Trina vrijednost i stopa prinosa od

ulaganja u dionice i obveznice

DIONICE
- kljuno podruje financijskog menadmenta poduzea
su sadanja vrijednost i trina cijena dionica
- trina vrijednost dionice utvruje se na temelju
oekivanih dividendi koje te iste dionice mogu dati
vlasniku te dionice
- dionice imaju svoju profitabilnost, trini rizik i prinos do
dospijea
- trina cijena dionice ovisi o promjenama ponude i
potranje
- ponuda smanjuje cijenu dionice, a potranja ju
poveava

- imbenici koji utjeu na ponudu i potranju dionica na

tritu su:

neizvjesnost budueg poslovanja

kolebanje ponude i potranje na tritu

promjene vrijednosti ulaganja

- u situaciji opadanja trita vrijednosnih papira treba

izvriti njihovu kupnju jer su cijene dionica ispod
normalnih , a u situaciji visokih ciklikih kretanja na tritu
vrijednosnih papira treba prodavati vrijednosne papire uz
relativno visoke cijene i dobiveni novac investirati u zlato,
nekretnine i slino

- CAMP ( Capital asset Pricing Model) teorijski model

procijene kapitalne imovine
- pretpostavka CAMP modela stopa kapitalizacije
dionica jednaka je stopi prinosa na ulaganja bez rizika
uveanoj za premiju rizika
-CAMP model odreuje oekivanu profitabilnost od
rizinih investicija kao funkciju profitabilnosti na
bezrizine investicije, trine premije i beta koeficijenta
(- mjera sistemskog rizika odreene dionice)
- koeficijent izraava u kojem smjeru se kreu promjene
profitabilnosti pojedinane dionice u odnosu na promjene
profitabilnosti na neki trini indeks

- =1 profitabilnost dionice kree se identino kretanju

profitabilnosti na trini indeks
- >1- profitabilnost dionice mijenja se bre od trine
- < 1- profitabilnost dionice mijenja se sporije od trine
vrijednosti
- nedostatak CAMP za procjenu troka kapitala je da se
temelji na procjeni trinog rizika i procjeni koeficijenta
( povijesni podaci)

- prinos od dividendi predstavlja izraz

profitabilnosti tekuih novanih dohodaka dionica
mjerene stvarnom trinom vrijednou tih dionica

OBVEZNICE
- cijena obveznice je sadanja vrijednost tokova novca pa
se njezina cijena mijenja
suprotnim smjerom od
promjene zahtjevanog prinosa
-kada se sadanja vrijednost tokova novca smanji
zahtjevani prinos se poveava
-cijena kao funkcija zahtjevanog prinosa ima konveksni
oblik
- kada je zahtjevani prinos jednak kuponskoj stopi cijena
obveznice jednaka je njezinoj nominalnoj vrijednosti
-kada je zahtjevani prinos manji od kuponske stope
obveznica se prodaje iznad nominalne vrijednosti

- kad je zahtjevani prinos vei od kuponske stope cijena

obveznice je manja od nominalne vrijednosti
- ako se obveznica prodaje uz diskont ili premiju njezina
cijena nee biti konstantna
- za obveznice sa diskontnom cijenom vrijedi da kako se
pribliava dospijee obveznice, cijena raste (uz
pretpostavku da se zahtjevani prinos ne mijenja)

- cijena obveznica mijenja se zbog slijedeih razloga:

1.Promjena kreditne kvalitete izdavatelja dionice dovodi do
promjene zahtjevanog prinosa
2.Promjena u dospijeu bez promjena zahtjevanog prinosa
3.Promjena zahtjevanog prinosa
usporedivih obveznica na tritu

zbog

promjena

prinosa

- cijena obveznice bez opcije je sadanja vrijednost oekivanih

novanih tokova novca te obveznice

- etiri

mjere za prinos obveznica:

1. Trenutani (tekui) prinos (godinja kuponska kamata/ cijena)

2. Prinos do dospijea

(uzima u obzir trenutni primitak od

kupona i svaki kapitalni dobitak i gubitak do dospijea obveznice kao i
vremensku komponentu tokova novca

3. Prinos kod call opcije opcija poziva daje izdavatelju

pravo otkupa obveznice po unaprijed odreenoj cijeni prije
dospijea obveznice
- prinos do opoziva je kamatna stopa koja izjednauje
sadanju vrijednost tokova novca do datuma poziva s punom
cijenom obveznice

4. Prinos kod put opcije

opcija prodaje daje pravo investitoru da proda

obveznicu izdavatelju po nominalnoj ili nekoj drugoj
unaprijed odreenoj cijeni- prinos do otkupa rauna se za
svaki doputeni datum

MEUOVISNOST ZAHTIJEVANE STOPE I

VRIJEDNOSTI OBVEZNICE

kvantitativni odnosi izmeu vrijednosti obveznice i zahtijevanog

prinosa do dospijea
pokazuju kretanja cijene obveznice i rizike ulaganja u obveznice

razliitih dospijea i kamatnih karakteristika

PRVA MEUOVISNOST
vrijednost obveznice kree se inverzno
kretanju zahtijevanog prinosa do
dospijea

promjene vrijednosti obveznice inverzne

su promjenama trine kamatne stope

DRUGA MEUOVISNOST

trina cijena obveznice vea je od

nominalne ako je zahtijevani prinos (kB)

manji od kuponske kamatne stope (i)

TREA MEUOVISNOST

s pribliavanjem dospijea obveznice

njena e se trina vrijednost

pribliavati nominalnoj

o dospijeu obveznica uvijek vrijedi

kao njena nominalna vrijednost

ETVRTA MEUOVISNOST

to je dulje vrijeme do dospijea,

obveznice su vie izloene kamatnom

riziku riziku promjene kamatne
stope; to je dulje razdoblje dospijea
obveznica, manje su razlike u
postotnoj promjeni cijene obveznica

PETA MEUOVISNOST

osjetljivost obveznice na promjene zahtijevanog prinosa

ovisi o modelu novanih tokova (modelu amortizacije

obveznica)