Prof. dr. sc.

Vlatko Previi Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Kontroverze suvremene pedagogije i prakse odgoja i obrazovanja T e z e: uvodnog predavanja Kratka povijesna retrospektiva znanstvene utemeljenosti pedagogije, njezina strunog osamostaljivanja, izdvajanja iz krila filozofije te stalne borba za tzv. dokazivanjem svoje disciplinarne autonomije. Otkuda i zato najee dolazi kritika i zato pojava ovih prijepora. Pedagogija, dakle, izmeu mono i multidisciplinarnosti, singulara i plurala, pitanja kojoj praksi slui, to obuhvaa njezin stvarni terminus technicus. Pojmovno-kategorijalni aparat i teorijsko-metodologijska pitanja pedagogije kao polazite unutarnje ureenosti i sistematinosti pristupa rjeavanju razliitih pitanja odgoja i obrazovanja. Interdisciplinarni dijalog i znanstvena suradnja kao pretpostavka pojedinane i zajednike odgovornosti spram sloenih drutvenih pojava. Kreativna struna i znanstvena sporenja umjesto konformistikog slaganja. Pedagogija u drutvenom kontekstu: izmeu instrumentalizacije i kritinosti. to jo povijesno optereuje teoriju i praksu odgoja i obrazovanja u naem vremenu i prostoru. Kako se otrgnuti tradicionalizmu, a ne pasti u zagrljaj pomodarnosti. Tko moe biti nositelj promjena. to pedagogiji, odgoju, obrazovanju i obrazovnoj politici donosi globalizacija, postmoderna, multikulturalnost, demokratizacija, mondijalizacija, virtualno okruje i neukrotiva futurologija. Koja je pedagogija mogua, - danas nakon (poslije)postmoderne. Odgojna i obrazovna praksa bez pedagogije. Gdje su granice univerzalne drutvene razorenosti i kakvi su odgoj i obrazovanje uope primjereni u naletu nove tehnike, novih pismenosti i on-line generacije koja ima neke druge stilove ponaanja i sustav vrijednosti. Koje su neprolazne (moralne, drutvene, vjerske, socijalne i druge) vrijednosti i koji su nositelji njihove odgojne prakse. Interkulturna praksa kao pedagogija prijateljstava na makro i mikro razini. Pedagogija kao integrativna odgojno-socijalna disciplina. Diferencijalna pedagogija u sustavu znanstvenih grana. Koji su protagonisti ove pedagogije i odgojne prakse, te jesu li oni primjereni i kompetentni u ovom trenutku. Kurikulum kao pojam o kojem svi priaju: otvorena knjiga ili kontrolirani odogoj i obrazovanje. Pedagogija suvremenog kurikuluma ima li pedagogija svoj kurikulum i kako ona sama sprema svoje uenike. Osuvremenjivanje struke ili rastanak sa profesijom koji stoji pred pedagozima. Jesmo li svjesni vremena u kojema se i djeci moraju priati neke nove bajke a ne oduzeti im prirodnu radoznalost djetinjstva, buntovnoj mladosti ne ukrotiti kreativnost, ljubav za istinom i traganje za vlastitim, neokovanim identitetom. Kako pedagoki pribliiti prirodni razvoj, kolsko uenje i socijalnu integraciju u najezdi svakovrsnih suodgajatelja to samo potvruje rijei Jean Paula da, zapravo danas govoriti o pedagogiji ujedno znai govoriti o svemu.

Prof. dr. sc. Nika Nikola oljan Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Znanstveni okrugli stol Pedagoka, didaktika i metodika pitanja provedbe Bolonjskog procesa u visokokolskom obrazovanju 1. Bolonjski je proces zasigurno sveobuhvatna reforma visokog obrazovanja na paneuropskoj razini kakvu povijest visokog obrazovanja jo nije zabiljeila. ak bi se moglo tvrditi da je u razmjerno kratku vremenu pokrenuto i izvedeno vie promjena u visokom obrazovanju nego u prethodnim desetljeima, a moda i stoljeima. Rije je o procesu u kojemu sudjeluje oko 4.000 visokokolskih institucija. 2. Od vremena zapoinjanja Bolonjskog procesa pa sve do danas u sreditu pozornosti kreatora i promotora tog procesa oblikovanje je do 2010. godine Europskog prostora visokog obrazovanja. Sada se nalazima gotovo na pragu te ciljne godine, a na Europski prostor visokog obrazovanja sve se ee gleda iz perspektive post-2010. Ne potvruje li to tezu da su autori Bolonje bili nerealni u sagledavanju kompleksnosti i teine tog pothvata? 3. U proteklim godinama europska se akademska i visokokolska javnost ponajvie bavila pitanjima vezanim za izgradnju nove arhitekture sustava visokokolskog obrazovanja, a sa svrhom harmonizacije tog sustava na europskoj razini prema modelu 3 + 2 + 3. Uz to ona se angairala oko stvaranja pretpostavki za mobilnost studenata i akademskog osoblja, uvoenja instrumenata koji olakavanju studentsku pokretljivost poput ECTS sustava, vrednovanja diploma i priznavanja razdoblja studiranja i steenih kvalifikacija te osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju. 4. Posljednjih godina osobita se pozornost posveuje zapoljavanju Bolonjaca, socijalnoj dimenziji Bolonje, cjeloivotnom uenju te vanjskoj dimenziji Bolonje, odnosno Bolonjskom procesu u meunarodnom kontekstu kojega uvelike odreuju sve izraenija internacionalizacija visokog obrazovanja i globalizacijska kretanja. Iako se u svim tim bolonjskim dimenzijama postigao odreen napredak, bez dvojbe se moe tvrditi da su dosadanja ostvarenja Bolonje daleko od poeljne vizije. 5. Na marginama Bolonjskog procesa uglavnom su ostala pedagoka, didaktika i metodika pitanja. tovie, Bolonjski diskurs gotovo ne rabi to nazivlje, pa se s pravom moemo zapitati moe li se uope Bolonjski proces ostvariti ukoliko gornja pitanja i nadalje ostanu s onu stranu zanimanja. Istina, smatrajui pedagogiju znanou koja se bavi obrazovanjem u svim njegovim pojavnostima, moe se tvrditi da je bilo koje pitanje Bolonjskog procesa ujedno i pedagoko pitanje. No, ovdje imamo u vidu, definirajmo to uvjetno, ua pedagoka, didaktika i metodika pitanja. 6. Ohrabruje spoznaja da se ipak odnedavno u Bolonjskom procesu dosljedno poinje naglaavati jedan pedagoko-didaktiko-metodiki pristup koji iz temelja

7.

8.

9.

10.

11.

12.

propituje tradicionalnu visokokolsku pedagogiju. Rije je o nastavi usmjerenoj na studenta ili, reeno drugim rijeima, nastavi u sreditu koje je student. Tradicionalna visokokolska nastava bila je, i jo uvijek jest, nastava usmjerena na nastavnika. Njegova zadaa bila je komunicirati znanje onima koji to znanje nemaju. Pristup usmjeren na studenta bitno mijenja kako ulogu nastavnika tako i ulogu studenta. Nastavnik nije vie poglavito prenositelj i predava disciplinarnog znanja, a niti su studenti pasivni primatelji nastavnikovih spoznaja. Nastava orijentirana na studenta dri studenta aktivnim sudionikom svog vlastitog razvoja. Diversificirani putovi uenja, mjesta uenja, vrijeme uenja, izvori uenja, sredstava uenja sve to personalizirana nastava orijentirana na studenta vidi u novoj optici. Pitanje je u kolikoj je mjeri uope nastava orijentirana na studenta postala stvarnost u naim visokokolskim institucijama, ili je na djelu rigidna interpretacija Bolonje koja je visokokolski studij prilagodila dominantnom srednjokolskom didaktikom obrascu. Studentov bi se akademski razvoj prema Bolonji trebao legitimirati ponajvie na temelju uinaka uenja. U bolonjskom argonu, rije je o ishodima uenja koji se oituju u onomu to bi imao biti rezultat studentova rada na kraju odreenog dijela programa ili razdoblja uenja. Ishodi uenja u tijesnoj su vezi s odreivanjem kvalifikacijskih okvira u visokom obrazovanju, koji pak odreuju znanje, razumijevanje i mogunost injenja studenta na temelju dane kvalifikacije. No kvalifikacijski okviri predstavljaju nadogradnju Bolonje iz najnovijeg razdoblja, pa se odsustvo veze Bolonje sa svijetom rada i oiti nedostaci u ve akreditiranim visokokolskim programima mogu drati posljedicom i te injenice. Ishodi uenja i kvalifikacijski okviri bitni su, naime, ne samo za prepoznavanje steenih kvalifikacija u nacionalnom i meunarodnom prostoru, ve ponajprije za dizajn i ostvarivanje visokokolskih programa. Iskustvo nam potvruje da su ti programi oblikovali ad hoc, pod vremenskim i svakim drugim pritiskom. Zato je za oekivati da e tek u narednom razdoblju pitanje (pre)oblikovanja visokokolskih programa postati prvorazrednom zadaom akademske zajednice i drugih zainteresiranih dionika koji dosad uglavnom nisu bili ukljueni u taj posao. Ako su kvaliteta i izvrsnost u srcu tekuih reformi europskog visokog obrazovanja, tada su promjene struktura, utvrivanje procedura i primjena instrumenata te druge tehnikalije neke od pretpostavki uspjenosti Bolonjskog procesa. Aktualni kaos u svakodnevnoj provedbi Bolonje tek dijelom moe ublaiti snaenje suvremene pedagoko-didaktiko-metodike dimenzije tog procesa. A nju bi trebali promovirati pedagoki (ne)obrazovani visokokolski nastavnici. I tako se (ne)uspjeno zatvara krug paneuropskog visokokolskog pokreta, kao poglavito obrazovno-politikog projekta ujedinjene Europe. U tom projektu regija je ostala na marginama interesa, upravo kao to se to dogodilo pedagoko-didaktiko-metodikoj sastavnici Bolonjskog procesa.

Prof. dr. sc. Devdeta Ajanovi Filozofski fakultet Sarajevo Emir Ajanovi, prof. Predmet i zadaci preventivne pedagogije U radu se problematiziraju pitanja preventivne pedagogije u sistemu pedagokih disciplina i drugih znanosti, njen predmet i zadaci djelovanja. Pedagoka prevencija socijalnih odstupanja meu mladima pretpostavlja koritenje razliitih sredstava preventivnog djelovanja: socijalno-psiholokih, pravnih, medicinskih... Tako kompleksna i sloena pitanja dozvoljavaju konstruktivna rjeenja, sve sloenijih zadataka preventivnog karaktera. Na taj nain, izdvajamo iz pedagokih znanosti podruje djelatnosti preventivne pedagogije, koja bi prouavala puteve i mogunosti spreavanja socijalnih odstupanja kod mladih. Preventivna pedagogija apsorbira u sebe prethodna dostignua itavog kompleksa znanosti, zbog toga proizilazi opasnost mehanikog spajanja u okviru njenog predmeta razliitih elemenata. Ali, s druge strane, vjetako ogranienje povezanosti preventivne pedagogije s drugim naunim disciplinama, moe dovesti do konfuzije predmeta i zadataka njenog istraivanja. Kljune rijei: preventivna pedagogija, struktura predmeta, zadaci, cilj, metode, odgojne metode Koraljka Alavanja Uloga muzejske pedagogije u odgoju i obrazovanju Kulturna batina je skupina dobara naslijeenih iz prolosti koje ljudi identificiraju kao svoje vrijednosti, vjerovanja, znanja i tradiciju. Osnovni zadatak batinskog obrazovanja je razviti vjetine kod pojedinca (kolektiva) koji e mu omoguiti da razumije fenomen batine, dok je krajnji cilj batinske pismenosti stanje u kojem e isti biti sposoban kvalitetno upravljati batinom. U kontekstu muzejske pedagogije zaviajni muzeji i zbirke imaju veliku ulogu u odgoju i obrazovanju posjetitelja, jer ivom graom podatnom za koritenje u nastavi pozitivno utjee na spoznaju, razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova prema sebi i okolini. Kako bi se muzejska graa pretvorila u obrazovno dobro potrebno je posredstvo strunog kadra - muzejskog pedagoga. To je zvanje koje je prisutno u muzejima ali za koje ne postoji izobrazba. Potrebno je uvoenje muzejske pedagogije na sveuilita gdje bi se osposobili muzejski pedagozi, a nastavnici i odgajatelji osposobili za voenje nastave u muzejima. Kljune rijei: kulturna batina, batinsko obrazovanje, zaviajni muzej, muzejska pedagogija, muzejski pedagog

Prof. dr. sc. Milica Andevski Filozofski fakultet Novi Sad Odsek za pedagogiju Inicijalno obrazovanje nastavnika kod nas i u svijetu Reforme nastavnih programa ili cjeline sustava obrazovanja uvjetuju i promjene u strukturi, trajanju i organizaciji obrazovanja nastavnika. Zahtjevi za suvremenim promjenama u obrazovanju nastavnika proistiu iz potreba drutveno-ekonomskog, tehnolokog, kulturnog i obrazovno-znanstvenog razvoja, povezivanjem djelatnosti obrazovanja i rada, kompjuterizacijom. Nunost promjena u obrazovanju nastavnika uvjetuju i njegove sve brojnije, raznovrsnije i sloenije uloge u suvremenoj koli i drutvu. Snimanjem trenutane situacije kod nas uvia se neujednaenost u strunom, pedagokom, psiholokom i najvie u metodikom obrazovanju nastavnika, njegovom trajanju i izvoenju. U radu se analizira model obrazovanja nastavnika u Srbiji u odnosu na europske i svjetske sustave obrazovanja nastavnika koji su u meunarodnim komparativnim studijama prepoznati kao uspjena rjeenja. Glede same organizacije i strukture studija postoje neke razlike koje se oituju u stupnju (de)centraliziranosti politike odgovornosti (npr. centraliziranost u Grkoj, Italiji, decentraliziranost u Kanadi, vedskoj, Finskoj, Danskoj, Nizozemskoj, federalizam u Njemakoj i Belgiji). S obzirom na sticanje akademskih i nastavnikih kompetencija postoje tri modela: paralelni, sukcesivni i modularni (u novije vrijeme javlja se i integrirani pristup u vedskoj i Finskoj). Kljune rijei: inicijalno obrazovanje, model obrazovanja, nastavnik Jasna Arrigoni Osnovna kola Gornja Veica Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Suzana Pukari apsolvent Uiteljskog fakulteta Rijeka Daroviti uenici i razvijanje znanstvene pismenosti Ideja za upoznavanjem darovitog uenika od I. do IV. razreda osnovne kole sa znanou proizlazi iz njegovih osobina i potreba. Ope i specifine sposobnosti, intrinzina motivacija i kreativnost, samo su neki od elemenata koji kod darovitog uenika potiu elju da naui vie i bolje. Ovisno o podruju i pojavnom obliku darovitosti, potrebno je prilagoditi odgovarajui oblik rada. Ukoliko se kurikulum obogati prirodoslovnim sadrajima, koji se mogu iskustveno promatrati, kod uenika se potie razvoj vjetina kritikog i znanstvenog miljenja, a stjecanje prirodoslovnih spoznaja kao posljedicu nosi podizanje razine znanstvene pismenosti. Prirodoslovne sadraje mogue je obraivati kroz znanstveno-istraivaki rad. Otkrivanje novoga, za uenika donosi viestruku korist.

Pored teorijskog obrazloenja o potrebi obogaivanja kurikuluma prirodoslovnim sadrajima i metodama, u radu je prikazan praktini primjer radionice Kakva je veza izmeu kapi vode i zrna kukuruza za uenike I. razreda odrane u sklopu Festivala znanosti u Rijeci 2008." Ljubica Banovi Ueniki dom Marije Jambriak Zagreb Humanistiko razvojni pristup odgojno-obrazovnom radu u uenikom domu U planiranju i programiranju odgojno obrazovnog rada primjenjuje se kurikularni pristup, jer se razmilja o svim aspektima strukture procesa, potrebnom kontekstu te omoguavanju aktivne, partnerske uloge svih sudionika i mogunost zajednikog odluivanja. Odgojno obrazovni proces temelji se na naelima otvorenog kurikuluma, koji uvaava cjelovitost i integrativnost ljudskog bia i primjenu strategije glava, srce, rukei polaziti od aktivne uloge uenika kao subjekta, autonomnog i kompetentnog odgajatelja, te humanistiko - razvojnog i integralnog pristupa u planiranju, programiranju zadaa i stvaranja poticajnog sveukupnog konteksta. Polazi se od uenika, njegovih specifinih mogunosti i potreba te individualnih interesa, njegovih prava posebice na podruju uvanja zdravlja, kognitivnog razvoja, socijalizacije, razvoja emocionalne inteligencije i kreativnosti. Operacionalizacija kurikularnih zadaa vri se kroz tri razine: - razina mentorskih programa (temeljna) - individualizacija i diferencijacija u zadovoljavanju potreba svakog uenika odgovornost za uenika. - razina posebnih programa polaze od specifinih razvojnih potreba te dobi sa zadaom razvoja znanja, vjetina, sposobnosti i ponaanja za ivot . - odgovornost za program. - razina interesnih programa polaze od interesa uenika i podrava i razvija posebne vjetine izraavanja, stvaranja i aktualizacije sposobnosti uenika odgovornost za program. Marija Bartulovi Sandra Citkovi Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Povezanost glazbenih preferencija i stavova o spolnim ulogama kod adolescenata Glazba je neizostavan dio svakodnevnog ivota adolescenata. S obzirom na kvantitetu njena konzumiranja i esto sumnjivu kvalitetu na taj nain prezentiranih sadraja, vano je zapitati se kakav odgojni utjecaj glazba ima na ovu populaciju. Upravo stoga, brojna su se istraivanja bavila utjecajima glazbe (tekstova pjesama, video-spotova i sl.) na

oblikovanje identiteta mladih. Zbog esto stereotipnih obiljeja spolova prezentiranih u obliku pjesama, ovo istraivanje bavi se ispitivanjem povezanosti navika sluanja glazbe i glazbenih preferencija adolescenata s njihovim stavovima o spolnim ulogama u drutvu. Upitnikom e biti ispitano 300 adolescenata uenika srednjih kola u Gradu Zagrebu. Kljune rijei: adolescent, glazba, spolne uloge, spolni stereotipi, seksualna pedagogija, medijski odgoj Jolanda Bastali Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu kolski kurikulum profil i identitet kole Izgraditi vlastiti kurikulum obveza je, ali i izazov za svaku kolu. Dati transparentnost svojim potencijalima, pruiti kompetencije svojim uenicima, a istovremeno unapreivati mogunosti lokalne zajednice, put su ka optimalnom odgojno-obrazovnom sustavu. kolski kurikulum osigurava povezivanje teorije i prakse jer, kreui od globalnoga cilja - uspjene kole, nastoji osigurati kvalitetnu nastavu i razviti svoj prepoznatljivi profil. Polazite u kreiranju kolskoga kurikuluma jest u utvrivanju uenikih potreba, potreba uitelja, roditelja ali i lokalne zajednice. Potrebe je nuno uskladiti s postojeim stanjem i mogunostima kole, te razviti odgovarajui program s jasnim ciljevima, predvidjeti aktivne sudionike realizacije, vrijeme, mjesta i naine ostvarivanja ciljeva ali i postupke vrednovanja. U slobodi kreiranja i djelovanja kola e razviti vlastitu autonomiju, tzv. osobnu iskaznicu ili profil kole. Svojom jedinstvenou ukljuit e se u kurikulumsku konkurenciju na odgojno-obrazovnom tritu te prepoznatljivom misijom postati atraktivna i primamljiva uenicima koji ju odabiru. Kljune rijei: kolski kurikulum, autonomija kole, profil kole Prof. dr.sc. Slavica Bai Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Utjecaj pedagokih koncepcija na razvoj kvalitete institucionalnog ranog odgoja U razmatranju se polazi od hipoteze da realizacija odreene pedagogijske koncepcija (primjerice, Montessori p., Waldorfska p. Freinet p., Reggo pedagogija, humanistiki kurikulum) pozitivno utjee na razvoj teorije i prakse kvalitete institucionalnog ranog odgoja. Ta pretpostavka nije empirijski verificirana, ali oslanjajui se na suvremenu raspravu o kvaliteti (kriterijima, razvoju i vrednovanju) institucionalnog odgoja iznosimo pet modela argumentiranja utjecajnosti pedagokih koncepcija na kvalitetu ranog odgoja u institucionalnom kontekstu. Obrazlaganje argumentacijskih modela pretpostavlja pojmovnu jasnou pa se u radu precizira to je jedna pedagogija odnosno pedagoka koncepcija i to se misli pod pojmom kvaliteta odgoja u ranom institucionalnom

kontekstu: nakon razmatranja naravi odnosa pedagoke koncepcije i pedagoke kvalitete postavlja se pitanje: moe li orijentiranje na odreenu pedagoku koncepciju biti dostatan instrument osiguranja kvalitete ranog odgoja u djejem vrtiu? Kljune rijei: pedagoka koncepcija, pedagoka kvaliteta, kriteriji kvalitete, rani odgoj u institucionalnom kontekstu, modeli legitimiranja kvalitete Doc. dr. sc. Ivana Batarelo Koki Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Doprinos sveuilinih strategija e-uenja provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj Cilj ovog rada je utvrivanje doprinosa postojeih strategija e-uenja provedbi Bolonjskog procesa, te postavljanje teorijski utemeljenih smjernica za razvoj strategija e-uenja na visokokolskim institucijama u Hrvatskoj. U radu se pregledavaju kljuni dokumenti Europskog vijea vezani uz Bolonjski proces, te strategije e-uenja s nekoliko svjetskih sveuilita. Dan je prikaz znanstvenih radova iz podruja e-uenja u visokokolskim institucijama i utjecaju strategije na uspjenost provedbe e-uenja, te znanstvenih i strunih radova o uspjenosti provedbe Bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Analiziraju se i usporeuju postojei strateki dokumenti o provedbi e-uenja na sveuilitima u Hrvatskoj s ciljem odreivanja opih smjernica za razvoj sveuilinih strategija za e-uenje. Kljune rijei: sveuiline strategije, strategije e-uenja, visokokolska nastava Dr. sc. Smiljana Zrili Sveuilite u Zadru Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja Mr. sc. Vesna Bedekovi Uiteljski fakultet Osijek Posebnosti rada s uenicima sa specifinim tekoama u uenju U radu su elaborirane posebnosti rada s uenicima sa specifinim tekoama uenja koji predstavlja izuzetno zahtjevnu zadau za uitelja, ne samo zbog posebnosti nastavnih metoda, ve i zbog potrebe uspjene integracije ovih uenika u kolsku i razrednu zajednicu. Pritom je od posebne vanosti pozitivno razredno ozraje, komunikacija i socijalni kontakti s drugim uenicima te ohrabrivanje i poticanje na ustrajnost u radu, dok se uloga uitelja ogleda u uoavanju i prepoznavanju njihovih tekoa, primjeni specifinih nastavnih metoda s ciljem uinkovite pomoi u lakem svladavanju nastavnog gradiva, ali i u komunikaciji i snalaenju u okolini, kako bi bili prihvaeni od strane vrnjaka. Iako Hrvatski nacionalni obrazovni standard, kao jedna od mogunosti

unoenja promjena u odgojno-obrazovnu djelatnost u koli uiteljima daje smjernice za rad s uenicima sa specifinim tekoama u uenju, uoava se nedostatak razraenog koncepta sustavnog strunog usavravanja uitelja i strunih suradnika, kako bi se osigurala potrebna razina kompetentnosti za rad s takvim uenicima, od prepoznavanja njihovih posebnosti, preko izbora najprikladnijih didaktiko-metodikih pristupa i oblika rada, do vrjednovanja njihove uspjenosti. U zavrnom dijelu rada studijom sluaja djevojke s disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom prikazani su njeni napori i nastojanja za ukljuivanjem u normalan ivot i doivljavanje vlastite razliitosti kao prednosti. Kljune rijei: uenici sa specifinim tekoama u uenju, disleksija, disgrafija, diskalkulija, Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Prof. dr. sc. Mladen Bevanda Filozofski fakultet Sarajevo Pedagogijska znanost na Sveuilitu u Mostaru Iako se pedagogija u Mostaru slubeno ui ve 95 godina, odnosno od otvaranja uiteljske kole 1913., tek je prije tri godine (2005.) otvoren studij pedagogije na Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti. Tijekom gotovo stoljetnog postojanja prola je mnoga razdoblja, sluala se i polagala u razliitim odgojnoobrazovnim ustanovama srednjim, viim, visokim, bilo bi stoga nuno istraiti razvoj pedagogije u svim minulim periodima, u svakoj instituciji gdje se uila, prouiti sve one marnike koji su pridonosili njenom promicanju, teorijskom i praktinom unaprjeivanju. Prijeko je potrebno pomnjivo prouiti i pedagoke asopise, uope periodiku te provenijencije, kao i eventualna istraivanja i mjere koje su poduzimane u cilju razvoja pedagogijske znanosti. Valjalo bi se kritiki osvrnuti na udbenike pedagogije i drugu obveznu literaturu kao i na nastavne planove i programe pedagogije. Razumije se i mnoga druga pitanja, glede razvoja pedagogije, zahtijevaju dublju i iru raspravu, elaboraciju. Cilj ovoga priloga nema tu nakanu nego eli predoiti krai razvojni put pedagogije na Sveuilitu s naglaskom na stanje danas, njenu perspektivu, te istaknuti nunost razvijanja ove znanosti. Dakle, poela se uiti kao obvezan nastavni predmet na uiteljskoj koli jo 1913., ali pedagogija se uvaavala i na prvom fakultetu u Hercegovini Franjevakoj bogosloviji (1895-1945.), kao i na stranicama mjesenika Kranska obitelj, 1900-1921., te od 1938. do 1944. Razumije se, i drugi su listovi i kalendari objavljivali pedagoke teme, probleme. Otvaranje Vie pedagoke kole 1950. pedagogija se slua na svim onodobnim grupama. Nakon to je Via pedagoka kola prerasla u Pedagoku akademiju 1969. pedagogijske discipline su takoer zastupljene naroito na Razrednoj nastavi i Predkolskom odgoju. Pedagogija se predaje i na Pedagokom fakultetu, utemeljen 1994. Meutim, tek osnutkom Odjela za Pedagogiju na Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti pruaju se mogunosti za dublji i iri razvoj pedagogijske znanosti. Pedagogija

se slua kao poseban nastavni predmet na Teolokom institutu u Mostaru, na Filozofskom fakultetu, Likovnoj akademiji i Fakultetu za port. Gotovo tri desetljea u Mostaru je izlazio asopis kola danas, 1963-1992. asopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu kola pokrenut je 1995., ali se ugasio ve nakon tri-etiri broja. Danas jedino asopis za prosvjetu i kulturu Suvremena pitanja iz broja u broj objavljuje rasprave, priloge i pedagogijske provenijencije. Ne treba ni podsjeati na vanost asopisa, kao i instituta za razvoj pojedinih znanosti!... Pedagogijska znanost ima punu opravdanost, raison d'etre razlog postojanja na Sveuilitu. Koliki je pak i kakav njen dignitet, njena reputacija, kritiki e se prozboriti u ovom prilogu, i na znanstvenom skupu. Mr. sc. Branko Bognar Filozofski fakultet Osijek Odsjek za pedagogiju Ostvarivanje sutinskih promjena u odgojnoj praksi posredstvom akcijskih istraivanja Tradicionalni pristupi strunom usavravanju polaze od pretpostavke da je za ostvarivanje promjena dovoljno informirati praktiare o novim mogunostima koje su vrlo esto osmiljene i ispitane izvan njihovog profesionalnog konteksta. Za razliku od toga akcijska istraivanja podrazumijevaju aktivnu ulogu praktiara u svim etapama ostvarivanja promjena polazei od sljedeim pretpostavki: 1. Odgoj je kompleksna djelatnost za koju je vrlo rijetko mogue unaprijed predvidjeti i propisati odgovarajua rjeenja. 2. Za ostvarivanje sutinskih promjena presudno je povoljno drutveno ozraje i potpora praktiarima agentima promjena. 3. Uenje se ostvaruje kroz djelovanje i (samo)kritiku raspravu praktiara u okviru zajednica prakse ili zajednica uenja o rezultatima svog djelovanja. 4. Za evaluaciju i prezentaciju svog djelovanja odgovorni su prije svega praktiari. U akcijskim istraivanjima praktiari nastoje unaprijediti odgojnu praksu te razviti svoje kao i stvaralake potencijale ostalih sudionika odgojnog procesa.

Doc. dr. sc. Spomenka Budi Prof. dr. sc. Olivera Gaji Filozofski fakultet Novi Sad Odsek za pedagogiju Analiza didaktike koncepcije procesa saznanja i uenja u nastavi

Polazei od toga da tokom nastavnog procesa uenici ne mogu usvojiti sva znanja koja su im potrebna za ivot, zahtevi didaktike usmereni su sve vie na sam proces sticanja znanja. Da bi se ostvarila kvalitetna nastava koja bi omoguila razvoj naunog miljenja i usvojenost nauno teorijskih znanja kod uenika, neophodno je da sadraj nastave kao i proces njihovog usvajanja odgovaraju karakteristikama naunog znanja i miljenja. Pored ispitivanja, u davanju objanjenja o usvojenosti znanja i pojmova kod uenika, autorke su analizirale nastavne programe, kolske udbenike ali i didaktiku i metodiku literaturu i konstatovale: 1. u nastavnom procesu se ne stvaraju uslovi za uspostavljanje unutranje veze izmeu optih, posebnih i pojedinanih znanja, 2. princip izrade programa nije usmeren na usvajanje teorijskih znanja i razvoj nauno teorijskog miljenja ve, a to je karakteristino za osnovnu kolu, uenici usvajaju empiristika znanja koja su dovoljna za formiranje navika potrebnih u svakodnevnom ivotu, dok se teorijska znanja daju kasnije i imaju podreenu ulogu. Otuda ta prethodna znanja predstavljaju prepreku za usvajanje i razumevanje nekih novih sadraja znanja i pojmova koji se usvajaju u starijim razredima. Ove konstatacije autorke u radu potkrepljuju rezultatima istraivanja. Kljune rijei: nastava, proces saznanja i uenja, empiristika znanja nauno teorijska znanja. Prof. dr. sc. Milenko Brki Filozofski fakultet Sarajevo Pedagogija opratanja i nade Nikada kao danas, u ovo dananje vrijeme, vrijeme neke udne fizike, ali jo udnije odgojne i moralne meteorologije, nismo sluali neodolji ve vapaje za opratanjem i nadom, ali isto tako i bili svjedoci nevjerojatnog obezvrjeivanja, banaliziranja, pa sve do karikiranja, same naravi i sutine opratanja i nade. O opratanju i nadi govore strunjaci razliitih profila: teolozi, filozofi, sociolozi, psiholozi, politolozi, pa i politiari, a pedagozi sasvim rijetko, malo ili nikako. Stoga se s pravom postavlja pitanje, postoji li pedagogija opratanja i nade i ima li u ovom dananjem vremenu, u sustavu pedagogijske znanosti, mjesta i za pedagogiju opratanja i nade? Odnosno, hoemo li pedagogijska istraivanja, spoznaje i djelovanje prilagoditi suvremenim dostignuima i potrebama ili emo ostati zaaureni u pedagogijskim okvirima devetnaestog stoljea? ini se da smo i mi pedagozi duni progovoriti o ovom fenomenu, o pedagogiji opratanja i nade i time ovom segmentu pedagoke djelatnosti dati ono mjesto koje mu po vanosti i znaaju pripada. Pedagogija opratanja nas ui u emu je vanost opratanja, kako u sebi i drugima zadrati i izdrati podneseno zlo, kako ostati uz prolost ili je se osloboditi, osvetiti se ili ne, oprostiti ili ne, zaboraviti ili ne. Pedagogija opratanja nas ui moe li se opratanje narediti, moe li se opratanje prebaciti na Boga ili je to naa obveza, je li opratanje odraz boanskog milosra, kako se odnositi i kako procijeniti uvrede, koliko su i jesu li uvrede ukorijenjene u prolosti, komu i kako upraviti oprotenje. Sve su to pitanja na koja odgovaraju brojni strunjaci, naravno iz kuta svoje struke. Imamo li mi pedagozi

odgovore na ova pitanja ili smo, kako rekoh, jo uvijek u okovima pedagogije devetnaestog stoljea? to je tek s nadom? Ima li ona pedagoko znaenje? Zar u temeljima nade nisu dobrota i vrjednota, pa samim tim i pedagoka ljepota.? Zar nam nije dosta straha, tjeskobe, stresa, bojazni i strepnje? Okrenimo se nadi. Ona je radost, ona je oekivanje, oekivanje boljega. Pa zar to nije pedagogija? Zar ufanje i uzdanje ne nose svojevrsnu elju, oekivanje nekog dobra i najzad osjeaj radosti koji ispunjava svakog ovjeka i njegov ivot ini bogatijim, bogatijim i sadrajnijim. Pedagogija nade nam otkriva izvore nade, govori o strukturi i vrstama nade, o potrebi za nadom, o odnosu nade spram oaja i pesimizma, tjeskobe i straha. Pedagogija nade nas ui u emu je ljudska nada, tko su njeni nositelji, a tko vjesnici nade,treba li poticati nadu, odnos ideala i nade, uspjeha, napretka i nade. Pedagogija nade nas posebno ui u kakvom su odnosu znanost i nada, postoji li i to je znanstvena nada, u kakvom su odnosu religija i nada, a posebice u emu se sastoji kranska nada? Dr. sc. Vesna Buljubai-Kuzmanovi Filozofski fakultet Osijek Odsjek za pedagogiju Kurikulum suradnike kole i meuljudskih odnosa Cilj je ovog rada bio ispitati suradniku strukturu jedne osjeke osnovne kole vezanu za kooperaciju i konflikt kao pozitivne, odnosno negativne poveznice meuljudskih odnosa. Rezultati istraivanja su pokazali da predstavljena kola nije suradnika. Oko 30% ispitanih uenika manifestira konfliktnost u odnosima, nisu spremni suraivati, pomagati drugima i rjeavati probleme. Djevojice svoju kooperativnost procjenjuju pozitivnije od djeaka, ali se ta razlika pokazala statistiki najznaajnija kod starijih uenika. U 8. razredima, u kojima su djeaci najmanje skloni suraivati, djevojice imaju najviu procjenu suradnje. Odnosno, tamo gdje se opaaju konflikti u odnosima, na nain da se vidi razlika u odnosu na poeljno stanje zajednikoga ureenja ivota, tamo su ve implicitno prisutna nastojanja da ih se otkloni. Naalost, kooperacija se nije udomaila u kole kao nezaobilazna strategija kurikuluma ija je osnovna dimenzija izgradnja, razvoj i trajnost dobrih meuljudskih odnosa. Kljune rijei: suradnika kola, kurikulum, uenici, meuljudski odnosi

Marija Buterin Sveuilite u Zadru Odjel za pedagogiju Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Kulturna batina u koli - stanje i mogunosti

Osvijetenost vlastite kulturne batine pretpostavka je pravilnog odnosa prema batini kao takvoj (ouvanje), prema sebi (samoodreenje) i ljudima s kojima to naslijee dijelimo (meuljudski odnosi). Mnogobrojni primjeri unitavanja i zaputanja povijesnih spomenika kao i drugih oblika kulturnog naslijea ukazuju da je ta razina osvijetenosti zabrinjavajue niska. Postavlja se pitanje, jesmo li kompetentni za kulturnu afirmaciju i meukulturalnu komunikaciju na globalnoj razini ukoliko nismo osvijestili sebe kao nasljednike vlastite kulturne batine? S obzirom na promiljanje relacije globalnoautohtono, koja je jedna od temeljnih kontroverza dananjice, u radu se razmatra mjesto i uloga ''batinskih'' sadraja u postojeim nastavnim planovima i programima osnovnih i srednjih kola kao i odgojnoobrazovni potencijali tzv. batinskog pristupa. Kljune rijei: ''batinski'' pristup, globalizacija, kulturna batina, kola Dr. sc. Ante orkalo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske Hrvatsko vojno uilite Petar Zrinski Zagreb Odsjek pomorskih operacija Split Domovinski odgoj osnova cjelokupnog odgojno-obrazovog sustava Svaku ljudsku djelatnost, pa tako i odgojno- obrazovnu valja sagledati u kontekstu vremena u kojem je nastala, razvijala se ili nastajala. Stvaranje Republike Hrvatske bilo je logino oekivati da e pedagozi pokazati vei interes za podruje domovinskog odgoja na svim razinama odgojno obrazovnog sustava. Znanstveno istraivanje fenomena domovinskog odgoja fokusirano je na dvije razine znanstvena koja je primarno orijentirana na teorijsku eksplikaciju i argumentaciju, te praktinu primjenu izrade i aplikacije programa domovinskog odgoja na svim razinama. To je sloen i odgovoran proces koji uz znanje, sposobnosti, iskustva zahtjeva i umijee pedagoko andragokog i didaktikog - psiholokog rada. Kao nacionalna vrijednost domoljublje je povijesno potvreno. Kakvo je stanje domovinskog odgoja ukazuje nae znanstveno istraivanje u vojnim uilitima Republike Hrvatske. Iva ati Sveuilita Jurja Dobrile u Puli Odjel za obrazovanje uitelja i odgojitelja Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Fenomen odgojno-obrazovnog ozraja teorijske postavke i konceptualizacija Odgojno-obrazovno ozraje je, poput kurikuluma, prilino "neuhvatljiv" pojam, pojam sa "tisuu znaenja". Unutar tog podruja egzistira vie autonomnih istraivakih domena

temeljenih na razliitim teorijskim postavkama, konceptualizacijama i metodolokim pristupima upravo zbog kompleksnosti tog fenomena i neiscrpnog broja imbenika koji mogu utjecati na njega. Brojna istraivanja odgojno-obrazovnih ozraja od ezdesetih godina 20. stoljea pa sve do danas ukazala su na injenicu da se znaajan dio razlike u uenikim postignuima moe objasniti utjecajem razliitih varijabli odgojnoobrazovnog ozraja. Polazei od teorijskih ishodita prouavanja odgojno-obrazovnih ozraja, poblie determinirajui modernu eru istraivanja tog fenomena kao i njegovu opeprihvaenu distinkciju na kolsko ili organizacijsko i nastavno ili razredno ozraje, u radu se istie znaaj i perspektiva daljnjih istraivanja odgojno-obrazovnih ozraja u sklopu aktualnog europskog i svjetskog trenda poveanja uinkovitosti i kvalitete u kolama. Kljune rijei: odgojno-obrazovno ozraje, kolsko ozraje, nastavno ozraje, uenika postignua, kvaliteta kole

Bruno urko Institut za filozofiju Zagreb Ivana Kragi Uporaba pria u radionicama Filozofije za djecu Filozofija za djecu je praktina filozofska disciplina koja je namijenjena predkolskom, osnovnokolskom i srednjokolskom uzrastu. Cilj filozofije za djecu nije rano usvajanje filozofske tematike, ve uvjebavanje za kritino i kreativno miljenje o samom sebi i svijetu oko sebe. Po najnovijem UNESCO-vom istraivanju koje je obuhvatilo 126 zemalja svijeta, okvirno se u kole sve vie uvodi filozofska grupa predmeta. Meu ostalim zamjetan je i razvoj Filozofije za djecu koji se provodi u predkolskim i osnovnokolskim ustanovama diljem svijeta. Od ove kolske godine kao eksperimentalan program provodi se Filozofija za djecu, nazvana Mala filozofija u privatnoj osnovnoj koli Nova u Zadru. Radionice se odravaju jedan kolski sat tjedno za trei, etvrti i peti razred. U radionicama je vrlo bitan odabir pri za odreene nastavne jedinice. Prie slue kao podloga za temu o kojoj se govori. Tim se pomno odabranim priama, uenici usmjeruju u zadanu problematiku. Iz prie proizlaze pitanja i odgovori, kojima djeca osvjetavaju bit problema i povezuju ga s njihovom svakodnevnom okolinom. Dr. sc. Snjeana Dobrota Filozofski fakultet Split Odsjek za uiteljski studij Glazbeno-pedagoke implikacije suvremene glazbene nastave

Glazba je u suvremenom drutvu sveprisutna pojava. To se posebno odnosi na popularnu glazbu koja predstavlja vaan dio supkulture mladih. Na formiranje glazbenog ukusa pojedinca utjee itav niz razliitih faktora, od kojih posebna uloga pripada vrnjacima, masovnim medijima i obitelji, s jedne, te glazbenoj nastavi, s druge strane. U radu se problematizira pitanje odnosa glazbene nastave prema popularnoj glazbi koju favoriziraju masovni mediji i skupine vrnjaka, te razlozi za njeno uvoenje u nastavu. Kao rezultat analize nastavnog programa i udbenika, autorica dolazi do dvije vrste skupine razloga koji opravdavaju uvoenje popularne glazbe u nastavu. Prvoj skupini pripadaju glazbeni razlozi koji su orijentirani prema samoj glazbi i njenim inherentnim vrijednostima. Drugu skupinu ine neglazbeni razlozi, a odnose se na upoznavanje kulturno-povijesnih okolnosti u kojima popularna glazba nastaje i ivi. Kljune rijei: popularna glazba, glazbene preferencije, glazbena nastava, nastavni program, udbenici Martina Domladovac Prstac Osnovna kole Slave Rakaj Ozalj Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Utjecaj vanjskog vrjednovanja obrazovnih postignua na poloaj sudionika odgojno-obrazovnog procesa Vanjsko vrjednovanje je suvremen proces, neizbjean na putu do kvalitete i konkurentnosti. Cilj vanjskog vrjednovanja u osnovnoj koli je utvrditi razinu steenih znanja, vjetina i kompetencija uenika iz pojedinih nastavnih predmeta i nastavnih podruja. Vanjsko vrjednovanje ima mnogostruke i snane utjecaje na sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Neophodno je, stoga, sagledati vanjsko vrjednovanje iz perspektive uenika/ca, uitelja/ica, roditelja, ravnatelja/ica, kole i osnivaa. Kljune rijei: vanjsko vrjednovanje, sudionici odgojno-obrazovnog procesa, obrazovna postignua

Dijana Drandi Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Kompetencije uitelja u multikulturalnom okruenju Institucionalna izobrazba kao temeljno polazite u uenju i pouavanju uitelja ulazi u proces koji vodi prema razvoju kurikularnih kompetencija temeljenih na kulturnim vrijednostima, tradiciji i identitetu. Novi izazovi u obrazovanju i usavravanju uitelja, te obrazovna vizija imperativ je za svaku sredinu koja tei ka uspjenosti. Trajno nadograivanje novih vrijednosti, irenje sadraja, prilagoavanje potrebama i potivanje razliitosti pridonosi razvoju kvalitete obrazovanja. Budui uitelji, kao aktivni sudionici

u takvim promjenama, trebaju biti spremni za uenje i usavravanje, kako bi bili osposobljeni samostalno unositi i kreirati sadraje s obzirom na raznolikost i realnost multikulturalne sredine, osloboeni razlika izmeu oekivanja i stvarnosti. Usprkos ogranienjima i nedostatcima dananjih studijskih programa za izobrazbu uitelja koji se provode na Sveuilitima u Hrvatskoj, nuno je promiljati o uvoenju osim pedagokih, programskih, komunikacijskih i interkulturalne kompetencije s naglaskom na posebnost sadraja iz sociokulturnog okruenja i okoline obrazovanja. Kljune rijei: identitet, interkulturalnost, kompetencije, kurikulum, multikulturalno okruenje, uitelj

Sunica Findak Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Utjecaj uvoenja kolskih pravila ponaanja na smanjenje izostanaka uenika s nastave Za sustavno stjecanje znanja i kolsko uenje potrebno je, od strane uenika, redovito i aktivno pohaanje nastave. Oni, meutim, zbog razliitih razloga, i na vrlo razliite naine, esto izbjegavaju (apsentiraju) kolske obveze. Zbog toga se u hrvatskim kolama registrirani izostanci s nastave broje u tisuama i tisuama neopravdanih sati. Vie je razliitih pedagokih i administrativnih mjera koje se stoga izriu uenicima: opomena, ukor, opomena pred iskljuenje iz kole i iskljuenje iz kole. Izostajanje s nastave ne uvjetuje samo lo, tzv. opi kolski (ne)uspjeh i zaostajanje u savladavanju gradiva pojedinih predmeta. Ono je jednako tako, ako ne i vie, uzrokom rizinog ponaanja uenika i njihovu trajnijem asocijalnom ponaanju. Uvoenje pravila ponaanja, pretpostavljamo, smanjila bi izostanke, a time i neke pojave kolskog neuspjeha i devijantnog ponaanja uenika. Koliko u svemu tome kola preventivno djeluje kako bi pomogla uiteljima da zadre uenika na nastavi. Koliko se surauje s djecom? Koliko kola surauje sa Vijeem uenika, kojemu bi takoer jedna od prioritetnih tema trebala biti vrnjako izostajanje s nastave. Koliko kola surauje s Vijeem roditelja, jer je i njima je vano uspostavljanje pravila i reda oko izostanaka. Ukratko, koliko kola pedagoki djeluje da sprijei jedno od najaktualnijih problema novog narataja-problem izostajanja s nastave i odgojnih posljedica koje proistjeu iz toga.

Diana Foro Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Interdisciplinarni pristup odgoju i obrazovanju za zdrav okoli u osnovnoj koli

Situacija u drutvu, ratne i poratne okolnosti, nekontrolirani utjecaji medija, mijenjaju vrijednosti i pravila u svakodnevnom ivotu djece i njihovih obitelji. Jedna od temeljnih funkcija suvremene kole je njezina humana funkcija gdje se od kole oekuje briga i o preivljavanju uenika, organizaciji slobodnog vremena i zdravom nainu ivota. Uenici iz kola trebaju izii kao ekoloki zreli i odgovorni ljudi, a suvremeni nain ivota, nekvalitetno i kratkotrajno vrijeme provedeno s roditeljima, brza i nezdrava prehrana, utjeu na uenika i roditelja, dovode do agresivnog ponaanja i negativnog odnosa prema drutvu i njegovim vrijednostima. Zato je nuno razraditi metodologiju i ekoloke sadraje uvrstiti i primjenjivati u svakodnevnom ivotu i radu kole po emu bi kola u svom kolskom kurikulumu bila prepoznatljiva. Negativne pojave kod djece i mladih mogue je kontrolirati preusmjeravanjem na neke drutveno prihvatljive aktivnosti. Ukljuivanje uenika u razliite sadraje za zdrav ivot i okoli mogue je provoditi ravnomjerno kroz sve nastavne predmete i na razini cijele kole, a to jaa samopouzdanje i stvara pozitivno pedagoko-psiholoko ozraje kao preduvjet za razvoj djece i odraslih.

Mr. sc. Vesna Gajger Uiteljski fakultet Osijek Izmeu znati i biti Reforma obrazovanja putem uvoenja obrazovnih standarda u sredite pozornosti postavlja uinkovitost nastave i obrazovna postignua uenika. Meutim, uinak iskazan kroz obrazovna postignua uenika, samo je jedan od kriterija kvalitete. Zanemaruje se da su kole i razredi sloene socijalne zajednice u kojima se odvijaju procesi s primarnim pedagokim znaenjem (individualizacija i socijalizacija), i koji u velikoj mjeri odreuju uinak odgojno-obrazovnog procesa. U ovom se radu kritiki promiljaju procesi koji se posljednjih godina odvijaju u hrvatskim kolama, posebice s aspekta odgojne uloge kole i nastave. Autorica zastupa pristup usmjeren na unapreivanje kvalitete procesa, u kojem e proces biti jednako vaan kao i uinak, i u kojem e odgoj i razvoj socijalnih kompetencija uenika biti (barem) jednako toliko prioritetni ciljevi, koliko i obrazovni. Kljune rijei: obrazovni sandardi, uinkovitost nastave, kvaliteta nastave, obrazovna postignua, odgoj, socijalne kompetencije uenika

Prof. dr. sc. Olivera Gaji Doc. dr. sc. Spomenka Budi Filozofski fakultet Novi Sad Odsek za pedagogiju Utjecaj individualnih i socio-demografskih karakteristika na vrijednosne orijentacije i interesovanja mladih u Vojvodini

Drutvena tranzicija i promjene kulturnog konteksta neminovno nameu potrebu redefiniranja sustava vrijednosti koji se posebno prelamaju kroz razliitosti multikulturnog okvira kakav je, na primjer, Vojvodina. U radu su predoeni rezultati teorijsko-empirijskog istraivanja o dominantnim vrijednostima mladih (pogotovu relacionim vrijednostima koje se vezuju za obitelj, roditeljstvo, prijateljstvo), njihovom zadovoljstvu ivotom i planovima za budunost (kao kategorijama vrijednosti znaajnim za osobni i socijalni razvoj, samoaktualizaciju), te njihovim interesovanjima i proaktivnoj orijentaciji u slobodnom vremenu. Posebno se ove varijable sagledavaju kroz prizmu utjecaja indiviualnih (spolna i starosna struktura) i socio-demografskih karakteristika (obiteljski odnosi, uvjeti ivota, obrazovni status) ispitanika. Rezultati istraivanja nude pedagoke implikacije za odgojno-obrazovni rad sa mladima na razvijanju vrijednosti povezanih sa konstruktivnim aktivnostima i poticanju proaktivne orijentacije u odnosu na vlastito okruenje i egzistenciju, te smjernice za uvoenje novih sadraja u postojee kurikulume koji su u skladu sa izraenim vrijednostima i interesovanjima mladih. Kljune rei: vrijednosne orijentacije, mladi, individualni imbenici, socio-demografske karakteristike

Prof. dr. sc. Grozdanka Gojkov Uiteljski fakultet Beograd Visoka kola strukovnih studija za obrazovanje vaspitaa Vrac Konstruktivistika paradigma Interpretativistika i konstruktivistika uverenja e se pokuati u ovom tekstu nekako, na vetaki nain, razabrati, odnosno razmrsiti da bi se dobio blii pogled na njihove najznaajnije aspekte. Oigledno je da trenutni rad u ovim metodologijama odraava sitnetiki impuls postmodernog zeitgeist-a. Decenijama nakon nastanka u izazovima scientizmu i naporima da se istraivanju u drutvenim naukama vrati osnovni fokus na svakodnevni svet proivljenog iskustva, fenomenoloko-interpretativna perspektiva se sada stapa sa saznanjima iz konstruktivistike epistemologije, feministikih metodologija, postrstruktulazma, postmodernizma i kritke hermeneutike. Ova tenja da se ponovo opisuje i rekonceptualizuje prouzrokuje esto zauujuu lepezu konfliktnih razmatranja, a ipak pokazuje da su kontroverze u kui sada daleko intelektualno vitalnije i uzbudljivije od simplicistikih debata izmeu takozvanih kvantitativnih i kvalitativnih metodologija koje se i dalje vode u nekim akademskim krugovima. Ovi izazovi iznutra koji zahtevaju nau panju su, uglavnom, usmereni na etiri pitanja interpretativnog rada uporni problemi kriterijuma i objektivnosti, nedostatak kritikog oslonca, problem istraivaevog autoriteta i privilegije, i zbrka psiholokih i epistemolokih tvrdnji. Kljune rei: konstruktivistika paradigma, pedagoka istraivanja

Zdravka Gran Druga gimnazija Varadin Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Uloga pedagoga u procesu profesionalne orijentacije uenika U dananjem kolskom sustavu u Republici Hrvatskoj mnogo je izazova s kojima se susreu uenici, roditelji i nositelji odgojno-obrazovnog procesa- nastavnici i struni suradnici. Pojmovi poput drutvo znanja, suvremena kola, otvorena kola, inovacije itd. predstavljaju neke nove vizije i metode uenja, pouavanja, vrednovanja.Cilj rada jest prikazati ulogu strunog suradnika pedagoga kao vrlo vanog imbenika i nosioca promjena u sadanjem vremenu sve veih zahtjeva, kroz njegova temeljna pedagogijska znanja, kompetencije i vjetine. kolski pedagog je najire profilirani struni suradnik s najbogatijim podrujem rada u timu koji ostvaruje razvojnu pedagoku djelatnost odgojno-obrazovne ustanove. U procesu drutvenog rasta i sve veeg ulaganja u obrazovanje logikim slijedom dolazi i do otvaranja novih kola. Na primjeru novoosnovane Druge gimnazije u Varadinu provelo se istraivanje iz podruja profesionalnog informiranja i usmjeravanja uenika kao redovitog djela rada pedagoga. Pokuala se utvrditi efikasnost poduzetih aktivnosti pedagoga kao krajnji rezultat upisa uenika u tu kolu. Akcijska kompetencija pedagoga u ovom radu dolazi do afirmacije, a odnosi se na pedagogovo izravno praktino djelovanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje, a vezana je za rad ostvarenja ciljeva ustanove i njene obrazovne politike, menadersko ponaanje i voenje prema prepoznatljivoj viziji. Kljune rijei: pedagog - struni suradnik, profesionalna orijentacija, menadment, kompetencije, obrazovna politika, upis

Vlasta Grgec-Petroci Obiteljski centar grada Zagreba Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Znaaj i utjecaj obitelji na razvoj posvojene djece Istraivanja su pokazala da je razvoj djeteta rezultat meusobnih utjecaja nasljea, okoline i djetetovog socijalnog uenja koje se prvenstveno i najprije odvija u obitelji, a zatim u irim socijalnim grupama. U izlaganju se naglaava vanost privrenosti i vezivanja za razvoj posvojenog djeteta. Iako su novija istraivanja pokazala da se privrenost moe proiriti i ukljuiti druge

osobe, razliita istraivanja pokazuju da prekid u roditeljstvu izazvanom odvajanjem i gubitkom brige, izaziva tetne posljedice i ugroavajue je za djetetov daljnji razvoj. U prilog tome idu razliite studije raene na djeci odrasle u institucijama koje su pokazale da adekvatna fizika briga nije dovoljna za razvoj fiziki i psiholoki zdravog djeteta s optimalnim intelektualnim funkcioniranjem. Za pravilan djeji razvoj neophodan je roditelj ili druga osoba koja stvara vrstu vezu s djetetom i prua mu potrebnu panju tijekom cijelog djetinjstva. Mnoga posvojena djeca nisu doivjela stabilan, njegujui i vrst odnos s odraslom osobom u prve tri godine ivota te su razvila razliite oblike poremeaja vezivanja. Posvojenjem dijete prestaje ivjeti sa svojim biolokim roditeljima i zasniva ivotnu i obiteljsku zajednicu s roditeljima-posvojiteljima. Iako posvojenjem prestaju sve veze djeteta s njegovim biolokim roditeljima, u radu se istie znaaj bioloke obitelji u ivotu posvojenog djeteta i vanost dvojnog nasljea ( biolokog i adoptivnog). Namjera je autorice da ovim izlaganjem skrene panju na nunost istraivanja ovog podruja i poznavanja i razumijevanja glavnih teorijskih perspektiva posvojenja u svrhu unapreenja obiteljskog odgoja i roditeljstva posvojene djece. Kljune rijei: obitelj, obiteljski odgoj, posvojenje, razvoj djece

Ljubimka Hajdin Djeji vrti Djeji svijet Varadin Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Djeji vrti organizacija koja ui Djeji vrti kao organizacija koja ui pretpostavlja postojanje poticajnog materijalnog, prostornog i vremenskog okruenja, te odnose odraslih, kao i djece i odraslih koji omoguuju neprekidno meusobno razumijevanje i razvoj, te propitivanje osobnih i razumijevanje tuih ideja. Meusobni razvoj i promjene polaze od zajednikih ideja, koje kao poveznice omoguuje promjene, potiu osobni razvoj te podravaju razvijanje individualnih potencijala. U takovom vrtiu svi se osposobljavaju za sistemsko razmiljanje, upravljanje sobom, promjenu mentalnih modela, stvaranje zajednike vizije i timsko uenje. Kroz rad, i praenje rada i dokumentaciju o radu, razvija se metodologija i unapreuju se mjerila kvalitete. Sve osobe u ustanovi su svjesne svoje odgovornosti, kao i procesa koji je neprekidan i kojeg je stalno potrebno odravati i unapreivati, a lider je odgovoran pokreta neophodnih promjena. Ovim radom nastoji se dati doprinos odreenju razliitih mogunosti i preduvjeta za ostvarenje i razvijanje ustanova djejih vrtia kao organizacija koje ue, kao i odreenje zajednikih osobina i posebnosti pojedinih ustanova. Kljune rijei: organizacija koja ui, okruenje, razumijevanje, promjena.

Slavenka Halaev kolska knjiga Zagreb Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Uenje uenja: povezanost nastavnih predmeta u kurikulumu utemeljenom na pojmovima Poduavanje i uenje svedeni na poznavanje i reproduciranje injenica ne mogu rezultirati kompetencijama potrebnima za drutva znanja. Stoga je jedan od ciljeva kurikuluma usvajanje znanja o tome kako uiti. Za razvoj uenja uenja osobito je znaajan sadraj nastavnih predmeta i udbenika. Analiza sadraja Nastavnog plana i programa za osnovnu kolu te udbenika, upuuje na to da se meu pojmovima koje uenici trebaju nauiti u svakom nastavnom predmetu, pojavljuju i pojmovi koji su identini u vie nastavnih predmeta. Primjerice toka, crta, struktura, ideja, pejsa, prostor, ravnotea, energija, priroda, okoli, kultura i drugi. Za uenje uenja neophodno je razumijevanje pojmova na kojima se zasnivaju sadraji nastavnih predmeta. U radu se razrauje oblikovanje modela koji sadravaju primjere pojmova. Teite nije na gomilanju tematskih injenica vezanih za pojedini pojam, nego pronalaenje zajednikih obiljeja istoga pojma koji pripadaju razliitim podrujima odnosno nastavnim predmetima. Predlae se izradba mree pojmova koji su ishodite kurikuluma utemeljenog na pojmovima. Kljune rijei: sadraj uenja, kurikulum, udbenik, pojam, uenje uenja, razumijevanje, obrazovanje, kurikulum utemeljen na pojmovima Ksenija Halter Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Kurikularni pristup stjecanju znanja i vjetina Nekadanje odrednice odgoja i obrazovanja pokleknule su pred tritem, kompetitivnou i trajnim obrazovanjem koje je s njom dinamiki povezano. U tome smislu, moderna pedagogija trai prostor samodefiniranja teoretski i praktino. Autorica smatra da su pitanja je li svrha pedagogije izgraditi pojedince koji su samo konkurentni, opremljeni specifinim strunim znanjima ili je njena uloga ipak ira, uvjetovana drutvenim potrebama i potrebama pojedinca posljedica nedovoljnog uvaavanja pedagogijskih principa a ponekad i nedovoljnog razumijevanja kurikularnog pristupa stjecanju znanja i vjetina.

Pedagoki pluralizam trebao bi trajno osiguravati prostor iznalaenja novih i kvalitetnijih pristupa te odgovore na impulse izvan struke. Takva kreativna pedagogija ne moe se odrei svoje biti: njen ideal je omoguiti stjecanje znanja i sposobnosti, odgojiti pojedinca kao odgovornog dionika, sukreatora u mikro- i makrookruenju. Autorica u zakljuku navodi da se imperativi tradicionalnog trebaju kvalitetno nadograditi, ka konkurentnom znanju, inovativnosti i kreativnosti te razumijevanju kao odgovoru na sve sloeniji drutveni kontekst. Maja Hrvanovi Selma Porobi Filozofski fakultet Tuzla Uticaj socioekonomskog statusa roditelja na unapreenje muzikog i likovnog odgoja djece Bogatstvo je znati, ne imati Socioekonomski status porodice je skoro uvijek vezan i inicira poveani nivo opte kulture i naina kulturnog razmiljanja djece. injenica je da obrazovni nivo roditelja, njihov ekonomski status i bolji uslovi stanovanja, skoro uvijek doprinose boljem optem uspjehu uenika kao i unapreenju opte likovne i muzike kulture. U ovom radu istraeni su i kritiki analizirani i utvreni te interpretirani faktori socioekonomskog statusa roditelja uenika razredne nastave i njihov uticaj na pojavu boljeg opteg uspjeha, interesovanja i unapreenja globalnog nivoa muzike i likovne opte kulture. Konstruisani odgovarajui instrumenti istraivanja primjenjeni su u tri osnovne kole iz grada Tuzle, a uzorkom je obuhvaeno 240 roditelja i 12 nastavnika razredne nastave. Kljune rijei: socioekonomski status, roditelji, odgoj, porodica, muzika kultura, likovna kultura, opta kultura, kulturne navike.... Prof. dr. sc. Neven Hrvati Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Pedagogijska znanost: izmeu teorije i pedagoke prakse Pedagogijska znanost danas, prolazi svojevrsnu katarzu: izmeu glorificiranja i negiranja, krize i ekspanzije, proturjeju izmeu teorije i pedagoke prakse. Iako je u suvremenom svijetu na djelu nekoliko razvoja koji se, zbog svoje sveprisutnosti, mogu drati zajednikim pravcima u znanosti o odgoju, polaznica novih pristupa i konceptualnih modela je: vanost promjena i prilagodbi, uz zadravanje temeljnih teorijskih odrednica. Isticanje potrebe za promjenama tradicionalne pedagogije proizlazi i iz stvaranja nove paradigme: prema gledanju na ivot i svijet iz vie pravaca i filozofskih pogleda, gdje se mijenja i pedagoki nain miljenja kao i ustroj kole od (pre)naglaenog

spoznajnog (kognitivnog), prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji i suradnikom uenju. Neposredne implikacije novih pristupa u pedagogiji oituju se i na provedbenoj razini: studiju pedagogije i implementaciji u pedagokoj (kolskoj) praksi, koncepciji cjeloivotnog uenja i trajnog profesionalnog razvoja pedagoga. Na taj nain kontinuirano praenje (i poticanje) razvoja pedagogijske znanosti postaje temeljna pretpostavka unapreenja kvalitete i efikasnosti obrazovanja i potrebni iskorak prema drutvu znanja. Dometi suvremene pedagogije nee biti ogranieni jedino ako e produkt biti znanja koja e trebati svima, uvaavajui realnost, ali i neiskoritene potencijale. Posebno je to razvidno u segmentu ope i sistematske pedagogije, kojima je razvoj usporen u odnosu na lepezu subpedagogijskih disciplina, koje su esto zasnovane na povrnim vezama s matinom znanosti i sve vie nose predznak strune i/ili popularne pedagogije. Kljune rijei: pedagogijska znanost, pedagoka praksa, studij pedagogije, popularna pedagogija

Doc. dr. sc. Josip Ivanovi Uiteljski fakultet na maarskom nastavnom jeziku Subotica Odgoj i obrazovanje u multikulturnom drutvu Zbog sveukupnih suvremenih drutvenih trendova, danas je vie nego ikad, neophodno pedagoko promiljanje odnosa multikulturalnosti i obrazovanja, odnosno, odgoja i obrazovanja u multikulturnom drutvu. Upravo je zbog toga sve vei broj autora koji se bave ovom problematikom kako u svijetu tako i kod nas. O tome su usvojeni i brojni znaajni dokumenti Ujedinjenih nacija i UNESCO-a, raznih europskih drutvenih i prosvjetnih institucija i asocijacija, odrani su brojni simpoziji i savjetovanja, napisano je na tisue bibliografskih jedinica. Ovo obiljeje odgojno-obrazovane djelatnosti, njegova stvarnost i perspektiva, izazov su i za pedagogijsku teoriju i za pedagoku praksu. Kao i mnogi drugi, tako i fenomen multikulturalnosti obrazovanja dobiva na znaaju i zbog toga to on ima svoje plime i oseke, zastoje, krize i otpore i to ne samo u prolosti nego i u suvremenosti. I ne samo u nekim daljim nego i u bliim geografskim i etnikim prostorima, a poglavito tamo i tada gdje se i kada se drutvene proturjenosti rjeavaju sukobima i ratovima meu narodima. Tada kriza multikulturalnog obrazovanja moe istovremeno biti sastavnica i uzroka i posljedica socijalnih konflikata. Bez obzira na predznak u vrednovanju i pristupu promatranja odnosa multikulturalizma i obrazovanja, izvjesno je da je ovaj fenomen sve vie u podruju interesa mnotva znanstvenih, prvenstveno drutvenih, humanistikih, kulturolokih, sociolokih i pedagokih disciplina, kao i to da je odgoj i obrazovanje u multikulturnom drutvu, odnosno, multikulturno obrazovanje u koli, u masmedijima i multikulturalni ambijent u drutvenoj zajednici, imperativ sadanjeg i budueg vremena, pretpostavka istinskog, osobnog i drutvenog progresa, sastavni dio humanistike civilizacije.

Kljune rijei: odgoj i obrazovanje, multikulturno drutvo, multikulturalizam, odnos multikulturalizma i obrazovanja, kriza multikulturalnog obrazovanja, perspektive multikulturalnog obrazovanja Doc. dr. sc. Bisera Jevtic Filozofski fakultet Ni Visoka skola strukovnih studija za obrazovanje vaspitaa Kruevac Kako osobine nastavnika utiu na odnos uenika prema nastavi Obrazovni proces je pre svega interpersonalni odnos, odnos koji predpostavlja pouku i ucenje kroz dijalog, korelaciju i prozimanje ucenja i razvoj sposobnosti ucenika, njihove misaone kriticnosti i duhovne samostalnosti.Interakcija mnogobrojnih faktora, u skoli i van nje, koji uticu na oblikovanje sklonosti mladih, podsticu, ili usporavaju efikasnost i kvalitet nastavnog rada, i samim tim determinisu polozaj nastavnika i ucenika.Insistira se na interaktivnom odnosu nastavnik-ucenik, u kome fundamentalnu poziciju zauzima ucenik, njegova zrela licnost koja se pokazuje u kreativnosti, kritickom misljenju i toleranciji prema drugacijem-razlicitom, kao bazicnom obrazovnom cilju, koji mora bitno determinisati osnovni sadrzaj i modele usavrsavanja nastavnika.Na bazi potreba permanentnog usavrsavanja, objektivnih i subjektivnih faktora, alternativa ponasanja, motiva situacionog ponasanja, bipolarnosti rad-slobodno vreme za slozeni fenomen usavrsavanja nastavnika konstruisan je tip nastavnika koji sa svojim osobinama daje teorijsko-metodolosku osnovu za identifikaciju putem empirijskog istrazivanja bitnih razloga odstupanja prakse od idealno-tipske pretpostavke. Kljune rei: faktori motivisanosti, faktori ponasanja, permanentno obrazovanje, interkulturalnost, osobine nastavnika Tona Juki Filozofski fakultet Split Akcijska istraivanja i profesionalni razvoj pedagoga Unapreivanje kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti jedan je od neizostavnih elemenata u procesu cjeloivotnog osposobljavanja pedagoga. U radu se stoga kritiki razmatra uloga pedagoga kao jednog od kljunih nositelja i imbenika promjene u procesu poboljanja uinkovitosti odgojno-obrazovne ustanove u kojoj on radi. Kao mogunost ostvarenja vee djelotvornosti djelatnika kole te boljih uenikih postignua, predlae se provedba akcijskih istraivanja na razini odgojno-obrazovne ustanove. Pritom se izdvajaju uloge pedagoga kao inicijatora, suistraivaa i suevaluatora u navedenim istraivakim procesima. U radu se obrazlau i dobrobiti koje akcijska istraivanja imaju za profesionalni razvoj pedagoga te unapreenje odgojno-obrazovne ustanove u kojoj se provode i drutva u cjelini.

Doc. dr. sc. Marko Juri Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za pedagogiju Profesionalni razvoj kolskog pedagoga kao ishod trajnog usmjeravanja i uklapanja u proces cjeloivotnog uenja U radu se izlau osnovne znaajke procesa cjeloivotnog uenja kolskog pedagoga u funkciji njegova profesionalnog razvoja i pedagokog unapreivanja kole. Posebno se razmatraju odgovori na dva temeljna pitanja, prvo, to ini proces cjeloivotnog uenja za profesionalni razvoj kolskog pedagoga istinski potrebnim za pedagoko unapreivanje odreene kole, drugo, kako se obrazlae ishod profesionalnog razvoja kolskog pedagoga, temeljen na sadrajima i postupcima procesa cjeloivotnog uenja. Izlau se osnovne znaajke stvaranja programa cjeloivotnog uenja i njegove realizacije, koji treba biti racionalno struno organiziran i razvojno orijentiran pomou koncepcije razvojne djelatnosti kole i utkan u formalne okvire i praksu djelatnosti profesije kolskog pedagoga. Kljune rijei: kolski pedagog, profesionalni razvoj, kola, cjeloivotno uenje

Dr. sc. Vladimir Kadum Mr. sc. Nevia Moini Irene Rigo Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Odjel za obrazovanje uitelja i odgojitelja Rezultati Orijentacijsko-motivacijskog praktikuma i Bolonjski proces U radu se izlau rezultati Orijentacijsko-motivacijskog praktikuma, provedenog na uzorku od 129 ispitanika, studenata prve godine uiteljskog studija i studija predkolskog odgoja na Sveuilitu Jurja Dobrile u Puli. Dobiveni rezultati kazuju: (1) procjena razloga koji su mogli utjecati na donoenje odluke o upisu na uiteljski studij odnosno studij predkolskog odgoja nije statistiki znaajna; (2) procjena mjere utjecaja odabranog studija na razvoj znanja, vjetina ili osobni razvoj statistiki je znaajna (F = 7.08; p < .05); (3) statistiki je znaajna razlika u odgovorima ispitanika vezano uz redovitost pohaanja nastave (2 = 97.82; df = 3); (4) procjena

aktivnosti ispitanika u nastavi tijekom studiranja statistiki je znaajna (F = 3.46; p < . 05); (5) studenti nisu dovoljno upoznati s Bolonjskim procesom. Kljune rijei: Bolonjski proces, orijentacijsko-motivacijski praktikumi, predkolski odgoj, studenti, uiteljski studij Mr. sc. Lejla Kafedi Filozofski fakultet Sarajevo Odsjek za pedagogiju Inkluzivno obrazovanje: teorija ili praksa Problematika inkluzivnog obrazovanja je vrlo aktuelna u Bosni i Hercegovini posljednjih godina. Djelatnici odgojno-obrazovnog procesa (u prvom redu u osnovnim kolama) imaju (i zakonsku) obavezu ukljuivanja djece s posebnim potrebama u redovne/ope ustanove. Sintagma djeca s posebnim potrebama nije sinonim za sintagmu djeca s tekoama u razvoju, ba kao to ni inkluzija nije sinonim za integraciju. Kljuni subjekt u provedbi inkluzivnog obrazovanja je nastavnik. Nastavnici imaju mogunost stvoriti uionice u kojima e se razliitost prihvatati i cijeniti. Meutim, postavlja se pitanje koliko su nastavnici pripremljeni i obueni za rad u inkluzivnim odjeljenjima? Kljune rijei: inkluzivno obrazovanje, djeca s posebnim potrebama, nastavnik

Tamara Kisovar-Ivanda Sveuilite u Zadru Odjel za izobrazbu uitelja i odgajatelja Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Kurikulumska dimenzija suradnje muzeja i kole Iako rije muzej najee podrazumijeva instituciju koja ujedinjava funkcije poput sakupljanja, uvanja, izlaganja i interpretacije raznovrsnih objekata, ne smijemo zaboraviti da je obrazovanje jedna od primarnih funkcija muzeja. Kada muzejske programe koristimo u funkciji obogaivanja kurikuluma, njihovo bi oblikovanje trebalo biti posljedicom suradnje muzejskog pedagoga i kolskog pedagoga ili uitelja. Proces sukonstrukcije kurikuluma trebao bi rezultirati poticajnim i uinkovitim oblicima uenja. Svjedoimo naporima muzejskih pedagoga da muzejske sadraje prilagode obrazovnoj svrsi. Problem uoavamo u trenutku kada tako nastali materijali ne predstavljaju polazite za optimalno koritenje obrazovne vrijednosti muzeja u procesima kolskog uenja i pouavanja. Uzevi ovaj problem kao polazite promiljanja, pokuali smo naznaiti obrise zajednikog strukturiranja kurikulumski usklaenih materijala, slijedei pri tom univerzalna didaktika naela dizajniranja nastavnih sadraja.

Kljune rijei: sukonstrukcija kurikuluma, muzejsko-kolsko partnerstvo, didaktiki materijali

Prof. dr. sc. Anita Klapan Sinia Kui Filozofski fakultet Rijeka Odsjek za pedagogiju Mr. sc. Daria Tot Osnovna kola Milan Brozovi Kastav Planiranje i programiranje stalnog strunog usavravanja uitelja Rad ima teorijski i empirijski dio. U prvom se dijelu s teorijskog stajalita razmatraju razliiti pristupi odreenju onih pojmova koji su kljuni za podruje programiranja stalnog strunog usavravanja uitelja. U empirijskom je dijelu analizirano postojee stanje s naglaskom na razvijanju aktivnosti vezanih za planiranje i programiranje strunog usavravanja uitelja. Istraivanje je aktualiziralo i istaknulo potrebu ispitivanja obrazovnih potreba uitelja i njihova usklaivanja sa sadrajima strunog usavravanja i znaajem za uiteljski profesionalni rad. Ishodi istraivanja upuuju na mjere i aktivnosti za daljnje poboljavanje kvalitete planiranja i programiranja uiteljeva strunog usavravanja. Kljune rijei: struno usavravanje, snimanje obrazovnih potreba, programski sadraji

Dr. sc. urica Knapi Salamon Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Zagreb Dr. sc. Davor Salamon CERIZ Centar za inovacije i razvoj zadrugarstva Zagreb Razvoj vrijednosti uenjem i razvojem unutar organizacija koje se mijenjaju i poslovnih mrenih aranmana: primjena znanja o pedagokom sadraju Lokalni fleksibilni i distribuirani produktivni sustavi (koji se pojavljuju kao poslovne mree, poslovni klasteri i industrijski disktrikti - ili jednostavno, mreni aranmani) predstavljaju tendenciju da se poslovno povezana poduzea i njihove potporne organizacije geografski koncentriraju, ili ak nadilaze goegrafska ogranienja, virtualnim koncentriranjem na regionalnoj ili ak globalnoj razini. Umreivanjem poduzea mogu ostvariti eksterne ekonomije (ekonomije razmjera i cilja, nie transportne trokove, pojaane marketinke i strateke uinke i sl.) i razviti u veoj mjeri odrivu konkurentsku prednost, ak i na hiperkonkurentskim tritima koja sve vie prevladavaju.

Inovacije, ljudski i socijalni kapital kljuni su sastojci u izgradnji takvih mrenih aramana. Mree uenja, tj. mree kojima je temeljna svrha u omoguavanju zajednikoga uenja, mogue je motriti kao instrument 'kluba najboljih praksi' za okupljanje poduzea koja dolaze iz razliitih sektora s nakanom zajednikog koritenja lokaliziranoga znanja, iskustava te istraivanja novih poslova, inovacija i drugih koncepata. Vrlo su znaajne u promociji svih oblika tacitnog i kodificiranoga znanja s uporitem na znanju koje posjeduje potencijalnu ekonomsku vrijednost, te ga stoga treba kodificirati i distribuirati cjelinom mree ili njenih dijelova, to na kraju vodi stvaranju mrea mudrosti. Procese intra- i interorganizacijskoga uenja, proizvodnje, akumulacije, difuzije i kapitalizacije znanja kao sadraja mrea uenja, osnauju razliiti nositelji znanja odnosno njegovi facilitatori, djelujui kao kontrolori znanja te uzimajui oblija tehnolokihg brokera, brokera/anela znanja te drugih agenata, koji stvaraju mree u zajednici, mree eksperata kao i mree poslovnih anela. Takve bi procese jako unaprjedila, a njihove nositelje uinila kompetentnijima primjena tzv. pedagokog znanja o sadraju (PCK): znanja o pouavanju i uenju koje u obzir uzima posebne zahtjeve uenja u poduzetnikim mreama uenja. Razmatraju se neka obiljeja PCK s nakanom dodavanja vrijednosti procesima upravljanja mrenim aranmanima.

Mr. sc. Ante Kolak Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Stil upravljanja nastavnim procesom kao odrednica razrednog menadmenta U podruju didaktike se esto istie kako kvaliteta nastave, izmeu ostalog, ovisi o imbeniku voenja razreda, tj. razrednom menadmentu. Razrednom menadmentu se u radu prilazi kao organizacijskoj, pedagokoj i didaktikoj kompetenciji koja se oituje u organizaciji nastave, u formiranju odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa nastavnoga procesa te u vjetom odabiru nastavnim metoda i oblika rada. Metode nastave est su predmet prouavanja didaktike, a pri tome se rjee istrauju stilovi pouavanja i upravljanja nastavom. Voenje nastave mogue je primjenom odreenog stila upravljanja. Stil voenja nastavnika znatno utjee na brojne odrednice nastavnog procesa - razrednu klimu, disciplinu, suradnju s roditeljima Empirijski dio ovoga rada utvrdit e viefaktorsku strukturu stilova voenja nastavnog procesa od strane razrednog menadera kao i stavove ispitanika prema bitnoj odrednici razrednog menadmenta stilu upravljanja, te e identificirati varijable koje mogu utjecati na stil upravljanja nastavnim procesom. Kljune rijei: razredni menadment, stil upravljanja nastavom, nastavni proces, razredni menader, voenje nastave.

Morana Koludrovi Filozofski fakultet Split Odsjek za pedagogiju Utjecaj strunog usavravanja uitelja na uspjenost provoenja kolskih reformi Poticanje trajnog profesionalnog usavravanja uitelja uoeno je kao prioritet u reformi i razvoju naeg odgoja i obrazovanja koje im moe pomoi u smanjenju potekoa nastalih uvoenjem novih obrazovnih standarda. Ukoliko uitelji ne razumiju bit kurikularnih promjena ili su u nemogunosti realizirati postavljene ciljeve i zadae bit e izloeni stresu i nezadovoljstvu to oekivano ima negativan utjecaj na uinkovitost njihovog pouavanja i adekvatno odgovaranje na uenike potrebe, to u konanici rezultira loijom komunikacijom izmeu uenika i uitelja te naruava kolsko ozraje. Budui da je reforma kolstva u nas na samom poetku, znaajnim se ini dobiti uvid u neka strana iskustva o utjecaju i uspjenosti nekih oblika strunih usavravanja koji su imali bitan utjecaj na razvoj suvremenog uenja i pouavanja u onim kolama koje su prepoznate kao kvalitetne u ostvarivanju humano kreativnog kurikuluma kojem teimo. Kljune rijei: kurikularna reforma, struno usavravanje uitelja, suvremeno uenje i pouavanje Zvonimir Komar Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Mogunost sistematske pedagogije danas? Pedagogija razvijena kao sistem s jedne strane i pedagogija razvijena kao skup pedagogijski relevantnih predmeta s druge strane, dva su temeljno razliita koncepta ove znanosti, koja imaju implikacije na karakter, polazite i cilj pedagogijske znanosti, te pedagoke prakse. Sve te implikacije reflektiraju se dalje i na podruju didaktike, te metodologije. Pedagogija kao sistematski razvijena znanost ima specifina polazita, te specifino izlazite, koji su u neskladu sa meuodnosom ove znanosti i drutva danas. Kakvog ovjeka, te kakvu prirodu znanja samog pretpostavlja sistematska pedagogija, a kakvu prirodu znanja pretpostavlja dananji svijet i gdje su opravdanja tih pretpostavki? Rad e pokuati promisliti znaenje sistematske pedagogije uope, te eventualni egzistencijalni prostor za sistematsku pedagogiju danas, u sukobu sa dominantnom paradigmom rascjepkanog, meusobno neovisnog, post-modernog znanja.

Kljune rijei: pedagogija, sistem, teorija

Doc. dr. sc. Branka Kovaevi Doc. dr. sc. Branka Brkalo Filozofski fakultet u Istonom Sarajevu Didaktiko-metodike osnove programa dodatne nastave Nastavni program je podloan mijenjanju, poboljavanju i usavravanju u skladu sa inovacijama u iskustvenom i teorijskom pogledu. Evidentno je da nastavni program ini okosnicu ukupnog kolskog pedagokog procesa. Sadanji nastavni program u manjoj mjeri nego do sada naglaava nastavni sadraj i ne insistira na jednoobrazovanosti i obaveznosti. Panja je usmjerena na jasno definisane ciljeve i ishode obrazovanja to stvara uslove za didaktiku, metodiku i procesnu dimenziju nastave i otvara mogunost za njenu individualizaciju. Usmjerenost na ciljeve i ishode obrazovanja naglaava individualnost i specifinost svakog uenika (razvojna, uzrasna, lina, obrazovna i druga svojstva, mogunosti, potrebe i interesovanja). U nastavnom programu posebno je naglaen princip da obrazovanje potuje individualne razlike meu uenicima u pogledu naina uenja i brzine napredovanja. Otvara se mogunost povezivanja sadraja nastave sa znanjem i iskustvom uenika steenim van kole. Za uenike koji postiu bolji uspjeh i pokazuju vei interes za odreeni predmet od veine ostalih uenika predvia se obavezno organizovanje dodatnog rada, odnosno uvoenje dodatne i fakultativne nastave. U ovom radu analizirana je ukupna struktura, osnovni strukturni elementi i didaktiko-metodiki zahtjevi nastavnog programa za dodatnu nastavu iz srpskog jezika i knjievnosti od petog do devetog razreda osnovne kole. Planiranje novih, odnosno korigovanih nastavnih programa dodatne nastave pretpostavlja provjeru efikasnosti realizacije postojeeg programa.

Dubravka Kovaevi Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Uloga vanjskog vrednovanja inspekcijom u procesu upravljanja kolskim sustavom Pojmovi kao to su osiguravanje kvalitete, standardi, indikatori i odgovornost preuzeti su u odgojno-obrazovni sustav iz ekonomije i menadmenta. Oni su strani sustavu obrazovanja, a iskustva zemalja koje su ih primijenile nisu uvijek pozitivna. Postavlja se pitanje zato uvodimo vanjsko vrednovanje u obrazovni sustav?

lankom se pokuava argumentirati uvoenje vanjskog vrednovanja u obrazovni sustav Republike Hrvatske. Pojasnit e se razlika izmeu oblika vanjskog vrednovanja koji je uveden u Hrvatskoj i onoga zastupljenog u zemljama Europske unije. Prikazat e se obiljeja zadaa vanjskog vrednovanja i kratko opisati instrument za procjenu rada kola koji se primjenjuje u Nizozemskoj. eljka Kovaevi Andrijani Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Studij predkolskog odgoja u raljama sustava O potrebi sveuiline razine studija predkolskog odgoja govori se ve dugi niz godina, no unato tomu to se uvia potreba sveuilinog obrazovanja studenata predkolskog odgoja premda je jo uvijek sve samo na razini razgovora, rasprava i prijedloga s druge se strane postupak odabira pristupnika za upis na studije predkolskog odgoja u Republici Hrvatskoj, buduih diplomiranih odgajatelja, svodi na uspjeh postignut tijekom srednjokolskog obrazovanja. Ne smijemo zaboraviti niti injenicu da se preddiplomski studij predkolskog odgoja u Republici Hrvatskoj provodi i kao redovni i kao izvanredni. Pritom je vano napomenuti kako je rije o jedinome studiju koji obrazuje budue prosvjetne djelatnike, a koji dozvoljava izvanredno studiranje. Naravno da kriteriji koji se postavljaju pred redovne i pred izvanredne studente nisu jednaki, dok im je diploma na tritu rada kasnije jednako valjana ime se takoer na neki nain kazuje kako je studij predkolskoga odgoja manje vaan od ostalih studija koji obrazuju strunjake za odgojno-obrazovni rad s djecom. To tim vie to je odavna spoznat i naglaavan presudan znaaj odgojno-obrazovnih utjecaja u ranome uzrastu za razvoj cjelovite, zdrave, stabilne, socijalizirane linosti.

Franka Krajnovi Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb - Zadarska upanija Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Renata Vuksan Upravni odjel za drutvene djelatnosti - Zadarska upanija kolski preventivni programi u Zadarskoj upaniji- javnozdravstveni znaaj Neki epidemioloki pokazatelji zdravlja djece i mladih u Zadarskoj upaniji (stradavanje u prometu, problematika ovisnosti, razliiti oblici nasilja) ukazali su na potrebu jaanja suradnje ire lokalne zajednice i odgojno-obrazovnog sustava u svrhu zatite zdravlja djece i mladih. kolski preventivni programi odreeni su od strane javnozdravstvenih i odgojnoobrazovnih strunjaka kao zajedniko podruje suradnje u smislu provoenja zdravih i nerizinih oblika ponaanja.

Program sprjeavanja nasilja meu djecom i mladima prvi je program (u okviru izrade upanijskog Plana za zdravlje) za ije je praenje provedbe konstruiran poseban upitnik koji je proslijeen svim osnovnokolskim i srednjokolskim obrazovnim institucijama. U nekim kolama navedeni program formalno se provodi temeljem nacionalnih programskih smjernica (nacionalni programi), dok se u veem dijelu kola taj program preklapa s provedbom drugih programa to oteava praenje provedbe odreenog programa. Iz toga proizlazi potreba za definiranjem indikatora praenja kolskih preventivnih programa openito, kako bi se definirao stupanj ukljuenosti osnovnokolskih i srednjokolskih institucija u provedbu preventivnih aktivnosti kao posebne vrste odgoja i obrazovanja za zdravo i nerizino ponaanje. Kljune rijei: zdravlje djece i mladih, kolski preventivni programi Verica Kuhari-Buevi Osnovna kola Vladimir Nazor akovo Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Pedagog kao pokreta razvoja kritikog prijateljstva s i meu uiteljima Pedesetak godina kolski pedagozi su na sceni hrvatske odgojno-obrazovne prakse. U razvijanju svoje uloge nisu se mogli previe oslanjati na uzore u svijetu, budui je to zvanje specifino za nau pedagoku tradiciju. Zbog toga se nai pedagozi esto moraju oslanjati na vlastita iskustva i ideje kako bi razvijali uspjenu metodiku osnovu za svoj rad. U ovom radu promilja se nova uloga pedagoga u razvijanju kritikog prijateljstva s i meu uiteljima. Odmicanjem od uhodane prakse rada strunog suradnika pedagoga mogli bismo pronai nove mogunosti suradnje i meusobnog uenja uitelja i pedagoga s ciljem unaprjeivanja odgojnog djelovanja. Unaprjeivanje nastave uvijek je vezano uz struno usavravanje uitelja. Samo struno usavravanje ne doprinosi oekivanim rezultatima pa ak ni u sluaju ako polazi od obrazovnih potreba uitelja. Ono moe inicirati promjene, ali nije dovoljno za njihovu implementaciju i institucionalizaciju u svakodnevnoj praksi uitelja. Pedagog kao kritiki prijatelj, u kontekstu ovoga rada, je osoba od povjerenja koja poznaje praksu uitelja i razumije izazove koje si uitelj postavlja, te omoguuje uitelju dosezanje (samo)kritike perspektive koja e dovesti do promjena.

Katica Kuljaevi Djeji vrti Vrbik Zagreb Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Drugaiji pristupi: Montessori i Reggio vs. stereotipi u pedagokoj praksi Tradicionalni kolski sustav reflektira vrijednosti modernistikog svjetonazora koje oblikuju sliku o djetetu kao 'praznoj ploi', znanju kao prenosivom fenomenu te metodi

pouavanja kao mehanikom prijenosu znanja. Na planu kolskog ustroja ove se vrijednosti postojano ostvaruju kroz tri strukturalna elementa: grupiranje djece prema sposobnostima, predmetno satni sustav/reim dana i strategije pouavanja i uenja. U zapadnim je kulturama na temelju ovih vrijednosti stvoren stereotip ustroja javnih kola, koji, premda ne odgovara potrebama protagonista odgojno-obrazovnog procesa i dalje dominira, ak i u dananjoj postmodernoj zbilji. Postmoderne pedagoke ideje i koncepti, osobito Montessori i Reggio, vide dijete kao kompetentno bie s mnogostrukim potencijalima, znanje kao produkt individualne i socijalne su-konstrukcije u ijem stvaranju ravnopravno sudjeluju odrasli i djeca. U razumijevanju odgojno-obrazovnih potreba oni afirmiraju znaaj heterogenih socijalnih interakcija, rad na projektima i sukonstrukciju znanja. Ove su prakse esto neopravdano nisko valorizirane i podcijenjene kao kulturalno daleke i vrijednosno upitne. Barbara Kuevi Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Obitelj u djejim slikovnicama Slikovnica je prva knjiga djeteta iz koje ono ui o svijetu koji ga okruuje. Bez obzira na to tendira li slikovnica realistikom ili imaginarnom prikazivanju svijeta, ona znatno utjee na djeje razumijevanje toga svijeta pa stoga nije svejedno na koji se nain odreeni sadraji u slikovnici prezentiraju. Kako je u prvim godinama ivota obitelj za dijete najvanija zajednica, vrlo je bitno kakve poruke slikovnica alje o obiteljskom ivotu. Da bi se odgovorilo na pitanje prati li prezentiranje obitelji i obiteljskog ivota u slikovnicama ono to se dogaa u postmodernim obiteljima ili njeguje idealiziranu sliku obiteljskog ivota, ne marei za dogaanja u stvarnom ivotu, provedeno je istraivanje na uzorku slikovnica izdanih u Republici Hrvatskoj namijenjenih djeci starijeg predkolskog uzrasta. U analizi je naglasak stavljen na strukturu obitelji, ulogu oca i majke, postojanje spolnih stereotipa, odgojne postupke i obiteljske vrijednosti. Dobiveni rezultati bit e korisni za procjenu kvalitete slikovnica te za pedagoki rad s roditeljima i odgajateljima usmjeren na kritiku analizu sadraja koji se prezentiraju djeci. Doc. dr. sc. Mladen Kvesi Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Mostar Studij fizike kulture Vanost igre i porta u odgoju djece Za odgoj djeteta i njegov pravilan razvoj, igra i bavljenje portom su potrebni kao to je zrak potreban disanju, a svjetlost sunca biljci(Arkin)

Igra i port su neraskidivo vezani za ljudsko djelovanje i ulaze u humano i etiko podruje, dakle drutveno vano i relevantno. Igra je najvanija aktivnost djeteta . Kao to dijete ima potrebu za hranom i ljubavlju , ije uskraivanje moe nepovoljno djelovati na njegov razvoj, tako i neostvarena potreba za igrom moe biti tetna za njegov psihofiziki, emocionalni i socijalni razvoj.Sloboda djeteta ispoljava se u slobodi stvaralakog izraavanja, pokreta i kretnih mogunosti, slobodi inicijative bez prinude , bez limita i bez diktata.Igra ima vlastitu motivaciju, njena svrha i cilj su u njoj samoj, ona omoguava slobodan izbor i odluku a istovremeno zahtjeva da se igra povinuje pravilima igre i specifinom nainu ponaanja. Da bi neku motoriku aktivnost okarakterizirali kao port, ona se treba odvijati kao natjecanje uokvireno pravilima. Upravo u toj injenici nalaze se neiscrpne mogunosti odgojnog djelovanja na dijete. Motivi koji djecu ali i odrasle vode u bavljenju portom su razliiti ali meu njima su zacijelo i pedagoki: odgojni, estetski, zdravstveni,stil i nain provoenja slobodnog vremena i sl. Na taj nain port kao odgojno sredstvo postaje mjesto ope humanizacije ovjeka. Doprinos igre i porta razvoju moralnih osobina kao to su strpljivost, ustrajnost, samokontrola, inicijativa, disciplina i sl. je od ogromnog znaaja a igra pritom postaje sredstvo odgoja i socijalizacije te zauzima vanu ulogu u oblikovanju karaktera djeteta. Nije teko prepoznati da su za uspjeh u igri potrebne odlike bez kojih nema ni uspjeha u ivotu, a to su izmeu ostalih i snana volja, potivanje pravila, odvanost, zdravlje duha i tijela, razboritost, napredovanje. S obzorom da danas moemo svjedoiti sveopoj krizi ili blae reeno zanemarenoj vanosti odgoja u drutvu , treba iskoristiti ogromne mogunosti koje u odgoju mladih nude upravo organizirana igra i port. Uloga obitelji,drutva, uitelja, trenera i svih onih koji utiu na odgoj mladih je toliko vana i presudna za budunost da treba iskoristiti prilike koja nam se kroz igru i sport neprestano i ponovo pruaju. Kljune rijei: igra, port, odgoj , motivacija, budunost, uitelj, trener

Doc. dr. sc. Josip Lepe Uiteljski fakultet na maarskom jeziku Subotica Znaaj izbora teme u projektima nastavnikih i uiteljskih fakulteta Rad pokuava obuhvatiti tematiku kritikog razmiljanja, a sve to kako s opeg tako i s aspekta tjelesnog odgoja. Interesantna a ujedno je i alarmantna spoznaja, koja je tipina za sve razine obrazovanja, da studenti informacije od svojih profesora uglavnom primaju na veoma pasivan nain. Sve to znai da studenti s veoma umjerenim intenzitetom sudjeluju u obrazovnom procesu, umjesto da prihvate aktivniju i dinaminiju ulogu u procesu uenja a preko toga i u razumijevanju nastavnog gradiva. Jedan od najznaajnijih rezultata u uenju kritikog razmiljanja jest moment kada studenti osjeaju odgovornost za svoje rezultate u uenju i za uspjenost u strunom napredovanju. Pitanja postavljena na predavanjima od strane studenata javljaju se kao preduvjet razvoja kritikog razmiljanja i aktivnog sudjelovanja kompletne linosti studenta u radu koji se odvija u toku ali i nakon predavanja.

Kljune rijei: sposobnost razmiljanja, kritiko razmiljanje, tjelesno odgojena linost, uloga pitanja, tjelesni odgoj Goran Livazovi Osnovna kola eerana Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Suvremeni mediji u slobodnom vremenu i kolska postignua uenika Tehnoloki napredak i relativizacija uloge temeljnih instanci socijalizacije zahtijeva od suvremena odgojitelja, pedagoga, uitelja novu sposobnost prepoznavanja i djelotvornog usmjeravanja svojih profesionalnih te ljudskih potencijala i kvaliteta. Tehnologija mijenja ne samo nain uenja, ve i sadraje uenja. Odrastanje djeteta danas se odvija u svijetu premreenom i preplavljenom informacijama, stoga oblikovanje odrednica suvremenog kolskog kurikuluma treba uvaiti utjecaj suvremenih medija na kolska postignua uenika. Na djelu su neke nove, nama nepoznate silnice i multidimenzionalno obrazovanje. Sve je to suvremena paradigma razvoja i odrastanja kroz fluidne identitete, koja esto izmie percepciji pedagoke znanosti. Kljune rijei: kolska postignua, suvremeni mediji, slobodno vrijeme Rea Luji Apsolventica na Odsjeku za pedagogiju i romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Utjecaj globalizacije na dizajn kurikuluma visokokolskih institucija Globalizacija 21.stoljea utemeljena na informaciji i inovaciji, a u naem tekstu definirana kao rastua povezanost na podruju kulture, drutva, politike, ekonomije i ivotne okoline nuno je utjecala na nacionalnu dravu, a s njom i na nacionalni sustav odgoja i obrazovanja. Internacionalizacija obrazovanja postala je instrumentom upravljanja globalizacijskim trendovima. U kontekstu visokog obrazovanja to je: razvitak tehnologije i tehnoloki poduprtog uenja, omasovljenje visokog obrazovanja te pojava logike biznisa usporedo s trendovima komercijalizacije i komodifikacije. Model novog kurikuluma u svjetlu gore spomenutih promjena fleksibilan je, interdisciplinaran i internacionalan, usmjeren na studenta, a njegov dizajn se temelji na deinstitucionalizaciji, odnosno kombiniranju virtualnog i fizikog. Glavne pretpostavke njegove realizacije su: postojanje raunalne infrastrukture i odgovarajueg softwarea, uspostavljanje suradnikih odnosa s ostalim visokoobrazovnim institucijama i privatnim sektorom te adekvatno obrazovanje visokokolskih nastavnika. Iako u dananjem nepouzdanom vremenu ne moemo imati odriva uvjerenja o tijeku stvari, glavna funkcija sveuilita laboratorij za razvoj drutva, mora ostati netaknuta.

Mr. sc. Mirko Luka Filozofski fakultet Osijek Odsjek za pedagogiju Autoritet u odgoju, kontroverza ili zbilja Odgojna situacija zahtjeva pravilnu ulogu partnerskih odnosa, dosljedno ispunjavanje radnih obveza, uzajamno respektiranje prava i odgovornosti odraslog i djeteta. Odgojna zadaa je uvoenje novog lana u drutvo odraslih i ne moe se provesti bez odreene mjere autoriteta. Svi oblici demokracije graanima dodjeljuju prava i obveze i ujedno kontroliraju njihovu provedbu da ne doe do anarhije. Praksa, ne samo odgojna, sve vie potvruje nezamjenjivost koritenja autoriteta koji je preduvjet funkcioniranja obitelji, kole i drutva. Odgoj je lake provediv ako uitelj poznaje i pravilno primjenjuje razredni menadment. Prag tolerancije u razredu odreuje socijalnu komunikaciju s uenicima, a njega uobliuje veliina skupine, njezina heterogenost, status i autoritet uitelja. Autoritet se nije izgubio iz naroda, on je meu ljudima ali u drugaijem kontekstu. Nije se izgubio ni autoritet odraslih koji pouavaju djecu, dapae on je dobio novi oblik i novu formu. Izmijenjene okolnosti otvorile su nova pitanja: kako definirati i uobliiti autoritet u odgoju, u emu traiti uporite i kako ga koristiti? Kljune rijei: autoritet, stil odgajanja, sloboda, razredni menadment, prag tolerancije

Anita Lukenda Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Mostar Studij pedagogije Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Provoenje EU politike vrednovanja neformalnog i informalnog uenja Priznavanje vrijednosti neformalnom i informalnom uenju jedan je od kljunih elemenata politke cjeloivotnog obrazovanja Europske Unije. Europska naela, europske smjernice i europski inventorij su meusobno povezani elementi EU strategije razvoja vrednovanja neformalnog i formalnog uenja u dravama lanicama putem sustavne razmjene iskustava i zajednikog uenja. U ovome radu bit e dat pregled glavnih dokumenata te politike od vremena utvrivanja Lisabonske strategije naovamo. Posebno emo se osvrnuti na posljednje Izvjee o vrednovanju neformalnog i informalnog uenja iz 2007. godine s tri primjera zemalja koje spadaju u jednu od sljedeih kategorija: zemlje koje su uspostavile djelatne sustave vrednovanja, zemlje u kojima se vrednovanje javlja kao praktika mogunost i zemlje s malo ili nimalo aktivnosti u pogledu vrednovanja. Na

kraju e biti reeno koje posljedice ova strategija moe imati za Bosnu i Hercegovinu koja je na samom poetku uvoenja politike cjeloivotnog obrazovanja. Kljune rijei: vrednovanje neformalnog i informalnog uenja, politika EU Prof. dr. sc. Dubravka Male Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Doc. dr. sc. Maja Ljubeti Filozofski fakultet Split Odsjek za pedagogiju Doc. dr. sc. Ivanka Strievi Sveuilite u Zadru Osposobljavanje buduih pedagoga za rad s roditeljima Kvalitetno osposobljavanje buduih pedagoga podrazumijeva stjecanje potrebnih kompetencija u razliitim podrujima djelovanja. Jedno od tih podruja jest izuzetno vano i zahtjevno podruje suradnje i partnerskih odnosa s roditeljima. Pedagog je u situaciji da radi direktno s roditeljima, ali i da upuuje druge djelatnike (odgojitelje, uitelje...) kako raditi s roditeljima. U radu se teorijski razmatraju pitanja vanosti partnerskih odnosa obitelji i ustanove kao nunosti i potrebe suvremene prakse i osposobljenosti pedagoga za kvalitetnu suradnju s roditeljima u posrednom i neposrednom odnosu. Analizom nastavnih planova i programa obrazovanja buduih pedagoga u Republici Hrvatskoj, autorice odgovaraju na pitanje postoje li kolegiji obiteljske pedagogije i rada s roditeljima na studijima pedagogije u RH, te ih usporeuju s obzirom na nain organiziranja. Posebice, autorice su usmjerene na sadrajnu analizu programa traei odgovor na pitanje: jesu li ponueni programi u sadrajnom smislu kompatibilni potrebama i oekivanjima pedagoga, odgajatelja i roditelja. Kljune rijei: obrazovanje pedagoga za rad s roditeljima, kolegij obiteljske pedagogije, kolegij suradnje (partnerstva) obitelji i djejeg vrtia, nastavni plan i program studija pedagogije Prof. dr. sc. Renata Marinkovi Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Paradoks Bolonjskog procesa oima studenata U prijavljenom radu problematizira se aktualna situacija u provedbi Bolonjskog procesa. Argumentirano se pokazuje neuinkovitost provedbe promjena zacrtanih teorijskim postavkama. Originalne ideje ili oponaanje inozemnih iskustava nikako nije usklaeno sa realitetom prakse pa u masovnoj studentskoj populaciji ne nailazi na pozitivne

reakcije. Da je tomu tako, dokazuje ispitivanje meu studentima zagrebakog Prirodoslovno-matematikog fakulteta koji educira budue nastavnike egzaktnih znanosti. Njihova miljenja, stavovi i iskustva vrlo slikovito i ilustrativno govore o objektivnom stanju u praksi na pojedinim sveuilinim institucijama. Dr. sc. Ivan Mari Osnovna kola Spinut Split Odgovornost, politika i ravnatelj Cilj ovog izlaganja nije utvrditi prednosti i nedostatke decentralizacije ili djelovanja kolskih odbora samo za sebe: oni su utvreni zakonom kao usvojena politika i nalaze se u procesu konsolidacije. Ono to mi se ini korisnim jest pokuaj ukazivanja na neke latentne politike probleme koji utjeu na ravnatelje kako bi implementacija te politike (decentralizacija, prije svega) mogla protei laganije i uspjenije. Kako nema druge infrastrukture u obrazovnoj administraciji (regionalni uredi, npr.) izgleda da e ravnatelji biti kljuni imbenik u uspjehu ili propasti ovih zakonskih projekata. Pri tome se posebno raspravlja o njegovoj odgovornosti: prema kome i za to, te naelima utvrivanja njihove izvrsnosti. Kljune rijei: odgovornost, politika, ravnatelji

Martina Mati Osnovna kola ''Dr. Franjo Tuman'' Beli Manastir Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Utjecaj uenikih ocjena na komunikaciiu izmeu roditelja i uitelja kola i roditeljska sredina trajno su upuene jedna na drugu. Proimanje ciljeva zbliava ove sredine, a odgoj i obrazovanje ne protjee jednostavno. Raspoloenje za suradnju, pribliavanje interesa, i meusobno razumijevanje promjenjive su varijable. Vrlo je vana kvalitetna suradnja i komunikacija izmeu roditelja i nastavnika kao vaan imbenik uspjenog odgoja i obrazovanja djece. Ocjenjivanje uenika sloen je posao koji utjee na uenika i nastavnika, ali i na roditelje kola koja ima jasnu viziju, s nastavnim osobljem koje je definiralo svoju misiju i strategiju ostvarenja eljenog, ukljucivat ce u razlicite oblike suradnje (i/ili partnerstva) i roditelje ucenika. Roditelji su jedan od najvrjednijih, a najmanje cijenjenih SUDIONIKA U PROCESU ODGOJA I OBRAZOVANJA kojemu trebamo pristupiti na sustavniji i raznovrsniji nacin. Strucni potencijali kojima to moemo realizirati nalaze se meu osobljem kole, vanjskim suradnicima te medu samim roditeljima. Komunikacija uitelja i roditelja vrlo je bitna kako bismo zadovoljili sve kriterije bitne za ravoj djeteta. Uenikove ocjene ne bi trebale utjecati na komunikaciju izmeu uitelja i roditelja ve bi ona trebala predstavljati poveznicu do uenikovog uspjeha.

Kljune rijei: ocjenjivanje uenika, uenik, uitelj, roditelji, komunikacija

Mr. sc. Mladen Mavar Psihijatrijska bolnica Ugljan Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Strategije suoavanja sa stresom kod adolescenata Cilj rada bio je utvrditi strategije koje adolescenti najee koriste u suoavanju sa stresom, a potom dobivene grupe usporediti po spolu. U ispitivanju koje je provedeno u zadarskim trogodinjim i etverogodinjim srednjim kolama, sudjelovali su uenici svih razreda. Istraivanjem je utvreno da je rjeavanje problema (razliita razmiljanja i ponaanja usmjerena na rjeavanje problema sa kojim se suoavaju), najvie koriten mehanizam suoavanja sa stresom, te da su tim mehanizmom adolescenti i najzadovoljniji. Drugi po redu najee koriten mehanizam je distrakcija (bihevioralni napori u izbjegavanju problemnih situacija), nakon koje je izbjegavanje (kognitivni napori koji pomau izbjegavanju razmiljanja o stresnoj situaciji), a potom kognitivno restrukturiranje (razmiljanja o stresnoj situaciji na drukiji, optimistiniji nain). Sljedee, po redu estine koritenja, su podrka prijatelja i podrka obitelji. Najrjee koritena strategija, kojom su uenici ujedno i najmanje zadovoljni je emocionalna reaktivnost (razliiti naini pranjenja i iskaljivanja ljutnje). Uzimajui u obzir usporedbu po spolu utvrene su statistiki znaajne razlike kod gotovo svih strategija, i to takve da ih djevojke imaju tendenciju ee koristiti. Jedino u sluaju distrakcije nije utvrena znaajna razlika. Kljune rijei: suoavanje sa stresom, adolescencija Prof. dr. sc. Josip Milat Filozofski fakultet Split Odreenje cilja i zadataka kao teleoloko-metodologijski problem pedagogije Teleoloka odreenost kao temeljna odrednica razumnog ljudskog djelovanja, strateko je pitanje svake znanosti, pa tako i pedagogije. Utvrivanje, formuliranje i postizanje cilja i ostvarivanja zadataka svakog rada i djelovanja temeljno je pitanje svih grana znanstvenog polja pedagogije. Iako je rije o temeljnom epistemologijskom pitanju o problemu teleologjie u naoj pedagogiji egzistiraju kontroverzna stajalita to izaziva zbrku i neuinkovitost naroito pedagokoj praksi. U radu se razmatraju problemi pedagoke teleologije diskrepancije izmeu teorije i prakse. Polazi se od tvrdnje da pojmovi cilj, ciljevi, svrha, zadae, zadaci, kod mnogih autora u sadraju, opsegu i dosegu imaju razliita odreenja. Tvrdnja se dokazuje konkretnim primjerima i nakon kritikog razmatranja nudi se jednoznano odreenje navedenih pojmova.

U drugom se dijelu s metodolokog aspekta razmatra problem postupka izbora, definiranja i formuliranja cilja i zadataka s konkretnim primjerima na didaktikometodikoj razini.

Prof. dr. sc. Zlatko Milia Sveuliite u Zadru Odjel za pedagogiju Mediji kao manipulatori -kontraverze razvoja novih medijaPostoji sve vie argumenata da tiisak, radio, TV program, internet nude vie zabavnog negoli informativnog, obrazovnog ili znanstvenog sadraja. Meutim, autor u ovom tekstu upozorava da se situacija pogorvava jer (novi) mediji sve vie manipuliraju potrebama svih populacijskih segmenata drutva, a poglavito mladih. Mediji su pod pritiskom da (stalno) proklamiraju nove prozvode. Oni su pod tiranijom trita. Pored informativno-obrazovnog sadraja medija, autor naglaava da je zabavni sadraj medija esto na granici senzacionalizma, ili u funkciji indoktrinacije i/ili manipulacije. Navodi najeksplicitnije forme manipulacije putem raznovrsnih medija (bestsellera, listova za tinejdere, reklama). Najagresivniji oblik manipulacije je na internetu. Sve uestalija su prikazivanja brutalnih scena nasilja, a sve postaje kao ritual uzbudljive zabave. U sklopu medijske pedagogije autor navodi neke aspekte prevencije kao put ka sprjeavanju medijske manipulacije. U tom kontekstu vidi ulogu suvreme medijske pedagogije. Na njoj su velike obveze o otkrivanju svih kontraverzi razvoja tzv. novih medija, a to znai i u odgoju mladih. Kljune rijei: mediji, indoktrinacija, manipulacija, medijski odgoj, medijska pedagogija Prof. dr. sc. Arjana Miljak Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Zapostavljenost ranog i predkolskog odgoja u Hrvatskoj novoj dravi Na emu utemeljujemo ovaj zakljuak: Prvi argument : Obrazovanje odgajatelja djece rane i predkolske dobi jedina je struka u okviru prosvjetne koja je i Bolonjskim procesom ostala na prvom ili dodiplomskom stupnju . Je li to znai da odgovorni u dravi smatraju da odgoj i obrazovanje djece rane dobi ne zasluuje vie obrazovanje od dodiplomskog?

Vrijedi li tu analogija : za mladunad ivotinja ili za uzgoj biljaka nuno se je potrebito visoko struno- sveuilino obrazovanja a za odgoj i obrazovanje malene djece to ne vrijedi? Argument drugi: Na Odsjecima za obrazovanje odgajatelja pri Uiteljskim fakultetima najmanje ima strunjaka - s magisterijem ili doktoratom iz ovog podruja. Veina njih ima razliito struno obrazovanje s magisterijem ili doktoratom najee usmjerenih na osnovnokolsko podruje ali se iz raznoraznih razloga nalaze na mjestima u Odsjecima za izobrazbu odgajatelja. Je li to znak da nemamo dovoljno strunog kadra i na tako vanim mjestima ili je to znak neeg drugog? Argument trei : U prijanjoj dravi u sklopu Jugoslavije bilo je podcijenjeno ovo podruje , na vana mjesta u tadanjim uredima, Usiz -ima i Rsiz-ima u Sekretarijatu za prosvjetu i kulturu sjedili su ljudi koji su o struci vrlo malo znali ali su bili politiki podobni. Slino se dogaa i u sadanjim upravnim organima. U sadanjem Ministarstvu za prosvjetu kulturu i port prvi put ( novi mandat ove Vlade) imamo kvalificiranog strunjaka, dravnu tajnicu u Odjelu za osnovno i predkolsko obrazovanje koja priznaje da ne zna puno o ovom podruju i spremna je traiti pomoi u svezi donoenja vanih odluka. Njezini prethodnici pak su bili oni koji nisu znali to ne znaju i drali su kako im je sve poznato u svezi ( sustava) ranog i predkolskog odgoja u Hrvatskoj. U zagrebaki Ured za kulturu obrazovanje i port tek je od nedavno ( prije dvije godine) primljena prva osoba, strunjak s ovog podruja. A vrijedi znati da je ured egzistirao i u prijanjoj dravi i da i onda i sada bio financijski najjai u dravi. Nadamo se kako se situacija poinje mijenjati. Ima li mjesta za optimizam? Je li ovako ukratko skicirana situacija na podruju ranog odgoja i obrazovanja rezultat neznanja o vanosti ovog podruja ili pak politike neodgovornosti, biti e rijei u tekstu koji e slijediti.

Lidija Mikeljin Visoka kola strukovnih studija za obrazovanje vaspitaa Kikinda Dr. sc. ivka Krnjaja Visoka kola strukovnih studija za obrazovanje vaspitaa Sremska Mitrovica Akciono istraivanje kao pristup razvijanju otvorenog kurikuluma Rad prikazuje razliite strategije u procesu razvijanja otvorenog kurikuluma koje praktiarima pruaju mogunost da sagledaju svoje stvavove i pristupe, kroz sopstveno iskustvo, dajui im novo znaenje da paljivo razmotre ta zapravo predstavlja njihovo sopstveno iskustvo. Razvijane ortvorenog kurikuluma je aktivan proces povezan sa praktinom formom traenja razloga za odreene pedagoke postupke u interakcijama vaspitaa, dece i znanja. Pristup u poduavanju praktiara u razvijanju otvorenog kurikuluma je zasnovan na sposobnostima kritikog promiljanja u akciji, usmeren na razumevanje njihove uloge i oekivanja koja se pred njih postavljaju. Model otvorenog kurikuluma polazi od razvojne komponente kurikuluma, ukazivanjem na vanost procesa i interakcija, prakse u kome se on deava, uvaavajai i realno sagledavajui kontekst njegovog delovanja i deavanja.

Koristei pristup akcionog istraivanja praktiari unapreuju sopstvenu praksu poduavanja i uenja kroz proces evaluacije i samorefleksije. Primer, koji se izlae u radu, pokazuje kako praktiari, u odreenom kontekstu, u skladu sa svojim shvatanjima i nainom delovanja, kroz akciono istraivanje, razvijaju otvoreni kurikulum. U svom istraivanju praktiari redefiniu pojam uenja i pojam dejeg vrtia i kole kao institucija uenja i poduavanja. Uenje se istrauje i ponovo tumai prema pitanjima znaenja konteksta u uenju, uenja kao smislene aktivnosti koju planiraju i procenjuju oni koji ue i znaenja uenja kao evoluirajueg oblika ukljuivanja u ivot zajednice u okruenju.Deji vrti i kola se istrauju prema pitanjima razvoja otvorenog sistema kao samoreguliue celine i razvoja zajednice koja ui. Kljune rei: otvoreni kurikulum, kontekst, akciono istraivanje, redefinisanje znaenja, stvaranje uslova Prof. dr. sc. Anelko Mrkonji Sveuilite u Zadru Odjel za pedagogiju Zaviajna batina sastavnica obrazovnog kurikuluma U funkciji odrivog razvoja Zabiokovlja Varijable istraivanja: a) nezavisne zaviajna batina i obrazovanost puanstva promatrana kroz HNOS i nacionalni obrazovni kurikulum; b) zavisna odrivi razvoj Zabiokovlja. Glavna hipoteza: zaviajna batina, prirodna i kulturoloka ( tradicijska, civilizacijska, generacijska, povijesna i sakralna), osvijetena kroz HNOS i kurikulum stvara komparativne prednosti za odrivi razvoj Zabiokovlja. Svrha istraivanja: utvrivanje komparativnih prednosti odrivog razvoja tog kraja. Cilj: istraivanje, provjeravanje i osvjetljivanje korelacijskih veza i odnosa u kauzalnom i sinergijskom ozraju varijabli istraivanja. Vanost ovom istraivanju daje utemeljenost na paradigmi trinoma zaviajna batina nacionalni obrazovni kurikulum odrivi razvoj Zabiokovlja u kauzalnom i sinergijskom odnosu. To e dati jasnu sliku o stupnju valorizacije zaviajne batine i utvrditi ostvarivost i stupanj implementacije batine u HNOS-u te nacionalnom obrazovnom kurikulumu. Kljune rijei: batina, HNOS, kurikulum, razvoj, selektivni turizam

Doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus Filozofski fakultet Rijeka Odsjek za pedagogiju Obrazovanje za kulturu mira izazovi pred pedagogijom (i pedagozima) u 21. stoljeu

Jedan od velikih izazova koji se nalaze pred pedagogijom i praksom odgoja i obrazovanja u 21. stoljeu sigurno je obrazovanje za kulturu mira. Nalazimo se u periodu tranzicije i ubrzane promjene obiljeenim izraavanjem netolerancije, nasilja, manifestacijama rasne i etnike mrnje, agresivnog nacionalizma i povredama ljudskih prava, religijskom netelerancijom, uzrujanou radi terorizma u svim njegovim oblicima i manifistacijama, diskriminacijom, ratom i nasiljem prema onima koji se smatraju 'drugima' i rastuom razlikom izmeu bogatih i siromanih, kako na internacionalnim tako i na nacionalnim razinama. Velika su oekivanja od obrazovnog sustava i pedagoga - obrazovanje se smatra jednim od osnovnih sredstava da bi se izgradila kultura mira. esto se moe uti da ako elimo dostii mir, trebamo ga pouavati. Potrebno nam je holistiko obrazovanje koje e afirmirati vanost etikog, moralnog i duhovnog obrazovanja, te osigurati da se buduim generacijama prenesu vrijednosti, tradicije i institucije koje e poduprijeti odrivi nain ivota na planeti Zemlji. U radu se iznose definicije pojmova kultura mira i obrazovanje za kulturu mira, te ideje o tome koji bi trebao biti krajnji cilj obrazovanja, koja bi znanja, vrijednosti, stavove i vjetine trebalo razviti kod djece i mladih da bi se ostvarila kultura mira. Ovaj rad je mali doprinos Meunarodnom desetljeu kulture mira i nenasilja za djecu svijeta (2001-2010) i eljama i nastojanjima da ideja kulture mira osvoji svijet. Kljune rijei: mir, kultura mira, odgoj, obrazovanje za kulturu mira, nenasilje, Ujedinjeni narodi, UNESCO

Mr. sc. Aida Muradbegovi Prof. dr. sc. Nevenka Tatkovi Sveuilite Jurja Dobrile Pula Odrivi razvoj izazov suvremenom odgoju i obrazovanju Hrvatska se nalazi u procesu prilagodbe razvojnom modelu Europske unije ija je provedba neizbjean i dugotrajan proces promjena koji tei ublaavanju i prevladavanju gospodarskih, socijalnih i generacijskih konflikata u podruju prirodnog i drutvenog okolia uope. Odvija se u skladu s nizom preporuka, konvencija, akcijskih programa u podruju zatite okolia, ali i na podruju odgoja i obrazovanja za odrivi razvoj. Primijenjena pedagogijska znanost usustavljena u suvremenom odgoju i obrazovanju ulazi u taj proces bremenita sloenim pitanjima i oekivanjima zbog naina na koji zajedno s kljunim imbenicima drutva, treba reagirati na postojee stanje. Suvremeni odgoj i obrazovanje nuno je uvjetovan novim svjetonazorom odrivog razvoja. Pritom je njegova primarna svrha usmjerena prema interdisciplinarnom pristupu stjecanja znanja i pedagokih umijea te poticanju novih vrijednosti. Autorice se pridruuju stajalitima da je suvremeni odgoj i obrazovanje intelektualni kapital drave i nacije u kojoj kljunu ulogu ima visokokolsko obrazovanje uitelja (edukatora) za odrivi razvoj.

Kljune rijei: odrivi razvoj, svjetonazor, suvremeni odgoj i obrazovanje, visokokolsko obrazovanje uitelja, nove vrijednosti

Prof. dr. sc. Marko Muanovi Filozofski fakultet Rijeka Odsjek za pedagogiju Kritika /radikalna/ pedagogija i hrvatsko kolstvo Nije sluajno to se niti jedan znanstvenoistraivaki projekt niti jedan znanstvenopedagoki skup u podruju pedagogije, osim sporadino, ni teorijski niti empirijski ne bavi recentnim problemima hrvatskog kolstva, koji nisu incidentni, ve pokazuju kao vrh ledene sante da se ispod povrine kolstva neto valja. U ovome su radu, polazei od teorijskog diskursa kritike /radikalne/ pedagogije, kritikoj analizi podvrgnuta zbivanja u hrvatskom kolstvu, od incidenata poput zakljuavanja djece u kolske zatvore, ikaniranje talentiranih uenika, tortura maturom u posljednji as, pa sve do podilaenja EU u podruju kolstva negiranjem autentinih vrijednosti hrvatskog drutva. Sve to, pokazuje provedena analiza, upuuje na zakljuak da sloboda uenika kao nominalni cilj kolovanja ne stanuje tu, ve naprotiv, Frommovi oblici bijega od slobode ili otuenja uenika - autoritarnost, destruktivnost i konformizam, postaju sve gora realnost hrvatskog kolstva.

Emina Ogrizek Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Razvoj socijalnih kompetencija kao doprinos ostvarenju eljenih postignua obrazovnih standarda Cilj ovog rada je razjasniti vanost pedagokog utjecaja na razvitak socijalnih kompetencija mladih, ije je centralno obiljeje uinkovitost u postizanju ciljeva, ali i prikladan nain njihova postizanja. Pri tom su utjecaji kulture, obitelji, uitelja i razreda, vrnjaka, prijateljstva, komunikacijskih i jezinih vjetina, pripadnost spolu i dr., podijeljeni kao unutarnje-vanjski i vanjsko-unutarnji utjecaji na socijalne kompetencije. Razumijevanje i utvrivanje meusobnog djelovanja ovih multidimenzionalnih utjecaja predstavlja izazov i mogunost profesionalnog i osobnog doprinosa u teoriji i praksi odgojno obrazovnih procesa. Potrebno je razvijanje uinkovitih programa intervencije za djecu kod kojih se prepoznaju potekoe u socijalnoj komunikaciji, koje u konanici utjeu na razine postignua obrazovnih standarda.

Slavica Pavlovi Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Mostar Partnerstvo roditelja i kole u proklamacijama i u stvarnosti U ovom radu emo se osvrnuti na podatke dobivene od roditelja uenika prve trijade devetogodinje osnovne kole, njihova djeca kao i uitelji - osjeaju izravne posljedice reformskog procesa u osnovnim kolama. Roditelji su relevantan indikator onoga to se deava s njihovom djecom. Upravo nam roditelji mogu ukazati na tekoe s kojima se svakodnevno suoavaju njihova djeca, a uzrokovane su razliitim nedostacima u samoj pripremi (ako ju je uope i bilo) i implementaciji reforme osnovne kole, preciznije prvog trogodinjeg ciklusa (trijade). Survey istraivanje o stavovima roditelja o implementaciji reforme obrazovanja od prvog do treeg razreda osnovne kole, o njihovim iskustvima i problemima (izdvojenim u relevantne skupine), s posebnim akcentom na suradnju/partnerstvo roditelja i kole kao Gordijev vor aktualnog reformskog procesa, provedeno je, u razdoblju od 2003. do 2007. godine, na uzorku od 571 roditelja (iz FBiH), odnosno 145 roditelja (iz Hercegovako-Neretvanske upanije) uenika prve trijade tzv. devetoljetke (iz FBiH). Poznato je da nijedna reforma obrazovanja nije uspjela bez konzultiranja i involviranja onih koji je izravno implementiraju nastavnika-praktiara, ali isto tako i bez, konkretno u naem sluaju, onih koji predstavljaju background iste roditelja. Stoga i pitanje: je li partnerstvo roditelja i kole jo uvijek samo proklamacija ili je, pak, stvarno, ivotno; je li samo na razini i u funkciji proklamacija ili, pak, stvarnog ivota. Kljune rijei: reforma obrazovanja, roditelji, osnovna kola, partnerstvo, suradnja, odgoj i obrazovanje, monitoring, dobrobit djece

Prof. dr. sc. Lidija Pehar Filozofski fakultet Sarajevo Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Mostar Odjel za pedagogiju Osiguranje kvalitete na fakultetu je conditio sine qua non Osiguranje kvalitete (QA) implicira posebice objektivno vrjednovanje znanstvenog doprinosa nastavnika na fakultetima.

Nastavnik, kao kljuna osoba realizacije nastavnog i znanstvenog procesa na visokokolskim ustanovama, izravno utjee na kvalitetu nastave, kao i interakciju sa studentima, njihovu motiviranost za rad, kvalitetu ishoda zajednikog rada. Svoje kvalitete i sposobnosti posebice iskazuje u znanstveno-istraivakom radu, radu na projektima, objavljivanjem radova, sudjelovanjem na znanstvenim skupovima i slino. Da bi fakultetski nastavnik mogao ostvarivati uvjete u kojima e njegov nastavnoznanstveni rad biti pozitivno vrednovan, drutvo i sve politike strukture, koje odluuju o politici visokog obrazovanja, trebat e tomu dati znatno veu podrku nego do sada. Osnovni cilj kojem treba teiti je osiguranje ujednaene i stalne kvalitete u radu nastavnika i to kako u nastavi i neposrednom radu sa studentima, tako i u podizanju mladog nastavno-znanstvenog osoblja, te u drugim obrazovnim aktivnostima. Kontinuirana evaluacija rada nastavnika pomae preventivnom djelovanju glede sprjeavanja variranja ili pada kvalitete. U svim dijelovima rada fakultetskog nastavnika isprepliu se uloge nastavnika, znanstvenika, pedagoga, suradnika, evaluatora za kojeg je nuna evaluacija od strane studenata, drugih nastavnika i kolega te objektivnih pokazatelja kvalitete njegovog znanstvenog rada. Stoga sve vie proizlazi potreba provedbe kontinuirane evaluacije rada nastavnika u slijedeim podrujima: kvaliteta i struna kompetentnost, kvaliteta pedagoke i didaktiko-metodike kompetentnosti, kvaliteta linosti nastavnika, znanstvena kvaliteta i kompetencija, produktivnost u znanstveno-istraivakom radu, doprinos podizanju i afirmiranju mladog znanstvenog osoblja, voenje poticajnih projekata. Nadalje, za sve nastavnike i suradnike na fakultetu, pored bazinog teaja iz pedagokog i didaktiko-metodikog obrazovanja koji je obvezan za asistente ili poetnike u nastavi, neophodno je povremeno organiziranje seminara i radionica za pedagoko usavravanje. Osiguravanje kvalitete (QA) u visokom obrazovanju obuhvaa sve postupke koji ukljuuju akreditaciju, nadzor i vrednovanje aktivnosti u visokom obrazovanju: U ovom radu emo ukratko prikazati rezultate istraivanja provedenog na velikom uzorku studenata i nastavnika, a u svrhu holistikog pristupa iskustvima i problemima realizacije QA na odreenim fakultetima u BiH. Nadalje, ovaj rad nudi model osiguravanja permanentne (kontinuirane) evidencije o postignuima tijekom akademske godine. U sebi sadri postupke evidentiranja, praenja, provjeravanja, mjerenja i ocjenjivanja, tj. procesa i rezultata rada studenata i nastavnika. Osim ocjenjivanja, vrednovanje obuhvaa znanstvene metode i instrumente istraivanja unapreenja evaluacije rada i studenata i nastavnika. Dakle, smisao i cilj evaluacije je osiguranje ujednaene i stalne kvalitete u radu nastavnika, odnosno u svakodnevnom neposrednom radu sa studentima, kao i u drugim znanstveno-istraivakim i obrazovnim aktivnostima. Praktino gledano, najvanije je da direktni akteri realizacije reforme - nastavnici, u primjeni novog sustava obrazovanja spoznaju stvarni znaaj evaluacije njihovog rada i, to je jo vanije, da ga u svojoj svijesti prihvate. Za taj proces nuna im je pomo, a to implicira i vee zalaganje i podrku relevantnih drutvenih i politikih struktura ukljuenih u odluivanje o politici visokog obrazovanja. Kljune rijei: studenta kao subjekt odgojno-obrazovnog procesa, sveuilini nastavnik, evaluacija, osiguranje kvalitete (quality assurance QA), znanstveno-

istraivaki rad, studenti, reforma visokog obrazovanja

Mr. sc. Izet Pehli Islamski pedagoki fakultet Zenica Odsjek za socijalnu pedagogiju Prilog razvijanju interkulturalnih kompetencija kroz suvremeni kolski kurikulum Uloga kole kao odgojnog faktora jeste da osnai mladu osobu u podruju socijalnih kompetencija, a u funkciji jaanja senzibiliteta za razvijanje socijalne bliskosti meu razliitim socijalnim grupacijama. Ovo istraivako nastojanje ima za cilj potpunije rasvjetljavanje socijalne distance kod srednjokolaca. Istraivaki uzorak ini 310 gimnazijalaca (Opa gimnazija u Zenici, Srednjokolski centar Pale, Gimnazije Fra. Grga Marti u Mostaru). Odjeljenja su birana metodom sluajnog izbora. U istraivanju su koriteni Upitnik o opim sociodemografskim podacima i Skala socijalne distance. Rezultati istraivanja bi mogli posluiti kao polazna osnova za kreiranje programa meunacionalnog i meuvjerskog dijaloga, te mogu biti poticaj za planiranje i programiranje izraenijeg prisustva interkulturalnog odgoja, odgoja za demokraciju i mir u kolskom kurikulumu. Kljune rijei: interkulturalni odgoj, socijalna distanca, kurikulum Vinja Perin Hrvatski zavod za zapoljavanje - Podruna sluba Zadar Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Cjeloivotno profesionalno usmjeravanje kao izazov suvremene pedagoke prakse U radu se polazi od analize znaenja pojma cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja kao raspona aktivnosti koje pojedincima bilo koje dobi i u bilo kojem trenutku njihova ivota omoguavaju da prepoznaju svoje sposobnosti, kompetencije i interese, kako bi donijeli znaajne odluke u pogledu obrazovanja, osposobljavanja i zanimanja. U lanku se analiziraju zadaci profesionalnog usmjeravanja u suvremenom drutvu, drutvu znanja, koji se baziraju na samoostvarenju pojedinca, razvoju mogunost za autonomiju, razvoju kompetencija, te razvoju zapoljivosti. Naglaava se da je profesionalno usmjeravanje proces, a ne jednokratna aktivnost, kojim se prikupljaju podaci o korisniku, prosljeuju informacije o mogunostima obrazovanja i zapoljavanja, pomae pojedincu sagledati vlastite mogunosti i donijeti odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja i zapoljavanja. Na kraju se zakljuuje da su za takav proces od velikog znaaja i slube za profesionalno usmjeravanje koje se zasnivaju na paljivoj i cjelovitoj procjeni razliitih

imbenika, prije svega: potrebama trita rada i potencijalima korisnika te potrebama i mogunostima obrazovnih institucija. Kljune rijei: cjeloivotno uenje, profesionalno usmjeravanje, drutvo znanja, zapoljivost Biljana Petljak Jakuni Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Uitelj danas od zahtjeva, preko profesionalne podrke do kvalitete U radu se problematiziraju izazovi i zahtjevnost uiteljske profesije, temeljeni na definiranju uiteljskih kompetencija. Razmatra se nerazmjer izmeu zahtjeva, koji se uvoenjem promjena postavljaju pred uitelje, i profesionalne podrke uiteljima. Prikazani su rezultati akcijskog istraivanja provedenog sa skupinom uitelja s obzirom na eksperimentalno uvoenje supervizije u odgojno-obrazovni sustav, kao modela strunog usavravanja, trajnog profesionalnog razvoja i podrke uiteljima. Uvoenje supervizije podrazumijeva rad s odgojno-obrazovnim radnicima u smislu kolegijalnog i suradnikog odnosa kojemu je cilj poveanje kvalitete poduavanja i uenja, promicanje razvoja odnosa te poboljanje i osiguravanje kvalitete odgojno-obrazovne prakse. Kljune rijei: uiteljska profesija, kompetencije uitelja, struno usavravanje, profesionalni razvoj, profesionalna podrka, supervizija, profesionalizam, osiguranje kvalitete

Doc. dr. sc. Biserka Petrovi-Soo Uiteljski fakultet Zagreb Ispitivanje procjena odgojitelja i studenata predkolskog odgoja o vanosti zadovoljenja djejih potreba u jaslicama Rad je dio znanstvenog projekta Metode i modeli u odgoju i obrazovanju djece predkolske dobi u djejem vrtiu. U ranom djetinjstvu djeca imaju vie modela, a ukoliko su ukljuena u institucijske predkolske programe vrlo su im vani odgojitelji kao modeli. Zbog toga nas je zanimalo kako odgojitelji zaposleni u ustanovama ranog odgoja i obrazovanja i budui odgojitelji studenti 3. godine studija predkolskog odgoja procjenjuju vanost zadovoljenja djejih potreba u dobi od 1.-3..godine ivota u jaslicama, kako ih rangiraju i postoji li u tome statistiki znaajna razlika izmeu zaposlenih i buduih odgojitelja studenata. U tu svrhu konstruirana je skala s 33 estice na kojoj se vrijednost procjenjivala od 1 (najmanje vano) do 5 ( izuzetno vano).

Ispitanici su bili studenti 3. godine uiteljskih fakulteta u Hrvatskoj (N=110) i odgojitelji zaposleni u nekim jaslicama Zagreba i drugih gradova (N=90). .Dobiven je sljedei rang procjene vanosti zadovoljenja djejih potrebama u jaslicama: 1. Studentima je najvanija potreba djeteta za sigurnou, 2. a odgojiteljima potreba djeteta za osobom u koju imaju povjerenja. Sve su potrebe vrlo visoko procijenjene (vie od 4 na skali od 1-5), osim upoznavanja djece s nekim stranim jezikom, kompjutorskim igrama, i odlazak na organizirano zimovanje/ljetovanje. Razlike smo nali u sljedeim esticama: svakodnevne tjelesne aktivnosti i optimalni broj djece u grupi u kojoj borave. U ta dva sluaja procjene zaposlenih odgojitelja su vee od procjena studenata Meutim, rang korelacija izmeu dviju ispitanih grupa je statistiki znaajna, to jest obje se grupe ne razlikuju u dobivenim procjenama ili se openito slau u procjenama. S dobivenim rezultatima smo zadovoljn,i ali ostaje da se oni provjere u praksi. Doc. dr. sc. Elvi Pirl Sveuilite Jurja Dobrile Pula Odjel za studij na talijanskom jeziku Vanost interkulturalne komunikacijske kompetencije u cjeloivotnom uenju Meusobna povezanost izmeu kulture i komunikacije veoma je bitna za shvaanje interkulturalne komunikacije. Naime, jednu od presudnih uloga u uenju komunikacijskih vjetina ima - kultura. Ljudi vide svoj svijet kroz kategorije, koncepte i oznake koje su proizvod njihove kulture. Naini na koji komuniciramo, komunikacijske situacije, jezik i jezini stilovi koje upotrebljavamo i neverbalno ponaanje, prvenstveno su djelo nae kulture. Ukoliko se kulture meusobno razlikuju, komunikacija i ponaanje svakog pojedinca e se razlikovati. Interkulturalnu komunikaciju moemo najbolje shvatiti kao kulturnu razliitost u percepciji drutvenih dogaaja oko nas. Da bismo razumjeli svijet drugih i njihovo djelovanje, trebamo pokuati shvatiti njihove percepcijske okvire i smjernice, shvatiti kako oni vide svijet. Naglasak u interkulturalnoj komunikaciji nije na kulturnim karakteristikama pojedinca, ve u komunikacijskom procesu koji se odvija izmeu sudionika razliitog kulturnog podrijetla koji meusobno dolaze u posredan ili neposredan kontakt. Stoga, biti interkulturalno komunikacijski kompetentan znai biti sposoban priblino shvatiti misli druge osobe, bez obzira slagali se ili ne s njenim nainom razmiljanja. U radu e se posebna pozornost obratiti teorijskim i praktinim pitanjima interkulturalne komunikacijske kompetencije s osobitim naglaskom na analizu i tumaenje njezine dvostruke manifestacije: verbalne i neverbalne. Ukazat e se na vanost neverbalnih kodova u pouavanju komunikacije jer potekoe u usvajanju kompetentnosti lee upravo u neverbalnom kodeksu koji esto ima drukije znaenje od verbalne poruke. Stoga bi (interkulturalna) komunikacija, kao osnovni oblik ljudskog ponaanja koji proizlazi iz potrebe za povezivanjem i interakcijom s drugim osobama, trebala postati jedna od temeljnih dimenzija cjeloivotnog uenja svakog pojedinca.

Kljune rijei: jezik, kultura, komunikacija, interkulturalna komunikacija, interkulturalna komunikacijska kompetencija, verbalna i neverbalna komunikacija

Blaenka Poljak Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Utjecaj medija i slobodnog vremena na socijalnu komunikaciju mladih Mediji kao fenomen informiranja i komuniciranja zauzimaju sve vie prostora u slobodnom vremenu mladih. Njihov utjecaj na formiranje vrijednosnih sustava, stilova ivota, kulture te novog naina socijalne komunikacije mladih sve je izraeniji. Slobodno vrijeme je danas vrlo utjecajan imbenik, kao to su i mediji, pozitivnog kreativnog i prosocijalnog ponaanja pojedinaca i skupina Rast i razvoj pojedinca nuno prati medijski utjecaj okoline to se odraava na ukupno ponaanje i komunikaciju u kolskom i roditeljskom okruenju. Mediji postaju pritajeni suodgajatelji. Utjecaj medija kao jednog od suvremenih faktora u slobodnom vremenu mladih osobito je znaajan kroz pojavu njihova socijalno-interaktivnog odnosa. Dananja on-line generacija gubi neke oblike socijalnih komunikacija preuzimanjem i stvaranjem novih tehnolokih trendovova koji postaju izazov za suvremenu pedagogiju. Pomanjkanje komunikacije ivom rijeju predstavlja veliki izazov za artikuliranje, razumijevanje i suoavanje sa promjenama suvremenog doba. Kako utjecaj medija na provoenje slobodnog vremena mladih i njihovu komunikaciju moe biti destruktivno, koliko i konstruktivno, vrlo je vano njegovo pedagoko osvjetavanje i sadrajno osmiljavanje te zahtjeva novi suvremeni pedagoki pristup. Dosadanja, naime, znanstvena istraivanja upuuju na potrebu izgradnje novog pristupa pedagoki kompetentnih osoba u razvijanju kulture provoenja slobodnog vremena i komunikacije mladih s obzirom na sve jai utjecaj medija u njihovom svakodnevnom ivotu. Kljune rijei: mediji, slobodno vrijeme, mladi, stilovi ivota, kreativnost, socijalizacija, komunikacija

Prof. dr. sc. Rade Popadi Doc. dr. sc. Biljana Sladoje-Bonjak Filozofski fakultet Istono Sarajevo Metakognitivne strategije i kolski uspjeh uenika Usavravanje razliitih metakognitivnih strategija u uenju implicira veu promjenu aktivnosti samoregulacije uenika u uenju, to vodi boljem uspjehu uenika u koli.

Ovaj odnos je intresantan zbog tretmana koje metakognitivne strategije imaju u okviru samoregulativnog uenja. Pitanje koje je logino postavljeno i koje je istraivano u ovom radu jeste izmeu kojih metakognitivnih strategija postoje korelacije sa kolskim uspjehom.

Vladimir Reider Industrijsko-obrtnika kola Virovitica Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Problemi dvojnog sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj dvojni sustav obrazovanja za obrtnika zanimanja eksperimentalno je, u 18 obrtnikih kola, uveden kolske godine 1995./96. Bez obzira to eksperiment nije u cijelosti zavrio, od kolske godine 1996./97. postupno se uvodi i u ostale obrtnike kole. Dvojni sustav obrazovanja nije nepoznat sustav obrazovanja u Hrvatskoj. Za poetak rada moemo uzeti godinu 1886. (iako je poznat i ranije) kada je donesena naredba o osnutku egrtskih kola u Hrvatskoj. Prema dvojnom sustavu obrazovanja u Hrvatskoj radilo se sve do kolske godine 1975./76. kada je, uvoenjem Osnova nastavnog plana i programa za srednjokolsko obrazovanje u SR Hrvatskoj, ukinut. U radu e ukratko biti prikazan povijesni razvoj dvojnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj, a posebna pozornost posvetit e se brojnim problemima, nastalim njegovim uvoenjem, od kojih mnogi nisu rijeeni ni do dananjeg dana. Kljune rijei: dvojni sustav obrazovanja, naunici, odnosno uenici, obrtnici, praktina nastava

Prof. dr. sc. Vladimir Rosi Filozofski fakultet Rijeka Odsjek za pedagogiju Odgoj i obrazovanje temeljno pitanje u institucionalnim ustanovama Svaka ljudska djelatnost ostvaruje se planom i programom rada u odreenim uvjetima prostora i vremena koji su promjenjiva kategorija. Odgoj i obrazovanje u povijesnom kontinuitetu mijenjali su cilj, zadae, sadraj, organizaciju i osobitost obrazovanja odgajatelja / nastavnika. U tom povijesnom hodu nismo imali jednak odnos prema odgoju. Zato? Ima vie razloga. Odgoj je uvijek bio neki dodatak a ne sastavni i sustavni dio obrazovnog procesa u pravom pedagokom znaenju. U stvaranju nove kole demokratskog, tolerantnog, interkulturalnog odgoja i obrazovanja na europskim i nacionalnim tradicijama potrebno je uiteljima / nastavnicima / odgajateljima u institucijama odgoja i obrazovanja pomoi i

omoguiti otvoren, kreativan, poticajan i drugaiji suradniki i komunikacijski odgojno pedagoki rad u kolama, domovima i radu s roditeljima, jer je odgojni rad temelj uinkovitosti uenja, obrazovanja i ivota uope. Znanstvena pedagoka i druga dostignua moraju nai svoje mjesto u odgojnom radu jer teorijsko - metodoloka utemeljenost je nesumljivo pretpostavka za adekvatnu i sustavnu pedagogijsku praksu. Sadraj odgoja mora biti otvoren i drugaije osmiljen, poticajan i polaziti od mogunosti i sposobnosti odgajatelja i odgajanika. Nova kola, novi dom uenika i odgojni rad zahtjeva drugaijeg odgajatelja. Kakav bi on trebao da bude i kako da djeluje u naim kolama i domovima djece i mladei iznosi se u ovom istraivakom radu ostvarivanja kurikuluma. Suzana Rukavina Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Koritenje hibridnog oblika pouavanja u nastavi stranog jezika U radu je dan prikaz koritenja hibridnog oblika pouavanja u nastavi stranog jezika. Hibridna nastava obuhvaa kombiniranje tradicionalnih naina izvoenja nastave u uionici s online pouavanjem. Kreiranje hibridnog teaja u nastavi stranog jezika podrazumijeva novi nain komuniciranja izmeu nastavnika i uenika. Kombiniranje sredina u kojima se pouava zahtijeva prevoenje tradicionalnih metoda u nastavi stranih jezika u oblike prikladne za online komunikaciju. Nastavnik u online komunikaciji ima ulogu moderatora, koji kroz strukturirane zadae potie studente u procesu uenja. Hibridna nastava zahtijeva od nastavnika usvajanje novih kompetencija. Pisana komunikacija u hibridnoj nastavi naroito pogoduje razvijanju vjetine pisanja kod uenja stranih jezika. Kljune rijei: hibridna nastava, strani jezici, online komunikacija, uloga nastavnika i uenika, kompetencije nastavnika

Prof. dr. sc. Anelka Peko Doc. dr. sc. Vesnica Mlinarevi Mr. sc. Marija Sabli Uiteljski fakultet Osijek Pedagoke kompetencije visokokolskih nastavnika Danas se zahtijevaju drukije nastavne kompetencije sveuilinih nastavnika. Posao nastavnika nije vie usmjeren samo na uspjeno planiranje, ostvarivanje i vrjednovanje nastavnoga procesa, ve ukljuuje i pomo studentu u formuliranju problema, usmjeravanje na istraivanje ideja, poticanje formiranja stavova i kritikoga miljenja,

razvoj socijalnih vjetina i niza drugih sposobnosti i vjetina potrebnih za ivot u drutvu temeljenom na znanju. Provedeno je istraivanje na uzorku od 24 nastavnika i asistenata na Uiteljskome fakultetu u Osijeku s ciljem utvrivanja stanja njihovu o znanstvenom i nastavnom radu te potrebama strunom usavravanju. Na osnovi rezultata dolo se do zakljuka kako se nastavnici i asistenti ele ukljuiti u promjene u znanstvenom i nastavnom radu i zadovoljni su s pripremanjem, ostvarivanjem i praenjem nastave. Iskazuju nedostatak pojedinih kompetencija, informatike pismenosti, aktivnog znanja stranoga jezika i poduzetnika znanja i vjetine. Dobiveni rezultati daju uvid u razvoj i izvedbu kurikuluma temeljenog na ishodima uenja i usmjerenim na studenta kao vanim determinantama Bolonjskog procesa te usmjerenosti i spremnosti za cjeloivotno uenje i razvoj doivotnih uenika u drutvu znanja. Kljune rijei: kompetencije, sveuilini nastavnici, nastava, Bolonjski proces, cjeloivotno uenje Sanja Sever Carnevali Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Pedagoki menadment kao kompetencija pedagoga s osvrtom na apsentizam Tendencija razvoja drutva, temeljenog na znanju, pretpostavljamo da uvaava neophodnost stjecanja novih kompetencija kod strunog suradnika pedagoga. Oekivanja od pedagoga su stavljena na viu profesionalnu razinu, te inicijalnoj akademskoj osposobljenosti pridodajemo pluralna oekivanja koja involviraju i tematiku menadmenta. Time pedagogu, u okviru hijerarhije i utjecaja odgojno obrazovnog menadmenta dajemo seriozniju menadersku ulogu ali na razini konkretne, kolske implementacije. Konkretno, miljenja smo da je pedagog menader praktiar, jer indirektno utjee na ostale kolske kurikularne (sub)menadmente. Dostizanje stupnja samoostvarenja kod pedagoga direktno je vezano uz omoguavanje dostizanja stupnja samoostvarenja drugih ljudi. U okviru odgojno obrazovnih djelovanja susreemo se sa apsentizmom uenika kao frekventnom pojavom koja ima mnogostruke refleksije i neophodno ju je prepoznati i nazvati relevantnim socijalno pedagokim fenomenom. Refleksije apsentizma direktno i/ili indirektno utjeu na kolski i iri odgojno obrazovni menadment, odnosno naruavaju teoretski ekvilibritet uspjeha drutva temeljenog na znanju. Takoer, uenici inkliniraju odreenoj rizinoj skupini koja openito usvaja obrazac ponaanja dugorono neprihvatljiv u svim strukturama daljnjeg funkcioniranja. Empirijski dio rada prikazat e recentnu situaciju na uzorku od 831 srednjokolca u koli u Zagrebu. Kljune rijei: pedagoki menadment, kompetencije, apsentizam, pedagog, kola, uenik

Mr. sc. Andreja Sili Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb Uloga pedagoga u (u)voenju suvremenih odgojno-obrazovnih procesa u predkolskoj ustanovi Neprestano prilagoavanje i pronalaenje primjerenih rjeenja u novim i esto nezamislivim situacijama danas izravno utjee na funkcioniranje predkolskih ustanova i ulogu pedagoga. U takvim uvjetima, u kojima promjene postavljaju izazove starim sustavima, a sve veu pozornost dobivaju uenje injenjem i inovativne sposobnosti, pozornost se usmjerava na proces uenja i umreavanje razliitih sustava te prije svega na sposobnost uspostavljanja i odravanja razliitih odnosa i komunikacije s drugim strunjacima, organizacijama, sustavima. U sreditu pozornosti je kontinuirano uenje u svrhu izgraivanja profesionalnih kompetencija, provoenje pedagokih istraivanja i promoviranje primjera dobre prakse. Sustavnim promiljanjem odgojno-obrazovne prakse i uspjenim voenjem promjenama mogue je postii bre i lake prilagoavanje novim uvjetima te bolje koritenje postojeih resursa za ostvarivanje novih ciljeva, vjetina i vrijednosti. Kljune rijei: funkcioniranje predkolskih ustanova, inovativne sposobnosti, razvoj profesionalnih kompetencija, pedagoka istraivanja, primjeri dobre prakse, uloga pedagoga, umreavanje razliitih sustava Doc. dr. sc. Edita Slunjski Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Ustanova ranog odgoja kao samoorganizirajui otvoreni sustav Implikacije razliitih paradigmi na pitanja institucijskog odgoja i obrazovanja, najopenitije se mogu prikazati kao "tradicionalan" i "suvremeni" pristup odgoju i obrazovanju. Dok "tradicionalni" pristup karakteriziraju determinizam, predvidivost i unificiranost odgojno obrazovnog procesa, za "suvremeni" su pristup svojstveni neizvjesnost, nepredvidivost i holistiki pristup u tumaenju konteksta odgojno obrazovne ustanove. U radu se razmatra odnos etabliranih znanstvenih paradigmi i "osobnih paradigmi" praktiara te odnos mijenjanja paradigmi i promjena odgojne prakse u ustanovama ranog odgoja. Naglaavaju se prednosti organizacije ustanove ranog odgoja i obrazovanja po naelima otvorenog sustava. Samoorganizirajua svojstva otvorenih sustava vode podizanju kvalitete ivljenja, odgoja i uenja djece u ustanovi ranog odgoja, osiguravajui kontinuitet njena razvoja. Njegovanje otvorenosti sustava ustanove ranog

odgoja, iji vaan aspekt predstavlja i "otvorenost za nova znanja", tj. spremnost svih sudionika na istraivanje i cjeloivotno uenje, predstavlja put razvoja njene prakse i kurikukuma. Ona se postupno udaljava od mjesta na kojem se djeca podvrgavaju odgoju, a postaje nain ivljenja suvremenog djeteta, tj. zajedniko mjesto kvalitetnog ivljenja djece i odraslih.

Doc. dr. sc. Aleksandar Stojanovi Uiteljski fakultet Beograd Metodoloke kontroverze i proces nastave Savremenu pedagogiju i didaktiku i dalje odlikuju brojne kontroverze. U ovom lanku se razmatraju kontroverze u okviru pedagoke metodologije, koje sutinski utiu na zasnivanje nastavnog procesa i njegove efekte. Zato se, najpre, ukazuje na razlike izmeu sukobljenih paradigmi kvantitativne i kvalitativne, a potom na njihove domete u didaktikim istraivanjima. Razmatra se u kojoj meri su do sada primenjivani metodoloki pristupi uspeli da sagledaju sloenost nastave, da doprinesu temeljnijem zasnivanju nastavnog procesa i efikasnijem didaktikom voenju. Istie se znaaj koherentnog pristupa prilikom prouavanja nastavnog procesa, potreba primene to raznovrsnijih istraivakih strategija i postupaka u okviru obe paradigme, kako bi se stekla nova saznanja koja bi omoguila temeljnije zasnivanje nastavnog procesa. Kljune rei: kvantitativna paradigma, kvalitativna paradigma, metodoloke kontroverze, nastavni proces Prof. dr. sc. Vladimir Strugar Hrvatsko pedagogijsko drutvo Bez suglasja o kljunim pitanjima ili (de)konstrukcija pedagogije Autorova analiza udbenika pedagogije i recentnih pedagokih djela ukazuje da nema znanstvena suglasja o kljunim pojmovima pedagogije. S dosta se sigurnosti moe rei da se danas gotovo niti ne moe oekivati konsenzus, to pedagogiju stavlja u nepovoljan poloaj u znanstvenom sustavu, a kada je rije o njezinu predmetu moe se oekivati definicija u kojoj se govori o pedagogiji svega. Autori se ne slau o nazivu znanosti kojom se znanstveno bave i koja je vaan predmet na sveuilitima u nas i u svijeta. Je li rije o pedagogiji, nazivu koji je tradicionalno prihvaen i udomaen u naoj pedagogijskoj literaturi ili se prihvaaju nazivi kao to su: znanost(i) o odgoju, edukologija/ edukacijska znanost? Takovo je stanje uzrokom neslaganja u pojmovnom odreenju znanosti; autori koji prihvaaju pojam pedagogija pitaju je li ona znanost ili samo teorija o odgoju, znanost ili teorija o odgoju i obrazovanju ili znanost o osposobljavanju?

Tim razlikama valja pridodati neslaganje u definiranju predmeta pedagogije odnosno temeljnih pojmova kao to su odgoj, obrazovanje, nastava i dr. Pedagogija je svrstavana u razliita znanstvena podruja; bila je drutveno-humanistika znanost ali i drutvena znanost s razliitim pedagogijskim disciplinama. Autor uvia da (de)konstrukcije pedagogije u smislu zamjene jednog termina (pedagogija) drugim (znanost o odgoju i dr.) nije zapravo donijela nova kvalitetnija objanjenja njezina predmeta, kljunih pojmova i razumijevanja odgojnoga procesa. Pedagogija treba biti znanstveno otvorena, te stoga vlastiti predmet prouavati u novom znanstvenom, drutvenom (pluralnom) i svjetskom kontekstu radi njezina znanstvena identiteta, koji e se prije svega priznavati na temelju jasnih pojmovnih odreenja. Meutim, pedagogiju prema stanju danas moemo doivljavati metaforiki kazano kao rijeku ije se korito stalno proiruje te postaje sve plia i prijeti joj isuenje. Kljune rijei: pedagogija, znanost o odgoju, znanstvena podruja, pedagogijske discipline Marija Suevi Osnovna kola Antun Mihanovi Slavonski Brod Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu O nunosti razvoja kompetencije voenja uenika Moje je mjerilo uspjeha sposobnost radosnog obavljanja posla i pozitivnog ivljenja. (A. S. Neill) U vremenu nastajanja nove kulture obrazovanja i odgoja stjecanje profesionalnih kompetencija postalo je nova paradigma u strunom usavravanju i cjeloivotnom uenju uitelja. Promjene u stvarnoj kolskoj praksi poticaj su uoavanju kako bit nastave nije samo pouavanje propisanim nastavnim sadrajima, nego u vjetini pridobivanja uenika da razviju svoj intelektualni, emocionalni, socijalni i motoriki potencijal. Uitelj bi trebao biti promatra djejeg uenja i socijalnih odnosa, uplitati se u trenutcima kada osjeti (pedagoki takt) da dijete ne moe samo izai na kraj s odreenim preprekama ili kada dijete (ili roditelj) zatrai intervenciju uitelja. Uitelj vodi uenika kroz sve faze provedbe temeljnih funkcija kole: od metodike i reprodukcijske funkcije do humane i pedagoke zadae kole. Ulagati vrijeme u struno usavravanje i stalni razvoj ne samo teorijski, nego i u treninge (vjebanje) da bi mogli djelovati u akciji (voenje je praksa), mora postati prioritet nae struke.

Prof. dr. sc. Nenad Suzi Filozofski fakultet Banja Luka Primjena meta-analize u pedagogiji

U radu se razmatra niz pitanja znaajnih za praktinu primjenu meta-analize u pedagogijskim znanostima. Na poetku je data kratka historija koritenja meta-analize, zatim slijedi prikaz situacija u kojima je meta-analiza najpogodnija kao metodoloki set postupaka za analizu pedagogijske prakse zahvaene istraivanjima koja se uzimaju u meta-analitiku obradu. Kratko su date prednosti i nedostaci meta-analize a potom autor prelazi na identificiranje istraivanja i podataka podesnih za meta-alaitiku obradu u pedagogiji. U daljem tekstu date su relacije meu varijablama u meta-analitikom dizajnu, od centralnih tendencija u jednoj varijabli, preko relacija meu dvjema varijablama, te udruivanjae varijabli do multivarijantnih relacija. Autor se posebno bavi veliinom efekta (Effect Size, ES) aplicirajui ovaj parametar na razlike i podudarnosti meu analiziranim studijama ili veliinama. Obrazloeno je kako interpretirati ES parametre u odnosu na metrike koeficijente upotrijebljene u obradi studija i nalaza, kako postii metodoloku adekvatnost i koristiti pravila u interpretaciji nalaza kako bi se izbjegle greke generalizacije. Sve u svemu, rad predstavlja kratak ali vrlo konkretan uvod u praktinu primjenu meta-analize u pedagogijskim znanostima. Kljune rijei: meta-analiza, Veliina efekta (ES), Hedisov g, metodologija

Doc. dr. sc Mirjana agud Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju Odnos izmeu pedagogijske teorije i pedagoke prakse Priprema za budunost znai pripremu profesionalaca za nove drutvene uvjete i izazove. Priprema za nepoznato je osnovna misija koju ima suvremena kola, a jednako se odnosi i na odrasle i na djecu. Potrebno je pripremiti praktiare (odgajatelje, uitelje, pedagoge i ostale) za preuzimanjem kljune uloge u trenutku implementacije teorije u podruje pedagoke prakse. Nije mogue transmisijsko prenoenje nauene teorije u ivi i kompleksan odgojno obrazovni kontekst. Evaluacijom vlastite prakse praktiari provjeravaju nauenu teoriju i stvaraju novu. Provjeravanje, ali i graenje nove teorije pretpostavlja decentralizirano unoenje promjena u konkretnu odgojno obrazovnu praksu pri emu se oekuje nova uloga i vea odgovornost svih praktiara koja pretpostavlja sinergiju svih koji su ukljueni ili odgovorni za kvalitetu odgojno obrazovne prakse. Osobe koje mogu uinkovito participirati u procesu uenja i pouavanja su one koje ue kako uiti te koje su spremne mijenjati se u procesu traenja znanja putem timskog i zajednikog istraivanja prakse.

Sanja panja Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu

Kurikulum univerzitetskog programa Voditeljstvo i rad s mladima u zajednici U kreiranju kurikuluma univerzitetskog programa Voditeljstvo i rad s mladima u zajednici Fakulteta za obrazovanje i komunikaciju Univerziteta u Jonkopingu, vedska pokuala se uvaiti injenica kako je na poetku novoga stoljea pred obrazovanjem ali i pred visokokolskim ustanovama postavljena ambiciozna zadaa. Jedna od zadaa je uvaiti znanstvene spoznaje da znanje nije samo po sebi dovoljno, nego da je vrijedno samo ako je korisno, kada se moe djelatno, kritiki i kreativno primijeniti. Dananje drutvo proivljava vrijeme ekspanzije znanja koje se temelj ne samo na gospodarskom i kulturnom razvitku, nego i poloaju i kvaliteti ivota svakog pojedinca u drutvu. Poloaj mladih, kao i mnogih drugih drutvenih skupina, u tranzicijskim je zemljama esto nezadovoljavajui. Glavni nositelj sadanjeg i budueg razvoja neke zemlje upravo su mlae generacije. Stoga su uspostavljanje dijaloga koji ukljuuje i mlae generacije te izgradnja struktura i mehanizama za njihovo sudjelovanje u razvoju drutva vani ciljevi bilo kojeg europske drave, a moda su ak oitiji u zemljama u tranziciji gdje je zahtjev za konstruktivnim i pozitivnim razvojem osobito istaknut. Za veinu Europskih drava sa jasnom i ambicioznom politikom prema mladima vaan cilj bio je profesionalizacija sektora mladih kako bi se on priznao kao drutveni prioritet. Jedan od koraka ka profesionalizaciji sektora mladih je i obrazovanje kroz Univerzitetski program Voditeljstvo i rad s mladima u zajednici. Univerzitetski program Voditeljstvo i rad s mladima u zajednici sastavni je dio Fakulteta za obrazovanje i komunikaciju Univerziteta u Jonkopingu, vedska i predstavlja specijalizaciju iz omladinskog rada unutar programa obuke nastavnog kadra i kadra koji radi sa djecom i omladinom u izvannastavnim aktivnostima. Vitomir Tafra Hrvatska gospodarska komora Zagreb Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Cjeloivotno uenje za poduzetnitvo u okviru nacionalnog curriculuma Cjeloivotno uenje je i sve vie postaje egzistencijalni uvjet, kako pojedinca, tako i drutva u cjelini, to ukljuuje formalno, neformalno i informalno obrazovanje i uenje. Strateki razvitak svake pojedine drave ovisi ponajprije o kvaliteti ljudskih resursa jer napredovanje svakog ovjeka, u bilo kojem smislu, nije mogue bez prihvaanja promjena i svjesnog sudjelovanja u njemu. Upravo i iz tog razloga poduzetnitvo je jedno od kljunih kompetencija za proaktivno djelovanje. Autor ukazuje na distinkciju pragmatinog poimanja poduzetnitva i definiranja kao ekonomskog pojma ali i kao svojevrsno specifino filozofsko odreenje u smislu prihvaanja ivotnih naela, stvaranja. Stjecanje aplikativnih poduzetnikih kompetencija uz pomo metoda i instrumentarija cjeloivotnog uenja ini dio drutvenog kapitala

zajednice i uvjet su gospodarske opstojnosti. Promjenama u poimanju cjeloivotnog uenja, definiranjem jasnih strategija i ciljeva mogue je ubrzati promjene. U zakljuku autor sugerira da su u ostvarenju tog cilja nuna jasna kurikularna odreenja kako bi se koncept uenja za poduzetnitvo mogao sustavno razvijati. Mr. sc. Zdravko Tkalec Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Metodoloki okvir obrazovanja odraslih Metode pouavanja i uenja kao didaktiko sredstvo, kvalitativno utjeu na proces pouavanja i uenja te na stupanj realizacije ciljeva uenja. Specifian je metodoloki okvir obrazovanja odraslih. Obzirom na stupanj usvojenosti ukupnih znanja i iskustava kao i individualna polazita, motive i potrebe, definirane su i osobitosti pouavanja i uenja u obrazovanju odraslih. Autor prikazuje metode uenja i pouavanja primjerene novim drutvenim, kulturnim, politikim i individualnim potrebama odraslih s naznakom okrenutosti polaznicima. Posebna pozornost se stavlja na aktivne metode pouavanja koje djelotvornije realiziraju cilj uenja; stjecanje znanja i sposobnosti. Tradicionalna metoda predavake nastave u odnosu na razraujue metode je takoer nuna tijekom obrazovnog procesa no izbor metoda ili metode pouavanja ovisi iskljuivo o postavljenom obrazovnom cilju. Kao rezultat promiljanja odabira metodolokog okvira u obrazovanju odraslih namee se zakljuak razumijevanja i primjena naela metodikog pluralizma. Na kraju, autor problematizira kvantificiranje rezultata primjene odreene metode uenja i pouavanja.

Mirela Toli Sveuilite u Zadru Odjel za pedagogiju Kontroverze u intepretacijama medijskih kompetencija Kontroverze u tumaenju medijske kompetencije proizlaze iz dvosmislenih intepretiranja pojmova medijska pismenost i medijska kompetencija. Medijska kompetencija ukljuuje medijsku pismenost. Ona podrazumijeva stjecanje vjetina, znanja i upuenosti pri sprjeavanju medijske manipulacije. Medijska kompetencija pretpostavlja sposobnost kritike analize medijskih ponuda, istovremeno koristei medije kao sredstvo za nezavisno i kreativno izraavanje. U tekstu se analiziraju dva kljuna pitanja: l. koje znaenje ima razvoj medijske kompetencije u suvremenom medijskom okruenju i 2. to se podrazumijeva pod pojmom kontroverze u diskursu medijskih komptenecija. Autorica odgovore nastoji pronai analizirajui etiologiju pojma medijske kompetencije, u odnosu na pojmove medijska pismenost i medijski odgoj. Na kraju autorica predlae konkretnu definiciju tumaenja medijske kompetencije, te zakljuuje da u novim obzorjima medijske pedagogije, medijska kompetencija mora voditi razvoju medijskog odgoja.

Kljune rijei: medijska kompetencija, medijski odgoj, medijska pismenost, komunikativna kompetencija Ivana Tomi Vesna Hasan Dom uenika srednjih kola Bjelovar Praktina primjena razliitih odgojnih oblika i metoda u radu s uenicima u uenikom domu kao samostalnoj ustanovi Kako je u Republici Hrvatskoj nastupilo vrijeme velikih promjena u kolstvu, a uenik postaje jedan od aktivnih imbenika u odgojno-obrazovnom procesu, nastupilo je i vrijeme velikih promjena u pristupu, metodama i oblicima rada odgajatelja. U naoj se ustanovi ve niz godina njeguje takav pristup radu, gdje se uenik i njegove potrebe, interesi i elje stavljaju u sredite pozornosti te prema tome prilagoava cjelokupni odgojni rad u Domu.U izlaganju u pokuati iznijeti naa pozitivna iskustva proizala iz takvog pristupa, koji nam je omoguio pozitivno ozraje, motivirane odgajatelje i cjelokupno osoblje, i to je najvanije, zadovoljne uenike i roditelje. Iako je dom odgojno-obrazovna ustanova, u izlaganju u staviti naglasak na odgojnu komponentu te nainima kako nai zaposlenici odgojno djeluju na nae uenike i potiu cjeloviti razvoj njihove osobnosti. Dom je ustanova u ijem se prostoru, u jednoj kolskoj godini, nae vea skupina uenika iz razliitih regija Hrvatske. U Dom svi oni unose svoje navike, obiaje, norme ponaanja steene u matinoj obitelji te sredini iz koje dolaze, ali i osobne potrebe, interese, elje i sl. Svake godine detektiramo tj. procjenjujemo nove uenike kako bi utvrdili sadraje rada bitne za njihovu bolju adaptaciju na nove ivotne uvjete izvan matine obitelji i okruja iz kojeg dolaze. Ukljuujui ih u interesne i posebne programe, posebne projekte, razne aktivnosti u Domu i izvan nastojimo zadovoljiti potrebe, elje i interese uenika te tako odgojno djelovati na razvoj njihove osobnosti. Kontinuiranim usavravanjem i unutar kolektiva, odgajatelji meusobno dijele svoja iskustva, prenose suvremena steena pedagoka znanja svojim kolegama te tako pridonose unapreenju odgojnog rada u Domu. Kljune rijei: ueniki dom, uenici, odgajatelji, interesni programi, posebni programi, struno usavravanje Doc. dr. sc. Rua Tomi Mr. sc. Maja Hrvanovi Filozofski fakultet Tuzla Stavovi roditelja djece predkolske dobi o djeijoj igri

U radu su predstavljeni rezultati ispitivanja stavova roditelja djece predkolske dobi o djeijoj igri. Cilj rada bio je ispitati i utvrditi kakvi su stavovi roditelja djece predkolske dobi o djeijoj igri. Zadaci ovog istraivanja bili su : ispitati da li su roditelji i na koji nain upoznati sa ulogom igre u razvoju djeteta, koliki znaaj pridaju djeijoj igri, da li se i koliko igraju sa svojom djecom, koliku vanost pridaju igrakama, u emu vide znaaj djeije igre. U radu je koritena metoda teorijske analize i servej istraivaka metoda, a od instrumentata anketni upitnik konstruiran za potrebe ovog istraivanja. Uzorak ispitanika sainjavalo je 120 roditelja predkolske djece sa podruje Tuzlanskog kantona. Rezultati istraivanja pokazuju da su stavovi roditalja prema djeijoj igri pozitivni. Kljune rijei: stavovi roditelja, djeja igra, predkolska djeca

Doc. dr. sc. Rua Tomi Prof. dr. sc. Mirha ehovi Prof. dr. sc. Izudin Hasanovi Filozofski fakultet Tuzla Stavovi studenata razredne nastave o inkluzivnom obrazovanju U radu su prestavljeni rezultati ispitivanja stavova studenata razredne nastave o inkluzivnom obrazovanju djece sa tekoama u razvoju. Cilj rada bio je ispitati ta studenti podrazumijevaju pod inkluzivnim obrazovanjem, koje su prednosti i ogranienja njegove implementacije u naoj zemlji, da li su i koliko stvoreni uvjeti u naoj zemlji za njegovo provoenje, kojim kategorijama djece treba dati prednost, u emu su prednosti zajednikog kolovanja djece s tekoama i djece bez tekoa u razvoju, i koliko e jedni druge prihvatiti, koliko su nastavnici i roditelji pripremljeni za te nove uloge. U radu je koritena metoda teorijske analize i servej istraivaka metoda, a od instrumenata anketni upitnik konstruiran za namjene ovog istraivanja.Uzorak ispitanika sainjavalo je 120 studenata vanrednog studija tree godine razredne nastave Filozofskog fakulteta u Tuzli.Veina ispitanika smatra da inkluzivnim obrazovanjem treba obuhvatiti svu djecu s tekoama u razvojubez obzira na stupanj oteenosti. Kljune rijei: stavovi, studenti razredne nastave, inkluzivno obrazovanje, djeca s tekoama u razvoju.

Prof. dr. sc. Velimir Topolovec Prof. dr. sc. Vladimir Rosi Prof. dr. sc. Mile Pavli Filozofski fakultet Rijeka Odsjek za pedagogiju Odsjek za informatiku Uenje na daljinu kao dio cjeloivotnog uenja U dananje vrijeme velikih ekonomskih i socijalnih promjena zahtjevi za novim pristupima uenja i obrazovanja postaju sve snaniji. Sve vie se govori o cjeloivotnom uenju, odnosno svrhovitom i trajnom uenju s ciljem pobiljanja znanja, vjetina i sposobnosti. S druge strane koritenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija otvorilo je nove mogunostiuenja kod kojeg nema neposrednog kontakta osobe koja vodi proces ( uitelja, mentora ) i osobe koja ui ( uenik, student ) tj. uenja na daljinu. U ovom radu raspravlja se o utjecaju, strategiji i trendovima upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije ( ICT ) i uenja na daljinu u cjeloivotnom uenju. Violeta Valjan-Vuki Sveuilite u Zadru Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu Obitelj i kola temeljni imbenici socijalizacije Obitelj predstavlja vaan faktor za socijalni razvoj djeteta. Uspostavljanje pozitivnih emocionalnih veza u odnosu roditelj-dijete preduvjet je razvoja socijalnih, emocionalnih i intelektualnih vjetina koje su djeci neophodne za daljnje uspostavljanje socijalnih kontakata i postizanje socijalne zrelosti. Usvajanje socijalnih i kulturnih obrazaca ponaanja djeteta bitno ovisi i o dinamici kolskog okruenja. Uvaavanje i potivanje djeje osobnosti, od strane roditelja i uitelja, stvara osjeaj sigurnosti i povjerenja te openito utjee na napredak i cjelovit djeji razvoj. Partnerski odnosi izmeu uenika, uitelja i roditelja bitan su element u procesu socijalizacije i stjecanja kompetencija. Kvalitetna komunikacija meu uenicima, uiteljima i roditeljima odraz je brige drutva, prvenstveno obitelji i kole, za cjelovit razvoj djeje osobnosti. Kljune rijei: socijalizacija, obitelj, kola, komunikacija, cjelovit razvoj

Doc. dr.sc. Mario Vasilj Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Mostar Dr.sc. Sonja Kovaevi Filozofski fakultet Split Mr. sc. Joko Barbir Centar za rehabilitaciju Rijeka Nastava - multidimenzionalni komunikacijski fenomen Uvaavajui spoznavanje po razvojno-humanistikoj paradigmi, da se stvaranje istine o sebi i svjetu oko sebe odvija na individualiziran nain, (ne jedan i jedino ispravan), onda se ni komunikacijski procesi ne mogu odvijati linearno, ve po sustavu viedimenzionalnih cirkularnih povratnih veza na ije nastajanje i posljedice u konanici nismo u stanju djelovati. Ako uvaimo da je svaki ovjek sustav sam za sebe, da je taj sustav nelinearan i dinamian, onda se moramo sloiti i s konstatacijom da je takav sustav i kaotian. Unutar takvih sustava ne moete predvidjeti posljedice ali ni uzroke ponaanja, spoznavanja, formiranja ... Nastava je, zapravo, organizacijski obrazac preko kojega se razvija i grana komunikacija, koja e zasigurno imati utjecaj ne samo na onog pojedinca koji u njoj sudjeluje, nego i na itav niz drugih koji su izravno vezani na njega, a samo posredno ili gotovo nikako na sam nastavni proces. Moda znaaj nastavnog procesa, kao dijela komunikacijske mree, lei upravo u injenici da ostavlja implikacije mnogo vee nego to je to zacrtano nastavnim planom i programom. Unutarnji razvoj i samoaktualizacija smatraju se bitnim za dinamiku ljudske psihe. Emocionalno stanje pojedinca ne moe se odvojiti od emocionalne, drutvene i kulturne sredine. Obrazovanje, poglavito njegov najznaajniji dio, nastava, zapravo je multidimenzionalni fenomen koji obuhvaa meusobno tjelesne, psiholoke i drutvene odnose.

Prof. dr. sc. Edina Vejo Islamski pedagoki fakultet Zenica Odsjek za socijalnu pedagogiju Sociopedagoki prilog razumijevanju ranog odgoja Tekst promatra period ranog djetinjstva kao posebno vaan period u ljudskom ivotu. Predkolski odgoj ne utjee samo na razvoj kognitivnih funkcija djeteta nego na linost u cjelini.

Pri koncipiranju novih i redizajniranju postojeih odgojno-obrazovnih programa u djeijem vrtiu valjalo bi implementirati suvremene sociopedagoke rezultate istraivanja. Sociopedagoki koncept u djeijem vrtiu analizira odgoj i obrazovanje kao instrument djetetovog kvalitetnog ivljenja u sadanjosti i njegovog drutvenog i individualnog prosperiteta u budunosti:osposobljavanje za snalaenje s kompleksnim i dinaminim fenomenima prirodne i drutvene realnosti novog doba. Kljune rijei: rani odgoj, holostika sociopedagoka paradigma

Prof. dr. sc. Dijana Vican Matilda Karamati Bri Daliborka Luketi Sveuilite u Zadru Odjel za pedagogiju Vrjednovanje odlika osobnosti uenika u osnovnoj koli Vrjednovanje uenika u osnovnoj koli odnosi se na ostvarenje ciljeva odgoja i obrazovanja u kolskom i nastavnom, te izvankolskom radu. Ciljevi odraavaju praenje i napredovanje uenika tijekom odgojno-obrazovnog rada, a rezultiraju vrjednovanjem ostvarenja i/ili stupnja ostvarenja odgojno-obrazovnih zadaa tijekom jedne kolske godine i oznaavaju se brojanim i opisnim ocjenama. Polazei od pretpostavke da kratkoroni i dugoroni ciljevi odgoja i obrazovanja podrazumijevaju jasnu pedagoku terminologiju u artikuliranju ocjenjivanja i vrjednovanja uenika tijekom i na zavretku kolske godine, cilj rada je kvalitativnom analizom pedagoke dokumentacije u osnovnoj koli identificirati i analizirati terminologiju koju uitelji i nastavnici koriste u vrjednovanju odlika osobnosti uenika. Analiza slui za kategoriziranje kvalitativnih obiljeja uenika po razredima i nastavnim predmetima s obzirom na kratkorone i dugorone ciljeve odgoja i obrazovanja. Empirijski rad ima praktini doprinos pedagokoj terminologiji i unaprjeivanju pedagoke dokumentacije.

Jelena Vlahovi Sveuilite u Zadru Odjel za pedagogiju Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu

Obrazovanje odraslih u koncepciji cjeloivotnog uenja promjene u srukturiranju kurikuluma visokog obrazovanja Cilj rada je sagledati ostvarivanje koncepcije cjeloivotnog uenja u podruju visokog obrazovanja. U kontekstu cjeloivotnog uenja u obrazovanju odraslih biljei se sve vei interes za visokim obrazovanjem odraslih osoba to dovodi do promjena u strukturiranju (ali i sukonstrukciji) kurikuluma visokog obrazovanja. Autorica u radu, na temelju analize istraivanja iz zemalja Europske unije, izdvaja neke od suvremenih trendova visokog obrazovanja u dinaminim promjenama koje nam donose izazovi drutva znanja. Navode se i elaboriraju: poveanje populacije obuhvaene visokim obrazovanjem, novi studentski profili, druga ansa za uenje, fleksibilnije forme obrazovanja te potrebe i oekivanja korisnika obrazovanja. lanak zavrava diskusijom o refleksiji navedenih trendova u reformama hrvatskog visokog obrazovanja koje od potpisivanja Bolonjske deklaracije sudjeluje u stvaranju europskog prostora visokog obrazovanja. Kljune rijei: obrazovanje odraslih, visoko obrazovanje, cjeloivotno uenje Dr. sc. Lidija Vujii Uiteljski fakultet Rijeka Rani odgoj i obrazovanje u institucijskom kontekstu O djetetovom razvoju promiljamo kao kulturalnom procesu u kojem dijete nije pasivni produkt socijalizacije, ve aktivni sudionik svog vlastitog razvoja, konteksta i graditelj vlastite kulture. Suvremene znanstvene spoznaje o djejem razvoju i mogunosti njihova odgoja i obrazovanja, toliko su promijenile sliku o djetetu da je veina znanstvenika naziva novom paradigmom. Nuno se mijenja i pogled na kontekst u kojem se razvoj i odgoj ostvaruje i temeljno pitanje jest pitanje stvaranja optimalnog okruenja za uenje, odgoj i obrazovanje u institucijskim uvjetima. Drimo da je ovo jedan od temeljnih uvjeta da se moe bolje i kvalitetnije postii razumijevanje djeteta, njegovih sposobnosti, interesa, elja i potreba. Jer tek razumijevanjem djeteta moemo i primjereno djelovati. U posljednje vrijeme sve se vie uvia da je razumijevanje djece, njihovih postupaka, aktivnosti, interesa i potreba trebao biti zajedniki interes svih, ne samo onih koji se bave odgojem i obrazovanjem nego i onih koji odluuju o politici, gospodarstvu i razvoju zemlje openito. Meutim, uspostavljanje odgovarajue javne politike o djeci, donoenje ispravnih politikih odluka o djeci, ovisi o pravilnom shvaanju znanosti i postignuima odgojno-obrazovne struke.

Radmila Zeba Djeji vrti 'Radost', Zagreb Temeljci pismenosti u ranom djetinjstvu Proces opismenjavanja dug je i specifian, a njegovi zaeci temelje se u ranoj djejoj dobi na kauzalitetu brojnih kognitivnih sposobnosti i vjetina, uz razvijen govor i jezik kao najspecifinijih ljudskih djelatnosti, uz posredovano djelovanje obitelji, okoline, uenja i poduavanja. Djeji vrti ima i odgojnu i obrazovnu ulogu u razvijanju temeljnih funkcija, te njihovoj transformaciji u vjetine i sposobnosti potrebne ponajprije za poetno opismenjavanje. Drutvena zadaa vrtia je osvjeivanje vanosti vjetina itanja i pisanja u stjecanju znanja i profesionalnih kompetencija te poticanja i njegovanja kulture itanja sa naglaskom na implikacije tih vjetina na proces uenja kao cjeloivotne djelatnosti. Kljune rijei: opismenjavanje, itanje i pisanje, govor, djeji vrti, kompetencije Prof. dr. sc. Jasminka Zlokovi Prof. dr. sc. Sofija Vrcelj Filozofski fakultet Rijeka Odsjek za pedagogiju Djelovanje obitelji i kole na promociji prosocijalnih ponaanja djece i mladih Probleme uzronosti asocijalnih i rizinih ponaanja djece i odraslih neminovno je razmatrati u kontekstu generikog i ekolokog modela koji polaze od osobnih crta linosti, kulturnog konteksta, socijalno-ekonomskog sustava, obrazovanja i drugih initelja na mikro i makro razini. U empirijskom dijelu rada prezentirani su rezultati istraivanja o zapaanjima nastavnika i odgajatelja o aktualnim pedagokim problemima djece i mladih; problemskim podrujima i aktivnostima na planu primarne prevencije u predkolskim, osnovno kolskim i srednjokolskim ustanovama, suradnji s roditeljima i samopercepciji nastavnika osobne odgojne kompetencije. Za potrebe istraivanja konstruiran je anketni upitnik, te primijenjen na uzorku od 196 ispitanika odgojno obrazovnih djelatnika osnovnih i srednjih kola. Rezultati ispitivanja mogli bi pomoi pri fokusiranju na neke prioritete u odgojnoobrazovnoj i iroj socijalnoj podrci u cilju primarne prevencije rizinih ponaanja. Rezultati istraivanja ukazuju na mnotvo problema u podruju odgoja i obrazovanja koje je nuno temeljito istraiti, te poduzeti iru drutvenu akciju njihova rjeavanja. Kljune rijei: odgoj, djeca, mladi, obitelj, kola, rizina ponaanja, primarna prevencija, odgojna kompetencija