www.maturski.

org

ANALIZA TEHNIKE U SPORTU

OSNOVNA KOARKAKA TEHNIKA
(Seminarski rad)

STUDENT:

MENTOR:

SADRAJ
UVOD
.3
1.KRETANJA BEZ
LOPTE.
.4
1.1.) HODANJE
..
.4 1.2.)
TRANJE
..4 1.2.1. Mijenjanje pravca
kretanja..5 1.2.1.1.
mijenjanje pravca kretanja bez
zaustavljanja...5 1.2.1.2. mijenjanje
pravca zustavljanjem....5
1.3. ) ZAUSTAVLJANJE..
..5 1.3.1. D v o t a k t n o
..6
1.3.2. Jedntak
tno..
6 1.4.) KRETANJE U
STAVU7
1.4.1. P a r a l e l n i s t a
v7 1.4.2.
Dijagonalnista
v7 1.5.)
OKRETI, PIVOTIRANJE
8 1.5.1.
Okreti u
zraku..
.8
1.5.2. Pivotiranje
.8
1.6.)
SKOKOVI
.9 1.7.)
FINTIRANJE
9
2. TEHNIKA S
LOPTOM
.9 2.1. VOENJE LOPTE DRIBLING..9
2.1.1. Voenje u
mjestu..
10
2.1.2. Polazak u dribling iz
2

mjesta kad loptu drimo u rukama10 2.1.3.

Promjena pravca voenja
12 2.1.3.1.
promjenom
ruke12
2.1.3.2. Promjena pravca driblingom iza
lea..12 2.1.6.3. Promjena
pravca s okretom (rolling)
12 2.1.7.
Zaustavljanje iz
driblinga 13 2.2.
DRANJE, HVATANJE
LOPTE13 2.2.1.
Dranje
.13
2.2.2. Hvatanje
lopte
13
2.3.1. Dodavanje s dvije ruke s grudi
14 2.3.2. Dodavanje
s dvije ruke udarcem lopte o
tlo..14 2.3.3. Dodavanje s
dvije ruke iznad
glave.14
2.4.
UTIRANJE
..15
2.4.1. ut jednom rukom
iz mjesta 15 2.4.2.
utiranje iz
kretanja..16
2.4.3. utiranje iz skoka skok ut
.16
2.4.4.
Slobodna
bacanja17
3.
ZAKLJUAK
..18
LITERATURA
.19
UVOD
Pod tehnikom u sportu podrazumijevamo izvoenje nekog pokreta ili kretanja
prema utvrenom nainu i redoslijedu, odnosno biomehaniki ispravno i
djelotvorno izvoenje struktura gibanja.

U koarci pod pojmom tehnike moemo smatrati nain izvoenja i

primjenjivanja specijalnih pokreta i kretanja, sa i bez lopte, u cilju uspjenog
rjeavanja odreenih zadataka i situacija u igri.
Moramo razlikovati osnovni mehanizam tehnikih elemenata i individualnu
tehniku (stil). Osnovni mehanizam je odreeni redoslijed, po kojem se neki
tehniki element odvija, a odreuje se na osnovu izuavanja structure
dotinog elementa i eljenog cilja kao i pravila igre. Kada zapoeti s uenjem
koarke?
Najprije se moraju ispuniti materijalni i kadrovski uvjeti i to u sredini koja ima
odreenu tradiciju. Djeca trebaju imati ne samo fiziku zrelost, ve i
odreenu razvijenost centralnog ivanog sustava, miinog i sranog
sustava, te osjetilost ula, koje omoguavaju bre shvaanje i savladavanje
odreenih kretnih struktura. Iz naprijed navedenog moemo zakljuiti da
djeca od 10 11 godina nee imati problema s ukljuivanjem u trenani
proces uenja koarke. Kod uenja tehnike treba teiti za tim da ona bude to
preciznija, to veeg opsega i automatizirana. U prvoj fazi uenja trebamo
element, pokret, pravilno nauiti, a u fazi usavravanja nauenu tehniku
primjeniti u odreenim situacijskim uvjetima.
Jedna od podjela tehnike u koarci je: 1. kretanje igraa bez lopte
2. tehnika s loptom
Redoslijed izlaganja pojedinih grupa elemenata prema ovoj podjeli odgovara
loginom redoslijedu njihovog primjenjivanja u igri, poevi od hodanja,
tranja, zaustavljanja, kretanja u koarkakom stavu, skokova, pivotiranja
zatim voenja lopte, hvatanja i dodavanja lopte te utiranja na ko. Jedna od
dilema kod pisanja ovog materijala koju nisam razrijeio, je koritenje naziva
tehnikih i taktikih elemenata koarke. Naime
rasprostranjenost koarke u cijelom svijetu i zemlja postoje bina koarke, a
nadasve izvor osnovne literature u na je jezik unio mnogo tuica, ali po
mom miljenju filoloko istunstvo ne bi smjelo biti jai argument od rairene
upotrebe pojedinih rijei, izraza, u praksi i to kako u literaturi naih autora,
prevedenoj literaturi, pisanoj rijei u medijima, svakodnevnom govoru i.t.d

1. KRETANJA BEZ LOPTE

Openito, uspjeh u kretanju, pa prema tome i u igri, umnogome zavisi od

sposobnosti odravanja ravnotee. Igra koji lako gubi ravnoteu ne
moe uspjeno obavljati svoje zadatke. Koarka zahvaljujui izuzetnoj
dinamici i eksplozivnosti obiluje brzim, iznenadnim kretanjima (start,
mijenjanja pravca, zaustavljanje) i ona iziskuje dobar osjeaj ravnotee.
Poradi toga potrebno je vjebama hodanja, tranja, skokova, poskoka, okreta,
naglih promjena ritma i pravca, kretanja na smanjenoj povrini oslonca,
usavravati ravnoteu, tj. igra treba biti sposoban da iz odreenog poloaja,
stava, u bilo kojem trenutku moe krenuti razliitom brzinom u bilo kojem
novom pravcu.
Razlikujemo:
1.1.)
1.2.)
1.3.)
1.4.)
1.5.)
1.6.)
1.7.)

H o d a nj e
T r a nj e
Z a u s t a v lj a nj e
K r e t a nj e u s t a v u
O k r e t i, p i v o t i r a nj e
Skokovi
F i n t i r a nj e

1.1.) HODANJE je ciklino kretanje, prelaenje s noge na nogu uz

istovremeni rad ruku. Hoda se po sistmu suprotna noga - ruka. Hodanje u
treningu najmlaih koarkaa moe se koristiti u slijedeim varijantama:
- hodanje obino
- hodanje na prstima
- hodanje na petama
- hodanje na unutranjem i vanjskom rubu stopala
- hodanje tiho (kao maka)
- hodanje lupanjem o podlogu
- hodanje niz i uz strminu
- hodanje dugim koracima
- hodanje s divergentno postavljenim stopalima
- hodanje u poluunju, unju i etveronoke
- hodanje vijugavo i kruno
- hodanje s optereenjem
- hodanje unazad sa svim ovim navedenim varijantama
1.2.) TRANJE, u koarci postoji vie naina tranja: naprijed, bono,
krianjem koraka, natrake, pravocrtno i krivudavo (krivocrtno).
Karakteristino je za sve vrste tranja da se brzina i pravac stalno mijenja, a
rad ruku, umjesto ritmikog kretanja, u najvie sluajeva koristi se za
obavljanje raznih zadataka ( hvatanje, dodavanje, voenje lopte, ut na ko,
ometanje protivnikog igraa).
Razlikujemo: - tranje naprijed,
- tranje bono i
- tranje natrake, unazad
5

U vjebama tranja najprije trimo lagano, sporo, zatim sve bre i bre uz
esto mijenjanje brzine i tranje s estim i naglim zaustavljanjem.
1.2.1. Mijenjanje pravca kretanja, poradi zaobilaenja i oslobaanja od
protivnika u igri se esto mijenja pravac kretanja. Naueni elementi tranja
samo e onda postati korisni, ako smo u stanju povezati ih u brzim
promjenama pravca. Zbog svoje vanosti mijenjanje pravca kretanja treba
vjebati bez i s loptom na svakom treningu. Pravac moemo mijenjati u
samom trku ili poslije zaustavljanja, znai da razlikujemo:
1.2.1.1. mijenjanje pravca kretanja bez zaustavljanja; najjednostavniji
nain promjene pravca u kretanju je krivudavo tranje gdje je vano da se
gornjim dijelom tijela nagnemo prema "centru kruga", a istovremeno
vanjskom rukom energino radimo.
Drugi nain je odskokom koso u stranu. Izvodimo ga tako da se u tranju
jednom nogom jae odrazimo i preskoimo na drugu nogu, koju odmah
postavimo u novi pravac kretanja. Vano je naglo prebacivanje teita tijela i
finta.

1.2.1.2. mijenjanje pravca zustavljanjem; koristi se kada se eli

promijeniti pravac u brzom tranju pod veim kutom (70 - 180 stupnjeva).
Pravac kretanja se mijenja tako da se u trenutku zaustavljanja okrenemo u
eljenom pravcu poskokom i trenutnim tranjem u novom pravcu.
1.3.) ZAUSTAVLJANJE, u dananjoj koarci punoj dinamike zaustavljanje je
vrlo vaan tehniki element. Zaustavljanje omoguuje brzu promjenu ritma i
pravca kretanja, mogu se izbjei povrede od sudara ili nepotrebne osobne
greke. Bez dobre tehnike zaustavljanja igrai e kasniti u akcijama koje
slijede nakon zaustavljanja, odnosno imati e problema s ravnoteom pa e
se napadai teko osloboditi protivnika, odnosno obrambeni igrai nee brzo,
pravovremeno, reagirati na akcije napadaa.
Osnovni faktori za dobro zaustavljanje:
- neutraliziranje sile inercije,
- sniavanje, sputanje, teita tijela i
- trenje, koje treba biti to vee, a ovisno je od podloge i potplatama
tenisica.
6

Zaustavljanje u igri se primjenjuje:

- u igri bez lopte
- kod voenja, driblinga,
- kod hvatanja lopte u tranju i kod utiranja
Zaustavljanje moe biti:
1.3.1. dvotaktno, u dva koraka, dodira, iskorakom, izmjeninim korakom
1.3.2. jednotaktno, sunonim doskokom, paralelnim
Metodika; tehniki element demonstriramo normalno i dajemo jezgrovito
obrazloenje. Zatim to izvodimo ovisno o tehnikom elemetu sporije i u
"dijelovima".
1.3.1. D v o t a k t n o zaustavljanje moemo izvoditi:
- Iskorakom, tako da se predposljednji korak produi, a teina tijela se
premjesti unazad uz istovremeno smanjenje visine. Noga se jae zgri, to
postupno usporava brzinu (prvi takt). Zatim se drugom nogom iskorai
naprijed i stopalo se postavi petom malo van (drugi takt). Reakcija podloge
preko prednje noge stvara silu suprotnu od smjera inercije, a poloaj stopala
daje stabilnost. Ovo zaustavljanje se koristi kod malih brzina.
- Izmjeninim korakom izvodi se tako da se nogom koja je zadnja dotakla
podlogu izvri odraz, zatim slijedi nizak let i doskok na drugu nogu, koja se
jako zgri radi sputanja teita tijela (prvi takt), nakon ega slijedi brz
odluan korak naprijed odskonom nogom, uz istovremeno premjetanje
teine tijela nazad (drugi takt). Ovaj nain se koristi prilikom naglog
zaustavljanja kod hvatanja lopte u trku ili zaustavljanja u driblingu, uglavnom
kod veih brzina. U sluaju gubljenja ravnotee kod zaustavljanja sa dva
dodira pomaemo si tako da nogom koja je naprijed uinimo nekoliko sitnih
dodira ("klizajuih koraka") naprijed, dok se peta "zadnje" noge podie, noga
se sasvim isprui, ali stojna noga mora ostati na mjestu.
1.3.2. J e d n o t a k t n o, sunono paralelno zaustavljanje je tehniki
najefikasnije superiorno, ali mehaniki neto tee. Izvodi se odrazom pri
posljednjem koraku tranja, zatim se poslije niskog leta doskoi sunono u
paralelni (ili mali lagani dijagonalni) stav. Za vrijeme leta gornji dio tijela se
brzo prebaci unazad, a noge naprijed uz sniavanje toke teita tijela.
Prilikom doskoka igra zauzima stav kao da sjedi naslonjen na stolici.
Ravnoteu uspostavljamo premjetanjem trupa, naprijed - nazad.

1.4.) KRETANJE U STAVU

Jedno od specifinih koordiniranih kretanja u koarci je kretanje u
koarkakom stavu i treba ga korektno nauiti u najranijoj dobi. Ovakav stav
pravi od koarkaa "katapult" spremnog na reakciju. Kretanje u koarkakom
stavu prua igraima mnoge prednosti u odnosu na klasino kretanje. Igrau
daje veu potpornu povrinu, bolju ravnoteu tijela i vee zauzimanje
prostora pa mu omoguuje da trenutno zapone ma koju akciju, brzu
promjenu uloge iz obrane u kontranapad i na kraju akcije mu osigurava
sigurno zaustavljanje i stabilnost. Pri duem stajanju ili kretanju u
koarkakom stavu poradi odnosa u polugama i zglobovima, smanjuje se
radna sposobnost miia i zato ga treba dugo vjebati, ne samo da bi se
tjelesno izdrao, ve i stoga da se steknu navike kretanja u jednom poloaju
na koji nismo naviknuti. Zavisno od poloaja ramena u odnosu na stopala
razlikujemo dva stava:
dijagonalni i paralelni. I jedan i drugi mogu se uspjeno primjenjivati i u
obrani i u napadu. No, prevladava miljenje da se dijagonalni stav vie koristi
u obrani, a paralelni u napadu. Razlog je u tome to su kod dijagonalnog
stava vee mogunosti za kretanje naprijed-nazad, a to su najee kretnje u
obrani. Kod paralelnog stava lake su kretnje u jednu i drugu stranu, a i
polazak naprijed je bri te se zbog toga vie primjenjuje u
napadu.
1.4.1. P a r a l e l n i s t a v, Paralelni se zove i zato to su osovine koje
spajaju pojedine dijelove nogu i osovine skonih zglobova paralelne. Stopala
su paralelna, a razmak izmeu jednog i drugog stopala je priblino jedna
stopa, odnosno to je najmanji razmak, a on e se poveavati zavisno od
akcije koja slijedi, kao i od visine igraa, tj. konstitucije pojedinog igraa. Ako
je igra vii razmak izmeu stopala biti e vei i obrnuto. Teina tijela
podjednako je rasporeena na obje noge (na prednjem dijelu stopala). Noge
su u koljenu blago savijene (kut nikad manji od 90 stupnjeva, jer inae nema
brzog starta), zdjelica (karlica) je povuena nazad kao kompenzacija za bolju
ravnoteu. Tijelo je nagnuto malo naprijed, glava podignuta poradi bolje
8

preglednosti, a ruke su savijene u laktovima, u obrani podignute koso gore ili

jedna koso gore, a druga koso dolje s dlanovima okrenutim gore. U napadu
e ruke biti ispred tijela spremne za primanje lopte. Kod
obrambenog stava razmak izmeu stopala kao i savijenost koljena biti e
vea. Sve ovo ini se poradi bolje stabilnosti i vee pokretljivosti. Budui da
kod ovog stava vrlo brzo izlazimo iz ravnotenog poloaja "naprijed-nazad",
to nam je pokretljivost tijela u tim pravcina slabija, dok je bona bolja.
1.4.2. D i j a g o n a l n i s t a v, za ovaj stav je karakteristino da kukovi i
ramena nisu okrenuti u istom pravcu. Kukovi su koso u odnosu na dotadanji
pravac kretanja. Stopala su okrenuta u istu stranu, a razmaknuta su kao i kod
paralelnog stava, ali tako da ako je stopalo lijeve noge naprijed, stopalo
desne noge odnosno prsti trebaju biti priblino u visini pete iskoraene noge.
Zapravo su stopala postavljena u dijagonalno udaljenim "kutevima
pravokutnika". Ramena su manje ili vie okrenuta u pravcu kretanja. Poradi
toga potrebno je trup zasukati u stranu iskoraene noge. U dijagonalnom
koarkakom stavu, imamo veu mogunost teinu tijela prenositi s jedne na
drugu nogu (na iskoraenu ili onu koja je natrag), pa je vea pokretljivost
tijela koso naprijed i koso nazad. Poloaj tijela, ruku i savijenost koljena
odgovara onom to jeve reeno za paralelni stav.
U koarkakom stavu moemo se kretati na dva naina: Kretanje l i j e v o d e s n o izvodi se tako da se nogom koja se nalazi u pravcu kretanja
iskorai u stranu, a drugom nogom se izvri privlaenje do prvobitnog stava.
Iz osnovnog stava prelazi se u iri stav i ponovo vraa u poetni. Kretanje se
izvodi "privlanim-klizajuim" koracima pri emu je jedno stopalo uvijek u
dodiru s podlogom.

1.5.) OKRETI, PIVOTIRANJE

Za pravovremenost i brzinu reagiranja u sloenim situacijama, za
transformaciju kretanja i prilagoavanja novonastaloj situaciji vrlo su bitni
okreti.
Posebnu vanost imaju: - okreti u zraku
- okreti na podu, p i v o t i r a nj e
1.5.1. Okreti u zraku su jedan od temelja za aktivnu transformaciju
(tranziciju) obrane u kontranapad.
9

1.5.2. Pivotiranje je element pomou kojeg, na osnovu pravila, igra moe

due zadrati loptu, a da istovremeno uini vie od dva dodira, ali samo
istom nogom. Cilj pivotiranja je da igra dovede sebe u povoljniju situaciju za
polazak u dribling, dodavanje ili ut, kao i da zatiti loptu od protivnika ,da
izbaci obrambenog igraa iz ravnotee, da kvalitetnije postavi blokadu i
izae iz blokade i da sprijei hvatanje odbijenih lopti protivnikim igraima.
Ono se moe primjeniti prije polaska u dribling, kao i poslije zaustavljanja iz
voenja. Pivotiranje nastaje kada igra (najee dok dri loptu) jednom
nogom stalno dodiruje tlo, a drugu pomie naprijed, nazad, u stranu ili je
okree oko one prve (stajne) noge. Pomicanje se moe ponavljati. Stajna
noga mora uvijek biti u dodiru s odreenom tokom na tlu bar jednom
svojom tokom stopala. Stajna noga se ne smije podignuti i opet spustiti na
tlo, niti smije kliziti po tlu. Pravila igre nam odreuju koja je noga stajna,
ovisno od paralelnog stava (po izboru, bilo koja) ili dijagonalnog stava (ona
koja je prva dodirnula tlo kod zaustavljanja). Pivotiranje moemo koristiti i u
napadu i u obrani. Zbog specifinosti vjebi (okreti oko stajne noge) vjebe
za pivotiranje usavravaju i ravnoteu tijela i poboljavaju koritenje vidnog
polja. Kod pivotiranja osnovni stav je neto nii, poloaj tijela u blagom
pretklonu,poloaj glave i pogled naprijed (brada u visini vrha tenisica), lopta
se dri s obje strane i zatiuje se privlaenjem blizu stomaka (trbunog zida)
ili sa
strane, zavisno od situacije. Pivotiranje zapoinje odrazom (odgurivanjem)
noge kojom elimo koraati, prebacimo teinu tijela na stajnu nogu (jagodice
stopala) uz istovremeni korak unazad ili u stranu ili unaprijed. Za vrijeme
koraanja toka teita tijela ne smije se podizati i sputati, ve je treba
zadrati priblino u istoj visini. Vano je jo jednom napomenuti da se
pivotiranje izvodi oko prednjeg dijela stopala i da je kod dijagonalnog stave
peta stajne noge uvijek vie podignuta.

1.6.) SKOKOVI, u koarci su sve vrste kretanja isprepletene skokovima, koji

se izvode radi dolaenja u posjed lopte, zatim u cilju dodavanja, odbijanja,
blokiranja uta i uta na ko. Koarkaka igra zapoinje skokom. Mogli bi rei
da ekipa koja bolje i vie skae ima izvjesnu prednost u postizanju krajnjeg
rezultata. Kao to vidimo, skokovi se primjenjuju kako u obrani tako i u
napadu. Da bi igra pri skakanju bio uspjean moraju se potivati neki

10

momenti; pravovremenost, brzina, max. visina ili daljina, kao i

sposobnost
zauzimanja najpovoljnije pozicije u odnosu na loptu i protivnika.
Procjena pravca i parabole leta lopte (pravovremenost) uz primjerenu brzinu
daju max. visinu ili daljinu.
V r s t e s k o k o v a : - Skokovi iz mjesta; imaju ovakav redosljed:
odskok, let i doskok
- Skokovi iz zaleta; imaju ovakav redosljed: zalet, odskok, let i doskok.
1.7.) FINTIRANJE, termin fintiranje odnosno finta kod nas je usvojen iz
strane portske literature. U prijevodu taj izraz znai zavaravanje, varka, (na
talijanskom jeziku znai varka). Finta je naznaeni pokret bilo kojim dijelom
tijela, pogledom ili loptom uz promjenu pravca i brzine kretanja s ciljem da se
zavara protivnika, tj. finta se izvodi da bi se ostvarilo to sigurnije dodavanje
lopte, polazak u voenje (ulazak prema kou), utiranje na ko i
oslobaanje od protivnikog igraa (otkrivanje). To je dakle, takvo sloeno
tehniko-taktiko kretanje kojim zavaravamo protivnika, pokuavamo ga na
trenutak izbaciti iz ravnotee, navodimo ga da se pokrene ili postavi tako
kako nama odgovara. Zbog toga se finta uvijek sastoji od prividne (lane) i
od stvarne akcije.
2. TEHNIKA S LOPTOM
U ovom dijelu obratiti emo:
2.1. voenje lopte dribling
2.2. dranje, hvatanje lopte
2.3. dodavanje lopte
2.4. utiranje
2.1. VOENJE LOPTE - DRIBLING
Voenje lopte je jedan od naina koji pravila dozvoljavaju da se u koarci
kreemo s loptom. Prema pravilima koarke ne smijemo uiniti vie od dva
dodira (osim pivotiranja) zadravajui loptu u rukama. Takoer pravila ne
dozvoljavaju voenje lopte s dvije ruke istovremeno tj. smije se voditi
istovremeno samo s jednom rukom. Dozvoljeno je naizmjenino voenje
(odgurivanje) lopte desnom i lijevom rukom, ali nijednog trenutka rukom
(akom) ne smijemo doi ispod donjeg dijela lopte (u odnosu na pravac
guranja lopte ka podlozi), a takoer ne smijemo "zadravati" loptu makar i
jednom rukom.
Voenje je vrlo sloen element tehnike jer trai sinhroniziranu tehniku tranja
i "rada ruku". I jedno i drugo odvija se s loptom. Usvajanje ovog sloenog
elementa tehnike trai uporno ponavljanje kako bi se itav "motoriki
obrazac" automotizirao, tj. odvijao bez svjesne kontrole kretanja, a zatim i
bez vizuelne kontrole lopte. Voenje lopte, dribling, je veoma efektan i
atraktivan oblik osvajanja prostora, ali ga unato tome treba koristiti samo

11

onda kada je to neophodno; ne smijemo se dovesti u situaciju da ga

koristimo neumjereno,
neekonomino i neefikasno jer time smanjujemo mogunost izbora slijedeih
napadakih akcija svoje ekipe, dajemo vremena protivniku da postavi
obranu, troimo nepotrebno svoju energiju.
Igraa teba nauiti da moe:
a) podjednako voditi loptu lijevom i desnom rukom
b) voditi loptu tako da to voenje bitno ne smanjuje njegovu brzinu kretanja
c) voditi loptu tako da je ne gleda, odnosno da gleda ispred sebe
d) pri voenju lopte naglo mijenjati brzinu kretanja - ritam
e) pri voenju lopte naglo mijenjati pravac kretanja kao i ruku kojom vodi
f) pri voenju lopte naglo mijenjati visinu voenja (nisko, visoko) odnosno
smjenjivati takva voenja
g) i da se zna iz voenja zaustaviti bilo hvatanjem lopte ili da je i dalje void
2.1.1. Voenje u mjestu:
Koarkaki stav kod voenja u mjestu moe biti paralelan ili dijagonalan, a
koji emo primjeniti ovisi od pozicije suigraa i protivnikog igraa. Za
dribling u mjestu korisniji je dijagonalni stav budui da osigurava bolju
pokretljivost naprijed - nazad, a to su najei pravci kojim se pri voenju
kreemo.
2.1.2. Polazak u dribling iz mjesta kad loptu drimo u rukama:
Prethodna akcija, zaustavljanje, odnosno stav; paralelni ili dijagonalni,
poloaj protivnika bitno utjee na tehniku polaska u dribling, no uglavnom
razlikujemo dva naina polaska u dribling.
Polazak u dribling direktnim korakom

12

Polazak u dribling ukrtenim korakom (cross-over)

Nisko voenje

Visoko voenje

13

2.1.3. Promjena pravca voenja

2.1.3.1. promjenom ruke:
Za ovu promjenu bitna je pravovremenost i odlino odravanje ravnotenog
poloaja to se postie pravilnim izvoenjem i odbacivanjem svih
nepotrebnih kretnji. Sama promjena e zavisiti od protivnika, a ruka kojom
vodimo loptu takoer we se mijenjati zavisno od protivnika. Kod toga treba
imati na umu osnovni zahtjev kod voenja: nae tijelo mora uvijek biti
izmeu protivnika i lopte koju vodimo. Otra i nagla promjena pravca
moe nam pomoi kod oslobaanja od protivnika, a ako je ona jo povezana
s promjenom brzine uspjeh je siguran. Kod toga treba paziti da ne doe do
"noenja" lopte to je prekraj pravila.

2.1.3.2. Promjena pravca driblingom iza lea:

Igra koji vodi loptu se kratkotrajno zaustavi, zapravo na kratko mujenja
ritam. Rukom kojom dribla, "gura", loptu iza lea ispod stranjice, tempirajui
njen odskok tako da se putanja lopte nastavi neto ispred iskoraene noge,
gdje je prihvaa suprotna ruka i nastavlja dribling.
2.1.6.3. Promjena pravca s okretom (rolling)
Ova promjena ima prednost u zatiti lopte, jer je napada okrenut protivniku
polubono ili leima, odnosno u trenutku okreta obrambeni igra je izmeu
driblera i lopte.
Nepovoljno je kod ove promjene to to je u jednom trenutku dribler leima
okrenut i prema svojim suigraima, te u tom trenutku gubi pregled igre.
Loptu vodimo desnom rukom u visini natkoljenice (bedra). Dugim korakom
lijeve noge krenemo u protivnika - izmeu njegovih stopala. Prenesemo
teite na prednji dio stopala i okrenemo tijelo za 3/4 oko njega na lijevo
driblajui desnom rukom (na visini ne vioj od koljena) tako da postavljajui
aku bono i iza lopte snano privuemo loptu uz pivot-okret u pravcu kojem
se okreemo. Kod toga se koristimo samo jednim dugim driblingom. Kako se
okreemo tako loptu "pokupimo" lijevom rukom, a loptu sada titimo
slobodnom (desnom) rukom. Izvoenje okreta lijevom ruko m oko desne
noge odvija se na suprotan nain.

14

2.1.7. Zaustavljanje iz driblinga:

je vrlo vaan element driblinga i koristi se kada se ispred igraa naglo
isprijei protivnik, pa time izbjegavamo sudare, povrede i pravljenje osobnih
greaka. Ono slui i za fintiranje i za osvajanje bolje pozicije za dodavanje
ili utiranje. Nakon zaustavljanja moemo loptu i dalje voditi ili je uzeti u
ruke. Zaustavljanje se moe zavriti u paralelnom ili dijagonalnom stavu.

2.2. DRANJE, HVATANJE LOPTE

Dranje lopte i hvatanje lopte su usko povezani. Budui da emo se susretati
s poetnicima osnove u navesti posebno.
2.2.1. Dranje, loptu treba drati tako da smo svakog trenutka sposobni
izvesti potrebitu akciju. Takoer treba voditi rauna da je lopta zatiena od
iznenadnog napada protivnika, a dranje lopte treba biti stalna prijetnja
protivniku, na nain da bez (gubitka vremena) posebnih priprema (promjena
poloaja dlanova) moemo krenuti u dribling, dodati loptu ili utirati. Ima vie
naina dranja lopte, no za poetnike je najkorisnije i najee
primjenjivo loptu drati s dvije ruke tako da se ake sa prstima nalaze sa
strane, iza i ispod lopte. Palevi su usmjereni jedan prema drugom i u
ovisnosti od veliine ake, e se dodirivati ili ne i meusobno ine kut od cca
90o. ake i prste treba postaviti tako da prsti ne prelaze najiri dio lopte
(prema naprijed). Loptu treba drati vrsto, ali ne pretjerivati u tome, jer
moemo prijei u grevitost, u prostoru neto niem od prsiju, ali neto blie
tijelu koje je u koarkakom stavu, paralelnom ili dijagonalnom.

2.2.2. Hvatanje lopte, kod obuavanja poetnika najprije treba uiti

dranje lopte, a zatim hvatanje lopte. Ima razliitih naina hvataja lopte, ali
15

emo obraditi ono najkarakteristinije (hvatanje lopte objema rukama u visini

glave prsiju), koje kada se savlada predstavlja osnovu za sva ostala.
Primanje, hvatanje lopte je osnovni, ali ne i glavni element, jer kvalitetno
primanje predstavlja samo preduvjet za izvoenje ostalih tehnikih
elemenata: dodavanja, voenja i uta.
2.3.1. Dodavanje s dvije ruke s grudi je najtipinije koarkako
dodavanje. Primjenjivost mu je mnogostruka i prednost mu je to se iz
koarkakog stava moe izvesti bez ikakvih pripremnih pokreta i bez
zauzimanja nekih polaznih poloaja naroito ako su igrai prije toga primili
loptu. Ovo dodavanje moe se izvoditi iz mjesta iz paralelnog ili dijagonalnog
stava, iz kretanja, a prijemjenjuje se za kraa i srednja rastojanja
(udaljenosti).

2.3.2. Dodavanje s dvije ruke udarcem lopte o tlo

U nekim situacijama kada izmeu nas i suigraa, kojem dodajemo loptu stoji
obrambeni igra, koji eli presjei dodavanje, koristimo dodavanje udarcem
lopte o tlo. Dodavanje se izvodi s istim poloajem ruku i istim pokretima kao i
kod prethodnog dodavanja, iz neto nieg stava, a lopta se rotira" (zavrti)
prema igrau kojem dodajemo u trenutku opruanja ruku, (kao da loptu
gurnemo palevima). Lopta se moe dodati i bez rotacije.
Vrlo je vano odrediti mjesto gdje e lopta udariti o tlo. To je mjesto na 2/3
udaljenosti od dodavaa, odnosno u ovisnosti od poloaja obrambenog igraa
pored samog njegovog stopala, jer mu je tu najtee presjei loptu.

2.3.3. Dodavanje s dvije ruke iznad glave

Sve popularnije i efikasnije dodavanje, naroito kad zbog obrane ne moemo
spustiti loptu ili je tek osvojena skokom kao poetak kontranapada ili
uhvaena nakon visokog dodavanjapostu pivotu pa je treba povratno
dodati.

16

2.4. UTIRANJE
Ne umanjujui ni jedan element koarke moemo rei da je ut navaniji, jer
je on vrhunac primjene ostalih tehnikih elemenata. U poetku se svi tehniki
elementi ue zato da bi igrai uspjeno nauili utirati na (u) ko.
Savladavanje utiranja u koarcii njegovo usavravanje je istovremeno jedan
od najlakih i najteih zadataka u treningu koarkaa.
Zadatak je lak jer za njega postoji velika zainteresiranost. Uostalom, na
treningu bilo kojeg nivoa, moemo viditi da im ugra stupi na teren, prvo to
e samoinicijativno uiniti je ut.
Zadatak je teak jer se ko nalazi na relativno velikoj visini (305 cm), uz to je
meta, obru, malen ( 45 cm), a obrambeni igrai pokuavaju na svaki nain
sprijeiti lagano utiranje. utiranje je umijee koje svi igrai ele usavriti.
Kako u igri pobjeuje ekipa koja je postigla vie koeva od protivnike ekipe,
moemo zakljuiti da je utiranje najvaniji element igre,
a da ostali teh.-takt. elementi stvaraju uvjete za izvoenje preciznog
utiranja. utiranje je povlastica koja se ne smije zloupotrebljavati, tj. Igrai
pored osnovne tehnike trebaju znati i osnovnu primjenu: kako, kada i od
kuda utirati.
Generalna podjela utiranja i to prema karakteru kretanja igraa je:
- utiranje iz mjesta
- utiranje iz kretanja
- utiranje iz skoka
- slobodna bacanja kao specifini ut
2.4.1. ut jednom rukom iz mjesta je osnovni ut i istovremeno
predstavlja osnovu za uenje i usavravanje ostalih varijanti i tehnika
utiranja, koje se ak i vie primjenjuju. No on je vrlo bitan u metodici
obuavanja poetnika zbog dobijanja osjeaja za izbaaj preko vrhova prstiju
i rada u zglobu ake. Takoer je dobro savladan osnovni ut preduvjet i
prva faza u uenju skok uta. Nadalje utiranje jednom rukom iz mjesta je do
sada nezamijenjiv nain izvoenja slobodnih bacanja. Ovaj ut izvodi se iz
dijagonalnog ili paralelnog stava i osim razlike u postavljanju stopala nema
razlike s obzirom na: poloaj ake na lopti, poloaj lopte u odnosu na tijelo,
izvoenje izbaaja, opruanja tijela i ruke u

17

pravcu uta, toke - cilja - prema kojoj se lopta usmjerava i parabole leta
lopte.

Mogue i najee greke:

- naprijed je suprotna noga od ruke kojom se utira
- noge ne uestvuju u izbaaju (opruene su)
- lakat je okrenut u stranu
- lopta je na dlanu
- za vrijeme sputanja koljena sputa se i lopta, ispred oiju
- preniska parabola uta
- ruka se ne oprua za loptom
- druga ruka kasno naputa loptu

2.4.2. utiranje iz kretanja, ovi se utevi primjenjuju prilikom utavanja,

pretravanja i prodora na ko, u blizini koa kao i kontranapadu, bilo da se
radi o dodanoj lopti ili ju je igra sam doveo. Najjednostavniji nain utiranja
iz kretanja je ut iz dvokoraka. Bit uta iz
kretanja iz dvokoraka je u savladavanju i povezivanju uta jednom rukom iz
mjesta i dvokoraka u jednu cjelinu. Dvokorak slui igrau da se pomou,
pravilima dozvoljena dva dodira (skoka ili koraka), to vie priblii kou ili da
dvokorakom dvoskokom promijeni pravac kretanja i tako doe u to
povoljniju poziciju za ut.

2.4.3. utiranje iz skoka skok ut je najsuvremeniji nain utiranja i

danas ne postoji opasniji ut od ovoga. Brzo i precizno izveden, ako mu je
18

jo predhodila finta, je neobranjiv. Upotrebljava se sa svih rastojanja, a

opisati ga moemo kao ut u skoku s guranjem. Igra se odvoji s oba stopala
od podloge i kad dosegne najviu toku svoga skoka gura loptu prema kou.
Moe se primjenjivati iz kretanja i iz mjesta, bilo da smo loptu primili ili
poslije zaustavljanja iz voenja, iz paralelnog ili malog dijagonalnog stava.
Sama tehnika utiranja je uglavnom ista kao i kod osnovnog uta iz mjesta
jednom rukom, no zbog potrebe odline sinhronizacije izmeu skoka
(opruanje tijela) i uta (opruanje ruke) ne preporuuje se poetnicima u
prvoj fazi obuavanja.
Kod uenja i kod izvoenja skok uta trebamo niz elemenata, pokreta
sinhronizirati u jednu skladnu i tenu akciju:
- osnovni stav
- skok
- poloaj lopte u rukama
- poloaj lopte u odnosu na tijelo
- izbaaj lopte i opruanje tijela i ruke za loptom
- mjesto usmjeravanja lopte
- pozitivan mentalni stav
Mogue i najee greke:
- skok nije vertikalan
- odraz se vri iz preirokog raskoranog stava
- utiranje na ko direktno iz dizanja i to guranjem dlanom
- nepravilan odraz dizanjem peta, skok unaprijed
- prevelik utjecaj slabije ruke
- nepotpuno opruanje ruke nakon uta
- nepravilan poloaj lakta i ake
- neravnotean poetni poloaj tijela
2.4.4. Slobodna bacanja, Mnoge pobjede ili porazi
odlueni su s jednim pogodkom, moda upravo onim iz
slobadnog bacanja. Preciznost u izvoenju slobodnih
bacanja je od velike vanosti jer se na utakmici moe
na ovaj nain postii i do etvrtine ukupnih poena,
koeva.
Slobodno bacanje treba izvoditi uvijek na isti nain.
Obino je to isti nain kao i utiranje iz mjesta s jednom rukom. Iz statistikih
podataka dolo se do saznaanja da koarkai za vrijeme utakmice realiziraju
slobodna bacanja za oko 25 % slabije nego za vrijeme treninga. To znai da
se utiranje izvodi pod oteavajuim okolnostima: iscrpljenost, odgovornost
prema ekipi, psihiki pritisak publike, galama. Zbog toga slobodna bacanja
treba to vie vjebati, da bi igra pored pravilne tehnike dobio i pravilan
ritam i koncentraciju. ak i pravila tome pogoduju, jer nam dozvoljavaju 5
sekundi za predah, koncentraciju, prije izvoenja samog bacanja. Danas
mnogi igrai od toga prave ritual, sve u cilju vee uspjenosti.

19

Kod uenja poetnika najvie se inzistirana postavljanju stopala i na dranje

ravnotee. Posebno se vjeba izbaaj lopte, da bi se on kasnije uklopio u
cjelinu s tono odreenim redoslijedom radapojedinih zglobnih sustava.

ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu sam radio analizu tehnike u sportu, a sport koji
sam ja uzeo i ije tehnike sam razraivo je koaraka. U ovom seminarskom
se mogu vidjeti mnogobrojne tehnike koje sam objasnio, nain izvoenja i
slike koje olakavaju.
U koarci pod pojmom tehnike moemo smatrati nain izvoenja i
primjenjivanja specijalnih pokreta i kretanja, sa i bez lopte, u cilju uspjenog
rjeavanja odreenih zadataka i situacija u igri. Naime rasprostranjenost
koarke u cijelom svijetu i zemlja postoje bina koarke, a nadasve izvor
osnovne literature u na je jezik unio mnogo tuica, ali po mom miljenju
filoloko istunstvo ne bi smjelo biti jai argument od rairene upotrebe
pojedinih rijei, izraza, u praksi i to kako u literaturi naih autora, prevedenoj
literaturi, pisanoj rijei u medijima, svakodnevnom govoru i.t.d Glavni cilj
ovog seminarskog rada je da budui koarkai znaju pravilo tehnike u
koarci, da nebi pravili greke. Greke koje bi uticale najprije na njihovo
usavravanje. Nepravilnim izvoenjem odreenih pokreta moe dovesti do
povrede. Ako nebi znali pravilo koarke i njezinu tehniku, zasigurno je da
nikad nebi mogli postati profesionalni koarka.

20

LITERATURA
Muris Hadikadunic,Mirjana Madarevic---Metodika nastave tjelesnog
odgoja 2004.
Radivoj Hudec--- Tehnika s Vladimirom Samsonovom 2000.
Radivoj Hudec---Taktika u stonom tenisu 2003.
Miran Kondric,Gordana Furjan-Mandic---Fizicka priprema
stolnotenisaca 2002

www.maturski.org

21