ISPIT METODOLOGIJA

1. Znanje (pojam i definicija).

Rezultat spoznajnih procesa u koje smo subjektivno uvjereni

2. Znanost (pojam i definicija).

Proces koji se poduzima radi novih znanja. Ide dalje od podataka

3. Odnos znanosti prema razumu, iskustvu i vjerovanju.

Preklapaju se i nadograđuju

4. Odlike neznanstvene i znanstvene spoznaje.

Znanstvena: empirijski,jasno,provjerljive, sustavno, valjano, točni, objektivno, utemeljeni na činjenicama,

kritičan

5. Priroda i svrha istraživanja.

Sistematični i metodički proces sa ciljem povećanja znanja.

6. Ciljevi istraživanja.

Riješiti neki realan problem, opis novog fenomena, istraživanje, pregled…

7. Korisnici istraživanja?

Vlada, poduzeća, akademska zajednica

8. Klasifikacija istraživanja.

Svrha(deskriptivna,eksplikativna), istraživački proces(kvalitativna,kvantitativna), rezultat(bazna,

primijenjena), logika istraživanja(deduktivna,induktivna)

9. Akademska istraživanja.

diplomski, specijalistički magistarski radovi, znanstveni magistarski radovi, doktorske disertacije,

znanstveni članci, radovi za konferencije

10. Bitne odrednice magistarskih i doktorskih radova.

magistarski-sistematizirana obrada problema, dokazati da je kandidat pravilno primijenio znanstvene

metode
disertacija-samostalnost, dokaz sposobnosti za znanstvenoistraživački rad, znanstveni doprinos

11. Kriteriji vrednovanja akademskih istraživanja.

definiranje istraživačkog problema, popis relevantne literature, teoretski okvir, prikupljanje i analiza
podataka, interpretacija, pisanje teksta

12. Uloga znanja u povećanju konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.

moderni faktor-znanje
pomicanje granice PPF curve povećanjem produktivnosti faktora

13. Atributi „nove ekonomije“.

globalizacija, rast kojeg je teško nadzirati, utemeljenost na znanju, mreže

14. Teorija optimalne kontrole.

nacionalna ekonomija stroj kojim se može upravljati, važna dobra ekonomska politika

15. Objasni posljedice „pozitivne povratne veze“ u „novoj ekonomiji“.

rast cijena ne dovodi do pada potražnje nego do rasta uvoza i propadanja domaćih skupih prozvođača

16. Pet prioriteta Lisabonske strategije.

ekonomija znanja, interno tržište, poslovna klima, tržište rada, održivi okoliš

17. Udio ulaganja u istraživanja i razvoj u BDP-u Hrvatske 1999.-2005.

najviše 2000., 1,20% BDP-a, 2005. 1%

18. Struktura izvora sredstava za I&R u RH.

najviše poslovni sektor 41%, visoko obrazovanje 34%, državni sektor 24%, neprofitni sektor 0,13%

19. Nabroji i objasni faze istraživačkog procesa.

Izbor teme i pretraživanje literature, čitanje literature i definiranje problema, izrada plana istraživanja,
prikupljanje podataka, analiza i interpretacija istraživačkog materijala, pisanje disertacije

20. Karakteristike „dobrog“ i „lošeg“ istraživačkog projekta.

najnovija literatura, čvrsto fokusiran, korektno citiranje...

21. Što je metodologija, pojam, predmet proučavanja.

znanost o metodama, predmet-istraživačke metode,

22. Zašto je moderna ekonomska metodologija pluralistička?

jer ne traga za određenom metodom već izučava cjelovit okvir u kojem se razvija ekonomska znanost

23. Obilježja kvantitativnih metoda.

24. Obilježja kvalitativnih metoda.

25. Deskripcija?

opis, kako?

26. Eksplanacija?

objašnjenje, zašto?

27. Što je znanstveni problem i po čemu se razlikuje od stručnog problema?

potrebno novo znanje,

28. Što je hipoteza?

znanstvena pretpostavka koju treba provjeriti(prihvatiti-odbaciti)

29. Koji su izvori hipoteze?

nužnost proširenja spoznaje, nužnost prevladavanja već stečenih spoznaja, potreba provjeravanja
aktualnosti spoznaje

30. Što je temeljna funkcija hipoteze?

31. Može li se znanstveno istraživanje provesti bez početne hipoteze? Objasni!

32. Pet važnih pitanja strategije znanstvenog istraživanja.

kako započeti, kako se fokusirati, kako pronaći neki oslonac, kako riješiti intelektualne nedoumice

33. Ontološka perspektiva?

pitanje bitka
34. Epistemološka pozicija?

kakve stvari jesu

35. Što je „intelektualna nedoumica“?

problem, što se želi istražiti

36. Kako i zašto nastaje znanost?

začuđenost, praktična potreba da se olakša život

37. Razvojne etape znanosti?

antička, srednjovjekovna i renesansna, novovjekovna

38. Koju vrstu hipoteze koristi Pitagora i kakva je uloga hipoteze u njegovom radu?

s kvantitativnim sadržajem, zaključak je morao biti u skladu s postavljenom hipotezom

39. U čemu se očituje doprinos Sokrata unapređivanju znanosti?

uvodi metodu indukcije, fomuliranje univerzalnih definicija

40. Kakav je stav Platona u odnosu na eksperimente?

protivnik, znanje se ne može steći na temelju stvari koje su podložne mijeni

41. Koji je grčki mislilac utemeljio metodu i tehnike klasifikacije?

aristotel

42. Doprinos antičke znanosti ekonomiji?

kako lakše i pravednije organizirati i upravljati državom

43. Koja su temeljna obilježja srednjovjekovne znanosti?

dominacija teologije, crkva odbacuje eksperiment, znanje služi potvrđivanju kršćanskih dogmi

44. Koja je temeljna ideja Tome Akvinskog o odnosi između znanosti i religije?

nepostojanje sukoba, skolastika-mišljenje odvojeno od života i prakse

45. Koji su događaji (otkrića) pridonijeli zamahu srednjovjekovne znanosti?

pronalazak tiskarskog stroja, otkriće Novog svijeta, porast materijalnog bogatstva

46. Koji je srednjovjekovni znanstvenik ponovno dao značenje promatranju i eksperimentu?

Leonardo da Vinci

47. Tko je autor sintagme „znanje je moć“?

Francis Bacon

48. Objasni pojam „metodička sumnja“!

tražiti pouzdano znanje, ono što se ne može dovesti u sumnju

1) izbjegavati predrasude
2) teškoće odijeliti na manje djeliće
3) od jednostavnijeg na složenije
4) provjeravanje da li smo sve uzeli u obzir

49. Obilježja empirizma.

iskustvo i eksperiment-jedino sredstvo znanstvene spoznaje

50. Obilježja racionalizma.

razum-jedini izvor i kriterij vjerodostojnog znanja

51. Obilježja prosvjetiteljstva.

um-jedini autoritet spoznaje

52. Objasni stav D. Huma prema uzroku i posljedici!

krajnji skeptik- tvrdi da je spoznaja je nemoguća, osporio vjerovanje o uzroku i posljedici(zato što vidimo
da se dva događaja zbivaju zajedno-pretpostavljamo da je jedan uzrok drugome), razum je običaj ili
navika, a ne princip

53. Što je „pozitivna filozofija“?

Comte. Znanost se koristi induktivnom metodom. početak-prikupljanje podataka, analiza podataka,

razvijanje teorija, razvijenu teoriju moguće je provjeravati na drugom skupu podataka-ako se potvrdi
smatra se da je otkrivena zakonitost ljudskog ponašanja

54. Temeljna obilježja postmodernizma?

odbacuju vjerovanje da istraživači mogu otkriti neku objektivnu istinu, suzdržani skepticizam i
nepovjerenje prema svim tvrdnjama o pravom znanju.

55. Temeljna obilježja tradicionalne ekonomske metodologije? Objasni!

poštivanje strogih metodoloških pravila, bavi se istraživanjem općih metodoloških pravila-monistička

56. Temeljna obilježja moderne ekonomske metodologije? Objasni!

metodološki nejedinstvena-pluralistička-nema jedinstvenu znanstvenu paradigmu

57. Teorija kumulativnog razvoja znanosti“

nova otkrića se nastavljaju na dotadašnja. stara znanja se usavršavaju

58. Teorija diskontinuiranog razvoja znanosti.

T.Kuhn-znanstvene revolucije.nova paradigma zamjenjuje staru. krug: stara paradigma-anomalije-kriza-

revolucija-nova paradigma

59. Da li je ekonomija „nezrela“ znanost?

2 odgovora:

1. ideologija: interesi različitih skupina

2.heterogenost predmeta istraživanja: različite privrede, različiti problemi

60. Tehničke metode?

tiču se promatranja, eksperimentiranja, brojenja, mjerenja i sl.imaju pomoćne značajke i variraju od

jedne do druge znanosti

61. Logičke metode?

tiču se znanstvene obrade podataka, izvođenja zaključaka i građenja teorija i sustava

62. Analiza i sinteza?

analiza-raščlanjivanje misaonih tvorevina na elemente

sinteza-spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane

63. Apstrakcija i konkretizacija?

zanemarivanje ostalih svojstava-odvajanje bitnog od nebitnog

konkretizacija-određivanje nečeg općeg sa posebnim svojstvom
64. Generalizacija i specijalizacija?

generalizacija-misaoni postupak kojim se od jednog posebnog pojma dolazi do drugog općenitijeg

specijalizacija-od općeg pojma se dobiva novi pojam

65. Indukcija i dedukcija?

indukcija-od pojedinačnog do općeg

dedukcija-od općeg do posebnog

66. Što je model? Metoda modeliranja?

model-prikaz nekog predmeta ili stvari iz stvarnog svijeta

metoda-tvorba modela... postojanje sličnosti modela i objekta što ga taj model predočuje

67. Metoda klasifikacije?

unijeti red u masi kaotičnih podataka

68. Komparativna metoda?

uočavamo sličnost dvaju ili više događaja

69. Historijska metoda?

korak dalje u odnosu na komparaciju jer se upušta u analizu, otkrivanje stupnjeva i faza razvoja.
nema dovoljno činjeničnog materijala

70. Metoda idealnih tipova?

Weber, apstraktni teorijski model određene vrste društvene pojave

71. Matematička metoda?

primjena matematičke logike, fomula, simbola i operacija

72. Opća teorija sustava?

promatranje cjeline sa svim svojim dijelovima

73. Holistički pristup?

obilježje cjeline različito je od jednostavne sume obilježje pojedinih dijelova

74. Input-output kao metoda analize?

sustav se ne proučava izolirano, već uvijek u odnosu na okolinu s kojom ostvaruje
interakciju.transformacija ulaza i izlaz je proces koji se odvija unutar sustava a prikazuje pomoću blok-
dijagrama

75. Kibernetička metoda?

crna kutija-sustav o čijem ustrojstvu ništa ne znamo ali znamo ulazne i izlazne veličine
znanost o upravljanju i vezi u mehanizmima,organizmima i društvu

76. Metoda studija slučaja?

nije u pravom smislu znanstvena metoda. samo prva faza u znanstvenoj metodi

77. Metoda životne povijesti?

poseban tip studija slučaja

nestrukturirani intervju

78. Metode analize sadržaja?

svaki oblik društvenog komuniciranja sastoji se od sljedećih elemenata:odašiljača, primatelja, sadržaja,

sredstva za prijenos poruke, uspjeha poruke

79. Metode ispitivanja?

anketa, intervju, test, skaliranje

80. Promatranje sa sudjelovanjem?

81. Dubinski intervju?

82. Skaliranje?

skala mišljenja o nečemu

83. Dva problema indukcije?

logički i praktični. praktični-teško prepoznati pravilnosti koje su pouzdane za predviđanje budućnosti

84. Objasni pristup empirijskog ekonomiste!

iz činjenica se izvodi princip.

85. U čemu se razlikuje metodološki pristup „od modela“ i „od činjenica“?

od modela-zamišljeni u glavi. od činjenica-tradicija prirodnih znanosti

86. Zašto je ekonomija „drugačija znanost“?

ponašanje ljudskih bića ne slijedi zakone fizike

87. Praktični problem indukcije?

praktični-teško prepoznati pravilnosti koje su pouzdane za predviđanje budućnosti

u društvenim znanostima nije moguće izvesti kontrolirani eksperiment

88. „Russellovo pile“?

89. „Logički“ problem indukcije?

humeov odgovor-priroda je postojana. u prirodne zakone vjerujemo iz navike. princip postojanosti se

dokazuje činjenicom da se potvrđuje kroz iskustvo

90. U čemu se očituje problem racionalnog dokazivanja induktivne metode?

po humu: ne postoji način da se racionalno dokaže induktivna metoda.da bismo dokazali indukciju na
razini znanstvenog zakona, koristimo indukciju na višoj razini

91. Humov skepticizam?

dovodio u pitanje mogućnost racionalne znanstvene spoznaje

92. Millova deduktivna metoda a priori?

a priori-neka prosudba je donesena prije nego se ispitao neki empirijski dokaz. razmišljati od uzroka
prema posljedicama.

1.otkrivamo uzroke-introspekcija
2.izvodimo ekonomske posljedice
3. uspoređujemo posljedice s pojavama iz stvarnog svijeta
4.ako se posljedice slažu s empirijom-dobro, ako ne-zaboravili smo uzeti u obzir neki manje važan uzrok

93. Objasni pojam „homo oeconomicus“ i njegovo značenje i ulogu u ekonomskoj metodologiji!

ekonomija se bavi čovjekom kao maksimizatorom svog blagostanja i kombiniranjem faktora-homo

oeconomicus

94. „Ockhamova britva“?

načelo da “entitete ne treba množiti bez potrebe”

stvarno je samo ono bez čega se ne može,odstraniti sve beskorisne i proizvoljne ideje

95. Objasni introspekciju kao surogat za kontrolirani eksperiment!

moguće je zamisliti ponašanje čovjeka u izolaciji kad na njega utječu jedna ili mali broj motivacija
istovremeno

96. Indukcija nabrajanjem?

polazi od posebnog ka općem-proširuje zaključivanje jer konkluzija nadilazi premise npr.ako su svi podigli
cijene i imali pad potražnje onda se to mora dogoditi i Mercedesu

97. Ideja zakona „ceteris paribus“?

teorijski ekonomist može zanemariti nebitne uzroke, klauzula predstavlja ograničenje valjanosti
ekonomskih zakona
Mill kaže da su u teoriji zakoni stvarni kao zakoni tendencije

98. Zakoni tendencije?

ideja da se ekonomski i društveni uzroci zbrajaju kao i sile klasične fizike

proizlazi da su odnosi među ekonomskim varijablama linearni

99. „Društvena superznanost ili etalogija?

pokušaj razrade društvene superznanosti-dobiva naziv sociologija

100. Zašto ekonomisti koriste svojstva linearnosti (aditivnosti)?

zbog jednostavnosti, prihvaćanje aditivnosti korisno jer često ne znamo kako će se ljudi ponašati

101. Objasnite kako funkcionira Akerlofov model „tržišta krntija“?

uvodi asimetričnost informacija. razmjena postoji jer: postoje institucije tržišta i jer snosimo ekonomske
troškove nepoštenja

102. Metodološka bit „tržišta krntija“?

stvarni svijet je izvor pitanja koja odgovor ne nalaze u proučavanju stvarnosti nego u proučavanju
modela

103. Veza modela i stvarnog svijeta?

jednostavniji od stvarnog svijeta, manje složeni i lakše se njima rukuje.

104. Ronald Giere predlaže razlikovanje triju elemenata u znanstvenoj teoriji. Nabroji i objasni

Ronald Giere; teroetski modeli, tvrdnje za opisivanje modela i teoretska hipoteza koja opisuje
(1) i (2) sa stvarnim svijetom - mora specificirati u kojim aspektima i u kojem stupnju postoji
slicnost

105 Semantički pristup znanstvenim teorijama?

Razmatranje dedukcije - zakljucci u vezi s modelom - istina u odnosu na model - slican - stvarna
ekonomija
(nemojte trazit objasnjenje, to je graf s ovim rijecima u knjizi i nema objasnjenja!!)

106. Idealizacija i apstrakcija?

idealizacija-pomaknut ili pretjeran prikaz jednog aspekta, prikrivanje stvarnosti mijenjanjem iste
apstrakcija-eliminacija jednog obilježja ili osobine iz stvarnog svijeta

107. Kako A. Gibbard i H. Varian prepoznaju specifičnu jednostavnost znanstvenih modela?

Gibbard i Hal Varian je drugi slide pod Idealizacija i apstrakcija (stvaranje modela slijedi
pravila...)

108. Čime su R. Hall i C. Hitch doveli u pitanje ortodoksnu ekonomsku teoriju?

istraživanje procesa ekonomskog odlučivanja u stvarnom svijetu-formiranje cijena u poduzeću

teorija cijena-max profita
praksa:troškovi plus

109. Metodologija pozitivne ekonomije i Friedman?

ekonomski modeli se trebaju vrednovati ne prema pretpostavkama nego prema sposobnosti predviđanja

110. Američki pragmatizam?

hipoteza o max profita i dalje važi ne zato što menađeri izračunavaju optimalnu proizvodnju nego zato
što se tako ponašaju

111. Friedmanov instrumentalizam?

modeli i teorije su instrumenti za predviđanje

112. Nabroji i obrazloži argumente Dana Hausmana kojima dovodi u pitanje Friedmanove metodološke
ideje!
Dan Hausman je onaj sto kritizira Friedmana i daje onaj primjer s kupnjom auta (selo, grad...),
znate sta mislim

113. Koje su metodološke pouke Phillipsove krivulje i Lucasove kritike?

ljudi su uglavnom racionalni-brzo uče i mijenjaju ponašanje

114. Slučajne korelacije?

115. Objasni kriterij koji izvorno predlaže N. Cartwrigt u svojoj filozofiji znanosti!

N. Cartwright - neki uzrok povecava vjerojatnost svoje posljedice kad su uzroci iz pozadine
stabilni

116. Što znate o pojmu kauzalnosti u filozofiji znanosti?

da bi se interveniralo nije dovoljno znati samo korelacije među varijablama-treba znati uzroke
hume-kako možemo znati da će iste posljedice proizlaziti iz istih uzroka

117. Objasni pojmove „dobre“ i „loše“ korelacije!

asimetrija između sposobnosti intervencije i sposobnosti previđanja-problem lažnih korelacija

ne odražavaju uzročnu vezu između varijabli

118. Ekonomski imperijalizam?

primjena ekonomske teorije na druge discipline

119. Objasni četiri glavna koraka postupka sljedbenika ekonomskog pristupa ljudskom ponašanju!

120. Objasni kontroverze i metodološke pouke Beckerove ekonomske analize obitelji!

121. Popperov falsifikacionizam.

postupak započinje teorijom, empirijska provjera teorije, ako su opažanja sukladna s predviđanjem-
teorija se privremeno prihvaća, ako opažanja teoriju opovrgavaju zamjenjuje se novom
teorijom(falsifikacija)

122. Kantov problem razgraničavanja.

kako odvojiti znanstveno znanje od pseudo znanja

123. Objasni filozofski pojam verifikacije?

potrebno skupiti neograničenu količinu povoljnih empirijskih podataka, uzorak od cijelog skupa-samo
cijela stvarnost dokazuje stvarnost

124. U čemu je metodološka razlika opovrgavanja i verifikacije?

opovrgavanje rabi deduktivizam

125. Što je falibilizam?

nikada ne možemo sa sigurnošću znati da smo u pravu ili da smo otkrili istinu-možemo samo sigurno
znati da smo pogriješili

126. Duhemov problem?

problem stohastičkih hipoteza

problem pomoćnih hipoteza

127. Duhem – Quineova teza?

teorije i modeli ne ulaze u empirijsku provjeru izolirano,već su sastavni dio šireg skupa hipoteza i
postavki

128. Dogmatizam u znanosti.

otpor napuštanju opovrgnutih teorija i modela

129. Glavni doprinosi Thomasa Kuhna filozofiji znanosti?

kuhnov glavni pojam-paradigma-korpus znanstvenih spoznaja i skup pravila za bavljenje znanošću

znanstvene revolucije-kretanje znanosti u skokovima

130. Objasni pojam paradigme.

paradigma-korpus znanstvenih spoznaja i skup pravila za bavljenje znanošću

131. Objasni pojam znanstvenih revolucija

znanstvene revolucije-kretanje znanosti u skokovima

132. Prikaži i objasni razvoj znanosti prema Kuhnu!

većina znanosti odvija se unutar paradigme, tu i tamo se dogodi revolucija

133. Objasni pojam „istraživački programi“!

jedinica vrednovanja nije jedna teorija nego skup teorija koje on naziva-istraživački program

134. Razvoj znanosti prema Lakatosu!

dinamika znanosti nije određena mehanizmima pobijanja nego natjecanja

135. Od čega se sastoji „istraživački program“?

jezgra:teorije koje se ne napuštaju ni kad dođe do anomalije

zaštitni pojas: skup pomoćnih postavki

negativna heuristika:skup pravila koja sugeriraju kako skrenuti strelicu s opovrgljivosti prema zaštitnom
pojasu

pozitivna heuristika: skup pravila koja pokazuju kako modificirati zaštitni pojas na način da se anomalije
poprave u duhu istraživačkih programa

136. Povijesni kriterij razgraničavanja u filozofiji znanosti I. Lakatosa?

povijesni umjesto logičkog-kriterij progresa znanosti

137. Koji problem Popper nije uspio riješiti?

nudi samo negativne odgovore , a nikada što je dobro

138. Koje su posljedice metodološkog (pa i moralnog) relativizma u postmoderni?

relativizam-sve je dobro ako dobro predviđa ili se prihvaća od većine

139. Eksperimenti u ekonomici!

140. Eksperimenti s ultimativnom igrom – u kojoj mjeri rezultati odstupaju od teorije i zašto?

Znacajno odstupanje od teorije, provjera 2 idealizacije u neoklasicnim modelima - covjek kao

maximizator vlastitog blagostanja i mehanizam formiranja cijena na konkurentskim trzistima;
sve institucije nisu u jednakoj mjeri efikasne u dovodjenju trzista u ravnotezu

141. Kakva je mogućnost „primjene“ eksperimentalne ekonomije u projektima „ekonomskog

inženjeringa“ i u zemljama u tranziciji?

Laboratorij omogucava usporedbu raznih institucija i oblikovanje novih koje bi bile u stanju
dobiti zeljene rezultate, prije nego sto budu primjenjene u stvarnom svijetu

142. Ekonometrija i metodologija?

143. Ustavne odrednice o znanosti i istraživanjima.

144. Što je autorsko pravo?

intelektualno vlasništvo

145. Što je autorsko djelo?

tvorevina s bilo kojeg područja

originalnost i individualnost

146. Sadržaj autorskog prava?

autorska imovinska, moralna i ostala prava

147. Moralna autorska prava?

pravo na priznanje autorstva,poštivanje cjelovitosti djela, čast i ugled autora

148. Autorska imovinska prava?

pravo na iskorištavanje djela, prenosivost prava među živima i u slučaju smrti, vremensko ograničenje
prava

149. Vidovi zaštite autorskih prava?

građanskopravna, kaznenopravna, upravnopravna

150. Razlika između fakulteta i veleučilišta i visokih škola?

veleučilišta i visoke škole ne provode znanstvena istraživanja