismenosti najbolji
prosjeni rezultat postigla je Kina (570 bodova), dok je Hrvatska stekla 485 bodova, te se time
postavila na 35. mjesto. Tim plasmanom svrstala se u skupinu zemalja s rezultatom statistiki
znaajno niim od prosjeka OECD-a, i to ispod druge razine koja se zapravo smatra
osnovnom razinom znanja i sposobnosti u italakoj pismenosti, u kojoj se nalazi ak 18,6 %
hrvatskih uenika, dok njih samo 4,4% posjeduje znanja i vjetine na najviim razinama
OECD-a, a to su peta i esta razina.16
Ovo su naravno poraavajui rezultati te se hitno mora vie ulagati u razvoj vjetina itanja, a
i pisanja. Uitelji razredne nastave u ovome naravno imaju veliku ulogu, ali takoer ono to
nam ovo istraivanje pokazuje jest da bismo moda trebali promijeniti i modernizirati lektirne
naslove.
3.1.
Poticanje djece na itanje
Poetak kolovanja obiljeen je uenjem najvanijeg procesa u ovjekovu ivotu, a to je

uenje itanja. itanje moemo definirati misaonim procesom koji je podijeljen na dva dijela,
prvi dio je pretvaranje vidne slike u zvunu, prepoznavanje slova i glasova i njihovo
organiziranje u izgovornu cjelinu, odnosno rije, a drugi dio se odnosi na otkrivanje znaenja
i smisla proitanog sadraja. Vjebanjem itanja unaprjeuje se i poveava uenikova vjetina
itanja, te time oni postaju bolji itai. Ali, dobar ita nije nuno i dobar itatelj. ita je
osoba koja je ovladala vjetinom itanja, a itatelj je osoba koja je stekla italake navike i
razvila potrebu za itanjem, to ukljuuje kulturu itanja i kritiki odnos prema proitanom. 17
Dakle, svaki bi uitelj trebao teiti da njegovi uenici postanu itatelji. Kada se uenici prvi
14
http://www.24sata.hr/zanimljivosti/glas-naroda-smisao-lektire-je-zavoljeti-citanje-a-ne-studij-394260
Karol, V.: Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 23)
16
http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA_2012_priopcenje_za_medije.pdf
17
15
put susreu s pojmom lektire vrlo je bitna njihova povijest itanja. Tu veliku ulogu ima obitelj
i djeji vrtii. Ukoliko je dijete u svojoj najranijom dobi stvorilo negativan odnos prema
knjigama, itanje e mu vjerojatno predstavljati tekou, dok dijete kojemu je itanje bilo
prikazano kao neto poeljno pokazivat e zadovoljstvo i interes. Zbog toga su metode i
pristupi koje emo koristiti u prezentiranju lektire veoma bitni, a sama prezentacija ponajvie
ovisi o uiteljici. 18 Uiteljica treba kod uenika razviti svjesnost o vanosti itanja kao
temeljnoj sposobnosti uenja. Na samom poetku kolovanja potrebno je razvijati itateljske
sposobnosti kod djece, a ono se postie organiziranim voenjem, poticanjem, biljeenjem,
razmiljanjem i zakljuivanjem, te emotivnim i spoznajnim zauzimanjem. Uitelji trebaju biti
spremni za drugaiju organizaciju i voenje sata lektire, to znai provoditi sustavan,
organiziran i voen proces itanja koji bi se trebao obogatiti sadrajima. Upravo to bogaenje
sadraja od uitelja iziskuje dodatno vrijeme i napor, a i promjene u redovitom kolskom
sustavu.19 Kada govorimo o promjenama onda se to ponajvie odnosi na motivaciju, kako je i
Karol Visinko rekla : Prva i najvanija je motivacija koju prua uitelj samom svojom
pojavom u okruenju knjievno-umjetnikih sadraja.Za kvalitetnu i uzornu nastavu
knjievnosti koja e motivirati uenike potrebni su uitelji koji u sebi nose umjetnika.20
Takoer jedan od poticaja je da uenik ita knjige koje su sadrajno bliske njegovom
emotivnom i intelektualnom iskustvu ime e se razvijati njegov interes za samostalno
otkrivanje knjievnog svijeta. Kata Lui-Mumlek u metodikom priruniku navela je
nekoliko naina poticanja najmlaih uenika na itanje, a to su: scenska lutka, oblikovanje
naslovnice, mjesto i vrijeme, sat itanja, posrednici knjige, literarna druenja i natjecateljske
akcije itanja.
Scenska lutka je poeljna u prvom i drugom razredu osnovne kole, ali isto tako moe se
iskoristiti i u treem, te u etvrtom razredu. Lutka slui kao poticajno sredstvo za itanje, te se
uz nju uiteljima otvara puno prostora za kreativnost.21Tako je jedan od primjera za upotrebu
lutke obrada igrokaza, ali isto tako ona moe posluiti pri obradi bilo koje knjievne vrste. Na
primjer, uitelj uz pomo lutke moe prikazati jedan aljivi lik iz proznog teksta te time
zainteresirati uenike da proitaju priu u cjelini i saznaju vie o tome liku. Isto tako moe
prikazati jedan od najzanimljivijih dogaaja uz pomo jedne ili vie scenskih lutki, te time
ponovno potai uenike da saznaju to je slijedilo nakon toga.
18
Bettelheim, B., Zelan, K.; itanje i dijete: Uenje itanja// Kako razvijati kulturu itanja/Knjinice grada
Zagreba, priredila Javor, R./ Zagreb, 1998. (11. str.)
19
Karol, V.: Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 23)
20
Ibid.
21
Lui-Mumlek,K.: Lektira u razrednoj nastavi-metodiki prirunik, kolska knjiga, Zagreb, 2004. (11.str.)
Oblikovanje naslovnice je jedan od naina poticanja koji ulazi u korelaciju s likovnom

kulturom. Nakon proitanog knjievnog djela uenici mogu izraditi svoju naslovnicu za
knjigu ime itanje povezujemo sa stvaralakim djelovanjem. Takoer, uenici mogu
prikazati proitano djelo ilustracijom nekog dogaaja, stripom ili prenoenjem lika iz njihove
mate na papir. 22 Takoer u ovom sluaju uenici mogu izraditi lutke ime bi naslovnica
postala mobilna, te koja nam takoer moe posluiti kao scenska lutka u kasnijim obradama
drugih djela.
Mjesto i vrijeme uvelike mogu utjecati na itanje. Kada govorimo o vremenu uenici
najradije itaju naveer, popodne, tijekom vikenda ili praznika, te se prema tim aspektima
uitelj treba orijentirati. Kada se govori o zajednikom itanju u koli, ono bi se trebalo
odvijati deset minuta pred kraj sata, jedan dan u tjednu ili mjesecu. Kada govorimo o mjestu
itanja, onda djeca najradije itaju u krevetu, na podu ili kauu, te bi se time takoer uitelj
trebao rukovoditi pri zajednikom itanju.23 Sjedenje na stolicama uenike previe podsjea
na uenje, te bi uitelj trebao smjestiti uenike na jastuke ili strunjae koje se nalaze u
stranjem djelu uionice, ime zapravo osigurava leerniju i oputeniju atmosferu.
Sat itanja podrazumijeva itanje najnovijih izdanja, dakle izbor uenika koji biraju naslove
knjiga te zatim skupa itaju ili razmjenjuju svoje dojmove o proitanim knjigama po
njihovom izboru, te time sugeriraju ostalima da proitaju tu knjigu. Takoer sat itanja moe
biti organizirani susret s djejim piscem.24
Posrednici knjige su takoer jedan od vanijih poticaja, a oni su najee uitelji, zatim
knjiniari pa i razredni prijatelji, kao to je spomenuto ve na satu itanja. Posrednici moraju
biti one osobe koje imaju pozitivna iskustva prema knjizi i razvijenu kulturu itanja. Vano je
napomenuti roditeljima da razvijaju kod svoje djece pozitivne stavove o knjigama, te takoer
suraivati s kolskim knjiniarom koji e uenicima predlagati zanimljive djeje naslove.25
Literarna druenja moe organizirati uitelj ukoliko primijeti da je interes njegovih uenika
za samostalnim stvaralatvom veliki. Takoer na takvim druenjima uenici mogu priati o
onome to su proitali, te time zainteresirati one uenike koje itanje ne zanima. Osim to
uenik pria o knjigama koje je proitao isto to moe raditi i uitelj, koji time moe potai
uenike na itanje jer ipak je uitelj jedna od vanijih osoba u tom razdoblju ivota uenika, i
veina e se ponaati upravo onako kako se ponaa i on sam.26
22
Ibid; str.12
Ibid.
24
Ibid.
25
Ibid.
26
Ibid; str. 13
23
Natjecateljske akcije itanja provode se tako da se ukljui vie paralelnih razreda. Ako
djeca neto vole u toj dobi, onda su to definitivno natjecanja. Upisivanjem proitanih djela
tijekom prvog polugodita ili kolske godine u razredni dnevnik itanja, dobit e se pobjednik
u itanju. Takoer, natjecanje se moe provoditi u jednom razredu gdje uitelj moe
organizirati termometar itanja tako da na plakat napie imena svih uenika, a oni biljee
naslove knjiga koje su proitali, te uenik koji je najvie proitao moe biti nagraen na
primjer diplomom za itatelja godine.27
Dakle, ako elimo da uenici zavole knjigu, moramo razvijati pozitivna iskustva. Uitelji koji
ustraju na dosadnom i abloniziranom voenju dnevnika itanja, obveznom itanju djela na
koje uenici ne pristaju i dosadnim satovima obrade lektire, mogu izazvati prekid u
komunikaciji.28 Uitelj treba poznavati svoje uenike, te im svojim primjerom razvijati ljubav
prema knjizi i itanju kako bismo izbjegli nezainteresiranost uenika.
4. TIPOVI SATA LEKTIRE

Sat lektire nazivamo jo sat izvanrazrednog itanja, te je podijeljen na podvrste:
a) Uvodni sat
b) Sat reklamiranja knjiga
c) Sat produbljivanja shvaanja o proitanim djelima
d) Sat anotiranja i recenziranja29
Tip sata odreujemo prema dominantnim odrednicama, a one su sadraj, mjesto nastavnog
sata, cilj, metodika sredstva, status i nain pripremanja.30 U sljedeoj tablici prikazano je koji
tip sata emo odabrati prema dominantnoj odrednici:
27
Ibid; str. 13-14

Ibid; str. 14
29
30
Ibid; str. 113
28
Redni
Dominantna
broj
odrednica
1.
Sadraj
Temeljni tipovi sata
1.Sat interpretacije
2.Sat teorije knjievnosti
3. Sat povijesti knjievnosti
4.Kompleksni ili integrirani sat ( knjievni, likovni, glazbeni,
filmski, scenski)
2.
Organizacija
1.Uvodni sat
2. Sat itanja i analize djela
3.Zakljuni (sintetski tip sata)
3.
Cilj
1.Sat uzimanja novog gradiva

2.Sat ponavljanja i utvrivanja
3.Sat provjeravanja i ocjenjivanja
4.Kombinirani sat
4.
Metodika
1.Sat izlaganja
sredstva
2.Sat dijalog
3. Sat samostalnog rada uenika
4.Sat koncert
5.Sat dramski spektakl
6.Kino sat
7.Televizijski sat
8.Radijski sat
9. Seminarski sat
10.Kviz sat
5.
Status
1.Obvezni glavni sat

2.Fakultativni sat
3.Izborni sat
6.
Nain
1.Sat lektire
pripremanja
2.Uvodni sat
3.Sat reklamiranja knjige
4.Sat produbljivanja shvaanja o proitanom
5.Sat antoniranja i recenziranja
Tablica 1: Tipovi sata lektire31
31
Ibid; str. 113-114
10
5. PRIPREMA UITELJA I UENIKA ZA SAT LEKTIRE

Iako bi bilo dobro da uenike upoznamo s lektirom koju e itati sljedee nastavne godine na
kraju prethodne kolske godine, uitelji ipak radije odabiru poetak kolske godine za objavu
obveznih lektirnih naslova. Budui da uitelji imaju mogunost samostalnog izbora, trebao bi
taj izbor naglasiti i uenicima te se na taj nain s njima dogovoriti o naslovu koji e itati.
Uitelj treba biti otvoren za prijedloge uenika, knjiniara ili drugih uitelja razredne
nastave. Prije dogovora s uenicima uitelj je duan proitati odabrano djelo kako bi odredio
primjerenost, zanimljivost i pounost djela. Mnoga djela imaju metodike instrumentarije koji
slue kao poticaji uenicima za samostalno itanje.32 Takoer, uitelj je duan uputiti uenike
u njihove dunosti tijekom itanja odabranog dijela, a to podrazumijeva jasan naputak to i
kako trebaju biljeiti u dnevnik itanja.33 Uitelj je duan jasno odrediti na to uenici trebaju
obratiti panju tijekom itanja. Isto tako, sadraj dnevnika itanja treba prilagoditi knjievnoj
vrsti kojoj odabrano djelo pripada to jest koja obrazovna postignua eli postii kod uenika.
5.1.
Dnevnik itanja
Uenike od prvog razreda treba uiti itanju i biljeenju proitanog. Iako na poetku prvog
razreda uenici ne znaju pisati, te biljeenje nije obvezno za njih, oni u svoj dnevnik itanja
precrtavaju naziv lektire i ime pisca te svoj doivljaj slikaju. Svrha pisanja dnevnika itanja je
razvijanje navike aktivnog itanja, emotivna i intelektualna zaokupljenost, razvoj njihove
pismenosti, te isto tako i mogunost koritenja uenikovih biljeki na nastavi. Uitelj treba
paziti na izgled dnevnika itanja, dakle da on ne bude samo mjesto jednolinog pisanja,
prepriavanja ili zaokruivanja odgovora. Takoer to biljeenje treba prilagoditi i diferencirati
prema sposobnostima svakog uenika kako im ono ne bi postalo optereenje.34 U nastavku
slijedi prijedlog Kate Lui-Mumlek za sadraj dnevnika itanja:
32
Lui-Mumlek, K.: Lektira u razrednoj nastavi-metodiki prirunik, kolska knjiga, Zagreb, 2004. (57-58. str.)
Ibid; str. 58.
34
Ibid; str. 52-54
33
11
PRVI RAZRED
Prozni tekst
Lirski tekst
Zasebna biljenica za lektiru
Ime pjesnika
Ime pisca
Naslov pjesme
Naslov knjige
Prepisati dva reda(stiha) koji se najlake

pamte
Ime glavnog lika i zato ga eli ili ne eli za Naslikati zamiljenu sliku u pjesmi
prijatelja
Pronai glavni dogaaj i dati mu naslov
Ilustracija proznog teksta
Tablica 2: Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za prvi razred35
DRUGI RAZRED
Prozni tekst
Lirski tekst
Ime pjesnika
Ime pisca
Naslov pjesme
Naslov knjige
Izdvojiti kiticu i opisati zamiljenu sliku
Imenovanje glavnih i sporednih likova
Prepisati lijepe, smijene rijei iz pjesme
Prepisati osobine glavnih likova
Prepisati rijei u kojima se slau posljednji

slogovi
Izdvojiti barem dva dogaaja i dati im naslov
Naslikati naslov pjesme ili odabranu kiticu

prema zamiljanju
Izdvojiti glavni lik i ilustrirati ga prema

zamiljanju
Tablica 3: Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za drugi razred36
35
36
Ibid; str. 59
Ibid.
12
TREI RAZRED
Prozni tekst
Lirski tekst
Ime pjesnika
Ime pisca
Naslov knjige ili zbirke
Naslov knjige
Naslov pjesme
Biljeke tijekom itanja
Biljeke nakon itanja
Odrediti glavne dogaaje u fabuli i dati im Prepisati stihove koji potiu matu
naslov ili odabrati dogaaj i saeto ga
prepriati i dati svoje miljenje
Odrediti mjesto glavnog dogaaja
Prepisati rijei rime

Biljeke poslije drugog itanja
Interpretacija likova
Imenovati glavne i sporedne likove
Odrediti o komu ili o emu je pjesma
Osobine i postupke potkrijepiti rijeima iz Odrediti kakva je pjesma

teksta
Jezino oblikovati poruku pjesme
Odrediti vrstu proitanog teksta

Zadatci za stvaralako izraavanje
Zadaci za stvaralako izraavanje

Napisati pjesmu uporabom nekih pjesnikovih
rijei ili dopuniti pjesmu novim stihovima
Dati drugaiji zavretak, prikazati tekst u Osjeaje potaknute pjesmom izraziti bojom
stripu ili ilustrirati dogaaj ili lik
ili rijeima
Tablica 4: Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za trei razred37
37
Ibid; str. 60
13
ETVRTI RAZRED
Prozni tekst
Lirski tekst
Pie se slino kao i u treem razredu, ali se
Ime pisca
sadraj biljeaka mijenja s obzirom na
Naslov knjige
sposobnosti uenika i broju uenika koji radi
Naslov pripovijetke
na zbirci. Uitelj sadraj biljeaka moe
Kraa biljeka o piscu
proirivati ili skraivati.
Biljeke tijekom itanja

Glavni dogaaj u fabuli, dati im naslov i
saeto prepriati
Pronai stranicu na kojoj su opisani: glavni
dogaaj, pejza, unutarnji i vanjski prostor
Osobno miljenje o djelu
Interpretacija likova, te imenovanje glavnih i
sporednih likova i miljenje o njihovim
osobinama i postupcima popraeno citatima
Odrediti temu, mjesto i vrijeme i poruku djela
Zadatci za samostalan rad
Odrediti knjievnu vrstu, napisati vlastitu
izreku, prikazati tekst u stripu ili ga ilustrirati
Tablica 5: Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za etvrti razred38
5.2.
Praenje i ocjenjivanje lektire
Praenje i ocjenjivanje lektire sloena je zadaa jer se ne moe promatrati izolirano od

cjelokupnog odgojnoobrazovnog procesa nastave knjievnosti, od osiguravanja uvjeta i
organizacije nastavnog procesa u cjelini.39 Davanjem ocjene iz lektire potiemo uenike na
zalaganje. Ocjena nam ne govori samo o radu uenika nego i o radu uitelja i njome
dobivamo povratnu informaciju o uspjenosti nastavnog sata lektire. Kriterij ocjenjivanja nije
ujednaen, te on ovisi o uenicima i o kvaliteti razrednog odjeljenja. Kada govorimo o
38
39
Ibid; str. 61
Ibid; str. 86
14
praenju, mislimo na uoavanje posebitosti kod uenika. Kako bismo uspjeno ocijenili
lektiru, trebaju se zadovoljiti odreeni uvjeti koji su prema Kati Lui-Mumlek sljedei:
Redovitost, koja nam osigurava povratne informacije o uspjenosti obavljene zadae,

te je ujedno i poticaj za daljnje zalaganje.
Objektivnost podrazumijeva realnost uitelja o stupnju steenih spoznaja, umijea,

sposobnosti, zanimanja, zalaganja i uvjeta u kojima uenik ivi i radi. 40 Kako bi
zadovoljili zahtjeve objektivnosti uitelji moraju potivati zahtjeve ocjenjivanja, a oni
su valjanost, pouzdanost i osjetljivost.
Javnost ocjene ima odgojnu ulogu, i ono omoguuje ueniku da odmah bude upoznat s
ocjenom za svoj rad i isto tako i komentarima koji mogu biti pohvala ili usmjeravanje
uenika prema jo boljim rezultatima.
Pojedinanost
podrazumijeva
pojedinaan
pristup
ocjenjivanju
ovisno
mogunostima i sposobnostima uenika, ali i trudom koji je uloen u osobni rad.
Uspjenost uenika se odnosi na isticanje uspjenosti u nekom odreenom podruju,

ali isto tako i poticanje na postizanje jo boljih rezultata.41
U kolama se za ocjenjivanje uspjeha primjenjuje ljestvica s pet ocjena, ali ocjenjivanje

lektire ne provodi se samo brojano, nego i pisanjem komentara. U dnevnike itanja uitelji bi
trebali pisati poticajne poruke, a u nastavku slijede primjeri:
Pravilno si prepriao dogaaj, ali sljedei put uporabi rijei kojih nema/ima u tekstu.
Vrlo si uspjeno odredio osobine glavnog lika, ali bilo bi jo uspjenije da si ih

potkrijepio pievim rijeima.
Vrlo si uspjeno napisao dnevnik itanja, prema naem dogovoru, ali pripazi i na
urednost.
Vrlo si uspjeno ostvario sve to je vezano za ovaj lektirni naslov.
Izvrsno! Ba si me obradovao.42
Nakon poticajnih komentara upisujemo brojanu ocjenu koju temeljimo na uenikovim

odgovorima. Zadatci, koje zadajemo uenicima, veinom zahtijevaju opirnije i slobodnije
odgovore pa se pri ocjenjivanju trebamo voditi tim komponentama. Dobivene ocjene treba
obrazloiti na satu lektire i prokomentirati kako bi uenici mogli samostalno shvatiti u emu
40
Ibid.
Ibid; str. 86-88
42
Ibid; str. 89
41
15
grijee i to trebaju popraviti, ali isto tako kako bi izbjegli sline ili iste propuste u buduem
radu.43
5.3.
Naini pregledavanja, ispravljanja i ocjenjivanja lektire
Pregledavanje, ispravljanje i ocjenjivanje lektire moe se provoditi na vie naina, ali ono to
je praksa pokazala kao najeim nainima ponudila nam je Kata Lui Mumlek:
1. Pregledavanje, ispravljanje i ocjenjivanje dnevnika itanja po redu je uobiajen nain,
no primjenom ovog naina ocjene nee bit objektivne.
2. itanje, pregledavanje, ispravljanje i razvrstavanje nekoliko dnevnika itanja i to
boljih i slabijih uenika, na temelju kojega se moe oblikovatipouzdaniji i objektivniji
kriterij ocjenjivanja.
3. itanje, pregledavanje, ispravljanje i razvrstavanje svih pisanih radova, pa tek onda
oblikovanje kriterija ocjenjivanja je objektivan, ali se rijetko primjenjuje jer zahtjeva
vie vremena.
4. Pregledavanje svih pisanih radova i zatim usporeivanje u parovima je najbolji nain,
te se nakon usporeivanja moe najobjektivnije ocijeniti svaki rad.44
5.4.
Elementi ocjenjivanja lektire
Da bi ocijenio lektiru, uitelj se mora voditi nekim opim elementima. Prvi element koji
uenik mora zadovoljiti jest proitati djelo na temelju ega zasluuje pozitivnu ocjenu, iako
ne napravi ostale zadatke. Idui element je uenikova uporaba steenih iskustava i spoznaja u
komunikaciji s knjievnoumjetnikim djelom. Redovitost predavanja dnevnika itanja kao i
redovito itanje je takoer jedan od elemenata koji uitelju treba biti smjernica u ocjenjivanju.
Kada govorimo o samom dnevniku itanja onda uitelj treba obratiti pozornost na sadraj, stil,
jezik, pravopis i rukopis. Dakle, konana ocjena je rezultat svih uenikovih izvannastavnih i
nastavnih aktivnosti.45
43
Ibid; str. 89-90

Ibid; str. 90-91
45
Ibid; str. 91-92
44
16
6. STRUKTURIRANJE NASTAVNOG SATA LEKTIRE

Nastavni sat lektire podie uenika na razinu estetskog subjekta, istrauje doivljajnospoznajne procese u razliitim fazama i oblicima knjievne komunikacije, inicira istraivanje
individualnog doivljavanja knjievnog djela i njegove kolektivne analize.46 Interpretacijski
proces podijeljen je na ove dijelove:
1. Doivljajno-spoznajna motivacija
2. Najava i interpretativno itanje
3. Emotivno-intelektualna stanka
4. Objavljivanje doivljaja
5. Interpretacija knjievno-umjetnikog teksta
6. Uopavanje i izvoenje zakljuka
7. Stvaralaki oblici izraavanja47
Doivljajno-spoznajna motivacija je vana za uvoenje uenika u djelo koje se obrauje, te
se ona postie na razliite naine, a ovisi o vrsti djela, njegovoj tematskoj i idejnoj
usmjerenosti. Vrsta motivacije ovisi o sadraju i ciljevima interpretacije. Kada govorimo o
motivaciji usmjerenoj na sadraj, tada ona treba biti utemeljena na:
iskustvu uenika,
likovnim, glazbenim ili filmskim predlocima,
opekulturnim sadrajima,
lingvistiko-solistikim osobitostima.
Ciljevi interpretacije takoer ovise o vrsti motivacije, a nju moemo ostvariti sljedeim:
anketiranje uenika kojim saznajemo stupanj uenikova intelektualna, emotivna i

socijalna iskustva;
zadavanje asocijativne tematske rijei ime otkrivamo misaona postignua uenika;
pokazivanje likovnih priloga i crtea ime stvaramo spoznajnu motivaciju za

interpretaciju teksta;
aktivno sluanje glazbe s ciljem stvaranja ugodnog ozraja;
gledanje lutkarskog, crtanog ili igranog filma, kazalinih predstava ime potiemo
uenikov interes za itanje djela;
46
47
Lui-Mumlek, K.: Lektira u razrednoj nastavi-metodiki prirunik, kolska knjiga, Zagreb, 2004. (70. str.)
17
samostalni pisani radovi uenika odnosno ukljuivanje biljeaka iz dnevnika itanja,

ili pitanja koja smo unaprijed pripremili uenicima, te isto tako pitanja koja su moda
uenici zabiljeili tijekom svog samostalnog itanja;
osobno izlaganje uitelja ili uenika je takoer jedna od dobrih motivacija gdje na
primjer uenik moe prije interpretacije teksta iznijeti zanimljive injenice o djelu
koje je samostalno istraio ili predstaviti pisca.48
Osim navedenog, uitelj motivaciju ostvaruje i kratkom uvodnom priom, uvodnom

igrom, plakatom, krialjkom ili upotrebom medijskih pomagala, kao to je grafoskop,
power point prezentacija i ostalo.
Kada govorimo o uvodnoj igri, koja je ujedno i najpoeljnija meu uenicima razredne
nastave jer je ona djetetova prirodna i osnova ivotna aktivnost, neizostavno je spomenuti
takvu motivaciju kao najdjelotvorniju za oputanje, te ujedno i djelotvorna priprema za
uenikovo matanje i zamiljanje. Igra moe biti popraena prigodnom glazbom kojom se
doarava ugoaj. Takoer nisu strane ni vjebe oputanja kojima postiemo da se uenik
potpuno opusti u sjedeem poloaju zatvorenih oiju, te da naui pravilno disati i time
postii usredotoenost misli.49
Kod stvaranja pozitivnog ozraja uitelj se treba opredijeliti za onaj postupak koji treba
voditi nekoj od moguih pretpostavki, a to su:
mogui suodnos s predmetnim sadrajem;
motivacijski uinak na uenike;
zanimljivost;
raspon asocijacija i misaonih kretanja uenika;
uenika prethodna iskustva.50
Najava i interpretativno itanje je drugi korak interpretacijskog procesa u kojem uitelj

najavljuje tekst koji e se obraivati, te na plou pie naslov nastavne jedinice. Interpretativno
itanje je izrazito vaan trenutak u percepciji knjievnog djela. Ono se zasniva na intonaciji,
intenzitetu, tempu, stankama, boji glasa, ekspresivnosti, izraajnosti i jasnoi. Uitelj je taj
koji ita tekst, a ne uenik jer se interpretativnim itanjem pokree doivljajni proces kod
48
Ibid; str. 70-72

iko, H..; Pristupiti itanju lektire na drugaiji nain// Kako razvijati kulturu itanja/Knjinice grada
Zagreba, priredila Javor, R./ Zagreb, 1998. (str. 75-76. str)
50
http://www.academia.edu/4435106/Metodika_nastave_hrvatske_knjizevnosti - (103.str.)
49
18
uenika i potiu se njihove emocije. Takoer, ukoliko postoji mogunost uitelj moe
upotrijebiti kasetu ili CD sa snimljenim itanjem.51
Emotivno-intelektualna stanka je najkraa vremenska jedinica koja slijedi neposredno
nakon interpretativnog itanja, i traje nekoliko sekundi kako bi uenici saeli i sredili svoje
dojmove. Najee uitelj tijekom stanke moe predvidjeti reakcije na proitane. Ono to je
vano naglasiti jest da tijekom stanke ni uitelj, ni uenici ne izvode nikakve postupke, te
duljina stanke ovisi o uiteljevoj procjeni, a ona je najee do prvog amora.52
Objavljivanje doivljaja prua uenicima mogunost da izraze osobne dojmove, doivljaje i
razmiljanja. Tijekom ove etape interpretacije koristi se metoda razgovora. Uitelj pitanjima
usmjerava uenike na iznoenje njihovih dojmova i zakljuaka. 53 Osim dijaloga uitelj
uenik, jedan od naina objavljivanja doivljaja je razgovor uenik-uenik, dakle rad u paru s
prijateljem iz klupe. Takav rad moe biti popraen pitanjem uitelja, te uenici meusobno
sreuju dojmove, a zatim ih objavljuju.54
Interpretacija knjievno-umjetnikog teksta provodi se nakon objavljivanja doivljaja, te
se u ovoj fazi sata proitani tekst ralanjuje. Uenici trebaju pokazati razumijevanje sadraja,
prepoznati vrstu teksta, uoiti temu, likove, mjesto i vrijeme radnje. Osim to se tekst
ralanjuje, isto tako se doivljaji iz prethodnog koraka sreuju, obogauju i produbljuju.
Uenike uvodimo u kompozicijsku ralambu u treem i etvrtom razredu osnove kole, a ta
ralamba se odnosi na analizu likova, temu, ideju, dogaaje, mjesto i vrijeme. Postoji
nekoliko metodikih postupaka kojima ostvarujemo odreivanje kompozicije, u nastavku
navodimo nekoliko:55
Slika pomou koje uenici uoavaju redoslijed dogaaja, te se takva vrsta postupka
primjenjuje na krae knjievne vrste.
Dopunjavanje izostavljenih dogaaja, koje se moe provoditi usmeno ili pismeno.

Takvim nainom provjeravamo tko je proitao zadano djelo. Kao to je ve prije
spomenuto, uenici u svoje dnevnike itanja mogu saeti redoslijed dogaaja dajui
im naslove opisane kratkom reenicom, te time ostvaruju preduvjet za rjeavanje
ovog zadatka, ukoliko su ga napravili.
Slaganje nepravilno rasporeenih dogaaja je metodiki postupak koji se moe

primjenjivati u veim knjievnim djelima, kao to su udnovate zgode egrta
51
Ibid; str. 73
53
Ibid.
54
http://www.academia.edu/4435106/Metodika_nastave_hrvatske_knjizevnosti - 106.str.
55
52
19
Hlapia, Vlak u snijegu i tako dalje. Uitelj predoava redoslijed dogaaja koji nije
toan, te uenici trebaju postaviti pravilan redoslijed dogaaja. 56 Ovakva vrsta vjebe
se moe provoditi u parovima ili grupama, ukoliko je rije o veem djelu s puno
dogaaja, te se na kraju pravilan redoslijed izloi na panou uionice.
Uopavanje i izvoenje zakljuka je dio nastavnog procesa u kojem sudjeluju svi uenici.
Tijekom ovog dijela sata izdvaja se bitno iz analize teksta, poruka teksta i uenici sintetiziraju
znanje o novom knjievnoteoretskom pojmu. U ovom dijelu se takoer razrauje plan ploe.
Osim to uenici u ovom djelu sata saimaju naueno, takoer se moe, naroito u niim
razredima, ovo vrijeme iskoristiti za uvjebavanje itanja pjesme ili djela, to omoguuje
unapreenje uenikova itanja, ali isto tako daje uvid uitelju u uenikovo znanje.
Stvaralaki oblici izraavanja podrazumijevaju samostalan rad uenika. Ono ukljuuje
pisana, likovna, scenska ili kombinirana ostvarenja uenika. Zadaa uitelja je da pronae
zadatak koji nije previe lak niti previe teak. Ta zadaa moe biti osobni zakljuak ili stav,
opisivanje osjeaja koje je to djelo pokrenulo u njima, nauiti napamet dio neke pjesme
ukoliko je pjesma u pitanju, naslikati sebe kao novog lika u djelu, oblikovati lik od glinamola,
napraviti kratku predstavu ili pretvoriti ulomak iz djela u igrokaz.57
7. METODE KNJIEVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Metoda dolazi od grke rijei mthodos a znai nain spoznavanja, sistem pravila i pristupa u
prouavanju i otkrivanju pojava.58 Termin nastavna metoda pripada posebnom podruju te jo
nosi naziv metoda odgoja i obrazovanja, metoda odgojnoobrazovnog procesa i metoda
odgojnoobrazovnog rada. 59 Tim terminima se pokrivaju svi oblici odgojnoobrazovne
djelatnosti, kao to su izvanrazredna i izvankolska aktivnost. Prava definicija nastavne
metode je dobro obrazloena u Pedagokoj enciklopediji gdje se navodi da su nastavne
metode naini rada uitelja i uenika pomou kojih se usvaja znanje, umijee i navike,
izgrauje uenikov pogled na svijet i razvijaju se uenikove sposobnosti. 60 Tradicionalne
nastavne metode, koje se zasnivaju na odnosu uiteljuenik, a mogu se primijeniti na satu
knjievnosti, odnosno prilikom obradbe lektire su sljedee:
a) Metode usmenog izlaganja ili monoloke metode
56
Ibid; str. 74-76

Ibid; str. 77-78
58
Rosandi, D.: Metodikaknjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1986. (257. str.)
59
Ibid.
60
Ibid.
57
20
b) Metode razgovora ili dijaloke metode

c) Metode itanja ili tekstovne metode
d) Metode pisanja ili grafijske metode
e) Metode crtanja ili likovne metode
f) Metode pokazivanja ili demonstracijske metode
g) Metode fizikog rada ili prakseoloke metode
Osim navedenih metoda, postoje i metode promatranja, sluanja, razmiljanja i matanja. Ove
metode se ne trebaju posebno izdvajati jer se one tijesno veu uz metode navedene prije.
Svaka od navedenih metoda zahtijeva razmiljanje, sluanje, matanje i promatranje.61
7.1.
Metodika naela
Naela kojima bi se svaki uitelj trebao rukovoditi prilikom izbora i obradbe lektire su:
Naelo odgojnosti podrazumijeva odgoj uenikova duha i karaktera, a u sluaju lektire odgoj
itatelja, odnosno razvijanje ljubavi prema knjizi.
Naelo stvaralatva podrazumijeva motiviranje uenika za stvaralatvo, a uitelj to postie
time da i sam provodi stvaralake postupke koji e biti poticaj uenicima.
Naelo knjievnog jezika predstavlja osnovne spoznaje o svim oblicima hrvatskog jezika.62
Naelo zaviajnosti je bitno naelo kojom se uitelj treba voditi prilikom izbora lektire, dakle
birati ona knjievna djela koja su uenicima bliskija po sadraju, jeziku i stilu pisanja.
Naelo meuovisnosti nastavnih podruja znai povezivati sastavnice svih nastavnih
podruja Hrvatskog jezika.
Naelo teksta podrazumijeva osposobljavanje uenika za samostalno stvaranje govorenih i
pisanih tekstova.
Naelo sadrajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti odnosi se na upoznavanje uenika s
raznovrsnim sadrajima, tekstovima i funkcionalnim stilovima.
Naelo sadrajne kompetencije podrazumijeva govor i pisanje na standardnom hrvatskom
jeziku, dakle nakon to uitelj obradi lektiru uenici bi trebali biti kompetentni da samostalno
prikau usmeno ili pismeno sadraj ili da primjene naueno u nekim drugim pogledima.
Naelo prosudbe se odnosi na osposobljavanje uenika za samostalnu prosudbu nekog teksta
na misaonim, estetskim, osjeajnim i stilskim razinama.
Naelo demokratinosti na temelju kojeg je uitelj duan svakom ueniku dati priliku da se
izrazi pismeno ili usmeno bez obzira na njegova prijanja (ne) postignua.
61
Teak, S.: Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika 1, kolska knjiga, Zagreb, 1996. (182. str.)
Ibid; str. 97
62
21
Naelo sustavnosti u nastavi knjievnosti se odnosi na poetno itanje i pisanje u osnovnoj

koli. Dakle, kada govorimo o sustavnosti prilikom obradbe lektire, mislimo na postupak
kojim emo doi do itanja. Prvo uenike uimo slova, koja zatim spajamo u rije, koje zatim
spajamo u smislenu cjelinu odnosno reenicu. Tek nakon toga uenici su sposobni itati.
Naelo ekonominosti upuuje nastavnika da organizira sat na nain koji e uenici u to
kraem vremenu usvojiti odreeno gradivo.
Naelo primjerenosti je naelo kojim bi se uitelj trebao voditi prilikom izbora lektire i
prilagoditi svoj izbor uenikovoj dobi, jezinoj i socijalnoj pripadnosti, umnoj razvijenosti i
specifinim sposobnostima.
Naelo analize i sinteze odnosi se na spoznavanje odreenih knjievnih pojava kao to je na
primjer jezik pisanja, ralanjivanje teksta.
Naelo zornosti se odnosi na promatranje konkretnih predmeta.63
8. METODIKI SUSTAVI (Teorijski prikaz)

Metodiki sustav je didaktiki sustav koji se odreuje sukladno sa svrhom i sadrajem
nastavnog predmet, a uspostavlja se slijedom naina i organizacijskih oblika kojima se svrha
ostvaruje. 64 Oni proizlaze iz koncepcije obrazovnih i odgojnih ciljeva nastave i njezine
kulturoloke i drutvene funkcije. U oblikovanju metodikih sustava oituje se shvaanje
sadraja nastave, organizacijskih oblika, poloaja uenika i uitelja, te postupaka kojima se
ostvaruju odgojni i obrazovni ciljevi.65 U nastavi Hrvatskog jezika primjenjuju se sljedei
sustavi:
1. Dogmatskoreproduktivni sustav je sustav u kojemu se kao temeljni sadraj
pojavljuje povijest knjievnosti. Uenici u ovakvom pristupu nastavi ue knjievnopovijesne injenice, prepriavaju sadraje knjievnih djela, iznose podatke iz autorove
biografije, citiraju gotove sudove o knjievnim djelima i piscima. Osim povijesti
knjievnosti, pojavljuje se teorija knjievnosti iz koje uenik pamti to vei broj
knjievnih injenica i doslovno ih ponavlja.U ovom sustavu uitelj je predava i iznosi
ve gotove sudove, a uinak nastave mjeri se koliinom usvojenog. 66 Kao takav,
sustav je u teoriji naputen, ali se ukorijenio u nastavnoj praksi i jo uvijek je u
upotrebi.
63
Ibid; str. 93110

Ibid; str. 111
65
66
Ibid; str. 204
64
22
2. Reproduktivnoeksplikativni sustav razvijeniji je tip i u njemu je naglasak na

glagolima prepriava i objanjava kada govorimo o uenicima, a uitelj je definiran
kao tuma. Uenik knjievni sadraj prepriava svojim rijeima, te objanjava
odreene pojave u tekstu. Uiteljev zadatak je da tumai knjievne pojave, to mu daje
odluujuu ulogu u nastavnom procesu.
3. Interpretativnoanalitiki sustav stavlja naglasak na djelo kao temeljni sadraj
nastavnog procesa, a interpretaciju kao najvanijim nastavim oblikom. Struktura sata
prilagouje se doivljajno spoznajnim zakonitostima, a djelo je predmet estetskog
uivanja. Uenika podie na razinu estetskog subjekta, te on aktivno sudjeluje u
nastavnom procesu. U ovom sustavu primjenjuje se dijaloka metoda i metoda rada na
tekstu, a uitelj nije predava nego organizator nastavnog procesa. Ovakav sustav
omoguuje razvijanje uenikove kulture i stvaranje kritikog miljena, kao i vlastitog
stava. Dragutin Rosandi je ponudio vie modela strukturiranja nastavnog sata
knjievnosti, no najbliskiji sadanjem kolskom sustavu je prijedlog dvaju njemakih
didaktiara, Ingeborga Bastiana i Valtera Kovara, a strukturiran je na sljedei nain:
Pripremanje uenika za emocionalno primanje gradiva;
Uspostavljanje veze s poznatim gradivom;
Motiviranje za osmiljavanje novog gradiva;
Organiziranje samostalnog rada;
Postavljanje cilja.67
4. Problemskostvaralaki sustav ili problemska nastava potie uenika na samostalno

istraivanje. Stvaranje problemske situacije motivira uenike i potie ih na samostalan
rad. U ovakvoj strukturi sata koristi se istraivaka metoda, koja moe biti provedena
kao djelomina ili potpuna. Kada je rije o djelominoj istraivakoj metodi, onda je
uitelj osoba koja rjeava problem uz djelominu asistenciju uenika, a kada je rije o
potpunoj istraivakoj metodi, onda uenici samostalno rjeavaju odreeni knjievni
problem. Problemska nastava se ostvaruje postavljanjem problemskih pitanja i
zadataka, zatim itanjem knjievnoumjetnikih sudova, te citiranjem izvornog teksta
u kojem se pojavljuje postavljeni problem. Problemski pristup strukturiran je na
sljedei nain:
67
Otvaranje problemske situacije;
Definiranje problema i metoda istraivanja problema;
Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja, kolska knjiga, Zagreb, 2005. ( 84. str.)
23
Samostalni istraivaki rad;
Analiza rezultata istraivanja;
Zadaci za samostalni rad.68
5. Korelacijskointegracijski sustav je novi model koji se temelji na povezivanju

nastavnih podruja u okviru nastavnog predmeta, to ukljuuje knjievnost, scensku i
filmsku umjetnost, jezik, izraavanje i stvaranje. 69 Korelacijski sustav ukljuuje
dvolanu i vielanu korelaciju. Dvolana obuhvaa dva nastavna predmeta, a
vielana korelacija ukljuuje vei broj razliitih nastavnih predmeta.70 Budui da je
uitelj razredne nastave sam, on korelaciju provodi neovisno o drugim uiteljima.
Kada je rije o lektiri, ona se lako korelira sa svim nastavnim predmetima. U nastavi
Likovne kulture uenici mogu prikazati pozitivan ili negativan lik nekog djela
koristei tople i hladne boje. U nastavi Matematike uitelj moe postaviti problemski
zadatak koristei neki dogaaj iz bilo koje lektire, te isto tako pripremiti plakat s
likovima koji e olakati uenicima uenje na primjer zbrajanja ili oduzimanja. Tako
na primjer moe posluiti bajka Crvenkapica u kojoj se pojavljuje sedam patuljaka
koji mogu biti izvrsna motivacija za uenje brojeva ili uenje zbrajanja i oduzimanja.
U nastavi prirode i drutva mogu se iskoristiti oni lektirni naslovi koji govore o
povijesti, zatiti okolia i sl. Tako na primjer u pjesnikoj zbirci Grga varak,
pjesnik Ratko Zvrko u poglavlju Nai stari znanci na humoristian nain prikazuje
ivot u prirodi i ujedno osvjeuje uenike za brigu o njoj. U nastavi Glazbene kulture
se moe sluati uglazbljeni tekst iz pjesnikih zbirki, a u nastavi Tjelesne i zdravstvene
kulture se moe odreena situacija iz djela ukljuiti u neku elementarnu igru.
6. Komunikacijski sustav je utemeljen na teoriji didaktike i literarnoestetske
komunikacije, to znai da je nastavni sat strukturiran kao lanac komunikacijskih
situacija u kojima se pojavljuju razliiti oblici, razliite nastavne situacije i razliita
nastavna sredstva.
71
U ovakvom pristupu knjievni sadraj se ralanjuje na
umjetniki i znanstveni, a primjenjuje se pojedinani rad, rad u paru, rad u skupinama

ili okrugli stol.
7. Otvoreni sustav je utemeljen na ponudi sadraja i metoda gdje uenici sami odabiru
sadraj koji im nudi uitelj. Nakon odabira sadraja, uenici biraju metode rada koje
68
Ibid.
Ibid; str. 206
70
Ibid; str. 203210
71
Ibid; str. 206
69
24
mogu izvoditi na nastavi ili izvan nje. Metode koje se koriste u ovakvom pristupu
uenju su pojedinano, skupno tandemsko, istraivako ili stvaralako.
8. Multimedijski sustav temelji se na ukljuivanju razliitih medija u nastavni proces, te
oni mogu biti vizualni, auditivni ili elektroniki. Sadraj se dijeli na didaktike cjeline
koje se povezuju uz odreeni medij kao to su knjiga, udbenik, itanka, zvukovni
zapisi, filmovi, CDROM, raunalo i internet.
9. Timski sustav se temelji na teoriji meupredmetnih veza odnosno na naelima
interdisciplinarnosti, te se ostvaruje na razini sadraja u nastavnim programima,
udbenicima i drugim didaktikim izvorima, te planiranju i provoenju nastave. 72
Razredna nastava timski sustav moe provesti u komunikaciji s uiteljem stranih
jezika ili ukljuiti vanjske suradnike koji su strunjaci za odreeno podruje. Kada
govorimo o vanjskim suradnicima za sat lektire, onda bi to bio pisac ili knjievni
kritiar.
10. Projektni sustav potie uenike na izradu projekta o nekoj temi koristei se pritom
razliitim izvorima. Knjievni tekst se postavlja kao sredinji element u ovakvom
sustavu te se na njega zatim veu spoznaje iz drugih izvora koji su povezani s temom
teksta. Uenik sam oblikuje projekt, a uitelj pomae u izboru teme i izvora koje e
uenici koristiti. Pomaui uitelj zapravo kontrolira tijek projekta.73
Svaki od navedenih metodikih sustava je u meusobnoj ovisnosti te primjena vie njih
tijekom jednog sata osigurava kvalitetnu nastavu, odrava panju uenika te ih motivira.
9. METODIKI PRISTUPI (Praktini prikaz)

Koji emo metodiki pristup koristiti na satu lektire ovisi iskljuivo o vrsti djela. Knjievne
vrste koje se obrauju od prvog do etvrtog razreda su: pjesnike zbirke, basne, bajke, prie,
igrokazi, slikovnice i romani. U obradi pjesnike zbirke najee se koristi interpretativnoanalitiki pristup, dok se problemskostvaralaki pristup koristi za vea djela, kao to su
djeje prie, romani i igrokazi, odnosni prozni i dramski tekstovi. U nastavku su prikazani
metodiki pristupi pojedinim knjievnim vrstama na satu lektire, te takoer prikaz mogue
artikulacije sata za jedno izabrano djelo.
72
73
Ibid; str. 209

Been, A.:Metodika-znanost o pouavanju nastavnog predmeta, Profil, 2008. (303. str.)
25
9.1.
Pristup lektiri u prvom razredu
Nastava lektire u prvom razredu, u prvom polugoditu, ne moe se organizirati jer uenici
nemaju sve preduvjete za samostalan rad na lektiri budui da jo ne znaju itati i pisati, ali to
nije razlog da se djeca postepeno ne uvode u knjievnost. Uitelj zato ima posebnu ulogu u
interpretaciji djela te time on postaje prenositelj knjievne lektirne rijei. Takoer uitelj,
ukoliko knjigu prikae zanimljivom kod uenika razvija motiviranost da to prije naue itati i
isto tako da zavole knjige. Vano je da se pri odabiru knjige uitelj vodi naelom zaviajnosti,
prigodnosti i aktualnosti. Pod navedenim naelima mislimo na naslove i teme koje su
uenicima bliske, koje e ih potai na izvannastavno itanje, te takoer uitelj moe uvesti
zanimljivije i primjerene nove naslove koji nisu propisani programom s naglaskom na
primjerenost, te naravno podrazumijeva se da uitelj tu knjigu prije proita. Kako motivirati
uenike prvog razreda za sluanje,a kasnije itanje? 74 Prema Kati Lui-Mumlek, uitelj
svojom metodikom organizacijom odgojno-obrazovnog procesa uvelike pridonosi motivaciji
uenika i poticanju zanimanja za sluanje, odnosno izvannastavno itanje. 75 Navodimo
nekoliko uspjenih motivacija za sluanje:
Gledanje crtanog ili lutkarskog filma koji je snimljen prema djelu koje itamo i koji je
primjeren za poticaj prvaiu za itanje.
Voena fantazijska igra s mreicom potaknuta djelom Sunane krinjari Kako sanjaju
stvari gdje uitelj upoznaje uenike s mreicom koja hvata rune snove, a lijepe puta po
uzoru na kanadske Indijance. Mreica krui razredom, a uenici priaju jedan svoj san, te
ukoliko je lo protresu mreicu, a ako je dobar poalju ju dalje. Igra traje sve dok jedan od
uenika ne spomene rije bolestan, te tada uitelj najavljuje priu o bolesnom djeaku.
Ukoliko nitko od uenika ne spomene navedenu rije, uitelj je sam uklopi u svoje prianje.
Kratka improvizacija scenskim lutkama bilo kojeg knjievnog djela, osim to e odrati
interes tijekom obradbe, isto tako e potaknuti uenike na itanje.
Zagonetke o ivotinjama takoer mogu biti jedna od uspjenih motivacija kada je rije o
prianju prie o ivotinjama, te tim zagonetkama uenici mogu odgonetnuti likove dijela, pa
ak i naslov.
74
Lui-Mumlek, K.: Lektira u razrednoj nastavi-metodiki prirunik, kolska knjiga, Zagreb, 2004. (30-31. str.)
Ibid; str. 31
75
26
arobna vreica je takoer jedan od naina za potaknuti uenikovu znatielju za otkrivanje

njezinog sadraja. U vreici se mogu nalaziti motivi koji se pojavljuju u djelu, rijei koje
tvore poetnu reenicu, aplikacije ili predmeti povezani s nekim dogaajem.76
Navedene motivacije se mogu primjenjivati i u viim razredima primarnog obrazovanja.
Takoer, one nisu strogo vezane za obradu lektire ve i za druga podruja Hrvatskog jezika,
ali isto tako i ostalih predmeta.
9.2.
Metodiki pristup slikovnici u lektiri
Slikovnica je prva knjiga s kojom se dijete susree, te je upravo zbog toga smjetena na popis
lektire u prvom i drugom razredu osnovne kole, ime je zadovoljeno naelo bliskosti. Iako je
slikovnica za dijete u poetku samo jo jedna igraka, ona omoguuje da se uz pomo slika
prepoznaju i imenuju razliiti predmeti iz djetetu bliske okoline. Osim to u slikovnici
prevladavaju slike, one su takoer popraene tekstom, ali ne na nain da tekst prevladava.
Tekst i slika trebaju initi integriranu cjelinu, pod uvjetom da su oba elementa umjetnika
ostvarenja.77
Na popisu lektire se nalaze sljedee slikovnice:
Prvi razred:
Ewa Janikovszky: Ba se veselim
Sonja Zubovi: Kako se gleda abeceda
Drugi razred:
Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada
Andrea Peterlik-Huseinovi: Plavo nebo ili Ciconiaciconia
Larisa Mravunac: Djeak u zvjezdanim izmama
Trei razred:
etvrti razred:
Za obradu slikovnice ne postoji posebno odreena struktura sata pa emo se voditi openitom
strukturom za sat lektire koja je ve prije spomenuta i objanjena:
76
77
Doivljajno-spoznajna motivacija
Najava i interpretativno itanje
Ibid; str. 31-32

Vranjkovi, Lj.: Lektira u razrednoj nastavi//ivot i kola,broj 25 /Filozofski fakultet/ Osijek, 2011. (194. str.)
27
Emotivno-intelektualna stanka
Objavljivanje doivljaja
Interpretacija knjievno-umjetnikog teksta
Uopavanje i izvoenje zakljuka
Stvaralaki oblici izraavanja
Budui da se slikovnica kao lektirna knjiga pojavljuje u prvom i drugom razredu, sama
obradba nje treba biti zanimljiva i popraena aktivnostima za uenike. Uitelj mora nauiti
uenike da je slikovnica knjiga koju treba itati i razumjeti, a ne igraka s kojom su se igrali
kao mali. U nastavku je prikazan metodiki pristup za odabranu slikovnicu (Prilog 2).
9.2.1. Prikaz metodikog pristupa slikovnici Pismo iz Zelengrada
Slikovnicu Pismo iz Zelengrada napisala je Nevenka Videk i obrauje se u drugom razredu

osnovne kole. Slikovnica je napisana u stihovima, a govori o umi kojoj je ime Zelengrad i
koja je dom svim umskim ivotinjama. Potok, koji je bio srce Zelengrada razbolio se zbog
ljudi koji su dovezli smee iz grada, pa su se umske ivotinje udruile i oistile ga. Sadraj
slikovnice korelira sa zdravstvenim i graanskim odgojem zbog razvijanja svijesti o zatiti
okolia i odgovornosti graanina, te isto tako i s prirodom i drutvom. U nastavku slijedi
prijedlog artikulacije sata, a na satu su koriteni interpretativnoanalitiki pristup tijekom
interpretacije sadraja slikovnice, problemskostvaralaki pristup u stvaranju slikovnice
slaui slike redom, te korelacijski pristup zbog ve spomenutog razvijanja svijesti o zatiti
okolia.
Doivljajno-spoznajna motivacija
Na poetku sata uiteljica provodi motivaciju koristei slagalice od kojih e se sastaviti slika
ume i njezinih stanovnika. Svaka slagalica je drugaijeg oblika i ima samo jedno
odgovarajue mjesto. Na ploi se nalazi plakat s napisanim nazivima ivotinja i oznaenim
poljima prema obliku svake slagalice. Uiteljica proziva uenika i zadaje mu zagonetku, a
odgovori su ponueni na plakatu. Uenik mora pogoditi o kojoj ivotinji govori zagonetka te
staviti slagalicu na odgovarajue mjesto. Nakon to su rijeene sve zagonetke, otkriva se slika
ume, odnosno Zelengrada i njegovih stanovnika.
Najava i interpretativno itanje
Uiteljica uenicima najavljuje slikovnicu Pismo iz Zelengrada te ih ukratko podsjea na
sadraj prepriavanjem.
28
Emotivno-intelektualna stanka
Nakon prepriavanja slijedi stanka za sreivanje doivljaja.
U ovom dijelu sata uiteljica pitanjima otkriva uenikove doivljaje, ali ih ujedno priprema za
sljedeu fazu sata.
Interpretacija knjievno-umjetnikog teksta
Interpretaciju uiteljica moe provesti uz pomo slika i rijei pravei tako mentalnu mapu. Na
plou postavlja slike i dijelove teksta iz slikovnice. Uenici moraju posloiti slike i tekst
pravilnim redoslijedom, tvorei tako slikovnicu. Posljednji dio slikovnice, u kojem su
ivotinje oistile prirodu, uiteljica ostavlja kod sebe. Na temelju sloenih slika uiteljica
provodi interpretaciju odreujui likove, vrijeme i mjesto radnje.
Uopavanje i izvoenje zakljuka
U ovom djelu sata uiteljica pita uenike to se dogodilo na kraju, zato su ivotinje istile
potok, tko je kriv za smee, to bi se dogodilo da nisu oistili potok, te koja je pouka ove
slikovnice.
Stvaralaki oblici izraavanja
Nakon to smo odredili pouku - Priroda je na dom zato ju trebamo uvati, uenicima
otkrivamo posljednju sliku na kojoj se nalazi zagaeni potok. Slika otkriva zagaeni potok, a
dunost uenika je da ga oiste kao i ivotinje iz prie. Otpad koji se nalazi na slici samo je
nalijepljen, te se moe skinuti. Zadatak je uenika da oiste potok ba kao i ivotinje iz prie.
Nakon to su oistili prirodu, uiteljica dijeli uenike u grupe, te im objanjava da su oni sada
ekolozi koji brinu o istoi ume, te je njihov zadatak da napiu poruku kao to je to napravilo
zelengradsko vijee. Poruke uenika moemo zalijepiti na posljednju sliku te je postaviti na
razredni pano.
9.3.
Metodiki pristup pjesnikoj zbirci
Pjesnika zbirka odnosi se na vei broj pjesama istog autora ili razliitih autora. Izbor pjesama
ovisi o dva kriterija, a to su knjievnoestetski i pedagokopsiholoki prema emu u samu
zbirku ulaze estetski najvrjednije pjesme i one koje su dostupne doivljajno-spoznajnim
mogunostima uenika.78 U lektiri se pjesnike zbirke pojavljuju od prvog razreda osnovne
kole, te su u sadanjem popisu lektire ponuene sljedee zbirke:
78
29
U prvom razredu:
Zvonimir Balog: Male prie o velikim slovima
Grigor Vitez: A zato ne bi
Stanislav Femeni: Idi pa vidi
Ivanka Borovac: ivotinjska abeceda
U drugom razredu:
Ratko Zvrko: Grga varak
U treem razredu:
Luko Paljetak: Mievi i make naglavake
U etvrtom razredu:
Zvonimir Balog: Nevidljiva Iva
Najvaniji korak pri uvoenju uenika u svijet lirske pjesme je motivacija. Pojam motivacije
definira se kao psihiki proces koji pokree ljude na odreene aktivnosti i ponaanje. 79
Postoje razliite vrste motivacije, a one su tematska, stilska, jezina i anrovska. Odabir vrste
motivacije ovisi o onome to elimo da uenici usvoje. Tematsku motivaciju koristit emo
kada je za uenike vano da uoe i prepoznaju temu pjesme. Stilsku motivaciju koristit emo
kada elimo da uenici uoe umjetniki izraz. Jezina motivacija sekoristi prilikom
obraivanja pjesme drugog dijalekta i kada elimo da uenici uoe jezik koji se koristi.
anrovsku motivaciju koristit emo prilikom odreivanja vrste pjesme.80
Kada govorimo o metodikim pristupima, uitelj se treba voditi osnovnim odrednicama:
karakter pjesnike materije u zbirci, doivljajno-spoznajne mogunosti uenika te didaktiko
metodika rjeenja koja se mogu primijeniti pri itanju i interpretaciji zbirke na satu lektire.
Ukoliko se uitelj vodi navedenim odrednicama, moi e postaviti adekvatne metodike
postupke i oblike rada potrebne za interpretaciju pjesnike zbirke.81
U metodici nastave poezije afirmirani su sljedei pristupi u motiviranju uenika za itanje
pjesnike zbirke:
1. Interpretacija pjesme iz itanke ija je svrha motiviranje uenika za samostalno
itanje ostalih pjesama u zbirci. Tijekom interpretacije uitelj upoznaje uenike s
pjesnikom zbirkom te ih usmjerava na nain na koji e je itati u sebi, glasno,
79
Dikli, Z., Rosandi, D., abi, G., i dr.: Dozivi i odzivi lirske pjesme, Pedagokoknjievni zbor, Zagreb,
1990. ( 40. str.)

80
Ibid.
81
30
poluglasno. Kada se ita zbirka pjesama onda se itaju redom sve pjesme kako bi se
obuhvatila zbirka u cjelini te se usporedno s itanjem vode biljeke u dnevnik itanja.
Te biljeke ukljuuju reakcije na pojedine pjesme. Pjesnika zbirka usvaja se na tri
razine:
Spontano itanje i doivljavanje pjesnikog svijeta koje se odnosi se na prvo

itanje zbirke u cjelini i usvajanje emocionalnoga, misaonoga, motivskoga i
jezinoga ustrojstva.
Analitika razina odnosi se na drugo itanje tijekom kojega se uenik vraa na

pjesme koje su ga impresionirale. Ova razina zahtijeva zaustavljanje i
razmiljanje o proitanom.
Sintetiko itanje odnosi se na tree itanje tijekom kojeg se izvode sudovi i

zakljuci o zbirci u cjelini.
U provoenju analize i sinteze uenici niih razreda osnovne kole trebaju odrediti
motivsku usmjerenost, dakle o emu sve pjesnik pjeva, odabrati najljepe pjesme i to
jednu do dvije, te zatim komentirati svoj izbor.
2. Radio ili televizijska emisija takoer je jedna vrsta poticaja uenika za itanje
pjesnike zbirke. Tijekom sata uenici mogu gledati ili sluati emisiju o odreenom
pjesniku ili odreenoj temi. Na taj nain moemo motivirati uenike za itanje poezije
tog autora ili poezije koja govori o odreenoj temi.
3. Film o pjesniku je takoer jedan od naina poticanja uenika za samostalno itanje.
Nakon gledanja filma uitelj razgovara s uenicima o istom te ih time usmjerava na
itanje poezije.
4. Sluanje glazbenih djela je izvrstan korelacijski pristup pjesnikoj zbirci te danas
postoji mnogo glazbenih djela inspiriranih pjesnikim tekstom.
5. Knjievna obljetnica je takva vrsta pristupa pri kojoj e se uenici upoznati sa samim
pjesnikom i njegovim ivotom. Prilikom knjievnih obljetnica uenici e, dakle, itati
poeziju posveenu odreenoj temi ili poeziju pjesnika jubilarca.
6. Intervju s pjesnikom je pristup koji je usko povezan s knjievnom obljetnicom.
Intervju podrazumijeva susret s pjesnikom prije kojeg se uenici moraju pripremiti na
nain da proitaju poeziju tog pjesnika kako bi mogli sudjelovati u razgovoru.
7. Literarni kviz je takva vrsta pristupa da uenici kroz igru usvajaju poeziju jednog
pjesnika ili odreenu knjievnu temu. Prednost ovakvog pristupa je to uenici
veinom nisu ni svjesni da kroz igru usvajaju odreeno znanje.
31
8. Objavljena pjesma je odlian poticaj za uenike. Pjesma se najee objavljuje u

dnevnim novinama, djejim i knjievnim asopisima.82 Uenici svoje radove takoer
mogu izlagati na literarnoj grupi ukoliko ju uitelj organizira, te time ujedno
omoguiti sudjelovanje na Lidranu gdje uenici mogu biti nagraeni za svoj rad.
Pristupi interpretaciji lirske pjesme su razliiti, a kako je navedeno, najvanije je odabrati
dobru motivaciju kako bi se uenici pripremili na susret s pjesmom i tako je bolje razumjeli,
odnosno na taj nain uitelj osigurava razumijevanje i interpretaciju pojedine pjesme te kod
uenika razvija osjeaj prema lirici kao knjievnome rodu i ljubavi prema pisanoj rijei. Osim
sadraja, lirske pjesme posjeduju i ritam postignut najee rimom te stalnim brojem slogova,
ali i pjesnike slike te stilska izraajna sredstva kojima se postie slikovitost koja kod uenika
potie matu i novo stvaralatvo.
9.3.1. Prikaz metodikog pristupa pjesnikoj zbirci Grga varak
Pjesniku zbirku Grga varak napisao je Ratko Zvrko, djeji pjesnik, novinar i boksa.
Njegove pjesme vrlo su ivahne, pune optimizma i humora, a u zbirku Grga varak sabrane
su njegove najbolje pjesme, za koje je dobio nagradu Grigor Vitez. Pjesme su u zbirci kratke,
aljive i poune, a teme i motivi su raznoliki te obuhvaaju ivotinje, prirodu i djecu s raznim
osobinama. Pjesme su rasporeene u etiri dijela:
1. U mom kraju Zelengaju poglavlje je u kojem se proimaju teme iz djejeg ivota na
pouan i aljiv nain.
2. Nai stari znanci poglavlje je u kojem se proimaju teme o prirodi i dogaanjima u
njoj, te je takoer prikazano na aljiv ali pouan nain ime se potie uenike na
ljubav prema prirodi i ivotinjama koje stanuju u njoj, a ujedno ui uenike i razvija
im svijest o zatiti okolia.
3. Ljetni dani poglavlje je koje samim svojim nazivom otkriva temu i sadri sadraj
blizak djeci s kojim se oni lako poistovjeuju.
4. Kad kod nas pono otkucava - poglavlje je koje sadri teme zime i dogaanja na Staru
i Novu godinu. U ovom poglavlju pjesnik vodi uenike kroz aljive stihove u sve
krajeve svijeta u vrijeme ispraanja Stare i doeka Nove godine.
Pjesma Grga varak pripada poglavlju U mom kraju Zelengaju, te se nalazi u kolskim
udbenicima. Obrauje se u drugom razredu osnovne kole. Metodiki pristupi koji su
koriteni pri obradi ove pjesme su: interpretativnoanalitiki pristup, problemskostvaralaki
82
Ibid; str. 418 419
32
pristup u opisivanju lika, te komunikacijski pristup tijekom kojeg je koriten pojedinani

oblik rada prilikom rjeavanja nastavnog listia. Prije interpretacije uenici bi trebali
samostalno proitati djelo kod kue i pritom voditi biljeke o pjesmama koje su ih
impresionirale. U nastavku slijedi artikulacija sata za pjesmu Grga varak (Prilog 3):
Doivljajno - spoznajna motivacija:
Na poetku sata uiteljica na plou stavlja aplikaciju djeaka koji je istovjetan djeaku s
naslovnice knjige. Zatim od uenika trai da opiu djeaka fiziki te nakon toga da mu na
temelju izgleda pokuaju odrediti osobine koje uiteljica zapisuje uz aplikaciju. Osim fizikog
izgleda i opisa osobnosti, uiteljica od uenika trai da daju djeaku ime koje ele.
Najava i interpretativno itanje:
Nakon razgovora o djeaku, uiteljica najavljuje pjesmu, ali ne otkriva njezin naslov. Nakon
to su se uenici udobno smjestili, uiteljica zapoinje interpretativno itanje.
Emotivno-intelektualna stanka:
Nakon to je proitala pjesmu, uenicima daje onoliko vremena koliko smatra da im je
potrebno za sreivanje doivljaja.
Objavljivanje doivljaja:
Nakon to su uenici sredili svoje doivljaje, uiteljica se vraa na aplikaciju djeaka koja je
postavljena na plou. Metodom razgovora dolaze do zakljuaka da je djeak na ploi zapravo
djeak iz prie, te zatim uiteljica otkriva da je njegovo ime Grga varak. Uenici zatim
zapisuju naslov u biljenice, a uiteljica ga pie na plou.
Interpretacija knjievno - umjetnikog teksta:
U ovom dijelu sata uiteljica provodi interpretaciju pjesme. Uenici trebaju prepoznati temu,
mjesto i vrijeme radnje, razumjeti sadraj pjesme i zamijetiti znaajke pjesme. Uenici
takoer trebaju uoiti da se pjesma sastoji od kitica, a kitica da se sastoji od stihova. Prije
same interpretacije, uenici itaju pjesmu u sebi ili uiteljica moe prozvati nekoliko uenika.
Nakon itanja uiteljica takoer definira nepoznate rijei, ukoliko ih ima.
Uopavanje i izvoenje zakljuka:
Uiteljica zatim pita uenike o osobnosti lika Grge varka, nakon ega uenici izvlae pouku
djela. Uiteljica se zatim vraa na aplikaciju djeaka i zajedno s uenicima usporeuje
osobine koje su mu uenici dali na poetku sata i osobine koje djeak zapravo ima. Ovim
pristupom uiteljica priprema uenike za sljedeu etapu sata tijekom kojeg samostalno
rjeavaju nastavni listi.
33
Stvaralaki oblici izraavanja:

U ovom dijelu sata uenici samostalno rade. Uiteljica uenicima daje nastavni listi na
kojem trebaju napisat pozitivne i negativne stvari o Grgi vraku, te usporediti tog djeaka sa
samim sobom. Za domau zadau uenici trebaju nauiti izraajno itati pjesmu.
9.4.
Metodiki pristup basni u lektiri
Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi veinom ivotinje koje nose odreene ljudske
osobine. Upravo zbog svoje jednostavnosti, komike i ivopisnosti jedna je od najdraih
knjievnih vrsta uenika. Prema sadanjem nastavnom planu i programu basna se kao
knjievna vrsta nalazi na popisu od prvog razreda do treeg razreda primarnog obrazovanja. U
sadanjem popisu lektire ponuene su sljedee basne:
Prvi razred:
Ana oki-Pongrai: Nema pojma, Grizlijane
Jean-Baptiste Baronian: Figaro, maak koji je hrkao
Svjetlan Junakovi: Dome, slatki dome
Drugi razred:
Nada Zidar Bogadi: Sretni cvrak
Trei razred:
Basne (izbor)
etvrti razred:
Interpretacija basne ima svoje posebnosti koje su uvjetovane njezinim knjievnim

znaajkama, a to su obiljeja epske strukture i injenica da pripada pripovjednoj prozi. Basna
ima neka obiljeja drame zbog sredstava kojima se slui, a to je ismijavanje ljudskih
nedostataka i mana. Posebnost basne je i u tome to svojim prenesenim nainom izraava
poruke, te je upravo cilj interpretacije otkriti alegorijski smisao i ljudske karakteristike. U
interpretaciji basne velika vanost pridaje se interpretaciji likova i situacija u kojoj se likovi
nalaze. Svaki lik u basni utjelovljuje odreenu ljudsku karakteristiku kao to je to naivnost,
lukavost ili okrutnost, to zapravo nazivamo tipinost i s tim pojmom uenici se prvi put
susreu upravo u basni. Nastavni sat basne strukturiran je kao problemska nastava i obuhvaa
sljedee elemente:
a) Stvaranje problemske situacije
b) Postavljane problema i metode rada
34
c) Samostalan rad uenika

d) Analiza i korekcija rezultata
e) Zadavanje novih zadataka.83
Ovakva struktura nastavnog sata namijenjena je u najveoj mjeri samostalnom istraivakom
radu uenika. Problemskim pitanjima i zadatcima uitelj potie uenikovu intelektualnost.84
Nain na koji se moe postaviti problemsko pitanje jest da pouku djela okrenemo negativno i
pitamo uenike jesu li ikada bili u takvoj situaciji. Na primjer, u basni Zec i kornjaa, jedna
od pouka je: Upornost vodi prema cilju, te uenicima moemo postaviti pitanje: Moe li
neija upornost natetiti drugoj osobi?. Uenici na ovakvo pitanje trebaju iznijeti svoja
iskustva i stavove, nakon ega uitelj najavljuje basnu Zec i kornjaa i upuuje uenike da
prate kako je upornost pomogla jednom liku. Ovime je ujedno ostvarena druga faza sata
najava problema. Prije itanja teksta, uitelj upoznaje uenike s metodama rada koje e
koristiti tijekom sata, to na primjer moe biti rjeavanje nastavnog listia, nakon kojeg slijedi
analiza i korekcija rezultata. Nakon korekcije rezultata slijedi zadnja faza sata, a ona je
zadavanje novih zadataka koje e uenici raditi samostalno u zavrnom dijelu sata ili kod
kue. Samostalni zadatak na satu jest dramatiziranje proitane basne pomou izraenih lutaka,
asamostalni zadatci kod kue ukljuuju itanje preostalih basni iz istoimene knjige, te
biljeenje proitanog u dnevnik itanja.
9.4.1. Prikaz metodikog pristupa basni Zec i kornjaa
Ezopove basne najei su izbor uiteljica za lektiru u treem razredu osnovne kole. Prema
planu i programu u treem razredu basne su preputene na izbor uiteljicama. S obzirom da se
nerijetko u udbenicima nae neka od Ezopovih basni, u nastavku emo prikazati artikulaciju
sata za basnu Zec i kornjaa koja se takoer nalazi u kolskim udbenicima. Pristupi, koji su
koriteni prilikom obradbe ove lektire jesu: reproduktivnoeksplikativni koji je primijenjen u
odreivanju redoslijeda dogaaja, problemskostvaralaki koji je ostvaren krialjkom za
motiviranje, komunikacijski koji je ostvaren u zavrnom dijelu sata kada su uenici radili u
skupinama na ralanjenoj cjelini, te isto tako i korelacijskointegracijski sustav pomou
kojeg smo basnu pretvorili u igrokaz i time povezali dvije teme iz podruja knjievnosti.
(Prilog 4):
83
84
Ibid; str. 663

Ibid; str. 664
35
Stvaranje problemske situacije:

Uiteljica sat zapoinje s krialjkom na kojoj se trai pet pojmova koji su zapravo nazivi
Ezopovih basni. Pitanja kojima e uenici otkriti pojmove su postavljena u obliku zagonetki.
Nakon otkrivanja svih pojmova konano rjeenje krialjke je basna. Uiteljica s uenicima
razgovara o basni, odnosno podsjea ih na znaenje i obiljeja basne.
Postavljanje problema i metode rada:
Uiteljica zatim najavljuje itanje basne, ali ne otkriva naslov. Naslov uenici moraju
prepoznati nakon itanja, a kako bi im bilo lake, uiteljica im otkriva da se naslov nalazi u
krialjci. Nakon itanja uenici bi trebali uspjeno prepoznati naslov basne.
Samostalan rad uenika:
U ovom dijelu sata uenici samostalno itaju basnu te odgovaraju na pitanja koja im postavlja
uiteljica.
Analiza i korekcija rezultata:
Nakon samostalnog rada uiteljica provodi analizu, te odreuje glavne likove, njihove osobine
i glavnu pouku. Osobine likova uenici zatim poistovjeuju s ljudima. Osim to rade analizu,
uiteljica priprema uenike za sljedei zadatak odreivanjem redoslijeda dogaaja. Redoslijed
dogaaja je prikazan crteima, a uenici ih moraju posloiti pravilnim redom.
Zadavanje novih zadataka:
U zavrnom dijelu sata uiteljica uenicima dijeli istu basnu napisanu u obliku igrokaza.
Uenici itaju na svom mjestu, te zatim ispred ostatka razreda dramatiziraju proitani tekst
pomou lutki. Tekst dramatiziraju iza unaprijed postavljene klupe. Klupa je ukraena kao
mjesto radnje basne, te su postavljene zastavice za poetak i kraj trkake staze, te takoer
drvo ispod kojeg se zec odmara. Uenici u grupi po etvero uvjebavaju tekst (zec, kornjaa,
medvjed, lav). Za domau zadau uenici e rijeiti radnu biljenicu.
9.5.
Metodiki pristupi prii u lektiri
Djeja pria je nadreen pojam koji obuhvaa krae narativne tvorevine nazvane podvrstama
prie, a to su bajka, fantastina pria i pripovijetka. 85 Bajku emo prikazati kao zasebnu
knjievnu vrstu u iduem naslovu. Pripovijetku od prie djeji pisci razlikuju tako to
pripovijetku nazivaju tekstom bez udesnog, a priu kao tekst s elementima udesnog. 86
Prema sadanjem nastavnom planu i programu pria se kao knjievna vrsta nalazi na popisu
85
86
Visinko, K.: Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (34. str)
Ibid; str. 34- 35
36
ve od prvog razreda primarnog obrazovanja. U sadanjem popisu lektire ponuene su

sljedee prie:
Prvi razred:
Sonja Zubovi: Kako se gleda abeceda
Sunana krinjari: Plesna haljina utog maslaka
eljka Horvat-Vukelja: Hrabrica
Drugi razred:
Boidar Prosenjak: Mi
Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i arobnica Lili
Dubravko Horvati: Stanari u slonu
Hrvoje Kovaevi: General Kiro mi
Nada Ivelji: Nebeske barke ili Pronaeno blago
Mila eljeznjak: Sretne prie
elimir Hercigonja: Potar zeko Brzonogi ili Pranjavko ili Kjel crna labud ptica ili
Vodenjak i stara kruka
Trei razred:
Ivana Brli-Maurani: udnovate zgode egrta Hlapia
Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik Pauline P.
Slavko Kolar: Jurnjava na motoru
Elwyn Brooks White: Paukova mrea
Sanja Pili: Nemam vremena
Stanislav Femeni: Ludi kamen
Boidar Prosenjak: Sija sree
Dragutin Horki: aave zgode
etvrti razred:
Slavko Mihali: Petrica Kerempuh
Felix Salten: Bambi
Rudyard Kipling: Knjiga o dungli
Matko Marui: Snijeg u Splitu
Jagoda Truhelka: Zlatni danci
Zlata Kolari-Kiur: Moja zlatna dolina

37
Silvija esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2
Zoran Pongrai: Mama je kriva za sve
Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili Nevidljiva Iva ili Zmajevi i
vukodlaci
Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Velianstveni
Budui da je pria prozno djelo, te kolska interpretacija treba ostvarivati doivljaj i spoznaju
knjievnog djela, a uenika staviti u poziciju estetskog subjekta, sat je strukiran na sljedei
nain:
Doivljajnospoznajna motivacija
Najava problema (teksta) i njegova lokalizacija
Interpretativno itanje
Emocionalna i intelektualna stanka
Objavljivanje doivljaja i njihova korekcija
Interpretacija teksta
Sinteza
Zadatci za samostalan rad87
Doivljajnospoznajna motivacija provodi se u uvodnoj fazi i iziskuje poseban tip motivacije

koja se prilagoava prirodi djela, njegovoj tematskoidejnoj usmjerenosti i umjetnikim
znaajkama. Motivacija se moe ostvariti:
Anketiranjem kojim provjeravamo stupanje uenikove knjievne kulture koja se predvia za
odreenu interpretaciju.88
Poticajne tematske rijei kojima pokreemo proces razmiljanja kod uenika.
Zadatcima objektivnog tipa i testovima koje primjenjujemo kao sredstvo kontrole znanja i
provjeravanja stupnja usvojenosti znanja. Prilikom oblikovanja zadataka objektivnog tipa
postoje odreene tehnike: sreivanje podataka prema odreenom kriteriju, izbor pravilnih
rjeenja iz navedenog niza rjeenja, dopunjavanje izostavljenih podataka, odgovori na pitanja
i slino.89
Pokazivanjem likovnih djela ime ostvarujemo doivljajnu i spoznajnu motivaciju.
Uenicima moemo prikazati ilustracije epizoda iz prie ili portrete knjievnih likova. Ova
motivacija se ostvaruje u tri faze. Prva faza je iznoenje osnovnih podataka o autoru i djelu. U
87
Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja, kolska knjiga, Zagreb, 2005. ( 434. str.)
Ibid; str. 435
89
Ibid.
88
38
drugoj fazi pokazujemo uenicima odabrano likovno djelo koje oni promatraju bez ikakvog
objanjavanja. U treoj fazi slijedi razgovor o slici putem kojeg uenici izraavaju svoje
dojmove, nakon ega slijedi analiza djela.
Sluanjem glazbe stvaramo prikladno ozraje. Glazba treba biti odabrana u skladu s
tematskoidejnom usmjerenosti teksta.
Gledanjem filma ostvarujemo korelacijskointegracijski pristup. Ova vrsta motivacije otvara
mogunost komparativne analize, putem koje se uenici upoznaju s filmskim i knjievnim
djelom.
Samostalni pismeni radovi zahtijevaju prijanju pripremu uenika koja ukljuuje proitati
djelo i voditi biljeke na temelju kojih uitelj provodi razgovor. Pitanja koje uenici
postavljaju mogu se odnositi na citat, kritiku s kojom se slau ili ne slau, epizode, plan za
analizu lika i tako dalje.
Usmjerenim itanjem sekundarnih izvora odnosno pieva dnevnika ili knjievnih kritika iz
kojih saznajemo informacije o tematskoj ili idejnoj usmjerenosti.
Izlaganje uitelja ili uenika je takoer jedna vrsta motivacije uz pomo koje se izlau
knjievnopovijesne, knjievnoteorijske, lingvistike i druge obavijesti.90
Najava problema (teksta) i njegova lokalizacija moe se ostvariti dijalokom metodom uz
pomo koje uitelj pitanjima obuhvaa sve vane pojedinosti. Osim dijaloke metode,
lokalizacija se postie i kompozicijskom tablicom pomou koje uenici odreuju redoslijed
dogaaja do one epizode koja e se interpretirati. Takoer se moe primijeniti i tafetno
izlaganje kojim postiemo veu aktivnost uenika. Ono se provodi na nain da se uenici
smjenjuju nakon izlaganja neke dionice djela.91
9.5.1. Prikaz metodikog pristupa prii udnovate zgode egrta Hlapia
Priu udnovate zgode egrta Hlapia napisala je Ivana Brli Maurani i obrauje se u
treem razredu osnovne kole. Knjiga govori o pustolovinama koje egrt proivljava na svom
sedmodnevnom putovanju na koje je krenuo da bi razgazio izmice. Lik Hlapia predstavlja
dobro to je odlian primjer uenicima da uz malo vjere svako dobro moe pobijediti zlo.
Budui da je rije o djelu veeg opsega, obrada se provodi kroz dva kolska sata. Artikulacija
za ovaj sat je sljedea (Prilog 5):
90
91
Ibid; str. 433-437

Ibid; str. 438-439
39
Doivljajnospoznajna motivacija
Za motivaciju uiteljica je unaprijed pripremila uenike na posjet postolara koji e im
prikazati popravak izmica i opisati svoje zanimanje nekada i danas. Uenici su kod kue
morali razmisliti o pitanjima koja bi postavili gostu.
Najava problema ( teksta) i njegova lokalizacija
Nakon odlaska gosta metodom razgovora uiteljica dolazi do naziva prie udnovate zgode
egrta Hlapia. Prije idue faze sata uiteljica objanjava uenicima pojam egrta.
U ovom dijelu sata uiteljica provodi tafetno izlaganje na temelju kojeg moe i ocijeniti neke
uenike. Uenici su djelo trebali proitati prije obradbe lektire u koli pa sada samo
prepriavaju sadraj.
Emocionalna i intelektualna stanka
Uenici sreuju svoje dojmove o preprianoj prii.
Objavljivanje doivljaja i njihova korekcija
U ovom djelu sata uenici usporeuju ono to im je rekao postolar s priom.
Uenici uz pomo uiteljice odreuju glavne likove, mjesto i vrijeme radnje, te temu, ali isto
tako i opis glavnih likova.
Sinteza
U ovom djelu sata uiteljica provodi kviz odnosno slikokaz od etrdeset i devet pitanja koji se
moe preuzeti s interneta i iji autor je Josip Rihtari.92
Uiteljica najavljuje intervju, te odreuje uenike koji e predstavljati glavne likove, a ostali
uenici su novinari koji moraju postaviti pitanja kao na primjer: Je li te bilo strah kada je
poeo poar?.
9.6.
Metodiki pristup bajci u lektiri
Bajka je svaka pria, narodna ili umjetnika, u kojoj je slika svijeta izgraena na iracionalnim,
nadnaravnim elementima, te pria u kojoj je sve mogue. 93 Iako su mnogi negativnog
miljenja o bajkama, djeca ih vrlo rado itaju. Oni trebaju bajke jer se tako lake suoavaju i
prevladavaju svoje strahove. Bajke takoer daju nadu svom djetetu koje se s neim bori da e
92
93
http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/%C5%A0egrt_Hlapi%C4%87_(kviz)_-_Josip_Rihtari%C4%87
Teak, D.,Teak, S.: Interpretacija bajke, DiVi, Zagreb, 1997. ( 7. str.)
40
sve dobro zavriti i za njih. Upravo zbog toga za djecu je vrlo vano da bajke imaju sretan
zavretak. Koliko je bajka vana u djetetovom ivotu rekao je i sam Albert Einstein: Ako
elite da vam dijete bude pametno, itajte mu bajke! Ako elite da bude jo pametnije, itajte
mu bajke jo vie.
Prema sadanjem nastavnom planu i programu bajka se kao knjievna vrsta obrauje od prvog
razreda. U sadanjem popisu lektire ponuene su sljedee bajke:
Prvi razred:
Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke
Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu
Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara
Sunana krinjari: Kako sanjaju stvari
Drugi razred:
Hans Christian Andersen: Bajke
Charles Perrault: Bajke
Karel apek: Potarska bajka
Nada Ivelji: Boina bajka
Carlo Collodi: Pinokio
Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh
Ela Peroci: Djeco, laku no (izbor)
Trei razred:
Hrvatske narodne bajke
Frank Lyman Baum: arobnjak iz Oza
Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu
Vladimir Nazor: Bijeli jelen
Nada Ivelji: estinski kiobran
Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjetica
James M. Barrie: Petar Pan
Gianni Rodari: Putovanje plave strijele ili ipolino
etvrti razred:
Sanja Lovreni: Esperel, grad malih uda
Ivana Brli-Maurani: uma Striborova ili Rego
Astrid Lindgren: Pipi Duga arapa

41
Kada govorimo o metodikim pristupima bajci neophodno je voditi se time da je sadraj bajke
sam po sebi vrlo aroban, te bi svaki uitelj trebao nastojati sat interpretacije bajke prikazati
arobnim i nesvakidanjim. Prema tome interpretacija ne smije polaziti od stajalita tako se u
ivotu ne dogaa jer time se gubi posebnost bajke i svrstava je u realistiku pripovijetku.
Budui da je bajka sama po sebi knjievna vrsta, kao takvu je se treba i potivati, te je upravo
zato glavno metodiko naelo kojim se svaki uitelj treba voditi, naelo povezivanja
kompozicijske analize s analizom likova i idejnog ustrojstva bajke. 94 Ukoliko uitelj
uenicima otkrije pravu ljepotu bajke, razvit e njihov osjeaj i motivirati ih za itanje bajke,
te time ujedno suzbiti sve njezine eventualno negativne utjecaje. To se moe postii ukoliko
prilikom interpretacije razgovaramo o bajci, ako raspravljamo o primjerenosti svakog ina,
ako procjenjujemo vladanje pojedinih likova s odgojnog gledita, te ako nauimo djecu da se
radnja bajke ne moe poistovjetiti s naim stvarnim svijetom.95
Interpretacija bajke na nastavnom satu ostvaruje se kroz sljedee faze:
Priprema za itanje teksta provodi se:
-
Metodom razgovora u kojoj se kao ishodite se uzima tematska usmjerenost bajke,

dakle uenici iznose na primjer ponaanje ljudi u nekim situacijama, svoje strahove ili
situacije koje zahtijevaju nekakav pothvat.
Metodom poticajne rijei koja je zapravo jedna vrsta igre za uenike i dobar nain za
motiviranje. Uitelj zadaje poticajnu tematsku rije, na primjer strah, a uenici usmeno
ili pismeno navode asocijacije koje su povezane sa zadanom rijei. Nakon to su svi
izrekli ili napisali asocijacije, uitelj komentira i najavljuje neke od tih asocijacija u
drugaijem obliku i u drugaijem kontekstu.
Vjebama personificiranja u kojima zapravo govorimo o stvaralakom radu uenika.

Uenicima zadajemo zadatak ovisno o temi bajke, da se zamisle u ulozi nekog drugog
ili neeg drugog. Isto tako mogu napisati to bi na primjer njihova igraka mogla rei
o nekoj odreenoj temi. Osim to vjebu personificiranja uenici mogu raditi na satu,
isto tako mogu i unaprijed dobiti zadatak za domau zadau, te na taj nain sami sebe,
a i ostale uenike motivirati za nastavak sata.
Promatranjem ilustracija prije itanja potiemo uenike na razgovor, te ujedno uenici

mogu najaviti tekst bajke na temelju vienoga.
94
95
Teak, D.,Teak, S.: Interpretacija bajke, DiVi, Zagreb, 1997. (14-15. str.)
42
Dijaloka metoda, metoda demonstracije ili metoda samostalnog izlaganja uenika

provodi se kada pripremamo uenike za doivljavanje bajki u kojima se kao lica
pojavljuju ivotinje. U ovakvim situacijama uitelj treba obuhvatiti karakteristike
ivotinja, njihovo ponaanje i njihov odnos prema ovjeku, ali i ovjekov odnos prema
njima. Takvim pristupom uenici e shvatiti zato je neka ivotinja prikazana kao zao
ili dobar lik. Uenici takoer mogu iznijeti svoje osobno iskustvo o susretnu s nekom
ivotinjom.
Narodna vjerovanja esto su usko povezana s bajkama, te uitelj to mora objasniti

djeci naroito ako se u bajci pojavljuju natprirodna bia.
Objanjavanje nepoznatih rijei, pojmova i izraza postupak je koji prethodi itanju

bajke kako bi uenici mogli pratiti tekst razumijevanjem.
Stvaralako prepriavanje priprema uenike na ulomak koji e uitelj interpretativno

itati i ono je gotovo pa i neophodno ako se bajka ne ita u cjelini.
Gledanje filma takoer moe prethoditi itanju teksta, a i analiza filma moe posluiti
kao motivacija za itanje teksta, naroito ako uenici moraju pronai razlike izmeu
knjige i filma.96
Interpretativno itanje bajke je druga faza provoenja interpretacije. Ona, kako joj i sam
naziv kae podrazumijeva interpretativno itanje. Uitelj ita zadani ulomak jasno i glasno
nastojei pritom svojim glasom prenijeti osobnost bajke. Tijekom itanja uenici mogu pratiti
tekst u svojim udbenicima ukoliko je rije u duem tekstu. Osim uiteljevog itanja, uenici
mogu sluati tekst bajke u interpretaciji glumaca putem nekog medijskog pomagala.97
Provjeravanje doivljaja je trea faza provoenja interpretacije. Ova se faza moe provoditi
pismeno ili usmeno, te njome provjeravamo koje osjeaje, asocijacije i misli je pobudio
proitani tekst. Ukoliko je rije o pismenom obliku, onda uenici mogu navesti jednu rije
koja bi obuhvatila njihov doivljaj teksta. Takoer jedan od naina provjere doivljaja je
orijentacijski listi prema kojemu moemo provjeriti zainteresiranost uenika za bajku i
njihov stav o njoj, te se time rukovoditi za budue situacije.98
Prepriavanje teksta je etvrta faza interpretacije i u ovoj fazi uitelj je slobodan odabrati tip
prepriavanja: stvaralako prepriavanje, prepriavanje blisko tekstu, izborno prepriavanje,
saeto prepriavanje, prepriavanje povezano uz ilustracije. Osim navedenih vrsta
prepriavanja, uitelj moe provesti i kompozicijsku shemu, ukoliko je rije o duem tekstu,
96
Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (656-658. str.)
Ibid; str. 658
98
Ibid.
97
43
pa uenici u viim razredima mogu dati naslove koji e ujedno oznaavati redoslijed dogaaja
ili u niim razredima sloiti slike po redu.99
Analiza teksta ili interpretacija je peta faza koja se posveuje sredinjem problemu, dakle
likovima, kompoziciji, idejnoj usmjerenosti, jeziku, stilu i karakteristikama bajke kao
knjievne vrste. U ovom dijelu sata provodi se dijaloka metoda kojoj je uvjet afirmirati
problemska pitanja putem kojih e uenici biti u mogunosti izraziti svoja zapaanja. Ono to
je bitno jest da uenici svoje odgovore argumentiraju sluei se tekstom. Osim problemskog
pitanja, uitelj moe postaviti i perspektivno pitanje koje zahtijeva od uenika odgovor koji e
sadravati vie meusobno povezanih elemenata. Koja god vrsta pitanja da se postavi ona
treba imati jasan cilj, a to je pokretanje uenikovog misaonog svijeta i razvijanja moi
zapaanja i zakljuivanja. Metoda objanjavanja je takoer jedna od metoda koju uitelj u
ovoj fazi sata treba zahtijevati od uenika. Dakle, svaki svoj odgovor uenik bi trebao
argumentirano objasniti, ime se ujedno nadovezujemo na metodu rada na tekstu. U ovom
dijelu sata uenici samostalno itaju tekst, a na uitelju je da odabere hoe li to biti glasno
izborno itanje ili tiho usmjereno itanje.100
Uopavanje je esta faza u kojoj se sreuju rezultati analize, te uenici u ovoj fazi izvode
generalizacije, zakljuke i sistematiziraju sadraje. Uitelj moe primijeniti usmeni ili pismeni
oblik izraavanja, a obje vrste mogu se provesti kroz odgovore na pitanja. Pismeni dio
podrazumijeva rjeavanje nastavnih listia, nadopunjavanje ili sastavljanje reenica, odnosno
openito rjeavanja zadataka povezanih s tekstom.101
Pripremanje uenika za interpretativno itanje, stvaralaki tekst ili dramatizaciju je
sedma faza interpretacije prilikom koje uenici razvijaju osjeaj za izraajne vrednote
pjesnikog jezika. U ovoj fazi uenici mogu itati po ulogama ukoliko je mogue ili
dramatizirati tekst. Prije dramatizacije uenici mogu samostalno napisati scenarij na predloku
teksta ili napraviti ilustraciju odreene situacije ili likova.102
Zadavanje zadatka za samostalan rad kod kue je osma, te ujedno i posljednja faza sata
interpretacije bajke. Ova faza je zadavanje domae zadae, te ona takoer moe biti usmenog,
pismenog ili likovnog karaktera. Kada govorimo o usmenim zadatcima, onda oni mogu biti:
prepriavanje teksta, interpretacija likova, usporedna karakterizacija likova, izlaganje idejnih
stavova bajke i tako dalje. Kada govorimo o pismenim zadatcima, onda oni mogu biti:
odgovori na pitanja, pismena karakterizacija likova, objanjavanje epizoda i tako dalje.
99
Ibid.
Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1986. (658-660. str.)
101
Ibid; str. 660-661
102
Ibid; str. 661
100
44
Likovni zadatci su veinom zadatci koji zahtijevaju vie uenikovog vremena, te osim
ilustracije bajke, oni mogu biti i pripremanje izlobe ili prikupljanje izdanja narodnih bajki.103
Kakav e biti zadatak za domau zadau, ovisi iskljuivo o zahtjevima plana i programa koje
propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i o uzrastu uenika.
9.6.1. Prikaz metodikog pristupa Grimmovim bajkama
Grimmove Bajke su obvezno djelo koje je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanjai

sporta za prvi razred osnovne kole. Budui da je rije o prvom razredu, uiteljica e u
mjesecu u kojem namjerava interpretirati Grimmove Bajke planirati da u jednom tjednu
desetak minuta posveti itanju neke Grimmove bajke. Na primjer, prvi tjedan Crvenkapica,
drugi tjedan Trnoruica, trei tjedan Vuk i sedam kozlia i etvrti tjedan Ivica i Marica.
Metodiki pristupi koji su koriteni tijekom strukturiranja sata su: interpretativnoanalitiki
tijekom analize teksta, reproduktivnoeksplikativni pri prepriavanju teksta, problemsko
stvaralaki pristup je koriten u uvodnom dijelu, multimedijski je ostvaren primjenom
prezentacije, te korelacijski sustav koji je ostvaren zadavanjem domae zadae. Budui da je
rije o djelu veeg opsega, obrada se provodi kroz dva kolska sata. U nastavku slijedi
artikulacija sata zainterpretaciju djela Jacoba i Wilhelma Grimma Bajke (Prilog 6):
Priprema za itanje teksta:
Kao to je prije navedeno uiteljica je pripremala uenike za sat obrade lektire mjesec dana
prije itajui im bajke. Kako bi podsjetila uenike na sve proitane bajke, na poetku sata
koristi asocijacije na naslove. Uiteljica na sat donosi arobnu vreicu u kojoj se nalaze
predmeti koji bi trebali asocirati uenika na neku od proitanih bajki. Ti predmeti mogu biti
na primjer crvena kapa i slika vuka za bajku Crvenkapica, vjetija maska i kamenii za
bajku Ivica i Marica, vilin tapi i cvijet rue za bajku Trnoruica, broj sedam i figura vuka za
bajku Vuk i sedam kozlia. Otkrivanjem svakog naslova uiteljica na plou lijepi aplikaciju s
nazivom bajke.
Interpretativno itanje bajke:
Budui da su uenici ve upoznati s navedenim bajkama, uiteljica ih samo podsjea na
dogaaje putem prezentacije. Prezentacija moe biti organizirana kao slikovnica, na temelju
koje e uiteljica saeto prepriati bajke jednu po jednu. Tijekom prepriavanja svake bajke
uiteljica koristi predmete s poetka sata pa tako dok prepriava Crvenkapicu nosi crvenu
103
Ibid; str. 661662
45
kapu, dok prepriava Trnoruicu, stavlja ruu u kosu, dok prepriava bajku Ivica i Marica i
Vuk i sedam kozia prilagoava glas liku.
Provjeravanje doivljaja:
U ovom dijelu sata uiteljica usmeno provjerava nakon svake proitane bajke uenikova
zapaanja, miljenja i znanje o proitanom postavljanjem pitanja: Koja vam se bajka najvie
svidjela? Zato?
Prepriavanje teksta:
Ovu fazu uiteljica moe preskoiti budui da je i sama prepriala tekst tijekom
interpretativnog itanja. Ukoliko situacija dozvoljava, uiteljica moe odabrati etiri uenika
koji e ukratko prepriati sadraje bajki.
Analiza teksta ili interpretacija:
U ovom dijelu sata uiteljica postavlja pitanja. Pitanjima se vri analiza teksta, te uiteljica
odgovore uenika pie ispod naziva bajki stvarajui pritom plan ploe. Kako bi atmosfera bila
ugodnija i nesvakidanja, uenici sjede u polukrugu ispred ploe.
Uopavanje:
Nakon analize uiteljica uenicima dijeli nastavni listi koji e uenici zalijepiti u svoje
biljenice. Nastavni listi je ujedno i plan ploe.
Pripremanje uenika za interpretativno itanje, stvaralaki tekst ili dramatizaciju:
Nakon rjeavanja nastavnog listia uiteljica uenicima zadaje zadatak da odaberu najdrai lik
i ilustriraju ga u svojim biljenicama.
Zadavanje zadatka za samostalan rad kod kue:
Zadatak za domau zadau jest napraviti lutku svog najdraeg lika, odnosno lika kojeg su
nacrtali u biljenici. Lutku kasnije mogu iskoristiti za obradu igrokaza ili napraviti predstavu
za kraj kolske godine.
9.7.
Metodiki pristup romanu u lektiri
Roman je najsloenija knjievna vrsta te kao takav dijeli se na dva osnovna tipa: tradicionalni
i moderni. U razrednoj nastavi nalaze se oba tipa romana. Romane takoer moemo podijeliti
na temelju teme pa tako u popisu lektire postoje sljedee vrste: pustolovni roman, detektivski
roman, obiteljski roman, znanstvenofantastini roman, socijalni roman i roman o odgoju.104
Na popisu lektire nalaze se sljedei romani:
104
Dikli, Z.: Knjievnoznanstveni i metodiki putokazi nastavi knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2009. (7172.str.)
46
Prvi razred:
Drugi razred:
Trei razred:
Mato Lovrak: Vlak u snijegu
etvrti razred:
Mato Lovrak: Druba Pere Kvrice
Anto Garda: Duh u movari
Erich Kastner: Emil i detektivi
Hrvoje Kovaevi: Tajna ribljeg oka
Nikola Puli: Kljui oko vrata
Johanna Spyri: Heidi
Maja Gluevi: Bijeg u koari
Nada Mihokovi Kumri: Tko vjeruje u rode jo
Hrvoje Hitrec: Eko Eko
Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi
Anton van de Velde: Neobini doivljaju ptia Sovia
Romanu se moe pristupati kao cjelovitoj umjetnikoj strukturi ili izabrati manje cjeline iz
romana, to jest odlomke. U kolskoj interpretaciji najee se odabire jedan odlomak na
temelju kojega se uoavaju specifine znaajke romana. Prednosti odabiranja manjih cjelina
za uenika su paljivo analitiko itanje proznog teksta, te se uenici suoavaju s najsitnijim
detaljima. No, nedostatak je to se ovakvim pristupom gubi sveukupnost djela. Kada roman
interpretiramo u cjelini, onda sat obradbe ralanjujemo na strukturne elemente:
Tema i problemi koje otvara tema
Idejni stavovi romana
Likovi
Fabulativnokompozicijska razina romana
Jezinostilske znaajke
Vrstovne znaajke romana105
105
Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1986. (534.. str.)
47
Struktura sata za interpretaciju romana ovisi o modelu, odnosno pristupu koji emo izabrati.
Prema teoriji metodikih sustava postoje slijedei modeli za roman:
Analitiki
Analitikointerpretacijski
Fragmentarni ( odabrane epizode)
Vrstovni
Problemski
Cjeloviti
Korelacijski
Timski
Multimedijski106
Cjelovita obrada romana zahtijeva vie sati pa se zbog toga teko uklapa u odgojnoobrazovni
proces te je zbog toga potrebno smanjivanje broja romana u popisu lektire. Osim toga,
potrebno je zadovoljiti prijanje navedene strukturne elemente.
Takoer, obrada romana moe se organizirati problemskim pristupom, i tada je nazivamo
djelomino-cjelovita obrada. Ovakvom obradom utvruju se problemi koji postaju
predmetom prouavanja, a uenik dolazi u ulogu istraivaa i otkrivaa. Osim navedenih
pristupa pojavljuje se i stvaralaki pristup kao najnovija vrsta pristupa. Ovim pristupom
uenici otkrivaju nove ideje i nove metode. Stvaralake situacije nastaju razliitim oblicima
izraavanja, kao to su dramski, filmski, televizijski ili radijski. Ono to je bitno jest da se
romanu pristupa kreativno i originalno.107
Analitiki model obuhvaa ralambu i opis sastavnica romana: temu, ideje, kompoziciju,
fabulu, likove, jezik i stil. Svaka od ovih sastavnica prouava se kao samostalna nastavna
jedinica i ostvaruje se na jednom nastavnom satu ili dvosatu. 108 Struktura i metodike
strategije ovakvog nastavnog sata su sljedee:
Naslov romana, pisac - ostvarujemo govornom metodom ili metodom pokazivanja.
Vrsta romana - ostvarujemo govornom metodom i metodom pisanja.
Tematskoidejna razina - ostvarujemo govornom, tekstnom i italakom metodom.
Likovi tumae se metodom itanja i sluanja, pisanja i govorenja, te promatranja.
Fabula - tumai se govornom metodom i metodom pisanja.
106
Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja, kolska knjiga, Zagreb, 2005. (463. str)
Ibid; str. 454-456
108
Ibid; str. 463
107
48
Jezik i stil - tumae se metodom pisanja i govorenja.
Sintezu - ostvarujemo kombinacijom razliitih metoda109
Analitikointerpretativni model obuhvaa ralambu, opis i interpretaciju, te se ostvaruje

kroz ciklus nastavnih sati. Svaki sat oblikuje se drugaije, odnosno u skladu s metodikim
sustavom kolske interpretacije. Tijekom ove vrste modela, kroz interpretaciju se tumae
umjetnike znaajke teksta, iskazuju se osobna zapaanja, dojmovi, ocjene i sudovi. Struktura
i metodike strategije ovakvog nastavnog sata su sljedee:
recepcija romana (zapisi u dnevniku itanja) ostvaruje se itanjem zapisa i usmenim

komentarom;
kompozicija romana ostvaruje se itanjem i usmenim komentiranjem kompozicijskih

tablica;
fabula se ostvaruje prepriavanjem fabule i to kontinuirano, naizmjenino,

tumaenjem fabularnog slijeda i citiranjem;
tematskoidejna slojevitost ostvaruje se usmenom interpretacijom, citiranjem u svrhu

dokaza i aktualizacijom;
likovi se tumae usmenom karakterizacijom, radom na tekstu i dramatizacijom;
jezinostilska analiza ostvaruje se usmenom analizom.110
Fragmentarni model je francuska metoda koja se utemeljuje na odabranimstranicama romana

na kojima se tumae sve bitne znaajke teksta. Fragmentarna metoda ima sljedeu
artikulaciju:
Lokalizacija teksta ostvaruje se govornim metodama, itanjem teksta i lokalizacijom.
Izbor i najava teksta (epizode) ostvaruje se govornom metodom i metodom pisanja.
Interpretativno itanje ostvaruje se itanjem i sluanjem.
Emocionalnointelektualna stanka ostvaruje se metodom utnje i promatranja.
Objavljivanje doivljaja ostvaruje se metodom govora, pisanja i likovnog izraavanja.
Interpretacija ostvaruje se metodom usmenog itanja.
Sinteza ostvaruje se metodom govora i pisanja.
Motivacija za itanje romana u cjelini ostvaruje se govornom metodom i metodom

itanja111
Vrstovni model uspostavlja razliite vrste romana koje imaju zajednike vrstovne znaajke,
tematske, strukturne ili stilske.112 Artikulacija sata za ovaj model provodi se:
109
Ibid; str. 464

Ibid.
111
Ibid; str. 465
110
49
Vrsta romana se tumai govornim metodama.
Ustrojstvo romana odreuje se govornim metodama, itanjem i metodom pisanja.
Likovi se tumae metodama govora, pisanja i itanja.
Jezinostilske znaajke odreuju se stvaranjem metateksta.
Sinteza se ostvaruje govornim metodama.
Novi zadatci.113
9.7.1. Prikaz metodikog pristupa romanu Druba Pere Kvrice
Roman Druba Pere Kvrice autora Mate Lovraka obrauje se u etvrtom razredu osnovne
kole. Roman govori o skupini djece, odnosno drubi koju je okupio djeak Pero s ciljem da
poprave zaputeni mlin u blizini sela. Ovo je vrlo dinamian roman u kojemu se stalno
izmjenjuju dogaaji, a likovi su uvijek u pokretu. Za obradu ovog romana koristit emo
problemskostvaralaki pristup na nain da emo sat organizirati kao lov na blago. Uenici su
roman trebali proitati samostalno. Budui da je rije o djelu veeg opsega, obrada se provodi
kroz dva kolska sata, te s obzirom da je rije o problemskom pristupu, primijenit emo
sljedeu artikulaciju sata (Prilog 7):
Stvaranje problemske situacije
Sat zapoinjemo itanjem ulomka iz djela Druba Pere Kvrice. Uiteljica nakon itanja
postavlja plakat na kojemu se nalazi igra Lov na blago. Naslov djela iz kojeg je proitan
ulomak krije se u prvoj krinji i otkriva ga uenik kojeg uiteljica prozove.
Postavljane problema i metode rada
Otvaranjem prve krinje najavljena je tema dananjeg sata. Zatim uiteljica najavljuje igru i
dijeli razred u dvije grupe, uti i crveni tim, nasuminim dijeljenjem papiria u bojama
timova. Na plakatu su krinje u bojama timova, crvene krinje za crveni tim, a ute krinje za
uti tim.
Samostalan rad uenika
Uenici zatim, ovisno o boji tima, izlaze pred plou, otkrivaju zadatke i rjeavaju ih, uz
povremenu asistenciju uiteljice.
Analiza i korekcija rezultata
Nakon to su uenici zavrili igru, uiteljica provjerava to su uenici uspjeli zapisati, te
takoer daje priliku onim uenicima koji nisu stigli zapisati sve u svoje biljenice.
112
Ibid.
Ibid.
113
50
Zadavanje novih zadataka

Pred kraj sata uiteljica otkriva jo jednu skrivenu krinju u kojoj se krije sljedei zadatak:
estitam, doli ste do samog kraja. A sada,osmisli naziv svoje drube, i navedite to bi vi
voljeli promijeniti u svojoj okolini. Uenici zadatak rade do kraja sata u istim grupama, te
ukoliko ostane vremena itaju svoje projekte ili ih predaju uiteljici.
9.8.
Metodiki pristup igrokazu u lektiri
Igrokaz je najzastupljeniji vid dramskog odgoja. Iako se na popisu lektire igrokaz pojavljuje
tek u etvrtom razrednu i to kao izborno djelo, on se obrauje od prvog razreda osnovne kole
i nalazi se u kolskim udbenicima. 114 Igrokaz je idealno djelo za dramatizaciju koja je
popraena lutkama, ali uitelji ih rijetko koriste jer zahtijevaju njegovo slobodno vrijeme. No,
to ne treba biti razlog da interpretaciju igrokaza svedemo na uobiajeni sat knjievnosti.
Izradu lutki moemo prepustiti uenicima i tako ih ukljuiti u organizaciju sata interpretacije.
Sama definicija drame nam govori kakvu vrstu interpretacije trebamo primijeniti. Drama je,
dakle, knjievni tekst osobite vrste koji je izravno ili posredno namijenjen izvedbi na
pozornici.115 Tek u etvrtom razredu osnovne kole na popisu lektire nalazi se djelo: euk,
uni-Bandov, Horvat-Vukelja, Kolari-Kiur: Igrokaz. Drama je u sadanjem programu od
1. do 4. razreda zastupljena ovako: igrokaz, kazalite, gledalite, pozornica, glumac, uloga i
gluma.116 Izvannastavni zadatci za uenike su samostalno itanje dramskih tekstova, odnosno
igrokaza i samostalno gledanje djejih igrokaza. Zadaa uitelja je provesti sat obrade
igrokaza koristei sustav pristupa, postupaka i pojmova. Pojmovi iz dramske knjievnosti i
scenske umjetnosti s kojima se uenici trebaju upoznati su rasporeeni po razredima na
sljedei nain:
Prvi razred: dogaaj u djejem igrokazu, scenski lik, izgled lika, kazalite, gledalite,
pozornica;
Drugi razred: scenski prizor, mjesto i vrijeme dogaanja, glavni i sporedni likovi, glumac,
uloga, gluma;
Trei razred: radnja, govor lika, dijalog;
etvrti razred: tema scenskog djela, fabula, odnos meu likovima.117
114
Ibid; str. 501

Ibid; str. 502
116
Ibid.
117
Ibid.
115
51
U razrednoj nastavi najee se primjenjuje analitikointerpretacijski pristup interpretaciji

igrokaza koji je uvjetovan ve gotovim predlokom. Osim analitikointerpretacijskog
pristupa moe se koristiti i stvaralaki pristup koji zahtjeva od uenika samostalno stvaranje
teksta i scenskoga izraza.118
Metodika nastave dramske knjievnosti afirmirala je dvije koncepcije u pristupu dramskom
djelu, a to su teatroloka i literarna koncepcija. 119 Literarna koncepcija podrazumijeva
pristupanje djelu kao beletristikom tekstu koji se interpretira kao posebna vrsta knjievnosti.
Teatroloka koncepcija podrazumijeva pristup igrokazu kao scenskoj umjetnosti. Putem
literarne koncepcije uenicima je dramsko djelo priblieno kao knjievni tekst, a putem
teatroloke koncepcije uenici spoznavanju scensku umjetnost. U razrednoj nastavi
prevladava literarna koncepcija.120
Struktura sata za interpretaciju igrokaza provodi se u etiri faze:
Pripremna faza
Analitika faza
Samostalni rad uenika
Upute za samostalno itanje novih dramskih djela ili gledanje interpretiranog djela u
kazalitu121
U pripremnoj fazi uitelj provjerava kako su uenici doivjeli igrokaz osvrui se pritom na
likove i situacije. U ovoj fazi sata se primjenjuju sljedei metodiki pristupi: dijalog, anketa,
pregledavanje uenikih radova, promatranje slikovnog materijala koji se temelji na
dramskom tekstu.122
U analitikoj se fazi analiziraju bitni problemi dramskog djela kao to su likovi, ustrojstvo
radnje, tema djela i ispituju se mogunosti scenske realizacije.123
U fazi samostalnih radova uenici samostalno iznose svoje doivljaje usmeno ili pismeno.
Zavrna faza ima motivacijsku ulogu te je uiteljeva zadaa da uenike pripremi,potakne i
usmjeri na itanje novog dramskog djela.124
118
Ibid; str. 510

Ibid; str. 524
120
Ibid.
121
Ibid; str. 525
122
Ibid.
123
Ibid; str. 526
124
Ibid.
119
52
9.8.1. Prikaz metodikog pristupa igrokazu Reumatini kiobran
Igrokaz Reumatini kiobran napisala je eljka HorvatVukelja i obrauje se u etvrtom

razredu osnovne kole. Igrokaz govori o crnom kiobranu koji ne smije van po suncu jer
smatra da bi mu se svi smijali. U pomo mu priskau uti, naranasti i bijeli cvijet i
poklanjaju mu svoje boje pretvarajui ga pritom u suncobran. Artikulacija sata za ovaj igrokaz
je sljedea (Prilog 8):
Pripremna faza
U ovoj fazi sata uiteljica uenicima prikazuje snimku predstave Reumatini kiobran u
trajanju od pet minuta.
Analitika faza
Nakon to su uenici pogledali predstavu, uiteljica ita igrokaz. Zatim uenici usporeuju
predstavu s tekstom. Uoavaju razlike i slinosti, navode likove, temu igrokaza i njegovo
ustrojstvo.
U ovom dijelu sata uiteljica ponovno predstavlja likove koristei rekvizite koje je ona sama
napravila na tapiima ili donijela stvarne cvjetove i kiobran. Uiteljica postavlja pozornicu
koristei se pritom klupom, a uenici uvjebavaju tekst po ulogama, nakon ega slijedi
dramatizacija. Uenici su rasporeeni u grupama po est uenika budui da ima est likova.
Upute za samostalno itanje novih dramskih djela ili gledanje interpretiranog djela u
kazalitu
Nakon dramatizacije uiteljica upuuje uenike na itanje ostalih igrokaza eljke Horvat
Vukelje, pritom naglaavajui dramatizaciju jo jednog igrokaza po veinskom izboru uenika
za na primjer zavrnu predstavu povodom Dana kole ili posljednjeg roditeljskog sastanka.
Odabrani igrokazi mogu se iskoristiti za pravljenje radionice pa tako prvi izbor veine uenika
moemo, kao to je ve reeno, dramatizirati, drugi izbor moemo ukoliko ima glazbeno
talentiranih uenika, pretvoriti u pjesmu, trei izbor uenika moemo pretvoriti u slikovnicu i
time postii korelacijski pristup.
53
10.
ZAKLJUAK
U dananje vrijeme svima je teko ii u korak s vremenom, pa tako i uiteljima. Nastavni sat
lektire odrava se jednom do dva puta mjeseno, te upravo zbog te rijetkosti taj sat bi se
trebao pripremiti inovativno i koristei one oblike nastave i metodike pristupe koji nisu
uobiajeni u svakodnevnom radu. Tako bi svaki uenik s veseljem doekao sat lektire i isto
tako s uitkom itao knjige. Obrada lektire ne bi se trebala ograniavati trajanjem sata, nego
uzeti onoliko vremena koliko uitelj smatra da je potrebno, te uvaavati elje uenika. Glavna
svrha je pretvoriti uenike iz itaa u itatelje i razviti im ljubav prema knjizi, a to postiemo
ostvarivanjem zadovoljstva na satu lektire. Sva etiri podruja nastave hrvatskog jezika imaju
za cilj razvijanje jezinokomunikacijske kompetencije uenika, u emu e nam lektira biti od
iznimne koristi.
itajui lektiru, uenik se susree s dvjema temeljnim jezinim djelatnostima itanjem i
pisanjem, a uiteljevim voenjem u interpretaciji lektire, potiu se, uz itanje i pisanje, jezine
djelatnosti govorenja i sluanja. Time se ostvaruje temeljni cilj i zadaa nastave Hrvatskoga
jezika u cjelini, a to je razvoj svih jezinih djelatnosti te razvoj jezino-komunikacijske
kompetencije. Osim navedenih jezinih i knjievnih vrijednosti, uenik se kroz lektiru ui i
ivotnim vrijednostima te se potiu odgojne i estetske vrijednosti koje izviru iz sadraja
pojedinih djela. Upravo zato, stalan rad na popisima lektire u osnovnoj koli te poticanje
uitelja na to raznovrsniji nain obrade lektire u osnovnoj koli neizostavan je zadatak svake
obrazovne ustanove. Na to upozoravaju i rezultati PISA istraivanja koji pokazuju da hrvatski
uenici jo uvijek imaju slabije razvijene italake sposobnosti. Moda je problem upravo u
neadekvatnom popisu lektire koji uenicima nije uvijek poticajan. Stoga je uloga uitelja
iznimno vana, osobito u niim razredima osnovne kole, da potiu uenike na itanje kako bi
uenici itanje zavoljeli i kako bi im to postala stalna kolska, ali i izvankolska aktivnost.
Glavna problematika ovog diplomskog rada su metodiki pristupi pojedinoj knjievnoj
vrsti. Od navedenih pristupa nemogue je izdvojiti jedan, te je potrebna kombinacija vie
razliitih pristupa u obradi lektire. Kako bi smo na satu lektire ostvarili sve ciljeve i zadae
propisane Nastavnim planom i programom potrebno je primijeniti vie razliitih pristupa u
svim etapama nastavnog sata.
54
11.
LITERATURA
1. Ani, V.: Rjenik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, 1994.

2. Been, A.:Metodika-znanost o pouavanju nastavnog predmeta, Profil, 2008.
3. Bokovi-Stulli, M.: Usmena knjievnost, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
4. Brenko, A.: Uloga bajke u razvoju djeteta rane kolske dobi, diplomski rad, Pula,
2011.
5. Budinski, V., Franjec, K., Lukas, I., Veronek.Germadnik, S., Zelenika-imi, M.: Od
slova do snova 3 radna biljenica uz itanku za trei razred osnovne kole, Profil,
Zagreb, 2013.
6. Crnkovi, M.: Djeja knjievnost, kolska knjiga, Zagreb, 1980.
7. Dikli, Z., Rosandi, D., abi, G., i dr.: Dozivi i odzivi lirske pjesme, Pedagoko
knjievni zbor, Zagreb, 1990.
8. Dikli, Z.: Knjievnoznanstveni i metodiki putokazi nastavi knjievnosti, kolska
knjiga, Zagreb, 2009.
9. Grupa autora: Zbornik radova Kako razvijati kulturu itanja, Knjinice grada Zagreba,
Zagreb, 1999.
10. Grupa autora: asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, broj 25, Filozofski
fakultet, Osijek, 2011.
11. Kermek-Sredanovi, M.: Knjievni interesi djece i omladine, kolske novine, Zagreb,
1985.
12. Kova, S., Juki, M.: Prirunik za uitelje hrvatskog jezika u V. razredu osnovne
kole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
13. Lagumdija, N.:Basna u osnovnokolskoj nastavi knjievnosti, kolske novine,
Zagreb, 1999.
14. Lui-Mumlek, K.: Lektira u razrednoj nastavi metodiki prirunik, kolska knjiga,
Zagreb, 2004.
15. Najev, V., Quien, S.: Novi metodiki pristupi u obradbi lektire, kolska knjiga,
Zagreb, 2011.
16. Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Republika Hrvatska, Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2006.
17. Puljak, L.: Metodiki prirunik za nastavu lektire u 1. i 2. razredu osnovne kole;
Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
55
18. Rosandi, D.:Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb,

1986.
19. Rosandi, D.: Metodika knjievnog odgoja, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
20. Teak, D., Teak, S.: Interpretacija bajke, DiVi, Zagreb, 1997.
21. Teak, S.: Interpretacija bajke u osnovnoj koli, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb,
1969.
22. Teak, S.: Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika 1, kolska knjiga, Zagreb,1996.
23. Teak, S.: Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika 2, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
24. Visinko, K.: Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija, kolska knjiga,
Zagreb, 2005.
11.1. Izvori
1. Brli-Maurani, I.: udnovate zgode egrta Hlapia, Alfa, Zagreb, 2002.
2. Ezop: Basne, kolska knjiga, Zagreb, 1999.
3. Grimm, J.: Bajke, Mladost, Zagreb, 1991.
4. Horvat-Vukelja, .: Reumatini kiobran, Divi, Zagreb, 2001.
5. Lovrak, M.: Druba Pere Kvrice, Mozaik, Zagreb, 2007.
6. Videk, N.: Pismo iz Zelengrada, Katarina Zrinski, Varadin, 2011.
7. Zvrko, R.: Grga varak, Mladost, Zagreb, 1990.
11.2. Internetski izvori

1. http://www.academia.edu/4435106/Metodika_nastave_hrvatske_ - preuzeto
30.01.2015.
2. http://www.ezadar.hr/clanak/zasto-djeca-bjeze-od-lektire - preuzeto 12.12.2014.
3. http://www.24sata.hr/zanimljivosti/glas-naroda-smisao-lektire-je-zavoljeti-citanje-ane-studij-394260 - preuzeto 12.12.2014.
4. http://lektire.skole.hr/ - preuzeto 08.02.2015.
5. http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA_2012_priopcenje_za_medije.pdf - preuzeto
08.02.2015.
6. http://www.oecd.org/pisa/keyfindings/pisa-2012-results-volume-i.htm - preuzeto
08.02.2015.
7. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/%C5%A0egrt_Hlapi%C4%87_(kviz)__Josip_Rihtari%C4%87 preuzeto 21.3.2015.
56
8. http://www.inet.hr/~ifalak/materijal/tekstovi-4.htm - preuzeto 14.3.2015.
11.3. Popis tablica

TABLICA
STRANICA
Tablica 1 Tipovi sata lektire
10
Tablica 2 Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za prvi razred
12
Tablica 3 Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za drugi razred
12
Tablica 4 Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za trei razred
13
Tablica 5 Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za etvrti razred
14
57
11.4. Prilozi
11.4.1. Prilog 1:Popis lektire
Popis lektire u prvom razredu osnovne kole propisan od Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta, od kojih je od etrnaest ponuenih djela prvo djelo obvezno, a tri prema izboru
uitelja:
1. Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor)
2. Zvonimir Balog: Male prie o velikim slovima
3. Grigor Vitez: A zato ne bi
4. Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara
5. Sunana krinjari: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina utog maslaka
6. Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu
7. Ewa Janikovszky: Ba se veselim ili Zna li i ti ili Da sam odrastao ili Kako da odgovorim
8. eljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed ili Slikoprie ili Letei glasovir ili
Petra ui plivati
9. Sonja Zubovi: Kako se gleda abeceda
10. Ivanka Borovac: ivotinjska abeceda
11. Stanislav Femeni: Idi pa vidi
12. Svjetlan Junakovi: Dome, slatki dome
13. Jean-Baptiste Baronian: Figaro, maak koji je hrkao
14. Ana oki-Pongrai: Nema pojma, Grizlijane
58
Popis lektire u drugom razredu osnovne kole propisan od Ministarstva znanosti, obrazovanja
i sporta, od kojih je od devetnaest ponuenih djela prvo djelo obvezno, a etiri prema izboru
uitelja:
1. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor)
2. Ratko Zvrko: Grga varak
3. Karel apek: Potarska bajka
4. Carlo Collodi: Pinokio
5. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh
6. Dubravko Horvati: Stanari u slonu
7. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada
8. Nada Ivelji: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili Boina bajka
9. elimir Hercigonja: Potar zeko Brzonogi ili Pranjavko ili Kjel crna labud ptica ili
Vodenjak i starakruka
10. Andrea Peterlik-Huseinovi: Plavo nebo ili Ciconia ciconia
11. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i arobnica Lili
12. Ela Peroci: Djeco, laku no (izbor)
13. Ivica Bednjanec: Male ljubavi
14. Mila eljeznjak: Sretne prie
15. Boidar Prosenjak: Mi
16. Hrvoje Kovaevi: General Kiro mi
17. Larisa Mravunac: Djeak u zvjezdanim izmama
18. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, Kraljevi uperak, Maak u izmama, Pepeljuga ili
Ljepotica i zvijer)
19. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrak
59
Popis lektire u treem razredu osnovne kole propisan od Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta, od kojih su od dvadeset ponuenih djela prva dva djela obvezna, a pet prema izboru
uitelja:
1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu
2. Ivana Brli-Maurani: udnovate zgode egrta Hlapia
3. Luko Paljetak: Mievi i make naglavake
4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen
5. Dubravko Horvati: Griki top
6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik Pauline P.
7. Sanja Pili: Nemam vremena ili E ba mi nije ao ili Hou i ja
8. Stanislav Femeni: Ludi kamen
9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu
10. Nada Ivelji: estinski kiobran ili uvarice novih krovova
11. Boidar Prosenjak: Sija sree
12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili ipolino
13. Hrvatske narodne bajke
14. James M. Barrie: Petar Pan
15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru
16. Frank Lyman Baum: arobnjak iz Oza
17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjetica
18. Elwyn Brooks White: Paukova mrea
19. Dragutin Horki: aave zgode
20. Basne (izbor)
60
Popis lektire u etvrtom razredu osnovne kole propisan od Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, od kojih su od dvadeset i pet ponuenih djela prva dva djela obvezna, a
pet prema izboru uitelja:
1. Ivana Brli-Maurani: Rego i uma Striborova
2. Mato Lovrak: Druba Pere Kvrice
3. Anto Garda: Duh u movari ili Ljubiasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni
Petar ili Tajnazelene peine ili Igrake gospoe Nadine
4. Erich Kastner: Emil i detektivi ili Tonek i Tokica ili Letei razred ili Blizanke
5. Hrvoje Kovaevi: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maje ape ili Tajna Tunog psa ili Tajna
graditelja straha ili Tajna zlatnog zuba
6. Slavko Mihali: Petrica Kerempuh
7. Felix Salten: Bambi
8. Rudyard Kipling: Knjiga o dungli
9. Nikola Puli: Kljui oko vrata
10. Matko Marui: Snijeg u Splitu
11. Johanna Spyri: Heidi
12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci
13. Zlata Kolari-Kiur: Moja zlatna dolina
14. Maja Gluevi: Bijeg u koari ili Klopka za medvjedia
15. Nada Mihokovi-Kumri: Tko vjeruje u rode jo
F16. Silvija esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2
17. Zoran Pongrai: Mama je kriva za sve
18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko
19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi
20. Sanja Lovreni: Esperel, grad malih Euda
21. Astrid Lindgren: Pipi Duga arapa ili Ronja razbojnika ki ili Razmo u skitnji
22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili Nevidljiva Iva ili Zmajevi i
vukodlaci
23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Velianstveni
24. Anton van de Velde: Neobini doivljaji ptia Sovia
25. euk, uni-Bandov, Horvat-Vukelja, Kolari-Kiur: Igrokazi
61
11.4.2. Prilog 2: Priprema za obradu slikovnice Pismo iz Zelengrada
Nastavno podruje
Knjievnost
Nastavna tema
Slikovnica
Nastavna jedinica
Pismo iz Zelengrada
Tip sata
Obrada
Kljuni pojmovi
Slikovnica, likovi
Obrazovna postignua
spoznati i doivjeti (recepcija) kratke slikovnice stilski i sadrajno

primjerene djetetu; razlikovati slikovnicu od drugih knjiga zbog
povezanosti slike i teksta
Ishodi
o Kognitivni:
upoznati slikovnicu, razumijeti proitani tekst, doivjeti tekst i ilustracije,
interpretirati tekst i povezati sadraj i pripadajue ilustracije
o Afektivni:
sluanjem i itanjem slikovnice razvijati i proirivati rjenik, upuivati na
sluanje drugoga, poticati govorno i pisano stvaralatvo te izraavanje
vlastitih misli i osjeaja
o Psihomotoriki:
razvijanje interesa za itanje slikovnica, poticanje i razvijanje umijea
komunikacije, potaknuti razvoj pozitivnog odnosa uenika prema okolini,
ali i vlastitom domu, razvijati urednost i temeljitost u radu
Oblici rada
Frontalni; Individualni; Grupni
Nastavne metode
Rad na tekstu; metoda itanja; metoda pisanja; metoda sluanja;
Nastavna sredstva i
pomagala
Ploa,kreda, aplikacije (slagalice), plakat, zagonetke
62
Artikulacija nastavnog sata:

Doivljajnospoznajna
motivacija
Na poetku sata pozdravljamo uenike i predstavljamo se. Zatim

najavljujemo uenicima igru:
Sada emo slagati slagalice. Slagalice se nalaze na mom stolu, te e uenik
kojeg prozovem doi pred plou, posluati zagonetku ( Prilog 1), odgovoriti
na nju, a odgovori su vam ponueni na plakatu ( Prilog 2) na ploi, i nakon
to odgovori staviti puzzlu na odgovarajue mjesto na plakatu.
Nakon to nam se otkrila slika ume s njenim stanovnicima koji su ujedno i
likovi iz slikovnice, pitamo uenike znaju li moda kako se zove prikazana
uma, te ukoliko ne znaju pomaemo im pitanjima navodei ih na naslov
lektire koju su trebali proitati.
Najava i interpretativno
Najavljujemo uenicima slikovnicu Pismo iz Zelengrada i ukratko ih
itanje
podsjeamo na sadraj prepriavanjem.
Emotivnointelektualna
Uenicima dajemo koju sekundu da srede doivljaje.
stanka
Uiteljica postavlja slijedea pitanja:

Da li vam se svidjela ova slikovnica?
to vam se svidjelo?
Tko sve ivi u Zelengradu?
to je zapravo Zelengrad?
to ivotinje rade danju, a to nou?
Kako su ivotinje saznale da se potok razbolio?
to su napravile?
Interpretacija knjievno
Nakon pitanja uiteljica na plou postavlja slike i dijelove teksta koji se
umjetnikog teksta
nalaze u slikovnici. Od zadanog uenici slau mentalnu mapu na nain da

moraju posloiti slike i tekst pravilnim redoslijedom i sastaviti time
slikovnicu. Uiteljica proziva nekoliko uenika, te oni redom slau slike i
tekst. Posljednji dio slikovnice se nalazi kod uiteljice. Nakon to su sloili
sve slike i tekst,osim posljednjeg dijela, uiteljica pita uenike:
to smo mi sad sloili?
Od ega se sastoji slikovnica?
Gdje se odvija radnja ove slikovnice?
Moete li odrediti vrijeme radnje?
63
Tko su glavni likovi u slikovnici?

Uiteljica na plou zapisuje likove, mjesto i vrijeme radnje, a uenici
prepisuju u svoje biljenice.
Uopavanje i izvoenje
Kako bi dali zavretak naoj slikovnici pitamo uenike:
zakljuaka
to se dogodilo na kraju?
Zato su ivotinje istile potok?
to mislite, to bi se dogodilo da ga nisu oistile?
Tko je kriv za smee?
Koja bi nam bila pouka ove slikovnice?
Stvaralaki oblici
Nakon to smo odredili pouku - Priroda je na dom zato ju trebamo
izraavanja
uvati, uenicima otkrivamo posljednju sliku na kojoj se nalazi zagaeni

potok. Smee na slici je nalijepljeno patafixom, te je zadatak uenika da
oiste potok ba kao i ivotinje iz prie. Nakon to su oistili potok,
uiteljica dijeli uenike u grupe, te im objanjava da su oni sada ekolozi
koji se brinu o istoi ume, te je njihov zadatak da napiu poruku kao to
je to napravilo zelengradsko vijee. Poruke uenika zatim lijepimo na
posljednju sliku, te ju postavljamo na razredni pano.
Plan ploe:
Pismo iz Zelengrada
Nevenka Videk
Mjesto radnje:
Prvi
plakat
Vrijeme radnje:
Likovi:
Pouka:
64
Prilog 1: Zagonetke
1. Duge ui, kratke noge, one pamte staze mnoge: mene jure redom svi - sove, lije, lovci,
psi. I kad spavam, tj. leim, ja sve mislim kud da bjeim. Eci, peci, pec, ja sam mali...
(ZEC)
2. S grane na granuhopa, cupa, hop. ekinjast rep kormilo,tapa, tupa, top. Ljenjaci
poslastica,bapa, bupa, bop. (VJEVERICA)
3. Mrk sam, dlakav, debeoi snaan jako!Boji me se svatkoosim pela dakako.Ali da sam
njihov brat,oh, kako bih meda jeo tad!Pa to da radimjadan sad? (MEDVJED)
4. Prikrada se zimi selu,u krznenom svoj odijelu.Kokoinjac njena metatisuama ljeta.
(LISICA)
5. Zelen mu ogrta, koulja i hlae,poput buhe on visoko skae.Kua mu je bara,draga
iznad svega,u njoj ivi, rado pjeva,rega, rega, rega! (ABA)
6. Sreo sam putnika koji ima arenu torbu na leima.Za prenoite ga ne boli glava - on u
svojoj torbi spava. (PU)
Prilog 2: Plakat
LISICA
MEDVJED
VJEVERICA
PU
ABA
ZEC
65
11.4.3. Prilog 3: Priprema za obradu pjesnike zbirke Grga varak
Nastavno podruje
Knjievnost
Nastavna tema
Interpretacija lektirnoga djela
Nastavna jedinica
Grga varak, Ratko Zvrko;
Tip sata
Motivacijski sat
Kljuni pojmovi
Pjesma
Obrazovna postignua
Ishodi
Stvarati doivljaj pjesme stilski i sadrajno primjerene ueniku

o Kognitivni:
upoznati pjesmu Grga varak i razumjeti njezin sadraj; zamijetiti
znaajke pjesme, prepoznati kiticu i stih, znati da se pjesma sastoji
od kitica (strofa), da se kitica sastoji od stihova i da je stih jedan
redak u pjesmi
o Psihomotoriki:
sluanjem i itanjem pjesme razvijati i proirivati rjenik; upuivati
uenike na sluanje drugoga; poticati govorno i pisano stvaralatvo
te izraavanje vlastitih misli i osjeaja; poticati interpretativno
itanje uz uvaavanje vrjednota govorenoga jezika
o Afektivni:
poticati i razvijati umijee komunikacije; njegovati pozitivan odnos
premaknjievnome djelu; poticati i razvijati tonost u radu; poticati
uenike nasluanje, govorenje i itanje; izgraivati osjeaj
odgovornosti i kritinosti prema svome i tuem radu;
Oblici rada
Frontalni; Individualni
Nastavne metode
Razgovor; Rad na tekstu; Pisani rad; itanje; Sluanje
Nastavna sredstva i
pomagala
Ploa; Kreda; Biljenica; Aplikacija Grge varka; Nastavni listi
66

Doivljajnospoznajna
motivacija
Na poetku sata uiteljica na plou stavlja aplikaciju djeaka koji je

istovjetan djeaku s naslovnice knjige. Zatim od uenika trai da opiu
djeaka fiziki, te nakon toga da mu na temelju izgleda pokuaju
odrediti osobine koje uiteljica zapisuje uz aplikaciju. Osim fizikog
izgleda i opisa osobnosti, uiteljica od uenika trai da daju djeaku ime
koje ele, svatko za sebe i da ga zapamte.
Najava i interpretativno
Nakon razgovora o djeaku uiteljica najavljuje itanje pjesme, ali ne
itanje
otkriva njen naslov. Nakon to su se uenici udobno smjestili, uiteljica

zapoinje interpretativno itanje.
Emotivnointelektualna
Nakon to je proitala pjesmu, uenicima daje onoliko vremena koliko
stanka
smatra da im je potrebno za sreivanje doivljaja.
Nakon to su uenici sredili svoje doivljaje, uiteljica se vraa na

aplikaciju djeaka koja je postavljena na plou. Metodom razgovora
dolaze do zakljuka da je djeak na ploi zapravo djeak iz prie, te
zatim uiteljica otkriva da je njegovo ime Grga varak. Uenici zatim
zapisuju naslov u biljenice, a uiteljica ga pie na plou.
Interpretacija knjievno
U ovom dijelu sata uiteljica provodi interpretaciju pjesme. Uenici
umjetnikog teksta
trebaju prepoznati temu, mjesto i vrijeme radnje, razumjeti sadraj

pjesme i zamijetiti znaajke pjesme. Uenici takoer trebaju uoiti da se
pjesma sastoji od kitica, a kitica da se sastoji od stihova. Prije same
interpretacije, uenici itaju pjesmu u sebi, ili uiteljica moe prozvati
nekoliko uenika. Nakon itanja uiteljica takoer definira nepoznate
rijei, ukoliko ih ima. Mogue nepoznate rijei jesu: ugarak ostatak
djelomino izgorjela drveta; jarak prokop, otvoreni kanal za odvoenje
vode; aspirini vrsta lijeka; suvarak suho granje koje slui za potpalu
vatre. Uiteljica potie uenike na analizu pitanjima:
Kakav je djeak Grga varak?
U kojoj se kitici nalaze stihovi koji opisuju dobre osobine Grge
varaka? Proitaj ih.
U kojemu dijelu pjesme saznajemo da je Grga brian djeak? Pronai i
proitaj.
Zato je Grga plakao?
67
Koje nestane stvari radi Grga?

Koja Grgina ponaanja nisu bila dobra?
Poznaje li koga poput Grge?
Uopavanje i izvoenje
Uiteljica zatim postavlja uenicima pitanje:
zakljuaka
Po emu je Grga varak neobian?

Uiteljica se zatim vraa na aplikaciju djeaka i zajedno s uenicima
usporeuje osobine koje su mu uenici dali na poetku sata i osobine
koje djeak zapravo ima. Prije idueg pitanja, uenici pokuavaju izvui
pouku uz pomo uiteljice. Zatim uiteljica pita uenike:
Prepoznaje li koje svoje osobine u Grginima? Koje su to?
Stvaralaki oblici
Prijanjim pitanjem uiteljica je najavila idui zadatak. Uenicima dijeli
izraavanja
nastavni listi na kojem trebaju napisat pozitivne i negativne stvari o

Grgi vraku, te usporediti tog djeaka sa samim sobom. Za domau
zadau uenici trebaju nauiti izraajno itati pjesmu.
Plan ploe:
Grga varak
Ratko Zvrko
Tema:
Likovi:
Nestaan
Mjesto radnje:
Dobar
Zloest
68
11.4.4. Prilog 4: Priprema za obradu basne Zec i kornjaa
Nastavno podruje
Knjievnost
Nastavna tema
Interpretacija basne
Nastavna jedinica
Zec i kornjaa, Ezop
Tip sata
Motivacijski sat
Kljuni pojmovi
Basna, lik
Obrazovna postignua
Ishodi
Uoiti osnovne etike osobine likova

o Kognitivni:
upoznati sadraj teksta; imenovati likove; prepoznati osobine likova;
izdvojiti glavne dogaaje u prii; odrediti redoslijed dogaaja
o Psihomotoriki:
razvijati govorne i izraajne sposobnosti uenika; razvijati matu,
zapaanje i zakljuivanje
o Afektivni:
razvijati pozitivne etike osobine; poticati interes za itanje i
knjievnu rije; razvijati itateljske navike
Oblici rada
Frontalni; Individualni; U paru
Nastavne metode
Rad na tekstu; metoda itanja; metoda pisanja; metoda sluanja
Nastavna sredstva i
pomagala
Ploa,kreda, krialjka, ilustracije, udbenik
69

Stvaranje problemske
situacije
Na poetku sata pozdravljamo uenike i predstavljamo se. Zatim na

plou lijepimokrialjku u kojoj se trai 5 pojmova. Svi pojmovi su
nazivi Ezopovih basni. Pitanja su postavljena u obliku zagonetki ili su
opisna (Prilog 1).
Uenike prozivamo pred plou, te im postavljamo pitanja. Od ve
izrezanih slova u krialjku upisuju odgovor. Nakon to su uenici
odgovorili na sva pitanja, otkriva se konani pojam basna. Uenike
zatim pitamo: Znate li to je basna? (oekivani odgovor je da jer su se
prije upoznali s pojmom basne). Zatim zamolimo jednog uenika da
nam kae to je basna. Oekivani odgovor je da je basna kratka pria u
kojoj su glavni likovi veinom ivotinje s ljudskim osobinama i da svaka
basna nosi poruku. Ukoliko uenici ne znaju to je basna navodimo ih
pitanjima: Da li je basna duga ili kratka pria? Tko su glavni likovi? Da
li iz basne moemo izvui neku pouku?
Uenike ponovno upuujemo na krialjku, te zamolimo jednog uenika
da nam proita sve pojmove. Zatim ih pitamo to primjeuju u
rjeenjima krialjke? Oekivani odgovor je da su to nazivi pria/basni.
Ukoliko uenici ne znaju kaemo im da su svi pojmovi nazivi basni koje
je napisao Ezop, pa im pokaemo sliku Ezopa: Evo djeco, ovo je
gospodin koji je pisao basne, te da emo jednu od tih basni posluati.
Postavljanje problema i
Zatim uenicima najavljujemo basnu, aliim ne otkrivamo naslov basne
metode rada
(njega e pogoditi nakon to im proitamo). Prije itanja provjeravamo

jesu li uenici zatvorili sve pred sobom i upozoravamo ih da paljivo
sluaju. Nakon to smo proitali basnu, putamo uenike par sekundi da
razmisle o proitanome. Zatim pitamo uenike da li im se svia ova
basna, te koji od naslova u krialjki odgovara proitanoj basni.
Zatim prozivamo jednog ili dva uenika koji ponovno itaju basnu (ovisi
o njihovoj brzini itanja). Nakon to su uenici proitali basnu slijedi
interpretacija. Koji se likovi pojavljuju u basni? to je kornjaa
predloila zecu? Zato zec nije odmah krenuo? to je radio? to je za to
vrijeme radila kornjaa? Tko je stigao prvi?
Analiza i korekcija
Nakon razgovora na plou piemo naslov. Ispod naslova piemo ime

70
autora Ezop. Zatim odreujemo glavne likove kornjaa i zec (
rezultata
lijepim sliku kornjae i zeca). Zatim pitamo uenike koje su osobine

zeca, oekivan odgovor je brz. Na plou lijepimo opisne pridjeve
ispod zeca - brz, nepromiljen, te ispod kornjae - spora, uporna. Pod
pojmovima brz i spor objanjavamo uenicima da mislimo da njihove
prave karakteristike, ali da se u basni primijete i druge, te neoekivane
karakteristike kao to je nepromiljenost zeca i upornost kornjae, te da
te iste osobine moemo poistovjetiti s ljudima. Nakon to smo odredili
osobine likova, zamolimo jednog uenika da nam pomogne postaviti
redoslijed dogaaja pomou slika. Nakon to smo postavili slike jedan
ili dva uenika prepriavaju basnu uz pomo slika (bez gledanja u
udbenik) te odreujemo pouku basne.
U zavrnom dijelu sata uenicima dijelimo istu basnu napisanu u obliku

igrokaza (Prilog 2). Uenici itaju na svom mjestu, te zatim ispred
ostatka razreda dramatiziraju proitani tekst pomou lutki. Tekst
dramatiziraju iza klupe. Uenici u grupi po etvero uvjebavaju tekst
(zec, kornjaa, medvjed, lav). Za domau zadau uenici e rijeiti radnu
biljenicu.
Plan ploe:
Zec i kornjaa
Ezop
Redoslijed dogaaja:
Likovi:
i
Brz
Nepromiljen
Pouka:
KRIALJKA
Spora
Uporna
Upornost vodi prema cilju.
71
Prilog 1. Pitanja za krialjku

1.
a) Njega nazivaju kraljem ume, rikom vie, i grivu ima, na maku slii, al maka nije!
b) Kua mu je bara, draga iznad svega, u njoj ivi, rado pjeva, rega, rega, rega.
- Lav i aba 2.
a) Uredna sam, uvijek ista, gusta mi se dlaka blista i lije mi je brk. Na tvome se krilu mazim
ali kada mia spazim, trk!
b) ivotinja koja se make boji.
- Maak i mievi 3.
a) Prikrada se zimi selu, u krznenom svoj odijelu. Kokoinjac je njena meta tisuama ljeta.
b) U vrijeme makara sva djeca vole da je nose, s njom postajemo ono to elimo.
- Lisica i maska 4.
a) Pojam je ve otkriven u krialjicu (ena)
b) Stanuje u kokoinjcu i vie koko-da.
- ena i koko 5.
a) Nit je riba, nit je ptica. Mrkva mu je poslastica. Ima krzno meko, a zovu ga ....
b) Po vodi plovi, po suhom hodi, iz kue se ne izvlai.
- Zec i kornjaa -
72
Prilog 2. Igrokaz za dramatizaciju basne Zec i kornjaa

KORNJAA: Bok zeko, izazivam te na utrku danas u podne!
ZEKO: Oh, to zvui zabavno! Moe.
KORNJAA: Jesi li siguran da e me moi pobijediti? Jo stigne odustati.
ZEKO: Naravno da sam siguran. Zapravo sam toliko siguran da u ti dati prednost!
KORNJAA: U redu zeko, ako tako eli.
(Utrka je poela, a ostale ivotinje navijaju)
MEDVJED: Ajde kornjao, moe ti to!
LAV: Pokai ti njoj zeko!
(Zeko je sjeo u hlad pod drvo, a kornjaa nastavila sporim, ali sigurnim hodom prema cilju)
KORNJAA: Uh, evo ga cilj! Jo samo malo!
(Zeko se trgnuo i poeo trati)
ZEKO: Stii u te ja kornjao, ha-ha-ha!
(Kornjaa prolazi kroz cilj)
MEDVJED: Bravo kornjao, pobijedila si zeca!
LAV: Ah, zeko, kako si spor!
(svi naputaju cilj, samo zeko ostaje u udu)
73
11.4.5. Prilog 5: Priprema za obradu prie udnovate zgode egrta Hlapia
Nastavno podruje
Knjievnost
Nastavna tema
Interpretacija prie
Nastavna jedinica
udnovate zgode egrta Hlapia, Ivana Brli Maurani
Tip sata
Obrada (dvosat)
Kljuni pojmovi
Tema, mjesto radnje, vrijeme radnje, glavni likovi, sporedni likovi
Obrazovna postignua
razlikovati glavne i sporedne likove; zamijetiti vane pojedinosti o

likovima i osnovne etike osobine
Ishodi
o Kognitivni:
upoznati priu i razumjeti sadraj prie; razlikovati glavne i
sporedne likove; imenovati likove i njihove osobine; zamijetiti
vane poje-dinosti o likovima
o Psihomotoriki:
sluanjem i itanjem prie razvijati i proirivati rjenik; upuivati
uenike na sluanje drugoga; poticati govoreno i pisano stvaralatvo
te izraavanje vlastitih misli i osjeaja; poticati itateljsku znatielju
o Afektivni:
poticati i razvijati komunikaciju; razvijati interes za itanje; poticati
matovitost i kreativnost u usmenome i pismenome izriaju
Oblici rada
Frontalni, individualni, grupni
Nastavne metode
Metoda demonstracije, metoda razgovora, metoda pisanja, metoda

itanja
Nastavna sredstva i
pomagala
Kviz
74

Doivljajnospoznajna
motivacija
Uiteljica je uenicima unaprijed najavila posjet lokalnog postolara, a

uenici su trebali razmisliti o pitanjima koja mu ele postaviti. Postolar
uenicima objanjava vanost svog posla, nain rada koji e
demonstrirati, te takoer usporeuje sadanjost i prolost svog
zanimanja. Nakon kratkog prezentiranja svog zanimanja uenici
postavljaju pitanja.
Najava problema (teksta) i
Nakon odlaska gosta, uiteljica govori uenicima: Evo, sada ste uli sve
njegova lokalizacija
o zanimanju postolara, mislite li da je to teak posao?Oekivani

odgovor:Da. Zatim uiteljica nastavlja: Mislite li da ovaj posao mogu
raditi djeca? Oekivani odgovor:Ne. Uiteljica zatim govori: Za
lektiru ste trebali proitati udnovate zgode egrta Hlapia, koja
govori o djeaku koji je radio za postolara. Moete li sada zakljuiti tko
je egrt, koja je njegova uloga u poslu postolara? Oekivani odgovor:
Postolarov pomonik. Uiteljica objanjava uenicima: Kada su prije
postolari uili svoj zanat, odlazili su kod majstora i radili za njega,
odnosno uili sve o postolarstvu. Njih su zvali egrtima. Nakon to su
odsluili egrtski sta, majstori su davali papir egrtu na kojemu je
pisalo vrijeme koje su oni proveli pomaui i uei i njihovo vladanje.
To je slino kao kola. Provodite u koli vrijeme od devetog do estog
mjeseca i na kraju dobivate svjedodbe u kojima se nalaze vae ocijene i
u kojima je opisano vae vladanje. Sada emo se prisjetiti prie o egrtu
Hlapiu i njegovim zgodama. Vi ete mi prepriati priu. Svi paljivo
sluajte jer ete nastavljati jedan za drugim. Tko bi elio zapoeti?
Uiteljica proziva nekoliko uenika koji prepriavaju sadraj, a ona im

pomae po potrebi. Uenicima je dozvoljeno koristit knjigu kako bi se
prisjetili sadraja.
Emocionalno
Nakon to su saeto prepriali priu, uiteljica daje uenicima nekoliko
intelektualna stanka
sekundi da razmisle o svemu to su uli.
Objavljivanje doivljaja i
Nakon to su uenici razmislili uiteljica zapoinje s pitanjima: Je li
njihova korekcija
vam se svidjela pria?Primjeujete li ikakve slinosti s priom naeg

gosta? Koje su to slinosti?
Nakon kratkog razgovora uiteljica nastavlja: Tko su nam glavni

75
likovi?Koje bi bilo vrijeme i mjesto radnje?Koja bi bila tema ove prie?

Zapiimo to sada. Nakon to su uenici zapisali sve, slijedi
karakterizacija glavnih likova: Kakav je Hlapi? Kakva je Gita? Kakav
je majstor Mrkonja?Zapiimo to u biljenice.
Sinteza
Nakon interpretacije uiteljica najavljuje kviz: Sada emo imati kviz,

odgovara onaj uenik kojeg prozovem, dobro razmislite prije nego
odgovorite.
Nakon kviza uiteljica najavljuje intervju,te govori: Ponovimo, koji su

nam glavni likovi? Nakon to su ponovili glavne likove uiteljica
odreuje uenike koji e predstavljati glavne likove, a ostali uenici su
novinari koji moraju postaviti pitanja kao na primjer: Je li te bilo strah
kada je poeo poar?.
Plan ploe:
udnovate zgode egrta Hlapia
Ivana Brli Maurani
Tema:
Glavni likovi:
Sporedni likovi:
Mjesto radnje:
Vrijeme radnje:
76
11.4.6. Prilog 6: Priprema za obradu Grimmovih bajki
Nastavno podruje
Knjievnost
Nastavna tema
Interpretacija bajke
Nastavna jedinica
Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke
Tip sata
Obrada
Kljuni pojmovi
Bajka, lik
Obrazovna postignua
ostvariti vezu (komunikaciju) s kratkim proznim djelima potaknutu

pitanjima zatvorenog i otvorenog tipa; spoznati, doivjeti i iskazati
doivljaj kratke prie stilski i sadrajno primjerene ueniku; zamijetiti i
meusobno razlikovati likove u prii; zapaziti osnovne etike osobine:
dobar lo
Ishodi
o Kognitivni:
dovesti uenike do prihvaanja i razumijevanja pozitivnih odrednica
knjievno-umjetnikog djela; razvijati estetske dimenzije uenikove
linosti, osobnog odnosa prema prii i osobnom stvaralakom
izraavanju; razvijanje samostalnosti i radnih navika; razvijanje
ljubavi i interesa prema knjievno-umjetnikom tekstu
o Psihomotoriki:
upoznati i razumjeti sadraj prie (bajke); izraziti doivljaj teksta u
cjelini; razlikovati dogaaje i njihov slijed; imenovati likove i
odrediti osnovne osobine (dobar lo); u razgovoru iskazati poruku
umjetnikog teksta; obogaivati ueniki rjenik knjievnim
leksikom
o Afektivni:
razvijati sposobnost imaginacijskog i racionalnog doivljaja
umjetnikog teksta interpretativnim itanjem; razvijati sposobnosti
stvaralakog miljenja, logikog povezivanja i zakljuivanja;
razvijati sposobnosti govornog i pismenog izraavanja i stvaranja;
Oblici rada
Frontalni; Individualni
Nastavne metode
Rad na tekstu; metoda itanja; metoda pisanja; metoda sluanja; metoda

asocijacija; metoda crtanja
Nastavna sredstva i
pomagala
Ploa,kreda, asocijacije, aplikacije s nazivima dijela, prezentacija
77

Priprema za itanje teksta
Kako bi uiteljica podsjetila uenike na sve proitane bajke na poetku

sata koristi asocijacije na naslove. Uiteljica na sat donosi vreicu u
kojoj se nalaze predmeti koji bi trebali asocirati uenika na neku od
proitanih bajki. Ti predmeti su crvena kapa i slika vuka za bajku
Crvenkapica, vjetija maska i kamenii za bajku Ivica i Marica,
vilin tapi i cvijet rue za bajku Trnoruica, broj sedam i figura vuka
za bajku Vuk i sedam kozlia. Otkrivanjem svakog naslova uiteljica
na plou lijepi aplikaciju s nazivom bajke.
Budui da su uenici ve upoznati s navedenim bajkama, uiteljica ih
bajke
samo podsjea na dogaaje putem prezentacije. Prezentacija moe biti

organizirana kao slikovnica, na temelju koje e uiteljica saeto
prepriati bajke jednu po jednu. Tijekom prepriavanja svake bajke
uiteljica koristi predmete s poetka sata, pa tako dok prepriava
Crvenkapicu nosi crvenu kapu, dok prepriava Trnoruicu, stavlja
ruu u kosu, dok prepriava bajku Ivica i Marica i Vuk i sedam
kozia prilagoava glas liku.
Provjeravanje doivljaja
U ovom dijelu sata uiteljica usmeno provjerava nakon svake proitane

bajke
uenikova
zapaanja,
miljenja
znanje
proitanom
postavljanjem pitanja.
Koja vam se bajka najvie svidjela? Zato?
Prepriavanje teksta
Ukoliko uiteljica procijeni da ima dovoljno vremena i da su uenici

sposobni sami prepriati priu proziva etiri uenika za sve etiri bajke,
te oni ukratko prepriavaju.
Analiza teksta ili
U ovom dijelu sata uiteljica postavlja pitanja. Pitanjima se vri analiza
interpretacija
teksta, te uiteljica odgovore uenika pie ispod naziva bajki stvarajui

pritom plan ploe. Kako bi atmosfera bila ugodnija i nesvakidanja
uenici sjede u polukrugu ispred ploe. Pitanja su:
Crvenkapica:
Zato su djevojicu zvali Crvenkapica? Tko joj je poklonio crvenu
kapicu? Gdje je ivjela njezina baka? Koga je Crvenkapica susrela u
umi? Zato je Crvenkapica skrenula s puta? Koga je vuk najprije
pojeo? to je tad uinio? Koja je pitanja Crvenkapica postavljala baki?
78
to je lovac uo iz bakine kue? to je Crvenkapica na kraju zakljuila?

Trnoruica:
Koliko je vila ivjelo u kraljevstvu? Zato kralj nije pozvao sve vile?
Kako je glasila kletva trinaeste nepozvane vile? Gdje se nalazilo
vreteno? Gdje se kraljevna ubola? to se tada dogodilo? to je izraslo
oko dvorca? Kako je kraljevi probudio Trnoruicu?
Ivica i Marica:
Kako su se zvali bratac i sestrica? to je Ivica bacao po putu kad su prvi
put krenuli u umu? to je Ivica bacao drugi put? Zato se djeca nisu
mogla vratiti? Tko je bila starica? Kako je Ivica varao vjeticu? to su
djeca pronala u vjetijoj kui? Tko im se obradovao?
Vuk i sedam kozlia:
Koliko je koza imala kozlia? to je vuka odalo prvi put? Kako je vuk
sredio svoj glas? to je vuka odalo drugi put? Kod koga je uspio
pobijeliti apu? Gdje se sakrio najmlai kozli? Kako se majka koza
osjeala? Kako je vuk stradao?
Uopavanje
Nakon analize uiteljica uenicima dijeli nastavni listi koji e uenici

zalijepiti u svoje biljenice nakon rjeavanja. (Prilog 1)
Zadatke s
nastavnog listia ita uiteljica, a zatim svi zajedno odgovaraju.

Pripremanje uenika za
Nakon rjeavanja nastavnog listia uiteljica uenicima zadaje zadatak
stvaralatvo
da odaberu najdrai lik i ilustriraju ga u svojim biljenicama.
Zadavanje zadatka za
Zadatak za domau zadau je napraviti lutku svog najdraeg lika,
samostalan rad kod kue:
odnosno lika kojeg su nacrtali u biljenici. Lutku kasnije mogu

iskoristiti za obradu igrokaza ili napraviti predstavu za kraj kolske
godine.
Plan ploe:
Bajke
Jacob i Wilhelm Grimm
CRVENKAPICA
TRNORUICA
VUK I SEDAM KOZLIA
IVICA I MARICA
79
11.4.7. Prilog 7: Priprema za obradu romana Druba Pere Kvrice
Nastavno podruje
Knjievnost
Nastavna tema
Interpretacija romana
Nastavna jedinica
Druba Pere Kvrice, Mato lovrak
Tip sata
Obrada
Kljuni pojmovi
Likovi, tema, pouka, redoslijed dogaaja
Obrazovna postignua
Ishodi
imenovati i razlikovati osnovna obiljeja djejeg romana

o Kognitivni:
razumjeti sadraj prie, prepoznati djeji roman i uoiti osnovne
karakteristike
o Psihomotoriki:
uoiti tematiku i glavne likove, mjesto i vrijeme radnje; ostvariti
komunikaciju s kratkim proznim djelom potaknutu pitanjima
razliitog tipa; sluanjem i itanjem prie te razgovorom vezanim za
temu prie razvijati i proirivati rjenik
o Afektivni:
poticati i razvijati umijee komunikacije; razvijati kreativnost, matu
i pustolovni duh; isticati pozitivne karakterne osobine; razvijati elju
za stvaralakim izraavanjem; poticati i njegovati radne navike,
urednost i upornost u radu; njegovati suradnike odnose
Oblici rada
Nastavne metode
Metoda razgovora, metoda itanja, metoda crtanja, metoda pisanja
Nastavna sredstva i
pomagala
Plakat ( lov na blago)
80

Stvaranje problemske
situacije
Uiteljica sat zapoinje itanjem ulomka iz djela Druba Pere Kvrice

( Prilog 1). Nakon to je proitala ulomak pita uenike znaju li moda
naslov djela. Nakon postavljenog pitanja na plou lijepi plakat (Prilog 2)
na kojemu se nalazi igra Lov na blago. Ukoliko uenici ne znaju
odgovor, uiteljica proziva jednog uenika koji iz prve krinje vadi papir
s odgovorom i ita ga pred razredom. Ukoliko znaju odgovor, postupak
je isti, kako bi se uvjerili da je to zaista toan odgovor.
Postavljanje problema i
Otvaranjem prve krinje uiteljica je najavila temu dananjeg sata. Zatim
metode rada
govori uenicima: Danas emo se malo igrati. Kao to se ve primijetili

na ploi se nalazi karta sa krinjama u kojima se neto skriva (Prilog 2).
Sve ono to pronaemo u krinjama ete zapisati u svoje biljenice. Sada
smo otkrili naslov, pa ga zapiimo. Uiteljica zatim dijeli razred u dvije
grupe, uti i crveni tim, nasuminim dijeljenjem papiria u bojama
timova. Na plakatu su krinje u bojama timova, crvene krinje za crveni
tim, a ute krinje za uti tim.
Nakon to smo objasnili pravila igra zapoinje. Prvi je na redu uti tim,
te odgovara na pitanje: Tko je autor romana Druba Pere
Kvrice?Odgovor je:Mato Lovrak. Zatim je na redu crveni tim i
odgovara na pitanje: Navedi jo jedno djelo istog autora!. Odgovor je:
Vlak u snijegu. Zatim je zadatak utog tima da nabroji likove, a crveni
tim mora poruiti cijelom razredu da pogledaju ispod klupe i pronau
svog lika. Nakon to su svi uenici pronali svog lika, uti tim otkriva
slijedei zadatak: estitam, upravo ste postali dio romana. Vi postajete
lik kojeg ste pronali. Napiite karakteristike svoga lika i priekajte da
crveni tim otkrije idui zadatak. Pourite, imate samo tri minute. Zatim
crveni tim otkriva idui zadatak: Nadam se da ste svi zavrili. Sada je
vrijeme da se predstavite. Izaite pred plou i opiite se svojim
prijateljima. Ne zaboravite,vi ste sada lik iz romana. Crveni tim odabire
uenike koji e se predstaviti ostatku razreda. Zatim uti tim otvara
krinju u kojoj se nalazi slika trenje, a na poleini pie: Pokuaj se
sjetiti, u kojem dijelu knjige se ja pojavljujem?Odgovor je na poetku
knjige, kada su djeaci brali trenje sa susjedovog stabla, zbog ega su
81
zakasnili u kolu. Nakon to je uti tim odgovorio, slijedi crveni tim koji
otvara slijedee pitanje u kojemu se nalazi slika vidre, a na poleini pie:
Mirno sam plivala u jezeru, kada me je netko uhvatio, to sam ja i tko
me je uhvatio?Zatim slijedi uti tim i otvara iduu krinju u kojoj se
nalazi slika mlina i zadatak: Sada emo malo crtati. Kako su Marija i
Danica ukrasile mlin?Prikai to na crteu starog mlina. Ali prije nego
ponete, eka vas jo jedno iznenaenje. Otvorite svoje udbenike na
treoj stranici i ponite crtati.U udbeniku svakog uenika se nalazi
slika starog mlina. Posljednju krinju otvara crveni tim, te ita zadatak:
Na vaem kolskom panou, skrila sam jednu reenicu. Ta reenica je
pouka ovog romana. Moete li ju pronai?. Na panou se nalazi
nekoliko razliitih pouka, a uenici moraju odabrati onu koja je
ispravna.
Analiza i korekcija
Nakon to su uenici zavrili igru, uiteljica proziva jednog uenika da
rezultata
proita ono to su zapisali, a ostali prate i nadopunjuju ono to nisu

uspjeli zapisati u svoje biljenice.
Pred kraj sata uiteljica otkriva jo jednu skrivenu krinju u kojoj se

nalazi slijedei zadatak: estitam, doli ste do samog kraja. A
sada,osmisli naziv svoje drube, i navedite to bi vi voljeli promijeniti u
svojoj okolini. Uenici zadatak rade do kraja sata u istim grupama, te
ukoliko ostane vremena itaju svoje projekte, ili ih predaju uiteljici.
Plan ploe:
Druba Pere Kvrice
Mato Lovrak
PLAKAT
82
Prilog 1. Ulomak iz djela Druba Pere Kvrice

Pero se razljutio i zaklopio asopis. Gledao je uiteljicu. Ona je itala novine. itala ih je
napeto. Mislio je Pero: Eh, novine! Njih bih i ja itao! U njima pie o dvjema malim
pastiricama kako su ubile vuka. U novinama su samo novosti! Ima u njima i to kako je bomba
digla u zrak brzi vlak. Vlak je imao vagone, u kojima ljudi spavaju. Novine piu da je bio
potres u Americi. Novine javljaju kako su radnici kopali vrt i nali jamu sa zmijama. Ubili su
dvjesta sedam komada. Imade u novinama novost da je jedan apotekar naao stari rimski grad
na Frukoj gori. A kakvih li samo zanimljivih slika ima u novinama. Tamo vidi naslikane
elave dravnike. Oni putuju po Evropi. S njima idu njihove gospoe u svilenim haljinama i
sa cvijeem u ruci usred zime. Naslikani su najbolji rvai i trkai. Osim svega toga ima i slika
najljepe ene na svijetu i pape kako sjedi na velikom stolcu. Naslikani su novi aeroplani i
azijske princeze. eznuo je Pero za novinama. Ovako mu je dosadno. ekao je, ekao je, jo
neko vrijeme, a onda naglo ustade i poe uiteljici. Molim vas lijepo, pustite me u kotarsko
mjesto. Morao bih za svoje ondje neto obaviti... Za svoje, veli? pita ga uiteljica.
Da. Za svoje. Osim toga mogao bih i vama togod odanle donijeti, ako treba. Uiteljica ga
pusti. On je zamolio dopust i za ila da mu bude ljepe na putu. Uiteljica na to ne pristade.
Pero poe sam. Dok je uhvatio za kvaku, sjeti se uiteljica i ree: Dat u ti osam dinara, pa
mi donesi krupice iz mlina! Pero jo jednom pokua: ilo, molim! to zaudi se
uiteljica kakvo ilo trai od mene? Mi tako zovemo Ivana odgovori Pero. I
uiteljica pusti da i ilo ide.
83
Prilog 2. Plakat Lov na blago
84
Prilog 3. Pitanja iz krinja

1. CRVENI TIM: Druba Pere Kvrice
2. UTI TIM: Tko je autor romana Druba Pere Kvrice?
3. CRVENI TIM: Navedi jo jedno djelo istog autora!
4. UTI TIM: Nabroji likove romana Druba Pere Kvrice!
5. CRVENI TIM: Pogledaj ispod klupe i pronai svog lika!
6. UTI TIM:estitam, upravo ste postali dio romana. Vi postajete lik kojeg ste
pronali. Napiite karakteristike svoga lika i priekajte da crveni tim otkrije idui
zadatak. Pourite, imate samo tri minute!
7. CRVENI TIM: Nadam se da ste svi zavrili. Sada je vrijeme da se predstavite. Izaite
pred plou i opiite se svojim prijateljima. Ne zaboravite,vi ste sada lik iz romana!
8. UTI TIM:Pokuaj se sjetiti, u kojem dijelu knjige se ja pojavljujem?
9. CRVENI TIM: Mirno sam plivala u jezeru, kada me je netko uhvatio, to sam ja i tko
me je uhvatio?
10. UTI TIM: Sada emo malo crtati. Kako su Marija i Danica ukrasile mlin?Prikai to
na crteu starog mlina. Ali prije nego ponete, eka vas jo jedno iznenaenje.
Otvorite svoje udbenike na treoj stranici i ponite crtati.
11. CRVENI TIM: Na vaem kolskom panou, skrila sam jednu reenicu. Ta reenica je
pouka ovog romana. Moete li ju pronai?
12. ZADNJA KRINJA: estitam, doli ste do samog kraja. A sada,osmisli naziv svoje
drube, i navedite to bi vi voljeli promijeniti u svojoj okolini.
85
11.4.8. Prilog 8: Priprema za obradu igrokaza Reumatini kiobran
Nastavno podruje
Knjievnost
Nastavna tema
Interpretacija lektirnoga djela
Nastavna jedinica
eljka Horvat Vukelja, Reumatini kiobran
Tip sata
Motivacijski sat
Kljuni pojmovi
Igrokaz
Obrazovna postignua
izraajno glasno itati dramski tekst (igrokaz) potujui vrjednote

govorenog jezika; sudjelovati u dramskim improvizacijama
Ishodi
o Kognitivni:
upoznati igrokaz; potaknuti uenike na iskazivanje osobnog
doivljaja o sadraju igrokaza, glumcima i potaknuti njihovom
interpretacijom uloga po sjeanju na tekst stvarati dramske
improvizacije; uoiti poruku koje djelo alje itatelju
o Psihomotoriki:
izraajno i teno ostvarivati komunikacijske uloge u svakodnevnom
ivotu; razvijanje sposobnosti suradnje s drugima; sudjelovati u
izradi kostima za igrokaz uz postizanje zajednikoga dogovora;
poticati i razvijati umijee komunikacije; poticati, razvijati i
njegovati urednost i temeljitost u radu
o Afektivni:
poticati i razvijati umijee komunikacije; njegovati pozitivan odnos
prema
knjievnome djelu; poticati i razvijati tonost u radu; poticati
uenike na
sluanje, govorenje i itanje;
Oblici rada
Nastavne metode
Razgovor; Rad na tekstu; itanje; Sluanje
Nastavna sredstva i
pomagala
Video (https://www.youtube.com/watch?v=kxrPuqUWOK4) , lutke
86

Pripremna faza
Na poetku sata uiteljica uenicima najavljuje snimku predstave koju je

izvelo kazalite ar ptica. Prije nego pusti snimku, uiteljica govori:
Zamislite da ste sada u kazalitu. Pogledati ete jednu predstavu pod
nazivom Reumatini kiobran. Udobno se smjestite obratite pozornost
na ponaanje glumaca.
Analitika faza
Nakon to su uenici pogledali predstavu uiteljica nastavlja: Je li vam

se svidjela predstava? Oekivani odgovor: Da. Zatim uiteljica
najavljuje igrokaz: Sada u vam proitati isti igrokaz koji ste upravo
pogledali, a koji je napisala eljka Horvat Vukelja.Paljivo sluajte i
pokuajte uoiti razlike. Uiteljica zatim ita igrokaz. Nakon itanja
slijedi analiza proitanog: Razlikuje li se tekst koji sam vam proitala
od snimka koji ste vidjeli? Koliko ima likova i koji su? Koja bi bila tema
ovog igrokaza? Zapiimo to sada.
Dok uenici prepisuju s ploe, uiteljica postavlja pozornicu za

dramatizaciju. Nakon to su uenici sve prepisali uiteljica nastavlja:
Ovo nam je pozornica. U grupama po est odaberite uloge i proitajte
svoj tekst. Nakon to proitate odglumiti ete uz pomo ovih lutki (
uiteljica pokazuje lutke) svoju ulogu. Uenici zatim itaju svoje
tekstove, te nakon toga glume pred ostatkom razreda.
Upute za samostalno
Nakon to su svi uenici odglumili zadani igrokaz uiteljica govori:
itanje novih dramskih
eljka Horvat Vukelja je napisala zbirku igrokaza. Va zadatak je
djela ili gledanje
proitati igrokaze i odabrati tri koja su vam se svidjela. Nakon to
interpretiranog djela u
odaberete tri provesti emo glasanje i odluiti koji igrokaz emo
kazalitu
odglumiti za Dan kole.
Plan ploe:
Reumatini kiobran
eljka Horvat Vukelja
Tema:
Likovi:
87
12.
SAETAK
Tema ovoga diplomskoga rada jest obrada lektire na satima Hrvatskoga jezika od prvog do
etvrtog razreda osnovne kole. Lektira je obavezni dio nastave knjievnosti te se
unutarpredmetnom korelacijom jako dobro povezuje i sa satima jezika te jezinoga
izraavanja i medijske kulture. Osim unutarpredmetne, lektira se itekako dobro moe povezati
i meupredmetnom korelacijom s nastavom Prirode i drutva, Glazbene kulture, Likovne
kulture te Tjelesne i zdravstvene kulture. U ovome radu prikazani su metodiki sustavi i
naela te metodiki pristupi nastavi lektire u mlaim razredima osnovne kole s njihovim
karakteristikama. Takoer su pojanjeni naini na koje se uitelji pripremaju za sate lektire te
naini motivacije za sat lektire. Osim motivacije i naina pripremanja uitelja, pojanjeni su i
naini praenja lektire, osobito dnevnik itanja kao nain praenja te naini vrednovanja i
ocjenjivanja. Osobita je pozornost posveena metodikim pristupima pojedinim knjievnim
vrstama na satima lektire te je tako dan teorijski uvod, popis pojedinih knjievnih vrsta u
popisima lektire prema razredu te primjer obrade po jedne knjievne vrste na satima lektire:
lirske pjesme, bajke, prie, romana, slikovnice, basne te igrokaza. Za svako je knjievno djelo
dan cjelovit prikaz strukture nastavnoga sata s idejama za strukturu pojedinih dijelova. Nakon
prikaza strukture, pojanjeno je kojim e se metodikim postupcima i pristupima uitelj sluiti
u interpretaciji pojedine knjievne vrste. Na kraju rada, osim zakljuka, prikazan je popis
lektira za svaki razred zasebno.
88
12.1. Summary
The thesis of this paper is doing reading materials in Croatian language lessons in lower
classes of primary school. The reading material is an obligatory part of literature lessons and
as such can be incorporated into grammar lessons, lexical expression and lessons including
media. Besides being incorporated into Croatian language, it can also correlate with Science,
Music, Art and Phsical Education. This paper shows methodical sstems and principles and
methodical approaches to reading lessons in lower classes of primar school with all their
characteristics. Besides motivation and was of preparing teachers for their evaluation part,
the paper also explains the was of following the stor which is being read, especiall the
reading diary as a way of following the story and evaluation and grading methods. Special
attention is dedicated to methodical approaches to certain literature genres in reading lessons
so the paper gives theoretical introduction, the list of certain literature genres in class reading
lists and an example of a lesson for each literature genre in reading lessons: a lyrical poem, a
fairy tale, a story, a novel, a picture book, a fable and a play. A complete layout of the lesson
structure containing the ideas for an individual structure part is given for each literary work.
After the structure layout it is explained which methodical procedures and approaches the
teacher uses while interpreting a certain literature genre. The list of books given for reading is
given at the end of the paper, besides the conclusion.
89

Čitanje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Čitanje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za odgoj i obrazovanje uitelja i odgajatelja

METODIKI PRISTUPI LEKTIRI U RAZREDNOJ

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

METODIKI PRISTUPI LEKTIRI U RAZREDNOJ

JMBAG: 26152, redoviti student

Predmet: Metodika hrvatskog jezika II

Pula, srpanj 2015.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ESTITOSTI

9.6.1. Prikaz metodikog pristupa Grimmovim bajkama ................................................. 45

3. KRIZA ITANJA KOD DJECE

Poticanje djece na itanje

Poetak kolovanja obiljeen je uenjem najvanijeg procesa u ovjekovu ivotu, a to je

Oblikovanje naslovnice je jedan od naina poticanja koji ulazi u korelaciju s likovnom

4. TIPOVI SATA LEKTIRE

Ibid; str. 13-14

Temeljni tipovi sata

1.Sat uzimanja novog gradiva

1.Obvezni glavni sat

Tablica 1: Tipovi sata lektire31

Ibid; str. 113-114

5. PRIPREMA UITELJA I UENIKA ZA SAT LEKTIRE

Zasebna biljenica za lektiru

Prepisati dva reda(stiha) koji se najlake

Zasebna biljenica za lektiru

Izdvojiti kiticu i opisati zamiljenu sliku

Imenovanje glavnih i sporednih likova

Prepisati lijepe, smijene rijei iz pjesme

Prepisati osobine glavnih likova

Prepisati rijei u kojima se slau posljednji

Izdvojiti barem dva dogaaja i dati im naslov

Naslikati naslov pjesme ili odabranu kiticu

Izdvojiti glavni lik i ilustrirati ga prema

Zasebna biljenica za lektiru

Naslov knjige ili zbirke

Biljeke tijekom itanja

Biljeke nakon itanja

Prepisati rijei rime

Odrediti o komu ili o emu je pjesma

Osobine i postupke potkrijepiti rijeima iz Odrediti kakva je pjesma

Jezino oblikovati poruku pjesme

Odrediti vrstu proitanog teksta

Zadaci za stvaralako izraavanje

Tablica 4: Prijedlog sadraja za dnevnik itanja za trei razred37

Zasebna biljenica za lektiru

Pie se slino kao i u treem razredu, ali se

sadraj biljeaka mijenja s obzirom na

sposobnosti uenika i broju uenika koji radi

na zbirci. Uitelj sadraj biljeaka moe

Kraa biljeka o piscu

proirivati ili skraivati.

Biljeke tijekom itanja

Praenje i ocjenjivanje lektire

Praenje i ocjenjivanje lektire sloena je zadaa jer se ne moe promatrati izolirano od

Redovitost, koja nam osigurava povratne informacije o uspjenosti obavljene zadae,

Objektivnost podrazumijeva realnost uitelja o stupnju steenih spoznaja, umijea,

mogunostima i sposobnostima uenika, ali i trudom koji je uloen u osobni rad.

Uspjenost uenika se odnosi na isticanje uspjenosti u nekom odreenom podruju,

U kolama se za ocjenjivanje uspjeha primjenjuje ljestvica s pet ocjena, ali ocjenjivanje

Vrlo si uspjeno odredio osobine glavnog lika, ali bilo bi jo uspjenije da si ih

Vrlo si uspjeno ostvario sve to je vezano za ovaj lektirni naslov.

Nakon poticajnih komentara upisujemo brojanu ocjenu koju temeljimo na uenikovim

Naini pregledavanja, ispravljanja i ocjenjivanja lektire