Professional Documents
Culture Documents
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta
Metodika nastave historije I
FAKULTET
Filozofski fakultet
KATEDRA
SMJER
ODSJEK
ECTS
SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU
Predavanja
Auditorne vjebe
Eksperimentalne vjebe
NASTAVNIK
ASISTENTI
INTERESNA GRUPA
Historija
Novi vijek
Historija
4
KONSULTACIJE
2
1
0
dr.sc. Senaid Hadi, vanr. prof.
mr.sc. Alen Salihovi, asistent
Studenti etvrte godine Odsjeka: Historija
Literatura * Literature:
a) Preporuena literatura:
1. Senaid Hadi, Azem Koar, Metodika nastave historije, Tuzla 2006.
2. Stradling Robert, Kako predavati istoriju Evrope 20. vijeka, prevod A. Sadikovi i S. Pavii,
Sarajevo 2001.
3. Redko A. Z., Psihologija uenja istorije, Sarajevo 1965.
b) Dopunska literatura:
4. Bognar Ladislav, Matijevi Milan, Didaktika, Zagreb 1993.
5. Furlan I., Upoznavanje i ocjenjivanje uenika, Pedagoko knjievni zbor, Zagreb 1966.
6. Glasser W., Nastavnik u kvalitetnoj koli, Zagreb 1999.
7. Gordon Tomas, Kako biti uspjean nastavnik, Beograd 1998.
8. Koren Ivan, Kako prepoznati i identificirati nadarenog uenika, Zagreb 1989.
SADRAJ KURSA
1. PREDMET I ZADACI METODIKE NASTAVE HISTORIJE (Predmet metodike nastave
historije, Zadaci metodike nastave historije)
2. NASTAVA HISTORIJE (POJAM I PREGLED RAZVOJA) (Pojam nastave historije;
Pregled razvoja nastave historije; Nastava historije u graanskom drutvu; Nastava historije na
prostoru Bosne i Hercegovine)
3. VRSTE SUVREMENE NASTAVE
4. PLANIRANJE NASTAVE (Znaaj i vrste planiranja nastave; Analitika metodologija
planiranja nastave: Sintetika metodologija planiranja nastave; Analitiko-sintetika
metodologija planiranja nastave; Vremensko planiranje nastave; Planiranje nastave i
pripremanje nastavnika)
5. DIDAKTIKI PRINCIPI I PRAVILA NASTAVE (Odgojni (vaspitni) rad u nastavi
historije; Aktivna oiglednost u nastavi historije; Svjesna aktivnost uenika u nastavi historije;
Sistematinost u nastavi historije; Princip trajnosti znanja u nastavi historije)
6. UENIK KAO FAKTOR NASTAVE (Obaveze i dunosti uenika u nastavnom procesu;
Uenik i nastava historije)
7. NASTAVNIK KAO FAKTOR NASTAVE (Dobar i uspjean nastavnik-uzor uenicima;
Sokratova zakletva)
8. OBLICI RADA U NASTAVI HISTORIJE (Frontalni oblik rada; Grupni oblik rada;
Individualni oblik rada; Individualizirani oblik rada; Rad u parovima; Elementi asa historije;
Tipovi asa historije)
9. OBRADA NASTAVNIH SADRAJA (Plan asa; Nastavnikove aktivnosti; Voenje i tok
CILJEVI KURSA
Osposobiti studente da razumiju pojam, predmet, zadatak Metodike historije, razvoj nastave historije u
prolosti. Da usvoje osnovne historijske injenice o suvremenoj nastavi, didaktikim principima,
ueniku kao faktoru nastave, nastaviku kao faktoru nastave, oblici rada u nastavi historije, da se
studenti osposobe za obradu nastavnih sadraja, koritenje nastavnih metoda, oblika rada, nastavnih
sredstava i pomagala, da znaju organizirati ekskurziju, izuavati lokalnu historiju, primijeniti
suvremene zahtjeve u nastavi historije, da se kvalitetno pripremaju za nastavu, sastavljaju testove i
vre provjeru znanja uenika, da znaju o organizaciji i funkcioniranju odgojno-obrrazovne ustanove.
Da studenti kroz nastavu historije razvijaju patriotska osjeanja, historijski nain razmiljanja i logiko
zakljuivanje, privrenost prema dravi. Da studente osposobimo da znaju prenijeti steena znanja te
da spoznajom prolosti razumiju sadanjost.
NASTAVNE METODE
Predavanja
Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P). Nastavnik e tokom
itavog semestra na posebno kreiranom obrascu pratiti prisutnost studenata. Za prisustvo predavanjima
student ostvaruje 5 bodova.
Izostanci studenata sa predavanja nee biti tolerirani. U sluaju da student zbog bolesti ne moe
prisustvovati predavanjima u dogovoru sa predmetnim nastavnikom moe nadoknaditi iste u
odreenom terminu ili e dobiti dodatni zadatak vezan za tematiku predavanja koji e trebati rijeiti
samostalno ili uz konsultacije sa predmetnim nastavnikom. Takoer, za kontinuiranu aktivnost na asu
u toku cijelog semestra, u diskusijama sa nastavnikom mogue je dobiti pet (5) poena. Za prisustvo na
vjebana student ostvaruje pet (5) bodova.
Ukoliko student ispuni naprijed navedene uvjete bez izostanaka s predavanja, te bude aktivan na
asovima u toku semestra dobiva 5+5+5 bodova na osnovu prisutnosti i aktivnosti (ukupno 15
bodova).
Na navedenim oblicima nastave studenti trebaju aktivno uestvovati u diskusiji sa nastavnikom.
Takoer, nastavnik e studentima tokom itavog semestra dodjeljivati odreene zadatke i obaveze
vezane za predavanja koji oni trebaju izvravati kako bi bili spremni za naredni as.
Seminarski rad
Seminarski rad e obuhvatiti odreenu tematiku, realizirati e se uz konsultiranje raspoloive
udbenike literature, literature dostupne na internetu i slino. U timskom projektu svi studenti tima
obavezni su aktivno uestvovati i dati svoj doprinos. Na taj nain studenti mogu meusobno
razmjenjivati ideje, diskutirati, uiti jedni od drugih, donositi konane odluke i zakljuke. Tako se
razvijaju njihove komunikacijske, verbalne sposobnosti i vjetine pisanja.
Za uraen i odbranjen seminarski rad studenti dobivaju 15 bodova.
Testovi mini ispiti (kolokvijalni ispit)
Nakon zavretka prvih deset tematskih cjelina i nakon zavretka drugih deset tematskih cjelina
organizirat e se testovi, odnosno kolokvijalni ispiti koji e se sastojati od odreenog broja pitanja i
zadataka u cilju provjere steenih znanja studenata. Studenti po osnovu poloenih kolokvijalnih ispita
trebaju osvojiti 10+10 bodova. Ocjene dobivene na ovim ispitima ulazit e u prosjek ocjene koju
student dobije na zavrnom ispitu. U toku predispitnih obaveza student treba osvojiti najmanje 50
bodova.
Pismene metode obuhvataju pismenu provjeru znanja na testovima mini ispitima nakon obraenih
odreenih oblasti nastavnog programa i na zavrnom ispitu.
U skladu sa lanom 128. Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona:
a) Uspjenost studenata se prati kontinuirano tokom nastave i izraava se u bodovima.
b) Ispunjavanjem pred ispitnih obaveza i polaganjem zavrnog ispita student moe ostvariti
najvie 100 bodova.
c) U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predvieno za aktivnosti i
provjeru znanja u toku semestra.
Zavrni ispit se sastoji od pismenog i
METODE OCJENJIVANJA STUDENATA
usmenog dijela. Poloen pismeni dio ispita
SISTEM BODOVANJA
Obaveza studenata
Prisutnost na predavanjima
Prisutnost na vjebama
Aktivnost studenata
Seminarski rad
Mini testovi
Pismeni dio ispita
Usmeni dio ispita
SISTEM OCJENJIVANJA
Broj bodova
94-100
84-93
74-83
64-73
54-63
< 53
Bodovi
5
5
5
15
20
6-10
15-30
Aktivnosti
Pred ispitne obaveze
studenata u toku
semestra
50
Zavrni ispit
30-50
Konana ocjena
Deset - 10
Devet 9
Osam 8
Sedam 7
est 6
Pet 5
PREPISIVANJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Dan
etvrtak
etvrtak
3
4
5
6
7
8
9
10
etvrtak
etvrtak
etvrtak
etvrtak
etvrtak
etvrtak
etvrtak
etvrtak
11
etvrtak
12
etvrtak
13
etvrtak
14
15
etvrtak
etvrtak
Datum
Naziv predavanja
Broj
sati
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
Ukupno:
30
AUDITORNE VJEBE
Sedmica
Dan
petak
petak
petak
4
5
petak
petak
6
7
8
9
10
petak
petak
petak
petak
petak
11
petak
12
13
14
petak
petak
petak
15
petak
Datum
Ukupno:
Broj
sati
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
15
EKSPERIMENTALNE VJEBE
Sedmica
Dan
Datum
Broj
sati
Ukupno:
DODATNE INFORMACIJE
Nastavni predmet/kurs:
Prisutnost
Rb
AV
LV
Aktivnost
studenta
A
IL
V
Projekat
Kviz
Ispit
UB
IP
GP
PI
UI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
10
Konana
ocjena
P-Predavanja
AV-Auditorne/raunske vjebe
LV-Laboratorijske vjebe
A-aktivnost studenta
PI-Pismeni ispit
UI-Usmeni ispit
UB-Ukupan broj bodova
11