1. Zašto je važna veza između antropologije i obrazovanja?

Zbog doprinosa antropološkoj i pedagoškoj teoriji i doprinosa antropološkoj i

pedagoškoj praksi.

2. Zašto je veza između antropologije i obrazovanja uspostavljena kasno?

- antropološki čimbenici(istraživanje kulture koje ne poznaju institucionalizirano
obrazovanje )
- pedagoški čimbenici ( formalizam i univerzalizam, mit o vrijednosnoj neutralnosti
znanosti)
- zajednički čimbenici( kompleksnost kulturnih i obrazovnih fenomena)

3. 3 modela podučavanja učenja:

1.očekivano učenje – ovisi o sazrijevanju
2. vođeno učenje- ovisi o vođenju
3. planirano učenje- ovisi o podučavanju

4. Područja povezanosti antropologije i pedagogije odgoja i obrazovanja

- antropologija odrastanja: antropologija djeteta tj. djetinjstva, antropologija mlade
osobe(mladi, mladenaštva)
- antropologija obrazovanja/školovanja

5. Antropologija odgoja i obrazovanja:

- cjelokupno iskustvo učenja i podučavanja
- pedagogija znanosti o obrazovanju (školovanje)
- antropologija (socijalizacija, inkulturacija)

6. Ključni antropološki doprinosi u odgoju i obrazovanju:

- proširenje sadržaja pojma odgoja i obrazovanja
- uvođenje pojma i sadržaja kulture
- uvođenje načela kulturnog relativizma
- uvođenje etnografije kao osjetljive metode istraživanja
 7. Dimenzije cjelovitog antropološkog istraživanja:
1. izrada problema
2. određenje istraživačke paradigme
3. određenje teorije odnosno teorijskog modela
4. izrada plana terenskog istraživanja
5. osvještavanje vlastitih stavova
6. prikupljanje podataka
7. kodiranje, analiza i interpretacija podataka
8. pisanje izvještaja
9. objavljivanje izvještaja

8. Izbor istraživačke paradigme-razlika između humanističke i pozitivističke

paradigme?
-humanistička-> orjentirana na mišljenja, kvalitativna, narativna, interpretativna,
hermeneutička, gradbena
-pozitivistička-> kvantitativna, analitička, verifikacijska

9. Kvantitativna paradigma:

1. bit pozitivizma i scientizma

2. polazi od shvaćanja da postoji univerzalna i objektivna istina do koje se dolazi

istraživanjem činjenic

3. usmjerena je na mjerenje i analizu kauzalnih odnosa između varijabli

4. neinterpretativna i oslobođena konteksta

5. kvantitativni istraživač se oslanja na standardizirane istraživačke instrumente

6. polazište i cilj-verifikacija teorija

10. Kvatitativna paradigma:

1. bit humanističkog istraživačkog pristupa

2. podaci se prikupljaju u stvarnim uvjetima

3. istraživač je glavni instrument prikupljanja podataka

4.podaci su riječi ili slike

5. usmjerena na procese značenja, a ne na mali proizvod

 6.usmjerena je na ''hvatanje'' individualne/subjektivne slike svijeta

7. oslanja se na detaljne opise događaja

8. podaci su temelj za oblikovanje gradbene teorije

11. Opća načela kvalitativnog istraživanja

1. Produženo razdoblje prikupljanja podataka na terenu

2. stalno bilježenje i predstavljanje različitih perspektiva

3. poštivanje cjelovitog iskustva pojedinca

4.stalno samopreispitivanje (etika istraživača)

5. složen i dugotrajan proces sređivanja i analize podataka te njihovo svođenje na

nekoliko kategorija

6. istraživanje koje nema ni čvrsta pravila ni posebne postupke odnosno koje se može
mijenjati u hodu ali koje zahtjeva jasnoću i transparentnost

12. Metode kvalitativnog istraživanja

1 . sudjelujuće promatranje

2. etnografija

3. fotografija

4. etnometodologija

5.dramaturški intervju

6. sociometrija

7. prirodni eksperiment

8. analiza slučaja

9.nepotrusive mjere

10. analiza sadržaja

11. histografija

12. sekundarna analiza sadržaja

13. CRESWELL 5 tendencija (tradicija) kvalitativnog istraživanja

1. Fenomenologija

2. Gradbena teorija

3. Biografija

4.Studija slučaja

5. Etnografija

14. FENOMENOLOGIJA-> filozofija- teorijski okvir-epistemologija-metodologija

Fenomenologija:

- postavlja pitanje stvarne prirode nekog fenomena po kojoj je nešto upravo to što
jest
- fenomenologija je filozofija- ona je istraživačka paradigma i interpretativna teorija
- ona je okvir za određenje istraživačkih metoda
- propituje strukturu svijesti u ljudskom društvu
- fenomenologija je analitička perspektiva ili orijentacija u društvenim znanostima

15. GRADBENA TEORIJA->

- usmjerena na oblikovanje teorije koja izravno izvire iz istraživačkih podataka preko

ponovljenih intervjua

- rezultira teorijom ili teorijskim modelom

-središnja metoda: komparativna analiza

- izvorna disciplina: sociologija

- za Glassera i Straussa ona je sustavan, kvalitativan proces generiranja teorije koja

objašnjava određeni proces, akciju ili interakciju povezanu s nekim problemom ili pitanjem
koje se istražuje.

Faze gradbene teorije:

-prikupljanje podataka

- analiza
- izgradnja teorije

- vođenje bilježaka

- kodiranje

NARATIVNO ISTRAŽIVANJE-> kvalitativni istraživački postupak, ima formu priče koja se sastoji
od manjih i kraćih priča. Podrazumijeva utvrđivanje značenja kroz priče koje otkrivaju
prošlost i stvaraju temeljene teorije za budućnost.

ETNOGRAFIJA->

- središnja antropološka metoda

- ključno pitanje koje istraživač postavlja; '' kakva je kultura određene grupe''
- uključuje boravak na terenu različitog trajanja (od nekoliko mj do nekoliko god.)
i pretpostavlja uključivanje istraživača u svakodnevni život ciljne grupe
- podrazumijeva intervju s članovima, proučavanje života drugih ljudi
- usmjerena je na opisivanje i interpretaciju načina života neke kulturne zajednice
pa se još naziva i portret ljudi. Uključuje više tehnika najčešće promatranje i
intervju. Rezultira opisom kulturne ciljne grupe ili pojedine osobe. Opis je bliži
pričanju priče nego analitičkom tekstu.

19. 5 razvojnih faza etnografije:

1. tradicionalizam (1900-1950)-pozitivizam

2. modernizam ili zlatne godine (1950-1970)

3. miješanje stilova ( 1970-1986)- simbolički interakcionizam, fenomenologija, feminizam,

etnometodologija

4. kriza reprezentacije (1986-1990) – refleksivni nstilovi

5. postmodernizam(1990.) kritike svih ranijih stilova

20. Temeljni pojmovi etnografije:

- kultura, holistička perspektiva, kontekstualizacija, emska perspektiva i višestruke stvarnosti,

etska perspektiva, neprosuđivački stav, simbol i ritual, mikro i makro istraživanje, struktura i
funkcija, intrakulturna i interkulturna različitost
21. Varijante etnografskog istraživanja

1. deskriptivna ili analitička etnografija

2. interpretativna etnografija

3. autoetnografija

4. vizualna etnografija

5. digitalna etnografija

6. kritička etnografija

7. etnografsko akcijsko istraživanje

DESKRIPTIVNA ili ANALITIČKA ETNOGRAFIJA-> Vrsta etnografskog istraživanja u kojem

istraživač: nastoji odgovoriti na pitanje o cjelovitoj organizaciji života neke grupe ljudi, nastoji
to postići naturalističkim istraživanjem, koristi podatke do kojih se dolazi neposrednim
kontaktom, teži prikazati podatke koji su istiniti i novi, nastoji doći do analitičkog teksta koji
je konceptualno dorađen i detaljan.

primjer: antropologija, sociološka škola kvalitativnog istraživanja (1920.g)

AUTOETNOGRAFIJA-> ''Samopredstavljanje'' , postmoderna ili postkonolijalna forma

autobiografije; samoistraživanje uz korištenje etnografskih tehnika, često uključuje intervjue
s rodbinom, prijateljima, kolegama o sebi, analizu dnevnika, posljednjih godina se
primjenjuje u istraživanju života i rada nastavnika.

primjer: priča o hrabrosti, preživljavanju i izlasku iz zatočeništva

VIZUALNA ETNOGRAFIJA-> etnografsko istraživanje koje se oslanja na vizualni materijal- >

fotografije, filmovi; cilj je analizirati određene kulturne obrasce, najpoznatija forma->
etnografski film

primjer: 10-godišnje etnografsko istr. o iskustvu odrastanja djevojčica, reprezentacija žene.

DIGITALNA ETNOGRAFIJA-> istraživanje suvremene kulture mladih analizom sadržaja mladih

najčešće posjećenih web-stranica, email dopisivanja

KRITIČKA ETNOGRAFIJA-> etnografsko istraživanje povezano sa interpretacijom i

transformacijom društvenih odnosa.
22. Etnografsko akcijsko istraživanje u obrazovanju:

- svrha mu je rješavanje praktičnih obrazovnih problema

- ujedinjuje znanstveno istraživanje s akcijom kako bi se testirala određena pretpostavka i

male promjene u obrazovnom procesu

- nastavnik je član istraživačkog tima u ovom istraživanju

- naziva se još i inovativno istraživanje ili akcijski eksperiment

23. Koraci u akcijskom istraživanju:

1. određenje problema i teorijsko razjašnjavanje

2.izrada i primjena novog programa

3. praćenje i evaluacija novog programa

4. potvrđivanje, izmjena i dopuna ili odbacivanje novog programa

Vrste akcijskog istraživanja:

1. tehničko akcijsko istr.,

2. praktično akcijsko istr.,
3. emancipatorno ili kritičko istraživanje

24. KRITIČKO ILI EMANCIPATORNO ETNOGRAFSKO AKCIJSKO ISTR., -> temelji se na

konceptu zajedničke vizije i rješenja do kojih se dolazi refleksijom. Sama riječ ''kritički''
odnosi se na kontinuirano promišljanje sadašnjih odnosa radi njihova poboljšanja. Cilj ovog
istraživanja je razumijevanje sebe kao akter promjena u kontekstu.

25. Patton razlikuje 3 istraživačka pristupa :

1. bihevioristički -> do promjene se nastoji doći provedbom neke teorijske koncepcije koji su
oblikovali znanstvenici

2. humanistički-> promjene predlažu teoretičari, praktičar odabere ono što mu odgovara

3. razvojni-> dogodi se etnografsko istraživanje

26. Tehnike etnografskog istraživanja:

1. promatranje( sudjelujuće i nesudjelujuće)

2. intervju

3. biografija

4. chek liste

5. studija slučaja

6.analiza dokumenta

7.projektivne i druge tehnike

PROMATRANJE-> sustavno prikupljanje podataka promatranjem i bilježenjem događaja

prema posebnom portokolu

pravila: odaberite lokaciju za promatranje, na samoj lokaciji odredite kog ili što želite
promatrati, zabilježite podatke, portret,obilježja, pronađite nekog tko će vas predstaviti
kazivačima, objasnite im cilj vašeg istraživanja, nakon promatranje povucite se s lokacije.

INTERVJU-> najvažnija tehnika prikupljanja podataka u etnografskom istraživanju. Oblici su :

nestrukturirani, strukturirani i polustrukturirani.

BIBLIOGRAFIJA-> usmjerena na proučavanje života pojedinca uz korištenje intervjua i

dokumenata, rezultira detaljnim opisom života pojedinca.

Pristupi : istraž. biografije-životna priča neke osobe koju piše neka druga osoba

autobiografija-priča pojedinca i njegovom životu

životna povijest- istraživač prikuplja sjećanja pojedinaca o jednom ili više događaja iz života
pojedinca

tipovi: klasični pristup biografiji.

Stilovi izvještaja;

- objektivni(nominalna interpretacija istraživača)

- akademski(povijesni kontekst uz jasnu kronologiju događaja)
- umjetnički(zanimljivo i maštovito pričanje životne priče)
 - narativni(kreiranje osobe od strane kazivača)

Validnost-> stupanj na kojem istraživanje jest stvaran odraz ili ocjena problema kojeg
se ispituje

Pouzdanost-> stupanj na kojem postupak daje iste rezultate ponovljenim

istraživanjem

27. Emska perspektiva-> intrizična je kulturi, nesvodljiva na druge slučajeve, njezine

se kategorije oblikuju tijekom samog istraživanja pa podaci koji se tako dobiju nisu
komparabilni.

28. Etska perpektiva-> ekstrinzično je kulturi koja se istražuje, njezine kategorije su

unaprijed određene, primjenjiva je i na druge slučajeve pa su i podaci komparabilni.

Usprkos razlikama, emsko i etsko su komplementarni postupci koji ako se primjene

zajedno osiguravaju da etnografsko istraživanje zadrži izvornost podataka i postane
komparabilno.

29. Holistička perspektiva-> uzimanje u obzir svih aspekata istraživačkog problema ili
fenomena neke zajednice ili kulture.

30. Glavne vrste teorija(objašnjenja)

1. IDEACIONE-> sugeriraju da su promjene pojedinca mentalne aktivnosti-misli, ideje.

2. MATERIJALISTIČKE-> sugeriraju da su materijali primarni pokretači promjena.

30. TRIANGULACIJA-> upotreba različitih istraživačkih metoda kako bi se povećala

validnost i pouzdanost postupaka i instrumenata.

5 vrsta triangulacije:

1. podatkovna-> korištenje brojnih izvora podataka u istraž.

2. istraživačka-> sudjelovanje različitih istraživača i ocjenjivača
3. teorijska -> korištenje više metoda za istraživanje jednog programa
4. metodološka-> korištenje više metoda za istraživanje jednog programa
5. internacionalizirana-> potiče korištenje ne sano psihologije već i ostalih disciplina
koje mogu pomoći proširenju i razumijevanju istih

31. Uvođenje pojma kulture u odgoj i obrazovanje

1. učenje o kulturi – uvođenje antropoloških sadržaja u nastavi osnovnih i srednjih škola

2. za kulturu-učenici koji pripadaju manjinama

3. u kulturi- kultura razreda, kultura škole, kultura učenika, nastavnika

32. Uvođnje načela kulturnog relativizma u odgoj i obrazovanje

1. multikulturalna perspektiva

2. kulturno-ekološka perspektiva

3. kontekstualno osjetljiv kurikulum

4. antirasistički pristupi

33. Tri ključna doprinosa:

1 Kritika i relativiranje psiholoških i socioloških teorija škole neuspjeha

2.objašnjenje odnosa moći u obrazovanju

3. aktivno uključivanje u promjene obrazovnog rada poticanja društvenog razvoja

34. Uvođenje etnografske metode u istraživanje odgoja i obrazovanje

1. holistički pristup prikupljanja

2. akcijska etnografija

3. istraživanje orijentirano na cjelovito iskustvo pojedinca

4.izgradnja teorije (gradbena teorija)

5.posvećivanje pozornosti etičkim pitanjima u istraživanju i etici istraživača

35. Antropologijska istraživanja životnog ciklusa:

-trudnoća, porod, rodilja i novorođenče, mladenaštvo, priprema za brak, vjenčanje, bračni

život, starost i smrt, djetinjstvo, antropološko istraživanje odrastanja (djetinjstvo i
mladenaštvo) antropološko istraživanje socijalizacije (cjeloživotni ciklus), antropologijska
istraživanja obreda

36. Etnografska istraživanja dobnih skupina:

-etnografija djetinjstva, mladenaštva, života odraslih, starijih osoba

37. Antropologija i etnografija djetinjstva

Antropologija djetinjstva je posebna grana antropologije koja čini važan dio antropologije
životnog ciklusa, a uglavnom se oslanja na etnografska istraž.
38. Antropološke teorije djetinjstva:

znanstvene : bihevioralna, psihoanaliza , kognitivna psihologija, kulturna ekologija, simbolički

interakcionizam, te narodne teorije.

39. Kuvarde sindrom-> niz problema koji osjećaju muškarci tijekom trudnoće i porođaja
supruge a oni nemaju fiziološkog učinka. Počinje u 3 mj trudnoće.

40. Van Genepova podjela obreda:

1. obred odvajanja npr sprovod

2. obred prijelaza npr trudnoća

3.obred uključivanja npr vjenčanje

41. Pisanje izvješća-> određivanje stila izvješćivanja, deskripcija, analiza i interpretacija,

kritike

42. Robert Park

-> novinar, utvrdio je pojam ''znanstvenog'' istraživanja ili ''dubinskog'' izvješćivanja, isticao
je društvene znanosti da trebaju doći do zakona ljudske prirode i društva koji nisu statični
nego dinamični.

43. Određivanje varijante analize slučaja:

-izbor varijante ovisi o spremi israživača te o ciljevima i zadacima istraživanja.

a) ilustrirana analiza slučaja( deskriptivna studija)

b) eksploratorna analiza slučaja(provodi se radi utvrđivanja problema

c) kumulativna analiza slučaja ( prikupljanje podataka iz različitih izvora)

d) analiza slučaja na temelju kritičkih točaka(analiza posebnih aspekta slučaja, nastoje se

razumjeti uzorci i posljedice)

44. Najčešće korištenje grupe teorija:

- individualne teorije-> bave se pitanjima razvoja ličnosti

-organizacijske teorije-> bave se pitanjima institucionalnog ustroja

- društvene teorije-> bave se pitanjima grupnog ponašanja

45. Izbor subjekata: dva pristupa

- intervju, terensko istraživanje, ne sudjelujuće promatranje i analiza materijalnih predmeta

46. Socijalizacija-> proces kojim dijete usvaja jezik, vještine, znanja, vjerovanja, norme
karakteristične za određene uloge u povijesnom razdoblju, počinje rođenjem.

47. Značaj socijalizacije za razvoj pojedinca?

Socijalizacija je bitna za proces izgradnje ličnosti, iako nije ograničena biološkom nasljeđu
genetski potencijal može usmjeriti u različitim pravcima tako što selekcionira određena
iskustva. Istraživanja socijalizacije provode se u sklopu etnografskih opisa jednostavnih ne
zapadnih kultura tj u dijelu gdje se govori o životnom ciklusu. Prva antropološka istraživanja
pod utjecajem su psihoanalize i psihologije.

48. Modeli socijalizacije?

- neformalna ( odgoj i obrazovanje)

-formalna (škola, nastavnik, iskustvo učenja)

49. Čimbenici socijalizacije: škola, obitelj,vršnjaci, religije, vlast, etničko podrijetlo

50. Roditeljski socijalizacijski stilovi:

-autoritarni, autoritativni, demokratski, permisivni, ignorantski, egalitarni

AUTORITARNI -> hladnoća, iskazivanje većeg stupnja ljutnje, negativno viđenje djeteta

AUTORITATIVNI-> topliji, bolji, ojeaj roditeljskog samopouzdanja, zainteresirani za ciljeve

51. Vrste socijalizacije:

- rodna, rasna, etnička, jezična, religijska, politička, profesionalna

Rodna socijalizacija-> istraživanje kulturnog programiranja koje je odgovorno za diferenciju

rodnih uloga

Etnička socijalizacija-> skup ideja koje pojedinac ima o pripadništvu, etničkoj grupi.

komponente; etnička konstantnost, etičko znanje, etički osjećaji i naklonost, etnička

samoidentifikacija.

Moralna socijalizacija-> obitelj kao glavni čimbenik procesa usvajanja vrijednosti, istraživanja
se orijentiraju na dvije teme; tehnike discipliniranja i roditeljski stil

52. Tehnike discipliniranja:

-modeli primjene sile, fizičko kažnjavanje, zastrašivanje, uskraćivanje određenih predmeta

53. Nedostaci uvođenja antropologije u odgoj i obrazovanje

-arbitarna upotreba pojmova iz područja kulture, pretjerano povezivanje s kulturnim
čimbenicima, prenaglašavanje individualne i interpersonalne razine, zapostavljanje analitičke
razine, nedovoljna preciznost, nedostaci u primjeni i u vezi s pitanjem istraživačkih podataka.

54. Tradicionalne paradigme-> niz povezanih dimenzija kroz koje spoznajemo kako je svijet
oko nas uređen, kako se komunicira i koji je cilj kontrole. Uključuje metode procese i sl.
Osnovne karakteristike: pozitivistički i znanstveni pristup i objektivne i kvantitativne metode
istraživanja.

Pozitivističko ističe da činjenice možemo promatrati putem osjetila

Znanstveni zahtjeva ispitivanje sudova

Kvantitativni se veže za primjenu statističkih postupaka.

55. Alternativne paradigme-> skup povezanih dimenzija kroz koje spoznajemo svijet na
način kako je kreiran, kako komunicira i sl. Pružaju cjelovitu sliku za razumijevanje svijeta,
kako komunicira i sl. Proučavaju se odvojeno.

56. Konstruktivizam i interpretizam-> filozofski pojmovi koji sugeriraju smjer u kojem treba
gledati nw pružaju opis onoga što treba vidjeti. Kategorijalni pojam ovih paradigmi je
razumijevanje.m Dvije vrste razumijevanja: aktualno i idealnotipsko.

57. Interpretativna paradigma-> temelji se na kritici logičkog pozitivizma, veličaju prioritet

subjektivnog iskustva, nstoje to objektivizirati. Uzimaju da je društveni svijet- svijet značenja.

58. Konstruktivistička paradigma-> novijeg datuma, kod nje nije važno razumjeti smisao.
Schutz je zaslužan za ovu paradigmu. Svakodnevni život pokazuje kao zbilja koju ljudi
interpretiraju.

59. Narativni intervju: drugi oblik kvalitativnog razgovora, spada u tzv. metode iskustva kod
kojih se ističu ''životne priče''. Govori se o pripovijedanju i pripovjedačkom istraživanju.
Sudionici pripovijedaju o svom životu, opisuju živote i interpretiraju. Osnovna svrha je da
istraživač može doći do dubljeg značenja nečije priče.

60. Grupni intervju-> primjenjiva se u dinamičkom proučavanju malih grupa. Ima sličnosti s
problemskim intervjuom. Okuplja se u jednu prostoriju stanovit broj ispitanika, tijek
razgovora je vrlo slobodan. Istraživači smatraju da je idealan broj ispitanika između 5 i 15
osoba. Vodi se iskreni razgovor. Na kraju se vodi razgovor gdje se ispituju stavovi.

61. Sudjelujuće (participativo) promatranje-> jedna od osnovnih tehnika kvalitativnih

istraživanja. Glavna tehnika značajka je aktivno uključivanje istraživača u društvo. Ne odvija
se u laboratoriju nego u stvarnom životu. Promatrač se pojavljuje u ulozi gledatelja koji
promatraju. Negativna strana je to što promatrač može svojom ulogom promijeniti objekt
istraživanja, a pozitivna što može registrirati klimu koju promatranje donosi.
62. Problemski(dubinski) intervju-> broj intervjua je jako velik. Polazi od činjenica da
istraživač uči od intervjuiranog o predmetu istraživanja. Dominiraju otvorena pitanja. Ovdje
se razlikuju standardizirani, nestandardizirani i polustandardizirani. Ima dvije svrhe; istraživač
upoznaje sa problemom i ciljem razgovora, zatim postavljanje problemne situacije.

63. Razlika između kvantitativnih metoda i analize slučaja?

Kvantitativne metode su usmjerene na pitanja tko, što, gdje a analiza slučaja se prvenstveno
odnosi na pitanja kako i zašto. Analiza slučaja se koristi kada istraživač nema kontrolu nad
događajem kojeg istražuje, kad ga zanimaju događaji u stvarnom kontekstu i kad nastoji to
razumjeti.

64. Dimenzije cjelovitog istraživanja

1. izbor problema

2. izbor istraživačke paradigme

3. izbor teorije-teorijskog modela

4. izbor istraživača

5. izbor uzorka

6.etička i personalna pitanja

7.izrada plana terenskog istraživanja

8.prikupljanje podataka

9. kodiranje analiza i interpretacija podataka

10.odabir stila izvještavanja, pisanje i objavljivanje izvještaja

IZBOR PROBLEMA-> svako istraživanje počinje izborom problema, izbor problema ili teme
može biti potaknut znanstvenim i stručnim ili osobnim interesom. Odabrani problem ili tema
određuje cjelokupno istraživanje

IZBOR ISTRAŽIVAČKE PARADIGME

paradigma-> skup središnjih pretpostavki koje određuju sustav znanstvenih spoznaja o

čovjeku, društvu ili prirodi.

-kad je znanost oslonjena na određenu paradigmu nije u stanju objasniti stvarne probleme,
dolazi do krize postojeće znanosti zbog čega se traže novi znanstveni pristupi, tada se
postojeće spoznaje počinju mijenjati tj. tumačiti na nov način.
65. Povijesne promjene

-mehanistička ili deterministička perspektiva-> pasivnost onog koji spoznaje

-nedeterministička ili probabilistička pespektiva-> čovjek kao su-stvaralac

-> dinamička, interakcionistička

-perspektiva determinističkog kaosa-> rad, organizacija

66. Bauldingova teorija sustava

- Samoregulirirajući sustavi-> najniža razina samostalnosti, u stanju su otklanjati posljedice

okoline kako bi zadržali svoju funkciju.

- Samooptimirajući sustavi-> srednja razina samostalnosti, mogu se pronalaziti različita

rješenja i prilagoditi se promjenama okoline

-Samoorganizirajući sustavi -> svojstvo mijenjanja razvoja i učenja

67. Opća načela istraživanja vođenih prema kvalitativnoj paradigmi

- produženo razdoblje prikupljanja podataka na terenu

- uzima se u obzir aspekti istraživačkog problema neke zajednice

-poštiva se iskustvo pojedinca

-složen i dugotrajan proces sređivanja i analize podataka te svođenje na nekoliko kategorija

- istraživanje nema čvrstih pravila, zahtjeva jasnoću i pouzdanost

-završava narativnim izvještajem

68. Ključna polazišta i načela koja podupiru kvalitativnu paradigmu

-ljudsko ponašanje zbiva se u određenom kontekstu tj. da se izvan tog konteksta ne može u
potpunosti ni razumjeti pa ga istraživač mora uzeti u obzir

- pravila, tradicija, norme predstavljaju ključne varijable

-istraživanje se mora odvijati u uvjetima u kojima se te varijante pojavljuju