UVOD U POVIJEST S

METODOLOGIJOM
Priredio dr. sc. Boo Golua, red. prof.

Oblik izvoenja nastave: tjedno p (1) + s

(1) + v (2)= 4
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Boo Golua;
Marina Beus, asistentica
ECTS bodova: 4
Status kolegija: obvezni
Vrijeme odravanja nastave: etvrtkom
10,15-11,00

Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s osnovama razvoja
povijesne znanosti i historiografije. Utvrditi
pravce kretanja i razvoja historiografije od
njezinih poetaka do danas. Uvesti
studente u povijesno istraivanje uz
praktinu primjenu informacijskih
tehnologija, razviti sposobnost i stjecanje
vjetina u pronalaenju izvora i literature,
strukturiranju i izradi radova koristei se
znanstvenim biljekama i bibliografijom.

Ishodi uenja (kompetencije):

Nakon poloenog ispita studenti e biti u
stanju prepoznavati pojmovne i
metodoloke osobitosti historiografije u
razliitim razdobljima od antike do
suvremenog doba. Stei e sposobnost i
vjetine u pronalaenju primjerenih izvora i
literature, strukturiranja i izradbe
seminarskog, a kasnije i diplomskog rada.
Nain izvoenja nastave: predavanja,
seminar, vjebe, samostalni zadatci i
konzultacije.
4

Studentske obveze:

pohaati nastavu i sudjelovati u

nastavnome procesu
- napisati referat koristei se zadanom
metodologijom izrade rada
- praktina primjena steenih znanja iz
metodologije izrade rada uz koritenje
raunala
- usmeni ispit

Obvezna literatura:
Zrinka Nikoli Jakus, Uvod u studij
povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb,
2008.; Biljeke s predavanja.
Dodatna literatura: Mirjana Gross,
Suvremena historiografija: korijeni,
postignua, traganja, Novi Liber - Zavod
za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, 1996. (ili 2001.) .
6

Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i
obvezama prema kolegiju studenti e dobiti na
prvom predavanju, a takoer te informacije
dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta.

Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave
odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje
je omogueno i elektronikom potom izvan
termina konzultacija, prema potrebi (adresa
dostupna na internet stranici Filozofskog
fakulteta).
Termin za konzultacije odreuje se poetkom
semestra tekue akademske godine.
7

RASPORED RADA
Uvodno predavanje:
Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni
plan i program. Povijest /historija/
historiografija.
Povijesni izvori.
Vrste povijesnih izvora, pomone
povijesne znanosti, izvori i literatura,
najvanije zbirke povijesnih izvora.

Izvori i literatura.
Kako traiti literaturu? Enciklopedije,
leksikoni, knjinice, internet, bibliografije.
Arhivi.
Arhivska graa, fondovi i zbirke, koritenje
arhivskom graom, dravni i podruni
arhivi.
Muzeji.
Definicija i podjela, znaenje muzeja za
povjesniara, muzeji u Hrvatskoj i BiH.
Posjet Arhivu i Muzeju HN-a.
9

Znanstvene publikacije.
Podjela
znanstvenih publikacija, znanstveni
asopisi, klasifikacija radova u
znanstvenim publikacijama, hrvatski
historijski asopisi, vanije meunarodne
kratice kojima se slue povjesniari.
Izbor teme istraivanja.
Kako
izabrati temu, formuliranje istraivakog
pitanja i komunikacija s profesorom.
Struktura istraivanja i rada.
Osnovni dijelovi rada, nain i stil pisanja.
10

Plagijat i citiranje.
to je plagijat i kako ga izbjei, izravni i
neizravni plagijat, pisanje citata.
Pisanje bibliografskih jedinica i
znanstvenih biljeki.
Pozivne biljeke, vrste pozivnih biljeki,
naini pisanja znanstvenih bibliografskih
jedinica i pozivnih biljeki.
Vjeba.
Vjebanje pisanja bibliografskih jedinica i
znanstvenih biljeki, te sadraja rada i
sastavljanje popisa koritene literature.
11

Usmena izlaganja i rasprava. Studenti imaju

zadatak usmeno izloiti napisani prikaz (tri
kartice s pozivnim biljekama) zadanog teksta
(oko 10 stranica).

Usmena izlaganja i rasprava. Studenti imaju

zadatak usmeno izloiti napisani prikaz (tri
kartice s pozivnim biljekama) zadanog teksta
(oko 10 stranica).

Polaganje praktinog dijela ispita.

Zakljuni osvrt na prijeenu grau.

12

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar

Europskoga sustava prijenosa bodova
Vidjeti na ffmo.ba (Studij povijesti,
Syllabusi).

13

Pohaanje nastave:
Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti
mogli pristupiti zavrnom ispitu (dobiti potpis)
trebaju tijekom nastave nazoiti najmanje 60%
predavanjima, 70% seminaru i 80% vjebama
(odreeno Pravilnikom o studiranju).
Sudjelovanje u nastavi iznad 60%, te svaka
aktivnost u nastavnom procesu vrjednuje se
prema prethodno navedenim kriterijima.
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu potrebno je iz
svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan
broj bodova (ukupno 30%), stoga je i pohaanje
nastave u konanici vano u zbiru bodova.

14

Studenti koji studiraju uz rad i nisu u

mogunosti prisustvovati nastavi svaki
tjedan duni su na poetku semestra
preuzeti svoje obveze.
Obveze su iste za redovite i izvanredne
studente, s razlikom da izvanredni
studenti ne moraju nazoiti nastavi i mogu
u dogovoru s profesorom birati termine
ispunjavanja obveza tijekom nastave.

15

Pisani radovi:
Studenti tijekom trajanja semestra imaju
obvezu napisati prikaz/referat od tri kartice
na zadanu temu primjenjujui utvrenu
metodologiju izrade pisanih radova.
Radovi se usmeno izlau na nastavi
predvienim detaljnim izvedbenim
nastavnim planom i trebaju se obaviti prije
polaganja praktinog dijela ispita.

16

Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija

oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada. Vrlo je vano slijediti naputke i
steena znanja o izradbi seminarskih radova,
zavrnog i diplomskog rada.
Praktini dio:
Prije zavrnog usmenog ispita studenti polau
praktini dio na temelju kojega nositelj kolegija
stjee uvid o steenom znanju i vjetinama
izradbe pisanih radova. Studenti na raunalu
dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema
naputcima i steenom znanju o izradbi pisanih
radova.

U konanu ocjenu ulazi ispunjavanje svih

navedenih obveza. Pojedinano vrednovanje
svake obveze student moe vidjeti na internetu.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju

konana se ocjena dobiva na sljedei
nain:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

18

Povijest/historija/historiografija
Grane povijesne znanosti.

Zvanja na sveuilitu
Redoviti profesor

(prof. dr. sc. N. N.

dr. sc. N. N., red. prof.)
Izvanredni profesor (prof. dr. sc. N. N.
dr. sc. N. N., izv. prof.)
Docent
(doc. dr. sc. N. N.
dr. sc. N. N., docent)
Vii asistent
(mr. sc. N. N., vii asistent)
Asistent
(N. N., asistent)
20

Zvanja na institutima
Istraivaka zvanja su:
struni suradnik
mlai asistent
asistent
vii asistent.
Znanstvena zvanja su:
znanstveni suradnik
vii znanstveni suradnik
znanstveni savjetnik.
21

OSNOVNA PITANJA
ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA
Rije znanost dolazi od rijei znanje,
odnosno znati (lat. scientia = znanje, scire =
znati).
Znanou se stjeu nove spoznaje, nova
znanja o pojavama u prirodi i drutvu pa je
osnovni cilj znanosti utvrditi zakone po
kojima se odvijaju pojave u prirodi i drutvu,
kako bi njihovo poznavanje omoguilo
predvianje buduih dogaaja.
Ciljevi kojima se neposredno tei su
opisivanje, predvianje i razumijevanje.
22

Hipoteze su tvrdnje koje su predmetom

znanstvenog istraivanja. One su
nepotvrene tvrdnje, a glavna im je
zadaa usmjeravanje istraivanja.
Jedna od temeljnih zadaa teorije jest
pruiti valjana objanjenja istraivanih
pojava.
Prirodne i drutvene znanosti razlikuju se
u predmetu svojeg istraivanja, pa
postupci pomou kojih se istrauje njihov
predmet moraju biti razliiti.
23

Struktura drutvenih pojava mnogo je

sloenija od strukture prirodnih pojava.
Isto tako brojniji su i razliitiji uzroci
drutvenih pojava. Dok su prirodne pojave
uzrokovane prirodnim imbenicima, dotle
su drutvene uzrokovane i jednima i
drugima.
Drutvene djelatnosti imaju povijesnu
dimenziju, to znai da su pod utjecajem
prolih zbivanja i temelje se na djelatnosti
ljudi. Prema tome, treba ih objanjavati i
uz pomo spoznaja o ovjeku.
24

Drutvene pojave tee je predvidjeti, jer je

teko zahvatiti velik broj uzroka, a osim
toga istraiva drutva je pod veim
utjecajem drutvenih vrijednosti. (On je
lan odreene drutvene skupine, pa se u
istraivanju teko moe osloboditi
vrijednosti skupine kojoj pripada.)
Teko je ustanoviti meusobne odnose
meu drutvenim pojavama. S obzirom na
meusobne odnose sve pojave moemo
podijeliti na uzroke, povode i posljedice.
25

Uzrok je pojava ili proces koji izaziva

promjene u drugim procesima i pojavama.
Povod je dodatno djelovanje koje se
razlikuje od nunog uvjeta i dovoljnog
razloga. On se definira kao vanjski inilac
koji oslobaa elemente strukture i tako
samo pospjeuje ono to bi se i bez njega
dogodilo. No, ako se dodatno djelovanje
ne pojavi u odreeno vrijeme, situacija se
moe izmijeniti tako da povod ne dovede
do posljedice.
26

Posljedica je pojava koja je uzrokovana

drugim pojavama. Ona se ne moe
pojaviti prije a ni istodobno s uzrokom, ve
se pojavljuje poslije uzroka.
U znanosti je vana i interpretacija
podataka. To je misaoni proces utemeljen
na principima logike, a konaan rezultat
toga je teorija pa je vaan cilj znanosti i
neprestana provjera postojeih teorija,
njihova dopuna te stvaranje novih teorija.

27

Izvori povijesti
Izvori se obino dijele na: pisani,
materijalni ili predmetni, slikovni, zvuni ili
akustiki zapisi, usmena predaja.
Meu pisane ubrajamo: Isprave, povelje ili
listine (acta, documenta), saborske spise
(acta comitialia), sudske zapisnike,
zapisnike gradskih opina.
Pisci, prije svih suvremeni.
28

Ovako
izgledaju
povelje
29

Kako su izvori b-h povijesti razasuti po

mnogobrojnim zbirkama, ne samo
domaim, nego i stranim, treba pogledati
sve tiskane zbirke koje se tiu hrvatske,
ugarske i srpske povijesti.
Donosimo nekoliko vanijih zbirki
dokumenata.

30

Euzebije Fermendin, Acta Bosnae

Konstantin Jireek, Spomenici srpski
Vjekoslav Klai, Najstarije isprave porodice
Keglevia
Ivan Kukuljevi, Codex diplomaticus regni
Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae
ime Ljubi, Listine o odnoajih izmeu
junoga Slavenstva i mletake republike
Franjo Raki, Prilozi za povijest bosanskih
Patarena
31

Tadija Smiiklas, Codex diplomaticus regni

Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae
Ferdo ii, Nekoliko isprava iz poetka
XV. stoljea
iro Truhelka, Tursko-slovenski spomenici
dubrovake arhive

32

Pomone povijesne znanosti

Najvanije pomone znanosti za povijest
jesu: paleografija (stara pisma), arheologija,
papirologija (papirusi), bibliotekonomija
(knjinice), diplomatika (diplome, povelje),
arhivistika, epigrafija (napisi na tvrdim
predmetima), filologija (jezik), heraldika
(grbovi), genealogija (rodoslovlja),
sfragistika (peati), geografija, statistika,
numizmatika (kovani novac i medalje) i
kronologija.
33

Kako doi do grae?

Najprije valja pogledati to o dotinoj temi
pie neko reprezentativno djelo. Posebno
treba obratiti panju na fusnote u tom
djelu.
Enciklopedije i leksikoni takoer mogu
pruiti dobru osnovu za poetak
istraivanja, ali samo kao uvod. U naelu
enciklopedije se ne navode u
bibliografskim jedinicama, osim ako se radi
o duim jedinicama.
34

Internet kao izvor informacija sve je

raireniji. I on obino slui kao polazina
toka za daljnja istraivanja, odnosna
samo kao uvod u detaljnije istraivanje.
Treba biti veoma oprezan s preuzimanjem
informacija s internetskih stranica budui
da svatko moe postaviti stranicu s bilo
kojim sadrajem.
Tu bi valjalo uoiti: adresu, autora, naslov,
vlasnika domene, te datum postavljanja ili
ispravljanja informacije.
35

ARHIVI, KNJINICE, MUZEJI

Arhiv - ustanova u kojoj se uva arhivska
graa.
Arhivsku grau ili gradivo ine dokumenti
nastali djelovanjem raznih ustanova,
udruenja, pojedinaca i obitelji za koje se
smatra da imaju trajno znaenje za
povijest, kulturu ili znanost.
Razlikujemo javnu i privatnu arhivsku
grau.
36

Javnu ine dokumenti nastali u tijelima

dravne i javne vlasti, javnim ustanovama i
poduzeima, djelovanjem javnih osoba ili
osoba koje imaju javne ovlasti.
Privatnu grau ine dokumenti koji nisu u
dravnom vlasnitvu, pa u skladu s tim
razlikujemo javne i privatne arhive.
Arhivska graa organizirana je u fondove i
zbirke.
Fond nastaje gotovo automatski djelovanjem
jedne pravne ili fizike osobe, pa je osnovna
karakteristika fonda meusobna povezanosti
svih njezinih dijelova.
37

Zbirka nastaje iz interesa skupljaa ili se

oblikuje prema karakteristikama
dokumenata.
Povjesniari moraju u svojim radovima
navesti naziv arhiva, arhivskog fonda ili
zbirke i oznaku arhivske jedinice kojom su
se koristili.

38

Budui da u Bosni i u Hercegovini nema

nikakvoga ni javnog ni privatnog arhiva u
kojem bi se uvale starije isprave, treba ih
traiti izvan ovoga prostora u razliitim
kulturnim sreditima.
Ne obazirui se na manje arhive s
gdjekojim izuzetnim primjerkom, ovdje
emo skrenuti panju na neke bogatije
arhive, javne i privatne, koji sadre glavnu
sauvanu nam grau b-h povijesti.
39

Naime, Dravni arhiv BiH osnovan je

1947. god. Do tada su u nepostojanju
arhivskih ustanova, znatnu arhivsku grau
kroz stoljea prikupljale biblioteke, muzeji i
druge ustanove, kao i osvijeteni
pojedinci.

40

Javne arhive nazivamo dravnim arhivima.

U Hrvatskoj postoje u Bjelovaru, Sisku,
Splitu, Zadru, Dubrovniku, Zagrebu,
Pazinu, Rijeci, Gospiu, Karlovcu,
Krievcima, Osijeku, Slavonskom Brodu,
ibeniku, Varadinu, Vukovaru, Virovitici...

41

Od stranih dravnih arhiva posebno treba

spomenuti:
Papinski tajni arhiv u Vatikanu (Archivio
segreto Vaticano - ASV)
Dravni arhiv u Veneciji (Archivio di Stado
di Venezia)
Dravni arhiv u Budimpeti
Beki dravni arhiv (Staatsarchiv)

42

Pored ovih javnih arhiva istiu se jo i

mnogi privatni, npr. arhivi maarskih
velikaa (za srednji vijek) te za najnoviju
povijest.
Arhiv HN-a (posjet).

43

Muzeji
Knjinice (fakultetske, sveuiline,
gradske.
Pretraivanje kataloga!
Osim knjinica i arhiva, vani su takoer i
muzeji u kojima se uvaju, izlau i
vrednuju povijesni izvori. U osnovi se
dijele na znanstvene (povijesne,
arheoloke, etnografske, prirodoslovne,
tehnike itd.) i umjetnike.

Muzej Hercegovine osnovan je 1950.

godine. Smjeten je na dvije lokacije.
Muzej na Humcu osnovan 1884. godine
najstariji je muzej u BiH.
Zemaljski muzej u Sarajevu osnovan je
1888. godine.

45

ZNANSTVENE PUBLIKACIJE
Znanstvene publikacije dijele se na knjige
(monografije), serijske publikacije, te
periodiku (novine, asopisi).
Najpoznatiji asopisi po svim znanstvenim
granama mogu se pretraivati na
internetskom portalu Hrak - hrcak.srce.hr.
(Besplatan pregled, a neki su radovi
objavljeni i u cijelosti.).

46

Klasifikacija tekstova u znanstvenim

publikacijama redovito se sastoji od
sljedeih kategorija: izvorni znanstveni
lanak, struni lanak, pregledni lanak,
prethodno priopenje, prikaz, recenzija.
Na osnovi te kategorizacije dobivaju se
bodovi za akademsko napredovanje.

47

Izvorni znanstveni lanak jest onaj koji

donosi neke nove dotad neobjavljene
rezultate istraivanja.
Struni lanak donosi ve poznate
rezultate istraivanja, a cilj mu je irenje i
primjena tih rezultata.
Pregledni lanak donosi analizu i kritiku
ocjenu ve objavljenih radova o nekom
podruju, upuujui obino na mogua
daljnja istraivanja.
48

Prethodno priopenje obino je krai

lanak u kojem autor donosi neke nove
znanstvene spoznaje ili otkria, za koje
smatra da je vano da za njih sazna
znanstvena javnost, a podrobnija analiza i
zakljuci tek bi trebali uslijediti.
Prikaz je krai opis i izvjetaj o nekom
znanstvenom djelu, izlobi ili skupu. U
prikazu se izvjetava o sadraju i strukturi
odreenog teksta (knjige).

49

U uvodnom dijelu prikaza obino se

iznose ope obavijesti o radu, u razradbi
se obavjetava o sadraju i strukturi a u
zakljuku se iznosi zbog ega je taj tekst
vaan za itatelje.
U naslovu (mora biti zanimljiv kako bi
privukao itateljevu panju) treba saeti
osnovnu misao knjige o kojoj se pie
prikaz, a ispod naslova navesti punu
bibliografsku jedinicu.
50

Recenzija donosi kritiku ocjenu nekoga

djela. to se tie recenzija asopisi obino
alju recenzentima obrazac koji recenzenti
ispunjavaju i kategoriziraju odreeni
lanak.
Znanstvena djela razlikujemo po tomu
imaju li meunarodnu recenziju ili ne.

51

A1 asopisi - radovi objavljeni u njima

nose vie bodova prilikom izbora u zvanje
jer imaju meunarodnu recenziju.
A2 asopisi - njima (jo) nije priznata
izjednaenost s asopisima s
meunarodnom recenzijom, to ne znai
da zaostaju u kvaliteti nego su moda u
tom rangu zbog neredovitog izlaenja ili
su novi pa se moraju izboriti za svoju
reputaciju.

52

Kritiki prikaz recenzija je sud dan

pismeno o znanstvenoj vrijednosti nekoga
djela.
Cilj kritike recenzije je dvostruk:
Praktian - treba donijeti konkretan sud o
ispravnoj ili pogrenoj metodi i o njezinoj
primjeni u navedenom djelu.
Znanstven - recenzent ispravlja pogrjeke
ako postoje, potvruje istinu u sluaju da
je autor neko pitanje rijeio.

53

Kratice kojima se slue

znanstvenici
A. D. (lat. anno Domini) = godine
Gospodnje, ljeta Gospodnjeg
bilj. = biljeka (eng. footnote)
ead. = lat. eadem = ista (koristi se kod
ponovnog navoenja autorice u biljeci
kako se ne bi ponavljalo ime)
ed./eds. = engl. editor/editors = ur.
emer. = lat. emeritus = umirovljeni
etc. = et cetera = i ostalo, i tako dalje
54

f./fol. = lat. folio = list (r - recto za prvu

stranu i v- verso za drugu stranu)
fasc. = fascikl
gl. = glava, poglavlje
ib./ibid. = lat. ibidem = na istom mjestu,
upuuje na isto djelo/ili stranicu koja je ve
ranije navedena u biljeci
id. = lat. idem = isti, navodi se kod
ponovnog navoenja autora u biljeci
kako se ne bi ponavljalo njegovo ime (za
autorice je ead. = eadem)
55

kut. = kutija
N. B. = lat. Nota bene = pazi dobro,
napomena
n. d. = engl. no date = bez datuma
n. dj. /nav. dj. = navedeno djelo
n. e. = nove ere
n. m./nav. m. = navedeno mjesto
n. s. = nova serija

56

nap. = napomena
nap. a. = napomena autora
o.c./op. cit. = lat. opus citatum ili opere
citato = navedeno u tekstu
op. a. = opaska autora
op. p. = opaska pisca
op. prir. = opaska prireivaa
op. ur. = opaska urednika

57

P. S. = post scriptum = poslije napisanog

pag. = lat. pagina = stranica
passim = lat. ovdje i ondje, razasuto na
sve strane (Passim nije kratica.)
pr. Kr. = prije Krista
p. n. e. = prije nove ere
s. a. = lat. sine anno = bez (oznake)
godine
s. l. = lat. sine loco = bez mjesta
s. t. = lat. sine tempora = bez vremena
58

sic = lat. tako (sic! - koristi se kada se eli

naglasiti posebnost izraza)
sign. = signatura
vol. = volumen, engl. volume = knjiga,
svezak

59

PISANJE RADA
Studentima ve sam odabir teme rada
predstavlja prvi problem. Ne kae se
uzalud da je izborom prave teme
obavljeno mnogo posla.
Tema treba biti proporcionalna
mogunostima onoga koji eli pisati. Ne
smije biti preiroka a ni preuska.
Tema ne moe biti o neemu o emu je
mnogo pisano osim ako je neto novo
otkriveno.
60

Nije uputno birati temu koja je u

studentskim radovima mnogo obraivana
tako da je studentu teko bez ponavljanja
dati vlastiti doprinos njezinoj obradbi, a
koritenje tuih seminarskih radova i
prepisivanje najstroe je zabranjeno.
Ne smije se temi prilaziti s ideolokih
stajalita.
Rad treba donijeti neto pozitivno.
Za odabir teme teko je oekivati da to
uini profesor koji ne poznaje uvijek
sposobnosti i sklonosti studenata.
61

Studenti pod vodstvom profesora

prouavaju pojedina pitanja.
Cilj seminara je da studente uvede u
znanstvenu metodu rada.
Temu rada mogu predloiti voditelji ili
mentori, a mogu ponuditi popis moguih
tematskih podruja, tema ili dati naputke
koji mogu pomoi u poblioj specifikaciji
teme.

62

Uz doslovan tekst ili neku frazu vano je

zabiljeiti potpune podatke o izvoru i
stranici radi lakog i ispravnog citiranja,
stoga se preporuuje odmah zapisati i
vlastito miljenje te ga povezati s
proitanim sadrajem.
Nakon definiranja osnovnih postavki rada
potrebno je izraditi sinopsis rada koji
obuhvaa: postavljanje problema; nacrt
sadraja; metodu i tijek istraivanja;
eventualne rezultate istraivanja; nacrt
zakljuka i pregled literature.
63

Prva verzija teksta poinje se pisati tek

kada se pregledaju zabiljeke, odnosno
kada se rekapitulira provedeno
istraivanje.
Pravila odakle poeti pisati zapravo nema
a preporua se poeti pisati od glavnoga
djela rada slijedei nacrt sadraja. Pisanje
uvoda i zakljuka ostavlja se za sljedei
stadij pisanja. Ovisno o prikupljenoj grai
mogu je i drukiji redoslijed.

64

Nakon provjere teksta sastavlja se

konani nacrt rada (spiralno uvezan ili u
elektronikom obliku) te ga se predaje na
itanje mentoru.
Postoje okvirne granice ispod/iznad kojih
studenti ne bi smjeli ii. Ovisno o temi rad
nije dovoljno strukturirati na uvod, glavni
dio i zakljuak ve je potrebno glavni dio
razlomiti na vie smislenih cjelina poglavlja, podpoglavlja i slino, to ovisi o
temi i pristupu radu.
65

Treba napomenuti da se obvezno trebaju

izbjegavati kratka poglavlja (npr. samo
jedan pasus) ili suvie duga (npr.
podpoglavlja od vie stranica).
Poglavlja i podpoglavlja trebaju se
numerirati npr. 1.; 1.1.; 1.1.1.
Poeljno je da budu barem dva
podnaslova u jednom poglavlju.

66

Seminarski rad u pravilu ima oblik

preglednog rada, pa kao takav treba dati
pregled literature vezane uz pojedino
podruje ili temu.
Osnovni elementi koje rad treba imati su
uvod, razradba teme i zakljuak.
U uvodu se definira podruje ili tema rada,
ciljevi rada te se prezentira njegova
struktura. Duljina uvoda okvirno bi trebala
biti jednu kartica teksta.
67

Biljeke su vrlo vaan dio seminarskog

rada. U njima se: upuuje na izvore svih
vanijih injenica i ideja iznesenih u
tekstu, te se definiraju manje poznati
pojmovi, upuuje na druge radove u
kojima se neki sadraj rada detaljnije
obrauje, upuuje na drugi dio vlastitoga
rada gdje se podrobnije obrauje neko
pitanje, raspravlja o sporednim
injenicama koje bi mogle biti vane
itatelju, upuuje na suprotna miljenja od
onih iznesenih u tekstu.
68

U radu se mogu koristiti ilustracije - tablice

i slike. One potkrepljuju zakljuke koji se
navode u tekstu. Ilustracije pokazuju tijek
istraivanja, njegov cilj i rezultat, tone
brojeve, odnos podataka ili stvarni izgled.
Ukoliko niste sami autor ilustracije ispod
nje je vano napisati izvor i to na isti nain
kako se piu biljeke.
Naslovi ilustracija i izvori piu se istim
stilom kao i glavni tekst ali fontom 10.

69

Uvodni dio slui za definiranje osnovnih

pojmova, odnosno cilja istraivanja,
objanjenje autorova pristupa problemu i
izlaganje plana, tj. kompozicije rada.
U uvodu autor pie zbog ega je izabrao
odreenu temu, to je ve poznato o toj
tematici, a na to e se tim radom ukazati
(svrha rada).
Vano je napisati kojom se znanstvenom
metodom autor sluio kako bi njegove
rezultate drugi mogli ponoviti ukoliko se
slue istom metodom.
70

U uvodu je vano opisati i kompozicijsku

podjelu rada, tj. opisati iz koliko se dijelova
rad sastoji te ukratko opisati sadraj
pojedinog dijela rada.
O pojedinoj temi ovisi i sama razradba
teme, pa se sukladno tomu dijeli na vie
naslova i podnaslova.
Temu je potrebno obraditi na sustavan
nain, dajui logiki slijed u prezentaciji
teorija, ideja ili informacija te u
zakljuivanju.
71

Takoer, organizacija sredinjeg dijela

rada treba biti smislena s obzirom na temu
rada, a veza izmeu razliitih dijelova
jasna.
Pri pisanju treba voditi rauna o stilu
pisanja. Poeljno je pisati u treem licu.
Prilikom izradbe rada poeljno je koristiti
raznovrsnu, ali relevantnu literaturu, uz
kritinost prema odabiru literature,
pogotovo pri koritenju podataka s
interneta.
72

Citati i parafraze u tekstu moraju biti jasno

naznaeni.
Koritenje citata i podataka bez navoenja
u biljeci smatra se plagijatom.
Zakljuak mora proizlaziti iz osnovnih
ideja obraenih u sredinjem dijelu rada,
to jest razradbi teme.
Duljina teksta zakljuka treba biti do jedne
kartice.

73

Zakljuak ima drukiju svrhu od uvoda i

pie se u dva dijela. U prvome se ukazuje
na slinosti ili na razlike s postojeim
stavovima, i donosi se zakljuak (ili
zakljuci) koji iz rada proizlazi. Ovdje je
vano usporediti stavove na poetku rada
(cilj rada - opisan u uvodu) sa stavovima
na kraju rada, tj. zakljuiti je li ostvarena
svrha rada. U drugom dijelu zakljuka daje
se vlastiti sud o obraenoj tematici.

74

Naslovna stranica se ne oznaava

rednim brojem. O izgledu naslovne
stranice treba vidjeti na web stranici
Filozofskog fakulteta.
Naslovna stranica seminarskog rada
sadri i naziv kolegija pri kojem je rad
nastao, kao i ime i prezime mentora,
odnosno nositelja kolegija.

75

Naziv kolegija, te ime i prezime nositelja

kolegija nalaze se ispod naznake seminar,
a prije naznake mjesta i godine predaje
rada.
Prilikom izradbe seminarskog rada
preporuuje se i navoenje mjeseca
izradbe rada.
Prilikom pisanja zavrnog i diplomskog
rada studenti su duni pridravati se
odreenog Pravilnika (objavljen na web.
stranici Filozofskog fakulteta).
76

Sadraj se navodi na poetku rada.

Naslovi i podnaslovi unutar razradbe teme
oznaavaju se brojevima, a sadraj, uvod,
zakljuak, popis skraenica te izvori i
literatura ne oznaavaju se brojevima.
Podnaslovi trebaju biti uvueni za jedan
tabulator, a podnaslovi podnaslova za jo
jedan itd. Uza svaki broj treba stajati
toka, i to bez razmaka, a razmak treba
staviti izmeu brojeva i teksta.
77

Isto tako tokice trebaju biti odvojene

razmakom s obje strane. Da biste
poravnali brojeve stranica najbolje je
ispred njih staviti tabulator.
Broj stranica teksta pie se u donjem
desnom kutu od podnoja stranice oko 2
cm. Naslovna stranica se ne numerira,
tako da se stranice poinju numerirati od
sadraja.

78

U sadraju je potrebno navesti popis svih

naslova i podnaslova poglavlja s
naznakom stranica na kojima se oni
nalaze. Naslov "Sadraj" pie se na vrhu u
sredini stranice i ne oznaava se brojem.
Popis kratica navodi se na kraju rada, iza
zakljuka. Svaku kraticu potrebno je
objasniti u tekstu kada se prvi puta
spominje. Naslov "Popis kratica" pie se
na vrhu u sredini stranice i ne oznaava
se brojem.
79

Popis kratica navodi se samo kod manje

poznatih rijei. U popisu se navode samo
one skraenice koje se vie puta koriste u
tekstu. Naime, budui da je svaku
skraenicu potrebno objasniti i u tekstu
kada se prvi puta spominje, skraenice
koje se spominju samo jedanput nije
potrebno stavljati u popis skraenica. Npr.
ALBiH - Arheoloki leksikon Bosne i
Hercegovine
DAD - Dravni arhiv u Dubrovniku
80

Naslov "Literatura" pie se na vrhu u

sredini stranice i ne oznaava se rednim
brojem.
Literatura se navodi po abecednom redu
prezimena autora. Ukoliko se koristi vie
radova istog autora oni se nabrajaju
kronolokim redom od starijih prema
novima.
Koritenje tuih seminarskih radova
strogo je zabranjeno.
Seminarski rad treba imati najmanje pet
bibliografskih jedinica, a od toga mora biti
najmanje jedna knjiga.
81

Popis izvora i literature. Ovo dvoje

potrebno je razlikovati i u popisu odvojiti.
U popisu literature treba navesti samo one
radove koji se koriste u samom radu.
Literatura se navodi po abecednom redu
prezimena autora, punim prezimenom pa
imenom, odvojenim zarezom.
Kod popisa izvora i literature svi redci
osim prvih trebaju biti uvueni za jedan
tabulator.

82

Oblikovanje teksta
Margine trebaju biti najmanje: lijevo 3,5
cm, a ostale najmanje 2,5 cm. Unutar ovih
margina ne moe biti nita napisano.
Seminarski, diplomski, magistarski i
doktorski rad treba ovako pisati: normalni
font 12, prored 1,5. - Preporua se font
Times New Roman.
Svaki naslov poglavlja (u diplomskom,
magistarskom i doktorskom radu) neka
bude sputen za tri retka.
83

I osnovni tekst i biljeke trebaju biti

poravnani s obje strane.
Sadraj neka bude na poetku, napisan
malim slovima, osim onih koja moraju biti
velika.
Biljeke na dnu stranice trebaju biti: font
10, prored 1. Prvi redak biljeke uvuen za
jedan tabulator.
Sve naslove i podnaslove treba centrirati.
Izmeu gornjega teksta i podnaslova treba
biti jedan razmak. Isto tako izmeu
podnaslova i donjega teksta jedan
razmak.
84

Takoer, ukoliko je u seminarskom i

zavrnom radu na jednoj stranici manje od
pola stranice teksta, sljedei se naslov
stavlja na tu stranicu.

85

Esej u razradbi teme treba imati 5-7 stranica.

Seminarski rad u razradbi teme treba imati
10-15 stranica.
Diplomski rad (Bolonjski program) u razradbi
teme treba imati 50-60 stranica.
Diplomski rad prije uvezivanja treba biti
odobren od svih lanova povjerenstva.
Sinopsis diplomskog rada odobrava Vijee
studija povijesti.
(Naslovna stranica kao i broj stranica za
zavrne, diplomske i doktorske radove
propisani su Pravilnikom, pa se tih odredbi
treba pridravati).
86

STRUKTURA RADA
Uvod. U ovom dijelu treba obrazloiti temu
i smjestiti je u neki iri kontekst, tj. treba
rei o emu e govoriti taj rad. Tu se moe
navesti kakav e biti pristup temi i kakva
e biti struktura koritenih izvora.
Pregled izvora i literature. Iako je teko
obuhvatiti sve koji su pisali o nekoj temi,
znanstvenici ne smiju preutjeti ono to su
ostali zakljuili prije njih.
87

Glavni dio rada. U ovom dijelu donosi se

analiza problema koja treba voditi do
odgovora na istraivako pitanje. Postoje
razliiti naini strukturiranja glavnog dijela
rada koji najee ovise o temi, ali i o
metodolokom pristupu.
Svaki bi se odlomak trebao organizirati
oko odreenog argumenta, tj. oko kljune
reenice. itatelj eli znati zato se prelazi
iz jednog odlomka u drugi.
Bitne stvari se ne iznose u biljekama
nego u tekstu.
88

Zakljuak. Iz njega mora biti vidljivo to je

kljuno u dotinom radu, tj. koji su krajnji
rezultati istraivakog rada. Ovdje se
navode odgovori na istraivaka pitanja
koja su postavljena u uvodu.
Popis izvora i literature. Ovo dvoje
potrebno je razlikovati. U popisu literature
treba navesti samo one radove koji se
koriste u samom radu.

89

U znanstvenom radu jedan je od osnovnih

dijelova rada, meutim u strunim
radovima nije praksa raditi saetak rada.
U prosjeku je veliine treine stranice
teksta, a pie se na hrvatskom i na
stranom jeziku.
Na poetku rada obino je kratak saetak
rada na hrvatskom jeziku s nekoliko
kljunih rijei.

90

Kljune rijei obvezne su za znanstvene

radove, a prilikom pisanja strunih radova
nije ih praksa koristiti. Obino se navodi
nekoliko kljunih rijei (najee etiri ili
pet), ali ne vie od deset, koje se odvajaju
zarezom.
Kazalo - poeljno je imati kazalo osobnih i
zemljopisnih imena, a nerijetko i kazalo
pojmova.

91

Stil pisanja
Stil, kao i struktura rada, oblikuje se s
vremenom itanjem djela drugih autora.
Neki piu u prvom licu mnoine, jer se to
smatra skromnou. Koristi se i neutralni
oblik, a u posljednje vrijeme poinje se
koristiti i prvo lice jednine, ali se s time ne
smije pretjerivati.
U duhu hrvatskoga jezika treba koristiti
vie aktivne od pasivnih oblika.
92

Ne smije se pretjerivati s citatima. Oni bi

se trebali koristiti samo kad je to potrebno,
da se vidi tono kako je izvorno reeno.
Sadraj izvora i literature treba prepriati.
Citati moraju biti tono oznaeni
navodnicima, jer se u suprotnom radi o
plagijatu. Reenice ne smiju biti preduge
(do tri retka).
U pisanju treba paziti na pravopis i
gramatiku. Od profesora na fakultetu ne
treba oekivati ispravljanje tih grjeaka.
93

Citiranje u znanstvenim i strunim

radovima prvenstveno slui tome da se
itatelj upozna s izvorima kojima se autor
djela sluio pri pisanju svoga rada te da se
omogui pronalaenje citiranog mjesta.
Citati pokazuju da autor nije usamljen u
istraivanju odreene teme ve da i drugi
autori istrauju, te autoru pomau da
ispravno oblikuje vlastite misli i nastavi
tamo gdje su drugi u svome istraivanju
stali.
Postoji vie naina citiranja.
94

CITIRANJE BIBLIJE
Bibliju kao knjigu ne treba posebno
navoditi u bibliografiji. U citiranju se koriste
standardne kratice za nazive pojedinih
knjiga (ne u kurzivu). Uz tu kraticu navodi
se poglavlje i redak koji se odvajaju
zarezom.
Kako se redovito citira iza teksta, sve
treba staviti u zagradu.
95

Primjeri:
"Tako bude dovreno nebo i zemlja sa
svom svojom vojskom" (Post 2,1.5).
Knjiga Postanka, drugo poglavlje, prvi i
peti redak.
"Nitko svijeu, kad je uee, ne stavlja u
neko skrovite" (Lk 11,33-12,2). Lukino
evanelje jedanaesto poglavlje, trideset i
trei redak do dvanaesto poglavlje, drugi
redak.
96

Plagijat
To je najtei zloin u znanstvenom svijetu,
a predstavlja krau tuih plodova rada.
Ako se otkrije plagijat, recimo u
doktorskom radu, kandidat moe izgubiti
svako pravo na akademsku titulu ili biti
izbaen sa sveuilita.
Postoje dvije osnovne vrste plagijata:
izravni ili doslovni, te neizravni plagijat.
97

Izravni ili doslovni plagijat jest kad se rijei

drugog autora doslovno navode kao svoje,
bez navodnika i bilo kakve druge oznake
da se radi o tuim rijeima.
Neizravni plagijat jest kad se ne preuzme
doslovno neiji tekst, ve se zamijene
neke rijei ili fraze kako bi ga se malo
izmijenilo. To je takoer nedopustivo i kad
ste naveli autore i radove u biljeci.
Iznoenje tuih ideja kao vlastitih, takoer
se smatra plagijatom (kraom).
98

Kako izbjei plagijat? Kad god zapisujete

biljeku iz literature, zapiite punu i jasnu
bibliografsku biljeku o izvoru informacije.
Ako se preuzima vie od 4-5 tuih rijei u
nizu, potrebno ih je staviti u navodnike.
I kad se prepriava tekst, obvezatno se
mora staviti biljeku s bibliografskim
podatcima o radu koji ste koristili.

99

PISANJE BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA I

ZNANSTVENIH BILJEKI
Prilikom navoenja izvora i literature u
biljekama potrebno je pridravati se
odreenih pravila - pogledati Upute za
izradbu seminarskog, diplomskog i
doktorskog rada (Priredio dr. sc. Boo
Golua, red. prof.) na web stranici
Filozofskog fakulteta.

100