Logopedija, 4, 1, 2014, 23-30

23

Marina Oluji
Jelena Kuva Kraljevi
Gordana Hrica
Ivana Srebai
Ana Mati
Lana Kolograni Beli
Nevena Padovan

Probir jezinih sposobnosti u

predkolskoj dobi: individualni
ili grupni?
Language screening for preschool children:
Individual or group testing?

Sveuilite u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,

Odsjek za logopediju, Laboratorij za psiholingvistika
istraivanja

Maja Pereti
Sveuilite u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,
Centar za rehabilitaciju
Izvorni znanstveni rad

UDK: 372.46

SAETAK
Rani jezini razvoj sloen je proces koji se dogaa u korak s brojnim drugim procesima poput fizikog i
kognitivnog razvoja t e razvoja socijalizacije. Upravo sloenost djetinjstva kao razvojnog razdoblja moe
rezultirati razliitim odstupanjima od oekivanih normi u jezinom razvoju. Probirni ili trijani testovi
uobiajen su postupak za rano prepoznavanje odstupanja u jezinom razvoju. U hrvatskoj logopedskoj
praksi ne postoji standardizirani instrument za probir jezinih sposobnosti kod djece predkolskog
uzrasta, ve se u praksi najee provodi neformalno ispitivanje grupnim probirnim postupkom koji nije
sadrajno kontroliran niti objektivan u provedbi. Cilj je istraivanja analiza metrijskih obiljeja instrumenata
za individualni i grupni probir jezinih sposobnosti za djecu predkolske dobi (5 i 6 godina) te njihova
meusobna usporedba, kako bi se otkrile prednosti i nedostaci obaju naina probira radi odreivanja
objektivnije metode. Istraivanje je ostvareno u sklopu projekta Prerequisites for academic equality: early
recognition of language disorders (IPA 4.1.2.2.02.01.c02), u kojem su razvijena dva instrumenta: instrument
za individualni te instrument za grupni probir jezinih sposobnosti za dob 5 i 6 godina. Konstrukcija i
analiza probirnih instrumenata provedena je na osnovi rezultata dobivenih na stratificiranom uzorku od
457 ispitanika (244 petogodinjaka (M=133 i =111) i 213 estogodinjaka (M=96 i =117). Rezultati su
pokazali kako su metrijske karakteristike, kao i karakteristike primjene instrumenta za individualni
probir jezinih sposobnosti bolje od karakteristika instrumenta za grupni probir, to instrument za
individualni probir ini pouzdanijom i objektivnijom metodom probira. U skladu s tim podatkom
proizlazi izravna preporuka za logopedski rad o primjeni individualnog probira, i to iskljuivo s pouzdanim i
objektivnim instrumentom.

Kljune rijei:
probir jezinih
sposobnosti
individualni
probir jezinih
sposobnosti
grupni probir
jezinih
sposobnosti
jezine tekoe
predkolska dob

ABSTRACT
Early language development is a complex process that occurs alongside a number of other processes,
including physical and cognitive development and socialization. The complexity of childhood as a
developmental period can contribute to various deviations from the established norms in language
development. The use of screening tests is a standard procedure in the early detection of clinical problems,
including difficulties in language development. At present, there are no standardized instruments for
screening the language skills of preschool children in Croatian speech-and-language practice. Instead,
informal group screening is typically used in practice. The aim of this research was to construct and
compare instruments for the individual and group screening of language abilities among preschool
children (aged five and six years). Furthermore, this study aimed to discover the advantages and
disadvantages of both methods and to establish differences between the language proficiencies of five- and
six-year-olds. Finally, this study aimed to define an objective screening method. This research was conducted
within the project Prerequisites for academic equality: early recognition of language disorders (IPA 4.1.2.2.02.01.c02).
Two instruments aimed at screening the language skills of children aged five and six years were constructed:
one for individual screening and one for group screening. The construction and analysis of the
screening instruments was conducted based on the results of a stratified sample of 457 children: 244
five-year-olds (M=133 and F=111) and 213 six- year-olds (M=96 and F=117). The results demonstrated
that the psychometric features of the individual language skills screening instrument is better than the group
screening tool. In other words, the individual language skills screening instrument is a more reliable and
objective method. In line with these findings, an explicit recommendation for individual language
screening with a reliable and valid instrument in speech-and-language practice can be defined.
Korespondencija: Jelena Kuva Kraljevi, Laboratorij za psiholingvistika istraivanja, Zvonimirova 8,
10000 Zagreb, jelena.kuvac@erf.hr

Keywords:
screening of
language abilities
individual
screening of
language abilities
group
screening of
language abilities
language
impairment
preschool years

Oluji, Kuva Kraljevi, Hrica i sur.: Probir jezinih sposobnosti u predkolskoj dobi: individualni ili grupni?

UVOD_________________________________________
Djetinjstvo je razdoblje tijekom kojeg se dogaa vie
razvojnih promjena nego u bilo kojem drugom dijelu
ovjekova ivota. Primjerice, promjene koje se dogaaju
u razvoju pamenja i rasuivanja, socijalne interakcije,
usvajanja i upotrebe jezika i govora, kao i gotovo svih
drugih podruja ljudskog funkcioniranja, najznaajnije su
tijekom djetinjstva (Vasta i sur., 2005). U tom razdoblju
veina djece u svome razvoju prati predvidljiv razvojni tijek,
no neka ipak kasne za oekivanim razvojnim obrascima, to
zahtijeva temeljitu provjeru. Odstupanje u jezinom razvoju
javlja se kod 5 do 8 % djece vrtike dobi (npr. Nelson i
sur., 2006), a ranom intervencijom simptomi kanjenja
mogu biti uoeni ve u zaetku, to omoguuje bolje
rezultate u terapiji tekoa (Ljubei, 2012).
Za prepoznavanje simptoma potrebni su pouzdani i
objektivni naini procjene. Detaljnu procjenu cijele
populacije djece predkolske dobi gotovo je nemogue
provesti zbog sloenosti i neekonominosti procjene
dijagnostikim mjernim instrumentima. Stoga je u svijetu
sve ea praksa da se u pedijatrijskim i predkolskim
ustanovama ispitivanje jezinih sposobnosti provodi
testovima kojima se u kratkom vremenskom razdoblju desetak minuta - moe ustanoviti je li dijete rizino za
razvoj jezinih tekoa. To su testovi probira ili trijae (engl.
screening test). Oni su standardizirani, pouzdani i valjani te
omoguuju usporedbu rezultata koje razliiti ispitanici
postiu, kao i uoavanje onih ispitanika iji rezultati
odudaraju od oekivanih s obzirom na njihovu kronoloku
dob. Postupak probira predstavlja proces proaktivnog
ispitivanja cijele populacije odreene kronoloke dobi, s
ciljem prepoznavanja pojedinaca koji pokazuju visoki rizik
za kliniki znaajna razvojna odstupanja. Nakon probira
takvi se pojedinci upuuju strunjacima na dalju procjenu
te im se, prema potrebi, osigurava odgovarajua terapija.
Sustavnim provoenjem probira poremeaji se mogu otkriti
u svim njegovim fazama, time se prevenira napredovanje
tekoe (UK National Screening Committe, 2005).
Probir jezinih sposobnosti omoguuje rano
otkrivanje odstupanja u jezinom razvoju te pravodobno
pruanje logopedske podrke. Takvo je otkrivanje kljuno
prije polaska u kolu, odnosno prije nego to se djetetu
stavi teret novih kolskih obaveza ije se ispunjenje dobrim
dijelom temelji na jezinim sposobnostima.
Probir jezinih sposobnosti u logopedskoj djelatnosti
u funkciji je sekundarne prevencije. Osim metode probira
i ranog prepoznavanja kanjenja i odstupanja u jezinogovorno- komunikacijskom razvoju, sekundarna prevencija
u logopedskoj praksi odnosi se jo na terapijske postupke
koji e rezultirati uklanjanjem tekoe ili spreavanjem
njezina napredovanja (Standing Liaison Committee of E.U.
Speech and Language Therapists and Logopedists; CPLOL,
2000). Prema izvjetaju CPLOL-a, za sada je veina
logopedskog rada usmjerena prema tercijarnoj prevenciji
koja ukljuuje razliite oblike podrke i mjere za podizanje
razine kvalitete ivota, rada i obrazovanja osoba s jezinogovorno-komunikacijskim tekoama i tekoama gutanja.
To ne treba uditi jer, bez obzira na etiologiju jezinogovorno-komunikacijskih poremeaja, logopedska usluga
uvijek tei pruanju dugorone podrke (Padovan i sur., u

24

tisku). Cilj je CPLOL-a u rad logopeda uvesti to vie znanja

i vjetina kojima e se potaknuti primarna te sekundarna
intervencija.
U mnogim zemljama postoje preporuke i opisani
postupci sustavnog probira za jezino-govorne tekoe
(primjerice, preporuke UK National Scereening Committee,
UK NSC 2005. ili US Preventive Task Force 2006.). Velika
Britanija prepoznala je i oblikovala organiziran sustav
probira za klinike tekoe. Program probira Nacionalnog
odbora za probir (UK NSC) dio je javnog zdravlja
Velike Britanije, odnosno Izvrne agencije Ministarstva
zdravlja. U UK NSC-u opisali su metode probira jezinih
i govornih sposobnosti. Probir poinje ve roditeljskom
zabrinutou za jezino-govorni razvoj djeteta i
uoavanjem moguih odstupanja te ispunjavanjem upitnika,
koji su oblikovali strunjaci (The Parental Evaluation of
Developmental Status). Upitnik sadri procjenu jezinog,
motorikog i socioemocionalnog razvoja te razvoja
ponaanja i kolskih vjetina. Ako roditelj uoi potekoe u
jezino-govornom razvoju ili kolskim vjetinama, ispunjava
upitnik kod kue te s ispunjenim upitnikom odlazi logopedu.
Logoped po potrebi primjenjuje jedan ili nekoliko razvojnih
probirnih testova (primjerice, The Early Language Milestone
Scale, The Clinical Linguistic Auditory Milestone Scale ili jezini
dio testa The Denver Developmental Screening Test) i donosi
zakljuke o djetetovim sposobnostima. Ako uoi da su
djetetove sposobnosti ispod oekivanih za njegovu dob,
slijedi detaljna procjena u to kraem razdoblju. Cijeli
postupak traje kratko. Bitno je da procjena to bre
slijedi probir kako bi se oblikovala valjana terapija
(Srebai, 2014).
Probir jezinih sposobnosti u hrvatskoj logopedskoj
praksi
U hrvatskoj logopedskoj praksi postoji naelni sustav
provjere jezinih sposobnosti djece u predkolskim
ustanovama. Obaveza je svakog logopeda zaposlenog u
predkolskoj ustanovi provjeriti jezini status djece polaznika
ustanove te pravodobno i primjereno reagirati na uoena
odstupanja od urednog razvoja. Problem je nedostatak je
probirnih testnih materijala.
Trenutno su dostupna tri probirna testa jezinih
sposobnosti u predkolskoj dobi. Dva od ta tri ispunjavaju
roditelji, a prikupljane podatke tumai logoped.
Komunikacijska razvojna ljestvica (KORALJE; Kovaevi i
sur., 2007) ljestvica je za procjenu jezinih i komunikacijskih
sposobnosti koju ispunjavaju roditelji, ali mogu i strunjaci.
Sastoji se od dviju ljestvica. Prva (Rijei i geste) sadri estice
za procjenu razumijevanja rijei i gesta kod dojenadi (od 8
do 16 mjeseci), a druga je (Rijei i reenice) namijenjena za
procjenu proizvodnje rijei i reenica kod hodanadi (od 16
do 30 mjeseci). Druga je Ljestvica za procjenu ranog
komunikacijskog i simbolikog razvoja (Communication
and Symobolic Behavior Scales- Developmental Profile CSBS-DP (Wetherby i Prizant, 2003)). Prevedena je na
hrvatski jezik, prilagoena te standardizirana i u postupku je
objave (Ljestvica za procjenu ranog komunikacijskog i
simbolikog razvoja; Cepanec u pripremi). Ljestvica slui za
rano otkrivanje rizinih imbenika koji upuuju na
postojanje komunikacijskih tekoa. Osim toga, ona omogu-

Logopedija, 4, 1, 2014, 23-30

-uje praenje komunikacijskih sposobnosti, jezika i tijeka

razvoja simbolikog ponaanja djece u dobi od 6 do 24
mjeseca. Test za procjenjivanje predvjetina itanja i
pisanja (PrediP test; Kuva Kraljevi i Lenek, 2012),
probirni je test za procjenjivanje djetetove jezine spremnosti
za ovladavanje poetnim kolskim vjetinama, osobito itanjem i
pisanjem, kao kljunim imbenicima uspjenog obrazovanja
(Kuva Kraljevi i Lenek, 2012, str. 11). Test je
oblikovan za djecu koja su kolski obveznici i moe se
primijeniti najranije u dobi od pet godina i 11 mjeseci, a
provodi ga logoped.
Iako su sva tri navedena probirna testa standardizirana,
nedostaci su im usmjerenost na odreenu kronoloku dob i
odreeno jezino podruje. Takoer, nedostaje probirni test
koji pokriva razdoblje od tree do este godine, a koji je
logopedima iz predkolskog sustava najpotrebniji. Zbog tih
razloga logopedi nerijetko pristupaju vlastitim metodama
probira koje nisu standardizirane ni objektivne.
Kod
nestandardiziranih testnih materijala s neprovjerenim
metrijskim karakteristikama nemogue je pouzdano i valjano
interpretirati dobivene rezultate. Probir tada ovisi o
osjetljivosti, znanju i iskustvu svakog pojedinog logopeda,
to ne osigurava svakom djetetu jednake uvjete. Nadalje, u
nastojanju da se skrati postupak probira, logopedi esto
provode grupni probir kojim nesustavno ispituju cijelu
skupinu djece s ciljem da uoe dijete s jezinim
odstupanjem. Grupni oblik probira jezinih sposobnosti
korisna je metoda jer se ispitivanjem istodobno veeg broja
djece, ili ak cijele vrtike skupine, znaajno tedi vrijeme i
bre dolazi do podataka prikupljenih probirom.
Individualni i grupni probir
Openito, prema nainu primjene razlikuju se grupni i
individualni testovi. Individualno ispitivanje odnosi se na
ispitivanje osoba pojedinano, a pod grupnim ispitivanjem
podrazumijeva se istodobno ispitivanje nekoliko pojedinaca
(Gilman, 2006). I individualno i grupno ispitivanje imaju
brojne prednosti i nedostatke. Primjerice, pojedinano
ispitivanje zahtijeva od ispitivaa vie vremena i
koncentracije jer se svako dijete ispituje posebno, a grupno
je pogodno za ispitivanje veeg uzorka djece. Meutim,
individualno ispitivanje osigurava bolju panju i
koncentraciju ispitanika, to je nuno kako bi dobiveni
rezultati bili pouzdani. Takoer, za individualno ispitivanje
potrebna je samo jedna inaica testa kojom se ispituju sva
djeca odreene dobi, time se osigurava jednaka teina
zadataka i jednaki uvjeti ispitivanja za svu djecu. Kod
grupnog je probira ponekad potrebno razviti i nekoliko
paralelnih inaica koje moraju biti to slinije, po
mogunosti jednake, kako bi se opravdano mogli
usporeivati rezultati ispitanika.
Analizirajui probir iz perspektive jezinih sposobnosti,
jasno je da ga je kod djece predkolske dobi nemogue
provoditi pismenim, ve iskljuivo usmenim putem. Stoga
je interferencija verbalnih odgovora, panje i koncentracije
meu djecom tijekom grupnog ispitivanja neizbjena, to
umanjuje kvalitetu dobivenih rezultata. Jedini nain da se
takva interferencija izbjegne jest ispitivanje individualnim
pristupom. Osim toga, pojedina djeca su ekstrovertiranija i
asertivnija pa im ispitivanje u grupi ne naruava izvedbu, no
introvertiranijoj djeci ispitivanje u grupi moe stvarati

25

nelagodu i ograniava ih u izvedbi. Djeca mogu osjeati

nelagodu zbog procjenjivanja njihovih sposobnosti pred
grupom vrnjaka i strah od nuenja pogrenih odgovora te
osude vrnjaka, to negativno utjee na izvedbu. Velika se
odgovornost u grupnom ispitivanju daje samom logopedu
jer istodobno mora odravati disciplinu, ali i dinamiku grupe,
provoditi ispitivanje i biljeiti tone odgovore. Ovo je vrlo
zahtijevan zadatak uzme li se u obzir da pred logopedom
sjedi skupina ispitanika, a ispitivanje traje trideset minuta ili
vie. Smanjena mogunost kontrole koja proizlazi iz takvih
uvjeta naruava pouzdanost i valjanost mjernog
instrumenta kao i interpretabilnost rezultata. Ispitivanje
individualnim probirom uklanja nedostatke grupnog naina
ispitivanja te logopeda stavlja u zahvalniji poloaj. Osim to
onemoguuje interferenciju odgovora meu ispitanicima,
smanjuje i razinu nelagode i straha koju ispitanik osjea
prilikom ispitivanja jer se logoped moe posvetiti njegovim
individualnim potrebama (Gilman, 2006).
Unato detaljnoj analizi literature, nije pronaen niti
jedan standardizirani grupni probirni instrument za jezine
tekoe u svijetu, time niti literatura metrijskih obiljeja
takve vrste probira. Posljedino tomu, nisu poznata niti
istraivanja
koja
su
usmjerena
na
usporedbu
individualnog i grupnog probira. Nepodudarnost izmeu
nedostatka teorijske utemeljenosti grupnog probira i
njegove provedbe u hrvatskoj logopedskoj praksi glavna
je motivacija ovog rada. Ovo istraivanje prvi je korak u
konstrukciji i standardizaciji instrumenta za probir jezinih
sposobnosti cjelokupne populacije djece predkolske dobi.
U skladu s time, cilj je oblikovati sveobuhvatan i metrijski
valjan individualni i grupni probir jezinih sposobnosti za
djecu predkolske dobi (5 i 6 godina) kao i odabrati
kvalitetniju probirnu metodu. Problemi ovog istraivanja
odnose se na konstrukciju pouzdanih i valjanih mjernih
instrumenata za individualni i grupni probir jezinih
sposobnosti te usporedbu metrijskih karakteristika kao i
ekonominosti primjene ovih instrumenata. U skladu s
navedenim
prednostima
individualnog
probira,
pretpostavka je da e konstruirani mjerni instrument za
individualni probir jezinih sposobnosti imati bolje
metrijske karakteristike i da e biti vremenski ekonominiji
za primjenu od instrumenta za grupni probir.
METODE_____________________________________
Ispitanici
Prema popisu stanovnitva iz 2011. stratificiran je
uzorak od 457 ispitanika. Pri tome je 21 hrvatska upanija
svedena na pet regija, i to na regiju sredinje Hrvatske,
slavonsku, dalmatinsku, primorsku te sjeverozapadnu regiju.
Istraivanje je provedeno u djejim vrtiima koji se nalaze u
gradovima navedenih regija (Zagreb, Naice, ibenik, Rijeka,
Koprivnica). Stratifikacija uzorka temeljila se na kriterijima
spola, dobi i regionalne podjele.
U istraivanju su sudjelovala djeca urednog jezinog i
kognitivnog razvoja. Od ukupno 457 ispitanika 244 je bilo
petogodinjaka (djeaci = 133 i djevojice = 111), a 213
estogodinjaka (djeaci = 96 i djevojice = 117). Ispitivanje
djece provedeno je uz pismenu suglasnost roditelja i
ravnatelja vrtia, a na osnovi dopusnice Ministarstva

Oluji, Kuva Kraljevi, Hrica i sur.: Probir jezinih sposobnosti u predkolskoj dobi: individualni ili grupni?

znanosti, obrazovanja i sporta koje je odobrilo provoenje

ispitivanja.
Instrumentarij
U sklopu projekta Prerequisites for academic equality: early
recognition of language disorders (IPA 4.1.2.2.02.01.c02)
konstruirana su dva instrumenta: instrument za individualni
te instrument za grupni probir jezinih sposobnosti u dobi
od 5 i 6 godina. Oba instrumenta ispituju jezine
sposobnosti na etiri skupine zadataka: zadaci za procjenu
receptivnog i ekspresivnog rjenika te zadaci morfologije i
fonologije.
Receptivni rjenik. Kod ovog zadatka dijete od etiri
sliice treba izabrati onu koju ispitiva trai od njega.
Prilikom oblikovanja takvog zadatka, bitnu ulogu imaju
distraktori koji ne mogu biti nasumino odabrane rijei.
Distraktori u ovom zadatku osmiljeni su prema naelu
semantike i vizualne slinosti s ciljanim rijeima ili prema
pripadnosti istim kategorijama. Primjerice, distraktori za
rije kovanice su gumbi (vizualna slinost), papirnati novac
(semantika i kategorijska slinost) i bankovne kartice
(semantika i kategorijska slinost). Unato tome to je
glagola vie u djejem rjeniku, oni nisu pogodni za
ispitivanje crteom pa je u ovom zadatku neto vie prikaza
imenica nego glagola.
Ekspresivni rjenik. Imenovanje slika zadatak je u
kojem dijete treba imenovati ono to vidi na slici.
Takoer, na slikama je prikazano neto vie imenica
nego glagola budui da je radnju teko prikazati crteom.
Morfologija. Zadaci morfologije sastavljeni su tako da
ispituju nekoliko morfolokih elemenata: tvorbu mnoine,
sklonidbu imenica, sprezanje glagola, slaganje imenica i
pridjeva, komparaciju pridjeva te sklonidbu brojeva. Za
elicitiranje u svim zadacima morfologije upotrebljavali su
se slikovni predloci. Svi su zadaci ispitani na isti nain:
ispitiva bi poeo reenicu, pokazujui na slikovni
predloak koji odgovara toj reenici te bi nakon toga
pokazao na sljedeu sliku oekujui da dijete dovri
zadanu reenicu, oznaavajui morfoloki pravilno imenicu,
pridjev, glagol ili broj. Primjerice, u zadacima imenske i
glagolske morfologije ispitiva bi poeo reenicu s
imenicom i glagolom u jednini: Tu riba pliva... istodobno
pokazujui na sliku koja odgovara zadanoj reenici. Nakon
toga pokazao bi na sljedeu sliku, nastavljajui govoriti ...a
tu...? oekujui da dijete dovri zadanu reenicu,
oznaavajui imenicu i glagol u mnoini: A tu ribe plivaju.
Ili u zadatku s prijedlozima, ispitiva bi postavio pitanje
primjerice, Gdje je pas?, a dijete je trebalo, gledajui
slikovni predloak, ponuditi odgovor s odgovarajuim
prijedlogom.
Fonologija. Fonologija je ispitana dvama zadacima,
zadatkom proizvodnje rime te zadacima izdvajanja prvog
glasa iz rijei. U zadatku proizvodnje rime ispitanik je na
zadanu rije ispitivaa trebao proizvesti rije koja se rimuje
sa zadanom (primjerice, koja se rije rimuje s rijeju pu).
U zadatku izdvajanja prvog glasa trebalo je izdvojiti prvi
glas u rijei koju bi zadao ispitiva (s kojim glasom
poinje rije ica).
Ispitivanje svakog zadatka poinje esticama za
uvjebavanje kojima se osigurava obavijetenost ispitanika o
zadatku. Instrument za individualni probir sastojao se od 61

26

estice u pet zadataka: receptivni rjenik 17 estica,

ekspresivni rjenik 19 estica, morfologija 16 estica,
rima 6 estica i izdvajanje prvog glasa 3 estice. Svaki
ispitanik bio je ispitan na svim esticama. Instrument za
grupni probir sastojao se od est paralelnih testnih inaica,
od toga je svaka inaica imala 25 estica u pet zadataka
(receptivni rjenik 2 estice, ekspresivni rjenik 7 estica,
morfologija 10 estica, rima 3 estice i izdvajanje prvog
glasa 3 estice), a koje su paralelne i individualnom testu
(visoka korelacija izmeu individualnog i grupnog probirnog
instrumenta (r,70). Instrument za grupni probir bio je
predvien za ispitivanje skupine od estero djece jer se
uspjelo razviti est paralelnih inaica testa s maksimalno
usklaenim ispitnim esticama. Primjerice, ako se jedno
dijete ispituje razumijevanje semantiki uskog i
jednoznanog glagola visoke estotnosti i kontroliranih
morfolokih osobina (primjerice, pripadnost odreenoj
glagolskoj vrsti), potrebno je ponuditi isto toliko takvih
glagola koliko ima djece u skupini. Svako dijete unutar svoje
skupine odgovaralo je na jednu inaicu testa.
Postupak ispitivanja i obrada podataka
Kako bi usporedba individualnog i grupnog
probirnog instrumenata bila to valjanija, isti ispitanici
ispitani su i individualnim i grupnim probirnim
instrumentom. Provedba individualnog probira trajala je od
7 do 10 minuta i u njoj su sudjelovali ispitiva i ispitanik.
Ispitanik je nakon objanjenja zadatka davao odgovore koje
je ispitiva biljeio u predvieni List za odgovore. Provedba
grupnog probira trajala je od 35 do 45 minuta i u njoj su
sudjelovali ispitiva i skupina od estero djece. Nakon to
bi ispitanicima objasnio svaki zadatak i dobio odgovor od
svakog djeteta u skupini, ispitiva je biljeio odgovore
ispitanika, i to za svako dijete posebno.
Bez obzira na nain ispitivanja, grupni ili individualni,
za svaki toan odgovor ispitanik je dobio 1 bod, a za
svaki netoan odgovor 0 bodova. Svi ispitivai koji su
provodili ispitivanje bili su prethodno uvjebani za
provedbu instrumenata, a zbog prirode svojeg obrazovanja
(diplomirani logopedi) bili su dobro upoznani s
konstruktom mjerenja, to je pridonijelo pouzdanosti i
valjanosti podataka i zakljuaka koji su iz njih proizili.
Dobiveni podaci obraeni su pomou statistikog
paketa IBM SPSS Statistics 20. Radi provjere metrijskih
karakteristika testova individualnog i grupnog probira
provedena je analiza zadataka i izraunani su metrijski
parametri, nakon toga su testovi usporeeni.
REZULTATI___________________________________
Metrijske karakteristike instrumenta za individualni
probir jezinih sposobnosti
Izraunani su deskriptivni podaci i unutarnja
konzistencija (Crombach ), kao mjera pouzdanosti
rezultata, za individualni probir s obzirom na dob od 5
godina (KD 5;00-5;11) i 6 godina (KD 6;00-6;11) (tablica
1).
Ispitanici iz obaju dobnih poduzorka (5 i 6 god.)

Logopedija, 4, 1, 2014, 23-30

27

postigli su prosjeni rezultat, koji je vii od polovice

mogueg broja bodova na instrumentu individualnog probira
(tablica 1). S obzirom na to da se konstruira probirni
instrument u kojem je vano dobro diskriminirati ispitanike
sa slabijim jezinim sposobnostima, to jest slabije
razvijenim predmetom mjerenja, logino je da se
instrument oblikuje tako da se vei dio ukupnih rezultata
ispitanika grupira oko viih vrijednosti. Blago negativno
asimetrino distribuirani ukupni rezultati omoguuju bolju
diskriminaciju ispitanika s niim rezultatima na predmetu
mjerenja. Razlikovanje ispitanika koji postiu visoke
ukupne rezultate u predmetu mjerenja nije svrha ovog testa,
stoga grupiranje ukupnih rezultata oko visokih vrijednosti ne
predstavlja problem.
Tablica 1. Deskriptivna analiza i unutarnja konzistencija
rezultata individualnog probira s obzirom na dob (5 i 6
godina) prva inaica.
5 godina
(5;00 5;11)

6 godina
(6;00 6;11)

Broj ispitanika (N)

244

213

Broj zadataka (maks. bodovi)

61

61

Prosjeni rezultat na testu (u

bodovima) (M)

41,64

45,91

Prosjeni rezultat na testu (%)

68,30

75,26

Standardna devijacija (u
bodovima) (SD)

8,12

7,55

Raspon postignutih rezultata u

bodovima

15-57

21-61

Prosjena korelacija zadataka

(Inter-item r)

0,083

0,083

Pouzdanost (Crombach )

0,85

0,85

Vrijednost Cronbachova alfa-testa pokazuje visoku

pouzdanost mjernog instrumenta individualnog probira kod
obaju dobnih poduzorka. Niske interkorelacije meu
zadacima upuuju na heterogenost zadataka te je mogue
da su tako niske interkorelacije posljedica reducirane
varijance zadataka. Naime, na zadatak je mogue
odgovoriti tono ili netono (0 ili 1 bod), zbog toga je
varijanca zadatka reducirana, a time i korelacija meu
njima. Faktorskom analizom provjerena je struktura
mjernog instrumenta. Kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li
dobiveni rezultati kriterij za raunanje faktorske analize, to
jest jesu li korelacijske matrice prikladne za faktorsku analizu
izraunani su Kaiser-Meyer-Olkinov (KMO) test i Bartlettov
test sfericiteta. KMO indeks u vrijednosti od 0,79 smatra se
vrlo dobrim (Fulgosi, 1988), to potvruje prikladnost
korelacijske matrice za faktorsku analizu. Takoer, statistiki
znaajan Bartlettov test sfericiteta (x=5318,29; df=1830;
p<,01) upuuje na znaajnu razliku izmeu matrica korelacija
manifestnih varijabli i nul-matrice te opravdava upotrebu

faktorske analize radi provjere faktorske strukture

instrumenta. Najjednostavniju faktorsku strukturu pokazuje
kompontentna metoda faktorske analize (PC) uz
nerotiranu soluciju. Prema Kaiser-Guttmanovu kriteriju, za
instrument individualnog probira izdvajaju se 22 faktora, koji
ukupno objanjavaju 60 % ukupne varijance mjerenog
konstrukta (jezine sposobnosti). Takva struktura
instrumenta upuuje na viedimenzionalnost konstrukta
jezinih sposobnosti, a time i jezinih tekoa.
Metrijske karakteristike instrumenta za grupni probir
jezinih sposobnosti
U tablici 2 prikazani su deskriptivni podaci i
unutarnja konzistencija (Crombach ) kao mjera
pouzdanosti rezultata ispitanika za grupni probir s obzirom
na dob od 5 godina (KD 5;00-5;11) i 6 godina (KD 6;006;11).
Slino kao i kod instrumenta za individualni probir,
ispitanici su iz oba dobna poduzorka (5 i 6 godina) postigli
rezultat koji je vii od polovice mogueg broja bodova
na instrumentu grupnog probira (tablica 3). Takoer,
dobiveni su blago negativno asimetrino distribuirani ukupni
rezultati, to omoguuje bolju diskriminaciju ispitanika sa
slabije razvijenim jezinim sposobnostima te se slijedi svrha
konstrukcije instrumenta za probir ispitanika. Vrijednost
Cronbachova alfa-testa na instrumentu grupnog probira
pokazuje neto niu pouzdanost od pouzdanosti
individualnog probira za oba dobna poduzorka, to je
vjerojatno posljedica manjeg broja zadataka u grupnom
probiru. Niske interkorelacije meu zadacima posljedica su
reducirane varijance zadataka zbog dvije mogunosti

Tablica 2. Deskriptivna analiza i unutarnja konzistencija

rezultata grupnog probira s obzirom na dob (5 i 6 godina)prva inaica.
5 godina
(5;00 5;11)

6 godina
(6;00 6;11)

Broj ispitanika (N)

244

213

Broj zadataka (maks. bodovi)

25

25

Prosjeni rezultat na testu (u

bodovima) (M)

17,20

19,47

Prosjeni rezultat na testu (%)

68,80

77,88

Standardna devijacija (u
bodovima) (SD)

4,00

3,53

Raspon postignutih rezultata u

bodovima

4-25

5-25

Prosjena korelacija zadataka

(Inter-item r)

0,091

0,090

Pouzdanost (Crombach )

0,73

0,72

Oluji, Kuva Kraljevi, Hrica i sur.: Probir jezinih sposobnosti u predkolskoj dobi: individualni ili grupni?

odgovora - tono/netono (1/0). Faktorskom analizom

provjerena je struktura mjernog instrumenta. KMO indeks
u vrijednosti KMO =,73 smatra se vrlo dobrim u svrhu
ocjene prikladnosti za faktorsku analizu, a Bartlettov test
sfericiteta je znaajan (x=1434,14; df=300; p<,01), to
opravdava upotrebu faktorske analize radi provjere
faktorske strukture instrumenta. Najjednostavniju faktorsku
strukturu pokazuje komponentna metoda faktorske analize
(PC) uz nerotiranu soluciju. Prema Kaiser- Guttmanovu
kriteriju za instrument grupnog probira izdvaja se 8 faktora
koji objanjavaju oko 53 %, tj. neto manju koliinu
ukupne varijance mjerenog konstrukta - jezine
sposobnosti - od individualnog probirnog instrumenta.
Usporedba metrijskih karakteristika konanih inaica
instrumenata za individualni i grupni probir jezinih
sposobnosti
Na osnovi prethodno opisanih pojedinanih analiza s
obzirom na vrstu instrumenta i dob ispitanika, a prije
meusobne usporedbe individualnog i grupnog probirnog
instrumenta proveden je zavrni odabir ispitnih estica. Taj
je odabir na osnovi dvaju kriterija: diskriminativne
valjanosti i analize zadataka prema teini. Zadatak je
odbaen ako je imao koeficijent diskriminativne valjanosti
manji od 0,20, to upuuje na to da zadatak ne ispituje
isti predmet mjerenja kao i ostali zadaci na testu. Takav
zadatak nije dovoljno diskriminativan da bi razlikovao
ispitanike s bolje razvijenim predmetom mjerenja od onih
s loije razvijenim. Iako ne postoji apsolutna vrijednost
koeficijenta diskriminativne valjanosti koju bi se uzelo kao
kriterij za zadravanje zadataka i estica u testu, uzeto je
ope pravilo prema kojem se koeficijenti nii od 0,20
smatraju niskim ili nedovoljno diskriminativnim. Takoer,
zadatak je izostavljen iz zavrne inaice testa ako je
presloen ili prejednostavan, odnosno preteak ili prelagan
(rijeenost zadatka je manja od 5 % ili vea od 95 %), to
upuuje na to da moe razlikovati vrlo mali broj ispitanika
po uspjenosti u predmetu mjerenja. Takve je zadatke
neekonomino zadravati jer produavaju vrijeme
ispitivanja, a ne donose dovoljno informacija. U tablici 3
prikazani su rezultati konanih inaica individualnog i
grupnog probirnog instrumenta s obzirom na dob.
Na kraju, instrumentu za individualni probir za 5
godina pripalo je 48 zadataka te ukupno 46 zadataka za 6
godina. Na svakom zadatku ispitanik je mogao postii 0
bodova ili 1 bod te je maksimalni mogui rezultat 48
bodova (u testu za 5 godina), odnosno 46 bodova (u testu za
6 godina). Instrumentu za grupni probir za 5 godina
pripao je 21 zadatak, odnosno 19 zadataka za 6 godina, a
maksimalni mogui rezultat na testu je 21 bod (u testu za 5
godina), odnosno 19 bodova (u testu za 6 godina).
Ispitanici iz obaju dobnih poduzorka (5 i 6 godina)
na obama instrumentima (za individualni i grupni probir)
postigli su prosjeni rezultat, koji je vei od polovice
mogueg broja bodova na instrumentu individualnog
probira. To omoguuje bolju diskriminativnost djece sa
slabije razvijenim konstruktom mjerenja, odnosno slabijim
jezinim sposobnostima. Povezanost je individualnog i
grupnog probirnog instrumenta umjerena do visoka, a dijele
oko 50 % zajednike varijance.

28

Tablica 3. Pregled karakteristika konanih inaica

individualnog i grupnog probira s obzirom na dob (5 i 6
godina) druge inaice.
5 godina
(5;00 -5;11)

6 godina
(6;00 -6;11)

Ind.

Grup.

Ind.

Grup.

Broj ispitanika

244

244

213

213

Broj zadataka
(maks. bodovi)

48

21

46

19

Prosjeni rezultat na testu

(u bodovima) (M)

31,56

3,85

33,73

14,51

Prosjeni rezultat na testu

(%)

65,75

65,95

73,32

76,37

Standardna devijacija
(u bodovima)

7,64

3,77

6,70

3,17

Raspon postignutih
rezultata (u bodovima)

8-48

2-21

11-46

2-19

Prosjena korelacija
zadataka (Inter-item r)

0,10

0,11

0,10

0,13

Pouzdanost
(Crombach )

0,84

0,73

0,84

0,72

Povezanost testova
(Pearsonov r)

0,74**

0,69**

Zajednika varijanca
jezinih sposobnosti (%)

55 %

48 %

Ind.=individualni probir
Grup.=grupni probir
* p<,05
** p=,01

RASPRAVA____________________________________
Probirni
instrumenti
za
jezine
sposobnosti
omoguuju rano otkrivanje jezinog odstupanja, a time i
prevenciju posljedica koje se javljaju u podruju kolskih i
socijalnih vjetina (McLaughlin, 2011). Kako bi probirni
instrument bio upotrebljiv u punom smislu, treba
zadovoljiti visoke kriterije konstrukcije i upotrebe
instrumenta (Sturner i sur., 1994). Takav je probirni
instrument za jezine sposobnosti vremenski ekonomian,
sveobuhvatan, standardiziran, metrijski valjan i sustavan te
jedino kao takav omoguuje kreiranje razvojnih normi i
usporedbu rezultata koje razliiti ispitanici postiu. Potrebe
su
za
jezinim
probirnim
instrumentom
u
predkolskim ustanovama neupitne. Struni suradnici
logopedi bez njega nisu u mogunosti formalno i na
vrijeme provjeriti velik broj djece i izdvojiti onu s
potencijalnim jezinim tekoama. Dakle, preputeni su
vlastitoj kreativnosti u nalaenju djece s jezinim
odstupanjima, to nerijetko rezultira konstruiranjem
neformalnih i metrijski nezadovoljavajuih mjernih
postupaka koji donose rezultate upitne vrijednosti. Kako
bi se prevenirali problemi prije polaska u kolu, bitno je

Logopedija, 4, 1, 2014, 23-30

sustavno primjenjivati instrument za jezini probir, to je

preporuka i razliitih svjetskih organizacija zaduenih za
probirne postupke, primjerice UK National Scereening
Committee (2005) ili US Preventive Task Force (2006).
Saeto, probirni instrument za jezine sposobnosti iznimno je
bitan jer:
1. U predkolskim ustanovama diljem zemlje strunjaci
mogu ispitati gotovo cijelu populaciju djece i izdvojiti
onu koja su rizina za jezine tekoe.
2. Postupak je brz i jednostavan.
3. Strunjaci mogu pratiti razvoj djeteta ispitujui ga svake
godine testom za njegovu dob.
4. Smanjuje se uporaba nepouzdanih i nestandardiziranih
testova, posebno u obliku grupnog probira.
5. Izdvajaju se gotovo sva djeca koja pokazuju rizik za
jezine tekoe, time se unapreuje rana intervencija i
poveava mogunost pravodobnog ukljuivanja u
terapiju.
Cilj je ovog istraivanja prikazati metrijska obiljeja
probirnog instrumenta za individualnu i grupnu provedbu,
prikazati prednosti i nedostatke obaju naina ispitivanja te
definirati objektivniju metodu koja bi se trebala u budunosti
primjenjivati u logopedskom radu.
Rezultati pokazuju kako djeca i na grupnom i na
individualnom ispitivanju postiu rezultate vie od polovice
mogueg broja odgovora na testu i stoga je postignuta svrha
instrumenata da diskriminiraju djecu s niim rezultatima, to
jest djecu s potencijalnim jezinim tekoama. Vidljivo je
kako oba instrumenta mjere isti konstrukt mjerenja, jezinu
sposobnost, i dijele umjerenu koliinu zajednike varijance.
Meutim, metrijske karakteristike instrumenta za grupni
probir jezinih sposobnosti slabije su od onih na instrumentu
individualnog probira, time se potvruje hipoteza ovog rada.
Kako bi se osiguralo da grupni probirni instrument s
jednakom sigurnou kao individualni probirni instrument
izdvaja djecu u dobi od 5 do 6 godina s potencijalnim
problemima u podruju jezinih sposobnosti, oekuje se vea
pouzdanost samog testa kao i via povezanost s
individualnim mjernim instrumentom te vei postotak
zajednike varijance koju ovi testovi dijele. Postavlja se
pitanje gdje je razlika meu ovim testovima, to jest to ini
ostatak neobjanjene varijance od gotovo 50 %. Tu je razliku
dijelom mogue pronai u sadraju testova, ali i izvan njega,
odnosno u nainu provedbe testova. Jedno od glavnih
obiljeja probirne metode openito jest brzina provoenja
(Sturner i sur., 1994). Grupni oblik probira jezinih
sposobnosti ini se izvrsnom metodom jer omoguava
ispitivanje vie djece istodobno, to omoguuje vremensku
utedu pa su ispitivanja veeg uzorka djece mnogo
jednostavnija i lake izvediva. No, to ba i nije kako se na
prvi pogled ini. Grupni se probir provodi na predkolskom
uzrastu pa je jezine sastavnice mogue ispitati samo
usmenim putem. To znai da ispitiva unutar grupe mora
svakom djetetu postaviti isti broj pitanja i to sadrajno
ujednaenih. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je
konstruirati onoliko paralelnih inaica testa koliko ima djece
u skupini, a upitno je koliko je to uope mogue. Prema
prethodno navedenom primjeru (vidi Instrumentarij), ako se
jedno dijete ispituje razumijevanje semantiki uskog i
jednoznanog glagola visoke estotnosti i kontroliranih
morfolokih osobina, potrebno je ponuditi isto toliko takvih
glagola koliko ima djece u skupini. Pri tome paralelne
inaice nikada ne mogu biti u potpunosti iste poetnoj

29

inaici testa, to naruava metrijske karakteristike samog

instrumenta. U naem primjeru, glagoli e se uvijek barem
malo razlikovati po estoti ili nekom drugom obiljeju.
Zbog meusobne interferencije odgovora ispitanika,
uvjeti individualnog i grupnog ispitivanja ne mogu biti
jednaki. Ispitiva je zaduen za odravanje discipline i
dinamike grupe, ispitivanje i biljeenje odgovora svakog
djeteta. A iznimno je teko odrati disciplinu skupine
predkolaca i sprijeiti ih u ometanju drugih lanova skupine
tijekom ispitivanja. Prisutna interakcija meu ispitanicima
moe stvoriti nelagodu kod pojedinaca i naruiti pouzdanost
ispitivanja, na nain da odgovori djece koja odgovaraju
ranije utjeu na odgovore djece koja slijede. Sva navedena
ogranienja dovode u pitanje poetnu ideju o utedi vremena
grupnim ispitivanjem, ispravnosti primjene takve metode
probira, kao i mogunostima konstruiranja pouzdane i valjane
forme grupnog probirnog instrumenta.
Suprotno grupnoj, individualna metoda probira
omoguuje ispitivau da provedbom testa slijedi ispitanikovu
panju, koncentraciju i brzinu rjeavanja zadataka, to je
vrlo vano za dobivanje valjanih rezultata, ali i za
umanjivanje razine nelagode i straha koje ispitanik moe
osjetiti pri ispitivanju. Ispitiva moe prilagoditi okruenje
u kojem se ispituje potrebama djeteta (primjerice, pojaati
osvjetljenje, maknuti iz vidokruga predmete koji ometaju
panju i slino), to osigurava kontrolu nesustavnih vanjskih
utjecaja, a koji utjeu na rezultat postignut na testu.
Individualno ispitivanje omoguuje ispitivau da se prilagodi
svakom djetetu, dakako, u granicama u kojima je to
doputeno instrumentom, pri emu ima dovoljno vremena
precizno zabiljeiti sve djetetove odgovore (Gilman, 2006).
Kod individualnog probira mogue je kontrolirati vanjske
utjecaje na mjereni konstrukt, to poboljava metrijske
karakteristike testa i omoguuje konstrukciju testa sa
zadovoljenim psihometrijskim kriterijima. Za individualno
ispitivanje potrebna je samo jedna inaica testa za svu djecu
odreene dobi, time se izjednaavaju uvjeti ispitivanja za svu
djecu i pojaavaju metrijske karakteristike testa. Negativne
strane individualnog probira odnose se uglavnom na utroak
vremena potrebnog za ispitivanje veeg uzorka djece. ini se
kako bi individualno ispitivanje trajalo dulje od grupnog
ispitivanja. No, kako je u objektivnom grupnom ispitivanju
usmenog tipa potrebno svu djecu ispitati na svim zadacima
probirnog instrumenta, zakljuak je da je grupno ispitivanje
jednostavno multiplicirano individualno ispitivanje s brojnim
vanjskim nepovoljnim utjecajima na konaan rezultat u testu
koji dodatno produljuju vrijeme provedbe testa.
Zbog svega navedenoga, razvidno je da individualni
probirni instrument za jezine sposobnosti ima mnogo vie
prednosti nego grupni, to treba uzeti u obzir pri
donoenju odluke o kreiranju konanog instrumenta za
probir jezinih sposobnosti. Naglaavamo, kako bi testovi
bili upotrebljivi u punom smislu,
trebali bi biti
standardizirani i zadovoljavati visoke kriterije o konstrukciji i
upotrebi mjernih instrumenata. Jedino tako mogue je
usporeivati rezultate koje razliiti ispitanici postiu na
testu, u ovom sluaju probirnom testu jezinih sposobnosti,
i s visokim stupnjem sigurnosti tvrditi o postojanju rizika za
jezine tekoe. Grupni postupci koji se ne pridravaju
navedenih kriterija ne mogu jamiti uspjenost ili
pouzdanost i ne pruaju svoj djeci jednake uvjete
ispitivanja, to ih ini neobjektivnim sredstvima procjene. S
druge strane, grupni postupci koji se temelje na kriterijima

Oluji, Kuva Kraljevi, Hrica i sur.: Probir jezinih sposobnosti u predkolskoj dobi: individualni ili grupni?

metrijskih karakteristika i standardizacije nuno se sastoje od

paralelnih inaica, to naruava metrijske karakteristike testa
te su ovisni o nizu drugih imbenika (primjerice, od buke,
interakcije meu sudionicima ispitivanja, sve do karakteristika
funkcioniranja u skupini).
ZAKLJUAK____________________________________
Potrebe za instrumentom jezinog probira u
predkolskim ustanovama naglaene su zbog vanosti
pravodobnog otkrivanja djece rizine za odstupanja u
jezinom razvoju. Do sada je u hrvatskoj logopedskoj
praksi najee prisutan neformalni oblik grupnog probira
jezinih sposobnosti, to znai da nije utemeljen na
pouzdanom i valjanom instrumentu i objektivnom nainu
provedbe ispitivanja ili se pak u pojedinim predkolskim
ustanovama uope ne provodi.
Nepodudarnost
izmeu
nedostatka
teorijske
utemeljenosti grupnog probira i njegove provedbe u
hrvatskoj logopedskoj praksi bila je glavna motivacija za
provoenje ovog istraivanja. Cilj je ovog rada bio definirati
koja je metoda probira, grupni ili individualni, objektivnija. S
obzirom da trenutno ne postoji vremenski ekonomian,
sveobuhvatan, objektivan i pouzdan instrument za probir
jezinih sposobnosti kod djece predkolskog uzrasta, radi
istraivanja konstruiran je jedan takav. Ovim istraivanjem
pokazalo se kako se individualnim oblikom probirnog
instrumenta dobivaju pouzdaniji rezultati. U skladu s tim
podatkom proizlazi izravna preporuka za logopedski rad, a
to je primjena individualnog probira - i to iskljuivo
uporabom pouzdanog i objektivnog instrumenta.
Naglaavamo kako je - u skladu s dobivenim podacima
ovog istraivanja - neopravdano rabiti bilo koji oblik
neformalnog probira jezinih sposobnosti djece predkolske
dobi, pa tako i do sada provoeni grupni probir.
Neopravdanost je tim vea to se ni u ovom istraivanju, ak
ni konstrukcijom formalnog grupnog probirnog testa, nije
uspio razviti instrument koji je po metrijskim
karakteristikama i primjeni jednako kvalitetan kao
individualan probirni test jezinih sposobnosti.
LITERATURA__________________________________
1) Gilman, R. (2006). Individual vs. Group Administered
Tests.
http://www.education.com/reference/article/individual-vsgroup-administered-tests/#B (01.07.2014.).
2) Fulgosi, A. (1988). Faktorska analiza. Zagreb: kolska
knjiga.
3) Kovaevi, M., Jelaska, Z., Kuva Kraljevi, J.,
Cepanec, M. (2007). Komunikacijske razvojne ljestvice
Koralje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4) Kuva Kraljevi, J., Lenek, M. (2012). Test za
procjenjivanje predvjetina itanja i pisanja (PrediP test).
Jastrebarsko: Naklada Slap.
5) Ljubei, M. (2012). Rana intervencija kod
komunikacijskih i jezino-govornih odstupanja. Paediatria
Croatica, 56 (1), 202-206.
6) McLaughlin, M. R. (2011). Speech and language
delay in children. American family physician, 83 (10),
1183-1188.

30

7) Nelson, H. D., Nygren, P., Walker, M., Nye, C. (2006).

Screening for Speech and Language Delay in Preschool
Children: Systematic Evidence Review for the US
Preventive Services Task Force. Pediatrics, 117, 298-319.
8) Padovan, N., Kuva Kraljevi, J., Mati, A. (u tisku).
Vanost prevencije i intervencije u logopedskom radu. U:
Kuva Kraljevi, J., ur. Vodi za prepoznavanje i
obrazovanje djece s jezinim tekoama. Zagreb/akovec:
Sveuilite u Zagrebu, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet
i ACT Printlab.
9) Srebai, I. (2014). Prikaz probirnog testa jezinih
sposobnosti predkolske djece. Diplomski rad. Zagreb:
Sveuilite u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
10) Sturner, R. A., Layton, T. L., Evans, A. W., Heller, J.
H., Funk, S. G., Machon, M. W. (1994). Preschool Speech
and Language Screening: A Review of Currently
Available Tests. American Journal of Speech-Language
Pathology, 3 (1), 25-36.