Program Doktordkog Studija 2010

Učiteljski fakultet
Sveučilište u Zagrebu
PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG

STUDIJA
Doktorski studij:
RANI ODGOJ I OBVEZNO OBRAZOVANJE
Znanstveno područje: društvene znanosti
Znanstveno polje: odgojne znanosti
2010.
1. UVOD
1.1 Razlozi za pokretanje studija
U Hrvatskoj do sada ne postoji visokoškolska ili znanstvena ustanova koja je specijalizirana

za organiziranje znanstvenih istraživanja u području ranog odgoja i obveznog obrazovanja.
Posebno je zapostavljeno područje ranog i primarnog odgoja, te područje metodika
elementarne nastave.
To je dovelo do nedostatka stručnjaka za razvoj i istraživanje kurikuluma u ovoj iznimno
osjetljivoj i važnoj razvojnoj dobi. U trenutku pripreme ovog doktorskog studija na tržištu
intelektualnih snaga ne postoje stručnjaci sa znanstvenim akademskim zvanjima koji mogu
izvoditi nastavu na sveučilištu za područje upoznavanja i razvoja kurikuluma ranog odgoja i
primarnog obrazovanja. Na studijima za učitelje primarnog obrazovanja, te studijima za
odgojitelje predškolske djece nastavu iz ovih područja uglavnom izvode stručnjaci u
nastavnim zvanjima ili sveučilišni nastavnici u odmakloj životnoj dobi.
U proteklih nekoliko godina Ministarstvo znanosti nije financiralo zapaženije znanstvene
projekte koji se odnose na rani odgoj i primarno obrazovanje, napose ne one koji se odnose
na kurikulume odgoja i obrazovanja.
Istodobno, u susjednim državama (Sloveniji i Srbiji) razvijani su sveučilišni dodiplomski i
poslijediplomski studiji koji pripremaju stručnjake za ova sveučilišna i znanstvena područja,
a tako je i u drugim europskim državama (npr. Finskoj, Švedskoj, Njemačkoj itd.). Doktorski
studiji ovog tipa postoje u Finskoj (University of Turku), zatim u Njemačkoj (Universität in
Freiburg – Pädagogische Hochschule Freiburg), te Univerza u Ljubljani (Pedagoška
fakulteta). Na Sveučilištu u Freiburgu (Universität in Freiburg) se može u području odgojnih
znanosti (Erziehungswissenschaft) ili u nekoj od posebnih didaktika (metodike) stjecati titula
Dr. päd. (DrEd u anglosaksonskim zemljama).
U Hrvatskoj učitelji primarnog obrazovanja nisu nikada u povijesti imali mogućnost i šansu
nastaviti stručno i znanstveno usavršavanje u području odgoja i obrazovanja kojim se bave do
stjecanja sveučilišnih akademskih zvanja. Prvi put u povijesti hrvatskoga školstva i
pedagogije studiji za učitelje primarnog obrazovanja u svemu su izjednačeni sa studijskim
programima za učitelje nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja.
Navedene konstatacije upućuju na nužnost utemeljenja interdisciplinarnih doktorskih studija
u Hrvatskoj koji će okupiti eksperte iz različitih znanstvenih polja, a koji mogu pomoći u
formiranju znanstvenika i sveučilišnih nastavnika za potrebe znanstvenih disciplina koje se
mogu uvjetno smjestiti ili interdisciplinarno povezati s poljem odgojnih znanosti.
1.2 Dosadašnja iskustva predlagača
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nastao je transformacijom bivše Učiteljske

akademije na temeljima bolonjskih načela. Ta sveučilišna ustanova ima u svom sastavu tri
odsjeka: Odsjek za učiteljske studije, Odsjek za odgojiteljske studije i Odsjek za obrazovne
studije. Prije dvije godine Nacionalno vijeće je odobrilo tadašnjoj Učiteljskoj akademiji novi
program poslijediplomskih stručnih studija na koji je upisana jedna generacija koja krajem
2006. kalendarske godine završava s nastavom. Taj je studij verificiran kao stručni
poslijediplomski studij iako u njegovoj realizaciji sudjeluje 27 sveučilišnih nastavnika
Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci zbog toga što je diplomski studij za učitelje
primarnog obrazovanja bio tada u statusu stručnih studija. Slijedom našeg preustroja kroz
bolonjski proces u sveučilišni studij, a na temelju iskustava koja smo imali s prethodno
navedenim studijem, predlažemo pokretanje novog doktorskog studija: Rani odgoj i obvezno
obrazovanje.
Ističemo također brojna iskustva naših profesora u izvođenju nastave i sudjelovanja u
vođenju i obranama doktorskih disertacija i magistarskih radova na drugim fakultetima
Sveučilišta u Zagrebu te na drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu.
1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Ovaj doktorski studij koncipiran je kao fleksibilan segment cjeloživotnog učenja i

usavršavanja u području odgojnih znanosti. Studij je otvoren za sve učitelje primarnog
obrazovanja i nižeg sekundarnog obrazovanja, te stručne suradnike koji rade u predškolskim
ustanovama i osnovnoj školi. Već prilikom definiranja uvjeta za ulaz u ovaj studij (svi učitelji
primarnog i nižeg sekundarnog obrazovanja, te eksperti za predškolski odgoj) pokazuje
fleksibilnost i otvorenost za različite putove do doktorata iz područja odgojnih znanosti (koje
su ovdje shvaćene kao interdisciplinarne i multidisciplinarne koliko je to moguće u kontekstu
humanističkih i društvenih znanosti te unutar različitih znanosti o odgoju). Otvorenost i
pokretljivost ovdje se shvaća i kao mogućnost izbora različitih modula i kolegija unutar
srodnih studija iz područja društvenih i humanističkih znanosti.
1.4 Mogućnost uključivanja studija u program inozemnih sveučilišta
Ovaj je doktorski studij rađen prema standardima i modelima za slične studije na

sveučilištima u Europi i SAD. Pravilnikom o studiju biti će omogućeno da student provede
jedan ili dva semestra na srodnim studijima na europskim i američkim sveučilištima. Svakom
studentu je pravilnikom o studiju preporučeno da provede barem jedan semestar na nekom
srodnom doktorskom studiju gdje se jedan semestar studijsko-istraživačkog rada vrednuje s
30 ECTS-a. Međufakultetskim ugovorima o međunarodnoj suradnji takva je mogućnost već
predviđena ugovorima s fakultetima u Ljubljani (Slovenija) ili Münsteru (Njemačka), te
Univerzitetom u Sarajevu.
2. OPĆI DIO
2.1 NAZIV STUDIJA:
RANI ODGOJ I OBVEZNO OBRAZOVANJE
Znanstveno područje: društvene znanosti

Znanstveno polje: odgojne znanosti
2.2 Nositelj studija i suradne ustanove
Nositelj ovog studija je Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. To je sveučilišna ustanova

na kojoj je zaposleno 35 sveučilišnih nastavnika iz područja društvenih i humanističkih
znanosti. Suradnja na ovom studiju planirana je sa sveučilištima u Ljubljani i Münsteru, s
kojima ovaj Fakultet ima potpisane ugovore o suradnji. Na studiju su angažirani suradnici
(nositelji kolegija) s drugih članica Sveučilišta u Zagrebu, te sa Sveučilišta u Rijeci i
Sveučilišta u Osijeku.
2.3 Institucijska strategija razvoja doktorskih programa
Učiteljski fakultet gradi koncepciju poslijediplomskih studija i znanstveno-istraživačke

orijentacije na rani odgoj, primarno obrazovanje, te niže srednje obrazovanje. Budući
stručnjaci koji studiraju na ovom Fakultetu, te istraživački projekti koje financira
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, usredotočeni su na ova područja djelovanja pa su i
planirane poslijediplomske specijalizacije usmjerene na ista područja.
2.4 Inovativnost doktorskog programa
U ovom doktorskom programu polazi se od shvaćanja odgojnih znanosti kao

interdisciplinarnog znanstvenog polja u kojem se posebno ističu pedagogija, psihologija,
sociologija, te sve metodike elementarne nastave i odgoja. Na pitanjima odgoja i obrazovanja
u ranom i srednjem djetinjstvu Fakultet nastoji okupiti stručnjake iz različitih znanstvenih
disciplina koji se žele udružiti u istraživanju i osposobljavanju znanstvenog pomlatka za ovo
interdisciplinarno područje. Na poznatim i priznatim svjetskim sveučilištima ovakve su
integracije i kooperativnost na ovom području uobičajeni, dok u Hrvatskoj u proteklim
desetljećima dominira monodisciplinarni pristup elementarnom i primarnom odgoju i
obrazovanju. U tom se ogleda inovativnost i vrijednost interdisciplinarnosti ovog modela
doktorskog studija.
2.5 Uvjeti upisa na studij
Program ovog studija rađen je uz pretpostavku da će najveći interes za njega pokazivati

diplomirani učitelji, odnosno magistri primarnog obrazovanja prema novim studijskim
programima usklađenim s bolonjskim procesom, te stručnjaci koji su na drugim fakultetima
stjecali stručne i znanstvene kompetencije za istraživanje ili rad u području ranog odgoja, te
primarnog i obveznog obrazovanja. Prilikom upisa prednost će se dati pristupnicima koji su
na dodiplomskom studiju postigli vrlo dobar uspjeh ili su u radu pokazali kreativnost,
inovativnost, te interes za znanstvena istraživanja (što dokazuju objavljenim stručnim ili
znanstvenim radovima).
Od pristupnika se traži poznavanje prvog stranog jezika na razini B2 (razina međunarodno
priznate diplome First Certificate in English), te drugog stranog jezika na razini B1
(Preliminary English Test, Zertifikat Deutsch).
2.6 Kriteriji i postupci odabira polaznika
Prilikom upisa u prvi semestar ovog doktorskog studija minimalni uvjet je postignut vrlo
dobar uspjeh u dodiplomskom odnosno diplomskom studiju prema bolonjskom procesu, te
preporuke priznatih i poznatih sveučilišnih stručnjaka. U obzir će se uzeti i objavljeni
znanstveni radovi iz područja odgojnih znanosti. Na kraju trećeg semestra studenti ovog
poslijediplomskog studija biti će podvrgnuti još jednom selekcijskom postupku na kojem će
trebati dokazati opredijeljenost i pripremljenost za završni doktorski istraživački posao. To će
se obaviti obranom habilitacijskog rada i projekta doktorskog istraživanja pred tročlanim
povjerenstvom. Prednost kod upisa imati će pristupnici s višim prosjekom ocjena, te s
objavljenim radovima iz područja odgojnih znanosti.
2.7 Kompetencije koje student stječe završetkom studija
Završetkom studija student stječe napredna znanja i sposobnosti za samostalno obavljanje

znanstveno-istraživačkih poslova u polju odgojnih znanosti (ponajprije ranog odgoja i
obveznog obrazovanja): poznaje znanstvene metode u znanstvenom polju odgojnih znanosti,
zna napisati prijedlog znanstvenog istraživanja, napisati i publicirati znanstveni rad A1 i A2,
izložiti i braniti rezultate istraživanja na znanstvenom skupu, te kritički ocijeniti znanstvena
istraživanja.
U okviru doktorskog studija Rani odgoj i obvezno obrazovanje studenti stječu kompetencije u
tri osnovna područja. Prvo su znanja i sposobnosti vezane uz područja odgojnih znanosti i
pojedinih modularno organiziranih izbornih nastavnih sadržaja u primarnom i obveznom
obrazovanju, drugo uključuje ovladavanje znanstvenom metodologijom istraživanja u
području ranog odgoja i primarnog i obveznog obrazovanja, a treće obuhvaća ključne
kompetencije relevantne za znanstveni rad u području odgoja i obrazovanja.
U okviru prve skupine studenti stječu najnovije znanstvene spoznaje iz područja odgojnih
znanosti. Odabirom ponuđenih modula studenti se specijaliziraju za određeno nastavno
područje u osnovnoj školi (hrvatski jezik, strani jezici, informatika ili pak odgoj djece u doba
ranog djetinjstva i primarnog obrazovanja).
Druge dvije skupine kompetencija, koje studenti stječu neovisno o odabiru modula i
pojedinih kolegija, odnosi se na ključne kompetencije znanstvenog rada u području odgoja i
obrazovanja.
Druga skupina kompetencija obuhvaća sposobnost organiziranja i sudjelovanja u
interdisciplinarnim i multidisciplinarnim individualnim i timskim istraživanjima. Sudionici
doktorskih studija tijekom studiranja upoznati će metode i metodologije koje omogućuju
samostalno iniciranje i provođenje empirijskih eksperimentalnih i neeksperimentalnih, te
akcijskih istraživanja u području odgoja i obrazovanja. Važne kompetencije studenti će
stjecati i u uporabi statističkih metoda, računalnog software-a za statističke obrade, te
korištenje računalnih baza za pretraživanje i nalaženje izvora za znanstvena istraživanja.
Studenti će na studiju usvojiti znanstvenu neovisnost i kritičnost u razmišljanju, te etičke
norme koje treba uzeti u obzir u istraživanjima u kojima su glavni ispitanici djeca i odrasli
ljudi.
Treća skupina kompetencija odnosi se na holistički pristup problemima odgoja i obrazovanja.
U ovu skupinu kompetencija pripadaju interkulturalne i europske dimenzije odgoja i
obrazovanja. Osposobljavanje studenata za orijentaciju na koncepciju cjeloživotnoga
obrazovanja čini opću ključnu kompetenciju koju studij nastoji razviti kod studenata
razvijajući kod njih timski rad, znanstvenu radoznalost, vještine prezentacije, sposobnost
prilagodbe i dr.
Nakon završetka ovog studija polaznici se mogu zapošljavati u specijaliziranim znanstvenim
i visokoškolskim ustanovama koje se bave ranim odgojem i osnovnim školovanjem u zemlji i
inozemstvu.
3. OPIS PROGRAMA
3.1 Struktura i organizacija doktorskog programa
Kurikulum poslijediplomskog doktorskog studija sastoji se od obveznog i izbornog dijela.

Obvezni dio obuhvaća jednu četvrtinu kurikuluma, a to su uglavnom kolegiji iz odgojnih
znanosti (psihologija, pedagogija i metodologija znanstvenih istraživanja u području
društvenih znanosti s naglaskom na istraživanju odgoja). Ostalih 75% studija izbornog je
karaktera.
U prvom semestru svi studenti upisuju tri obvezna kolegija, u drugom semestru dva obvezna i
dva izborna kolegija, dok u trećem semestru upisuju jedan od četiri izborna modula:
Modul A: Odgojne znanosti
Modul B: Rano učenje hrvatskoga standardnog jezika
Modul C: Strani jezici u osnovnoj školi
Modul D: Upravljanje i rukovođenje školom/vrtićem
Modul E: Informatika u odgoju i obrazovanju
Četvrti semestar polaznici doktorskoga studija mogu koncipirati na različite načine:
a) studijski boravak na nekom drugom sveučilištu ili studij kolegija na drugom
fakultetu
b) studiranjem izabranih kolegija s kojima može ostvariti 30 ECTS-a
c) objavljivanjem rada tipa A1 u međunarodno priznatom časopisu ili rada tipa A2
d) kombiniranjem mogućnosti tipa navedenih pod a), b) i c).
Peti i šesti semestar organiziraju se kao istraživački rad studenta pod vodstvom mentora.
3.2 Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula (s brojem sati i bodova)
Prvi semestar: METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA I ODGOJNE ZNANOSTI
Sati Status
NAZIV KOLEGIJA Voditelj kolegija ECTS
nastave kolegija
Teorije odgoja i škole doc. dr. sc. Vesna Bilić 20 8 obvezni
prof. dr. Slavica Bašić
Teorija kurikuluma prof. dr.sc. Milan 20 8 obvezni
Matijević
Metodologija istraživanja odgoja i prof. dr.sc. Majda 30 14 obvezni
obrazovanja Rijavec
prof. dr. sc. Milan
Matijević
Drugi semestar: ODGOJNE ZNANOSTI I IZBORNI KOLEGIJI
Sati Status
nastave kolegija
Teorije dječjeg razvoja i učenja prof. dr. sc. Renata 20 8 obvezni
Miljević-Riđički
Obrazovni sustavi u Europi prof. dr. sc. Vlatka 20 8 obvezni
Domović
Izborni kolegij 1 7 izborni
vidjeti liste izbornih
kolegija uz sve module
Treći semestar: IZBORNI MODUL

Modul A: ODGOJNE ZNANOSTI
Sati Status
nastave kolegija
Filozofija i odgojne znanosti prof. dr. sc. Milan Polić 20 6 obvezni
Pozitivna psihologija u školi prof. dr.sc. Majda 20 6 obvezni
Rijavec
Teorija obrazovnih sustava prof. dr. sc.Nikola 20 6 obvezni
Pastuović
Organizacijsko ozračje škole doc. dr.sc. Vlatka 15 6 izborni
Domović
Upravljanje razredom i disciplina doc. dr.sc. Dubravka 15 6 izborni
Miljković
Projektno učenje u vrtiću i školi prof. dr.sc. Kornelija 15 6 izborni
Špoljar
Suvremeno djetinjstvo prof. dr. sc. Nada Babić 15 6 izborni
Igra i predškolski kurikulum prof. dr.sc. Jasna 15 6 izborni
Krstović
Inteligencija i školski uspjeh prof. dr. sc. Krunoslav 15 6 izborni
Matešić
Društvo i okoliš prof. dr. sc. Ivan Cifrić 15 6 izborni
Odgoj i obrazovanje za ljudska prof. dr. sc. Dubravka 15 6 izborni
prava Maleš
Školski propisi i administracija prof. dr. sc. Mijo Cindrić 15 6 izborni
Darovitost i rad s darovitim prof. dr. sc. Vesna 15 6 izborni
učenicima Vlahović Štetić
Daroviti učenici i uvod u metode prof. dr. sc. Nada Vijtiuk 15 6 izborni
istraživanja u prirodoslovlju
Multimedijska didaktika i nastava prof. dr. sc. Milan 15 6 izborni
na daljinu Matijević
Paradigme odgoja prof. dr. sc. Marko 15 6 izborni
Palekčić
Modul B : RANO UČENJE HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA
Sati Status
nastave kolegija
Podloge za izradu kurikuluma prof. dr. sc. Ante Bežen 20 6 obvezni
hrvatskoga jezika u osnovnoj školi
Književnost za mlade i mediji prof. dr. sc. Berislav 20 6 obvezni
Majhut
prof. dr. sc. Diana Zalar
Hrvatski standardni jezik i njegove prof. emeritus Josip Silić 20 6 obvezni
funkcije
Metodički sustavi, strategije i prof. dr. sc. Ante Bežen 20 6 obvezni
metode u ranom učenju hrvatskoga
standardnog jezika
Stjecanje jezične kompetencije u prof. dr. sc. Ante Bežen 15 7 izborni
prvom razredu osnovne škole
Funkcionalna komunikacijska prof. dr. sc. Dunja 15 6 izborni
gramatika Pavličević-Franić
Daroviti učenici u izražavanju i prof. dr. sc. Dubravka 15 7 izborni
stvaranju na hrvatskom jeziku Težak
Teorija udžbenika hrvatskoga prof. dr. sc. Ante Bežen 15 7 izborni
jezika
Stilistička interpretacija prof. dr. sc. Krešimir 15 7 izborni
književnoga teksta Bagić
Novi mediji u nastavi hrvatskoga prof. dr. sc. Berislav 15 7 izborni
jezika i književnosti Majhut i dr. sc.
dr. sc.Vladimira Velički
Prijelaz iz vrtića u školu na
prof. dr. sc. Berislav 15 7 izborni
području hrvatskoga jezika Majhut i
dr. sc. Vladimira Velički
Modul C: STRANI JEZICI U OSNOVNOJ ŠKOLI
Sati Status
nastave kolegija
Višejezičnost i jezična politika u prof. dr. sc. Milica Gačić 6 4 obvezni
Europi
Didaktički koncepti višejezičnosti doc. dr. sc. Ana Petravić 15 8 obvezni
u Europi
Koncepti ranog učenja stranog prof. dr. sc. Mirjana 8 4 obvezni
jezika Vilke
Istraživanja u primijenjenoj prof. dr. sc. Milica Gačić 20 10 obvezni
lingvistici i ranom učenju stranih
jezika
Nastava jezika u osnovnoj školi i prof. dr. sc. Janez Skela 12 4 obvezni
usavršavanje nastavnika
Strategije učenja i motivacija u prof. dr. sc. Janez Skela 12 6 izborni
ranom učenju stranih jezika
Interkulturalno učenje u nastavi doc. dr. sc. Ana Petravić 12 6 izborni
stranih jezika
Istraživanje udžbenika stranih doc. dr. sc. Ana Petravić 10 6 izborni
jezika
Informacijsko-komunikacijske prof. dr. sc. Milica Gačić 10 6 izborni
tehnologije u nastavi stranih jezika
Modul D : UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE ŠKOLOM / VRTIĆEM
Sati Status
nastave kolegija
Škola i razvoj doc.dr.sc. Vesna Bilić 20 8 obvezni
doc.dr.sc. Siniša Opić
Komuniciranje u organizaciji prof. dr. sc. Majda 20 8 obvezni
Rijavec
Upravljanje i rukovođenje u prof. dr. Stjepan Staničić 15 7 obvezni
školstvu
Menadžment ljudskih potencijala u prof. dr. Stjepan Staničić 15 7 izborni
obrazovanju
Ekonomika obrazovanja prof. dr. sc. Vinko Barić 15 7 izborni
Odnosi s javnošću prof. dr. sc. Ljubica 15 7 izborni
Bakić-Tomić
Poslovno komuniciranje prof. dr. sc. Ljubica 15 7 izborni
Bakić-Tomić
Socijalni sukobi u školi prof. dr. sc. Slavica Bašić 15 7 izborni
Izborni kolegiji iz drugih modula 15 7 izborni
Modul E: INFORMATIKA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Sati Status
nastave kolegija
Komunikacijsko-informacijski prof. dr. sc. Ljubica 20 8 obvezni
model aplikacije ICT u školi Bakić-Tomić
Informacijska potpora projektnom prof. dr. sc. Vladimir 20 8 obvezni
menadžmentu u školi Šimović
Audiovizualne multimedijske prof. dr. sc. Siniša Fajt 20 7 obvezni
komunikacije u odgoju i dr. sc. T. Kosić
obrazovanju
ICT za informacijsku potporu prof. dr. sc. Vladimir 20 7 izborni
projektnom menadžmentu u školi Šimović
Primjena ICT u odgoju i doc. dr. sc. Vatroslav 20 7 izborni
obrazovanju Zovko
Informacijski sustavi u odgoju i prof. dr. sc. Vladimir 20 7 izborni
obrazovanju Šimović
Bakić-Tomić
Bakić-Tomić
Izgradnja multimedijskih sustava u doc. dr. sc. Mario 20 7 izborni
odgoju i obrazovanju Dumančić
3.3 Obvezne i izborne aktivnosti
Posebnim ECTS bodovima biti će vrednovano:

− sudjelovanje na seminarima i konferencijama, okruglim stolovima
− rad na projektima
− objavljeni radovi (citirani u CC i SCI, radovi A1 i radovi A2)
− rad na odabranom užem znanstvenom području (uz odobrenje povjerenstva
doktorskog studija)
Navedene aktivnosti biti će vrednovane s ECTS bodovima prema prosudbi posebnog
povjerenstva doktorskog studija Rani odgoj i obvezno obrazovanje.
3.4 Opis predmeta i/ili modula

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA I ODGOJNE
ZNANOSTI
1. semestar
Sati Status
nastave kolegija
Teorije odgoja i škole doc. dr. sc.Vesna Bilić 20 8 obvezni
prof. dr. sc. Slavica Bašić
Teorija kurikuluma prof. dr. sc. Milan 20 8 obvezni
Matijević
Metodologija istraživanja odgoja i prof. dr.sc. Majda 30 14 obvezni
obrazovanja Rijavec
prof. dr.sc. Milan
Matijević
Naziv kolegija: TEORIJE ODGOJA I ŠKOLE
Voditelji kolegija: doc. dr. sc. Vesna Bilić
prof. dr. Slavica Bašić
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8
Status kolegija: obvezni
Opće i specifične kompetencije u okviru kolegija

Opća kompetencija:
Ostvariti uvid u razvoj, strukturu i temeljne probleme odgojne znanosti. Moći argumentirati i
problematizirati relevantnost teorija odgoja za odgojnu praksu, posebno za područje
školskog sustava i škole.
Posebne kompetencije:
Upoznati vodeće teorije odgoja i kritički valorizirati njihovo značenje u odnosu na
organiziranje i evaluiranje djelotvornosti pedagoških ustanova, posebno školskih.
Kritički promišljati i istraživati odnos između teorije odgoja, škole i školskog sustava.
Upoznati kriterije i modele argumentiranja ciljeva, organizacije i kriterija evaluacije
učinkovitosti škole u okviru različitih teorijskih tradicija.
Osnovne teme
1. Različita shvaćanja odgoja: Odgoj i procesi razvoja (učenje, mišljenje, socijalizacija,
personalizacija, znanja, kulture, komunikacije). Antropologijski, biologijski,
filozofski, sociologijski, psihologijski i pedagogijski aspekt odgoja.
2. Teorije i modeli odgoja: Vodeće teorije škole (organizacijsko-sociologijska,
strukturalno-funkcionalna, povijesno-materijalistička, psihoanalitička,
interakcionistička i duhovno-znanstvena).
3. Teorije škole i njihov odnos prema općim teorijama odgoja: Spor između duhovno-
znanstvene i empirijsko-analitičke teorije, teorija škole između pedagoške samokritike i
uplitanja društvenih znanosti. Teorija škole i postmoderna.
4. Suvremene spoznaje o učenju, cjeloživotno učenje, salutogenetički koncept zdravlja,
nova kultura rada – nova pedagogijska paradigma i način promišljanja škole kao
odgojne ustanove.
5. Nove koncepcije i modeli ustroja škole. Škola i obrazovna tehnologija.
6. Izvanškolske ustanove: cjeloživotno obrazovanje, izvanškolski rad s mladima i
socijalno-pedagoške ustanove.
7. Školski sustav i mogućnosti za preobrazbu.
8. Znanosti o odgoju: pedagogija, edukologija i odgojna znanost.
9. Dioba pedagogije/znanosti o odgoju i pedagoška profesija.
10. Vodeći smjerovi znanosti o odgoju i odgojne metode
11. Studij znanosti o odgoju i školi.
Oblici provođenja nastave
Predavanje, rasprava u malim skupinama, panel diskusija (seminar), samostalni rad.
Obveze studenata
Napisati jedan seminarski rad ili vježbu i položiti ispit u pismenoj i usmenoj formi.
Literatura
1. Bezić, Ž. (1900): Biti čovjek! Ali kako? Đakovo: Biskupski ordinarijat
2. Boatman, A. M. (1998): Educational Theory – Handbook a Collection of Theories and
Theorists. University of Central Oklahoma
3. Bratanić, M. (1990): Mikropedagogija – interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja.
Zagreb: Školska knjiga
4. Brezinka, W. (1992): Philosophy of Educational Knowledge: An Introduction to the
Foundations of Science of Education, Philosophy of Education and Practical
Pedagogics. Dordrecht, Boston, London: Kluwer Academy Publichers
5. Bruner, J. (2002): Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa
6. Delors, J. (1998): Učenje: blago u nama. Zagreb: Educa
7. Gudjons, H. (1994): Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa
8. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa
9. Glasser, W. (2005): Kvalitetna škola. Škola bez prisile. Zagreb: Educa
10. Hentig, H. v. (1997): Humana škola – škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa
11. Klafki, W./ Hendricks, W./ Koch, B., Stuebig, H. (Hrsg) (2002): Schultheorie,
Schulforschung und Schulentwicklung in politisch-gesellschaftlichen Kontekst,
Weinheim: Beltz
12. Kodelja, Z. (1995): Laična šola. Ljubljana: Mladinska knjiga
13. Kőnig, E. – Zedler, P. (1998): Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa
14. Kovač-Šebart, M. (2002): Samopodobe šole (Konceptualizacija devetletke). Ljubljana:
Zavod Republike Slovenije za šolstvo – Znanstveni inštitut Filozofske fakultete
15. Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Što može, što želi. Zagreb: Educa
16. Lesourne, J. (1993): 0brazovanje & društvo: izazovi 2000. Zagreb: Educa
17. Mialaret, G. (1989): Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: NIRO Školske novine
18. Mijatović, A. (urednik, 1999): Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski
pedagoško-književni zbor
19. Oelkers, J. (2005): Wie man Schule entwickelt. Eine bildungspolitische Analyse nach
Pisa. BELZ Verlag, Weinheim
20. Pastuović, N. (1999): Edukologija – integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog
obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen
21. Pranjić, M. (2001): Pedagogija – suvremena stremljenja,, naglasci, ostvarenja. Zagreb:
Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji
22. Siebert, H. (2005): Paedagogische konstruktivismus, Weinheim: Beltz
23. Tillmann, K.J. (ur.) (1994): Teorije škole. Zagreb: Educa
24. Jedno djelo na stranom jeziku (engleski, njemački, francuski, talijanski, ruski)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta
Po završetku kolegija studenti će procijeniti kvalitetu i uspješnost izvedbe programa
ispunjavanjem anketnog upitnika za evaluaciju kolegija.
Naziv kolegija: TEORIJA KURIKULUMA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Milan Matijević
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8
Svrha
Upoznavanje polaznika s novijim spoznajama iz područja teorije kurikuluma primijenjene na
kurikulum osnovnog i obveznog školovanja.
Osnovne teme
1. Školski kurikulum: priroda i vrste
2. Teorija ciljeva
2.1 Društveni i individualni aspekt ciljeva
2.2 Odgojni ciljevi
2.3 Obrazovni ciljevi
2.4 Konkretizacija i operacionalizacija ciljeva
3. Teorija sadržaja
3.1 Odnos ciljeva i sadržaja
3.2 Kriteriji za izbor sadržaja osnovnog i obveznog školovanja
3.3 Odgojni sadržaji
3.4 Obrazovni sadržaji
3.5 Strukturiranje odgojno-obrazovnih sadržaja
4. Nastavne metode i strategije
4.1 Strategije primjerene velikim skupinama učenika
4.2 Strategije primjerene malim skupinama
4.3 Strategije za individualno poučavanje
5. Obrazovna tehnologija i didaktika medija
5.1 Nastavni mediji
5.2 Računala i Internet u nastavi
5.3 Kriteriji za izbor nastavnih medija
6. Nastavna ekologija: Uređenje i opremanje prostora za poučavanje i učenje u školi i
školskom dvorištu
7. Teorije vrednovanja
7.1 Vrste vrednovanja
7.2 Modeli vrednovanja
7.3 Evaluacijska istraživanja
8. Istraživanja u području kurikuluma osnovnog i obveznog školovanja
Obveze studenata
Prirediti jednu pisanu seminarsku radnju te položiti usmeni ispit.
Literatura
Baert, G. i dr. (2002), Inovacije u osnovnom obrazovanju. Zagreb: Školske novine.
Bognar, L. (2001), Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet.
Bognar, L. I Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
*** Iskustva u izradi nastavnih planova i programa (curriculum) temeljena na istraživanjima
zemalja članica OECD-a (1983), Zagreb: RSIZ odgoja i obrazovanja.
Marsh, J. C. (1994), Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.
Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru. Zagreb: CDO "Birotehnika"
Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen.
Rudner, M. L. (2002), What Teachers need to know about Assessment. Washington: National
Educational Association.
Schiro, M. (1978), Curriculum for bether Schools. New Jersey: Englewood Clifs, Educational
Technology Publications.
Shalaway, L. (1998), Learning to Teach. New York: Scholastic Professional Books.
http://www.eurydice.org/

Po završetku kolegija studenti će procijeniti kvalitetu i uspješnost izvedbe predmeta
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ODGOJA I
OBRAZOVANJA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Majda Rijavec
prof. dr. sc. Milan Matijević
Broj sati: 30
Broj ECTS-a: 14
Osnovne teme
Znanstveni i neznanstveni pristupi znanju. Teorijske paradigme. Strategije istraživanja. Uloga
teorije u znanosti. Etička pitanja u provođenju istraživanja. Planiranje i provedba istraživanja.
Deskriptivna istraživanja. Eksperimentalna istraživanja. Akcijska istraživanja.
Nacrti istraživanja (eksperimentalni nacrt). Teorija uzoraka. Vrste uzoraka. Metode
prikupljanja podataka (Intervju, anketa, sudjelujuće promatranje, sustavno promatranje, studij
slučaja, analiza sadržaja). Metode statističke obrade podataka. Kvalitativna analiza
empirijskog materijala. Multivarijantne metode obrade podataka (faktorska analiza,
regresijska analiza, kanonička korelacijska analiza, analiza varijance, diskriminacijska
analiza).
Upoznavanje osnova korištenja računala za statističku obradu. Znanstvene baze i
pretraživanje na Internetu. Etička pitanja u znanstvenim istraživanjima. Pisanje znanstvenog
izvještaja i doktorskog rada.
Opće i specifične kompetencije koje se razvijaju u okviru kolegija

Omogućiti polaznicima usavršavanje sposobnosti koje se odnose na istraživanja u području
odgoja i obrazovanja te upoznavanje osnovnih tehnika intelektualnog rada koje su potrebne
za izradu kvalitetnog završnog pisanog rada. Pretpostavlja se da su na dodiplomskom studiju
studenti ovladali elementarnom metodologijom znanstvenog rada u društvenim znanostima te
da na doktorskom studiju treba usavršavati i proširivati ranije stečene kompetencije. Posebno
treba istaknuti rad na poboljšanju kompetencija planiranja, pripreme i provođenja empirijskih
istraživanja te kriterija za kategoriziranje i pisanje znanstvenih radova.
Načini provjere stečenih znanja i kompetencija

Izraditi idejni projekt za svoje istraživanje koje će poslužiti kao osnova za kasniji rad na
doktorskom radu, te usmeno braniti projekt oslanjajući se na spoznaje stečene u ovom
kolegiju.
Obvezna literatura
Halmi, A. (2005), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim
znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kemmis, S. (Ed.), (1988), Educational Research Methodology and Measurement. Oxford –
New York: Pergamon Press.
Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Mužić, V. (1982), Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost.
Dopunska literatura
Andrilović, V. (1991), Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja.
Zagreb: Školska knjiga.
Gačić, M. (2001), Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: MUP RH.
Petz, B. (1985), Osnove statističke metode za nematematičare. Zagreb: Liber.
Vujević, M. (2002), Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb:
Školska knjiga.
Internet izvori
http://www.askeric.org/
http://www.eric.ed.gov/
ODGOJNE ZNANOSTI I IZBORNI KOLEGIJI
2. semestar
Sati Status
nastave kolegija
Teorije dječjeg razvoja i učenja prof. dr. sc. Renata 20 8 obvezni
Miljević-Riđički
Obrazovni sustavi u Europi prof. dr. sc. Vlatka 20 8 obvezni
Domović
vidjeti liste izbornih
kolegija uz sve module
Naziv kolegija: TEORIJE DJEČJEG RAZVOJA I UČENJA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8
Okvirni sadržaj kolegija

Nasljedni i okolinski faktori u dječjem razvoju – biopsihosocijalni pristup
Biološki kontekst razvoja
Kognitivističko-razvojni modeli
Ekološki pristup
Teorija posredovanog iskustva učenja Reuvena Feuersteina
Gardnerova koncepcija višestrukih inteligencija
Teorije o odnosima s vršnjacima
Teorije o razvoju spolnih uloga
Istraživanja o tijeku života
Međukulturalna istraživanja
Razvojna psihopatologija
Specifični modeli psihopatologije dječje dobi

Usvajanje novijih teorija dječjeg učenja i razvoja, te najnovijih spoznaja i istraživanja iz
područja dječje i razvojne psihologije. Korištenje novih spoznaja u pristupu djeci, provjera
nekih hipoteza u svakodnevnom radu.
Oblici provođenja nastave: predavanja, demonstracije, prezentacije – rezultat samostalnog
pretraživanja literature postdiplomanata i provjera nekih hipoteza u praksi, radionice.
Obvezna literatura
Vasta, Ross i sur. (1998). Dječja psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap.
Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije, Jastrebarsko, Naklada Slap.
Preporučena dopunska literatura

Papalia, D. E. I Olds, S. W. (1992). Human Development, New York
Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija, Jastrebarsko, Naklada Slap.
Način provjere znanja i kompetencija (s obrazloženjem bodova iz ECTS)

Svaki kandidat će moći izabrati jednu teoriju ili pristup kojim će se više baviti, te dio
praktično provjeriti i prezentirati ostalim studentima. Obvezan usmeni ispit.
Naziv kolegija: OBRAZOVNI SUSTAVI U EUROPI
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Vlatka Domović
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8

Obrazovni sustavi u zemljama Europske unije (npr.: skandinavske zemlje, Velika Britanija,
Njemačka, Austrija, Francuska, Slovenija) i tranzicijskim zemljama. Obrazovni sustav u
Republici Hrvatskoj. Komparacija s obrazovnim sustavima drugih europskih zemalja s
posebnim naglaskom na analizu obveznog obrazovanja.
Sustav obrazovanja učitelja – cjeloživotno obrazovanje učitelja. Inicijalno obrazovanje
(pre-service teacher education), uvođenje u profesiju (probation), trajno profesionalno
usavršavanje (in-service, continuing professional development). Modeli početnog
obrazovanja učitelja za osnovno, obvezno i srednje obrazovanje. Ustanove i programi za
obrazovanje nastavnika. Profesionalizacija.
Sustavi obrazovanja učitelja u Europi (npr. skandinavske zemlje, Velika Britanija,
Njemačka, Austrija, Francuska, Slovenija) i tranzicijskim zemljama – reforme i trendovi
razvoja.
Sustav obrazovanja učitelja u Republici Hrvatskoj (odgojitelji predškolske djece,
osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnici; uvođenje u profesiju, trajno usavršavanje).
Komparacija s drugim europskim zemljama.
Ciljevi obrazovanja nastavnika – nove ključne kompetencije učitelja (analiza dokumenata
Europske unije o obrazovanju nastavnika).
Procjena kvalitete obrazovnih sustava. Razvoj ključnih kompetencija u obveznom
obrazovanju.
Međunarodna istraživanja (npr. Programme for International Student Assessment PISA –
2000. i 2003.).

Studenti će upoznati strukturu sustava obrazovanja i sustava obrazovanja nastavnika u
Europi, te procese i probleme harmoniziranja hrvatskog sustava obrazovanja nastavnika s
europskim. Studenti će biti osposobljeni za usporedne analize i razumijevanje glavnih
trendova razvoja sustava obrazovanja nastavnika.

Nastava će se izvoditi kroz predavanja i seminare, te individualni konzultativni rad.
Obvezna literatura
1. Mazurek, K., Winzer, M. A. i Majorek, C. (1999). Education in a global society: a
comparative perspective. Needham Heights, MA: Allyn and Bacon. (odabrana
poglavlja)
2. Domović, V. i Matijević, M. (urednici) (2002). Changes in Education of Teachers in
Europe. Metodika (special issue). University of Zagreb, Teacher Education Academy:
Zagreb. (odabrana poglavlja)
3. Structures of the education, initial training and adult education systems in Europe.
2003. http://www.eurydice.org.
4. Buchberger, F.; Campos, B. P., Kallos, D. and Stephenson, J. (eds). (2000). Green
Paper on Teacher Education in Europe.
http://www.ibe.unesco.org/Regional/SEE/SEEpdf/Buchberger.pdf
5. Implementation of Education and Training 2010 – Work Programme. Working group
“Improving Education of Teachers and Trainers” – Progress Report. (2003).
http://europa.eu.int/comm/education/policies/2010/doc/working-group-report en.pdf
6. Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja – ISCED. 1997. Zagreb: Državni
zavod za statistiku.
7. Prema društvu koje uči: poučavanje i učenje – Bijeli dokument o obrazovanju. (1995).
Zagreb: Educa.
8. Domović, V. i Godler, Z. (2003). Suvremeno obrazovanje učitelja u Europi i/ili moguća
budućnost obrazovanja učitelja u Republici Hrvatskoj. Metodika, 6 (4), 49 – 60.
9. Vizek Vidović, V. (ur). (2005). Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika:
višestruke perspektive. Zagreb: IDIZ.
Dopunska literatura
1. Thomas, E. (2002). Teacher Education – Dilemmas and Prospects. London: Kogan
Page.
2. Biermann, R. (ed.) (2003). Europe at Schools in South Eastern Europe – Country
Profiles. Zentrum für Europäische Integrationsforschung. Rheinishe Friedrich –
Wilhelms – Universität Bonn.
3. Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja – istraživački projekt. (2002).
(Luburić, V. ur.) Zagreb: Nacionalni opservatorij za strukovno obrazovanje i
osposobljavanje.
4. The teaching profession in Europe: Profile, trends and concerns. Report 1: Initial
training and transition to working life of teachers in general lower secondary education.
(2002). http://www.eurydice.org
Način provjere znanja i kompetencija

Kolegij se realizira kroz 30 sati nastave koja se izvodi kroz predavanja i seminare. Studenti su
obvezni pripremati se za svaku seminarsku temu čitanjem odgovarajućih poglavlja iz
literature.
Studenti su obvezni samostalno izraditi pismeni rad u kojem će pokazati poznavanje i
razumijevanje trendova u obveznom obrazovanju u Europi.

MODUL A: ODGOJNE ZNANOSTI
3. semestar
Sati Status
nastave kolegija
Filozofija i odgojne znanosti prof. dr.sc. Milan Polić 20 6 obvezni
Pozitivna psihologija u školi prof. dr. Majda Rijavec 20 6 obvezni
Teorija obrazovnih sustava prof. dr. sc Nikola 20 6 obvezni
Pastuović
Organizacijsko ozračje škole prof. dr. sc. Vlatka 15 6 izborni
Domović
Upravljanje razredom i disciplina prof. dr. sc. Dubravka 15 6 izborni
Miljković
Projektno učenje u vrtiću i školi prof. dr.sc. Kornelija 15 6 izborni
Špoljar
Suvremeno djetinjstvo prof. dr.sc. Nada Babić 15 6 izborni
Igra i predškolski kurikulum prof. dr. sc Jasna 15 6 izborni
Krstović
Inteligencija i školski uspjeh prof. dr.sc. Krunoslav 15 6 izborni
Matešić
Društvo i okoliš prof. dr.sc. Ivan Cifrić 15 6 izborni
Odgoj i obrazovanje za ljudska Prof. dr. sc. Dubravka 15 6 izborni
prava Maleš
Školski propisi i administracija prof. dr. sc. Mijo Cindrić 15 6 izborni
Darovitost i rad s darovitim prof. dr. sc. Vesna 15 6 izborni
učenicima Vlahović Štetić
Daroviti učenici i uvod u metode prof. dr. sc. Nada Vijtiuk 15 6 izborni
istraživanja u prirodoslovlju
Multimedijska didaktika i nastava prof. dr. sc. Milan 15 6 izborni
na daljinu Matijević
Paradigme odgoja prof. dr.sc. Marko 15 6 izborni
Palekčić
Naziv kolegija: FILOZOFIJA I ODGOJNE ZNANOSTI
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Milan Polić
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 6
Svrha
Upoznati studente s ulogom filozofije u oblikovanju odgojne teorije i prakse. Objasniti zašto
je filozofija od svojih početaka bila usmjerena na odgoj, tj. razložiti što je u filozofiji bitno
odgojno, a što u odgoju bitno filozofijsko, te zašto filozofija ne može bez odgoja kao ni odgoj
bez filozofije. Objasniti koje je mjesto filozofije u sustavu znanosti o odgoju, te prijepore,
posebno u hrvatskoj filozofiji, oko odnosa filozofije i pedagogije. Upoznati studente s
povijesnim okolnostima i njihovom filozofskom refleksijom koji su utjecali na promjene u
poimanju odgoja od (državotvornog) sredstva do kulturne samosvrhe. Pridonijeti
osposobljavanju studenata za multidisciplinarnu i interdisciplinarnu suradnju u promišljanju
odgoja i odgojnom djelovanju.
Osnovne teme
1. Paideia i skholé (dokolica kao slobodno vrijeme za učenje)
2. Je li čovjek mjera svih stvari?
3. Između odgoja i manipulacije (Platon kao primjer i početak rascjepa).
4. Državotvorni »odgoj«.
5. Francuska građanska revolucija i klasični njemački idealizam.
6. Premišljanje pojma odgoja.
7. Industrijska revolucija, obvezno školstvo i razvitak znanosti (podjela rada i
fragmentacija znanja).
8. Postindustrijsko društvo i postmoderni pluralizam.
9. Potreba za povezivanjem znanstvenih znanja i holističkim pristupom. Uloga filozofije.
10. Društvo znanja i promjena odgojne paradigme.

PowerPoint prezentacije, rasprave uz prezentacije, multidisciplinarna rasprava kompetentnih
sudionika i studenata poslijediplomskog studija, manje istraživanje na odabranu temu i izrada
seminarskog rada pod rukovodstvom nastavnika, samostalno čitanje zadane literature uz
konzultacije (uživo ili e-poštom) s nastavnikom.
Obvezna literatura na hrvatskom jeziku (članci M. Polića dostupni su online na

www.radionicapolic.hr/info)
1.Matičević, Stjepan naznačena poglavlja u Kujundžić, Nedjeljko i Marjanović, Ivan
(1991), Personalistička pedagogija Stjepana Matičevića, Zagreb: Katehetski salezijanski
centar
• »Osnovi nove škole«, 124-140
• »K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj«, 163-199
• »Priroda, kultura i odgoj«, 200-213
3. Marinković, Josip (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb: Školska knjiga
4. Platon (2004), Država, Zagreb: Naklada Jurčić
5. Polić, Milan (1993), K filozofiji odgoja, Zagreb: Znamen i Institut za pedagogijska
istraživanja
6. Polić, Milan (1999), “Uz rane raspre hrvatskih filozofa o mjestu i zadatcima
pedagogije”, Filozofska istraživanja, Zagreb, god. 19, sv. 3 (74), str. 609-621
7. Polić, Milan (2001), “Odgoj i stvaralaštvo”, Metodički ogledi, Zagreb, god. 9, sv. 2
(16), str. 9-17
8. Polić, Milan (2005), “Osobnost i dokolica”, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu,
Zagreb, god. 7, sv. 1 (9), str. 35-47
9. Vuk-Pavlović, Pavao (1996.), Filozofija odgoja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
• »Ličnost i odgoj«, str. 29-201
• «Politika, odgoj, religija«, str.225-235
Preporučena literatura na hrvatskom jeziku
1. Čehok, Ivan (2004), Filozofija odgoja Eugena Finka, Zagreb: Hrvatsko filozofsko
društvo
2. Čehok, Ivan (1997), Filozofija odgoja – izbor tekstova hrvatskih pisaca, Zagreb:
Školska knjiga
3. Polić, Milan (2001), Čovjek – odgoj – svijet, Zagreb: Radionica Polić k.d.
Literatura na stranom jeziku (1 djelo po izboru)
1. Beckett, David (2002), Life, work and learning: practice in postmodernity, London:
Routledge
2. Dewey, John (2002), The school and society, Bristol: Thoemmes
3. Houssaye, Jean (1999), Education et philosophie, approches contemporaines, Paris:
ESF éd.
4. Kanz, Heinrich (1987), Einführung in die Erziehungsphilosophie: ein inhaltlicher
Entwurf, Frankfurt am Main: Lang
5. Koerrenz, Ralf (2005), Reformpädagogik : Studien zur Erziehungsphilosophie, Jena:
Ed. Paideia
6. Lombard, Jean (2003), L'école et l'autorité, Paris, Budapest: l'Harmattan
7. Winch, Christopher (2006), Education, autonomy, and critical thinking, London:
Routledge
8. Wringe, Colin Alfred (1984), Democracy, schooling and political education, London:
Allen & Unwin

Kompetencije koje studenti stječu ovim kolegijem su: sposobnost konzistentnog i koherentog
promišljanja znanstvenog znanja i vrijednosti koje kao nastavnici posreduju u podučavanju,
te sposobnost holističkog poimanja svijeta, naspram njegove uobičajene znanstveno
parcijalizirane prezentacije.
Osim kroz sudjelovanje u raspravama uz izlaganja i multidisciplinarnoj raspravi, stečene
kompetencije studenata provjeravat će se u istraživanjima na odabranu temu i izradi
seminarskog rada (cca 10 kartica), te usmenom ispitu.
Opterećenje studenata usklađeno je s brojem ECTS bodova pa se očekuje da studenti u
zadanom vremenu mogu odraditi sve svoje obveze uz pretpostavku da se filozofski tekstovi
funkcionalno čitaju u prosjeku 10 kartica/h, te da je studentima za manje vlastito istraživanje
i izradu seminarskog rada potrebno oko 60-80 sati.
Naziv kolegija: POZITIVNA PSIHOLOGIJA U ŠKOLI
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 6
Svrha
Upoznati studente s pozitivnom psihologijom i njenim konceptualnim, empirijskim i
praktičnim aspektima. Upoznati studente s glavnim programima Pozitivne psihologije na
različitim razinama školovanja te njihovom evaluacijom.
Osnovne teme
1. Što je pozitivna psihologija i zašto je nastala
2. Odnos humanisitčke i pozitivne psihologije
3. Područja pozitivne psihologije
4. Pozitivna iskustva
5. Pozitivni pojedinac
6. Pozitivna zajednica
7. Pozitivne snage karaktera i psihološka dobrobit
8. Pozitivni razvoj mladih
9. Programi Pozitivne psihologije u osnovnoj školi
10. Programi Pozitivne psihologije u srednjoj školi
11. Programi Pozitivne psihologije na fakultetima
Obveze studenata
Izrada kratkog programa Pozitivne psihologije u osnovnoj školi, plana provedbe programa i
njegove evaluacije.
Literatura
Compton, W. (2004) Introduction to Positive psychology. Belmont, Ca.: Wadsworth Publishing
Company
Park, N. (2004). Character Strengths and Positive Youth Development . The ANNALS of the
American Academy of Political and Social Science, Vol. 591, No. 1, 40-54
Rijavec, M., Miljković, D. (2006.) Vaših četrdeset posto: psihologija pozitivne osobe. Zagreb:
IEP
Seligman, M. (2005) Optimistično dijete. Zagreb: IEP
Naziv kolegija: TEORIJA OBRAZOVNIH SUSTAVA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Nikola Pastuović
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 6

1. Temeljni pojmovi iz teorije obrazovanja i odgoja: učenje, obrazovanje, izobrazba,
naobrazba, odgoj, edukacija, socijalizacija, formalno obrazovanje, neformalno
obrazovanje, samoobrazovanje, informalno (iskustveno) učenje.
2. Koncept obrazovnog sustava: obrazovni sustav kao otvoreni društveni podsustav;
elementi obrazovnog sustava: ulazi u sustav, obrazovni sustav kao organizacija, izlazi i
ishodi iz obrazovanja, povratna veza u obrazovanju.
3. Odnos obrazovanja/odgoja i društva: utjecaj društva na obrazovanje i odgoj te
utjecaj obrazovanja i odgoja na pojedine dijelove društva (gospodarstvo, politiku i
kulturu).
4. Ciljevi obrazovanja i odgoja: vrijednosno i nevrijednosno razumijevanje cilja(eva)
obrazovanja i odgoja; otvoreni i prikriveni ciljevi; jedan ili više ciljeva obrazovanja i
odgoja.
5. Vanjski ciljevi obrazovanja i odgoja: gospodarski ciljevi, politički (društveni) ciljevi,
kulturalni i ekološki ciljevi edukacije.
6. Unutarnji cilj obrazovanja i odgoja: promjena ili razvoj osobe; svestrani
(harmonijski) razvoj osobe i/ili samoostvarenje osobe kao mit ili realnost (nalazi
bihevioralne genetike).
7. Svrha obrazovanja i odgoja: unapređivanje kvalitete života kao svrha obrazovanja i
odgoja. Koncept kvalitete života i mogućnosti djelovanja edukacije na kvalitetu života.
8. Sustavski pristup u opisivanju i analizi obrazovnih sustava: faze u primjeni
sustavskog pristupa, sustavski pristup na makro, srednjoj i mikro razini obrazovnog
sustava.
9. Sustavski pristup u reformiranju obrazovnog sustava: pojam reforme obrazovanja,
pojam inovacije obrazovanja. Zašto se i kada poduzimaju reforme obrazovanja.
10. Glavni čimbenici uspješnosti reforme obrazovanih sustava: količina promjena i
njihova složenost, primjerenost reforme društvenom kontekstu, stabilnost konteksta,
strategije provođenja reforme obrazovanja, međunarodni čimbenici (usklađivanje
obrazovnih sustava prema međunarodnim standardima).
11. Strukturne karakteristike europskih obrazovnih sustava: Međunarodna standardna
klasifikacija obrazovanja (ISCED 1997), glavne strukturne karakteristike obveznog
obrazovanja u EU i OECD zemljama.
12. Strukturne neusklađenosti europskog i hrvatskog obveznog obrazovanja: što se
mijenja u hrvatskom obrazovanju; zašto se reforma obrazovnog sustava u Hrvatskoj
zamjenjuje konsolidacijom sustava.
13. Kvaliteta obrazovnog sustava: koncept kvalitete obrazovanja; ishodi i izlazi iz
obrazovanja kao indikatori kvalitete; uvjeti učenja (kurikulum, poučavanje, zgrade i
oprema, novčani i nenovčani resursi) kao čimbenici kvalitete obrazovanja. Kvaliteta
hrvatskog obrazovanja prema međunarodnim komparativnim istraživanjima ishoda
(PISA projekt) i međunarodnim standardima uvjeta učenja.
Studenti će se osposobiti za razumijevanje funkcioniranja obrazovnih sustava, identifikaciju
glavnih problema obrazovanja primjenom sustavskog pristupa, za razumijevanje fenomena
reforme obrazovanja i za provođenje komparativnih analiza obrazovnih sustava.

Nastava će se izvoditi kombinacijom predavanja i seminarskih radova, individualnim
konsultacijama te samostalnim studiranjem literature.

Studenti su obvezni pohađati nastavu, izraditi samostalni seminarski rad na temelju studija
literature te položiti usmeni ispit iz kolegija.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Nakon odslušanog kolegija studenti će procijeniti kvalitetu izvedbe kolegija ispunjavanjem
anonimnog upitnika.
Obvezna literatura
Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja – ISCED 1997. (2000). Zagreb: Državni
zavod za statistiku.
Pastuović, N. (2005). Teorija kurikula, nacionalni obrazovni standard i katalozi znanja.
Metodika, 6, 10, 11-21.
Pastuović, N., Matijević, M. (2004). Optimalno trajanje primarnog i osnovnog obrazovanja.
Napredak, 145, 4, 438-446.
Pastuović, N. (1999). Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja
i odgoja. Zagreb: Znamen.
Preporučena literatura
Ballantine, J. H. (1989). The Sociology of Education. New Jersey: Prentice Hall Inc.
Education Policy Analysis (2002). OECD.
Fägerlind, I., Saha, L. J. (1989). Education and National Development. London: Pergamon
Press.
Key Data on Education in Europe (2002). Luxembourg: European Commision, Office for
Official Publications of the European Communities
Kums, H. F. (1971). Svetska kriza obrazovanja. Beograd: Interpres.
Pigozzi, M. J., Cieutat, V. J. 1988). Education and Human Resources Sector Assessment.
Florida State University, USAID. Institute for International Development.
Naziv kolegija: ORGANIZACIJSKO OZRAČJE ŠKOLE
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Vlatka Domović
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Status kolegija: izborni

1. Temeljni pojmovi iz teorije organizacije – socijalni sustav, organizacija, institucija,
birokracija
2. Škola kao socijalni sustav
3. Organizacijska struktura škole
4. Organizacijsko ozračje: teorijske pretpostavke i konceptualizacija
5. Školsko ozračje i kultura škole – pristupi istraživanju školske okoline
a. organizacijska kultura škole (teorije i pristupi istraživanju, praktične
implikacije istraživanja)
b. organizacijsko ozračje/klima škole (teorije i pristupi istraživanju – otvorena –
zatvorena klima, zdrava škola, kontrola učenika, radna klima nastavnika)
6. Organizacijka učinkovitost – teorijski modeli
7. Organizacijsko ozračje i učinci organizacije
8. Utjecaj rukovođenja na organizacijsko (školsko) ozračje
9. Odnos organizacijskog ozračja i zadovoljstva poslom, stresa, pregorijevanja na poslu
(burn-out)
10. Unaprijeđivanje i mijenjanje organizacijskog ozračja

Studenti će upoznati značenje i utjecaj školskog organizacijskog konteksta na odvijanje
školskih procesa, odnosno ostvarivanje različitih učinaka i ciljeva škole. Polaznici će se
upoznati i s teorijskim konceptima i istraživanjima školskog i razrednog ozračja (klime) te te
steći kompetencije koje se odnose na ulogu nastavnika u kreiranju, unapređivanju i
mijenjanju škole.

Nastava će se izvoditi kroz predavanja i seminare, te individualni konzultativni rad.
Obvezna literatura
1. Domović, V. (2003, 2004). Školsko ozračje i učinkovitost škole. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
2. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen. (odabrana poglavlja)
3. Hoy, W. K. i Miskel, C. G. (1997). Educational administration – Theory, Research, and
Practice. USA: McGraw – Hill.Inc. (odabrana poglavlja)
4. Harris, A. and Bennett, N. (2005). School Effectiveness and School Improvement.
London: Biddles Ltd.
Dopunska literatura
1. Bošnjak, B. (1997). Drugo lice škole. Zagreb: Alinea.
2. Kulenović, A. i Domović, V. (2001) Jedinice analize i psihometrijski tretman mjera
okolinskih karakteristika. Društvena istraživanja, 3, 485 – 502.
3. Macbeath, J. and Mortimore, P. (2001). Improving School Effectiveness. Great Britain:
Open University Press.
4. Resman, M. (2000). Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško –
književni zbor.
5. Stoll, L. i Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.
6. Willis D. Hawley and Donald, L. Rollie. (2001). The Keys to Effective Schools.
California, USA: Corwin Press, Inc.
Način provjere znanja i kompetencija (s obrazloženjem ECTS bodova)

Kolegij se realizira kroz 20 sati nastave koja se izvodi kroz predavanja i seminare. Studenti su
obvezni pripremati se za svaku seminarsku temu čitanjem odgovarajućih poglavlja iz
literature.
Studenti su obvezni samostalno izraditi pismeni rad u kojem će pokazati poznavanje i
razumijevanje teorijskih koncepata iz ovog područja te analizirati i procijeniti organizacijsko
ozračje u ustanovi u kojoj su zaposleni.

Naziv kolegija: UPRAVLJANJE RAZREDOM I DISCIPLINA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Dubravka Miljković
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije i svrha
Upoznati studente s temeljnim postavkama uspješnog upravljanja razredom i utjecajem
pojedinih stilova vođenja razreda na održavanje discipline. Upoznati istraživanja iz područja
razrednog menadžmenta te metodološke specifičnosti istraživanja ovih problema. Stjecati
istraživačke i organizacijske kompetencije za kreativno rješavanje problema u ovom
području.
Osnovne teme
Opći principi vođenja razreda. Stilovi/modeli vođenja. Ostvarivanje pozitivne klime za
učenje. Pravila i postupci. Uzroci školske nediscipline. Ostvarivanje discipline. Restitucija.
Odgoj pozitivne osobe. Oblici suradnje s roditeljima. Unapređivanje suradnje s roditeljima.
Obveze studenata
Napisati referat – prikaz novijeg članka iz područja upravljanja razredom i ostvarivanja
discipline (na stranom jeziku) s kritičkim osvrtom na mogućnosti primjene njegovih rezultata
/ znanstvenih spoznaja u studentovoj praksi. O napisanim sadržajima raspravljat će se na
nastavi i/ili na usmenom ispitu.
Literatura
Bošnjak, B. (1997.). Drugo lice škole. Zagreb: Alinea
Cowley, S. (2003.). Getting the buggers to behave. London: Continuum.
Marzano, R.J., Marzano, J.S., Pickering, D.J. (2003.). Classroom Management That Works:
Research-Based Strategies for Every Teacher. Association for Supervision & Curriculum
Miljković, D., Rijavec, M. (2004.). Bolje biti vjetar nego list: psihologija dječjeg
samopouzdanja. Zagreb: IEP-D2.
Rijavec, M., Miljković, D. (2006.). Vaših 40% - psihologija pozitivne osobe. Zagreb: IEP-D2.
Roffey, S. (2004.). The new teacher's survival guide to behaviour. London: Paul Chapman
Publishing.
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.). Psihologija
obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern'.
http://www.collegeboard.com
http://www.theteachersguide.com/ClassManagement.htm
http://www.brains.org/classroom_management.htm

Naziv kolegija: PROJEKTNO UČENJE U VRTIĆU I ŠKOLI
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Kornelija Špoljar
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Program kolegija
Projektna metoda kao pedagoška nužnost; smisao i prednosti projektnog učenja; povijest
projektne metode; implementacija pedagoških i didaktičkih načela u projektnoj nastavi;
Projektna metoda u svjetlu konstruktivističke teorije; projektni pristup u inovacijskim
koncepcijama odgojnoobrazovnih programa; integrirani predškolski kurikulum i integrirana
nastava; organizacija projektnog učenja; planiranje, provođenje, analiza i evaluacija
projekata; dokumentacija procesa projektnog učenja.

Razumijevanje konstruktivističke paradigme učenja i poučavanja, osposobljenost za primjenu
inovativnih oblika poučavanja, izgrađivanje vlastitih stavova o ulozi učitelja/odgojitelja i
učenika / djeteta u novoj paradigmi, razvijanje kritičkog senzibiliteta za kvalitetu socijalne
interakcije i komunikacije u nastavnom procesu, osposobljenost za primjenu cjelovitog
(integriranog) kurikuluma primjenom teoretskih znanja u realizaciji projekata

Predavanja, rasprave, terenski rad.
Obveze polaznika kolegija

Izrada pismenog rada na dogovorenu temu, planiranje provedba, analiza i evaluacija vlastitog
projekta u obliku pismene dokumentacije, obrada zadane literature
Obvezna literatura
Frey,K.(1995), Die Projektmetode, Weinheim-Basel
Katz, L. Chard, S.C. (1990), Engaging childrens minds: the project approach, Norwood
Matijević, M. (2008) Projektno učenje i nastava. U:Drandić, B. Nastavnički suputnici, Zagreb
Poljak, V.(1959), Cjelovitost nastave.Zagreb, str. 70 – 81.
Špoljar, K. Pedagoški konstruktivizam v teoriji in vzgojno-izobraževalni praksi.U: Marentič-
Požarnik,B.(2004), Konstruktivizem v šoli in izobraževanje učiteljev, Univerza Ljubljana
Naziv kolegija: SUVREMENO DJETINJSTVO
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Nada Babić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6

Teorijski koncepti djetinjstva: sociologija, etnografija, psihologija, pedagogija djetinjstva.
Djetinjstvo: mit/ovi i/ili realnost.
Suvremeno djetinjstvo: djetinjstvo i globalizacija; institucionalizacija djetinjstva (dječje
jaslice, dječji vrtići, škola...); perspektive djece i odraslih; kontinuitet i diskontinuitet u
odrastanju i razvoju; javna i individualna odgovornost...
Istraživanja djetinjstva: metodologijski pristupi, proturječnosti i komplementarnost.
Pedagoška rekonstrukcija djetinjstva: socijalizacija djece, učenje i poučavanje djece u
edukacijskim kontekstima, dječja iskustva u izvanškolskom kontekstu, dječja
konceptualizacija iskustva i očekivanja u edukaciji, edukacijski programi.

Znanja o različitim teorijskim koncepcijama djetinjstva
Sposobnosti kritičkog promišljanja tumačenja djetinjstva
Znanja i sposobnosti proučavanja djetinjstva u različitim kontekstima
Početna kompetancija za proučavanje djetinjstva na meta razini

Predavanja i seminari.
Obvezna literatura
1. Alanen, L. (2003). Conceptualizing Child-Adult Relations. London: Routlege Falmer.
2. Babić, N., Irović, S.(2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj
praksi. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog
odgoja (str. 13- 34). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola.
3. Corsaro, A.(2004) The Sociology of Childhood. Thousand Oaks, CA: Pine Forge Press.
4. Green, S., Hogan, D. (Eds.) (2005). Researching Children's Experience. Approaches
and Mehods. London: Sage Publications.
5. James, A., Jenks, C., Prout, A. (1998). Theorizing Childhood. New York: Teacher
Colleg Press.
6. Qvortup, J. (Ed.)(2005). Studies in Modern Childhood. London: Palgrave Macmillan.
Dopunska literatura
1. Alanen, L. and Mayall, B. (Eds.) (2001). Conceptualizing Child-Adult Relations,
London: Routledge/ Falmer Press.
2. Christensen, P., James, A. (Eds.) (2000). Research with Children: Perspectives and
Practices, London: The Falmer Press.
3. General Assembly of the United Nations (1989). The Convention on the Rights of the
Child, Adopted by the General Assembly of the United Nations on 20 November 1989.
[UN Convention] http://www.unicef.org/crc/ (30.6.04)
4. Hirsto, L. (2001). Children in their Learnint Enviroments: Theoretical perspectives.
Helsinki: University of Helsinki.
5. Prout, A. (2005). The Future of Childhood. London: Routledge Falmer.

Seminarski rad ili projekt istraživanja, te usmeni ispit.
Naziv kolegija: IGRA I PREDŠKOLSKI KURIKULUM
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Jasna Krstović
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije i ciljevi
Studenti će uvidom u recentne teorijsko-praktične rezultate istraživanja fenomena dječje igre
i predškolskog kurikuluma upoznati razvojne i edukacijske potencijale igre te značaj
konstrukcije kvalitetnog predškolskog kurikuluma kao razvojnog stimulansa u ranom odgoju
i obrazovanju;
Na osnovu usvojenih teorijskih spoznaja i praktičnih kompetencija u djelovanju, studenti će
ojačati istraživačke sposobnosti, znanstveno proučavanje i evaluaciju edukacijskih efekata
ranog djetinjstva i razviti nove istraživačke metode i postupke kojima će se ovo životno
razdoblje trajno razvojno stimulirati.
Osnovne teme
1. Edukacijski potencijali igre
2. Razvojna dimenzija igrovnih interakcija djece i odraslih
3. Odgajatelj kao dizajner igre
4. Teorije ranog razvoja i odgoja i obrazovanja: eksplicitne i implicitne i predškolski
kurikulum;
5. Odnosne relacije predškolskog kurikuluma i razvojnih teorija: muldidimenzionalnost i
kompleksnost, dinamičnost i razvojnost
6. Uzajamnost i međuzavisnost igre i predškolskog kurikuluma; igra kao temeljna
sastavnica kurikuluma – kurikulum kao razvojna afirmacija igre
7. Istraživanja o igri i kurikulumu u ranom odgoju i obrazovanju
Obveze studenata
Izrada medološkog predloška za provedbu akcijskog istraživanja problemski vezanog uz
sadržaj kolegija; Polaganje usmenog ispita.
LITERATURA
1. Babić N., Irović S. Krstović J.(2001), Play in the value system of parents and
preschool teachers. International Council for Children Play (ICCP): 22nd World Play
Conference “Play and Toys Today”06.06. - 08. 06. 2001. Erfrut: University Erfurt
2. Dahlberg G., Moss, P., Pence, A.(1999), Beyond Quality in Early Childhood Education
and Care: Postmodern Perspectives. London: Falmer Press
3. Duran M. (2003), Dijete i igra. Zagreb: Slap.
4. Garvey, C. (1990), Play. Cambridge, MA: Harvard University Press.
5. Goffin S.G., Wilson,C. (2001), Curriculum models and Early Childhood
Education:Apprasing the Realationship. New Yersey, Merill/Prentice Hall.
6. Goldberg S. (2003), Razvojne igre za predškolsko dijete. Zagreb: Ostvarenje d.o.o.
7. James A. Prout, A.(2004), The Politics of Early Childhood Education. Rethinking
Childhood, Vol. 10. Constructing and Reconstructing Childhood: Contemporary Issues
in the Sociological Study of Childhood.
8. Krstović J.(2001): Ethnology aspects of child’s play, International Council fof Children
Play (ICCP): 22nd World Play Conference “Play and Toys Today”06.06. - 08. 06. 2001.
University Erfurt Germany.Conference Proceedings
9. Moyles, J. R. (2005), Just Playing?: Role and Status of Play in Early Childhood
Education, Amazon.co.uk.
10. Slunjski, E.(2001), Integrirani predškolski kurikulum – rad djece na projektima.
Zagreb: Mali profesor.
11. Sutton-Smith, B.( 1979), Play and Learning. New York: Gardne.
12. Vonta T.(1994), Pregled različnih kurikularnih modelov v institucionalni predšolski
vzgoji. Educa, III. 5/94.

Naziv kolegija: INTELIGENCIJA I ŠKOLSKI USPJEH
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Krunoslav Matešić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Teme
1. Konceptualizacija sadržaja (Uvodna pitanja o inteligenciji)
2. Rane rasprave o strukturi intelekta (Spearman, Burt, Vernon)
3. Inteligencija kao više različitih sposobnosti (Thurstone, Guilford, Cattell)
4. Novije teorije o strukturi inteligencije (Gardner, Sternberg)
5. Naslijeđe ili okolina – dilema koja traje (Nativistički i empirstički pristupi u
interpretacijama razvoja inteligencije)
6. Razvoj inteligenicije s obzirom na dob (Transverzalni ili longitudinalni pristupi, dobne
promjene)
7. Inteligencija i spol (Postoje li razlike s obzirom na spol)
8. Mentalna retardacija (Mogući uzročnici, kategorizacija mentalne retardacije, obrazovni
dometi)
9. Testovi za mjerenje inteligencije (Binet-Simonova ljestvica, WISC, WAIS, Ravenove
matrice, ostali)
10. Odnos inteligencije i dimenzija ličnosti (Početna mjerenja, petfaktorski model ličnosti)
11. Emocionalna inteligencija (Povijesni osvrt na nastanak koncepta EI)
12. Emocionalna inteligencija II (Različita poimanja: sposobnosti ili dimenzije ličnosti)
13. Inteligencija i školski, odnosno životni uspjeh (Pregled pristupa, rezultati mjerenja i
procjena, Flynnov efekt)
14. Kako i kuda dalje? (Završni pregled s osvrtom na pojam umjetne inteligencije)
Način provjere znanja

Pismeni ispit, istraživanja, esej.
Literatura
1. Cianciolo, A.T., Sternberg, R.J.: Intelligence – A Brief History. Malden, MA:
Blackwell Publishing.
2. Gardner, H., Kornhaber, M. L. i Wake, W. K. Inteligencija, različita gledišta.
Jastrebarsko: Naklada Slap, 1999.
3. Hothersal, D. Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002.
4. Matešić, K. Testirajte svoju inteligenciju. Više izdanja:1984, 1995, 2000.
5. Sternberg, R.J. Handbook of intelligence. Cambridge: Cambridge University Press,
2000.
6. Zarevski, P.: Struktura i priroda inteligencije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2000.
Naziv kolegija: DRUŠTVO I OKOLIŠ
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Ivan Cifrić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Upoznati osnovne probleme odnosa čovjeka i okoliša i mogućnosti civilizacijskog razvoja, te
steći kompetencije razmijevanja objavljenih rezultata i sudjelovanja u istraživanjima područja
odnosa čovjeka, društva i okoliša.
Osnovne teme
1. Socijalna i ekološka protuslovlja modernog društva
2. Globalizacija, okoliš i održivi razvoj
3. Održivi razvoj
4. Perspektive čovječanstva
5. Religija i svjetski etos
6. Etike okoliša (antropocentrična, biocentrična, fiziocentrična), bioetika
7. Dubinska ekologija; ekozofija
8. Ekološka edukacija
9. Pregled socijalno-ekoloških istraživanja
10. Neka metodološka pitanja socijalno-ekoloških istraživanja
Literatura
Armstrong, S. J. And Botzler, R. /Ed./ (1993), Environmental Ethics – Divergence and
Convergence. New York: McGraw-Hill, Inc.
Cifrić, I. (2000), Moderno društvo i svjetski etos. Zagreb: SDH i Zavod za sociologiju.
Glavaš, V. et al. (2001), Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
Küng, H. (1992), Projekt Weltethos. München – Zürich: Piper.
Obveze polaznika
Referat u seminaru ili empirijsko istraživanje u području društva i okoliša.
Naziv kolegija: ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Dubravka Maleš
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Svrha kolegija
Osposobiti studente za poštivanje, zaštitu i promicanje temeljnih ljudskih prava i prava
djeteta te rad u području odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
Zadaci kolegija
Upoznavanje koncepta ljudskih prava te osnovnih međunarodnih instrumenata kojima se
reguliraju ljudska prava i prava djeteta;
Izgrađivanje aktivnog odnosa prema pravima i potrebama djeteta te njihovoj zaštiti;
Razvijanje svijesti o osobnoj i profesionalnoj odgovornosti u pogledu ostvarivanja, zaštite i
promicanja prava djeteta;
Osposobljavanje za rad u području odgoja i obrazovanja za ljudska prava i prava djeteta.
Opće i specifične kompetencije

Opće: razumijevanje pojma prava djeteta, shvaćanje važnosti uživanja i zaštite prava djeteta,
prepoznavanje situacija ugrožavanja prava djeteta, te izgrađena svijest o osobnoj i
profesionalnoj odgovornosti.
Specifične: vještine identifikacije problema, poznavanje mehanizama zaštite prava djeteta,
kritički pristup pitanjima prava djeteta u sustavu odgoja i obrazovanja, prihvaćanje uživanja
prava djeteta kao put razvoja demokratskog društva.
Programski sadržaji
Učenje o ljudskim pravima i uživanje ljudskih prava – temelj mira i demokracije
Koncept prava – odnos ljudskih prava i prava djeteta.
Temeljne odrednice – ljudske potrebe kao polazište u definiranju temeljnih prava čovjeka.
Građanska i politička prava, ekonomska i socijalna prava, prava na ekološki zaštićenu
sredinu, kulturni, politički i ekonomski razvoj.
Međunarodni instrumenti kojima se reguliraju temeljna ljudska prava.
Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni i domaći instrumenti kojima se
reguliraju temeljna prava djeteta. Prava opstanka, razvojna prava, zaštitna prava i prava
sudjelovanja.
Prava djeteta i djetinjstvo
Koncept djetinjstva – jučer, danas, sutra.
Povijest djetinjstva i prava djeteta – prava djeteta u obitelji, školi i društvu tijekom
povijesti i danas.
Stanje prava djeteta u svijetu početkom 21. stoljeća. Prava roditelja i prava djeteta.
Roditelji, učitelji i lokalna zajednica u zaštiti i promicanju prava djeteta.
Ombudsman u zaštiti prava djeteta.
Odgoj i obrazovanje kao ljudsko pravo
Dostupnost i kvaliteta odgoja i obrazovanja – pravo djeteta u međunarodnim i domaćim
dokumentima. Pravo djeteta na najbolji mogući odgoj i obrazovanje.
Demokratizacija odgoja i obrazovanja i prava djeteta.
Osiguravanje prava djeteta na odgoj i obrazovanje – očekivanja i zahtjevi od učitelja i
roditelja.
Pravo djeteta na pismenost i informacije.
Obiteljska pismenost.
Poštivanje prava djeteta unutar sustava odgoja i obrazovanja
Prava i odgovornosti djeteta unutar sustava odgoja i obrazovanja.
Školsko i razredno-nastavno ozračje.
Prava sudjelovanja kao temelj suvremenih metoda rada u školi.
Pravo djeteta na zaštitu od nasilja u školi i stjecanje vještina nenasilnog rješavanja sukoba.
Etika pedagoškog (učiteljskog) poziva (etički kodeks učitelja; etika istraživanja s djecom).
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava
Značaj odgoja i obrazovanja za ljudska prava i prava djeteta – određenje, ciljevi i zadaci.
Područja i zadaće rada.
Međunarodni skupovi o odgoju i obrazovanju za ljudska prava.
Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava
Strategije rada u području odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
Literatura
Leach, P. (2003) Prvo djeca. Zagreb: Algoritam
Maleš, D. i Stričević, I. (pripremile) (2000) Mi poznajemo i živimo svoja prava. Zagreb:
Školska knjiga i UNICEF.
Maleš, D.; Stričević, I. (2005.) Zlostavljanje među učenicima može se spriječiti. Zagreb:
Udruženje Djeca prva.
Spajić-Vrkaš, V.; Stričević, I.; Maleš, D.; Matijević, M. (2004.) Poučavati prava i slobode:
priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i
demokratsko građanstvo, 456 str.
xxx (1999) Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Zagreb: Vlada
Republike Hrvatske.
Redovito praćenje časopisa Dijete i društvo.
Dodatna literatura
Durr, K, Spajić-Vrkaš, V. i Martins, I. F. (2002) Učenje za demokratsko građanstvo u
Europi. Zagreb: Centar za istraživanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska
prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet.
Flekkoy, M.G.; Kaufman, N.H. (1997) The Participation Rights of the Child. London:
Jessica Kingsley Publication.
Hart, S. Et al. (eds.) (2001) Children's Rights in Education. London: Jessica Kingsley
Publication.
Koprek, I. (1999) Ljudska prava: čovjekovo dostojanstvo. Zagreb:
Maleš, D.; Stričević, I. (2005.) Odgoj za demokraciju u ranom djetinjstvu. Zagreb:
Udruženje Djeca prva.
Matulović, M. (ur.) (1996) Ljudska prava: Uvod u teoriju ljudskih prava. Zagreb: Hrvatsko
filozofsko društvo.
Poimanje djeteta i percepcija dječjih prava u Hrvatskoj (2000). Zagreb: Filozofski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Uzelac, M. (2005.) 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali
korak.
xxx (1989) Abeceda poučavanja o ljudskim pravima. Praktične vježbe za osnovne i
srednje škole. New York: UN.
Naziv kolegija: ŠKOLSKI PROPISI I ADMINISTRACIJA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Mijo Cindrić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Ciljevi i kompetencije
Uputiti studente u probleme istraživanja pedagoških propisa koji reguliraju pitanje
predprimarnog, primarnog i nižeg sekundarnog odgoja i obrazovanja. Upoznati propise
(zakone i podzakonske akte, deklaracije, memorandume) koji reguliraju pitanja ustrojstva
predprimarnog i primarnog obrazovanja i obveznog školovanja djece u Republici Hrvatskoj.
Studentice i studenti posebno će se osposobit za primjenu onih propisa koji uređuju prava i
obveze učenika, učitelja i roditelja u obveznoj školi. Naglasak će biti na pedagoškoj funkciji
školskih propisa te pedagoške dokumentacije i evidencije te istraživanjima školskih propisa i
administracije u europskom kontekstu.
Osnovne teme i sadržaji

Politike odgoja i obrazovanja u EU kontekstu s posebnim naglaskom na školske propise.
Ciljevi odgoja i obveznost školovanja u državnim dokumentima (Ustav, zakoni)
Obveznost školovanja u hrvatskim školskim zakonima (povijesni pregled).
Zakon o osnovnoj školi.
Provedbeni propisi i pravilnici.
Prava djeteta (učenika) u školskim propisima.
Uloga i zadaće učitelja u školskim zakonima.
Propisi o upravljanju i rukovođenju školom.
Pedagoška (školska) dokumentacija i evidencija. Matična knjiga. Dnevnik i imenik.
Školski ljetopis (spomenica).
Ocjenjivanje i školske svjedodžbe.
Obveze i odgovornost učiteljica i učitelja u svezi školske dokumentacije.
Profesija učitelj/ica. Cjeloživotno usavršavanje i učenje učitalja. Pripravnički staž.
Oblici rada i obveze studenata

Ciljevi ovog kolegija bit će ostvareni u vidu seminara, didaktičkih radionica, samostalnog
proučavanja literature i školskih propisa, proučavanje izvora na Internetu.
Način provjere znanja

Pismeni i usmeni ispit.
Literatura i dokumentacija
Cindrić, M. (1995), Profesija učitelj u svijetu i Hrvatskoj. Velika Gorica: Persona, 159 str.
Cindrić, M. (1999), Pripravnički staž kao etapa cjeloživotnog učiteljskog obrazovanja.
Školski vjesnik, Vol. 48, No 2, str. 107-117.
Zakon o osnovnoj školi. Pravilnici. Matična knjiga. Dnevnik i imenik.
Puškar, S. (2002), Hrvatsko osnovnoškolsko zakonodavstvo 2002., Zbirka propisa s
komentarom, Zagreb: Ileco, 437 str.
Cindrić, M. (1998), Pripravnici u školskom sustavu. Zagreb: Empirija, 237 str.
Internet izvori
http://www.pisa.oecd.org/

Naziv kolegija: DAROVITOST I RAD S DAROVITIM UČENICIMA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Vesna Vlahović Štetić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije i svrha kolegija

Upoznavanje sa suvremenom teorijom i praksom prepoznavanja i vođenja darovitih učenika;
osposobljavanje za samostalno organziranje različitih oblika rada s darovitima na razini
područne zajednice, škole ili na individualnoj razini; izrada primjerenih nastavnih programa
za darovite.
Teme
1. Darovitost, oblici darovitosti i pojmovna razgraničenja
2. Teorijski pristupi populaciji darovitih
3. Socijalne, emocionalne i kognitivne potrebe darovitih
4. Razvoj darovitosti i utjecaj društvene klime, obitelji i škole
5. Pojam i razvijanje kreativnosti
6. Oblici rada s darovitima: savjetovanje, vođenje ili provođenje programa
7. Rad s darovitima u razredu:
• Temeljni zahtjevi primjerenog školskog programa za darovite
• Akceleracija i diferencijacija programa
• Organiziranje potporne mreže: rad s roditeljima, učiteljima i organiziranje
mentorskog tima
8. Nove smjernice u gledanju na darovitost i ostale pojmova područja
9. Područno-specifični oblici darovitosti:
• matematičko/informatička darovitost
• verbalno/literarna darovitost
• glazbena darovitost
• likovna darovitost
• kinestetska darovitost
• Načela i primjeri područno-specifičnih programa rad s darovitima
Način realizacije
Predviđa se predavanja iz navedenih tema i 2 sata mentorskog rada iz područno-specifične
darovitosti prema izboru studenta.
Obveze studenta
Na kraju održane nastave, a prije definiranja problema magistarske radnje, student je dužan
izraditi seminarski rad iz užeg područja zanimanja (u vezi s temom radnje).
Obvezna literatura
1. George, D. (2005). Obrazovanje darovitih: Kako identificirati i obrazovati
darovite i talentirane učenike. Zagreb: Educa.
2. Winner, E. (2005). Darovita djeca: Mitovi i stvarnost. Lekenik: Ostvarenje
3. Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost, Zagreb: Školska knjiga
4. VanTassel-Baska, J. (1998). Excellence in Educating Gifted & Talented Learners.
Denver: Love Publishing Company
5. Cvetković-Lay, J. i Sekulić-Majurec, A. (1998) Darovito je, što ću s njim. Priručnik
za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi. Zagreb:Alineja
6. Strugar, V. (1997). Teorijski, metodološki i društveni aspekti pojave darovitosti:
Bibliografija. Zagreb: Hrvatsko-pedagoško-književn
Članci
1. Ambrose, D. (2005). Civil societies: Large-scale contexts shaping giftedness and
talent. Gifted Child Quarterly, 49, 80-83.
2. Henshon, S.E. (2005). Looking ahead in the field of gifted education. Roeper Review,
27, 133-134. www.roeperreview.org
3. Lautrey; J. i Hong, J. (2004). Les modes des scolarisation des enfants a haut potentiel et
leurs effets. Psychologie Francaise, 49, 337-352.
www.elsevier.com/wps/findjournalsdescription
4. Lubart, T.I. &Georgsdottir, A. S. (2004). Creativite, haut potentiel et talent.
Psychologie Francaise, 49, 277-291.
5. Sah, U.(2004). About creativity, giftedness and teaching creatively gifted children in
the classroom. Roeper Review, 26, 216-222. www.roeperreview.org
6. Gottfried, A.E. & Gottfried, A.W. (2004). Toward the development of a
conceptualization of gifted motivation. Gifted Child Quarterly, 48, 121-132.
7. Bain, S. & Bell, S. (2004). Social self-concept, social attributions and peer relationships
in fourth, fifth and sixt graders who are gifted compared to high achievers. Gifted
Child Quarterly, 48, 167-168.
8. Kitano, M.K., Lewis, R.B. (2005). Resilience and coping: Implications for gifted
children and youth at risk. Roeper Review, 27, 200-205.
9. Vlahović-Štetić, V. (2002). Teorije darovitosti i njihovo značenje za školsku praksu. U:
Poticanje darovite djece i učenika. Zagreb: HPKZ.

Naziv kolegija: DAROVITI UČENICI I UVOD U METODE
ISTRAŽIVANJA U PRIRODOSLOVLJU
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Nada Vijtiuk
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Svrha
Upoznavanje studenata s metodikom rada s učenicima koji pokazuju izuzetne rezultate i
interes u području prirodoslovlja, te upoznavanje s osnovama metodologije istraživanja u
području prirodoslovlja za potrebe darovitih učenika osnovne škole.
Osnovne teme
1. Daroviti učenici u području prirodoslovlja
2. Otkrivanje i poticanje razvoja darovitih učenika u području prirodoslovlja
3. Metodika pripremanja učenika za školska i državna natjecanja
4. Osnove istraživačkih metoda u prirodoslovlju i metode upoznavanja učenika s njima
5. Osnovni principi i etape istraživanja u prirodoslovlju
6. Sređivanje prikupljenih podataka i priprema za prezentaciju
7. Vrste prezentacije učeničkih istraživačkih radova: stručni članci, plakati, izložbe, web
stranice itd.
8. Izborni programi i dodatna nastava u području prirodoslovlja
9. Metodologija izrade prilagođenog programa za darovite učenike u području
prirodoslovlja
10. Evaluacija učeničkih radova na natjecanjima darovitih učenika
Obveze studenata
Proučavanje (case study) učenika koji se priprema za školsko, županijsko ili državno
natjecanje te izrada seminarske radnje na tu temu. Položiti usmeni ispit.
Literatura
Delić, A. (1995), Edukacija darovitih učenika u istraživačkom radu u biologiji i
izvannastavnim aktivnostima. Bjelovarski učitelj, br. 2-3, str. 48-51.
De Zan, I. (2001), Metodika nastave prirode i društva, Zagreb. Školska knjiga.
Driver, R., Guesne, E. And Teberghien, A. (1989), Childrens Ideas in Science. Open
University Press, Philadelphia: Milton Keynes,
Silobrčić, V. (1983), Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo. Zagreb: Jumena.
Naziv kolegija: MULTIMEDIJSKA DIDAKTIKA I NASTAVA NA
DALJINU
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Milan Matijević
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Svrha
Upoznati studente s didaktičkim posebnostima organizacije nastave na daljinu i novih modela
učenja na daljinu. Upoznati metodološke posebnosti istraživanja zakonitosti u području
procesa učenja i poučavanja na daljinu.
Osnovne teme
1. Cjeloživotno učenje na daljinu
2. Teorija kurikuluma i nastava na daljinu
3. Vrste / modeli nastave na daljinu
• Konzultativno-instruktivna nastava
• Dopisno-konzultativna nastava
• Multimedijska nastava na daljinu
4. Internet i hipermedijska obrazovna tehnologija
5. Didaktičke strategije za individualno poučavanje na daljinu
6. Izravna nastava kao dopuna raznim modelima obrazovanja na daljinu
7. Didaktičko oblikovanje tiskanih medija i multimedija
8. Praćenje i ocjenjivanje u nastavi na daljinu
9. Elementi metodike poučavanja na daljinu
10. Didaktička evaluacija multimedijskog softwarea
Obveze studenata
Napisati referat – seminarski rad o nekom didaktičkom problemu u nastavi na daljinu te javno
na seminaru ili na usmenom ispitu izložiti i braniti napisane sadržaje.
Literatura
1. Klapan, A. I Matijević, M. (Ur.),(2002), Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje.
Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo.
2. Lockewood, F. And Gooley, A. (2001), Innovation in Open and Distance Learning.
London: Kogan Page.
3. Matijević, M. (2000), Učimo po dogovoru. Zagreb: CDO "Birotehnika".
4. Pongrac, S. (1985), Komunikacije u dopisnom obrazovanju. Zagreb: NIRO "Školske
novine".
5. Pongrac, S. I dr. (1985), Suvremeni pristup modelima dopisnog obrazovanja. Zagreb:
CDO "Birotehnika".
6. Reece, I. And Walker, S. (1995), Teaching, Training and learning: Busines Education
Publishers, Durham
7. The Open University – Otvoreno sveučilište u Velikoj Britaniji: http://www.open.ac.uk/
8. Fernuniversität in Deutschland: http://www.fernuni-hagen.de/
Naziv kolegija: PARADIGME ODGOJA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Marko Palekčić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Studenti će steći distinktivna (opća) znanja o odgojnim paradigmama.
Studenti poslijediplomskog (doktorskog) studija steći će vještine prepoznavanja pojedinih
paradigmi, kao i kompetentnost u argumentiranom raspravljanja o odgojnim pitanjima u
ranom razvoju i školi iz perspektive pojedinih paradigmi.

Svrha i temeljne funkcije ranog obrazovanja i (osnovne)škole. Tematiziranje (pojmovna
određenja i pristupi) pojma odgoja u pedagogiji. Odnos odgoja i socijalizacije (“skriveni
odgoj”). Suodnos odgoja, obrazovanja i nastave. Distinktivne razlike između odgoja,
indoktrinacije, manipulacije i (psiho)terapije. Odgojne paradigme: odgojna nastava, expertna
paradigma, paradigma komunikacije, paradigma ličnosti odgajatelja i nastavnika, paradigma
moralnog razvoja i odgoja, paradigma socijalnog i emocionalnog učenja. Kriteriji odgoja i
obrazovanja. Pokazna struktura odgoja. Tematiziranje odgoja u reformama obrazovanja.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Predavanja, seminari i grupne rasprave o pojedinim pitanjima. Znanja će se provjeravati
procjenom sudjelovanja studenata u nastavi, njihovim uspjehom na kolokviju i procjenom
urađenog portfolia.
Način polaganja ispita

Usmeni dio ispita i izrada kraćeg seminarskog rada.
Literatura
1. Bromme, R. / Haag, L.: Forschung zur Lehrerpersönlichkeit In: Helsper, W. / Böhme,
J. (Hrsg.) (2004): Handbuch der Schulforschung. Opladen: Leske&Budrich, str. 777-
794.
2. Bromme, R. (1997): Kompetenzen, Funktionen und unterrichtliches Handeln des
Lehrers. In: Weinert, F.E. (Hrsg.): Psychologie des Unterrichts und der Schule.
Enzyklopädi der psychologie, Pädagogische Psychologie, Bd, 3, Göttingen 1997, str.
177-212.
3. Friedmann Schulz von Thun (2001-2005): Kako međusobno razgovaramo (1-3),
Zagreb: Erudita.
4. Hellinger, C. / Herdegen K. (Hg) (2005): Emotion und soziales Lernen. Bad Heilbrunn:
Klinkhardt.
5. Lind, g. (2002): Ist Moral lehrbar? Ergebnisse der modernen moralpsychologischen
Forschung. Berlin: Logos.
6. Koch, L. (1991): Logik des Lernens. Weinheim: Beltz.
7. Koch, L. / G. Schorch (Hrsg) (2004): Erziehender Unterricht. Eine Problemformel.Bad
heilbrunn: Klinkhardt.
8. Krüger, Heinz-Hermann / Grunert, Cathlean (Hrsg.) (2004): Worterbuch
Erziehungswissenschaft. Wiesbaden: Verlag für Sozialwissenschaften.
9. Palekčić, M. Lutz Koch / Günther Schorch (Hrsg), Erziehender Unterricht. Eine
problemformel. 2004. Bad heilbrunn: Klinkhardt, 134. str. (prikaz znanstvene studije).
U: Pedagogijska istraživanja, 1, 2, 257-260.
10. Prange, K. (2000): Plädoyer für Erziehung. Baltmannsweiler: Schneider.
11. Prange, K. (2005): Die Zeigestruktur der Erziehung. Grundriss der Operativen
Pädagogik.Paderborn: Schöningh
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Procjena cjelovitosti Syllabusa, interesa i mišljenja polaznika o sadržajima i načinima rada,
kao i pokazanim rezultatima studenata na ispitima.
MODUL B: RANO UČENJE HRVATSKOGA
STANDARDNOG JEZIKA
3. semestar
Sati Status
nastave kolegija
Podloge za izradu kurikuluma prof. dr. sc. Ante Bežen 20 6 obvezni
hrvatskoga jezika u osnovnoj školi prof. dr. sc. Dunja
Pavličević-Franić
Književnost za mlade i mediji doc. dr. sc. Berislav 20 6 obvezni
Majhut
Hrvatski standardni jezik i njegove prof. emeritus Josip Silić 20 6 obvezni
funkcije
Metodički sustavi, strategije i prof. dr. sc. Ante Bežen 20 6 obvezni
metode u ranom učenju hrvatskoga
standardnog jezika
Stjecanje jezične kompetencije u prof. dr. sc. Ante Bežen 15 7 izborni
prvom razredu osnovne škole
Funkcionalna komunikacijska prof. dr. sc. Dunja 15 6 izborni
gramatika Pavličević-Franić
Daroviti učenici u izražavanju i prof. dr. sc. Dubravka 15 7 izborni
stvaranju na hrvatskom jeziku Težak
Teorija udžbenika hrvatskoga prof. dr. sc. Ante Bežen 15 7 izborni
jezika
Stilistička interpretacija prof. dr. sc. Krešimir 15 7 izborni
književnoga teksta Bagić
Novi mediji u nastavi hrvatskoga dr. sc. Vladimira Velički 15 7 izborni
jezika i književnosti
Prijelaz iz vrtića u školu na dr. sc. Vladimira Velički 15 7 izborni
području hrvatskoga jezika
Naziv kolegija: PODLOGE ZA IZRADU KURIKULUMA
HRVATSKOGA JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Ante Bežen
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije
Na temelju opće teorije kurikuluma osposobiti polaznike za izradu podloga i okvira za izradu
suvremenog kurikuluma hrvatskoga jezika za osnovnu školu.
Osnovne teme
1. Kurikulumi materinskog jezika u osnovnoj školi u odabranim europskim
zemaljama
1.1. Pregled kurikuluma materinskog jezika za osnovnu školu u odabranim
europskim državama
1.2. Struktura kurikuluma materinskog jezika u dvije europske zemlje
(Slovenija, Finska)
2. Usporedba strukture kurikuluma materinskog jezika za osnovnu školu u
odabranim europskim zemljama i programa hrvatskoga jezika u osnovnoj školi
2.1. Opći ciljevi nastave materinskog jezika u nacionalnim kurikulumima
2.2. Izvedbeni ciljevi nastave materinskog jezika po razdobljima (razredima) –
jezikoslovlje, književnost, mediji
2.3. Korelacijsko-integracijske veze materinskog jezika s ostalim predmetima
2.4. Katalozi znanja
3. Struktura novog kurikuluma hrvatskog jezika za osnovnu školu
3.1. Opći ciljevi
3.2. Izvedbeni ciljevi i sadržaji po razdobljima (razredima)
3.3. Korelacijsko-integracijske veze hrvatskog jezika s ostalim predmetima
3.4. Strategije i metode u nastavi hrvatskoga jezika
3.5. Katalozi znanja za nastavu hrvatskoga jezika
4. Udžbenici i drugi izvori znanja u ostvarivanju kurikuluma hrvatskoga jezika
4.1. Načela i standardi za strukturiranje udžbenika
4.2. Multimedijski izvori znanja
5. Vrednovanje postignuća učenika u nastavi hrvatskog jezika u osnovnoj školi
Obveze studenata
Pripremiti istraživački pismeni rad i položiti usmeni ispit.
Literatura
1. Kurikulumi i nastavni programi materinskog jezika za osnovnu školu u Austriji,
Njemačkoj, Sloveniji, Švedskoj i Finskoj
2. Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa, Zagreb 2005.
3. Council of Europe: Resolution on the European dimension of education: teaming and
curriculum content (2001)
4. Kreft, J.(1977): Grundprobleme der Literaturdidaktik, Heidelberg: Quelle & Meyer
5. Marsh, J.C. (1994): Kurikulum, temeljni pojmovi, Zagreb: Educa
6. Dryden, Vos (2001): Revolucija u učenju, Zagreb: Educa
7. Rosandić, D.(2003): Kurikulski metodički obzori, Zagreb: Školske novine
8. Težak, S. (2001): Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1,2, Zagreb: Školska
knjiga
9. Pastuović,N. (1999): Edukologija, Zagreb: Znamen
10. Bežen, A.(1989): Znanstveni sustav metodike književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb:
Školske novine
Naziv kolegija: KNJIŽEVNOST ZA MLADE I MEDIJI
Voditelji kolegija: doc. dr. sc. Berislav Majhut
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije
Osposobiti polaznike za prihvaćanje suvremenih književnih djela, njihovo vrednovanje i
uklapanje u propisani program književnosti.
Pripremiti i osposobiti polaznike za mijenjanje književne komunikacije u školi usvajajući
prednosti koje donose novi mediji.
Osposobiti polaznike za zadovoljavanje književnih potreba djece na početku 21. stoljeća.
Osnovne teme
1. Problemska slikovnica
1.1. Slikovnički trendovi u svijetu
1.2. Autorska slikovnica u Hrvatskoj
1.3. Problemska slikovnica kao podvrsta i problemski pristupi odabranim
slikovnicama
2. Mitologija u suvremenoj dječjoj književnosti
2.1. Kronologija pojavljivanja mitoloških likova u hrvatskoj dječjoj prozi prve i
druge polovice 20. stoljeća.
2.2. Izabrani autori i njihove poetike u svjetlu mitološke interpretacije svijeta
2.3. Utjecaj mitoloških bića na strukturu književnih djela
2.4. Mitološki likovi na prijelazu u 21. stoljeće
3. Specifičnosti književnosti za mlade odrasle (young adults)
3.1. Vrste i strukture
3.2. Posebnosti jezičnog izraza
3.3. Tematske specifičnosti
4. Kriteriji za izbor lektirnih djela i osuvremenjivanje pristupa tim djelima
4.1. Suvremeno dijete i knjiga
4.2. Povezivanje obrade propisanih djela i djela u slobodnom izboru te osobni
pristup lektiri i djetetu
4.3. Putovi revitalizacije knjige u životu djeteta i knjižno osvještavanje (svijest o
vrstama na tržištu, razvijanje ljubavi i poštovanja prema knjizi)
5. Suvremeni mediji u popularizaciji književnih djela
5.1. Kvalitetni kompjutorski programi na osnovi klasičnih djela za djecu
5.2. Strategije i metode uključivanja CD-romova u interpretaciju pročitanih
djela
5.3. Najvažniji sajmovi dječje knjige u Europi i Bienale ilustracije u Bratislavi
Obveze studenata
Izraditi istraživački rad i položiti usmeni ispit.
Literatura
* * * Dječja knjiga u Hrvatskoj danas (priredila R. Javor), Zagreb: Knjižnice grada Zagreba.,
1997.
*** Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež, Zagreb: Knjižnice grada
Zagreba, 1998.
* * * Kakva je knjiga slikovnica, Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2000.
* * * Tabu teme u književnosti za djecu i mladež, Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2001.
Simpson, J. (1988); Evropska mitologija, Opatija: "Otokar Keršovani"
Huck, Ch., Hepler, S., Hickman, A.(2001): Children's Literature in The Elementary School,
London, Sidney, Tokyo: Holt, Rinehart and Winston, Inc. Chicago, Montreal,
Brunel, P. (1992): Companion to Literary Myths, Heroes and Archetypes, London: Routledge
Hranjec, S. (2004): Dječji hrvatski klasici, Zagreb, Školska knjiga
Izabrani brojevi časopisa Bookbird , Otrok in knjiga i Children's Literature
Naziv kolegija: HRVATSKI STANDARDNI JEZIK I NJEGOVE
FUNKCIJE
Voditelji kolegija: prof. emeritus Josip Silić
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije
Upoznavanje temeljnih jezikoslovnih teorija istraživanja i zakonitosti suvremenog hrvatskoga
standardnog jezika.
Okvirni sadržaj
1. De Saussureova dihotomija Jezik (Langue): Govor (Parole)
2. Coseriuova trihotomija Sustav (Sistema): Norma: Govor (Habla)
3. Jezik kao sustav i jezik kao standard
4. Lingvističke i sociolingvističke zakonitosti
5. Štokavski sustav i standardni jezici u okviru štokavskoga sustava
6. Gramatika kao opis jezičnoga sustava
7. Gramatičke discipline
8. Gramatičke međudiscipline
9. Gramatika i povijest jezika
10. Dijakronija i sinkronija
11. Hrvatski standardni jezik kao čimbenik nacionalnoga identiteta
12. Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika: znanstveni, administartivno-
poslovni, novinarsko-publicistički, književnoumjetnički (beletristički) i razgovorni
Metode pristupa predmetu

Strukturalistička i neostrukturalističke.
Cilj predmeta
Osposobiti studente kako misliti o jeziku i kako misliti jezikom, kako shvatiti hrvatski
standardni jezik kao polifunkcionalan organizam te kao čimbenik nacionalne povijesti,
nacionalne književnosti i nacionalne kulture.

Predavanja, samostalni seminarski radovi.
Obvezna literatura
Glovacki-Bernardi, Z. i dr. (2001): Uvod u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga
Katičić, R. (1971): Jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga
Silić, J. (1984): Od rečenice do teksta (Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog
jedinstva), Zagreb: Sveučilišna naklada Liber
J. Silić (2006): Funkcionalna stilistika hrvatskoga jezika, Disput: Zagreb
Dopunska literatura
Dat će se studentima pri izradi seminarskih radova.
Naziv kolegija: METODIČKI SUSTAVI, STRATEGIJE I METODE U
RANOM UČENJU HRVATSKOGA STANDARDNOG
JEZIKA
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije
Stjecanje znanja o posebnim metodičkim sustavima, strategijama i metodama nastave u
ranom učenju hrvatskoga jezika.

1.Opći pristup strategijama nastave i učenja hrvatskoga jezika
• Odnos didaktičkih i metodičkih strategija
• Teorija metodičkih sustava nastave hrvatskoga jezika
• Povijesni razvoj metodičkih sustava u učenju hrvatskoga jezika
2. Metodički sustavi početnog čitanja i pisanja
• Globalni sustav
• Analitičko-sintetički sustav
• Integrirani sustav
• Metode i tehnologije posebnog čitanja i pisanja
3. Metodički sustavi ranog učenja hrvatskog jezika, književnosti i medija
• Reproduktivni sustav
• Interpretativno-analitički sustav
• Problemski sustav
• Korelacijsko-integracijski sustav
• Projektni sustav
• Komunikacijski sustav
• Otvoreni sustav
• Multimedijski sustav
• Timski sustav
• Metode i tehnologije u nastavi hrvatskoga jezika

Primjena opće metodologije istraživanja odgojnih znanosti na istraživanja nastave hrvatskoga
jezika
Povijesni razvoj nastave hrvatskoga jezika
Primjena suvremenih sustava, strategija i metoda nastave početnog čitanja i pisanja
Primjena suvremenih sustava, strategija i metoda nastave jezika, izražavanja, književnosti i
medija
Predavanja, izrada samostalnog seminarskog rada, primjena nastavnih sustava, strategija i
metoda u suvremenoj nastavnoj praksi.
Obvezna literatura
Bežen, Ante (ur.) (2004): Temeljne edukacijske znanosti i metodike nastave, Zagreb: Profil i
Akademija odgojnih znanosti Hrvatske
Bežen, Ante (2003): Metodički pristup nastavi hrvatskoga jezika, Profil: Zagreb
Bognar, L.- Matijević, M. (2002): Didaktika, Zagreb: Školska knjiga
Burkart, Ronald (2002): Kommunikationwissenschaft, Wien-Köln: Bölau UJB
Rosandić, Dragutin (2005): Metodika književnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga
Težak, Stjepko (1998): Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga
Težak, Stjepko (2002): Metodika nastave filma, Zagreb: Školska knjiga
Zelenika, Ratko (2004): Znanost o znanosti, Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci
Dopunska literatura
Metodika, časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i
visokoškolskoj izobrazbi

Pismeni seminarski rad s konzultacijama, usmena obrana rada i provjera konzultirane
literature
Ukupni broj sati: 300, od toga nastava: 15 sati, seminarski rad: 100 sati; rad u nastavi: 50 sati
hospitacije, pripreme, izvedba; ostalo proučavanje literature
Naziv kolegija: STJECANJE JEZIČNE KOMPETENCIJE U PRVOM
RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Kompetencije
Utvrđivanje jezičnih kompetencija učenika u Hrvatskoj pri upisu u prvi razred, upoznavanje
psihološko-metodičkih etapa u učenju slova i glasova hrvatskoga jezika. Razvitak tehnike
čitanja i pisanja u prvom razredu te vrednovanje postignuća u usvajanju vještine čitanja i
pisanja u prvom razredu.
Osnovne teme
1. Psihološko-fiziološke osnove za učenje čitanja i pisanja
1.1.Tehnike početnog čitanja i pisanja
1.2. Etape u razvoju početnog čitanja i pisanja
1.3. Slijed grafomotoričkih aktivnosti u početnom čitanju i pisanju
1.4. Oblikovanje teksta i vrste čitanja
2. Kurikulum početnog čitanja i pisanja na hrvatskom jeziku
2.1.Opći i izvedbeni ciljevi početnog čitanja i pisanja
2.2.Katalog znanja za početno čitanje i pisanje
3. Strategije i metode početnog čitanja i pisanja
3.1.Povijesne metode
3.2.Globalne i analitičko-sintetičke metode
3.3.Integrativna strategija
4. Udžbenici za početno čitanje i pisanje
4.1.Povijesni razvoj početnica i pratećih izdanja za hrvatski jezik
4.2.Udžbenici i radni materijali za početno čitanje i pisanje u suvremenim uvjetima
5. Teškoće u početnom čitanju i pisanju
Obveze studenata
Pripremiti istraživački pismeni seminarski rad u vezi s jednom od tema i položiti usmeni ispit
Literatura
1. Čudina-Obradović, M. (2002): Igrom do čitanja, Zagreb: Školska knjiga
2. Čudina-Obradović, M. (2000): Kad kraljevna piše kraljeviću, Zagreb: Školska knjiga
3. Bežen, A. (2002): Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku,
Zagreb: Profil
4. Bežen, A.(2005): Problem različitosti i standarda u početnom pisanju, Zagreb:
Metodika br. 11/2005, Učiteljska akademija Zagreb
5. Reberski, S.(2005): Osnovni pojmovnik pisma i pisanja, Zagreb: Metodika br 11/2005.
Učiteljska akademija, Zagreb
6. Kuharić, V. (2005): Likovna osnova za učenje velikih i malih slova u prvom razredu
osnovne škole, Zagreb: Metodika br 11/2005, Učiteljska akademija Zagreb
7. Šabić, Baričević, Vitez (1995): Priručnik uz Hrvatsku početnicu, Zagreb: Školska
knjiga
8. Stančić, Ljubešić (1994): Jezik, govor, spoznaja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
9. Ljubešić, M. (1997): Jezične teškoće školske djece, Zagreb: Školske novine
10. Brugelmann, H. (1992): Kinder auf dem Weg zur Schrift, Bottighofen: Libelle
11. Rettelheim, Bo. (1982): On learning to read, New York: Alfred Knopf
Naziv kolegija: FUNKCIONALNA KOMUNIKACIJSKA GRAMATIKA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 6
Kompetencije
Ovladati jezičnim kompetencijama (lingvističkom i komunikacijskom) na načelima
funkcionalne lingvistike i humanističke edukacije;
Usvojiti komunikacijsko-funkcionalni, integracijski i stvaralački pristup u procesu ranoga
usvajanja hrvatskoga standardnoga jezika;
Usvojiti jezične djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja u svim priopćajnim
idiomima komunikacijske sredine;
Usvojene jezične kodove temeljiti na imanentnoj didaktičkoj gramatici u skladu s
komunikacijskim potrebama i neurokognitivnim sposobnostima.
Temeljni sadržaj (teme) kolegija

1. Kognicija i komunikacija (odnos jezika, govora i mišljenja)
2. Jezik, jezična norma, varijeteti
3. Lingvistička i komunikacijska kompetencija u ranome diskursu hrvatskoga jezika
4. Stvaranje međujezičnoga polja (odnos organskoga idioma i standardnoga jezika)
5. Plurilinvalnost u ranojezičnome razvoju
6. Pragmatička polifunkcionalnost nasuprot standardnojezičnoj normativnosti u procesu
ranoga jezičnoga učenja
7. Funkcionalna lingvistika Andrea Martineta
8. Jezične opozicije i binarizam Romana Jakobsona
9. Dell Hymesova komunikacijska kompetencija
10. Dihotomija jezika i govora u strukturalnoj teoriji Ferdinanda de Saussurea
11. Nativistički pristup jeziku Noama Chomskog
12. Funkcionalno-komunikacijski pristup usvajanju hrvatskoga jezika
13. Denotacija, konotacija, jezična kreacija
Obveze studenata
Usmeni ispit + umjesto pismenoga ispita:
• napisati i predati istraživački seminarski rad;
• proučiti svu navedenu literaturu, a za dvije knjige napisati i predati bilješke (1 na
stranome + 1 na hrvatskome jeziku).
Literatura
1. Cook, G. (2000): Language play, language learning. Oxford Applied Linguistics.
Oxford University Press.
2. Chomski, N. (1991): Jezik i problemi znanja. Predavanja na Sveučilištu u Managvi.
Zagreb:Filozofski fakultet.
3. Harmer, J. (1992): Teaching and learning grammer. London: Longman.
4. Ingram, D. (1989): First Language Acqusition - method, description, explanation. NY:
Cambridge University Press.
5. Littlewood, W. (1992): Communicative Language Teaching. Cambridge University
Press.
6. Lynch, T. (1996): Communication in the Language Classroom. Oxford: Oxford
University Press.
7. Martinet, A. (1982): Osnove opće lingvistike. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
8. Miljević-Riđički, R. i sur. (2000): Učitelji za učitelje. Zagreb: UNICEF, IEP.
9. Pavličević-Franić, D. (2005): Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.
10. Pavličević-Franić, D. - Kovačević, M. (2002., 2003): Komunikacijska kompetencija u
višejezičnoj sredini. I. i II. Zagreb: Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu.
11. Pavličević-Franić, D. (2006): Institucionalno učenje/usvajanje hrvatskoga jezika u
sustavu plurilingvalnog diskursa. Zbornik radova Dijete i višejezičnost, str. 19-27.
Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera i Učiteljski fakultet.
12. Pavličević-Franić, D. (2006): Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i
komunikacije. Lahor, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. God. 1.,
sv. 1., br. 1., str. 1-14. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
13. Pavličević-Franić, D. (2007): Paralelni jezični kodovi - poticaj ili zapreka u sustavu
rane višejezičnosti. Napredak, Vol. 148, br. 2, str. 157-173. Zagreb: HPKZ.
14. Pavličević-Franić, D. (2008): Utjecaj nejezičnih elemenata govora na oblikovanje
semantema. Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 55., br. 2.
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
15. Saussure, F. De (2000): Tečaj opće lingvistike. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje.
16. Silić, J. i Pranjković, I. (2005): Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
17. Stančić i Ljubešić (1994): Jezik, govor, spoznaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna
naklada.
18. Škiljan, D. (1980): Pogled u lingvistiku. Zagreb:Školska knjiga.
19. Težak, S. (1998): Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika. 1-2. Zagreb: Školska
knjiga.
20. Widdowson, H.G. (2000): Teaching Language as Communication. Oxford University
Press.
Naziv kolegija: DAROVITI UČENICI U IZRAŽAVANJU I
STVARANJU NA HRVATSKOM JEZIKU
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Dubravka Težak
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Kompetencije
Upoznati vrste darovitosti učenika u sposobnostima izražavanja i stvaranja u hrvatskom
jeziku u osnovnoj školi, upoznati metodologiju otkrivanja darovitih učenika u predmetu
hrvatski jezik te oblike i strategije rada s učenicima darovitima u sposobnostima izražavanja
i stvaranja na hrvatskom jeziku.
Osnovne teme
1. Darovitosti učenika u izražavanju i stvaranju na hrvatskom jeziku
1.2. Vrste darovitosti u području jezika, književnosti i medija u osnovnoj školi
1.3. Otkrivanje darovitih učenika u području hrvatskog jezika, književnosti i
medija
1.4. Strategije i metode rada s učenicima s posebnim interesom za hrvatski jezik
1.5. Posebni sadržaji za darovite učenike u području hrvatskoga jezika
2. Oblici rada s darovitim učenicima na sadržajima hrvatskoga jezika
2.2. Jezikoslovne aktivnosti i družine
2.3. Književno-stvaralačke aktivnosti i družine
2.4. Novinarske aktivnosti i družine
2.5. Uređivanje i izdavanje školskog lista
2.6. Kazališne družine
2.7. Filmske družine
2.8. Govorničke i recitatorske družine
3. Organiziranje natjecanja za darovite učenike
Obveze studenata
Napisati seminarski rad i položiti usmeni ispit.
Literatura
1. Čudina-Obradović, M.: Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje,
Zagreb: Školska knjiga
2. Doubtfire, D. (1991): Kreativno pisanje, Zagreb: "Kosinj"
3. Neill, S. (1996): Neverbalna komunikacija u razredu, Zagreb, Educa
4. Englert, S. (2001): Woerter Werkstatt, Hamburg: Ellermann
5. Richiardi, Malović(ur.) (1996): Uvod u novinarstvo, Zagreb: Izvori
6. Malović, S.(1995): Novine, novine, Zagreb: naklada autora
7. Škarić, I. (2000): Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga
8. Težak, S. (1979): Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Zagreb: Školska
knjiga
9. Težak, S.(1985): Govorne vježbe, Zagreb: Školska knjiga
10. Težak, S. (2002): Metodika nastave filma, Zagreb: Školska knjiga
11. Rosandić, D. (2002): Od slova do teksta i metateksta, Zagreb; Profil
Naziv kolegija: TEORIJA UDŽBENIKA HRVATSKOGA JEZIKA
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Kompetencije
Stjecanje znanja o procesu nastanka udžbenika, oblikovanju udžbeničkih jedinica iz
hrvatskoga jezika te vrednovanju udžbenika u praksi.

1.Opća teorija udžbenika
• udžbenik kao izvor znanja
• udžbenik i znanost
• likovnost udžbenika
• metodička struktura udžbenika
• izdavanje, distribucija (ekonomika) udžbenika
• udžbeničko pravo
• udžbenički standardi
2.Udžbenik hrvatskoga jezika
• načela oblikovanja udžbenika
• oblikovanje udžbeničkih jedinica iz književnosti
• oblikovanje udžbeničkih jedinica iz područja medija
• oblikovanje udžbeničkih jedinica iz gramatike, pravopisa i pravogovora
• oblikovanje udžbeničkih jedinica iz jezičnog izražavanja (stilovi)
3.Vrednovanje udžbenika
• znanstveno vrednovanje udžbenika
• administrativno vrednovanje udžbenika
• vrednovanje udžbenika u nastavnoj praksi

Polaznici upoznaju teoriju stvaranja, uređivanja, izdavanja i vrednovanja udžbenika uopće, a
posebno udžbenika hrvatskoga jezika. Stječu znanja o autorstvu udžbenika, njihovu
metodičkom oblikovanju i vrednovanju u praksi, što sve mogu primijeniti u dijelovima
procesa proizvodnje udžbenika u koje se uključe.
Predavanja, seminarski rad, vježbe.
Obvezna literatura
Poljak, V.(1980): didaktičko oblikovanje udžbenika i priručnika, Zagreb: Školska knjiga
Pingel, F. (2000): Vodič za istraživanje i reviziju udžbenika, Zagreb: Profil
Bežen, A. (2002): Udžbenik književnosti kao književnoznanstveno, metodičko i društveno
pitanje, Zagreb: Napredak br. 1, str.60-70
Bežen, A., Munk, K. (2002): Nacrt fenomenologije udžbenika za osnovne i srednje škole,
Zagreb: Napredak br. 4, str. 414-430
Bežen, A. (2003): Metodička načela u oblikovanju udžbenika književnosti, Split: Školski
vjesnik, br. 1-2, str.23-38
Halačev, S. (2004): Udžbenik i virtualno okruženje, Zagreb: Školska knjiga
Dopunska literatura
Dopunska literatura dat će se u okviru seminarskih radova i vježbi, ovisno o temama.

Usmeni ispit, seminarski rad u kojem se provjerava usvojenost udžbeničke teorije te praktični
uradak u oblikovanju udžbenika.
Naziv kolegija: STILISTIČKA INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOGA
TEKSTA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Krešimir Bagić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Kompetencije
Teorija i praksa stilističke interpretacije književnoga teksta.

1. Stilistika – teorija ili praksa?
2. Osnovni pojmovi: čitanje, dikcija, figura, fikcija, funkcionalni stil, horizont očekivanja,
otklon, stil, stilem, tekst, znak.
3. Interpretacija: pojam, povijest, teorijske sheme. Stilistička kritika.
4. Stilističko čitanje hrvatskoga pjesništva.
5. Stilističko čitanje hrvatske proze.

Polaznici kolegija će osvijestiti ulogu i smisao interpretacijskoga diskurza, upoznati analitički
metajezik i različite strategije čitanja te biti osposobljeni za samostalne interpretacije
književnih tekstova.

Predavanje, seminarski rad, rad na tekstu.
Obvezna literatura
1. AUERBACH, E. – Mimesis, Zagreb 2002;
2. BAGIĆ, K. – Treba li pisati kako dobri pisci pišu, Zagreb 2004.
3. BARTHES, R. – Užitak u tekstu / Varijacije o pismu, Zagreb 2004.
4. GUIRAUD, P. – Stilistika, Sarajevo 1964.
5. RIFFATERRE, M. – Kriteriji za stilsku analizu & Stilistički kontekst, Quorum, br. 5/6,
Zagreb 1989.
6. * * Važno je imati stila /zbornik/, Zagreb 2002.
Dopunska literatura
1. BITI, V. – Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 1997.
2. MANGUEL, A. – Povijest čitanja, Zagreb 2001.
3. Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor (zbornik), Zagreb, 2006.
Način provjere znanja i kompetencija:
Pisani seminarski rad i usmeni ispit.
Za rad studenta na ovome kolegiju predviđeno je ukupno 300 sati koje je moguće ovako
specificirati:
• nastava – 15 sati
• seminarski rad – 100 sati
• rad na tekstu (pripreme, izvedba) – 50 sati
• konzultacije – 35 sati
• čitanje literature i pripremanje ispita – 100 sati
Naziv kolegija: NOVI MEDIJI U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA I
KNJIŽEVNOSTI
Voditelji kolegija: dr. sc. Vladimira Velički
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7

1. Novi mediji – teorijsko određenje
2. Aktualne teorije medija
3. Relevantne književne teorije i teorije hiperteksta
4. Multimedijski obrazovni softver
5. Recepcija interaktivnog multimedijskog softvera
6. Recepcija interaktivnoga teksta / hiperteksta
7. Književna djela u multimedijskoj obradi
8. Oblici pojavljivanja književnosti na internetu
9. Čitanje i pisanje u hipertekstu
10. Novi mediji i nastava početnoga čitanja i pisanja
11. Jezični sadržaji na obrazovnim softverima
12. E-mail projekti u nastavi jezika
13. Metodičke specifičnosti rada s novim medijima u nastavi hrvatskoga jezika i
književnosti

Teorijska polazišta za upotrebu novih medija u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti
Primjena metodologije za procjenu kvalitete multimedijskih obrazovnih softvera
Kompetentna upotreba novih medija u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti

Predavanja i seminari, radionice, projekti i sl.
Obvezna literatura
1. Böck, Margit (2000), Das Lesen in der neuen Medienlandschaft, Zu den
Lesegewohnheiten und Leseinteressen der 8-14-Jährigen in Österreich, Innsbruck:
StudienVerlag
2. Bolter, Jay David – Grusin, Richard (2000), Understanding New Media, Cambridge,
First MIT Press
3. Feibel, Thomas (2005), Der Kinder-Software-Ratgeber, Reinbeck bei Hamburg:
Rowohlt Taschenbuch Verlag
4. Hoffman, Bernward (2003), Medienpädagogik, Paderborn: Schöning Verlag
5. Manguel, Alberto (2001), Povijest čitanja, Zagreb: Prometej
Dopunska literatura
1. Bolter, Jay David (1992), Writing Space: The Computer, Hypertext and the Hystory
of Writing, Hillsdale: Erlbaum
2. Flusser, Vilem (1992), Die Schrift. Hat Schreiben Zukunft?, Frankfurt am Mein:
Fischer-Taschenbuch-Verlag
3. McLuhan, Marshall (1966), Understanding media: the extensions of man, New York:
The New American Library
4. Murray, Janet H. (1997), Hamlet on the Holodeck: The Future of Narrative in
Cyberspace, Cambridge: MIT Press

Pismeni seminarski rad s konzultacijama, usmena obrada rada i provjera pročitane literature
Ukupni broj sati: 210, od toga nastava 15 sati, seminarski rad 100 sati, ostalo proučavanje
literature
Naziv kolegija: PRIJELAZ IZ VRTIĆA U ŠKOLU NA PODRUČJU
HRVATSKOGA JEZIKA
Voditelji kolegija: dr. sc. Vladimira Velički
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7

1. Posebnosti odgojno-obrazovnog rada u školi i u dječjem vrtiću – teorijska polazišta
2. Uvjeti za stvaranje kontinuiteta na prijelazu iz vrtića u školu
3. Uloga govora u razvoju djeteta predškolske i rane školske dobi
4. Programski zadaci, sadržaji, oblici i metode rada s djecom predškolske i rane školske
dobi na području razvoja govora, usvajanja predčitačkih, grafomotoričkih i
komunikacijskih vještina i sposobnosti
5. Uloga dječje književnosti u ostvarivanju kontinuiteta pri prijelazu djeteta iz vrtića u
školu
6. Vođene i slobodne aktivnosti djeteta u vrtiću i školi
7. Praćenje i vrednovanje postignuća djeteta na prijelazu iz vrtića u školu na području
hrvatskoga jezika
8. Priprema vrtićkog djeteta za školu i priprema škole za prihvaćanje djeteta
9. Metodika hrvatskoga jezika i književnosti na prijelazu iz vrtića u školu (oblici, metode,
sredstva)
10. Metodičke specifičnosti – rad s djecom s govornim teškoćama, s teškoćama u čitanju i
pisanju te s darovitom djecom na prijelazu iz vrtića u školu

Znanstvene osnove posebnosti rada u dječjem vrtiću i u školi (s posebnim osvrtom na
sadržaje Metodike hrvatskoga jezika)
Osposobljavanje za stvaranje i praćenje kontinuiteta prilikom prijelaza djeteta iz vrtića u
školu
Upoznavanje sa specifičnostima razvoja govornih sposobnosti djeteta, grafomotoričkih,
komunikacijskih i predčitačkih vještina i sposobnosti na prijelazu iz vrtića u školu
Produbljivanje teorijske i praktične osnove metodičkog rada i provođenja aktivnosti s djecom
u području govora, izražavanja i stvaranja, grafomotoričkih sposobnosti te predčitačkih
vještina u starijoj vrtićkoj skupini i u 1. razredu osnovne škole

Predavanja, seminari, radionice.
Obvezna literatura
1. Čudina-Obradović, Mira (2000), Igrom do čitanja, Zagreb: Školska knjiga
2. Došen-Dobud, Anka (2001), Predškola, Zagreb: Alinea
3. Hopf, Arnulf – Zill Sahm, Ivonne – Franke, Bernd (2004), Vom Kindergarten in die
Grundschule. Evaluationsinstrumente für einen erfolgreichen Übergang, Weinheim und
Basel: Beltz Verlag
4. Knörzer, Wolfgang – Grass, Karl (2000), Den Anfang der Schulzeit pädagogisch
gestalten, Weinheim und Basel: Beltz Verlag
5. Korošec, Helena, Majaron, Edi (2002), Lutka iz vrtca v šolo, Ljubljana: Univerza v
Ljubljani, Pedagoška fakulteta
Dopunska literatura
1. Bröder, Monika – Hilbich, Ulrike (1996), Das letzte Jahr im Kindergarten.
Entwicklungsgerecht begleiten, Freiburg: Herder
2. Čudina-Obradović, Mira (2000) Kad kraljevna piše kraljeviću, Zagreb: Udruga roditelja
Korak po korak
3. Elschenbroich, Donata (2002), Weltwissen der Siebenjährigen, München:Wilhelm
Goldmann Verlag
4. Griebel, Wilfried – Niesel, Renate (2004), Transitionen. Fähigkeit von Kindern in
Tageseinrichtungen fördern, Veränderungen erfolgreich zu bewältigen, Weinheim und
Basel: Beltz Verlag
5. Posokhova, Ilona (ur.) (2000), Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju,
Zagreb: Ostvarenje
6. Bujišić, Gordana (2005), Dijete i kriza, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga

Pismeni seminarski rad s planom provedbe kvalitetnog prijelaza iz vrtića u školu i njegove
evaluacije, usmena obrana rada i provjera pročitane literature
MODUL C: STRANI JEZICI U OSNOVNOJ ŠKOLI
3. semestar
Modul Strani jezici u osnovnoj školi sluša se u 3. semestru doktorskog studija Rani odgoj i
obvezno obrazovanje. Obuhvaća 5 kolegija.
U 4. se semestru kroz 4 kolegija nudi mogućnost izbora pojedinih kolegija naprednog studija
iz područja stranih jezika čime se osigurava kontinuitet bavljenja problematikom i
istraživanjem nastave stranih jezika u tijeku studija te osposobljavanje za implementaciju
rezultata istraživanja u nastavnu praksu.
Sati Status
nastave kolegija
Višejezičnost i jezična politika u prof. dr. sc. Milica Gačić 6 4 obvezni
Europi
Didaktički koncepti višejezičnosti doc. dr. sc. Ana Petravić 15 8 obvezni
u Europi
Koncepti ranog učenja stranog prof. dr. sc. Mirjana 8 4 obvezni
jezika Vilke
Istraživanja u primijenjenoj prof. dr. sc. Milica Gačić 20 10 obvezni
jezika
Nastava jezika u osnovnoj školi i prof. dr. sc. Janez Skela 12 4 obvezni
Strategije učenja i motivacija u prof. dr. sc. Janez Skela 12 6 izborni
Interkulturalno učenje u nastavi prof. dr. sc. Ana Petravić 12 6 izborni
stranih jezika
Istraživanje udžbenika stranih doc. dr. sc. Ana Petravić 10 6 izborni
jezika
Informacijsko-komunikacijske prof. dr. sc. Milica Gačić 10 6 izborni
Naziv kolegija: VIŠEJEZIČNOST I JEZIČNA POLITIKA U EUROPI
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Siegfried Gehrmann
Broj sati: 6
Broj ECTS-a: 4

Kolegij daje uvid u aktualne situacije višejezičnosti i s time povezane prijepore o odnosu
jezika i kultura. Težišta tvore sljedeća pitanja: Kako se na razini Europske unije može i treba
odnositi prema višejezičnosti? Ima li smisla u ujedinjenoj Europi promovirati jedan vodeći
jezik kojeg bi govorili i razumjeli svi građani Europe? Koji zahtjevi proizlaze iz
višejezičnosti Europe za učenje stranih jezika u školi i obrazovanje nastavnika? Aktualna se
rasprava o navedenim pitanjima konkretizira u okviru kolegija na primjerima različitih
dokumenata, preporuka i rezolucija koje se odnose na jezičnu politiku, nastavu jezika i
obrazovanje nastavnika.
U kontekstu tih pitanja kolegij obuhvaća tri tematska bloka: 1. jezična politika Europske
unije, 2. koncepti vodećih jezika u Europi, te 3. jezična politika u školstvu i regionalni
koncepti višejezičnosti uključujući i Hrvatsku.
Upoznavanje situacije višejezičnosti u Europi i odgovora obrazovne politike na to europsko
obilježje; osposobljavanje za uviđanje širih – europskih i regionalnih – okvira donošenja
odluka u području jezične politike u školstvu.

Nastava se odvija u obliku predavanja.
Obvezna literatura
Zbirka kraćih tekstova koju studentice i studenti dobivaju na početku kolegija. Tekstovi su
najvećim dijelom odabrani iz ovdje navedenih naslova odnosno sadrže relevantne članke o
jezičnoj politici i dokumente iz tog područja.
Ammon, U.: Sprachenpolitik in Europa – unter dem vorrangigen Aspekt von Deutsch als
Fremdsprache I, II. U: Deutsch als Fremdsprache 2003/Heft 4, str. 195-209 und 2004/Heft 1,
3-10
European Commission (1996): White paper on education and training. Teaching and
learning towards the learning society. Luxemburg: Office for Official Publications of the
European Communities
Haarmann, H. (2001): Babylonische Welt. Zur Geschichte und Zukunft der Sprachen.
Frankfurt/M.: Campus
Janson, T. (2002): Speak – A Short History of Languages. Oxford University Press
Kelz, H. (ur.; 2002): Die sprachliche Zukunft Europas. Mehrsprachigkeit und
Sprachpolitik. Baden- Baden: Nomos
Krüger-Potratz, M. i dr. (ur.; 2002): Mehrsprachigkeit Macht Europa. Texte und Dokumente
zu Mehrsprachigkeit und Schule. Münster: interkulturelle Studien 38
Phillipson, R. (19944): English – Panacea or Pandemic. U: Sociolinguistica 8, 73-87
Siguan, M.(2004): Jezici u Europi. Zagreb: Školska knjiga
Zajednički europski referentni okvir za jezike (2005). (Vijeće Europe) Zagreb: Školska knjiga
Dopunska literatura
Hagège, C. (1992): Welche Sprache für Europa?. Verständigung in der Vielfalt.
Frankfurt/M.: Campus
Phillipson, R. (1992): Lingustic Imperialism. Oxford: Oxford University Press
Rothkopf, D.(1997): In Praise of Cultural Imperialism? U: Foreign Policy 1997/107, str. 38-
53
Ross, A. (2003): Europäische Einheit in babylonischer Vielfalt. Frankfurt/M.: Lang
Rutke, D. (ur.; 2002): Europäische Mehrsprachigkeit. Analysen-Konzepte-Dokumente.
Aachen: Shaker Verlag

Aktivno sudjelovanje i priprema za izravnu nastavu.
Naziv kolegija: DIDAKTIČKI KONCEPTI VIŠEJEZIČNOSTI U
EUROPI
Voditelji kolegija: doc. dr. sc. Ana Petravić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 8

U okviru kolegija sistematiziraju se razni didaktički relevantni pristupi koji za cilj imaju
postizanje višejezičnosti te se prikazuju primjeri pojedinačnih koncepata.
Naglasak je na razlikovnosti didaktičkih koncepata višejezičnosti s obzirom na:
1. mjesto učenja: učenje stranog jezika u okruženju materinskog jezika, drugi jezik u
okruženju nematerinskog jezika, partnerski jezik u multikulturnim okruženjima
učenja;
2. trenutak početka učenja: rano učenje stranih jezika; pregled situacije u europskim
zemljama glede dobi učenika tj. razredu u kojem započinje fakultativno odnosno
obvezno učenje stranih jezika u okviru redovnog školstva; trenutku početka učenja;
različiti koncepti ranog učenja stranih jezika: sustavno učenje versus senzibilizacijskih
koncepata (npr. susret s jezikom); razvoj i stanje ranog učenja stranih jezika u
Hrvatskoj;
3. opseg i predmet jezičnog inputa: bilingvalne škole, imerzivni programi;
4. specifičnosti procesa učenja: didaktika višejezičnosti, prethodno iskustvo učenja
jezika, svijest o učenju jezika – jezična svjesnost, biografije učenika;
5. zajedničke europske standarde (Zajednički europski referentni okvir za jezike) i
njihovu nacionalnu primjernu u obliku jezičnih portfolija;
6. ulogu interkulturalne kompetencije u kontekstu višejezičnosti: komponente
interkulturalne kompetencije, interkulturalna kompetencija kao cilj i sadržaj nastave
stranih jezika (obrazovni dokumenti – kurikulumi, udžbenici i drugi nastavni
materijali).

Upoznavanje s raznolikošću didaktičkih koncepata koje za cilj imaju postizanje
višejezičnosti, razvoj kriterija za procese odlučivanja pri izboru određenog didaktičkog
koncepta uzimajući u obzir lokalne, nacionale i sveeuropske specifičnosti.
Sposobnost procjene didaktičkih koncepata višejezičnosti, sposobnost iniciranja i aktivnog
sudjelovanja u uvođenju i primjeni odabranog koncepta višejezičnosti na lokalnoj razini
odnosno na razini pojedinačne škole

Nastava se odvija u obliku predavanja i seminara. Seminarska nastava uključuje oblike
individualnog i timskog rada te radioničkog tipa nastave.
Obvezna literatura
Andraka, M. i dr. (2004): Katalog znanja, sposobnosti i vještina za nastavu engleskog jezika
u osnovnoj školi: Engleski kao prvi strani jezik – od 1-8. razreda, 79 str. i Engleski kao drugi
strani jezi – od 4-8. razreda, 52 str., URL: www.mzos.hr; ili
Petravić, A. i dr. (2004): Katalog znaja, sposobnosti i vještina za nastavu njemačkog jezika u
osnovnoj školi: Njemački kao prvi strani jezik – od 1-8. razreda, 72 str. i Njemački kao drugi
strani jezik – od 4-8. razreda, 42 str., URL: www.mzos.hr
Doyé, P. (1999) The Intercultural Dimension. Foreign Language Education in the Primary
School. Berlin: Cornelsen
Fizpatrick, Antony (2001): Learning, Teaching, Assessment: A Common European
Framework of Reference. U: Sprachenkonferenz der Länder der Bundesrepublik
Deutschland, Hamburg 11 and 12 June 2001, str. 11-30
URL: http://www.na-bibb.de/ejs/EJS_Laenderkonferenz.pdf
Neuner, G. (1998): Deutsch als Fremdsprache – Deutsch als Zweitsprache – Deutsch als
Muttersprache: Grundlagen und Konzepte für den Unterricht mit Kindern und Jugendlichen
nichdeutscher Muttersprache im Schulbereich. U: Neuner, G./Glienicke, S./Schmitt, W. (ur.):
Deutsch als Zweitsprache in der Schule. Grundlagen, Rahmenplanung und Arbeitsplanung
für den interkulturellen Unterricht. Berlin: Langenscheidt, str. 17-29
Pavlenko, A./Blackledge, A./Piller, I./Teutsch-Dwyer, M. (ur., 2001): Multilingualism,
Second Language Learning and Gender. Berlin: De Gruyter
Voss, B. (1997): Positionen, Probleme, Perspektiven fremdsprachlichen Lernens in der
Grundschule – Ein Überblick. In: Reichel, K./Sandfuchs, U./Voss, B. (ur.): Fremde Sprachen
in der Grundschule. Bad Heilbrunn: Verlag Julius Klinkhardt, 21-43
Vilke, M. (1995): Children and foreign languages in Croatian primary schools. Four years
of a project. U: Vilke i dr. (ur.): Children and foreign languages. Zagreb: Faculty of
Philospohy, University of Zagreb, str. 1-15
Zajednički europski referentni okvir za jezike (2005). (Vijeće Europe) Zagreb: Školska knjiga
Zydatiß, W. (2000): Bilingualer Unterricht in der Grundschule. Entwurf eines
Spracherwerbskonzepts für zweisprachige Immersionsmodelle. München: Hueber
Domaća izdanja Europskog jezičnog portfolija za niže i za više razrede osnovne škole koji se
trenutno nalaze u fazi pripreme za šk. god. 2006/2007.
Dopunska literatura
Barkowski, Hans/Faistauer, Renate (ur., 2002): In Sachen Deutsch als Fremdsprache.
Sprachen – Politik und Mehrsprachigkeit – Unterricht – Interkulturelle Begegnung
(Festschrift für Hans-Jürgen Krumm zum 60. Geburtstag). Baltmannsweiler: Schneider
Verlag Hohengehren
Buttjes, D./Byram, M. (ur., 1991): Mediating lnguages and Cultures. Towards an
Intercultural Theory of Foreign Language Education. Clevedon: Multilingual Matters
Byram, M./ Zarate, G. (1997) (ur.) The sociocutural and intercultural dimension of language
learning and teaching. Strasbourg: Council of Europe Publishing
Byram, M./Fleming, M. (ur. 1998): Language Learning in Intercultural Perspectives.
Cambridge: Cambridge University Press
Doye′, P. (1997): Die Kontroverse um “Systematischen Fremdsprachenunterricht” und
“Sprachbegegnung”. U: Reichel, Katrin/Sandfuchs, Uwe/Voss, Bernhardt (eds): Fremde
Sprachen in der Grundschule. Bad Heilbrunn: Verlag Julius Klinkhardt, 45-51
Kovačević, M./Pavličević-Franić, D. (ur., 2002): Communicative Competence in Language
Pluralistic Environment. U: Reviews, Problems, Guidelines. Zagreb: Naklada Slap and
University Zagreb, str. 152-191
Legutke, Michael K./Lortz, Wiltrud (eds.; 2002): Mein Fremdsprachenportfolio
URL: http://www.grundschule-englisch.de/pdf/portfolio.pdf
Le Pape Racine, Christine (2000): Immersion – Starthilfe für immersive Projekte. Zürich:
Verlag Pestalozzianum
Rodgers, M./Würth, A. (1999): Frühes Fremdsprachenlernen in der Grundschule. Anstöße
zur Weiterentwicklung gegenwärtiger Konzepte. U: Praxis des neusprachlichen Unterrichts
46, br. 3, str 309-314
Prebeg-Vilke, M. (1991): Vaše dijete i jezik, Školska knjiga, Zagreb

Aktivno sudjelovanje i priprema za izravnu nastavu: 2 boda
Seminarski rad opsega 15-20 kartica teksta (cca. 4.500 riječi) koji obrađuje neku od tema iz
područja kolegija: 4 boda.
Naziv kolegija: KONCEPTI RANOG UČENJA STRANOG JEZIKA
Broj sati: 8
Broj ECTS-a: 4

Načela ranog učenja jezika
Potreba ranog učenja jezika (prednosti i mogući problemi)
Jezične potrebe u ranom uzrastu
Ljudski mozak i jezik
Jezik, percepcija i kognicija
Metode pogodne za učenje stranog jezika u mlađoj školskoj dobi
Nadarenost/sposobnost (aptitude) i učenje stranoga jezika
Suvremene teorije o usvajanju jezika (Piaget, Lenneberg, Bruner, Vygotsky)
Motivacija
Materinski jezik i usvajanje/učenje drugog i stranog jezika
Bilingvizam/Plurilingvizam
Lingvističke kompetencije u ranom učenju – usvajanje jezičnih sustava

Po završetku kolegija sudionici će biti u stanju razumjeti suvremene koncepte ranog učenja
kritički sagledati razne pristupe nastavi i nastavne metode te odabrati ono što je primjenjivo u
vlastitoj nastavnoj situaciji. Studenti s prethodnim studijskim iskustvom u području ranog
učenja stranih jezika produbit će i proširiti svoja znanja, dok će studenti koji prethodno nisu
slušali kolegije iz tog područja steći osnovni uvid u specifičnosti rane faze učenja stranih
jezika.

Obvezna literatura
Cameron, L. (2001): Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: CUP.
Curtain; Helena Languages and Children-Making the Match: New Languages for Young
Learners Third Edition
Ellis, R. (1997): Second Language Acquisition. Oxford: OUP
Harley, B./Hart, D. (1997): Language aptitude and second language proficiency in classroom
learners of different starting ages. U: Studies in second language Acquisition, 19, str 379-400.
Leopold-Mudrack, A. (1998).: Fremdsprachenerziehung in der Primarstufe.
Münster: Waxmann,
Moon, J. (2000): Children Learning English. Oxford: Macmillan Heinemann.
Moon, J./ M. Nikolov (ur.) (2000): Research into Teaching English to Young Learners.
University Press Pécs.
Mihaljević Djigunović, Jelena. Uloga afektivnih faktora u učenju stranog jezika, Filozofski
fakultet, Zagreb, 1998.
Nürnberger Empfehlungen zum frühen Fremdsprachenlernen. Köln: Dürr+Kessler, 1996
Obler, L., K. Gjerlow. (1999): Language and the Brain. Cambridge: CUP.
Reichel, K./Sandfuchs, U./Voss, B. (ur. 1997): Fremde Sprachen in der Grundschule.
Bad Heilbrunn: Klinkhardt
Sarter, H (1997): Fremdsprachenarbeit in der Grundschule. Darmstadt: Wissenschaftliche
Buchgesellschaft
Singleton, D. (1989): Language acquisition: The age factor, Clevedon, , Avon: Multilingual
Matters.
Vrhovac, Yvonne i suradnici (ur.), Strani jezik u osnovnoj školi, Naklada Ljevak, Zagreb,
1999.
Dopunska literatura
Meier, W.(1991): Fremdsprachen in der Grunschule. Berlin: Langenscheidt,
Piaget, J. (1973): Memory and intelligence, Routledge&Kegan Paul.
Vilke, M. / Y. Vrhovac. (ur.) (1993): Children and Foreign Languages, Zagreb: University of
Zagreb.
Vilke, M. et al. (ur.) (1995): Children and Foreign Languages, Zagreb: University of Zagreb.
Vrhovac, Y. (ur.) (2001): Children and Foreign Languages, Zagreb: University of Zagreb.
Zangl, R.(1998): Dynamische Muster in der sprachlichen Ontogenese. Bilingualismus, Erst-
und Fremdsprachenerwerb. Tübingen: Gunter Narr

Aktivno sudjelovanje i priprema za izravnu nastavu.
Izrada seminarskog rada cca. 3.000 riječi na osnovu istraživanja određenog aspekta
odabranog udžbenika/odabranih udžbenika stranih jezika: 5 bodova.
Naziv kolegija: ISTRAŽIVANJA U PRIMIJENJENOJ LINGVISTICI I
RANOM UČENJU STRANIH JEZIKA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Milica Gačić
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 10
Okvirni sadržaj
Definiranje istraživanja u primijenjenoj lingvistici i nastavi stranih jezika.
Raspoređivanje vremena za istraživanje.
Tehnike provođenja istraživanja ovisno o vrsti rada (promatranje, anketiranje,
eksperimentalni rad, korpus, itd.). Pronalaženje i procjena primarnih i sekundarnih podataka i
informacija. Statistika u primijenjenoj lingvistici (odabir odgovarajućeg statističkog alata).
Ocjena i sažimanje dobivenih rezultata.
Oblikovanje nacrta rada i razrada dijelova rada u skladu sa stručnošću, znanstvenim i
akademskim konvencijama (uvod, razrada, zaključci).
Ispravno dokumentiranje izvora i izrada bilježaka.
Pisanje anotirane bibliografije.
Potreba višestruke revizije napisanog. Stilske konvencije. Kolegijalna ocjena materijala.
Pisanje završne verzije rada.
Ocjena i obrana/ prezentiranje (konferencijsko i drugo) i/ili objavljivanje.
Pisanje sažetaka i postera za konferencije.
Pisanje CV.
Vrste usmenih izlaganja.

Upoznavanje s prirodom stručnih i znanstvenih istraživanja na području primijenjene
lingvistike i nastave stranih jezika. Upoznavanje glavnih elemenata koje trebaju sadržavati
akademski (i znanstveni i stručni radovi). Glavni dijelovi postupka pisanja rada i vodič kroz
pisanje. Osvješćivanje procesa pisanja i izlaganja napisanoga.

Predavanja, seminari i radionice.
Obvezna literatura
Stern, H.H., (1983) Fundamental Concepts of Language Teaching. Oxford: Oxford U.P.
Johnson, K., i Johnson, H., (1998) Encyclopedic Dictionary of Applied Linguistics. Oxford:
Blackwell.
Cohen, Louis Lawrence Manion i Keith Morrison (2000) Research Methods in Education.
5th Edition. London: Routledge Farmer.
Gačić, Milica.(2001) Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. MUP RH, Zagreb,
str. 15-105.
Dopunska literatura
Gačić, Milica. (1987) Istraživanje leksike jezika struke. Centar za jezičnu nastavu Filozofskog
fakulteta, Zagreb. 158 str.

Napisati prikaz stručne ili znanstvene knjige (iznad 200 str.) iz relevantne literature opsega
1.500 riječi. Napisati anotiranu bibliografiju istog izvora opsega 300 riječi. Kratka izlaganja o
radu.
3.000 riječi dug prijedlog mogućeg istraživanja ili izrada nacrta rada prema odabranoj temi.
Naziv kolegija: NASTAVA JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI I
USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Janez Skela
Broj sati: 12
Broj ECTS-a: 4
Okvirni sadržaj
Nastavnici kao poznavatelji teorija nastave i učenja
Nastavnici kao učenici
Nastavnici kao profesionalci: znanje jezika, vještina i osobine ličnosti
Razvijanje vlastite metodologije i spoznaja
Mogući pogledi nastavnika na jezik
Mogući pogledi nastavnika na učenje
Psiholingvističke implikacije u ranom učenju
Sociolingvističke implikacije u ranom učenju
Kulturna dimenzija života i stavova koje učitelj razvija
Interdisciplinarnost i nastava stranog jezika
Postupci u razredu
Reflektivni pristup nastavi
Pristup praćenju tuđe nastave kao istraživačkom projektu
Cjeloživotno obrazovanje

Poznavanje različitih stilova nastavnog rada i načela profesionalnog pristupa nastavničkom
pozivu. Sposobnost primjene psiholingvističkih i sociolingvističkih spoznaja u nastavi stranih
jezika. Sposobnost kritičke prosudbe vlastite i tuđe nastavne prakse.

Obvezna literatura
Andraka, M. 2004. Interdisciplinarnost i rano učenje stranog jezika. U: Zbornik učiteljske
akademije u Zagrebu, Vol. 6, br. 1(7), 51-57.
Brown, H. D. 1994/2001 [2nd ed.]. Teaching by Principles: An Interactive Approach to
Language Pedagogy. Englewood Cliffs: Prentice Hall Regents.
Brown, H. D. 2000 [4th ed.]. Principles of Language Learning and Teaching. White Plains,
NY: Longman.
Campbell, C. and H. Kryszewska. 1995. Towards Teaching: An exploration of teaching
skills. Oxford: Heinemann.
Perkins, A. 2002. ‘Continuing Professional Development: Sojourn or Odyssey?’ U: Edge, J.
(ur.). 2002. Continuing Professional Development: Some of our perspectives. IATEFL.
Richards, J. C. and C. Lockhart (ur.). 1994. Reflective Teaching in Second Language
Classroom. Cambridge: CUP.
Ur, P. 1992. Teacher learning. ELT Journal, 46 (1): 56-61.
Ur, P. 1997. ‘Are teachers born or made?’ U: Grundy, P. (ur.) IATEFL 1997 Edinburgh
Conference Selections. IATEFL.
Woods, D. 1996. Teacher Cognition in Language Teaching. Cambridge: Cambridge
University Press.
Ziebell, B. 2001. Unterrichtsbeobachtung und Lehrerverhalten.. Berlin: Langenscheidt.
Dopunska literatura
Dufeu, B. 1994. Teaching Myself. Oxford: OUP.
Fanselow, J. F. 1987. Breaking Rules: Generating and exploring alternatives in language
teaching. New York & London: Longman.
Freeman, D. and S. Cornwell (eds.). 1993. New Ways in Teacher Education. Alexandria,
Virginia: TESOL.
Gebhard, J. G. and R. Oprandy. 1999. Language Teaching Awareness: A Guide to Exploring
Beliefs and Practices. Cambridge: CUP.
Gower, R., D. Phillips and S. Walters. 1995. Teaching Practice Handbook. Oxford:
Heinemann.
Huberman, M. 1989. The Professional Life Cycle of Teachers. Teachers College Record, 91
(1): 31-57.
James, P. 2001. Teachers in Action: Tasks for in-service language teacher education and
development. Cambridge: CUP.
Johnston, B. 1997. Do EFL Teachers Have Careers? TESOL Quarterly, 31 (4): 681-712.
Levy, M. 1997. Presentation Tips and Techniques. Cambs: Wyvern Crest.
Lubelska, D. and M. Matthews. 1997. Looking at Language Classrooms. A teacher
development video package (4 video cassettes + Trainer’s Guide). Cambridge: CUP.
Maldarez, A. and C. Bodoczky. 1999. Mentor Courses: A resource book for trainer-trainers.
Cambridge: CUP.
McGrath, I. (ed.). 1997. Learning to Train: Perspectives on the Development of Language
Teacher Trainers. Hemel Hempstead: Prentice Hall.
Nunan, D. and C. Lamb. 1996. The Self-directed Teacher: Managing the learning process.
Cambridge: CUP.
Parrott, M. 1993. Tasks for Language Teachers. Cambridge: CUP.
Pollard, A. 1997. Reflective Teaching in the Primary School. London: Cassell.
Richards, J. C. 1998. Beyond Training: Perspectives on Language Teacher Education.
Cambridge: CUP.
Richards, J. C. and D. Nunan (eds.). 1990. Second Language Teacher Education. Cambridge:
CUP.
Roberts, J. 1998. Language Teacher Education. London: Arnold.
Spolsky, B. 1998. Sociolinguistics. Oxford: Oxford University Press.
Tanner, R. and C. Green. 1998a. Tasks for Teacher Education: A reflective Approach.
Coursebook. Harlow: Longman.
Tanner, R. and C. Green. 1998b. Tasks for Teacher Education: A reflective Approach.
Trainer's Book. Harlow: Longman.
Wajnryb, R. 1992. Classroom Observation Tasks: A resource book for language teachers
and trainers. Cambridge: CUP.
Wallace, M. 1991. Training Foreign Language Teachers. Cambridge: CUP.
Weigmann, J. 1995. Unterrichtsmodelle für Deutsch als Fremdsprache. Ismaning: Hueber.
Woodward, T. 2001. Planning Lessons and Courses: Designing sequences of work for the
language classroom. Cambridge: CUP.
Woodward, T. and S. Lindstromberg. 1995. Planning from Lesson to Lesson: A Way of
Making Lesson Planning Easier. Harlow: Longman.

Izlaganje o samopromatranju/promatranju nastave s posebnom primjenom spoznaja iz ovog i
srodnih kolegija (cca. 2.500 riječi).
Naziv kolegija: STRATEGIJE UČENJA I MOTIVACIJA U RANOM
UČENJU STRANIH JEZIKA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Janez Skela
Broj sati: 12
Broj ECTS-a: 6
Okvirni sadržaj predmeta kolegija

Što motivira u ranom uzrastu na učenje stranog jezika
Povezanost motivacije i rezultata
Motivacija i strategije učenja
Strategije učenja i stilovi učenja
Izgradnja povjerenja u mogućnost učenja i napredovanja
Uloga nastavnika (u razvijanju strategija učenja)
Uloga drugih učenika
Neke klasifikacije strategija učenja (npr. kognitivne, metakognitivne itd.)
Teorija višestruke inteligencije
Jezične vještine u ranom učenju
Eklekticizam: aspekti i kriva očekivanja

Poznavanje, sposobnost odabira i procjene kategorija strategija učenja. Primjena i razvoj
strategija učenja u nastavnom procesu uvažavajući specifičnosti ranog uzrasta i moguće
stilove učenja i motivacijske aspekte.

Obvezna literatura
Armstrong, T. 1994. Multiple Intelligences in the Classroom. Alexandria, VA.: The
Association for Supervision and Curriculum Development.
Basic Books.
Berman, M. 1998. A Multiple Intelligences Road To An ELT Classroom. Carmarthen: Crown
House Publishing.
Brown, H.D. (2000). Principles of Language Learning and Teaching. London: Longman
Classrooms across Europe, Graz: ECML/Council of Europe Publishing.
Filozofski fakultet, Zagreb.
Fisher, R. 1990. Teaching Children to Think. Cheltenham: Stanley Thornes.
Fisher, R. 1995. Teaching Children to Learn. Cheltenham: Stanley Thornes.
Gardner, H (1993). Multiple intelligences: The theory in practice. New York: Basic Books
Gardner, H. (1983). Frames of mind: The theory of multiple intelligences. New York:
Harris, V.(2001). Helping Learners Learn: Exploring Strategy Instruction in Language
Mihaljević Djigunović, J. (2002): Strah od stranog jezika: kako nastaje, kako se očituje, kako
ga se osloboditi. Zagreb: Naklada Ljevak.
Mihaljević Djigunović, Jelena. (1998):Uloga afektivnih faktora u učenju stranog jezika,
New York: Newbury House Publishers.
Nunan, D. (1996). Learner strategy training in the classroom: An action research study.
O’Malley, J. M.., iChamot, A. (1990). Learning Strategies in Second language Acquisition.
Cambridge, CUP.
Oxford, R. (1990). Language Learning Strategies: What Every Teacher Should Know.
Petravić, Ana (2001). Selbstständiges Lernen mit Hilfe von Lernstrategien als Lernziel in
den kroatischen DaF-Lehrwerken für die Grundschule, u: Vrhovac, Y. (ur.) Children and
Foreign Languages III – Kinder und Fremdsprachen III- Bambini e lingue straniere III – Les
enfants et les langues étrangères (Zbornik projekta Istraživanje procesa učenja i usvajanja
stranih jezika u osnovnoj školi), Zagreb, Filozofski fakultet, str. 73-86
Rampillon, U. (2000): Aufgabentypologie zum autonomen Lernen Deutsch als Fremdsprache.
Ismaning: Hueber
Stevick, E. (1990): Humanism in Language Teaching, Oxford University Press.
TESOL Journal, 6(1), 35-41.
Vale, D. and A. Feunteun. 1995. Teaching Children English: A training course for teachers
of English to children. Cambridge: CUP.
Dopunska literatura
Borba, M. 1989. Esteem Builders. Torrance, CA: Jalmar Press.
Brewster, J., G. Ellis, and D. Girard. 2002 (2nd ed.). The Primary English Teacher's Guide.
London: Penguin English.
Brumfit, C., J. Moon, and R. Tongue (eds.). 1991. Teaching English to Children. London:
CollinsELT.
Graham, S. (1997). Effective Language Learning. Great Britain:WBC.
Holec, H. (1981). Autonomy in Foreign Language Learning. Oxford: OUP.
McGlothlin, J. D. (1997). A Child’s First Steps in Language Learning. The Internet TESL
Journal, Vol. III, No. 10.
Moon, J. 2000. Children Learning English. Oxford: Macmillan Heinemann ELT.
Pollard, A. 1997. Reflective Teaching in the Primary School. London: Cassell.
Pollard, A., and J. Bourne (eds.). 1994. Teaching and Learning in the Primary School.
London: Routledge and The Open University.
Proctor, A., M. Entwistle, B. Judge, and S. McKenzie-Murdoch. 1995. Learning to Teach in
the Primary Classroom. London: Routledge.
Schinke-Llano, L., and R. Rauff (eds.). 1996. New Ways in Teaching Young Children.
Alexandria, Virginia: TESOL, Inc.
Willis, J. and D. Willis (eds.). 1996. Challenge and Change in Language Teaching. Oxford:
Macmillan Heinemann ELT.
Wragg, E. C. 1993. Primary Teaching Skills. London: Routledge.
Wright, T. (1997): Roles of Teacher and Learners, Oxford University Press.

Izvještaj o primjeni odabranih strategija i načela u stvarnoj nastavnoj situaciji (3.000 riječi)
Naziv kolegija: INTERKULTURALNO UČENJE U NASTAVI
STRANIH JEZIKA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Siegfried Gehrmann
Broj sati: 12
Broj ECTS-a: 6

Kolegij uvodi u koncepte i osnove interkulturalnog učenja. U središtu interesa stoje pitanja
odnosa samopercepcije i percepcije stranog, promjene perspektive kao instrumenta
interkulturalnog razumijevanja, konstruktivnog karaktera stranoga i vlastitoga,
kulturocentrizma i etnocentrizma te značenja interkulturalnog obrazovanja danas.
Navedena se područja u okviru kolegija istražuju teoretski i u obliku tekstualnog i slikovnog
materijala te didaktičkih igara koje obrađuju iskustva strane kulture te ih dovode u vezu s
očekivanjima proisteklima iz vlastite kulture i s društvenim procesima. Kolegij nadalje
pokušava razmotriti pitanje može li i u kojoj mjeri nastava stranih jezika doprinijeti
interkulturalnom učenju.
Upoznavanje koncepata interkulturalnog učenja; osposobljavanje za povezivanje percepcije
fenomena stranih kultura s normama i vrijednostima vlastite kulture; upoznavanje postupaka
analize teksta s aspekta procesa interkulturalne komunikacije i razumijevanja te
osposobljavanje za primjenu takvih tekstova u nastavnom procesu.

Obvezna literatura
Zbirka kraćih tekstova koju studentice i studenti dobivaju na početku kolegija. Tekstovi su
najvećim dijelom odabrani iz naslova navedene literature.
Bredella, L. (2001): Interkulturelles Verstehen als Schlüsselqualifikation. Überlegungen zu
einem Landeskundeseminar über The Civil Rights Movement in den USA. In: Zeitschrift für
Fremdsprachenforschung, 12/1, str. 1-37
Geertz, C. (2000) The interpretation of cultures. New York.
Groosch, H./Leenen, W. R. (2000): Bausteine zur Grundlegung interkulturellen Lernens. U:
Bundeszentrale für politische Bildung (ur.: 2000): Interkulturelles Lernen. Arbeitshilfen für
die politische Bildung. Bonn: Bundeszentrale für politische Bildung, str. 29-46
Holzbrecher, A. (1997): Wahrnehmung des Anderen. Zur Didaktik interkulturellen Lernens.
Opladen: Leske + Budrich
Hu, A. (1999): Interkulturelles Lernen. Eine Auseinandersetzung mit der Kritik an einem
umstrittenen Konzept. U: Zeitschrift für Fremdsprachenforschung 10/2, str. 277-303
Krüger-Potratz, M. (2005): Interkulturelle Bildung. Eine Einführung. Münster: Waxmann
Krumm, H.-J. (1995): Interkulturelles Lernen und interkulturelle Kommunikation. U: Bausch,
K.-R./Christ, H./Krumm, H.-J. (ur.; 1995): Handbuch Fremdsprachenunterricht. Tübingen:
Francke UTB, str. 156 -161
Losche, H. (2000): Interkulturelle Kommunikation: Sammlung praktischer Spiele und
Übungen. Augsburg: ZIEL
Maletzke, G. (1996): Interkulturelle Kommunikation: zur Interaktion zwischen Menschen
verschiedener Kulturen. Opladen: Westdeutscher Verlag
Paige, R. M. (ed., 1993) Education for the intercultural experience. Yarmouth.
Schwerdtferger, I. (1993) A Phenomenological Approach to the Teaching of Culture: An
Asset to the Teaching of Language Awareness? U: Language Awareness. 2 (1), 35-46.
Young, B./ Gehrmann, S./Kerkmann, M. (2003): Interkulturelles Lernen im virtuellen Raum.
U: Zeitschrift für Internationale Beziehungen. 10/1, str. 167-189
Dopunska literatura
Auernheimer, G. (2005): Einführung in die interkulturelle Pädagogik.Darmstadt:
Wissenschaftliche Buchgesellschaft
Bredella, L./Delanoy, W.(ur..; 1999): Interkultureller Fremdsprachenunterricht. Tübingen:
Gunter Narr Verlag
Gehrmann, S. (1991): "Wie’s mich zu diesen Menschen zieht". Plädoyer für eine kritische
Textinterpretation mit multikultureller Perspektive. In: Barkowski, H./Hoff, Gerd R.(ur.
1991): Berlin interkulturell. Ergebnisse einer Berliner Konferenz zu Migration und
Pädagogik. Berlin, str. 199-209
ILTIS-Projektpartner (ur.; 2002): Sprachen lernen – interkulturelles Lernen in
Schülerbegegnungen. München: Goethe-Institut Inter Nationes
Schäffter, O. (1991): Das Fremde. Erfahrungsmöglichkeiten zwischen Faszination und
Bedrohung. Opladen. Westdeutscher Verlag
Storti, C. (2001) The art of crossing cultures. Yarmouth. ME: Intercultural Press.
Thomas, A. (ur.; 2003): Psychologie interkulturellen Handelns. Göttingen: Hogrefe

Seminarski rad opsega 15-20 kartica teksta (cca. 4.500 riječi) koji obrađuje neku od tema iz
područja kolegija.
Naziv kolegija: ISTRAŽIVANJE UDŽBENIKA STRANIH JEZIKA
Broj sati: 10
Broj ECTS-a: 6

Kolegij daje pregled sadržajnih (jezičnih, kulturno-civilizacijskih, književnih i dr.), likovno-
grafičkih i metodičkih (didaktizacijske sheme, vježbovni aparat) sastavnica udžbenika stranih
jezika, te općih i specifičnih faktora koji utječu na njihovu izradu (sociokulturni faktori,
pedagoški uzori, didaktičko-metodički pristupi, institucionalni uvjeti u školstvu i dr.). Na toj
osnovi studenti i studentice stječu uvid u različite predmete znanstvenog istraživanja
udžbenika te upoznaju razlikovna obilježja znanstvene analize udžbenika i prosudbe
udžbenika uz pomoć različitih kataloga kriterija. Na temelju primjera realiziranih istraživanja
slika stranoga tj. slika kulture i civilizacije jezika cilja egzemplificiraju se neki od mogućih
nacrta i metoda istraživanja udžbenika stranih jezika. Polazeći od primjera pojedinačnih
istraživanja studenti i studentice analiziraju udžbenike stranih jezika koji se upotrebljavaju u
nastavi njemačkog i engleskog jezika u hrvatskoj osnovnoj školi i odgovarajuće inozemne
udžbenike s obzirom na njihove značajke glede slike stranoga i s obzirom na njihov potencijal
za interkulturalno učenje. Zaključno se obrađuju moguće strategije za prevladavanje
eventualnih jednodimenzionalnosti udžbenika u segmentu predodžbi koje posreduju o
zemlji/zemljama i kulturi jezika cilja.

Upoznavanje kategorizacija sastavnica udžbenika stranih jezika i faktora koji utječu na
njihovu izradu, upoznavanje mogućih predmeta znanstvenog istraživanja udžbenika stranih
jezika, uviđanje razlike između znanstvenog istraživanja i prosudbe udžbenika, upoznavanje
nekih istraživačkih nacrta i metoda, upoznavanje istraživanja kulturno-civilizacijskog aspekta
udžbenika stranih jezika, sposobnost identifikacije jednostranih prikaza ciljne kulture i
civilizacije i primjene strategija za uklanjanje toga nedostatka.
Sposobnost realizacije znanstvenog pristupa analizi udžbenika, sposobnost povezivanja
rezultata analize i problema u nastavnoj praksi, sposobnost razvoja strategija za primjenu
rezultata znanstvene analize udžbenika stranih jezika.

Obvezna literatura
Abendroth-Timmer, D. (1999): Interkulturelles Lernen und das Bedingungsgefüge der
Lehrwerkerstellung. U: Vogel, K./Börner, W. (ur.) Lehrwerke im Fremdsprachenunterricht.
Lernbezogene, interkulturelle und mediale Aspekte. Bochum: AKS-Verlag Bochum, str. 166-
190
Breka, Olinka (2002): Hrvatski udžbenici za učenje engleskog jezika i suvremeni pristup
poučavanju stranih jezika, neobjavljeni magistarski rad, Zagreb: Filozofski fakultet
Cunningsworth, A. (1995): Choosing your Coursebook, Macmillan Heinemann.
Doyé, P. (ur.) (1991): Großbritannien. Seine Darstellung in deutschen Schulbüchern für den
Englischunterricht. (=Studien zur internationalen Schulbuchforschung. Schriftenreihe des
Georg-Eckert-Instituts, Band 72), Frankfurt: Verlag Moritz Diesterweg; ili
Byram, M. (ur.) (1993): Germany. Its Representation in Textbooks for Teaching German in
Great Britain. (=Studien zur internationalen Schulbuchforschung. Schriftenreihe des Georg-
Eckert-Instituts, Band 74), Frankfurt: Verlag Moritz Diesterweg
Kieweg, W. (1999): Lernprozessorientierte Kriterien zur Erstellung und Evaluierung von
Lehrwerken für das Unterrichtsfach Englisch – dargestellt am Schülerbuch als Leitmedium.
U: Vogel, K./Börner, W. (ur.) Lehrwerke im Fremdsprachenunterricht. Lernbezogene,
interkulturelle und mediale Aspekte. Bochum: AKS-Verlag Bochum, str. 33-66
Krumm, H.-J./Ohms-Duszenko, M. (2001): Lehrwerkproduktion, Lehrwerkanalyse,
Lehrwerkkritik. U: U: Helbig, Gerhard/Götze, Lutz/ Heinrici, Gert/ Krumm, Hans-Jürgen
(ur.): Deutsch als Fremdsprache. Ein internationales Handbuch. Berlin, New York: Walter de
Gruyter, (= Handbücher zur Sprach- und Kommunikationswissenschaft, Band 19.2), str.
1029-1041
Neuner, G. (1994): Lehrwerkforschung – Lehrwerkkritik. U: Kast, Bernd/Neuner, Gerhard
(ur.): Zur Analyse, Begutachtung und Entwicklung von Lehrwerken für den
fremdsprachlichen Deutschunterricht. Berlin, München: Langenscheidt, str. 8-22
Neuner, Gerhard (1995): Lehrwerke. U: Bausch, Karl-Richard/Christ, Herbert/Krumm, Hans-
Jürgen (ur.): Handbuch Fremdsprachenunterricht. Tübingen/Basel: Francke Verlag, 3. prerađ.
i proš. izd., str. 292-295
Petravić, A. (2004): Istraživanje udžbenika stranih jezika i slike stranog i vlastitog. U: Slika o
stranom i vlastitom. Analiza ciljne i polazne kulture i civilizacije u hrvatskim udžbenicima
njemačkog jezika za osnovne škole od 1950. do 2000, neobjavljena doktorska disertacija,
Zagreb: Filozofski fakultet, str. 10-41
Risager, K. (1991): Cultural References in European Textbooks: An Evaluation of Recent
Tendencies. In: Buttjes, D./Byram, M. (ur.): Mediating Languages and cultures: Toward an
Intercultural Theory of Foreign Language Education. Clevedon: Multilingual Matters, str.
181-192
Tomlinson, B. (ur.) (1998): Materials Development in Language Teaching, Cambridge
University Press.
Vrhovac, Y. (1999): Podučavanje elemenata strane kulture. U: Vrhovac Y. i dr. (ur.): Strani
jezik u osnovnoj školi. Zagreb: Naprijed, 235-241
Odabrani udžbenici njemačkog i engleskog jezika za osnovnu školu
Dopunska literatura
Abendroth-Timmer, D. (1997): Zum Potenzial von Lehrwerken für das Verstehen anderer
Kulturen. U: Bredella, L./Christ, H./Legutke, M. K. (ur.): Thema Fremdverstehen. Tübingen:
Gunter Narr Verlag, str. 76 - 100
Ammer, Reinhard (1994) Das Deutschlandbild in den Lehrwerken für Deutsch als
Fremdsprache. U Kast, Bernd/ Neuner, Gerhard (ur.): Zur Analyse, Begutachtung und
Entwicklung von Lehrwerken für den fremdsprachlichen Unterricht. Berlin: Langenscheidt,
str. 31-42
Doerk, Gabriele (1990) Spracherwerb und Deutschlandkunde: Zum Deutschlandbild in
englischen Deutschlehrbüchern: doktorska disertacija, Universität-Gesamthochshule-
Duisburg, Duisburg
Löschmann, M. (1998): Stereotype, Stereotype und kein Ende. In: Löschmann,
Martin/Stroinska, M. (ur.): Stereotype im Fremdsprachenunterricht. Frankfurt/Main: Peter
Lang, str. 7-33
Mihaljević Djigunović, J. (1998): Ethnic Stereotypes and English As a Foreign Language
Learning. U: Studia romanica et anglica zagrebiensia, vol. XLIII, str. 51-60
Neuner, G. (1994): Lehrwerkforschung – Lehrwerkkritik. U: Kast, Bernd/Neuner, Gerhard
(ur.): Zur Analyse, Begutachtung und Entwicklung von Lehrwerken für den
fremdsprachlichen Deutschunterricht. Berlin, München: Langenscheidt, str. 8-22
Vilke, M. (1989): Udžbenik. U: Strani jezici, god. XVIII, br. 3, str. 117-122

Aktivno sudjelovanje i priprema za izravnu nastavu: 1 bod
Izrada seminarskog rada 15-20 kartica teksta (cca. 4.500 riječi) na osnovu istraživanja
određenog aspekta odabranog udžbenika/odabranih udžbenika stranih jezika: 5 bodova
Naziv kolegija: INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE U NASTAVI STRANIH JEZIKA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Milica Gačić
Broj sati: 10
Broj ECTS-a: 6

Pitanja ICT pismenosti u nastavi i obrazovanju nastavnika stranih jezika
Načela multimedijalnosti i interaktivnosti
Integriranje tehnologije u jezičnu učionicu
Nastavne strategije i aktivnosti za korištenje ICT u nastavi jezika u ranoj fazi
Učenje na daljinu
Stvaranje virtualne okoline za učenje jezika
Istraživanja korištenja ICT tehnologije u osnovnoj školi
Softver za učenje jezika
Raspoloživi ICT resursi
Specijalizirane radionice vezane za navedenu problematiku

Osposobljavanje za korištenje i evaluaciju ICT tehnologije u nastavi jezika u osnovnoj školi.

Predavanja i radionice.
Obvezna literatura
Alesssi, S. M. & Trollip S. R. (1985). Computer-based instruction: methods and development.
New Jersey: Prentice Hall
Bush, Michael D., Ed. 1997. Technology-Enhanced Language Learning. The ACTFL Foreign
Language Education Series. Lincolnwood, IL: National Textbook Company.
Levy, Michael (1997). Computer-assisted Language Learning. Oxford: Clarendon Paperbacks
Muyskens, Judith, Ed. 1997. New Ways of Learning and Teaching: Focus on Technology and
Foreign Language Education. AAUSC Annual Volume. Boston: Heinle & Heinle Publishers.
Gačić, Milica. (1999) Distance Learning in Languages for Special Purposes. INTERNET
LEARNING. CD-ROM. (1st carnet Users Conference – Zagreb, September 28-30 1999 –
CUC ’99 ). Zagreb: CarNet.
Petravić, Ana (2002). Internet im DaF-Unterricht. Fundgrube für Daf-Materialien und –
ideen in der Primarstufe und der Sekundarstufe I, u Zborniku 4. međunarodne konferencije
“Europa- Mitteleuropa -Mittelmeerraum. Mehrsprachigkeit als Voraussetzung kultureller
Vielfalt und Integration in Europa”, Zagreb, 25.-27. 10. 2001/KDV-Info, god. 11, br.
20/2002., str. 162-179
Reiter, A./Grimus, M./Scheidl, G. (ur.: 2000): Neue Medien in der Grundschule.
Unterrichtserfahrungen und didaktische Beispiele. Wien: Ueberreuter
Webb, C./Rowe, W. (1996): Kinder entdecken den Computer. München: Beust Verlag
Dopunska literatura
Miller, J. V. (1997). Questions about communications technologies for educators: An
introduction. In N. M. Singer (Ed.), Communications technologies: their effect on adult,
career, and vocational education (Information Series No. 244,1-4). Columbus, OH: The
National Center for Research in Vocational Education
Singhal, Meena, The Internet and Foreign Language Education: Benefits and Challenges,
The Internet TESL Journal, Vol. III, No. 6, June 1997
http://iteslj.org/Articles/Singhal-Internet.html
Gačić, Milica. (2003) Elektronički rječnici. STRANI JEZICI, 32:4. str. 243-254.
Primar. Zeitschrift für Deutschals Fremdsprache und Zweitsprache im Primarschulbereich.
br.23/1999: Schule öffnen!
Primar. Zeitschrift für Deutschals Fremdsprache und Zweitsprache im Primarschulbereich.
br 26/2000: Deutsch lernen am Computer?

Sposobnost evaluacije različitih ICT tehnologija u sažetom prikazu od 2.000 riječi i
demonstriranje njihove primjene kroz radionicu.
MODUL D: UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE
ŠKOLOM / VRTIĆEM
3. semestar
Sati Status
nastave kolegija
Škola i razvoj doc. dr. sc. Vesna Bilić 20 8 obvezni
doc. dr. sc. Siniša Opić
Komuniciranje u organizaciji prof. dr. sc. Majda 20 8 obvezni
Rijavec
Upravljanje i rukovođenje u prof. dr. sc. Stjepan 15 7 obvezni
školstvu Staničić
Menadžment ljudskih potencijala u prof. dr. sc. Stjepan 15 7 izborni
obrazovanju Staničić
Ekonomika obrazovanja prof. dr. sc. Vinko Barić 15 7 izborni
Bakić-Tomić
Bakić-Tomić
Socijalni sukobi u školi prof. dr. sc. Slavica Bašić 15 7 izborni
Izborni kolegiji iz drugih modula 15 7 izborni
Naziv kolegija: ŠKOLA I RAZVOJ
Voditelji kolegija: doc. dr. sc. Vesna Bilić

doc. dr. sc. Siniša Opić
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8
Svrha
Kritičko promatranje škole sa stajališta ideje i procesa razvoja, upoznavanje: teorije i modela
razvoja i školskog savjetodavnog rada; upoznavanje metoda i tehnika školskog savjetodavnog
rada te profesionalnog razvoja i profesionalne etiku školskog savjetnika kao i odnosa između
školskog savjetodavnog rada i razvojne djelatnosti.
Osnovne teme
1. Razvoj – pojam, podjela, teorije i modeli
2. Škola – pojam, povijest, teorije i modeli
3. Ideja razvoja i školski sustav
4. Škola između tradicije i inovacije
5. Školski savjetodavni rad – pojam i povijesni razvoj
6. Školski savjetodavni rad – teorije, modeli i programi
7. Školski savjetodavni rad – kurikulum, standardi i vrijednosti
8. Metode i tehnike školskog savjetodavnog rada
9. Školski savjetnik – profesionalni razvoj i profesionalna etika
10. Managment i programi školskog savjetodavnog rada
11. Od školskog savjetodavnog rada prema razvojnoj djelatnosti
12. Razvojna djelatnost – kurikulum, istraživanja i budućnost
Obveze studenata
Napisati jednu vježbu na temelju stvarnog promatranja i istraživanja života škole. Položiti
ispit u usmenoj i pismenoj formi.
Literatura
ASCA National Model for School Counseling. (www.schoolcounselor.org)
Boy, A. V. i Pine, G. J. (1968): The Counselor in the Schools. Boston, New York, Atlanta:
Houghton Mifflin
Counseling and Guidance the School (1992). Washington, D. C.: Professional Library
Hothersall, D. (2002): Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada slap
Ivanek, A. (1993): Savjetodavna služba u školama nekih europskih država. Napredak, Zagreb,
god. 134, br. 1, str. 84-89
Jurić, V. (1988): Metodika rada školskog pedagoga. Zagreb: Školska knjiga
Keat, D. B. (1974): Fundamentals of Child Counseling. Boston (Atlanta), Geneve: Houghton
Mifflin
Mandić, P. (1986): Savjetodavni vaspitni rad. Sarajevo: Svjetlost – Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva
Martin, L. R. (1981): Anlasse, Aufgaben, Methoden – Konzeption. Stuttgart: Plett
Schulpadagogik
Mortensen, D. i Schmuller, A. (1973): Pedagoško vođenje u savremenim školama. Sarajevo:
Svjetlost
Pediček, F. (1967): Šolsko svetovalno delo. Ljubljana: Cankarjeva založba
Resman, M. (1991): Razumevanje šolske svetovalne službe kot razvojno inovativne službe.
Sodobna pedagogika, Ljubljana, št. 7-8
Resman, M. i suradnici (1999): Svetovalno delo u vrticih, osnovnih in srednjih šolah.
Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
Staničić, S.(2001): Kompetencijski profil školskog pedagoga. Napredak, Zagreb, god. 142, br.
3, str. 279-295
Silov, M. (2001): Razvojna djelatnost u školskom sustavu – terminologija, povijest i novi
smisao. U: M. Silov Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu. V. Gorica:
Persona, str. 121-142
Naziv kolegija: KOMUNICIRANJE U ORGANIZACIJI
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8
Svrha
Upoznati polaznike sa procesom i vrstama komunikacije, te faktorima koji pridonose
uspješnoj interpersonalnoj i organizacijskoj komunikaciji; upoznati studente sa temeljnim
komunikacijskim vještinama
Osnovne teme
1. Važnost komunikacije
2. Funkcije komunikacije
3. Komponente i proces komunikacije
4. Verbalna komunikacija
5. Neverbalna komunikacija
6. Individualne i grupne razlike u komunikaciji
7. Silazna, uzlazna, vodoravna i dijagonalna komunikacija
8. Formalna i neformalna komunikacija
9. Prepreke u komunikaciji na razini pojedinca
10. Prepreke u komunikaciji na razini organizacije
11. Temeljne komunikacijske vještine
12. Kako poboljšati komunikaciju u organizaciji
Obveze studenata
Izrada plana poboljšanja komunikacijske mreže u školi i usmeno izlaganje toga plana na
seminaru. Izrada nacrta znanstvenog istraživanja jednog komunikacijskog problema u školi.
Izlaganje i obrana nacrta.
Literatura
Gibson, J.L., Ivancevich, J.M., Donnelly, J.H., Jr. (2000.). Organizations – Behavior,
Structure, Processes. Boston: Irwin McGraw-Hill
Miljković D., Rijavec M. (2002). Menedžerske vještine III. Zagreb: IEP
Morse, P.S., Ivey, A.E. (2006). Face to Face: Communication and Conflict Resolution in the
Schools. Thousand Oaks, CA: Corwin Press
Novosel, P. (1991). Komuniciranje. U V. Kolesarić (Ur.) Uvod u psihologiju, Zagreb: GZH
Pease, A. (1991). Govor tijela. Ljubljana-Zagreb: Mladinska knjiga.
Reardon, K.K. (1998.). Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alineja
Schneider, E.J., Hollenzer, L.L. (2006). The Principal's Guide to Managing Communication.
Thousand Oaks, CA: Corwin Press
Naziv kolegija: ŠKOLSKI MENADŽMENT
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Stjepan Staničić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Status kolegija: izborni? obvezni?
Svrha
Razumijevanje školskog menadžmenta kao područja djelovanja na usklađivanju resursa
odgojno-obrazovne ustanove (vrtića, škole, uč. doma) u funkciji ostvarivanja njezinih ciljeva.
Upoznavanje osnovnih funkcija rukovođenja obrazovne ustanove: planiranja i programiranja,
organiziranja, vođenja i vrednovanja. Stjecanje osposobljenosti za ostvarivanje rukovodnih
funkcija u funkciji razvoja škole.
Sadržaj kolegija
Teorije, modeli i koncepcije menadžmenta i vođenja u obrazovnoj ustanovi. Temeljne
rukovodne funkcije: planiranje i programiranje rada škole, organiziranje rada u školi, vođenje
zaposlenih na putu ostvarivanja vizije i ciljeva škole, vrednovanje rada i rezultata škole kao
organizacije. Ravnatelj u uvjetima decentralizacije i autonomije škole. Kompetencijski
standardi za rukovoditelje odgojno-obrazovnih ustanova. Stjecanje osposobljenosti i
usavršavanje za školski menadžment. Uloga informacijske tehnologije u menadžmentu i
razvoju škole. Timski rad u školskom menadžmentu. Uloga i status rukovoditelja u
europskom i hrvatskom školstvu.
Obveze studenata
Aktivno sudjelovanje u procesu usvajanja znanja tijekom predavanja i drugih aktivnosti.
Samostalan rad studenata u izvršavanju zadataka predviđenih izvedbenim programom
kolegija (seminarski rad, vježbe, projekt i sl.). Polaganje usmenog ispita.
Literatura
BUSH, T. (2003) Theories of Educational Leadership and Management. London: SAGE
Publications Ltd.
DRANDIĆ, B. (ur.) (1993). Priručnik za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova.
Zagreb: Znamen.
DUBS, R. (1994). Die Fürung einer Schule. Zurich: Verlag des Schweizerischen
Kaufmannischen Verbandes.
EVERARD, B. K. i MORRIS, G. (1990). Effective School Management. London: Paul
Champan Publisching Ltd.
FAVRETTO, G. I RAPPAGLIOSI, M. C. (1997). Dirigenza scolastica: problemi, stress,
soluzioni. Roma: Armando editore.
FISCHER, W. A. i SCHRATZ, M. (1993). Schule leiten und gestalten: mit einer neuen
Führungskultur in die Zukunft. Innsbruck: Österreichischer Studienverlag.
KOREN, A. (1999). Ravnatelj med osamo in sodelovanjem. Ljubljana: Šola za ravnatelje.
New School Management Aproaches. (2001). Paris: OECD
SILOV, M. (ur.) (2001). Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu.
Zagreb: Persona.
SMITH, R. (1995). Successful School Management. London: Cassel.
STANIČIĆ, S. (2002). Kompetenčni profil "idealnega" ravnatelja. Sodobna pedagogika
(Ljubljana). 168-182, br. 1.
STANIČIĆ, S. (2003) Školski menadžment. Napredak (Zagreb). 144: 286-301, br. 3.
VELIKONJA, M. (ur.) (1995). Menedžment v vzgoji in izobraževanju. Ljubljana: Zavod
Republike Slovenije za šolstvo.
Naziv kolegija: MENADŽMENT LJUDSKIH POTENCIJALA U
OBRAZOVANJU
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Stjepan Staničić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Svrha je kolegija pridonijeti razumijevanju važnosti menadžmenta ljudskih potencijala u
odgoju i obrazovanju za uspješno ostvarivanje obrazovne djelatnosti. Naučiti kako osigurati
kvalitetne stručnjake, tj. kako ih obrazovati, motivirati i profesionalno razvijati da bi
pridonijeli kvaliteti ostvarivanja ciljeva obrazovanja.
Sadržaj kolegija
Odrednice menadžmenta ljudskog potencijala u obrazovanju. Ciljevi i načela menadžmenta
ljudskog potencijala u obrazovanju. Predviđanje potreba za ljudskim potencijalom u
obrazovanju: čimbenici planiranja ljudskih potencijala u obrazovanju, metode planiranja
ljudskih potencijala u obrazovanju i analiza poslova u obrazovanju u funkciji planiranja
ljudskog potencijala. Pribavljanje ljudskih potencijala u obrazovanju: pretpostavke uspješne
profesionalne selekcije potencijalnih zaposlenika u obrazovanju, metode i tehnike
profesionalne selekcije ljudskog potencijala, specifičnosti pristupa selekciji za pojedine
funkcije i profesije u obrazovanju. Obrazovanje i profesionalni razvoj ljudskog potencijala za
potrebe školstva: institucionalno obrazovanje i osposobljavanje ljudskog potencijala u
obrazovanju, individualno i skupno usavršavanje i profesionalni razvoj zaposlenih.
Motiviranje i nagrađivanje zaposlenih u školstvu.. Rukovodni i razvojni kadrovi u školstvu –
odgovornost za ljudski potencijal.
Obveze studenata
Aktivno sudjelovanje u procesu usvajanja znanja tijekom predavanja i drugih pratećih
komplementarnih aktivnosti. Samostalan rad studenata u izvršavanju zadataka predviđenih
izvedbenim programom kolegija (seminarski rad, vježbe, projekt i sl.). Polaganje usmenog
ispita.
Literatura
BAHTIJAREVIĆ-ŠIBER, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden
marketing.
LIPIČNIK, B. (1994). Organizacija kot orodje pri vodenju. Ljubljana: Zavod Republike
Slovenije za šolstvo in šport.
LUNDY, O. i CAWLING, A. (1996). Strategic Human Resource Management. London:
Routledge.
MARUŠIĆ, S. (1994). Upravljanje i razvoj ljudskih potencijala. Zagreb: Ekonomski
institut.
MONASTA, A. (2000). Le competenze del dirigente scolastico. Roma: Carocci editore
S.p.A.
RIBOLZI, L. (ur.) (1999). Il dirigente scolastico. Firenze: Giunti Gruppo Editoriale.
SILOV, M. (ur.) (2001). Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu.
Zagreb: Persona.
STANIČIĆ, S. (2002). Kompetenčni profil "idealnega" ravnatelja. Sodobna pedagogika
(Ljubljana). 168-182, br. 1.
STANIČIĆ, S. (2003) Školski menadžment. Napredak (Zagreb). 144: 286-301, br. 3.
VELIKONJA, M. (ur.) (1995). Menedžment v vzgoji in izobraževanju. Ljubljana: Zavod
Republike Slovenije za šolstvo.
VRCELJ, S. i MUŠANOVIĆ, M. (2001). Prema pedagoškoj futurologiji. Škola
budućnosti. Rijeka: Hrvatski pedagoško-književni zbor.
Naziv kolegija: EKONOMIKA OBRAZOVANJA
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Vinko Barić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Upoznati studente s ekonomskia aspektima djelatnosti osnovnog školovanja i predškole. Na
strani inputa to su materijalni, ljudski i financijski resursi koji se javljaju kao nužna
pretpostavka za rad obrazovnih i odgojnih institucija. Upoznavanje i utvrđivanje obrazovnog
outputa osnovnog obrazovanja pretpostavlja karakteristike završenih učenika osnovnih koje
će odgovarati potrebama privrede i društva (u slučaju završenog procesa obrazovanja) i
potrebama srednjeg obrazovanja u kojem se outputi osnovnog kao obrazovni input.
Osnovne teme
1. Međuzavisnost realnog i financijskog fenomena u obrazovanju
2. Javni i privatni karakter financiranja obrazovanja
3.Cost benefit analiza u financiranju obrazovanja
5. Indikatori nacionalnog obrazovnog sustava
6. Rashodi za obrazovanje i efikasnost obrazovnog sustava
7. Planning, Programing, Budgeting System u financiranju obrazovanja
8. Analiza rashoda za osnovno i srednje obrazovanje u proteklom razdoblju
9. Analiza rashoda za osnovno obrazovanje u narednom razdoblju
10. Specifičnosti financiranja osnovnog obrazovanja, odnos centralnih i lokalnih vlasti
11. Problematika financiranja općeg obrazovanja
12. Analiza financiranja osnovnog u Republici Hrvatskoj
Obveze studenata
Aktivno sudjelovanje na seminarima, sudjelovanje u istraživanjima i polaganje ispita.
Literatura
1. Barić, V.: Pravednost i efikasnost u financiranju obrazovanja, Financijska praksa 3-
4/97. Institut za javne financije, Zagreb
2. Barić, V.: Obrazovna politika i čimbenici njezine učinkovitosti, Ekonomski pregled 9-
10/98. Zagreb
3. Jašić, Z.: Uvod u ekonomiku obrazovanja, Informator, Zagreb,1979.
4. Kydd l., Crawford M. & Riches,C.: Professional development for educational
management, Open University Press, Buckingham – Philadelphia, 1997.
5. Knight, J.: Strategic Planing for School Managers, Kogan Page, London,1997.
6. Analiza razvoja školstva u Hrvatskoj, Ministarstvo prosvjete i športa Republike
Hrvatske, 2000.
Naziv kolegija: ODNOSI S JAVNOŠĆU
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7

Upravljanje odnosima s javnošću koje u školskom okruženju javnost mogu biti razredni
odjel, roditelji, obrazovne kulturne i druge institucije, udruge, društva, interesne skupine itd.
Kodifikacija etičnosti u odnosima s javnošću i socijalna odgovornost. Upoznati studente PDS
s modelima procesa javnog komuniciranja i informiranja, metodama i oblicima rada u
odnosima s javnošću. Prikupljanje informacija o stavovima, mišljenjima i interesima uže i šire
javnosti. Vrste istraživanja: neformalno (osobni kontakti, ključni informatori, nestrukturirane
skupne diskusije i forumi, telefonski pozivi, analiza pošte, terenski izvještaji); formalno
(desk-top istraživanja, analiza medija, intranet i internet istraživanja); Utvrđivanje potreba za
promjenom, dinamika provođenja promjene, rješavanje problema i upravljanje kriznim
situacijama, pregovaranje, lobiranje, marketing, promidžba, stvaranje imidža. Evaluacija
odnosa s javnostima: objektivnost zaključaka postižemo: testiranjem odziva na objavu, na
program, mjerenjem stajališta, ponašanja, znanja, image-a i ugleda. Subjektivni zaključci se
dobivaju: analizom skupne diskusije, razgovora, utvrđivanjem pozicija image-a, čimbenika
utjecaja, sadržajnom analizom pritužbi, identifikacijom uzroka stavova i vjerovanja javnosti,
utvrđivanjem latentnih motiva.

Osposobiti studente PDS da ovladaju uporabom formalnih i neformalnih metoda istraživanja i
prikupljanja podataka za kvalitetne odnose s različitim javnostima. Svrsishodno primjenjivati
rezultate istraživanja za unapređivanje i mijenjanje odnosa prema različitim javnostima.
Kritičko analiziranje i prosuđivanje virtualnog case study istraživanja te uporabe interneta
kao medija. Razvijanje poslovne učinkovitosti i odgovornosti istraživanjem javnog mnijenja.
Usvajanje znanja i tehnika za rješavanje problema, pripremanje i plasiranje relevantnih
informacija prema različitim korisnicima, prepoznavanje i upravljanje kriznim situacijama.
Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju upravljanjem odnosima s različitim javnostima,
uporabom suvremenih medija i tehnologija, metoda i procedura.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu modela aplikacije odnosa s
javnošću kod prikaza oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i izradu (i prezentaciju), te
obranu seminarskog rada.
Obvezna literatura
Cutlip, S. M., A. H. Center i G. M. Broom, Odnosi s javnošću, MATE, Zagreb, 2003.
Wilkinson, D., 2000., The Researcher's Toolkit, The Complete Guide to Practitioner
Research, Routledge Falmer.
Dopunska literatura
Sumser, J., 2001., Empirical Research in Communication, Sage Publications Inc.
Stacks, D.W., 2002., Primar of Public Relations Research, The Gilford Press.
Moss, D., Verčič, D., Wernaby, G., 2000., Perspectives on Public Relations Research,
Routledge.
«Learn to SURVIVE»: Promotion activities and education of children for protection from mines
and destructive explosive devices, Evaluation project – phase two, The Ministry of Interior,
Police Academy, Police College, researcher-in-chief D. Kozarić-Kovačić and research team:
M.Grubišić-Ilić, Lj.Bakić-Tomić and L.Rutić., Zagreb, 1999.
«BE RESPONSIBLE»: Promotion activities and education of children for protection from mines
and destructive explosive devices, Evaluation project – phase one, The Ministry of Interior,
M.Grubišić-Ilić, Lj.Bakić-Tomić and L.Rutić., UNICEF, Zagreb, 2000., pages 43-65.
Bakić-Tomić, Lj., Cajner-Mraović, I., : The Police and the Public, “Media and Communication
Theory, Inter University Centre, Dubrovnik, 2004.
Lj.Bakić-Tomić, Sue Foy, Juraj Plenković: Personal Communication Potential of People
Working under the High Occupational Stress/ Osobni komunikacijski potencijal djelatnika u
zanimanjima s povećanim profesionalnim stresom, Informatologija 32, 1999, 3-4, 137-273
Bakić-Tomić, Lj.: Communication Aspects in the Police Management / Komunikacijski aspekti
policijskog menadžmenta, Informatologia, 36, 2003, 4 (244-324) (Original Scientific Paper/
Izvorni znanstveni rad)
Bakić-Tomić, Lj. i Gavrić, Z. (2005.), "Recent Competitiveness of the Computer Games Model
on CG Market ", 3rd Special Focus Symposium - "Catallactics: Quantitative Modelling of
Human Market Interactions, (ed. by Otto Loistl, Alexander Veverka, Vladimir Šimović and
George E. Lasker), InterSymp-2005, Baden-Baden, pp. 22-26
Seshardi, H. H. (2004). Educare, Publications Trust, Chennai
United Nations Information and Communication Technologies Task Force (2.2.2006.):
http://www.unicttaskforce.org/
Katedra za društveno-humanističku informatiku – Odsjek za informacijske znanosti –
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2.2.2006.):
http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=content&task=view&id=27
The Open University – Otvoreno sveučilište u Velikoj Britaniji: http://www.open.ac.uk/
Fernuniversität in Deutschland: http://www.fernuni-hagen.de/

Napisati integralni referat – seminarski rad o nekom problemu ili rezultatu znanstvenog
istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa aplikacija odnosa s javnošću te javno na
seminaru organiziranom u obliku usmenog ispita sustavno izložiti i braniti napisane sadržaje.
Naziv kolegija: POSLOVNO KOMUNICIRANJE
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7

Svrha i cilj poslovnog komuniciranja, poslovni okvir, strategije poslovnog komuniciranja.
Komunikacijski proces, komunikacijske razine, verbalno i neverbalno, formalno i neformalno
komuniciranje. Uloga i značaj razumljivosti izražavanja. Zakonitosti slušanja i primanja
informacija. Vrste poslovnog komuniciranja: poslovni razgovor, poslovni sastanak, pismovno
komuniciranje, nastupi i predstavljanja menadžera i stručnjaka. Uporaba poslovnog
komuniciranja: komuniciranje kao utjecanje, pregovaranje i savjetovanje. Etika, estetika i
kultura poslovnog komuniciranja. Govor tijela i kulturološke razlike u komuniciranju.
Problemi i perspektive poslovnog komuniciranja.

Osposobiti studente PDS da potpuno poznaju osnovna pravila uporabe metoda, tehnika i
stilova komuniciranja u poslovnoj inter-personalnoj i inter-grupnoj komunikaciji. Omogućiti
im da poznaju vještine planiranja, vođenja i ocjene poslovnog sastanka, vještine persuazije,
pregovaranja, savjetovanja, aktivnog slušanja, izražajnog govorenja i razumljivog pisanja.
Omogućiti im da se upoznaju s obilježjima profesionalnog i kulturnog u poslovnoj
komunikaciji, s etikom neškodljivosti i estetskim kriterijima poslovnog okruženja kao
komunikacijskog konteksta.
Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju sadržajima i vještinama nužnim da kvalitetno
upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja zakonitosti u području procesa aplikacije
poslovnog komuniciranja.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu modela aplikacije poslovnog
komuniciranja kod prikaza oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i izradu (i
prezentaciju), te obranu seminarskog rada.
Obvezna literatura
Možina, S., Tavčar, M., Knežević, A., Poslovno komuniciranje, Založba obzorja, Maribor,
1998.
Plenković, M., Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991.
Dopunska literatura
Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R., Kako se razumljivo izražavati?, Erudita, Zagreb,
2003.
Readon, K.K., Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb, 1998.
Žitinski-Šoljić, M., Umijeće komuniciranja, Pomorski fakiltet, Dubrovnik, 1996.
Ury, W., Kako izbjeći «ne» (pregovaranje s nepopustljivima), Durieux, Zagreb, 1994.
Brajša, P., Menadžerska komunikologija, DRIP, Varaždin, 1993.
Gamble, T.K., Gamble, M., Communication Works, McGrow-Hill, Inc.,1993.
Edukacija.hr (2.2.2006.): http://www.edukacija.hr/

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa aplikacija poslovnog komuniciranja te
javno na seminaru organiziranom u obliku usmenog ispita sustavno izložiti i braniti napisane
sadržaje.
Naziv kolegija: SOCIJALNI SUKOBI U ŠKOLI
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Slavica Bašić
Broj sati: 15
Broj ECTS-a: 7
Kompetencije i ciljevi
Upoznati polaznike sa znanstvenim objašnjenjem socijalnih konflikata. Potaknuti na
kreativnost kod konstruktivnog savladavanja socijalnih konflikata.
Osvijestiti psihološke faktore koji igraju ulogu u konfliktu.
Uvesti u problematiku samopomoći u konfliktima.
Osnovne teme
1. Uvod: što je socijalni konflikt?
2. Dijagnoza konflikta
2.1. Čovjek u različitim socijalnim odnosima. – Tipologija konflikata. – Modeli
dijagnoze konflikta. – Sadržajne dimenzije dijagnoze konflikta.
3. Eskalacija konflikta
3.1. Dinamika eskalacije. – Temeljni mehanizmi eskalacije konflikta. –
Stupnjevi eskalacije.
4. Strategije rješavanja konflikata
4.1. Intervencije. – Preventivne intervencije. – Kurativne intervencije. – De-
eskalirajuće intervencije. – Eskalirajuće intervencije. – Četiri načelna pravca
interveniranja. – Opća načela za interveniranje u rješavanju konflikata.
4.2. Modeli rješavanja konflikata: model-strategija i model-uloga.
4.3. Faze rješavanja konflikata.
5. Poznavanje sebe i samopomoć u konfliktima
5.1. Moja osobnost kao izvor socijalnog konflikta. – Načini rješavanja
unutarnjih konflikata.
Obveze studenata
Sudjelovanje u svim radionicama/seminarima, te polaganje ispita.
Literatura
1. Berkel,K. Konflikforschung und Konfliktbewaeltigung. Berlin 1994.
2. Bono,E. de. Konflikte. Neue Loesungsmodelle und Strategien. Duesseldorf/Wien/New
York 1987.
3. Burton, J.W. Conflict And Communikation. London 1969.
4. Crisand, E./P. Reinherd, Methodik der Konfliktloesung. Heidelberg 1995.
5. Weeks, D., The eight essential steps to conflict resolution. New York, 1994.
6. Pavao Brajša, Đ. Stakić, Timski rad. Biblioteka socijalne zaštite, Zagreb
7. Pavao Brajša, Umijeće svađanja. C.A.S.H., Pula
8. Srića, V., Tidor, G., Menedžer i pobjednički tim. Zagreb, 1996.
9. Članci iz časopisa: Journal of Conflict Resolution; Journal of Personality and Social
Psychology
MODUL E: INFORMATIKA U ODGOJU I
OBRAZOVANJU
3. semestar
Sati Status
nastave kolegija
Komunikacijsko-informacijski prof. dr. sc. Ljubica 20 8 obvezni
model aplikacije ICT u školi Bakić-Tomić
Informacijska potpora projektnom prof. dr. sc. Vladimir 20 8 obvezni
Audiovizualne multimedijske prof. dr. sc. Siniša Fajt 20 7 obvezni
komunikacije u odgoju i dr.sc. T. Kosić
obrazovanju
ICT za informacijsku potporu prof. dr. sc. Vladimir 20 7 izborni
Primjena ICT u odgoju i doc. dr. sc. Vatroslav 20 7 izborni
obrazovanju Zovko
Informacijski sustavi u odgoju i prof. dr. sc. Vladimir 20 7 izborni
Bakić-Tomić
Bakić-Tomić
Izgradnja multimedijskih sustava u doc. dr. sc. Mario 20 7 izborni
odgoju i obrazovanju Dumančić
Naziv kolegija: KOMUNIKACIJSKO-INFORMACIJSKI MODEL
APLIKACIJE ICT U ŠKOLI
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8

Uvod u komunikacijsko-informacijski model (KIM) aplikacije ICT u školi. Educare (care for
education) model i reguliranje tržišta kompjuterskih igara. (CGM – Computer Games
Market). Psihološki, pedijatrijski, pedagoški, komunikacijsko-informacijski i drugi aspekti
aplikacije ICT za odgoj i obrazovanje u ranom i srednjem djetinjstvu. Posebnosti
komunikacijsko-informacijskih aspekata aplikacije ICT u školi, u okružju: Intraneta/Interneta,
višeslojnih i multimedijalnih mreža, uredskih podsustava, kriptografskih i tržišno
elektroničkih poslovnih transakcija. KIM aplikacije ICT u školi, a u odnosu na: suvremene
softverske produkte i modele; upravljanje konfiguracijama i softversko re-inženjerstvo. KIM
aplikacije ICT u školi u odnosu na suvremene sustave zaštite i sigurnosti. Posebnosti
istraživanja zakonitosti u području procesa uporabe KIM aplikacije ICT u školi. Problemi i
perspektive uporabe i praćenja adekvatnosti uporabe KIM aplikacije ICT u školi.

uporabe komunikacijsko-informacijski model aplikacije ICT u školi, sa svim njegovim
posebnostima aplikacije. Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju sadržajima i
vještinama nužnim da kvalitetno upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja zakonitosti u
području procesa uporabe komunikacijsko-informacijskih modela aplikacije ICT u školama.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu komunikacijsko-informacijskih
modela aplikacije ICT u školama kod prikaza oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i
izradu, prezentaciju, te obranu seminarskog rada.
Obvezna literatura
on CG Market ", 3rd Special Focus Symposium – "Catallactics: Quantitative Modelling of
Haugland, S.W. & Wright, J.L. (1997), Young Children And Technology (A
World Of Discovery), Allyn and Bacon, Boston-London-Sydney-Tokyo
Dopunska literatura
Šimović, V. (2006.), Informacijski sustavi – I dio, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, (sveučilišni udžbenik u pripremi/tisku) – određena poglavlja
Ostojić, N. (2001). Serious Sam (hrvatska FPS igra na detaljnom testu), PC chip, 71(4),190-207.
Lay, J.C. & Majurec, A.S. (1998). Darovito dijete i računalo (u knjizi: Darovito je, što ću s
njim?), Alinea, Zageb.
Haugland, W. Susan & Wright, L. June (1997) Young Children And Technology, Allyn and
Bacon, Boston, London, Toronto
Clements, D. H., Nastasi, B. K., & Swaminathan, S. (1993). Young children and computers:
Crossroads and directions from research. Young Children, 48(2), 56-64.
Bredekamp, S.(1986). Developmentally appropriate practice, Washington, D.C.: National
Association for the Education of Young Children
Šimović, V. i Dumančić M. (2006.), Informacijski sustavi – II dio, Učiteljski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, (sveučilišni udžbenik u pripremi/tisku) – određena poglavlja
Borgman, Christine L. (2002.), Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog
povezivanja: pristup informacijama u umreženom svijetu. Lokve ; Zadar : "Benja"

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa uporabe komunikacijsko-informacijskih
modela aplikacije ICT u školama te javno na seminaru organiziranom u obliku usmenog ispita
sustavno izložiti i braniti napisane sadržaje.
Naziv kolegija: INFORMACIJSKA POTPORA PROJEKTNOM
MENADŽMENTU U ŠKOLI
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Vladimir Šimović
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 8

Priroda, posebnosti i koncepti informacijske potpore projektnom menadžmentu u školi.
Kibernetski karakter informacijske potpore projektnom menadžmentu u školi u domeni
planiranja, nadzora i kontrole svih aspekata projekta te motivacije svih subjekata uključenih u
ostvarenje konačnog projektnog cilja u školi (kako u odnosu na određeno vrijeme, tako i u
odnosu na određenu cijenu, kvalitetu i provedbu). Temelji informacijske potpore za projektni
menadžment u školi. Osnovni koncepti, sastavni procesi, nužne komponente, korisne tehnike,
studija slučaja (na primjeru “Prince 2” i “MS Project 2003” projektnog alata) u školi (School
Case Study) s provjerom temeljnih znanja i projektnim upravljanjem obrascima.
Informacijska potpora projektnom menadžmentu u školi kao odgojni i obrazovni faktor.
Znanstveno razumijevanje informacijske potpore projektnom menadžmentu u školi kao
teorijskog koncepta i djelatnog znanja. Koncept napredne informacijske potpore projektnom
menadžmentu u školi te raznovrsnih Internet/intranet sustava. Suvremeni etički aspekti
modela primjene napredne informacijske potpore projektnom menadžmentu u školi.
Posebnosti znanstvenog istraživanja zakonitosti u području procesa uporabe i praćenja
adekvatnosti uporabe informacijske potpore projektnom menadžmentu u školi. Problemi i
perspektive uporabe i praćenja adekvatnosti uporabe informacijske potpore projektnom
menadžmentu u školi.

uporabe informacijsku potporu menadžmentu u školskim projektima primjenjivim u odgoju i
obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu, sa svim njihovim posebnostima i novim
modelima aplikacije.
upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja zakonitosti u području procesa uporabe
informacijske potpore menadžmentu u školskim projektima primjenjivim u odgoju i
obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu menadžmentu u školskim
projektima primjenjivim u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu kod prikaza
oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i izradu, prezentaciju, te obranu seminarskog
rada.
Obvezna literatura
Šimović, V. (2006.), “Poseban primjer informacijske potpore projektnom menadžmentu
prilikom projekta izgradnje informacijskog sustava” – I dio (Koncept u svezi predavanja – ak.
god. 2006.), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (veljača 2006., materijal u
pripremi za tisak)
Šimović, V. (2006.), “Postupci za spašavanje projekata” – II dio (Koncept u svezi predavanja
– ak. god. 2006.), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (veljača 2006., materijal u
pripremi za tisak)
Zagreb (sveučilišni udžbenik u pripremi/tisku) – određena poglavlja
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (sveučilišni udžbenik u pripremi/tisku) – određena poglavlja
Dopunska literatura
Intelligent Tutoring Systems (2.2.2006.): http://www.aaai.org/AITopics/html/tutor.html
Projektni alat PRINCE® (2002) – Key Skill Limited™ – Office of Government Commerce
Kocijančič, S. Projektno delo v računalniško podprtem šolskem laboratoriju Project Oriented
Teaching in Computer Based School Laboratory (Computer-Based Engineering) (2.2.2006.):
http://www2.arnes.si/~sspmgiac/mirk/kocjancic.htm
Kern, T. 2001, Metode in tehnike projektnega dela, Moderna organizacija, Kranj
Baljkas, S. Procjena rizika dovršetka projekta u planiranom vremenu, članak, Suvremeno
poduzetništvo, 2001.
Baljkas, S. Primjena teorije očekivanog izbora na management projektnih rizika, članak,
Suvremeno poduzetništvo, 2003.
Baljkas, S. Upravljanje projektnim oportunitetima, članak, Suvremeno poduzetništvo, 2003.
Bistričić, A. Projektna kultura, članak, Suvremeno poduzetništvo, 2004.
Buble, M. Projektiranje organizacije, Informator, Zagreb,1981.
Ćorić, D. Vođenje projekata posredstvom suvremenih informatičkih metoda, magistarski rad,
Zagreb, 2001.
Dech, D. Model projektnog upravljanja primjenom suvremene informacijske tehnologije,
magistarski rad, Zagreb, 2004.
Omazić, M. A. Projektni menadžment, Zagreb: Singerija nakladništvo, 2005.
Šimović, V., 2001/Project Leader Scripted Documents – "Project Trade and Transport
Facilitation in Southeast Europe; IBRD Loan No: 4582-HR", the World Bank and Croatian
Government Contract (glavni projektant – savjetnik u timu savjetnika za provođenje natječaja
Svjetske banke i Carinske uprave RH, za informatizaciju Carine RH, prema "Ugovoru o
savjetničkim uslugama", tj. Ministarstvo financija RH – dio Projekta Svjetske banke za
olakšavanje trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi)
Dumančić, M., Šimović, V., Vojnović, S., "Recent Real Market Price of Distance Learning
Projects", Special Focus Symposium – "Catallactics: Quantitative Modelling of Human Market
Interactions, (ed. by Otto Loistl, Alexander Veverka, Vladimir Šimović and George E. Lasker),
InterSymp-2003, Baden-Baden, 2003, pp. 62-68, (ISBN 953-99326-0)
Šimović, V., 2002, "Programmed Project Analysis: From Two-Dimensional Space to Higher-
Dimension Real-Time Visual Financial Modelling", 31st Meeting of the EURO Working Group
on Financial Modelling, Agia Napa – the Cyprus, Papers and Proceedings (CD), Program:
Information Issues in Financial Decisions
Project management tutor (2003), Accord software & systems Inc. Software shareware program
EU/ESPRIT Bootstrap (Bootstrap Institute): ekspertni certifikat za korištenje metode Europske
unije za procjenu sposobnosti razvoja informacijskih sustava
ISO 9001/TickIT (SGS): sustavi kvalitete ISO 9001 u informatičkim tehnologijama (po shemi
TickIT)
ISO/IEC 15504 (European Software Institute): međunarodni standard za analizu softverskih
procesa
SEI SW-CMM (Software Engineering Institute): referentni američki model zrelosti razvoja
informacijskih sustava
Projektni consulting: http://www-5.ibm.com/hr/services/nss/consulting.html
Projektna potpora: http://www.ibm.com/support/hr/
Sustav Pulsar: http://www.pulsar.hr/projektm.htm
Sustav Filikon: http://www.filikon.hr/seminari.html
Šimović, V., 1990, Magistarski rad: "Metode projektiranja programske podrške bibliotečno-
informacijskog sistema", Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu,
Varaždin
Šimović, V., 2001, "Razvoj inteligentnih sustava za potporu kriminalističko-analitičkih poslova"
(projektna studija) MUP RH, Zagreb
Collins, E. G., Devanna, M. A., 2002, Izazovi menadžmenta u 21. stoljeću, MATE, Zagreb
Crouhy, M., 2001, Risk Management, McGraw-Hill, New York
Vaughan, E. & T., 2000, Osnove osiguranja – Upravljanje rizicima, Mate, Zagreb
Newstorm, J., Scannell, E., 1998, Team Building Games, McGraw-Hill, New York
Rembrandts in the Attic: Unlocking the Hidden Value of Patents by Kevin G. Rivette, David
Kline Harvard Business School Pr; (November 1999) ISBN: 0875848990
Profiting from Intellectual Capital: Extracting Value from Innovation by Patrick H. Sullivan,
John Wiley & Sons; (March 1998) SIBN: 047119302X
Patent Strategies for Business (3rd ed.) by Stephen C. Glazier L B I Law & Business Inst; 3rd
edition (November 1997) ISBN: 0966143795
Formulari i upute za pisanje projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa:
http://www.mzos.hr
Eureka project form: http://www.eureka.dlr.de/en/projects/project.html
Eurocare2000project e!:
http://www.cscaustria.at/eurocare/documents/EUROCARE2000_004.pdf
Guide for ITU-T and ISO/IEC JTC 1 cooperation: http://www.itu.int/ITUT/patent/index.html
Zakon o elektroničkoj trgovini, Narodne novine br. 173 od 31.10.2003
Organizacija znanja – Katedra za društveno-humanističku informatiku – Odsjek za
informacijske znanosti – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2.2.2006.):
istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa uporabe informacijske potpore
projektnom menadžmentu u školi te javno na seminaru organiziranom u obliku usmenog
ispita sustavno izložiti i braniti napisane sadržaje.
Naziv kolegija: AUDIOVIZUALNE MULTIMEDIJSKE
KOMUNIKACIJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Siniša Fajt
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 7

Digitalizacija zvuka, teksta, slika i video zapisa. Formati zvuka, teksta, slika i video zapisa.
Razmjena audiovizualnih sadržaja u multimedijskim komunikacijama. Vrste i servisi
multimedijskih komunikacija. Elektronički tisak i njegova digitalizacija. Tehnike
konvencionalnog i digitalnog tiska. Oblikovanje audiovizualnih sadržaja u funkciji
tehnologije. Usporedba elektroničkih novina i tiskovina. Komunikacija s hendikepiranima
(oštećenje sluha, vida i motorike). Vrednovanje kvalitete audiovizualnih sadržaja u
multimedijskim komunikacijama. Vidovi distribucije audiovizualnih sadržaja u
multimedijskim komunikacijama.

Osposobiti studente da potpuno ovladaju sadržajima i vještinama nužnim da kvalitetno
uporabe temeljne i napredne audiovizualne multimedijske komunikacije primjenjive u odgoju
i obrazovanju sa svim njihovim posebnostima i novim modelima aplikacije.
Osposobiti studente da potpuno ovladaju sadržajima i vještinama nužnim da kvalitetno
naprednih audiovizualnih multimedijskih komunikacija u odgoju i obrazovanju.

Teorijska nastava uz korištenje audiovizualnih multimedijskih komunikacija kod prikaza
rada.
Obvezna literatura
A. Hunt, R. Kirk, Digital Sound Processing for Music and Multimedia, Focal, 1999.
D. Thomsen, Digitalna audiotehnika, Tehnička knjiga, 1987.
I. Glover, P. Grant, Digital Communications, Prentince Hall, 2000.
Dopunska literatura
Y. Huang, J Benesty, Audio Signal Procesing for Next-Generation Multimedia
Communication Systems, Kluwer Academic Press, 2004
Computer Speech: Recognition, Compression, Syntesis

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa uporabe audiovizualnih multimedijskih
komunikacija primjenjive u odgoju i obrazovanju, te javno na seminaru organiziranom u
obliku usmenog ispita sustavno izložiti i braniti napisane sadržaje.
Naziv kolegija: ICT ZA INFORMACIJSKU POTPORU PROJEKTNOM
MENADŽMENTU U ŠKOLI
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 7

Uvodno o informacijskoj potpori projektnom menadžmentu u školi: rječnik temeljnih
pojmova i osnovnih standarda, temeljni zadaci, osnovne prednosti i nepoznanice, povijest i
potreba razvoja informacijske potpore projektnom menadžmentu u školi (sve na primjeru
“Prince 2” i “MS Project 2003” projektnog alata). Osnovni koncepti: uvodno o temeljnim
konceptima, ključni elementi i osnovni ciljevi uporabe projektnog alata, temeljni napuci za
rad, struktura projekta vođenog projektnim alatom (sve na primjeru “Prince 2” i “MS Project
2003”). Sastavni procesi: uvodno o procesima, iniciranje projekta, kontrola projektnih faza
(dionica), upravljanje isporukom projektnih rezultata i faznim okružjem, procesni zadaci i
planiranje, prolaz ("šetnja") kroz procesni model, startanje projekta, model procesa (sve na
primjeru “Prince 2” i “MS Project 2003”). Nužne komponente: uvodno o poslovnom primjeru
(u primarnoj domeni društveno-humanističke informatičke struke), projektne kontrole,
projektni zadaci, projektna organizacija, projektni planovi, projektne faze (dionice), promjena
kontrole, konfiguriranje menadžmenta, zadaci, kvaliteta u projektnom okružju, upravljanje
rizicima (sve na primjeru “Prince 2” i “MS Project 2003”). Tehnike: uvodno o pristupu
promjenom kontrole, zadaci, planiranje orijentirano projektnim proizvodima, pregled
kvalitete (sve na primjeru “Prince 2” i “MS Project 2003”). Studija slučaja u školi (School
Case Study): s provjerom temeljnih znanja i uz upravljanje obrascima (sve na primjeru
“Prince 2” i “MS Project 2003”).

uporabe ICT za informacijsku potporu menadžmentu u školskim projektima primjenjivim u
odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu, sa svim njihovim posebnostima i novim
modelima aplikacije. Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju sadržajima i vještinama
nužnim da kvalitetno upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja zakonitosti u području
procesa uporabe ICT za informacijsku potporu menadžmentu u školskim projektima
primjenjivim u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu menadžmentu u školskim
projektima primjenjivim u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu kod prikaza
rada.
Obvezna literatura
Projektni alat PRINCE® (2002), – Key Skill Limited™ – Office of Government Commerce
Projektni alat MS™ Project® (2003)
Šimović, V. (2006.), “Poseban primjer informacijske potpore projektnom menadžmentu
prilikom projekta izgradnje informacijskog sustava” – I dio (Koncept u svezi predavanja – ak.
god. 2006.), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (veljača 2006., materijal u
pripremi za tisak)
Šimović, V. (2006.), “Postupci za spašavanje projekata” – II dio (Koncept u svezi predavanja
– ak. god. 2006.), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (veljača 2006., materijal u
pripremi za tisak)
Dopunska literatura
Kern, T. 2001, Metode in tehnike projektnega dela, Moderna organizacija, Kranj
Baljkas, S. Procjena rizika dovršetka projekta u planiranom vremenu, članak, Suvremeno
poduzetništvo, 2001.
Baljkas, S. Primjena teorije očekivanog izbora na management projektnih rizika, članak,
Suvremeno poduzetništvo, 2003.
Baljkas, S. Upravljanje projektnim oportunitetima, članak, Suvremeno poduzetništvo, 2003.
Bistričić, A. Projektna kultura, članak, Suvremeno poduzetništvo, 2004.
Buble, M. Projektiranje organizacije, Informator, Zagreb,1981.
Ćorić, D. Vođenje projekata posredstvom suvremenih informatičkih metoda, magistarski rad,
Zagreb, 2001.
Dech, D. Model projektnog upravljanja primjenom suvremene informacijske tehnologije,
magistarski rad, Zagreb, 2004.
Omazić, M. A. Projektni menadžment, Zagreb: Singerija nakladništvo, 2005.
Šimović, V., 2001/Project Leader Scripted Documents – "Project Trade and Transport
Facilitation in Southeast Europe; IBRD Loan No: 4582-HR", the World Bank and Croatian
Government Contract (glavni projektant – savjetnik u timu savjetnika za provođenje natječaja
Svjetske banke i Carinske uprave RH, za informatizaciju Carine RH, prema "Ugovoru o
savjetničkim uslugama", tj. Ministarstvo financija RH – dio Projekta Svjetske banke za
olakšavanje trgovine i transporta u jugoistočnoj Europi)
Dumančić, M., Šimović, V., Vojnović, S., "Recent Real Market Price of Distance Learning
Projects", Special Focus Symposium – "Catallactics: Quantitative Modelling of Human Market
Interactions, (ed. by Otto Loistl, Alexander Veverka, Vladimir Šimović and George E. Lasker),
InterSymp-2003, Baden-Baden, 2003, pp. 62-68, (ISBN 953-99326-0)
Šimović, V., 2002, "Programmed Project Analysis: From Two-Dimensional Space to Higher-
Dimension Real-Time Visual Financial Modelling", 31st Meeting of the EURO Working Group
on Financial Modelling, Agia Napa – the Cyprus, Papers and Proceedings (CD), Program:
Information Issues in Financial Decisions
Project management tutor (2003), Accord software & systems Inc. Software shareware program
EU/ESPRIT Bootstrap (Bootstrap Institute): ekspertni certifikat za korištenje metode Europske
unije za procjenu sposobnosti razvoja informacijskih sustava
ISO 9001/TickIT (SGS): sustavi kvalitete ISO 9001 u informatičkim tehnologijama (po shemi
TickIT)
ISO/IEC 15504 (European Software Institute): međunarodni standard za analizu softverskih
procesa
SEI SW-CMM (Software Engineering Institute): referentni američki model zrelosti razvoja
informacijskih sustava
Projektni consulting: http://www-5.ibm.com/hr/services/nss/consulting.html
Projektna potpora: http://www.ibm.com/support/hr/
Sustav Pulsar: http://www.pulsar.hr/projektm.htm
Sustav Filikon: http://www.filikon.hr/seminari.html
Implementacija sustava Laris: http://laris.fesb.hr/tehnoloski.htm
Implementacija SSA Baan ERP: http://www.its.hr/usluge.htm
Sustavi kvalitete: http://www.viksa.ba/aktuelnosti/sistem_kvaliteta.html
IT consulting: http://www.calisto.hr/konzalting.html
Projektno partnerstvo: http://www.miam-veri.com/partneri.asp
Projekt WWW.HR: http://www.hr/about/index.hr.html
Šimović, V., 1990, Magistarski rad: "Metode projektiranja programske podrške bibliotečno-
informacijskog sistema", Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu,
Varaždin
Šimović, V., 2001, "Razvoj inteligentnih sustava za potporu kriminalističko-analitičkih poslova"
(projektna studija) MUP RH, Zagreb
Collins, E. G., Devanna, M. A., 2002, Izazovi menadžmenta u 21. stoljeću, MATE, Zagreb
Crouhy, M., 2001, Risk Management, McGraw-Hill, New York
Vaughan, E. & T., 2000, Osnove osiguranja – Upravljanje rizicima, Mate, Zagreb
Newstorm, J., Scannell, E., 1998, Team Building Games, McGraw-Hill, New York
Rembrandts in the Attic: Unlocking the Hidden Value of Patents by Kevin G. Rivette, David
Kline Harvard Business School Pr; (November 1999) ISBN: 0875848990
Profiting from Intellectual Capital: Extracting Value from Innovation by Patrick H. Sullivan,
John Wiley & Sons; (March 1998) SIBN: 047119302X
Patent Strategies for Business (3rd ed.) by Stephen C. Glazier L B I Law & Business Inst; 3rd
edition (November 1997) ISBN: 0966143795
Formulari i upute za pisanje projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa:
http://www.mzos.hr
Eurocare2000project e!:
http://www.cscaustria.at/eurocare/documents/EUROCARE2000_004.pdf
Guide for ITU-T and ISO/IEC JTC 1 cooperation: http://www.itu.int/ITUT/patent/index.html
Zakon o elektroničkoj trgovini, Narodne novine br. 173 od 31.10.2003

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa uporabe ICT za informacijsku potporu
projektnom menadžmentu u školi te javno na seminaru organiziranom u obliku usmenog
ispita sustavno izložiti i braniti napisane sadržaje.
Naziv kolegija: PRIMJENA ICT U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Voditelji kolegija: doc. dr. sc. Vatroslav Zovko
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 7

Napredna ICT primjenjiva u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu. Uvod u
umjetnu inteligenciju, ekspertne sustave i napredne ICT primjenjive u odgoju i obrazovanju u
ranom i srednjem djetinjstvu. Akvizicija znanja (Knowledge Acquisition), strojno/automatsko
učenje/podučavanje (Machine Learning), inženjerstvo znanja (Knowledge Engineering) i
predstavljanje znanja (Knowledge Representation). Sustavi zasnovani na znanju (Knowledge
Based Systems). Skupine metoda, alata i koncentriranog znanja (Computer-Based
Engineering). Računalom potpomognuto učenje/podučavanje (Intelligent Tutoring System).
Računalom organizirano i upravljano učenje/podučavanje (Computer-Assisted Instruction).
Napredna ICT Internet/intranet sustava kao poveznica informacijskih sustava primjenjivih u
odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu. Posebnosti istraživanja zakonitosti u
području procesa uporabe napredne ICT primjenjive u odgoju i obrazovanju u ranom i
srednjem djetinjstvu.

uporabe temeljne i napredne ICT primjenjive u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem
djetinjstvu, sa svim njihovim posebnostima i novim modelima aplikacije.
napredne ICT u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu.

Teorijska nastava uz korištenje ICT kod prikaza oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i
izradu, prezentaciju, te obranu seminarskog rada.
Obvezna literatura
Dopunska literatura
IEEE LTSC – WG11: Computing Managed Instruction – Working Group Information,
Announcements & News – Computer Managed Instruction (2.2.2006.):
http://0-ltsc.ieee.org.csulib.ctstateu.edu/wg11/index.html
Simpson, T.W. Poplinski, J.D. Koch, P. N. and Allen J.K. (July 2001), “Metamodels for
Computer-based Engineering Design: Survey and recommendations” Engineering with
Computers, Springer-Verlag London Ltd, Issue: Volume 17, Number 2, pp: 129-150
Edmonds, E.A. (2006) Knowledge-Based Systems, Elsevier, Volume 19, 8 issues
I.C.T. Teaching Ideas (2.2.2006.): http://www.teachingideas.co.uk/ict/contents.htm
I C T Advice (2.2.2006.): http://www.ictadvice.org.uk/
ICT for Development Platforms – Geneva 03 (2.2.2006.): http://www.ict-4d.org/
ICT u nastavi engleskoga jezika (2.2.2006.): http://www.pujanke.hr/europa2002/ict.html
Inovativni nastavnici – Innovative Teachers (2.2.2006.):
http://www.microsoft.com/emea/education/innovativeTeachers.mspx
Microsoft školovanje (2.2.2006.): http://www.microsoft.com/croatia/learning/default.mspx
Partners in learning (2.2.2006.):
http://www.microsoft.com/scg/academic/partnersInLearning/pilgrant.mspx
CARNet Edupoint – ICT događanja (2.2.2006.):
http://www.carnet.hr/edupoint/edulab/online_izvori/ICT?CARNetweb=7e30daf8b406932e60
78b2aefe1dd794
CARNet Edupoint – e-profesori i znanstvenici (2.2.2006.):
http://www.carnet.hr/edupoint/eprofesori/ousluzi
Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (2.2.2006.):
http://ict.hup.hr/default.asp

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa uporabe napredne ICT primjenjive u
odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem djetinjstvu te javno na seminaru organiziranom u
obliku usmenog ispita sustavno izložiti i braniti napisane sadržaje.
Opaska
Kolegij se može držati i na engleskom jeziku.
Izborni kolegij modula „Informatika u odgoju i obrazovanju“
Naziv kolegija: INFORMACIJSKI SUSTAVI U ODGOJU I
OBRAZOVANJU
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 7

Uvod u informacijske sustave primjenjive u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem
djetinjstvu (skr. odgojno-obrazovne informacijske sustave tj. OOIS): vrste i posebnosti OOIS,
muzejski i bibliotečni informacijski sustavi (mogućnosti korištenja obrađenih podataka,
informacijski izvori i sustavi u arhivima i bibliotekama te INDOK sustavima: npr. ArhIs –
arhivski informacijski sustav, te KIs – knjižnični informacijski sustav; poput CROLIST-a, ili
Aleph-a). Posebnosti projektiranja i izgradnja OOIS (inženjerske tj. programsko-
informacijske, faze, metode i tehnike projektiranja OOIS, dijagramske metode i tehnike
analize i oblikovanja OOIS, suvremeni jezici i alati/pomagala za projektiranje OOIS).
Upotreba ICASE alata za projektni menadžment OOIS (softverski produkti i modeli;
upravljanje konfiguracijom i softversko re-inženjerstvo OOIS). Organizacija i upravljanje
projektom OOIS (posebnosti organizacijskih i upravljačkih postupaka pri izgradnji i nabavci
komponenti OOIS). Dokumentacija OOIS. Sustav zaštite i sigurnosti OOIS. Napredni OOIS i
perspektive OOIS (Intranet/Internet okružje, višeslojni i multimedijalni OOIS, mreže
posebnosti OOIS, uredski podsustav OOIS, kriptografija kod OOIS, posebnosti tržišno
elektroničko poslovanja i elektroničkih transakcija za OOIS). Posebnosti istraživanja
zakonitosti u području procesa uporabe informacijskih sustava primjenjivih za odgoj i
obrazovanje u ranom i srednjem djetinjstvu.

uporabe informacijske sustave primjenjive u odgoju i obrazovanju u ranom i srednjem
djetinjstvu (skr. odgojno-obrazovne informacijske sustave tj. OOIS), sa svim njihovim
posebnostima i novim modelima aplikacije. Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju
sadržajima i vještinama nužnim da kvalitetno upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja
zakonitosti u području procesa uporabe OOIS.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu kod prikaza oglednih praktičnih
vještina neophodnih za pojašnjenje prakse OOIS, uz konzultacije i izradu, prezentaciju, te
Obvezna literatura
Rajko, A. (2003.), Pravo na pristup informacijama javnog sektora i njegova ograničenja u
demokratskom društvu. // Modernizacija hrvatske uprave, ur. Ivan Koprić, Zagreb, str. 395-
437.
povezivanja: pristup informacijama u umreženom svijetu. Lokve; Zadar: "Benja"
Zaštita osobnih podataka i dostupnost informacija. Preporuke Vijeća Europe, Zagreb,
Hrvatski državni arhiv, 2002.
Brophy, P. (2001), The library in the twenty-first century: new services for the information
age. London: Library association Publishing
Pintarić, K. (2001.), Pojmovnik Internetskog nazivlja // Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti
suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko
društvo, str. 143-154.
Bearman, David. Standardi: muzejski metapodaci integrirani s metapodacima drugih
distribuiranih informacijskih izvora // Vijesti muzealaca i konzervatora, 1-2(2000), 68-75.
Humphrey, W.S., Introduction to the Team Software Process, Addison-Wesley, 2000.
Čerić, V., Varga, M., Briolla, H.: Poslovno računarstvo, Znak, 1998.

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa uporabe ICT za informacijsku potporu
OOIS, te javno na seminaru organiziranom u obliku usmenog ispita sustavno izložiti i braniti
napisane sadržaje.
Naziv kolegija: ODNOSI S JAVNOŠĆU
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 7

Upravljanje odnosima s javnošću koje u školskom okruženju javnost mogu biti razredni
odjel, roditelji, obrazovne kulturne i druge institucije, udruge, društva, interesne skupine itd.
Kodifikacija etičnosti u odnosima s javnošću i socijalna odgovornost. Upoznati studente PDS
s modelima procesa javnog komuniciranja i informiranja, metodama i oblicima rada u
odnosima s javnošću. Prikupljanje informacija o stavovima, mišljenjima i interesima uže i šire
javnosti. Vrste istraživanja: neformalno (osobni kontakti, ključni informatori, nestrukturirane
skupne diskusije i forumi, telefonski pozivi, analiza pošte, terenski izvještaji); formalno
(desk-top istraživanja, analiza medija, intranet i internet istraživanja); Utvrđivanje potreba za
promjenom, dinamika provođenja promjene, rješavanje problema i upravljanje kriznim
situacijama, pregovaranje, lobiranje, marketing, promidžba, stvaranje imidža. Evaluacija
odnosa s javnostima: objektivnost zaključaka postižemo: testiranjem odziva na objavu, na
program, mjerenjem stajališta, ponašanja, znanja, image-a i ugleda. Subjektivni zaključci se
dobivaju: analizom skupne diskusije, razgovora, utvrđivanjem pozicija image-a, čimbenika
utjecaja, sadržajnom analizom pritužbi, identifikacijom uzroka stavova i vjerovanja javnosti,
utvrđivanjem latentnih motiva.

Osposobiti studente PDS da ovladaju uporabom formalnih i neformalnih metoda istraživanja i
prikupljanja podataka za kvalitetne odnose s različitim javnostima. Svrsishodno primjenjivati
rezultate istraživanja za unapređivanje i mijenjanje odnosa prema različitim javnostima.
Kritičko analiziranje i prosuđivanje virtualnog case study istraživanja te uporabe interneta
kao medija. Razvijanje poslovne učinkovitosti i odgovornosti istraživanjem javnog mnijenja.
Usvajanje znanja i tehnika za rješavanje problema, pripremanje i plasiranje relevantnih
informacija prema različitim korisnicima, prepoznavanje i upravljanje kriznim situacijama.
Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju upravljanjem odnosima s različitim javnostima,
uporabom suvremenih medija i tehnologija, metoda i procedura.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu modela aplikacije odnosa s
javnošću kod prikaza oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i izradu, prezentaciju, te
Obvezna literatura
Cutlip, S. M., A. H. Center i G. M. Broom, Odnosi s javnošću, MATE, Zagreb, 2003.
Wilkinson, D., 2000., The Researcher's Toolkit, The Complete Guide to Practitioner
Research, Routledge Falmer.
Dopunska literatura
Sumser, J., 2001., Empirical Research in Communication, Sage Publications Inc.
Stacks, D.W., 2002., Primar of Public Relations Research, The Gilford Press.
Moss, D., Verčič, D., Wernaby, G., 2000., Perspectives on Public Relations Research,
Routledge.
«Learn to SURVIVE»: Promotion activities and education of children for protection from mines
and destructive explosive devices, Evaluation project – phase two, The Ministry of Interior,
M.Grubišić-Ilić, Lj.Bakić-Tomić and L.Rutić., Zagreb, 1999.
«BE RESPONSIBLE»: Promotion activities and education of children for protection from mines
and destructive explosive devices, Evaluation project – phase one, The Ministry of Interior,
M.Grubišić-Ilić, Lj.Bakić-Tomić and L.Rutić., UNICEF, Zagreb, 2000., pages 43-65.
Bakić-Tomić, Lj., Cajner-Mraović, I., : The Police and the Public, “Media and Communication
Theory, Inter University Centre, Dubrovnik, 2004.
Lj.Bakić-Tomić, Sue Foy, Juraj Plenković: Personal Communication Potential of People
Working under the High Occupational Stress/ Osobni komunikacijski potencijal djelatnika u
zanimanjima s povećanim profesionalnim stresom, Informatologija 32, 1999, 3-4, 137-273
Bakić-Tomić, Lj.: Communication Aspects in the Police Management / Komunikacijski aspekti
policijskog menadžmenta, Informatologia, 36, 2003, 4 (244-324) (Original Scientific Paper/
Izvorni znanstveni rad)
on CG Market ", 3rd Special Focus Symposium – "Catallactics: Quantitative Modelling of

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa aplikacija odnosa s javnošću te javno na
seminaru organiziranom u obliku usmenog ispita sustavno izložiti i braniti napisane sadržaje.
Naziv kolegija: POSLOVNO KOMUNICIRANJE
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 7

Svrha i cilj poslovnog komuniciranja, poslovni okvir, strategije poslovnog komuniciranja.
Komunikacijski proces, komunikacijske razine, verbalno i neverbalno, formalno i neformalno
komuniciranje. Uloga i značaj razumljivosti izražavanja. Zakonitosti slušanja i primanja
informacija. Vrste poslovnog komuniciranja: poslovni razgovor, poslovni sastanak, pismovno
komuniciranje, nastupi i predstavljanja menadžera i stručnjaka. Uporaba poslovnog
komuniciranja: komuniciranje kao utjecanje, pregovaranje i savjetovanje. Etika, estetika i
kultura poslovnog komuniciranja. Govor tijela i kulturološke razlike u komuniciranju.
Problemi i perspektive poslovnog komuniciranja.

Osposobiti studente PDS da potpuno poznaju osnovna pravila uporabe metoda, tehnika i
stilova komuniciranja u poslovnoj inter-personalnoj i inter-grupnoj komunikaciji. Omogućiti
im da poznaju vještine planiranja, vođenja i ocjene poslovnog sastanka, vještine persuazije,
pregovaranja, savjetovanja, aktivnog slušanja, izražajnog govorenja i razumljivog pisanja.
Omogućiti im da se upoznaju s obilježjima profesionalnog i kulturnog u poslovnoj
komunikaciji, s etikom neškodljivosti i estetskim kriterijima poslovnog okruženja kao
komunikacijskog konteksta.
upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja zakonitosti u području procesa aplikacije
poslovnog komuniciranja.

Teorijska nastava uz korištenje ICT za informacijsku potporu modela aplikacije poslovnog
komuniciranja kod prikaza oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i izradu, prezentaciju,
te obranu seminarskog rada.
Obvezna literatura
Možina, S., Tavčar, M., Knežević, A., Poslovno komuniciranje, Založba obzorja, Maribor,
1998.
Plenković, M., Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991.
Dopunska literatura
Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R., Kako se razumljivo izražavati?, Erudita, Zagreb,
2003.
Readon, K.K., Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb, 1998.
Žitinski-Šoljić, M., Umijeće komuniciranja, Pomorski fakiltet, Dubrovnik, 1996.
Ury, W., Kako izbjeći «ne» (pregovaranje s nepopustljivima), Durieux, Zagreb, 1994.
Brajša, P., Menadžerska komunikologija, DRIP, Varaždin, 1993.
Gamble, T.K., Gamble, M., Communication Works, McGrow-Hill, Inc.,1993.

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa aplikacija poslovnog komuniciranja te
javno na seminaru organiziranom u obliku usmenog ispita sustavno izložiti i braniti napisane
sadržaje.
Naziv kolegija: IZGRADNJA MULTIMEDIJSKIH SUSTAVA U
ODGOJU I OBRAZOVANJU
Voditelji kolegija: doc. dr. sc. Mario Dumančić
Broj sati: 20
Broj ECTS-a: 7

Uvod u multimedijske sustave (MS), metode i razvoj multimedijskih sustava u školi. Prikaz
mogućnosti MS kroz; Hipermediji, Tutorijale, Drills, Simulations, Education games, Tools
and Open-Ended Environments, Tasts,Web-based learning. Modeliranje, planiranje i razvoj
MS sustava kroz sve faze razvoja MS. Prikaz modela vizualizacije i animacije u edukaciji,
obrada pojma «osobne multimedijske knjige». Pedagoški, psihološki, komunikološko-
informacijski i drugi aspekti MS u odgoju i obrazovanje u ranom i srednjem djetinjstvu.
Posebnosti komunikološko-informacijskih aspekata MS u školi, u okružju: Intraneta/Interneta,
višeslojnih i multimedijalnih mreža. Multimedijske sustavi u školi, a u odnosu na: suvremene
softverske produkte i modele; upravljanje konfiguracijama i softversko re-inženjerstvo.
Posebnosti istraživanja zakonitosti u području procesa uporabe MS u školi. Problemi i
perspektive uporabe i praćenja adekvatnosti uporabe MS u školi.

uporabe multimedijskih sustava i modela u školi, sa svim njegovim posebnostima aplikacije.
upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja zakonitosti u području multimedijskih sustava,
te njihovih modela u školama.

Teorijska nastava uz korištenje MS za informacijsku potporu multimedijskih sustava modela
u školama kod prikaza oglednih praktičnih vještina, uz konzultacije i izradu, prezentaciju, te
Obvezna literatura
Stephen M. Alessi, Stanley R.Trollip (2001.), Multimedia for Learning – methods and
development, Allyn & Bacon a personal education company, USA
Nadrljanski Đ., Obrazovni softver – hipermedijski sistemi (2000.), Univerzitet u Novom Sadu,
Novi Sad.
Abdulmotaleb El Sadik(2001.), Interactive Multimedia learning, Springer-Verlag Berlin,
Deutchland.
Dopunska literatura
Chapman, N., Chapman, J. (2004.) Digital Multimedia, John Wiley & Sons,LTD; USA
povezivanja: pristup informacijama u umreženom svijetu. Lokve ; Zadar : "Benja"

istraživanju zakonitosti vezanim za područje procesa uporabe multimedijskih modela u
školama te javno na seminaru organiziranom u obliku usmenog ispita sustavno izložiti i
braniti napisane sadržaje.
3.5 Ritam studiranja i obveze studenata
Student je dužan izvršiti sve obveze prethodnog semestra za nastavak/upis u idući semestar.
Module koji se odnose na strane jezike u osnovnoj školi, te hrvatski jezik mogu upisivati
samo studenti koji su u dodiplomskom studiju slušali više od 1.000 sati nastave iz tih
predmeta. To je također uvjet za izbor teme doktorskog rada iz tih kurikulskih područja. Na
kraju trećeg semestra studenti polažu kvalifikacijski ispit (obrana projekta doktorskog rada
pred tročlanim povjerenstvom) na kojem će biti procijenjene mogućnosti studenta da pristupi
nastavku doktorskog studija ili da poslijediplomski studij okonča nekom od ponuđenih
specijalizacija (školski menedžment, jezici, informatika u obrazovanju, poticaji i rad s
darovitom djecom u predškoli i primarnom obrazovanju).
Studenti koji se odmah odluče za specijalizaciju ne moraju pristupiti kvalifikacijskom ispitu.
3.6 Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij
Savjetovanje i vođenje studenata kroz studij zadaća je voditelja studija, te mentora za koje se
studenti odlučuju tijekom prvog semestra. U tijeku studija postoji mogućnost promjene
mentora ukoliko se studenti odluče za promjenu područja znanstvenog interesa.
U trećem i četvrtom semestru studentima stoje na raspolaganju za savjetovanje i voditelji
izbornih modula.
3.7 Popis predmeta s drugih poslijediplomskih doktorskih studija
Polaznicima ovoga poslijediplomskog doktorskoga studija zanimljivi su kolegiji sa sličnih

studija (psihologija, sociologija, pedagogija, metodika) na Filozofskom, te Edukacijsko-
rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, uz odobrenje Vijeća doktorskog studija.
3.8 Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku
Sati Strani
nastave jezik
Informacijska potpora projektnom prof. dr. sc. Vladimir 20 8 engleski
Audiovizualne multimedijske prof. dr. sc. Siniša Fajt 20 7 engleski
komunikacije u odgoju i
obrazovanju
ICT za informacijsku potporu prof. dr. sc. Vladimir 20 7 engleski
Primjena ICT u odgoju i prof. dr. sc. Vladimir 20 7 engleski
Višejezičnost i jezična politika u prof. dr. sc. Siegfried 6 4 njemački
Europi Gehrmann
Didaktički koncepti višejezičnosti doc. dr. sc. Ana Petravić 15 8 njemački
u Europi
Koncepti ranog učenja stranog doc. dr. sc. Ana Petravić 8 4 njemački
jezika engleski
Istraživanja u primijenjenoj prof. dr. sc. Milica Gačić 20 10 engleski
jezika
Nastava jezika u osnovnoj školi i prof. dr. sc. Janez Skela 12 4 engleski
Strategije učenja i motivacija u prof. dr. sc. Janez Skela 12 6 engleski
Interkulturalno učenje u nastavi prof. dr. sc. Siegfried 12 6 njemački
stranih jezika Gehrmann
Istraživanje udžbenika stranih doc. dr. sc. Ana Petravić 10 6 njemački
jezika
Informacijsko-komunikacijske prof. dr. sc. Milica Gačić 10 6 engleski
3.9 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova
Studenti mogu birati i studirati kolegije na srodnim poslijediplomskim studijima na

Sveučilištu u Zagrebu, te srodnim studijima na drugim sveučilištima u inozemstvu. Studenti
mogu u trećem i četvrtom semestru steći određeni broj bodova objavljivanjem znanstvenih
radova u znanstvenim časopisima, što će biti riješeno Pravilnikom o poslijediplomskom
studiju.
3.10 Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada
Način prijave teme doktorskog rada, te postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada biti će
definirani pravilnikom o poslijediplomskom doktorskom studiju.
Na kraju trećeg semestra studenti su dužni izraditi projekt doktorskog rada koji će braniti pred
tročlanim povjerenstvom. Povjerenstvo će procijeniti može li se odobriti tema doktorskog
rada ili se studentu preporučuje završavanje nekog od specijalističkih poslijediplomskih
studija.
Studenti koji se samostalno odluče za specijalistički završetak poslijediplomskog studija ne
moraju pristupiti kvalifikacijskom ispitu.
3.11 Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij mogu nastaviti studiranje
Studenti koji prekinu doktorski studij mogu ga završiti kao poslijediplomske specijalizacije
koje će Fakultet organizirati u trajanju od jedne ili dvije godine. Potpun nastavak doktorskog
studija moguć je samo s novom generacijom upisanih studenata, ukoliko se radi o prekidu
studija tijekom prva četiri semestra.
3.12 Uvjeti pod kojima studenti stječu pravo na potvrdu (certifikat) o apsolventskom
dijelu doktorskog programa
Ugovorom o međusobnim pravima i obvezama studenata poslijediplomskoga studija i

Fakulteta utvrditi će se uvjet za stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom doktorskom
studiju. Osnovni uvjet za to biti će upisan i odrađen šesti semestar, odnosno istraživački
program aktivnosti s mentorom koji je planiran za šesti semestar studija.
3.13 Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom
doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita
Fakultetsko vijeće će razmatrati svaki pojedinačni zahtjev za stjecanje doktorata znanosti

izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave samo za pristupnike koji su po ranijem
sustavu stekli zvanje magistra znanosti u području odgojnih znanosti na temama iz područja
odgoja i obrazovanja (pedagogija, psihologija, sociologija, metodike).
3.14 Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja
Planira se trajanje nastavnih aktivnosti u trajanju od tri godine, a obveza izrade disertacije u
vremenu od četiri godine od upisa za studente na redovitom studiju, a osam/devet godina za
studente koji su u statusu izvanrednih studenata.
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA
4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa
Program ovog poslijediplomskog studija izvodi se u pravilu u zgradi Učiteljskog fakulteta u

Zagrebu, Savska cesta 77.
4.2 Podaci o prostoru i oprema
Fakultet raspolaže s odgovarajućim prostorima i opremom za sve nastavne aktivnosti koje su

planirane nastavnim kurikulumom.
4.3 Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program
Nastavnici ovog poslijediplomskog studija u proteklom su istraživačkom razdoblju bili

voditelji ili suradnici u desetak različitih projekata, a za iduće istraživačko razdoblje u tijeku
je prijava osamnaest novih projekata u okviru četiri programa za financiranje pri Ministarstvu
znanosti, obrazovanja i športa.
4.4 Institucijsko rukovođenje doktorskim programom
Poslijediplomskim doktorskim studijem rukovodi Fakultetsko vijeće, a radi rješavanja

operativnih pitanja osniva se Vijeće poslijediplomskog studija, te imenuje voditelj za svaku
generaciju. Vijeće poslijediplomskog studija saziva voditelj studija ili dekan Fakulteta. Osim
toga, za svaku generaciju imenuje se i povjerenstvo za praćenje kvalitete studija, a svakom
studentu se na kraju prve godine studija imenuje mentor.
4.5 Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija
Svaki student će prilikom upisa potpisati ugovor s Fakultetom o međusobnim pravima i

obvezama o stjecanju kreditnih bodova, o izvođenju istraživačkog rada, zatim o uvjetima za
izbor i izvršavanje obveza u izbornim i obveznim kolegijima, te o uvjetima za obranu
doktorskog rada.
4.6 Imena nastavnika i suradnika
1. prof.dr. sc. Babić Nada, Sveučilište u Osijeku

2. prof. dr. sc. Bagić Krešimir, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
3. prof. dr. sc. Bakić-Tomić Ljubica, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
4. prof. dr. sc. Barić Vinko, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
5. prof. dr. sc. Bašić Slavica, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zadru
6. prof. dr. sc. Bežen Ante, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
7. prof. doc. dr. sc. Vesna Bilić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
8. prof. dr. sc. Cifrić Ivan, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
9. prof. dr. sc. Cindrić Mijo, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
10. prof. dr. sc. Domović Vlatka, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
11. doc. dr. sc. Mario Dumančić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
12. prof. dr. sc. Fajt Siniša, Fakultet Eelektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu
13. prof. dr. sc. Gačić Milica, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
14. prof.dr. sc. Gehrmann Sigfried, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
15. prof. dr. sc. Krstović Jasna, Sveučilište u Rijeci
16. prof. dr. sc. Krüger-Potratz Marianne, Universitaet in Münster
17. prof. dr. sc. Maleš Dubravka, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
18. prof. dr. sc. Matešić Krunoslav, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
19. prof. dr. sc. Matijević Milan, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
20. prof. dr. sc. Miljević-Riđički Renata, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
21. prof. dr. sc. Miljković Dubravka, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
22. doc. dr. sc. Siniša Opić
23. prof. dr. sc. Palekčić Marko, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
24. prof. dr. sc. Pastuović Nikola, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (prof. emeritus)
25. prof. dr. sc. Pavičević-Franić Dunja, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
26. doc. dr. sc. Petravić, Ana, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
27. prof. dr. sc. Polić Milan, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
28. prof. dr. sc. Rijavec Majda, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
29. prof. dr. sc. Silić Josip, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu (prof. emeritus)
30. prof. dr. sc. Skela Janez, Univerza v Ljubljana
31. prof. dr. sc. Staničić Stjepan, Sveučilište u Rijeci
32. prof. dr. sc. Šimović Vladimir, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
33. prof. dr. sc. Špoljar Kornelija, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
34. prof. dr. sc. Težak Dubravka, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
35. prof. dr. sc. Nada Vijtiuk, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Za
36. prof. dr. sc. Vesna Vlahović Štetić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zag
37. prof. dr. sc. Zalar Diana, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
38. doc. dr. sc. Vatroslav Zovko, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
4.7 Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza)
Planira se izvođenje studija u zgradi Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
4.8 Optimalan broj studenata
Optimalan broj upisanih studenata na ovom doktorskom studiju jest 30.
4.9 Procjena troškova izvedbe doktorskog programa
Procjenjuje se da će troškovi ovog doktorskog studija iznositi 8.000,00 HRK po semestru.
4.10 Financiranje doktorskog programa
Polaznici ovog poslijediplomskog studija uglavnom će sami plaćati troškove studiranja.

Postoji mogućnost korištenja stipendija koje za poslijediplomske studije dodjeljuju lokalne
uprave gradova ili županija, te sustav bankovnog kreditiranja.
Većina studenata biti će u statusu izvanrednog studenta (part-time student), a samo znanstveni
novaci Učiteljskog fakulteta ili drugih srodnih ustanova biti će u statusu redovitog studenta
(full time).
4.11 Kvaliteta doktorskog programa
Fakultet ima stalno povjerenstvo za praćenje kvalitete svih studija. Nastavno vijeće
doktorskog studija imenovat će posebno povjerenstvo za praćenje kvalitete doktorskog
studija. Voditelj studija svake će godine organizirati evaluacijske razgovore s kandidatima,
odnosno studentima, radi uočavanja poteškoća i uklanjanja barijera koje ometaju efikasno
studiranje. Svakom studentu biti će omogućeno permanentno evaluiranje sustava studiranja, te
predlaganje mjera za poboljšanje mentoru i voditelju studija.

Program Doktordkog Studija 2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Program Doktordkog Studija 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Učiteljski fakultet

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG

RANI ODGOJ I OBVEZNO OBRAZOVANJE

Znanstveno područje: društvene znanosti

Znanstveno polje: odgojne znanosti

1.1 Razlozi za pokretanje studija

U Hrvatskoj do sada ne postoji visokoškolska ili znanstvena ustanova koja je specijalizirana

1.2 Dosadašnja iskustva predlagača

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nastao je transformacijom bivše Učiteljske

1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovaj doktorski studij koncipiran je kao fleksibilan segment cjeloživotnog učenja i

1.4 Mogućnost uključivanja studija u program inozemnih sveučilišta

Ovaj je doktorski studij rađen prema standardima i modelima za slične studije na

2.1 NAZIV STUDIJA:

RANI ODGOJ I OBVEZNO OBRAZOVANJE

Znanstveno područje: društvene znanosti

2.2 Nositelj studija i suradne ustanove

Nositelj ovog studija je Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. To je sveučilišna ustanova

2.3 Institucijska strategija razvoja doktorskih programa

Učiteljski fakultet gradi koncepciju poslijediplomskih studija i znanstveno-istraživačke

2.4 Inovativnost doktorskog programa

U ovom doktorskom programu polazi se od shvaćanja odgojnih znanosti kao

2.5 Uvjeti upisa na studij

Program ovog studija rađen je uz pretpostavku da će najveći interes za njega pokazivati

2.6 Kriteriji i postupci odabira polaznika

2.7 Kompetencije koje student stječe završetkom studija

Završetkom studija student stječe napredna znanja i sposobnosti za samostalno obavljanje

3.1 Struktura i organizacija doktorskog programa

Kurikulum poslijediplomskog doktorskog studija sastoji se od obveznog i izbornog dijela.

Prvi semestar: METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA I ODGOJNE ZNANOSTI

Drugi semestar: ODGOJNE ZNANOSTI I IZBORNI KOLEGIJI

Treći semestar: IZBORNI MODUL

Modul B : RANO UČENJE HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

Modul D : UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE ŠKOLOM / VRTIĆEM

Modul E: INFORMATIKA U ODGOJU I OBRAZOVANJU

3.3 Obvezne i izborne aktivnosti

Posebnim ECTS bodovima biti će vrednovano:

3.4 Opis predmeta i/ili modula

Opće i specifične kompetencije u okviru kolegija

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Opće i specifične kompetencije koje se razvijaju u okviru kolegija

Načini provjere stečenih znanja i kompetencija

Okvirni sadržaj kolegija

Opće i specifične kompetencije koje se razvijaju u okviru kolegija

Preporučena dopunska literatura

Način provjere znanja i kompetencija (s obrazloženjem bodova iz ECTS)

Okvirni sadržaj kolegija

Opće i specifične kompetencije koje se razvijaju u okviru kolegija

Oblici provođenja nastave

Način provjere znanja i kompetencija

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Voditelji kolegija: prof. dr. sc. Milan Polić

Oblici provođenja nastave

Obvezna literatura na hrvatskom jeziku (članci M. Polića dostupni su online na

Način provjere znanja i kompetencija (s obrazloženjem bodova iz ECTS)

Okvirni sadržaj kolegija

Oblici provođenja nastave

Način provjere znanja i kompetencija

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Okvirni sadržaj kolegija

Opće i specifične kompetencije koje se razvijaju u okviru kolegija

Oblici provođenja nastave

Način provjere znanja i kompetencija (s obrazloženjem ECTS bodova)