Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

hrvatski jezik u
poslovnoj komunikaciji
Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska nastao je
u okviru projekta Kultura poslovne komunikacije u
razdoblju od listopada 2008. do rujna 2011. godine.
Prvotno je bio zamiljen kao praktian prirunik
namijenjen uporabi unutar tvrtke i podizanju razine
poslovne komunikacije zaposlenika s kupcima i
potroaima.
Kako je tijekom svojega trogodinjeg nastanka
obuhvatio vie od dvije tisue rijei i naziva koji su
ovjereni na visokoj znanstvenoj razini, tvrtka ga je
odluila pokloniti Hrvatskomu poslovnom savjetu za
odrivi razvoj i tako ga uiniti dostupnim javnosti.
Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska primjer je
drutveno odgovornoga ponaanja tvrtke te iskaz
njezina potovanja prema hrvatskim potroaima i
kupcima te hrvatskome drutvu u cijelosti.
Svoje prijedloge, komentare i upite moete poslati
na e-adrese drustvena.odgovornost@cchellenic.com i
ured@hrpsor.hr.
Odjel za komunikacije i odnose s javnou
Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.
Dragi zaposlenici,
pred vama je prirunik ija
je namjena olakavanje
vae svakodnevne poslovne
komunikacije i podizanje razine
jezine kulture u njoj.
Nadamo se da ete
primjenjujui savjete iz
ovoga prirunika, nastaloga u
okviru drutveno odgovornih
aktivnosti Coca-Cole HBC
Hrvatska, svojim suradnicima
i poslovnim partnerima dati
dobar primjer primjerene
i jezino pravilne poslovne
komunikacije.
Coca-Cole HBC Hrvatska
Temeljni je cilj ovoga prirunika dvojak.
Ui je cilj, onaj koji je u prvome trenutku potaknuo nastajanje ovoga pri-
runika, podizanje razine jezine kulture u komunikaciji u tvrtki Coca-Cola
HBC Hrvatska i izvan nje, tj. u meusobnoj poslovnoj komunikaciji njezinih
zaposlenika te komunikaciji zaposlenika tvrtke sa svim njezinim dionicima,
kupcima i potroaima. Drugi, jo vaniji cilj, u koji je ukljuen i prvi, podi-
zanje je razine jezine kulture u poslovnoj komunikaciji uope.
Ona je veoma esto ugroena predrasudama da se neto ne moe izrei na
hrvatskome jeziku, da se pojmovi engleskim ili kojim drugim stranim jezi-
kom opisuju bolje i preciznije te da je komunikacija koja se temelji na stra-
nim nazivima ili na djelomino ili posve prilagoenim stranim rijeima (u
praksi veoma esto do neprepoznatljivosti iskrivljenim engleskim nazivima)
upravo ona koja omoguuje sporazumijevanje na meunarodnoj razini.
Nema meutim niega to se moe izrei na engleskome ili kojemu dru-
gom jeziku, a to se ne bi moglo izrei na hrvatskome, a komunikaciju na
meunarodnoj razini moe unaprijediti samo temeljito poznavanje drugih
jezika, u prvome redu engleskoga, a nipoto neprimjereno unoenje stranih
elemenata u hrvatski jezik. U jezinoj bi se uporabi u svakome trenutku
trebalo zrcaliti potovanje prema jezinoj i drutvenoj zajednici kojoj se pri-
pada. esto se zaboravlja da je i u Ustavu Republike Hrvatske, u njegovu 12.
lanku, izrijekom navedeno: U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi
hrvatski jezik i latinino pismo.
Prirunik je nastao u okviru stalna nastojanja tvrtke da posluje u skladu
s naelima drutvene odgovornosti, a to je svakako i odgovornost prema
vlastitu jeziku, osobito u dananje vrijeme u kojem se odreuje budui status
hrvatskoga jezika u Europskoj uniji.
Prirunik nije pravopis, nije gramatika, nije rjenik. On je praktino poma-
galo, vrsta praktinoga i namjenskoga jezinoga savjetnika, nastalo na teme-
lju zbirke tekstova lektoriranih tijekom dviju godina, a u kojoj su tekstovi
namijenjeni unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji koja se u tome razdoblju
odvijala u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska.
Zbirku tekstova ine poslovni dopisi svih vrsta, promidbeni i marketinki
materijali, plakati, leci, organizacijske obavijesti, objave za medije, lanci
za tvrtkin asopis Ljudi itd. Tijekom tih dviju godina rjeavane su gotovo
Predgovor
svakodnevno razliite jezine dvojbe i svi jezini problemi na koje se nailo
uvrteni su u ovaj prirunik.
U pravopisnim rjeenjima ovaj prirunik slijedi Babi-Finka-Moguev pra-
vopis iz 1996. godine koji je prije njegova nastanka prihvaen kao pravopisni
standard Coca-Cole HBC Hrvatska i koji je do danas jedini pravopis to ga je
Ministarstvo obrazovanja, znanosti i porta odobrilo za slubenu uporabu u
kolama u Republici Hrvatskoj.
Prirunik je nastao na temelju stvarnoga i konkretnoga materijala te stoga
njegova korisnika, osobito korisnika rjenikoga dijela, moe zauditi zato
se u njemu neke rijei nalaze, a druge ne nalaze. Odgovor je na to da je on
voen stvarnim korpusom tekstova i njime odreen. To je i objanjenje zato
su u rjenikome dijelu odgovori na neke pravopisne dvojbe, a na druge
nisu, zato u njemu ima pojedinih marketinkih, informatikih, nancijskih i
ostalih naziva, a drugih nema.
Prirunik se sastoji od triju osnovnih dijelova: teorijskoga, u kojemu se po
jezinim razinama nastoje obuhvatiti svi openitiji jezini problemi uoe-
ni u korpusu tekstova na temelju kojega je nastao, rjenikoga, u kojemu
se abecednim redom navode rijei i izrazi, i to tako da se s lijeve strane u
pravilu donosi rije s kojom je povezan kakav uporabni problem, a s desne
strane prijedlog rjeenja tog problema, a u treemu su dijelu dodaci koji
daju smjernice za rjeavanje svakodnevnih problema pisane komunikacije
te organiziran popis ustrojbenih jedinica Coca-Cole HBC Hrvatska koji je
posljedica uspjela nastojanja da se u ustrojbeni unese i jezini red.
U rjenikome dijelu donose se, meu ostalim, brojni nazivi iz razliitih ve
spomenutih struka koji su dio svakodnevna poslovanja tvrtke. Neki su od
njih ve u rjenicima struka, neki su normirani na hrvatskome jeziku, ali
velik dio naziva koji se spominju u rjeniku strani su nazivi ili djelomino
prilagoeni strani nazivi za koje se u njemu daje prijedlog rjeenja. Svako
jezino normiranje naziva zapoinje upravo poticajem, prijedlogom koji do-
lazi ili iz struke ili od jezikoslovaca, pa jednim od najveih doprinosa ovoga
prirunika smatramo poticanje dijaloga izmeu strunjaka razliitih struka i
jezikoslovaca koji bi trebao pridonijeti konanu prihvaanju hrvatskih naziva
u mnogim strukama iji su nazivi sastavnim dijelom svakodnevne poslovne
komunikacije, osobito velikih tvrtka.
1. Administrativni funkcionalni stil
1.1. Funkcionalni stilovi standardnoga jezika
1.2. Poeljne znaajke administrativnoga stila
1.3. Uprosjeenost jezika poslovne komunikacije
1.4. Jezine nepravilnosti u administrativnome stilu
1.5. Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu
1.5.1. Pleonazmi
1.5.2. Ustrojstva nepunoznani glagol + imenica
1.5.3. Vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad itd.
1.6. itanje elektronikih adresa
1.7. Ana Horvat, voditelj slube za nabavu /Ana Horvat, voditeljica
slube za nabavu
1.8. Reklame i jezina pravilnost
2. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski
2.1. Veliko i malo slovo
2.2. Pisanje rednoga broja
2.3. Decimalna toka ili zarez
2.4. Spojnica i crtica
2.5. Pisanje razmaka
2.6. Pisanje egzotizama
2.7. Preuzimanje engleskih kratica i pokrata
2.8. Ustrojstva poput Avonova krema, Panasonicov televizor
2.9. Glagolske dopune
2.10. Pasiv
2.11. Ostala esta ustrojstva preuzeta iz engleskoga
2.12. Lani prijatelji
2.13. Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domae rijei
2.14. Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju
3. Ostala esta odstupanja od jezinih pravila
3.1. Pravopis
3.1.1. , , d,
3.1.2. Ije/je
10
10
11
11
12
13
16
18
18
19
22
25
27
32
34
35
35
36
38
38
42
46
46
48
49
52
55
58
58
58
59
Sadraj
59
59
61
61
65
69
72
72
74
74
76
76
81
85
86
86
87
89
89
90
90
90
90
91
94
95
95
96
97
97
98
3.1.3. Biljeenje/nebiljeenje glasovnih promjena
3.1.4. Zarez
3.1.5. Tri toke
3.1.6. Crtica i spojnica
3.1.7. Navodnici
3.1.8. Uporaba kurziva
3.1.9. Pisanje brojeva
3.1.10. Okomito nabrajanje
3.1.11. Navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa)
3.1.12. Navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog)
3.2. Izvoenje oblika rijei
3.2.1. Sklanjanje kratica i pokrata
3.2.2. Sklanjanje imena
3.2.3. Sklanjanje brojeva
3.2.4. Sklanjanje brojevne imenice dvije
3.2.5. Sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski)
3.2.6. Sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in)
3.2.7. Sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov, njezin, njihov)
3.2.8. Glagol biti u kondicionalu
3.2.9. Innitiv u futuru I.
3.2.10. Glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti, dati, dovesti,
iznijeti itd.
3.3. Tvorba rijei
3.3.1. Imenice na -ista/-ist, -ta/-t
3.3.2. Imenice na -telj/-lac/-oc
3.3.3. Imenice na -arna/arnica i -ara
3.3.4. Imenice na -ona/-onica
3.3.5. Tvorenice s preksoidom (auto-, bio-, eko- itd.)
3.3.6. Polusloenice
3.3.7. Pridjevne polusloenice (turistiko-rekreacijski)
i sloenice (javnozdravstveni)
3.3.8. Brojevne izvedenice
3.3.9. Komparativ i superlativ pridjeva optimalan,
minimalan, maksimalan
3.3.10. Glagoli na -iti/-jeti
3.3.11. Glagoli na -ivati/-avati, -iti -ati, -ii/-ai
3.3.12. Tvorenice s put
3.3.13. Tvorenice s god
3.4. Povezivanje rijei u skupine i reenice
3.4.1. Povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se
3.4.2. Vi ste dola > Vi ste doli
3.4.3. Staut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli
3.4.4. Da li > je li
3.4.5. S nikim > ni s kim
3.4.6. Enklitika
3.4.7. Genitiv > posvojni pridjev
3.4.8. Pripadanje subjektu (zamjenica svoj)
3.4.9. Vie prijedloga koji uvode razliite padee
3.4.10. Prijedlozi
3.4.11. Veznici
3.5. Rijei
3.5.1. Internacionalizmi
Rjenik
Dodaci
1. dodatak: ivotopis i poslovno pismo
2. dodatak: Tablica imena robnih marka
3. dodatak: Tablica pridjeva izvedenih od imena robnih marka
4. dodatak: etverorazinski ustroj Coca-Cole HBC Hrvatska
98
99
100
101
101
101
101
104
104
104
105
105
110
111
111
123
128
128
132
254
256
263
264
269
10
1.1.
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika
Budui da hrvatski jezik koji je u javnoj uporabi (hrvatski standardni jezik)
mora podmiriti mnotvo razliitih komunikacijskih zahtjeva, on se raslojava
na stilove. Hrvatski je standardni jezik (jezik koji je obvezatan u javnoj upora-
bi i koji se ui u kolama) i jezik knjievnosti i jezik razgovora i jezik novina i
jezik ureda i jezik znanosti te se u skladu s tim osnovnim funkcijama dijeli na
pet osnovnih stilova: knjievnoumjetniki, razgovorni, publicistiki, admini-
strativni i znanstveni. Ti se stilovi meusobno proimaju i isprepliu.
U ovome priruniku, u kojemu je rije u prvome redu o hrvatskome jeziku u
poslovnoj komunikaciji, pozornost emo posvetiti administrativnomu funkcio-
nalnom stilu.
Administrativnim se funkcionalnim stilom piu dopisi, poslovna pisma,
zapisnici, izvjea, molbe, albe, okrunice, obavijesti, statuti, zakoni, propisi
itd. To je stil na kojemu se (meu ostalim) odvija (tj. trebala bi se odvijati)
1.
administrativni
funkcionalni
stil
11
Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji
1.2.
Poeljne znaajke administrativnoga stila
Poeljne su znaajke administrativnoga funkcionalnog stila hrvatskoga stan-
dardnog jezika: ustaljena struktura (drukija naravno za svaku vrstu teksta
koji je spomenut u prethodnome odjeljku), injeninost, objektivnost, jedno-
stavnost, loginost, saetost i preglednost te potpuna usklaenost s normama
hrvatskoga standardnog jezika (koje su zabiljeene u pravopisu, gramatici i
rjeniku te u jezinim savjetnicima).
Budui da administrativni funkcionalni stil ima strog odnos prema normi,
tekstovi pisani tim stilom trebaju u cijelosti potovati normu hrvatskoga
standardnog jezika. To znai da se beziznimno valja pridravati pravopisnih
pravila o pisanju velikih i malih poetnih slova, glasova i glasovnih skupina,
jednaenju glasova, pravila o pisanju rijei iz tuih jezika, sastavljenome i
rastavljenome pisanju rijei, interpunkcijskih i pravopisnih znakova te kratica.
Valja se pridravati i gramatikih pravila te svih ostalih norma standardnoga
jezika. Meutim, primjeri iz prakse nerijetko pokazuju da se kre neki od
navedenih zahtjeva, najee zahtjev za saetim, jasnim i jednostavnim izraa-
vanjem te da se u poslovnoj komunikaciji esto ne potuju norme standard-
noga jezika.
1.3.
Uprosjeenost jezika poslovne komunikacije
Jezik poslovne komunikacije na svim razinama tei uprosjeenosti. U njemu
u pravilu nema stilskih gura niti su one u njemu poeljne. Kad jezini
prirunici doputaju dvostrukosti, izmeu rijei i pravopisnih rjeenja
koja se osjeaju kao obinija i ea i onih koja se doivljavaju kao rjea
ili stilski obojena, u jeziku poslovne komunikacije u pravilu prevladavaju
prva. U njemu npr. nema rjeih glagolskih vremena (aorista, imperfekta
ili pluskvamperfekta perfekt je jedini nain izricanja prologa vremena
koji administrativni stil i poslovna komunikacija trebaju) ni naina (npr.
komunikacija unutar tvrtke te komunikacija tvrtke s njezinim dionicima,
dakle ukupna poslovna komunikacija tvrtke.
12
Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska
kondicionala II. ili optativa). U izboru izmeu pravopisnih dvostrukosti u
administrativnome e se stilu u pravilu ee nalaziti uobiajenija rjeenja,
i pravopisna (pogreka, a ne pogrjeka, neu, a ne ne u) i gramatika (npr.
prezent glagola uzimati uzimam, a ne uzimljem, prezent glagola dati dam, a ne
dadem ili dadnem) i leksika (pa e se obino davati prednost rijei veza pred
rijeju sveza, rijei sport pred rijeju port, rijei obrada pred rijeju obradba,
glagolu upotrebljavati pred glagolima rabiti i uporabljivati itd.). To naravno ne
znai da sve spomenute dvostrukosti ne pripadaju standardnomu jeziku.
O uprosjeenosti jezinih sredstava na svim razinama govori i injenica
da se u administrativnim i poslovnim tekstovima pridjevi i zamjenice u
naelu ne navezuju u onim sluajevima kad je navezivanje neobvezatno
(v. toku 3.1.12.).
1.4.
Jezine nepravilnosti u administrativnome stilu
Jezine nepravilnosti koje se nerijetko pojavljuju u administrativnome stilu
katkad su posljedica nedovoljne pismenosti, esto i nedovoljnoga poznavanja
administrativnoga stila i pismenosti u tom stilu (i tada ih je i lake ukloniti
jer e odgovor na dvojbu dati jezini prirunici ili lektori), a esto su sloe-
nije naravi. Rije je o problemima koji nastaju u prvome redu zbog velikoga
utjecaja engleskog jezika na hrvatski jezik openito, a pogotovo na jezike
pojedinih struka kao to su informatika, ekonomija (osobito menadment i
marketing), kemija, ouvanje okolia, komunikologija itd. S obzirom na to da
suvremena poslovna komunikacija obvezatno ukljuuje i nazive tih struka,
jedan je od najeih problema pri poslovnoj komunikaciji kako postupati s
engleskim nazivima za koje ne znamo domai naziv.
U nazivlje spomenutih struka esto se preuzima engleska rije ili naziv bez
ikakve prilagodbe hrvatskomu jeziku ili se provodi samo djelomina pravo-
pisna prilagodba koja je najee vie motivirana nedovoljnim poznavanjem
engleskoga pravopisa nego eljom za prilagodbom hrvatskomu sustavu.
Meutim, valja imati na umu da je jedno od osnovnih naela koje treba
primjenjivati da svaki strani naziv, kad god je to mogue, treba zamijeniti
hrvatskim. U tome mogu pomoi rjenici te, kad je rije o strunim nazivima,
strunjaci odreenih struka u suradnji s jezikoslovcima. U daljnjemu se
tekstu u ovoj toki objanjavaju najee stilske nepravilnosti tipine za
administrativni stil i stil poslovne komunikacije, u 2. toki donosi se pregled
sluajeva u kojima se najee grijei u tim stilovima pod utjecajem
13
izvriti dostavu >
dostaviti
na neuinkovit nain >
neuinkovito
na razini Hrvatske >
u Hrvatskoj
od iznimne je vanosti >
iznimno je vano
od velike je vanosti >
veoma je vano
engleskoga jezika, a u 3. toki daje se pregled najeih jezinih (pravopisnih
i gramatikih) nepravilnosti u tim stilovima.
1.5.
Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu
Neka ustrojstva koja se esto pojavljuju u administrativnim tekstovima ne
treba upotrebljavati. To su npr.:
14
izvriti uplatu > uplatiti
na dobrovoljnoj bazi > dobrovoljno
na lo nain > loe
na tjednoj bazi > tjedno
od kljune je vanosti > kljuno je
od meunarodne je vanosti > vano je u meunarodnim okvirima
od presudne je vanosti > presudno je.
Takoer treba izbjegavati nezgrapne formulacije este u administrativnim
tekstovima i poslovnoj komunikaciji poput:
biti ukljuen u vjebu > sudjelovati u vjebi
cijenu smo spustili jo nie > cijenu smo (jo) spustili
drati prvo mjesto na tritu > biti na prvome mjestu na tritu
drati svoju poziciju na tritu > biti stabilan na tritu
Hvala za poziv. > Hvala na pozivu.
ostaje aktivan promo rabat > i dalje vrijedi promocijski rabat
poduzeti daljnje mjere > uvesti nove mjere
postoji vjerojatnost bolje prodaje > mogua je bolja prodaja
prvo mjesto po volumenu na tritu > prvo mjesto na tritu
u roku pet dana > u roku od pet dana
uloiti daljnje napore > potruditi se
velika koliina posla > mnogo posla.
esta je u poslovnoj komunikaciji i u administrativnim tekstovima uporaba
rijei isti ili skupine kao takav koje ne treba upotrebljavati, npr.:
Svaku fakturu treba odobriti. Voditelj koji odobrava istu ... >
Svaku fakturu treba odobriti. Voditelj koji je odobrava ; Voditelj koji
odobrava tu fakturu...
Treba osvijestiti vanost davanja povratnih informacija i usvajanja vjetine
davanja istih prema najee primjenjivanim modelima. > Treba osvijestiti
vanost davanja povratnih informacija i usvajanja vjetine njihova davanja
prema najee primjenjivanim modelima.
neiskustvo u primanju povratne informacije, odnosno nepoznavanje
reagiranja na istu > neiskustvo u primanju povratne informacije, odnosno
nepoznavanje reagiranja na nju
Posao kao takav nije teak. > Posao nije teak.; Taj posao nije teak.
Radionica je zanimljiva kao takva. > Radionica je zanimljiva.;
Ta je radionica zanimljiva.
15
Brojni su primjeri, i u administrativnome i u publicistikome stilu, udvajanja
istoga znaenja. Gomilanje rijei ne pridonosi jednostavnosti, razumljivosti i
tonosti u obavjeivanju i izvjeivanju kojima se tei u tim stilovima:
U ovom sluaju radi se o neovlatenu kopiranju podataka s kreditnih kartica.
> Rije je o neovlatenu kopiranju podataka s kreditnih kartica.
Bit emo u mogunosti odgovoriti na va upit do kraja tjedna. > Na va emo
upit odgovoriti do kraja tjedna.
Rauna se da e kriza stati te da e veina raspolagati veim budetom za
putovanja nego je bio sluaj ove godine. > Predvia se da e kriza proi te da
e veina imati vie novca za putovanja nego ove godine.
Kao jedan od veih problema izdvojena je slaba vertikalna komunikacija. >
Istaknuto je da je slaba vertikalna komunikacija jedan od veih problema.
Glavni je direktor istaknuo kako su plae usklaene s istim rangom plaa u
slinim tvrtkama. > Glavni je direktor istaknuo kako su plae usklaene s
onima u slinim tvrtkama.
to se tie eventualnog poveanja plae, do toga e doi im to nancijska
situacija bude dozvoljavala. > Plae e se povisiti im to nancijske
prilike omogue.
Provedbu izobrazbe ine tri faze. > Izobrazba se provodi u trima fazama.
usmjeriti se na razvitak kategorije proizvoda > razvijati kategoriju proizvoda
Premda je posljednjih godina hrvatski jezik pod velikim utjecajem engle-
skoga, zadrala su se i pojedina sintaktika ustrojstva iz francuskoga jezika
(galicizmi):
Ono to elimo istaknuti to je da svi trebamo uloiti daljnje napore za
prevladavanje sadanjih negativnih kretanja na tritu. > Istiemo kako se
svi trebamo potruditi da bismo prebrodili negativne trine pokazatelje.
Ono to ja mislim rei to je da e se kriza na tritu osjeati i cijelo
idue tromjeseje. > Smatram da e se kriza na tritu osjeati i cijelo
idue tromjeseje.
Nisu samo menaderi ti koji bi trebali biti odgovorni za loe poslovne
rezultate. > Za loe poslovne rezultate nisu odgovorni samo menaderi.
U onoj mjeri u kojoj se budete trudili, u toj e mjeri biti i vai rezultati. >
Koliko se potrudite, takvi e vam biti i rezultati.
16
U administrativnome stilu i stilu poslovne komunikacije esto se pojavljuju
parazitne rijei, administrativizmi bez pravoga znaenja, poput rijei pitanje,
plan, razina, sfera, npr.:
cijene u sferi poluproizvoda > cijene poluproizvoda
na razini tvrtke > u tvrtki.
U administrativnome stilu nepoeljna je uporaba poredaba, metafora, per-
sonikacije itd.:
zakon podrazumijeva > prema zakonu.
1.5.1. pleonazmi
U administrativnome su stilu esti i pleonazmi, tj. izrazi kojima se nepotreb-
no udvaja isto znaenje. Oni takoer nisu poeljna znaajka toga stila. esti
su pleonazmi u tom stilu:
ak tovie > ak ili tovie (istoznane rijei)
esto puta > esto
daljni rast > rast
daljnje irenje > irenje
loa mana > mana (mana je uvijek loa)
meusobna suradnja > suradnja
otprilike oko > otprilike ili oko (otprilike i oko istoznane su rijei)
ponavljanje iz poetka > ponavljanje
ponovni povrat > povrat (ta rije podrazumijeva da je to ve bilo)
porazgovarati zajedno > porazgovarati (porazgovarati s kim moe se
samo uz sudjelovanje obiju strana)
trei po redu > trei (ako je tko trei po redu, on je jednostavno trei)
veliko mnotvo > mnotvo (mnotvo je nuno veliko)
u razdoblju od sijenja do lipnja > od sijenja do lipnja
uteda u visini od oko > uteda od oko
veliki proizvodni div > proizvodni div
vremensko razdoblje > razdoblje (jer razdoblje je uvijek i nuno vremensko)
zajedno s > s (ako smo s kim, onda smo zajedno; postoje meutim
konteksti u kojima je nuno ostaviti zajedno s: npr. u reenici: Hrvatski
odbojkai igrat e u treoj skupini zajedno s Maarskom, Finskom i Grkom,
zajedno s je potrebno jer to znai da e Maarska, Finska, Grka i
Hrvatska igrati u istoj skupini, a reenica Hrvatski odbojkai igrat e u
treoj skupini s Maarskom, Finskom i Grkom znaila bi da e hrvatski
rukometai igrati utakmice protiv rukometaa tih triju zemalja).
17
Pleonazmi su esti i u reklamama, npr.:
0.5L gratis
na dar!
0,5 L
besplatno!

0,5 L
na dar!
18
Poslovna komunikacija njima obiluje, npr.:
Njegove e dunosti obuhvaati i odabir strategija i taktika za prodajni
lanac za ugostiteljstvo. > Njegove e dunosti obuhvaati i odabir poslovnih
taktika za prodajni lanac za ugostiteljstvo.
Katkad se pleonazmi upotrebljavaju u nazivima stranoga podrijetla stoga
to onomu tko ih upotrebljava nije jasno znaenje rijei koje upotreblja-
va. Tako se npr. pojavljuje naziv dispenser-automat. Ako znamo da rije
dispenser u engleskome jeziku oznauje automat koji toi pie u odreenim
koliinama (u hrvatskome: toioni automat), jasno je da rije automat ini tu
polusloenicu pleonastinom.
esto se na oglasima koji obavjeuju o snienju mogu vidjeti natpisi poput:
snieno do -30 %. U tom sluaju ne moemo ak kazati da je rije o pleona-
zmu jer je rije o besmislici. Neto moe biti snieno 30 %, ali ne moe biti
snieno -30 %.
1.5.2. ustrojstva nepunoznani glagol + imenica
U administrativnome stilu osobito su esta ustrojstva nepunoznani glagol +
imenica. Umjesto toga ustrojstva treba, kad god je to mogue, upotrebljavati
glagol koji ima istu osnovu kao imenica, npr.:
dati prijedlog / davati prijedloge > predloiti/predlagati
dati izjavu / davati izjave > izjaviti/izjavljivati
donijeti odluku / donositi odluke > odluiti/odluivati
imati znanje stranog jezika > znati strani jezik
izvriti korekciju / vriti korekciju > ispraviti/ispravljati.
1.5.3. vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad itd.
U administrativnome stilu esto se upotrebljavaju vezna sredstva s namjerom
da, u sluaju ako, u sluaju kad, u vrijeme kad, na mjestu gdje, to je rezultat/poslje-
dica toga to. Umjesto njih bolje je upotrebljavati jednostavnije veznike ili ve-
zna sredstva bez punoznanih rijei (namjera, posljedica, mjesto, vrijeme), npr.:
Nai rezultati nisu slabiji od prologodinjih, to je rezultat injenice da
smo nastavili ulagati u nove proizvode. > Nai rezultati nisu slabiji od
prologodinjih jer (zato to) smo nastavili ulagati u nove proizvode.
Uinili smo to s namjerom da poboljamo rad odjela. > Uinili smo to da
poboljamo rad odjela.; Uinili smo to kako bismo poboljali rad odjela.
19
1.6.
itanje elektronikih adresa
U poslovnoj komunikaciji nerijetko treba usmeno dati kakvu elektroniku
adresu (e-adresu) ili adresu mrene stranice. Pritom nerijetko dolazi do
nedoumica kako se ta adresa ita.
Znak @ u hrvatskome se esto ita kao majmun ili monkey, rjee at [et], a jo
rjee kod ili pri. U engleskome se monkey u tome znaenju ne upotrebljava,
nego se taj znak ita at. Stoga je preporuljivo itati ga kao pri, a ako tko eli
upotrijebiti engleski naziv, on je at [et].
adresa e-pote
e-adresa
e-mail
e-pota, e-adresa, e-poruka
Uveo sam
e-mail.
Uveo sam
e-potu.
Daj mi svoj
e-mail.
Daj mi svoju
e-adresu.
Dobio sam
e-mail.
Dobio sam
e-poruku.
cijena
moe biti
sniena
30 %
cijena ne
moe biti
sniena
-
30 %
22
1.7.
Ana Horvat, voditelj Slube za nabavu / Ana Horvat, voditeljica
Slube za nabavu
U administrativnome se stilu, npr. u poslovnim dopisima i na posjetnicama,
esto pojavljuje nedoumica treba li pisati npr. Ana Horvat, voditeljica Slube
za nabavu ili Ana Horvat, voditelj Slube za nabavu. Kad je rije o konkretnoj
osobi, upotrebljava se odgovarajui mocijski parnjak, tj. Ana Horvat, voditelji-
ca Slube za nabavu.
Meutim, u popisu funkcija u nekoj tvrtki ne treba pisati npr. voditelj/vodite-
ljica Slube za nabavu. Naime funkcija je voditelj Slube za nabavu, ravnatelj,
direktor, upravitelj itd. Ne treba se bojati da se time zadire u naelo ravnoprav-
nosti spolova. Muki rod u tome sluaju funkcionira kao spolno neutralan
te injenicu da se u kakvu popisu radnih mjesta ili oglasu spominje voditelj,
ravnatelj itd. (a ne spominje voditeljica, ravnateljica itd.) ne treba tumaiti kao
da podrazumijeva samo osobe mukog spola.
Dakle,
Ana Horvat voditeljica je Slube za nabavu, a funkcija na kojoj se nalazi je
funkcija voditelja Slube za nabavu.
Osobito je neekonomino i posve nepotrebno u tekstu uvijek navoditi i
enski mocijski parnjak. Takav je tekst itatelju neproziran, a onoga tko ga
pie esto dovodi u razliite nedoumice te se u provoenju tog naela esto
grijei, npr.:
Objasniti zaposleniku to je uinio/la dobro i ohrabriti ga da u tome nastavi.
U engleskome se znak - ita dash, to znai crtica. Taj se znak u hrvat-
skome ita na tri razliita naina: crtica, minus i povlaka. Rije povlaka ne
pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Prednost je naziva minus to je
posve jednoznaan te ne moe doi do nesporazuma i zamjene sa znakom
_ koji se takoer esto nalazi u adresama. Znak _ koji se katkada pojavlju-
je u e-adresi najee se ita kao donja crtica (crta).
www najee se ita ve ve ve. Meutim, ispravan je nain itanja dvostru-
ko ve, dvostruko ve, dvostruko ve jer ve ve ve oznauje vvv. Na engleskome se
takva adresa ita double u, double u, double u. (Vie o tome u knjizi Milice
Mihaljevi Kako se na hrvatskome kae www).
23
Dosljedno pridravanje naela koje se pokuava i ne uspijeva provesti u toj
reenici dovelo bi do reenice:
Objasniti zaposleniku/zaposlenici to je uinio/
uinila dobro i ohrabriti ga/ju da u tome nastavi.
Takvo pisanje oteava itanje i razumijevanje teksta, pa je to razlogom to se
ne provodi dosljedno. Reenica:
Objasniti zaposleniku to je uinio dobro i
ohrabriti ga da u tome nastavi,
ne dovodi u pitanje ravnospravnost spolova, kao to je ne dovode u pitanje
ni uobiajene zakonske formulacije: pravo je zaposlenika, dunost je
rukovoditelja itd.
Tvrdnju o iremu opsegu mukoga roda, tj. o njegovoj potencijalnoj spolnoj
neutralnosti, moemo pokazati i injenicom da bismo u situaciji kakve neiz-
vjesnosti (npr. kad ne znamo pitamo li za mukarca ili enu), pitali:
Tko je voditelj ureda?
Tko je ravnatelj instituta?
Tko je direktor Odjela za marketing u vaoj tvrtki?,
a odgovor na to pitanje moe biti i Ana Petrovi i Ivan Petrovi. Ne bismo
nikad, bez obzira na to to se odgovor moe odnositi i na muku i na ensku
osobu, pitali:
Tko je voditelj ili voditeljica ureda?
Tko je ravnatelj ili ravnateljica instituta?
Tko je voditelj ili voditeljica Odjela za marketing u vaoj tvrtki?
Funkcije treba razumijevati onako kako se npr. razumijevaju inovi i titule:
porunica je enska osoba koja ima in porunika (in je dakle samo po-
runik). Isto tako, doktorica znanosti ena je koja ima titulu doktora znanosti
(titula je samo doktor znanosti). Vriteljica dunosti ravnatelja ena je koja
obnaa funkciju vritelja dunosti ravnatelja (funkcija je samo
vritelj dunosti).
Analogno tomu, mogli bismo (dapae, morali) bez imalo bojazni od ugro-
avanja ravnopravnosti spolova u strukturi tvrtke uspostaviti funkcije u
mukome rodu. Uostalom, i u Ustavu Republike Hrvatske nalaze se odredbe
poput: Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika U sluaju
krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili ko ritenja godinjeg odmora,
24
U obraanju enskoj osobi nije dobro upotrebljavati ustrojstva poput:
gospoo gradonaelnik, gospoo doktor itd.
Umjesto toga treba govoriti i pisati:
gospoo gradonaelnice, gospoo doktorice ili gradonaelnice, doktorice.
S druge strane, kad je rije o konkretnoj osobi, svakako treba
upotrebljavati odgovarajui mocijski parnjak. Pitanje koje se
esto postavlja jest je li dobro kazati da je tko javna biljenica.
To se pitanje postavlja stoga to rije biljenica u hrvatskome
jeziku ima i drugo znaenje (teka). To meutim nije razlog da i
konkretnu osobu koja se bavi javnobiljenikim poslom ne zovemo
javnom biljenicom.
U oglasima za radna mjesta treba istaknuti funkciju (koja je
nuno u mukome rodu), a u zagradama se (kako bi se izbjeglo
svako pogreno tumaenje) moe dati napomena (m/) koja
oznauje da se za to radno mjesto mogu natjecati osobe obaju
spolova, npr.:
Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga za-
mjenjuje. Formulacije u kojima se spominju nazivi zastupnik, Predsjednik Re-
publike, predsjednik Hrvatskog sabora ukljuuju naravno osobe obaju spolova.
Trai se osoba za radno mjesto
voditelja prodaje (m/)
25
1.8.
Reklame i jezina pravilnost
O reklamama moemo takoer razmiljati kao o sredstvu poslovne komuni-
kacije. Reklame do neke mjere izmiu standardnojezinoj normi jer obiluju
metaforama, igrama rijeima, jezinim dosjetkama itd. koje su u njima i
doputene i poeljne. Ipak, valjalo bi se jasno pridravati naela da se u
njima norme standardnoga jezika mogu kriti samo ako za to postoje jasni
i opravdani razlozi. Jedan je od takvih razloga uvanje oznake robne marke
u njezinu izvornu obliku pa se zbog toga razloga imena robnih marka u re-
klamama najee ne sklanjaju, od njih se ne izvode tvorenice itd. Meutim,
standardnojezina se pravila esto u reklamama kre i tamo gdje za nji-
hovo krenje ne postoje dobri (u pravilu marketinki) razlozi. Tako esto u
reklamama reenice koje zavravaju tokom, upitnikom ili usklinikom ne
zapoinju velikim slovom, to je svakako nepravilno. Nepravilna je i upora-
ba decimalne toke umjesto decimalnoga zareza, npr. 2.5 L (v. toku 2.3.), a
pogotovo je neprihvatljivo da se npr. u istoj reklami jednom pie decimalna
toka, a drugi put decimalni zarez.
Nije npr. prihvatljiv tekst u reklami:
Kroz mjesec Rujan na 1L Brick pakiranjima imamo cjenovnu
promociju 20 % sniena cijena na sljedeim okusima: ...
jer se njime kri nekoliko standardnojezinih pravila, a nijedno krenje nije
namjerno, tj. napravljeno kako bi se dobila igra rijei ili na koji drugi nain
postigao marketinki cilj. Taj bi tekst trebao glasiti:
Tijekom mjeseca rujna 20 % je sniena cijena kartonskim pakiranjima
od 1 L, i to sljedeim okusima: ...
U reklamama su esti i pleonastini izrazi, npr. duopack pakiranje u kojemu
se nepotrebno upotrebljava strana rije (duopack) te udvaja obavijest
pack pakiranje umjesto da pie dvostruko pakiranje (v. toku 1.5.1.).
Pleonastian je i reklamni oglas:
Za vie od potroenih 250 kn poklanjamo vam dar.
Dar se uvijek poklanja, daruje. Sve to se daruje je dar. Bolje bi bilo:
Za vie od potroenih 250 kn dobivate dar.
26
U reklami Jogurti vona srca pridjev voni sklanja se kao nepostojei pridjev
voan. Trebalo bi biti vonog jer se odnosni pridjevi (a pridjev voni odnosni
je pridjev) tako sklanjaju (v. toku 3.2.5.).
U reklami Brini za sebe upotrijebljen je neprijelazni glagol umjesto
povratnoga. Ta bi reklama trebala glasiti:
Brini se za sebe (v. toku 3.4.1.).
Reklama Uinite najbolji izbor za svoje dijete trebala bi glasiti
Izaberite najbolje za svoje dijete (v. toku 1.5.2.).
Napomenimo da ono to je nepravilno u opemu tekstu i u dopisivanju nije
nuno nepravilno u reklami.
Tako reklamni natpis: U Coca-Coli Zero je 0 eera moe biti marketinki
dobar zbog svoje efektnosti i brojkom zapisane nule, ali u kontekstu
opejezine komunikacije ne treba preuzimati model koji je u reklami zbog
izvanjezinih razloga dobar. U takvoj neutralnoj komunikaciji svakako bi
bolje bilo: U Coca-Coli Zero nema eera.
U reklamama treba dobro razlikovati jezinu kreativnost koja je u njima
svakako pozitivna (uzmimo kao primjer igre rijeima: najvija, najmjetaj) od
nenamjernoga krenja jezinih norma, tj. od odstupanja od jezinih pravila
uinjenih zbog neznanja.
27
Temeljni je problem ovoga trenutka u hrvatskome jeziku utjecaj engle-
skoga jezika, osobito na nazive pojedinih struka koji se onda prenose i u
administrativni i u znanstveni funkcionalni stil. ak i itajui dnevni tisak
moe nam se katkad uiniti da je engleski jezik podskup hrvatskoga. Unato
brojnim izraajnim mogunostima hrvatski se jezik osiromauje nekritikim
preuzimanjem rijei iz stranih jezika.
Engleski top upotrebljava se ak i uz hrvatski superlativ:
Top 3 najitanijih > Tri najitanija.
Da bi se izrazilo kako je neto vrhunsko, najbolje, u hrvatskome postoje
brojne mogunosti. Ne iskoritavaju se, a razlozi nisu jezini.
Slino je i sa super. Sve je postalo super: i lijepo i najprivlanije i
najpoeljnije i izvrsno. Vrhunski proizvodi postali su superproizvodi, vrhun-
ske robne marke su supermarke. Najbolja ponuda takoer je superponuda
i sl. Dovoljno je rei cijena godine (kad se misli na najpovoljniju cijenu) ili
najpovoljnija cijena umjesto super cijena godine.
2.
utjecaj
engleskoga jezika
na hrvatski
28
Uz rijei top, super i akcija u posljednje se
vrijeme vrlo esto upotrebljava rije opcija.
Zamjene su brojne:
To je najbolja opcija. > To je najbolji
izbor.; To je najbolja mogunost.
Velike se koliine sve ee, pogotovo u mar-
ketingu, oznauju rijeima dambo, ekstra,
mega, maxi, npr.: maxi mega pack. Za sve te
rijei imamo odgovarajue hrvatske izraze.
Engleska rije jumbo znai velika, krupna,
nezgrapna, nespretna osoba, a devedese-
tih godina ta se rije poela upotrebljavati
za velike plakate na javnim povrinama
(damboplakati). Zatim su se za sve to je
veliko, iznimno ili vrsno poele upotre-
bljavati rijei preuzete iz grkoga (mega) ili
latinskoga (super, maksi, prema maximus). Ti
su oznaivai kvalitete ili koliine nepotrebni
u hrvatskome jeziku, npr. mega pack i maxi
pack velika su pakiranja.
U javnosti se najee upozorava na problem
pretjerane uporabe engleskih rijei umjesto
hrvatskih, koji je osobito prisutan u poslov-
noj komunikaciji i korporacijskome jeziku,
npr.:
Nai accruali do kraja godine iznose ... >
Nai prihodi do kraja godine iznose ...
To trebamo facilitirati. > To trebamo
omoguiti; To trebamo podrati.
On je na facilitator > On je na pomaga.
Revenue nam je 29 000 kn > Prihod /
Dohodak nam je 29 000 kuna.
Imate svoje followere na Twitteru i one
koje vi pratite! > Na Twitteru i slijedite i
slijede vas!
Lead team treba rei svojim direct
reportima da dou na seminar. > Vodstvo
tvrtke treba obavijestiti izravno podreene
da dou na seminar.
Temeljni je
problem ovoga
trenutka u
hrvatskome jeziku
utjecaj engleskoga
jezika, osobito na
nazive pojedinih
struka koji se
onda prenose i u
administrativni
i u znanstveni
funkcionalni stil.
ak i itajui
dnevni tisak
moe nam se
katkad uiniti
da je engleski
jezik podskup
hrvatskoga.
Unato brojnim
izraajnim
mogunostima,
hrvatski se
jezik osiromauje
nekritikim
preuzimanjem
rijei iz stranih
jezika.
29
Nema nikakva opravdanja za uporabu navedenih rijei i izraza u hrvatskome
jeziku. Najee se kako bi se opravdala uporaba engleskih rijei kao razlog
navodi da se njima odreeni pojam oznauje bolje, jasnije, nedvosmisleno,
preciznije. To opravdanje nema nikakva uporita, rije je najee samo o
jezinoj navici i neutemeljenome osjeaju dijela govornika hrvatskoga jezika
da pojmovi oznaeni stranom rijeju znae neto drugo, vie itd. Nema
meutim nikakva razloga da rije facilitator ne zamijenimo rijeju pomaga,
da izraz check lista ne zamijenimo izrazom provjerna lista, da natpise Sold! ne
zamijenimo natpisima Prodano!, Rasprodano! itd.
Problemi povezani s velikim utjecajem engleskoga jezika na hrvatski vidljivi
su i na razinama niim od razine rijei te se utjecaj engleskoga jezika prepo-
znaje u pravopisnoj i gramatikoj strukturi prijevodnih, ali i izvornih tekstova.
Iako je taj problem u veoj ili manjoj mjeri izraen u svim stilovima hrvatsko-
ga jezika, on je osobito naglaen u administrativnome stilu hrvatskoga jezika,
pogotovo u jeziku tvrtka koje su u svojemu poslovanju tijesno povezane sa
stranim tvrtkama ili su njihove podrunice. Ukratko emo upozoriti na neke
nepravilnosti nastale pod utjecajem engleskoga jezika koje su veoma este u
poslovnoj komunikaciji na hrvatskome jeziku, a svakako ih treba izbjegavati.
facilitator
pomaga
30
4pack, 2pack, 6pack
pakiranje od
etiri boce/limenke

pakiranje od
dvije boce/limenke
(dvostruko
pakiranje)
pakiranje od est
boca/limenka
31
Sve se ee pojavljuju problemi koje hrvatski pravopis ne predvia jer
neka od rjeenja koja se prihvaaju u poslovnoj i trgovakoj komunikaciji ne
pripadaju hrvatskomu nego engleskomu jeziku. To su npr.:
4pack, 2pack, 6pack > pakiranje od etiri boce/limenke, pakiranje od dvije
boce/limenke (dvostruko pakiranje), pakiranje od est boca /limenka
24-hour banking > cjelodnevne bankarske usluge; cjelodnevno bankarsko
poslovanje
b. pretty > budi lijepa
Katkad takva rjeenja bivaju prihvaenima i u jezicima struka, npr.:
3D tehnologija.
U pisanju imena tvrtka i proizvoda dovodi se u engleskome, pa slijedom toga
i u hrvatskome, u pitanje status razmaka kao pravopisno vanoga elementa te
se veliko slovo pojavljuje i unutar jedne rijei. Osobito se to primjeuje u
imenima tvrtka i proizvoda, npr.:
McDonalds, BlackBerry, PowerPoint, iPhone,
a pojavljuje se sve ee i u imenima hrvatskih tvrtka i proizvoda.
Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski zapaa se i u uporabi sastavnoga vezni-
ka i. Ba kao to pod utjecajem engleskoga u javnim napisima i natpisima
nestaje pridjeva, tako nestaje i veznika i koji se zamjenjuje znakom & (and).
U naslovima novinskih rubrika imamo:
Gospodarstvo & nancije umjesto Gospodarstvo i nancije
Kultura & scena umjesto Kultura i scena
Pijuni & Pjeaci umjesto Pijuni i pjeaci
Klikni & kupi umjesto Klikni i kupi
Ciljevi & lozoja tvrtke umjesto Ciljevi i lozoja tvrtke
Fitness & aerobic centar umjesto Fitness i aerobic centar
(ili: Centar za tness i aerobic/aerobiku)
Poslovne & obiteljske obveze mogu se uskladiti umjesto Poslovne i obiteljske
obveze mogu se uskladiti.
Znak & pojavljuje se i u imenima proizvoda. I u poslovnoj se komunikaciji
esto upotrebljava znak & umjesto veznika i, npr.:
uvanje zapisa & dokumentacije.
Utjecaj se engleskoga esto prepoznaje i u reeninoj strukturi, npr.:
Nakon ove radionice vi ete razumjeti ... > Nakon ove radionice razumjet ete ...
32
2.1.
Veliko i malo slovo
U hrvatskim tekstovima koji su nastali prevoenjem s engleskoga jezika
esto je u hrvatskome tekstu preslikan engleski pravopis. Meutim, hrvatski
i engleski pravopis prilino se razlikuju. Veoma se esto u hrvatskim teksto-
vima veliko slovo upotrebljava tamo gdje je to uobiajeno u engleskome
pravopisu. Odnos hrvatskoga i engleskoga pravopisa prema velikome slovu
je meutim sasvim razliit: u engleskome se velikim slovom u imenu, naslovu
ili nazivu pie svaka punoznana rije. U hrvatskome postoje jasna pravila
o tome kad se veliko slovo upotrebljava. Nije stoga dobro pisati npr. Osobni
Razvojni Plan, kako gradimo Vodstvo itd. Sve se ee moe primijetiti da se
razliita vierjena imena tvrtka piu tako da se sve njihove sastavnice piu
velikim slovom, osobito na internetu. To naravno nije dobro i za to nema
nikakva pravopisnoga opravdanja.
Evo nekoliko tipinih primjera uporabe velikoga umjesto malog slova pod
utjecajem engleskoga jezika: Internet (umjesto: internet), Svjetska Banka
(umjesto: Svjetska banka), Europska Komisija (umjesto: Europska komisija),
Europska Zajednica (umjesto: Europska zajednica), PoslodavacPartner (ime na-
grade oito nastalo pod utjecajem engleskoga; u hrvatskome nema nikakva
razloga da se rije partner u imenu nagrade pie velikim slovom), Coca-Cola
Klub (umjesto: Coca-Colin klub), MojPosao (ime internetskoga portala). U
primjerima PoslodavacPartner i MojPosao dovode se (nepisanjem razmaka)
u pitanje i granice rijei. Takva rjeenja mogu biti graka dosjetka (ako za
nju postoji valjano opravdanje), ali nikako ne bi smjela biti u slubenim
imenima koja bi morala glasiti: Poslodavac partner i Moj posao. Katkad utjecaj
engleskoga pravopisa kad je rije o pisanju velikog slova ide tako daleko da
se velikim slovom piu npr. i nazivi mjeseca: Rujan, Prosinac itd.
Osobito se esto grijei tako da se pie Europska Unija umjesto Europska
unija. Jedno od pitanja koje se esto upuuje jezikoslovcima upravo je pita-
nje zato piemo Europska unija, a ne Europska Unija. Europska unija poli-
tiko je podruje koje nije drava. Za drave vrijedi pravopisno pravilo da se
sve rijei u vierjenome imenu drave piu velikim slovom (npr. Sjedinjene
Amerike Drave). Europska unija nema jo svoj ustav i jo nije drava kao
to je to SAD te stoga nema pravopisnoga pravila koje bi opravdavalo pisa-
nje rijei unija u imenu toga podruja velikim slovom iako postoje pravopisi
u kojima se u rjenikom dijelu nalazi Europska Unija. Takvo je pisanje
mogue, ali trebalo bi ga opravdati uvoenjem odgovarajuega pravopisnog
pravila, to ti pravopisi ne ine.
33
Coca-Cola
Klub
Coca-Colin
klub
esto se bez ikakva uporita u pravopisu velikim slovom piu razliite
funkcije (osobito visoke), npr. Direktor Odjela za marketing (umjesto: direktor
Odjela za marketing) te titule, npr. Dr. sc. (umjesto: dr. sc.), Prof. (umjesto:
prof.) itd. Kratica prof. pie se ispred imena kada je rije o sveuilinome
profesoru, a iza imena i odvojena zarezom kad je rije o osobi koja je
diplomiravi stekla tu titulu, npr.: prof. Ana Horvat (sveuilina profesorica) i
Ana Horvat, prof. esto se misli da se pisanjem titula ili funkcija velikim slo-
vom pokazuje osobito potovanje prema nositelju titule ili imatelju funkcije,
ali to nije tono. Rije je o jasno deniranome pravopisnom pravilu koje
treba potovati.
Sve se ee umjesto u hrvatskome mjeriteljstvu uobiajene kratice za litru
l upotrebljava kratica L. Razlog je tomu to je malo tiskano l slino brojki 1,
pa se uporaba oznake L posve uobiajila.
34
Pod utjecajem engleskoga esto je u poslovnoj komunikaciji obraanje komu
iz potovanja zamjenicom vi pisanom malim slovom. To nije u skladu s hrvat-
skim pravopisom. U engleskom zamjenica you slui i za obraanje jednoj i za
obraanje skupini osoba, a biljeenje obraanja iz potovanja engleski jezik ne
poznaje.
Obraamo li se komu iz potovanja s Vi, tu zamjenicu moramo pisati velikim
slovom. Osobito se esto to pravilo kri u poslovnoj komunikaciji u kojoj se
esto osobu oslovljava zamjenicom za 2. lice mnoine, ali se ta zamjenica ne
pie velikim slovom, npr. Potovani gospodine Petroviu, aljemo vam ... Ako
dvojimo kako pisati zamjenicu za 2. lice jer se obraanje moe razumjeti i kao
obraanje jednoj osobi i kao obraanje veemu broju osoba, treba je pisati ma-
lim slovom. To se pravilo esto kri i na uputama za uporabu razliitih ureaja
i uputama za uzimanje lijekova, npr. Ako Vaa perilica ... > Ako vaa perilica ...
Pisanje zamjenice za 2. lice mnoine malim slovom u obraanju s potovanjem
veemu broju osoba nije meutim u skladu s hrvatskim pravopisom. Ako je
rije o jednoj osobi, i posvojnu zamjenicu va moramo pisati velikim slovom,
npr.: Potovani gospodine Petroviu, zahvaljujemo na Vaem odgovoru ...
2.2.
Pisanje rednoga broja
Prema hrvatskome se pravopisu redni broj pie s tokom, bez obzira na
to je li rije o arapskome ili rimskome broju, npr.: 1. (prvi), 5. (peti), VI.
(esti), VIII. (osmi).
U engleskome se jeziku redni brojevi piu bez toke te ne moemo iz engle-
skoga teksta ni razabrati je li rije o rednome ili glavnome broju: Chapter 2,
Rule 22, Video 1, Video 2. Navedene primjere ne bi trebalo prevesti s poglavlje
2., pravilo 2., video 1. i video 2., nego s 2. poglavlje, 2. pravilo, 1. video i 2. video.
Tako treba postupati u svim tekstovima, osim u onima pisanim admini-
strativnim funkcionalnim stilom u kojima su i u hrvatskome jeziku obina
ustrojstva u lanku 2., toki 4. Takoer se pod utjecajem engleskoga izvornika
esto ne pie toka uz godinu (npr. 2010), a u hrvatskomu je svakako treba
pisati (2010.).
poglavlje 3.
3. poglavlje
35
2.3.
Decimalna toka ili zarez
Prema hrvatskome pravopisu decimalni znak meu znamenkama je zarez,
a tako je i prema normi ISO 80000-1:2009. U engleskome decimalni se
broj u pravilu oznauje tokom iako meunarodna norma i u engleskome
preporuuje zarez. Uporaba decimalne toke moe zbunjivati i stoga to se
za raunovodstvene potrebe (a samo iznimno i u drugim tekstovima radi
lakega itanja) tokom odjeljuju skupine od po tri znamenke (poevi zdes-
na nalijevo), npr. 20.000 (dvadeset tisua). Posebno je esto da se u hrvatsko-
me tekstu upotrebljava decimalni zarez, a u tablicama, slikama, dijagramima
itd. decimalna toka. Do toga vjerojatno dolazi stoga jer su dijagrami i slike
esto preuzeti iz engleskog izvora, ali izvor najee nije citiran. I inae se
primjeuje da se s mnogo manje panje prevode spomenuti dijelovi teksta (u
njima emo nerijetko nai i zaostale engleske kratice, npr. App. kao oznaku
za dodatak, p.p. umjesto str. itd.), a to ne bi smjelo biti tako. I njih treba
jezino urediti jednako pomno kao osnovni tekst.
Posebno je vano da se u istome tekstu ne upotrebljava i decimalna toka i
decimalni zarez i tako poveava postojea zbrka. Ne smije se dogoditi da se
npr. na istome reklamnom oglasu jednom reklamira pakiranje od 2.5 L, a
neto nie pakiranje od 2,5 L.
U hrvatskome tekstu svakako treba upotrebljavati decimalni zarez, a toku
koja slui bremu i lakemu itanju brojeva samo iznimno (u raunovod-
stvenome kontekstu ili pri nabrajanju vie velikih brojeva). U prilog uporabi
decimalnoga zareza govori i to da se toka esto pie izmeu sati i minuta u
oznaivanju vremena, npr. 5.30 (uz 5:30). Uporaba decimalne toke u hrvat-
skome mogla bi stoga zbunjivati jer bi se zapis vremena mogao razumjeti kao
decimalni.
2.4.
Spojnica i crtica
U engleskome je jeziku uobiajeno reenino umetanje s pomou crtica.
Ono je mogue i u hrvatskome jeziku, ali u hrvatskome crtice oznauju jae
isticanje umetnutoga reeninoga dijela. U engleskome one imaju vrijednost
koju u hrvatskome pravopisu imaju zarezi, pa ih pri prevoenju treba u
36
pravilu zamjenjivati zarezima, a ne bez razmiljanja prenositi kao crtice.
Neprekidno teimo proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda koji su odgo-
vorno promovirani i prezentirani i utemeljeni na partnerstvu s dobav-
ljaima odraz naina na koji poslujemo. > Neprekidno teimo proizvodnji
visokokvalitetnih proizvoda koji su, odgovorno promovirani i predstavljeni i
utemeljeni na partnerstvu s dobavljaima, odraz naina na koji poslujemo.
U engleskome se u znaenju od do upotrebljava spojnica te se ona
nerijetko prenosi i u hrvatski prijevod u kojemu na njezinu mjestu, u skladu
s hrvatskim pravopisom, stoji drugi pravopisni znak, crtica (o razlici izmeu
crtice i spojnice u hrvatskome pravopisu v. toku 3.1.6.):
let London-New York > let London New York
ili se spojnica koja povezuje dijelove vierjenog naziva prenosi u hrvatski
umjesto da se izostavi:
door-to-door selling
prodaja od-vrata-do-vrata > prodaja od vrata do vrata
just-in-time
ba-u-pravo-vrijeme > pravodobno
off-the-job training
izobrazba izvan-radnoga-mjesta > izobrazba izvan radnoga mjesta
on-the-job training
izobrazba na-radnome-mjestu > izobrazba na radnome mjestu.
Pod utjecajem takve uporabe spojnica u engleskome, i u hrvatskome se
poelo pisati npr.:
malo-po-malo > malo-pomalo
korak-po-korak > korak po korak.
2.5.
Pisanje razmaka
U engleskome se ne pie razmak izmeu inicijala vierjenog imena (rst and
middle name). U hrvatskome prijevodu u tom je sluaju razmak nuan.
C.K. Ogden > C. K. Ogden
J.R.R. Tolkien > J. R. R. Tolkien
I.B. Maurani > I. B. Maurani
37
U skladu s hrvatskim pravopisom i skraenice:
d.o.o. i d.d.
trebalo bi pisati:
d. o. o. i d. d.
Meutim, pisanje d.o.o. prihvaeno je u praksi i u registraciji tvrtka i
nije pogreno.
Razmak se pie i u titulama sastavljenim od dviju kratica, npr.:
dr. sc., prof. dr., dipl. oecc. itd.
U skladu s hrvatskim pravopisom izmeu broja i oznake za mjernu jedinicu
pie se razmak:
8m > 8 m
2L > 2 L
Razmak se pie i izmeu broja i oznake za novanu jedinicu:
5kn > 5 kn
50lp > 50 lp
Razmak se takoer pie s obiju strana znaka plus (+), minus (), puta (x)
ili podijeljeno (:), npr.:
2+1 gratis > 2 + 1 besplatno/na dar
2X1,5L > 2 X 1,5 L.
Razmak se pie izmeu broja i oznake za postotak:
10 %
38
2.6.
Pisanje egzotizama
Egzotizmi su rijei koje se odnose na posebnosti pojedinih kultura i naroda,
obino oznauju jela, nacionalne plesove, tipine graevine itd. S obzirom
na to da u hrvatskome jeziku za njih nema zamjene, oni se u hrvatski jezik u
potpunosti prihvaaju i piu fonetizirano (kako se itaju): curry > kari, sushi
> sui, squash > skvo, chilli > ili, papaya > papaja, paella > paelja. Iznimka je
rije pizza.
2.7.
Preuzimanje engleskih kratica i pokrata
esto se u prijevodima na hrvatski ne prevode engleske kratice i pokrate
(skraenice od prvih slova vierjenih naziva ili imena, koje se piu
velikim slovima), npr.:
vs. > nasuprot
pp. > str.
eds. > ur.
VIP > veoma vane osobe
VIP apartman > apartman za veoma vane osobe.
Pokratu CV (curriculum vitae) uobiajilo se u hrvatskome itati prema njezinu
engleskome izgovoru [si vi]. S obzirom na to da je rije o pokrati latinskoga
izraza nastaloj u engleskome, nema nikakva razloga da preuzimamo tu en-
glesku pokratu. Moemo se sluiti ili latinskim izrazom (tada ga u tekstu tre-
ba kurzivirati) ili umjesto pokrate CV upotrebljavati hrvatsku rije ivotopis.
Vie o tome v. u rjeniku uz natuknicu kurikulum.
U jeziku ekonomije i menadmenta esto se upotrebljavaju pokrate
vierjenih engleskih izraza, npr.:
SKU (stockkeeping unit)
u.c. (unit case)
BP (business plan)
BD (business developer)
OOS (out of stock, out of service)
CSR (corporate social responsibility).
39
U poslovnoj komunikaciji nailazimo i na ovakve primjere:
Darovali smo 1 ph.c. Cappy 1 L > Darovali smo jedan sanduk Cappyja
od jedne litre.
S tim je pokratama mogue troje:
1. prevesti engleski izraz i nainiti pokratu prema hrvatskome, npr.:
BP > PP, GDP > BDP, CSR > DOP (to se ini tamo gdje ve postoji
pokrata u hrvatskome ili tamo gdje je ta pokrata zaista nuna)
2. prevesti engleski izraz i ne upotrebljavati englesku pokratu, npr.:
OOS > nema na skladitu
OOO > odsutan iz ureda
3. tek iznimno, kada elimo osigurati neupitnu razumljivost pokrate,
moemo upotrebljavati i englesku pokratu. U tom sluaju, kad se
ona prvi put pojavljuje u tekstu, uz nju treba u zagradama dati njezin
razvezani oblik na engleskome i hrvatski prijevod, npr.:
PR (public relations; odnosi s javnou).
Bez obzira na to uzima li se pokrata prema hrvatskome ili engleskome
nazivu, treba voditi rauna o tome da se u hrvatskome pokrate sklanjaju
(v. toku 3.2.1.).
U slubenoj komunikaciji upotrebljavaju se i pokrate cijelih izraza poput:
ASAP (as soon as possible)
FYI (for your information).
Umjesto njih treba pisati:
to je prije mogue
za obavijest.
Samo to pripada administrativnomu funkcionalnom stilu hrvatskoga jezika.
U e-komunikaciji upotrebljava se cijeli niz takvih pokrata. One pripadaju
razgovornomu stilu, a ne pripadaju administrativnomu funkcionalnom stilu
hrvatskoga jezika. Poslovna komunikacija meutim nije razgovorna. I dok
su u engleskoj komunikaciji, pa i poslovnoj (zbog razliitih odnosa tih jezika
prema funkcionalnim stilovima i prema normi) takve pokrate uobiajene, u
hrvatskome ih ne treba upotrebljavati. U e-porukama nailazimo na pokratu
LP ili kraticu lp umjesto lijep pozdrav. Jo je ee preuzimanje u hrvatski
jezik cijelih engleskih pokrata: IRL (in real life u stvarnom svijetu), CU (see
you vidimo se), 4U (for you za tebe). Te pokrate ne pripadaju poslovnoj
komunikaciji ni administrativnomu funkcionalnom stilu.
Kad je mogue, najbolje je engleski naziv prevesti ...
csr
dop
corporate social responsibility
drutveno odgovorno poslovanje
...i izvesti pokratu od hrvatskoga naziva.
gdp
bdp
gross domestic product
bruto drutveni proizvod
42
2.8.
Ustrojstva poput Avon krema, Panasonic televizor
Pod utjecajem engleskog jezika ve se udomaila sintaktika posuenica
koju ini nesklonjiva imenica (ime) koja odreuje drugu imenicu, npr.:
Coca-Cola runik/romobil
Cappy mjesec, Rujanfest
Avon krema
Panasonic televizor
MS Ofce program.
Taj tip ustrojstava ne postoji u hrvatskoj sintaksi. Od nesklonjive bi imenice
(koja oznauje proizvoaa) trebalo izvesti posvojni pridjev:
Coca-Colin runik/romobil
Cappyjev mjesec ili mjesec Cappyja
Rujanski festival
Avonova krema
Panasonicov televizor
programi MS Ofcea.
Spomenuta ustrojstva mogu biti i dvoznana, npr.:
(u prvome je sluaju rije o ljetnoj promociji koju provodi tvrtka Coca-Cola,
a u drugome o ljetnoj promociji napitka Coca-Cole; v. i u 3. dodatku)
Konar Institut za elektrotehniku > Konarov Institut za elektrotehniku ili
Institut za elektrotehniku Konar
(u prvome je sluaju rije o institutu koji se nalazi u sastavu Konara,
u drugome o institutu koji se zove Konar).
Coca-Cola ljetna promocija
Coca-Colina ljetna promocija
ljetna promocija Coca-Cole
43
Mogua dvoznanost dodatni je razlog da se izbjegavaju takva ustrojstva.
Sintaktika ustrojstva s nesklonjivom imenicom koja odreuje drugu imeni-
cu este su i u reklamnim porukama, npr.:
25 bodova skupi i Fila torbu po super cijeni kupi
Cappy juicevi i nektari.
U hrvatskome bi jeziku trebalo biti:
Filina torba
dusovi i sokovi Cappy.
U poslovnome rjeniku osobito je esta uporaba imenice grupa kao apozi-
cije koja bi trebala biti ispred imenice koju poblie oznauje. Nema nikakva
razloga da se ta imenica ne zamijeni imenicom skupina:
Osobito su esta takva ustrojstva u imenima razliitih manifestacija, npr.:
Motovun lm festival, Zagreb lm festival itd.
Zanimljivo je da ne bismo znali odgovoriti na pitanje je li to ime na hrvat-
skome ili na engleskome jeziku. Obino se kao opravdanje za takvo
nazivanje manifestacija navodi injenica da tako i stranci (manifestacije su
meunarodne) razumiju o emu je rije. To meutim nije valjan razlog: po-
sve je naime legitiman postupak da uz hrvatsko ime kakve manifestacije stoji
i englesko i tako bi trebalo postupati.
Coca-Cola Hellenic grupa
Skupina Coca-Cola Hellenic
Motovun Film Festival
Motovunski lmski festival
Coca-Cola ljetna promocija
Coca-Colina ljetna promocija
ljetna promocija Coca-Cole
Dakle, manifestacija bi se trebala npr. zvati Motovunski lmski festival, a uz to
ime mogao bi na svim slubenim materijalima stajati i prijevod na engleski:
Motovun Film Festival.
Coca-Cola
strana ivota
Coca-Colina
strana ivota
Coca-Cola
strana ivota
Coca-Colina
strana ivota
46
2.9.
Glagolske dopune
esto se pod utjecajem engleskoga uz glagole uspostavljaju dopune koje ne
pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, npr.:
Moramo se dogovoriti to moramo napraviti. > Moramo se dogovoriti o tome
to moramo napraviti.
Na sastanku emo raspravljati problem izobrazbe zaposlenika. > Na sastan-
ku emo raspravljati o problemu izobrazbe zaposlenika.
esta je uporaba prijedlonoga instrumentala (instrumentala s prijedlo-
gom s) u glagolskoj dopuni tamo gdje u hrvatskome mora biti neprijedloni
instrumental:
Odjel se bavi s razliitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi
razliitim vrstama promotivnih aktivnosti.
Pad proizvodnje esto je popraen s drugim problemima. > Pad proizvodnje
esto je popraen drugim problemima.
2.10.
Pasiv
U engleskome jeziku iznimno je esta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se
ustrojstva u hrvatskim prijevodima esto prevode u pasivu i onda kad bi ih
trebalo prevesti u aktivu. To je posebno esto kad se u engleskom navodi
vritelj radnje uveden prijedlogom by.
Tada se u hrvatskim prijevodima esto nalaze ustrojstva od ili od strane, ali
prije nego to se takva ustrojstva upotrijebe, treba razmotriti mogu li se
umjesto njih upotrijebiti aktivna ustrojstva i, ako mogu, upotrijebiti ih, npr.:
prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika
provjereno od tree strane > provjerila trea strana
vericirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor
istraivanje provedeno od strane vanjskih strunjaka > istraivanje koje su
proveli vanjski strunjaci.
47
Zatitni znak je
bilo koja rije,
naziv ili simbol
koriten od strane
proizvoaa ili
trgovca.
Zatitni znak
svaka je rije,
naziv ili simbol
koji upotrebljava
proizvoa ili
trgovac.
48
2.11.
Ostala esta ustrojstva preuzeta iz engleskoga
Ustrojstva:
na dnevnoj bazi, na tjednoj bazi,
na mjesenoj bazi, na godinjoj bazi
prijevod su ustrojstava koja su obina u engleskome, ali ne pripadaju
hrvatskomu jeziku. Umjesto njih treba upotrebljavati priloge:
dnevno, tjedno, mjeseno, godinje.
Pod neupitnim su utjecajem engleskog jezika ustrojstva superlativ + ikad.
Takva ustrojstva ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku:
najbolja prodaja u rujnu ikad > dosad najbolja prodaja u rujnu; prodaja u
rujnu bolja nego ikad
najbolji poslovni savjeti ikad > dosad najbolji poslovni savjeti; poslovni
savjeti bolji nego ikad.
Ona su vrlo esta u oglasima, ali i u novinskim naslovima:
Grande Punto po najnioj cijeni ikad > Grande Punto po dosad
najpovoljnijoj cijeni
Najbolja akcija ikad > Dosad najbolja akcija.
Ustrojstva poput jo vie udoban nastala su doslovnim prevoenjem s engle-
skoga (even more comfortable) u kojemu se komparativ izraava drukije nego
u hrvatskome. U hrvatskome bi spomenuto ustrojstvo moralo glasiti: jo
udobniji. Posebno treba paziti na to da se iz engleskoga jezika ne prevode do-
slovno prijedlona ustrojstva kako bi se izbjegle nezgrapnosti poput Miljenje
na Izvjee o odrivosti. U hrvatskome dopuna imenici miljenje mora biti u
lokativu s prijedlogom o: Miljenje o Izvjeu o odrivosti.
Pod utjecajem engleskoga jezika sve se ee uju ustrojstva kao Dolazim iz
Zagreba (I come from Zagreb) umjesto Iz Zagreba sam. esto se, takoer pod
utjecajem engleskoga jezika, umjesto odnosne zamjenice koji upotrebljava
prilog gdje, npr.:
Stanujem u zgradi gdje radim. > Stanujem u zgradi u kojoj radim.
49
2.12.
Lani prijatelji
Lanim se prijateljima zovu rijei iz razliitih jezika koje se jednako ili slino
piu te slino zvue, ali imaju razliito znaenje. Zbog toga jer su sline,
tj. izrazno podsjeaju jedna na drugu, nerijetko se grijei tako da se jedna
prevodi drugom. Lani su prijatelji u odreenim kontekstima npr. engle-
ska rije situation i hrvatska rije situacija (u sluaju kad bi englesku rije
trebalo prevesti hrvatskom rijeju stanje), engleski izraz in terms of i hrvatski u
terminima (to je doslovno i posve besmisleno prevoenje engleske sveze koja
u hrvatskome znai u okvirima, s obzirom na i sl., ovisno o kontekstu, npr:
raspravljati o reklami u terminima uspjenosti na tritu > raspravljati o reklami
u vezi s uspjehom na tritu; raspravljati o reklami s obzirom na uspjeh na tritu),
engleska rije operation i hrvatska rije operacija, npr. u operation in Croatia
rije operation prevodi se kao operacija u Hrvatskoj umjesto podrunica u
Hrvatskoj) te location i lokacija (u znaenju organizacijska jedinica).
U suvremenome se marketinkom jeziku u novije vrijeme pojavilo nekoliko
lanih prijatelja: to su rijei mehanika (mehanika za kupca, mehanika za potroaa),
aktivacija (aktivacija prodajnoga mjesta), egzekucija (egzekucija na tritu). Vie o
tim trima rijeima vidi pod tim natuknicama u rjeniku u drugome dijelu
ovoga prirunika. Lani su prijatelji i glagoli contact i kontaktirati u kontekstu
Kontaktirajte nas telefonom. Ta bi reenica trebala glasiti Javite nam se tele-
fonom. Lani su prijatelji i engleska rije mandatory i hrvatska mandatoran.
Hrvatska istovrijednica engleske rijei mandatoran je obvezatan, obavezan:
Vezivanje pojasom mandatorno je. > Vezivanje pojasom obavezno/obvezatno je.
anim se prijateljima mogu smatrati i engleski naziv business
intelligence i hrvatski naziv poslovna inteligencija. Engleski naziv u
informatikomu nazivlju oznauje poslovnu programsku podrku, pa bi to
bio bolji prijevod. Ipak, prijevod poslovna inteligencija prilino se uobiajio,
a nazivi ve prihvaeni u informatici, poput umjetna inteligencija,
proiruju znaenjski obuhvat rijei inteligencija, tako da se jednim od
njezinih znaenja (u informatici) moe smatrati znaenje programska
podrka. S obzirom na to da je rije o metaforinomu nazivu, prednost
bi ipak trebalo dati nazivu poslovna programska podrka.
raspravljati o
reklami u terminima
uspjenosti na
tritu raspravljati
o reklami u vezi s
uspjehom na tritu
raspravljati o
reklami u terminima
uspjenosti na
tritu raspravljati
o reklami u vezi s
uspjehom na tritu
52
Posebno je zanimljiva rije respektivno koja je stvorena u hrvatskome jeziku
prema engleskoj respectively, a oznauje da se to pridruuje jedinicama u
prije navedenome nizu, i to tako da se prvi lan niza pridruuje prvomu
lanu ve navedenoga niza, drugi drugomu, trei treemu itd., npr.:
EBITDA za prvo tromjeseje 2009. i 2008. je 27,8 milijuna dolara i 10,1
milijuna dolara respektivno. > EBITDA za prvo tromjeseje 2009., odnosno
2008. je 27,8 milijuna dolara, odnosno 10,1 milijun. > EBITDA za prvo
tromjeseje 2009. je 27,8 milijuna dolara, a za prvo tromjeseje 2008. 10,1
milijun.
Takoer, engleska se rije eventually koja znai konano, na kraju, napokon
nerijetko prevodi kao eventualno.
est je i pravi primjer lanih prijatelja prevoenje engleske rijei (rije je
o amerikome engleskom) billion s bilijun. U engleskome je meutim rije
bilion istovrijednica hrvatskoj rijei milijarda, a trillion hrvatskoj rijei bilijun.
2.13.
Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domae rijei
esto se, kao u primjerima koji slijede, pod utjecajem engleskog izvor-
nika u tekstu upotrebljava anglizam ili internacionalizam iako postoji
opeprihvaena hrvatska rije ili izraz:
bazina plaa > osnovna plaa
kompjuterski sistem > raunalni sustav
detaljan pregled > iscrpan pregled
direktni let > izravni let
centralni ured > sredinji ured
izvjee o protu > izvjee o dobiti
sistem referiranja > sustav upuivanja
reprezentativna grupa > ogledna skupina
subgrupa > podskupina.
esto se u hrvatski jezik osim osnovne posuenice (obino imenice, npr.
tekst, medij) uzimaju i posuenice koje su u engleskome izvedenice od tih
imenica (npr. tekstualni, medijalni). U hrvatskome standardnom jeziku pravilo
je da se, ako se ve mora posuivati, posuuje samo osnovna rije, a izvede-
nice od nje tvore se hrvatskom tvorbom, a ne posuuju iz engleskoga.
Stoga su u hrvatskome standardnom jeziku pridjevi koji se izvode od spome-
nutih imenica tekstni i medijski jer su ti pridjevi izvedeni hrvatskom tvorbom.
operation
operacija
operacija srca
operacija tvrtke > podrunica tvrtke
execution
egzekucija
egzekucija = smaknue
egzekucija tvrtke > prodajna izvedba tvrtke

centralni ured
sredinji ured
subgrupa
podskupina
izvjee o protu
izvjee o dobiti
55
2.14.
Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju
Brojne potekoe i nesporazumi u tekstovima koji imaju obiljeja admi-
nistrativnoga i publicistikoga stila mogli bi se izbjei kad bi se cijele
izraze preuzete iz engleskoga jezika pokualo prevesti. Dobar je primjer
mistery shopping koji je prije nekoliko godina, kad se poeo pojavljivati u
promidbenim tekstovima, ostavljan u izvornome obliku. Prvi pokuaji
prevoenja tog naziva na hrvatski nazivom tajna kupnja pokazali su da se,
hoe li se i eli li se, brojni nazivi mogu prevesti. Uobiajeno opravdanje
da je neto neprevedivo s engleskoga na hrvatski jezik opovrgava i ugledna
strunjakinja prof. dr. Marija Tomaevi Lianin s Katedre za marketing
Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu koja je u Vjesniku od 16. i 17. srpnja
2005. istaknula: Upotreba (je) engleskih izraza vezano uza struku mar-
ketinga posljedica istog pomodarstva i trenda. Na fakultetu nastojimo
u svim naim izdanjima i slubenom obraanju u najveoj moguoj mjeri
upotrijebiti hrvatske izraze za sve to se moe i to ima smisla. Istina, kat-
kad imamo problema jer nema ba jako dobrog prijevoda, pogotovu kad se
uzmu u obzir svi pojavni oblici odreene imenice ili glagola, ali za veinu
izraza imamo jasne i smislene hrvatske prijevode.
Osnovi su dodani suksi kojima se u hrvatskome jeziku tvore pridje-
vi (tekst+ni, medij+ski). Postoje i iznimke, poput pridjeva seksualni koji je
posuenica iz engleskoga kao i imenica seks i nije od nje izveden hrvatskom
tvorbom. Dobra hrvatska zamjena za taj pridjev je spolni, npr.:
seksualni odgoj > spolni odgoj
seksualni odnosi > spolni odnosi.
rof. dr. M. Tomaevi Lianin dodala je i da su struka, odnosno ljudi
koji rade u gospodarstvu brzopleti u prihvaanju stranih izraza i
njima su oni jako zgodni jer se tako meusobno najbolje razumiju.
Svaka specijalnost ili ak organizacija, dodala je M. Tomaevi Lianin,
izmisli svoje nazivlje. To moda nije tako velik problem kad je rije o
kolokvijalnome govoru, no u javnome govoru i pismu to je ve problem
podcjenjivanja jezika. S miljenjem prof. dr. Tomaevi Lianin posve se
56
Svaki novi naziv treba biti u uporabi neko vrijeme kako bi bio opeprihvaen,
ali jednom prihvaen on vie nije ni udan ni smijean. Osamdesetih je
godina prijedlog da se naziv tastatura zamijeni nazivom tipkovnica izazivao
uenje i smijeh, a danas je tipkovnica obina rije koju upotrebljavaju i
informatiari i osobe koje se raunalom slue. Isto je bilo i s nazivom printer
i hrvatskim nazivom pisa. Opasnost je duge uporabe engleskoga naziva u
hrvatskomu jeziku u tome to s vremenom taj naziv doista i dobiva specini-
je i drukije znaenje nego to je imao u engleskome. Dobar je primjer rije
konzalting (prema engleskome consulting) koja se odmaknula od znaenja koje
ima engleska rije (i koje je i ona imala u vrijeme ulaenja u hrvatski jezik, a
slaemo jer razgovorni stil ne smijemo brkati sa znanstvenim. K tomu,
u Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik pa nema
nikakva opravdanja da se oglasi ili natjeaji za radna mjesta objavljuju
samo na engleskome jeziku. Svi itatelji dnevnih novina ne znaju engleski
pa poruka ne moe doprijeti do svih kojima je upuena. Cilj u poslovnoj
komunikaciji nije biti nerazumljiv, nego obraati se jednostavnim, saetim
i tonim rjenikom koji e razumjeti svi. Marketinka svojevoljna
uporaba velikih slova i engleskih rijei svjedoi o pomodarstvu koje
struka, na to nas podsjea ugledna strunjakinja, ne podupire. Stoga
i u Coca
-
Colinu Jezinome priruniku dajemo upute kako to preciznije
izraziti ono to elimo svjesni i vrijednosti i norma hrvatskoga jezika.
Upravo stoga ponajvei dio rjenika u ovomu priruniku (njegove lijeve
strane) zauzimaju engleski nazivi koji se upotrebljavaju u marketingu
te se on u nekim dijelovima doimlje kao englesko
-
hrvatski rjenik.
Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju pojedinih struka moe
se sprijeiti samo zajednikim zauzimanjem strunjaka tih struka i
jezikoslovaca te mijenjanjem odnosa najire javnosti prema hrvatskome
jeziku i razbijanjem uobiajenih predrasuda da hrvatski naziv nee nitko
razumjeti te da strani naziv bolje i preciznije od hrvatskoga odraava
pojam koji oznauje. Ni jedno ni drugo nije tono.
57
to znaenje je jednostavno savjetovanje), dobila znaenje posebne djelat-
nosti u graditeljstvu te je s tim znaenjem ula i u hrvatske zakone. Dobar
je primjer i odbijanje da se u klasikaciji radnih mjesta supervisor prevede
kao nadglednik, s objanjenjem da je opseg njegova posla i iri i drukiji.
Moramo se meutim sloiti s tim da u engleskome supervisor zaista znai
samo nadglednik te da je na engleskome govornom podruju upravo to
opis radnoga mjesta te osobe.
Pri prevoenju s engleskoga treba voditi rauna i o tome da je engleski
jezik mnogo metaforiniji od hrvatskoga te da se metafore koje dobro pri-
staju amerikomu engleskom jeziku ne uklapaju dobro u hrvatski jezik. To
osobito vrijedi za nazive razliitih struka. Englesko ekonomsko, trgovako
i marketinko nazivlje takoer obiluje metaforinim izrazima. Uzmimo za
primjer naziv green eld (greeneld) investments. U doslovnome prijevodu taj
bi naziv glasio ulaganja u zeleno polje. Meutim, taj naziv nikako ne pristaje
onomu to se obino naziva duhom hrvatskoga jezika. Stoga metaforine
engleske nazive treba preuzimati veoma oprezno i pri stvaranju hrvatskoga
naziva upitati se to oni znae, a ne ih bez razmiljanja doslovno prevoditi.
Tako je za navedeni engleski naziv hrvatska istovrijednica ulaganja od
temelja, ulaganja u nove kapacitete.
Razliit status metafore u engleskome i hrvatskome jeziku razlogom je i
zato je krilaticu passion for excellence bolje prevesti kao predanost izvrsnosti
nego kao strast za izvrsnou.
Mnoge krilatice kao da se vie i ne nastoji prevesti na hrvatski, npr.:
Cash and Carry (Plati (u gotovini) i nosi).
Osnovno je termino-
loko naelo: domai
naziv ima prednost
pred stranim.
58
Osim navedenih odstupanja od jezinih pravila koja su ili posljedica sve
veega utjecaja engleskog jezika i njegova pravopisa na hrvatski jezik i pra-
vopis, u administrativnim se tekstovima esto nalaze i ostala odstupanja od
standardnojezine norme. U ovome emo poglavlju navesti samo najea.
Zbog preglednosti razvrstana su u pet skupina: pravopis, izvoenje oblika
rijei, tvorba rijei, povezivanje rijei u skupine i reenice te rijei.
3.1.
Pravopis
3.1.1. , , d,
Anglizmi, tj. rijei preuzete iz engleskoga u hrvatski jezik uvijek imaju i d,
a nikada i , npr:
sendvi, dip, dem, ip, arter.
3.
ostala
esta odstupanja
od jezinih pravila
59
3.1.2. ije/je
esto se grijei kad je rije o skupini ije/je u glagolskome pridjevu trpnom
(npr. esto se grijei te se pie ocjenjen, primjenjen, cjenjen, unaprjeen umjesto
ocijenjen, primijenjen, cijenjen, unaprijeen). Nema meutim nijednoga glagola
u kojemu se skupina ije/je u pridjevu trpnome ne podudara sa skupinom
ije/je u innitivu. esto se grijei i tako da se ne razlikuje pridjev sljedei
znaenja koji slijedi, npr.:
Upozorit u na sljedee: ...; Neka ue sljedei!
i glagolski prilog sadanji slijedei znaenja (tako da se slijedi, npr.:
Slijedei automobil pred sobom, doao sam do hotela.).
U imenima mjesta uva se lokalni oblik, npr.:
Liki Osik, Beli Manastir (a ne Liki Osijek, Bijeli Manastir).
3.1.3. biljeenje/nebiljeenje glasovnih promjena
Provoenje jednaenja po zvunosti ne biljei se na granici prekasa koji
zavravaju glasom d i osnove koja poinje glasovima c, , s ili , npr.:
nadcestar, nadasnik, podsvijest, podiati, predsjednik.
Provoenje jednaenja po mjestu tvorbe ne biljei se u rijei jedanput. Razlog
je tomu to bi zapis jedamput bio neproziran. S istog se razloga pie i pod-
toka, tj. ne biljei se jednaenje po zvunosti i ispadanje suglasnika t u tako
dobivenoj skupini tt; kad bi se biljeile te promjene, zapis bi bio potoka.
Hrvatski je pravopis preteito fonoloki, dakle u njemu se rijei veinom piu
onako kako se izgovaraju. Tako treba pisati pretpostavka (a ne predpostavka),
prethodno (a ne predhodno), potpredsjednik i potpredsjednica ( a ne podpredsjed-
nik, podpredsjednica), supsidijaran (a ne subsidijaran).
3.1.4. zarez
esto se pri pisanju zareza grijei tako da se kre ova pravila:
1. Ispred sastavnih se veznika (i, pa, te, ni, niti) ne pie zarez.
Pridruio se naoj skupini, te upoznao s radom podrunice. > Pridruio
se naoj skupini te upoznao s radom podrunice.
60
2. Ispred rastavnih se veznika (a, ali, nego, no, ve) pie zarez.
Proizvodnja je porasla a prodaja pala. > Proizvodnja je porasla,
a prodaja pala.
3. Prilona oznaka ne odvaja se zarezom od ostatka reenice.
U budunosti, radit emo na razvoju poslovanja. > U budunosti radit emo
na razvoju poslovanja.
Na novoj dunosti, odgovarat e za promidbu proizvoda. > Na novoj
dunosti odgovarat e za promidbu proizvoda.
4. U poretku glavna sureenica zavisna sureenica izmeu sureenica
ne pie se zarez.
Danas se najvie upotrebljava u proizvodnji, premda je skup. > Danas se
najvie upotrebljava u proizvodnji premda je skup.
Osobito se esto grijei tako da se ispred veznika jer pie zarez:
Zapoljavanje djelatnika usmjereno je nacionalnomu tritu rada, jer se
putem naih internetskih stranica omoguuje prijavljivanje zainteresiranima.
> Zapoljavanje djelatnika usmjereno je nacionalnomu tritu rada jer se
putem naih internetskih stranica omoguuje prijavljivanje zainteresiranima.
5. U premetnutome poretku, tj. u poretku zavisna sureenica glavna
sureenica izmeu sureenica pie se zarez.
Kad je rije o sigurnosnim pitanjima istiemo da nema zaposlenih zatitara. >
Kad je rije o sigurnosnim pitanjima, istiemo da nema zaposlenih zatitara.
6. Ispred to jest (tj.) uvijek se pie zarez:
Postigli smo mnogo, tj. premaili smo plan.
7. Ispred itd. ne pie se zarez.:
Dogovarali smo se o promjenama u raspodjeli dohotka, marketinkoj
politici itd.
8. Ispred drugoga ni ili i u udvojenim veznicima ni ...ni i i ...i ne pie se
zarez. Kad su ni ili i intenzikatori (pojaivai) i pojavljuju se u nizu,
ispred njih pie se zarez:
To nije ni slatko, ni kiselo.> To nije ni slatko ni kiselo.
To je i slatko i kiselo i ljuto.> To je i slatko, i kiselo, i ljuto.
9. Kad se nego povezuje s komparativom, ispred njega ne pie se zarez:
U drugome je tromjeseju prodaja bila bolja nego u prvome.
61
3.1.5. tri toke
Tri toke koje oznauju izostavljanje na kraju teksta piu se tako da se
napie razmak pa tri toke, npr:
Razgovor se nastavlja
Ako se tekst izostavlja na poetku, piu se tri toke i bez razmaka se pie
tekst, npr.:
razgovor se nastavlja.
Dakle, ako tekst nedostaje i na poetku i na kraju, to se biljei ovako:
razgovor se nastavlja
3.1.6. crtica i spojnica
U hrvatskome se pravopisu razlikuju dva graki slina znaka u pisanju
kojih se esto grijei, i to tako da se upotrebljavaju jedan umjesto drugoga:
to su spojnica i crtica. Ta je pojava jo naglaenija zbog utjecaja engleskoga
pravopisa (v. toku 2.4.).
Spojnica je kratka crta koja s lijeve i desne
strane nema razmak i koja se upotrebljava
unutar jedne rijei, polusloenice, npr.:
prirodoslovno-matematiki, turistiko-rekreacijski (polusloenica moe
biti i vielana, npr.: zikalno-kemijsko-bioloki),
pri svakomu lanjenju rijei (po-sta-vi-ti; po-staviti), na kraju retka ako se rije
rastavlja itd. Spojnica se pie i izmeu pokrate i padenoga nastavka, npr.:
CCHBC-a
CCHBC-u
te izmeu pokrate i tvorbenog nastavka:
CCHBC-ov.
Ispred
to jest (tj.)
uvijek se
pie
zarez
Postigli smo mnogo, tj. premaili smo plan.
Ispred
itd.
ne pie
se zarez
Dogovarali smo se o promjenama u raspodjeli
dohotka, marketinkoj politici itd.
64
Spojnica se pie i u sloenim prilozima:
dva-tri, vie-manje, gore-dolje itd.
Crtica je dulja crta s bjelinama s obiju strana koja se upotrebljava pri
umetanju teksta, uvoenju redaka u okomitome nabrajanju, u znaenju
od do, npr.:
30 50 godina; u razdoblju 2000. 2009.,
pri povezivanju pojmova, npr.:
utakmica Dinamo Hajduk, autocesta Zagreb Karlovac itd.
Crticom se uvodi i svaki redak pri okomitome nabrajanju (v. toku 3.1.10.).
Najee se grijei tako da se umjesto jednoga od tih znakova
upotrebljava drugi, npr.:
50-55 % umjesto 50 55 %
i da se zaboravlja da crtica znai od do, pa se pie:
od 2000. 2009. (kao da crtica znai samo do) umjesto:
2000. 2009.
ili da se umjesto crtice pie spojnica, npr.:
Zaposlenici imaju 24-37 godina, umjesto:
Zaposlenici imaju 24 37 godina.
U oglasu o otvaranju trgovakoga centra Mandi napisano je ovako:
od 22. - 24. 12.2007. U tome se natpisu dvaput grijei:
1. Ako se u oznaavanju razdoblja ispisuje prijedlog od, mora se napisati
i prijedlog do, npr:
od 22. do 24. 12. 2007.,
ili se moe upotrijebiti crtica bez tih prijedloga, npr.:
22. 24. 12. 2007.
2. Izmeu rednih brojeva koji oznauju dan, mjesec i godinu uvijek se
piu razmaci.
U nazivima koji se sastoje od kratice i rijei ne pie se spojnica, npr.:
TV pretplata, PR strunjak, SMS poruka.
Iznimka su nazivi poput:
C-vitamin, D-dur, D-mol, pH-faktor.
65
3.1.7. navodnici
U pisanim se tekstovima pojavljuju tri oblika navodnika: , ,
Rijei u reenicama oznauju se navodnicima, a ne polunavodnicima, kao to
se, pod utjecajem engleskoga jezika, pie u posljednjih nekoliko godina. Ako
su rijei u navodnicima na kraju reenice, prvo se piu navodnici pa toka,
a ako je navedena cijela reenica, prvo se stavlja toka pa navodnici. Ako je
u nazivu kola ili drugih ustanova vlastito ime u nominativu, ono se pie u
navodnicima i ne sklanja se. Ime ustanove:
Leksikografski zavod Miroslav Krlea
u genitivu glasi:
Leksikografskoga zavoda Miroslav Krlea.
Ako je vlastito ime u genitivu, uvijek se pie bez navodnika:
Kazalite Marina Dria
Osnovna kola Dragutina Tadijanovia.
U navodnike se ne stavljaju poslovice uklopljene u reenice:
Ponovno se pokazalo da kad grmi, svatko sebe uva.
Opepoznata ustrojstva i frazemi takoer se ne piu u navodnicima.
Poslije loih rezultata svi su se posipali pepelom. Nastala je bura u ai vode.
Nazivi strunih skupova, navedeni u navodnicima, ne sklanjaju se:
Odran je skup Hrvatska u tranzicijskom razdoblju.
Sa skupa Hrvatska u tranzicijskom razdoblju opirno smo izvijestili.
Ako meu navodnicima nije upravni govor, pravopisne znakove piemo
iza navodnika:
Predstavnici SAD-a i Europske unije zakljuili su da su Hrvatska
i Slovenija spremne za dijalog.
Dvotoje se u upravnome govoru pie ispred navodnika:
Rekla mi je: Opet je zakasnio na posao.
Sa spojnicom se uz rije kojoj se pridruuje pie predmetak e- (u znaenju
elektroniki), npr.:
e-pota
e-poruka
e-uenje.
od 2000. 2009.
2000.2009.
20002009
od 2000. do 2009.
2000. 2009.
od 2000. 2009.
2000.2009.
20002009
od 2000. do 2009.
2000. 2009.
68
Ako je meu navodnicima puna reenica, pravopisni znak pie se ispred
navodnika. Ako se upravni govor prekida, umetnuti se dio odvaja zarezom:
Stii emo, rekli su, prije poetka sastanka.
Ako zarez sam po sebi pripada upravnome govoru, npr. uz imenicu u voka-
tivu, ne pie se poslije navodnika, nego samo prije navodnika:
Kolega, upita ga, moete li mi pomoi?
Reenica koja se odnosi na upravni govor i slijedi poslije upravnoga
govora odvaja se zarezom (u takvim se primjerima ne pie toka na kraju
izjavne reenice):
Ova prodavaonica nije otvorena do 20 sati, rekla je prodavaica.
Ako upravni govor zavrava upitnikom ili usklinikom, zarez se ne pie:
Jeste li oprali boce? upita prodava.
Operite boce prije nego to ih vratite! ree prodava.
Poslije rijei takozvani, npr. takozvani demokrati, rije piemo bez navodnika.
Ako je piemo u navodnicima, takozvani je suvino (ili takozvani demokrati
ili demokrati).
U administrativnim se tekstovima veoma
esto upotrebljavaju jednostruki navodnici
(polunavodnici) tamo gdje treba
upotrijebiti dvostruke.
To je utjecaj engleskoga pravopisa u kojemu jednostruki navodnici imaju
drukiju funkciju nego u hrvatskome. Prema hrvatskome pravopisu jednos-
truki se navodnici upotrebljavaju samo kad to treba staviti u navodnike u
reenici koja se ve nalazi u navodnicima, npr.:
Dotrao je i viknuo: Pazi!, ispriali su prolaznici.
ili da bi se oznailo znaenje koje rijei, npr.:
Rije list moe imati znaenje vegetativni organ biljaka , morska riba
plosnata tijela, tanak komad papira itd.
69
3.1.8. uporaba kurziva
esto se u tekstovima pisanim
administrativnim stilom kurziv (italic)
upotrebljava proizvoljno.
Meutim, trebalo bi posve tono znati to u tekstu treba kurzivirati.
U poslovnoj komunikaciji najee je problem kako postupati s nazivima
tvrtka i nazivima dokumenata.
Savjetujemo da se naslovi dokumenata,
skupova, radionica itd. piu u kurzivu, npr.:
Kodeks poslovnog ponaanja naslov dokumenta,
Spremni za promjene naslov seminara
a imena tvrtka obino, npr.:
Coca-Cola HBC Hrvatska.
U poslovnoj komunikaciji kurziv moemo
shvatiti kao suvremenu, dobru i praktinu
zamjenu za navodnike.
Kurzivom se oznauju i sve izvorno napisane strane rijei u tekstu, i one
kojima ne znamo bolju zamjenu i one koje barem u trenutku nastajanja
teksta nemaju zamjenu u hrvatskome jeziku, poput bluetooth, catering itd.
U hrvatskoj je tradiciji uporaba gornjih
i donjih navodnika (iz engleskoga dolazi
uporaba samo gornjih navodnika).
Izvorno
napisane
strane
rijei treba
kurzivirati:
bluetooth,
catering ...
Manje
ili okrugle
brojeve
u tekstu
treba
ispisivati:
dva, deset ...
72
3.1.9. pisanje brojeva
Manje ili okrugle brojeve u tekstu treba ispisivati:
Osnovane su 3 nove tvrtke. > Osnovane su tri nove tvrtke.
Tim ine 1 sudionik + 1 prodajni predstavnik. > Tim ine jedan sudionik i
jedan prodajni predstavnik.; Tim ine sudionik i prodajni predstavnik.
Kupi bilo koja 2 proizvoda. > Kupi bilo koja dva proizvoda.
Posao e trajati dulje od 10 minuta. > Posao e trajati dulje od deset minuta.
3 osnovna pravila za davanje povratnih informacija > tri osnovna pravila
za davanje povratnih informacija.
3.1.10. okomito nabrajanje
U hrvatskome pri okomitome nabrajanju ne treba na kraju redaka pisati
ni toku sa zarezom ni zarez ako nije rije o nabrajanju uoblienome u
reenice. U engleskome u takvu (nereeninome) okomitom nabrajanju na
kraju retka redovito stoji zarez ili toka sa zarezom, a redak takoer redovito
poinje velikim slovom. U hrvatskome redak treba zapoeti malim slovom, a
na kraju retka ne treba pisati nikakav interpunkcijski znak.
Na kraju reenice
koja ukljuuje
okomito nabrajanje
pie se toka.
Dakle, ne treba pisati:
Sve se poslovne aktivnosti provode na drutveno odgovoran
nain radi osiguranja:
Zdravlja i sigurnosti naih zaposlenika;
Zatite naih potroaa i vanjskih dionika;
Zatite okolia.
73
Treba pisati:
Sve se poslovne aktivnosti provode na drutveno odgovoran nain
radi osiguranja:
zdravlja i sigurnosti naih zaposlenika
zatite naih potroaa i vanjskih dionika
zatite okolia.
U okomitome se nabrajanju esto grijei tako da se ne vodi rauna o tome da
reenica, bez obzira na okomito nabrajanje, mora zadrati valjanu strukturu,
pa se npr. pie:
Poglavlje ukljuuje:
nazivi koji se upotrebljavaju u analizi
upute potrebne za analizu.
umjesto:
Poglavlje ukljuuje:
nazive koji se upotrebljavaju u analizi
upute potrebne za analizu.
Kad su u okomitome nabrajanju potpune reenice, redak zapoinje velikim
slovom i zavrava tokom, npr.:
Naela iz stavka 1. su sljedea:
(a) Ako se pojavi sumnja da postoji rizik, on se mora sprijeiti, ukloniti
ili smanjiti na prihvatljivu razinu.
(b) Pritom je nuno denirati oblik nadzora potreban da bi se rizik
sprijeio, uklonio ili smanjio na prihvatljivu razinu.
Tu jo valja napomenuti da se u hrvatskome tekstu svaki od redaka
u kojima se nabraja uvodi ili kakvim posebnim znakom (tokom,
kvadratiem ili slovnom oznakom, katkad i slovnom oznakom u
zagradama) ili crticom koju treba veoma paljivo razlikovati od
spojnice (v. toku 3.1.6.). Rije je o duljoj crti koja se u raunalno
pisanomu tekstu dobiva pritiskom na ctrl i znak
-
(minus) na
brojanome dijelu tipkovnice.
74
3.1.11. navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa)
Prijedlozi i prilozi navezuju se ovisno o tome kojim glasom poinje rije koja
stoji iza njih.
Prijedlog s navezuje se (tj. pie se i izgovara kao sa) kad stoji ispred rijei
koja poinje glasom [s], [], [z] ili [] (sa sestrom, sa eerom, sa zlobom, sa enom)
ili izgovorno tekom suglasnikom skupinom (sa mnom, sa psom, sa Ksenijom).
Tako treba izgovarati i pisati npr.
komunikacija s kupcem,
drutvo s ogranienom odgovornou,
a ne:
komunikacija sa kupcem,
drutvo sa ogranienom odgovornou.
Prijedlozi uz i niz navezuju se (uza, niza) po istim pravilima, tj. ispred rijei
koje poinju glasom [s], [], [z] ili []: uza stube, niza spust.
Prijedlog k navezuje se kad stoji ispred rijei koja poinje glasom
[k], [g] ili [h], npr.:
ka klupi, ka gradu.
Ako se prijedlog nalazi ispred broja oznaena brojkom/brojkama, a ne
ispisana, navezuje se ili ne navezuje ovisno o izgovoru broja:
sa 6 [est], sa 7, ali s 1, s 2 itd.
3.1.12. navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog)
Navesci su i neobvezatni nastavci u genitivu, dativu i lokativu pridjeva i
zamjenica mukoga i srednjega roda. Npr. u genitivu lijepoga navezak je
zavrno a, tj. taj pridjev moe glasiti i lijepog i lijepoga (u dativu moe glasiti
lijepomu i lijepom, u lokativu lijepome i lijepom). U administrativnome stilu
pridjevi i zamjenice (kada se ne pojavljuju u nizu) najee se ne navezuju
(v. toku 1.3.). Vano je da autor teksta odlui hoe li tada zamjenice i
pridjeve navezivati te da ih navezuje ili ne navezuje (ovisno o svojoj odluci)
dosljedno. Dakle, kad pridjev ili zamjenica stoje sami, tj. kad nisu u prid-
jevnome ili zamjeninome nizu, moemo odabrati hoemo li ih navezivati.
Meutim, ipak postoje neka pravila o navezivanju kojih se treba pridravati u
svakome, pa tako i u administratinome stilu. To su ova pravila:
1. Ako odluimo navezivati pridjeve i zamjenice, treba ih
navezivati ovako:
u
genitivu
se dodaje
navezak
lijepoga
-a
u
dativu
se dodaje
navezak
lijepomu
-u
76
lijepome
u
lokativu
se dodaje
navezak
-e
2. Ako se u nizu nalaze dva pridjeva ili vie njih, navezuje se prvi,
a ostali se ne navezuju, npr. osiguravanje dodatnoga
zdravstvenog osiguranja.
3. Navezuje se pridjev koji je bez imenice, npr. uitelj engleskoga,
obitelj unesreenoga.
3.2.
Izvoenje oblika rijei
3.2.1. sklanjanje kratica i pokrata
Pokrate nastaju skraivanjem vierjenih naziva ili imena i piu se velikim
slovima, npr.:
SAD (Sjedinjene Amerike Drave)
EU (Europska unija)
SZO (Svjetska zdravstvena organizacija).
77
Kad se pokrata prvi put spominje u tekstu, u zagradama uz nju treba ispisati
razvezani naziv ili ime. Npr. bez obzira na to to je mnogima u poslovnome
svijetu poznato znaenje pokrate HUP (Hrvatska udruga poslodavaca), kad se
ona prvi put spominje u tekstu, treba ispisati puno ime od kojeg je nastala.
Moe se postupiti i obrnuto te u tekstu prvi put dati cijeli razvezani naziv, a u
zagradama uz njega pokratu koja se onda dalje upotrebljava u tekstu.
Svi sastavni dijelovi pokrata piu se velikim poetnim slovom i kad se u svezi
koju skrauju ne pie sve velikim slovom, npr. UN (Ujedinjeni narodi), EU
(Europska unija).
Kratice se piu malim slovima. Kratice mjernih jedinica piu se bez toke
(npr. h, min, kg, dag, g, dl, ml, m, dm, cm, mm), a izmeu broja i kratice za
mjernu jedinicu uvijek se pie razmak.
Neke se kratice piu dvojako. Oba su naina pisanja ispravna:
g. i god. godina g. i gosp. gospodin
Kratice se sklanjaju samo iznimno, npr. kratice ga (gospoa) i
gica (gospoica):
n ga Marija n gica Tena
g ge Marije g gice Tene
d gi Mariji d gici Teni.
Pokrate se sklanjaju. Iako postoje mnoga i razliita pravopisna pravila o
sklanjaju pokrata, zapravo nema razloga da se pojedine pokrate ne sklanjaju.
(Iznimka je HRK, oznaka za kunu, te oznake za ostale novane jedinice.)
Izmeu oblinog nastavka i pokrate pie se spojnica:
n a DNK g DNK-a d l DNK-u i DNK-om.
Sklanjaju se sve pokrate, i one nastale kraenjem hrvatskih imena ili naziva
i one nastale kraenjem stranih imena ili naziva. (O preuzimanje engleskih
pokrata i kartica v. toku 2.7.) esto se grijei tako da se kao pokrate (tj. sa
spojnicom izmeu rijei i padenog nastavka) sklanjaju strane rijei, pa se
npr. genitiv rijei display pie display-a, a lokativ mnoine od fast food fast
food-ovima. Ako se s kojega razloga mora upotrijebiti strana rije, njezini se
oblici zapisuju kao i oblici hrvatskih rijei, tj. bez spojnice: displaya, fast
foodovima. Napominjemo jo jednom da je, kad god je to mogue, stranu
rije bolje zamijeniti hrvatskom.
Pokrate su mukog roda osim onih na -A koje se itaju kao jedna rije (npr.
INA, HINA). Te su pokrate enskog roda. Pokrate na -A koje se itaju slovka-
jui, npr. PA [pe a], PSA [pe es a] mukog su roda. Pokrate na -A enskog
roda katkad se piu i sklanjaju kao rijei, npr. Ina, Hina g Ine, Hine.
U adminis-
trativnome
stilu pridjevi i
zamjenice
(kada se ne
pojavljuju
u nizu)
najee se
ne navezuju.
Kada se
pokrata u tek-
stu spominje
prvi put, u za-
gradama uz
nju treba ispi-
sati puni naziv
ili ime, npr.:
HUP (Hrvatska udruga poslodavaca).
80
Dakle, dobro je:
Nije ispravno pisati INI, INE, INOM ni FIFE, FIFI, FIFOM jer je zavrno A
dio pokrate, pa ne moe biti izostavljeno ni zamijenjeno.
U svojim se tekstovima autori trebaju odluiti za jedan od dvaju naina pisa-
nja pa pisati npr.:
Ina, Ine ili INA, INA-e.
Katkad je pokrata dio imena ili naziva, npr.:
n CARNet (Hrvatska akademska i istraivaka mrea)
g CARNeta, d CARNetu,
a postoje primjeri vielanih pokrata iji su dijelovi povezani spojnicom, npr.
n CD-ROM (compact disc read-only memory)
g CD-ROM-a, d CD-ROM-u.
Vano je napomenuti da ne treba upotrebljavati pokrate tamo gdje to nije
uobiajeno ili nuno, npr. nije dobro upotrijebljena kratica u reenici:
Pretpostavlja se da je slina situacija u cijeloj HR.
Ta bi pokrata trebala biti razvezana:
Pretpostavlja se da je slina situacija u cijeloj Hrvatskoj.
Neki problemi povezani sa sklanjanjem kratica nisu rijeeni u pravopisima.
Tako npr. u pravopisima nema odgovora na pitanje kako sklanjati imena
poput Index.hr, Business.hr, Dossier.hr, tj. kako biljeiti od njih izvedene
posvojne pridjeve. S obzirom na to da nema pravopisnoga pravila koje bi
moglo rijeiti taj problem (rije je naime o tome da se hr ita kao pokrata
[ha er], a pie malim slovima kao kratica) najbolje je, umjesto zbog spomenu-
tih razloga problematinih rjeenja, npr.:
oglas objavljen u Business.hr-u / oglas objavljen u Business.hru,
izbjei sklanjanje tog izraza pa pisati npr.:
oglas objavljen na mrenoj stranici Business.hr.
n INA, Ina FIFA, Fifa
g INA-e, Ine FIFA-e, Fife
d INA-i, Ini FIFA-i, Fi
a INA-u, Inu FIFA-u, Fifu
l INA-i, Ini FIFA-i, Fi
i INA-om, Inom FIFA-om, Fifom
81
3.2.2. sklanjanje imena
Strana se imena u hrvatskome sklanjaju. esto se grijei tako da se nastavak
uvodi spojnicom, npr.:
John-a > Johna Google-a > Googlea.
Spojnicom se nastavak uvodi samo u sklanjanju pokrata.Navest emo neke
najee probleme povezane sa sklanjanjem imena. Muka imena na -io i
enska imena na -ia sklanjaju se tako da se izmeu osnove i nastavka
umee j, npr.:
U sklonidbi imena na -eo i -ea ne umee se j:
Makedonska imena Jane i Toe sklanjaju se u hrvatskome prema modelu po
kojemu se sklanjaju imena Mile i Ante:
n Mario Dario Antonio Mia Maria Lucia
g Marija Darija Antonija Mije Marije Lucije
d l Mariju Dariju Antoniju Miji Mariji Luciji
a Marija Darija Antonija Miju Mariju Luciju
v Mario Dario Antonio Mia Maria Lucia
i Marijem i Darijem i Antonijem i Miom Mariom Luciom
Mariom Dariom Antoniom
n Mateo Matea Lea Tea
g Matea Matee Lee Tee
d l Mateu Matei Lei Tei
a Matea Mateu Leu Teu
v Mateo Matea Lea Tea
i Mateom Mateom Leom Teom
n Jane Toe Mile Ante
g Jane Toe Mile Ante
d l Jani Toi Mili Anti
a Janu Tou Milu Antu
v Jane Toe Mile Ante
i Janom Toom Milom Antom
n
CCHBC Google
g

CCHBC-a Googlea
d
CCHBC-u Googleu
a
CCHBC Google
l
CCHBC-u Googleu
i
CCHBC-om Googleom
n
CCHBC Google
g

CCHBC-a Googlea
d
CCHBC-u Googleu
a
CCHBC Google
l
CCHBC-u Googleu
i
CCHBC-om Googleom
84
Ta imena ne treba ovako sklanjati: g Janeta, Toeta, d Janetu, Toetu itd.,
kao to ime Mile ne treba sklanjati: g Mileta, d Miletu itd.
Ime Juraj esto se sklanja: g Juraja, d Juraju umjesto: g Jurja, d Jurju.
Strana se enska imena u pravilu ne sklanjaju. Takva su imena npr. Nancy,
Jenny, Mary. Ne sklanjaju se ni imena Ines i Nives.
Muko se ime Korado sklanja: g Korada, d Koradu.
Strana imena koja u izgovoru zavravaju glasom [i], npr. Johnny, Eddie, skla-
njaju se tako da se izmeu osnove i nastavka umee -j-. To naravno vrijedi
i za imena koja nisu osobna, npr.: Cappy, Nestea (vie o sklanjanju imena
robnih marki v. u 2. dodatku):
Od imena poput Tomislav, Miroslav mogue je izvesti i posvojni pridjev
Tomislavljev, Miroslavljev i posvojni pridjev Tomislavov, Miroslavov. Iako oba
pridjevna tipa pripadaju standardnomu jeziku, drugi je (Tomislavov, Mirosla-
vov) svakako obiniji i u uporabi ei.
U dopisima se esto u uvodnoj formuli imena ili prezimena ne stavljaju u
vokativ te se npr. pie:
Potovani gospodine Petrovi umjesto Potovani gospodine Petroviu.
Prezimena u izravnome obraanju treba stavljati u vokativ. Iznimka su prezi-
mena kod kojih se u vokativu provodi palatalizacija pa se vokativni oblik
izrazno udaljuje od nominativnoga, npr.:
utue, eue, Ture, Pinjue, Baloe
(od prezimena utuk, euk, Turk, Pinjuh, Balog).
To su sva prezimena koja zavravaju s k, g ili h. Njih treba ostaviti
u nominativu:
Potovani gospodine utuk/euk/Turk/Pinjuh/Balog.
esto se postavlja pitanje sklanjaju li se prezimena enskih osoba koja
zavravaju na -a. Kod ostalih prezimena enskih osoba te dvojbe nema, njih
ne moemo sklanjati ni kad bismo htjeli. Meutim, kad je rije o prezimeni-
ma enskih osoba na -a, moe se pojaviti dvojba je li bolje npr.:
n v Johnny Eddie Cappy Nestea
g a Johnnyja Eddieja Cappyja Nesteaja
d l Johnnyju Eddieju Cappyju Nesteaju
i Johnnyjem Eddiejem Cappyjem Nesteajem
85
Vidim gospou Kaliternu, ili Vidim gospou Kaliterna,
To daj Nancy Meladi ili To daj Nancy Melada.
Dobro je oboje, tj. prezimena enskih osoba koja zavravaju na -a mogu se
i ne moraju sklanjati, uz napomenu da se u suvremenijim radovima o tom
problemu ipak preporuuje da se sklanjaju, dakle:
Vidio sam gospou Kaliternu.
To daj Nancy Meladi.
Problem sklanjanja stranih vierjenih
imena tvrtka, ustanova, asopisa itd. rjeava se
umetanjem hrvatske imenice koja se sklanja.
Ako bismo u reenici morali ime tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska staviti u
koji pade, to emo najjednostavnije rijeiti ovako:
Dolazim iz tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska.
Radim u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska.
Sklopili smo sporazum s tvrtkom Coca-Cola HBC Hrvatska.
3.2.3. sklanjanje brojeva
U hrvatskome jeziku sve se ee primjeuje da se izbjegava sklanjanje
brojeva, a pod utjecajem engleskoga ta je pojava sve izraenija. Ipak, u hrvat-
skome standardnom jeziku brojeve jedan, dva, tri i etiri i sloene brojeve koji
zavravaju tim brojevima (npr. dvadeset dva, sto etrdeset tri) treba sklanjati.
Upoznali smo se s radom dvije nae podrunice. > Upoznali smo se s radom
dviju naih podrunica.
Bili smo u dva nova poduzea > Bili smo u dvama novim poduzeima.
Brojevi jedan, dva, tri i etiri ne sklanjaju se kad stoje uz vremensku
oznaku ili oznaku mjere:
u sljedea dva mjeseca
pakiranje od dvije boce.
Brojevi dva, tri i etiri sklanjaju se ovako:
n a dva tri etiri
g dvaju triju etiriju
d l dvama trima etirima
86
3.2.5. sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski/-ki, -ni, -ji)
Odnosni se pridjevi (pridjevi na -ski/-ki, -ni, -ji) dosljedno sklanjaju kao
odreeni pridjevi (po pridjevnoj sklonidbi), npr.:
n zagrebaki
g zagrebakog(a)
d zagrebakom(u)
a zagrebaki (za neivo)/zagrebakoga (za ivo)
l zagrebakom(e)
i zagrebakim.
Ne smije ih se sklanjati kao neodreene ili kao posvojne pridjeve, npr.:
novosti s knjievna petka.
3.2.4. sklanjanje brojevne imenice dvije
Brojevna imenica dvije oznauje dvije enske osobe ili dva predmeta oznae-
na imenicom enskog roda. Tu imenicu treba sklanjati:
n a dvije
g dviju
d l i dvjema.
esto se grijei i tako da se umjesto oblika imenice dvije upotrebljavaju
oblici broja dva, npr.:
sporazum dvaju lanica > sporazum dviju lanica
brak dvaju osoba > brak dviju osoba
razgovarali smo s dvama zaposlenicama > razgovarali smo s
dvjema zaposlenicama (v. toku 3.2.3.).
U hrvatskome tekstu i sljedei izrazi moraju biti usklaeni s pravilima
hrvatskoga jezika:
5 radna dana, tjedan 1
5 radnih dana, 1. tjedan (v. toku 2.2.)
0.50 kuna/boca
0,50 kuna/boci (v. toku 2.3.).
87
3.2.6. sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in)
Posvojni se pridjevi (pridjevi na -ov, -ev, -in) dosljedno sklanjaju kao
neodreeni pridjevi (po imenikoj sklonidbi), npr.:
Pridjevi u komparativu i superlativu takoer se sklanjaju samo po pridjevnoj
sklonidbi, npr.:
n najmarljiviji zaposlenik
g a najmarljivijeg(a) zaposlenika
d najmarljivijem(u) zaposleniku,
a ne:
g a najmarljivija zaposlenika
d najmarljiviju zaposleniku.
n a
ugljikov dioksid
g
ugljikova dioksida
d l
ugljikovu dioksidu,
a ne:
g
ugljikovog(a) dioksida
d l
ugljikovom(u) dioksidu.
88
Tako se sklanjaju svi takvi pridjevi, bez obzira na to jesu li izvedeni od imena
ili ope imenice, jesu li dijelom imena ili nisu, npr.:
ravnateljev
g ravnateljeva d ravnateljevu
ravnateljiin
g ravnateljiina d ravnateljiinu
Vlada
g Vladina d Vladinu
Petrov
g Petrova d Petrovu
Anin
g Anina d Aninu
Petroviev
g Petrovieva d Petrovievu
Borovo Selo
g Borova Sela d Borovu Selu
Coca-Colin
g Coca-Colina d Coca-Colinu.
I posvojni pridjevi izvedeni od pokrata sklanjaju se na isti nain, npr:
n IGH-ov
g IGH-ova
d IGH-ovu.
89
Treba govoriti i pisati:
Sudjelovali smo u IGH-ovu projektu.
Mjesna zajednica Folnegovieva naselja,
a ne:
Sudjelovali smo u IGH-ovom projektu.
Mjesna zajednica Folnegovievog naselja.
3.2.7. sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov,
njezin, njihov)
Posvojne zamjenice za 3. lice (njegov, njezin i njihov) sklanjaju se kao posvojni
pridjevi, tj. po imenikoj sklonidbi, npr.:
n njegov
g njegova
d l njegovu
a njegov (za neivo) / njegova (za ivo)
i njegovim.
Informirani smo o miljenju naih kupaca i potroaa, ali provodimo i an-
kete o njihovom zadovoljstvu. > Informirani smo o miljenju naih kupaca i
potroaa, ali provodimo i ankete o njihovu zadovoljstvu.
3.2.8. glagol biti u kondicionalu
Kondicional i. tvori se od aorista glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga,
npr.:
ja bih radio
ti bi radio
on bi radio
mi bismo radili
vi biste radili
oni bi radili.
esto se grijei tako da se oblik bi upotrebljava u svim licima, npr.:
Uinit ete sve kako bi im olakali rad. > Uinit ete sve kako biste im
olakali rad.
Usmjereni smo neprekidnoj komunikaciji s kupcima kako bi pravodobno
reagirali na povratne informacije s trita. > Usmjereni smo neprekidnoj
komunikaciji s kupcima kako bismo pravodobno reagirali na povratne
informacije s trita.
90
3.2.9. innitiv u futuru i.
Futur i. tvori se od nenaglaenih oblika pomonoga glagola htjeti i innitiva
glagola. Kad u reenici innitiv dolazi ispred oblika glagola htjeti, ne izgo-
vara se i ne pie zavrno innitivno i, npr.:
radit u
pjevat u.
To vrijedi samo za glagole iji innitiv zavrava na -ti, a ne vrijedi za glagole
iji innitiv zavrava na -i. Kad je innitiv iza glagola htjeti, zavrno i ostaje:
Ja u raditi.
Ja u pjevati.
Katkada se grijei ak i tako da se pie bie umjesto bit e.
3.3.1. imenice na -ista/-ist, -ta/-t
Imenice na -ist i -t kojima se oznauje vritelj radnje pripadaju hrvatskomu
standardnom jeziku, a imenice na ista i -ta ne pripadaju mu, npr.:
biciklista > biciklist, idealista > idealist, specijalista > specijalist, sirupista >
sirupist, atleta > atlet.
Iako veina govornika hrvatskog jezika zna to pravilo i dosljedno ga provodi
u nominativu, esto se grijei kad se te rijei upotrebljavaju u drugim
padeima, npr.:
idem specijalisti medicine rada > idem specijalistu medicine rada.
3.2.10. glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti,
dovesti, iznijeti itd.
Neki glagoli, poput glagola dati, donijeti, dovesti, iznijeti, izraunati, izvesti,
udati itd. imaju vie pridjeva trpnih, od kojih neki ne pripadaju standard-
nome jeziku i ne treba ih upotrebljavati, npr.:
dat > dan, donijet, doneen > donesen, doveen > dovezen, iznijet, izneen >
iznesen, izraunat > izraunan, izveen > izvezen, udata > udana.
3.3.
Tvorba rijei
91
3.3.2. imenice na -telj/-lac/-oc
Kad je imenicu kojom se oznauje vritelj radnje mogue izvesti i suksom
-telj i suksom -lac, normativna se prednost daje imenicama na -telj (npr.
imenicama gledatelj, sluatelj pred imenicama gledalac, slualac).
Katkad se imenice tvorene tim suksima od iste osnove znaenjski razjed-
nauju (npr. spasilac ovjek koji se bavi spaavanjem i Spasitelj Bog).
Kad se od koje osnove vritelj radnje ne izvodi suksom -telj, tada je
naravno dobra uporaba suksa -lac. Imenice na -lac koje nemaju parnjaka
na -telj su npr.:
liilac, mislilac, ronilac, varilac.
Imenice tvorene suksom -oc (npr. liioc, mislioc, ronioc, varioc, gledaoc,
sluaoc) ne pripadaju standardnomu jeziku.
biciklista
biciklist
optimista
optimist
slastiarna
slastiarnica
pekarna
pekarnica
pekara
mjesto na kojemu se proizvode
pekarski proizvodi
mjesto na kojemu se prodaju
pekarski proizvodi
puniona
vode
punionica
vode
praona
boca
praonica
boca
94
3.3.3. imenice na -arna/-arnica i -ara
Imenice tvorene suksom -arnica imaju prednost pred imenicama tvorenim
suksom -arna, npr.:
slastiarna > slastiarnica
pekarna > pekarnica
cvjearna > cvjearnica.
Suks -arnica oznauje mjesto na kojemu se to prodaje, npr.
cvjearnica mjesto na kojemu se prodaje cvijee.
Suksom se -ara u hrvatskom standardnom jeziku oznauje mjesto na
kojemu se to proizvodi, npr.
uljara, koksara.
Tako rije pekara valja upotrebljavati za mjesto na kojemu se kruh i pekarski
proizvodi proizvode (npr. dobro je upotrijebljena u imenu tvrtke Zagrebake
pekare). Nije dobro rije pekara upotrebljavati kako bi se oznaila prodavaonica
kruha. Prodavaonica kruha je pekarnica, a ako se, to je sve ee, kruh i pekar-
ski proizvodi i proizvode i prodaju na istome mjestu, tada se takva prodavaonica
moe zvati
i pekara (s objanjenjem da se u njoj kruh i pee, a ne samo prodaje)
i pekarnica (s objanjenjem da se u njoj kruh i prodaje, a ne samo pee).
jednina mnoina
n ronilac ronioci
g ronioca ronilaca
d roniocu roniocima
a ronioca ronioce
v ronioe ronioci
l roniocu roniocima
i roniocem roniocima
Imenice na -lac treba sklanjati prema gore navedenomu uzorku.
Pravilo o davanju prednosti imenicama na -telj pred imenicama na -lac
vrijedi samo kad oznauju to ivo. Kad je rije o neivome, prednost se daje
imenicama na -lac, npr.:
mreni posluitelj > mreni posluilac
nositelj elektrinoga naboja > nosilac elektrinoga naboja.
95
3.3.4. imenice na -ona/-onica
Imenice tvorene suksom -onica imaju prednost pred imenicama tvorenim
suksom -ona. Tako normativnu prednost ima imenica prodavaonica pred
imenicom prodavaona, imenice kupaonica pred imenicama kupaona. Ne treba
upotrebljavati rije puniona, nego rije punionica.
3.3.5. tvorenice s preksoidom (auto-, bio-, eko- itd.)
Preksoidi su predmetci koji su u hrvatski jezik uzeti iz drugih jezika.
Nerijetko su latinskoga ili grkoga podrijetla, npr.: aero-, audio-, bio-, eko-,
foto-, hidro-, kiber-, mikro-, video-. Ti i ostali preksoidi nalaze se u mnogim
rijeima, npr.:
aerodinamika, biometeorologija, biogorivo, fotoklub, fotomodel,
hidroterapija, mikroprocesor, videokaseta.
info-linija
info linija
infolinija
96
3.3.6. polusloenice
Imenike su polusloenice imenice u kojima su dva dijela povezana
spojnicom. Ta spojnica oznauje da se prvi dio polusloenice ne sklanja.
Polusloenice su npr.:
spomen-ploa
pop-glazba
dez-festival.
Ako ih mijenjamo po padeima, mijenjat e se samo njihov drugi dio, npr.
genitiv je spomenutih rijei:
spomen-ploe
pop-festivala
dez-festivala.
Ako smo u nedoumici je li rije o dvjema rijeima ili o imenikoj polu-
sloenici, taj problem moemo lako rijeiti. Zapitamo li se npr. treba li zani-
manje sprema dostavlja pisati ovako kako je napisano ili sprema-dostavlja,
esto se grijei tako da se te rijei piu kao polusloenice,
sa spojnicom, npr.:
aero-dinamika
bio-meteorologija.
Osobito se esto grijei tako da se preksoid eko odvaja od rijei
pa se pie npr.:
eko incident
eko selo
eko sustav.
umjesto:
ekoincident
ekoselo
ekosustav
(v. toku 3.3.5.).
Ne treba meutim ohrabrivati uvoenje u hrvatski jezik svakoga preksoida
koji se pojavi u engleskome tekstu. Hrvatskomu ne treba npr. preksoid
promo-; umjesto njega bolje bi bilo upotrebljavati pridjev promocijski, npr.:
promouzorak > promocijski uzorak.
97
3.3.7. pridjevne polusloenice (turistiko-rekreacijski) i
sloenice (javnozdravstveni)
Dva pridjeva povezana spojnicom znae x i y, npr. turistiko-rekreacijski
znai turistiki i rekreacijski. Takvi se odnosni pridjevi odnose na dva poj-
ma: turizam i rekreaciju. Tako se moe povezati i vie pridjeva, npr.:
anatomsko-terapijsko-kemijska klasikacija.
Pridjevne sloenice odnose se na jedan pojam:
javnozdravstveni na javno zdravstvo
knjievnoumjetniki na knjievnu umjetnost
sudskomedicinski na sudsku medicinu.
odgovor na to pitanje daje nam upravo spomenuto pravilo. Genitiv je spre-
maa dostavljaa, dakle sklanja se i prvi dio. To je jasan pokazatelj da je rije
o dvjema rijeima, a ne o polusloenici.
Kad god je to mogue, umjesto polusloenice (rijei pisane sa spojnicom) u
kojoj prvi lan odreuje drugi treba upotrijebiti imeniku skupinu, npr.:
pilot-emisija > ogledna emisija
internet-stranica > internetska stranica, mrena stranica
tness-centar > centar za tness
taksi-voza > voza taksija
dizel-motor > dizelski motor
vaterpolo-utakmica > vaterpolska utakmica
tenis-klub > teniski klub.
Svi se navedeni primjeri, to takoer nije tono, podjednako esto piu i kao
dvije rijei ( pilot emisija, internet stranica itd.).
3.3.8. brojevne izvedenice
Ako se izvedenica tvori od broja, preporuljivije je ispisati izvedenicu nego
broju napisanu brojkama dodati suks:
90-ih su se zbile brojne promjene u gospodarstvu. > Devedesetih su se zbile
brojne promjene u gospodarstvu.
esto se grijei tako da se pie npr.:
90-tih.
98
3.3.9. komparativ i superlativ pridjeva optimalan,
minimalan, maksimalan
Ne treba upotrebljavati komparativ ni superlativ pridjeva optimalan, minima-
lan, maksimalan jer oni izraavaju potpunu mjeru svojstva.
On postupa najoptimalnije. > On postupa optimalno.
esto se to pravilo protee na pridjev bitan pa se katkad smatra da ni on u
standardnome jeziku nema komparativa ni superlativa. Meutim, iako bi
to bilo logino ako se uzme u obzir da je tvoren od imenice bit, on ima isto
znaenje kao pridjev vaan pa se moe stupnjevati.
3.3.10. glagoli na -iti/-jeti
Ako su glagoli tvoreni od iste osnove suksima -iti i -jeti istoznani, u hrvat-
skome standardnom jeziku treba upotrebljavati glagol na -jeti, npr.:
voliti > voljeti
letiti > letjeti
poskupiti > poskupjeti.
Pritom treba uzeti u obzir da se neki od tih parova znaenjski razjednauju.
Tako npr.
crveniti znai initi to crvenim (npr. crveniti usnice)
crvenjeti postajati crvenim (npr. Jagode su crvenjele.)
crvenjeti se znai isticati se crvenom bojom (npr. Mak se crvenjeo u polju.).
T je suvino jer je ve sadrano u broju devedeset, pa treba pisati:
90-ih.
Takoer nije dobro pisati
1990-ih,
nego:
devedesetih godina prologa stoljea
devedesetih godina 20. stoljea.
Ako biramo izmeu rijei tvorenih sa spojnikom o i bez njega, bolje je upo-
trijebiti rije koja ima spojnik o, npr.:
petgodinji > petogodinji.
99
3.3.11. glagoli na -ivati/-avati, -iti/-ati, -ii/-ai
Glagolima na -ivati norma u pravilu daje manju prednost pred glagolima na
-avati, ali ih katkad i izjednauje, npr.:
oznaavati > oznaivati
izjednaavati > izjednaivati
ozvuavati = ozvuivati
Glagolski su pridjevi radni:
od glagola poludjeti: poludio, poludjela, poludjelo
od glagola voljeti: volio, voljela, voljelo
od glagola poskupjeti: poskupio, poskupjela, poskupjelo.
esto se grijei tako da se za muki rod upotrebljavaju oblici
poludjeo
voljeo
poskupjeo.
crveniti
initi to crvenim
crvenjeti
postajati crvenim
crvenjeti se
isticati se crvenom bojom
100
3.3.12. tvorenice s put
estica put pie se sastavljeno s brojem u prilozima jedanput, dvaput, triput
itd. U posebnome isticanju moe se pisati i odvojeno:
jedan put
dva puta.
dopunjavati = dopunjivati
naglaavati = naglaivati
oglaavati = oglaivati.
Neki glagoli na -iti i -ii imaju prednost pred glagolima na -ati i -ai:
brojati > brojiti
izbrojati > izbrojiti
obojati > obojiti
izai > izii.
triputa
tri puta
triput
Nije dobro pisati:
jedanputa
dvaputa.
101
3.4.2. vi ste dola > vi ste doli
Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz potovanja (i stoga obvezatno
pie velikim slovom) predikat uvijek stoji u mnoini mukog roda.
3.3.13. tvorenice s god
Treba razlikovati samostalnu esticu god od estice god koja je dijelom sloe-
noga priloga: tko god bilo tko za razliku od tkogod netko: Tko god doao, ne
otvaraj mu, Ako tkogod doe, pusti ga da ue.
3.4.1. povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se
Glagoli brinuti se, skrbiti se, kolebati se povratni su glagoli, tj. u hrvatskome
standardnom jeziku ne treba ih upotrebljavati bez se. Glagol odmarati u
hrvatskome je standardnom jeziku prijelazni glagol samo u ogranienome
broju izraza: odmarati ruke, noge. Kad subjekt radnju vri sam na sebi, mora
se upotrijebiti povratni glagol:
Pacijent mora odmarati. > Pacijent se mora odmarati.
Kolebaju to da uine. > Kolebaju se to da uine.
Nemoj brinuti. > Nemoj se brinuti.
Osobito se esto grijei tako da se glagol koristiti se upotrebljava bez estice
se i s dopunom u akuzativu umjesto u instrumentalu, npr.:
koristiti svoje prednosti > koristiti se svojim prednostima.
U rijetkim sluajevima (uz imenice dopust, odmor) moe se upotrebljavati
glagol koristiti s dopunom u akuzativu, npr.:
Ugovor o studijskom dopustu mora sadravati jasnu naznaku razdoblja u
kojima je slubenik ovlaten koristiti studijski dopust.
Godinji u odmor koristiti u razdoblju od 15. srpnja do 3. kolovoza
2010. godine.
3.4.
Povezivanje rijei u skupine i reenice
kanal
prodaje
prodajni
kanal
broj
telefona
telefonski
broj
Kad god je to mogue, tj. ako pritom ne dolazi do promjene znaenja,
u skupini imenica + imenica u genitivu imenicu u genitivu treba zamijeniti
posvojnim pridjevom.
104
To vrijedi bez obzira na to obraamo li se mukarcu ili eni, npr.:
Vi ste me to pitao. > Vi ste me to pitali.
Vi ste me to pitala. > Vi ste me to pitali.
O pisanju zamjenice vi velikim/malim slovom v. toku 2.1.
3.4.3. statut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli
U hrvatskome jeziku kategorija ivosti odraava se u akuzativu pridjeva i
zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Kod veine pridjeva
i zamjenica ne grijei se, npr.: Vidio sam lijepoga djeaka, Imao sam takva
prijatelja, ali: Vidio sam lijepi stol, Imao sam takav sat. esto se meutim grijei
kad je rije o akuzativu zamjenice koji, i to tako da se za neivo esto upotre-
bljava akuzativ za ivo (kojega), npr.:
To je statut kojega smo donijeli prije dva mjeseca. > To je statut koji smo
donijeli prije dva mjeseca.
3.4.4. da li > je li
Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj reenici upotrebljavati
skupinu je li od skupine da li koje se nalazi u mnogim normativnim pri-
runicima zapravo je pravilo da je umjesto reenice uvedene skupinom da li
bolje upotrebljavati reenice u kojima se predikat ili dio predikata premee
na prvo mjesto, a za njim slijedi estica li, dakle:
Da li je pokus uspio? > Je li pokus uspio?
Da li je uspio sve obaviti? > Je li uspio sve obaviti?
3.4.5. s nikim > ni s kim
Kad se uz neodreenu zamjenicu tvorenu preksom ni- nae prijedlog, on
zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom avu i umee se u nju.
Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga.
Za niim ne alim. > Ni za im ne alim.
Nije zadovoljan s niim. > Nije zadovoljan ni s im.
Ne govori loe o nikome. > Ne govori loe ni o kome.
Prijedlog bez ne umee se u neodreenu zamjenicu:
Ostao je bez iega.
105
3.4.6. enklitika
Enklitike su rijei koje se u izgovoru naslanjaju na rijei ispred sebe,
najee skraeni oblici pomonoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i
pomonoga glagola htjeti: u, e, e, emo, ete, e.
O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najee se grijei tako da se
enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega, npr.:
Sline odluke su vane i u ostalim podrujima. > Sline odluke vane su i
u ostalim podrujima.; Sline su odluke vane i u ostalim podrujima.
Cijena runika je sniena. > Cijena runika sniena je.; Cijena je
runika sniena.
Slinu akciju smo imali prije nekoliko godina. > Slinu akciju imali smo
prije nekoliko godina.; Slinu smo akciju imali prije nekoliko godina.
Povratno informiranje je dvosmjeran proces. > Povratno informiranje dvo-
smjeran je proces.; Povratno je informiranje dvosmjeran proces.
Od dvaju doputenih modela prvi, u kojemu je red rijei stilski neobiljeen,
svakako je prikladniji za administrativni stil i poslovnu komunikaciju. Posve
je neprimjereno poslovnoj komunikaciji enklitikom rastavljati ime i prezime,
npr.:
Maja je Petrovi ula u ured.
Ta reenica treba glasiti:
Maja Petrovi ula je u ured. (v. toku 1.3.)
3.4.7. genitiv > posvojni pridjev
Ope je pravilo da skupinu s genitivom, kad je to mogue, treba zamijeniti
skupinom s posvojnim pridjevom, npr.:
bilanca plaanja > platna bilanca
broj telefona > telefonski broj
faktor trita > trini faktor
faza proizvodnje > proizvodna faza
trokovi proizvodnje > proizvodni trokovi
uprava kole > kolska uprava
argon struke > struni argon
plaa poduzetnika > poduzetnika plaa
segmentacija trita > trina segmentacija
pravilnik
kojeg smo
usvojili
pravilnik
koji smo
usvojili
Akuzativ zamjenice koji glasi kojeg za ivo, a koji za neivo.
struni
suradnik
kojeg smo
zaposlili
108
trokovi ivota > ivotni trokovi
ured javnoga biljenika > javnobiljeniki ured
trite rada Hrvatske > hrvatsko trite rada
dravljanin Bugarske > bugarski dravljanin
aktivnosti prodaje > prodajne aktivnosti
rok kreditiranja > kreditni rok
kanal prodaje > prodajni kanal.
aktivnosti
marketinga
marketinke
aktivnosti
109
Tako i:
Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za trite Slovenije. >
Coca-Cola HBC Hrvatska od sredine 2009. proizvodi za slovensko trite.
To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s posvojnim pridjevom ima isto
znaenje kao skupina s genitivom. Ako znaenje nije isto, ne treba skupinu s
genitivom zamjenjivati skupinom s posvojnim pridjevom. Npr.:
radni praznik ne znai isto to i praznik rada,
put svile nije isto to i svileni put.
To se pravilo ne primjenjuje ni ako je rije o vierjenoj skupini. Npr. od
imena INA Osijek Petrol ne moemo izvesti pridjev, nego emo pisati:
Na crpkama INA Osijek Petrola.
U administrativnome stilu este su i dobre formulacije poput:
pravo je djeteta
obveza je zaposlenika
dunost je roditelja.
Openito pri primjeni toga pravila treba postupati veoma oprezno kad nije
rije o osobama. Od nekih e se imenica koje oznauju to neivo jednosta-
vno izvoditi pridjevi, a neki su postali i posve uobiajeni, npr. vladin/Vladin
od imenice vlada/Vlada i od imena Vlado: Vladin je prijedlog ... Od imenica
banka i tvrtka takoer se sve ee upotrebljavaju posvojni pridjevi, npr.:
bankina pravila
tvrtkina politika
iako tu ne bismo pogrijeili ni da upotrijebimo genitiv, npr.:
pravila banke
politika tvrtke.
Osobito treba paziti da se ne upotrebljavaju ustrojstva poput:
Cappyjeva promocija
jer ne promovira Cappy, nego se promovira Cappy. (Vie o tome
v. u 2. dodatku).
Tu se ponovno vraamo na ve spomenuto pravilo da genitiv
valja zamjenjivati posvojnim pridjevom samo ako pritom ne
mijenjamo znaenje skupine ili reenice.
110
3.4.8. pripadanje subjektu (zamjenica svoj)
U hrvatskome se pripadanje subjektu uvijek izrie povratno-posvojnom
zamjenicom svoj, bez obzira na to kojega je subjekt lica, npr.:
ja imam svoju knjigu,
ti ima svoju knjigu,
on ima svoju knjigu itd.,
a ne:
ja imam moju knjigu,
ti ima tvoju knjigu,
on ima njegovu knjigu to je ustrojstvo mogue, ali ono bi znailo npr.
da Marko ima Petrovu knjigu.
U izricanju pripadanja subjektu u hrvatskome se standardnom jeziku
esto grijei, a nesigurnost pri uporabi povratno
-
posvojne zamjenice
pojaava i injenica da u engleskome nema razlike koja je u
hrvatskome izraena podijeljenom uporabom posvojnih zamjenica i
povratno
-
posvojne zamjenice. U engleskome, naime, nema zamjenice
koja bi odgovarala povratno
-
posvojnoj zamjenici.
Zauzimamo se za promicanje naih proizvoda. > Zauzimamo se za promi-
canje svojih proizvoda.
Ponudili smo nae uvjete za dogovor. > Ponudili smo svoje uvjete za dogovor.
Imam moja naela u poslovanju. > Imam svoja naela u poslovanju.
Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da smo u skladu s poslovnim ambicija-
ma nae tvrtke i brigom za nae zaposlenike odluili objaviti interni natjeaj
za radno mjesto ... > Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da smo u skladu
s poslovnim ambicijama svoje tvrtke i brigom za svoje zaposlenike odluili
objaviti interni natjeaj za radno mjesto ...
111
3.4.9. vie prijedloga koji uvode razliite padee
U reenici u kojoj se pojavljuje vie prijedloga od kojih svaki zahtijeva
drukiju dopunu, tj. dopunu u drugome padeu, svaku od dopuna, u skladu
s opejezinom normom, treba ispisati, npr.:
krediti sa i bez jamaca > krediti s jamcima i bez jamaca/njih
zaposlenici sa ili bez radnog iskustva > zaposlenici s radnim iskustvom ili
bez radnog iskustva/njega.
3.4.10. prijedlozi
glede
Prijedlog glede treba upotrebljavati u znaenju to se tie ega, s obzirom
na, u vezi s, npr.: Javit emo Vam se glede Vae molbe. Jednako je dobro i: Javit
emo Vam se u vezi s Vaom molbom.
Ne treba ga upotrebljavati u znaenju to se tie koga:
glede Petra > s obzirom na Petra.
Nije ga dobro upotrebljavati umjesto prijedloga radi i zbog: Sastali su se glede
razgovora. > Sastali su se radi razgovora. (O tome kad treba upotrebljavati
prijedlog radi, a kad prijedlog zbog vidi pod tim prijedlozima).
ispod, iznad
Prijedlozi ispod i iznad s rijeju u genitivu oznauju prostorni odnos
(bivanje ega, tj. odvijanje kakva procesa na odreenu mjestu), npr.:
Stajao je ispod balkona.
112
Ne treba ih upotrebljavati za oznaivanje cilja ili smjera:
Bacio se ispod stola > Bacio se pod stol.
Letio je iznad grada > Letio je nad gradom.
ispred
esto se grijei tako da se prijedlog ispred upotrebljava u oznaivanju za-
stupanja, tj. umjesto prijedloga uime:
Govorio je ispred uprave. > Govorio je uime uprave.
Taj prijedlog u standardnome jeziku ne treba upotrebljavati ni u vremen-
skome znaenju:
Proljee je ispred ljeta. > Proljee je prije ljeta.
Prijedlog ispred pravilno je upotrebljavati samo u mjesnome znaenju, npr.:
Ispred nae kue rastu empresi.
iz
Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su esti u
razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i
pisati: profesorica matematike.
Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se oznaila graa ili tvar od koje
je to nainjeno:
izme iz koe > izme od koe
sok iz vianja > sok od vianja.
113
iza
Prijedlog iza ne treba upotrebljavati u vremenskome znaenju:
Ljeto je iza proljea. > Ljeto je poslije/nakon proljea.
izmeu, meu
Razlika je izmeu tih dvaju prijedloga u tome to prijedlog izmeu dolazi kao
veza u odnosu dvaju predmeta/pojmova:
izmeu brata i sestre
izmeu Zagreba i Rijeke
izmeu kue i vrta,
a prijedlog meu kao veza u odnosu vie predmeta/pojmova:
meu svim hrvatskim gradovima.
Kad je rije o izrazima izmeu ostaloga i meu ostalim mala se prednost daje
uporabi izraza meu ostalim, ali nije nepravilno upotrebljavati ni izmeu
ostaloga jer je rije o uporabno podjednako estim okamenjenim tekstnim
konektorima i veznim sredstvima.
k(a)
Prijedlog k/ka oznauje kretanje prema cilju i ne treba na njegovu mjestu
upotrebljavati prijedlog kod:
Marko ide kod direktora. > Marko ide k direktoru; Marko ide direktoru.
(ali: Marko je kod direktora.)
114
Prijedlog ka upotrebljava se ispred rijei koje poinju slovom (ili glasom)
k, g, h, npr.: Krenuo je ka gradu.
kod
Kod ne treba upotrebljavati za izricanje istodobnosti uz apstraktne imenice:
Pogrijeio je kod zbrajanja. > Pogrijeio je pri zbrajanju.
pomo kod ublaivanja posljedica prirodnih katastrofa >
pomo pri ublaivanju posljedica prirodnih katastrofa.
na
Prijedlog na, kao veina prijedloga, ima mnogo znaenja, a samo osnovno i
najee mu je mjesno znaenje.
kroz
Prijedlog kroz ne treba upotrebljavati u izraavanju sredstva ili naina.
Najbolje je izraz s prijedlogom kroz u tom sluaju zamijeniti instrumentalom
upotrijebljene imenice, a ako to nije mogue, bolje je upotrijebiti prijedlog
putem nego prijedlog kroz. U vremenskome znaenju bolje je upotrijebiti
prijedlog tijekom:
To e se postii kroz provedbu projekata. > To e se postii
provedbom projekata.
ostvarivanje rezultata kroz upravljanje cjelokupnim poslovanjem >
ostvarivanje rezultata upravljanjem cjelokupnim poslovanjem.
115
Izraz na temu uz glagole govorenja (kao i izraz po pitanju uz te glagole) tipini
je administrativni izraz i treba ga izbjegavati:
Danas emo raspravljati na temu zatite okolia. >
Danas emo razgovarati o zatiti okolia.
esto se pogreno govori i pie: putovati na Rijeku umjesto putovati u Rijeku.
Kad je rije o otocima i istoimenim gradovima, tada se prijedlozima na i
u izrie je li rije o otoku ili o gradu: putovati na Hvar (otok), ali: putovati
u Hvar (grad).
nadohvat, nadomak
Prijedloge nadomak i nadohvat dobro je upotrebljavati i uz rije u dativu i uz
rije u genitivu:
nadomak grada i nadomak gradu,
ali samo: nadohvat ruke.
nasuprot
Nasuprot je samo dativni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati s genitivom:
nasuprot toga > nasuprot tomu.
od
Prijedlog od ne treba upotrebljavati u posvojnim ustrojstvima kojima se
izrie pripadanje ivomu posjedovatelju. Umjesto ustrojstva s prijedlogom
116
od i genitivom treba upotrijebiti ustrojstvo s posvojnim pridjevom, npr.:
kua od Martina > Martinova kua
suknja od Ane > Anina suknja.
Ako nije mogue izvesti posvojni pridjev, prijedloni genitiv treba zamijeniti
besprijedlonim, npr.:
kua od Martina Petrovia > kua Martina Petrovia.
Prijedlog od upotrebljava se u standardnome jeziku u izricanju da je to
sastavnim dijelom ega, npr.:
ep od boce, poklopac od kutije, kljuevi od vrata.
Prijedloni se par od ... do moe zamijeniti crticom. Pritom treba imati u
vidu da crtica zamjenjuje oba lana prijedlonoga para (a ne samo
prijedlog do):
Primanje stranaka: od 10 12 sati > Primanje stranaka: 10 12 sati.
Rije nedaleko je prilog, pa ne moe uvesti imenicu. Izmeu priloga nedaleko
i imenice mora stajati prijedlog od.:
nedaleko grada > nedaleko od grada.
po
Ne treba upotrebljavati izraz po pitanju. To je tipian administrativizam koji
treba izbjegavati:
Raspravljali smo po pitanju zatite okolia. > Raspravljali smo o
zatiti okolia.
Takoer ne treba prijedlog po upotrebljavati u izrazima poput:
opasan po zdravlje
opasan po ivot
loe po koga.
Umjesto toga treba:
opasan za zdravlje
opasan za ivot
loe za koga.
117
U uporabi prijedloga po esto se grijei i u ovakvim ustrojstvima:
Puenje je tetno po zdravlje. > Puenje je tetno za zdravlje.
To je opasno po ivot. > To je opasno za ivot.
To je loe po nas. > To je loe za nas.
Po meni taj je prijedlog lo. > Mislim da je taj prijedlog lo.
Ispit polaem po prvi put. > Ispit polaem prvi put.
Dogovorit emo se po putu. > Dogovorit emo se putem.
Po njemu nismo ni trebali otputovati. > On smatra da nismo ni
trebali otputovati.
pod
Prijedlog pod ne treba upotrebljavati za izricanje vremenske povezanosti ili
kakve popratne okolnosti:
pod nastavom > za vrijeme nastave / tijekom nastave
pod uvjetom > uz uvjet
pod prijetnjom > uz prijetnju.
pomou
Prijedloni izraz s prijedlogom pomou treba, kad god je to mogue, kao i
prijedlone izraze s prijedlozima kroz i putem, u standardnome jeziku za-
mijeniti instrumentalom imenice koju uvode: pomou paljive organizacije
> paljivom organizacijom. Kad to nije mogue, treba upotrebljavati sloeni
prijedlog s pomou, a ne prijedlog pomou:
Kvaliteta naih proizvoda i pakiranja prikazana je pomou indeksa
kvalitete. > Kvaliteta naih proizvoda i pakiranja prikazana je s
pomou indeksa kvalitete.
118
pred
Pred je mjesni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati u vremenskome znaenju:
pred godinu dana > prije godinu dana
pred odlazak na studij > prije odlaska na studij.
Primjer je dobre uporabe, tj. uporabe u mjesnome znaenju:
Stani pred prodavaonicu.
preko
Preko je takoer mjesni prijedlog. esto se, kao u sljedeim primjerima,
upotrebljava u suprotnosti s pravilima standardnog jezika:
preko zime > zimi
izraavati osjeaje preko pjesama > pjesmama
usavravati znanje preko seminara > na seminarima
rjenik s preko 10000 naziva > rjenik s vie od 10000 naziva.
pored
Prijedlog pored ne pripada standardnomu jeziku. Umjesto njega treba,
ovisno o kontekstu, upotrebljavati prijedloge uz ili osim.
Dravni slubenici, pored ispunjavanja ostalih uvjeta, ne smiju biti pravo-
mono osuivani. > Uz ostale uvjete dravni slubenici moraju ispu-
njavati i uvjet da nisu pravomono osuivani. / Osim ostalih uvjeta dravni
slubenici moraju ispunjavati i uvjet da nisu pravomono osuivani.
119
pri
Prijedlog pri katkad se pogreno upotrebljava, npr.:
Marko je pri telefonu.
On je predstavnik Hrvatske pri UNESCO-u.
Te reenice trebaju glasiti:
Marko je na telefonu.
On je predstavnik Hrvatske u UNESCO-u.
prilikom
Prijedlog prilikom ne treba upotrebljavati u oznaavanju okolnosti. Umjesto
toga prijedloga treba upotrijebiti prijedlog pri:
prilikom upoznavanja > pri upoznavanju
prilikom izrade > pri izradi.
putem
Gdje je god to mogue, treba izbjegavati prijedlog putem:
putem interneta > internetom
prodaja putem telefona > telefonska prodaja
Katkad prijedloni izraz s prijedlogom putem nije mogue zamijeniti
instrumentalom, npr.:
Tvrtka putem predstavnitva u Sarajevu djeluje i u Bosni i Hercegovini.
120
radi, zbog
Prijedlog radi uvodi namjeru, a ne uzrok, npr.:
Pijem lijekove radi ozdravljenja. (s namjerom da ozdravim).
Uzrok uvodi prijedlog zbog.:
Tuan sam radi neuspjeha. > Tuan sam zbog neuspjeha.
(neuspjeh je uzrok tuzi).
Nerijetko je teko razluiti je li rije o namjeri ili o uzroku npr.:
zatvoreno radi/zbog preureenja.
U takvome je sluaju bolje upotrijebiti uzroni prijedlog zbog jer nema
namjere u koju nije ukljuen i uzrok.
s(a)
Treba razlikovati prijedloni i neprijedloni instrumental, tj. prijedloni
instrumental drutva (npr. Idem u etnju s Marijom), naina (obaviti posao s
veseljem) i vremena (s dolaskom proljea) i neprijedloni instrumental sredstva:
doputovati s vlakom > doputovati vlakom
zapisati s olovkom > zapisati olovkom,
ali:
arati s pet bojica,
s malo novca teko je ivjeti.
Prijedlog s obvezno se pie u izrazima:
s vremenom
S vremenom, bit e bolje.
s obzirom na to da
S obzirom na to da je sunano, poi emo u etnju.
s godinama
S godinama smo zreliji.
121
Uz glagole zapoeti i zapoinjati dopuna je u prijedlonome instrumentalu:
Budui da je nastala u tom okruju, kua Zanotta je ve krajem 50-ih
zapoela proizvodnjom modernog namjetaja. > Budui da je nastala u tom
okruju, kua Zanotta ve je krajem pedesetih zapoela s proizvodnjom
modernog namjetaja.
Prijedlog sa upotrebljavamo ispred rijei koje poinju sa s, z, , :
sa snom
sa zadovoljstvom
sa kolom
sa itom.
Prijedlog sa piemo ispred izgovorno tekih suglasnikih skupina:
sa psom
sa Ksenijom
sa mnom
sa dna.
unato, usprkos
Prijedlozi unato i usprkos imaju dopunu u dativu, a ne u genitivu:
unato visokih temperatura > unato visokim temperaturama.
Usprkos najee dolazi uz oznake ivih bia (usprkos tebi) ili ega apstraktnog
povezanog sa ivim biima (usprkos tvojim savjetima). Uz imenice i zamjenice
koje oznauju to neivo upotrebljava se prijedlog unato:
usprkos nevremenu > unato nevremenu.
uslijed
Prijedlog uslijed ne treba upotrebljavati u standardnome jeziku. Umjesto
njega bolje je upotrebljavati prijedlog zbog:
122
Zakasnili smo uslijed nevremena. > Zakasnili smo zbog nevremena.
Uslijed konkurentskih pritisaka, banke ne mogu prenijeti cjelokupni teret
rasta trokova na klijente. > Zbog konkurentskih pritisaka banke ne mogu
prenijeti cjelokupni teret rasta trokova na klijente.
za
U standardnome jeziku treba izbjegavati uporabu ustrojstva za + innitiv:
za itati > za itanje
To je bilo strano za vidjeti. > To je bilo strano vidjeti.
Prijedlog za ne treba upotrebljavati za oznaivanje cilja uz glagole kretanja:
letjeti za Be > letjeti u Be
putovati za Rijeku > putovati u Rijeku.
U reenicama poput:
Prihod je za est posto vei nego u istome razdoblju prole godine.
On je za tri centimetra vii od Marka.
ne treba upotrebljavati prijedlog za. Te reenice trebaju glasiti:
Prihod je est posto vei nego prole godine.
On je tri centimetra vii od Marka.
zahvaljujui
Kad ima prijedlonu funkciju, rije zahvaljujui treba upotrebljavati samo u
reenicama u kojima je rije o kakvoj pozitivnoj posljedici, npr.:
Zahvaljujui naemu trudu, prodaja je krenula nabolje.
Nju ne treba upotrebljavati u reenicama u kojima je rije o kakvoj nega-
tivnoj posljedici. Umjesto zahvaljujui treba upotrijebiti uzroni prijedlog
zbog, npr.:
123
Zahvaljujui naemu propustu prodaja je ostala nepromijenjena. >
Zbog naega propusta prodaja je ostala nepromijenjena.
Isto vrijedi i za sloeni veznik zahvaljujui tomu to.
3.4.11. veznici
bez da a da, a, i
Ustrojstva s veznikom bez da sintaktike su prevedenice iz njemakoga (ohne
das). U njima umjesto tog veznika treba upotrebljavati veznik a da ili, jo
bolje, veznike a ili i.:
Uao je bez da je pozdravio. > Uao je i nije pozdravio.
bez obzira to bez
obzira na to to
Dopusni je sloeni veznik bez obzira na to to. Umjesto njega u standardnome
jeziku ne treba upotrebljavati sloeni veznik bez obzira to.
Bez obzira to nismo uspjeli, pokuat emo ponovno. > Bez obzira na to to
nismo uspjeli, pokuat emo ponovno.
budui budui da
Budui da uzroni je veznik koji dolazi iskljuivo na poetku reenice, tj.
samo kad u zavisnosloenoj uzronoj reenici zavisna sureenica prethodi
124
glavnoj. Ne treba ga upotrebljavati u obinome (glavna zavisna)
poretku sureenica.
Nismo se dogovorili budui da nismo mogli uskladiti miljenja. > Nismo
se dogovorili jer nismo mogli uskladiti miljenja; Budui da nismo mogli
uskladiti miljenja, nismo se dogovorili.
Umjesto veznika budui da katkad se grijei tako da se upotrebljava samo
budui. Veznik budui ne pripada standardnomu jeziku i ne treba ga u
njemu upotrebljavati:
Budui je proces restrukturiranja zavren, trokovi su znatno smanjeni. >
Budui da je proces restrukturiranja zavren, trokovi su znatno smanjeni.
da bi a
Da bi je namjerni veznik i ne treba ga upotrebljavati u reenicama kojima se
ne izrie da se to ini s kakvom namjerom, npr.:
Pokuali smo poveati proizvodnju da bi na kraju sve propalo. > Pokuali
smo poveati proizvodnju, a na kraju je sve propalo. (Proizvodnja nije
poveana s namjerom da na kraju sve propadne.)
Taj je veznik dobro upotrebljavati samo ako se njime uvodi zavisna reenica
kojom se izrie namjera, npr.:
Uinili su sve da bi poveali proizvodnju. (Uinili su sve s namjerom da
poveaju proizvodnju).
iza kako nakon to
U standardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznik iza kako. Umjesto
njega treba upotrebljavati nakon to, npr.:
Iza kako je doao, veerali smo. > Nakon to je doao, veerali smo.
125
kako ...tako i ...i
Ustrojstva s veznikom kako ...tako sintaktike su prevedenice iz njemakoga
(wie ...so) koje u hrvatskome jeziku treba zamijeniti ustrojstvima s udvojenim
veznikom i ...i.:
Postupamo u cilju poveanja prodaje i protabilnosti, kako za tvrtku, tako i
za kupca. > Postupamo u cilju poveanja prodaje i protabilnosti i za tvrtku
i za kupca.
Uprava vodi brigu o zaposlenicima i njihovim pravima, kako sada, tako
i ubudue. > Uprava vodi brigu o zaposlenicima i njihovim pravima,
i sada i ubudue.
mada iako, premda
Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada dopusni veznik mada. Umjesto
njega treba upotrebljavati veznike iako i premda.
Uspjeli smo proiriti trite mada je bilo teko. > Uspjeli smo proiriti trite
iako/premda je bilo teko.
ni ...niti ni ...ni
Simetrini su veznici ni ni i niti niti.
Veznik ni niti ne treba upotrebljavati:
Posao nije ni opasan niti teak. > Posao nije ni opasan ni teak.
Veznik niti niti upotrebljava se samo u ustrojstvima u kojima ne moe
stajati veznik ni ni, npr.:
Niti raspravljamo niti donosimo zakljuke.
126
poto budui da, jer
Veznik poto vremenski je veznik istoznaan vezniku nakon to, npr.:
SAD misli da kazna na red dolazi tek poto WTO ocijeni da amerike
carine na uvozni elik nisu u skladu s pravilima.
On nije veznik uzronih reenica i ne treba ga u njima upotrebljavati, npr.:
Poto si marljiv, brzo e napredovati. > Budui da si marljiv, brzo
e napredovati.
no meutim no ili
meutim
No meutim veznik je koji ne treba upotrebljavati jer udvaja isto znaenje:
Sve smo pokuali, no meutim nismo uspjeli. > Sve smo pokuali, no nismo
uspjeli.; Sve smo pokuali, meutim nismo uspjeli.
Praktian je savjet za izvorne govornike hrvatskoga jezika da upotrebljavaju
uvijek ni kad im to njihov jezini osjeaj doputa, a niti samo onda kad je ni
nemogue upotrijebiti, npr.:
Nije predmetom nikakve sudske tube za monopolistike aktivnosti, niti je
ikakav takav sluaj u pripremi.
ili kad se eli izrazito istaknuti ono to se govori (kad stil nije neutralan).
127
radi toga to zbog
toga to
Kao to se grijei tako da se prijedlog radi nerijetko upotrebljava na mjestu
prijedloga zbog, i veznika se skupina radi toga to upotrebljava tamo gdje
joj nije mjesto, tj. na mjestu uzronih veznikih skupina i veznika. Tom se
skupinom uvodi iskljuivo namjerna sureenica (ona dakle moe sta-
jati samo tamo gdje je zamjenjiva skupinom s namjerom da, tj. kad uvodi
namjernu sureenicu).:
Zaposlili smo ga radi toga to je marljiv. > Zaposlili smo ga zbog toga
to je marljiv.
s obzirom da, obzi-
rom da s obzirom
na to da
Uzroni je sloeni veznik s obzirom na to da. Umjesto njega u standardnome
jeziku ne treba upotrebljavati veznike obzirom da, s obzirom da, obzirom
na to da:
S obzirom da je mnogo radio, brzo je napredovao. > S obzirom na to da je
mnogo radio, brzo je napredovao.
Obzirom da je marljiv, rado emo ga zaposliti. > S obzirom na to da je
marljiv, rado emo ga zaposliti.
Obzirom na to da ve dugo suraujemo, znam da je izvrstan suradnik. >
S obzirom na to da ve dugo suraujemo, znam da je izvrstan suradnik.
128
ukoliko ako
Umjesto veznika ukoliko, koji je veoma est u administrativnome stilu, bolje
je upotrebljavati veznik ako:
Ukoliko se pojave problemi, odmah emo vam javiti. > Ako se pojave pro-
blemi, odmah emo vam javiti.
Ukoliko se zadri sadanja dinamika oporavka gospodarstva, u drugoj polo-
vici 2010. mogu se oekivati promjene. > Ako se zadri sadanja dinamika
oporavka gospodarstva, u drugoj polovici 2010. mogu se oekivati promjene.
3.5.
Rijei
3.5.1. internacionalizmi
Internacionalizmi su rijei latinskoga ili grkoga podrijetla koje slino zvue
u veini europskih jezika. U hrvatskome se nalazi mnogo internacionalizama,
npr.:
apsorpcija
bilanca
detekcija
detektor
dinamika
ekstrakt
lantrop
gravitacija
holistiki
inspicijent
kapacitet
kapitalizirati
kombinirati
komemoracija
konvertibilnost
konzumirati
korespondencija
129
korespondent
medijacija
medijator
mentor
nacija
nostrikacija
reprodukcija
sektor
sugestivan.
Prema internacionalizmima imamo drukiji odnos nego prema rijeima iz
ivih jezika, npr. anglizmima. Ako trebamo birati hoemo li upotrijebiti rije
iz engleskoga ili internacionalizam, prednost bismo trebali dati internaci-
onalizmu. Tako se npr. prednost daje rijei junior iz latinskoga pred rijeju
dunior preuzetom iz engleskoga.
Katkad se dogaa da se rije uzeta iz engleskoga osjea kao rije drukijeg
znaenja od rijei uzete izravno iz latinskoga. Tako e veina govornika hrvat-
skoga jezika razliito znaenje pridruivati rijeima donator i donor. Prva e se
povezivati s darivanjem kakve materijalne vrijednosti, a druga s darivanjem
organa (tako se govori o donorima organa, o donorskoj kartici itd.). Meutim,
rije je o posve umjetno stvorenoj razlici jer je i rije donor u engleski jezik
preuzeta iz latinskoga. Umjesto tih dviju rijei bolje je upotrebljavati hrvatsku
rije darovatelj.
Ako postoji hrvatska rije, bolje je upotrijebiti nju nego
internacionalizam, npr.:
aneks > dodatak
degustacija > kuanje
faktor > imbenik
fragment > dio
hereditaran > nasljedan
identian > istovjetan
interesantan > zanimljiv
karakteristika > znaajka
klasa > razred
komparacija > usporedba
kontaminacija > zagaenje, zagaivanje
kontradiktoran > proturjean
period > razdoblje
supstitucija >zamjena
turbulentan > buran
akomodacija
destinacija
eksplicitno
garancija
harmonizacija
indikator
kalkulacija
reciklaa
restrikcija
sucit
transport
prilagodba
odredite
izriito
jamstvo
usklaivanje
pokazatelj
izraun
oporaba
ogranienje
viak
prijevoz
131
netono tono pravilo
Prednost ima pridjevni
nastavak -alan pred
nastavkom -elan.
Prednost ima imeniki na-
stavak -ar pred nastavkom -er.
U mnogim imenicama
prednost se daje glasu [s]
pred glasom [z].
Kad treba birati izmeu
posuenice iz kojega ivog
jezika i posuenice iz
latinskoga ili grkoga
(internacionalizma),
prednost se uvijek daje
internacionalizmu.
Kod imenica mukog roda
koje su prihvaene i s
nastavkom -ista i s nastavkom
-ist prednost se daje
imenicama s nastavkom -ist.
Zbog u hrvatskome izgovorno
tekih skupina (eksp, nkv) kod
nekih se internacionalizama
grijei u pismu i izgovoru, ali
te skupine treba izgovarati i
pisati kao u jezicima iz kojih
su preuzete.
Prednost se daje nastavku
-nd (prema latinskomu).
alabaster, magister, alabastar, magistar,
oleander oleandar
dizertacija, kazeta disertacija, kaseta
aktuelan, vizuelan aktualan, vizualan
licenca, referenca
aluminijum, kurikulum
optimalizacija,
optimalizirati
humanista, idealista,
specijalista
esproprijacija,
eshumacija,
delikvent
diplomant,
doktorant, divident
humanist, idealist,
specijalist
eksproprijacija,
ekshumacija,
delinkvent
diplomand,
doktorand, dividend
licencija, referencija
(ali bilanca, zbog
uobiajenosti)
aluminij, kurikul
optimizacija,
optimizirati
Pri uporabi internacionalizama treba voditi rauna o nekoliko pravila koja
upravljaju prihvaanjem internacionalizama u hrvatski jezik:
Rjenik
je namijenjen
jednostavnomu
davanju jasna
savjeta.
Rje
nik
Rjenik
133
Rje
nik
134
Rijei i izraze koje donosimo u
rjeniku moemo ugrubo podijeliti u
dvije skupine.
Prvu skupinu ine najei nazivi
koji se upotrebljavaju u poslovnoj
komunikaciji tvrtka koje se bave
marketingom. Ti su nazivi veinom
iz podruja marketinga, ekonomije,
menadmenta, komunikologije i
informatike. Zbog injenice da se
u hrvatskome jeziku upotrebljava
mnotvo engleskih naziva, i to upravo
u podrujima o kojima je rije,
korisniku rjenika moe se katkad
uiniti da zagleda u dvojezini,
englesko-hrvatski rjenik. To u dobroj
mjeri pokazuje upravo paradoksalno
stanje u hrvatskome jeziku, osobito
u jeziku suvremenih struka, ali
i u svakodnevnoj, razgovornoj i
poslovnoj komunikaciji.
Drugu skupinu ine rijei i izrazi s
kojima je povezan koji opejezini
problem, i to u prvome redu one
rijei i oni izrazi koje smo pronali
u korpusu iz kojega smo vadili
grau za ovaj rjenik.
Napominjemo da ovaj rjenik nije
pravopis, tj. ne ukljuuje pravopis.
U njemu se ipak nalaze neke rijei
s kojima je povezan pravopisni
problem zbog toga to se, kako
nam potvruje korpus, esto grijei
u njihovu pisanju. Tako se npr.
u rjeniku nalaze rijei cjenovni,
arter, potpredsjednik, a ne nalaze se
mnoge druge rijei s kojima mogu
biti povezane nedoumice kako ih
pisati. Odgovor na to kako ih pisati
valja potraiti u pravopisu. Rijei
u ijemu se pisanju esto grijei
(najee je rije o pisanju ije/je,
ili o nebiljeenju kakve glasovne
promjene) donose se u rjeniku bez
objanjenja (npr. u njemu pie samo
potpredsjednik, bescjenje, beini itd.,
a ne uspostavljaju se pogreni likovi
s kojih se upuuje na tone).
Objanjenje
openitijih
postupaka
u rjeniku
135
Rjenik je zamiljen jednostavno i
namijenjen je brzomu davanju jasna
savjeta. S lijeve strane nalazi se rije,
izraz, kratica ili pokrata s kojima je
povezan kakav jezini problem, a s
desne strane savjet kako taj problem
rijeiti.
Znak > izmeu lijeve i desne strane
moe se itati kao u standardnome
jeziku, npr.:
newsletter > bilten, glasilo
znai da u hrvatskome standardnom
jeziku ne treba upotrebljavati
englesku rije newsletter te da umjesto
nje treba upotrebljavati u hrvatskome
prihvaenu posuenicu bilten ili
hrvatsku rije glasilo.
Upotrebljava se i znak = koji
oznauje da standardnomu jeziku
pripadaju obje rijei izmeu kojih se
nalazi, npr.:
uporaba = upotreba
unapreenje = unaprjeenje
(v. toku 1.3.)
znai da obje rijei pripadaju
standardnomu jeziku. Vano je ipak
napomenuti da autor teksta mora
inaicu koju izabere upotrebljavati
dosljedno barem u istome tekstu,
tj. da znak jednakosti ne ukljuuje
slobodu da ih u istome tekstu
upotrebljava naizmjenino.
Leksike se i pravopisne inaice
esto upuuju na toku 1.3
Uprosjeenost jezika poslovne
komunikacije u kojemu se objanjava
da se u poslovnoj komunikaciji
redovito upotrebljavaju oblici
koje govornici hrvatskoga jezika
osjeaju bliim prosjeku, stilski
neobojeni oblici.
Preporuka se ne donosi uz natuknicu
u rjeniku jer se tu ne moe dati
preporuka koja bi se itala kao ostale,
Granicu to u rjenik ulazi, a to ne ulazi, jasno je
zacrtao korpus tekstova koji ukljuuje tekstove iz
poslovne javne i osobne komunikacije, reklame i
letke, asopise tvrtka. Zbog toga se katkad moe
initi da u rjeniku ima natuknica za koje nije jasno
temeljem kojega mu kriterija pripadaju (tkogod bi
se mogao npr. upitati zato se u njemu nalaze neka
imena gradova, drava, ustanova, a druga ne nalaze,
zato se obrauju pojedini opejezini problemi, a
neki drugi, sline razine, ne obrauju itd.). I izvan
toga korpusa uzimalo se ono to je prema naemu
iskustvu est problem u poslovnoj komunikaciji
tvrtka na hrvatskome jeziku.
Rjenik
136
tj. da jedna od tih rijei ne pripada
standardnomu jeziku.
Takoer vrijedi pravilo da
se odabrana inaica mora
upotrebljavati dosljedno.
Uz neke se natuknice nalaze i esti
izrazi, tj. este veze s drugim rijeima
u koje te rijei ulaze, s uputom kako
trebaju glasiti pravilno.
Uz neke natuknice stoji stupnjevita
preporuka, npr.:
edukativni > edukacijski >
obrazovni
pratioc > pratilac (g pratioca,
mn. n pratioci, g pratilaca) >
pratitelj (v. toku 3.3.2.).
Takve natuknice treba itati tako
da se preporuuje uporaba rijei
na kraju niza (u danim primjerima
rijei obrazovni i pratitelj). Rije
edukativni normativno je pogreno
uspostavljeni internacionalizam,
rije edukacijski dobro uspostavljeni
internacionalizam, a rije
obrazovni rije ija se uporaba
preporuuje. Rije pratilac nije
posve neprihvatljiva u hrvatskome
standardnom jeziku i pripada mu
rubno, ali bolje je upotrebljavati
rije pratitelj. Stupnjevita je uputa i
uz rijei poput:
pressica > presica >
konferencija za novinare
u kojima srednji lan pripada
razgovornomu stilu, a posljednji
neutralnomu standardu i prikladan
je za poslovnu komunikaciju. Uz
natuknice s kojima je povezan
kakav problem s njihovim oblicima,
donose se ti oblici, npr. uz pokrate
donosi se genitivni i dativni
oblik, uz neke se glagole donosi
njihov prezent, uz imenice se
katkad donose oblici ako postoji
nesigurnost koji je od moguih
oblika toan, npr.:
DVD; g DVD-a, d DVD-u
Amerika d l Americi.
Uz natuknice koje se odnose
na problem o kojemu je rije u
teorijskome dijelu prirunika nalazi
se uputnica kojom upuujemo na
toku pod kojom se o problemu
povezanom s odreenom rijei ili
izrazom moe doznati vie.
Rjenik se mjestimice prekida
opirnijim komentarima nekih rijei.
Na takvo odstupanje od uobiajene
rjenike strukture odluili smo se
jer smo smatrali da bi neke od rijei
bilo nuno obraditi opirnije nego
to to doputa struktura obinih
rjenikih lanaka.
Na kraju prirunika nalazi se
poglavlje u kojemu dajemo podatke
o rjenicima i prirunicima za koje
procjenjujemo da bi njegovim
korisnicima mogli biti korisni
kao jezina pomo u poslovnoj
komunikaciji i uporabi hrvatskog
jezika na radnome mjestu.
Rjenik
137
A
Rjenik
138
a.m., A.M. (ante meridiem) >
prije podne
abnormalno > nenormalno
ABP (annual business plan) > GPP
(godinji poslovni plan) (v. toku 2.7.)
absent > odsutan, izoan
acceptability > prihvatljivost
accessibility > pristupanost
accessories > modni dodaci/dodatci
(v. toku 1.3.)
access time > pristupno vrijeme,
vrijeme pristupa
account > korisniki raun
account manager > menader (zaduen)
za klijente, voditelj klijenata
accrual 1. > prihod; 2. > predvieni
troak
achievement > postignue
acting > vritelj dunosti
acting HR manager > vritelj dunosti
direktora Odjela za ljudske potencijale,
v. d. direktora Odjela za ljudske
potencijale
adaptacija 1. > prilagoivanje:
adaptacija na nove radne uvjete >
prilagoivanje novim radnim uvjetima;
2. dobro: adaptacija stana
address book > adresar
adekvatan > prikladan, primjeren,
odgovarajui: adekvatno izloeni
proizvodi > primjereno izloeni proizvodi
ad-hoc > ad hoc upravo za to,
posebno zbog toga: ad-hoc skupina >
ad hoc skupina
ADI (Acceptable Daily Intake) G ADI-a,
D ADI-u prihvatljiv dnevni unos
aditiv > dodatak
adresa e-pote > e-adresa
adresant > poiljatelj (poruke)
adresat > primatelj (poruke)
adresirati 1. > uputiti; 2. > napisati
adresu (na omotnici)
advertiser > oglaava
advertising > oglaavanje
adviser, advisor > savjetnik
advokat > odvjetnik
aero-; aeroklub, aeromiting,
aeronautika, aerooneienje;
aerodinamian, aerodromski
(v. toku 3.3.5.)
aerobik > aerobika
aerodrom > zrana luka
aerotransport > zrani prijevoz
AFB (alcohol free bevereges) >
bezalkoholna pia (v. toku 2.7.)
affordability > cjenovna dostupnost
Rije affordability u poslovnome se
jeziku katkad prevodi kao priutivost.
Rije je o doslovnome prijevodu,
ali doslovni prijevod nerijetko nije
i najbolji. Bolji je prijevod cjenovna
dostupnost jer je upravo rije o tome
koliko je proizvod kupcu dostupan
svojom cijenom, a kad mu je dostupan,
on e si ga, naravno, moi i priutiti.
Rije affordability, tj. spomenuti
prijevod priutivost, pojavljuje se katkad
i na reklamnim oglasima, u natpisima
poput: priutivost 20 %. eli se zapravo
poruiti, to je teko iz toga teksta
iitati, da je proizvod 20 % povoljniji
ili da se dobiva 20 % vie proizvoda u
pakiranju. U takvome kontekstu bilo bi
najbolje: 20 % povoljnija cijena, 20 % vie
proizvoda u pakiranju.
afinitet > sklonost
afirmativan > potvrdan
afirmirati se > potvrditi se, istaknuti se
after party, after work party > zabava
nakon posla
after-hours > nakon radnoga vremena
agencija > 1. > predstavnitvo; 2. >
zastupnitvo
agenda > plan rada, raspored
agent > 1. predstavnik; 2. > zastupnik
agitirati > (usmjereno) raditi na
pridobivanju (ljudi za to)
(v. toku 3.5.1.)
AGM (annual general meeting) >
A
139
redovita godinja skuptina
(v. toku 2.7.)
agro-; agrobiznis, agroekonomija,
agromarketing, agroturizam
(v. toku 3.3.5.)
Agrokor Trade; G Agrokor Tradea,
D Agrokor Tradeu
AIDS > sida (v. toku 2.7.)
akcija 1. > dionica 2. dobro: povoljna
prodaja (v. toku 2.)
akcioni > akcijski: akciona prodaja >
akcijska prodaja
Od rijei akcija pridjev je akcijski,
a pridjev akcioni ne pripada
standardnomu jeziku. Pravilo je da u
standardnome jeziku umjesto pridjeva
na -ioni treba upotrebljavati pridjeve
od iste osnove tvorene s pomou
nastavka -ijski (ne kanalizacioni, nego
kanalizacijski, ne ogranizacioni, nego
organizacijski itd.). To pravilo vrijedi
za pridjeve izvedene od imenica
(akcija, kanalizacija, organizacija
itd.). U standardnome jeziku postoje
(iznimno) neki pridjevi na -ioni, ali
oni su izvedeni od glagolskih osnova,
poput pridjeva toioni (od glagola toiti,
npr. u izrazu toioni automat).
aklimatizirati se > priviknuti se
(na druge okolnosti), prilagoditi se
(novim uvjetima)
akomodacija > prilagodba
akomodirati se > prilagoditi se
akontacija > predujam
akter > sudionik
aktivacija > 1. > aktiviranje, pokretanje:
za aktivaciju opcije poalji A na ... > za
aktiviranje ponude poalji A na ... 2. >
promocijska akcija: Bistra aktivacija >
Bistrina promocijska akcija; Coca-Cola
none aktivacije > Coca-Coline none
promocijske akcije; Cappy aktivacija >
Cappyjeva promocijska akcija;

3. > pospjeivanje prodaje: aktivacija
prodajnih mjesta > pospjeivanje prodaje
na prodajnim mjestima; 4. price off
aktivacija > akcija: CC price off aktivacija
> CC akcija (v. toke 2. 8., 2.12. i
3. dodatak)
Rije aktivacija sve se ee pojavljuje
u prodaji i marketingu, npr.: Burn
aktivacije po Hrvatskoj, BF aktivacija u
HoReCa kanalu, CC price off aktivacija
te aktivacija prodajnih mjesta. U
hrvatskome jeziku internacionalizmu
aktivacija najee se pridruuje
hrvatski sinonim pokretanje. Meutim,
u navednim primjerima bolje mu
odgovara nekoliko razliitih hrvatskih
zamjena, npr. promocijska akcija (te
je umjesto o Bistra aktivaciji bolje
govoriti o Bistrinoj promocijskoj akciji)
ili pospjeivanju prodaje (te je umjesto o
aktivaciji prodajnog mjesta bolje govoriti
o pospjeivanju prodaje na prodajnome
mjestu). U primjeru CC price off
aktivacija izraz price off aktivacija moe
se zamijeniti rijeju akcija.
aktuelan > aktualan (v. toku 3.5.1.)
akumulirati > nagomilati, gomilati;
skupiti, skupljati
alcohol free beverages > bezalkolna pia
alfa-numeriki > brojano-slovni
alijansa > savez
all-inclusive, all inclusive >
sveobuhvatan, cjelovit; sve ukljueno:
all-inclusive ponuda > cjelovita ponuda,
sveobuhvatna ponuda
all-in-one ureaj > viefunkcijski ureaj
(v. toku 2.4.)
alocirati > premjestiti; prerasporediti,
preraspodijeliti: alocirati trokove >
prerasporediti trokove
alokacija > dodjela, raspodjela,
preraspodjela: alokacija sredstava >
dodjela sredstava, raspodjela sredstava,
preraspodjela sredstava
Rjenik
140
alternativa > 1. dobro: druga
mogunost: Na tritu nema alternative.;
2. > mogunost: Postoje dvije/tri/etiri
alternative. > Postoje dvije/tri/etiri
mogunosti.
altruista; G altruiste, D altruisti > altruist;
G altruista, D altruistu (v. toku 3.3.1.)
Amerika; D L Americi: Bio sam u Ameriki.
> Bio sam u Americi.
an gro (fr. en gros) > na veliko
analyst adviser > savjetnik analitiar
aneks > dodatak: aneks ugovora >
dodatak ugovora
angairanost > zauzetost
angairati se > zauzeti se
angaman 1. > zauzetost: prevelik
angaman > prevelika zauzetost; 2. >
posao: Ima novi angaman. > Ima
novi posao.
animator 1. > predstavlja; 2. dobro:
kulturni animator
annual business plan > godinji
poslovni plan
anti- > protu-: antiratni > proturatni,
antirecesijski > proturecesijski;
antiteroristiki > protuteroristiki,
ali: antifaizam
anticipirati > predvidjeti, preduhitriti
antioksidant > antioksidans
apendiks > dodatak
apliciranje > prijavljivanje, prijava:
apliciranje za radno mjesto >
prijavljivanje za radno mjesto
aplikacija 1. > nanoenje: aplikacija
kreme > nanoenje kreme; 2. > primjena
apologeta; G apologete; D apologeti >
apologet; G apologeta, D apologetu
(v. toku 3.3.1.)
appeal > priziv
apply > primijeniti
approval > odobrenje: final approval >
konano odobrenje
aproksimacija > priblina procjena,
priblina vrijednost
aproksimativno > priblino
aproprijacija > prisvajanje, pripojenje
aposlutno > u potpunosti, potpuno,
posve: To je apsolutno nepotrebno. > To
je posve nepotrebno.; Proizvod apsolutno
zadovoljava sve postavljene zahtjeve. >
Proizvod u potpunosti zadovoljava sve
postavljene zahtjeve.
arbitraran > navoljan, proizvoljan
arhiv ustanova ili odjel u kojemu se
uvaju dokumenti
arhiva skup dokumenata
Rijei poput arhiv i arhiva zovu se
paronimima. To su rijei slinoga izraza,
tj. rijei koje slino zvue, a imaju
razliito znaenje te koje se upravo
zbog svoje izrazne slinosti nerijetko
upotrebljavaju jedna umjesto druge.
Takve su rijei milijunti i milijunski,
elektronski i elektroniki, informacijski
i informatiki i mnoge druge. Takve se
rijei osobito esto upotrebljavaju jedna
umjesto druge kad su im i znaenja
bliska, kao to je sluaj s rijeima arhiv
i arhiva. Rije arhiv treba upotrebljavati
kad je rije o ustanovi ili odjelu u
kojemu se uvaju dokumenti, a rije
arhiva u znaenju skup dokumenata.
Dakle, u arhivu se uvaju arhive.
art direktor > umjetniki direktor
artificijelni > umjetni
artikal > artikl > proizvod
ASAP (as soon as possible) > to je
mogue prije (v. toku 2.7.)
asistent > pomonik
asortiman > izbor, ponuda: asortiman
proizvoda > izbor proizvoda
aspekat > aspekt
asset manager > voditelj infrastrukture
(i resursa)
ATP turnir > ATP-ov turnir
atraktivan > privlaan: atraktivne hostese
> privlane hostese; atraktivna ponuda >
privlana ponuda
atrofija > smanjivanje, opadanje: atrofija
A
141
kupovne moi > smanjivanje kupovne moi,
opadanje kupovne moi
attachment > privitak, prilog
audiokazeta > audiokaseta
audiovizuelni > audiovizualni (v.
toku 3.5.1.)
audit > (nezavisna) ocjena, revizija:
audit kvalitete > (nezavisna) ocjena
kvalitete, (nezavisna) revizija
auditor > (nezavisni) ocjenitelj, revizor
auditorij > publika
aukcija > draba
auspuff, auspuh > ispuna cijev
auto-; autocesta, autodrom,
autopraonica (v. toku 3.3.5.)
availability > (fizika) dostupnost
avansirati, avanzirati > napredovati
Avenue Mall G Avenue Malla,
D Avenue Mallu
avis > miljenje
A-vitamin = vitamin A (v. toku 3.1.6.)
aurirati > posuvremeniti;
osvjeiti, obnoviti
142
B
B
143
bachelor degree in business > naslov
prvostupnika poslovnoga studija
back ofce > stranji ured
back up 1. > podrka, potpora: Bit e mi
back up! > Podrat e me!; 2. > kopija:
back up dokumenta > kopija dokumenta
background 1. > pozadina, podloga
2. > prijanje radno iskustvo; 3. >
podaci/podatci o kolovanju (v.
toku 1.3.)
backspace > tipka za vraanje
backstage > soba iza pozornice
bacon > slanina
bagatela > niska cijena
bagatelna cijena > niska cijena
bakery 1. > pekara; 2. > pekarnica (v.
toku 3.3.3.)
balans 1. > ravnotea; 2. >
uravnoteivanje: balans cijena >
uravnoteivanje cijena
balansirati > uravnoteivati,
uravnoteiti: Balansirajte motivacijski i
razvojni dio. > Uravnoteite motivacijski i
razvojni dio.
banin > bankin; banin prijedlog
o zajmu > bankin prijedlog o zajmu,
prijedlog banke o zajmu
bankarka > bankarica
bankariti > poslovati s bankom:
Bankarim sa Zagrebakom bankom
> Zagrebaka banka moja je banka;
Poslujem sa Zagrebakom bankom (v.
napomenu uz biciklirati)
banner, baner > 1. > internetski oglas;
2. na platnu, ceradi, u novinama >
reklamni oglas
Nazivi banner i baner dvoznani su.
Najee se njima oznauje internetski
oglas i taj bi naziv trebalo u hrvatskome
standardnom jeziku upotrebljavati
umjesto spomenute engleske rijei
(banner) ili posuenice (baner). Banner
moe biti i reklamni oglas (poruka ili
krilatica) otisnut na platnu ili ceradi
(u izvornome znaenju na dugakome
komadu platna koji se obino uvruje
na dva ili etiri potpornja), a moe biti
i reklamni oglas u novinama. U oba
sluaja bolje je upotrebljavati dvorjeni
naziv reklamni oglas.
barkod, bar-kod, bar code > crtini kod
BASIS; G BASIS-a, D BASIS-u
(v. toku 2.7.)
ba-u-pravo-vrijeme > pravodobno
(v. toku 2.4.)
baviti se; baviti se s ime > baviti se
ime: Odjel se bavi s razliitim vrstama
promocijskih aktivnosti. > Odjel se bavi
razliitim promocijskim aktivnostima.
(v. toku 2.9.)
baza > osnova, osnovica, temelj:
na dobrovoljnoj bazi > dobrovoljno;
na dnevnoj bazi > (jednom) dnevno,
svakodnevno, svakoga dana; na tjednoj
bazi > (jednom) tjedno, svakoga tjedna;
na mjesenoj bazi > (jednom) mjeseno,
svakoga mjeseca; na godinjoj bazi >
(jednom) godinje, svake godine
(v. toku 2.11.)
baza podataka = podatkovna baza
bazini > bazni > osnovni, temeljni:
bazina plaa > osnovna plaa
bazirati > utemeljiti/temeljiti,
zasnovati/zasnivati; Kupnja koja nije
bazirana na svjesnoj potrebi. > Kupnja
koja nije utemeljena na svjesnoj potrebi.
badariti > umjeriti, umjeravati
BD (business developer) > prodajni
predstavnik (v. toku 3.2.1.)
BDP (bruto drutveni proizvod);
G BDP-a, D BDP-u (v. toku 2.7.)
bear market > medvjee trite (trite
na kojemu se oekuje pad vrijednosti)
beauty centar > centar za ljepotu
beauty salon > salon ljepote,
kozmetiki salon
Beli Manastir
belomanastirski (< Beli Manastir)
Belupo G Belupa, D Belupu
benchmark > osnovni pokazatelj,
mjerilo
benchmarking > usporeivanje s
Rjenik
144
osnovnim pokazateljem, mjerilom
benecija > povlastica: benecije
zaposlenika > povlastice zaposlenika
benet > korist, pogodnost, povlastica
benzoate > benzoat
Berkeley, G Berkeleyja, D Berkeleyju:
Studirao je na Berkeleyju. (v. toku 3.2.2.)
bescjenje
bespotreban > nepotreban: bespotrebna
potronja > nepotrebna potronja
best practice > najbolja (poslovna)
praksa, najbolje rjeenje
bestseler, bestseller > uspjenica
beta-verzija (v. toku 3.3.6.)
bez da > a da; Uinili su to bez da su nas
pitali. > Uinili su to a da nas nisu pitali.;
Uao je bez da je pozdravio. > Uao je i
nije pozdravio. (v. toku 3.4.11.)
bez obzira to > bez obzira na to to;
Bez obzira to nismo uspjeli, pokuat emo
ponovno. > Bez obzira na to to nismo
uspjeli, pokuat emo ponovno.
(v. toku 3.4.11.)
beini
bianko > nepotpisan: bianko izjava >
nepotpisana izjava
biblioteka > knjinica
bibliotekar > knjiniar
bicikl; G bicikla, D biciklu, mn. N bicikli,
G bicikala
biciklirati > voziti bicikl: Bicikliraj i
sudjeluj na Europskom tjednu mobilnosti >
Vozi bicikl i sudjeluj na Europskome
tjednu mobilnosti
Glagol biciklirati pripada argonu, a
ne standardnomu jeziku. Upotrebljava
se (u prvome redu u neformalnijoj,
argonskoj komunikaciji) kao
jednorjeni prijevod za engleski
bicycling, biking. Kad se glagol biciklirati
upie u internetsku trailicu, dobiva
se obilje odziva, ali u prvome redu
iz neformalnijih tekstova. Tu rije
ne biljei nijedan hrvatski rjenik.
Rije je o jednome od glagola koji
nastaju preuzimanjem iz engleskoga
(s pomou razliitih adaptacijskih
modela), ali koji ne trebaju hrvatskomu
standardnom jeziku. Takvi su npr. i
glagoli bankariti (reklama: S kim vi
bankarite?), lajkati (reklama: Rekla je da
je lajkala moj status.) itd. koji u hrvatski
jezik nerijetko ulaze iz jezika reklama.
Treba meutim dobro razlikovati rijei
koje se upotrebljavaju u reklamama
koje nerijetko upravo igre rijei ine
prepoznatljivima i uinkovitijima
od rijei koje pripadaju neutralnoj
standardnojezinoj komunikaciji.
Umjesto glagola biciklirati bolje je
upotrebljavati dvorjeni izraz voziti
bicikl, i zbog toga to biciklirati u
prvome redu upuuje na bavljenje
vonjom na biciklu (npr. On igra tenis,
pliva, tri, biciklira ...), a rijetko je u
kontekstima koji znae voziti se na
biciklu (npr.: Biciklirat u na izlet.)
BiH (Bosna i Hercegovina), G BiH-a,
D BiH-u (v. toku 3.2.1.)
bijenale; mn. bijenali: ovaj bijenale,
ovi bijenali
biker > bajker
bilanca plaanja > platna bilanca
(v. toku 3.5.1.)
bilanni (> bilanca)
billion 1. > bilijun; 2. (u amerikome
engleskom) > milijarda (v. toku 2.12.)
billboard > javni (veliki) oglas,
oglas na javnoj povrini, vanjski oglas;
reklamni pano
bio.; biodizel, biogorivo, biootpad,
bioraznolikost (v. toku 3.3.5.)
biodiverzikacija > biodiversikacija >
bioloka razliitost
biograja > ivotopis (v. napomenu
uz kurikulum)
birokrata; G birokrate, D birokrati >
birokrat; G birokrata, D birokratu
(v. toku 3.3.1.)
Bistra bicikl > Bistrin bicikl
B
145
Bistra CO
2
> gazirana Bistra
Bistra still > negazirana Bistra
bistro, G bistroa, D bistrou, mn. N bistroi
bit
biti; biti kui > biti kod kue; biti nalik
na koga > nalikovati na koga; biti slian
komu > sliiti komu; biti ponosan na
koga > ponositi se kim; biti suglasan >
slagati se, biti u mogunosti > moi
biti e > bit e (v. toku 3.2.9.)
bjanko; bjanko zadunica
black lista > crna lista
BlackBerry, G BlackBerryja,
D BlackBerryju (v. toku 3.1.8.)
BlackBerry limited > BlackBerry s
ogranienim koritenjem
blagovaona > blagovaonica
(v. toku 3.3.4.)
blank space > praznina, bjelina, razmak
blic-pitanje > kratko pitanje
blog > internetski dnevnik
blue collar > radnik
bluetooth, G bluetootha, D bluetoothu
(v. toku 3.1.8.)
bluz > blues
BMI (Body Mass Index) G BMI-a,
D BMI-u indeks tjelesne teine
(v. toku 3.2.1.)
BMS baza, G BMS baze, D BMS bazi
(v. toku 3.1.6.)
board > odbor, vijee: board of directors
> odbor direktora, direktorsko vijee
bod; jedan bod; dva, tri, etiri boda; pet,
est, sedam, osam, devet, deset bodova
bojati; prez. bojam ... bojaju > bojiti;
prez. bojim ...boje (v. toku 3.3.11.)
BOM G BOM-a, D BOM-u > podaci o
tome od kojih se sastavnica sastoji koji
proizvod ili poluproizvod: koordinator
unosi podatke o BOM-u > koordinator
unosi podatke o tome od kojih se sastavnica
proizvod sastoji
bombon
bombonijera
bonus > novana nagrada
booklet > knjiica, broura
bookmark > obiljeiva,
obiljenik, straninik
bosanskohercegovaki (< Bosna
i Hercegovina)
Bosna i Hercegovina
botler, bottler 1. > punionica; 2. >
punioniar
botlerija > punionica
Rije botler anglizam je preuzet u
hrvatski prema engleskome bottler. Ta
rije u engleskome oznauje osobu
koja puni napitke ili pia u boce te
tvrtku koja se bavi tom djelatnou ili
odjel tvrtke u kojemu se ta djelatnost
obavlja. Takvu tvrtku ili odjel oznauje
i rije botlerija preuzeta u hrvatski
prema engleskoj rijei bottlery. Ta je
rije pri preuzimanju dobila nastavak
-ija koji oznauje mjesto na kojemu se
to proizvodi ili obavlja kakav posao
(npr. bravarija, staklarija, stolarija). Ni
rije botler ni rije botlerija ne pripadaju
hrvatskomu standardnom jeziku te
umjesto njih treba upotrebljavati
rije punionica. Ako se rijeju botler
oznauje osoba, umjesto te rijei treba
upotrebljavati rije punioniar.
bottom line > zakljuak
bottom up > uzlazno (oblikovanje
organizacije): bottom up model >
uzlazni model
Boi
boini
BP (1. business plan; 2. business
planning) 1. > PP (poslovni plan):
temeljem novoga BP-a > temeljem novoga
PP-a; 2. > poslovno planiranje; sluba
za poslovno planiranje: To je dogovoreno
u BP-u. > To je dogovoreno u Slubi za
poslovno planiranje (v. toku 2.7.)
brain drain > odljev mozgova
brainstorming > razmjena miljenja
brand, brend > robna marka
Rjenik
146
brand management > upravljanje
robnim markama
brand manager, brend menader >
voditelj robne marke
brand name > zatieno ime; brand
name drugs > lijekovi zatiena imena
brand order, brend order > redoslijed
(izlaganja) robnih marka
branding, brending > stvaranje
robne marke
U poslovnome jeziku esto se
upotrebljavaju nazivi brand/brend,
brandiranje/brendiranje, branding/
brending, brandirati/brendirati. Brand
i branding rijei su engleskoga jezika,
brandiranje je nastalo dodavanjem
hrvatskog nastavka na englesku
rije brand, brending fonetiziranjem
engleske osnove i zadravanjem
engleskoga nastavka -ing (rije je dakle
o dvama mjeancima), rije brend
nastala je fonetiziranjem rijei brand,
a brendiranje dodavanjem hrvatskoga
nastavka na fonetiziranu osnovu.
U hrvatskome se rije brand prevodila
nazivima robna marka, zatitni znak
i prepoznajnica (proizvod koji je po
odreenim obiljejima prepoznatljiv,
razlikuje se od drugih). U novije je
vrijeme dobro prihvaena zamjena
(robna) marka, pa na tritu ve postoje
i prirunici koji u naslovu imaju
upravljanje robnim markama.
brana > podruje, grana, struka,
djelatnost
breaking news > (radijske ili
televizijske) udarne vijesti
brendiranje 1. > stvaranje robne marke;
2. > upravljanje robnom markom; 3. >
oznaivanje robnom markom
brendirati 1. > stvarati robnu marku;
2. > upravljati robnom markom; 3. >
staviti oznaku robne marke: aparat koji
nije brendiran > aparat koji nema oznaku
robne marke
brick, brick pakiranje > (etvrtasta)
kartonska ambalaa, (etvrtasto)
kartonsko pakiranje: sok u bricku > sok u
kartonskoj ambalai
brieng 1. > kratak sastanak; 2. saete
upute, saeta obavijest
brirati > dati saete upute ili obavijesti
brik > kartonska ambalaa
brinuti 1. > brinuti se: Brinem o obitelji.
> Brinem se o obitelji.; 2. dobro: brinu ga
prihodi u prvome tromjeseju
(v. toku 3.4.1.)
BRIX > Brixov stupanj: 3 BRIXA > 3
Brixova stupnja, 3
o
Bx
broadband > irokopojasni pristup
(internetu)
broadband internet > irokopojasni
internet: beini broadband > beini
irokopojasni internet
broj telefona > telefonski broj
(v. toku 3.4.7.)
brojati > brojiti; prez. brojim ...broje
(v. toku 3.3.11.)
brojano-slovani > brojano-slovni
brojiti 1. dobro: izgovarati brojeve;
utvrivati koliko lanova ima koji
skup: brojiti boce; 2. > imati: skup broji
128 znakova > skup ima 128 znakova;
odjel broji 30 zaposlenika > u odjelu je 30
zaposlenika
brojka 1. dobro: znak s pomou kojega
se biljei broj, 2. > broj: Zanima nas
toan iznos, tj. brojka. > Zanima nas toan
iznos, tj. broj.
broker > burzovni posrednik
brown-eld investicije, browneld
investicije > ulaganja u postojee
(zateene) kapacitete (v. toku 2.14.)
Brown-Forman, G Brown-Formana,
D Brown-Formanu: Brown-Forman
asortiman > Brown-Formanov asortiman;
asortiman tvrtke Brown-Forman
browser > prebirnik
brunch > rani ruak
bruto; bruto dobit, bruto dohodak,
B
147
bruto mara, bruto prihod, bruto
proizvod, bruto teina
budget > proraun
Budinina
budui 1. > budui da; Budui je kasno,
pourite se. > Budui da je kasno, pourite
se. (v. toku 3.4.11.); 2. dobro. koji e tek
biti: budui posao
budet > proraun
budetni > proraunski
building maintentance 1. > odravanje
zgrade; 2. > priuva (novac koji se
izdvaja za odravanje zgrade)
building relations > unapreivanje
odnosa
bulk delivery > dostava s istovarom
viliarom (na jedno ili najvie tri do
etiri mjesta)
bull market > bikovsko trite (trite na
kojemu se oekuje porast vrijednosti)
bulletin board > oglasna ploa
bullying > vrnjako zlostavljanje
bundling > ujedinjivanje usluga
bus > autobus
business > posao
business card > posjetnica
business casual > leerni poslovni
odjevni stil
business developer > prodajni
predstavnik
business intelligence > poslovni
(raunalni) alati (alati za pretvaranje
poslovnih podataka u poslovno znanje)
business pokazatelj > poslovni
pokazatelj: relevantni business pokazatelji
> odgovarajui poslovni pokazatelji
business unit > poslovna jedinica,
organizacijska jedinica
businessman > poslovni ovjek
businesswoman > poslovna ena
buyer 1. > kupac; 2. nabavlja: senior
buyer > stariji nabavlja
buying group > trgovaka grupa
B-vitamin = vitamin B (v. toku 3.1.6.)
byte > bajt
148
C
C
149
cafe > ka
call centar > pozivni centar
can > limenka
Cappy; G Cappyja, D Cappyju
(v. toku 3.2.2. i 2. dodatak)
Cappyjev; G Cappyjeva, D Cappyjevu;
Cappyjevog okusa > Cappyjeva okusa; u
Cappyjevom okusu > u Cappyjevu okusu
(v. toku 3.2.6. i 3. dodatak)
Career day > Dan karijera
cargo > teret
CARNet (Hrvatska akademska i
istraivaka mrea) G CARNeta,
D CARNetu (v. toku 3.2.1.)
CARNetov; G CARNetova, D
CARNetovu; Proitao sam obavijest
s CARNetovog letka. > Proitao sam
obavijest s CARNetova letka. (v. toku
3.2.6.)
cartel > kartel
cartrige > kutija s tonerom/bojom
case study > studija sluaja
cash > gotovina
cash and carry > plati (gotovinom) i nosi
cash ow > novani tijek
cash free > bezgotovinski
casino > kasino
casting > audicija
casual > leeran, leerno
category management > upravljanje
kategorijama proizvoda
catering (v. toku 3.1.8.)
CBR BD (Caffe/Bar/Restaurant
Business Developer) > prodajni
predstavnik u prodajnome kanalu za
ugostiteljstvo
Cc > dodatni primatelj
CCA (Coca-Cola Adria d.o.o.); G CCA-a,
D CCA-u (v. toku 3.2.1.)
CCHBC (Coca-Cola Hellenic Bottling
Company / Coca-Cola HBC Hrvatska) G
CCHBC-a, D CCHBC-u (v. toku 3.2.1.)
CCHBC-ov; G CCHBC-ova,
D CCHBC-ovu; Zaposlen sam u
CCHBC-ovom odjelu. > Zaposlen sam u
CCHBC-ovu odjelu. (v. toku 3.2.6.)
CC naljepnica > Coca-Colina naljepnica
CD; G CD-a, D CD-u; mn. CD-ovi
(v. toku 3.2.1.)
CDE (cold drink equipment) >
rashladna oprema (v. toku 3.2.1.)
CD-ROM (compact disc read-only
memory) G CD-ROM-a, D CD-ROM-u
(v. toku 3.2.1.)
CDS (carbonated soft drinks) > gazirana
bezalkoholna pia (v. toku 2.7.)
CE (cost estimate) > trokovnik,
procjena troka (v. toku 2.7.)
celebrity > slavna osoba, poznata osoba
Cemex; G Cemexa, D Cemexu
Cemexov; G Cemexova, D Cemexovu
(v. toku 3.2.6.)
centralni 1. > sredinji:
centralni ured > sredinji ured; 2. dobro:
centralno grijanje
CEO (Chief Executive Ofcer) >
predsjednik uprave; direktor; ravnatelj
ceremonija > sveanost
certikat 1. > potvrda; 2. dobro: potvrda
kojom se potvruje sukladnost s ISO
normom: certikat ISO 9001
chair > predsjedatelj:
Chair sastanka je... > Predsjedatelj
sastanka je ...; Sastanku predsjeda ...
chairman > predsjedatelj
challengirati > izazvati
change management > upravljanje
promjenama
chat > prianje
chat room > priaonica
check in 1. > prijava; 2. > prijaviti se
check lista, checklista > provjerna lista:
checklista za upravljanje projektom >
projektna provjerna lista
check out 1. > odjava; 2. > odjaviti se
check-point > provjerna toka,
provjerno mjesto
chilli > ili (v. toku 2.6.)
Christmas Caravan > boina karavana
cifra 1. > brojka; 2. > broj: okrugle cifre >
okrugli brojevi
cijena; po cijeni od 3000 kuna >
po/za 3000 kuna; skupa cijena >
visoka cijena; jeftina cijena > niska
Rjenik
150
cijena; cijena kotanja > cijena
(v. toku 1.5.1.)
cirka > oko; cirka oko > oko: stiglo je
cirka oko deset prijava > stiglo je oko deset
prijava (v. toku 1.5.1.)
cirkulirati > kruiti
citat > navod
citirati > navoditi, navesti
civilizacijski u skladu s civilizacijom:
civilizacijski standardi
civilizirano > uljueno
cjenik
cjenovni 1. dobro: cjenovna promocija,
cjenovni rat; 2. cjenovne pozicije >
cijene: cjenovne pozicije od 30 do 50 kuna
> cijene od 30 do 50 kuna; 3. cjenovni
start > poetna cijena
cjenovnik > cjenik: dra cjenovnika >
dra cjenika
cluster 1. > skupina, skup; 2. > klaster
Englesku rije cluster treba, kad god
je to mogue, zamijeniti hrvatskim
rijeima skupina, skup, sveanj. Isto
vrijedi i za njezin fonetizirani (prema
izgovoru uspostavljeni) oblik klaster. Ta
se rije pojavljuje u mnogim strukama,
pa se u astronomiji govori o clusteru/
klasteru zvijezda, u jezikoslovlju o
klasteru svojstava, u urbanizmu o
clusteru/klasteru gradova itd. Nazivi
klaster/cluster upotrebljavaju se i u
informatici, ekonomiji, kemiji, medicini
itd. U spomenutim primjerima umjesto
tih rijei treba upotrebljavati hrvatske
rijei: skupina zvijezda, skupina/sveanj
svojstava, skupina gradova. U nekim
je strukama naziv klaster postao
opeprihvaen. Tako se npr. u glazbi
govori o klasteru tonova. To je prihvaeni
glazbeni naziv i ne treba ga zamjenjivati
hrvatskim rijeima. Treba samo paziti da
ga se pie fonetizirano, dakle klaster, a
ne cluster.
CMDT, G CMDT-a, D CMDT-u Sredinji
tim za matine podatke
coach 1. > praktino pouavati; 2. >
voditelj praktine izobrazbe; 3. >
strunjak za poticajno voenje; 4. >
voditelj (osoba ili odjel koji se u
procesu poticajnoga voenja prigodno
pojavljuje kao voditelj)
coaching 1. > praktina izobrazba;
terenska izobrazba; 2. > poticajno
voenje
Nazivi preuzeti iz engleskoga jezika
coaching, training (ee se pie
fonetizirano: trening) i workshop imaju
slina znaenja. Umjesto engleske
rijei coaching u jeziku tvrtki bolje
je upotrebljavati nazive praktina
izobrazba ili terenska izobrazba, a tom
se rijeju moe oznaivati i poticajno
voenje zaposlenika, tj. usmjeravanje
zaposlenika pri izgradnji njihove
karijere. Rijeju coach oznauje se
voditelj praktine izobrazbe, strunjak
za poticajno voenje, ali i svaka osoba,
odjel itd. koja se u procesu poticajnoga
voenja pojavljuje kao prigodni ili
stalni voditelj. Rije training (trening)
upotrebljava se, kad je rije o izobrazbi
zaposlenika, u dvama znaenjima te
je, ovisno o kontekstu, bolje tu rije iz
engleskog jezika zamjenjivati hrvatskim
nazivima (struna) izobrazba ili (struna)
radionica. Engleskomu nazivu workshop
odgovara hrvatski naziv radionica.
co-branding > zdruivanje robnih
marka
Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o;
G Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.,
D Coca-Coli HBC Hrvatska d.o.o.,
A Coca-Colu HBC Hrvatska d.o.o.,
L Coca-Coli HBC Hrvatska d.o.o.,
I Coca-Colom HBC Hrvatska d.o.o.
Coca-Cola Hellenic Bottling Company;
C
151
sklanja se tako da se umetne rije
tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: Dolazim
iz tvrtke Coca-Cola Hellenic Bottling
Company; Radim u tvrtki Coca-Cola
Hellenic Bottling Company (v. toku
3.2.2.)
Coca-Cola Klub > Coca-Colin klub;
Coca-Cola runik > Coca-Colin runik;
Coca-Cola romobil > Coca-Colin
romobil (v. toke 2.1 i 2.12.)
Coca-Colin; G Coca-Colina,
D Coca-Colinu; Pridruio se Coca-
Colinom timu. > Pridruio se Coca-Colinu
timu. (v. toku 3.2.6. i 3. dodatak)
Code of Business Conduct > Kodeks
poslovnoga ponaanja
coffee break > stanka za kavu
coffee to go > kava za van
COGS (cost of goods sold) G COGS-a,
D COGS-u > proizvodni troak za
prodanu robu; troak gotovog proizvoda
cold drink equipment > oprema za
hladna pia
combo offer 1. > (stolna) reklamna
poruka (o kombiniranoj ponudi); 2. >
kombinirana ponuda (npr. hrana i pie)
commercial market > komercijalno
trite
competition policy > politika trinoga
natjecanja
consulting > savjetovanje
contractor > ugovara; podugovara
cooler > hladnjak, rashladni ureaj
copyright > autorsko pravo
copywriter > pisac reklamnih tekstova
core > srni, glavni, kljuni
corporate manager > direktor tvrtke
cost analiza, cost analysis > analiza
trokova
cost estimate 1. > trokovnik; 2. >
procjena troka
cost-benet analiza > analiza troka i
dobrobiti, analiza troka i koristi
country manager > direktor za
odreenu dravu
cover > naslovnica; korice
creative meeting > kreativni sastanak
credit days > dani odgode plaanja
creditor, kreditor > vjerovnik,
zajmodavac
CRIS (Consumer Response and
Incident System) G CRIS-a, D CRIS-u
sustav rjeavanja pritubi potroaa
(v. toku 2.7.)
crisis management > upravljanje
kriznim situacijama
crossdock, crossdocking > pretovar
crossdock delivery, crossdock dostava >
dostava s pretovarom
cross-sektorsko povezivanje >
meupodruno povezivanje,
meusektorsko povezivanje,
meuodjelno povezivanje
croupier > krupje
cruiser > kruzer
CSD (Carbonated Soft Drinks) >
gazirana bezalkoholna pia (v. toku 2.7.)
CSR (corporate social responsibility) >
DOP (drutveno odgovorno poslovanje)
(v. toku 3.2.1.): CSR index >
indeks DOP-a
cube > kocka
current account > tekui raun
curry > kari (v. toku 2.6.)
custumer oriented > usmjeren na kupca
customer service > sluba za kupce;
sluba za korisnike
CV (curriculum vitae) G CV-ja, D CV-ju
> ivotopis; Proitao sam podatke u
njegovu CV-ju > Proitao sam podatke u
njegovu ivotopisu. (v. toke 2.7 i 3.2.1; v.
napomenu uz kurikulum)
C-vitamin = vitamin C (v. toku 3.1.6.)
cvjearna > cvjearnica (v. toku 3.3.3.)
cyber > kiber (v. toku 3.5.1.)
cyberspace > kibernetiki prostor
152
153
ak tovie > ak; tovie: On je ak
tovie dao otkaz. > On je ak dao otkaz.
On je tovie dao otkaz. (v. toku 1.5.1.)
arter
arter-let > arterski let (v. toku 3.3.6.)
as > trenutak
ek
Za rije ek nema odgovarajue
zamjene u hrvatskome jeziku te je stoga
preuzeta u fonetiziranu obliku pie
se onako kako se izgovara. Rijei koje
preuzimamo iz engleskoga uvijek se
piu s i d, a nikad s i , npr: ip,
sendvi, dins, dip, dem.
eker > provjerava
ekirati > provjeriti
eski > eki (< eka)
esto puta > esto: esto puta posjeujemo
tu prodavaonicu. > esto posjeujemo tu
prodavaonicu. (v. toku 1.5.1.)
etiri; G etiriju, D L I etirima, A V etiri:
Bili smo u etiri nova poduzea. > Bili smo
u etirima novim poduzeima.; Upoznali
smo se s radom etiri nae podrunice. >
Upoznali smo se s radom etiriju naih
podrunica.; ali: Plan moramo provesti u
sljedea etiri mjeseca.;(v. toku 3.2.3.)
etvero etiri osobe razliita spola
etvorni metar = kvadratni metar
etvoro > etvero
etvrt > etvrtina; etvrt litre > etvrtina
litre
etvrti po redu > etvrti (v. toku 1.5.1.)
initi; initi moguim > omoguivati;
initi izbor > izabirati, birati; initi dio
> biti dijelom: eer u bezalkoholnim
piima ini samo malen dio ukupnog unosa
eera. > Unos eera iz bezalkoholnih pia
samo je malen dio ukupnog unosa eera.
(v. toku 1.5.2.)
ip
istiona > istionica (v. toku 3.3.4.)
itak; koji je sadrajno jednostavan i
razumljiv: itak tekst
itaoc > italac (G itaoca, mn. N itaoci,
G italaca) > itatelj (v. toku 3.3.2.)
itav niz > niz; Odmor ima itav niz
pozitivnih uinaka na organizam. >
Odmor ima niz pozitivnih uinaka na
organizam. (v. toku 1.5.1.)
itljiv; koji se lako moe itati zbog
oblikovne jednostavnosti slova, znakova
itd.: itljiv zapis
Rjenik
154
D
D
D / D
155
d.d. (dioniko drutvo) (v. toku 2.5.)
d.o.o. (drutvo s ogranienom
odgovornou) (v. toku 2.5.)
da bi; Pokuali smo poveati proizvodnju
da bi na kraju sve propalo. > Pokuali smo
poveati proizvodnju, a na kraju je sve
propalo. (v. toku 3.4.11.)
da li > je li; Treba provjeriti da li je
ukljuena rashladna oprema. > Treba
provjeriti je li ukljuena rashladna
oprema. (v. toku 3.4.4.)
DAISY G DAISY-ja, D DAISY-ju; sluiti
se DAISY-jem (v. toku 3.2.1.)
daleko; daleko vei > mnogo vei;
daleko bolji > mnogo bolji; daleko
uspjeniji > mnogo uspjeniji
daljnji; daljnje irenje proizvodnje
> irenje proizvodnje, poveanje
proizvodnje; daljnji rast potronje >
rast potronje; daljnja ulaganja > nova
ulaganja (v. toku 1.5.1.)
dar = poklon
darivati; prez. darivam ...darivaju;
darivati komu to > darivati koga ime:
darivati kupcima nagradne bonove >
darivati kupce nagradnim bonovima =
poklanjati
darovati; prez. darujem ...daruju:
darovati kupcima nagradne bonove =
pokloniti
dash (znak -) > minus (v. toku 1.6.)
dat > dan (v. toku 3.2.10.)
data bank > banka podataka
data mining > crpenje podataka
data processing > obrada podataka
database > baza podataka,
podatkovna baza
dati; dati izjavu > izjaviti; dati prijedlog
> predloiti; dati podrku > podrati,
poduprijeti; dati preporuku >
preporuiti; dati savjet > savjetovati;
dati support > podrati (v. toku 1.5.2.)
datum = nadnevak
davalac, G davaoca, mn. N davaoci,
G davalaca 1. za osobu > davatelj:
davatelj usluga; 2. dobro: za neivo:
davalac pristupa
davati; davati izjave > izjavljivati; davati
prijedloge > predlagati; davati podrku
> podravati, podupirati;
davati savjete > savjetovati (v.
toku 1.5.2.)
day off > slobodan dan
DD, DD hladnjak > hladnjak s
dvostrukim vratima (v. toku 3.2.1.)
DDD dezinfekcija, dezinsekcija,
deratizacijaG DDD-a D DDD-u
deadline > krajnji rok, rok koji se ne
smije prekoraiti
deal > dogovor
dealer > trgovac
decision maker > donositelj odluka
defekt > kvar; pogreka/pogrjeka
(v. toku 1.3.)
defanzivan, defenzivan > obramben:
defentivan nastup, defenzivan nastup >
obrambeni nastup
decit > manjak
denirati > odrediti: denirati radni
zadatak > odrediti radni zadatak
denitivno > svakako, u svakome
sluaju: Denitivno moramo poveati
proizvodnju > Svakako moramo poveati
proizvodnju.
deacija
deacioni > deacijski (v. napomenu
uz akcioni)
degustacija > kuanje: degustacija vina >
kuanje vina (v. toku 3.5.1.)
dekada > desetljee
deklaracija 1. > izjava: deklaracija o
PDV-u > izjava o PDV-u; 2. dobro:
potvrda: carinska deklaracija, 3. dobro:
osnovne obavijesti o proizvodu
deklaracijski koji se odnosi na
deklaraciju: deklaracijski sustav,
deklaracijski obrazac
deklarativni koji ostaje samo na
rijeima, koji je na rijeima, a nije
stvaran: deklarativna podrka
dekret > odluka, rjeenje, naredba
delegat > zastupnik, izaslanik
delegirati 1. > prenijeti (na koga
drugoga): delegirati ovlasti > prenijeti
Rjenik
156
ovlasti, delegirati posao > prenijeti posao;
2. dobro: poslati kao zastupnika
delikatan 1. > njean, krhak, 2. >
osjetljiv: delikatno pitanje >
osjetljivo pitanje
delicija > poslastica
prosperitet > napredak
delikates > delikatesa > poslastica
delikt > kazneno djelo
delistati > maknuti (s popisa)
demonstrirati 1. > pokazati; 2. dobro:
prosvjedovati na demonstracijama
depadansa > depandansa
depo > skladite, spremite
deponij 1. > odlagalite, 2. > smetlite
deponirati > spremiti, odloiti
desetgodinji > desetogodinji
(v. toku 3.3.8.)
desetina 1. dobro: deseti dio; 2. >
desetak: Okupile su se desetine ljudi >
Okupili su se deseci/desetci ljudi.
design 1. > dizajn: studij dizajna;
2. > oblikovanje: Proizvod ima dobar
dizajn. > Proizvod je dobro oblikovan.
desiti se > dogoditi se
desktop > uredsko raunalo
desktop publishing > stolno izdavatvo
destiler ureaj koji destilira; ovjek koji
destilira > destilator
destinacija > odredite
deavati se > dogaati se
detalj > pojedinost
detaljan > iscrpan, podroban:
detaljan opis > iscrpan opis
deterdent sredstvo za pranje rublja
detergent sredstvo za pranje, u
farmaciji
devastacija > unitavanje
developer 1. > osoba zaduena za razvoj;
2. > razvojni programer
development > razvoj: industrial
development > industrijski razvoj
deviza > krilatica: Moja je deviza: Piti
Coca-Colu! > Moja je krilatica: Piti
Coca-Colu!
dii > dignuti
diferencijacija > razlikovanje
dijagram: dijagram toka
dijapazon > opseg, raspon, ponuda:
irok dijapazon proizvoda > irok raspon
proizvoda, velika ponuda proizvoda
dijetalni > dijetni: dijetalni proizvod
> dijetni proizvod
dijetetski 1. > dijetetiki: dijetetski
program > dijetetiki program; Svjetska
dijetetska udruga > Svjetska dijetetika
udruga; 2. > dijetni: dijetetski proizvod >
dijetni proizvod
Pridjevi dijetni i dijetalni znae koji
se odnosi na dijetu. S obzirom na to
da je pridjev dijetni izveden u skladu
s hrvatskim tvorbenim pravilima (ima
hrvatski sufiks -ni), treba mu dati
prednost pred istoznanim pridjevom
dijetalni. Dakle, bolje je dijetna hrana,
dijetni proizvod, nego dijetalna hrana,
dijetalni proizvod. Pridjevi dijetetski i
dijetetiki imaju isto znaenje koji se
odnosi na dijetetiku. Od tih dvaju
pridjeva prednost valja dati pridjevu
dijetetiki jer je on izveden po modelu
matematika matematiki, mehanika
mehaniki (tako i dijetetika dijetetiki),
pa je stoga bolje govoriti o dijetetikome
programu nego o dijetetskome programu,
o dijetetikim istraivanjima nego o
dijetetskim istraivanjima, o dijetetikoj
udruzi nego o dijetetskoj udruzi. Dakle
proizvod je dijetni, a udruga dijetetika.
dilitati > izbrisati, brisati
Diona G Dione, D Dioni
Dionin G Dionina, D Dioninu: iz
Dioninoga poslovanja > iz Dionina
poslovanja (v. toku 3.2.6.)
diplomant > diplomand (v. toku 3.5.1.)
diplomata; G diplomate, D diplomati >
diplomat; G diplomata, D diplomatu
(v. toku 3.3.1.)
direct approach > izravni pristup
direct report > izravno podreeni
direct selling > izravna prodaja
D / D
157
direct store delivery > izravna dostava
(u prodavaonice)
direkcija > uprava, ured
direktan > izravan: direktna distribucija
> izravna distribucija, direktna prodaja
> izravna prodaja, direktni trokovi >
izravni trokovi
direktivan > naredbeni: direktivno
upravljanje > naredbeno upravljanje
direktno > izravno: direktna dostava
kupcima > izravna dostava kupcima
direktor: Direktor Odjela za marketing >
direktor Odjela za marketing (v.
toku 2.1.)
disable > iskljuiti; onemoguiti
disaster relief > pomo u sluaju
prirodne nepogode
disbalans 1. > neravnotea; 2. >
nerazmjer: disbalans cijena > nerazmjer
cijena
disciplinske mjere > stegovne mjere
disclaimer paragraph > napomena o
nemogunosti slanja odgovora
disco > diskoteka
discount store > diskont
diskoklub (v. toku 3.3.5.)
diskont prodaja, diskont-prodaja >
diskontna prodaja (v. toku 3.3.6.)
diskrepancija > odstupanje, nerazmjer,
nepodudarnost, neusklaenost
diskusija > rasprava
diskutirati > raspravljati
dispeer > otpremnik
dispeing > otprema, otpremnitvo
dispenser > toioni automat: desktop
dispenzer > stolni toioni automat
disperzirati > raspriti
display materials > reklamni materijali
(na predoniku ili reklamnome oglasu)
display unit > izlobeni prostor, mjesto
za izlaganje robe
display, displej 1. > zaslon, predonik;
2. > reklamni oglas
U hrvatskome jeziku za englesku
rije display koja se pie i izvorno i
fonetizirano (displej) postoji nekoliko
zamjena. Ako je rije o displeju
na raunalu, mobitelu, u javnome
prometalu ili na javnome mjestu na
kojemu moemo proitati razliite
oglasne i propagandne poruke i
obavijesti, umjesto engleske rijei
display, tj. posuenice displej, bolje je
upotrebljavati hrvatske rijei zaslon ili
predonik. Pritom treba imati u vidu
da se rijei displej, zaslon, predonik,
ekran i monitor esto upotrebljavaju
kao istoznanice. Meutim, te rijei
nisu istoznane. Rije monitor oznauje
itav ureaj koji je pridruen raunalu,
a rijei ekran, zaslon i predonik
oznauju dio tog ureaja. Rije ekran
internacionalizam je i ne treba je
upotrebljavati uz hrvatske rijei zaslon
i predonik. Dakle, umjesto rijei displej
treba upotrebljavati rijei predonik
ili zaslon. U marketingu se katkad
displejem naziva i reklamni oglas.
disproporcija > nerazmjer, nesklad,
neusklaenost
disproporcionalan > nerazmjeran,
neskladan, neusklaen
distrikt > okrug
divergencija > razilaenje, razlikovanje,
odstupanje
divergentnost > razliitost, oprenost:
divergentnost miljenja > razliitost
miljenja, oprenost miljenja
diverzikacija > irenje: diverzikacija
proizvodnje > irenje proizvodnje,
irenje ponude
dividenda
divider > odjeljiva
Rijeju divider oznauje se papirnata
ili kartonska pregrada na policama
u trgovinama koja odjeljuje jedne
proizvode od drugih. Rije divide u
engleskome znai dijeliti, podijeliti,
odijeliti te nema nikakva razloga da
Rjenik
158
se ta rije na zamijeni hrvatskom
rijeju odjeljiva.
dizabilitet > onesposobljenost
dizajn 1. > oblikovanje: Proizvod
ima dobar dizajn. > Proizvod je dobro
oblikovan.; 2. dobro: studij dizajna
dizajnerski studio > studio za
oblikovanje
dizel-gorivo > dizelsko gorivo (v.
toku 3.3.6.)
dizel-motor > dizelski motor (v.
toku 3.3.6.)
dizertacija > disertacija (v. toku 3.5.1.)
djeiji > djeji
DNA > DNK (v. toku 2.7.)
DNK (deoksiribonukleinska kiselina)
G DNK-a, D DNK-u (v. toku 3.2.1.)
do sad > dosad
dobavlja
dobavljaev, G dobavljaeva,
D dobavljaevu: Razgovaramo o
dobavljaevom prijedlogu. > Razgovaramo
o dobavljaevu prijedlogu. (v. toku 3.2.6.)
dobijati > dobivati
dobit razlika izmeu uloene i
ostvarene vrijednosti
dobitak kakva (esto nematerijalna)
korist ili nagrada
Rijei dobit i dobitak znaenjski se
preklapaju. Objema se pridruuje
znaenje razlika izmeu uloene i
ostvarene vrijednosti (npr. porez na
dobit/dobitak, podjela dobiti/dobitka
itd.), tj. znaenje engleske rijei
profit. Rjee se rijeju dobit oznauje
kakva (esto nematerijalna) korist ili
nagrada te koji drukiji prihod. U
tome znaenju izrazito prevladava
uporaba rijei dobitak (npr. uenje
engleskog jezika dobitak je za nau
djecu, dobitak na lotu, novani dobitak).
Takvo je stanje potvreno u hrvatskim
opejezinim i strunim rjenicima.
Nuno je stoga da se te dvije rijei
znaenjski razjednae te da se dobit
upotrebljava kao ekonomski naziv
(engl. profit), a rije dobitak u ostalim joj
pridruenim znaenjima, tj. u znaenju
(nematerijalna) korist ili nagrada,
novac dobiven na koji bilo nain. Ne
treba zbunjivati to se u paru s rijeju
dobit kao rije suprotnog znaenja
upotrebljava rije gubitak te to su
naizgled dobitak i gubitak skladan par
u ekonomskome nazivlju. U njemu za
englesku rije profit unato tomu treba
upotrebljavati naziv dobit.
dobrodoao: dobrodola ponuda,
dobrodoao gost, ali: Dobro doli!
dobrovoljac = dragovoljac (v. napomenu
uz dragovoljac)
docket > naljepnica s oznakom sadraja
doi 1. doi iz, doi od > potjecati od:
Najvei dio energetskog unosa trebao
bi doi iz ugljikohidrata. > Najvei dio
energetskog unosa trebao bi potjecati
od ugljikohidrata.; 2. dobro: prispjeti
kreui se: doi na posao
dos and donts > preporuke i zabrane
dokasna = dokasno: raditi dokasna =
raditi dokasno
doktorant > doktorand (v. toku 3.5.1.)
dolijevati; dolijevan
domainstvo > kuanstvo
Rijei kuanstvo i domainstvo potvrene
su u hrvatskome jeziku od 18. stoljea.
Obje su rijei vieznane, a jedno od
znaenja im je i kua odnosno dom
kao gospodarstvena ili drutvena
jedinica ili cjelina; ukupnost ukuana;
imanje jedne porodice i poslovi
upravljanja njime. U tome su znaenju
te dvije rijei istoznane, ali hrvatska
normativna literatura preporuuje
uporabu naziva kuanstvo. Budui da
u nazivlju dvije istoznane rijei nisu
potrebne, a k tome se rije kuanstvo
bolje uklapa u tvorbenu porodicu
D / D
159
(kuanica, kuanski (ureaji/poslovi),
ukuani, pokustvo...), prednost treba
dati nazivu kuanstvo.
domena > podruje
doneen, donijet > donesen
(v. toku 3.2.10.)
donijeti; donijeti odluku > odluiti;
donijeti zakljuak > zakljuiti (v.
toku 1.5.2.)
donor > donator > darovatelj (v.
toku 3.5.1.)
donositi; donositi odluke > odluivati;
donositi zakljuke > zakljuivati (v.
toku 1.5.2.)
DOP (drutveno odgovorno
poslovanje); G DOP-a, D DOP-u (v. toku
3.2.1.); DOP indeks > indeks DOP-a (v.
toku 2.8.)
doprinijeti = pridonijeti
Glagoli pridonijeti i doprinijeti istoga
su znaenja. esto se postavlja pitanje
kojemu od njih treba dati prednost,
tj. koji je od njih bolje upotrebljavati.
Meutim, teko je dati prednost
jednomu od tih glagola. Glagolu
pridonijeti mogla bi se dati prednost
temeljem tradicije jer se dugo smatrao
oznakom hrvatskog jezika. S druge
strane, glagol doprinijeti lan je
mnogo vee porodice rijei (doprinos,
doprinosnik, doprinosni) nego glagol
pridonijeti. Stoga je oba glagola dobro
upotrebljavati, tj. ni jednomu od njih ne
daje se izrazita prednost u hrvatskome
standardnom jeziku.
DOS 1. (days of sale) > prodajni dani;
2. (days on stock) > skladini dani
dosje, G dosjea, D dosjeu
dospijee
dospjeti
dossier > dosje
dostii 1. dobro: sustii kreui se;
2. > dosegnuti: dostii prologodinju
proizvodnju > dosegnuti prologodinju
proizvodnju
dot > toka (v. toku 1.6.)
double door > rashladna vitrina s
dvojim vratima
dovaati > dovoditi
dovaati > dovoziti
dovesti; dovesti do ega > prouzroiti
to: Dehidracija moe dovesti do
glavobolje. > Dehidracija moe prouzroiti
glavobolju.
doveen > dovezen
Dow-Jones Index > Dow-Jonesov
indeks, Dow-Jonesov prosjek (v. toku
2.8.)
download 1. > preuzeti (dokument); 2. >
preuzimanje (dokumenta)
downloadanje, downloadiranje >
preuzimanje (dokumenta)
downloadati, downloudirati > preuzeti,
preuzimati (dokument)
downsizing > saimanje
dozer > mjera koliine
dozvoliti > dopustiti
DP G DP-a, D DP-u prodajno
planiranje (v. toku 3.2.1.)
dpi (dot per inch); ne sklanja se: 25 dpi
dr.sc. (doktor znanosti) > dr. sc. (v. toku
2.5.); Dr. sc. > dr. sc. (v. toku 2.1.)
draft > nacrt
dragovoljac = dobrovoljac
Rijei dragovoljac i dobrovoljac
istoznane su, ali postoje neki
konteksti u kojima je uobiajenije
upotrebljavati jednu od njih. Zbog
toga to se za vrijeme rata uobiajilo
govoriti o dragovoljcima, ta se rije
obino povezuje s ratnim kontekstom
te je postala obiljeenijom od
rijei dobrovoljac koja bolje pristaje
neutralnom kontekstu. Stoga je bolje
govoriti o dobrovoljakome radu, o klubu
dobrovoljaca u kakvoj tvrtki itd.
Rjenik
160
dramatian > velik, izrazit; To je
najdramatinija promjena u teoriji
upravljanja u posljednjih deset godina.
> To je najvea promjena u teoriji
upravljanja u posljednjih deset godina.
dramatino > uvelike; Oekivani rezultati
dramatino se razlikuju na svakome
hijerarhijskome stupnju. > Oekivani
rezultati uvelike se razlikuju na svakome
hijerarhijskome stupnju.
draea > draeja
dress code > odjevni kodeks, propisani
nain odijevanja
drito > ravno, izravno
driver > upravljaki program
drogeria > drogerija prodavaonica
kozmetikih, higijenskih i kemijskih
potreptina
drops > draeje
drka > drak
drugaiji > drukiji
drugi po redu > drugi: On je drugi po
redu. > On je drugi. (v. toku 1.5.1.)
drveni koji je nainjen od drva: drveni
stol, drvena ambalaa
drvni koji se odnosi na drvo kao
gradivo: drvna industrija
drvo 1. gradivo G drva, mn. N drva: stol
od drva, nacijepati drva; 2. stablo
G drveta, N mn. drvee: obilaziti oko
drveta, posaditi drvee
dry clean > kemijsko ienje
DSD delivery > DSD dostava; izravna
dostava na prodajno mjesto
dualitet > dvojnost
duan > prodavaonica, trgovina
Rije duan turcizam je i ne pripada
hrvatskomu standardnom jeziku,
tj. pripada mu samo rubno, kao
kolokvijalizam u razgovornome stilu.
Umjesto rijei duan u poslovnoj
komunikaciji treba upotrebljavati
rijei prodavaonica i trgovina. Rije
trgovina ima ire znaenje od rijei
prodavaonica jer osim mjesta na
kojemu se to prodaje oznauje i
gospodarsku granu. Rije prodavaonica
oznauje samo mjesto na kojemu se
to prodaje te je posve jednoznana
zamjena za rije duan.
due dilligence > dubinska analiza;
dubinski pregled poslovanja
duel > dvoboj
dulji = dui
dummy pack > prazno pakiranje (za
izlaganje)
duopack pakiranje > dvostruko
pakiranje (v. toke 1.5.1. i 1.9.)
duo-pakiranje > dvostruko pakiranje
dupli > dvostruki
duplicirati > udvojiti, udvajati;
udvostruiti, udvostruivati
duplo > dvostruko
duini > duikov: duini oksid > duikov
oksid
duikov; G duikova, D duikovu:
duikovog oksida > duikova oksida
(v. toku 3.2.6.)
duty-free > bez carine, bescarinski:
duty-free shop > bescarinska prodavaonica
dui = dulji
duina 1. mat. ravna crta omeena
dvjema tokama: Duljina duine je 5 cm.;
2. u opemu jeziku = duljina: duina
suknje = duljina suknje
dva puta = dvaput (v. toku 3.3.12.)
dva; G dvaju, D L I dvama, A V dva; Bili smo
u dva nova poduzea. > Bili smo u dvama
novim poduzeima.; ali: Plan moramo
provesti u sljedea dva mjeseca.
(v. toku 3.2.3.)
dvadesetetverosatni ( < dvadeset etiri
sata) (v. toku 3.3.7.)
dvaputa > dvaput, dva puta
(v. toku 3.3.12.)
dva-tri (v. toku 3.1.6.)
DVD signal (v. toku 3.1.6.)
DVD; G DVD-a, D DVD-u (v.
toku 3.2.1.)
dvije; G dviju D L I dvjema, A V dvije;
D / D
161
Upoznali smo se s radom dvije nae
podrunice., Upoznali smo se s radom
dvaju naih podrunica. > Upoznali smo se
s radom dviju naih podrunica. (v. 3.2.4.)
dvjesta > dvjesto
dvoje dvije osobe razliita spola
dvojica dvije muke osobe
D
dambo plakat, dambo-plakat > veliki
plakat (v. toku 2.)
dez-festival > festival deza (v. toku
3.3.6.)
dingl > kratka reklamna poruka
dunior > junior (v. toku 3.5.1.)
162
E
E
163
e. g. (lat. exempli gratia; engl. for
example) > npr. (v. toku 2.7.)
EBIT (earnings before interest and
taxes; 'dobit prije kamata i poreza')
G EBIT-a, D EBIT-u
e-book > e-knjiga
edicija, edition > izdanje
editirati > urediti
editor > urednik
editorijal > uvodni lanak
eds. (urednici) > ur. (v. toku 2.7.)
edukacija 1. > izobrazba: edukacija
zaposlenika > izobrazba zaposlenika;
2. > radionica; Odrana je cjelodnevna
edukacija. > Odrana je cjelodnevna
radionica.
Rije edukacija internacionalizam je, tj.
rije preuzeta u hrvatski iz latinskoga
jezika. Dobra je zamjena za tu rije rije
izobrazba. Sve se ee u jeziku tvrtki
i ustanova rije edukacija upotrebljava
i da bi se njome oznailo jednokratno
okupljanje kojemu je cilj izobrazba
u odreenome podruju. U tom je
znaenju bolje upotrebljavati rije
radionica, teaj ili sl. Umjesto rijei
izobrazba ne treba upotrebljavati rije
naobrazba jer se te rijei znaenjski
razlikuju. Izobrazba je proces u kojemu
se organizirano stjeu kakva znanja, a
naobrazba je rezultat toga procesa, pa
se moe rei: Petar ima dobru naobrazbu,
ali: Petrova je izobrazba dugo trajala.
edukativni > edukacijski > obrazovni:
edukativni materijal > edukacijski
materijal > obrazovni materijal
efekt 1. > uinak: osvjeavajui efekt >
osvjeavajui uinak, laksativni efekt >
laksativni uinak; 2. > dojam
efektivan > stvaran; efektivna potranja >
stvarna potranja
efektuirati > odraziti
ekasan > uinkovit, djelotvoran
EFSA (European Food Safety
Authority), G EFSA-e, D EFSA-i
Europska agencija za sigurnost
prehrambenih proizvoda (v. toke 2.7.
i 3.2.1.)
egzekucija 1. > izvedba; egzekucija na
tritu > izvedba na tritu, prodajna
izvedba; 2. imati egzekuciju > prodati:
Ove smo godine imali egzekuciju od 25.000
u.c. > Ove smo godine prodali 25 tisua
sanduka. (v. toku 2.12.)
Prema lat. exsequi izvesti, izvriti,
egzekucija znai ovrha, zapljena
dunikove imovine, ali i provoenje
smrtne kazne. U hrvatskome tu rije ne
treba upotrebljavati izvan tih konteksta,
nego ju je bolje zamijeniti kojom od
spomenutih hrvatskih rijei ili izraza.
Engleska rije execution i hrvatska rije
egzekucija lani su prijatelji u kontekstu:
Ove smo godine imali egzekuciju od 25
tisua sanduka. Ta bi reenica trebala
glasiti: Ove smo godine prodali 25 tisua
sanduka. Rijei egzekucija ne treba
pridavati nova znaenja sukladna
znaenjima koja ima engleska rije
execution pa ne treba govoriti npr. o
egzekuciji na tritu, nego o izvedbi na
tritu ili prodajnoj izvedbi.
egzemplar > primjerak, uzorak
egzemplaran > primjeran: egzemplarna
kazna > primjerna kazna
egzibicija > ekshibicija
EK (Europska komisija); G EK-a, D EK-u
(v. toku 3.2.1.)
eklatantan > jasan, nedvojben,
neupitan, oit: eklatantan primjer nemara
> jasan/nedvojben/neupitan/oit primjer
nemara
e-knjiga
eko-; ekoincident, ekokonzalting,
ekoselo, ekoporez, ekosustav, ekotrend,
ekoudruga, ekouzgoj, ekovonja
(v. toku 3.3.5.)
ekoproista > ekoproiiva:
Rjenik
164
ekoproista otpadnih voda >
ekoproiiva otpadnih voda
(v. napomenu uz proista)
ekran > zaslon (v. napomenu uz displej)
ekselencija > ekscelencija: Njegova
Ekscelencija veleposlanik SAD-a, Njegova
Ekscelencija veleposlanik Velike Britanije,
Vaa Ekscelencijo
ekskluzivan 1. > poseban, jedinstven:
ekskluzivna ponuda > posebna ponuda,
jedinstvena ponuda; 2. > iskljuiv:
ekskluzivno pravo > iskljuivo pravo
ekskluzivitet > ekskluzivnost 1. >
posebnost: graki ekskluzivitet >
graka posebnost; 2. > iskljuivost
ekspanzioni > ekspanzijski: ekspanziona
posuda > ekspanzijska posuda (v.
napomenu uz akcioni)
ekspanzivan > rastui: ekspanzivna
potronja > rastua postronja
ekspert > strunjak
eksplicitan > izriit, (jasno) izreen
eksplicitno > izriito, izrijekom
eksponat > izloak
eksport > izvoz
eksportirati > izvesti, izvoziti
ekstenzivan > opsean, obuhvatan
eksterni > vanjski: eksterni klijent >
vanjski klijent; eksterni treninzi > (strune)
radionice izvan tvrtke
ekstra 1. > velik, veliko, najvei, najvee;
2. > kao dodatak, besplatno: jo jedan
proizvod ekstra > jo jedan proizvod
besplatno; 20 % ekstra > 20 % kao
dodatak, 20 % besplatno
ekstrahirati 1. > crpiti, izvlaiti 2. dobro:
provoditi postupak ekstrakcije
ekstrakcija 1. > crpenje, izvlaenje;
2. dobro: postupak izdvajanja topljivih
sastojaka iz smjese, dobivanje ekstrakta
ekstremno > krajnje, iznimno: ekstremno
teko > krajnje, iznimno teko
ekvivalentan > istovrijedan,
odgovarajui, primjeren
elastian 1. > rastezljiv, rastegljiv;
2. > prilagodljiv: elastina ponuda >
prilagodljiva ponuda
e-learning > e-uenje
elektriki > elektrini
elektromagnetni > elektromagnetski
elektroniki koji se odnosi na
elektroniku: elektronika pota,
elektroniko bankarstvo
elektronska pota > elektronika pota,
e-pota
elektronske novine > elektronike
novine, e-novine
elektronski koji se odnosi na
elektrone: elektronski mikroskop
Rijei elektroniki i elektronski rijei
su slina izraza i razliita znaenja.
Rije elektroniki izvedena je od
rijei elektronika, a rije elektronski
od rijei elektron. Prema tomu,
govorit emo o elektronikoj poti,
elektronikomu uenju (jer je rije o
poti, tj. uenju koji se odvijaju s
pomou elektronikih ureaja), ali o
elektronskome mikroskopu (jer se njegov
rad temelji na elektronima). Kad je
rije o novim tehnikim proizvodima,
moramo znati o kakvu je ureaju rije
da bismo mogli odgovoriti na pitanje je
li bolje upotrijebiti pridjev elektroniki,
elektronski ili elektrini (koji znai: koji
se odnosi na elektriku, struju, koji radi
s pomou struje, na struju). Sve nazive
koji sadravaju pridjev elektroniki
moemo pisati i s pomou predmetka
e- (e-pota, e-uenje, e-cigareta). Vano
je napomenuti da se taj predmetak
izgovara [e], a ne [i] kao u engleskomu.
Dakle, predmetak e- uvijek zamjenjuje
pridjev elektroniki (a ne elektronski
ili elektrini, kako se esto pogreno
razvezuje).
elektroosigura (v. toku 3.3.5.)
elementarni > osnovni, temeljni:
elementarno znanje > osnovno znanje;
elementarna pravila > osnovna pravila
elitistiki koji se odnosi na elitizam
E
165
i elitiste, osobe sklone povjeravanju
dravnih poslova drutvenoj eliti
elitni koji se odnosi na elitu,
najistaknutije, najuglednije osobe
drutva, tvrtke, struke: elitno drutvo,
elitne postrojbe
e-mail > 1. > e-poruka: Dobila sam
e-mail. > Dobila sam e-poruku.; 2. >
e-pota; Poslat u ti e-mailom. > Poslat
u ti e-potom.; 3. > e-adresa: Daj mi svoj
e-mail. > Daj mi svoju e-adresu.
embargo > zabrana
emisija 1. > isputanje: emisija plinova >
isputanje plinova; 2. dobro: TV emisija
emitirati 1. > isputati: emitirati ugljikov
dioksid > isputati ugljikov dioksid; 2.
dobro: o radijskome i televizijskome
programu
emocija > osjeaj
emocionalni > osjeajni: emocionalni
poticaj > osjeajni poticaj
emoticon, emotikon > emotiv
employee handbook > prirunik za
zaposlenike
enable 1. > omoguiti 2. > ukljuiti
endorsement 1. > ovjera, potvrda;
prijenos (mjenice); 2. > sponzorstvo
endorsirati > ovjeriti, potvrditi; prenijeti
(mjenicu); 2. > sponzorirati
energetski 1. koji se odnosi na
energiju > energijski: energetski napitak
> energijski napitak; 2. koji se odnosi
na energetiku > energetiki: energetski
prirunik > energetiki prirunik
energy drink > energijski napitak
Pridjev energetski esto se, gotovo
u pravilu, upotrebljava tamo gdje
bi trebalo upotrebljavati pridjev
energijski, tj. u znaenju koji se odnosi
na energiju ili tamo gdje bi trebalo
upotrebljavati pridjev energetiki, tj. u
znaenju koji se odnosi na energetiku.
Pridjev energijski tvoren je prema
pravilima hrvatske tvorbe od rijei
energija, a pridjev energetiki od rijei
energetika. Pridjev energetski nije
nainjen u skladu s pravilima hrvatske
tvorbe i, iako je rije o pridjevu koji
se veoma esto upotrebljava u oba
znaenja, ne treba ga upotrebljavati
ni u jednome od njih. Pogreno je
stoga govoriti o energetskome napitku
jer je to napitak koji daje energiju,
tj. energijski napitak, a pogreno je
govoriti i o energetskome proraunu
jer je rije o proraunu napravljenu
u skladu s pravilima energetike, dakle
o energetikome proraunu. Govoriti o
energetskome proraunu ili energetskome
priruniku jednako je pogreno kao
govoriti o matematskome priruniku
ili matematskomu proraunu, naime
od imenica na -ika (matematika,
informatika, mehanika itd.) pridjev se
izvodi nastavkom -ki (matematiki,
informatiki, mehaniki itd.) uz veoma
rijetke iznimke (npr. kao pridjev izveden
od fizika ee se upotrebljava pridjev
fizikalni nego pridjev fiziki) koje su
uglavnom posljedica nastojanja da se
izbjegne dvoznanost (rije fiziki ve
znai tjelesni, pa se tako razlikuje fiziki
rad i fizikalni zakon. Nema meutim
jezinih razloga da i od rijei fizika
pridjev ne bude fiziki).
enologica > enologinja
entry packs > manja jedinina pakiranja
e-pozivnica
equity manager > upravitelj kapitalom
Ericsson Nikola Tesla; sklanja se tako
da se umetne rije tvrtka i ta se rije
sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke Ericsson
Nikola Tesla; radim u tvrtki Ericsson
Nikola Tesla (v. toku 3.2.2.)
e-shop > e-prodavaonica (v. napomenu
uz duan)
eskalacija > rast, porast: eskalacija
proizvodnje > porast proizvodnje;
eskalacija cijena > rast cijena
esproprijacija > eksproprijacija
(v. toku 3.5.1.)
Rjenik
166
etc. (et cetera) > itd. (v. toku 2.7.)
etiketa 1. > naljepnica; 2. > privjesak;
3. dobro: 'uivena deklaracija ili
oznaka proizvoda'
etno-; etnopark (v. toku 3.3.5.)
e-tool > e-alat
e-trade > e-trgovina
EU (Europska unija) G EU-a, D EU-u
(v. toku 3.2.1.)
EU fond > fond EU-a (v. toku 2.8.)
e-uenje
euro-; euroek, eurodolar, eurotrite
(v. toku 3.3.5.)
euro, G eura, D euru
Euroazija
euroazijski
Europa
European Excellence Award >
Europska nagrada za izvrsnost
europeizacija
europeizirati
Europska komisija
Europska unija
Europska zajednica
evaluacija > vrednovanje/vrjednovanje
(v. toku 1.3.)
evaluirati > vrednovati/vrjednovati
(v. toku 1.3.)
evaluator > vrednovatelj, vrjednovatelj
(v. toku 1.3.)
event > dogaaj, domjenak, zabava
evidentan > oit
excellence > izvrsnost
executive > izvrni; executive manager >
izvrni direktor
expense report > izvjee o troku
expiry date > datum isteka
roka valjanosti
Rjenik
167
F
Rjenik
168
face-to-face komunikacija > neposredna
komunikacija (v. toku 2.4.)
facilitator > pomaga
facilitiranje > olakavanje,
omoguivanje
facilitirati > omoguiti, olakati,
podrati
facing > naljepnica; prednja strana
naljepnice
Engleski naziv facing oznauje
naljepnicu ili prednju stranu naljepnice.
esto se upravo injenica da je
engleski naziv krai od hrvatskoga
uzima kao argument da je bolje i
spretnije upotrebljavati krai engleski
od duljega hrvatskog naziva. U
terminologiji doista postoji naelo
prema kojemu se kraemu nazivu daje
prednost pred duljim. Meutim, to se
naelo primjenjuje samo kad je rije
o nazivima iz istoga jezika. Jae od
toga pravila kljuno je terminoloko
pravilo u skladu s kojim uvijek dajemo
prednost domaemu nazivu pred
stranim. Dakle, umjesto naziva facing
treba upotrebljavati naziv naljepnica ili,
ako je to potrebno naglasiti, prednja
strana naljepnice.
factoring, faktoring > otkup
potraivanja
fair 1. > pravedan, poten: fair nagodba,
fer nagodba > pravedna nagodba; fair
trade > potena trgovina 2. > pravedno,
poteno: postupati fair, postupati fer >
postupati pravedno, postupati poteno;
3. > sajam
fajl 1. > datoteka; 2. > dokument
fakt > injenica
faktura > raun
faktor 1. > imbenik; 2. dobro: u
matematici
faliti > nedostajati
false-alarm > lana uzbuna
falsicirati > krivotvoriti
falsikat > krivotvorina
family hotel > obiteljski hotel
fancy 1. > pomodan, luksuzan; 2. >
pomodno, luksuzno
farbati > liiti: farbati pogon > liiti pogon
farmacia > ljekarna
Farmal G Farmala, D Farmalu
fashion week > tjedan mode
fast food > hrana koja se konzumira na
brzinu, hrana koja se konzumira s nogu,
brza hrana
Engleski nazivi fast food i quick
food upotrebljavaju se za hranu
koja se prodaje u specijaliziranim
ugostiteljskim objektima, koja se
brzo priprema i posluuje te jede na
brzinu. Nasuprot tomu, hrana koja se
sporo priprema i jede naziva se slow
food. U hrvatskome bismo te nazive
mogli zamijeniti opisnima: hrana koja
se jede na brzinu, hrana koja se jede s
nogu ( fast food, quick food), hrana koja
se jede polako (slow food). Ti su nazivi
opisni i veoma dugaki. Ako se smatra
da su s tog razloga nespretni, bolje je
upotrebljavati i prijevode tih engleskih
metaforikih naziva (brza hrana, spora
hrana), iako hrvatski terminoloki
sustavi ne podravaju metaforine
nazive tako dobro kao engleski, nego
upotrebljavati engleske nazive.
fat > masnoe
favourites > najposjeenije adrese
fax > faks, telefaks
FC (future consumption) > budua
konzumacija; odgoena konzumacija;
konzumacija izvan prodajnoga mjesta
feasibility > izvedivost: feasibility study
> studija izvedivosti; feasibility report >
izvjee/izvjetaj o izvedivosti
feature > znaajka
feedback 1. > povratna informacija;
2. > povratno informiranje
FEFO (First Expired First Out) > prvi
F
169
kojemu istjee rok trajanja, prvi van
feljton > podlistak
fer 1. > pravedan, poten: fer trina
utakmica > pravedna trina utakmica;
fer odnos > pravedan odnos, zdrav odnos;
2. > pravedno, poteno: postupati fer >
postupati pravedno, postupati poteno
fermentiranje > fermentacija
ferplej > potena igra, poteno
postupanje, poten poslovni odnos
FIFA, G FIFA-e, D FIFA-i = Fifa, G Fife,
D Fi (v. toku 3.2.1.)
FIFO (First In First Out) > prvi unutra,
prvi van (v. toku 2.7.)
ghter > borac
ksirati > konano dogovoriti, uglaviti:
ksirati rok isporuke > uglaviti rok
isporuke
le 1. > datoteka; 2. > dokument
ler 1. tvar kojom se to puni> punilo;
2. > punitelj polica ili izlagakih mjesta
proizvodima; Vodi za lere >Vodi
za punitelje polica ili izlagakih mjesta
proizvodima
lijala > podrunica
ltar G ltra D ltru; mn. N ltri
lter > ltar
lter-kava > ltar-kava; G ltar-kave,
D ltar-kavi > ltarska kava
lterski > ltarski
nal approval > konano odobrenje
nale; mn. nali: ovaj nale, ovi nali >
zavrnica
nalista; G naliste, D nalisti > nalist;
G nalista, D nalistu (v. toku 3.3.1.)
nalizirati > dovriti
nalni > konani, gotov: nalni proizvod
> konani proizvod, gotov proizvod
nancial services > nancijske usluge
nancijska konstrukcija > nancijski
okvir
nancijskoraunovodstveni (<
nancijsko raunovodstvo)
nger food > zalogajii
niirati > dovriti, zgotoviti
rma > tvrtka
rst minute aranmani > prijevremeni
aranmani
rst move advantage > prednost
prvoga poteza
sija
-paprika > riblji paprika
t for the future > spremni za
budunost
tness-centar, tnes-centar > centar
za tness
zikalno-kemijsko-bioloki
(v. toku 3.1.6.)
ajer, yer > letak
ashcard > memorijska kartica
ashdisc > memorijski tapi
at rate 1. > jedinstvena (porezna)
stopa; 2. > jedinstvena cijena
eksibilan > prilagodljiv
eksibilnost > prilagodljivost
exy-tarifa > prilagodljiva tarifa
ip chart > ploa s blokom
ow chart > dijagram toka
ow diagram > dijagram toka
uktuacija > kretanje, protok: uktuacija
zaposlenika > kretanje zaposlenika
FMCG (Fast Moving Consumer Goods)
> roba iroke potronje brzog obrta;
roba s kratkim rokom uporabe
fokus > sredite; u fokusu > u sreditu:
U fokusu svake rasprave moraju biti
dokazi o radnom uinku. > U sreditu
svake rasprave moraju biti dokazi o
radnom uinku.
fokus grupa > tematska skupina
fokusiran > usredotoen
fokusirati se > usredotoiti se, usmjeriti
se: fokusirati se na proizvodnju >
usredotoiti se na proizvodnju
folder > mapa
follow up 1. > pratiti (proces); 2. >
praenje (procesa)
follower > sljedbenik, onaj koji koga
slijedi, prati
fond menader > upravitelj fonda
footer > podnoje
footnote > biljeka
foreign currency account > devizni
raun
Rjenik
170
foreign direct investment > izravna
strana ulaganja
forma > oblik
formativno povratno informiranje >
usmjerivako povratno informiranje
formular > obrazac
forsati > forsirati
forvardirati > proslijediti
forvardua > proslijeena poruka
foto-; fotoaparat, fotodokumentacija,
fotoreportaa (v. toku 3.3.5.)
fotokopija > preslika
fragment > odlomak, odsjeak
frakcija > (izdvojeni) dio
frame > okvir
framework > okvir: framework programi
> okvirni programi
frape G frapea, D frapeu
free oat > raspoloive dionice
free market economy > trina
ekonomija
freelancer > samostalni djelatnik,
slobodnjak
freeware > besplatni programi
frekvencija > uestalost, estoa
frequency packs > vea jedinina
pakiranja
friko > svjee
friider 1. > hladnjak, 2. > hladnjaa
front 1. > fronta > bojinica; 2. u
meteorologiji: > fronta
front ofce > jedinica izravno ukljuena
u prodaju ili trgovanje
front page > naslovnica
front-end > elni
frontman > predvodnik, voa
fun factor > imbenik zadovoljstva,
imbenik koji doprinosi zadovoljstvu
(zaposlenika): I dalje emo raditi na
podizanju fun faktora u tvrtki. > U tvrtki
emo i dalje nastojati oko imbenika koji
doprinose zadovoljstvu zaposlenika.
fundamentalan > temeljan:
fundamentalna naela > temeljna naela;
fundamentalna ulaganja > temeljna
ulaganja
funkcijski trening > radionica za
zaposlenike na odreenim poloajima,
radnim mjestima
fusnota > biljeka
futer > podnoje
futrola > navlaka, korice
futsal > mali nogomet
future consumption > budua
konzumacija; odgoena konzumacija;
konzumacija izvan prodajnoga mjesta
fuzija 1. > udruivanje, ujedinjavanje,
spajanje: fuzija poduzea > udruivanje,
ujedinjavanje, spajanje poduzea; 2.
dobro: u zici
FYI (for your information) > za
obavijest (v. toku 2.7.)
Rjenik
171
G
Rjenik
172
g (gram); 20 g (v. toke 2.5. i 3.2.1.)
g. (godina) = god. (v. toku 3.2.1.)
Gacka G Gacke, D Gackoj
gadget > (elektronika) naprava,
spravica
gala; gala predstava, gala zabava
galopirajui teaj > brzorastui teaj
gama-zraenje
gap > praznina, jaz; prekid: trade gap >
prekid trgovine
garancija > jamstvo
garantirati > jamiti
garsonijera
gastro; gastropromotor (v. toku 3.3.5.)
GDA (Guideline Daily Amounts),
G GDA-a, D GDA-u preporuene
dnevne koliine (v. toku 2.7.)
GDA oznake (v. toku 3.1.6.)
gdje god bilo gdje: Gdje god sjedne,
dobro je. (v. toku 3.3.13.)
gdje; pita za mjesto na kojem se tko ili
to nalazi, ne moe stajati uz glagole
kretanja: Gdje ide? > Kamo ide?; dobro:
Gdje si?; To je tvrtka gdje sam zaposlen. >
To je tvrtka u kojoj sam zaposlen. (v. toku
2.11 i napomenu uz kamo)
gdjegod negdje: Stavi kaput gdjegod.
(v. toku 3.3.13.)
GDM (glass door merchandiser) >
rashladni ureaj sa staklenim vratima
(v. toku 3.2.1.)
GDP (Gross Domestic Product) > BDP
(v. toku 2.7.)
ga (gospoa); G ge, D L gi, I gom
(v. toku 3.2.1.)
gica (gospoica), G jd. gice, D L gici,
I gicom (v. toku 3.2.1.)
GG (general groceries) > (prodajni)
kanal za trgovine (v. toku 3.2.1.)
GG BD (General Grocery Business
Developer) > prodajni predstavnik u
prodajnome kanalu za trgovine (v. toku
3.2.1.)
generalni > glavni: generalni direktor >
glavni direktor; generalni sponzor >
glavni pokrovitelj
generic > generiki; generic poruka >
generika poruka
generirati 1. > proizvoditi, stvarati:
generirati prot > proizvoditi dobit,
stvarati dobit; 2. > oblikovati: generirati
narudbu > oblikovati narudbu
genetiki (< genetika): genetiki
preinaeni organizmi
genetski 1. > genetiki (< genetika)
genetski inenjering > genetiki
inenjering; 2. > genski (< gen): genetski
kod > genski kod
genije > genij
genski (< gen): genski kod
geslo > krilatica
gest > gesta
Getro, G Getroa, D Getrou
Getroov, G Getroova, D Getroovu; u
Getroovom prostoru > u Getroovu prostoru
(v. toku 3.2.6.)
gift shop > prodavaonica poklona,
prodavaonica darova
GIUPAK (Sektor za pakiranje i zatitu
okolia Gospodarskog interesnog
udruenja proizvoaa pia)
G GIUPAK-a, D GIUPAK-u (v. toku
3.2.1.)
GIUPP (Gospodarsko interesno
udruenja proizvoaa pia) G GIUPP-a,
D GIUPP-u (v. toku 3.2.1.)
GIUPP-ov, G GIUPP-ova, D GIUPP-
ovu: prema GIUPP-ovom planu > prema
GIUPP-ovu planu (v. toku 3.2.6.)
glamour > glamur
glamourozan > glamurozan
glasati > glasovati: glasati na izborima >
glasovati na izborima; 2. dobro: glasati se
(o ivotinjama)
gledaoc > gledalac (G gledaoca, mn.
N gledaoci, G gledalaca) > gledatelj (v.
toku 3.3.2.)
glede; glede Petra > s obzirom na Petra;
Sastali su se glede razgovora. > Sastali su
se radi razgovora. (v. toku 3.4.10.)
Global Compact > Svjetski sporazum
(v. toku 2.1.)
global; u globalu > openito gledano,
gledano u cijelosti: to je u golobalu tono
G
173
> to je openito gledano tono
globalni 1. > svjetski: globalno
gospodarstvo > svjetsko gospodarstvo;
globalna politika > svjetska politika; 2. >
opi: globalno miljenje > ope miljenje
GMO (genetski modicirani organizam);
G GMO-a, D GMO-u (v. toku 3.2.1.)
god. (godina) = g.
godine starosti > godine: osobe od 30
do 50 godina starosti > osobe od 30 do 50
godina (v. toku 1.5.1.)
godinjica = obljetnica
golf-klub > golfski klub
golf-igralite > golfsko igralite, igralite
za golf, golte (v. toku 3.3.6.)
U hrvatskim su tekstovima potvrene
polusloenice golf-klub, golf-igralite,
golf-teren, golf-loptica, a nerijetko se
ti nazivi piu i bez spojnice, kao dvije
rijei: golf klub, golf igralite itd. U
hrvatskome bi jeziku umjesto rijei golf
u tim nazivima (koji imitiraju engleski
uzorak) trebao stajati ili pridjev golfski
ili skupina za golf. Dakle, umjesto
naziva golf igralite ili golf-igralite,
golf teren ili golf-teren trebalo bi
upotrebljavati naziv golfsko igralite ili
igralite za golf, golfski teren ili teren za
golf. Noviji prijedlog naziva za igralite
ili teren na kojemu se igra golf je
golfite. Nazive koji se odnose na golf
ne treba tvoriti prema engleskome
modelu, nego ih treba tvoriti u okvirima
opisanih mogunosti hrvatskoga jezika.
good practice > dobra praksa;
uobiajeni postupci
Google, G Googlea, D Googleu
gostiona > gostionica (v. toku 3.3.4.)
govedski koji se odnosi na goveda:
govedska koa
govei koji se odnosi na govedinu:
govea juha
grace period > poek, odgoda plaanja
grade > stupanj, razred, razina; On ima
grade est. > On je u estome (platnom)
razredu, On je na estome stupnju, On je
na estoj razini.
grandiozan > velik, divan, izvanredan
gratis > 1. besplatan: gratis boica >
besplatna boica 2. > besplatno, na dar:
20 % gratis > 20 % besplatno, 20 % na dar
green power > zelena energija
green room > soba za izvoae
green-eld investicije, greeneld
investicije > ulaganja od temelja,
ulaganja u nove kapacitete (v. toku
2.14.)
GRI (Global Report Initiative) G GRI-ja,
D GRI-ju (v. toku 2.7. i 3.2.1.)
GRI smjernice; G GRI smjernica,
D GRI smjernicama
grill 1. > rotilj; 2. > peenjara
grupa > skupina: grupa strunjaka >
skupina strunjaka; radna grupa > radna
skupina; Coca-Cola Hellenic Grupa,
Grupa Coca-Cola Hellenic > Skupina
Coca-Cola Hellenic
grupacija > skupina: grupacije kupaca >
skupine kupaca; tvrtke koje pripadaju
istoj grupaciji > tvrtke koje pripadaju i
stoj skupini
grupni > skupni: grupni rad > skupni rad
GSV (Gospodarsko-socijalno vijee)
G GSV-a, D GSV-u (v. toku 3.2.1.)
GSV-ov; G GSV-ova, D GSV-ovu; na
GSV-ovom sastanku > na GSV-ovu
sastanku (v. toku 3.2.6.)
guar-guma, G guar-gume, D guar-gumi
(v. toku 3.3.6.)
guest list, guest lista > popis uzvanika,
popis gostiju
guglati > pretraivati (na internetu)
guideline > smjernica
gumb 1. (na odjei) > dugme, puce; 2.
(na ureaju ili stroju) > dugme, tipkalo:
gumb za otvaranje vrata > dugme za
otvaranje vrata, tipkalo za otvaranje vrata
Rjenik
174
H
H
175
handheld > prijenosni terminal
hand made > runo izraeno
handout > uruak
hanger > vjealica, stalak s vjealicom
happening, hepening > dogaaj,
zbivanje
happy price > cijena s osmijehom
hardware > hardver > strojna oprema
harmonija > sklad, usklaenost
harmonizacija > usklaivanje
Hauska & Partner; sklanja se tako da se
umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja,
npr.: dolazim iz tvrtke Hauska & Partner;
radim u tvrtki Hauska & Partner (v.
toku 3.2.2.)
hazard > rizik
hazardan > rizian: hazardan posao >
rizian posao
HCR (Head Count Request) > zahtjev
za odobrenje zapoljavanja
head ofce > sredinji ured
header > zaglavlje
headhunter > lovac na talente
headstation > prihvatna stanica
healthy active lifestyle > zdrav aktivan
ivotni stil; promicanje zdravoga
ivotnog stila
heliodrom > helidrom
helpdesk, help desk > korisnika
podrka, sluba za korisniku podrku
hemendex > jaja sa unkom
hepening > dogaaj, zbivanje
heroj 1. dobro: osoba koja se istie
iznimnim junatvom, osobito u ratu,
bitki, borbi: ratni heroj, 2. > junak: super
heroji > super junaci; 3. > junak; uzoran
zaposlenik: moj heroj > moj junak >
uzoran zaposlenik
Iako rijei junak i heroj na prvi pogled
imaju isto znaenje, one se razlikuju,
i to u prvome redu zato to se rije
heroj uobiajeno upotrebljava u
manjemu broju stalnih sveza, pa
tako npr. ee govorimo o ratnim
herojima, nego o ratnim junacima.
Rije heroj u hrvatskome se u pravilu
povezuje s kontekstima u kojima je
rije o ratovima, bitkama, borbama
itd. Meutim, u hrvatskome se
jeziku u posljednje vrijeme sve ee
upotrebljava rije heroj u kontekstima
u kojima se upotrebljava u engleskome.
Tako se npr. govori o super herojima
(super heroes), u tvrtkama zaposlenici
meu sobom biraju svoje heroje (prema
svojemu miljenju uzorne zaposlenike)
itd. U tim je kontekstima uporaba
rijei heroj pod izravnim utjecajem
engleskoga. Treba govoriti o junacima,
a u tvrtkama birati svoje junake ili, jo
bolje, uzorne zaposlenike.
HFCS (high-fructose corn syrup);
G HFCS-a, D HFCS-u visokofruktozni
kukuruzni sirup (v. toke 2.7. i 3.2.1.)
HGK (Hrvatska gospodarska komora);
G HGK-a, D HGK-u (v. toku 3.2.1.)
HGK-ov, G HGK-ova, D HGK-ovu:
u HGK-ovom prostoru > u HGK-ovu
prostoru (v. toku 3.2.6.)
hitan > uran: hitni sluajevi > urni
sluajevi
hightech > visoka tehnologija
high-tech > visokotehnoloki
hiljada > tisua
HINA, G HINA-e, D HINA-i = Hina,
G Hine, D Hini (v. toku 3.2.1.)
hiper-; hipermarket, hipertekst,
hiperveza (v. toku 3.3.5.)
hiperlink > hiperveza
hipertekstualni > hipertekstni (v. 2.13.)
hiring manager > voditelj zapoljavatelj
hit > uspjenica
HIV virus > virus HIV-a
hlapiv > hlapljiv
hlapljenje
HNB (Hrvatska narodna banka)
G HNB-a, D HNB-u (v. toku 3.2.1.)
HNK (Hrvatsko narodno kazalite)
G HNK-a, D HNK-u: Predstava e se
odrati u HNK-u. (v. toku 3.2.1.)
Rjenik
176
HO (Head Ofce) > glavni ured,
sredinji ured
hobi, G hobija, D hobiju
hol > hodnik
hold narudba > narudba na ekanju
(zbog neizvrenoga plaanja)
holesterol > kolesterol
home ofce > kuni ured
home page > poetna stranica
hon. (honorary) > poasni (v. toku 2.7.)
HORECA, HoReCa, Horeca (hotel,
restaurant, caf) > (prodajni) kanal za
ugostiteljstvo
hostesa > domaica
hot spot 1. > najposjeenije mjesto
(u prodavaonici); 2. u informatici: >
pristupna toka
HPO (Hrvatski paraolimpijski odbor)
G HPO-a, D HPO-u: lan je HPO-a. (v.
toku 3.2.1.)
HR (nesklonjiva kratica za Hrvatska):
Situacija je slina u cijeloj HR. > Situacija
je slina u cijeloj Hrvatskoj.; Svi u tvrtki
u HR moraju znati ... > Svi u tvrtki u
Hrvatskoj moraju znati ...
HR (human resources) 1. > ljudski
potencijali: HR strunjak > strunjak za
ljudske potencijale (v. toku 2.7.)
Kratica HR (od human resources) iroko
je prihvaena u poslovnoj komunikaciji.
Kad bismo predloili da se zamijeni
kraticom LJP, ta kratica sigurno ne bi
bila prihvaena. Taj primjer moemo
usporediti s kraticom PC (za osobno
raunalo) koju do danas nije zamijenila
kratica OR. Katkad (o tome vie u
toki 2.7.) neke kratice iz stranih jezika
prihvaamo zbog njihove uestalosti i
prihvaenosti u odreenoj struci. Stoga
ne moemo rei da je neprihvatljivo
upotrebljavati tu kraticu, osobito u
razgovornome ili poluformalnome
stilu, ali se u kontekstima u kojima
skraivanje nije nuno i u formalnijim
kontekstima preporuuje da se ta
kratica razvee. Npr. ne bi bilo dobro da
se odjel u kojoj tvrtki zove HR odjel, to
vie to to nije ni u skladu sa sintaksom
hrvatskoga jezika. Takav bi se odjel
svakako trebao zvati Odjel za ljudske
potencijale. Ne bi bilo dobro ni da u
popisu radnih mjesta pie HR strunjak
umjesto strunjak za ljudske potencijale.
hren sos, hren-sos > umak od hrena
HR PSOR (Hrvatski poslovni savjet za
odrivi razvoj) G HR PSOR-a,
D HR PSOR-u (v. toku 3.2.1.)
HRIS Human Resources Information
System (Informacijski sustav Odjela za
ljudske potencijale): G HRIS-a,
D HRIS-u
HRK (hrvatska kuna); ne sklanja se
HRT (Hrvatska radio-televizija) G
HRT-a, D HRT-u (v. toku 3.2.1.)
HRT-ov; G HRT-ova, D HRT-ovu:
gledatelj HRT-ovoga programa > gledatelj
HRT-ova programa (v. toku 3.2.6.)
Hrvatska radio-televizija (v. toku 3.3.7.)
Hrvatski paraolimpijski odbor
hvala; hvala za > hvala na: Hvala za
poziv. > Hvala na pozivu.; Hvala za
pozornost. > Hvala na pozornosti. (v.
toku 1.5.); Hvala lijepo. > Hvala lijepa.
hyperlink > hiperpoveznica
hypermarket > hipermarket
hypertext > hipertekst; hipertekstni
H (Hrvatske eljeznice) G H-a, D H-u
(v. toku 3.2.1.)
Rjenik
177
I
J
Rjenik
178
i te kako
IC (immediate comsumption) >
neodgoena konzumacija; konzumacija
na prodajnome mjestu (v. toku 2.7.)
ice cube > kockica leda
idealista; G idealiste, D idealisti >
idealist; G idealista, D idealistu (v. toku
3.3.1.)
identian > istovjetan
identicirati > prepoznati, otkriti:
identicirati izvore stresa > otkriti
izvore stresa
identikacija > prepoznavanje:
identikacija problema > prepoznavanje
problema
ie. (lat. id est; engl. that is) > tj.; odnosno
(v. toku 2.7.)
ignore lista > popis neeljenih
poiljatelja (e-poruka)
igra rijei > igra rijeima
igrati; igrati ulogu > imati ulogu; igrati
znaajnu ulogu > imati veliku/vanu/
znatnu ulogu, biti velik/vaan/znatan
IJP (inicijalna javna ponuda); G IJP-a,
D IJP-u (v. toku 3.2.1.)
ikad; najbolji proizvod ikad > najbolji
proizvod dosad (v. toku 2.11.)
ilegalan > nezakonit
image > imid
imati; imati djelovanje > djelovati: Neki
od preparata imaju anticelulitno djelovanje
> Neki od preparata djeluju anticelulitno;
imati znanje > znati: imati znanje stranog
jezika > znati strani jezik; imati za temu >
tema je: broj ima za temu > tema je broja
(asopisa, lista); imamo porast prodaje >
prodaja je porasla; ima za cilj > cilj je:
Ta suradnja ima za cilj poboljanje prodaje
> Cilj je te suradnje poboljanje prodaje;
ima za posljedicu > posljedica je:
Reklama ima za posljedicu porast prodaje.
> Porast prodaje posljedica je reklame.
(v. toku 1.5.2.)
IMCR (Incident management and crisis
resolution) G IMCR-a, D IMCR-u Sustav
upravljanja kriznim situacijama (v.
toku 2.7.)
IMF (International Monetary Fund) >
MMF (Meunarodni monetarni fond)
(v. toku 2.7.)
imid
immediate comsumption > neodgoena
konzumacija; konzumacija na
prodajnome mjestu
impact, impakt > utjecaj
impeachment > opoziv
imperativ 1. dobro: glagolski nain; 2.
> najvaniji zadatak: imperativi Odjela
za marketing > najvaniji zadaci/zadatci
Odjela za marketing
implatacija > implantacija > usaivanje
implementacija 1. > provedba,
primjena: implementacija propisa
> provedba propisa, implementacija
programa > provedba programa; 2. >
prihvaanje: implementacija zakonskih
odredaba EU-a u hrvatsko zakonodavstvo
> prihvaenje zakonskih odredaba EU-a
u hrvatsko zakonodavstvo; 3. > uvoenje:
implementacija sustava > uvoenje sustava;
implementacija novog okusa > uvoenje
novog okusa
Rije implementacija podrijetlom
je iz latinskoga jezika (implere
ispuniti, napuniti, dopuniti), a pod
utjecajem engleskoga jezika poela
se upotrebljavati u kontekstima i
znaenjima u kojima se upotrebljava
u njemu. Osobito je esta u pravnome
i administrativnome jeziku. Za
rije implementacija u hrvatskome
postoje dobre zamjene, npr. provedba
(implementacija dogovora, sporazuma
> provedba dogovora, sporazuma)
i prihvaanje (npr. implementacija
europskih zakona u hrvatsko
zakonodavstvo > prihvaanje europskih
zakona u hrvatsko zakonodavstvo). Ta
se rije sve ee upotrebljava i izvan
podruja administrativnoga konteksta.
Npr. u marketinkome kontekstu
govori se o implementaciji proizvoda,
I / J
179
implementaciji novog okusa itd., umjesto
o uvoenju proizvoda, uvoenju novog
okusa itd.
implementirati 1. > provesti, primijeniti:
implementirati propise > provesti propise,
implementirati program > provesti
program; 2. > prihvatiti: implementirati
zakonodavstvo EU-a u hrvatske zakone >
prihvatiti zakonodavstvo EU-a u hrvatske
zakone; 3. uvesti: implementirati sustav >
uvesti sustav; implementirati novi okus >
uvesti novi okus
import > uvoz
Importanne Centar, G Importanne
Centra, D Importanne Centru
Importanne Galleria, G Importanne
Gallerije, D Importanne Galleriji
importirati > uvesti
impresija > dojam
impuls > poticaj
impulsivan > impulzivan
impulsna zona > poticajno podruje (u
trgovinama)
impulzivna kupovina > neplanirana
kupnja
imputirati > unijeti: imputirati podatke >
unijeti podatke
in come > dolazni: in come telefonski
pozivi > dolazni telefonski pozivi
INA (Industrija nafte); G INA-e,
D INA-i = Ina G Ine, D Ini (v. toku 3.2.1.)
INA-in, G INA-ina, D INA-inu: u INA-
inom poslovanju > u INA-inu poslovanju
= Inin, G Inina, D Ininu: u Ininom
poslovanju > u Ininu poslovanju (v. toku
3.2.6.)
INA Osijek Petrol, G INA Osijek Petrola,
D INA Osijek Petrolu: Na crpkama INA
Osijek Petrola (v. toku 3.4.7.)
INAS (Industrija alatnih strojeva);
G INAS-a, D INAS-u (v. toku 3.2.1.)
inbox > sandui (za dolaznu e-potu))
incidencije > pojave
index > indeks: index kvalitete > indeks
kvalitete
indikator > pokazatelj: kljuni indikatori
poslovnih rezultata > kljuni pokazatelji
poslovnih rezultata
indirektan > neizravan: indirektni
trokovi > neizravni trokovi; indirektna
prodaja > neizravna prodaja
individua > osoba
individualni > osobni; pojedinani;
individualni plan razvoja > osobni
razvojni plan (v. toku 3.4.7.)
inducirati > potaknuti: inducirati
proizvodnju > potaknuti proizvodnju
induction > uvod; uvodni program (za
nove zaposlenike)
inacija
inacioni > inacijski (v. napomenu uz
akcioni)
info-linija > infolinija (v. toku 3.3.5.),
informacijska linija: besplatna info-
linija > besplatna infolinija, besplatna
informacijska linija
informacijski 1. koji se odnosi na
informacije: informacijske znanosti,
informacijske tehnologije; 2. informacijski
izvor > izvor informacija
informatiki koji se osnosi na
informatiku: informatiki prirunik
informativno-edukativni >
informacijsko-edukacijski:
informativno-edukativni tand >
informacijsko-edukacijski tand
informiran 1. koji raspolae
informacijama, obavijestima >
obavijeten: Dobro je informiran
o kretanjima na tritu. > Dobro je
obavijeten o kretanjima na tritu.;
2. koji je nastao temeljem ije
obavijetenosti > utemeljen na
podacima/podatcima: informirani izbor
> izbor utemeljen na podacima/podatcima
(v. toku 1.3.)
inicijalni > poetni, temeljni: inicijalna
istraivanja > poetna istraivanja;
inicijalni kapital > poetni, temeljni kapital
inicijativa 1. > poticaj; 2. > aktivnost:
Projekt ukljuuje pet inicijativa. > Projekt
ukljuuje pet aktivnosti.
Rjenik
180
inicijativan 1. > poduzetan: inicijativan
zaposlenik > poduzetan zaposlenik; 2. >
poticajan: inicijativan posao > poticajan
posao
Inin, G Inina, D Ininu: u Ininom
poslovanju > u Ininu poslovanju = INA-
in, G INA-ina, D INA-inu: u INA-inom
poslovanju > u INA-inu poslovanju = (v.
toku 3.2.6.)
injektiranje 1. > umetanje; injektiranje
poslovnoga priloga > umetanje poslovnog
priloga; 2. > ubrizgavanje, utrcavanje (o
tekuini)
injektirati 1. > umetnuti; 2. > ubrizgati,
ubrizgavati, utrcati, utrcavati
inkognito > potajno, tajno
inkompatibilan > nespojiv
inkompatibilnost > nespojivost
inkorporirati > ukljuiti, pripojiti
insider selling > unutarnja prodaja
(najvanijih dionica)
insistirati > inzistirati > ustrajati;
zahtijevati; inzistiram na tome > ustrajem
u tome; zahtijevam to
inspiracija > nadahnue
inspirirati > nadahnuti
instalacija 1. > postavljanje, ugradnja:
instalacija plinskih cijevi > postavljanje
plinskih cijevi; 2. dobro: ono to
je postavljeno: plinska instalacija;
umjetnika instalacija
instalirati > postaviti, ugraditi
instant > instantni: instant kava >
instantna kava; instant napitak > instantni
napitak
instantno > odmah: isplauje se instantno
> isplauje se odmah (v. toku 2.12.)
institucija > ustanova
institucionalni > institucijski
instruiranje > pouavanje
instrukcija 1. > uputa, naputak;
2. dobro: instrukcije: instrukcije iz
matematike
insucijentan > nedostatan
integralan > cjelovit, potpun: integralne
itarice > cjelovite itarice; integralno
brano > cjelovito brano; integralni
studijski program > cjeloviti studijski
program; integralni sustav upravljanja
kvalitetom > cjeloviti sustav upravljanja
kvalitetom
intencija > namjera
intenzivirati > pojaati; poboljati,
pospjetiti: intenzivirati suradnju >
poboljati, pospjeiti suradnju
interakcija > meudjelovanje
interes 1. > zanimanje; 2. dobro: korist:
imati/nai u emu svoj interes
interesantan > zanimljiv
interface > suelje
internacionalni > meunarodni
internet (service) provider > davalac
pristupa (v. toku 3.3.2.)
Internet > internet (v. toku 2.1.)
internet (pridjev) > internetski:
internet-adresa, internet adresa >
internetska adresa; internet-bankarstvo,
internet bankarstvo > internetsko
bankarstvo; internet-izdanje, internet
izdanje > internetsko izdanje; internet-
prodaja, internet prodaja > internetska
prodaja; internet-prodavaonica, internet
prodavaonica > internetska prodavaonica;
internet-stranica, internet stranica >
internetska stranica, mrena stranica (v.
toku 3.3.6.)
Uz rije internet vano je napomenuti
dvoje. Prvo, ta se rije beziznimno pie
malim slovom. Drugo, gdje god se rije
internet pojavljuje u pridjevnoj funkciji,
treba je zamijeniti pridjevom internetski.
Naime, kad iz engleskoga preuzimamo
npr. naziv internet page, ne inimo
dobro ako page prevedemo sa stranica,
a rije internet ostavimo kako jest.
Pridjev od rijei internet u hrvatskomu
je internetski, dakle: internetska stranica
ili, jo bolje, mrena stranica.
interni > unutranji: interni natjeaj
> unutranji natjeaj; interni treninzi
> radionice unutar tvrtke; unutranje
I / J
181
radionice
interpersonalni > meuljudski
interpretacija 1. > tumaenje: razliite
interpretacije zakona > razliita tumaenja
zakona; 2. > izvedba: interpretacija
glazbenog djela > izvedba glazbenog djela
interview > intervju
intruder > privlaiva pozornosti
U opemu engleskom jeziku rije
intruder oznauje uljeza, nametljivca,
neeljenog, neljubaznog posjetitelja
i tomu slino. Kao marketinki naziv
oznauje predmet koji je namijenjen
privlaenju pozornosti privlaiva
pozornosti. Zanimljivo je kako rije
opega jezika koja oznauje neto
izrazito nepoeljno i negativno
(smetnju), upravo odvlaenje pozornosti
s ega, u marketinkome nazivlju
dobiva posve drukiju perspektivizaciju
te oznauje pozitivnu stvar: privlaenje
pozornosti.
invalidan 1. dobro: koji ima vee
tjelesno oteenje: invalidna osoba;
2. > nepotpun, nevaljan: invalidna
(poslovna) dokumentacija > nepotpuna
(poslovna) dokumentacija
invaliditet > invalidnost: osoba s
invaliditetom > osoba s invalidnou
inventory management > upravljanje
zalihama
investicijska ulaganja > ulaganja
(v. toku 1.5.1.)
investirati > uloiti, ulagati
investitor > ulaga
involviranost > ukljuenost
in. > ing.
ininjer > inenjer
ininjering > inenjering
Rije inenjering u hrvatskome jeziku
oznauje:
skup djelatnosti kojima je cilj
racionalno i funkcionalno
projektiranje graevina ili tehnikih
ili industrijskih postrojenja
svaku djelatnost koja se temelji na
znanju i vjetini inenjera
skup znanja i poslova meusobno
povezanih radi dobivanja odreenih
rezultata (npr. financijski inenjering).
Za drugo bi se od gore navedenih
znaenja (svaka djelatnost koja se
temelji na znanju i vjetini inenjera)
mogla upotrebljavati rije inenjerstvo.
Za prvo i tree znaenje naziv
inenjering u hrvatskome jeziku posve
je prihvaen i nema valjane zamjene.
Prihvaen je i u hrvatskim zakonima.
IPO (initial public offering) > IJP
(inicijalna javna ponuda) (v. toku 2.7.)
iregularan > 1. nepravilan, 2. >
nepropisan
iritacija > nadraenost, nadraivanje
ishrana 1. (ljudska) > prehrana; 2.
dobro: ishrana ivotinja, ishrana pasa,
ishrana peradi
iskomunicirati; iskomunicirati to
> obavijestiti, izvijestiti o emu:
iskomunicirati novi proizvod > obavijestiti,
izvijestiti o novome proizvodu
Glagol komunicirati znai uspostavljati
i odravati komunikaciju s kim:
Uvijek rado komuniciram (odravam
komunikaciju) s nadreenima. U
hrvatskome standardnom jeziku glagol
komunicirati ima samo dopunu u
instrumentalu: komunicirati s kim. Nije
ga dobro upotrebljavati s dopunom
u akuzativu: komunicirati to (u
znaenju prenositi ili prenijeti kakvu
obavijest, obavjeivati, obavijestiti
o emu), npr.: Tako komuniciramo
prehrambene vrijednosti svojih proizvoda.
Umjesto toga trebalo bi: Tako dajemo
podatke o prehrambenim vrijednostima
svojih proizvoda. Analogno tomu,
nije dobro upotrebljavati ni glagol
Rjenik
182
iskomunicirati s dopunom u akuzativu:
iskomunicirati to (prenijeti kakvu
obavijest, obavijestiti o emu). Takva je
pogrena uporaba glagola iskomunicirati
esta u poslovnome kontekstu, npr.:
iskomunicirati novi proizvod umjesto
obavijestiti o novome proizvodu,
iskomunicirati zakljuke zaposlenicima
umjesto obavijestiti zaposlenike o
zakljucima.
iskopavanje 1. > iskapanje; 2. dobro:
u arheologiji
iskopavati > iskapati
iskopirati > kopirati
ispeglati 1. > izglaati: ispeglati koulju
> izglaati koulju; 2. > sniziti, srezati:
ispeglati cijene > sniziti cijene, srezati
cijene
ispod; Bacio se ispod stola > Bacio se pod
stol. (v. toku 3.4.10.)
ispoljavati > pokazivati
ispotovati > potovati: ispotovati
dogovor > potovati dogovor
ispravka > ispravak
ispred 1. dobro: u mjesnome znaenju:
Stani ispred Ane. 2. > uime: Pozdravio je
goste ispred svih zaposlenika. > Pozdravio
je goste uime svih zaposlenika. 3. > prije:
Proljee je ispred ljeta. > Proljee je prije
ljeta. (v. toku 3.4.10.)
isprint > ispis
isprintati > ispisati
istai > istaknuti
isti; praksa i propusti koji su posljedice
iste > praksa i propusti koji su njezina
posljedica (v. toku 1.5.)
isticati 1. naglaivati: uvijek istiu svoje
uspjehe, 2. > istjecati (o tekuini ili
vremenu): voda istie iz bazena > voda
istjee iz bazena; istie rok za podnoenje
ponuda > istjee rok za podnoenje ponuda
istovjetan
istovremeno > istodobno
Istrabenz, G Istrabenza, D Istrabenzu
Istrabenzov, G Istrabenzova,
D Istrabenzovu; iz Istrabenzovog
poslovanja > iz Istrabenzova poslovanja
(v. toku 3.2.6.)
IT strunjak > strunjak za
informacijske tehnologije
Ivanica
iz razloga to > zato to, zbog toga to,
stoga to, jer: Nije to napisao iz razloga
to nije imao vremena. > Nije to napisao
zato to nije imao vremena. (v. toku
1.5.3.)
iz; profesorica iz matematike > profesorica
matematike; izme iz koe > izme od koe;
sok iz vianja > sok od vianja; eeri
mogu potjecati izravno iz biljaka. > eeri
mogu potjecati izravno od biljaka.
(v. toku 3.4.10.)
iza 1. dobro u mjesnome znaenju:
Stani iza Ane.; 2. u vremenskome
znaenju > poslije, nakon: Doi iza pet.
> Doi poslije/nakon pet. (v. toku 3.4.10.)
iza kako > nakon to; Iza kako je doao ...
> Nakon to je doao (v. toku 3.4.11.)
izai; prez. izaem ...izau > izii; prez.
iziem ...iziu (v. toku 3.3.11.)
izbrojati > izbrojiti; prez. izbrojim
...izbroje (v. toku 3.3.11.)
izdati 1. > objaviti: izdati knjigu > objaviti
knjigu; 2. dobro: iznevjeriti; poiniti
izdaju: izdati prijatelja
izdava = nakladnik
izdogovarati > dogovoriti
iziskivati > traiti, zahtijevati; Taj
posao iziskuje koncentraciju. > Taj posao
zahtijeva koncentraciju.
izlistati > ispisati
izlian > suvian, nepotreban: Izlino
je o tome govoriti. > O tome je nepotrebno
govoriti.
izmeu ostaloga > meu ostalim
I / J
183
(v. toku 3.4.10.)
izmjenjiv = izmjenljiv
iznad; Letio je iznad grada > Letio je
nad gradom (v. toku 3.4.10.)
iznajmiti 1. dobro: dati u najam:
iznajmiti stan prijateljima; 2. uzeti u
najam > unajmiti: Iznajmio je novi stan
i odmah se u njega uselio. > Unajmio je
novi stan i odmah se u njega uselio.
izneen, iznijet > iznesen (v. toku
3.2.10.)
izobrazba proces u kojemu se
organizirano stjeu kakva znanja (v.
napomenu uz edukacija)
izobrazba izvan-radnog-mjesta >
izobrazba izvan radnog mjesta (v.
toku 2.4.)
izobrazba na-radnome-mjestu >
izobrazba na radnome mjestu (v.
toku 2.4.)
izoan 1. dobro: za osobe: izoni (npr.
u zapisniku) = odsutni; 2. (za neivo) >
odsutan (v. napomenu uz nazoan)
izolirati 1 > odvojiti, izdvojiti; 2. dobro:
postaviti izolaciju: izolirati icu, izolirati
sobu
izorganizirati> organizirati
izotoniki > izotonini: izotoniki
napitak > izotonini napitak
izraunat > izraunan (v. toku 3.2.10.)
izuzetak > iznimka
izuzetan > izniman
izuzetno > iznimno
izveen > izvezen (v. toku 3.2.10.)
izviniti se > ispriati se: Izvinite! >
Oprostite! Ispriavam se! ao mi je!
izvinjavati se > ispriavati se
izvjee = izvjetaj (v. toku 1.3.)
izvjeivati = izvjetavati (v. toku 1.3.)
izvoditelj > izvoa: izvoditelj radova >
izvoa radova
izvriti; izvriti dostavu > dostaviti;
izvriti korekciju > korigirati; izvriti
napad > napasti; izvriti plaanje >
platiti; izvriti pregled > pregledati;
izvriti prisilu > prisiliti; izvriti uplatu
> uplatiti (v. toku 1.5.2.)
J
Jack Daniels, G Jack Danielsa D Jack
Danielsu: uzmi bocu Jack Danielsa
jackpot > velik dobitak, veledobitak
jaiti; prez. 1. l. jd. jaim, 3. l. mn. jae >
jahati; prez. 1. l. jd. jaem, 3. l. mn. jau
javnobiljeniki (< javni biljenik)
jazz dance G jazz dancea, D jazz danceu:
prvakinja u jazz danceu
jedanput (v. toku 3.1.3.)
jedanputa > jedanput (3.3.12.)
jesenji > jesenski
jingle > dingl > kratka reklamna
poruka
JIT (just in time) > (isporuka) na
vrijeme (v. toku 2.7.)
job description > opis posla
joint venture > zajedniko ulaganje,
zajedniki pothvat
Joker (< Joko Kerum); ita se [joker],
a ne [doker]
jugoistoni
jugozapadni
juice > dus (v. toku 2.8.)
jumbo plakat > veliki plakat
jumbo poruka > velika poruka
junk mail > neeljene
(elektronike) poruke
Juraj; G A Jurja, D L Jurju, I Jurjem
(v. toku 3.2.2.)
jurisdikcija
Juna Amerika
junoameriki (< Juna Amerika)
Rjenik
184
K
K
185
KA (key accounts) > kljuni kupci; KA
grupa > skupina kljunih kupaca
k(a); Sestra ide kod brata. > Sestra ide k
bratu. Sestra ide bratu. (ali: Sestra je kod
brata.); Krenuo je k gradu. > Krenuo je ka
gradu. (v. toke 3.1.11. i 3.4.10.)
kabel G kabela, D kabelu, mn. N kabeli
kablovska televizija > kabelska televizija
Mnoina rijei kabel je kabeli, a genitiv
te rijei kabela. esto se grijei tako
da se upotrebljava mnoina kablovi
i genitiv kabla, ali to su mnoina i
genitiv rijei kabao, a ne rijei kabel.
U hrvatskome standardnom jeziku
ne provodi se glasovna promjena
nepostojano e osim u nekim kajkavskim
prezimenima i imenima mjesta (npr.
Gubec, G Gupca, akovec, G akovca) te
stoga imenica kabel ne moe u genitivu
jednine glasiti kabla ni u mnoini glasiti
kablovi. S istoga razloga pridjev izveden
od kabel glasi kabelski, a ne kablovski.
ka
kakao G kakaa, D kakau: napitak s mnogo
mlijeka i malo kakaoa > napitak s mnogo
mlijeka i malo kakaa
kako ...tako > i ...i: kako za tvrtku, tako
i za kupca. > i za tvrtku i za kupca.;
druenje kako sudionika tako i ostalih
> druenje sudionika i ostalih (v. toku
3.4.11.)
kalkulacija > izraun: kalkulacija cijena >
izraun cijena
kalkulator
kalkulirati 1. > raunati; 2. >
procjenjivati okolnosti
kalorian koji ima mnogo kalorija, koji
je visoke kalorijske vrijednosti:
kalorina hrana
kalorijski koji se odnosi na kalorije:
kalorijska vrijednost
kamatni spread > kamatna mara
kamo; pita za cilj: Kamo si krenuo?
(Prema kojemu si cilju krenuo?)
Rijei gdje, kamo i kuda nisu sinonimi.
Gdje pita za mjesto na kojemu se
to nalazi i uvijek dolazi uz glagole
mirovanja: Gdje stanuje?, Gdje si
parkirao automobil?. Kamo pita za
cilj kakva kretanja, npr.: Kamo ide?,
Kamo putuje? pitanja su koja znae:
Koji je cilj tvojega kretanja?, Koji je
cilj tvojega putovanja?. Kuda pita za
smjer kretanja te pitanja Kuda ide?,
Kuda putuje? znae: Kojim smjerom ili
putom ide?, Kojim smjerom ili putom
putuje?. Tako bi odgovor na pitanje
Kamo ide? mogao biti Na Trg bana
Jelaia, a na pitanje Kuda ide? mogao
bi biti Maksimirskom, Vlakom, pa Starom
Vlakom.
kanal prodaje > prodajni kanal (v. toku
3.4.7.)
kao takav; Posao kao takav nije teak. >
Posao nije teak. Taj posao nije teak.
(v. toku 1.5.)
kapitalni > glavni, temeljni, osnovni,
bitni, najvaniji, kljuni: kapitalni
problem > osnovni problem; kapitalni
objekt > najvaniji objekt; kapitalno
pitanje > kljuno pitanje; kapitalna
ulaganja > temeljna ulaganja
karakter; 1. imati kakav karakter >
biti kakav: Te sportske priredbe imaju
masovni karakter. > Te su sportske priredbe
masovne.; 2. > obiljeje: humanitarni
karakter projekta > humanitarno
obiljeje projekta
karakteristika 1. za osobu > osobina,
znaajka: Markova karakteristika >
Markova osobina; 2. za neivo > svojstvo,
znaajka: karakteristika proizvoda >
svojstvo proizvoda, znaajka proizvoda
Umjesto rijei karakteristika u
standardnome je jeziku bolje
upotrijebiti koju od rijei znaajka,
osobina, svojstvo ili odlika. Pritom treba
Rjenik
186
voditi rauna o tome da te rijei nisu
istoznane. Osobinu moe imati samo
to ivo, npr. osoba ili ivotinja, a
svojstva imaju stvari. Moe se npr.
govoriti o voditeljevim osobinama,
ali o svojstvima raunala. Odlika je
pozitivna osobina, pa je pogreno
rei: Njegova je odlika zbunjenost. Ta
bi reenica trebala glasiti: Njegova
je osobina zbunjenost. Od navedenih
bliskoznanica najiri znaenjski
opseg ima rije znaajka koju se moe
upotrijebiti i kad je rije o ivomu i
kad je rije o neivomu, i kad je rije o
dobroj ili looj osobini, i kad je rije o
dobrome ili loemu svojstvu.
karboniziran > gaziran: karbonizirana
voda > gazirana voda
U hrvatskome jeziku internacionalizam
karbonizirati znai pougljeniti,
pougljenjivati. U skladu s tim glagolski
pridjev trpni karboniziran znai
pougljenjen, npr.: karbonizirane kosti.
U engleskome pridjev carbonated
znai gaziran, a njegovo prevoenje
na hrvatski pridjevom karboniziran
primjer je lanoga prijatelja (v. toku
2.12.). Umjesto pridjeva karboniziran,
kad je rije o piima, treba
upotrebljavati pridjev gaziran te ne
govoriti o karboniziranome napitku ili
karboniziranoj vodi, nego o gaziranome
napitku ili gaziranoj vodi.
kargo > teret
kartrid > kutija s tonerom
kazeta > kaseta
kaskadirati > proslijediti, prosljeivati
(na nie razine); Njihove poruke
kaskadiramo putem podrunica > Njihove
poruke prosljeujemo putem podrunica.
Kaskadirati je rije preuzeta iz
engleskoga jezika prema glagolu to
cascade. Glagol to cascade u osnovnome
se znaenju odnosi na vodopad,
tonije na vodu u vodopadu, i znai
padati, sputati se u velikoj koliini
s jedne razine na sljedeu i tako u
nizu. U prenesenome znaenju taj
glagol znai openito obilato padati,
sputati se, kao npr. u rjenikomu
primjeru: Pink geraniums cascade over
my balcony. U poslovnom jeziku ta rije
oznauje i prosljeivanje ega (obino
poruke, obavijesti, naloga itd.) s vie
na niu razinu. Osim to je preuzeta
iz engleskoga, ta je rije i duboko
metaforina, to je u engleskome jeziku
obino, a u hrvatskome poslovnom
i strukovnom jeziku samo iznimno
prihvatljivo. Stoga umjesto glagola
kaskadirati u poslovnoj komunikaciji
treba upotrebljavati glagol proslijediti ili
prosljeivati. Obje su zamjene mogue,
ovisno o kontekstu, jer je glagol
kaskadirati dvovidni glagol.
kasnije 1. dobro: komparativ od kasno:
Danas sam dola kasno, sutra u doi jo
kasnije; 2. > poslije. Rei u ti kasnije. >
Rei u ti poslije.
kauza > uzrok, razlog
kazino > kasino
KBI (Key Bussines Indicator); G KBI-a,
D KBI-u, mn. N KBI-evi > kljuni
poslovni pokazatelj (v. toke 2.7. i 3.2.1.)
ki, G keri, D keri, A ker: Upoznao
sam njegovu ki. > Upoznao sam njegovu
ker. Ovo mi je ker. > Ovo mi je ki.
Kerum, G Keruma, D Kerumu
Kerumov (< Kerum), G Kerumova, D
Kerumovu: od Kerumovog dobavljaa >
od Kerumova dobavljaa (v. toku 3.2.6.)
key account > kljuni klijent, kljuni
kupac; sluba za key accounte > sluba za
kljune klijente, sluba za kljune kupce
key account manager > voditelj (slube)
za kljune klijente, voditelj (slube) za
kljune kupce
K
187
key event > kljuni dogaaj; prekretnica
key user > kljuni korisnik: SAP key user
> kljuni korisnik sustava SAP
key word > kljuna rije
keyboard > tipkovnica
kick-off > poetni, uvodni; kick-off
meeting > poetni sastanak, uvodni
sastanak
ki > kia
kikiriki, G kikirikija, D kikirikiju
kino; kinoamater, kinodvorana,
kinooperater, kinopredstava,
kinoulaznica (v. toku 3.3.5.)
kian = kiovit: kian dan = kiovit dan,
kina godina = kiovita godina, kino
vrijeme = kiovito vrijeme
kit 1. > pribor; 2. > komplet; Bistra kit >
Bistrin komplet
klarikacija > pojanjenje
klasa 1. > razred: roba prve klase >
prvorazredna roba; klasa proizvoda
> razred proizvoda; 2. dobro u
oznaavanju dokumenata
klasicirati > razvrstati, razvrstavati:
klasicirati proizvode > razvrstati,
razvrstavati proizvode
klasikacija > razredba
klaster 1. > skupina, skup: klaster
poduzea > skupina poduzea; klaster
raunala > grozd raunala; 2. dobro u
glazbi: klaster tonova (v. napomenu uz
cluster)
klimatski koji se odnosi na klimu:
klimatski pojas
klimatizacijski koji se odnosi na
klimatizaciju: klimatizacijski ureaj
klima-ureaj > klimatizacijski ureaj
(v. toku 3.3.6.)
klie > kliej
kliejiziranost
kliejizirati
klizak > sklizak; Oprez klizak pod! >
Oprez, sklizak pod!
kn (kuna) 5kn > 5 kn (v. toku 2.5.)
know-how > znanje i iskustvo
koalicija > savez
kockast; dobro: koji ima oblik kocke:
kockasta zgrada, ali i u prenesenome
znaenju: kockasta koulja (uz karirana
koulja)
kod; ii kod koga > ii komu; Pogrijeio
je kod zbrajanja. > Pogrijeio je pri
zbrajanju. (v. toku 3.4.10.)
koji 1. A kojega (za ivo): suradnik kojega
sam sreo; 2. A koji (za neivo): oglas
kojega sam proitao > oglas koji sam
proitao (v. toku 3.4.3.)
koincidencija > sluajnost, podudarnost
kola; opa imenica, podrazumijeva sve
kola-napitke
kolaboracija > suradnja
kolega; taj kolega, mn. ti kolege i te
kolege: To su novi kolege. = To su nove
kolege.
kolekcija > zbirka, skupina; kolekcija
proizvoda > skupina proizvoda
kolona 1. > stupac: Upii podatke u treu
kolonu u tablici. > Upii podatke u trei
stupac u tablici. 2. dobro: dugaak red
vozila: kolona pred graninim prijelazom.
komande 1. > naredbe; 2. > upravljaki
ureaj
komercijalni > trgovinski, trgovaki
kometa > komet
komisija 1. > povjerenstvo; 2. dobro: u
ekonomiji (vrsta ugovora)
komision > komisija; ugovor o komisionu
> komisijski ugovor
komisioner > komisionar
komisioni > komisijski; komisiona
prodaja > komisijska prodaja (v.
komitet > odbor
komitment > obaveza, obveza
kompanija > tvrtka: roditeljska
kompanija > matina tvrtka
komparacija > usporedba
kompatibilan > spojiv
kompatibilnost > spojivost
kompetencije > znanja i vjetine;
upravljake kompetencije > upravljaka
znanja i vjetine
kompetentan 1. > upuen; mjerodavan;
2. > struan; kompetentno obavljanje
Rjenik
188
poslova > struno obavljanje poslova
kompetentnost, kompetencija 1. >
upuenost, mjerodavnost; 2. > strunost
kompeticija > natjecanje
kompetitor > konkurent, takmac
kompjuter, kompjutor > raunalo
kompjuterski, kompjutorski >
raunalni: kompjuterski jezik > raunalni
jezik; kompjuterski program > raunalni
program; kompjutorski redakcijski sustav >
raunalni redakcijski sustav
kompjutorizacija > uvoenje raunala,
opremanje raunalima
kompleksan > sloen: kompleksni
poslovni sluajevi > sloeni poslovni
sluajevi
kompleks-rjeenja 1. > sloena rjeenja;
2. > skup rjeenja
komuniciranje 1. > komunikacija:
tehnologija komuniciranja > tehnologija
komunikacije; 2. komuniciranje ega
komu > obavjeivanje koga o emu:
komuniciranje kupcu razloga posjeta >
obavjeivanje kupca o razlogu posjeta;
3. > davanje obavijesti, obavjeivanje:
svrha nosaa cjenika je komunikacija
cijena > svrha nosaa cjenika je
obavjeivanje o cijenama
komunicirati 1. > prenijeti: materijal
komunicira marketinke poruke >
materijal prenosi marketinke poruke;
2. komunicirati koga > komunicirati
s kim: komunicirati voditelja odjela
> komunicirati s voditeljem odjela (v.
napomenu uz iskomunicirati)
komunikacija 1. dobro: proces u
kojemu se prenosi obavijest; 2.
predmet kojim se prenosi obavijest ili
reklamna poruka > reklamna obavijest,
reklamna poruka: stolna komunikacija >
stolna obavijest, stolna reklamna poruka;
trajna komunikacija, stalna komunikacija
> trajna obavijest, trajna reklamna poruka
Rijeju komunikacija u hrvatskome
se jeziku oznauje proces koji se
odvija izmeu dviju ili vie strana
u kojemu se meu njima prenose i
razmjenjuju obavijesti. U engleskome
rije communication ima i znaenje
poruka, ali to znaenje nema hrvatska
rije komunikacija. U marketingu se
rije komunikacija upotrebljava i da
bi se oznaio kakav predmet, tj. na
njemu ispisana reklamna poruka, pa se
npr. govori o stolnoj komunikaciji (npr.
cjeniku), trajnoj ili stalnoj komunikaciji
(naljepnicama ili slikama koje kad se
postave ostaju na mjestu dulje vrijeme).
Rije komunikacija u tom znaenju
ne pripada hrvatskomu standardnom
jeziku i umjesto nje treba upotrebljavati
izraze reklamna obavijest, reklamna
poruka.
komunikacijski koji se odnosi na
komunikaciju: komunikacijski procesi
komunikativan koji lako komunicira s
drugima: komunikativan ovjek
komunikator 1. > reklamni omot,
reklamna poruka: komunikator s
limenkom > reklamni omot s limenkom 2. >
prenositelj, posredovatelj: komunikator
reklamne poruke > prenositelj reklamne
poruke
Rije komunikator u nazivu komunikator
s limenkom oznauje omot, obino
kartonski, koji s proizvodom
(limenkom) ini cjelinu i prenosi
reklamnu poruku. U engleskome rije
communicator u prvome redu oznauje
osobu koja komunicira s kime, a
prijenosom znaenja i predmet koji
prenosi kakvu (reklamnu) poruku.
Slino kao i rije komunikacija u
znaenju predmet s reklamnom
porukom ili reklamna poruka, ni rije
komunikator ne treba upotrebljavati
izvan njezina osnovnoga znaenjskoga
opsega (osobe koja s kime komunicira).
Stoga umjesto toga anglizma kao
K
189
marketinki naziv treba upotrebljavati
hrvatski naziv reklamni omot.
koncept 1. > nacrt; 2. > pojam
koncesija
koncesioner > koncesionar (v. toku
3.5.1.)
koncesioni > koncesijski (v. napomenu
uz akcioni)
Konar Institut za elektrotehniku;
G Konar Instituta za elektrotehniku,
D Konar Institutu za elektrotehniku (v.
toku 2.8.)
konekcija > spoj, veza
konferencija; konferencija za tisak >
konferencija za novinare
konikt > sukob
konformacija 1. > prilagoivanje; 2.
dobro: u kemiji
konfrontirati > suprotstaviti:
konfrontirati miljenja > suprotstaviti
miljenja; konfrontirati se > suprotstaviti se
kongresmen > kongresnik
konsekutivno > uzastopno, u nizu
konsekvencija > posljedica
konsenzus > dogovor
konsolidacija > ujedinjavanje,
zdruivanje
konstantan > stalan, nepromjenjiv,
neprekidan
konstantno > stalno, nepromjenjivo,
neprekidno
konstatacija > tvrdnja
kontakt broj, kontakt-broj > broj za
kontakt: kontakt broj je 2480 167 > broj za
kontakt je 2480 167 (v. toku 3.3.6.)
kontakt osoba, kontakt-osoba > osoba
za kontakt (v. toku 3.3.6.)
kontaktirati koga > kontaktirati s kim;
obratiti se komu: Kontaktirajte nas na
telefon. > Obratite nam se telefonski. (v.
toku 2.12.)
kontaminacija > zagaenje (v.
napomenu uz oneienje)
kontejner > spremnik: Limenka je
metalni kontejner u koji se pakira pie.
> Limenka je metalni spremnik u koji se
pakira pie.
kontemporarno > istodobno: Radit
emo kontemporarno na dva projekta.
> Istodobno emo raditi na dvama
projektima.
kontent > sadraj
kontigent > kontingent
kontinuiran > neprekidan, stalan
kontinuirano > neprekidno
kontra > protiv
kontradikcija > proturjeje
kontrakt > ugovor
kontraktor > ugovara, podugovara
kontribuirati > doprinositi, doprinijeti
kontribucija > doprinos
kontributor > doprinositelj, davatelj
dopinosa; prinosnik, ulagatelj kapitala:
individualni kontributor > pojedinani
doprinositelj, pojedinani ulagatelj
kapitala
kontrola > nadzor, provjera: kontrola
knjienja trokova > provjera knjienja
trokova, nadzor nad knjienjem trokova;
unutranja kontrola > unutranji nadzor
kontrolor 1. > nadzornik: kontrolor
kvalitete > nadzornik kvalitete; 2. dobro:
u vozilima: kontrolor karata
konvergencija > skupljanje, spajanje,
zdruivanje
konvergencijsko novinarstvo >
multimedijsko novinarstvo >
viemedijsko novinarstvo
konverter > pretvornik
konverzacija > razgovor
konzalting 1. > savjetovanje; 2. dobro:
zakonom regulirana djelatnost u
graditeljstvu
konzultant > savjetnik
konzultirati se > savjetovati se;
konzultirati koga > konzultirati se s kim
(v. toku 2.9.)
Konzum G Konzuma, D Konzumu
konzument > potroa
Konzumov G Konzumova,
D Konzumovu: u Konzumovom uredu > u
Rjenik
190
Konzumovu uredu (v. toku 3.2.6.)
kooperacija 1. > suradnja; 2. dobro
udruga tvrtka
kooperacijski koji se odnosi na
kooperaciju, udrugu tvrtka
kooperativan > suradljiv
koordinator
kopirati > preslikati
korak-po-korak > korak po korak (v.
toku 2.4.)
korekcija > ispravak
korespondencija 1. > dopisivanje:
korespondencija meu odjelima >
dopisivanje meu odjelima; 2. >
dopisi: numeriranje korespondencije >
obrojivanje dopisa; korespondencija koja
se alje agencijama > dopisi koji se alju
agencijama; sastaviti korespondenciju >
sastaviti dopis
koristiti 1. > koristiti se: koristiti
prednosti > koristiti se prednostima;
koristiti informacije > koristiti se
informacijama; 2. dobro: koristiti godinji
odmor; 3. dobro: donositi korist: koristi
mi znanje engleskoga (v. toku 3.4.1.)
koritenje; koritenje ega > koritenje
ime: koritenje slubenih vozila >
koritenje slubenim vozilima
korporacija > tvrtka
korporativni > korporacijski > tvrtkin:
korporacijski interes > interes tvrtke,
tvrtkin interes
korupcija > podmiivanje
kotati > stajati: Za stroj koji kota 5000
eura moramo platiti 10 % carine. > Za stroj
koji stoji 5000 eura moramo platiti 10 %
carine.
kotovnik > cjenik
koverta > kuverta > omotnica
kovertirati > kuvertirati > staviti u
omotnicu
konat koji je od koe: konati kaput,
konata fotelja
koni koji se odnosi na kou: kona
bolest, kona industrija
krafn, krofna > krafna
kredibilitet > vjerodostojnost
kreditor > vjerovnik, zajmodavac
kreiranje > stvaranje, oblikovanje:
kreiranje narudbe > oblikovanje
narudbe, pisanje narudbe
kretati 1. zapoinjati postojati, trajati;
zapoinjati kakvo djelovanje >
poinjati: Kree nova serija. > Poinje
nova serija.; 2. dobro: zapoinjati
kretanje (v. napomenu uz predstavljati)
kriv 1. koji nije onakav kakav bi trebao
biti > pogrean/pogrjean, netoan:
krivi odgovor > pogrean/pogrjean,
netoan odgovor (v. toku 1.3.); 2.
dobro: koji je uinio to loe, kojemu
nije dokazana nevinost u sudskome
postupku: kriv po svim tokama optunice
kroz; To e se postii kroz provedbu
projekata. > To e se postii provedbom
projekata.; poboljati radni uinak kroz
redovite mjesene rasprave o njemu
> poboljati radni uinak redovitim
mjesenim raspravama o njemu; Kroz
kolovoz nastavljamo s promocijom.
> Tijekom kolovoza nastavljamo s
promocijom.; ostvarivanje rezultata kroz
druge > ostvarivanje rezultata uz pomo
drugih (v. toku 3.4.10.)
krucijalan > bitan, presudan
krupje
Krupp 1. dobro: ime tvrtke; 2. >
Kruppov stroj
kuda; pita za smjer: Kuda ide? (Kojim
smjerom/putom ide?) (v. napomenu
uz kamo)
kulturalni > kulturni (v. toku 2.13.)
kupev; G kupeva, D kupevu: Stalo nam
je do kupevog miljenja. > Stalo nam je do
kupeva miljenja (v. toku 3.2.6.)
kupoprodaja
kupoprodajni: kupoprodajni ugovor
kurentan > sadanji, suvremen,
aktualan: kurentne zakonske odredbe
> aktualne zakonske odredbe, zakonske
odredbe na snazi
kurentno > sada, trenutano
K
191
kurikulum 1. nastavni plan > kurikul;
2. podaci/podatci o ijemu ivotu,
kolovanju itd. > kurikul > ivotopis (v.
toku 3.5.1.)
Rijei kurikulum, kurikul, CV [si
vi] i ivotopis upotrebljavaju se u
hrvatskome jeziku da bi se oznaio isti
pojam, podaci o ijemu kolovanju,
radu, djelovanju i sl. ureeni prema
vremenskome slijedu (odgovaraju
znaenju latinskoga curicculum
vitae). Te rijei nemaju jednak status
u hrvatskome jeziku. Pokazuje to
i obrada u ovome rjeniku: CV
je upuen na ivotopis, kurikulum
takoer. CV je engleska kratica i ne
treba je upotrebljavati, a kurikulum je
rije latinskoga podrijetla koja nije
u hrvatski jezik preuzeta u skladu s
pravilima o preuzimanju latinskih
rijei. Ona bi u hrvatskome, dakle kao
hrvatski internacionalizam, trebala
glasiti kurikul temeljem pravila da
rijei iz latinskoga na -um preuzimamo
po modelu aluminijum > aluminij (v.
toku 3.5.1.). Meu istoznanicama CV,
kurikulum, kurikul i ivotopis prednost
svakako treba dati hrvatskoj rijei
ivotopis, a kurikul je, untao tomu to u
uporabi prevladava kurikulum, ispravno
uspostavljeni internacionalizam. Ako se
s kojega razloga upotrijebi latinski izraz
curriculum vitae, treba voditi rauna o
tome da se latinski izrazi upotrijebljeni
u hrvatskome tekstu ne sklanjaju,
npr.: Saznao sam sve o tebi iz tvojega
curiculluma vitae nije ispravna reenica.
Ona bi trebala glasiti: Saznao sam
sve o tebi iz tvojega curicculum vitae.
Napomenimo jo i da latinske izraze u
tekstu treba kurzivirati.
kuriozitet > rijetkost
kurs > teaj: kurs eura > teaj eura; kurs
engleskog jezika > teaj engleskog jezika
kursor > pokaziva
kusur > ostatak (novca)
kut mn. N kutovi
kvadratni metar = etvorni metar
kvalitet > kvaliteta
kvartal > tromjeseje; zaposlenik
kvartala > zaposlenik tromjeseja
kvartalni > tromjeseni: kvartalni
obraun > tromjeseni obraun
kvinin 1. > kinin; 2. > kininovac (drvo)
192
L
LJ
L / LJ
193
L (litra) = l; 2.5 L > 2,5 L; 2.5 l > 2,5 l
(v. toke 2.1. i 2.4.)
label > naljepnica
labeling issue > problem povezan s
naljepnicama
laboratorija > laboratorij
labos > laboratorij
labour cost > cijena rada, troak
radne snage
lagati koga > lagati komu
lajtmotiv 1. > tipina tema, misao
vodilja 2. slogan, (tipina) promidbena
poruka
lakiraona > lakirnica
lakmusov papir (v. toku 3.3.6.)
lampa > svjetiljka: neonska lampa >
neonska svjetiljka
lansiranje 1. > putanje: lansiranje na
trite > putanje na trite; lansiranje
novoga proizvoda > putanje novoga
proizvoda na trite; 2. dobro: o raketi
i sl.
laptop > prijenosno raunalo
last minute > u posljednji trenutak:
last minute aranmani > aranmani u
posljednji trenutak; last minute putovanje >
putovanje u posljednji trenutak; last minute
rezervacija > rezervacija u posljednji
trenutak
layout > prijelom
LCD (Liquid Crystal Display), G LCD-a,
D LCD-u (v. toku 3.2.6.)
LCD display > LCD (v. toku 1.5.1.)
LCD stalak > stalak za LCD (v.
toku 2.8.)
LCD tehnologija G LCD tehnologije,
D LCD tehnologiji (v. toku 3.1.6.)
lead > uvod, glava (vijesti)
lead tim, lead team 1. > vodstvo (tvrtke);
2. > odbor direktora; direktorsko vijee
lead time > vrijeme provedbe
leadership pipeline model > model
vierazinskog upravljanja
lean manufacturing > proizvodnja bez
(neprotnoga) vika
leasing > lizing
LED (Light Emitting Diodes), G LED-a,
D LED-u (v. toku 3.2.1.)
LED tehnologija; G LED tehnologije,
D LED tehnologiji (v. toku 3.1.6.)
Ledin > Ledov: Ledini sladoledi >
Ledovi sladoledi
Ledo G Leda, D Ledu
legal direktor > direktor pravne slube
legalan > zakonit
legalizacija > ozakonjenje
legislativa > zakonodavstvo
letiti > letjeti; letio, letjela, letjelo (v.
toku 3.3.10.)
letter of credit > akreditiv
level > razina
lice 1. > osoba; 2. > strana: obveze prema
treim licima > obveze prema treoj strani
(v. napomenu uz strana); 3. dobro:
prednji dio glave
licenca > licencija > ovlasnica (v. toku
3.5.1.)
Rije licencija preuzeta je iz latinskoga
jezika (licentia), a rije licenca iz
engleskoga. S obzirom na to da nazivi
latinskoga i grkoga podrijetla imaju
prednost pred nazivima preuzetim iz
engleskoga, francuskoga, njemakoga
itd. (referencija pred referenca,
licencija pred licenca, tendencija pred
tendenca, aktualan pred aktuelan,
virtualan pred virtuelan, junior pred
dunior, eksperimentalna farma pred
pilot-farma), bolje je u standardnome
hrvatskom jeziku upotrebljavati rije
licencija nego rije licenca. Najbolje je
umjesto internacionalizma licencija
upotrebljavati hrvatsku rije ovlasnica.
lini 1. > osobni: lini trener > osobni
trener; 2. dobro (< lice): line kosti
lider 1. > voditelj: lider tima > voditelj
tima, 2. > predvodnik: tvrtka lider
u regiji > tvrtka predvodnica u regiji;
lider u telekomunikacijskome podruju
> predvodnik u telekomunikacijskome
podruju (v. napomenu uz voa)
liderski > voditeljski, upravljaki:
liderske vjetine > voditeljske vjetine,
upravljake vjetine
Rjenik
194
lifecoach > osobni uitelj, osobni trener
lifestyle > nain ivota, ivotni stil
lift > dizalo
lijek mn. N lijekovi
limit > granica; kreditni limit > kreditna
granica, granica kreditiranja
limitiran > ogranien: limitiran broj
> ogranien broj; limitirana koliina >
ograniena koliina
limitirati > ograniiti: limitirati potronju
> ograniiti potronju
line manager > nadreeni menader,
direktor odjela, voditelj slube ili
projekta
link > poveznica
lista 1. > popis: lista zaposlenika > popis
zaposlenika; 2. dobro: izborna lista, crna
lista (v. napomenu uz spisak)
litarski > litreni: litarska boca > litrena
boca
Hrvatskomu standardnom jeziku ne
pripadaju pridjevi litarski, polulitarski,
dvolitarski, trolitarski itd. Ti su pridjevi
tvoreni od osnove litar, a u hrvatskomu
jeziku naziv je mjerne jedinice litra,
pa od nje treba tvoriti pridjevne
izvedenice: litreni, polulitreni, dvolitreni,
trolitreni itd.
live > uivo; live chat > razgovor uivo;
live snimke > snimke uivo
Lloyds Register Quality Assurance;
sklanja se tako da se umetne
certikacijska kua i taj se izraz sklanja,
npr.: dolazim iz certikacijske kue
Lloyds Register Quality Assurance; radim
u certikacijskoj kui Lloyds Register
Quality Assurance (v. toku 3.2.2.)
load building > podizanje optereenja
lobby > lobi
lobi, G lobija, D lobiju
lobing > lobiranje; gospodarski lobing
> gospodarsko lobiranje
lobista; G lobiste, D lobisti > lobist;
G lobista, D lobistu (v. toku 3.3.1.)
lock-up period > razdoblje zabrane
trgovanja dionicama
login > korisniko ime
logirati se > prijaviti se
logo > logotip, znak organizacije, tvrtke,
udruge, odjela itd.
LOI (letter of intention) > pismo
namjere
lojalnost > odanost, vjernost: Potroai
vole biti nagraeni za lojalnost robnoj
marki. > Potroai vole biti nagraeni za
odanost robnoj marki.
lojtre > ljestve
lokacija 1. > mjesto; 2. > organizacijska
jedinica: na svim tvrtkinim lokacijama > u
svim tvrtkinim organizacijskim jedinicama
(v. toku 2.12.)
lokalni 1. > mjesni, domai; 2. dobro:
lokalna uprava, lokalno vrijeme
low pressure compresor > niskotlani
kompresor
low-cost > jeftin: low-cost prodavaonice >
prodavaonice s jeftinom robom
lozinka > zaporka
lo-ulje > loivo ulje (v. toku 3.3.6.)
LP, lp > lijep pozdrav (v. toke 1.5. i 2.7.)
LT (Lead Team) > 1. > vodstvo (tvrtke);
2. > odbor direktora; direktorsko vijee
(v. toku 2.7.)
lump sum > iznos isplaen odjednom i
u cijelosti
L&T > (prodajni) kanal za male trgovine
LJ
ljudi > zaposlenici, lanovi tima:
Voditelj tima mora se brinuti za razvoj
svojih ljudi. > Voditelj tima mora se
brinuti za razvoj lanova tima.; Uinite
svoje ljude uspjenima. > Uinite lanove
svojega tima uspjenima.
ljekarna mjesto na kojemu se prave i
prodaju lijekovi
ljekarnica ena zaposlena u ljekarni
ljetnji > ljetni
ljubezan > ljubazan
M
195
M
Rjenik
196
m (metar); 2m > 2 m (v. toke 2.5. i
3.2.1.)
m. v. (market value) > trina vrijednost
mada > iako, premda; Uspjeli smo
proiriti trite mada je bilo teko. > Uspjeli
smo proiriti trite iako/premda je bilo
teko.
(v. toku 3.4.11.)
Maarska
maarski: maarski poslovni partneri
magnetni koji ima svojstva magneta:
magnetna igla, magnetna potkova,
magnetni tap
magnetski koji se odnosi na pojave,
polja i sile prouzroene gibanjem
naboja i promjenama elektrinih polja:
magnetsko polje, magnetske silnice
mail 1. > pota: Ne radi mi mail. > Ne radi
mi pota.; 2. > poruka: Ima mail. > Ima
poruku.
mail box > potanski sandui
mailing lista > adresni popis
main stage > glavna pozornica
mainstream 1. > glavna struja; 2. >
glavni, najtraeniji: mainstream proizvodi
> najtraeniji proizvodi
maintenance sheet > podaci o
proizvodu
majica, mn. N majice
majmun (znak @) > pri, at [et] (v. toku
1.6.)
make up > minka
makeover > mijenjanje izgleda,
preobrazba, preobraaj
makro-; makroekonomija,
makroekonomski pokazatelji,
makrorazina (v. toku 3.3.5.)
maksimum > najvea mogua mjera,
najvea mogua vrijednost
maliciozan > zlonamjeran: maliciozna
primjedba > zlonamjerna primjedba
malo-po-malo > malo-pomalo (v. toku
2.4.)
malo prije 1. > maloprije: Otili su malo
prije. > Otili su maloprije.; 2. dobro: Doi
malo prije pet.
maloprodaja; malo- i veleprodaja >
maloprodaja i veleprodaja
maloprodajni: maloprodajna cijena
managing director > glavni direktor
mandatoran > obavezan, obvezatan (v.
toku 2.12.)
manipuliranje > manipulacija:
manipuliranje s javnou > manipulacija
javnou
maramica > rupi: papirnate maramice
> papirnati rupii
Mario; G A Marija, D L Mariju, I Marijem i
Mariom (v. toku 3.2.2.)
market developer > unapreiva trita
market maker > stvaratelj trita
market price > trina cijena
market research > istraivanje trita
marketing (pridjev) > marketinki:
marketing assistant > pomonik
u marketingu; marketing policy >
marketinka politika; marketing tim >
marketinki tim; marketing materijal >
marketinki materijal
markirati > oznaiti
masmedija > masovni mediji, javni
mediji
match > (pun) pogodak, uspjeh
Matica hrvatska
matrijal > materijal
McCaf, G McCafa, D McCafu
McCafov, G McCafova, D McCafovu:
u McCafovom prostoru > u McCafovu
prostoru (v. toku 3.2.6.)
McCann Erickson, G McCann
Ericksona, D McCann Ericksonu; ne
izvodi se posvojni pridjev: radim u uredu
McCann Ericksona
McDonalds, G McDonaldsa,
D McDonaldsu
McDonaldsov, G McDonaldsova,
D McDonaldsovu: u McDonaldsovom
prostoru > u McDonaldsovu prostoru (v.
toku 3.2.6.)
MD > matini podaci
MD koordinator > koordinator
matinih podataka
M
197
measurement 1. > mjerenje, 2. > mjera
media kit > materijal za novinare
medija > mediji
medijacija > posredovanje, posrednitvo
medijator > posrednik
Medveak
meu-; meufunkcijski, meuljudski,
meuodjelni, meuskladini
meutim; no meutim > no ili
meutim: Sve smo pokuali, no meutim
nismo uspjeli. > Sve smo pokuali, no
nismo uspjeli.; Sve smo pokuali, meutim
nismo uspjeli. (v. toke 1.5.1. i 3.4.11.)
mega > velik; mega nagradna igra >
velika nagradna igra
mehanika 1. > pravila, upute, postupak:
mehanika za kupca > pravila za kupca,
upute za kupca, postupak za kupca (v.
toku 2.12.); 3. dobro: grana zike
U marketinkome se jeziku upotrebljava
rije mehanika (prema engleskome
mechanic) u izrazima mehanika za
kupca, mehanika za potroaa. Pod tim
se naslovima na reklaminim plakatima
opisuje pod kojim e uvjetima kupac
ili potroa osvojiti pravo na kakvu
povoljnost ili nagradu (npr. uz kupljenu
e bocu napitka dobiti jo jednu
bocu istog napitka besplatno). Rijeju
mehanika u tom se sluaju zapravo
opisuje postupak koji kupac mora
slijediti da bi to osvojio ili u emu
sudjelovao. Rije mehanika u tom
je primjeru lani prijatelj engleskoj
rijei mechanics i umjesto nje treba
upotrebljavati rijei pravila, upute ili
postupak ili sl. (pravila za kupca, upute za
kupca, postupak za kupca) ili jednostavno
(i najbolje) sve drukije izrei, npr.
umjesto: Mehanika za kupca: kupi bocu
Coca-Cole od 2 L i uzmi bocu gratis,
pisati: Ako kupi bocu Coca-Cole od 2 L,
dobit e drugu bocu besplatno. (v. toku
1.8.)
memorija 1. > pamenje: kratkotrajna
memorija > kratkotrajno pamenje; 2.
dobro: u informatici
meneder > menader > direktor;
voditelj
menedment 1.znanja i vjetine koje
se odnose na upravljanje tvrtkom >
menadment: studij menedmenta >
studij menadmenta; 2. vii menadment
> uprava (tvrtke); vodstvo (tvrtke):
3. nii menadment > zaposlenici s
menaderskim ugovorom
meni > izbornik
menu > meni (G menija, D meniju) >
1. > jelovnik; Dodaj mi meni. > Dodaj
mi jelovnik.; 2. dobro: izbor jela koja se
nude za jedan obrok: dananji meni; 3.
> izbornik
Mercatorov; G Mercatorova, D
Mercatorovu: u Mercatorovom prostoru >
u Mercatorovu prostoru (v. toku 3.2.6.)
merchandiser > prikaziva, predstavlja
proizvoda (na prodajnome mjestu)
merchandising > prikazivanje,
predstavljanje proizvoda (na
prodajnome mjestu): merchansing
standardi > standardi izlaganja, standardi
predstavljanja (proizvoda)
meritoran > bitan, mjerodavan:
meritorno miljenje > mjerodavno miljenje
meritum > sr, bit: meritum problema >
bit problema
metamorfoza > preobrazba
metar kubini > kubini metar
metar kvadratni > kvadratni metar
metod > metoda
Metro, G Metroa, D Metrou
Metroov, G Metroova, D Metroovu: u
Metroovom prostoru > u Metroovu prostoru
(v. toku 3.2.6.)
mijeati: mijeana salata, mijeana pia
mikro-; mikroekonomija,
mikroekonomski pokazatelji, mikrolm,
mikroprocesor, mikroraunalo,
mikrorazina (v. toku 3.3.5.)
milenijum > milenij
Rjenik
198
milestone > prekretnica; miljokaz
milion > milijun
milioner > milijuna
milionti > milijunti
minibus
minijaturan > sitan
minimalizirati > svesti na najmanju
(moguu) mjeru: minimalizirati rizik od
ozljeda > na najmanju (moguu) mjeru
svesti rizik od ozljeda
minimarket, mini market > malo
samoposluivanje
minimum > najmanja mogua mjera,
najmanja mogua vrijednost
miniraunalo > malo raunalo
minorno > sporedno, nevano, manje
vano
misija > zadatak, zadaa; nemogua
misija > neostvariv zadatak; misija tvrtke >
zadaa tvrtke
mixer 1. > mikser; 2. > mijeano pie
mjesto; na mjestu gdje > gdje; Sastanak
e se odrati na mjestu gdje smo se
dogovorili. > Sastanak e se odrati gdje
smo se dogovorili. (v. toku 1.5.3.)
mjenica
MMF (Meunarodni monetarni fond)
G MMF-a, D MMF-u (v. toku 3.2.1.)
MMF-ov, G MMF-ova, D MMF-ovu: zbog
MMF-ovog utjecaja > zbog MMF-ova
utjecaja (v. toku 3.2.6.)
MMS-poruka > MMS poruka
MMS (Multimedia Messaging Service)
G MMS-a, D MMS-u (v. toku 3.2.1.)
MMS poruka G MMS poruke, D MMS
poruci (v. toku 3.2.1.)
mobbing > zlostavljanje na radnome
mjestu
mobitel limited > mobitel s
ogranienim koritenjem
modem > pretvornik
moderator > voditelj, oblikovatelj,
usmjeravatelj: moderator rasprave >
voditelj rasprave, oblikovatelj rasprave,
usmjeravatelj rasprave
modikacija 1. > prilagodba; 2. >
prilagoeni oblik, promijenjeni oblik
modul > radionica; modul 1 > 1.
radionica (v. toku 2.2.)
modus operandi lat. nain djelovanja
momenat > moment > trenutak: u ovome
momentu > u ovome trenutku
momentalno > trenutano
monetarni > novani: monetarni sustav >
novani sustav
monitor 1. > dobro: Kupio sam novi
monitor.; 2. > predonik, zaslon: Pogledaj
na monitoru. > Pogledaj na zaslonu. (v.
napomenu uz display)
monitoring > praenje, promatranje
Rije monitoring oznauje praenje
kakve pojave ili stanja, npr.: monitoring
ekosustava, monitoring bolesnika,
monitoring kvalitete zraka, monitoring
voda itd. S obzirom na to da u
hrvatskome jeziku za rije monitoring
postoje zamjene promatranje, praenje,
nadzor (nad im), rije monitoring ne
treba upotrebljavati ni u jednome
kontekstu. Stoga nije dobro rei Vrimo
monitoring kvalitete naih proizvoda, nego
Pratimo kvalitetu naih proizvoda, nije
dobro govoriti o monitoringu kvalitete
zraka, nego o praenju kvalitete(ili
kakvoe) zraka.
monkey (znak @) > pri, at [et] (v. toku
1.6.)
mortalitet > smrtnost
mother company > matina tvrtka
motivacijsko povratno informiranje
> poticajno povratno informiranje,
poticajno povratno obavjeivanje
motivator > poticatelj; motivator
uinkovitosti > poticatelj uinkovitosti
moto > krilatica
M-pay > plaanje mobitelom,
M-plaanje
MPC (maloprodajna cijena) G MPC-a,
D MPC-u (v. toku 3.2.1.)
mr. sc. (magister scientiae) (v. toku 2.1.)
M
199
MS (maintenance sheet) > popis
podataka potrebnih za deniranje
proizvoda u BASIS-u (v. toku 3.2.1.)
MT (modern trade) > (prodajni) kanal za
velike trgovine (v. toku 3.2.1.)
MTD (month to date) > u (tekuemu)
mjesecu do danas
multi- > vie-: multidimenzionalni >
viedimenzijski; multidisciplinaran
> viedisciplinski; multifazni
> viefazni; multikulturalni >
viekulturni: multikulturalno drutvo >
viekulturno drutvo; multinacionalni
> vienacionalni: multinacionalna
kompanija > vienacionalna tvrtka
multimedija > multimediji
multimedijalni > multimedijski;
viemedijski (v. toku 2.13.)
multipack > viestruko
(promocijsko) pakiranje
multiplikacija 1. > mnoenje; 2. >
umnoavanje
multipraktik > vienamjenski ureaj
MUP (Ministarstvo unutarnjih poslova),
G MUP-a, D MUP-u (v. toku 3.2.1.)
Murphyjev zakon; G Murphyjeva
zakona, D Murphyjevu zakonu: prema
Murphyjevom zakonu > prema Murphyjevu
zakonu (v. toku 3.2.6.)
must have 1. > obvezan, obvezatan,
neizostavan; 2. > obvezno, obvezatno,
neizostavno
MVP (Ministarstvo vanjskih poslova);
G MVP-a, D MVP-u (v. toku 3.2.1.)
MVPEI (Ministarstvo vanjskih poslova i
europskih integracija); G jd. MVPEI-ja,
D MVPEI-ju (v. toku 3.2.1.)
mystery shopping > tajna kupnja, tajno
kupovanje (v. toku 2.14.)
Rjenik
200
N
NJ
N / NJ
201
na 1. raspravljati na temu > raspravljati
o temi (v. toku 3.4.10.); 2. na dnevnoj/
tjednoj/mjesenoj/godinjoj bazi >
(jednom) dnevno/tjedno/mjeseno/
godinje; 3. rast na godinjoj razini >
godinji rast (v. toku 1.5.3.); 4. > u:
putujem na Rijeku > putujem u Rijeku
(v. toku 3.4.10.); 5. dobro: Marko na
telefonu. (v. toku 3.4.10.)
NA, N/A (not applicable) > nije
primjenjivo (v. toku 3.2.1.)
na malo: prodaja na malo
na primjer = npr. (na poetku reenice
bolje je pisati Na primjer.)
na veliko: prodaja na veliko
nabava proces u kojemu se to
nabavlja, djelatnost nabavljanja
nabavka 1. > nabava, 2. dobro: ono to
je nabavljeno, nabavljeni predmet
nabavlja
nabrojati > nabrojiti; prez. nabrojim
...nabroje (v. toku 3.3.11.)
nain; na neuinkovit nain >
neuinkovito, na lo nain > loe, na
takav nain > tako, na racionalan nain
> racionalno; na taj nain > tako: Na taj
emo nain zaokruiti proizvodnju > Tako
emo zaokruiti proizvodnju.; na ugodan
nain > ugodno: Proizvodi omoguuju
odravanje dobre razine hidratacije na
ugodan nain. > Proizvodi omoguuju
ugodno odravanje dobre razine
hidratacije. (v. toku 1.5.)
nadnevak = datum
nadohvat; nadohvat uspjeha = nadohvat
uspjehu; ali samo: nadohvat ruke (v. toku
3.4.10.)
nadzor; nadzor ega > nadzor nad im;
Nadzorni odbor zaduen je za nadzor
poslovanja. > Nadzorni odbor zaduen je
za nadzor nad poslovanjem.
naglaavati; prez. naglaavam
...naglaavaju = naglaivati; prez.
naglaujem ...naglauju (v. toku 3.3.11.)
najmaksimalniji > maksimalan, najvei
mogui (v. toku 3.3.9.)
najminimalniji > minimalan, najmanji
mogui (v. toku 3.3.9.)
najoptimalniji > optimalan, najbolji (v.
toku 3.3.9.)
nakladnik = izdava
naklonost = sklonost
nalikovati komu > nalikovati na koga,
sliiti komu: Ona nalikuje majci. > Ona
nalikuje na majku.; Ona slii majci.
U hrvatskome se standardnom jeziku
slinost moe izrei glagolima sliiti
i nalikovati. U uporabi se grijei u
dopunama tim glagolima. Glagol sliiti
ima dopunu u dativu (sliiti majci), a
glagol nalikovati dopunu na koga/to
(sliiti na majku). Standardnomu jeziku
ne pripada nalikovati majci i sliiti na
majku. Isto vrijedi i za pridjeve nalik i
slian. Standardnomu jeziku ne pripada
On je nalik majci, On je slian na majku,
nego: On je nalik na majku, On je slian
majci. Glagolom liiti u hrvatskome se
standardnom jeziku ne izrie slinost
te izraze poput liiti ocu, liiti na oca ne
treba upotrebljavati.
naliv-pero > nalivpero
namjera; s namjerom da > da, kako:
Uinili smo to s namjerom da poboljamo
rad odjela. > Uinili smo to da poboljamo
rad odjela.; Uinili smo to kako bismo
poboljali rad odjela. (v. toku 1.5.3.)
nanaati > nanositi
naobrazba rezultat izobrazbe, ukupnost
znanja steenih tijekom izobrazbe (v.
napomenu uz edukacija)
napitak mn. N napici/napitci (v. toku
1.3. i napomenu uz pie)
napolje > van
napolju > vani
napredno znanje > temeljito
poznavanje: napredno znanje rada u
Excelu > temeljito poznavanje rada
u Excelu
Rjenik
202
naprosto > jednostavno
naranda > narana
narandast > naranast
naredni > sljedei: tijekom narednih
godina > tijekom sljedeih godina; naredni
posjet > sljedei posjet
narudba
naslijee = nasljee
nasuprot; nasuprot toga > nasuprot tomu
(v. toku 3.4.10.)
NATO (The North Atlantic Treaty
Organization) G NATO-a, D NATO-u (v.
toku 3.2.1.)
natrij-ciklamat > natrijev ciklamat (v.
toku 3.3.6.)
natrij-klorid > natrijev klorid (v. toku
3.3.6.)
natrij-sulfat > natrijev sulfat (v. toku
3.3.6.)
navii > naviknuti
navigirati 1. > smisleno se kretati,
kretati se; 2. dobro: o brodu
nazoan 1. dobro: za osobe: nazoni
(npr. u zapisniku) = prisutni; 2. (za
neivo) > prisutan
nazoiti = prisustvovati
Rijei nazoan i prisutan katkad
se razumijevaju kao rijei istoga
znaenja i iste uporabne vrijednosti,
ali one to nisu. Rije nazoan moe
se upotrebljavati samo kad je rije o
osobama, npr.: nazoan na sastanku.
Rije prisutan irega je opsega, pa
usto to se moe upotrebljavati za
osobe (dakle: prisutan na sastanku)
moe se upotrebljavati i za pojave,
npr.: prisutna je odreena nesigurnost.
Dakle, kad je rije o osobama, dobro
je upotrebljavati i pridjev prisutan i
pridjev nazoan, ali ako je rije o emu
apstraktnom, dobro je upotrijebiti
pridjev prisutan. Isti odnosi vrijede za
pridjeve izoan i odsutan. Kad je rije
o osobama, dobro je upotrebljavati i
pridjev odsutan i pridjev izoan, ali ako
je rije o emu apstraktnom, dobro je
upotrijebiti pridjev odsutan. Glagoli
prisustvovati i nazoiti upotrebljavaju se
samo za osobe. Oba glagola pripadaju
NCB (non-carbonated) G NCB-a,
D NCB-u > negazirana bezalkoholna
pia
neck hanger > naljepnica za grlo (boce),
privjesak za bocu
nedaleko; nedaleko ega > nadaleko
od ega: Stanujem nedaleko tvrtke. >
Stanujem nedaleko od tvrtke. (v. toku
3.4.10.)
nediskriminacija
nediskriminirajui
neduan > nevin
nektar > (voni) sok
neminovan > neizbjean: neminovne
posljedice > neizbjene posljedice
neminovno > neizbjeno
neophodan > nuan/nudan: neophodni
izvori energije > nuni izvori energije (v.
toku 1.3.)
neosporan > neupitan, neprijeporan
ne-promotivni > nepromocijski:
ne-promotivni materijal > nepromocijski
materijal
nerazumijevanje
nesrazmjer > nerazmjer
nesrazmjerno > nerazmjerno
net > mrea
netiquette > internetski bonton
neto; neto dobit, neto plaa, neto
prihod, neto proizvod, neto teina
network > mrea
nevjerovatan > nevjerojatan
New York; G New Yorka, D New Yorku
newsgroup > tematska skupina
newsletter > bilten, glasilo
newyorki = njujorki
nezamjenjiv = nezamjenljiv
NGO (non-governmental organization)
> nevladina organizacija
NHS (Nezavisni hrvatski sindikati)
N / NJ
203
G NHS-a, D NHS-u (v. toku 3.2.1.)
ni... niti > ni... ni; Posao nije ni opasan
niti teak. > Posao nije ni opasan ni teak.
(v. toku 3.4.11.)
night club > noni klub
Nijemac (ali: Njemica)
niskokvalitetan
nivo > razina
niz: To je potvreno u niz primjera. > To je
potvreno u nizu primjera., To je potvreno
nizom primjera.
No. (number) > br. (v. toku 2.7.)
no; no meutim > no ili meutim: Sve
smo pokuali, no meutim nismo uspjeli.
> Sve smo pokuali, no nismo uspjeli.; Sve
smo pokuali, meutim nismo uspjeli. (v.
toke 1.5.1. i 3.4.11.)
Nokia, G Nokije, D Nokiji (v. toku 3.2.2.)
Nokijin, G Nokijina, D Nokijinu: na
Nokijinom mobitelu > na Nokijinu mobitelu
(v. toku 3.2.6.)
non KA > kupci koji nisu kljuni
non CSDs (Non-Carbonated Soft
Drinks) > negazirana bezalkoholna pia
non paper > neformalni dokument
nonsens > glupost, besmislica
non-stop > neprekidno, stalno, bez
prestanka: raditi non-stop > neprekidno
raditi, raditi bez prestanka
nota 1. dobro: u glazbi, u diplomaciji;
2. > okus: osvjeavajua nota limuna >
osvjeavajui okus limuna
notar > biljenik
notebook > prijenosno raunalo
notirati > biljeiti, zabiljeiti
novac; Nemam novaca. Nemam novce.
> Nemam novac. Nemam novca. (v.
napomenu uz public relations)
novelty shop > suvenirnica
novina > novine: Vjesnik je dnevna
novina. > Vjesnik su dnevne novine.
NRGB (non-returnable glass bottle) >
nepovratna staklena boca
NSR (net sales revenue) > neto prihod
od prodaje
numera > broj
numeriki > brojani; numeriki podatci/
podaci > brojani podatci/podaci (v. toku
1.3.)
numerirati > obrojiti
nuspojava
nusprodukt > nusproizvod
nutritivni > prehrambeni; nutritivna
vrijednost > prehrambena vrijednost;
nutritivni sastav > prehrambeni sastav
NJ
njegov G njegova, D njegovu:
Razgovaramo o njegovom projektu. >
Razgovaramo o njegovu projektu.
(v. toku 3.2.7.)
Njemaka
njemaki
Njemica (ali: Nijemac)
njen > njezin
njezin G njezina, D njezinu: Nai emo se
u njezinom uredu. > Nai emo se u njezinu
uredu. (v. toku 3.2.7.)
njihov G njihova, D njihovu: Poruit emo
to njihovom direktoru. > Poruit emo to
njihovu direktoru. (v. toku 3.2.7.)
Njujoranin
Njujoranka
njujorki = newyorki
Rjenik
204
O
O
205
obadva > oba
obadvije > obje
obadvojica > obojica
obaveza = obveza
obavezan = obvezan = obvezatan
obaviti; obaviti ispitivanje > ispitati;
obaviti usklaivanja > uskladiti; obaviti
uzimanje goriva > uzeti gorivo (v. toku
1.5.2.)
obavljati; obavljati ispitivanja >
ispitivati; obavljati usklaivanja >
usklaivati (v. toku 1.5.2.)
obeteenje > odteta
obetetiti > odtetiti
obezbijediti > osigurati
obezbjeenje > osiguranje
obezbjeivanje > osiguravanje
obim > opseg: obim ugovorenog posla
> opseg ugovorenog posla; istraivanja
velikog obima > opsena istraivanja
obiman > opsean, velik: obiman posao >
opsean posao, velik posao
objekat > objekt: dvojni objekat > dvojni
objekt
objekti na plaama > plani objekti
obligatorno > obavezno, obvezno,
obvezatno
obljetnica = godinjica
OBM (Occasion Based Marketing) >
marketing prilagoen situaciji
obojati; prez. obojam ... obojaju >
obojiti; prez. obojim ...oboje (v. toku
3.3.11.)
obratiti pozornost na to > obratiti
pozornost emu: obratiti pozornost na
prodaju > obratiti pozornost prodaji
obui 1. (o odjei) = odjenuti: obui
haljinu = odjenuti haljinu; 2. (o obui) >
obuti: obui izme > obuti izme
obveza = obaveza
obvezatan = obavezan = obvezan
obzirom na 1. > s obzirom na: Obzirom
na potekoe dobro su se snali. > S
obzirom na potekoe dobro su se snali.;
2. > zbog: S obzirom na razliite vrste
voa sok je bogat antioksidansima. >
Zbog razliitih vrsta voa sok je bogat
antioksidansima. (v. toku 3.4.11.)
ocassion > prilika: To je na occasion. >
To je prilika za nas.
ocijeniti; ocijenjen (v. toku 3.1.2.)
ocjena
ocjenjivanje
ocjenjivati; ocjenjivan (v. toku 3.1.2.)
ovrsje > strojna oprema
od; 1. kua od Martina > Martinova
kua; 2. nedaleko grada > nedaleko od
grada (v. toku 3.4.10.); 3. od kljune
je vanosti > kljuno je, vano je; od
meunarodne je vanosti > vano je u
meunarodnim okvirima/razmjerima;
aktivnosti od presudne vanosti >
(veoma) vane aktivnosti (v. toke 1.5.
i 3.4.11.); 4. provjeren od > provjerio:
provjereno od poslodavca > provjerio
poslodavac (v. toku 2.10.); 5. od strane:
pohvala od strane potroaa > pohvala
potroaa; prigovor od strane zaposlenika
> prigovor zaposlenika; provjereno od
tree strane > provjerila trea strana;
vericirano od (strane) vanjskog izvora >
ovjerio vanjski izvor; 6. 12 % od ukupne
prodaje > 12 % ukupne prodaje (v. toku
2.10.)
od sad > odsad
odholdati > skinuti s ekanja; odholdati
narudbu > skinuti narudbu s ekanja
odio > odjel
odlogirati se > odjaviti se
odloiti 1. premjestiti u kasnije vrijeme
> odgoditi: odloiti sastanak > odgoditi
sastanak; 2. dobro: privremeno staviti
na koje mjesto: odloiti kaput na stol
odnaati > odnositi
odnesti > odnijeti
odredljiv > odrediv
odsutan; dobro i za ivo (osobe) i za
neivo; za osobe moe i izoan (v.
napomenu uz nazoan)
odtampati > otisnuti; objaviti
odvaati > odvoditi
odvaati > odvoziti
Rjenik
206
odvii > odviknuti
ofarbati > oliiti: ofarbati pogon > oliiti
pogon
ofenzivan > napadaki: ofenzivan nastup
> napadaki nastup
OFC (open front cooler) > otvoreni
hladnjak (v. toku 3.2.1.)
off price > sniena cijena
off the record > neslubeno
offer > ponuda
offer-list > popis ponuda
ofce > ured
off-line, off line, ofine > izvan mree,
izvanmreni; izvanmreno
offshore zona > porezno utoite
ocijelno > slubeno: ocijelno priopiti
> slubeno priopiti
oglaavati; prez. oglaavam ...oglaavaju
= oglaivati; prez. oglaujem ...oglauju
(v. toku 3.3.11.)
OI (Olimpijske igre), G OI-ja, D OI-ju
(v. toku 3.2.1.)
OIB (osobni identikacijski broj)
G OIB-a, D OIB-u (v. toku 3.2.1.)
OK, Ok, ok > u redu: Je li to ok? > Je li
to u redu?
okay > u redu
oko; oko desetak > desetak, oko deset
(v. toku 1.5.1.)
okolina 1. blie podruje koje to
okruuje > okolica: u okolini Karlovca >
u okolici Karlovca; 2. priroda > okoli:
zatita okoline > zatita okolia; 3. dobro:
ljudi koji okruuju ovjeka, na poslu i
sl., drutvo: Radim u ugodnoj okolini.
oksidant > oksidans
okruenje 1. ljudi koji okruuju
ovjeka, na poslu i sl., drutvo >
okolina: Radim u ugodnome okruenju.
> Radim u ugodnoj okolini.; 2. dobro: u
neprijateljskome okruenju
Imenice okolina, okoli, okolica i
okruenje nerijetko se upotrebljavaju
jedna umjesto druge iako se u
standardnome jeziku znaenjski i
uporabno razlikuju. Ljudi koji okruuju
ovjeka, npr. na njegovu radnome
mjestu, njegova su okolina ili okruje, te
se moe kazati da tko radi u ugodnomu
okruju ili u ugodnoj okolini. esto
se grijei tako da se umjesto rijei
okolica upotrebljava rije okolina.
Okolica je iri prostor, podruje koje
okruuje koje mjesto, pa se to moe
nalaziti u okolici Karlovca, a ne u
okolini Karlovca. Okoli se povezuje uz
prirodu, pa se govori o zatiti okolia,
a ne o zatiti okolice ili o zatiti okoline.
Rije okruenje upotrebljava se samo
u posve posebnome kontekstu, npr: u
neprijateljskome okruenju.
oksidiranje > oksidacija
Olimpijske igre
olimpijada razdoblje od etiri godine
izmeu dviju olimpijskih igara u staroj
Grkoj
OM obrazac > obrazac s podacima o
kupcu
omoguavati; prez. omoguavam
...omoguavaju > omoguivati; prez.
omoguujem ...omoguuju
(v. toku 3.3.11.)
OMV (sterreichische
Mineralverwaltung) G OMV-a, D OMV-u
(v. toku 3.2.1.)
OMV-ov; G OMV-ova, D OMV-ovu: u
OMV-ovom poslovanju > u OMV-ovu
poslovanju (v. toku 3.2.6.)
on the go 1. > usput, s nogu; 2.
pekarnice i restorani brze hrane
on the record > slubeno
one stop shop > sve na jednome mjestu
oneiavanje > oneiivanje
unoenje u okoli tvari koje mu ne
nanose dugotrajnu ili trajnu tetu
oneiavati; prez. oneiavam
...oneiavaju > oneiivati; prez.
oneiujem ...oneiuju (v. toku
3.3.11.)
oneienje stanje prouzroeno
unoenjem u okoli tvari koje mu ne
nanose dugotrajnu ili trajnu tetu
O
207
Rijei oneienje i zagaenje esto se
upotrebljavaju kao sinonimi, pa se
esto i postavlja pitanje koju je od tih
rijei bolje upotrebljavati. Meutim,
te se dvije rijei znaenjski razlikuju
te rije oneienje znai isto to i
internacionalizam polucija, tj. engleska
rije pollution, a rije zagaenje isto
to i internacionalizam kontaminacija,
tj. engleska rije contamination.
Drugim rijeima, oneienje je stanje
prouzroeno unoenjem u okoli
tetnih tvari koje mu nanose samo
privremenu tetu, dok je zagaenje
stanje prouzroeno unoenjem u okoli
takvih tvari ija je posljedica ozbiljna
i trajna, npr. zagaenje je posljedica
neeljenoga istjecanja kemijskih
spojeva u rijeke, jezera i mora, potonua
tankera, nuklearnih katastrofa itd. Po
istomu se naelu naravno razlikuje i
znaenje glagola oneistiti, oneiivati i
zagaditi, zagaivati.
online > internetski, mreni: online
conference, online konferencija >
internetski sastanak; online trgovina >
mrena trgovina, trgovina na internetu;
online usluge > mrene usluge
Naziv online oznauje spojenost na
mreu, tj. da se to zbiva na mrei
ili putem mree. U engleskome se
jeziku ta rije pie na razliite naine,
online, on-line i on line. Ta se rije u
hrvatskome jeziku u svim kontekstima
moe zamijeniti pridjevom mreni ili
internetski (pa je online trgovina mrena
trgovina, online usluge su mrene usluge
itd.) ili prilogom mreno i izrazom na
mrei, npr. komunicirati on-line > mreno
komunicirati, komunicirati na mrei.
on-premise > neodgoena potronja;
potronja na prodajnome mjestu
OOO (out of ofce) > odsutan (iz ureda)
OOS (out of stock) > nema na skladitu
(v. toku 2.7.)
opaska > napomena
opcija 1. > izbor, mogunost: To je
najbolja opcija > To je najbolji izbor,
najbolja mogunost; 2 > ponuda: nova
Simpa opcija > nova Simpina ponuda
(v. toku 2.)
ope prihvaen > opeprihvaen: ope
prihvaeno miljenje > opeprihvaeno
miljenje
Open and Sound stalak > zvuni stalak
Open door day > Dan otvorenih vrata
Opel Corsa, G Opela Corsa,
D Opelu Corsa
open front > otvorena polica (za
izlaganje proizvoda)
open tendering > javno nadmetanje
open top > hladnjak bez poklopca
operacija; 1. dobro: u medicini i
matematici: operacija bubrega; raunska
operacija; 2. > podrunica: operacija u
Hrvatskoj > podrunica u Hrvatskoj (v.
toku 2.12.)
operacionalizacija > (praktina)
provedba: operacionalizacija plana >
(praktina) provedba plana
operacionalizirati > provesti, ostvariti
(u praksi)
operacioni > operacijski (v. napomenu
uz akcioni)
opinion maker > stvaratelj javnoga
mnijenja
oponent > suparnik
opozicija; pozicija-opozicija > odnos
pozicija opozicija
opreznost > oprez: Pri donoenju odluka
potrebna je opreznost. > Pri donoenju
odluka potreban je oprez.
opticaj > optjecaj: biti u opticaju > biti u
optjecaju
opticati > optjecati
optimalizacija > optimizacija (v. toku
3.5.1.)
optimalizirati > optimizirati (v. toku
3.5.1.)
Rjenik
208
orden > odlikovanje, odlije
Org Chart > organizacijski dijagram,
organizacijska shema
organigram > organizacijski dijagram,
organizacijska shema
organizacioni > organizacijski (v.
organizational announcement >
organizacijska objava
original > izvornik: original ugovora >
izvornik ugovora
originalan 1. > izvoran: originalni
dokument > izvorni dokument; 2. dobro:
nesvakidanji, neobian, osobit:
originalno rjeenje
Osijek
osjeki
oskudijevati s im > oskudijevati u
emu
osmjeh = osmijeh
osnov > osnova: To moemo zakljuiti na
osnovu pokazatelja. > To moemo zakljuiti
na osnovi pokazatelja.
ostvariti utedu > utedjeti (v. toku
1.5.2.)
ostvariti; 1. dobro: za to pozitivno:
ostvariti uspjeh; 2. ostvariti gubitak > biti
u gubitku
OTAN (Organisation du Trait de
lAtlantique Nord) > NATO (The North
Atlantic Treaty Organization)
otkloniti; otkloniti kvar > ukloniti kvar
OTC (open top cooler) > hladnjak bez
poklopca (v. toku 3.2.1.)
otprilike oko > otprilike, oko: Prodali
smo otprilike oko tisuu boca. > Prodali
smo otprilike tisuu boca. Prodali smo oko
tisuu boca. (v. toku 1.5.1.)
otvaranje proces: otvaranje ponuda
otvorenje sveana zgoda: otvorenje
izlobe
out of ofce message > poruka o
odsutnosti iz ureda
outdoor > vanjski, na otvorenome;
outdoor aktivnosti > aktivnosti na
otvorenom; outdoor oglaavanje > vanjsko
oglaavanje, oglaavanje na otvorenome;
outdoor system uzgoja svinja > uzgoj svinja
na otvorenome
outt > oprava
outlet 1. > prodajno mjesto: outleti s
ogranienom ponudom hrane i usluga
> prodajna mjesta s ogranienom
ponudom hrane i usluga; 2. > tvornika
prodavaonica, prodavaonica sa
stalnim snienjem
outplacement > premjetaj (sa starog
na novo radno mjesto)
outsourcing > uzimanje vanjskih
strunjaka, eksternalizacija
ovisiti; ovisiti o komu = zavisiti od koga
oznaavati; prez. oznaavam
...oznaavaju > oznaivati; prez.
oznaujem ...oznauju (v. toku
3.3.11.)
ozone friendly > netetan za ozon
P / Q
209
P
Q
Rjenik
210
PA G PA-a, D PA-u nain nabave/
dopreme materijala (v. toku 3.2.1.)
P. S. (post scriptum)
p.m., P.M. (post meridiem) >
poslijepodne
packaging 1. proces > pakiranje; 2.
omot proizvoda > ambalaa, pakiranje:
returnable packaging > povratna
ambalaa
paella > paelja (v. toku 2.6.)
page > stranica
pakovanje 1. proces > pakiranje; 2.
omot proizvoda > pakiranje: veliko
pakovanje > veliko pakiranje, malo
pakovanje > malo pakiranje
pakovati > pakirati
palijativno > privremeno: palijativno
rjeenje > privremeno rjeenje
panel > rasprava
pano, G panoa, D panou, mn. N panoi >
ploa: reklamni panoi > reklamne ploe
papaya > papaja (v. toku 2.6.)
papir pano > ploa s papirom
papirnat koji je nainjen od papira:
papirnata vreica, papirnati rupi
papirni koji se odnosi na papir: papirni
otpad, papirna industrija
Pridjevi papirni i papirnat znaenjski
se razlikuju. Papirni znai koji se
odnosi na papir i upotrebljava se u
svezama papirna industrija, papirni
otpad, a papirnat znai koji je
nainjen od papira: papirnata vreica,
papirnati rupi, papirnata naljepnica.
Ta dva pridjeva treba razlikovati i
upotrebljavati u skladu s njihovim
znaenjima. Rije papirnat moe imati i
preneseno znaenje, pa se moe govoriti
o papirnatome dogovoru (dogovor
koji postoji samo na papiru, koji nije
ostvaren).
par 1. neodreeno neveliko mnotvo
> nekoliko: Navest u par primjera. >
Navest u nekoliko primjera.; par dana >
nekoliko dana; 2. dobro: skupina koju
ine dva predmeta ili dvije osobe: par
arapa, par rukavica, mladi par
parada > slavlje, proslava: biciklistika
parada > biciklistiko slavlje, biciklistika
proslava
paradajz sos > umak od rajice
paraglider, paraglajder > padobranac
jedriliar
paragliding, paraglajding >
padobransko jedrenje
paragraf 1. > odlomak, ulomak; 2.
dobro: u pravu; 3. dobro: znak
parametar > pokazatelj: parametar
uinka > pokazatelj uinka; parametar
ekasnosti > pokazatelj uinkovitosti
paraolimpijac
paraolimpijski; Hrvatski paraolimpijski
odbor
parcijalno > djelomice, djelomino
parent company > matina tvrtka
parfumerija > parmerija
parking > 1. parkiralite: parking
nae tvrtke > parkiralite nae tvrtke 2.
parkiralino mjesto: Svako vozilo ima
svoj parking. > Svako vozilo ima svoje
parkiralino mjesto.
participativan > sudioniki:
participativno upravljanje > sudioniko
upravljanje
participirati > sudjelovati
passion for excellence 'predanost
izvrsnosti' (v. toku 2.14.)
Predanost izvrsnosti dobar je prijevod
engleske krilatice Passion for excellence
jer, iako nije rije o doslovnome
prijevodu, nego o prijevodu koji je
prilagoen duhu hrvatskog jezika,
vjerodostojno prenosi njezin smisao. U
hrvatskome je jeziku to bolji prijevod
od doslovnoga prijevoda Strast za
izvrsnou.
password > zaporka
pasta, pata > tjestenina: pasta s
P / Q
211
umakom > tjestenina s umakom
patriotski > domoljubni
pauza > stanka
paziti koga > paziti na koga
PBS (permanent beverage section) >
ksna polica s bezalkoholnim piem
PC (personal computer); G PC-ja,
D PC-ju > osobno raunalo
(v. toke 2.7. i 3.2.1.)
PDV (porez na dodanu vrijednost);
G PDV-a, D PDV-u (v. toku 3.2.1.)
peat 1. otisnuti znak > ig: peat na
dopisu > ig na dopisu 2. dobro:
predmet kojim se na to stavlja ig:
Dodaj mi peat.
pegla > glaalo
peka 1. u informatici: > snima; 2.
dobro: peka kruha
penetrirati > ui, prodrijeti: penetrirati
na novo trite > prodrijeti na novo trite
penkala > kemijska olovka
penthouse > (luksuzni) potkrovni stan
per capita consumption > potronja po
glavi stanovnika
perfektan > savren: perfektan oblik >
savren oblik
performance 1. > izvedba, provedba:
performance na terenu > izvedba na
terenu, terenska izvedba; 2. > predstava,
(umjetniki) dogaaj
performansa 1. > izvedba, provedba:
performansa na terenu > izvedba na
terenu, terenska izvedba; 2. > radna
znaajka: performanse stroja > radne
znaajke stroja
period > razdoblje; obraunski period >
obraunsko razdoblje; vremenski period >
razdoblje (v. toku 1.5.1.)
periona > praonica
perionica > praonica
permanentan > stalan, neprestan,
neprekidan
permanentno > stalno, neprestano,
neprekidno
personal > osoblje
personal assistant > osobni tajnik;
osobni pomonik
Peenica (dio Zagreba, ali: Peenica,
mjesto u Sisako-moslavakoj upaniji)
PET ambalaa, pet ambalaa, pet-
ambalaa > plastina ambalaa
PET boca, pet boca, pet-boca >
plastina boca
pet centar > centar za kune ljubimce
petero pet osoba razliita spola
petgodinji > petogodinji
petminutni > petominutni
petoro > petero
petrol > benzinska crpka; petrol kanal >
(prodajni) kanal za benzinske crpke
PfP (pay for performance) > naplata za
izvedbu
PF cooler > hladnjak Fresco Punto
pH-vrijednost
phenylalamin > fenilalamin
phishing > kraa osobnih podataka
physical case > sanduk
ph.c. (physical case) > sanduk
piar 1. > strunjak za odnose s javnou;
2. > glasnogovornik (v. napomenu uz
PR)
piarovac > strunjak za odnose s
javnou (v. napomenu uz PR)
Piccadilly table > stol Piccadilly
picher > utovariva
piching > utovarivanje
pie; bezalkoholno pie > napitak
Votku, din, rakiju itd. nikada ne
bismo nazvali napitkom, nego piem,
a Coca-Colu, Fantu itd. u pravilu bismo
nazvali napitkom ili bezalkoholnim
piem. Znaenja se tih dvaju naziva
djelomino preklapaju, tj. naziv pie
u jednome je od znaenja nadreen
nazivu napitak. Pie je: 1. sve to se
pije 2. ono to se pije, a sadrava
alkohol, a napitak je 1.ono to se
pije, a (u pravilu) ne sadrava alkohol,
dakle, osobita vrsta pia, bezalkoholno
pie. Za bezalkoholno pie stoga je
bolje upotrebljavati naziv napitak. Kad
Rjenik
212
se u reklami govori o velikoj ponudi
bezalkoholnih pia i napitaka, rije
je o pleonazmu, tj. o nepotrebnomu
udvajanju istoga sadraja (bezalkoholno
pie = napitak) (v. toku 1.5.1.).
pilot > ogledni, pokusni: pilot emisija >
ogledna/pokusna emisija, pilot program >
ogledni/pokusni program, pilot projekt >
ogledni/pokusni projekt
PIN (personal identication number)
1. > OIB (osobni identikacijski broj)
(v. toku 2.7.); 2. dobro: u kartinome
poslovanju
pipa > slavina
PIR G PIR-a, D PIR-u osnovni podaci o
nabavi materijala (v. toku 3.2.1.)
pire krumpir, pire-krumpir > pire od
krumpira
piva > pivo: hladna piva > hladno pivo;
sanduk pive > sanduk piva
pivarski koji se odnosi na pivare:
pivarski skup
pivnica ugostiteljski objekt u kojemu
se u prvome redu pije pivo i jede
jednostavna, domaa hrana
pivo G piva, D pivu
pivovara mjesto na kojemu se proizvodi
pivo: Zagrebaka pivovara, Pivovara
Osijek
pivski koji se odnosi na pivo: pivski
kvasac, pivska aa, pivska boca, pivski
trbuh
pizza (v. toku 2.6.)
pizzeria; G pizzerije, D pizzeriji (v. toku
2.6.)
PJS (Permanent Juice Section) > ksna
polica sa sokovima
planeta > planet: planeta Zemlja > planet
Zemlja
planing > planiranje
plastini novac > kartini novac
plateni > platni: plateni promet > platni
promet
platioc > platilac (G platioca, mn.
N platioci, G platilaca) > platitelj (v. toku
3.3.2.)
po 1. po meni > po mojemu miljenju:
Po meni to je lo prijedlog. > Po
mojemu miljenju taj je prijedlog lo.; 2.
raspravljati/razgovarati po pitanju >
raspravljati/razgovarati o emu: Nije
elio raspravljati po pitanju udruivanja.
> Nije elio raspravljati o udruivanju.,
Razgovara se po pitanju godinjih odmora.
> Razgovara se o godinjim odmorima.;
3. po prvi put > prvi put: Po prvi put smo
pustili proizvod na trite. > Prvi smo put
pustili proizvod na trite.; 4. tetan po
zdravlje > tetan za zdravlje; loe po nas
> loe za nas; opasno po ivot > opasno
za ivot; 5. zastupan po punomoi >
zastupan putem opunomoenika (v.
toku 3.4.10.)
pod 1. pod nastavom > za vrijeme
nastave, tijekom nastave; 2. pod
uvjetom > uz uvjet, pod prijetnjom > uz
prijetnju (v. toku 3.4.10.)
podastrti > podastrijeti: podastrti dokaze
> podastrijeti dokaze
podatani > podatkovni (< podatak):
podatana baza > podatkovna baza, baza
podataka
podatkovna baza = baza podataka
podcijeniti; podcijenjen
podcrtati
podcrtavati
podesiti > namjestiti; podesiti mjerni
ureaj > namjestiti mjerni ureaj
podeavanje > namjetanje: podeavanje
mjernih ureaja > namjetanje mjernih
ureaja
Podravka (tvrtka) G Podravke, D Podravci
Podravka ena iz Podravine G
Podravke, D Podravki
podstrek > poticaj
podtoka D L podtoki (v. toku 3.1.3.)
poduavanje > pouavanje
poduavati > pouavati
poduplati > udvostruiti
podvui 1. > podcrtati: podvui dio teksta
> podcrtati dio teksta; 2. dobro: uvui
pod to
P / Q
213
pogreka/pogrjeka mjerenja > mjerna
pogreka/pogrjeka (v. toke 3.4.7. i 1.3.)
pojedini; svaki pojedini > svaki; To treba
znati svaki pojedini zaposlenik. > To treba
znati svaki zaposlenik. (v. toku 1.5.1.)
pojednostaviti > pojednostavniti
pojednostavljivanje >
pojednostavnjivanje
pojednostavljivati > pojednostavnjivati
poklon = dar
pokloniti = darovati
poklanjati = darivati
poklon-bon G poklon-bona,
D poklon-bonu (v. toku 3.3.6.)
poklon-kartica G poklon-kartice,
D poklon-kartici (v. toku 3.3.6.)
poklon-koarica G poklon-koarice,
D poklon-koarici (v. toku 3.3.6.)
poklon-paket G poklon-paketa,
D poklon-paketu (v. toku 3.3.6.)
pokrenuti inicijativu > potaknuti,
inicirati (v. toku 1.5.2.)
pokrivati; izvjee pokriva razdoblje >
izvjee obuhvaa razdoblje
pole-sign > reklamni smjerokaz
polovina 1. dobro: mat.: tri polovine; 2. >
polovica; polovina zaposlenika > polovica
zaposlenika
polucija > oneienje (v. napomenu uz
oneienje)
polulitarski > polulitreni (v. napomenu
uz litarski)
poluproizvod
POM (post mix) > ureaj za toenje
pia, ankomat (v. toku 3.2.1.)
pomoi; 1. pomoi koga dati komu
nancijsku pomo: pomoi nadarene
studente; 2. pomoi komu omoguiti
komu da to lake ostvari ili prebrodi:
pomoi prijatelju u nevolji
pomou 1. > s pomou: Pomou tih
mehanizama poboljat emo proizvodnju >
S pomou tih mehanizama poboljat emo
proizvodnju.; 2. treba izostaviti kad je
mogue: pisati s pomou olovke > pisati
olovkom (v. toku 3.4.10.)
ponekad > katkad
ponoviti ispoetka > ponoviti: To
moramo ponoviti ispoetka. > To moramo
ponoviti. (v. toku 1.5.2.)
ponovni povrat > povrat: ponovni povrat
bolesti > povrat bolesti (v. toku 1.5.2.)
ponovo > ponovno
pool vozilo > slubeno privremeno
vozilo
POP (point of purchase) > prodajno
mjesto
POP materijal > promidbeni materijal
za prodajno mjesto, reklamni materijal
za prodajno mjesto: posjedovanje
POP materijala i sales organizatora >
posjedovanje promidbenog/reklamnog
materijala za prodajno mjesto i
organizatora prodaje
pop-glazba (v. toku 3.3.6.)
popravka > popravak
poravnanje > izjednaenje: poravnanje
rezultata > izjednaenje rezultata
porazgovarati zajedno > porazgovarati:
Moramo porazgovarati zajedno. >
Moramo porazgovarati. (v. toku 1.5.2.)
pored 1. > pokraj: Poar pored plae
Zre. > Poar pokraj plae Zre. 2. >
osim, uz: Dravni slubenici, pored
ispunjavanja ostalih uvjeta, ne smiju biti
pravomono osuivani. > Uz ostale uvjete
/ Osim ostalih uvjeta dravni slubenici
moraju ispunjavati i uvjet da nisu
pravomono osuivani. (v. toku 3.4.10.)
porijeklo > podrijetlo
port > prikljuak
porta > vratarnica
portfolio 1. dionice i vrijednosni papiri
koje ima osoba ili tvrtka > portfelj; 2.
> ponuda: portfolio proizvoda > ponuda
proizvoda
portir > vratar
poruke elektronike pote >
elektronike poruke
POS 1. (point of sale) > prodajno
mjesto; 2. (skraeno od POS materijal)
> promidbeni materijal za prodajno
Rjenik
214
mjesto; 3. (picture of success) >
slika uspjenosti
POS materijal > promidbeni materijal
za prodajno mjesto, reklamni materijal
za prodajno mjesto: Promocije su
podrane POS materijalom i outdoor
oglaavanjem. > Promocije su podrane
promidbenim/reklamnim materijalom za
prodajno mjesto i vanjskim oglaavanjem.
posjedovati 1. > imati; Proizvod posjeduje
sve poeljne znaajke. > Proizvod ima
sve poeljne znaajke. 2. dobro: imati
to kao vlasnik, kao svoje vlasnitvo
najee u pravnome kontekstu:
posjedovati kuu
posjeta > posjet: posjete kupcu > posjeti
kupcu
poskupiti > poskupjeti; poskupio,
poskupjela, poskupjelo (v. toku 3.3.10.)
poslovno-ekonomski koji se odnosi na
poslovanje i ekonomiju: poslovno-
-ekonomski program (v. toku 3.3.6.)
posluavnik > pladanj
postaja 1. sjedite kakve slube =
stanica: policijska postaja, veterinarska
stanica, zdravstvena stanica;
2. ureeno mjesto na kojemu se krae
zadravaju prijevozna sredstva kako bi
se to obavilo, iskrcali ili primili putnici
i sl. = stajalite
I imenica postaja i imenica stanica
upotrebljavaju se da bi se oznailo
sjedite kakve slube. Obje je rijei
dobro upotrebljavati u tom znaenju, ali
uobiajilo se govoriti o policijskoj postaji,
televizijskoj postaji i radijskoj postaji, a o
veterinarskoj stanici, zdravstvenoj stanici
itd. Rije stanica u razgovornomu se
jeziku upotrebljava i da bi se oznailo
mjesto na kojemu se kakvo vozilo
zaustavlja da bi se putnici ukrcali ili
iskrcali. U standardnome jeziku bolje
je u tom znaenju upotrebljavati
rije postaja ili stajalite. U nekim se
prirunicima znaenje rijei postaja
i stajalite razlikuju tako da naziv
stajalite oznauje neureeno mjesto
namijenjeno kraemu ekanju, a postaja
ureenije mjesto (s nadstrenicom,
klupama i sl.) namijenjeno duljemu
ekanju vozila. Praktino je takvo
razlikovanje esto nemogue provesti te
zakljuimo da su obje rijei, i postaja i
stajalite, u znaenju mjesta na kojima se
putnici ukrcavaju u vozila ili iskrcavaju
iz njih, dobre u standardnome jeziku.
Dobro je dakle i tramvajska postaja i
stajalite tramvaja, i autobusna postaja i
stajalite autobusa.
postav izloci u muzeju, galeriji itd.:
postav izlobe, postav galerije, muzejski
postav
postava osobe u kakvoj skupini:
glazbenoj, portskoj itd.: postava
nogometne momadi, postava glazbenog
sastava
postdiplomski > poslijediplomski:
postdiplomski studij > poslijediplomski
studij
postepen > postupan: postepeno
stabiliziranje > postupno stabiliziranje
postepeno > postupno
potanska lista > popis adresa
potivati 1. > potovati: potivati
suradnike > potovati suradnike; 2. >
pridravati se, slijediti: potivati pravila >
pridravati se pravila, slijediti pravila
poto 1. u uzronome znaenju > jer,
budui da, zato to, stoga to, zbog
toga to: Poto nismo uspjeli, morat emo
ponovno pokuati. > Budui da nismo
uspjeli, morat emo ponovno pokuati. 2.
dobro u znaenju nakon to: Poto se
dogovorimo, zapoet emo s poslom. (v.
toku 3.4.11.)
poto-poto
potencirati > pojaati, pojaavati,
naglasiti, naglaavati, istaknuti, isticati
potpodjela
potpredsjednik (v. toku 3.1.3.)
P / Q
215
potpredsjednikov G potpredsjednikova,
D potpredsjednikovu: u
potpredsjednikovom uredu > u
potpredsjednikovu uredu (v. toku 2.2.6.)
potroa
potroaev G potroaeva, D
potroaevu: prema potroaevom
zahtjevu > prema potroaevu zahtjevu (v.
toku 2.2.6.)
povodom > u povodu: povodom proslave
> u povodu proslave
powered by 1. > osmiljeno u; 2. > s
potporom, uz potporu
PowerPoint, G PowerPointa,
D PowerPointu
power walking > energijsko hodanje
pozajmica > posudba
pozajmiti > posuditi
pozicija 1. > poloaj, dunost, (radno)
mjesto; imenovati na poziciju > imenovati
na dunost, imenovati na radno mjesto;
pozicije u tvrtki > radna mjesta u tvrtki;
On je na visokoj poziciji. > On je na
visokome poloaju.; 2. > poloaj (tijela):
sjedea pozicija > sjedei poloaj; 3.
nisam u poziciji > ne mogu: Nismo
vam u poziciji pomoi. > Ne moemo vam
pomoi.
pozicioni > pozicijski (v. napomenu uz
akcioni) > poloajni; ali dobro:
pozicijska svjetla
pozicioniranje 1. > postavljanje:
pozicioniranje rashladne opreme >
postavljanje rashladne opreme; 2. >
postavljanje; zauzimanje (funkcije,
radnoga mjesta): pozicioniranje na
mjesto ravnatelja > postavljanje na mjesto
ravnatelja, postajanje ravnateljem
pozicionirati 1. > postaviti, postavljati:
Rashladna oprema mora biti pravilno
pozicionirana. > Rashladna oprema mora
biti dobro postavljena., Rashladna se
oprema mora nalaziti na dobrome mjestu.;
2. biti pozicioniran > biti postavljen,
biti zaposlen, postati: Pozicioniran je na
mjesto ravnatelja. > Postao je ravnateljem.
poeljan 1. > eljen: poeljni rezultati
poslovanja > eljeni rezultati poslovanja;
2. dobro: koji izaziva udnju: poeljan
mukarac, poeljna ena
PP (1. poslovni plan; 2. prednost u
nabavi materijala); G PP-a, D PP-u (v.
toku 3.2.1.)
pp. (page pagination) > str. (v. toku 2.7.)
PPDIV (Sindikat zaposlenih u
poljoprivredi, prehrambenoj i
duhanskoj industriji i vodoprivredi
Hrvatske) G PPDIV-a, D PPDIV-u (v.
toku 3.2.1.)
PPT (PowerPoint); G PPT-a, D PPT-u (v.
toku 3.2.1.)
PR G PR-a, D PR-u 1. > odnosi s
javnou: Volio bih se baviti PR-om. >
Volio bih se baviti odnosima s javnou.;
2. > strunjak za odnose s javnou; 3.
> glasnogovornik; 4. > medijski prikaz:
Dobili smo dobar PR. > Dobili smo dobar
medijski prikaz. (v. toku 2.7.)
PR strunjak 1. > strunjak za odnose s
javnou; 2. > glasnogovornik (v. toku
2.7.)
PR value, PR vrijednost > vrijednost
medijskog prikaza
PR-ovac > strunjak za odnose s
javnou
PR je pokrata od public relations, na
hrvatskome: odnosi s javnou. Ta se
pokrata uobiajila, ali bi u slubenoj
komunikaciji, npr. u imenovanju odjela,
ipak trebalo upotrebljavati hrvatski
naziv te npr. ne nazvati odjel Odjel za
PR, nego Odjel za odnose s javnou.
Ako se PR upotrebljava u znaenju
strunjak za odnose s javnou,
bolje je toga strunjaka tako nazvati,
ili, ako je rije o takvu strunjaku
ovlatenomu da nastupa uime tvrtke,
zvati ga glasnogovornikom. Pritom,
kad je rije o osobi, ne moemo
kraticu PR uvijek zamijeniti nazivom
glasnogovornik jer nije svaki strunjak
Rjenik
216
za odnose s javnou glasnogovornik.
Katkad se PR upotrebljava u znaenju
medijski prikaz; npr. u reenici:
Dobili su dobar PR. U poslovnome
se jeziku upotrebljava i naziv PR
value ili PR vrijednost u znaenju
vrijednost medijskog prikaza. Rije je
o konkretnoj vrijednosti (koja se moe
izraziti u novcu) koja pokazuje utedu u
reklamiranju nastalu temeljem dobroga
medijskoga prikaza (novinskoga lanka
s pozitivnim osvrtom ili ocjenom,
pozitivnim spominjanjem tvrtke ili
proizvoda u naslovu lanka itd.). PR
se esto pie i fonetizirano: na piar,
nai piarovci. To pripada strukovnome
argonu i nije ni na koji nain
primjereno poslovnoj komunikaciji.
pragmatino > praktino; pragmatino
razmiljati > praktino razmiljati
praona > praonica: praona boca >
praonica boca (v. toku 3.3.4.)
pratei: pratei problemi
pratioc 1. (za osobu) > pratilac
(G pratioca, mn. N pratioci, G pratilaca) >
pratitelj; 2. za neivo > pratilac: pratioc
(tekstnih) promjena > pratilac tekstnih
promjena (v. toku 3.3.2.)
pravilo klasikacije > klasikacijsko
pravilo (v. toku 3.4.7.)
pravosnaan > pravomoan
pravovremen > pravodoban
pravovremeno > pravodobno
prebojati > prebojiti; prez. prebojim
...preboje (v. toku 3.3.11.)
prebrojati > prebrojiti; prez. prebrojim
... prebroje (v. toku 3.3.11.)
pred 1. > prije; pred godinu dana > prije
godinu dana; 2. dobro: u mjesnome
znaenju: stajati pred zgradom (v. toku
3.4.10.)
predanost; predanost prema emu
> predanost emu: predanost prema
odrivosti > predanost odrivosti
predikcija > predvianje
predforma > predoblik: PET predforma
> predoblik plastine ambalae, PET
predoblik
predispozicija 1. > preduvjet, 2. >
sklonost: nasljedna predispozicija
predselekcija > predodabir
predsjedavajui > predsjedatelj
predsjedavatelj > predsjedatelj
predsjedavati > predsjedati
predsjednik
predsjednikov G predsjednikova,
D predsjednikovu: u predsjednikovom
uredu > u predsjednikovu uredu
Kad se odnosi na odreenoga
predsjednika drave, imenica
predsjednik pie se velikim slovom,
npr: Proli je tjedan Predsjednik posjetio
Sloveniju. Ako uz imenicu stoji bilo
kakva odredba, ona se pie malim
slovom, bez obzira na to to se odnosi
na odreenoga predsjednika, npr.:
Hrvatski predsjednik posjetio je Sloveniju.
Zbog istih bi razloga trebalo pisati:
savjetnik predsjednika Republike Hrvatske
(ovdje je odredba Republike Hrvatske).
Kad je rije o institucijama koje se
odnose na funkciju predsjednika, a
ne na pojedinog, tono odreenoga
predsjednika, imenica predsjednik
pie se malim slovom, npr.: Ured
predsjednika Republike. Isto vrijedi i
za pridjev predsjednikov. Velikim ga
slovom treba pisati kad se odnosi na
odreenoga predsjednika drave, npr.:
prvi Predsjednikov radni dan. Velikim
se slovom piu samo titule dravnih i
vjerskih poglavara (Papa, Predsjednik,
Kralj), i to samo kad oznauju osobu,
a ne funkciju i kad stoje bez odredbe,
npr.: jutros se Kraljica obratila narodu, ali:
engleska kraljica. Nazivi ostalih funkcija
(potpredsjednik, ministar, direktor,
ravnatelj) nikad se ne piu velikim
slovom, bez obzira na to odnose li se na
odreenu osobu ili ne odnose.
P / Q
217
predstavljati 1. > biti; To nam predstavlja
izazov. > To nam je izazov.; To predstavlja
godinji rast od 10 %. > To je godinji
rast od 10 %.; Upravljanje zalihama
predstavlja planiranje narudba. >
Upravljanje zalihama planiranje je
narudba.; To predstavlja ozbiljan rizik za
zdravlje. > To je ozbiljan rizik za zdravlje,
To ozbiljno ugroava zdravlje. 2. dobro:
upoznavati koga s kim (v. toku 1.5.2.)
Nekoliko glagola u hrvatskome jeziku
esto se upotrebljava izvan svojega
pravog znaenja. To su npr. glagoli
predstavljati, priati, kretati i raditi.esta
je u administrativnome stilu uporaba
glagola predstavljati izvan njegova
temeljnog znaenja upoznavati koga
s kim, tj. u znaenju glagola biti.
Takva uporaba toga glagola ne pripada
standardnomu jeziku i umjesto njega
treba upotrebljavati glagol biti, npr.:
To mi predstavlja problem. > To mi je
problem. U poslovnoj komunikaciji
iri se i uporabno podruje glagola
raditi, pa se govori da se radi izvjee,
tekst, prezentacija. U tim je primjerima
bolje upotrebljavati glagole sastavljati
ili pisati. Glagol priati sve se ee
upotrebljava umjesto glagola govoriti
i razgovarati. ak i u ivotopisima
moemo vidjeti reenice poput:
Dobro priam engleski, umjesto: Dobro
govorim engleski. Glagol kretati ne treba
upotrebljavati umjesto glagola poinjati.
Nije dobro kazati: Kree nova serija,
nego: Poinje nova serija.
preferencija > poeljna znaajka
preferirati > dati prednost, davati
prednost
Prehrambeno-biotehnoloki fakultet
(v. toku 3.3.6.)
prejudicirati > unaprijed odrediti,
pretpostaviti
preko; dostupan preko interneta >
dostupan putem interneta; usavravati
znanje preko seminara > usavravati
znanje na seminarima; preko zime >
zimi; izraavati osjeaje preko pjesama
> izraavati osjeaje pjesmama; rjenik
s preko 10000 naziva > rjenik s vie od
10000 naziva (v. toku 3.4.10.)
preliminarni > uvodni, pripremni:
preliminarni sastanak > uvodni sastanak,
pripremni sastanak
prema; usmjeren prema komu >
usmjeren komu: marketing usmjeren
prema djeci > marketing usmjeren djeci,
djeci usmjeren marketing
premisa > pretpostavka
prenaati > prenositi: prenaati sanduke
> prenositi sanduke
preporuene dnevne doze >
preporuene dnevne koliine
preporueni dnevni unos >
preporuene dnevne koliine
present > prisutan, nazoan
presenter 1. > predstavlja; 2. >
reklamni materijal: novi presenteri u
HoReCa-u > novi reklamni materijal za
ugostiteljski kanal
presica, pressica > konferencija za
novinare
presija > prisila
presirati > vriti pritisak: presirati
suradnike > vriti pritisak na suradnike
preslik > preslika: preslik diplome >
preslika diplome
press clip > novinarska mapa
press clipping > medijske objave
press konferencija > konferencija
za novinare
press release > pismeno medijsko
priopenje, priopenje za novinare
prea, presa > tijesak
preati, presati > tijetiti
preni kontejner, pres-kontejner >
potisni spremnik
preteno = preteito
prethodno: prethodno izvjee (v. toku
3.1.3.)
pretpostavka (v. toku 3.1.3.)
Rjenik
218
pretpristupni: pretpristupni fondovi (v.
toku 3.1.3.)
pretprodaja (v. toku 3.1.3.)
pretraga D L pretrazi: sudjelovati u
pretragi > sudjelovati u pretrazi
prevaati > prevoditi: prevaati tekst s
engleskoga na hrvatski > prevoditi tekst s
engleskoga na hrvatski
prevalencija > prevladavanje
prevaati > prevoziti
prevencija > spreavanje/sprjeavanje
(v. toku 1.3.)
prevenirati > sprijeiti
prewiev > prikaz, pregled
prezenter 1. > predstavlja, najavljiva,
voditelj; 2. > dra reklamnog
materijala; reklamni dra: Burn can
prezenter > reklamni dra za limenku
Burna
price holder > dra cjenika
price off > popust, snienje
priati: Dobro priam engleski. > Dobro
govorim engleski. (v. napomenu uz
predstavljati)
pridonijeti = doprinijeti (v. napomenu
uz doprinijeti)
prijanjanje > prianjanje: prijanjanje uz
tkaninu > prianjanje uz tkaninu
prijavni list > prijavnica
prijem 1. > prijam: prijem informacija
> prijam informacija; 2. > primanje:
zakasniti na prijem > zakasniti na
primanje
prijemni > prijamni: prijemni ispit >
prijamni ispit
prilikom 1. > pri, tijekom, za vrijeme;
prilikom upoznavanja > pri upoznavanju;
prilikom izrade > tijekom izrade
(v. toku 3.4.10.)
primaoc > primalac (G primaoca, mn.
N primaoci, G primalaca) > primatelj (v.
toku 3.3.2.)
primaran 1. > najvaniji, na prvome
mjestu: primarni problem > najvaniji
problem; 2. dobro: u ekonomiji: primarno
trite
primarno > na prvome mjestu, u
prvome redu: To je primarno marketinki
problem. > To je na prvome mjestu
marketinki poblem, To je u prvome redu
marketinki problem.
prime time > najgledanije vrijeme,
udarni termin
primijeniti; primijenjen
primijetiti; primijeen
primjena
primjenljiv = primjenjiv
primjenjivati, primjenjivan
princip > naelo; u principu > u naelu
principijelan > dosljedan: principijelan
ovjek > dosljedan ovjek; principijelno
postupanje > dosljedno postupanje
print > ispis
printati > ispisivati
printer > pisa
prinudan > prisilan
priopavanje > priopivanje
priopavati; prez. priopavam
...priopavaju > priopivati; prez.
priopujem ...priopuju (v. toku
3.3.11.)
priopenje: priopenje za javnost
prioritet > 1. prvo, najvanije mjesto,
prednost: On ima prioritet. > On ima
prednost. 2. > (ono to je) najvanije:
Svaka e kuna u tvrtki biti utroena u
najvanije prioritete > Svaka e kuna u
tvrtki biti uloena u ono to je najvanije.
pripravno-zavrno vrijeme (v. toku
3.3.6.)
Prirodoslovno-matematiki fakultet (v.
toku 3.3.6.)
prisega, D L prisezi
prisustvo > prisutnost, prisue
prisutan; dobro i za ivo (osobe) i za
neivo; za osobe moe i nazoan (v.
napomenu uz nazoan)
priticati > pritjecati
pritisak 1. dobro: upiranje ime o to:
pritisak prsta; 2. dobro u prenesenome
znaenju: atmosfera u kojoj se od koga
oekuje vie nego to moe ili da radi
P / Q
219
ono to ne eli: pritisak na poslu; 3. u
zici i medicini > tlak: krvni pritisak >
krvni tlak; pritisak zraka > tlak zraka
pritom; Radili smo i pritom razgovarali.,
ali: Ostajem pri tom zakljuku.
privilegij > privilegija > povlastica
proaktivan > koji potie aktivnost,
poticajan: proaktivan pristup > pristup
koji potie aktivnost, poticajan pristup
procedura 1. > postupak; 2. > pravila:
procedure postupanja > (postupovna)
pravila
procent > postotak
procurement-sluba > sluba za nabavu,
nabavna sluba
proista > proiiva
Imenica proista tvorena je od
svrenoga glagola proistiti, a proiiva
od nesvrenoga glagola proiivati.
Kako je proiivanje trajan proces
kojim se ienjem to ini prohodnim
ili se uklanjaju tetne tvari, od tih je
dvaju naziva samo naziv proiiva
dobro tvoren.
proiavanje > proiivanje
proiavati; prez. proiavam
...proiavaju > proiivati; prez.
proiujem ...proiuju (v. toku
3.3.11.)
prodaja od-vrata-do-vrata > prodaja od
vrata do vrata (v. toku 2.4.)
prodajna ruta > prodajni put
prodavaona > prodavaonica
(v. toku 3.3.4.)
product development > razvoj
proizvoda
product manager > voditelj proizvoda
production coordinator > koordinator
proizvodnje
produkt > proizvod
produktivan > plodan
produljiti = produiti
produiti = produljiti
prof. (sveuilini profesor): prof. Ana
Horvat (v. toku 2.1.)
prof. (titula osobe koja je diplomom
stekla naziv profesora): Ana Horvat,
prof. (v. toku 2.1.)
prot > dobit
prot story > prikaz isplativosti
protabilan > unosan
prognoza vremena > vremenska
prognoza (v. toku 3.4.7.)
progres > napredak
project leader > voditelj projekta
project management > upravljanje
projektima
project manager > voditelj projekta
project objectives > projektni ciljevi
projekat > projekt: izvedbeni projekat >
izvedbeni projekt
projekatni > projektni: projekatni
zadatak > projektni zadatak
proklamacija > proglas
prokurista; G prokuriste, D prokuristi >
prokurist; G prokurista, D prokuristu (v.
toku 3.3.1.) > opunomoenik, pravni
zastupnik
prolongacija > odgoda (roka)
prolongirati > odgoditi (rok)
promjenljiv = promjenjiv
promo-; promo-akcija > promoakcija
> promocijska akcija; promo-rabat
> promorabat > promocijski rabat;
promo-materijal > promomaterijal >
promocijski materijal; promo-uzorak,
promouzorak > promocijski uzorak (v.
toku 3.3.5.)
promocija 1. > predstavljanje: promocija
prirunika > predstavljanje prirunika;
promocija proizvoda > predstavljanje
proizvoda; 2. > promaknue: promocija
na viu funkciju > promaknue na viu
funkciju; 3. dobro: doktorska promocija
promokoridor > promocijski prolaz
promotivni > promocijski; promotivna
akcija > promocijska akcija
promotivni volumen > korist od
promocije (pojedinog proizvoda)
promovirati 1. > predstaviti: promovirati
Rjenik
220
prirunik > predstaviti prirunik;
promovirati proizvod > predstaviti
proizvod; 2. > promaknuti: promovirati
na viu funkciju > promaknuti
propaganda > promidba
proporcionalan > razmjeran: dobit
proporcionalna prodaji > dobit razmjerna
prodaji
proslijediti; proslijeen (v. toku 3.1.2.)
prosljeivati; prosljeivan (v. toku
3.1.2.)
prosperitet > napredak
prosto 1. > jednostavno; 2. dobro: na
prost nain
protekcija 1. > zatita, 2. dobro:
nepravedna prednost
protektor > zatita: protektor za
hladnjake > zatita za hladnjake
proticanje > protjecanje: proticanje
tekuine > protjecanje tekuine; proticanje
vremena > protjecanje vremena
proturjean
pruati: pruati mogunosti >
omoguivati: Taj posao prua mogunost
napretka. > Taj posao omoguuje
napredak. (v. toku 1.5.2.)
pruiti mogunost 1. > omoguiti; 2.
> dati priliku: Pruit emo mu jo jednu
mogunost > Dat emo mu jo jednu
priliku. (v. toku 1.5.2.)
prvenstveno > u prvome redu: Napredak
je postignut prvenstveno zbog suradnje s
partnerima. > Napredak je u prvome redu
postignut zbog suradnje s partnerima.
prvi puta > prvi put (v. toku 3.3.12.)
prilica > snima
priona > prionica: priona kave >
prionica kave (v. toku 3.3.4.)
pseudo-dogaaj > pseudodogaaj (v.
toku 3.3.5.)
psihologica > psihologinja
pub > pab (v. toku 2.6.)
public opinion > javno mnijenje
public relations > odnosi s javnou
Naziv public relations prevodi se kao
odnosi s javnou i odnosi s javnostima. S
jezikoslovnoga gledita imenica javnost
nebrojiva je imenica te ne bi trebala
imati mnoinu. Tonije reeno, mnoinu
se moe bez potekoa uspostaviti, ali
se ona znaenjski podudara s jedninom:
naime, nekoliko javnosti opet ini
javnost. Slino je i s mnogo drugih
imenica, npr. novac, komunikacija,
zatita, kadar, roba itd. Meutim,
nebrojive imenice koje su nazivi
odreene struke mogu imati mnoinu
ako za tim u struci postoji potreba.
Drugim rijeima, ako u struci postoji
potreba za razlikovanjem razliitih vrsta
javnosti, ako je struci nuna podjela
javnosti na dijelove od kojih je svaki
neka posebna javnost, naziv javnost
moe se upotrebljavati u mnoini te se
npr. moe u kakvu istraivanju govoriti
o ciljnim javnostima i komunicirati s
ciljnim javnostima, tj. s prema jasnim
kriterijima odabranim podskupovima
ope, ukupne javnosti.
publikacija > tiskovina
pumpa > crpka; benzinska pumpa >
benzinska crpka
puniona > punionica (v. toku 3.3.4.)
punioniarski koji se odnosi na
punioniare
punioniki koji se odnosi na
punionicu: punioniki kapacitet
put; I putom; mn. putovi
putem; putem interneta > internetom,
prodaja putem telefona > telefonska
prodaja; poveati prodaju putem korisnih
prezentacija > poveati prodaju korisnim
prezentacijama (v. toku 3.4.10.)
PV G PV-a, D PV-u proizvodna verzija,
podaci o nainu proizvodnje kojega
proizvoda (v. toku 3.2.1.)
P / Q
221
PVC traka > PVC vrpca (v. toku 3.1.6.)
PWS (Permanent Water Section) >
ksna polica s vodom
Q
QA (Quality Assurance) > osiguranje
kvalitete (v. toku 1.3.)
QA strunjak > strunjak za osiguranje
kvalitete (v. toku 1.3.)
QSR (Quick Service Restaurants) >
restorani brze prehrane (v. toku 2.7.)
QSS (quality supervisor) > voditelj
sustava kvalitete (v. toku 3.2.1.)
quick food > hrana koja se konzumira
na brzinu, hrana koja se konzumira s
nogu, brza hrana (v. napomenu uz
fast food)
Rjenik
222
R
R
223
rabiti = upotrebljavati (v. toku 1.3.)
raunarstvo > raunalstvo, ali: Fakultet
elektrotehnike i raunarstva
radi se o > rije je o: Radi se o nemaru.>
Rije je o nemaru.
radi; Pijem lijekove zbog ozdravljenja. >
Pijem lijekove radi ozdravljenja. (v. toku
3.4.10.)
radio G radija, D radiju, A radio, L radiju,
I radijem/radiom
radio-postaja > radijska postaja
(v. toku 3.3.6.)
raditi; raditi fokus na to > usredotoiti se
na to; raditi izvjee > pisati, sastavljati
izvjee; raditi promociju > promovirati;
raditi utede > tedjeti (v. toku 1.5.2. i
napomenu uz predstavljati)
rae > radije
randomino, randomski, randomizirano
> nasumino
randomiziran, randomian > nasumian
rang > stupanj, razina, poloaj: istoga
ranga > istoga poloaja, iste razine
rang-lista > lista prvenstva
ranije 1. dobro: komparativ od rano:
Danas sam dola rano, sutra u doi jo
ranije; 2. > prije: Ranije nam je bilo bolje.
> Prije nam je bilo bolje.
raniji 1. dobro: komparativ od rani:
ranije buenje; 2 > prijanji: ranija
rjeenja > prijanja rjeenja; Kao i ranijih
godina, odrat e se nekoliko izloaba.
> Kao i prijanjih godina, odrat e se
nekoliko izloaba.
ranking > rangiranje
rapidno > brzo, naglo
raskre > raskrije
raspravljati to > raspravljati o emu; Na
sastanku emo raspravljati predloeni plan
rada. > Na sastanku emo raspravljati o
predloenome planu rada. (v. toku 2.9.)
raspui se > raspuknuti se
rastvor > otopina; rastvor eera >
otopina eera
rata > obrok; rata kredita > obrok kredita
rating, rejting > stupanj podrke
javnosti
ravnopravan komu > ravnopravan s kim
razdoblje; u vremenskom razdoblju > u
razdoblju; u razdoblju od tri godine > u tri
godine (v. toku 1.5.1.)
razina klasikacije > klasikacijska
razina (v. toku 3.4.7.)
razina; na razini Hrvatske > u Hrvatskoj,
za Hrvatsku; rad na volonterskoj razini
> dobrovoljni rad (v. toku 1.5.)
razjasniti > pojasniti: Razjasnite mi
oznaene dijelove. > Pojasnite mi oznaene
dijelove.
razvaati > razvoditi
razvaati > razvoziti
razvoj 1. dobro: stanje u kojemu
se to razvija, napreduje: razvoj
proizvodnje; 2. > izrada, osmiljavanje:
razvoj promocijskih materijala > izrada/
osmiljavanje promocijskih materijala
3. > usavravanje: razvoj zaposlenika >
usavravanje zaposlenika
RDA (Recommended Daily Allowances)
> preporuene dnevne koliine
rearmacija > ponovno potvrivanje
real time > stvarno vrijeme: real time
system > sustav koji radi u stvarnome
vremenu
realan > stvaran: realna situacija >
stvarna situacija
realizacija > ostvarenje, ostvarivanje
realizirati > ostvariti, ostvarivati
reanimacija > oivljavanje: reanimacija
proizvodnje > oivljavanje proizvodnje
receivables > potraivanja
recentan > nov, suvremen; nedavni:
recentna istraivanja > nova istraivanja
recepcioner > recepcionar (v. toku
3.5.1.)
rechargati trokove > prefakturirati
trokove
re-charge > ponovno napuniti
reciklaa > oporaba
reciklani > oporabni; reciklano dvorite
> oporabno dvorite
recikliran > oporabljen
reciklirati > oporabiti
Rjenik
224
Imenica reciklaa, pridjev reciklani i
glagol reciklirati internacionalizmi su
u hrvatskome jeziku (v. toku 3.5.1.).
S obzirom na to da je, kad god je to
mogue, umjesto posuenice, pa i
internacionalizma, bolje upotrijebiti
hrvatsku rije, bolje je upotrebljavati
rijei oporaba i oporabiti te npr.
umjesto o reciklanome dvoritu govoriti
o oporabnome dvoritu, umjesto o
recikliranoj ambalai o oporabljenoj
ambalai. Budui da norma prema
internacionalizmima ima bitno blai
odnos nego prema posuenicama iz
ivih jezika, ni uporaba rijei reciklaa
i reciklirati ne moe se smatrati
nepravilnom. Ipak, uporaba domaih
rijei uvijek je bolja.
reciprocitet > recipronost, uzajamnost
recovery > oporavak
RED (right execution daily) >
primjerena dnevna prodajna izvedba (v.
toku 3.2.1.)
red vonje > vozni red
redemption center > promidbeni
centar; otkupni centar
redirect > preusmjeriti
redistribuirati > preraspodijeliti,
preusmjeriti
redoslijed > red, niz
reducirati > smanjiti, smanjivati
redukcija > smanjivanje, smanjenje
referenca > referencija (v. toku 3.5.1.)
reektiranje > odraavanje
reektirati se > odraziti se, odraavati se
reformacija > mijenjanje, obnova
redundancija > zalihost
registar > upisnik: registar znanstvenika
> upisnik znanstvenika
registar-blagajna, registar-kasa >
registarska blagajna
regula > odredba: pravne regule > pravne
odredbe
regulacija 1. > propis: zahtjevi europskih
i lokalnih regulacija > zahtjevi europskih i
lokalnih propisa; 2. dobro: nain na koji
je to ureeno: prometna regulacija
rigorozno > strogo, dosljedno
regija 1. > podruje; 2. > prodajno
podruje
region sales manager > podruni
voditelj prodaje
regionalni > podruni; regionalni ured >
podruni ured
registar > upisnik
regularan > pravilan
reizbor > ponovni izbor
relativitet > relativnost
rendgen
rendgenski: rendgenski teleskop
reosigurati > ponovno osigurati; jo
jednom osigurati
reparatura > popravak
report > izvjee, izvjetaj
reproducibilnost > ponovljivost
repromaterijal
Republika Hrvatska
reputacija > ugled: reputacija tvrtke >
ugled tvrtke
re-routing > preraspodjela prodajnih
pravaca
re-schedule > preraspored, novi
raspored: Napravi re-schedule sastanaka.
> Napravi preraspored/novi raspored
sastanaka.; Prerasporedi sastanke.
respektivno; Godine 2008. i 2009. poveali
smo proizvodnju 20 % i 23 % respektivno. >
2008. godine poveali smo proizvodnju
20 %, a 2009. godine 23 %. (v. toku 2.12.)
restartati > ponovno pokrenuti
restoran = restauracija
restrikcija > ogranienje
restriktivan > ograniavajui; restriktivne
mjere > ograniavajue mjere
restruktuiranje > restrukturiranje >
preustroj
resurs 1. > izvor: novani resursi > izvori
novca; resursi prihoda > izvori prihoda;
2 > potencijal: ljudski resursi > ljudski
potencijal
retencija > zadravanje
returnable packaging > povratna
R
225
ambalaa
revalorizacija > prevrednovanje/
prevrjednovanje (v. toku 1.3.)
revenue > prihod, dohodak
review > pregled; osvrt; ocjena, kritika
revizija 1. > nezavisna ocjena; > prerada:
druga revizija ISO norme > druga prerada
ISO norme
revolving kredit > obnovljivi kredit
rezervoar > spremnik
rezonanca > rezonancija (v. toku 3.5.1.)
rezultirati ime > prouzroiti to
RGB (returnable glass bottle) >
povratna staklena boca
RH (Republika Hrvatska) G RH-a,
D RH-u (v. toku 3.2.1.)
ribbon > vrpca; Coca-Cola ribbon >
Coca-Colin val
Engleska rije ribbon u opemu jeziku
znai vrpca. U posebnome kontekstu, tj.
u izrazu Coca-Cola ribbon ona oznauje
prepoznatljivu izvijenu crvenu crtu
u obliku vala koja se protee ispod
lepravog zapisa Coca-Cola. Taj je val
toliko prepoznatljiv da ga se katkad
istie bez imena robne marke. Umjesto
engleske rijei ribbon u kontekstu
Coca-Cola ribbon predlaemo zamjenu
val jer smatramo da slikovitije opisuje
o emu je rije nego doslovan prijevod
vrpca.
rigidan > krut, neprilagodljiv
rijeki (< Rijeka)
rijeni (< rijeka)
rijeka; rijeka Dunav, G rijeke Dunava,
D rijeci Dunavu
ringtone > melodija zvona
risk factor > imbenik rizika, faktor
rizika
risk management > upravljanje rizikom
riskantan > rizian: riskantan posao >
rizian posao
rival > takmac, suparnik
rizik; rizik ega > rizik od ega; rizik
obolijevanja > rizik od obolijevanja, rizik
ozljeda > rizik od ozljeda
RM > repromaterijal
road show > (radni) posjet
organizacijskim jedinicama
roba; razliite robe > razliita roba (v.
napomenu uz public relations)
roditeljska kompanija > matina tvrtka
rok; u roku pet dana > u roku od pet dana
(v. toku 1.5.)
role i odgovornosti, roles and
responsibilities > uloge i odgovornosti,
funkcije i odgovornosti
ROM (read-only memory) G ROM-a,
D ROM-u (v. toku 3.2.1.)
router > usmjernik
route-riding > terensko pouavanje na
prodajnim mjestima prodajnoga pravca
routing 1. > odreivanje prodajnih
pravaca; 2. > proizvodne operacije,
proizvodna verzija: Koordinator unosi
podatke o BOM-u, routingu i PV-u- >
Koordinator unosi podatke o tome od
koliko se elemenata sastoji koji proizvod
(BOM), o proizvodnim operacijama i
proizvodnoj verziji, tj. o nainu proizvodnje
kojega proizvoda (PV).
RSM (regional sales manager) >
podruni rukovoditelj prodaje: Nai
RSM-ovi dolaze na sastanak. > Nai
podruni rukovoditelji prodaje dolaze na
sastanak.
RSP (recommended sales price) >
preporuena (maloprodajna) cijena
ruak N mn. rukovi i ruci: poslovni
rukovi: poslovni ruci
ruavati > ruati
ruinirati > unititi
rukovodioc > rukovodilac
(G rukovodioca, mn. N rukovodioci,
G rukovodilaca) > rukovoditelj (v. toku
3.3.2.) > voditelj
rukovodstvo 1. > vodstvo, uprava;
rukovodstvo tvrtke > vodstvo tvrtke, uprava
tvrtke; hijerarhija rukovodstva > upravna
hijerarhija, hijerarhija vodstva,
Rjenik
226
2. > direktori: najvie rukovodstvo >
(najvii) direktori
rumor > buka, um
ruta > (prodajni) put
Rije ruta u znaenju put, putovanje,
smjer kretanja i putovanja preuzeta
je u hrvatski iz francuskoga jezika.
U pomorstvu i navigaciji ona znai
kurs ili sustav kursova kojim brod
plovi od mjesta odlaska u mjesto
dolaska. Ovisno o kontekstu, tu rije
preuzetu iz francuskoga moemo
zamijeniti rijeima smjer ili, jo bolje,
put. U poslovnome kontekstu rije ruta
najee oznauje osobitu vrstu puta,
prodajni put.
rutina 1. dobro: ono to se obavlja
stalno i po navici; 2. > postupak; radna
rutina > radni postupak
S /
227
S
Rjenik
228
s ciljem > u cilju, radi: djelovanje s
ciljem poveanja dobiti > djelovanje u
cilju poveanja dobiti, djelovanje radi
poveanja dobiti; s ciljem poboljanja
poslovanja > u cilju poboljanja
poslovanja, radi poboljanja poslovanja
s desna > zdesna: Priao je s desna. >
Priao je zdesna.
s lijeva > slijeva : Priao je s lijeva. >
Priao je slijeva.
s obzirom da > s obzirom na to da:
S obzirom da smo poslovali uspjeno,
ostvarili smo dobit. > S obzirom na to da
smo poslovali uspjeno, ostvarili smo dobit.
(v. toku 3.4.11.)
s(a); 1. doputovati s vlakom > doputovati
vlakom; zapisati s olovkom > zapisati
olovkom; (v. toku 3.4.10.), 2. dijalog
s zajednicom > dijalog sa zajednicom;
povezuje godinji plan sa funkcijskom
strategijom > povezuje godinji plan s
funkcijskom strategijom; komunikacija sa
kupcem > komunikacija s kupcem; drutvo
sa ogranienom odgovornou > drutvo
s ogranienom odgovornou (v. toku
3.1.11.)
saekati 1. > doekati: Saekat u te na
kolodvoru. > Doekat u te na kolodvoru.;
2. > priekati: Saekat emo s odlukom. >
Priekat emo s odlukom.
sainiti > nainiti, napraviti, sastaviti:
Ugovor je sainjen u tri primjerka. >
Ugovor je sastavljen u tri primjerka.
sadrati (prez. 3. l. jd. sadri, 3. l. mn.
sadre) > sadravati (prez. 3. l. jd.
sadrava, 3. l. mn. sadravaju): Obrazac
sadri podatke o kupcu. > Obrazac
sadrava podatke o kupcu.; Proizvodi
sadre najmanje 85 % vode. > Proizvodi
sadravaju najmanje 85 % vode.
saldo, G salda, D saldu; mn. N salda i
saldi
sales eld > promjenjivi dio plae
sales forecast > prognoza prodaje
sales manager > voditelj prodaje
sales organizer > organizator prodaje
sales supervisor > nadglednik prodaje
salveta > ubrus
samit > sastanak na vrhu
samoposluga > samoposluivanje
sample > uzorak
sampling, sampliranje 1. > dijeljenje
promocijskih uzoraka; weekend sampling
> dijeljenje promocijskih uzoraka
vikendom; automobil pogodan za sampling
> automobil pogodan za dijeljenje
promocijskih uzoraka; 2. uzimanje
uzoraka > uzorkovanje
U engleskome sample znai uzorak,
a sampling je dijeljenje promocijskih
uzoraka. Prema toj rijei nastao je naziv
sampliranje. Iako u hrvatskome nema
jednorjene zamjene za engleski naziv,
bolje je upotrebljavati hrvatski naziv:
dijeljenje promocijskih uzoraka.
sandwich bar > sendvi-bar
sandwichman > ulini nosa reklama
saopiti > priopiti
saopenje > priopenje
SAP G SAP-a, D SAP-u: sluiti se SAP-
om (v. toku 3.2.1.)
SAP poslovni sustav > poslovni sustav
SAP: uvesti SAP poslovni sustav > uvesti
poslovni sustav SAP, SAP key user >
kljuni korisnik sustava SAP (v. toke 2.8.)
Saponia, G Saponije, D Saponiji (v. toku
3.2.2.)
sauee > suut: izraziti sauee >
izraziti suut; Moje sauee! > Moja suut!
sav; Pozdravljam svih. > Pozdravljam sve.;
za svo vrijeme > za sve vrijeme
savjet > vijee: radniki savjet > radniko
vijee, zaposleniko vijee
saznanje > spoznaja: prema mojim
saznanjima > prema mojim spoznajama
SC G SC-a, D SC-u opskrbno
planiranje (v. toku 3.2.1.)
sconto, skonto > popust, s popustom,
snieno: 20 % sconto > 20 % snieno
screen > zaslon
S /
229
screening > analitiki pregled
screensaver > zatita zaslona
SD, SD hladnjak > hladnjak s
jednostrukim vratima (v. toku 3.2.1.)
seasonal > sezonski; seasonal oprema >
sezonska oprema
secure code > sigurnosni kod
sedmica > tjedan
segmentacija > podjela: segmentacija
trita > podjela trita
sejvati > spremiti
sekretarica > tajnica: telefonska
sekretarica > telefonska tajnica
sektor > odjel; Sektor ljudskih potencijala
> Odjel za ljudske potencijale, Sektor
operativnih poslova > Odjel za operativne
poslove
sekund > sekunda
selekcija > odabir, izbor, probir: proces
selekcije kandidata > odabir kandidata
selekcijski postupak > postupak
odabira, odabir
selektiran > odabran: selektirani
kandidat > odabrani kandidat
sell-in > prodaja kupcima
(distribucijskomu lancu, prodajnomu
mjestu)
selling skills > prodajne vjetine
sell-out > prodaja potroaima
selotejp > ljepljiva vrpca
sendvi (v. napomenu uz ek)
sempling > dijeljenje promocijskih
uzoraka
senior management > vii menadment
senior manager > vii menader
server > posluilac (v. toku 3.3.2.)
service provider > davalac pristupa (v.
toku 3.3.2.)
serviranje 1. > porcija: koliina kalorija,
eera i masnoa po serviranju > koliina
kalorija, eera i masnoa po porciji; 2.
dobro: proces u kojemu se to servira,
postupak kojim se to servira: serviranje
jela
set 1. > niz, skup; 2. treba izostaviti:
Imamo set smjernica za marketinke
aktivnosti u kolama. > Imamo smjernice
za marketinke aktivnosti u kolama.
setapirati > organizirati, zapoeti
sexy > seksi: sexy hostesa > seksi domaica
sezonalnost > sezonska uvjetovanost:
sezonalnost trista > sezonska uvjetovanost
trita; Sezonalnost je tipian fenomen
u turistikoj potranji. > Sezonska
uvjetovanost tipina je pojava u turistikoj
potranji.
sfera > podruje; cijene u sferi
poluproizvoda > cijene poluproizvoda;
sfera utjecaja > podruje utjecaja (v. toku
1.5.)
SFG > poluproizvod (v. toku 2.7.)
share > udjel, udio
shareware > privremeno besplatna
programska podrka
sheet > list, stranica
shelf talker > promidbeni materijal
koji se postavlja na policu ili zaslon
shell > ljuska, ovojnica
shodno tomu > u skladu s tim;
posljedino tomu
shopping > kupnja
shopping centar > trgovaki centar
shortcut > preica, preac
showroom > izlobeni prostor, izlobeni
salon
sick-leave > bolovanje
signicirati > oznaiti
simbol 1, dobro: oznaka, znak; 2. >
Symbol, prijenosni terminal
simbioza > spajanje, ujedinjenje
simulacija > oponaanje
simultano > istodobno
sinergija > zajednitvo
singl majka > samohrana majka
single boca > pojedinana boca
single door cooler > rashladna vitrina s
jednim vratima
single odmor > odmor bez drutva
sinkroniziran > usklaen; sinkronizirano
djelovanje > usklaeno djelovanje
sintetiki koji je od sintetike: sintetika
koulja
sintezni koji se odnosi na sintezu:
sintezni procesi
Rjenik
230
sirupista > sirupist (v. toku 3.3.1.)
sistem > sustav: periodni sistem elemenata
> periodni sustav elemenata
sister company > sestrinska tvrtka
jedna od tvrtka iste skupine
site > (mrene) stranice, (mreno)
mjesto
Sjedinjene Amerike Drave
Sjeverna Amerika
sjevernoameriki (< Sjeverna Amerika)
skala > ljestvica
skanirati > skenirati
ski klub, ski-klub > skijaki klub (v.
toku 3.3.6.)
skills assessment > procjena poslovnih
vjetina
skimming > kraa osobnih podataka (s
kreditnih kartica)
sklonost = naklonost
skoncentrirati se > koncentrirati se
skript > scenarij
skrolanje > pomicanje teksta (na
zaslonu)
skroz > sasvim, potpuno, posve: To je
skroz netono. > To je sasvim netono.
SKU (stockkeeping unit) > skladina
jedinica, gotov proizvod, proizvod
namijenjen prodaji (v. toku 2.7.)
skup 1. dobro: kojemu je cijena visoka,
koji mnogo stoji: skup automobil; 2. >
visok: dvaput skuplja cijena > dvaput via
cijena
sladoled stalak, sladoled-stalak > stalak
za sladoled (v. toku 3.3.6.)
slajd > slika, sliica (u prezentaciji)
slash > kosa crta
slastiarna > slastiarnica (v. toku
3.3.3.)
sliiti na koga > sliiti komu, nalikovati
na koga: Ona slii na majku. > Ona
nalikuje na majku., Ona slii majci. (v.
napomenu uz nalikovati komu)
slide show > prikazivanje prezentacije
slijedei tako da se slijedi: Slijedei
Ivana, doao sam do zgrade. (v. toku
3.1.2.)
slijeva
slikati (o fotograjama) > fotograrati:
Slikao Krasnodar Perun > Fotograrao
Krasnodar Perun
sliv > slijev: sliv rijeke Gacke > slijev
rijeke Gacke
slobodan; slobodan od > bez; proizvodi
slobodni od GMO-a > proizvodi bez
GMO-a
slogan > (tipina) reklamna poruka,
(tipina) promidbena poruka
slot machine > prodajni automat
slow food > hrana koja se konzumira
polako, spora hrana (v. napomenu uz
fast food)
sluaj; 1. u sluaju da > ako: U sluaju
da doe do poremeaja ... > Ako doe do
poremeaja (v. toku 1.5.3.); 2. u svakome
sluaju > svakako
sluaoc > slualac (G sluaoca, mn.
N sluaoci, G slualaca) > sluatelj (v.
toku 3.3.2.)
sljedei koji je na redu u kakvu slijedu
ili nizu: Proitajte sljedee upute.; Neka
ue sljedei! (v. toku 3.1.2.)
smart card > pametna kartica
smart tehnologija > pametna
tehnologija
smartphone > pametni mobitel
smetati; smetati koga > smetati komu
smetite > smetlite
smijeniti; smijenjen
smjena
smrznuti 1. > zamrznuti: smrznuta hrana
> zamrznuta hrana; smrznuti graak >
zamrznuti graak 2. dobro: smrznuti se od
hladnoe
SMS poruka > SMS: Dobio sam tvoju
SMS poruku. > Dobio sam tvoj SMS. (v.
toku 1.5.1.)
SMS (Short Message Service); G SMS-a,
D SMS-u; mn. SMS-ovi (v. toku 3.2.1.)
snabdijevanje > opskrbljivanje, opskrba:
snabdijevanje novim proizvodima >
opskrbljivanje novim proizvodima
snabdijevati > opskrbljivati: Samostalno
S /
231
snabdijevamo svoje kupce. > Samostalno
opskrbljujemo svoje kupce.
snack PBS > ksna polica s
grickalicama (i piem)
snail mail > obina, klasina pota (za
razliku od elektronike)
soba za razgovor > priaonica
sodium citrate > natrijev citrat
soft drink > bezalkoholno pie
software > softver 1. > programska
podrka; 2. > programski
soja sos, soja-sos > umak od soje (v.
toku 3.3.6.)
soja tjestenina, soja-tjestenina >
tjestenina od soje (v. toku 3.3.6.)
solucija > rjeenje
sorta > vrsta
sos > umak: hren sos > umak od hrena;
paradajz sos > umak od rajice
spam, spam poruka > neeljena poruka
special events > posebni dogaaji
specian > poseban, odreen: razvoj
specinih strategija > razvoj posebnih
strategija, razvoj odreenih strategija
specijalan > poseban: specijalan
postupak > poseban postupak
specijalista; G specijaliste, D specijalisti
> specijalist; G specijalista, D specijalistu
(v. toku 3.3.1.) 1. > strunjak; 2. >
struni suradnik: specijalist u Odjelu za
ljudske potencijale > struni suradnik u
Odjelu za ljudske potencijale 3. dobro: u
medicini: specijalist ortodoncije
spekulacije > nagaanja
spelling checker > pravopisni
provjernik
spilja = pilja (v. toku 1.3.)
spin > preusmjerivanje komunikacije;
preusmjerivanje obavijesti
spin doktor, spin-doktor >
preusmjeriva komunikacije;
preusmjeriva obavijesti
spin off kompanija > supsidijarna
tvrtka, pomona, sporedna tvrtka
spin strategija > preusmjerivanje
komunikacije; preusmjerivanje
obavijesti
spin-doktorizam > preusmjerivanje
informacija, preusmjerivanje obavijesti
spisak > popis
Rije spisak ne pripada hrvatskomu
standardnom jeziku i ne treba je
u njemu ni u jednomu kontekstu
upotrebljavati. Umjesto nje treba
upotrebljavati rije popis. Uz rije popis
u standardnome se jeziku upotrebljava
i imenica lista, ali samo u nekim
izrazima, npr. rang-lista (bolje bi bilo
upotrebljavati izraz lista prvenstva),
crna lista, ATP-ova lista, lista lijekova
(HZZO-a). Izvan takvih uobiajenih
sveza rije lista ne treba upotrebljavati.
splash boca > prepoznatljiva
boca; Fantina splash boca > Fantina
prepoznatljiva boca
spomen-ploa G spomen-ploe,
D spomen-ploi (v. toku 3.3.6.)
sponzor > pokrovitelj
sponzorski > pokroviteljski
sport = port (v. toku 1.3.)
sportski = portski: sportski napitak =
portski napitak (v. toku 1.3.)
spray > sprej
spreavanje = sprjeavanje (v. toku 1.3.)
spreavati = sprjeavati (v. toku 1.3.)
sprejati > trcati sprejem
sprema-dostavlja > sprema
dostavlja (v. toku 3.3.6.)
sprijeiti
sprint = print (v. toku 1.3.)
sprovesti > provesti; Sprovest emo
postupak do kraja. > Provest emo
postupak do kraja.
squash > skvo (v. toku 2.6.)
srazmjer > razmjer
srazmjerno > razmjerno
srednjeeuropski > srednjoeuropski
srednjeroni > srednjoroni:
srednjeroni plan > srednjoroni plan
srednjekolski > srednjokolski
srednjevjekovni > srednjovjekovni
Rjenik
232
staff > osoblje
stagnacija > mirovanje
stakeholder > dionik
Englesku rije stakeholder (koja
oznauje lana kakve interesne
skupine, najee osobu ili tvrtku
poslovno povezanu s drugom tvrtkom)
u hrvatskome treba prevoditi rijeju
dionik. Osim toga prijevoda, potvreni
su u hrvatskim tekstovima i prijevodi
dioniar i sudioniar. Meutim, te rijei
u hrvatskome jeziku imaju drukije
znaenje, znaenje koje ne odgovara
engleskoj rijei stakeholder. Dioniar
(prema dionica) osoba je koja ima
dionice pojedine tvrtke, vlasnik dionica,
i istovrijednica je engleskoj rijei
stockholder, a sudioniar bi bio onaj tko
ima dionice s kim drugim.
standard 1. dobro referentna mjera ili
mjerna jedinica, pravila prema kojima
se to ureuje, 2. > norma: standard
ISO 2000 > norma ISO 2000
standardiziran > normiran
Stanford University; Posjet studenata
Stanford Universityja > Posjet studenata
Stanfordskog sveuilita; Posjet studenata
sveuilita Stanford University.
start up kompanije > nove tvrtke
statua > kip
stav 1. > miljenje, gledite, stajalite:
Moj je stav ... > Moje je miljenje ...; 2.
dobro: poloaj tijela: sjedei stav
stavak dio vee skladbe; dio lanka
zakona ili propisa
stavka rubrika u knjigovodstvenim
knjigama
stiker > naljepnica
still drink > negazirani voni napitak
stimulacija > poticaj
stimuliranje > poticanje
stipendista; G stipendiste, D stipendisti
> stipendist; G stipendista, D stipendistu
(v. toku 3.3.1.)
stolna voda mehaniki i kemijski
proiena voda koja se dobiva iz
podzemne i povrinske akumulacijske
vode
Vode namijenjene konzumaciji dijele
se ovako: mineralna voda, izvorska
voda i stolna voda. Mineralna voda
izvire iz podzemnih leita zatienih
od oneienja te sadrava minerale
i elektrolite, izvorska voda ima iste
znaajke, ali sadrava niu razinu
minerala od mineralne vode, a stolna
voda mehaniki je i kemijski proiena
voda koja se dobiva iz povrinske i
akumulacijske vode. esto se naziv
stolna voda razumijeva kao voda
namijenjena konzumaciji, meutim,
tim se nazivom u struci oznauje tono
odreen stupanj kvalitete vode.
stop svjetlo > zaustavno svjetlo
str. (stranica); na str. 8
strana > 1. dobro: strana svijeta, lijeva
strana; 2. dobro: strana u sukobu,
ugovorna strana; 2. (o knjizi, tekstu) >
stranica: tekst na petoj strani > tekst na
petoj stranici
S uporabom rijei strana povezana su
dva problema. Kao administrativnomu i
pravnomu nazivu jasnu prednost treba
dati nazivu strana pred nazivom stranka
te govoriti o ukljuenim stranama,
ugovornim stranama, stranama ugovora,
sukobljenim stranama, stranama u sukobu
itd. kao to se govori o dvostranim
sporazumima, viestranim pregovorima
itd., a ne o dvostranakim pregovorima,
viestranakim pregovorima. Mogli bismo
govoriti o viestranakim pregovorima,
ali to bi bili pregovori u koje je
ukljueno vie stranaka (politikih i
sl.), a ne pregovori u koje je ukljueno
vie (zainteresiranih, sukobljenih itd.)
strana. Kad je pak rije o listu u knjizi,
S /
233
biljenici i sl., ne treba upotrebljavati
rije strana te govoriti o treoj strani,
nego treba upotrebljavati rije stranica i
govoriti o treoj stranici.
streaming > mreni: streaming radio
> mreni radio; streaming televizija >
mrena televizija
street sales > ulina prodaja
stremiti k emu > stremiti emu;
Stremimo k promicanju odrivoga razvoja.
> Stremimo promicanju odrivoga razvoja.
striktno > strogo: striktno utvrena
pravila > strogo utvrena pravila
struktuirati > strukturirati
strukturalni > strukturni
student-servis > studentski servis (v.
toku 3.3.6.)
studio G studija, D studiju, A studio,
L studiju, I studijem/studiom
stupidno > glupo
styling > stil, oblikovanje
subordinaran 1. > pomoni, sporedan
2.> podreen
subpoena > sudski poziv
sucroze > sukroza
sucit > viak
sugeriran > predloen; sugerirana cijena
> predloena cijena
sugerirati > predloiti
sugestija > prijedlog
sukcesivan > postupan; u nizu, u
slijedu: sukcesivno planiranje > postupno
planiranje
sukcesivno > slijedom, postupno
sukcesor > nasljednik
sukladan; sukladan emu > sukladan s im
summit > sastanak na vrhu
sumporni 1. > sumporov: sumporni
dioksid > sumporov dioksid; 2. dobro:
sumporna kiselina
Sunev; G Suneva, D Sunevu; Ne
izlagati Sunevom svjetlu. > Ne izlagati
Sunevu svjetlu. (v. toku 3.2.6.)
suorganizacija
suorganizacijski
super 1. > odlian, izvrstan: super
ponuda > odlina ponuda, izvrsna ponuda;
2. > odlino, izvrsno: super reagirati >
odlino reagirati, izvrsno reagirati
super-; supermarket > veliko
posluivanje; superponuda > najbolja
ponuda; superproizvod > najbolji
proizvod (v. toku 2.)
superioran > nadmoan
supervizant > supervizand (osoba nad
kojom se obavlja supervizija) (v. toku
3.5.1.)
supervizor > nadglednik
supkultura (v. toku 3.1.3.)
suport, support > podrka, potpora
suportati, supportirati > podrati,
poduprijeti
supplier > dobavlja
supply chain > opskrbni lanac
supply point > opskrbna toka,
opskrbno sredite: Supply point smo za
Sloveniju. > Opskrbno smo sredite za
Sloveniju., Opskrbljivai smo slovenskoga
trita.
supstanca > supstancija
suptilan > osjeajan, njean, istanan;
suptilna estetika > istanana estetika
surfati > pretraivati, pregledavati
surogat-proizvod > zamjenski proizvod,
nadomjesni proizvod
sushi > sui (v. toku 2.6.)
Sustainability Report > izvjee o
odrivosti
sustainable development > odrivi
razvoj
sveza = veza (v. toku 1.3.); u svezi ega
> u svezi s im: U vezi vaega prijedloga
... > U vezi s vaim prijedlogom ...
svijetao: svijetla boja, svijetla koulja
svijetlei inei svjetlijim: Svijetlei
kosu, unitila sam je.
svijetliti
svjetlei koji svijetli: svjetlei predmet,
svjetlei znak
svijetloplav
svjetlo: svjetlo svjetiljke, svjetlo svijee
Rjenik
234
Svjetska Banka > Svjetska banka (v.
toku 2.1.)
Svjetski Sporazum > Svjetski sporazum
(v. toku 2.1.)
svoga, svomu > svojega, svojemu
svojevremeno > svojedobno
svojstvo 1. dobro: za neivo; 2. za ivo >
osobina (v. napomenu uz karakteristika)
svrha D L svrhi i svrsi: u svrhu > radi
SWAP sistem > sustav SWAP
switch > preklopnik
alter 1. > prekida; 2. dobro: potanski

alter, alter u banci
araf > vijak
ator cjenik > atorski cjenik,
preklopljeni uspravni cjenik
ema > shema
ematiziran > shematiziran
ematski > shematski
estero est osoba razliita spola
estgodinji > estogodinji
estoro > estero
ibeniki > ibenski
i-evap
kart > otpad
koditi = tetiti
kodljiv = tetan
oping centar > trgovaki centar
oping-zona > trgovako podruje
pilja = spilja (v. toku 1.3.)
port = sport (v. toku 1.3.)
portski = sportski: portski napitak =
sportski napitak (v. toku 1.3.)
pranca > obrazac, predloak
print = sprint (v. toku 1.3.)
rafciger > odvija
tampa > tisak
tamparija > tiskara
tampati > tiskati, otisnuti, objaviti,
objavljivati: znak tampan na platnu >
znak otisnut na platnu; tampati izvjee >
objaviti izvjee
tekdoza > utinica
teker > utika
tetan = kodljiv
tetiti > koditi
timati > biti u redu, odgovarati
togod 'neto': Ako togod treba, reci. (v.
toku 3.3.13.)
togod 'bilo to, ma to': to god treba,
dat u ti. (v. toku 3.3.13.)
to se tie > u vezi s: to se tie
proizvodnje > U vezi s proizvodnjom ...
tovani > potovani: tovani suradnici >
potovani suradnici (v. 1. dodatak)
Premda su znaenja glagola tovati
i potovati slina, glagol tovati
upotrebljava se u prvome redu u
vjerskome kontekstu (tovati Majku
Boju). U poslovnome dopisivanju
treba upotrebljavati glagol potovati, tj.
glagolski pridjev potovani, te poslovno
pismo ili dopis zapoeti s potovani
gospodine, a ne sa tovani gospodine.
Takoer, zavrna je formula u pismu s
potovanjem, a ne sa tovanjem.
tovie; ak tovie > ak, tovie
(v. toku 1.5.1.)
T
235
T
Rjenik
236
tabela > tablica
tabelarni > tablini: tabelarni prikaz >
tablini prikaz
tabla > ploa
tablica 1. 'mala tabla' > ploica:
registarska tablica > registarska ploica
2. dobro: zapis organiziran s pomou
redaka i stupaca
table tent > atorski cjenik, preklopljeni
uspravni cjenik
taca > pladanj
tacna > pladanj
tae kwon do, G tae kwon doa, D tae
kwon dou
tailor made 1. > nainjen po mjeri; 2. >
kao stvoren, koji u potpunosti odgovara
tajming 1. > najpovoljnije vrijeme,
najpogodniji trenutak, pravi trenutak;
Nije odabrao pravi tajming. > Nije
odabrao pravi trenutak.
takoer i > i: Te su promjene takoer i
pozitivne. > Te su promjene i pozitivne. (v.
toku 1.5.1.)
taksa > pristojba
taksativno > izriito, poimenice;
taksativno navedeno > izriito, poimenice
navedeno
taksi G taksija, D L taksiju, I taksijem
taksista, G taksiste, D taksisti > taksist
G taksista, D taksistu (v. toku 3.3.1.)
taksi-voza > taksist (v. toku 3.3.6.)
talentiran > darovit, nadaren
tamo-amo
tampon-drava
tampon-zona
tandem > dvojac
tank > spremnik
target 1. > cilj; 2. > ciljni: target market
> ciljno trite; target population >
ciljna populacija, ciljna skupina; target-
-grupa > ciljna skupina: Target-grupa
za ovaj proizvod su mladi poslovni ljudi. >
Ciljna skupina za ovaj proizvod mladi su
poslovni ljudi.
tartaric acid > tartarina kiselina
tastatura > tipkovnica
taste > okus
tax rate > porezna stopa
taxi > taksi (bez obzira na natpis na
vozilima, koji je meunarodna oznaka)
taylor made > po mjeri
TCCC (The Coca-Cola Company)
G TCCC-a, D TCCC-u (v. toku 2.7.
i 3.2.1.)
TD, TD hladnjak > hladnjak s
trostrukim vratima (v. toku 3.2.1.)
team > tim; radna skupina
team building > izgradnja tima
team manager > voditelj tima/skupine
teevina = tekovina: civilizacijske teevine
= civilizacijske tekovine
tekstualni > tekstni (v. toku 2.13.)
telefax > telefaks
telekom sektor > telekomunikacijsko
podruje; predvodnik u telekom sektoru
> predvodnik u telekomunikacijskome
podruju
telekonferencija >
telefonska konferencija
teleworking > rad na daljinu
tell sell > telefonska prodaja
template > predloak, osnovni dokumet
temporery agreement >
privremeni sporazum
tender > natjeaj
tenis klub, tenis-klub > teniski klub
(v. toku 3.3.6.)
teritorija > teritorij
test case > proba, test, ispitni/
probni uzorak
testiranje > ispitivanje
testni > ispitni, probni
TetraPak 1. > tetrapak, 2. > kartonska
ambalaa: sok u tetrapaku > sok u
kartonskoj ambalai
The Coca-Cola Company; sklanja se
tako da se umetne rije tvrtka i ta se
rije sklanja, npr.: dolazim iz tvrtke The
Coca-Cola Company; radim u tvrtki The
Coca-Cola Company (v. toku 3.2.2.)
think-tank > spremnik strunog znanja,
rasadnik znanja
time limit > rok, istek roka
T
237
time-sharing, timeshare > vremenska
raspodjela, dijeljenje vremena
timing > najpovoljnije vrijeme,
najpogodniji trenutak, pravi trenutak;
Nije odabrao pravi timing. > Nije odabrao
pravi trenutak.
tiskani 1. > koji je nastao tiskanjem:
tiskani tekst; 2. > tiskovni: tiskani mediji >
tiskovni mediji
tiskovna konferencija > konferencija za
novinare
tisuiti = tisui: tisuiti dio = tisui dio
to dos > popis zadataka, poslovi koje
treba napraviti
Naslov To dos esto se nalazi na vrhu
popisa zadataka. Tako bi i trebalo pisati
i rei: popis zadataka jer je rije o
popisu na kojemu je zabiljeeno ono to
treba uraditi. Slino tomu, ne bi trebalo
upotrebljavati izraz dos and donts jer
on jednostavno oznauje poeljno i
nepoeljno, doputeno i zabranjeno.
to let > za najam: uredi to let > uredi za
najam
toast > tost
toka D L toki: u 3. toci > u 3. toki
toksian > otrovan
Tomislavljev > Tomislavov (v. toku
3.2.2.)
tone from the top > poruka s vrha,
direktorova poruka, rije direktora
Englesku svezu tone from the top nije
dobro doslovno prevoditi kao ton
s vrha ili glas s vrha iako je rije o
doslovnome prijevodu. To je dobar
primjer kako doslovan prijevod s
engleskoga nerijetko nije dobar u
hrvatskome standardnom jeziku
zbog drukijega odnosa tih dvaju
jezika prema metaforinosti u
ozbiljnijim funkcionalnim stilovima
(administrativnomu i znanstvenomu).
Sintagma tone from the top oznauje
poruku nadreenoga (obino glavnoga
direktora) poslanu podreenima i u
hrvatskome ju je jeziku bolje zvati
direktorova poruka ili rije (glavnog)
direktora. Ako se s kojega razloga eli
zadrati dio metaforinosti engleske
sintagme, dobro je i poruka s vrha
jer je metaforina uporaba rijei vrh
(najvaniji dio ega, najvaniji dio
kakve tvrtke, ustanove, organizacije)
u hrvatskomu jeziku ve zabiljeena i
poznata.
toolbar > alatna traka
top > najbolji, vrhunski: tri top proizvoda
> tri najbolja proizvoda; top manager >
vrhunski menader (v. toku 2.)
TOP 100 Leadership Conference 100
vodeih Konferencija o rukovoenju
Topliica; uz potok Topliica > uz potok
Topliicu
tortura > muenje
total mara > ukupna mara
touch-screen > dodirni zaslon; touch-
screen tehnologija > tehnologija dodirnog
zaslona
touroperator > organizator putovanja
Toyota Corolla, G Toyote Corolla,
D Toyoti Corolla
Toyota Yaris, G Toyote Yaris, D Toyoti
Yaris
traceability > sljedivost
track changes > pratilac (tekstnih)
promjena: pregledati tekst s track changes
> pregledati tekst s pratiocem promjena (v.
toku 3.3.2.)
tracking sistem, tracking system >
sustav praenja, nadzorni sustav
trade 1. > trgovina; 2. > trgovaki:
modern trade lanac > suvremeni trgovaki
lanac; lanac (velikih) prodavaonica; 3.
> prodajni: trade marketing > prodajni
marketing
trade mark, trademark > zatitni znak
traka 1. > vrpca: traka za kosu > vrpca za
kosu; 2. > trak: cestovna traka > cestovni
Rjenik
238
trak; kolnika traka > kolniki trak
transfer 1. > prijenos, prijelaz: transfer
podataka > prijenos podataka; 2. >
prijevoz
transferni 1. > prijenosni, prijelazni; 2.
> prijevozni: transferne cijene proizvoda >
cijene prijevoza proizvoda
transfer account > iro-raun
transferirati > prenijeti
transnacionalni > meunarodni
transparentnost > preglednost, javnost,
otvorenost, jasnoa
transplatacija > transplantacija >
presaivanje
transport > prijevoz: meuskladini
transport > meuskladini prijevoz
tranzicija > prijelaz
tranzicijska oping-zona >
najposjeeniji dio prodavaonice ili
prodajnoga centra
trei po redu > trei: On je trei po redu.
> On je trei. (v. toku 1.5.1.)
trener 1. > voditelj radionice; 2. dobro:
u sportu: trener nogometne momadi
trenersko vijee > vijee voditelja
radionica, radioniko vijee
trening 1. > (struna) radionica: Danas
imamo trening za voditelje. > Danas
imamo (strunu) radionicu za voditelje.; 2.
> (struna) izobrazba: trening menadera
> izobrazba menadera (v. napomenu
uz coaching); 3. dobro: u sportu: trening
prije utakmice
trenutan > trenutaan: trenutna
potronja > trenutana potronja
trenutno > trenutano: Koliko radnika
trenutno zapoljavate? > Koliko radnika
trenutano zapoljavate?
tretirati 1. tretirati koga > postupati s
kim; tretirati zaposlenike > postupati sa
zaposlenicima; 2. tretirati to kao to
> uzimati, razumjeti, razumijevati to
kao to: Nezadovoljavajui radni uinak
treba tretirati kao poslovni problem.
> Nezadovoljavajui radni uinak
treba razumjeti kao poslovni problem,
Nezadovoljavajui radni uinak poslovni
je problem.
tri puta = triput (v. toku 3.3.12.)
tri; G triju, D L I trima, A V tri: Bili smo u tri
nova poduzea. > Bili smo u trima novim
poduzeima.; Upoznali smo se s radom
tri nae podrunice. > Upoznali smo se s
radom triju naih podrunica.; ali: Plan
moramo provesti u sljedea tri mjeseca;
pakiranje od tri boce (v. toku 3.2.3.)
trilion > trilijun
trim-staza > staza za tranje
tripartitno tijelo > trodijelno tijelo,
trostrano tijelo, trolano tijelo
triple door cooler > rashladna vitrina s
trojim vratima
triputa > triput, tri puta (v. toku 3.3.12.)
trista > tristo
trodimenzionalni > trodimenzijski
troduplo > trostruko
troje tri osobe razliita spola
trojica tri osobe mukoga spola
trpiti > trpjeti
trupa > postrojba
trustworthy > pozdan, kojemu se moe
vjerovati
turbulentan > buran: turbulentna
kretanja na burzi > burna kretanja na
burzi (v. toku 3.5.1.)
turistiko-rekreacijski (v. toku 3.3.7.)
turnover > ponovno punjenje
prodajnoga prostora (police, hladnjaka
itd.)
TV ekipa, G TV ekipe, D TV ekipi
(v. toku 3.2.1.)
TV emisija, G TV emisije, D TV emisiji
(v. toku 3.2.1.)
TV postaja, G TV postaje, D TV postaji
(v. toku 3.2.1.)
TV pretplata, G TV pretplate, D TV
pretplati (v. toku 3.2.1.)
TV prijenos, G prijenosa, D TV prijenosu
(v. toku 3.2.1.)
TV program, G TV programa, D TV
programu (v. toku 3.2.1.)
tvrtka, G mn. tvrtka, tvrtki
twinning > suradnja (u zatiti potroaa)
U
239
U
Rjenik
240
u; sudjelovati u radionici > sudjelovati
na radionici: Sudjelovao je u radionici o
obrazovanju zaposlenika. > Sudjelovao je
na radionici o obrazovanju zaposlenika.
u.c. (unit case) > jedinini sanduk (v.
toku 2.7.)
u mnogo emu > u mnogoemu
u terminima > u okviru, s obzirom na;
s aspekta: O problemu emo raspravljati
u terminima promidbenih aktivnosti. >
O problemu emo raspravljati s aspekta
promidbenih aktivnosti. (v. toku 2.12.)
u zavisnosti od > zavisno od, ovisno
o: O tome emo odluiti u zavisnosti od
postignutih rezultata > O tome emo
odluiti ovisno o postignutim rezultatima.;
O tome emu odluiti zavisno od
postignutih rezultata.
uesnik > sudionik
uestvovanje > sudjelovanje
uestvovati > sudjelovati
uiniti; uiniti boljim > poboljati;
uiniti moguim > omoguiti: Uinit
emo moguom povoljniju kupnju naih
proizvoda. > Omoguit emo povoljniju
kupnju naih proizvoda.; uiniti izbor >
izabrati: uiniti izbor izmeu ponuenih
mogunosti > izabrati meu ponuenim
mogunostima; izabrati jednu od
ponuenih mogunosti (v. toku 1.5.2.)
utiv > uljudan
udio = udjel; udio na tritu = udjel na
tritu
udovoljavati 1. > zadovoljavati:
udovoljavati svim zahtjevima >
zadovoljavati sve zahtjeve; udovoljavati
svim potrebnim uvjetima > zadovoljavati
sve potrebne uvjete; 2. dobro: izlaziti
ususret ijim eljama: udovoljavati
voditelju projekta
UEFA (Union of European Football
Associations) G UEFA-e, D UEFA-i (v.
toku 3.2.1.)
ugljini > ugljikov: ugljini dioksid >
ugljikov dioksid
ugljik-dioksid > ugljikov dioksid
ugljikov dioksid, G ugljikova dioksida,
D ugljikovu dioksidu; s dodatkom
ugljikovog dioksida > s dodatkom
ugljikova dioksida (v. toku 2.2.5.)
ugovaraoc > ugovaralac (G ugovaraoca,
mn. N ugovaraoci, G ugovaralaca) >
ugovaratelj (v. toku 3.3.2.)
uguglati > upisati u trailicu
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni narodi
ukazati 1. > upozoriti: Ukazao je na
propust. > Upozorio je na propust.; 2.
dobro: prikazati se, pojaviti se: Ukazala
se Gospa.
ukoliko > ako: Ukoliko uoimo propuste,
javit emo vam. > Ako uoimo propuste,
javit emo vam. (v. toku 3.4.11.)
ukomponirati > ugraditi (u cjelinu)
ukus 1. dobro osjeaj za lijepo: Maja
ima dobar ukus., 2. > okus: Jelo ima dobar
ukus. > Jelo ima dobar okus.
ulistati > upisati, uvrstiti (u popis)
ulogirati se > prijaviti se
ultimativan > najbolji: ultimativna
superhrana > najbolja hrana; ultimativno
superpie > najbolje pie (v. toku 1.5.1.);
ultimativna ponuda > najbolja ponuda (v.
toku 2.)
UN (United nations; Ujedinjeni narodi)
G UN-a, D UN-u (v. toku 3.2.3.)
UN Global compact > Svjetski
sporazum Ujedinjenih naroda, Svjetski
sporazum UN-a
UN-ov, G UN-ova, D UN-ovu: prema UN-
-ovom propisu > prema UN-ovu propisu (v.
toku 2.2.5.)
unajmiti uzeti u najam
unapreenje = unaprjeenje (v.
toku 1.3.)
unapreivati = unaprjeivati (v.
toku 1.3.)
unaprijediti, unaprijeen
unato 1. unato ega > unato emu:
unato visokih temperatura > unato
visokim temperaturama (v. toku 3.4.10.)
underline > donja crta
U
241
UNDP (United Nations Development
Programme); G UNDP-a, D UNDP-u
UNESCO (United Nations Educational,
Scientic and Cultural Organization);
G UNESCO-a, D UNESCO-u
(v. toku 3.2.1.)
UNESCO-ov; G UNESCO-ova,
D UNESCO-ovu: iz UNESCO-ovog
programa > iz UNESCO-ova programa (v.
toku 3.2.6.)
unit case > jedinini sanduk
Universal declaration on human rights
> Opa deklaracija o ljudskim pravima
unutar > u: unutar svih zemalja > u svim
zemljama
unutarnji > unutranji; unutarnji propisi
> unutranji propisi
uoi; uoi godinjih odmora, ali: gledati
koga u oi
upaliti 1. > ukljuiti: upaliti rashladni
ureaj > ukljuiti rashladni ureaj
upaljen 1. > ukljuen; Treba provjeriti
je li rashladni ureaj upaljen. > Treba
provjeriti je li rashladni ureaj ukljuen.;
2. dobro: zahvaen upalom: upaljena
rana; 3. dobro: upaljeno svjetlo
update 1. > posuvremeniti, osvjeiti,
obnoviti; 2. > posuvremenjivanje,
osvjeivanje, obnavljanje
upeatljiv > dojmljiv: najupeatljivije
poruke > najdojmljivije poruke
upgrade > nadogradnja, nadograivanje
uplatioc > uplatilac (G uplatioca, mn.
N uplatioci, G uplatilaca) > uplatitelj (v.
toku 3.3.2.)
upliv > utjecaj
uporaba = upotreba (v. toku 1.3.)
uporabljivati = upotrebljavati (v.
toku 1.3.)
uposlenik 1. osoba koja ima koje radno
mjesto > zaposlenik: uposlenik tvrtke >
zaposlenik tvrtke; 2. dobro: osoba koja
ima kakav posao ili zaduenje
uposliti 1. primiti koga na posao,
dati komu radno mjesto > zaposliti:
uposliti na odreeno vrijeme > zaposliti na
odreeno vrijeme; 2. dobro: dati komu
kakav posao ili zaduenje: uposliti
uenike itanjem
Glagol uposliti znai dati komu kakav
posao ili zaduenje, npr. uposliti uenike.
Od njega izvedena imenica uposlenik
oznauje osobu zaokupljenu kakvim
poslom. Glagol zaposliti u jednome se
svojemu znaenju podudara s glagolom
uposliti, ali ima i znaenje primiti koga
na posao, dati komu radno mjesto
koje glagol uposliti u standardnome
jeziku nema. Stoga treba govoriti o
zaposlenicima, a ne o uposlenicima koje
tvrtke. Osim rijei uposlenik esto se
umjesto rijei zaposlenik upotrebljava
rije djelatnik. Rije djelatnik oznauje
osobu koja za plau djeluje na kakvu
javnome podruju (npr. javni djelatnik,
zdravstveni djelatnik), a rije radnik, uz
to to moe znaiti isto to i djelatnik
(pa moemo govoriti o javnome radniku
i o zdravstvenome radniku) oznauje i
osobu koja za plau obavlja kakav fiziki
posao (luki radnik, graevinski radnik)
i u tom znaenju joj rije djelatnik nije
sinonim. Slubenik je osoba zaposlena
u kakvoj slubi, organiziranoj uslunoj
djelatnosti. S obzirom na to da svaka
od navedenih rijei u poslovnome
kontekstu ima jasno ogranieno i
definirano znaenje, treba ih temeljem
njihova znaenja razlikovati i ne
upotrebljavati kao sinonime.
upotreba = uporaba (v. toku 1.3.)
upotrebljavati = rabiti (v. toku 1.3.)
upotrijebiti, upotrijebljen
upranjavati 1. > baviti se: upranjavati
sport > baviti se sportom; 2. > redovito
initi to: upranjavati vonju biciklom >
redovito se voziti biciklom
upranjen > ispranjen, prazan;
slobodan; upranjeno radno mjesto >
Rjenik
242
slobodno radno mjesto
uprkos > usprkos
upsize packs > viejedinina pakiranja
uputstvo > uputa; upute: uputstvo za
uporabu > upute za uporabu
Uz proizvod se katkad nalazi
pismena obavijest o tome kako
se on upotrebljava, naslovljena
uputstvo, uputa, upute ili naputak.
Rije uputstvo ne pripada hrvatskomu
standardnom jeziku i ne treba je u
njemu upotrebljavati. Devedesetih je
godina u eu uporabu vraena rije
naputak koja je stilski obojena te stoga,
iako neupitno kao oivljenica pripada
standardnomu jeziku, nije prikladna
za stilski neutralno izraavanje. U
stilski neutralnome izraavanju (a
upravo bi takvu izraavanju trebalo
teiti u tekstu kojemu je cilj dati
precizne i jasne obavijesti i podatke)
najbolje je upotrebljavati rije uputa,
tj. obavijest o tome kako se to
upotrebljava ili kako treba postupati
bilo bi najbolje nasloviti upute (upute za
upotrebu/uporabu) jer je redovito rije
o obavijesti koja ukljuuje nekoliko
kraih obavijesti ili smjernica.
usage charge > naknada za potronju
USB 1. dobro: kratica za universal serial
bus; 2. > memorijski tapi
user friendly > primjereno korisnicima,
prilagoeno korisnicima, jednostavno
za korisnike
uskladba > usklaivanje
uskoki 1. dobro: koji se odnosi
na uskoke 2. > koji se odnosi na
USKOK, Ured za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta > USKOK-
ovi: uskoki sudovi > USKOK-ovi sudovi
Uskrs
uskrnji > uskrsni; uskrnji blagdani
> uskrsni blagdani; uskrnja akcija >
uskrsna akcija
uslijed > zbog: Zakasnili smo uslijed
nevremena. > Zakasnili smo zbog
nevremena. (v. toku 3.4.10.)
uslov > uvjet
usprkos 1. usprkos toga > usprkos
tomu: Usprkos njegove zabrane proveli
smo postupak. > Usprkos njegovoj zabrani
proveli smo postupak.; 2. za neivo >
unato: Usprkos nevremenu otili smo na
izlet. > Unato nevremenu otili smo na
izlet. (v. toku 3.4.10.)
usto; Proizvodnja se poveala, a usto se
poboljala i kvaliteta proizvoda, ali: Uz to
pravilo, postoje i mnoga druga.
ususret; Krenuo mi je ususret.
usvojiti; 1. dobro: primiti kao svoje:
usvojiti znanje; 2. > donijeti: usvojen je
zakon > donesen je zakon; 3. > posvojiti:
usvojiti dijete > posvojiti dijete
utekati > ukljuiti (u struju): utekati
stroj > ukljuiti stroj
utisak > dojam
utvrditi 1. dobro: utvrditi grad; 2. >
ustvrditi: Utvrdili su da odlino poslujemo.
> Ustvrdili su da odlino poslujemo.
uvjerenje 1. > potvrda: uvjerenje o
poloenom vozakom ispitu > potvrda o
poloenom vozakom ispitu; 2. dobro:
miljenje koje tko ima o emu: Moja se
uvjerenja razlikuju od tvojih.
uzeti; uzeti u razmatranje > razmotriti (v.
toku 1.5.2.)
uzimati; uzimati u razmatranje >
razmatrati (v. toku 1.5.2.)
uzrast > dob; djeca mlaeg uzrasta >
djeca mlae dobi; mlaa djeca; predkolski
uzrast > predkolska dob
uzrokovati > prouzroiti: Ugljikov
dioksid uzrokuje mjehuriavost. > Ugljikov
dioksid prouzrouje mjehuriavost.
uivo; prijenos uivo
V
243
V
Rjenik
244
v. d. (vritelj dunosti)
v. dalje/kasnije/poslije > v. u daljnjemu
tekstu
v. naprijed/prije > v. u prethodnome
tekstu
vafel-proizvod
vakum > vukuum
vakumirati > vakuumirati
van 1. > izvan: djelovati van svojega
podruja > djelovati izvan svojega
podruja; 2. dobro: u oznaivanju smjera
kretanja: Idem van.
vannastavni > izvannastavni:
vannastavne aktivnosti > izvannastavne
aktivnosti
vantrokovniki > izvantrokovniki:
vantrokovniki trokovi >
izvantrokovniki trokovi
vatrozatita
vaiti 1. > vrijediti: Vai li na dogovor? >
Vrijedi li na dogovor?; 2. > biti na snazi:
vaei zakon > zakon koji je na snazi
vee; Dobar vee. > Dobro vee. > Dobra
veer.
veer; Dobar veer. > Dobra veer.
veina; Veina ljudi to ne znaju. > Veina
ljudi to ne zna.
veleprodaja
veleprodajni: veleprodajna cijena;
veleprodajni centar
veliko mnotvo > mnotvo (v. toku
1.5.1.)
vending 1. > prodaja; 2. > prodajni:
vending oprema > prodajna oprema;
vending automat, vending machine >
prodajni automat, automat za prodaju
pia, cigareta itd.
Vendo machine, Vendo automat >
Vendov (prodajni) automat; G Vendova
automata, D Vendovu automatu
vendo machine, vendo-aparat, vendo
automat > prodajni automat, automat za
prodaju pia, cigareta itd.
Engleska rije vending znai prodaja,
tj. prodajni te umjesto naziva vending
machine ili vending automat treba
upotrebljavati hrvatski naziv prodajni
automat. Naziv Vendo automat upuuje
na to da je rije o prodajnome
automatu koji je proizvela amerika
tvrtka Vendo. Ako je doista rije o
automatu koji je proizvela ta tvrtka, i
to se eli u njegovu nazivu posebno
naglasiti, trebalo bi govoriti o Vendovu
automatu (te pisati taj naziv velikim
slovom), kao to npr. govorimo o
Panasonicovu televizoru, Coca-Colinu
proizvodu itd.) Meutim, esto se naziv
vendo automat pie malim slovom
i oznauje svaki prodajni automat
(a ne nuno prodajni automat koji
je proizvela tvrtka Vendo Company).
Takvi su pomaci u jeziku esti. Tako je
npr. Kalodont prvo bio robna marka,
a zatim postao opa imenica (pisana
malim slovom) kojom se oznauje
bilo koja zubna pasta, Digitron marka
kalkulatora, a zatim opa imenica
kojom se oznauje bilo koji kalkulator
itd. Ako se naziv vendo automat (vendo
aparat ili vendo machine) upotrebljava
u tome drugom, opem znaenju, u
hrvatskome ga standardnom jeziku
ne treba upotrebljavati, nego umjesto
njega kao i umjesto naziva vending
machine treba upotrebljavati naziv
prodajni automat.Ako se pak s kojega
razloga eli naglasiti da je proizvoa
automata tvrtka Vendo Company, tada
treba govoriti o Vendovu (prodajnome)
automatu.
venture > rizini: venture fond > rizini
fond; venture kapital > rizini kapital
vericirati > ovjeriti
veza = sveza (v. toku 1.3.); u vezi ega >
u vezi s im: U vezi vaega prijedloga ... >
U vezi s vaim prijedlogom ...
vezan za > povezan s: knjienja vezana
za mjeseno zatvaranje knjiga > knjienja
povezana s mjesenim zatvaranjem knjiga
V
245
Vi; u obraanju jednoj osobi iz
potovanja (v. toku 2.1. i toku 3.4.2.)
video-; videokonferencija, videoveza,
videovrpca, videozid, videozapis
videolink > videoveza
video-traka, videotraka > videovrpca
videowall > videozid
video-zapis > videozapis
viljukar > viliar
vinarija tvornica u kojoj se proizvodi
i puni vino; trgovina vinom; vinski
podrum
vinarski koji se odnosi na vinare:
vinarski skup, vinarsko natjecanje
vinski koji se odnosi na vino: vinski
podrum, vinska bava, vinska aa, vinska
muica
VIP > veoma vane osobe: VIP
apartman > apartman za veoma vane
osobe; VIP prijam > primanje za veoma
vane osobe (v. toku 2.7.)
virtuelni > virtualni (v. toku 3.5.1.)
VIS (Varadinska industrija svile),
G VIS-a, D VIS-u (v. toku 3.2.1.)
visit frequency > uestalost posjeta
(odreenomu prodajnom mjestu u
odreenome razdoblju)
viski (v. toku 2.6.)
visokokvalitetan
visual display terminal > jedinica za
vizualni prikaz podataka
vie; dug vie od 20 godina > dulji od
20 godina
vitamin; vitamin A = A-vitamin, vitamin
B = B-vitamin, vitamin C = C-vitamin
(v. toku 3.1.6.); vitamin K1, vitamin B6,
vitamin D3
vizitka > posjetnica
vizuelan > vizualan (v. toku 3.5.1.)
vjerovatan > vjerojatan
vjerovatno > vjerojatno
vjebaona > vjebaonica (v. toku 3.3.4.)
Vlada Republike Hrvatske: pisati Vladi
Rije vlada pie se velikim slovom
(Vlada) kad je rije o tono odreenoj
vladi, tj. kad se upotrebljava umjesto
punoga naziva. Tako e tono
napisani novinski naslov glasiti Poruka
predsjednice Vlade u povodu Europskoga
dana meugeneracijske solidarnosti
jer e itatelji pouzdano znati da je
rije o predsjednici Vlade Republike
Hrvatske. Tako je i s pisanjem
skraenih naziva ostalih tijela te se
npr. na internetskim stranicama
Hrvatskoga sabora nalaze poveznice O
Saboru, Ustrojstvo Sabora, Predsjednik
Sabora, Potpredsjednici Sabora. Tako
je i sa skraenim nazivima vijea,
skuptina, odbora, organizacija itd.
Ako se u tekstu spominje Europsko
vijee te ako se dalje upotrebljava
samo skraeni naziv, pisat e se Vijee;
ako se spominje Institut za povijest,
skraeni naziv u daljnjemu tekstu pisat
e se Institut itd. Pritom je vano da je
ispunjen zahtjev da je tono odreeno
o kojemu je tijelu, ustanovi itd. rije.
voarna > voarnica (v. toku 3.3.3.)
voa 1. > voditelj: voa tima > voditelj
tima; 2. dobro: u politikome kontekstu,
u sportskome kontekstu: voa stranke,
voa pokreta, voa navale
Rije voa ne treba upotrebljavati
u poslovnome kontekstu. Umjesto
nje treba upotrebljavati rije voditelj
jer je to osoba koja vodi posao ili
upravlja poslom i ljudima. Rije voa
u standardnome se jeziku upotrebljava
u politikome kontekstu (npr. voa
stranke, voa pokreta, voa pobune)
te u nekim drugim specifinim
kontekstima, npr. sportskomu (voa
navale). Stoga je dobro govoriti o
voditeljima odjela, voditeljima slubi,
voditeljima timova, voditeljima smjene,
a ne o voama odjela, voama slubi,
voama timova, voama smjene.
Osobito je nepotrebno u tom znaenju
Rjenik
246
upotrebljavati posuenicu lider koja ni
na koji nain ne bi trebala pripadati
hrvatskomu poslovnom jeziku.
volatibilnost trita > kolebljivost trita
voliti > voljeti; volio, voljela, voljelo (v.
toku 3.3.10.)
Volkswagen Polo G Volkswagena Polo;
D Volkswagenu Polo
volonter > dobrovoljac (v. napomenu uz
dragovoljac)
volonterizam > dobrovoljni rad
volonterski > dobrovoljaki
volt (mjerna jedinica)
volumen > obujam: godinji volumen
prodaje > godinja prodaja; volumen
proizvodnje > opseg proizvodnje; prodajni
volumen > prodaja
volumenski imid limenki za pia >
veliina limenki za pia
Rije volumen internacionalizam je
koji se u hrvatskome jeziku u mnogim
kontekstima moe zamijeniti rijeju
obujam. Npr. u matematikome se
kontekstu naziv volumen uvijek moe
zamijeniti nazivom obujam (npr. volumen
kocke, volumen piramide > obujam kocke,
obujam piramide). Kao zamjenu za
rije volumen ne treba upotrebljavati
rije zapremina jer ona ne pripada
hrvatskomu standardnom jeziku.
Meutim, u mnogim se kontekstima
(osobito marketinkim) rije volumen
upotrebljava izvan svojega osnovnog
znaenja i u tim je kontekstima treba
zamijeniti rijeju opseg ili izostaviti. U
izrazima poput godinji volumen prodaje,
mjeseni volumen proizvodnje rije
volumen treba izostaviti pa govoriti o
godinjoj prodaji i mjesenoj proizvodnji,
a umjesto izraza volumen proizvodnje
bolje je govoriti o opsegu proizvodnje.
Rije obim koja se katkad upotrebljava
umjesto rijei opseg ne pripada
VPC (veleprodajna cijena) G VPC-a,
D VPC-u
vremenom > s vremenom; Vremenom
e posao krenuti nabolje. > S vremenom e
posao krenuti nabolje. (v. toku 3.4.10.)
vremensko razdoblje > razdoblje
(v. toku 1.5.1.)
vrijeme G vremena, D vremenu
vrijeme; u vrijeme kad > kad: Sastanak
e se odrati u vrijeme kad smo se
dogovorili. > Sastanak e se odrati kad
smo se dogovorili. (v. toku 1.5.3.)
vrjednovati = vrednovati (v. toku 1.3.)
vriti; vriti korekciju > korigirati;
vriti napad > napadati; vriti prisilu
> prisiljavati; vriti promidbu >
promicati; vriti uplate > uplaivati (v.
toku 1.5.2.)
vs. (versus) > nasuprot (v. toku 2.7.)
Rjenik
247
W
Y
Rjenik
248
wallpaper > podloga za zaslon
warm space > nehlaeni prostor
water stewardship > promicanje
zatite voda
web 1. > mrea: na webu > na
mrei; 2. > mreni: web master >
urednik mrene stranice; web site >
mrene stranice; web-stranice > mrene
stranice; web cam > mrena kamera;
web shop > mrena prodavaonica,
mrena trgovina
weekend > vikend
whistleblower > zvida
white collar > slubenik
whisky > viski (v. toku 2.6.)
WHO (World Health Organisation)
G WHO-a, D WHO-u Svjetska
zdravstvena organizacija (v. toke 2.7.
i 3.2.1.)
wholesale > veleprodaja
win-win situation > situacija u kojoj
nema gubitnika, u kojoj svi dobivaju
wireless > beini: wireless connection >
beina veza
wobbler, vobler > reklamna naljepnica:
wobbler u obliku zvijezde > reklamna
naljepnica u obliku zvijezde; shelf wobbler
> reklamna naljepnica za policu
workow > dijagram toka
workshop > radionica (v. napomenu
uz coaching)
WTO (World Trade Organization)
G WTO-a, D WTO-u Svjetska
trgovinska organizacija (v. toku 2.7.)
WWW; ita se: dvostruko ve, dvostruko
ve, dvostruko ve (v. toku 1.6.)
Y
Yahoo, G Yahooa, D Yahoou
Yahoov G Yahoova, D Yahoovu
Pridjev Yahoov trebali bismo pisati
Yahooov (tj. na osnovu Yahoo koju
itamo [jahu] dodati nastavak -ov.
Tako bismo dobili rije s tri o. Prema
preutnome pravilu u rijeima se ne
biljee tri ista glasa u nizu.
yoga > joga
youth development > poticanje razvoja
mladih
YTD (year to date) > u (tekuoj) godini
do danas
Z /
249
Z
Rjenik
250
za; To je bilo strano za vidjeti. > To je bilo
strano vidjeti.; krenuti za grad > krenuti
u grad; hvala za uslugu > hvala na usluzi;
Prihod je za est posto vei nego u istome
razdoblju prole godine. > Prihod je est
posto vei nego u istome razdoblju prole
godine.; Putujem za Rijeku/Be. > Putujem
u Rijeku/Be. (v. toku 3.4.10.)
za nita > ni za to
zadovoljavajui: zadovoljavajui porast
proizvodnje
zagaenje stanje prouzroeno
unoenjem u okoli tetnih tvari koje su
mu nanijele dugotrajnu ili trajnu tetu
(v. napomenu uz oneienje)
zagaivanje unoenje u okoli tetnih
tvari koje mu nanose dugotrajnu ili
trajnu tetu
zagrebaka katedrala
zahtijevati; zahtijevan: Dobili smo dugo
zahtijevana sredstva.
zahtjev
zahtjevan: Ovaj je posao zahtjevan.
zahvaliti izraziti zahvalnost: zahvaliti na
ljubaznosti
zahvaliti se odbiti to: zahvaliti se na
loe plaenomu poslu
U poslovnoj je komunikaciji esta
nepravilna uporaba glagola zahvaliti
i zahvaliti se. Reenica Zahvaljujemo
se na vaem doprinosu naem programu,
znai da se ponueni doprinos odbija
jer se glagolom zahvaliti se izrie
ljubazno odbijanje. Glagolom zahvaliti
izrie se zahvalnost te se reenicom
Zahvaljujemo na vaem doprinosu naem
programu izrie zahvalnost na danome
doprinosu.
zahvaljujui; oznauje da je posljedica
ega pozitivna; Zahvaljujui recesiji
prodaja je smanjena > Prodaja je
smanjena zbog recesije. (v. toke 1.5. i
3.4.10.)
zajedno s > s; U uredu sam zajedno s
Markom. > U uredu sam s Markom. (v.
toku 1.5.1.)
zakaiti > zakvaiti
Zaklada Ane Rukavine
Zakon o radu
zamjenljiv = zamjenjiv
zapanjuju > iznenaujui,
nevjerojatan: vono osvjeenje puno
zapanjujuih okusa > vono osvjeenje
puno nevjerojatnih okusa
zapremina > obujam
zavisiti od koga = ovisiti o komu
zbog; Tuan sam radi neuspjeha. > Tuan
sam zbog neuspjeha. (v. toku 3.4.10.)
zdesna
Zemlja (planet)
Zemlja Izlazeeg Sunca (Japan)
Zemljin; G Zemljina, D Zemljinu (v.
toku 3.2.6.)
ZET (Zagrebaki elektrini tramvaj)
G ZET-a, D ZET-u: u ZET-ovom uredu > u
ZET-ovu uredu (v. toku 3.2.1.)
ZET-ov; G ZET-ova, D ZET-ovu (v. toku
3.2.6.)
zetovac
znaaj > vanost; Na tim je mjestima
hrana od drugorazrednog znaaja. > Na
tim mjestima hrana ima drugorazrednu
vanost.
znaajan > 1. znatan: Trokovi su
znaajno smanjeni. > Trokovi su znatno
smanjeni. Moemo govoriti o znaajno
boljim uvjetima u sljedeoj godini. >
Moemo govoriti o znatno boljim uvjetima
u sljedeoj godini.; 2. > velik: znaajan
rast > velik rast; znaajno poveanje >
veliko poveanje; znaajan uspjeh > velik
uspjeh; 3. > vaan; znaajan knjievnik >
vaan knjievnik
znaajno > u velikoj mjeri, uvelike,
uveliko; Trokovi su znaajno smanjeni
> Trokovi su u velikoj mjeri / uvelike /
uveliko smanjeni.
ZOR (Zakon o radu) G ZOR-a, D ZOR-u
(v. toku 3.2.1.)
Z /
251
zvanian > sluben: zvanini poziv >
slubeni poziv
zvanino > slubeno: zvanino priopiti >
slubeno priopiti
eliti > eljeti; elio, eljela, eljelo

(v. toku 3.3.10.)
iri; G irija, D iriju
iro-raun
rebati, drebati > drijebati
uriti; urim. > urim se. (v. toku 3.4.1.)
Biljeke
Dodaci
Dodaci
256
1. dodatak ivotopis i poslovno pismo
ivotopis sadrava podatke o ijemu ivotu sloene kronolokim redom.
ivotopis se pie uz prijave na natjeaj za posao, za dobivanje stipendije,
za upis na fakultet itd. ivotopis se moe pisati kao kontinuiran tekst
ili u zadanome obrascu. ivotopis pisan u obliku kontinuiranoga teksta
u dananjoj se poslovnoj komunikaciji rijetko zahtijeva. Pri javljanju
na natjeaje za posao i razliitim oblicima izvjeivanja zahtijeva se da
ivotopis bude pisan prema europskome obrascu, tj. obrascu propisanu u
Europskoj uniji.
ivotopis
Slijedi primjer ivotopisa koji je pisan kao kontinuirani tekst i europskoga
uzorka tablinoga ivotopisa (europski obrazac za ivotopis moe se preuzeti
s mrenih stranica Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje).
257
Maja Horvat
IVOTOPIS
Roena sam 25. listopada 1984. godine u Splitu. Osnovnu i srednju kolu
(Matematiku gimnaziju) zavrila sam u Zagrebu. Titulu diplomiranog
in enjera elektrotehnike stekla sam u Zagrebu diplomiravi na smjeru
Automatika na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveulita u Zagrebu
22. rujna 2009. Tijekom studiranja bila sam aktivna u meunarodnoj
studentskoj organizaciji BEST Zagreb (Board of European Students of
Technology at University in Zagreb; www.BEST.hr). Kao lanica Upravnoga
odbora organizirala sam posao na projektima i sudjelovala u oblikovanju
dugoronih ciljeva udruge, bila sam zadu ena za komunikaciju izmeu
meunarodne organizacijske razine i zagrebakog lanstva, pomagala sam
voditelju Slu be za ljudske potencijale u primanju i izobrazbi novih lanova
te sudjelovala u analizama sadanjih i buduih projekata. Koordinirala sam
promocijske akcije te organizirala zbivanja za 20 50 ljudi, a u lipnju i
srpnju 2007. godine bila sam voditeljica radnoga kampa. Iskustva steena
dobrovoljnim radom u toj udruzi poboljala su moje komunikacijske,
organizacijske i prezentacijske vjetine te pridonijela otvorenosti u
prihvaanju novih ljudi i kultura. Tijekom studija, voena velikim osobnim
zanimanjem za svoju struku, ovladala sam mnogim tehnikim i raunalnim
vjetinama (ANSI C, Assembler, JAVA, PHP & MySOL, PLC programiranje,
SCADA dizajn, Matlab, osnove grakog dizajna: Corel Draw, Corel Photo-
Paint, osnovno poznavanje Linuxa, izvrsno poznavanje Microsoftova Ofcea
i alata Open Ofcea: Word, Excel, PowerPoint). Imam vozaku dozvolu
B-kategorije. Zavrila sam etiri razreda Osnovne kole za klasinu gitaru
i sviram didjeridoo. Treniram ki-aikido. Veoma dobro vladam engleskim
jezikom, a slu im se njemakim.
Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na)
Adresa(e)
Telefonski broj(evi)
Broj(evi) faksa
E-mail
Dr avljanstvo
Datum roenja
Spol
eljeno zaposlenje/zanimanje
Radno iskustvo
Datumi
Zanimanje ili radno mjesto
Glavni poslovi i odgovornosti
Ime i adresa poslodavca
Vrsta djelatnosti ili sektor
Obrazovanje i osposobljavanje
Datumi
Naziv dodijeljene kvalikacije
Glavni predmeti / steene
profesionalne vjetine
Ime i vrsta organizacije
pru atelja obrazovanja
i osposobljavanja
Maja Horvat
ire Truhelke 67, Zagreb, Hrvatska
01 111 222
01 111 223
mhorvat@gmail.hr
hrvatsko
25. listopada 1984.
ensko
dizajner digitalnih sustava
prosinac 2005. studeni 2006.
tajnica u upravnome odboru
Organizacija posla na projektima i
uspostavljanje dugoronih ciljeva.
Komunikacija izmeu meunarodne
razine organizacije i zagrebakog
lanstva. Pomo voditelju Slu be za
ljudske potencijale u primanju i
izobrazbi novih lanova. Analiza
sada njih i buduih projekata.
BEST Zagreb (Board of European
Students of Technology at University
in Zagreb) www.BEST.hr
meunarodna studentska organizacija
1. listopada 2003. 22. rujna 2009.
diplomirani inenjer elektrotehnike
studij automatike (sinteza sustava
upravljanja, digitalni sustavi, nelinearni/
optimalni sustavi)
rad s PLC-om
rad s Matlabom (simulacije, analiza)
dizajn digitalnih sustava
programiranje (C, assembler, PLC,
VDHL, Verilog, Matlab)
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Sveuili ta u Zagrebu
EUROPASS
IVOTOPIS
Materinski jezik(ci)
Drugi jezik(ci)
Samoprocjena
Europska razina (*)
Drutvene vjetine i
kompetencije
Tehnike vjetine i kompetencije
Raunalne vjetine i
kompetencije
Umjetnike vjetine
i kompetencije
Druge vjetine i kompetencije
Vozaka dozvola
Dodatne informacije
Dodaci
hrvatski
engleski, njemaki
Otvorenost prilagodbi novoj sredini,
prezentacijske vjetine, mogunost
prilagodbe razliitim kulturnim okrujima.
Iskustvo o tome steeno je dobrovoljnim
radom u meunarodnoj studentskoj
udruzi i meunarodnim radnim
kampovima. Vjetina u virtualnoj
(e-pota) komunikaciji.
Kao lanica Upravnog odbora studentske
udruge BEST Zagreb koja ima oko
40 lanova stekla sam iskustvo u
koordinaciji promocijskih akcija (voenje
deseterolanoga tima; organizacije
zbivanja za 20 50 ljudi); bila sam
voditeljica radnoga kampa.
Automatika i upravljaki sustavi;
simulacije i analize u Matlabu,
programiranje PLC-a, SCADA dizajn,
FPGA dizajn
Zavrila etiri godine Osnovne glazbene
kole za klasinu gitaru.Sviram didjeridoo.
Treniram ki-aikido.
Imam vozaku dozvolu B-kategorije.
Na 2. godini studija dobila sam
dravnu stipendiju kao jedan od 10 %
najuspjenijih studenata svoje godine
na FER-u. U srednjoj i osnovnoj koli
sudjelovala sam na dravnim natjecanjima
iz informatike (programiranje i algoritmi) i
pritom osvojila 2. mjesto u 4. razredu
srednje kole.
1. Prijava na natjeaj
2. Diploma Fakulteta elektrotehnike i
raunarstva Sveulita u Zagrebu
3. Domovnica
E
NJ
Razumijevanje Govor Pisanje
Sluanje
Govorna
interakcija
B2
A2
B2
A2
B2
A2
C1
A2
B2
A2
samostalno
osnove
samostalno
osnove
samostalno
osnove
napredno
osnove
samostalno
osnove
itanje
Govorna
produkcija
(*) Zajedniki europski referentni okvir za jezike
260
poslovno pismo
Poslovno je pismo dokument kojim se komu obraamo prenosei
odreenu poruku. Ono daje prvu sliku o nama. Mora biti kratko i jasno, a
poruka jednoznana. U njemu svakako treba voditi rauna o pravopisnoj i
gramatikoj tonosti.
U poslovnome pismu cijeli tekst moe biti bez uvlaka, od adrese u zaglavlju
do potpisa, tj. poravnan s lijeve strane.
Vano je potovati strukturu poslovnoga pisma.
Njegovi su dijelovi zaglavlje, adresa primatelja, mjesto
i datum, predmet, sadraj, pozdrav, potpis, prilozi,
oznaka naina otpreme.
Zaglavlje
Tvrtke u zaglavlju imaju memorandume pa nije potrebno posebno navoditi
naziv tvrtke, adresu, broj telefona, faksa, registarski broj i adresu.
Adresa
Uvijek se ispisuje puna adresa primatelja, ime i prezime, a ako ga ne znamo,
naziv radnoga mjesta primatelja.
Mjesto i datum
Mjesto i datum mogu se pisati iza adrese primatelja ili na kraju pisma.
Poslovna se komunikacija sve ee odvija elektroniki i u zadanim
obrascima u kojima je propisan i nain pisanja datuma (npr. 01 01 2009,
nerijetko i tako da se na prvome mjestu pie mjesec, a na drugome dan).
Ako je rije o komunikaciji u kojoj nema zadanih obrazaca, poslovni dopisi
i pisma mogu se datirati na dva naina.:
U Zagrebu 15. rujna 2009.
Zagreb, 15. rujna 2009.
Obiaj je da se ispisuje naziv mjeseca (sijenja, veljae, oujka ...). Taj je
naziv u genitivu jer se tako zapisan datum razumije kao: 15. (dan mjeseca)
rujna 2009.
3. sijeanj 2010. > 3. sijenja 2010.
zakljuno s 3. sijenjom 2010. > zakljuno s 3. sijenja 2010.
Meutim, mjesec se moe biljeiti i arapskim ili rimskim
rednim brojem.
U pisanju datuma ispisanoga brojevima esto se grijei tako da se izmeu
261
dana, mjeseca i godine ne stavlja razmak te da se ispred jednoznamenkastih
brojeva pie nula, npr.:
15.09.2009. > 15. 9. 2009.; 15. IX. 2009.
U datumu nulu ne treba pisati osim, naravno, ako se tako zahtijeva u
kojemu obrascu.
Predmet
Predmet je tema pisma, a poslije imenice predmet stavlja se dvotoje, npr.:
Predmet: Dodatni sati engleskoga jezika
Sadraj
Sadraj poslovnoga pisma sastoji se od uvodnoga dijela, sredinjega
dijela i zavretka.
Pozdrav
Pozdrav zavrava uobiajenom formulacijom S potovanjem iza koje se ne
stavlja zarez.Potpisnik se vlastoruno potpisuje iznad imena i prezimena te
naziva radnoga mjesta.
U sastavljanju poslovnoga pisma treba paziti na oslovljavanje.
U oslovljavanju obino piemo:
Potovani gospodine
Potovana gospoo
Potovani (ako je rije o vie osoba).
Oslovljavanje s Dragi svi ne pripada poslovnoj komunikaciji. Nije dobro
umjesto potovani pisati tovani (tovani gospodine, tovana gospoo). Glagol
tovati i glagol potovati razjednaeni su s obzirom na kontekst u kojemu se
pojavljuju. Vie o tome v. uz natuknicu tovati, a ovdje samo ukratko: tuju se
sveci, a potuju ljudi.
Ako se u oslovljavanju obraamo jednoj osobi s potovanjem, vi piemo
velikim poetnim slovom iz potovanja. Poslije potovani piemo zarez i
nastavljamo u iduemu retku malim poetnim slovom, a ako stavljamo
usklinik, u iduemu retku stavljamo veliko poetno slovo. I zakljuna
pozdravna formula mora biti paljivo oblikovana:
Zahvaljujemo na razumijevanju i srdaan pozdrav > Zahvaljujemo na
razumijevanju uz srdaan pozdrav, Zahvaljujemo na razumijevanju i
srdano vas pozdravljamo
Unaprijed puno zahvaljujemo na suradnji > Unaprijed zahvaljujemo
na suradnji.
Kratica LP ili lp (lijep pozdrav) takoer nije prikladna za slubenu
komunikaciju (v. toku 2.7.).
262
Primjer poslovnoga pisma:
Predmet:
Ugovor o suradnji Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.
i Svjetskog sporazuma Ujedninjenih naroda (UNGC-a)
Ureda za Hrvatsku
Po tovana gospoo Glovacki,
u privitku Vam dostavljam potpisane i ovjerene primjerke ugovora o suradnji. Za
sve dodatne odgovore i poja njenja mo ete se javiti kolegici Ani Majnari iz Odjela
za pravne poslove.
S po tovanjem
Petar Jambrei
Zagreb, 25. veljae 2010.
Unicef
Radnika 41/7
10 000 Zagreb
n/r Sanja Glovacki
P. Jambrei
263
2. dodatak tablica imena robnih marka
Osnovne robne marke
Coca-Cola Coca-Cole Coca-Coli Coca-Colu Coca-Colom
Bistra Bistre Bistri Bistru Bistrom
Burn Burna Burnu Burn Burnom
Cappy Cappyja Cappyju Cappy Cappyjem
Fanta Fante Fanti Fantu Fantom
Illy Illyja Illyju Illy Illyjem
Nestea Nesteaja Nesteaju Nestea Nesteajem
Powerade Poweradea Poweradeu Powerade Poweradeom
Schweppes Schweppesa Schweppesu Schweppes Schweppesom
Sprite Spritea Spriteu Sprite Spriteom
Coca-Cola Coca-Cole Coca-Coli Coca-Colu Coca-Colom
Zero Zero Zero Zero Zero
Fanta Fante Fanti Fantu Fantom
Orange Orange Orange Orange Orange
Nestea Nesteaja Nesteaju Nestea Nesteajem
Vitao Vitao Vitao Vitao Vitao
Schweppes Schweppesa Schweppesu Schweppes Schweppesom
Bitter Lemon Bitter Lemon Bitter Lemon Bitter Lemon Bitter Lemon
n g d l a i
n g d l a i
Izvedene robne marke (npr. Coca-Cola Zero, Coca-Cola Light, Fanta Orange,
Nestea Vitao, Schweppes Bitter Lemon) sklanjaju se tako da se sklanja samo
osnovno ime robne marke, a ostatak je imena nesklonjiv, npr.:
Ako se s kojeg razloga ime robne marke ne eli sklanjati, to se moe postii
umetanjem imenice koju se sklanja, npr.:
Oduevljen sam sokom Cappy. (umjesto Oduevljen sam Cappyjem.)
264
3. dodatak tablice pridjeva izvedenih od imena robnih marka
U ovome se dodatku donose sklonidbene tablice pridjeva izvedenih od
imena osnovnih robnih marka koje proizvodi tvrtka Coca-Cola HBC
Hrvatska. Od imena izvedenih robnih marka (npr. Coca-Cola Zero,
Coca-Cola Light, Fanta Orange, Nestea Vitao, Schweppes Bitter Lemon) posvojni
se pridjevi ne mogu izvoditi, nego se na mjestu posvojnoga pridjeva
upotrebljava genitiv imena.
Govorimo stoga npr.:
o Coca-Colinu okusu
Fantinu osvjeavajuem uinku
Schweppesovoj kvaliteti
Nesteajevoj omiljenosti,
ali o:
okusu Coca-Cole Zero
osvjeavajuem uinku Fante Orange
kvaliteti Schweppesa Bitter Lemon
omiljenosti Nesteaja Vitao.
Uz sklonidbene tablice pridjeva izvedenih od robnih marka vano je na-
pomenuti kada i kako treba upotrebljavati posvojni pridjev. Posvojni pridjev
treba upotrebljavati npr. u sluajevima:
etiri nova Cappyjeva okusa (ne: etiri nova Cappy okusa)
Novi lan Schweppesove obitelji (ne: Novi lan Schweppes obitelji).
Katkad se znaenjski razlikuju skupine s posvojnim pridjevom
i genitivom, npr.:
aa Coca-Cole
aa Fante
aa Schweppesa
(aa napitka)
i
Coca-Colina aa
Fantina aa
Schweppesova aa
(reklamna aa s oznakom robne marke),
Coca-Colina promocija
(promocija koju organizira tvrtka Coca-Cola)
i
promocija Coca-Cole
(promocija napitka).
265
Pri donoenju odluke hoe li se upotrijebiti posvojni pridjev ili genitiv treba
voditi rauna o njihovu znaenju. Uz posljednja dva primjera napomenimo
da je jasno razgranienje mogue zato to se imenom Coca-Cola oznauje
i tvrtka i napitak. Kad je rije o ostalim napicima, jednako je dobro upo-
trijebiti i posvojni pridjev i genitiv, npr.:
Fantina promocija
promocija Fante
promocija Bistre
Bistrina promocija,
a mala bi se prednost mogla dati izrazima s posvojnim pridjevom, dakle:
Fantina promocija
Bistrina promocija.
*
U mukome rodu akuzativa jednine razlikuje se akuzativ za ivo i akuzativ za neivo (npr.:
Vidim Coca-Colin val, ali: Vidim Coca-Colina zaposlenika). Zbog toga se u svim tablicama za
muki rod jednine navode oba oblika.
Coca-Colin
Bistrin
Coca-Colino
Bistrino
Coca-Colina
Bistrina
Coca-Colina
Bistrina
Coca-Colina
Bistrina
Coca-Coline
Bistrine
Coca-Colin/
Coca-Colina
Bistrin/
Bistrina
Coca-Colino
Bistrino
Coca-Colinu
Bistrinu
Coca-Colinu
Bistrinu
Coca-Colinu
Bistrinu
Coca-Colinoj
Bistrinoj
Coca-Colinim
Bistrinim
Coca-Colinim
Bistrinim
Coca-Colinom
Bistrinom
m. r.
m. r.
s. r.
s. r.
. r.
. r.
n g d l a
*
i
n g d l a

i
jednina
jednina
Coca-Colini
Bistrini
Coca-Colina
Bistrino
Coca-Coline
Bistrine
Coca-Colinih
Bistrinih
Coca-Colinih
Bistrinih
Coca-Colinih
Bistrinih
Coca-Coline
Bistrine
Coca-Colina
Bistrina
Coca-Coline
Bistrine
Coca-Colinim
Bistrinim
Coca-Colinim
Bistrinim
Coca-Colinim
Bistrinim
Coca-Colinim
Bistrinim
Coca-Colinim
Bistrinim
Coca-Colinim
Bistrinim
m. r.
m. r.
s. r.
s. r.
. r.
. r.
n g d l a
*

i
n g d l a

i
mnoina
mnoina
266
Burnov
Burnovo
Burnova
Burnova
Burnova
Burnove
Burnov/
Burnova
Burnovo
Burnovu
Burnovu
Burnovu
Burnovoj
Burnovim
Burnovim
Burnovom
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Burnovi
Burnova
Burnove
Burnovih
Burnovih
Burnovih
Burnove
Brunova
Burnove
Burnovim
Burnovim
Burnovim
Burnovim
Burnovim
Burnovim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
Cappyjev
Cappyjevo
Cappyjeva
Cappyjeva
Cappyjeva
Cappyjeve
Cappyjev/
Cappyjeva
Cappyjevo
Cappyjevu
Cappyjevu
Cappyjevu
Cappyjevoj
Cappyjevim
Cappyjevim
Cappyjevoj
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Cappyjevi
Cappyjeva
Cappyjeve
Cappyjevih
Cappyjevih
Cappyjevih
Cappyjeve
Cappyjeva
Cappyjeve
Cappyjevim
Cappyjevim
Cappyjevim
Cappyjevim
Cappyjevim
Cappyjevim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
Fantin
Fantino
Fantina
Fantina
Fantina
Fantine
Fantin/
Fantina
Fantino
Fantinu
Fantinu
Fantinu
Fantinoj
Fantinom
Fantinom
Fantinom
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Fantini
Fantina
Fantine
Fantinih
Fantinih
Fantinih
Fantine
Fantina
Fantine
Fantinim
Fantinim
Fantinim
Fantinim
Fantinim
Fantinim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
267
Illyjev
Illyjevo
Illyjeva
Illyjeva
Illyjeva
Illyjeve
Illyjev/
Illyjeva
Illyjevo
Illyjevu
Illyjevu
Illyjevu
Illyjevoj
Illyjevim
Illyjevim
Illyjevom
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Illyjevi
Illyjeva
Illyjeve
Illyjevih
Illyjevih
Illyjevih
Illyjeve
Illyjeva
Illyjeve
Illyjevim
Illyjevim
Illyjevim
Illyjevim
Illyjevim
Illyjevim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
Nesteajev
Nesteajevo
Nesteajeva
Nesteajeva
Nesteajeva
Nesteajeve
Nesteajev/
Nesteajeva
Nesteajevo
Nesteajevu
Nesteajevu
Nesteajevu
Nesteajevoj
Nesteajevim
Nesteajevim
Nesteajevom
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Nesteajevi
Nesteajeva
Nesteajeve
Nesteajevih
Nesteajevih
Nesteajevih
Nesteajeve
Nesteajeva
Nesteajeve
Nesteajevim
Nesteajevim
Nesteajevim
Nesteajevim
Nesteajevim
Nesteajevim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
Poweradeov
Poweradeovo
Poweradeova
Poweradeova
Poweradeova
Poweradeove
Poweradeov/
Poweradeova
Poweradeovo
Poweradeovu
Poweradeovu
Poweradeovu
Poweradeovoj
Poweradeovim
Poweradeovim
Poweradeovom
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Poweradeovi
Poweradeova
Poweradeove
Poweradeovih
Poweradeovih
Poweradeovih
Poweradeove
Poweradeova
Poweradeove
Poweradeovim
Poweradeovim
Poweradeovim
Poweradeovim
Poweradeovim
Poweradeovim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
268
Schweppesov
Schweppesov/
Schweppesova
Schweppesovo Schweppesovo
Schweppesova
Schweppesova
Schweppesova
Schweppesove
Schweppesovu Schweppesovim
Schweppesovu Schweppesovim
Schweppesovoj
Schweppesovom Schweppesovu
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Schweppesovi
Schweppesova
Schweppesove
Schweppesovih
Schweppesovih
Schweppesovih
Schweppesovim Schweppesovim Schweppesove
Schweppesovim
Schweppesova Schweppesovim
Schweppesovim
Schweppesove Schweppesovim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
Spriteov
Spriteovo
Spriteova
Spriteova
Spriteova
Spriteove
Spriteov/
Spriteova
Spriteovo
Spriteovu
Spriteovu
Spriteovu
Spriteovoj
Spriteovim
Spriteovim
Spriteovom
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
jednina
Spriteovi
Spriteova
Spriteove
Spriteovih
Spriteovih
Spriteovih
Spriteove
Spriteova
Spriteove
Spriteovim
Spriteovim
Spriteovim
Spriteovim
Spriteovim
Spriteovim
m. r.
s. r.
. r.
n g d l a

i
mnoina
269
4. dodatak etverorazinski ustroj coca-cole hbc hrvatska
Uprava
1.1 Ured glavnog direktora
Ustrojbene jedinice
1. Odjel za prodaju
2. Odjel za marketing
3. Odjel za operativne poslove
4. Odjel za pravne poslove
5. Odjel za nancije
6. Odjel za informatiku
7. Odjel za ljudske potencijale
8. Odjel za komunikacije i odnose s javnou
9. Odjel za osiguranje kvalitete
10. Odjel za upravljanje uinkom
Direktori ustrojbenih jedinica ine vodstvo tvrtke.
1. Odjel za prodaju
1.1 sluba za prodaju ugostiteljima
1.1.1 Jedinica za prodaju energijskih i alkoholnih pia
1.1.2 Jedinica za prodaju tvrtkama, obrazovnim ustanovama
i hotelima
1.2 sluba za operativnu prodaju
1.2.1 Jedinica za odnose s kupcima
1.2.1.1 Podjedinica za tehniki servis i rashladnu opremu
1.2.1.2 Pozivni centar za kupce
1.2.2 Prodajno podruje Zagreb
1.2.3 Prodajno podruje Juna Hrvatska
1.2.3 Prodajno podruje Zapadna Hrvatska
1.2.3 Prodajno podruje Istona Hrvatska
1.3 sluba za kljune kupce
1.3.1 Jedinica za razvoj kljunih kupaca
1.3.2 Jedinica za odnose s kljunim kupcima
1.3.3 Jedinica za razvoj kategorija proizvoda
1.4 sluba za prodajne procese
1.5 sluba za prodajnu podrku
270
1.6 sluba za planiranje prodaje
1.7 sluba za obrazovanje i razvoj prodajnog osoblja
2. Odjel za marketing
2.1 sluba za nacionalne inicijative
2.2 sluba za razvoj kanala odgoene konzumacije
2.3 sluba za razvoj kanala neposredne konzumacije
2.4 sluba za marketinke operacije i inovacije
3. Odjel za operativne poslove
3.1 sluba za tehniko upravljanje i odravanje poslovnih objekata
3.2 punionica zagreb
3.2.1 Jedinica za proizvodnju
3.2.2 Jedinica za odravanje
3.2.3 Skladite repromaterijala
3.3 punionica solin
3.4 punionica gotalovec
3.5 sluba za distribuciju
3.6 sluba za planiranje
3.7 sluba za nabavu
3.8 skladite
3.8.1 Proizvodno skladite Zagreb
3.8.2 Proizvodno skladite Solin
3.8.3 Proizvodno skladite Gotalovec
3.8.4 Distribucijsko skladite Zagreb
3.8.5 Distribucijsko skladite Metkovi
3.8.6 Distribucijsko skladite Poega
3.8.7 Distribucijsko skladite Rijeka
3.8.8 Distribucijsko skladite Zadar
271
4. Odjel za pravne poslove
5. Odjel za nancije
5.1 sluba za poslovno planiranje
5.2 sluba za naplatu i prodajno raunovodstvo
5.2.1 Jedinica za fakturne poslove
5.3 sluba za unutranji nadzor
5.4 sluba za nancijsko raunovodstvo
5.4.1 Jedinica za nadzor nad zalihama
6. Odjel za informatiku
6.1 sluba za poslovne sustave
6.2 sluba za korisniku podrku
7. Odjel za ljudske potencijale
7.1 sluba za poslovnu podrku i razvoj
7.2 sluba za sustave plaa i nagraivanje
7.3 sluba za upravljanje uinkom
8. Odjel za komunikacije i odnose s javnou
9. Odjel za osiguranje kvalitete
9.1 sluba za osiguranje kvalitete zagreb
9.2 sluba za osiguranje kvalitete solin
9.3 sluba za osiguranje kvalitete gotalovec
9.4 sluba za zatitu zdravlja i sigurnost na radu
9.5 sluba za upravljanje sustavima kvalitete,
sigurnosti hrane i okolia
10. Odjel za upravljanje uinkom
272
Babi, Ante. 2009.
Englesko-hrvatski ekonomski rjenik.
Mate. Zagreb.
Ekonomski leksikon
(ur. Zvonimir Balenti) 1995.
Leksikografski zavod Miroslav Krlea.
Zagreb.
Englesko-hrvatski poslovni rjenik
(ur. Vlasta elikovi) 2006.
kolska knjiga. Zagreb.
Hrvatski jezini savjetnik
(ur. Lana Hudeek, Milica Mihaljevi
i Luka Vukojevi) 1999.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Pergamena kolske novine. Zagreb.
Frani, Anela, Hudeek, Lana,
Mihaljevi, Milica 2006.
Normativnost i viefunkcionalnost u
hrvatskome standardnom jeziku.
Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb.
Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica 2010.
Hrvatski terminoloki prirunik.
Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Zagreb
Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica,
Vukojevi, Luka 2010.
Jezini savjeti.
Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Zagreb
Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica. 2009.
Jezik medija.
Ki, Miroslav 2006.
Informatiki rjenik. Andromeda. Rijeka
Matkovi, Maja. 2005.
Ah, taj hrvatski! Jezini savjetnik za svakoga.
Veernji list. Zagreb.
Matkovi, Maja. 2006.
Jezini savjetnik: iz prakse za praksu.
korpion. Zagreb.
Mihaljevi, Milica. 2003.
Kako se na hrvatskome kae www?
Opai, Nives 2006.
Hrvatski u zagradama.
Globalizacija jezine stranputice. Hrvatska
sveuilina naklada. Zagreb.
Opai, Nives 2007.
Hrvatski jezini putokazi. Hrvatska
sveuilina naklada. Zagreb.
Opai, Nives, Niki-Ivanievi, Jasmina,
Zlatar, Zoran 2006.
Jezikomjer. Vodi za izbjegavanje najeih
pogreaka u hrvatskom standardnom jeziku
(knjiga + 2 tonska CD-a). Croma
Co. Stobre.
Opai, Nives 2009.
Reci mi to kratko i jasno hrvatski za
normalne ljude. Novi Liber. Zagreb
Poslovni rjenik (ur. Pero Jurkovi i dr.)
1995. Masmedia. Zagreb.
Rjenik menedmenta
Rodek, Kosanovi
Njemako-hrvatski poslovni rjenik.
Masmedia. Zagreb.
Jezini
prirunici
273
Jezini prirunik
Coca-Cole HBC Hrvatska
Hrvatski jezik u
poslovnoj komunikaciji
Zahvaljujemo svim zaposlenicima, odjelnim direktorima, kolegama i suradnicima koji
su itali ovaj rukopis ili na bilo koji drugi nain pridonijeli ostvarivanju ovoga projekta.
Izdava
Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.
Pripremili
Lana Hudeek i Maja Matkovi
u suradnji s Igorom utukom
Direktorica projekta
Boka Trbojevi
Recenzenti
Milica Mihaljevi
Kristian Lewis
Korektor
Domagoj Vidovi
Urednik
Igor utuk
Oblikovanje
Laboratorium, Zagreb
Tisak
Kersch Offset, Zagreb
CIP
zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne
i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 770038
ISBN
978-953-55515-1-5
Zagreb, svibanj 2011.
Tiskano u Hrvatskoj.

Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jezicni Prirucnik Coca Cole HBC Hrvatska

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

hrvatski jezik u

alter 1. > prekida; 2. dobro: potanski

eliti > eljeti; elio, eljela, eljelo

You might also like