 Metodologija znanstvenog istraživanja obuhvaća onaj dio teorije odgoja i obrazovanja koji je predmetom znanosti.

Metodologija je znanost koja proučava organizaciju i metode istraživanja pedagoških odgojnih pitanja i problema. Ona proučava istraživačke metode kao što su: • metoda teorijske analize • metoda eksperimenta • empirijsko neeksperimentalna metoda (servej) • metoda historije slučaja • metoda proučavanja školske i pedagogijske dokumentacije Ona proučava istraživačke metode kojima se služimo u otkrivanju, istraživanju, utvrđivanju, analiziranju i interpretiranju pojedinih pedagoških pojava i fenomena (npr. uzroci slabog uspjeha u nastavi, uloga udžbenika itd.).  Znanstvena paradigma je opći znanstveni pristup u kojem je ugrađen opći filozofski i pojmovni okvir te je kao takav polazna točka svakog znanstvenog istraživanja. Dakle, znanstvena paradigma predstavlja matricu za znanstvenu disciplinu koja obuhvaća općeprihvaćena uopćavanja, pretpostavke, vrednote, vjerovanja i primjere onoga što je predmet znanstvene discipline. Postoje dvije znanstvene paradigme: paradigma razumijevanja i paradigma pojašnjavanja (tumačenja). Uz njih se, kao sličnoznačnice pojavljuju pojmovi kvalitativna i kvantitativna paradigma. Značajke znanstvenih paradigmi: Paradigma razumijevanja: shvaćanje istraživanih pojava, kvalitativni pristup, fenomenološki pristup – hermenautička analiza, idiografska svrha, neoptruzivno, prirodno promatranje, dinamička realnost, veća uloga subjektivnosti. Paradigma pojašnjavanja: ustanovljavanje uzročno-posljedičnih veza – kauzalna paradigma, kvantitativni pristup, empirijsko-analitički postupci, nomotetička svrha, optruzivno, egzaktno mjerenje, statička realnost, partikularističnost, težnja prema maksimalnoj objektivnosti.  Kod paradigme razumijevanja težište je na produbljenom shvaćanju istraživanih pojava. Na području odgoja i obrazovanja to se odnosi na aktivnost čovjeka, njegovo ponašanje, pri čemu se polazi od okvira referencije samog subjekta iz čega proizlazi težnja za subjektivnošću. To također omogućuje potpuniju interpretaciju pojave koja se temelji na valjanim podacima. Zato se ta paradigma često naziva i interpretativnom paradigmom. Kod paradigme pojašnjavanja težište leži na što točnijem ustanovljavanju uzročno-posljedičnih povezanosti te se ona zbog toga naziva i kauzalnom paradigmom. Tu se zahtjeva da se mogu provjeriti kako činjenice, tako i uzroci fenomena. Zbog toga prikupljeni podaci moraju biti pouzdani. Iz toga proizlazi težnja za objektivnošću pristupa.  Kod paradigme razumijevanja pri analizi podataka prikupljenih istraživanjem naglasak leži na kvalitativnim aspektima. Dakle, pozornost je usmjerena pretežno na opisna, tj. atributivna obilježja pojava. Kod paradigme pojašnjavanja pri analizi podataka prikupljenih istraživanjem naglasak leži na kvantitativnim aspektima. Dakle, pozornost je usmjerena pretežno na brojčana, tj. numerička obilježja pojava.  Kod paradigme razumijevanja javlja se fenomenološki pristup uz postupak hermeneutičke analize. Fenomenološki postupak usmjeren je na spoznavanje same pojavnosti, gdje se polazi od intuitivnog spoznavanja uz ostvarenje fenomenološke redukcije. Pritom se reducira stav istraživača, tj. intuicija je okrenuta samom objektu, sva prethodna teorijska nadogradnja fenomena (dokazi, hipoteze, spoznaje), svaka tradicija u svezi s poimanjem tog fenomena i svako dotadašnje mišljenje o njemu. Hermeneutika se pritom nadograđuje na fenomenologiju kao učenje o izlaganju, tumačenju i razumijevanju tekstova na temelju produbljene analize. Kod paradigme pojašnjavanja nailazimo na primjenu empirijsko-analitičkih postupaka, teži se za ustanovljavanjem stvarnih (pozitivno postojećih) činjenica. 1

a rjeđe u tzv. Kod paradigme pojašnjavanja svrha istraživanja je nomotetička (grč. Istraživač pritom mora biti što bliži izvoru podataka kako bi promatrao iz perspektive insajdera (npr. kojima dolazimo do novih spoznaja o osnovama proučavanih pojava. Ne služe izravnoj primjeni u odgojnoobrazovnoj praksi već se najčešće povezuju s temeljima iz drugih znanosti te se tada u njima ostvaruje interdisciplinarni pristup. nastoji se pomoći pojedincu uz primjenu znanstvenog pristupa (npr. • Transverzalna istraživanja istražuju presjek pojave u određenom času.  Kod paradigme razumijevanja teži se za što prirodnijim i neoptruzivnim (nenasilnim) promatranjem pojava. idios – pojedinac). Dioba po mjestu gdje se prikupljaju podaci o pojavi koja se istražuje: • Empirijska (iskustvena) istraživanja kod kojih se podaci prikupljaju iz neposrednog odgojnoobrazovnog rada. Radi se o znanstvenom zakonu. eksperimentalno-pedagoškim laboratorijima. • Razvojno istraživanje služi stvaranju i provjeravanju novih proizvoda i sustava. • Akcijska istraživanja predstavljaju varijantu razvojnih istraživanja jer se i u njima uvode novosti u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i to na temelju njihove znanstvene provjere. tj.  Dioba istraživanja odgoja i obrazovanja koja najpotpunije obuhvaća sva istraživanja.  Paradigma razumijevanja naklonjena je holističnosti. primijenjena i razvojna (u kojih se ubrajaju i akcijska) istraživanja. potvrđenoj znanstvenoj pretpostavci koja utvrđuje stalne odnose između dviju ili više pojava. • Temeljna (fundamentalna) istraživanja. jest ona na: temeljna. izvještajima i sl. Sljedeća dioba se u pravilu nalazi pri svrstavanju svih istraživanja u projektima. tj.: • Longitudinalnim istraživanja istražuju se odgojno-obrazovni fenomeni u dinamici njihova tijeka. na reprezentativnom uzorku učenika). Kod paradigme pojašnjavanja težnje su usmjerene prema što većoj kontroli situacije. Istraživač je subjektivno udaljen od izvora podataka. • Primijenjeno (aplikativno) istraživanje služi postizanju novih spoznaja u svrhu ostvarivanje nekog praktičnog cilja na temelju primjene rezultata fundamentalnih istraživanja. tj. gleda iz perspektive autsajdera (npr. ustanovljene uopćavanjem na temelju istraživanja na većem broju jedinica znanstvenog promatranja (npr. i praktičnog istraživanja s druge strane. Vremenski kriterij: • Istraživanja povijesti odgoja i obrazovanja • Istraživanja sadašnjosti odgoja i obrazovanja • Istraživanja budućnosti odgoja i obrazovanja (odgojno-obrazovna futurologija) □ Etape istraživanja su: 2 . Zakonom o znanstvenom radu uspostavljene diobe. a uz to ima prednost službene. tj. pretežno na pismenim izvorima. Paradigma pojašnjavanja naklonjena je partikularističnosti. analizom dokumentacije. razvoja. pristupu da se pojava promatra u svojoj cjelovitosti. Istraživanja odgoja i obrazovanja mogu se podijeliti na vrste i na temelju niza drugih znanstvenih kriterija. pristupu u kojem se prednost daje promatranju pojedinačnih aspekata pojave. • Neempirijska istraživanja se vrše izvan same prakse. nastoji se približiti egzaktnom mjerenju što nužno dovodi i do veće optruzivnosti. mogu biti empirijska i neempirijska. etnografski pristup – naglasak je na istraživanju socijalne komunikacije i organizacije u kojima sudjeluje i sam istraživač). kao i uvođenju ili poboljšavanju novih postupaka i to na temelju znanstvenog istraživanja s jedne. trajanja u vremenu. Kod paradigme razumijevanja svrha istraživanja je idiografska (grč. tj. neke vrste testiranja). nomos – zakon). studija slučaja).

da u sebi sadrži sve elemente koje ima populacija. konkretnih mogućnosti istraživanja (naročito metodoloških mogućnosti). Koji ćemo uzeti ovisi o predmetnim elementima. Objavljivanje rezultata 6.tu se uglavnom radi o dva aspekta: unapređivanju znanstvene spoznaje i unapređivanju prakse. Interpretacija rezultata 5. interesima izvan područja odgoja i obrazovanja itd.Cilj je ono što želimo postići istraživanjem. upitnik i sl. Od pravilnog izbora metode ovisi znanstvena vrijednost rezultata. Potrebno je istaknuti potrebu razlikovanja izbora opće tematike istraživanja i konkretnog problema istraživanja. U pedagogijskoj literaturi postoji dosta standardiziranih instrumenata koje možemo preuzeti. troškovnik i predvidjeti skicu • Troškovnik izvješća jer nakon istraživanja sve moramo obraditi. Izrada projekta 3. U pedagogiji uzimamo određen broj ispitanika na temelju kojih ćemo suditi o cijeloj populaciji. Ako problem nema navedena značenja onda ga ne treba istraživati. prikupljanje podataka-postupci i instrumenti. Obuhvaća i određenje osnovnih pojmova te ključne riječi koje se odnose na bit problema istraživanja (radi klasifikacije i uvrštavanja rada u bazu podataka o istraživanjima). Uzorak može biti namjerni. Metode : eksperiment.). Cilj dodatno utvrđujemo hipotezom. hipoteze .1. • Kalendar U projekt je nužno unijeti kalendar. • Predmet istraživanja . zato ju je u svakom istraživanju nužno formirati jer bez hipoteze kao pretpostavljenog rješenja nemamo što dokazivati. Tako se može izbjeći ostajanje na deklarativnosti i općim mislima te prijeći na znanstveno utemeljeno prihvaćanje (ili odbijanje) početnih pretpostavki (hipoteza). instrumenti . a zadaci su ono što ćemo realizirati kako bismo došli do tog cilja. osobnih afiniteta istraživača. 3 . • Metode. zbog čega mora biti dobro i kvalitetno urađen. tehnike. Primjena rezultata 1. Zbog toga uzorak mora biti reprezentativan. • Cilj istraživanja . pouzdani. ono čemu težimo. • Uzorak . metoda teorijske analize. skalu stavova. 2. tj. intervjuiranje. pretpostavljeni uzrok neke pojave i pretpostavljeno rješenje problema. Provođenje istraživanja (primjena metoda istraživanja. raspoloživim suradnicima.U projekt moramo unijeti uzorak na kojem obavljamo istraživanje i zaključiti o čitavoj populaciji. ali većina ih spominje: • Uvod u problem . materijalnim mogućnostima. test znanja.temeljna stavka u kojoj se iznosi što je problem te njegov društveni. U svakoj metodi koriste se odgovarajuće tehnike: anketiranje. napisati. kvotni. Istražuju se samo ona pitanja koja imaju smisla i od značenja su za društvo. U projektu možemo predvidjeti instrument.Izbor metoda kojima ćemo se služiti je najteži dio u izradi projekta. Koji će od ta dva aspekta doći u prvi plan ovisi o svrsi i vrsti istraživanja. interesa razvoja znanosti. Njihov izbor ovisi od postavljenog zadatka. što će se istraživati i na kojem znanstvenom području. pedagoški i metodološki značaj. Tu spada i naslov iz kojeg se može zaključiti o kojem je predmetu riječ. servej. Njom se utvrđuje i mogući. Izbor teme zavisi od brojnih čimbenika poput prakse odgoja i obrazovanja. metoda historije slučaja. metoda proučavanja školske i pedagogijske dokumentacije. analiza prikupljenih podataka i ustanovljavanje rezultata) 4. ukoliko ih zbog specifičnosti znanja nema. Instrumenti moraju biti valjani. Pogreška je dopuštena samo do 5%. stratificirani i slučajni. statističke tehnike. • Zadaci. Izbor teme (problema) 2. Hipoteza označava vezu između teorije i istraživanja koje vodi ka otkrivanju novih spoznaja. a. objektivni i dovoljno diskriminativni da prave razlike među ispitanicima. onda smo dužni sami napraviti instrument (npr. Projekt je temeljni dokument svakog istraživanja na području odgoja i obrazovanja te je kao takav temeljna pretpostavka za uspjeh. Mišljenja autora se razlikuju po sadržaju i strukturi projekta (tijek istraživanja).Definiranje predmeta (problema) istraživanja uključuje izvore za identifikaciju te izbor i određenje problema istraživanja.

a ona koja radi na uobičajeni način naziva se kontrolnom. KAKO se istražuje).pogreške tip S (subjekt) proizlaze iz djelovanja razlika u osobnostima subjekata eksperimenta. ispituje se stanje. usporedbi istih eks. S druge strane služe prevladavanju zakona jedne varijable time što se pri ostvarivanje eksperimenta prati veći broj varijabli. Kvazieksperimentalni nacrti 1 4 . odgajanika.eksperiment s rotacijom eksperimentalnih čimbenika – kombinacija eksperimenta s usporednim skupinama i eksperimenta s jednom skupinom. tj. u skupinama se izmjenjuje eks. analiza prikupljenih podataka i ustanovljavanje rezultata) Metode istraživanja: Deskriptivna metoda u istraživanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup znanstveno-istraživačkih postupaka kojima se opisuju pojave u odgoju i obrazovanju. Eksperiment je bitan oblik primjene kauzalne metode. Složeni nacrti: S jedne strane služe teorijskom utemeljivanju eks. KADA se istražuje) Kauzalna metoda u istraživanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup znanstveno-istraživačkih postupaka pomoću kojih se ustanovljavaju uzročno-posljedične povezanosti između pojava. Budući da se eksperimentom nastoji ustanoviti djelovanje neke nezavisne varijable na zavisnu logično je da se pritom u obzir mora uzeti početno stanje. čimbeniku (npr. tj. Temeljni nacrti: . 3. Pogreške u eksperimentu: .eksperiment s jednom skupinom – u istoj se skupini sukcesivno (dva ciklusa) unose eksperimentalni čimbenici čiji se učinak uspoređuje. učenika. razlike u metodičkom umijeću. prikupljanje podataka-postupci i instrumenti. Projekt takvog istraživanja treba obuhvatiti: • Predmet istraživanja (koji se određuje izborom teme). Mogli bismo ga definirati kao namjerno izazivanje pojava. • Mjesto ispitivanja (tj. slučajem odabranim mjestima sa svrhom dobivanja odgovarajućeg polazišta za znanstveno opravdano uopćavanje rezultata eksperimenta. tj. a time i varijable1 koje se istražuju (tj. eksperiment se vrši na raznim mjestima. a time i njihove osobine bez obzira na njihove uzroke. One se mogu odnositi na razlike u osobnostima učitelja koji rade u ranim eks. . Provođenje istraživanja (primjena metoda istraživanja. GDJE se istražuje). Skupina koja radi po novom postupku naziva se eksperimentalnom. pa i subjektivnom odnosu prema eks. dobi.eksperiment s usporednom skupinom (paralelnim grupama) – odvija se u dvjema skupinama učenika (A i B). čimbenika. čimbenici koji se uspoređuju. u prvom redu nezavisnih. eks. Npr. tj. .pogreške tipa G (grupa) proizlaze iz djelovanja onih faktora koji su zajednički za svaku pojedinu eksperimentalnu skupinu kao jedinstvenu cjelinu. grupama. To npr. određenoj inovaciji koju on uvodi u svoju nastavu) itd. • Način (pristupi. ponavljanje u vremenskom smislu. može biti predznanje. • Vrijeme istraživanja (tj. odnosu prema učenicima. stupanj motiviranosti itd. repeticija) – tj. . .• Skica izvješća istraživanja statistički urediti. a provode se na raznim. stilski stručno i znanstveno kazati i to obraniti. tj. postupci) istraživanja (tj.pogreške tipa R (replikacija. čimbenika. ŠTO se istražuje). ali i u smislu mjesta. interes.

zatim na način njegovog vođenja te određivanje kategorija odgovora za kasniju obradu. promatraču. uvjetno. tj. naročito univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) u kojoj svako područje znanosti ima svoju «klasu». anketiranje. • TESTIRANJE je najčešće upotrebljavan postupak u onim istraživanjima odgoja i obrazovanja kojima je svrha prikupljanje što objektivnijih i točnijih podataka o učinku odgojno-obrazovnog rada. tu je potrebno imati tekst iskaza intervjuirane osobe (snimljeno ili zapisano). • ANKETIRANJE je postupak u kojem anketirani pismeno odgovaraju na pitanja koja se odnose na činjenice koje su im poznate ili su pitanja u svezi s njihovim osobnim mišljenjem. a pitanja se mogu podijeliti na tri osnovne grupe: pitanja otvorenog. tek nekakve okvire kategorizacije koja će se obaviti poslije razgovora. sustavno promatranje. ustanova. Što se tiče kategorizacije odgovora.) i promatranje i bilježenje promotrenog po čovjeku. Za lakše nalaženje tražene znanstvene i stručne dokumentacije s određenog područja služe i bibliografije. intervjuiranje. U njemu promatrač svjesno i sustavno sudjeluje u aktivnosti koju promatra. Pritom nema osobnog kontakta. Među varijantama sustavnog promatranja ističe se sudjelujuće promatranje. može svrstati u sustavno promatranje. • INTERVJUIRANJE je razgovor s onima od kojih se podaci prikupljaju.. Testiranje ima širok raspon upotrebe i u mnogim istraživanjima ima središnju ulogu. Raspon dokumentacije je veoma širok: zakoni i podzakonski propisi o prosvjeti. Instrument anketiranja je anketni list. odnosno o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih sadržaja. • SUSTAVNO PROMATRANJE je najizravniji i najprirodniji od svih putova prikupljanja podataka u kojima se polazi od empirije odgoja i obrazovanja. • RAD NA DOKUMENTACIJI se najčešće upotrebljava u povijesnom istraživanju odgoja i obrazovanja (npr. osobito u svezi s podsjetnikom za voditelja intervjua. literatura o odgoju i obrazovanju itd. Bitno je spomenuti i samopromatranje (introspekciju) koje se. Važnost tog postupka leži u okolnosti da se često jednom anketom može doći do traženih podataka te da je vremenski mnogo ekonomičnija od intervjuiranja. zatvorenog i kombiniranog tipa. kazetofon itd. udruga i sl. te i o drugim osobinama sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Pomoć pri traženju dokumenata pružaju i klasifikacijske sheme. Najvažnija podjela intervjuiranja (s obzirom na stupanj optruzivnosti) je ona na vezani i slobodni. a kasnije ih eventualno nadopuniti. no taj se nedostatak može u velikoj mjeri neutralizirati sa dobro sastavljenim anketnim listom i odgovarajućim uputama. dokumenti i spisi odgojno-obrazovnih vlasti. Pri radu na dokumentaciji važna je izvornost dokumenta. Da bi se izbjegli neiskreni odgovori ponekad se uvode anonimne ankete. razvoj neke škole ili školstva nekog grada). 5 . Kod vezanog intervjua moguće je unaprijed odrediti kategorije. Test je standardizirani postupak s kojim se izaziva određena aktivnost čiji se učinak mjeri i vrednuje uspoređivanjem individualnog rezultata s rezultatima drugih subjekata u jednakoj situaciji ili uspoređivanjem s jednoznačno postavljenim kriterijem.Prikupljanje podataka . pa i tercijarni izvori. Kod slobodnog intervjua teže je predvidjeti kategorije odgovora. Razlike među njima odnose se na način pripremanja za intervju. Dokumentacija također može biti polazište i u istraživanjima sadašnjosti i budućnosti odgoja i obrazovanja. a ukoliko su nedostupni poslužit će i sekundarni. Pitanja trebaju biti posve jasna i primjerena anketiranim osobama te treba izbjegavati sugestivna pitanja. kao i sekundarne i tercijarne publikacije (časopisi). Razlikujemo dva načina promatranja: promatranje pomoću tehničkih pomagala (video. Podaci koji se njime dobivaju su u pravilu pouzdaniji od onih kod vanjskog promatranja. Originalni dokumenti se nazivaju primarnim i uvijek imaju prednost. a u zadnje vrijeme sve češće i Internet.postupci i instrumenti Postupci i instrumenti istraživanja su: rad na dokumentaciji. testiranje te procjenjivanje i prosuđivanje.

vida. naročito ako se radi o istraživanju učinkovitosti nastave. sada empirijski. introvertiranost-ekstrovertiranost. Naziv takvog instrumenta najčešće je skala procjene koja po svom vanjskom obliku može biti deskriptivna (sastoji se od niza tvrdnji. tip višestrukog izbora. U istraživanjima odg. blagost).vrši se subjektivna eliminacija nejasnih. . po njegovom mišljenju. razine usvojenosti nast.halo efekt – prvi dojam o nekoj osobi. NAČIN IZRADE (KONSTRUKCIJE TESTA) . sintetičkog kao i vrijednosnog zaključivanja u svezi s usvojenim gradivom. mentalne testove (npr. .testovi ličnosti u užem smislu – služe mjerenju. određuju se provizorne mjerne značajke.testovi znanja (učinka) – u njih ne ulaze samo testovi činjeničnog znanja nego i testovi primjene znanja. karakterne osobine… 2. loše sastavljenih zadataka . interesi. . a manje lakih i teških. radu i sl.kod testova razine (nivoa) nije važna brzina rješavanja pa se ispitanicima daje vremena koliko im je potrebno . na temelju tih rezultata određuju se mjerne značajke te je tako provjereni test spreman za uporabu. stvari. testovi mehaničke sposobnosti i testove motorne spretnosti.kod testova brzine vrijeme rješavanje se ili mjeri ili je strogo ograničeno. odnosno ustanovljavanju nekih drugih.različita raspršenost (disperzivnost) pri ocjenjivanju. • PROCJENJIVANJE I PROSUĐIVANJE – ovim se postupcima prikupljaju podaci o mišljenjima u svezi s nečijim ličnim osobinama.. kvalitetom nečijeg izratka. sadržaja. analitičkog. VRSTE ZADATAKA (otvoreni i zatvoreni): tip dosjećanja. prema osobinama ispitanika . tip uspoređivanja (sparivanja). test inteligencije). Rezultati se analiziraju. test usmenog izražavanja na engleskom jeziku testovi čina gdje se zadaci rješavaju radom na određenom materijalu. .konačni oblik primjeni se na reprezentativnom uzorku ispitanika kako bi se dobili podaci za osnovni skup. sadržaja i sl.određuje se područje koje se testom treba obuhvatiti te se prelazi na sastavljanje zadataka. eliminiraju se zadaci koji su se. sluha). najbolje odgovara intenzitetu dane osobine.testovi sposobnosti (učinka) – njima se nastoje odrediti osobine koje su uvjet za uspjeh u određenoj aktivnosti. emotivne osobine. Neki procjenjivači naginju ekstremnim sudovima. tip sređivanja. prema načinu rješavanja zadataka pismeni testovi u kojima ispitanik piše svoja rješenja usmeni testovi – npr. djeluje i dalje pri procjeni ostalih značajki čije stvarno stanje nije u skladu s prvim dojmom. tip dvočlanog izbora (točno-netočno). prema diobi na testove razine i brzine . tip nadopunjavanja. spravi. i obraz. Oni obuhvaćaju senzorne testove (npr. a procjenjivač označuje onu koja po njegovom mišljenju najbolje odgovara stvarnosti) i grafička (sastoji se od crta ispod kojih su lijevo i desno upisani ekstremni sudovi a u sredini neutralni sud. pokazali neadekvatni te se izrađuje oblik testa u kojem je više zadataka srednje težine. pa procjenjivač njima označuje mjesto koje.Testovi se mogu podijeliti: 1. a neki srednjim i tamo gdje to ne odgovara stvarnosti. testovi shvaćanja nast. 6 . Pritom se upotrebljavaju razni oblici ljestvica (skala) čime se ostvaruje i kvantitativni izraz prosudbe. stroju… 3. . . proizvoda i sl. U istraživanjima odgoja i obrazovanja ti se testovi najčešće koriste.od preostalih se izrađuje prvi pokusni oblik testa koji se primjenjuje na malom broju ispitanika. složenijih crta ličnosti kao što su stavovi. značajki dane situacije i sl.osobna jednadžba ocjenjivača koja se odnosi na njegovo specifično «ocjenjivačko ponašanje» (strogost. obično poredanih po stupnju intenziteta. ti se testovi primjenjuju naročito pri određivanju početnog stanja kod eksperimentalnih i akcijskih istraživanja kao i pri istraživanjima u svezi sa školskom i profesionalnom orijentacijom.) POGREŠKE PRI OCJENJIVANJU: .

Tijekom njihovog donošenja ti se zaključci i provjeravaju. .Primjerenost – primjerenim se smatra onaj instrument koji odgovara osobinama predviđenih ispitanika (dob. potrebno ih je analizirati. Analiza podataka može biti kvalitativna i kvantitativna. odnosno kriteriji za uspoređivanje uspjeha koji ispitanici na njemu postižu. proizvodi rada . . Analiza prikupljenih podataka i ustanovljavanje rezultata Da bi se iz prikupljenih podataka ustanovilo što oni zapravo kažu o pojavi koja se istražuje. pritom ocjenjivač odabire pozitivni ili negativni sud. odnosno ustanovljava ono što on treba mjeriti. pouzdanost. matrice i sl. . . primjerenost. odnosno smislu odgovora (npr. Instrumenti: .Diskriminativna vrijednost zadataka – kod nje se određuje značajka svakog pojedinog zadatka.Objektivnost – tu se objektivnost odnosi jedino na slaganje raznih ocjenjivača pri određivanju rješenja (npr. eliminiranje nebitnog. Kvalitativna analiza s jedne strane pretpostavlja instrumentarij prikupljanja podataka koji je tom pristupu adekvatniji a s druge strane specifičan tijek kvalitativne analize koji obuhvaća: • Redukciju podataka (smanjenje.sociogram – predstavlja opis.kontrolna lista – se upotrebljava pri analitičkoj procjeni neke osobe. odnosno elementa instrumenta. . Pri kvalitativnoj analizi se primjenjuje hermeneutika – nauk o umijeću interpretacije tekstova sa svrhom shvaćanja smisla njihovog iskaza.predstavlja mjeru u kojoj je moguće osloniti se na rezultate koji su njime dobiveni. svaki pojedini element biti to valjaniji što se uspjeh ispitanika u njemu više slaže s uspjehom tog ispitanika u čitavom instrumentu. osjetljivost. 7 . .skala proizvoda – standardizirani instrument pomoću kojeg se procjenjuju određeni rezultati. standardiziranost.Pouzdanost (relijabilnost) . praktičnost i ekonomičnost.Osjetljivost – predstavlja mogućnost instrumenta da se njime mogu razlikovati i male razlike između ispitanika.). Pritom se polazi od pretpostavke da će. kod intervjua). Kod nesređenih podataka to nikako ne bi bilo moguće.Praktičnost i ekonomičnost – npr. kod testova). . . opći mentalni razvoj itd. Ekonomičniji je onaj instrument koji se može ponovno upotrijebiti. To zahtjeva dovoljno velik broj zadataka kao i onakav njihov izbor kojim se postiže adekvatna raspodjela rezultata. Kvantitativna analiza se najvećim djelom ostvaruje primjenom postupaka statističke analize. grafički opis rezultata sociometrijskih istraživanja određenih aspekata društvenih. praktičniji je onaj instrument koji se zajedno s uputama i administracijom može primijeniti u toku jednog nastavnog sata. Tek se sređivanjem i statističkom obradom pogodnih za kvantitativnu obradu može dobiti smislen i pogodan kvantitativni iskaz o cjelinama pojava u odgoju i obrazovanju i pouzdanije daljnje zaključivanje. • Izvođenje zaključaka – pri izvođenju zaključaka se savjesno razmatra i sustavno bilježi sve ono što sređeni podaci iskazuju. Mjerne karakteristike instrumenata za prikupljanje podataka su: valjanost.pogreška kontrasta – pri ocjenjivanju se često polazi od sebe. • Sređivanje podataka čime se bitni podaci svrstavaju u određene preglede. objektivnost. empirijskim ispitivanjem određena polazišta. . njezinog rada ili proizvoda. uz zadovoljavajuću valjanost čitavog instrumenta. govore. verificiraju.Standardiziranost – standardiziran je onaj instrument kod kojeg postoje određena opća. odnosno međuljudskih odnosa u određenoj sredini. svođenje na bitno) čija je svrha u pronalaženju onoga što je za tematiku istraživanja bitno uz apstrahiranje. uz primjenu kategorizacija koje su pogodne za tematiku istraživanja. diskriminativna vrijednost pojedinih zadataka..Valjanost (validnost) – instrument je toliko valjan koliko se njime mjeri.

skok u zaključivanju i zaobilaženja prijeporne točke. • ZAKLJUČAK obično sadrži ZAKLJUČNE MISLI o mjestu istraživanja u nastojanjima oko unapređivanja odgojno-obrazovne djelatnosti i njezinog znanstvenog istraživanja. zaključivanja na temelju vremenskog slijeda. To je povezano i sa solidnom pedagoškom (didaktičkom. a kod kvantitativnih istraživanja pomoću tablica i grafikona. • KAZALA POJMOVA koja su korisna u opširnijim izvještajima jer čitatelju omogućuju da brzo nađe svaki podatak koji mu u danom času treba • PRILOZI. Pritom predstavljaju akt znanstvenog poštenja prema onima čijim se radom istraživač služio. ustanove (ako je istraživanje vršeno u njezinim okvirima) i godinu publiciranja. 5. sav materijal kojeg treba dati na uvid čitatelju koji bi želio dobiti potpuniju sliku. • IZVORI I LITERATURA koji služe onim korisnicima izvještaja koji se namjeravaju dalje baviti tom problematikom. Interpretacija rezultata je tumačenje dobivenih rezultata. 8 . Na to se nadovezuju i zahtjevi usmjereni na izbjegavanje logičkih pogrešaka poput: prebrzog uopćavanja. Sadrži i ime istraživača. Objavljivanje rezultata – pisanje izvještaja o istraživanju • NASLOV koji treba biti određen toliko da bi njegov potencijalni korisnik mogao uočiti problem koji se u njemu obrađuje. • INTERPRETACIJA treba na transparentan način iznijeti gdje i u kojoj se mjeri na ono što je objektivno nadovezuju subjektivni aspekti. zaključivanje u krugu. izvršiti kontrolu i sl. metodičkom) kulturom. • SADRŽAJ. Za ispravnu interpretaciju potrebno je produbljeno poznavanje područja koje se proučava. • UVOD koji obično sadrži postavljanje i obrazlaganje problema. POPIS SLIKA I TABLICA nalazimo kod izvještaja koji se objavljuju kao posebna edicija. najčešće na engleskom. kratak pregled ranijih istraživanja te problematike kao i određivanje upotrijebljenih specifičnih termina. te u svezi s tim PRIMIJENJENIH METODA I POSTUPAKA.4. • OPIS TIJEKA ISTRAŽIVANJA. • SAŽETAK na našem i jednom od svjetskih jezika. a naročito sa poznavanjem onih aspekata metodologije istraživanja koji su specifični za dano istraživanje. a osobito poznavanje užeg problema koje je predmet istraživanja. • REZULTATI koji se iznose tekstualno. tj.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful