METODIKA KNJIEVNOGA

ODGOJA
znanost o knjievnome odgoju i
obrazovanju (nastavi, izvannastavnoj i
izvankolskoj djelatnosti) na svim
stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava
-u slavenskim jezicima u uporabi je termin
metodika, uz koji se dodaje i termin nastava
odreenoga nastavnoga predmeta ili
nastavnog podruja u okviru nastavnog
predmeta:
metodika nastave jezika, metodika nastave
knjievnosti, metodika nastave govornoga
izraavanja, metodika nastave pismenoga
izraavanja, metodika nastave medijske
kulture i metodika nastave filma
A) Predmet prouavanja:
1
1) knjievnost kao nastavni predmet na svim
stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava
!) knjievnost kao dio jezino-umjetnikog
podruja
") nastavni programi kurikuli
#) nastavni proces (organizacija, oblici)
$) metodiki sustavi i nji%ove strategije
&) nastavna sredstva i pomagala
') teorije uenja (op(e i posbene)
)) recepcija i literarno estetska
komunikacija
*) uenice+uenici kao subjekti
knjievnog
odgoja i obrazovanja
1,) uitelj+uiteljica knjievnosti
11) teorija i praksa knjievnoga odgoja i
obrazovanja u prolosti i sadanjosti
1!) odnos metodike i drugi% znanosti
1") izvannastavni i izvankolski oblici
odgoja i obrazovanja
1#) studij metodike+metodika kao
sveuilini kolegij
2
B) METODIKA METODO!OGIJA
utemeljuje se na -) metodologiji znanosti
o knjievnosti, .) metodologiji
pedagogijskih istraivanja te /) metodologiji
znanosti o znanosti.
(0intetski karakter metodike znanosti1)
3
a) 2slanjaju(i se na
KNJIEVNOZNANSTVENU
METODOLOGIJU, metodika knjievnosti
preuzima knjievnoznanstvene metode i
teorijske sustave znanosti o knjievnosti i
prenosi i% na metodiku matricu prema
teoriji didaktikog prijenosa1 3tvruje
mogu(u uinkovitu primjenu
knjievnoznanstveni% metoda u odgojno
obrazovnome procesu1
") 4z METODOLOGIJE
PEDAGOGIJSKI IST!AIVANJA
preuzima metode i te%nike empirijskog
istraivanja (primjena u praksi, mjerni
instrumenti vred1, 5aze istraivanja,
metode i sredstva istraivanja 6)
#) 4z OP"E METODOLOGIJE $M%
&NANO'TI O &NANO'TI) preuzima
gnoseoloke, aksioloke, teleoloke,
kibernetike i druge pristupe u zn1
prouavanju
4
A) INTE(DI')IP!INA(NO'T
7etodika metodologija utemeljuje se na
naelima i postupcima interdisciplinarne +
transdisciplinarne metodologije
-odabrani predmet ne ostaje strogo
zatvoreni u okvirima matine discipline
ve( ulazi u o"*or ra*+,,t,- d,.#,p+,na te
ga svaka disciplina promatra i prouava
sa svog gledita
8redmeti metodikog istraivanja otvaraju
se prema drugim suradnikim
znanstvenim disciplinama:
5
0uradniki odnos razliiti% disciplina
ostvaruje se na tematskoj, metodolokoj,
teorijskoj, epistemolokoj i terminolokoj
razini1
INTE(DI')IP!INA(NO I'T(AIVANJE
timski oblik istraivanja pri kojemu postoji
precizna podjela rada u skladu sa
znanstvenim kompetencijama istraivaa i
interdisciplinarnim sastavnicama
predmeta istraivanja
B) EMPI(IJ'KO
I'T(AIVANJE
teoriji knjievnosti, povijesti knjievnosti,
knjievnoznanstvenoj metodologiji,
psihologiji (razvojnoj,
spoznajnoj, gnoseolokoj), didaktici,
teoriji spoznaje (gnoseologiji), sociologiji,
estetici, komunikologiji, informatici, teoriji
medija i dr.
6
7etodiko istraivanje ostvaruje se kao
empirijsko istraivanje koje se utemeljuje
na ,./u.tven,m injenicama i podacima,
slui se metodom neposrednog
promatranja praktine djelatnosti (nastave
u praksi)1
a) POJEDINANO I'T(AIVANJE kada
uitelj+uiteljica #amo#ta$%o promatra
odgojno-obrazovni proces, opisuje i
interpretira iskustvene injenice i podatke
u/+juuje ra*+,,ta ,.tra0,va/a .red.tva
, te-n,/e: zadatke objektivnog tipa,
testove, ljestvice postignua, ankete,
intervjue
- u obradi iskustveni% podataka i injenica
slui se kvantitativnom i kvalitativnom
analizom1
7
") AK)IJ'KO I'T(AIVANJE tim#ko
istraivanje u kojem sudjeluju znanstvenik-
istraiva i uitelji/uiteljice iz nastavne
prakse (povezivanje znanosti i prakse)
po+a*, od &%a%#t'e%e (i)ote&e koja se
provjerava u praksi (inicijalno mjerenje,
ukljuivanje eksperimentalnog faktora ,
finalno mjerenje)
na teme+ju re*u+tata promjene u
odgojno
obrazovnoj djelatnosti
mo1u .e provjeravat,: nastavne metode,
motivacije za itanje odreeni% knjievni%
vrsta, zapreke u recepciji teksta,
do izraaja dolaze uitelji koji unose
i%o'aci*e u odgojno-obrazovni proces
(naputanje ustaljeni% postupaka i
pristupa te otvaranje novi% i uspjeni%
postupak
a i pristupa)
8
aktualizacija djela iz stariji% razdoblja,
organizacijski oblici o-o procesa i sl1
#) METODIKI POK2' utemeljuje se na
9%am*er%om i&a&i'a%*u )o*a'a: koje se
istrauju radi unapreivanja odgojno-
obrazovnog procesa uvoenjem novi%
metoda, postupaka, sadraja, oblika,
sredstava i pomagala
-postoje ra*+,,t, mode+, po/u.a
*ed%o#tra%i mode$ prua tri mogu(nosti:
11 pokus s jednom skupinom ispitanika
!1 pokus s kontrolnom i
eksperimentalnom skupinom
"1 rotirajui model rotiranje
eksperimentalni% 5aktora
)) 3KO!'KA &NANO'T O
po/u. o"u-va4a: inicijalno mjerenje,
ukljuivanje eksperimentalnog faktora i
finalno mjerenje
9
KNJIEVNO'TI
--- uspostavili su ju teoretiari koji
temeljuju metodiku na zasadama znanosti
o ;<=1
(Go+u"/ov odbacuje takvo gledite:
upozorava na ra*+,,to.t predmeta
znanosti o knjievnosti i metodike nastave
knjievnosti)
!a&$iito#t u: predmetu prouavanja,
metodolokoj i teleolokoj razini1
Metodika zajedniki predmet prouavanja
istrauje posebnom metodologijom s
didaktikom svr%om1
D) METODIKA 2 OB&O(2
5(VAT'KI5 POVJE'NIA(A I
TEO(ETIA(A KNJIEVNO'TI
Vatro.+av Ja1,4 bavi se vrednovanjem
10
udbenika knjievnosti
povjesniari knjievnosti kao pisci
udbenika za osnovnu i srednju kolu:
6ranjo Mar/ov,47 Dra1ut,n Pro-a./a7
Antun Bara#7 M,ro.+av 3,#e+7 Kre8,m,r
Neme#9
-o odnosu znanosti o knjievnosti i nastave
raspravljali su: Antun Bara#7 M,ro.+av 3,#e+7
M,+,voj 'o+ar7 Kat,#a Ivan,8ev,4
a temelju tih rasprava mogu se
uspostaviti !"!#$# # $%&'#() #&*)+,
&%"-.# " (/#0)1"-.# #
*)."!#().
><-<20? 2
;<=4@AB<20?4
7A?2C4;-
knjievnost predmet
prouavanja
knjievnost
predmet
prouavanja
metodologija
knjievnog studija
metodika
metodologija
knjievnoznanstven knjievnometodika
11
a spoznaja spoznaja
knjievnoznanstven
e metode
metodike metode
knjievnoznanstven
a terminologija
metodiko-
knjievna
terminologija
teorija knjievnosti teorija knjievnosti
u nastavi
povijest knjievnosti povijest knjievnosti
u nastavi
knjievna kritika knjievna kritika u
nastavi
E)METODIKA I JE&IKO'!OV!JE
$!INGVI'TIKA)
7etodika knjievnog odgoja i obrazovanja
preuzima iz jezikoslovni% disciplina
pojmove i teorije koje se odnose na tekst,
posebno knjievnoumjetniki tekst kao
12
umjetnost rijei
a) I.tra0,vanje je*,/a /nj,0evno1 dje+a
ruski 5ormalizam
praki strukturalizam
danska glosemantika
antroploka lingvistika (engleska i
amerika)
5rancuski strukturalizam
lingvostilistika
intertekstualna teorija
literarna stilistika+stilistika umjetnike
knjievnosti6
<a predloku pojedini% jezikoslovni%
teorija oblikovale su se metodike teorije
o jeziku knjievnog djela1
&a ra*+,/u od je*,/o.+ovn,- teor,ja7
metodike teorije uspostavljaju odrednice
koje se odnose na a) rece)ci*u
(primjerenost jezika doivljajno
13
spoznajnim mogu(nostima uenika) i na
b) odgojno - obrazovnu funkciju.

") !,terarna .t,+,.t,/a $+,n1vo.t,+,.t,/a)
disciplina koja prouava jezik knjievnog
djela
-predmet njena pouavanja:
E:,mov: ekspresivnost pjesnikog
govora, sredstva ekspresivnosti,
meta5orinost, sinonimija, pjesnika
sintaksa6
Ga+jper,n: pojam stila i stilistike,
5unkcionalni stilovi, autorov individulani
jezik6
c) Metod,/, pr,.tup, +,terarnoj .t,+,.t,#,
11 na razini programiranja (stvaranju
kurikula)
!1 na razini udbenika i drugi%
nastavni% sredstava
14
"1 na razini odgojno-obrazovnog
procesa
-) astavni programi 2kurikuli3
ukljuuju literarnu stilistiku u
nastavna podruja 4rvatskog
jezika (nastavu jezika, nastavu
knjievnosti, nastavu izraavanja,
medijsku kulturu)1

.) 5itanke, udbenici i vjebenice
ukljuuju literarnu stilistiku u
interpretaciju
knjievnoumjetnikog teksta i
naznauju literarno stilistiki
sadraj koji se ukljuuje u
interpretaciju dijela1
d) Metod,/a nae+a
3kljuivanje literarne stilistike u metodiki
obzor temelji se na sljede(im naelima:
15
prouavanje jezika umjetnikog
djela povezuje se sa sadrajnom
2tematsko-idejnom3 sastavnicom
prouavanje jezika umjetnikog
djela ostvaruje se posebnim
metodikim postupcima
prouavanje jezika umjetnikog
djela ukljuuje doivljajne
procese
prouavanje jezika umjetnikoga
djela ukljuuje znanje o jeziku kao
sredstvu umjetnikog izraavanja
prouavanje jezika umjetnikog
djela ukljuuje autorov rad na
stilskom oblikovanju teksta
(razliite verzije)
stilistika analiza ukljuuje
stilistiki eksperiment
16
prouavanje jezika umjetnikog
djela potie jezino stvaralatvo
uenika
e) 't,+,.t,/, .adr0aj
Stilistiki sadraj ukljuuje se prema zahtjevima teorije didaktikog prijenosa Stilistika se ne pojavljuje kao
samostalna jezikoslovna dis!iplina
-tilistiki sadraj naslanja se na
gramatike sadraje, sadraje
5onetike+5onologije i leksikologije
17
't,+,.t,/, .adr0aj, pro1ram,raju .e ova/o:
Pro1ram,ranje .t,+,.t,/,- .adr0aja
a) leksikologija
semantika
b) 5onologija
+5onetika
5onostilistika
c) mor5ologija
d) sintaksa
e) tvorba rijei
5) ortogra5ija
g) ortoepija
a) prenesena
znaenja rijei,
ekspresivnost r1
b) ekspresivna
svojstva
glasova, glasovne
5igure
c) stilistika svi% vrsta
rijei
d) sintaktostilistika
e) ekspresivnost
tvorenica,
ekspresivnost
su5iksa
5) stilogra5ija
g) stilistika govora
18
prema teoriji kurikula i teoriji vertikalno
spiralnog slijeda utemeljuje se na
rezultatima znanstveni% (empirijski%)
istraivanja
kako bi se izbor sadraja uskladio s
jezinim i spoznajnim razvojem uenika
na pojedinim stupnjevima odgojno
obrazovnog sustava1
Na .rednjo8/o+./om .e .tupnju pojav+juju
.e:
funkcionalna stilistika prouava
5unkcionalne stilove
literarna stilistika 6 de5inira ono to slui
kao ekspresivno obiljeje dj1
Sti$i#tika +o'ora ,um*et%iko+a +o'ora-
<astava knjievnosti obu%va(a stilistiku
govora1 0tilistika prouava jezino
izraajna sredstva i zakonitosti nji%ove
19
uporabe u razliitim govornim stilovima1

3 nastavi knjievnosti primjenjuje se
poseban oblik govorne interpretacije
i%ter)retati'%o ita%*e 2izraajni,
estetsko3
Metod,/a ,.tra0uje $,nterpretat,vno %):
mogu(nosti ukljuivanja
interpretativnog itanja u nastavne
programe za pojedine stupnjeve
odgojno-obrazovnog sustava
mogu(nost usklaivanja
interpretativnog itanja s vrstama
knjievnoumjetnikih tekstova
metode u ostvarivanju
interpretativnog itanja
uvjete u kojima se ostvaruje
interpretativno itanje na satu
uinak interpretativnog itanja u
recepciji teksta 2emocionalni d.3
20
6)METODIKA KNJIEVNOG
ODGOJA 2 KONTEK'T2
&NANO'TI O E'TET'KOM
ODGOJ2
7etodika knjievnog odgoja ulazi u
kontekst znanosti o estetskom
(umjetnikom) odgoju i obrazovanju te
uspostavlja suodnos s metodikim
disciplinama iz tog podruja:
metodikom dramske/scenske umjetnosti,
metodikom filmske umjetnosti, metodikom
likovne umjetnosti, metodikom glazbene
umjetnosti.

21
G) METODIKA I PEDAGOGIJ'KE
DI')IP!INE
a) Metod,/a , peda1o1,ja
a"
metodika knjievnog odgoja i obrazovanja
predmetno se povezuje s pedagogijskim
disciplinama jer se bavi odgojem i
obrazovanjem
autonomnost utemeljuje na sadraju
knjievne umjetnosti i znanosti o
knjievnosti
&nanstveni identitet metodike odreuje se
na temelju njezina is%odinog sadraja
2knjievnoumjetnikog i
knjievnoznanstvenog3.
?aj se sadraj, prema teoriji didaktikog
22
prijenosa, smjeta se u odgojno
obrazovni proces1
3 tom prijenosu ostvaruje se susret
razliitih disciplina iz podruja pedagogije
i drugih znanstvenih podr.
2CD2= 4
2.E->2B-<=A
Peda1o1,ja
op(i teorijski
sustav o odgoju
i obrazovanju
Metod,/a
poseban
teorijski sustav
o odgoju i
obrazovanju
D,da/t,/a
op(i teorijski
sustav o nastavi
i pouavanju
Metod,/a
poseban
teorijski sustav
o uenju i
pouavanju
7edagogija kao op(i teorijski sustav o 2 i
2 nudi metodici svoje teorijske sustave
koji se prilagouju u skladu s
23
posebnostima knj1 2 i 2
!idaktika nudi op(a naela o nastavi i
pouavanju, uenja didaktiki% smjerova i
kola o razliitim oblicima nastave i
pouavanja koji se prilagouju
posebnostima knjievnoga 2 i 21
0uodnosi metodike i pedagogijski% disciplina:
na razini odgojno-obrazovnih
ciljeva (teleoloka razina)
na razini programiranja
(stvaranja kurikula)
na razini organizacije o-o
procesa
na razini promjena o-o procesa
") Metod,/a , p.,-o+o1,ja
!"
metodika preuzima psi%ologijske
spoznaje i ukljuuje i% u svoj sustav
24
na temelju spoznaja razvojne
psi%ologije utvruje linearni i
itateljski razvoj uenika te
tipologiju itatelja
iz psi%ologije osobe i njezini%
teorija (psi%oanaliza, getalt-
psi%ologija, kognitivna psi%ologija11)
preuzima spoznaje koje ugra8uje u
metodike teorije
<a predloku psi%ologijski%
spoznaja utvruju se posebnosti
percepcije knjievni% djela
(knjievnoumjetniki% i
znanstveni%),
literarno miljenje i spoznavanje,
estetsko doivljavanje, literarno-
estetska komunikacija,
samoaktulizacije i motivacije,9
imaginativni i emocionalni procesi i dr.
25
#) Metod,/a , /omun,/o+o1,ja
*etodika itanja knjievnoumjetnikih
tekstova utemeljuje se na spoznajama
psi%ologije i komunikologije1
Komun,/o+o1,ja: teorija in5ormacije
obavijesne teorije1 <a zasadama
psi%ologije i komunikologije oblikuje se
literarno
estetska komunikacija
u literarno-estetskoj komunikaciji
knjievnoumjetniki tekst pojavljuje se kao
prenositelj obavijesti, a itatelj+itateljica
kao primatelj/primateljica obavijesti.
'iterarno
estetska komunikacija ukljuuje konotivnu
26
recepciju, tj1 vieznanost rijei i izriaja1
;omunikacija ima posebnu primjenu u
oblikovanju nastave i naziva se
didaktikom komu%ikaci*om. 2stvaruje
se u razliitim pojavnim oblicima ovisno o
sadraju, nastavnim uvjetima i zada(ama1
5) 6A&E KNJIEVNOGA
ODGOJA I OB(A&OVANJA
/. 0a&a 1
predkolsk
o razdoblje
;njievni odgoj ostvaruje se
u roditeljskom domu i
predkolskim ustanovamaF
djeca oituju sposobnost
doivljavanja dogaaja i
likovaF doivljaje iskazuju
neverbalno i verbalnoF
prevladava auditivna
recepcija tekstaF posebno
zanimanje za igrokaze i
crtane 5ilmove
2. 0a&a 1 >apoinje didaktiko-
27
kolsko
razdoblje
od :. do ;.
godine
metodiki knjievni odgojF
uenici oituju u literarno-
estetskoj komunikaciji ove
sposobnosti<
-sposobnost estetskog
percipiranja,
-doivljavanja i uivljavanja,
-zamiljanja,
-pam(enja pojedinosti,
-reprodukcije 5abule,
-razlikovanja vrste teksta,
-prepoznavanja teme
-ralanjivanja i opisivanja
teksta6
%ai'%o3rea$i#tika 0a&a
4. 0a&a 1
kolsko
razdoblje
od ;. do
=>. godine
0posobnosti iz pret%odnog
razdoblja doseu ve(u
razinuF naivno-realistiku
5azu nadomjeta kritiko3
mora$i#tika 0a&a
Giterarni opis ukljuuje:
naslov, ime i prezime
autora, vrstu teksta, temu,
28
jezik, osnovne stilske
znaajke.
5. 0a&a 1
kolsko
razdoblje
od =?. do
=@. godine
Aaza literarnog moralizmaF
knjievne likove doivljavaju
s moralnog gleditaF
izraavaju svoje moralne
ocijene i stavove
I) METODIKA ; A2TONOMNO
&NAN'TVENO POD(2JE
metodika kao autonomno znanstveno
podruje nastaje primjenom hibridizacije
(spajanjem suradniki% disciplina)
svoju autonomnost potvruje predmetom
istraivanja, metodologijom i svr%om
11 prouava knjievnost u o-o procesu
(didaktiki kontekst)
!1 istrauje zakonitosti recepcije
knjievnoumjetniki% i
29
knjievnoznanstveni% sadraja,
viestruku uvjetovanost recepcije
(psi%oloka, socijalna, kulturoloka,
medijska)1
"1 istrauje zakonitosti literarno-
estetske komunikacije u
didaktikome obzoru
#1 istrauje funkciju knjievnosti u
izgraivanju itateljske i knjievne
osobnosti uenika, svjetonazora,
estetske i moralne svijesti (odgojna
5unkcija nastave knjievnosti)
Metod,/o/nj,0evne d,.#,p+,ne
7etodika knjievnog odgoja i
obrazovanja oituje se kao sustav
disciplina koje su me8usobno povezane1
Cisciplinarna raslojenost uvjetovana je
predmetnom raslojeno(u, namjenom i
teorijsko metodolokom utemeljeno(u1
30
metodika pouavanja i prouavanja
knjievnoumjetnikog teksta
metodika knjievni% rodova i vrsta
metodika teorije knjievnosti
metodika povijesti knjievnosti
metodika knjievnog odgoja u
predkolskoj dobi
metodika knjievnog odgoja i
obrazovanja osnovnokolski% stupnjeva
(osnovni, srednji, vii)
metodika knjievnog odgoja i
obrazovanja srednjokolskog stupnja
metodika knjievnosti visokokolske
nastave
komparativna metodika
metametodika
metodika izvanistitucionalnog
knjievnog odgoja i obrazovanja
povijest metodike
metodika kritika
31
J) KNJIEVNO'T KAO NA'TAVNI
P(EDMET
Knj,0evno.t /ao na.tavn, predmet
a) Na.tavn, predmet
;njievnost kao umjetnost i znanost
ukljuuje se u odgojno-obrazovni proces u
razliitim organizacijskim oblicima1
3 dosadanjim kolskim sustavima
temeljni je organizacijski oblik %a#ta'%i
)redmet6
didaktiki preraena znanost
didaktiki preraena umjetnost
samostalno organizirana
sadrajna cjelina koja je usklaena
s op(im odgojnim ciljem i posebnim
odgojno obrazovnim ciljevima
sustav znanja, sposobnosti i
32
navika
imenuje se naje(e prema znanstvenim
disciplinama iz koji% se izvode: filozofija,
matematika, povijestB
-
svaki nastavni predmet tima svoj sadraj,
svrhu i zadae te pedagoko-psiholoke i
metodike posebnosti iskazane u
nastavnim planovima i programima
")Knj,0evno.t /ao na.tavn,
predmet
5
knjievnost se ukljuuje u nastavni
predmet nacionalnog jezikaF u nazivu
nastavnog predmeta pojavljuje se kao
njegova sastavnica: (r'at#ki *e&ik i
k%*i7e'%o#t
33
u programu nacionalnog jezika
knjievnost ima status samostalnog
nastavnog podruja
-
/nj,0evno.t /ao na.tavn, predmet je.t:
.amo.ta+no .a.tav+jena #je+,na
/nj,0evn,- .adr0aja
prera<ena ; d,da/t,/, o"+,/ovana
*nano.t o /nj,0evno.t,
.u.tav *nanja o /nj,0evno.t, ,
*nanja /nj,0evno.t,7 .po.o"no.t, ,
nav,/a
;ao nastavni predmet ima posebne
ciljeve i zada(e te posebnu metodiku1
#) 'adr0aj
knjievnost kao nastavni predmet
obu%va(a umjetniki (knjievna djela iz
nacionalne i svjetske knjievnosti) i
znanstveni sadraj (teorija knjievnosti,
34
povijest knjievnosti i metodologija)
- meusobni odnosi knjievnoumjetnikog
i knjievnoznanstvenog sadraja utvruju
se prema peda1o8/o=p.,-o+o8/,m
/r,ter,j,ma:
doivljajno-spoznajnim (kognitivnim)
mogu(nostima uenika
obrazovnom stupnju (osnovna
kola, srednja kola)
znaajkama kolskog (odgojno-
obrazovnog) sustava
Kr,ter,j, u ,*"oru .adr0aja (estetski,
psi%oloki i pedagoki)
11 e#tet#ki kriteri* odabiru se
reprezentativna, antologijska djela
nacionalne i svjetske knjievnosti
!1 %acio%a$%i kriteri* najve(i prostor
zauzimaju djela nacionale knjievnosti
"1 rece)ci*#ki kriteri* knjievna
djela (razliite vrste i teme) odabiru se
u skladu s doivljajno-spoznajnim
35
mogu(nostima uenika na pojedinim
stupnjevima literarnog i itateljskog
razvoja
#1 )eda+o8ki kriteri* pri izboru
djela u obzir se uzima nji%ova
odgojna uloga
neuskla8enost kodova koda djela i koda
primatelja (recep1 probl1)
rece)ci*#ki kriteri* primjenjuje se u
izboru knjievnoznanstvenog sadraja
(teorija i povijest knj1)1
-4zbor knj1teorijski% i knj1pov1 te
metodoloki% pojmova usklauje se sa: a)
spoznajnim mogu(nostima uenika, ")
stupnjem literarnog miljenja1
knjievnopovijesna orijentacija
prouavanje knjievnog teksta u
36
drutvenom, povijesnom i kulturnom
kontekstu (rabi se osim termina povijest
knjievnosti) (srednja kola)
K) NA'TAVNI P(OG(AM
a) Na.tavn, pro1ram
Dr0avn, dokument koji propisuje
ustrojstvo nastavnog predmeta:
#adr7a*9 #'r(u ,ci$*-9 &ada:e i u'*ete
njegova ostvarivanja u o-o procesu1
oSadr7a* nastavnog programa ine
programske natuknice koje se odnose
na znanje i sposobnosti te na
kompetencije koje se oekuju kao
rezultat pouavanja i uenja1
11 Eije je o prijenosu sadraja iz
odreene znanosti i sadraja iz podruja
umjetnosti u programske, odgojno-
37
obrazovne sadraje1
!1 ?i se sadraji, prema za%tjevima
teorije didaktikog prijenosa,
organiziraju u nastavna podruja,
nastavne cjeline, teme i jedinice1
"1 3 didaktikom oblikovanju
programskog sadraja primjenjuje se
linearni, koncentrini i kombinirani
postupak1
oS'r(a nastavnog programa uskla8uje
se s op(om svr%om odgoja i
obrazovanja u odreenoj drutvenoj i
kulturnoj zajednici1
oZada:e nastavnog programa odnose
se na usvajanje znanja i sposobnosti,
stjecanje kompetencija.
38
oEazvijeniji nastavni programi sadre
objanjenja koncepcije, u'*eta i
znanstvene utemeljenosti1
3 )ro+ramira%*u primjenjuju se a) okvirni
nastavni programi iz koji% se izvode b)
izvedbeni i c) posebni izborni i alternativni
te regionalni programi1
3 nastavnome programu oituje se:
doseg matine znanosti iz koje proizlazi,
doseg znanosti o odgoju i obrazovanju,
posebno znanosti o uenju i pouavanju
te odnos drave i drutvene zajednice
prema odgoju i obrazovanju1
2;B4E<4 8G-< 4 8E2DE-7
8E4=ACG2D 4>BAC.A<2D D2C4H<=AD
4>BAC.A<4 D2C4H<=4 7=A0AI<4
")Na.tavn, pro1ram
39
konkretizacija nastavnog plana
8/o+./, dokument kojim se propisuje
o)#e+9 du;i%a i redo#$i*ed %a#ta'%i(
#adr7a*aF
njime se propisuju konkretni sadraji
nastavnog predmeta
O)#e+<ek#te%&itet %a#ta'%o+
)ro+rama njime je obu%va(ena
irina znanja i sposobnosti koje uenici
moraju ste(i u nastavi pojedinog
predmetaF odnosi se na kvantitetu
injenica, generalizacija i aktivnosti
koje uenici moraju ste(i i razviti
Du;i%a<i%te%&itet %a#ta'%o+
)ro+rama odreuje se dubina
obrazovanja, tj1 znanja i stupanj
sposobnostiF najidealnije je da se
proirivanjem broja injenica paralalno
provodi i nji%ovo produbljivanje
!edo#$i*ed<#truktura %a#ta'%o+
)ro+rama odreuje se kojim (e se
redom obraivati nastavni sadraji
40
pojedinog predmeta u jednom razredu
c) Na.tavn, pro1ram, ,*
/nj,0evno.t,
program knjievnog odgoja i obrazovanja
sastavni je dio nastavnog programa iz
nacionalnog jezikaF sadri sve znaajke
samostalnog nastavnog programa jer ima
svoj sadraj, svoju svrhu 2cilj3, svoje
zadae i pedagokometodike
posebnosti.
)ro+ram o#%o'%e 8ko$e (od 11 do #1 i
$1 do )1 razreda ili trodijelni sustav)
)ro+ram #red%*e 8ko$e (gimnazije,
strukovne trogodinje i etverogodinje
kole)
!)TEO(IJA P(OG(AMI(ANJA
41
?eorije programiranja utvrdile su razliite
BE0?A programa i ;E4?AE4=- prema
kojima se oblikuju1
>% prema /r,ter,ju namjene oblikuju se
a) programi za predkolski odgoj,
b) programi za osnovnu kolu, c)
programi za srednje kole, d) programi
za profesionalno visokokolsko
obrazovanje
?% u skladu sa specifinostima sredine
programska se di5erencijacija provodi i
prema *av,ajno=re1,ona+nom /r,ter,ju
(speci5inost sredine, naelo zaviajnosti)
@% programska di5erencijacija ostvaruje
se isticanjem a) pro1ram./e je*1re
(obvezatnoga) i b) dopun./o1a
(izbornoga) dijela programa (di5erencira
se prema zaviajno-regionalnom kriteriju)
a- Pro+ram#ka *e&+ra obu%va(a
sadraje koji se namjenjuju svim
uenicima kao obvezatni obrazovni
minimum u odreenom razredu1
;- Za'ia*%o3re+io%a$%i kriteri*
42
obu%va(a dijalektalnu poeziju, pisce i
djela koji su vezani uz odre8enu sredinu
i vanije kulturno-povijesne pojave1
4. prema kriteriju obvezatnosti o#likuju se obvezatni $o#ligatni" programi te fakultativni $iz#orni"
programi $ueni!i ih sami oda#iru ovisno o interesima i sklonostima"
A% :a/u+tat,vn, pro1ram, ,*
/nj,0evno.t, namijenjeni su
uenicima koji pokazuju posebno
zanimanje za knjievnost
obu%va(aju odreeni broj tema koje
mogu biti: a) monografske (jedno djelo,
jedan problem, jedan pisac, jedno
razdobljeF romani #ve %ndria) ili
b) sintetske (pregledneF obu%va(aju vie
pojavaF -uvremena hrvatska poezija )1
J 3vode se u viim razredima 2H
43
<eke teme :a/u+tat,vno1 pro1rama
mogu se -) povezivati s temama iz
osnovnog obvezatnog programa, a
mogu se .) otvarati i posve
nove teme koje nisu zastupljene u
osnovnom programu
2stvarivanje 5akultativni% programa ima
svoje metodike posebnosti koje se
oituju u izbornoj nastavi knjievnosti1
a) O/v,rn, , ,*ved"en, pro1ram,
a3#zvedbeni program prilagouje se
posebnostima kole i sredine u kojoj
djeluje kola1
b3 iz okvirnog nastavnog programa izvodi
se izvedbeni program prema
odrednicama teorije kurikula:
44
nastavni cilj, nastavni sadraj, tijek
nastave 2metodika strategija3 te
utvr8ivanje rezultata 2napredovanje u
uenju3
Na.tavna tema: !,r./a pje.ma
Na.tav
n, #,+j
Na.tav
n,
.adr0aj
T,je/
na.tave
2tvr<,vanje
re*u+tata
<auiti
5ormaln
e
element
e lirske
pjesme
8jesme
razliiti%
sadraj
a i
razliiti%
oblika
Dovorenj
e
pjesama
(uenici+
uiteljica)
8onovno
izraavanje
subjektivnog
a dojma
")Metodo+o1,ja ,*rade pro1rama
3tvrena metodoloka naela i za%tjevi pri
izradi programa:
>% program se temelji na &%a%#t'e%im
45
#)o&%a*ama do koji% je dola predmetna
znanost o knjievnosti
?% izrada novi% programa pretpostavlja
'red%o'a%*e ,'a$ori&aci*u- pret%odni%
programaF na temelju eksperimentalnog
provjeravanja programa u praksi i
studijske obrade podataka utvruju se
promjene koje treba provesti u novim
programima:
promjene sadraja
strukturne promjene
koncepcijske promjene
@% izrada programa pretpostavlja
i%terdi#ci)$i%ar%i )ri#tu) (okuplja se
tim strunjaka matine struke
knjievnosti te strunjaci iz drugi%
podruja metodike, pedagogije,
psi%ologije, sociologije, komunikologijeF
strunjaci matine struke predlau
programski sadraj koji je temelj
46
obrazovanja, a strunjaci ostali%
podruja ga procjenjuju
B% programski sadraj rasporeuje se
a- $i%i*#ki i$i #ukce#i'%i (gradivo se
rasporeuje kronolokim redom
povijest knjievnosti), ;- u
ko%ce%tri%im kru+o'ima 7 c-
kom;i%ira%o
A% kad bi 8/o+./a pov,je.t /nj,0evno.t,
slijedila u svim pojedinostima
znanstvenu povijest knjievnosti, zapala
bi u %istoricizam i didaktiki
materijalizam stoga pri
knjievnopovijesnom oblikovanju
programa dolazi do izraaja %ae$o
e+&em)$ar%o#ti (odabiru se tipini
predstavnici knjievnog pravca koji se
obrauje rastere(enje programa)
C% >bog pedagoko-psiholokih razloga
nastava knjievnosti upu(ena je na izbor
)rim*ere%o+ i )eda+o8ki o)ra'da%o+
gradiva1
47
D% linijsko ili sukcesivno programiranje
pojavljuje se i na knjievnoteorijskom
podruju1 Knj,0evnoteor,j./, .adr0aj
ra#)ore=u*e #e u #u#ta' k%*i7e'%i(
rodo'a (lirika, epika, drama, esej)1
E% Knj,0evn, rodov, , vr.te mogu se i
k%*i7e'%o)o'i*e#%o )ro+ramirati, tj1
moe se pratiti povijesni razvoj svakoga
knj1 roda1 4 u okviru takve povijesne
koncepcije primjenjuje se naelo
egzemplarnosti1
F% 8rogrami odstupaju, zbog psi%oloki%
razloga, od strogo znanstvene
sistematike1 3 pojedine se
knjievnopovijesne okvire unosi gradivo
iz suvremene knj1 prema naelu
aktua$i&aci*e1
>G% )ro+ramira%*e u ko%ce%tri%im
,tem at#kim- kru+o'ima dolazi do
izraaja na osnovnokolskom stupnjuF
programski se sadraji razvrstavaju u
tematske krugove kao samostalne
48
programske cjeline1 (tematski krugovi:
dom, vrti, zaviaj, kolaBvedri dani,
zlatna la8a, sunce na prozoriu)1
>>% 8ri uspostavljanju tematski% krugova
potuje se )#i(o$o8ki kriteri*1 <azivi
tematski% krugova, nji%ov sadraj i
opseg odabiru se u skladu s doivljajno-
spoznajnim mogu(nostima uenika1
>?% 3 svakom se tematskom krugu
nalazi i *nan.tven, .adr0aj koji se
rasporeuje 'ertika$%o3#)ira$%o.
8ri oblikovanju programa iz
knjievnosti kombiniraju se postupci:
linijskog, sukcesivnog, progresivnog,
kontinuiranog, vertikalnog, vertikalno-
spiralnog i koncentrinog
raspore8ivanja.
#) 't,+./o o"+,/ovanje pro1rama
49
program kao tekst pripada znanstveno
informativnom odnosno administrativno
poslovnom tipu teksta
a) programski tekst uvodi kombinirani
tip strunog jezikaF programska
terminologija pripada ve(em broju
znanosti (znanost o knjievnosti,
metodici, pedagogiji, didaktici6)
b) pri iskazivanju sadraja programski
se tekst naje(e slui ovim stilskim
postupcima:
taksativnim nabrajanjem
navo8enjem definicija
komentiranjem
izricanjem normi, postupaka
tabelarnim prikazima
c)programski se tekst odlikuje
50
pojmovnom preciznou i jasnoom,
saetou i komunikativniu
Pre1+ed ra.podje+e "roja .at,
<astava knjievnosti (teorija, povijest
interpretacija) oko 1)& sati
<astava jezika i izraavanja
oko $$ sati
8onavljanje, uvjebavanje, utvrivanje,
ispitivanje oko "* sati

2/upno: ?EG .at,
M) INTEG(A)IJA
novije koncepcije o organizaciji nastave
usmjerene su na povezivanje sadraja
srodnih i razliitih nastavnih predmeta u
integrirane programe
51
integracija se ostvaruje na a) razini
sadraja (sadrajna integracija) i na b)
razini organizacije o-o procesa (timska
nastava)
a) Inte1r,ran, pro1ram,
-
u tenji za svestranijim estetskim odgojem
stvaraju se programi koji razliite
umjetnosti integriraju u jedinstveni
nastavni program (knjievnost, likovna,
glazbena, scenska i 5ilmska umjetnost)

u %rvatskom kolskom sustavu pojavljuju
se &,-i% godina !,1st1
0adanji programi i udbenici za
strukovne kole (trogodinje i
etverogodinje k) utemeljeni su na
naelima korelacije i integracije1
52
Temat./a ,nte1ra#,ja
3mjetniki sadraj moe se tematski
organizirati1 8ostoje zajednike
(univerzalne) teme svi% umjetnosti1
?ematsko povezivanje umjetnikog
sadraja u nastavnom programu ostvaruje
se u sustavu tematskih krugova
2tematskih cjelina3 koji se uspostavljaju
prema pedagoko-psiholokim kriterijima,
tj1 doivljajno-spoznajnim mogu(nostima
uenika1

7ogu se uspostaviti tematski krugovi u
vertikalnom slijedu: npr1 dom i vrti(, dom i
kola, zaviaj, domovina i svijet1
3 svaki se tematski krug ukljuuju
primjerena umjetnika djela (knjievna,
53
likova, 5ilmska, glazbena, scenska)1 ?ema
slui kao uporite za povezivanje
umjetnikog sadraja1
?ematsko povezivanje moe se
ostvarivati i unutar povijesnih okvira1
u stilskoj 5ormaciji romantizma moemo
izdvojiti nekoliko karakteristini% tema:
intima, nacionalnopovijesna tematika,
pejza daleki, nepoznati krajevi,
egzotika, mistino
okultni krug tema
Temat./a or1an,*a#,ja umjetn,/o1
.adr0aja provod, .e na dva na,na:
a) >a poetne stupnjeve o-o sustava
uspostavljaju se tematski krugovi u
korelaciji s drugim o-o podrujima1
b) >a srednjokolski sustav uspostavljaju
se tematski krugovi u povijesnim
okvirima (stilska 5ormacija) ili teorijskim
54
okvirima (ritam kao zajedniki pojam
svi% umjetnosti)
Teor,j./o=metodo+o8/a
,nte1ra#,ja
u nastavnim se programima uspostavljaju
pristupi umjetnikom djelu
obu%va(a se sadraj svi% umjetnosti na
kojemu se upoznaju zajednike znaajke i
razlike
sadraj se obino povezuje uz kljuna
teorijska pitanja (to je umjetnost, kako
nastaje umjetniko djelo, vrste
umjetnosti6)
obino prva programska cjelina na
srednjokolskom stupnju obrazovanja
55
- usustavljivanje teorijsko-metodoloki%
spoznaja 2H
Knj,0evnopov,je.na
,nte1ra#,ja $epo-a)
program organizira umjetniki sadraj u
okvirima povijesnih razdoblja tj1
umjetniki% epo%a u kronolokom slijedu
obino se sadraj razvrstava u
op(epri%va(ena razdoblja: antika,
srednjovjekovlje, renesansa, barok,
klasicizam, romantizam, realizam,
modernizam, suvremena umjetnost
za svaku stilsku epo%u odabire se
reprezentativan i primjeren umjetniki
sadraj na kojem se upoznaju znaajke
epo%e i posebnosti svake umjetnosti1
56
u or1an,*a#,j, .adr0aja mo1u .e
pr,m,jen,t, ov, po.tup#,:
a) niu se sadraji razliiti% umjetnosti
jedni za drugima
")izdvaja se zajednika tipina
pojava, problem uz koji se povezuju
reprezentativna djela iz svi%
umjetnosti
#) kombiniraju se oba spomenuta
postupka
A/tua+,*a#,ja knjievna djela iz
prolosti mogu se aktualizirati u
primateljevoj sadanjosti (zajednika
tema, izraz, poruke6)
8ogodno za dopunski dio programa1
'tvara+a/a ,nte1ra#,ja
57
povezivanje sadraja moe se temeljiti na
naelu uzajamnih inspiracija
uz reprezentativna djela pojedine
umjetnosti navode se djela drugi%
umjetnosti koja su njima inspirirana (nai
svoje primjere)
.rojna su knjievna djela ilustrirana i
ekranizirana1 3 programu se uz pojedina
djela navodi i nji%ov prijenos u drugi
medij, drugi umjetniki izraz 2glazbeni,
likovni, scenski, plesni, filmski3.
3 programu se pojavljuju autori koju su se
a5irmirali kao stvaraoci u vie umjetnosti,
knjievnosti i slikarstvu tada se
povezuju nji%ova knjievna i likovna
djela1
Temat./, /omp+e/.n, pro1ram,
!,-i% godina !,1st1 pojavio se model
58
integrirani% programa u sovjetskoj koli
koji su se zvali kompleksni programi (prva
verzija iz 1*!"1)
kompleksni programi sve pojave
svrstavaju u " cjeline: rad, priroda,
drutvo (npr1 5izika primjena pare u
industriji)
kompleksni su programi dali slabe
odgojno
obrazovne rezultate i zato su brzo
naputeni
N- V!STE NASTAVNI
P!OG!AMA
Kr,ter,j Vr.te
Od+o*%o3
o;ra&o'%i
#tu)a%*
predkolski
osnovnokolski
srednjokolski
visokokolski
(pro5esionalni)
O;'e&at%o#t9 dravni (okvirni)
59
i&;or%o#t regionalni+zaviaj
ni
obvezatni
izborni+5akultativni
rastere(eni
Va$*a%o#t
,'a$id%o#t-
eksperimentalni
komparativni
otvoreni+inovacijs
ki
Or+a%i&aci*a
#adr7a*a
linijski
sukcesivni
tematski
(kompleksni)
kombinirani
integrirani
O) P(OG(AM'KI
KNJIEVNO&NAN'TVENI
'AD(AJ
60
Pro1ram./, /nj,0evno*nan.tven, .adr0aj
a) Knj,0evnoteor,j./, .adr0aj
8rogram nastave knjievnosti ne sadri
samo izbor knjievnih tekstova 2knjievnih
djela3 koji se rasporeuju u odreene
programske cjeline (tematske krugove,
knjievnoteorijske i knjievnopovijesne
okvire)1
3 program se ukljuuje knjievnoteorijski
sadraj.
knjievnoteorijski sadraj se povezuje, tj1
izvodi iz umjetnikog sadraja, i ukljuuje
u odgovaraju(e sustave na svim
stupnjevima obrazovanja
bez knjievnoteorijskog osmiljavanja
umjetnikog sadraja nastava knjievnosti
gubi svoju znanstvenu utemeljenost
61
") Knj,0evnoteor,j./, pojam u
pro1ramu
=/nj,0evnoteor,j./, pojmov, .e u
pro1ramu ,./a*uju:
a) ime%o'a%*em (pria, bajka, sti%,
stro5a)
b) %a;ra*a%*em (kompozicija teksta:
zapaanje poglavlja i ve(i% sadrajni%
cjelinaF razlikovanje osnovni%
elemenata pripovjedne te%nike:
pripovijedanje, opis, dijalog)
c) ime%o'a%*em i o;*a8%*a'a%*em
(pojmovi se de5iniraju: stro5a kao skup
sti%ova, zapaanje i razumijevanje
5unkcije pejzaa kao elementa ugoaja)
d) mogu( je i razvijeniji oblik
objanjavanja pojmova i
knjievnoteorijskog sadraja
=/nj,0evnoteor,j./, .adr0aj /oj, .e
u/+juuje u /nj,0evnopov,je.n, d,o
pro1rama ,./a*uje .e u* .va/o dje+o
62
po.e"no7 npr%
#van *aurani< -mrt -amil-age
5engia (kompozicija djela, likovi, jezik i
stil, veze s tradicijom, idejni svijet,
romantina obiljeja)
esejistiki izriaj: *iroslav (rlea<
7ovratak Ailipa 'atinovicza1 >naenje
tog romana s obzirom na nove postupke
(esejizam, unutarnji monolog, mijenjanje
pripovjedaeva stajalita) u europskoj
proziF pojam umjetnike senzibilnosti,
stilske vrijednosti teksta
#) Pojmov, u je*,no=
umjetn,/ome .u.tavu
-sustav pojmova obu%va(a:
&a*ed%ike ,teme$*%e- )o*mo'e
#'i( um*et%o#ti (umjetnik i djelo,
sastavni elementi umjetnikog djela,
kompozicija, jezik, umjetnike vrste)
)o#e;%e )o*mo'e (umjetnik:
pjesnik, knjievnik, knjievni
63
stvaralac, esejist, dramski pisac,
komediogra5F likovni umjetnik,
glazbeni umjetnik, 5ilmski umjetnik,
scenski umjetnik, plesni umjetnik6F
djelo: knjievno djelo, likovno djelo,
glazbeno djelo, scensko djelo6)
7ovezivanje 2horizontalno i vertikalno3
pojmova u okviru programski% cjelina i
perioda estetskog razvoja linosti
olakava nji%ovo usvajanje i stvara
mogu(nost za istodobno i postupno
stjecanje pojmova1

3jedno se razvija sloeniji tip teorijskog
miljenja i usvaja struni jezik iz podruja
umjetnosti1
d) (a.pored pojmova
;njievnoteorijski pojmovi rasporeuju se
64
po razredima ili obrazovnim stupnjevima1
3 takvom rasporedu normira se razina na
kojoj se usvaja pojam i koliina pojmova1
-klasi5ikacija pojmova radi lakeg
rasporeivanja:
a3 pojmovi koji se odnose na djelo i
pisca
b3 pojmovi koji se odnose na elemente
knjievnog djela
c3 kompozicija
d3 umjetniki 2pjesniki3 jezik
e3 versifikacija
f3 anrovi
(Dlubkov-razredi i
vrste)
Bertikalno programiranje pojmovaK
e) Te/.t $/nj,0evnoumjetn,/,) ,
/nj,0evnoteor,j./, pojmov,
65
Knj,0evnoteor,j./, pojmov, ,
/nj,0evnoteor,j./a pro"+emat,/a
,./a*uju .e u pro1ram,ma na.tave
/nj,0evno.t, na v,8e na,na%
1 %nji&evnoteorijski pojmovi povezuju se uz interpretaciju knjievnih djela; za svaki se razred
utvr'uje knji&evnoteorijska razina interpreta!ije( tj knjievnoteorijski pojmovi u slubi
interpretacije
<a primjer, interpretacija tekstova u )1
razredu ukljuuje ove
knjievnoteorijske pojmove:
detaljnija analiza teme, ideja, drutveni
kontekst djela, psi%ologija likova i
kompozicija, stilska analiza djela na
razini sintakse i leksika, zaokruivanje
osnovni% pojmova o pripovjednoj prozi:
pripovijetka, roman, crtica, putopis,
dnevnik. 8o istom se postupku navode
knjievnoteorijski pojmovi za ostale
knjievne rodove: liriku, epska djela u
stihu i dramu
!1 ;njievnoteorijsko gradivo u
usustavljenom se obliku iskazuje
programskim odrednicama teori*a
66
k%*i7e'%o#ti ili )ri#tu) k%*i7e'%om
d*e$u teorija je u 5unkciji pristupa,
analize, interpretacije knjievnog djela1
;njievnoteorijsko gradivo u 8ristupu
knjievnom djelu usustavljeno je u
okviru k%*i7e'%i( rodo'a (vrstovna
organizacija gradiva), a obu%va(a i
op(a teorijska pitanja:
to je umjetnost, to je knjievnost,
pojam stvaraoca i dr.
"1 ;njievnoteorijska problematika
integrirana je u )o'i*e#%i dio
)ro+rama povezuju se teorija i
povijest knjievnosti1
>a svako se knjievnopovijesno
razdoblje navodi i knjievnoteorijska i
metodoloka problematika1
(npr1 uz razdoblje renesanse navode
se ovi knjievnoteorijski sadraji: jezik
renesansne knjievnosti, knjievne
vrste, motivi i ideje)
67
7etodoloku problematiku sadre
takoer "bjanjenja programskih
cjelina1
:) Vert,/a+no=.p,ra+no
pro1ram,ranje pojmova
(Dolubkov)
pretpostavlja dogra8ivanje, razvijanje i
proirivanje isti% pojmova u skladu s
doivljajn-spoznajnim mogu(nostima
uenika
(isti pojam provodi se vertikalno iz
razreda u razred i ostvaruje se u
razvijenijem obliku)
68
3 metodici nastave knjievnosti
a5irmirana je induktivna metoda u
stjecanju knjievnoteorijski% pojmova1
8olazi se od konkretnih djela koja slue
kao izvor (predloak) za usvajanje
knjievnoteorijski% pojmova1
Bertikalno-spiralni sustav programiranja
pretpostavlja
0a&e u#'a*a%*a k%*i7e'%oteori*#ko+
)o*ma6
a3 poetak formiranja
b3 formiranje temeljnog pojma
c3 formiranje pojma u cjelini
4sti se pojam usvaja na razliitim
spoznajnim razinama1
3 teoriji razina usvajanja pojmova govori
69
se o prepoznavanju, de5iniranju i
imenovanju, tumaenju i primjeni pojma u
interpretaciji knjievnog djela i strunom
izlaganju (usmenom i pismenom)1
<pr1 pojam se kom)o&ici*e razvija,
proiruje iz razreda u razred
a) uoavanje veze meu dijelovima
(poetak 5ormiranja pojma)
b) uoavanje i imenovanje
kompozicijski% jedinica (pejza, detalj,
zavretak) imenovanje pojma
c) sie, razvoj radnje, zaplet, rasplet
(proirivanje i dograivanje temeljnog
pojma)
d) pojam kompozicije (5ormiranje pojma
u cjelini, tumaenje i primjena pojma)1
1) Kata+o*, *nanja
4z nastavnog programa mogu se izdvojiti
pojmovi, definicije, teorije, paradigme koji
70
pripadaju kategoriji knjievnog znanja i
znanja o knjievnosti
&nanje o knjievnosti izvodi se iz teorije
knjievnosti, povijesti knjievnosti i
knjievnoznanstvene metodologije1
(njievno znanje izvodi se iz
knjievnoumjetnikog sadraja
knjievni% djela (znanje o sadraju
knjievnog djela,
strukturi, idejnim odrednicama, jeziku i
stilu, autoru)1
>nanje se utvruje na vodoravnoj i
okomitoj osi prema teoriji razina.
;atalozi znanja moraju imati odgovaraju(i
pedagoko didaktiki kontekst (odgojne
odrednice) koji proizlazi iz nastavnog
plana i programa1 4zdvojeni iz tog
konteksta otvaraju prostor me%anikom
uenju1
Metodika utvruje izbor znanja o
knjievnosti i knjievnog znanja, raspored
71
i organizaciju (vodoravnu i okomitu),
opseg i razine te metodike pristupe u o-o
procesu1
-) 'tandard,*a#,ja
0uvremeno programiranje odgoja i
obrazovanja ukljuuje standardizaciju
znanja, sposobnosti i kompetencija za
svaki razred i odgojno-obrazovni stupanj
(njievni odgojno-obrazovni standardi
utvruju se empirijskom metodologijom
koju ostvaruje interdisciplinarni tim
(metodiar, pedagog, psi%olog,
komunikolog, strunjak za medije)1
=.tandard,*a#,ja o"u-va4a:
itateljsku spremnost+itateljsku
kompetenciju
recepcijsku spremnost (primanje
knjievnoumjetniki% poruka)
analitiku spremnost (znanje o
ustrojstvu knjievnoum1 teksta i
72
sposobnost ralambe)
interpretacijsku spremnost (znanje o
tumaenju knjievnoum1 teksta i
primjenu toga znanja u tumaenju
teksta)
kritiku spremnost (sposobnost
vrednovanja i prosuivanja
knjievnoum1 teksta)
-tandardizacija se utemeljuje na teoriji
didaktikog prijenosa, vertikalno
spiralnog slijeda te zakonitostima literarno
estetske komunikacije i razvojne
psi%ologije1
P) 'PO'OBNO'TI I
DJE!ATNO'TI 2 NA'TAVNIM
P(OG(AMIMA
3 programima se iskazuje sadraj
nastavnog predmeta, ciljevi i zadaci,
sposobnosti i djelatnosti te nastavna
73
podruja u okviru predmeta1
7etodika nastave knjievnosti uspostavila
je sustav sposobnosti i djelatnosti koje se
pretpostavljaju u odgojno
obrazovnom procesu i sustavno razvijaju1
a) !,terarne .po.o"no.t,
8ojam literarni% sposobnosti izvodi se iz
op(e de5inicije sposobnosti1
postoje razliite op(e (psi%ologijske)
de5inicije sposobnosti:
a) potencijalni reaktivni sustav za
obavljanje odreene djelatnosti
b) djelovanje s osobitim svojstvima
c) znanje u djelovanju
d) sjedinjenje navika i znanja
sposobnosti mogu biti 0u%dame%ta$%e
(uvjetuju razinu uspje%a u ve(em broju
razliiti% djelatnosti) i )o#e;%e (oituju se
u specijalnim djelatnostima)
74
bavljenje knjievno(u pretpostavlja
posebne $iterar%e #)o#o;%o#ti
omogu(uju ovjeku a) komunikaciju s
knjievnim djelom, ") itanje djela,
#) recepciju djela, d) razumijevanje
njegovih poruka i e) izraavanje
doivljaja,
:) dojmova, 1) stavova, -) sudova i
ocjena u razliitim oblicima izraavanja.
8oseban je tip literarni% sposobnosti koje
se povezuju uz stvaraoca knjievnog
djela1
") !,terarne .po.o"no.t, u
pro1ram,ma
u dosadanjim su programima literarne
sposobnosti i aktivnosti iskazane
sporadino i nesustavno
75
#) !,terarne .po.o"no.t, po
ra*red,ma
/. ra&red
-sposobnost doivljavanja i
razumijevanja cjeline, razumijevanje
rijei, izraza, sadraja reenice i
odjeljka, zapaanje dogaaja i likova6
2. ra&red
-proiruju se sposobnosti prvog razreda
zapaanje redoslijeda zbivanja,
s%va(anje logike povezanosti odjeljaka
4. ra&red
-karakterizacija likova, opis predmeta,
krajolika, kompozicije, prepoznavanje
bajke i basne
5. ra&red
-zakljuivanje o osobinama likova na
temelju dijaloga, vanjskog izgleda i
postupaka, razlikovanje govora lika i
pieva pripovijedanja
76
0posobnosti i djelatnosti su sastavni dio
odgojno-obrazovnog procesa, postavljene
su razvojno i utemeljene na konkretnim
elementima knjievnog sadraja1
<eke su sposobnosti konstantne,
pojavljuju se u svim 5azama, razredima,
ali na razliitim razinama1 <eke se
sposobnosti oituju u kasnijim razvojnim
5azama1
od A% do E% ra*reda literarne sposobnosti
di5erenciraju se prema vrstama:
pripovjedna proza, lirske pjesme, epska
djela u stihu, dramaB
!iferencijacija sposobnosti prema
vrstama upozorava na recepcijske i
spoznajne razlike koje uvjetuju knjievni
rodovi i vrste te svako djelo posebno1
u srednjokolskom programu sposobnosti
nisu iskazane L
77
d) Nae+a u odre<,vanju
.po.o"no.t,
Giterarne sposobnosti i djelatnosti sastavni su
dio 7rograma1
1- literarne sposobnosti i djelatnosti
iskazuju se u 7rogramu za sve
stupnjeve i razrede
!- literarne se sposobnosti prikazuju
razvojno, vertikalno
"- program uspostavlja suodnos
sposobnosti, tj1 u meusobnoj
povezanosti
#- u izricanju op(i% zadataka navode se i
sposobnosti kao cilj odgojno
obrazovne djelatnosti
e) Vr.te +,terarn,- .po.o"no.t,
8ostoji vie klasi5ikacijski% modela
78
literarni% sposobnosti koji su
uspostavljeni prema razliitim kriterijima1
8rimjer # klasi5ikacijska modela:
prvi model ) recepcijske sposobnosti $zami*ljanje i stvaranje pjesnikih slika( uoavanje autorove
pozi!ije u djelu( primanja osje+aja i pro&ivljavanja likova u djelu( samostalnog o!jenjivanja
elknjdjela( logiko,pojmovnog osmi*ljavanja sadr&aja"
2d primatelja knj1umj1 poruka
oekuje se a:e/t,vno rea1,ranje,
zamiljanje, uoavanje, logiko miljenje,
procjenjivanje
2knj.-estetska senzibilnost3
dru+i mode$ sposobnosti se
odreuju )rema k%*i7e'%om #adr7a*u
(elementima povezanima uz djelo,
pisca, drutveno-povijesni i knjievno-
povijesni kontekst)F
*nanje je pretpostavka primanja
sadraja
pretpostavlja se odreena razina
knjievne i op(e kulture
rije je preteno o knjievno-analitikim
sposobnostima koje su uvjetovane
znanjem
a) sposobnosti vezane uz sadrajno-
79
predmetni sloj djela (primanja pjesnike
rijei, njezini% slikoviti% i ekspresivni%
vrijednostiF stvaranja ivi% slika ljudskog
ivota koje su prikazane u djeluF
zapaanja i osmiljavanja 5abulativno-
siejne razine djelaF izraavanja vlastiti%
dojmova i sudova, zapaanja i
razumijevanja unutarnjeg ivota likova)
b) sposobnosti vezane uz autorovu
osobnost (autorov odnos prema svijetu,
autorova pozicija u djelu, njegov pogled
na svijet, stvaralaka zamisao djela)
pretpostavljaju poznavanje
izvantekstovnih odrednica
c) sposobnosti vezane uz objektivni
sadraj knjievnog djela, povezanost tog
sadraja s prostorom i vremenom, tj1 s
drutveno-povijesnim i knjievno-
povijesnim kontekstom
tre:i mode$ navode se sposobnosti
$o+iko3#)o&%a*%o+ karaktera
-sposobnost uspostavljanja odnosa
izmeu djela i pisaca, djela i stilske
80
5ormacije, dj1 i knj1-pov1 procesa
-sposobnost uspostavljanja odnosa
izmeu pojedinanoga i op(ega,
induktivnog i deduktivnog m1
et'rti mode$ oituju se znaajke
)ro;$em#ko+ #u#ta'a %a#ta'e
k%*i7e'%o#ti
-sposobnost uoavanja literarni%
problema, planiranja za rjeavanje
problema, rjeavanja probl1
-sposobnost oblikovanja %ipoteze,
dokazivanja tvrdnje6
() KNJIEVNA !EKTI(A 2
P(OG(AMIMA
a) !e/t,ra $na*,v)
nastavni programi iz knjievnosti ukljuuju
popis knjievnih djela za samostalno
itanje kod kue
81
-taj se popis obino naziva domaom
lektirom, kolskom lektirom ili samo lektirom
odabiru se re)re&e%tati'%a d*e$a
razliiti% vrsta iz nacionalne knjievnosti i
knjievnosti drugi% naroda koja su
primjerena doivljajno-
spoznajnim mogu(nostima uenika
") 2en,/a +e/t,ra
a) u ra&red%o* %a#ta'i u prvom i
drugom razredu mora se proitati $
djela (uitelj mora interpretirati prvo
djelo), a u tre(em i etvrtom ' djela
(obvezatna su dva prva djela s popisa
lektire)
b) u 'i8im ra&redima o#%o'%e 8ko$e
u $1 razredu predvia se 1) sati
godinje za lektiruF u jednoj kolskoj
godini uenici moraju proitati * djela
#) !e/t,ra ; d,o pro1rama
82
lektira, kao samostalni dio programa,
obu%va(a popis knjievnih djela po
razredima
-postavlja se pitanje broja knjievnih djela
koja se preporuuju za samostalno itanje
u pojedinim razredima
( u nekim se programima navodi toan
broj, u nekima se ne navodi obvezatan
broj, ali se normira broj sati za
interpretaciju djela)
sat lektire obino se organizira dvaput
mjeseno (svaki% 1$ dana)F oko =@
knjievnih djela razliitih vrsta
-broj ponueni% naslova ve(i je od
obveznog broja (*) to je iri izbor iz
kojeg uitelj odabire djela i ukljuuje i% u
program itanja, tj1 sat lektire1
8reporuuje uenicima da slobodno
83
biraju prema kriteriju osobnog knjievnog
interesa, preporuke uitelja, knjiniara1
d) Norm,ranje "roja /nj,0evn,-
dje+a , .tran,#a
jo uvijek aktualno pitanje (broj, vrste,
teme6)
'vet+ov./aja: 1!-1$ knjiga u prvom
razredu, u drugom se preporuuje $,-',
knjiga, do kraja tre(eg uenici poznaju
oko >99 najboljih djela iz djeje
knjievnosti
za srednju kolu neki programi nude oko
@9 knjievnih djela (prvi razred 1$ djela,
drugi 1' djela, tre(i 1' djela)
broj sati: prvi razred =C sati, drugi razred
=C sati, trei razred =C sati, etvrti razred
=D sati
84
e) Oda",r $,*"or)
izbor djela za itanje temelji se na
A- temat#ko* ra&%o'r#%o#ti
tematska raznovrsnost iskazuje se
brojano:
u prvom razredu uspostavlja se & do )
tematski% krugova ( djeca, ivotinje i
biljke, roditeljski dom, stvari, doivljaji,
igrakeB)
iz razreda u razred poveava se broj
tema u skladu s razvojem osobnostiF
proiruju se ve( otvoreni tematski krugovi
i otvaraju novi pristupi, nove razine
interpretacije
program doma(e lektire temelji se i na
kriteriju >- 'r#to'%e ra&%o'r#%o#ti
ukljuuju se razne vrste knjievni% djela iz
svi% knjievni% rodova primjerene razvoju
osobnosti
85
neke se pojavljuju u ranijim, neke u
kasnijim 5azama (88)
pitanje broja stranica: prema nekim
pokazateljima uenici drugog razreda
mogu itati djelo od 1&, do !$, i ",,
stranica
za jedan sat uenik '1 i )1 razreda proita
!,
", stranica umjetnikog teksta
broj stranica mijenja se od razreda do
razreda, od uenika do uenikaF razlikuju
se stranice proznoga, dramskoga i
pjesnikoga
normativi stranice su pedagoki
normirane rubnica, duina retka,
povrina teksta na stranici normativi
variraju ovisno o razvoju osobnosti,
itateljski% navika, kulture itanja i o-o
stupnja1
86
') &ADAHE ITATE!J'KOG
ODGOJA:
postii odre8enu razinu knjievnog
obrazovanja
razviti kulturu itanja, stvaralake
sposobnosti, knjievni ukus
omoguiti bogatiji duhovni ivot
izgraditi cjelovi pogled na svijet
!,teratura: Gui(, ;ata, 'ektira u razrednoj
nastaviE
Eosandi(, Cragutin, &aviajna knjievnost u
nastavi
3) '!OBODNE AKTIVNO'TI I
I&VANNA'TAVNA DJE!ATNO'T
a) '+o"odne a/t,vno.t, $na*,v)
;njievni odgoj i obrazovanje ne ostvaruje
87
se samo nastavom i samostalnim
itanjem lektire 8ostoje i drugi
organizacijski oblici knj1 o-o rada
-sve djelatnosti koje se odvijaju izvan
nastave ili izvan kole (u slobodnom
vremenu) nazivamo slobodnim
aktivnostima uenika
-noviji nastavni programi rabe naziv
izvannastavne djelatnostiF
-razlikuju se ovisno o predmetnom
podruju kojemu pripadaju, uz koje se
povezuju, i o speci5inosti njegovi% ciljeva1
") '+o"odne a/t,vno.t, utvr<uju
.e prema
a) kriteriju organiziranosti djelatnost
organizirana u obliku uenikog
udruenjaF
b) kriteriju sudjelovanja uenika i uitelja -
uitelji se ukljuuju u slobodne aktivnosti,
ali u promijenjenoj ulozi (suorganizator,
88
usmjeriva, suradnik)
+ru)a povremeni organizirani oblik
rada
#ekci*a ,dru7i%a- stalni organizirani
oblik rada
#) Vr.te , na*,v, +,terarn,-
.+o"odn,- a/t,vno.t,
literarne slobodne aktivnosti temelje se na
knjievnom sadraju
podjele literarni% slobodni% aktivnosti
polaze od a3 sadraja, b3 organizacijskog
oblika,
c3 usmjerenosti
0vaka vrsta ima svoje metodike
posebnosti
svoj sadraj, ciljeve, oblike i metode
rada1
7etodike se posebnosti odreuju i
prema stupnjevima o-o sustava1
89
programski su a5irmirane na
osnovnokolskom stupnju
na srednjokolskom stupnju nisu
programski de5inirane kao sastavni dio
sustava KKK
pojavljuju se pod zajednikim nazivom
!ID(ANO (literarna, dramska i
novinarska druina)
d) Podje+a .+o"odn,- a/t,vno.t,:
3/o+./e
literarna
90
dramska
recitatorska
radiotelevizijska
novinarska
I*van8/o+./e
itateljska
literarne veeri
literarne ekskurzije
literarni kruoci
literarni klubovi
sekcije (knjievnopovijesna,
knjievnoumjetnika)
!,teratura: ?eak, 0tjepko< 'iterarne,
novinarske, recitatorske i srodne
druine
?eak, 0tjepko: *etodika nastave filma
T) 2&O()I E2(OP'KI5
P(OG(AMA
91
a) Au.tr,j./, pro1ram
-knjievnost je sastavni dio programa
nastavnog predmeta njemaki jezik koji
obu%va(a ova nastavna podruja:
a3 govorenje, pisanje, itanje i analiza
teksta
b3 medijski odgoj
c3 poznavanje knjievnosti, knjievan
analiza
d3 veza s drugim nastavnim predmetima
") 'adr0aj7 ra*,ne7 metod,/,
mode+
temeljni sadraj knjievnoumjetniki
tekst
programsko odreenje teksta temelji se
na spoznajama znanosti o tekstu, teorije
recepcije i teorije komunikacije
92
uspostavljene su razliite vrste tekstova u
okviru dviju skupina:
a) umjetniki tekstoviF b) struni,
znanstveni, znanstveno-popularni,
komunikacijski
na zasadama teorije recepcije utemeljen
je poloaj uenika u komunikacijskome
procesu u literarno-estetskoj i u
didaktiko-nastavnoj komunikaciji
u literarno-estetskoj komunikaciji uenik
oituje osobni estetski senzibilitet, koji se
ugrauje u didaktiko-nastavnu
komunikaciju
nastava se utemeljuje na
komunikacijskome modelu koji ukljuuje
razliite oblike verbalne i neverbalne
komunikacije
knj1umj1 tekstu pristupa se s vie razina
ovisno o a) knj. razvoju uenika i o
93
nji%ovim
b) doivljajno-spoznajnim mogu(nostima
za svaki razred odreuje se razina opisa,
razina analize, razina interpretacije i
knjievnopovijesne komunikacije
(njievno-estetska prosudba krajnji je cilj
literarno-estetske komunikacije
#) Po+o0aj uen,/aIuen,#a
>% !idaktiko-nastavna komunikacija
polazi od osobnoga (individualnoga)
doivljaja teksta u literarno-estetskoj
komunikacijiF
-pri tom se uzima u obzir:
a) recepcijska spremnost
uenica/uenika
b) estetska senzibilnost
c) estetsko prosu8ivanje
3enici iskazuju svoj doivljaj teksta,
zapaanja o tekstu, razmiljanja i
94
zakljuivanja u razliitim oblicima
usmenog i pismenog izraavanja1

?% ?i recepcijski iskazi veri5iciraju se
literarnim opisom, analizom i
interpretacijom,
knj.pov1 odrednicama i estetskim
mjerilima1

Beri5ikacija recepcijski% iskaza ostvaruje
se u nastavno-didaktikoj komunikaciji
gdje se uenici potvruju kao subjekti o-o
procesa
d) Po+o0aj , u+o1a
u,te+j,#eIu,te+ja
uitelj+uiteljica organizator je
cjelokupnog odgojno-obrazovnog
procesa
(a) od izbora knjievnih djela za
95
samostalno itanje u doma(oj lektiri, b)
preko didaktike ponude, c) do
uspostavljanja pedagoko-psi%olokog
vidokruga/oekivanja reakcija na tekst,
d) izbora metodiki% sustava i metodike
strategije te e) instrumentarija za
kontrolu postignu(a o-o uinaka)1
cjelokupni napor usmjeren je na a)
buenje zanimanja za knjievno djelo, b)
buenje literarne radoznalosti, c)
stvaranje primjerenog emocionalnog i
intelektualnog ozraja i d) uvjeta za
doivljavanje i razumijevanje djela
e) I*"or .adr0aja
/nj,0evn, .adr0aj, oda;iru #e )rema
kriteri*ima ko*i pro,*+a*e ,*:
a) prirode sadraja, b) doivljajno-
spoznajni% mogunosti uenika
(recepcijske), c) stupnja knjievnog i
itateljskog razvoja, d) ciljeva, zadaa te
96
e) pedagoko-metodikih te
5) drugi% uvjeta koji uvjetuju ostvarivanje
programski% za%tjeva1
A) odabiru se knj1umjetniki tekstovi
razliite temat#ke usmjerenosti koji su
uskla8eni s interesima uenika,
drutvenim i kulturnim potrebama
aktualne stvarnosti i budu(nosti
tekstovi pripadaju razliitim knji1 'r#tama i
odabiru se prema naelu proporcionalne
zastupljenosti.
4zbor tekstova uskla8uje se s odgojnim
ciljevima o-o sustava koji proizlazi iz
ideologije demokratskog drutva1
:) Or1an,*a#,ja .adr0aja
Knj,0evnoumjetn,/, te/.tov, /ao
teme+jn, o=o .adr0aj or1an,*,raju .e:
97
a3 u tematske krugove 2osnovna kola3E
b3 u knjievne rodove 2srednja kola3
c3 u stilske formacije 6
knjievnopovijesna razdoblja 2srednja k3
srednja kola 6 sva ? modela 2tematski
model knj. rodovaErazdoblja3
2) K2(IK2! $)2((I)2!2M)
a) Kur,/u+ $#urr,#u+um)
suvremeno programiranje odgojno-
obrazovne djelatnosti utemeljuje se na
teoriji kurikula (kurikulskoj teoriji)
ta teorija doivljava izrazitu a5irmaciju
dvadeseti% godina !,1st1 u -merici, a
zatim se iri u Auropu
1*!#1 .obbit objavljuje djelo 4oG to *ake
Hurriculum
programiranje se utemeljuje na teoriji
kurikula
ta teorija postala je zajednika teorija u
98
re5ormnim projektima kolskoga sustava
u europskim zemljama
-tr, .u o.novna *naenja /ur,/u+a:
rabi se u znaenju sadraja odgojno-
obrazovnog procesa i u tom se znaenju
izjednauje s nastavnim planom i
programom
obu%va(a aktivnosti koje se odnose na
planiranje, primjenu i vrednovanje
kurikula
kurikul oznaava i tehnike kurikulskoga
planiranja, razvoja kurikula,
operacionalizaciju koncepta kurilskog
razvoja
") Kur,/u+ , na.tavn, pro1ram
-nemaju isto znaenje
-teoretiar 5ump: smatra da je kurikul iri
pojam od programa i temelji se na
znanstvenoj osnovi1
99
4zbor sadraja, didaktiko oblikovanje,
odreivanje svr%e (ciljeva), izbor
metodiki% modela i naina uenja
utemeljuje se na znanstvenoj osnovi do
koje se dolazi znanstvenim istraivanjem1
<astupa kao znanstvena teorija1
3 kurikulsku paradigmu se ukljuuju
pitanja: H?2 (sadraj), >-H?2
(svr%a+cilj), ;-;2 (metodiki model,
metodika strategija)
Pro1ram nabraja sadraje, /ur,/u+
govori o znanstvenoj utemeljenosti
sadraja i svr%e, o procesima uenja u
kojima Msadraji i ciljevi povezani s tim
sadrajima stvarno potiu uenjeN1
OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO
OOOO
-teoretiar (o",n.-on smjeta kurikul u
iri drutveni prostor
-o-o proces usmjeruje i prilagouje
sadanjem i budu(em modelu kulture
100
11 op(i cilj odgoja sastoji se u pripremanju
pojedinca za suoavanje sa ivotnim
situacijama
!1 takvo pripremanje postie se
stjecanjem kvalifikacija, dispozicija i
kompetencija
"1 te se kvali5ikacije, dispozicije i
kompetencije postiu posredovanjem
razliiti% elemenata kurikula
Na.tavn,
pro1ram
Kur,/u+
ui pojam iri pojam
nabrajanje
sadraja
znanstveno tumaenje
sadraja prema
utvrenim kriterijima
znanstvene
metodologije
bez
metodike
strategije
razraena metodika
strategija odgojno-
obrazovnog procesa
(nastavne,
izvannastavne i
izvankolske
101
djelatnosti)
bez
strategije
vrednovanja
razraena strategija
vrednovanja o-o
postignu(a
ui kontekst
(kola,
roditelji)
iri kontekst (drutveni,
kulturni), prilagodba
sadanjem i budu(em
modelu kulture
znanje
(sposobnosti
i navike)
kvalifikacije,dispozicije,
kompetencijeF primjena
u ivotnim situacijama
djelomian
sustav
(to, zato)
cjelovit sustav (to,
zato, kako, u kojim
uvjetima,cjelokupni tijek
o-o p)
#) Kur,/u+./e pretpo.tav/e
>a%tijevaju primjenu znanstvene
2interdisciplinarne3 metodologije u
oblikovanju kurikula1
102

;1 pretpostavlja kurikulsko istraivanje na
ijem temelju nastaje:
a) kurikulska teorija o pojedinim
sastavnicama kurikula (teorija sadraja,
teleoloka t1), b) teorija cilja, c)
organizacije sadraja, d) org1 nastave, e)
izvannastavne i izvankolske djelatnosti,
5) nastavne strategije-metodiki% sustava,
g) vrednovanja o-o postignu(a, %)
unapreivanja kurikula1
0ve sastavnice k1 promatraju se u
me8uovisnosti i usmjeravaju prema
Mstvaranju znanstveno utemeljeni% i
didaktiko provjerljivi% postupakaN1
>nanstvenost kurikula ogleda se u
mjerljivosti/provjerljivosti postupaka
kojima se kurikul ostvaruje te o-o
uinkovitost ti% postupaka1
- >a%tjeva dugotrajnost preispitivanja i
provjeravanja, rije je o procesu Mkoji
vremenski trajeN i za%tijeva Mniz
103
in5ormacijaN koje se dobivaju
skupnim/interdisciplinarnim
istraivanjima1
- 3 in5ormacijski niz to ga uspostavlja k1
ulaze in5ormacije:
o drutvenoj situaciji i razvoju drutva
(socio-antropoloke)
o strunjacima i strunoj spremi koju
drutvo oekuje
o stanju u znanosti i razvoju znanosti
o postignu(ima o-o znanosti
o naratajima uenika kojima se
namjenjuje kurikul
o pedagokim i kulturnim uvjetima
d) Kur,/u+./, mode+,
a- Mode$ V$adimira Po$*aka
11 analiza drutvene situacije i
utvrivanje drutveni% potreba u
odgoju i obrazovanju
!1 na temelju utvreni% drutveni%
104
potreba stvaraju se programi odgoja i
obrazovanja
"1 na osnovi programa planira se i
priprema za izvoenje o-o procesa
#1 prema utvrenom planu i pripremama
ostvaruje se o-o proces
$1 u zavrnoj 5azi vrednuju se rezultati, tj1
nastupa vrednovanje cjelokupnoga
kurikula
(8okazuje logiki organiziran proces, svaki
element uspostavlja vrstu vezu s drugim el1,
utemeljen je na zakonima meuovisnosti1)
;- Sedmo$a%i mode$ kuriku$a ,. Ta;a-
11 utvr8ivanje potreba (razlozi stvaranja
kurikula)
!1 iskazivanje ciljeva (usklaivanje ciljeva
s drutvenim potrebama)
"1 izbor sadraja (usklaivanje sadraja,
potreba i ciljeva)
#1 organizacija sadraja (programiranje)
$1 izbor naina uenja (strategije uenja i
pouavanja)
105
&1 organizacija pouavanja i uenja
(metode, oblici, sredstva)
'1 metode vrednovanja (instrumentarij
vrednovanja)
Gogiki slijed 5aza i postupaka u oblikovanju
cjelovitog kurikula koji se odnosi na kolski
o-o sustav u cjelini1
0astavnice globalnog kurikula konkretiziraju
se u predmetnim kurikulima (za svaki
nastavni predmet ili o-o podruja)
e) Predmetn, /ur,/u+ $/ur,/u+
na.tavno1a predmeta)
utemeljuje se na naelima kurikulske teorije
s%ema globalnog kurikula dopunjuje se
novim elementima koji proizlaze iz prirode
nastavnog predmeta (sadraja, didakt1
ustrojstva, svr%e, zada(a, metod1
106
posebnosti)
predmetni kurikul za jezik i knj1 svoje
posebnosti izvodi iz sadraja (jezinog,
jezikoslovnog, knjievnoumj1,
knjievnozn1) 6
5) 2.avr8avanje /ur,/u+a
;urikulska teorija za%tijeva praenje,
provjeravanje i vrednovanje kurikula1
<a temelju empirijskoga provjeravanja
donose se nove smjernice za uporabu
promijenjenoga (poboljanoga) kurikula1
a) 2por,8ta *a u.avr8avanje
Eezultati empirijski% istraivanja, javne
rasprave u medijima i strunim
asopisima, nove spoznaje o nastavi,
pouavanju i uenju6
107
") Vr.te promjena
8romjene se oituju na vie naina1
J ?rai se a3 promjena cilja nastave
knjievnosti, knjievni odgoj usklauje se s
drutvenim
promjenama1OOOOOOOOOOOOOOO1O
J ?rae se b3 izmjene sadraja nastave
knjievnosti, npr1 rastere(enje programa
od starije knj1 koja ne moe koristiti u1F
ukljuiti
zabavnu knj1
J ?rai se c3 izmjena metoda u tumaenju
knj1dj1 a5irmacija estetske recepcije koja
nastavu usmjeruje prema u1, sociologije
knjievnosti i povijesnog djelovanja6
#) 2/+ju,vanje re*u+tata ,.tra0,va/,-
proje/ata
Eezultati istraivaki% projekata nude
izmjenjivaima kurikula spoznaje o:
a) knjievnim i itateljskim interesima
uenika, b) itateljskome ponaanju, c)
recepciji pojedini% knj1 djela6
108
:) 2vo<enje /omun,/a#,j./o1
mode+a
uspostavlja se nastava knjievnosti koja
a5irmira uenikovu osobnost, razvoj
osobnosti i izgraivanje osobnog
identiteta1
?a se osobina iskazuje i potvruje u
didaktiko-metodikoj komunikaciji koja
uenicima omogu(uje iskazivanje vlastitih
osje(aja, zapaanja, razmiljanja i
zakljuivanja1
<a taj nain priprema uenike za
drutvenu i kulturnu komunikaciju u
demokratskome drutvu1
7onoloko-pouavateljski metodiki
instrumentarij zamjenjuje iznijansiranim
dijalokim instrumentarijem i suradnikim
oblicima uenja.
109
1) Promjena .adr0aja , metod,/e
.trate1,je
0vaki metodiki model odreuje svoj odnos
prema sadraju o-o procesa1
Komun,/a#,j./, mode+ odabire
A) knjievnoumjetniki tekst kao temeljni
sadraj nastave knjievnosti, a
B) literarno-estetsku komunikaciju kao
temeljnu metodiku strategiju1
;urikul uvodi posebno predmetno
nastavno podruje )) $ad na tekstu i
odreuje njegove posebne zada(e u
okviru globalnog cilja knj1 o i o1
Komun,/a#,j./, mode+ stavlja
knjievno-
povijesne podatke u drugi plan1
3 prvi plan D) postavlja recepciju
knjievnog teksta, odgojnu ulogu nastave
knjievnosti
110
in5ormativnu usmjerenost zamjenjuje
E) formativnom usmjereno(u1

8osebnu pozornost pridaje 6) itanju i
tipologiji itatelja.

$azumijevanje teksta oituje se kao
rezultat bipolarnog procesa:
a) kao pojedinano (subjektivno)
doivljavanje, zapaanje, razmiljanje i
zakljuivanje (pojedinani recepcijski
iskazi)F ") kao analitiko-interpretativni
proces koji ukljuuje knjteorijski,
knjpovijesni, kulturoloki instrumentarij1
;omunikacijski model temelji se na
pluralizmu metodiki% postupaka1
a) k%*i7e'%o)o'i*e#%i mode$
knjievnopovijesni sadrajF
)I!J = znanje povijesti knjievnosti,
in5ormativniF
111
predavako-informativna metodika
strategija
b) komu%ikaci*#ki mode$ 6
knjievnoumjetniki tekstF
)I!J - odgoj itatelja, 5ormativniF
komunikacijska metodika strategija
-) 2vo<enje /ur,/u+a u -rvat./,
8/o+./, .u.tav
-aktualni kolski sustav nije utemeljen na
teoriji kurikula
iz didaktikog podruja stiu upozorenja o
nunosti primjene teorije kurikula u
re5ormiranju kolskog sustava na svim
razinama
/urriculum: to je vrlo izgra8ena strategija
i taktika reforme kole i zato je moraju
poznavati svi oni koji ele biti njeni
nositelji, od osnovne kole nadalje
(Bladimir 8oljak)
112
V) NA'TAVNI 'AT
KNJIEVNO'TI
a) Na.tavn, .at /nj,0evno.t,
$d,da/t,/o odre<enje)
didaktika de5inira nastavni sat kao:
vremensku jedinicu nastavnog procesa
sadrajno, psi%oloki i metodiki
organiziranu cjelinu
didaktiki komunikacijski sustav
ostvaraj programski% odgojno-
obrazovni% zada(a
do po1 !,1st1 podudarao se s
astronomskim satom (&, minuta)
eksperimentalnim istraivanjima uvedena
je nova jedinica C@ minuta od tre(eg
razreda, a za uenike prvog i drugog
razreda sat traje ?@ minuta
u predmetno-satnome modelu pojavljuje
se i dvosat 2blok-sat3 koji obu%va(a !
113
kolska sata u kontinuitetu, s kra(im
odmorom
nastavni sat i blok-sat prati nastavna
jedinica kao sadrajno ralanjena i
metodiki oblikovana cjelina
trajanje nastavnoga sata prilagouje se
recepcijskim i spoznajnim mogu(nostima,
trajanju koncentracije i pozornosti
" ) Na.tavn, .at /nj,0evno.t, ,
na.tavna jed,n,#a
%a#ta'%a *edi%ica preuzima sadraj iz
nastavnog programa i didaktiki ga
oblikuje u
skladu s predvienim zada(ama,
nastavnim uvjetima i didaktikim
kontekstom
-svaka jedinica ima trojake zada(e:
a) obrazovne (stjecanje znanja)
b) funkcionalne (razvijanje
114
sposobnosti)
c) odgojne (razvijanje du%ovni%,
moralni% i estetski% vrijednosti)
nastavna jedinica ima svoj didaktiki
kontekst ukljuuje se u sustav nastavni%
jedinica (nastavni% jedinica koje joj
pret%ode i koje slijede poslije nje)
on osigurava sadrajnu i logiku
povezanost nastavni% jedinica
metodiko oblikovanje nastavne jedinice
usklauje se s metodikim sustavom u
koji se ukljuuje
u ostvarivanju programskog sadraja rabi
razliita nastavna sredstva i pomagala te
razliite vrste uenja i metodike
strategije
#) Odredn,#e na.tavne jed,n,#e
-svaka nastavna jedinica ima
svoj naziv (naziv nastavne jedinice)
namjenu (razredni odjel)
115
zadae (odgojne, obrazovne,
5unkcionalne)
pripadnost metodikome sustavu
(otvoreni, problemski)
tipoloko odre8enje (uvodni sat,
teorije knj1)
didaktiki kontekst (pregled sadraja
prema <astavnom programu, izvori za
uenje, lektira, knj1, literatura6)
metodiku strategiju (metode, oblike,
sredstva)
strunu, znanstvenu i
teorijsko/metodiku utemeljenost
instrumentarij vrednovanja
postignua
(sadraja, ponaanja uenika, sredstva i
pomagala, postignu(a)
vrednovanje metodike strategije
(teorija modula)
d) Na.tavn, .adr0aj $/nj,0evn,)
116
sadraj nastavnog sata knjievnosti
utvren je nastavnim programom
programski se sadraj rasporeuje po
razredima ili obrazovnim stupnjevima
za svaki razred ili o stupanj utvruje se
domiljen sustav sadrajnih cjelina
(nastavni% tema i jedinica) koje se
ostvaruju u povezanom nizu nastavni% sat
prema didaktikoj podjeli na satu
knjievnosti pojavljuj se spoznajni i
estetski sadraji
-opravdanije je knjievne sadraje
podijeliti na:
a3 umjetnike 2knjievnoumjetnike3
(knjievna djela i djela ostali% umjetnosti)
b) znanstvene 2knjievnoznanstvene3
(knjievnoteorijska, estetika,
umjetnikoteorijska i knjievnopovijesna
problematika)
knjievnost kao nastavni predmet
obu%va(a
117
knjievnost kao umjetnost i knjievnost
kao znanost1
3mjetniki i znanstveni sadraji
meusobno se povezuju1
>nanstveni sadraj slui osmiljavanju
umjetniki% sadraja1
-opseg knjievnog sadraja za nastavni
sat uvjetovan je:
sloeno(u (teinom) usvajanja
primanja (recepcije)
stupnjem knjievnog obrazovanja
uenika
speci5inostima razreda ili obrazovne
skupine
metodikim uvjetima
-sadraj nastavnog sata moe biti:
jedno knjievno djelo
jedna knjievna tema koja obu%va(a
vie knjievni% djela (npr1 ljubavna
poezija Besne 8arun)
118
jedan knjievnoteorijski problem
(drama kao knjievni rod)
jedan knjievnopovijesni problem
(ekspresionizam u %rvatskoj
knjievnosti)
;njievnoumjetniki sadraj pobuuje
estetske doivljaje, a knjievnoznanstveni
intelektualne (misaone) procese1
e) Oda",r , ome<,vanje .adr0aja
programski sadraj prenosi se u nastavne
jedinice koje se ostvaruju u jednom
nastavnom satu ili blok- satu
nastavne jedinice su logino povezane i
omogu(uju vodoravno i okomito irenje
spoznaja
=nastavni sat knjievnosti u skladnu
cjelinu povezuje umjetniki i znanstveni
sadraj
119
-umjetniki sadraj je podloga za
upoznavanje i usvajanje knj1teorijski% i
knj1povijesni% pojava
=knjievnoumjetniki sadraj odabire se u
skladu s recepcijskim mogunostima
uenika, a knjievnoznanstveni u skladu
sa spoznajnim mogunostima
=pri omeivanju sadraja postavlja se
pitanje broja pojmova, novi% spoznaja do
koji% (e do(i na nastavnom satu
(odgovor na ta pitanja daju rezultati
empirijski% istraivanja)
0adraj svakog nastavnog sata postavlja
se u iri didaktiki kontekst1
(ontekstualizacija se odnosi na sate koji
mu pret%ode i sate koji slijede1 3itelj
poznaje cjelovitost sustava
kojim osigurava kontinuirano povezivanje
sadraja1
120
:) 'adr0aj , *ada4e na.tavno1
.ata
-trojake zada(e:
a) o"ra*ovne (nove spoznaje, novi
pojmovi, novi termini, nove de5inicije,
nove teorije6)
b) od1ojne (izgraivanje socijalne,
moralne i estetske svijesti)
c) :un/#,ona+ne (doivljavanje,
uivljavanje, zapaanje, pam(enje,
miljenje, zakljuivanje, ocjenjivanje6)
1) 'tru/tura $art,/u+a#,ja7
u.troj.tvo)
nastavni sat je dinamina struktura
sat knjievnosti strukturira se po fazama
(etapama) etapna organizacija
nastavnog sata:
121
a3 usmeno provjeravane znanja
b3 izlaganje novoga gradiva
c3 utvr8ivanje
d3 zadavanje domaih zadataka
-suvremene teorije naputaju takav model
-) Metod,/, .tru/turn, mode+,:
a) Mode+ 8/o+./e ,nterpreta#,je
3 sustavu kolske interpretacije sat
knjievnosti izgrauje se na zakonitostima
komunikacije s knj1 djelom, s njegovom
estetskom recepcijom i teorijom spoznaje1
(edo.+,j
ed
6a*a
11 Coivljajno-spoznajna
motivacija
!1 <ajava teksta i njegova
lokalizacija
122
"1 4nterpretativno itanje teksta
#1 Amocionalno-intelektualna
stanka (pauza)
$1 2bjavljivanje (izraavanje)
doivljaja i njegove korekcije
&1 4nterpretacija
'1 0inteza
)1 >adaci za samostalan rad
uenika
0vaka se strukturna jedinica sadrajem i
postupcima ostvaruje u skladu s
doivljajno-
spoznajnim mogunostima uenika i
uzima u obzir posebnost
knjievnoumjetnikog teksta
") Mode+ 8/o+./e ana+,*e
$etapn, mode+)
(edo.+,j
ed
Etape
123
11 Dlasno, izraajno, ekspresivno
itanje teksta
!1 Gokalizacija teksta
"1 8lan za analizu
#1 8rouavanje sadraja ideja
teksta
$1 8rouavanje 5orme
&1 >akljuak
7odel kolske analize uspostavlja
redoslijed etapa iz koji% se ne uoava
psi%oloko-
spoznajna utemeljenost sata1
#) D,da/t,/, mode+ $njema/,)
(edo.+,j
ed
Etape
11 8ripremanje uenika za
emocionalno primanje novog
gradiva
!1 3spostavljanje veze s
poznatim gradivom
124
"1 7otiviranje za osmiljavanje
novog gradiva
#1 2rganiziranje (pripremanje)
samostalnog rada
$1 8ostavljanje cilja
<jemaki didaktiari uspostavili su
strukturni model koji se temelji na
psiholokim odrednicama1
d) 'tru/turn, mode+ pro"+em./e
na.tave
(EDO'!I
JED
6A&E
11 0tvaranje problemske
situacije
!1 Ce5iniranje problema i
metode
"1 0amostalan istraivaki rad
uenika
#1 -naliza i korekcija rezultata
125
istraivanja
$1 <ovi zadaci za samostalan
rad
prikazani strukturni modeli problemskog
nastavnog sata u prvi plan istiu
samostalan rad uenika,
razvijanje istraivaki% i stvaralaki%
sposobnosti
struktura sata na kojem se prouava
knjievnoteorijska ili knjievnopovijesna
problematika razlikuje se od strukture
sata na kojem se interpretira
knjievnoumjetniki tekst
,) 2.troj.tvo na.tavno1 .ata
$na.tavna .,tua#,ja)
novije teorije o strukturi nastavnog sata
istiu novu strukturnu jedinicu koja se
naziva %a#ta'%om #ituaci*om
126
nastavna situacija de5inira se kao zadatak
koji ima konkretan cilj, odre8eni sadraj i
metodiku kojom se ostvaruje
-
nastavni se sat organizira tako da se
nastavne situacije meusobno logiki
povezuju i ine organizacijsku cjelinu
a) 'adr0aj na.tavne .,tua#,je
nastavna situacija obu%va(a odreenu
koliinu sadraja koji se prima, usvaja,
interpretira, ui u odreenom vremenu
nastavna situacija moe trajati @, =9, >9 ili
vie minuta
pri izboru i omeivanju sadraja za
nastavnu situaciju postavljaju se ciljevi i
metodika sredstva
knjievni sadraj je vrlo raznolik pa ga je
teko ralaniti
127
pri razvrstavanju i ralanjivanju sadraja
oslanjamo se na iskazanu podjelu:
umjetniki i znanstveni sadraj
-u nastavnoj se situaciji mogu pojaviti
a3 samo umjetniki sadraj
b3 samo znanstveni sadraj
c3 umjetniki i znanstveni sadraj zajedno
-radi preglednosti u ralanjivanju
sadraja uspostavljen je sljede(i sustav:
sadraj lirske poezije
sadraj epske poezije
sadraj dramske knjievnosti
sadraj pripovjedne proze
sadraj esejistike proze
sadraji vezani uz pisca i njegovo
stvaralatvo
sadraji vezani uz knjievna razdoblja
") Na.tavne .,tua#,je u
,nterpreta#,j, +,r./e pje.me
128
svako je umjetniko djelo individualna,
neponovljiva stvarnost1
meutim, postoje zajedniki elementi na
temelju koji% se djela svrstavaju u
zajednike skupine (rodove i vrste)
pri ralanjivanju sadraja za nastavnu
situaciju mogu se, kao is%odite, uzeti
upravo ti zajedniki elementi, koji se
speci5iciraju i interpretiraju individualno, u
skladu s individualnom, umjetnikom
prirodom pjesme
osim sadraja koji izviru iz teksta,
pojavljuju se i izvantekstovni sadraji koji
pripadaju povijesti knjievnosti, teoriji,
sociologiji k1 i recepcijskim znaajkama
uenika
sadrajne se jedinice odabiru i
meusobno povezuju logiki i
emocionalno te prilagouju ciljevima
129
interpretacije u cjelini
polaze(i od sadrajni% jedinica, nastavne
situacije u interpretaciji lirske pjesme, npr1
7atoeve 1*,*, mogu imati ovakav
redoslijed
11 nastanak pjesme (probuditi
zanimanje)
!1 naslov pjesme (zapam(ivanje
naslova,
uz razvijanje pov1 asocijacija)
"1 emocionalni i misaoni sadraj
(uivljavanje u poruke pjesme)
#1 tematsko-motivska utemeljenost
(uoavanje i odreivanje teme i
motiva)
$1 struktura (uoavanje i tumaenje
strukture soneta)
&1 stilska sredstva (doivjeti i spoznati
ekpresivnost pjesnike rijei)
'1 pjesma i antologije (potvrditi
doivljene
vrijednosti navoenjem antologija)
130
uz svaku se sadrajnu jedinicu nastavne
situacije uspostavljaju zadae i metodika
sredstva nji%ova ostvarivanja
Cakle, nastavna jedinica P sadraj Q cilj Q
metodika sredstva
M,+ar,4ev .u.tav na.tavn,-
.,tua#,ja
svaki pojedinani strukturni model
prilagouje umjetnikim znaajkama
pjesme, recepcijskim mogunostima
uenika i ciljevima interpretacije
a) Gu.tav Kr/+e# , Pr'i #%i*e+ : motivacija
sugestijom: zamisliti sliku u kojoj je
mogu(e dogaanje pjesme, itanje
pjesme: zamiljanje slika i sluanje rijei:
neposredni doivljaj pjesme, uoavanje
pojedinosti: bjeline, predmetnog svijeta,
izraajnosti samoglasnika i, e111
131
b) Gr,1or V,te*7 ?e'i%a *utar%*a )*e#ma :
motivacija glazbom i sti%om,
asocijacijama, interpretativno itanje
pjesme, asocijacije uz pojedine dijelove
pjesme, analiza pojedinosti: prostor, zvuk,
pokret, boje111
#) na.tavne .,tua#,je u
,nterpreta#,j, ep./o1 dje+a
sadrajne odrednice di5erenciraju se
ovisno o pripovjednoj vrstiF postoje,
meutim, zajedniki elementi
11 sadraj nast1 situacija u interpretaciji
bajke mogu biti: tema, ideja, 5abula, likovi,
5antastika, podrijetlo bajke, ilustracija
bajke, ekranizacije
!1 u interpretaciji basne: tema, ideja,
5abula, likovi, kompozicija, jezino-stilska
sredstva, alegorijsko znaenje, pouka
132
"1 u interpretaciji novele i romana: naslov,
tema, problematika, idejni svijet,
kompozicija, 5abula, motivacija, likovi,
karakterizacija lika, umjetniko
oblikovanje lika, vrsta romana,
postanak, ekranizacija, dramatizacija,
djelo u ogledalu knjievne kritike
@ "pseg sadraja prilagouje se ciljevima
interpretacije i mogunostima uenika1
<aznaeni elementi mogu postati i
sadrajem nastavnog sata u cjelini1
<oviji metodiki pristupi prip1 prozi istiu
upravo bitne strukturne elemente kojima
se bavi interpretacija: fabula, lik,
pripovjedanje6
@ -adrajno oblikovanje nastavni%
situacija i nastavnog sata u cjelini
133
uvjetovano je doivljajnim (recepcijskim) i
spoznajnim mogu(nostima uenika1
0toga se to oblikovanje di5erencira ovisno
o 5azama u razvoju osobe1
d) na.tavne .,tua#,je u o"rad,
dram./o1 dje+a
temelje se na razliitim elementima
dramskog djela kao literarnog i scenskog
djela
elementi koji su dijelovi nast1 situacije:
dramska struktura, in, dramska situacija,
likovi, dijalog, monolog, didaskalije, tema,
ideja, stilske znaajke, jezik, vrsta drame,
postanak drame, scenska povijest drame,
glumci u ulozi pojedini% likova, glumci o
drami, reiser o drami
134
pojedine sadrajne odrednice u
metodiko
nastavnom oblikovanju imaju status
nastavnih tema i jedinica koje se dalje
ralanjuju na nastavne situacije
e) na.tavne .,tua#,je u o"rad,
p,.#a
sadrajne jedinice: biogra5ski i
bibliogra5ski podaci, stvaralaka 5aza,
podruje stvaralatva, knjievne vrste,
metoda stvaranja, pripadnost koli,
pravcu, utjecaj na kasniji razvoj
knjievnosti, prijevod njegova opusa
:) na.tavne .,tua#,je u o"rad,
epo-e
sadrajne jedinice: ime epo%e i pravca,
135
vremensko omeenje, generacijsko
nastupanje pisaca, odnos prema
stvarnosti, metoda, knjievne teme,
knjievni oblici, knjievni uzori
-in5ormacije iz znanstvenog podruja
1) pro"+em /ao .adr0aj na.tavne
.,tua#,je
Apsko ili dramsko djelo moe se
problematizirati, tj1 ralanjivati na
probleme koji se rjeavaju u nastavnom
procesu1 3 tom sluaju nastavna situacija
obu%va(a odreeni problem 2problemski
zadatak3 koji se rjeava razliitim
postupcima i operacijama1
3 sustavu problemske nastave sadraj
nastavne jedinice moe obu%vatiti
knjievni lik, tematsko-idejnu razinu djela,
jezik i stil, strukturu itd1
136
8roblemska nastavna situacija ostvaruje
se problemskim pitanjem.
8roblemska situacija trai odgovor na
postavljeno pitanje1
8itanje odgovori P sadraj nastavne
situacije1
-) Imenovanje , .adr0ajno
ome<,vanje na.tavne .,tua#,je
Jnastavna situacija se imenuje:
prema temeljnom sadraju to ga
obuhvaa
prema metodikim postupcima kojima
se ostvaruje
prema aktivnostima uenika
8rema temeljnom sadraju nazivi
situacija mogu biti razliiti:
a) mogu iskazivati temeljne pojmove
kojima se bavi nastavna situacija
(naslov djela, kompozicija, pouka6)F
137
b) iskustvene pojmove (emocionalne,
etike, estetske, jezikoslovne i
op(ekulturne sadraje) koji se povezuju
uz tekst ili iz njega izviru (u gostima,
nazivi ustanova, kakav bi% elio biti,
doivljaj 5ilma ili teksta6)1
-rema sadr&aju se odre'uje i o#lik naslova
8rema metodikom postupku :
interpretativno itanje, potvr8ivanje
karakteristika lika podacima iz teksta
2rad na tekstu3, motivacija za predvi8anje
razvoja radnjeB
8rema aktivnostima uenika :
razumijevanje teksta, izraavanje
doivljaja, gledanje filma, slobodno
stvaranje prie, uoavanje kompozicije.
J opseg sadraja nast1 situacije uvjetovan
je:
prirodom sadraja
teinom
recepcijskim i kognitivnim
mogunostima uenika
138
medijem
okolnostima u kojima se usvaja
-adraj koji se ukljuuje u nastavu
knjievnosti u razvijenijoj podjeli moe
biti:
a) iskustveni sadraj to ga posjeduje
uenik
(emocionalni, etiki, socijalni), b)
jezikoslovni sadraj, c)
knjievnoumjetniki, d) 5ilmski,
e) likovni, 5) glazbeni, g) znanstveni,
%) op(ekulturni (obavijesni)1
0mjenjuju se, povezuju i proimaju
razliiti sadraji1
"pseg sadraja uvjetovan je gusto(om
in5ormacija, pojmovnom (apstraktnom)
razinom1
2dluuju(i 5aktor: recepcijske i kognitivne
mogu(nosti uenika1 8rema njima se
odreuje razina interpretacije, broj i
karakter pojmova i operacija1
139
7rijenosnik< sadraj se moe prenositi
tekstom, slikom, s%emom, simbolima,
te%nikim sredstvima1
"kolnosti< posjeduju li uenici izvore u
kojima se nalaze sadraji pripremljeni za
primanje i usvajanje, gdje se sadraji
usvajaju i sl1
&) TIPOVI NA'TAVNI5 'ATI
-prema didaktikom kriteriju razlikujemo
(odnosi se na sve nastavne predmete):
sat uzimanja novog gradiva
sat ponavljanja
sat provjeravanja i uvjebavanja
sat ocjenjivanja
-metodika nastave knjievnosti
uspostavlja vlastitu tipologiju
a) prema sadraju
(knjievnoumjetnikome i
140
knjievnoznanstvenome)
b) prema statusu u lancu nastavnih sati
c) prema strukturnim znaajkama
d) prema poloaju uenika u nastavnom
procesu
-prema sadraju razlikujemo:
sat analize knjievnog djela
sat interpretacije
sat teorije knjievnosti
sat povijesti knjievnosti
sat lektire
A) P(EMA 'AD(AJ2:
a) ana+,t,/, .atI.at ana+,*e
/nj,0evno1 dje+a
izvodi se iz analitikog metodikog
sustava
141
.at ,tanja , ana+,*e
kombinirani tip sata na kojem se oituju
dvije djelatnosti: itanje i analiza (opisna
razina teksta)
") .at ,nterpreta#,je /nj,0evno1
dje+a
- njegov sadraj je knjievnoumjetniki
tekst
- sat interpretacije pojavljuje se u okviru
kolske interpretacije knj1 djela
zagrebake metodike kole
dijeli se na sat interpretacije lirske
pjesme, epske pjesme, epa, basne,
bajke, pripovijetke, romana, drame,
putopisa, kritike i eseja, sitnih oblika
- svaka podvrsta sata interpretacije ima
posebne metodike znaajke koje
142
proizlaze iz umjetnike prirode pojedine
knjievne vrste, naina primanja i
spoznavanja
- nastavni sat interpretacije utemeljuje se
na spoznajama:
teorije recepcije, literarno-estetske
komunikacije i teorije estetske spoznaje
.tru/tura:
a) doivljajno-spoznajna motivacijaF b)
najava teksta i lokalizacijaF c)
interpretativno itanjeF d) emocionalno-
intelektualna pauzaF
e) objavljivanje i korekcija doivljajaF
5) interpretacijaF g) sintezaF %) zadaci za
samostalan rad uenika
ukljuuje se u sve 5aze knjoo, na sve
stupnjeve i u sve razrede osnovnog i
srednjeg obrazovanja
u >% :a*, razvoja linosti dijete se uvodi u
komunikaciju s knjievnim djelomF
u ?% :a*, uenik se uvodi u interpretaciju
143
teksta, razvija se interes za samostalno
itanjeF
u @% :a*, otkriva ueniku naine itanja,
razvija imaginaciju i re5leksijuF
u B% :a*, osposobljava uenike za
samostalnu interpretaciju knji1 tekstovaF
u A% :a*, interpretacija se podie na viu
knjievnoteor1 i knjievnopov1 razinu
#) .at teor,je /nj,0evno.t,
obino se povezuje sa satom interpretacije i
povijesti knjievnosti
- izvodi se iz programskog sadraja
teorije knjievnosti
u niim razredima
povezuje se uz interpretaciju knjumj1 teRta
-neki knjteor1 pojmovi (osobito knj1vrste
bajka, basna) pojavljuju se kao sadraji
nastavnog sata
u viim razredima+srednja k
u okviru 7ristupa knjievnome djelu te
knjievnopovijesnim satima
144
pojav+juje .e /ao uvodn, ,+, *a/+jun, .at
a) uvodni: knj1 kao posebna umjetnost,
knj1 rodovi i vrste, stilske 5ormacije i
nji%ove poetike
b) zakljuni: pojavljuje se nakon
interpretacije knjievni% djela iz kruga
odreeni% rodova i vrsta te interpretacije
reprezentativni% djela iz stilski%
5ormacija1
2visno o polazitima u sadrajnom
oblikovanju sata, primjenjuje se induktivna i
deduktivna metoda
.tru/tura :
a) motivacijaF b) najava
knjievnoteorijske temeF c) de5iniranjeF d)
oprimjeravanjeF
e) samostalno pronalaenje novi%
primjeraF
5) mogu(a stvaralaka primjenu u
vlastitome jezinom izraavanju
145
d) .at pov,je.t, /nj,0evno.t,
- izvodi se iz paradigme nacionalne i op(e
(svjetske) povijesti knjievnosti
- u istom obliku pojavljuje se u
srednjoj koliF mogu( je i u zavrnim
razredima o
- prema sadrajnom usmjerenju moe
biti:
a3 sat o piscu,
b3 o knjievnom pravcu,
c3 o epohi
- pojavljuju se teme knj1 djela, oblici i vrste
koje su povijesno uvjetovane, programi,
mani5esti, asopisi, knj1 ivot, bibliogra5ski i
drugi podaci6
sadraj proizlazi iz knj1djela, drutveno
politiki% i knj1 procesa, autorove
graanske i stvaralake biogra5ije6
a) .at o p,.#u
"d I. razreda organizira se poseban tip
sata na kojemu se upoznaje piev
146
7i'oto)i#
/.. ?o je sat uzimanja novog gradiva na
kojem uenici, ovisno o spoznajnim
mogu(nostima, upoznaju razliite strane
autorova ivota i rada1
-adraj sata o pievu ivotopisu ine<
21podaci o roenju, podrijetlu,
kolovanju, djetinjstvu, djeatvu,
zanimanju, pripadnost politikim
strankama, pokretima, generaciji kojoj
pripada6
4. 2dabiru se oni elementi koji su ueniku
dostupni i koji najvie pridonose
ostvarivanju o-o ciljeva1
5. @ivotopis pisca u nastavi ima
obrazovnu i odgojnu ulogu1
&a uen,/e D% , E% ra*reda
A. moe se temeljiti na otkrivanju pieva
djetinjstva, djeatva i mladosti1
147
0at bi izgledao ovako: a) djetinjstvoF b)
djeatvoF c) mladostF d) zrele godine
(njievnopovijesno utemeljene
biografije po stvaralakim 5azama
B1 0at o piscu moe biti uvodni ili
zakljuni, ako je rije o monogra5skoj
obradi pisca1
,vodni< budi se zanimanje za pievo
stvaralatvoF
zakljuni< usustavljuju se spoznaje
kojima se odreuje pieva stvaralaka
osobnost
od .edmo1 ra*reda
7. u nastavnim programima istie se odredni!a koja tra&i uenje o pis!u .kao stvarao!u knj djela/
od etvrto1 do o.mo1 ra*reda
C. objavljuju se posebne knjiice o
piscima koje u literarnom,
neenciklopedijskom obliku donose sliice
iz pieva ivota1
D. 8isci se uenicima predstavljaju u
elektronikim medijima i na internetu1
Od .edmo1 ra*reda
148
/E. u nastavu se ukljuuju stvaralaki
portreti pisaca, koji sadre obavijesti iz
graanske i stvaralake biogra5ije,
znaajke stvaralakog opusa i ocjene
pieve stvaralake osobnosti
A) Pr% .tru/tura *a/+juno1 .ata:
a) odreenje stvaralakog opusa
(opseg, knj1 vrste)F b) pieva poetika
(s%va(anje stvaralatva, pogledi na
umj1)F c) stvaralake 5aze, znaajke
svake 5azeF d) idejne,
knjievnoznanstvene znaajke opusaF e)
pievo mjesto u povijesti nacionalne
knjievnostiF 5) kritika recepcija pieva
stvaralatvaF g) odjeci u drugim
medijima
B) 2vodn, .at:
izvorna biogra5ska i autobiogra5ska
graa (dokumenti, 5otogra5ije, pisma,
dnevniko-memoarski zapisi, 5ilmovi,
umjetniki portreti, glazbena djela,
149
likovna djela6)
0uvremeni uvodni sat o piscu za%tjeva:
odgovaraju+u metodiku strategiju koja o#uhva+a razliite metode $ne samo usmenog izlaganja"( sredstva i
pomagala $multimedijski pristup" i razliite o#like suradnikog uenja
<udi sadraje koji pobuuju zanimanje
za
umjetniki svijet, p1 svjetonazor,
intelektualno, moralno i estetsko
izgraivanje
b) .at o /nj,0evnom .mjeru ,
epo-,
150
2drednice: a) vremensko odreenje, b) naziv
razdoblja, c) povijesni i knjievnopov1 podaci,
d) umjetniki tekstovi (tematska, vrstovna
organizacija), e) sinteza
(srednja kola)
e) :,+m./, na.tavn, .at
5ilmski nastavni sat utemeljuje se na
sadrajima 5ilmske umjetnosti i pripada
metodici 5ilmske umjetnosti
(0tjepko ?eak, *etodika filmske
umjetnosti)F
u nastavi knjievnosti 5ilmski sat se
pojavljuje u kombinaciji s odreenim
tipom sata knj1 (satom interpretacije knj1
dj1 koje je ekranizirano, satom povijesti i
teorije knj1)

5ilmski nastavni sat ukljuuje se u razliite
metodike sustave
B) P(EMA O(GANI&A)IJ'KOM
K(ITE(IJ2:
151
a) uvodn, .at
organizira se radi stvaranja o-o uvjeta
za susret s knji1 djelom, piscem ili
epo%omF uvod moe trajati i dio sata pa je
to tada uvodna nastavna situacija
= ima karakter doivljajno-spoznajne
motivacije
= u govorenim ili pisanim oblicima a)
iskazuju se iskustva i doivljaji uenika, b)
prezentiraju se rezultati samostalnog
izvannastavnog rada, c) odabiru se
sadraji drugi% umjetnosti,
d) pojavljuju se lingvistiki i op(ekulturni
sadraji koji su povezani s knjievnim
djelom,
uvodni sat moe se temeljiti na: a)
literarnoj ekskurziji, b) posjetu muzeju, c)
sistematiziraju se spoznaje te tako
uspostavlja veza izmeu poznatog i
nepoznatog, d) obu%va(aju se sadraji
koji su usvojeni u drugim predmetima
152
") .at ,tanja , ana+,*e dje+a
- je sat interpretacije knji1 djela
#) *a/+jun,7 .,ntet./, t,p .ata
obu%va(a u preraenom i
usustavljenom obliku sve spoznaje koje
su uenici usvojili na pret%odnim satima
)) P(EMA )I!J2 I &ADA)IMA
a) .at u*,manja novo1 1rad,va
namjera mu je da uenici upoznaju i usvoje
nove sadraje
moe obu%va(ati knjievnoteorijsku
problematiku, tada je to a) .at teor,je
/nj,0evno.t, (usvajaju se novi
pojmovi, de5inicije, zakonitosti knji1
stvaranja)F literarnoteor1 problem
promatra se kao dio sustavaF
na satu se ostvaruje i vjebanje kojim se
razvijaju sposobnosti i vjetine (vjebe
153
mogu biti promatranja, usporeivanja,
zakljuivanja, svrstavanja i dr1)
sadraj ") .ata o p,8evu
0,votop,.u ine podaci o roenju,
kolovanju, djetinjstvu, zanimanju, utjecaj
na generacije knjievnika i dr1 F
sat se moe strukturirati prema
odreenim fazama pieva ivota, a za
ilustraciju svake 5aze odabiru se djela
tako se povezuje piev ivot i knjievni
radF
razvojna je faza vremensko razdoblje u
stvaralatvu pisca koje ima svoje stilske,
tematsko-idejne, anrovske osobineF
biogra5ski sat moe biti i uvodni (tada se
njime stvaraju emocionalni i intelektualni
uvjeti za interpretaciju teksta) i zakljuni
sat (tada slui uop(avanju i
usustavljivanju spoznaja)F
danas biog1 sat nastoji razviti razmiljanja o
piscu, izbjegava se 5aktogra5ski pristup
154
#) .at o prav#u , epo-, tei naelu
korelacije, povezivanja sadraja razliiti%
nastavni% predmetaF
na temelju podataka s in5ormativne razine
(kronoloki podaci, naziv epo%e, naziv
struja u okviru epo%e, nazivi djela,
asopisa)
uspostavlja se analitiko-kritiki odnos
prema materijiF
osobine epo%e upoznaju se na njezinim
reprezentativnim djelima
") .at ponav+janja , utvr<,vanja
pon1 i utvr1 dio je svakog nastavnog
sata, a moe se organizirati i kao
poseban tip sata
sat se obino organizira nakon
prouavanja ve(i% ili manji% programski%
cjelina
ovisno o opsegu, ponavljanje moe
155
obu%vatiti jednu temu ili cjelinu koja je
obraena na satu uzimanja novog
gradiva,
takvo ponavljanje naziva se tematskim
ponavljanjem
sat ponavljanja uvjetuje i redoslijed sati u
izvedbenome programu
obavezno se pojavljuje u programu, na
poetku i na zavretku pojedini%
obrazovni% razdoblja: na poetku kolske
godine, svakog tromjeseja, na kraju
tromjeseja te na kraju k1 godine
dva su tipa ponavljanja reproduktivno i
produktivno:
reproduktivni sat obu%va(a
knjievnoznanstvene sadraje, a
produktivni za%tjeva preoblikovanje
tematske cjeline u nove sustave
a3 re)rodukti'%i #at utemeljuje se
na sadraju koji obu%va(a: pojmove,
de5inicije,
pravila, teorije, podatke, nazive, imena
156
(knjievnoteorijske i knjievnopovijesne
sadraje) te knjievnoumjetnike sadraje
koji se iskazuju pojmovima, imenima
(likova, npr1), nazivima i sl1
=ostvaruje se usmeno ili pismeno, usmeno
i pismeno1
a) pismeno ponavljanje obu%va(a zadatke
objektivnog tipa, testove znanja, pismena
objanjenja i druge kra(e oblike pismenog
izraavanjaF
b) usmeno ponavljanje i provjeravanje
ukljuuje usmeni dijalog (reproduktivni),
usmeno izlaganje (pojedinano, lanano
naizmjenino), kviz, razliite literarne igre
(loto, putovnice)
b3 )rodukti'%i #at 1 produktivno
ponavljanje ostvaruje se : usporeivanjem
pojava, sintetiziranjem, usustavljivanjem,
preoblikama, aktualiziranjem
knjievnoumjetniki tekstovi mogu se
razvrstavati prema vrstovnom (lirske
pjesme, pripovjedne vrste) ili tematsko-
157
motivskom kriteriju (unutar zajednike
teme pojavljuju se razliiti motivi koje
treba izdvojiti, imenovati i povezati u
zajedniki cjelinu, npr1 tema o djetinjstvu)
uspore8ivati se mogu tekstovi koji
pripadaju istom tematskom krugu, likovi u
istom djelu, likovi iz razliiti% djela, djela
istog anra iz iste ili razliiti% epo%a,
razliiti estetski nazori pisaca itd1
primjenjuju se literarne tablice
produktivni tip ponavljanja utvruje
razvijenost sposobnosti i stupanj literarne
kompetencije, koja se utvruje na temelju
obraz1 (knjievni% i itateljski%)
standarda
preoblika je poseban oblik produktivnog
ponavljanja, preoblike se mogu ostvarivati
kao dramatizacije, scenariji za 5ilm,
televizijske emisije
stvaralaki zadaci koji se odnose na
stvaralatvo pisca: utvrivanje knj1 vrsta i
nji%ovo tematsko odreenjeF utvrivanje
158
zastupljenosti motiva u pievu
stvaralatvuF utvrivanje idejni% stavova,
otkrivanje pieva svjetonazoraF
prenoenje +preoblikovanje tekstova
(dramatizacije, scenske postave)F
prenoenje tekstova u televizijski, radijski
i 5ilmski izriajF prenoenje tekstova na
/C-E27+u digitalni izriaj

-u okvirnim i izvedbenim programima
obvezatno se uspostavlja proporcionalan
odnos izmeu nastavni% sati uz uzimanje
novoga gradiva, sati ponavljanja i
utvrivanja, obvezni% i izborni% sati te sati
vjebanjaF
-proporcije se utvruju na temelju
pokazatelja koji su utvreni empirijskim
istraivanjemF
11 okvirni program naznauje proporcije
koje imaju zajedniku razinu za pojedine
razrede,
!1 izvedbeni program prilagouje te
159
pokazatelje konkretnim odgojno-
obrazovnim (nastavnim) uvjetimaF
sat ponavljanja i utvr8ivanja daje
povratne obavijesti o uinkovitosti
nastave, istodobno prua mogu(nost
(ocjenjivanja) vrednovanja pojedini%
uenika i raz1odjela
#) .at provjeravanja ,
o#jenj,vanja
organizira se radi provjere stupnja
usvojenosti znanja, sposobnosti i umije(a
te radi vrednovanja tog stupnja
usvojenosti ocjenom
= ne ostvaruje se samo na posebnim
nastavnim satima
= za svaki posebno organiziran sat
provjeravanja i ocjenjivanja utvruje se i
nastavni sadraj na kojem (e se
provjeravati stupanj usvojenosti znanja i
razvijenosti sposobnosti
160
znanje iz knjievnosti obuhvaa<
knjievne podatke i injenice, pojmove,
generalizacije, definicije, teorije, metode,
nazive djela, pisaca i pojmova, tvrdnje i
sudove o djelima i piscima, strukturne
elemente knj. djela, knjievnopovijesne
procese 2karakteristike, kronoloki slijed,
predstavnike3, postupke u interpretaciji
djela
osim knjievnoteorijskog i
knjievnopovijesnog znanja, provjerava
se i ocjenjuje knjievno znanje koje se
temelji na knjievnim djelima
provjeravanje i ocjenjivanje usklauje se
s katalogom znanja i katalogom
sposobnosti te obrazovnim standardima
postoje mjerni instrumenti kojima se
utvruje stupanj usvojenosti znanja i
sposobnosti obrazovni standardi to i%
propisuje meunarodna organizacija
(3nesco, Bije(e Aurope i dr1)
161
= obrazovni standardi sadre ljestvicu
usvojenosti znanja u kojoj se pojavljuju
odrednice za razine:
znanje prisjeanja, prepoznavanja,
definiranja, oprimjeravanja, uporabljivo
znanje, stvaralako znanje
- na temelju nji% utvruje se brojana ili
opisna ocjena
= utvrivanje razina usvojenosti knj1
sadraja (znan1 i umj1) za sve razrede i
sve o-o stupnjeve, za sve prog1 sadraje,
za%tijeva empirijsko istraivanje na
zasadama znanstvene metodologije:
-tako se dobivaju objektivni pokazatelji
kojima se mjeri znanje, tj1 literarna
kompetencija
= osim znanja, provjeravaju se i ocjenjuju
literarne sposobnosti koje se oituju u
literarno-estetskoj komunikaciji s tekstom i
interpretacijiF
162
-literarno-estetska komunikacija i
interpretacija meusobno su povezane
- interpretacija ovisi o literarno-estetskoj
komunikaciji
provjeravanjem i ocjenjivanjem
obu%va(ene se ove literarne sposobnosti:
primanja 2recepcijske sposobnosti3E
doivljavanja i uivljavanja 2empatija3E
uoavanja/zapaanjaE pismenog
izraavanja doivljaja, dojmova,
zapaanja, sudovaE usmenog izraavanja
zapaanja, dojmova, sudova, zakljuaka i
ocjenaE asociranja i uspore8ivanjaE
samostalnog tumaenjaE preoblikovanja
kvalitetu interpretacije odreuje:
doivljenost teksta, osmiljenost
zapaanja, preciznost generalizacija,
jasnoa tvrdnji i stavova, povezanost
izlaganja, pravilnost jezinog izrazaB
= vrednovanje znanja i sposobnosti
(kompetencije) ukljuuje kategoriju
samostalnosti+nesamostalnosti u uenju i
163
usvojenosti nauenoga uspostavlja se
mjerna ljestvica: posve samostalno, uz
djelominu pomo(, samo uz pomo(
drugi%, potpuno nesamostalno
= u suvremenoj nastavi pre5erira se pismeno
provjeravanjeE
da bi se dobila objektivna slika o obraz1
postignu(ima, nuno je uspostaviti
ravnomjeran odnos usmenoga i
pismenoga provjeravanja
> o"+,#, u.meno1 provjeravanja
u.vojeno.t, *nanja: odgovori na
pitanja, iskazivanje doivljaja i dojmova,
samostalno objanjavanje pojma, citiranje
teksta kojim se neto dokazuje,
samostalno interpretiranje teksta,
parafraziranje teksta, usmena recenzija,
usmena rasprava ...
vremensko trajanje usmeni% oblika
provjeravanja ovisi o sadraju i
164
za%tjevima obrazovnog standarda
nijedan oblik usmenog provjeravanja ne
bi smio trajati dulje od 1$ minuta
rije je o etapi nastavnog sata uzimanja
novog gradiva K
kad je rije o cjelovitom satu p i o,
izmjenjuju se oblici usmenog i pismenog
provjeravanjaF za svaku sastavnicu
utvruju se razine, tj1 obrazovni standardi
navedeni oblici usmenog provjeravanja i
ocjenjivanja mogu se i pismeno
provjeravati (ne kuim, tablica u
Eosandi(uK)
? postoje po.e"n, o"+,#, p,.meno1
provjeravanja , o#jenj,vanja%
- poseban je oblik pismenog provjeravanja i
ocjenjivanja a) te.t (testiranje)F test je
standardizirani postupak kojim se mjere i
vrednuju postignu(a o-o djelatnosti, tako da
se pojedinani rezultati usporeuju s drugim
rezultatima koji su nastali u istim uvjetima
165
- prema namjeni razlikujemo tri vrste
testova :
a3 testove znanjaE b3 testove sposobnostiE
c3 testove osobnosti
testovima znanja mjerimo knj1pov1
znanje i znanje knj1
testovima sposobnosti mjerimo
knjievne sposobnosti
11 testiranje se primjenjuje %a )oetku
8ko$#ke +odi%e (i%ici*a$%i te#to'i
kojima se provjerava spremnost uenika
za uenje novi% sadraja)
-provjerava se: znanje (testovi znanja),
primjena znanja (testovi primjene znanja)
i sposobnosti (recepcijske, itateljske,
interpretacijske i dr1)
-utvrena razina znanja i sposobnosti
uvjetuje ostvarivanje izvedbenoga programa
!1 testiranje se primjenjuje %ako%
166
o;rade 'e:i( c*e$i%a
(na kraju tromjeseja, na kraju
polugodita, na kraju godine)
- rije je o re'i&i*#kim te#to'ima koji
obu%va(aju najvanije (kljune pojmove,
de5inicije, podatke) iz odreene
programske (tematske) cjeline1
- takav test moe se organizirati nakon
obrade tematske cjeline u itanci za 2H,
tematske cjeline iz teorije knj1 (knj1
rodovi) ili pov1 knj1 (knj1 razdoblje ili
pisac)
". te#to'ima i%'e%tara obu%va(amo
ma%*e c*e$i%e s detaljnim podacima
-primjenjuju se pri provjeravanju sadraja
koji uvjetuje uenje novog sadraja
#1 di*a+%o#tikim te#to'ima mjerimo
napredovanje u uenju, okolnosti koje
utjeu na proces uenja u pojedini%
uenika
167

$1 )ro+%o#tikim te#to'ima
prognoziramo uspje% u uenju ovisno o
okolnostima, subjektivnim i objektivnim
uvjetima
- vremensko trajanje testiranja ovisi i vrsti
testa, njegovoj namjeni i okolnostima u
kojima se provodi
- testiranje moe trajati 1, minuta u
uvodnoj ili zavrnoj 5azi nastavnog sata
(Mblic-testN), cijeli k1 sat ili dvosat
ostvarivanje testiranja obu%va(a: izbor
sadraja, tip testaF oblikovanje
instrumentarija (pitanja, zadaci)F najavu
testa (pripremanje uenika)F najavu
datuma testiranjaF izvedbuF vrednovanje
rezultata (popis, opis, obrazovno
postignu(e)F
objavljivanje rezultataF komentiranje
rezultataF nove smjernice u uenju
168
instrumentarij u testu ine zadaci i pitanja
-pitanja mogu biti zatvorena i otvorenaE
zatvorena pitanja trae jedinstven
odgovor koji iskljuuje subjektivno
miljenjeF u testovima znanja najvie se
primjenjuju zatvorena pitanja, na temelju
koji% se objektivno mjeri obrazovno
postignu(e
-zadaci mogu biti s jednom odrednicom
koja se oprimjerava, dokazuje de5inicijom
ili citatomF mogu sadravati viestruki
izbor vie odrednica od koji% su samo
neke pri%vatljive u odgovoruF primjenjuje
se postupak iskljuivanja odrednice koja
ne pripada skupini drugi% odrednica u
zadatku
testiranje se najavljuje najavljuje se
sadraj koji (e biti ukljuen u test, toan
datum i sat, svr%a i nain vrednovanja
vrednovanje obu%va(a norme prema
kojima se utvruje stupanj postignu(aF
za svako pitanje i zadatak utvruje se
vrijednost boda
169
-vrijednost boda usklauje se s MteinomN
pitanjaF odreuje se gorna i donja granica
vrijednosne ljestvice i utvruje se broj
bodova za svakog uenika
") an/eta sredstvo prikupljanja
podataka o znanju i sposobnostima
uenikaF moe biti orijentacijska i
kontrolna
a3 orijentacijska anketa usmjerena je na
prikupljanje podataka o spremnosti
uenika za uenje (usvajanje novi%
sadraja)
b3 kontrolna anketa slui za
provjeravanje znanjaF za razliku od
testa, ona se obino ukljuuje u pojedinu
5azu nastavnog sata
#) na.tavn, +,.t,4, djelotvorno
sredstvo provjeravanja znanja koji
imaju vie namjena: dopunjuju sadraj
udbenika, nadoknauju propuste i
170
praznine u udbeniku,
- namjenjuju se uenicima s posebnim
interesima te uenicima za samostalno
i suradniko uenje (pojedinano, u
paru ili skupini)
- uporabom nast1 listi(a otvara se
prostor individualizaciji nastave
(neija dopuna, Eosandi(eva bogami nije)
pismeno izraavanje: analitiko
2pismeno3 i grafiko provjeravanje
znanja
= kao predno.t, p,.meno1
provjeravanja navode se: ve(i
stupanj objektivnosti, ujednaenost po
teini, mogu(nost provjeravanja
uenikove pisane rijei, manja
uzbuenost uenika, ve(a koncentracija,
u istoj vremenskoj jedinici provjeravamo
znanje svi% uenika (cijelog odjela)6
171
= kontrolni pismeni zadaci traju $, 1, do
1$ minuta, mogu se ukljuivati u sve
tipove nastavni% sati
najpo*nat,je te-n,/e
/ontro+n,- p,.% *adata/a .u:
odgovori na pitanja, zadaci viestrukog
izbora, zadaci sre8ivanja, zadaci
uvrtavanja, preinaivanja, dopunjavanja
= poseban oblik su d) .a.tav#, kojima
uenici saeto iskazuju objanjenja,
komentare, stavove, dojmove
= e) 8/o+./e *ada4e ispunjavaju
cijele sate, slue provjeravanju knjievne,
jezine, op(e kulture, te kulture pisanja
= :) te.tov, *nanja su standardizirani
oblici provjeravanja, mogu biti kolektivni,
grupni i individualni
172
znanje se provjerava i doma4,m
radov,ma uen,/a, koji su
produetak kolskog rada, speci5inosti:
individualna djelatnost uenika koja se
ostvaruje bez nazonosti nastavnika i
drugi% uenika, rjeavanje zadataka nije
vremenski ogranieno, nain rada uenik
prilagouje vlastitim potrebama
= doma(i radovi razvijaju uenikove
misaone sposobnosti, potiu ga na
stvaralatvo, razvijaju osje(aj
odgovornosti, upornost, samostalnost
= C je 1+avn,- .u.tava doma4,-
radova uen,/a:
sustav doma(i% radova koji slue
usvajanju gradiva,
usvajanju znanja u sustavu,
5ormiranju generalizacija, primjeni
znanja,
kojima se kontrolira znanje uenika,
173
koji slue izgraivanju znanstvenog
pogleda na svijet, moralnom odgoju
uenika
d) /om",n,ran, .at
sadri elemente ostali% tipova satiF
sadrajni elementi kombiniranog tipa sata su:
knjievnoumjetniki tekst, knjievnopov.
podaci, knjievnoteor. pojmovi i definicije,
lingvistiko
stilistika materijaE
na takvom se satu mogu javiti i iri
umjetniki sadraji (glazbeni, scenski,
5ilmski6)F
usporedo se moe provesti i ocjenjivanje
uenika
to se povezivanje ostvaruje ovisno o
sadraju nastavni% situacija, zada(a i
metodike strategije
sadraji se artikuliraju u nastavne
situacije koje pripadaju: motivaciji,
najavljivanju teme+problema i naina
uenjaF izbor metodikog sustava i
174
instrumentarija za
vrednovanje postignu(a
kombinirani sat slui uzimanju novog
gradiva, provjeravanju, ponavljanju i
ocjenjivanju
D) P(EMA DOMINANTNIM
KA(AKTE(I'TIKAMA
$P(EMA '(ED'TVIMA7
I&VO(IMA I METODAMA):
.at ,*+a1anja
izlagati mogu nastavnik, uenik, te
pisac ili knjievni strunjak ije je
izlaganje snimljeno na kaseti
- pri organiziranju sata izlaganja uzima se
u obzir: uvodne obavijesti, organizacija
izlaganja, izlaganje, analiza i korekcija
izlaganja, zadavanje dopunskih zadataka
- vrednovanje oblika izlaganja obu%va(a:
sadraj izlaganja, tonost podataka,
odnos prema sadraju, organizaciju
175
izlaganja,
govornu realizaciju, pridravanje odre8enog
vremena, komunikaciju sa sluateljem
za uspjeno pra(enje izlaganja
pripremaju se podsjetnici u obliku tablice
u koju uenici biljee svoja zapaanja o
izlaganju
u problemskom tipu izlaganja ne iznose
se samo gotovi rezultati znanosti, ve( i
naini kako se do nji% dolazi predava
postavlja problem, upozorava na njegove
logiko
spoznajne karakteristike i postavlja pitanje
na koji se nain problem moe rijeiti
izvori za pripremanje sata izlaganja:
knji. djela, kritika literatura, prirune
povijesti knjievnosti i teorije knjievnosti,
itanke i udbenici, rjenici strunih
termina, radijske, televizijske emisije,
filmovi
za izlaganje uenici se pripremaju u
sklopu samostalnog izvannastavnog rada,
176
nastavnik pritom mentorski vodi uenike i
obavlja konsulatacije
.at ; d,ja+o1
ostvaruje se dijalogom, osobito je
zastupljen u kolskoj interpretaciji
knjievnoumj1 teksta
- dijalog kojim se ostvaruje inter1 teksta
heuristiki je dijalog
- takav tip sata a5irmira polemiki dijalog,
u kojem se razvijaju borbe miljenja,
osobito je est u problemskoj nastavi
knjievnosti
- temeljni sadraj sata-dijaloga je
knjievnoumj. djelo
-u knjievnim se djelima pojavljuju
problemi o kojima uenici mogu imati
razliita miljenja
-pri rjeavanju lit1 problema ukljuuju se i
dopunski izvori koji sadre elemente za
razvijanje borbe miljenja i argumentiranja
- podloga za organiziranje sata mogu biti:
samostalni domai radovi uenika, itanje
177
teksta, postavljanje teze, postavljanje
problemskog pitanja
-OB!I)I DIJA!O3KOG 'ATA:
11 ako kao podloga slui samostalni
domai uradak uenika:
uvodna rije (motivacija za rad), itanje
doma(eg uratka, dijalog o proitanome,
osvrt re5erenata (u1), zakljuna rije
uitelja
!1 ako kao podloga slui knjievnokritiki
ili kakav drugi tekst:
najava teksta i problema, itanje teksta,
dijalog (rasprava o tekstu), uop(avaju(i
dijalog, zakljuna rije uitelja
"1 ako kao podloga slui teza koju su
pripremili uenici:
5ormuliranje i pri%va(anje teze,
opredjeljivanje za i protiv, polemika,
razrjeenje spora, zakljuna rije
178
#1 ako kao podloga slui problemsko
pitanje ili zadatak:
5ormuliranje problemskog pitanja ili
zadatka, razgovor o metodi, dijalog o
problemu, uop(avaju(i dijalog, zakljuak
polemiki sat uenike ui izricati, razvijati,
braniti i dokazivati vlastita stajalita,
sluati i uvaavati
primjerava se literarnom sadraju,
recepcijskim mogu(nostima uenika i
nji%ovu kognitivnom razvoju
.at .amo.ta+no1 rada uen,/a
uenici rjeavaju razliite zadatke,
stjeu nove spoznaje uz djelomino
sudjelovanje nastavnika ili bez njegaF
- sat iskljuivog samostalnog rada
uenika ne pojavljuje se esto, to je npr1
sat pisanja kolske zadae
- prema sadraju razlikujemo:
sat samostalnog rada u interpretaciji
179
teksta,
u prouavanju stvaralatva pisca,
u prouavanju knjievnog pravca ili
epohe
#at i%ter)retaci*e tek#ta moe se
ostvariti: nastavnik sam interpretira tekst
uenici sluaju, nastavnik razgovara s
uenicima o tekstu, uenici samostalno
interpretiraju tekst
J pripremanje uenika za samostalnu
interpretaciju obu%va(a: itanje teksta,
istraivanje uenikova odnosa prema
tekstu, odreivanje knjievnoteor1,
knjievnopov1 odrednica koje odluuju o
samostalnom radu
J samostalno itanje ostvaruje se: kao
samostalni doma(i rad, kao 5aza o-o
procesa koja pret%odi samostalnoj
interpretaciji
J uz samostalno itanje mogu se dati
pitanja i zadaci koji usmjeravaju uenika
prema odreenim problemima to je tzv1
180
usmjereno itanje teksta
J odnos uenika prema proitanom
tekstu, doivljaj teksta i stupanj
razumijevanja teksta utvruje se:
orijentacijskom anketom, kontrolnim
zadacima na nast1 listi(ima,
orijentacijskim razgovorom, samostalnim
pismenim sastavcima analitikog i
stvaralakog karaktera
- u orijentacijskoj anketi postavljaju se
pitanja otvorenog tipa koja
individualiziraju odgovore
- odrednice sati samostalnog rada
uenika: organizacija samostalnog rada
(pripremanje), izvoenje, usustavljivanje
rezultata rada
5aza samostalni rad uenika na satu
traje oko !$ minuta
- sat sam1 rada ostvaruje se frontalnim
2uvodna faza3, grupnim radom, radom u
parovima, individualnim radom 2faza
samostalnog rada uenika3
181
- taj tip sata pretpostavlja vrstu vezu
doma(eg rada uenika i nastavnog radaF
a primarno mjesto pripada zadacima
istraivakog karaktera
- istraivaki zadaci obu%va(aju: samostalno
stvaranje plana istraivanja, postavljanje
%ipoteze, izbor metode, traenje argumenata,
sreivanje podataka, uop(avanje, izricanje
sudova
uenika samostalnost u radu mo&e #iti djelomina i potpuna
takav sat pove(ava spoznajnu
sposobnost uenika, osposobljava
uenika za samoobrazovanje, upoznaje
uenika s metodama i te%nikama
intelektualnog rada, razvija stvaralake
sposobnosti uenika
.at ; /on#ert
literarno-glazbeni sat u kojem se
smjenjuju literarne i glazbene dionice, tako
se ostvaruje najvii stupanje emocionalnog
ugoaja
182
nastao u okviru teorije o povezivanju
umjetnosti u nastavi i utemeljuje se na
naelima didaktike korelacijeF
naje(e se lirska poezija povezuje s
glazbom
-povezivanje se ostvaruje na temelju:
zajednike teme, pripadnosti istome umj.
smjeru ili razdobljuE podrijetla nadahnua
- glazbeni sadraj moe s lirskom
pjesmom korespondirati na tematsko-
motivskoj ili emocionalnoj razini
- kada se upoznaje epo%a, prvo se
upoznaju knjievna djela iz epo%e, a
zatim se organizira sat-koncert na kojem
uenici sluaju reprezentativna glazbena
djela tog razdoblja
-koncert-sat ukljuuje i sadraj drugi% knj1
vrsta1
-3 interpretaciji epske narodne pjesme
povezuju se glazbena djela koja imaju istu
183
temu kao epska narodna pjesma ili su
njome inspirirana1 8ripovjedna epska
djela mogu imati glazbenu pratnju (djela
koja govore o glazbi glazba kao sadraj
u djelima B1Cesnice, 71;rlee,
B1<ovaka6)
-3 prouavanju pieva ivotopisa
takoer se moe ukljuiti glazbeni sadraj
(glazba koju je pisac volio, koja ga je
nada%njivala)1
-npr: <azorova lirika u koncertnom satu
moe imati ovakvu strukturu:
azorova lirika kao glazbeno
nadahnue
#zbor lirske pjesme 2Juma spava,
HvrakB3
#nterpretativno itanje
ajava glazbenog djela
#zraavanje doivljaja glazbenog djela
,spore8ivanje glazbenog i literarnog
doivljaja
,spore8ivanje teksta pjesme i
184
glazbenog djela
-luanje drugih skladbi
-koncert sat na kojem se interpretiraju
epska djela, novele:
3oavanje glazbeni% sadraja u tekstu
0luanje glazbe koja se spominje u
tekstu
4zraavanje doivljaja
4nterpretacija glazbeni% sadraja
Deneza glazbeni% sadraja
2dnos knjievnosti i glazbe
-model metodiarke 01 2rhipove
(oncert-sat o 7ukinovoj ljubavnoj lirici i
Klinkinoj glazbi koja je njome inspirirana<
11uvod (in5ormacija o povezanosti poezije
i
glazbe),
!1izlaganje o odjeku 7. poezije u djelima
ruski% skladateljaF
"1najava i itanje pj1 M;6N(5arobnog
trenutka jo se sjeam)F
#1in5ormacija o podrijetlu K. romanse
odnos 7. i K.F
185
$1sluanje romanseF
&1 doivljaj K. je duboko proniknuo u 7.
pj1F
'1provjeravanje (veri5ikacija) doivljaja i
tvrdnje (uenici prate 7. tekst i sluaju
romansu sa zada(om da obiljee stro5e u
kojima se javlja ista melodija)F
)1zapaanja uenikaF
*1objanjavanje iznijansiranosti melodijeF
1,1usporeivanje kompozicije pj1 i
romanseF
111 Dlasno itanje prve stro5e i druge
stro5e te sluanje prvog dijela romanseF
1!1karakteriziranje prvog dijela romanseF
1"1glasno itanje druge i tre(e stro5e te
sluanje tre(eg dijela romanseF
14karakteriziranje tog dijela romanse3
1$1 iskazivanje ideje pj1 i romanse
1&1objanajvanje izraajni% sredstava u
pj1 i romansiF
1'1zakljuno usporeivanje pj1 i
romanseF
1)1uiteljeva in5ormacija o genezi pjesme
186
i romanseF
19slu*anje romanse u !jelini3
!,1zadavanje zadataka za samostalan
rad kod ku(e (nauiti recitirati pj1)
J pri prouavanju pieva stvaralatva i
njegove biogra5ije ukljuuju se koncertne
dionice vezane uz autorove glazbene
interese, uz prikaze glazbeni% djela, uz
pojedine situacije u tekstu
-njegova je primarna namjena stvaranje
ugoaja, razvijanje estetske senzibilnostiF
vana dramaturka postavaF
- komponiranje literarno-glazbenog
sadraja prilagouje se karakteristikama
estetske recepcijeF
-vano je ostvarivati emocionalne pauze i
primjerene motivacije za sluanje
glazbeni% primjera
187
-nastavna sredstva: /C-E27, radijske
emisije6
-prua uenicima estetsku radost i uvodi
i% u sveobu%vatnije doivljavanje
umjetnosti
-moe se primijeniti timska nastava
nastavnika knjievnosti i nastavnika
glazbe i uspostaviti meupredmetna
korelacija
.at ; dram./, .pe/ta/+
rije je o prenoenju nastavnog
sadraja u dramski oblikF sadraj takvog
sata mogu biti razliiti knjievni tekstovi,
knji1teorijski pojmovi i de5inicije, ivotopis
pisca, stvaralaki opus,
knjievnopovijesno razdoblje
-uspostavlja posebnu dramaturgiju koja
preuzima elemente dramske pedagogije i
teatrologije
-naje(i tip dramskog sata povezuje se
uz nastavu dramske knj1 i naziva se
188
dramska predstava, dramski spektakl u
uionici
- dramsko djelo se na njemu ostvaruje
kao teatarski in uenika koji su za to
posebno pripremljeni pod vodstvom
nastavnikaF
-dramski sat povezuje se s djelatno(u
dramske druine koja priprema razredna i
kolska uprizorenja knj1 djela
-pripremanje scenskog uprizorenja
zapoinje scenskim itanjem teksta
(scenskim
prijenosom knj1umj1 teksta u scenski izraz
prekodiranjem literarni% znakova u
scenske znakove)F
-nakon scenskog itanja slijede druge
aktivnosti: preuzimanje uloga, tumaenje
uloga, redateljske i scenografske zamisli
-sat-dr1 spektakl naje(e je zakljuni sat
u interpretaciji d1djela
-or1an,*a#,ja: moe se uspjeno ostvariti
uz sljede(e pretpostavke: 11 uenici su
189
proitali, prouili i interpretirali dramu na
pret%odnim satimaF !1 organizirane se
pripremne predradnje za provedbu sataF
"1 uenici se emocionalno i intelektualno
motivirani za rad
-pripremanje uenika zapoinje ve( u 5azi
samostalnog itanja dram1djela kod ku(e
ili na nastavnom satuF ve( im se u toj 5azi
zadaju scenski zadaci stvaralakog
karaktera
-u 5azi interpretacije djela doivljavaju i
spoznaju umjetniku prirodu djela
na temelju pra(enja nji%ova reagiranja u
procesu interpretacije dramskog djela
uitelj uoava budu(e aktere koji (e
scenski ostvarivati tekst na nastavnom
satu
za sat dramski spektakl provodi se
neposredna priprema koja obu%va(a:
izbor aktera (interpreta)F oblikovanje,
studiranje i rjeavanje scenski% zadatakaF
dogovor o izvedbi sata
190
interpreti se mogu izabrati na satima prije
sata dramskog spektakla, pri pokuajima
interpretativnog itanja dram1 teksta
izdvajaju se uenici koji pokazuju
sposobnost scenskog govora
ta sposobnost oituje se pri itanju
dramskog teksta po ulogama
tada se predlau nositelji pojedini% uloga i
odreuju individualni zadaci razliita tipa<
obrazloenje izbora uloge (zato sam
odabrao tu ulogu)F obrazloenje poloaja
tog lika u drami i u sceni koju interpretiraF
- kako lik izgleda (kostimogra5ija)F kako lik
govoriF kako se ponaa (geste, mimika)F
kako se odnosi prema drugim likovimaF
to proivljava, za im tei, ime je
motiviran za takve tenje i ponaanje
- prije scenske postave dramske slike
provjeravaju se rezultati domaeg radaF
istu ulogu mogu itati nekoliko uenikaF
razliite se realizacije usporeuju i
ocjenjuju
191
najuspjeniji izvode dramsku sliku pred
drugim uenicima, koji dobivaju razliite
zadatke
zadaju se pojedincima, parovima i
skupinama, za pra(enje dram1 lica,
nji%ova govora, kretanja u scenskom
prostoru, gestovnog i mimikog govora
-prijedlog strukture takvog sata:
prva :a*a najavljuje se dramski
spektakl1 3enici iz publike dobivaju
zadatke u vezi s pra(enjem izvedbe
odabrane dramske situacije1 3 dru1oj
:a*, odabrana skupina izvodi dramsku
epizodu pred razredom1
<akon izvoenja voditelji skupina organiziraju
razgovor o izvedbi1 3enici iznose svoja
zapaanja i kritike primjedbe1 3 *avr8noj
:a*, utvruju se rezultati stvaralakog rada1
- sat se moe organizirati i da
profesionalni glumci posjete kolu i izvedu
pojedine dramske slike, a moe se
temeljiti i na televizijskoj, 5ilmskoj,
192
radijskoj prezentaciji dramskog djela
/,no ; .at
5ilm se ukljuuje u o-o proces kao
nastavno sredstvo i kao umjetniki i
5ilmoloki sadraj (5ilmska kultura)
u nastavi knjievnosti 5ilm se pojavljuje
kao:
a) nastavno sredstvo i kao b) nastavno
podruje, odnosno kao dio jezino-
umjetnikog podruja
-sat se organizira primjenom nastavnog
filma ili se sadraj sata temelji na filmu
kao umjetnikom predloku
-ako je cjelokupan sadraj nastavnog sata
umjetniki 5ilm, tada je zapravo rije o
satu filmske umjetnosti koji se oblikuje
kao sat interpretacije 5ilmskog djela, sat
teorije 5ilma, sat povijesti 5ilma ili sat o
5ilmskom stvaraocu
193
-postoje kombinirani sati na kojima se
pojavljuje knjievnoumjetniki i 5ilmski
sadraj literarno-filmski sat
-organizacija nastavnog procesa koji se
temelji na sadrajima 5ilmske umjetnosti
uvjetovana je: a) umjetnikim
karakteristikama 5ilmaF ") duinom
trajanja (kratkometrani 1-#,min1,
srednjometrani #,-&, min1,
dugometrani do *, min)F #)
recepcijskim mogu(nostima u1,
d) te%nikim uvjetima
-odrednica umjetnike karakteristike 5ilma
obu%va(a: vrstu 5ilma (anr) i njegove
individualne tematsko-idejne, strukturne i
izrazne znaajke
-o trajanju ovisi %o(e li 5ilmski sadraj
popuniti cijeli sat ili za%tjeva dvosatF
5ilmovi koji traju do dvadeset minuta
ukljuuju se u nastavni sat kao jedna od
njegovi% 5aza, a 5ilmovi koji traju do
194
pedeset minuta mogu se ukljuiti u dvosat
-sat interpretacije 5ilmskog djela organizira
se na slian nain kao i sat interpretacije
knj1 djela
- strukturne jedinice sata:
motiviranje uenika za gledanje
filma,
gledanje filma,
interpretacija filma,
uopavanje
te+ev,*,j./, .at
rad,j./, .at
.at ; .em,nar
/v,* ; .at
/omp+e/.n, .at
-pojavljuje se u televizijskim emisijama
obrazovnoga programa i metodikome
sustavu koji se utemeljuje na naelima
korelacije i integracije umj1 sadraja
195
E) P(EMA 'T2PNJ2
OBVE&ATNO'TI:
o"ve*n, 1+avn, .at
-za razliku od izbornoga+5akultativnog
sata, obvezan je za sve uenike
razrednog odjela prema rasporedu
nastavni% sati u satnici
:a/u+tat,vn, $neo"ve*n,7 ,*"orn,)
.at
-pojavljuje se u okviru izborne nastave
knjievnosti i namjenjuje se uenicima s
posebnim knjievnim potrebama,
interesima i
sklonostima ili uenicima s posebnim
potrebama
- sadraj takvog sata preuzima se iz
izbornog programa koji obu%va(a
sadraje iz zaviajne (regionalne)
knjievnosti i druge sadraje prema
prijedlogu uenika i nji%ovi% roditelja
- metodika strategija 5akultativnog sata
196
preuzima se iz otvorenog metodikog
sustava
,*"orn, .at
6) 'AT !EKTI(E7 'AT
I&VAN(A&(EDNOG ITANJA7
NJEGOVE PODV('TE:
-utemeljuje se na izvannastavnom
(izvanrazrednom) itanju pa se jo
naziva sat izvanrazrednog itanjaF
-ovisno o namjeni razlikujemo:
uvodni sat
sat preporuivanja lektirnih knjiga
sat produbljivanja shvaanja o
proitanim djelima, raspravljaki,
problemski sat
sat susreta s piscem
197
uvodn, .at
-usmjeren je na buenje zanimanja za
itanje lektirnog djela i pripremanje
uenika za recepciju, itanje, voenje
biljeaka u dnevniku itanja ili posebnoj
biljenici
-kao motivacijsko sredstvo slue lektirni
listovi, televizijske i radijske emisije, /C-
E27, 4nternet
-vrsta djela, nastavna sredstva i
pomagala, recepcijska i itateljska
spremnost uenika uvjetuju organizaciju
nast1 sata
-teme$*%e odred%ice moti'aci*#ko+
#ata6
11 uspostavljanje emocionalnog ozraja
koje je sukladno djelu
!1 itanje motiviraju(eg odlomka djela
"1 prikazivanje ilistracija+likovna
198
motivacija
#1 itanje autorski% komentara o djelu
$1 izjave itatelja o djelu
&1 utvrivanje naina itanja i pripremanja
(pismeno i usmeno) pojedinanim
parovima za sat raspravljanja,
produbljivanja i vrednovanja djela
-istraivanja itateljski% interesa pokazuju da
je motivacijski sat presudan za poticanje i
usmjeravanje uenika za samostalno
izvankolsko itanje
.at preporu,vanja +e/t,rn,-
/nj,1a
-obino se organizira na poetku k1 god1
4li pojedinog obraz1 razdoblja i utemeljuje
se na naelima timske nastave
organizira se u kolskoj ili mjesnoj
knjieniciF u njegovoj organizaciji sudjeluju
knjiniari, uitelji, uenici, roditelji, pisci,
prireivai k1 lektire
199
s obzirom na mjesto gdje se odrava i
organizacijski oblik naziva se i
biblioteni/knjiniarski sat
u skladu s mjestom odravanja,
sudionicima i organizacijom odabiru se i
nastavna sredstva i pomagala< police s
izloenim knjigamaF 5otogra5ije pisaca ija
se djela reklamirajuF promidbeni plakatiF
videokasete, audiokasete, element-
5ilmovi, /C-E27, prozirnice s citatima i
dr1F
sat obu%va(a ove organizacijske i
komunikacijske jedinice: pozdravna rije i
najava teme (knjiniar u ulozi doma(ina)F
predstavljanje sudionika i nji%ova ulogaF
pojedinana izlaganja u koja se ukljuuju
odgovaraju(a sredstvaF razgovor za
okruglim stolom u kojem sudjeluju svi
sudionici u

predstavljanju (reklamiranju) knjigaF
zakljuci i prijedlozi
200
.at produ"+j,vanja .-va4anja o
pro,tan,m dje+,ma7 pro"+em./,
.at
-utemeljuje se na rezultatima
samostalnog itanja izvan nastaveF na taj
sat uenici dolaze s pripremljenim
pitanjima, stavovima+ocjenama i
komentarimaF
-ostvaruje se u sljede(oj organizacijskoj
postavi: provjeravanje recepcije,
utvrivanje polazita za raspravu na
temelju recepcijski% iskaza u dnevnicima
itanja, pismenim i usmenim
prijedlozima+tezamaF izdvajanje problema
za raspravu i naina voenja raspraveF
raspravljanjeF usustavljivanje i
vrednovanje miljenja i ocjenaF pisanje
teksta-komentara u dnevnik itanja ili
biljenicu za lektiru
.at .u.reta . p,.#em
201
-ostvaruje se u neposrednom kontaktu ili
posrednom kontaktu (televizijska ili
radijska emisija, /C-E27),
-otvara prostor za razliite organizacijske
oblike:
a) neposredni kontakt: najava
gostovanja+predstavljanja pisca, pievo
predstavljanje, prijedlog organizacijskog
oblika za razgovor s piscem, razgovor,
zakljuak, za%vala piscu za uprilieni
susret
") ako se sat ostvaruje televizijskom,
radijskom emisijom, /C-E27-om ili
5ilmom, sat se organizira drukije: najava
medija, motivacija za pra(enje medija
(spontano, usmjereno), recepcijski iskazi
(usmeni, pismeni), usustavljivanje
zapaanja, miljenja i ocjena
202
) NA'TAVNA '(ED'TVA I
POMAGA!A
D,da/t,/o=metod,/o odre<enje
<astavna sredstva su didaktiki
oblikovani predmeti koji u nastavi slue
kao izvori spoznavanja, odnosno uenja:
vizualna
auditivna
audio-vizualna
tekstovna
-'i&ua$%a #red#t'a dijele se u # skupine:
a) dvodiomenzionalna statina sredstva<
crtei, slike, 5otogra5ije, dijagrami,
gra5ikoni, zemljopisne karte6
b) dvodimenzionalna dinamina sredstva<
?B-emisije, 5ilm, element-5ilm6
c) trodimenzionalna statina sredstva<
zbirke, relje5i, makete6
d) trodimenzionalna dinamina sredstva<
slagalice, dinamini aparati, strojevi6
203
D,da/t,/, te/.tov,
(adn,Ina.tavn, +,.t,4,
-prve uzorke oblikovao vicarski pedagog
(o"ert Dottren., on razlikuje etiri vrste:
listi(e za nadoknaivanje sadraja koji
nisu ostvareni u udbeniku
listi(e za razvoj, pove(ano, ubrzano
uenje
listi(e za vjebanje
listi(e za samostalno uenje
- radni su listi(i nadopuna udbeniku,
obu%va(aju sadraj za uenike s
posebnim interesima i mogu(nostima
- mogu imati likovnu pratnju
radni+nastavni listi(i I& KNJIEVNO'TI
(prema sadraju)
listi(i s umjetnikim sadrajem
listi(i sa sadrajem iz teorije knjievnosti
listi(i sa sadrajem iz povijesti
204
knjievnosti
listi(i sa sadrajem iz knjievne
metodologije
listi(i sa sadrajem iz knjievne kritike
listi(i sa kulturolokim sadrajem
radni+nastavni listi(i I& JE&INE
djelatnosti:
listi(i za itanje
listi(i za sluanje
listi(i za govorenje
listi(i za pisanje
listi(i za prevoenje
-pojavljuju se i kombinirani listi(i, poeljno
je izmjenjivati djelatnosti
DIDAKTIKA 'V(5A
radni%+nastavni% listi(a
samostalno uenje
proirivanje gradiva iz udbenika
provjeravanje usvojenosti gradiva iz
udbenika
ocjenjivanje znanja i sposobnosti
205
OVI'NO O NAMJENI, mogu se
oblikovati
kao zadaci objektivnog tipa, programirane
ili poluprogramirane sekvencije, algoritmi
te razliite vrste literarno-didaktiki% igara
(rebusi, krialjke, dopunjaljke i sl1)F mogu
se oblikovati kao sadrajnologika s%ema
na temelju koje uenici oblikuju tekst
Knj,0evno.t na )D=(OM=u
-pojavom televizije, raunala, interneta
kola se nala u multimedijskom
okruenju
-autori nastavni% planova i programa
(kurikula), udbenika i drugi% nastavni%
sredstava te prireivai k1 lektire suoeni
su s novim medijima, koji otvaraju nove
mogu(nosti te trae nove oblike i
postupke u didaktikom oblikovanju o-o
sadraja
-suvremena kola suoena je s novom
206
nastavnom te%nologijom i novim
sustavima medijske prezentacije o-o
sadraja
istraivanja o ukljuivanju nove nastavne
te%nologije pokazuju da je suvremeno
obrazovanje nezamislivo bez raunala i
interneta
od pojave #nterneta =;;?. poinje snaan
proces in5ormatizacije k1 sustava
u Srvatskoj je pokrenut 7rojekt K:= na
4nternetu namijenjen uenicima osnovni% i
srednji% kola
posljedica: (lasici hrvatske knjievnosti u
nakladi .ulaja (&' knjiga na jednome /C-
E27-u)
D,da/t,/o u.troj.tvo )D=(OM=a
-u uvodnoj sekvenci predstavljeni su
portreti pisaca i naslovnice knj1 djela
-knjievnoumjetniki tekstovi preuzeti su
iz provjereni% izdanja i autentino
preneseni na /C
-svaki pisac ima svoju biogra5iju, koja je
207
oblikovana na predloku *aloga
leksikona hrvatske knj., u kojem su
predstavljeni
najpoznatiji znanstvenici i kritiari itatelju
u tom tekstu pronalazi sve bitne obavijesti
o autorovoj stvaralakoj osobnosti, o
njegovom knjievnom svijetu i graanskoj
biogra5iji
-tekstovi se pojavljuju u svojem prozoru
koji je okruen prozori(ima s rjenikom i
dodatnim objanjenjimaE tako se ostvaruje
vodoravni tip itanja
-interaktivni tip itanja- raunalo
uspostavlja dijalog s itateljem za
nastavak itanja motivira ga poticajnim
prijedlozima
(a*+o*, *a upotre"u )D=(OM=a u
+e/t,r,
208
-suvremeni uenici svijet knjievne
umjetnosti ne poznaju samo iz knjigeF
-te%nika sredstva omogu(ila su i druge
oblike komunikacije s
knjievnoumjetnikim tekstom
&vuna ,tan/a
-u vieizvornom udbeniku pojavljuje se i
zvuna itanka koja uenicima prenosi
knjievnoumjetniku rije u govornoj
interpretaciji scenski% umjetnika (>latko
/rnkovi( i Cubravko 0idor)
-za svaki se razred odabiru lirske pj1,
prozni i dramski tekstovi koje interpretiraju
poznati scenski umjetnici
-na satu knjievnosti te interpretacije
zamjenjuju uiteljevo itanje
-ukljuuju se u razliite 5aze nastavnog
sata, npr1 u zavrnoj 5azi sata mogu
posluiti kao sveani zavretak
209
interpretativnog procesa
-na satu jezika upotrebljavaju se za
upoznavanje vrednota govornoga jezika,
razvijanje govornog i pjesnikog sluha te
govornog stvaralatva
->I korespondira s udbenikom i drugim
nastavnim sredstvima
(radnim listovima, udbenikom,
videokasetom,/C-E27-om6)
V,deo/a.eta
-sadri uzorke nastavnih sati koji
prikazuju nastavni proces
-prikazani nastavni proces mogu pratiti
uenici i uiteljiF uenici prate djelatnost
uenika koji sudjeluju u nastavi, uitelji
prate metodiku izvedbu nastavnog
procesa
210
-osim metodike videokasete rabe se i
kasete koje sadre snimke kazalini%
predstava, grau iz autorove biogra5ije ili
pojedinog knjievnog razdoblja
!e/t,ra
-lektirna djela ukljuuju se u korpus
tekstova na kojima se utemeljuje nastava
knj1, nastava jezika i nastava izraavanja
-ima didaktiku namjenu, oblikovanje
ukljuuje did-met sastavnicu
-lekt1 djela namijenjena su uenicima za
samostalno itanje izvan nastave
-prireivai lektire posreduju izmeu
itatelja i djela primjerenim metodikim
instrumentarijem, koji potie proces
itanja, razumijevanja i tumaena djela
-noviji metodiki modeli k1 lektire sadre
motivacije za itanje, motivacije za
razumijevanje poruka, motivacije za
211
estetsku prosudbu i vrednovanje te
motivacije za stvaralaku djelatnost
poslije itanja
-uz lektirna djela pojavljuju se i lektirni
listovi, koji pouavaju kako itati pojedino
knjievno djelo i vrednovati postignu(a u
razumijevanju i tumaenju
!e/t,ra u .t,pu
-takav uzorak lektire oblikovan je u
projektu arodne knjinice 7etra
7reradovia u Ljelovaru (Gektiru u strip,
Hvijet s raskra, !,,#1)
-sudjelovali su uenici srednje k1 u ulozi
ilustratora, pod strunim vodstvom
renomirane umjetnice 4rene =uki(-8ranji(
-ciljevi projekta:
razvijanje sklonosti mladi% prema itanju
senzibiliziranje mladi% za knjievna djela
%rvatski% autora
razvijanje likovnog izriaja
upoznavanje mor5ologije stripa
razvoj kreativnosti
212
otvaranje korelacije razliiti% vrsta
umjetnosti6
-tekst je ralanjen na najmanje dijelove,
koji su preneseni u likovni izriajF dolazi
do izraaja sposobnost doivljavanja
(literarna
recepcija), vizualizacija (imaginativna
recepcija) te likovna konkretizacija
lit1recep
-ostvaruje se suradnja literarnog i
likovnog medijaF posebna vrsta
sustvaralatva pojedinani lik1 ostvaraji
ukljuuju se u zajedniko djelo
-lektira u stripu otvara nov nain itanjaF
itatelj prima dvostruke poruke, verbalne i
likovne, te vlastita zapaanja, doivljaje i
zamiljanja usporeuje s ponuenim
rjeenjima u stripu
Pro*,rn,#e
-didaktiko sredstvo kojima se prenose
razliite obavijesti 2pojmovi, logiki
213
grozdovi, cjeloviti tekstovi, tablice i sl1)F
slue kao poticaj za usmenu ili pismenu
analizu, zakljuivanje, objanjavanje i
usustavljivanje
-ukljuuju se u razliite 5aze nastavnog
sata
-pr1 usmeno se najavljuje p1 i predlae da
se promotri logika s%ema koja prikazuje
meusobni odnos pojmovaF (svoj primjer)
6,+m /ao .re d.tvo u na.tav,
/nj,0evno.t,
-sustavnije ukljuivanje 5ilma u nastavu
knjievnosti poinje &,-i% godina !,1st1
-tehnika epoha pojava raunala i
proces in5ormatizacije kolstvaF posebno
mjesto pripada 5ilmu
6,+m /ao na.tavno .red.tvo u
metod,/oj teor,j, , pra/.,
-u svojoj 7etodici nastave knj1
B1BDlubkov navodi vizualna sredstva u
214
nastavi knj1 meu kojima se nalazi i 5ilm:
slika, dijapozitivi, zidni plakati,
epidijaskop, nastavni film
-suvremeni metodiki prirunici ukljuuju
nastavni 5ilm kao vano nastavno
sredstvo i tee teorijskom utemeljenju
metodiki% pristupa u primjeni nastavnog
5ilmaF
-pojavljuju se posebni metodiki prirunici
s prilozima u knjievnom nastavnom 5ilmu
(*etodike osnove za primjenu filma u
nastavi)F
-uz pojedine nastavne 5ilmove pojavljuju
se metodike upute za nji%ovu primjenu u
nastavi
Knj,0evn, na.tavn, :,+m
$e+ement
:,+m)
-posebna vrsta nastavnog 5ilma koji se
temelji na knjievnom sadraju, a ima
posebne te%nike i metodike znaajke
-meu knjievnim nastavnim 5ilmovima
215
posebnu je primjenu stekao e$eme%t30i$m:
)-milimetarski 5ilm koji traje "-$ minuta i
sadri samo bitne elemente pojedine
nastavne jedinice ili teme
-8EA7- 0-CE@-=3 AGA7A<?-T4G7
72@A .4?4
i%0ormati'%i (knjievnopovijesni,
knjievnoteorijski)
;io+ra0#ki (prenosi podatke iz pieva
ivotopisa)F moe biti cjelovit ili
5ragmentaran
- na temelju vizualnih predloaka koji se
odnose na autentine prostore pieva
ivota i rada, na socijalnu, kulturnu i knj1
sredinu, rukopise, knjige, asopise,
ilustracije djela i dr1
B,o1ra:./, e+ement :,+m
u od1ojno=o"ra*ovnom
pro#e.u
ukljuuje se u redovitu nastavu i u
216
izvannastavne oblike rada
u redovitoj se nastavi ukljuuje u razliite
tipove nastavni% sati: sat interpretacije,
sat prouavanja pieva ivota, uvodni
sat, sintetini sat, kompleksni sat, kino
sat, sat ponavljanja i sl.
> ukljuuje se u 2VODN2 6A&2 sata u
funkciji doivljajne ili spoznajne motivacije
za susret s knj1 djelomF slui kao sredstvo
kojim se stvaraju uvjeti za estetsku
recepciju djelaF prua gledateljima
mogu(nost da doive autorovu osobu,
prate njegov stvaralaki put, upoznaju
ambijente karakteristine za njegovo
stvaranje i motive knj1 djela
-primljene in5ormacije usmjeravaju i
pospjeuju recepciju teksta, emocionalno
angairaju uenike i pokre(u nji%ovu
matu
-nazivaju se jo i motivacijskim filmovima
? ukljuuje se 6A&2 INTE(P(ETA)IJE
kada se razumijevanje teksta oslanja na
izvantekstovne odrednice
217
iz 5ilma se odabiru one sekvencije koje su
u suglasju s tekstom, tj1 one koje
utemeljuju interpretaciju na
odgovaraju(im biogra5skim, bibliogra5skim
i drugim injenicama i podacimaF
korelacija 5ilmski% sekvencija i teksta
prua mogu(nosti primjene govorni%
metoda, pismenih radova uenika
razliitog tipa i rada na tekstu
@ ukljuuje se u &AV(3N2
$'INTETIN2) 6A&2 .ata, tj1 nakon
interpretacije knj1umjetnikog tekstaF
spoznaje koje su uenici stekli u
pret%odnim nastavnim situacijama i
doivljaji koje je izazvala
interpretacija osnauju se, produbljuju i
dopunjuju in5ormacijama to i% prenosi
5ilm
u zavrnoj 5azi 5ilm se moe prikazivati u
cjelini ili u dijelovimaF prikazivanjem 5ilma
u cjelini uspostavlja se dopunski kontekst
interpretacije teksta, koji omogu(uje
218
primjenu razliiti% metodiki% postupaka i
nji%ovo 5unkcionalno proimanjeF
8E47=A<=3=3 0A 2B4 7A?2C4I;4
820?38/4: usmeno ili pismeno
objanjavanje filma u cjelini ili njegovih
dijelova, usmeno ili pismeno
uspore8ivanje filmskih informacija i
tekstovnih informacija, usmeno ili
pismeno izraavanje zakljuaka,
generalizacija, citiranje teksta koji se
odnosi na pojedine sekvencije iz filma,
usmeno ili pismeno odre8ivanje
podnaslova uz pojedine filmske
sekvencije, usmeno ili pismeno stvaranje
vezanog teksta uz pojedine f. sekv.,
usmeno ili pismeno preinaavanje
sadraja pojedinih filmskih sekvencija
oblici rada koji se primjenjuju u sintetinoj
5azi sata mogu biti poticaj za doma(u
zada(uF veza nastavnog i izvannastavnog
radaF biogra5ski el1 5ilm ukljuuje se u
slobodne aktivnosti uenika (lit1,recit1 i
5ilm1 druine)
219
E+ement
:,+m pot,#aj .tvara+a8tvu
uen,/a
kako u biogra5skom 5ilmu nema govora, u
nastavi se mogu primijeniti stvaralaki
metodiki postupci usmjereni na
razvijanje govornoga i pismenog izraza, tj1
na samostalno stvaranje teksta
za tu vrstu djelatnosti primjenjuju se
razliite stvaralake vjebe
11 vjebe oblikovanja naslova
pojedini% sekvencija u 5ilmu
uenici odreuju naslov 5ilmskoj sekvenciji
koja je oblikovana sredstvima 5ilmskog
izraavanja bez uporabe rijeiF
- naslov se odreuje na temelju vizualnog
sadraja
Po.tupa/: uenici gledaju 5ilm u cjeliniF
poslije prvog gledanja utvruju njegov
sadraj i 5ilmski izrazF u analizi
220
konstatiraju da je u 5ilmu izostavljen
govorF u1 jo jedanput usmjereno gledaju
5ilm i zapisuju naslove pojedinim
sekvencijama
naslov se odreuje prema sadraju
sekvencijeF
pjesnik =ure ;atelan na svom radnom
mjestu
TT u >agrebu radno mjesto =ure
;atelana
8ro5esor =ure ;atelan
8jesnik i pro5esor =ure ;atelan
-predloeni se naslovi analiziraju,
vrednuju i odabiru prema kriteriju
saetosti i usklaenosti sa sadrajem
-moe nam posluiti tablica: br1kadra +
0-CE@-= ;-CE- + <-0G2B
naslov kadra moe se odreivati
stihovima iz autorovi% pjesama,
naslovima pjesama ili pjesnikih zbirki
(svoj primjer)
221
!1 vjebe dopunjavanja i
preoblikovanja sadraja 5ilma
-uz svaku vizualnu in5ormaciju koju donosi
5ilm mogu se dalje razvijati verbalne
in5ormacijeF to je ujedno vjeba razvijanja
sadraja, koja pripada stvaralakim
vjebama
-u element-5ilmu o =uri ;atelanu mogu
se organizirati vjebe dopunjavanja i
preoblikovanja koje donose nove
biogra5ske obavijesti
-u 5ilmu se pojavljuje sam pjesnikF uenici
mogu pripremiti pitanja za intervju s
pjesnikom
;ako povezujete pjesniki i znanstveni
radK
8omaete li mladim pjesnicima u
nji%ovom radu i a5irmacijiK ;akoK
;oje ljepote i radosti otkrivate u radu sa
studentimaK
-u1 mogu pripremiti usmenu informaciju o
podruju pievi% znanstveni% interesa
222
-poticaj za samostalan rad mogu dobiti i
zadatkom da na temelju 5ilmskog
predloka prikupljaju grau vezanu uz
pjesnikovu osobnost i njegov radF
-uz sekvencije iz 5ilma mogu prikupljati
asopise u kojima je pj1 suraivaoF mogu
prirediti izlobu njegovih djela na temelju
primjeraka u k1knj1 ili drugdjeF
povezivanje nas1rada i k1knjinice
-uenici takoer mogu predlagati svoja
rjeenja za dopune, izmjene i preinake u
5ilmu
-mogu se postaviti ovakva pitanja koja
motiviraju za dopune i preoblikovanja:
;oje biste detalje (motive) unijeli u prvi
kadar 5ilma o =1;1K
;ako biste preoblikovali taj prvi kadarK
-takvim vjebama uenici stjeu nove
spoznaje i razvijaju sposobnost
samostalnog i stvaralakog rada
223
"1 vjebe uspostavljanja suodnosa
teksta i 5ilmskog predloka
-uenici upoznaju tekst uz koji treba
navesti odgovaraju(u sekvenciju iz 5ilma
=Po.tupa/: uitelj upoznaje u1 s tipom vj1
i njezinom svr%omF izvoenje vjebeF
upoznavanje teksta uz koji treba navesti
odgovaraju(u sekvenciju iz 5ilma (tekst se
ita u sebi ili naglas, u1 ili u1, snimljen
tekst)F umjetniki tekst ita se
interpretativno, in5ormativni se izlae
2,te+jevo u.meno ,*+a1anje
-nakon izlaganja o ivotu %rvatskog
pjesnika =1;1 (radio kao pro5esor na
5akultetu), uitelj upu(uje u1 pitanje:
(oji kadar u filmu upozorava to podruje
(. radaM
-uitelj izgovara sti%ove iz pj1, uenici
zapisuju ili usmeno navode sekvencije iz
5ilma uz koje se ti sti%ovi mogu vezati
(tablica)
224
5ilmski kadar moe posluiti kao poticaj za
oblikovanje uenikova komentaraF mogu
se prikazati kadrovi uz koje u1 razvijaju
literarno-5ilmski komentar
Knj,0evnoumjetn,/, te/.t u
e+ement=:,+mu
posebnu skupinu ine element-5ilmovi koji
su utemeljeni na knjievnoumjetnikom
tekstu, knjumj tekst prenose u 5imski izraz
obino je to kra(i epski tekst s dramskim
elementima koji se mogu prenijeti u
5ilmski izraz pomo(u crtani% likova
(basna6)
npr1 !va mia, Kavran i lisica, 'isica i
roda, .ko je 1ideku napravio kouljicuB
Alement-5ilm utemeljen na knjievnoumj
tekstu ima drukiju namjenu od
in5ormativnog (biogra5skog, knjteor ili
knjpov) 5ilma
ima estetsku namjenu, slui razvijanju
estetske senzibilnosti (5ilmske i literarne),
razvija sposobnost komuniciranja s
225
5ilmskim i
knjievnim djelom, otkriva posebnosti
5ilmskoga i literarnog izraza
-umj1 karakteristike 51 uvjetuju naine
njegova ukljuivanja u o-o proces: on se
ukljuuje u sat interpretacije, koji
doivljava strukturne promjene, ali
zadrava doivljajno-spoznajnu
utemeljenost o-o procesa koja je
svojstvena recepciji umj1 sadraja
-nastavni sat u koji se ukljuuje element-
5ilm utemeljen na knj1 tekstu ostvaruje se
ovim redoslijedom:
=.doivljano-spoznajna motivacijaE >.
najava filmaE ?. gledanje i sluanje prieE
C. ispitivanje doivljaja cjeline prieE @.
%nalizaE :. sintezaE I. samostalni i
stvaralaki rad
-metodiki se postupci odabiru za svaku
5azu sata ovisno o estetskom sadraju
5ilma i drugim izvorima kojima
dopunjavaju 5ilmski sadraj, o
recepcijskim i spoznajnim mogu(nostima
226
uenika te o o-o zada(ama koje sebi
postavlja interpretacija
=.
/ C2@4BG=-=<2-082><-=<-
72?4B-/4=- -naje(e se ostvaruje ovim
metodama i postupcima:
odijalogom (reproduktivnim, produktivnim,
problemskim)
omonologom uenika ili uitelja (kra(im
objanjenjima, komentarima,
prepriavanjem teksta)
oitanjem teksta naglas ili u sebi
(interpretativno , scensko , po
ulogama, usmjereno )
opromatranjem vizualni% predloaka
(aplikacija, slika, crtea, reprodukcija,
dija5ilmova)
osamostalnim pismenim radovima
(odgovori na pitanja, dopunjavanje
reenica ili vezanog teksta, tumaenje
znaenja rijei i razvijanje asocijacija uz
poticajnu rije, ispisivanje jezini%
227
jedinica iz teksta ili citata, opisivanje,
stvaranje dijaloga i sl1)
?1 <-=-B- logiki i sadrajno
nadovezuje se na pret%odnu 5azu
-ostvaruje se kombinacijom postupaka
govorne i pismene metode
-najava imenuje 5ilm, potie na gledanje,
usmjerava recepciju i programira sadraj
ostali% 5aza
4. za razliku od sata interpretacije teksta,
nastavni sat koji ukljuuje element-5ilm i
tekst uspostavlja korelaciju filma i teksta
ve( u T->4 DGAC-<=- 4 0G3H-<=-
gledanje 5ilma povezuje se sa sluanjem
tekstaF tekst se obino interpretativno
kazuje (ne itaL), pripovijeda cjelovito ili s
odreenim preinakamaF na taj se nain
omogu(uje u1 da komplementarno
doivljavaju estetski sadraj i razlikuju
5ilmski i literarni (verbalni) 4zraz
B% 3 T->4 8E2B=AE-B-<=-
C2@4BG=-=- /=AG4<A 8E4IA utvruje
228
se postignu(e i individualne razlike u
recepciji estetskog sadraja
doivljaj prie u cjelini (5ilmske i literarne)
provjerava se:
dijalogom (odgovorima na prvo
orijentacijsko, kontrolno ili problemsko
pitanje)
pismenim radom (odgovorima na pitanja u
orijentacijsko-kontrolnoj anketi,
zapisivanjem pojedini% reenica iz
teksta6)
monologom (objanjavanjem odnosa
izmeu teksta i 5ilma, objanjavanjem
postupaka u oblikovanju 5ilma,
razvijanjem odgovora na problemsko
pitanje koje je postavljeno u 5azi
najavljivanja 5ilma)
A% T->- -<-G4>A ostvaruje se ovim
metodama i postupcima:
-dijalogom (reproduktivnim, produktivnim,
%euristikim)
-monologom u1 i u1 (razliitim tipovima
prepriavanja 5abule, usporeivanjem
229
5abula u 5ilmu i tekstu, imenovanjem
likova, nji%ovi% postupaka, svojstava i
situacija u kojima se pojavljuju u 5ilmu i
tekstu, govorenjem replika koje su u1
zapamtili, opisivanjem interijera i
eksterijera u kojima se kre(u likovi i sl1)
ponovnim promatranjem 5ilma uz koje se
povezuju razliiti zadaci za govorno i
pismeno izraavanje
itanjem i analizom tekstaF samostalnim
pismenim radovima u1
C1 04<?A>- metode i postupci kao u 5azi
analize
D% 0-720?-G<4 4 0?B-E-G-I;4 E-C
3I1 obu%va(a razliite zadatke i vjebe:
-amostalno prepriavanje prie uz
gledanje filmaE prepriavanje prie bez
filmskog predlokaE stvaranje dijaloga
unutar prieE opisivanje likova i prostoraE
nastavljanje prie prema zadanom
zapletuE dovravanje prieE oblikovanje
scenarija za element-filmE dramatizacija
tekstaE scenske igre i sl.
230
Knj,0evn, d,ja:,+m
knjievni dija5ilm blizak je znanstveno-
popularnom tekstu i knjievnom albumu
(pr1 album 8isac u portretima i
ilustracijama)
kadrovi 5ilma ilustriraju odreene dijelove
nastavne teme i usmjeravaju uenika na
spoznavanje odreeni% pojava, nji%ovo
istraivanje i analizu
na temelju pojedinane ili skupne analize
kadrova izdvaja se ono to je bitno,
zaustavlja kadrove, usporeuje i% i
osmiljava
sastoji se od ?9 do @9 sliica koje su
snimljene na celuloidnoj vrpci, u boji ili
crno
bijeloj te%niciF mogu se povezati sa
zvunim snimkama
231
ukljuuju se u interpretaciju knj1 djela, u
prouavanje pisca i knj1 razdobljaF
ukljuivanje aktualizira slina met1 pitanja
koja se veu uz element-5ilm
Knj,0evna u+o0n,#a $mapa)
-knjievna ulonica nastavno je sredstvo
koje stvaraju sami uenici
-u nju se unose tekstovi (kritike, reklame,
plakati), 5otogra5ije, crtei, pismeni radovi
uenika, zvuni zapisi, likovni radovi i sl1
-vrste:
knjievna ulonica za pojedino knjievno
djelo
knjievna ulonica za pojedinog
pisca/spisateljicu
knjievna ulonica za pojedino knjievno
razdoblje
232
O.ta+a v,*ua+na .red.tva u
na.tav, /nj,0evno.t,
najpoznatija su ova vizualna sredstva koja
se ukljuuju u nastavu knjievnosti:
knjige, asopisi, ilustracije, crtei, faksimili
rukopisa,
fotografije, reprodukcije, skulpture,
sheme, tablice, grafikoni
utjeu na primanje, razumijevanje i
interpretaciju knj1 djela, pomau boljem
razumijevanju knj1pov1 pojava i teorijske
problematike
-ukljuivanje se uskla8uje s prirodom
literarnog sadraja, zada(ama o-o
procesa i nastavnim uvjetimaF
pojedina v1s1 ukljuuju se u sat
interpretacije kao motivacijska i dopunska
sredstva, a neka se ukljuuju u sat pov1 ili
teor1knj1F
uz svako se vizualno sredstvo vezuju
razliiti metodiki postupci
K nj,1a
233
prvi je kontakt s knjigom vizualanF itatelj
se suoava s njezinom te%niko-likovnom
stranom, koja moe utjecati na buenje
zanimanja za itanje
pokazuje se uenicima da bi privukla
nji%ovu pozornost i pobudila zanimanje za
itanje (iz razni% razdoblja, da vide tisak i
lik1opremu)
pokazivanje ukljuuje obavijesti o njezinim
elementima: tehniko-likovnoj opremi,
izdavau, izdanju, sadraju, predgovoru,
pogovoru, abecednom kazalu, kazalu
imena, kazalu pojmova i sl.
razliite razine obavjeivanja: u mlaim
razredima je svr%a pokazivanja buenje
zanimanjaF u viim se razredima ukljuuju
in5ormacije o likovno-te%nikoj opremi
knj1, prireivaima i izdavaimaF na
srednjok1 stupnju in5ormacije o svim
elementima knj1
in5ormacije o knjizi proiruju se govornim
metodama (objanjavanje, komentar,
dijalog) te metodom pisanja (stvaranje
234
bibliogra5ski% biljeaka)
povezivanje nast. rada s radom kolske
knjinice< u k1 knjinici mogu se
organizirati kolske izlobe knjiga
tematskog ili prigodnog karakteraF
uenici mogu dobiti posebne zadatke u
pronalaenju knjiga, organizaciji izloaba i
pokazivanju knjiga u uionici
pokazivanje knjiga, upoznavanje njihovih
elemenata 6 ima odgojnu i obrazovnu
ulogu< buenje interesa za
posjedovanjem knjige, razvijanje kulture
itanja, izgraivanje estetskog odnosa
prema knjizi, buenje elje za
posjedovanjem knjige i stvaranjem vlastite
ku(ne knjinice, buenje zanimanja za
odlazak u javne knjinice, za pra(enje
televizijski% emisija o knjizi, posje(ivanje
izlobi knjiga, upoznavanje te%niko
likovni% elemenata knjige, vrednovanje
knjige i sl1
235
I+u.tra#,je
uz knjievnoumjetniki ili znanstveno-
in5ormativni tekst pojavljuju se ilustracije
koje mogu biti umjetnike (inspirirane
knjievnoumjetnikim tekstom) i
neumjetnike
a) ,*/).#5() -, #',-.$%H#/)
-vrsta likovnog stvaralatva koja se
inspirira knjievno-umjetnikim tekstom, tj1
u likovni izraz prenosi knjievnoumjetniki
sadraj (pj1 slike u lirskoj pjesmi, likove iz
epskog ili dramskog djela, epizode i
prizore, dramske prizore)
umjetnika ilustracija
knjievnoumjetnikog teksta prua
itatelju mogu(nost da na nov nain vidi,
doivi i razumije knjievnoumjetniki
sadraj
236
pospjeuje a) recepciju teksta na
emocionalnom, imaginativnom i
intelektualnom planu, b) proiruje
primateljev doivljajno-spoznajni kontekst
i
c) omogu(uje spoznavanje zakonitosti
prijenosa literarnog sadraja u likovni
izraz
=V('TE I!2'T(A)IJA:
ilustracija lirske pjesme (stro5a, sti%ova)
ilustracija pjesnike zbirke (pjesama u
zbirci)
ilustracija epske pjesme (likovi)
ilustracija romana, novele, (likova,
dijelova 5abule)
ilustracija putopisa (motiva, krajolika)
ilustracija drame (likova, prizora)
237
-posebnu vrstu ilustracije ine umjetniki
portreti knjievni% stvaralaca koji se
ukljuuju u o-o proces
-umjetnike ilustracije k1u1 teksta ukljuuju
se u razliite tipove sati:
na satu interpretacije lirske pj1 umj1 se
ilustracija ukljuuje u fazu interpretacije, u
fazu sinteze ili u dopunsku fazu koja
obu%va(a razliite oblike samostalnog i
stvaralakog rada uenika
-4G30?E-/4=A 0A 3IA<4/47-
82;->3=3:
a3 samostalnim promatranjem ilustracije
uz tekst
b3 uitelj pokazuje ilustraciju
c3 uitelj projicira ilustraciju pomou
projektora
d3 ilustracije pokazuje pomou plakata ili
ih stavlja na pano
238
Metode i )o#tu)ci
pokazivanje, promatranje ilustracija
povezuje se s govornim i pismenim
metodama i nji%ovim metodikim
postupcima (dijalogom, objanjavanjem,
tumaenjem, opisivanjem)
uz ilustracije se vezuju in5ormacije o
ilustratoru i o njegovu odnosu prema
knjumj tekstu
promatranje ilustracija postavlja pitanje o
odnosu ilustracije i teksta, pa se u o
o proces ukljuuje i tekstna metoda
-ilustracije se mogu uvati u literarnom
albumu, koji se moe tematizirati, tj1
odnositi na ilustracije pj1 pojedinog
pjesnika ili pjesnike zbirke, ilustracije
likova i situacija u epskom ili dramskom
djelu, ilustracije pjesnika
2npr. album portreta *iroslava (rlee3
- na satu prouavanja pisca umj1 se
portret moe upotrijebiti u uvodnoj ili
239
zavrnoj 5azi sataF portret slui kao
sredstvo otkrivanja pieve stvaralake
osobnostiF s istom se svr%om odabire i
pieva bistaF mogu se upotrijebiti i
fotografije no umjetniki portret pisca
ima ve(u o-o vrijednost
a.op,.
u interpretaciji knjievnoumjetnikog
teksta asopis moe posluiti kao
dopunski 2sekundarni3 izvor informacija
npr1 pri najavi teksta i njegovoj lokalizaciji
moe se pokazati asopis u kojem je taj
tekst prvi put objavljen
knjievni se asopis ukljuuje u sat o
piscu (prikazuju se asopisi u kojima je
pisac objavljivao svoja djela)
(u sr1k1 vezano uz knjievnopovijesna
razdoblja, ideologe, stvaraoce, urednike,
suradnike, izlaenje 1, literarno-estetsku
usmjerenost6)
pokazivanje asopisa u nastavi knj1 ima
obrazovnu i odgojnu 5unkcijuF . slue kao
240
izvor knjievnopovijesni% in5ormacija i
poticaj kojim se budi zanimanje za itanjeF
ako se ne mogu pokazati autentini .,
pokazuju se 5otogra5ije naslovnice, ili se
valja koristiti televizijskim emisijama i
nastavnim 5ilmovima koji sadre
asopisnu grau
6a/.,m,+, ru/op,.a
5aksimili se upotrebljavaju za upoznavanje
stvaralakog procesa te kao predloak za
tekstoloku analizu
usporeivanjem razliiti% vrsta teksta
uenici upoznaju piev rad na
oblikovanju izraza
)rte0,7 .-eme7 ta"+,#e
gra5ika sredstva koja prenose razliite
knjievne in5ormacije i imaju razliitu
odgojno
obrazovnu svr%u
#rte0 se moe ukljuiti u sat interpretacije
knjievnoumjetnikog teksta (!ragan
241
'uki< -rce, crte kojim se odreuje
kompozicija pj1)
primjer 7ilije <ikoli(a u interpretaciji
pjesme Lrljan
crte se postupno stvara u procesu
interpretacije
uenici su iskazali to sve brljan MpleteNF
vra(amo se na razvijanje glavnog motiva
(brljan)F objanjavanje po slikama to
sve brljan plete i za koga, dok uenici
navode pojedine slike, na ploi piemo
odgovaraju(e pojmove i gra5iki i%
usklaujemo prema nji%ovim strukturnim
odnosima u pjesmi
grafiki prikaz razrade glavnog motiva u
slikovite pojedinosti komentirat (emo s
uenicima postupno tijekom njegova
stvaranja i MrastaNF zatim potiemo u1 da
motivsku strukturu poetski itaju:
a to vas podsjea ovaj crteM acrtajte
mu na NgranicamaO i poneki listi. 1idi li
ste tu kako Npletivo odmieOM apiite na
odgovarajuem mjestu zavrni stih
242
pjesme.
METODIKA NAE!A
2K!J2IVANJA )(TEA:
crte se 5unkcionalno ukljuuje u
interpretaciju teksta
pospjeuje recepciju teksta i
razumijevanje njegove strukture
razvija literarnu matu i sposobnost
prijenosa teksta u vizualni 2grafiki3
prikaz
uspostavlja suradnju s drugim
nastavnim metodama i postupcima
2govornim, tekstnim3
potie uenike na grafiki nain
izraavanjaB
-.-eme=ta"+,#e
literarne in5ormacije organiziraju i
prezentiraju na poseban nainF mogu
sadravati: informacije koje proizlaze iz
umjetnikog tekstaE informacije koje imaju
243
izvantekstovno podrijetlo
in5ormacije koje proizlaze iz
knjievnoumjentikog teksta mogu se
odnositi na njegove razliite elemente:
temu, kompoziciju, jezik, stil, likove, ideje
prema vr.t, ,n:orma#,ja
ra*+,/ujemo ove t,pove .-ema=
ta"+,#a: tematske, kompozicijske,
jezino-stilske, o knjievnim
likovima, o idejnom ustrojstvu
teksta
a) Temat./a .-ema=ta"+,#a
obu%va(a in5ormacije koje se odnose na
tematsku strukturu tekstaF
ts moe se konkretizirati podacima iz
teksta: likovima, situacijama, epizodama,
reenicama, sintagmama
-npr1: 11 tablica za knjievno djelo,
840-/+C=AG2+?A7-?4;-+A84>2CA 3
;2=47- 0A 2I4?3=A ?A7-
244
%.(./, registraturi/7rijelaz seoskog dj. u
grad/#viin dolazak u grad
-moe se odnositi na tematsku strukturu
ve(eg broja djela istog pisca
!1 tablica za knjievni opus,
840-/+C=AG2+?A7-?4;-+;<=4@AB<-
BE0?-
*.(./4rvatski bog *ars/$at/novele
"1 tablica za knjievno razdoblje,
E->C2.G=A+?A7-+840-/+C=AG2
$ealizam/pogospo8ivanje
selj./(ovai,ovakB/, registraturiBvie
dj
Kompo*,#,j./e .-eme=ta"+,#e
slue boljem razumijevanju vanjske i
unutarnje organizacije
knjievnoumjetnikog tekstaF
-vezuju se uz analizu lirske pjesme,
epskog i dramskog djelaF
-ona koja se vee uz lirsku pj1 obu%va(a:
raspored strofa, raspored pj. slika,
245
raspored motiva
-unose se razliiti podaci uz koje se
povezuju razliiti zadaci
11 kompozicijska tablica za lirsku pjesmu
8=A07-+72?4B+0?4S2B4
%.L.Jimi/=.u8enje, >.pj. idu zemljom
itd./pjesnici su u8enje u svijetu
!1 kompozicijska shema-tablica za roman
-moe sadravati natuknice koje iziskuju
da se navode likovi, epizode, reenice
kojima se otvaraju i zatvaraju pojedine
kompozicijske jedinice teksta (sloena
tabela =urja 7areka koju ne mogu
prikazati ovdje)
Je*,no=.t,+./e .-eme=ta"+,#e
jezinu i stilsku problematiku teksta
razvrstava prema odreenom kriteriju i
dovodi u odgovaraju(e interpretacijske
odnose
-pojavljuju se leksike, gramatike i
stilistike jedinice
246
-tablice s leksikom problematikom mogu
biti tematizirane
-npr. uz ;rleinu novelu .itka kod .istrice
Gesne moe se uspostaviti 11 leksika
tablica tematskog karaktera
840-/ 4 C=AG2 (71;rlea, Litka kod
bistrice lesne)
GA;04; 4 TE->A2G2D4=-
-0A20;4+B2=<4I;4+-C74<40?-?4B<2-
.4E2;E-?1
!1 tablice koje obuhvaaju gramatiko-
stilistiku problematiku
840-/ 4 C=AG2+?A;0?+0?4GA7
#.*aurani, ---age /(o da strepi mrki
vueB /mrki vue, stareB
"1 jezino-stilske tablice osobito se
primjenjuju u govornoj karakterizaciji
likova
'-eme , ta"+,#e o /nj,0evnom
+,/u
-ovisno o nainu karakterizacije lika
oblikuju se razliite s%eme i tablice kao
247
metodika sredstva
-mogu se odnositi na pojedinaan lik
(glavni), na ve(i broj likova i nji%ove
meusobne odnose, na likove iz razliiti%
djela istog pisca ili na likove iz razliiti%
djela razliiti% autora
11 u tablicu razvrstajte ove knj. likove
prema socijalnoj pripadnosti<
7edoni(, -10tipani(, ;anonik, 7ika,
.atori(, >gubidan, 7ecena6
8E48-C<4/4 CE3H?BA<A ;G-0A
(0?-GA@-)+G4;+C=AG2+840-/
-eljaciE$adniciE#ntelektualciE7lemii
!1 tablica za karakterizaciju knj. lika sadri
temeljne etike i psiholoke znaajke koje
se potvr8uju navo8enjem postupaka,
situacija, rijei ili reenica
-3?2E,C=AG2+G4;+;-E-;?AE40?4;A+
820?38/4,04?3-/4=A,E4=AI1,EAI1
*iroslav (rlea,
7A'/A.'atinovi/senzibilni intelektualac
-tablica se moe oblikovati induktivno iz
navoda karakteristike lika
248
"1 posebnu vrstu tablica ini
karakteroloka tablica u analizi dramskog
likaF
-to je tablica koja sadri replikuE na
temelju replike i konteksta u kojem se
pojavljuje utvr8uje se doivljajno stanje
lika, njegove misli i namjereF to se
doivljajno stanje, misli i namjere oituju u
govoru, postupcima i gestamaE
-uz elemente koji su iskazani u tablici
navodi se zadatak naputak za
samostalan rad uenika
G4;2B4+EA8G4;-+C2@4BG=-=<2
0?-<=A G1+D2B2E+DA0?A,7474;-
'aura/sebe se stidim/prekorava
se/treperi,sporiji/tiho plae
#1 -heme-tablice o idejnom sloju djela
s%eme tablice sadre podatke o idejama to
i% iskazuje knjum1 tekstF
oblikuju se na razliite naineFu tablicu
upisuje se ideja koja se konkretizira
podacima iz djelaF
-postupak se moe obrnuti, upisuju se
249
podaci iz teksta na temelju koji% se
utvruju ideje, problemi
840-/ 4 C=AG2+?A;0?+4CA=A
%.(.,, registraturi/bit e fratar, bit e
kribanB/ideje
Gra:,/a .red.tva
pojavljuju se u itankama i udbenicima iz
knjievnosti te u nastavnim listi(ima i
prozirnicama
gra5ika sredstva stvaraju uvjete za
organiziranje individualnog rada uenika,
rada u parovima(n1listi(i), 5rontalnog rada
(prozirnice)
njima se pove(ava zanimanje, aktivnost i
pozornost uenika
Aud,t,vna .red.tva u
/nj,0evno.t,
ljudski glas
gramofonska ploa
zvune itanke
250
gramo5onska ploa, kaseta - zvuna
itanka prenosi pjesniku rije u
interpretaciji najpoznatiji% glumaca i
recitatora i na taj nain pospjeuju
recepciju teksta
prua uzore govorne umjetnosti, potie na
njegovanje vlastitog govorenja ili itanja
umj1 rijei (razvija kulturu itanja)
pj1 se rije auditivno prenosi i
magneto5onskom vrpcom, kasetom, /C
om, raunalom
ITANKAI2DBENIK
-temeljna k1 knjiga namijenjena knj1
odgoju i obrazovanju u 2H i 0H
sadri izbor knjumj tekstova koji su
odabrani prema estetskim i pedagoko-
psiholokim kriterijima
ona je svojevrsna literarno-pedagoka
antologija
usto je posebna vrsta djeje knjige koja
svojim sadrajem i likovno-gra5ikim
251
izgledom udovoljava recepcijskim
(doivljajno-spoznajnim) mogu(nostima
uenika
u 0H izbor knjumj tekstova popra(en
knjteorijskim i knjpov prikazima tako
oblikovana itanka istodobno je i udbenik
knjievnosti itanka-udbenik1
i osnovnokolske itanke sadre
knjznanstveni sadraj (knjteorijski, prikaze
stvaralatva pisaca, bibliogra5ske
obavijesti) te se i one predstavljaju kao
itanke-udbenici
sadraj itanke-udbenika odreuje
nastavni program (predmetni kruikul)F
programski sadraj prenosi se u itanku
udbenik prema za%tjevima teorije
didaktikog prijenosa i teorije udbenika
-teorija didaktikog prijenosa obu%va(a
NAFELA P!EMA KOJIMA SE
KNJIEVNOUMJETNIFKI I
252
KNJIEVNOZNANSTVENI
SAD!AJ P!ENOSI U FITANKU3
UD>ENIK
(IJE JE O '!JEDEHIM NAE!IMA:
naelu primjerenosti doivljajno-
spoznajnim mogu(nostima uenika
odreene dobi (psi%oloko naelo)
naelu odgojnosti (pedagoki kriterij)
naelu obrazovne opravdanosti
(obrazovno naelo)
naelu didaktiko-metodike
oblikovanosti
A) P(EMA K(ITE(IJ2 NAMJENE :
itanke+udbenici za mlae razrede o
itanke+udbenici za vie razrede o
itanke+udbenici za srednju kolu
B) P(EMA NAIN2 I&NO3ENJA
KNJI% G(ADIVA:
253
a) I4?-<;-+3C@.A<4;
EA/A8?4B<2D (EA8E2C3;?4B<2D)
?48- trai zapam(ivanje i
prepriavanje sadraja, reproduciranje
de5inicija i pojmovaF izlae knji1 gradivo
u sustavu znan1 disciplinaF obino bez
metodikog instrumentarija
") I4?-<;-+3C@.A<4;
8E2C3;?4B<2D (0?B-E-G-I;2D)
?48- prua ueniku uvjete za
samostalno i stvaralako primanje
sadraja
-uenika podie na razinu estetskog
subjekta koji, na predloku teksta,
ostvaruje razliite oblike stvaralake
djelatnosti i sloene procese doivljavana
i promiljanjaF te oblike i procese potie
metodiki instrumentarij te likovno-
grafiki sadraj
#) ;273<4;-/4=0;4 ?48 I4?-<;A-
3C@.A<4;-
254
utemeljuje se na zasadama literarno-
estetske komunikacije te didaktike
komunikacije koja se ostvaruje oblikovanjem
komunikacijskih situacijaF u svakoj
komunikacijskoj situaciji ostvaruje se
odreena doivljajna ili spoznajna
djelatnost u razliitim oblicima jezine
komunikacije (sluanju, govorenju,
itanju, pisanju)F
-metodika strategija kom1 itanke-
udbenika usklauje se sa zakonitostima
estetske komunikacije, estetske recepcije
i estetske spoznaje (gnoseologije)
d) E->DE-<-?- I4?-<;--3C@.A<4;
sadri viedijelni didaktiki sklop: itanku-
udbenik, radne listove, prirunik za
uiteljaF po svojim didaktiko-metodikim
znaajkama moe biti: recepcijsko-
produktivni ili komunikacijski
e) B4HA4>B2E<- I4?-<;--3C@.A<4;
obu%va(a razliite medije (razliita nastavna
sredstva i pomagala): itanku-udbenik
(pisani tekst), zvunu itanku (kasetuK),
255
videokasetu, element-5ilm, nastavni 5ilm,
radne listove, /C-E27, 4nternet, televizijske i
radijske emisije
-u 0H pojavljuju se kolska pov1knj1,
k1teorija knj1, knj1 leksikoni, knjige o
piscima i sl1
:) 2?B2EA<4 ?48 I4?-<;A-
3C@.A<4;-
suvremenanastava usmjerena je
premamultimedijskom utemeljenjuF u
skladu s timotu se , po potrebi,
dopunjuje, aktualizira iusavrava
1) 4<?ADE4E-<4 ?48 I4?-<;A-
3C@.A<4;-
oblikuje se na zasadama teorije
korelacije i integracijeF knjievni se
sadraji povezuju sa sadrajima drugi%
umjetnosti (likovne, glazbene, scenske,
5illmske) te jezinim sadrajima
namjenjuje se strukovnim k1
256
-) -G?AE<-?4B<A I4?-<;A-
3C@.A<4/4
utemeljuje se na teoriji didaktikog
pluralizmaF rije je oitankama-
udbenicima koje se meusobnorazlikuju
po metodikoj koncepciji,programski
sadraj oblikuju prema razliitim
metodikim koncepcijamaF u praksi se
rjeesusre(u, ugavnom imamo
paralelene -ud -podvrstaK
,) E-C<4 3C@.A<4;+I4?-<;- (sadri
radne zadatke i vjebe)
)) P(EMA ADMINI'T(ATIVNOJ
$&AKON'KOJ) OD(EDNI)I
-obvezne (odobrene), izborne i
eksperimentalne
D) P(EMA NAIN2
(A3!ANJIVANJA KNJIEVNOG
'AD(AJA:
257
programirani tip udbenika
knji1 se gradivo ralanjuje u manje
jedinice koje se usvajaju postupno
poluprogramirani tip udbenika
a) itanka zatvorenog tipa (ne doputa
preinake i dopune sadraja)
b) itanka otvorenog tipa (svako se
izdanje oboga(uje novim sadrajima)

'AD(AJ ITANKE=
2DBENIKA
suvremene -ud svojevrsne su
antologije knjievnoumjetniki% tekstova
razliite tematske i vrstovne (anrovske)
usmjerenostiF
u skladu s tim knjievnoumjetniki tekst
ima sredinje mjesto u -ud, tj1 ini glavni
sadrajF tekstovi se pojavljuju u
cjelovitome obliku ili u odlomcima
(odlomci iz ve(i% knj1 oblika romana,
258
novele, drame, putopisa, bajke)F
odabrani tekstovi zadravaju izvorni
naslov (cjeloviti tekstovi lirske pj1 i kra(i
prozni oblici) ili dobivaju novi naslov
prema izboru autora itanke-udbenikaF
za odreene didaktike potrebe tekst se
moe ralanjivati na manje cjeline
(prozni tekstovi) i oznaavati brojevima
(reenice prate redni brojevi)F
izgled stranice na kojem je tekst
koloristiki se usklauje sa sadrajem
teksta
predstavljanje teksta ukljuuje i likovno
grafiku dimenzijuF tekst mora biti itak i
pregledan, dostupan vizualnom primanjuF
temeljni knjumj tekst prate razliite vrste
objanjenja, pojmova, naputaka, citata,
crtea/ilustracija
didaktiki% sredstava kojima se
pospjeuje i usmjeruje recepcija, analiza,
interpretacija i estetska prosudbaF rije je
o izvantekstovnim odrednicama koje
omogu(uju recepciju i interpretaciju
259
tekstaF u novijim
ud nalaze se na rubnici, usklauju se sa
za%tjevima teksta i za%tjevima recepcije
- prije ukljuivanja teksta u -ud
utvruje se njegova primjerenost
doivljajno-spoznajnim mogunostima
uenika i drugim naelima koja se odnose
na izbor sadraja
- utvrivanje primjerenosti ukljuuje:
temu, oblik, jezik i stilF svaka se odrednica
posebno vrednujeF u tekstu se utvruju
mogu(e zapreke u recepciji i interpretaciji,
koje se spreavaju objanjenjem manje
1poznati% rijei, jezikoslovnim,
kulturolokim, knjteorijskim i knjpovijesnim
objanjenjimaF
-tumaenje nepoznati% ili manje poznati%
rijei omogu(uje razumijevanje te
vodoravno itanje (ako je rije o 1 u sebi)
- odlomci knj1 djela iziskuju
unutarnju lokalizacijuF tekst se smjeta u
cjelinu kojoj pripadaF odabranom odlomku
iz romana ili novele pret%odi prikaz fabule
260
u koju se ukljuuje odlomakF odabr1
prizoru ili inu iz drame pret%odi prikaz
dramske radnje u koju se ukljuuje taj
prizor ili in
- elementi knjievnopovijesne
lokalizacije (0H) mogu se, u primjerenom
obliku, pojavljivati i u itankama-
udbenicima za vie razrede osnovne
kole (g1 prvog objavljivanja djela,
autorova stvaralaka 5aza, pripadnost knj1
vrsti i knj1 koli, smjeru ili razdoblju)
- tekst se smjeta u pripadaju(i
didaktiki kontekstF u 2H smjeta se u
tematske krugoveF pojedinani tekst u t1k1
dobiva odreeno mjesto i ulogu ovisno o
sadraju, tj1
porukama koje prenosi i o nainu na koji
i% prenosi moe dobiti elno mjesto u t1k1,
sredinje ili zakljuno mj1
&vuna ,tan/a
2p.s. pogledaj pod sredstvaE isti sadraj3
261
,tan/a=ud0"en,/ u
metod,/,m .u.tav,ma
-ostvaruje se u okvirima razliiti%
metodiki% sustavaF u skladu sa
za%tjevima metodikog sustava u koje se
ukljuuje oblikuje organizacijsku
paradigmu
organizacijska paradigma u sustavu
kolske interpretacije ima ove
sastavnice: motivacijaE knjievnoumj.
tekstE metodiki instrumentarij
2razgovor, interpretacija3E zadaci za
samostalan radE izborni zadaci
u sustavu problemske nastave:
problemska situacijaF knjumj tekstF
problemski zadaciF prijedlog zadataka za
izvannastavni rad
u sustavu stvaralake nastave:
stvaralaki zadaciF knjumj tekstF zadaci
za stvaralaka preoblikovanja, prijenos
u druge medijeF zadaci za stvaralaki
rad izvan nastave
262
otvoreni metodiki sustav:
didaktikaponudaF knjumj tekstF
istraivaki zadaciFzadaci za
samostalan rad izvan nastave

METODIKI IN'T(2MENTA(IJ
usmjeren je na motivaciju za primanje
(recepciju) teksta, interpretaciju,
usustavljivanje spoznaja i poticanje
samostalne stvaralake i istraivake
djelatnosti u1
metodiki instrumentarij koji slui kao
motivacija za recepciju knjumj teksta
usklauje se s njegovim umjetnikim
znaajkama te s recepcijskom
spremnou
uenika odreene dobi ona obu%va(a:
steeno ivotno iskustvo koje
korespondira s tematsko
idejnom razinom teksta, itateljsko,
literarno, intelektualno iskustvo, znanje i
sposobnosti
u odreivanju primjerenosti teksta d
263
s mogu(nostima u1 uzimaju se u obzir:
tema, idejne poruke, vrsta teksta, jezik i
stil
odreivanje primjerenosti teksta ukljuuje
vidokrug oekivanjaF Dadamer
uspostavlja teoriju stapanja itateljeva
vidokruga i vidokruga djelaF S1E1 =auss
pridaje osobitu vanost itateljevu
iskustvu, koje odluuje o recepciji novog
teksta primanje novog teksta Mukljuuje
vrednovanje tog teksta u usporedbi s prije
proitanim tekstovimaN1
u =auss # identi5ikacije s tekstom:
asocijativna, admirativna, simpatetika,
katarzika, ironika
pisac itanke-udbenika prognozira
mogu(e zapreke u recepciji teksta koje
proizlaze iz
neusklaenosti vidokruga oekivanja i
recepcijski% kodova
- uspostavlja metod. sredstva za
uklanjanje tih zapreka< izdvajanje i
264
objanjavanje nepoznatih ili manje
poznatih rijei na rubnici ili podrubnici
izdvajanje i objanjavanje nepoznatih
pojmova, imenaE objanjavanje unutarnjih
sastavnica teksta 6 sadraja, teme,
motiva, kompozicije, stilskih postupakaE
uspostavljanje emocionalnog i
intelektualnog ozrajaE ukljuivanje drugih
medija 2likovnih, glazbenih, filmskih
predloaka3
u izboru metoda1 4ntrumentarija uzima u
obzir razine na kojima se odvija
osmiljavanje teksta:
@.r 6 opis teksta 2vrsta,tema3E ralamba
2dijelovi teksta3E promatranje, osvjeivanjeE
opis teksta 2vrsta, tema, jezik, pisac3
:.r 6 ralamba 2tema, motivi, ideje, sastav3E
knjteor i knjpov opis 2najosnovniji3
I.r 6 interpretacija 2ralamba s knjpov el.3E
tematska, idejna, vrstovna i jez-stilska
interpretacija
265
D.r 6 interpretacija i estetska prosudba 2opisE
analiza/ralamba3E interpretacija povezana s
opisom i ralambom3, knjpov odre8enja
(u"n,#a
Iitanka-udbenik slijedi doivljajno-
spoznajne procese koji se otvaraju u
komunikaciji s tekstomF
- uspostavlja motivacijske postupke koji
omogu(uju recepciju tekstaF
knjievnoumjetniki tekst prati rubnica na
kojoj se nalaze knjievnoteorijski pojmovi
koji osmiljavaju tekst, nepoznate i manje
poznate rijei iz teksta u vodoravnom
poretku
omogu(uju vodoravno itanje i
razumijevanje teksta, likovni prilozi
(crtei,
5otogra5ije, s%eme), citati, kra(a
objanjenja i sl1
266
-sadraj na rubnici usmjeren je na pomo
urazumijevanju tekstaF u oblikovanju
rubnice dolaze do izraaja sljede(e
odrednice: rubnica sadri podatke koji
pospjeuju i omoguuju razumijevanje
teksta, opis i interpretacijuE sadraji se
izraavaju strunim pojmovimaE
sintagmama, kraim def. i tekstovima,
ilustracijama, podaci moraju biti pregledni
iraspore8eni tako da ne zasjenjuju
temeljni tekst

.va/, do"ar ud0"en,/ mora
.adr0avat,
metodika sredstva koja uvjetuju
recepciju teksta (objanjenje
nepoznati% rijei, pojmova i imena,
objanjenje strukturni% elemenata
teksta teme, kompozicije)
metodika sredstva koja omoguuju
razumijevanje i tumaenje teksta
267
(pitanja i zadaci kojima se potie
uoavanje,
ralanjivanje, usporeivanje,
razvrstavanjeF
J mogu biti:
o pitanja i zadaci percepcijskog tipa
o pitanja i zadaci analitiko-sintetikog
tipa
o pitanja i zadaci klasi5ikacijskog tipa
- ukljuuju se i razna objanjenja i komentari
te razni knjievnokritiki tekstovi
metodika sredstva koja potiu
samostalni i stvaralaki rad uenika
Natu/n,#e na ru"n,#,
knjievnoteorijski pojmovnik
knjievnopovijesni pojmovnik
imena pisaca, umjetnika, znanstvenika
5aksimili
268
knjievne tablice
5otogra5ije
citati
nepoznate rijei
imena knjievni% likova
5ilmski inserti
ilustracije6
-zada(e natuknicama:
a3 upozoravaju na odre8eni sadraj, izraz ili
pojam u temeljnom tekstu
b3 objanjavaju temeljni tekst, uspostavljaju
njegov kontekst
c3 potiu u. na razvijanje natuknice i re. ili
vezanog teksta
d3 potiu u. na traenje dopunskih izvora
e3 potiu uenike na istraivanje
f3potiu u. na stvaranje vlastitog
metatekstaB
(e#ep#,ja
-itanka-udbenik predvia recepciju teksta,
upu(uje, usmjeruje u1 na odreenu vrstu
269
itanja ili sluanja teksta: auditivnu ili vizualnu
r1
auditivna recepcija ostvaruje se
interpretativnim itanjem, sluanjem
teksta iz zvune itanke, sluanjem
radijske ili ?B emisije
vizualna recepcija ostvaruje se
neusmjerenim (spontanim) itanjem u
sebi ili usmjerenim itanjem (itanjem
sa zadacima)
audio-vizualna recepcija temelji se na
sluanju (auditivnom primanju) i
gledanju u tekst
-sluna recepcija razlikuje se od vizualne
interpretator posreduje u prenoenju
poruka koriste(i se izraajnim
mogu(nostima govorne interpretacijeF
-sluatelj prima estetske poruke ovisno o
recepcijskoj spremnosti i razvijenosti
literarnog sluha
270
-uditivno-vizualna recepcija temelji se na
vizualnom i auditivnom kanalu, koji se
usklaujuF ako ne rasprenost
r1,poreme(aj u primanju
u nastavi se izmjenjuju i kombiniraju
razliite vrste recepcije kako bi se uzele u
obzir pojedinane recepcijske znaajke
uenika
Interpreta#,jaIra*1ovor o te/.tu
--ud sadri didaktiku sastavnicu
interpretacija, razgovor o tekstu,
promatranje teksta, knj. analiza (ovisno o
metodikoj k1)
-nakon recepcije teksta, emocionalno-
intelektualne pauze i objavljivanja
doivljaja u pis1 ili gov1 obliku, zapoinje
tumaenje, spoznavanje teksta, koje se
temelji na vrstovnim, tematskim,
strukturnim, stilskim i jezinim
znaajkama te na izvantekstovnim
odrednicama
271
-u interpretaciji se smjenjuju razliite
knjznanstvene i kritike metode (od
pozitivizma do suvremeni%)
ukljuuju se u metodiki instrumentarij i
dobivaju didaktike 5unkcijeF metodiki
instrumentarij sadri: pitanja, zadatke,
objanjenja, citate, didaktiki dijalog,
grafika i likovna sredstva, rubnicu s
prate(im pojmovnikom, citatima i
dopunskim obavijestima o tekstu
-instrumentarij se temelji na literarno-
estetskoj komunikaciji s didaktikom
5unkcijom, koja se oivotvoruje razliitim
nastavnim metodamaF
-u interpretaciji teksta glavnu ulogu imaju
teksta i dijaloka metoda, koje se
dopunjuju drugim nast1 metodama
-interpretacijom se osvje(uje doivljaj
teksta i podie na razinu estetske
spoznaje, estetske prosudbeEosobni
doivljaj se objektivizira, dobiva struno i
znanstveno utemeljenje
272
-interpretacija teksta usmjerena je na
stjecanje knj1 kultureF istodobno, potie
razliite oblike izraavanja (jezinog,
likovnog, scenskog, glazbenog, 5ilmskog,
televizijskog, radijskog) i uspostavlja
poticajni metodiki instrumentarij za
samostalan rad, rad u paru ili skupini
Prate4, te/.tov,
-metodiki instrumentarij potie u1 na
samostalno ralanjivanje, tumaenje i
vrednovanje knjumj tekstaF time nije
zavren komunikacijski proces
-ukljuuju se kra(i knjievno-kritiki,
knjievnoznanstveni i drugi tekstovi, koji
otvaraju nove obzore, nove pristupe, nove
naine tumaenja i vrednovanjaF
-slue kao struna i znanstvena
verifikacija spoznaja koje su uenici stekli
u didaktikoj interpretacijiF
-oni su i tekstovi predloci na kojima u1
ue itati knjkritiki, knjznanstveni i
273
esejistiki tekst
---posebno mjesto meu prate(im
tekstovima zauzima tekst o piscu, koji se
primjerava razinama na kojima se knjumj
tekst interpretiraF
-oblikuje se na razliite naine:
enciklopedijski, esejistiki, autobiografski,
kombinacijom teksta i dokumentaristikih
predloaka
-na osnovnokolskom stupnju portreti
pisaca ne sadre knjpov i drugu
terminologiju koja nije primjerena toj
obrazovnoj razini
(e#ep#,ja , od1ojn, u,n#,
-pisci itanaka-udbenika predviaju odgojne
i 5unkcionalne zada(e svakog teksta i
usklauju i% s oekivanim odgojim uincima
11 EA/A8/4=- T->A: od 11 do "1
razreda (od &1 do *1 godine)
274
- naivno-realistiki odnosF - imaginativnaF -
emocionalna knjievnoumjetniki tekst
lirska pj1, kra(a proza, basna, bajka,
igrokazF odgojni uinci emocionalni
uinci, proirivanje emocionalnog i
predodbenog svijeta
!1 EA/A8/4=- T->A: od "1 do &1
razreda (od *1 do 1!1 godine)
- mijeanje naivno-realistikog i 5ikcijskog
pristupaF - identi5ikacija s likovimaF -
imaginativna, emocionalna i racionalna
spoznajaF - zamjedba izvantekstovni%
odrednica (pisac, vrijeme)
knjievnoumjetniki tekst lirska pj1,
kratke prie, novele, roman, basna, bajka,
drama, putopisF odgojni uinci
emocionalni, moralni, socijalni, estetski
"1 EA/A8/4=- T->A: od &1 do *1
razreda (od 1"1 do 1$1+1&1 god1)
- visok stupanj emocionalnog
275
proivljavanjaF - kritiki stavoviF - Mliterarni
moralizamN
knjievnoumjetniki tekst lirska pj1,
kratke prie, novele, roman, basna, bajka,
drama, putopisF odgojni uinci
emocionalni, moralni, socijalni, estetski
Autor, $p,.#,) ud0"en,/a
znanstvenici/sveuilini profesori
(povjesniari knjievnosti, teoretiari
knjievnosti, knjievnici, metodiari6)
osim pojedinani% samostalni% autora
javljaju se autorski tandemi (autorski
parovi) ili autorski timovi (vie autora s
razliitim kompetencijama)
sudjeluju: ilustratori, dizajneri, lektori,
struni recenzenti, urednici, nakladnikB
uporabu itanke+udbenika odobrava
ministarstvo na temelju Zako%a o
ud7;e%icima &a o#%o'%u i #red%*u
8ko$u
prolazi eksperimentalnu 5azuF kad je
276
odobren , tj1 ukljuen u o-o proces,
organizira se praenje, vrednovanje
strune, pedagoko-
metodike valjanostiF
obavljaju ga pedagoki instituti, visokok1
ustanove za o1 uitelja, resorna
ministarstva, strune udruge, kole i
struni timoviF
rezultati pra(enja i vrednovanja koriste
se za usavravanje udbenike literature
!,teratura:
7ali(, =osip: (oncepcija suvremenog
udbenika
8oljak, Bladimir: !idaktiko oblikovanje
udbenika i prirunika
277
ITANJE
itanje je viestruko sloena djelatnost:
tjelesna, duhovna, jezina, spoznajna,
komunikacijska, stvaralaka
itanje kao sloena djelatnost znai:
prelaziti oima pisani ili tiskani sustav
znakova
povezivati rijei, skupove rijei i reenice
uspostavljati logine veze izmeu rijei,
skupova rijei i reenica
razumijevati smisao reenice i teksta
primati obavijesti i poruke iz teksta
prera8ivati poruke
doivljavati poruke
aktualizirati poruke
uiti
iskoristiti obavijesti u ivotnoj praksi
stvarati nove poruke
278
a)
u+t,d,.#,p+,narn,I,nterd,.#,p+,narn,
o"*or
-pojavljuje se kao predmet istraivanja u
razliitim znanstvenim disciplinama koje
mogu meusobno suraivati 2fiziologija,
jezikoslovlje, logika, psihologija,
kreatologija, teorija spoznaje, metodika,
pragmatika, komunikologija3
-%rvatsko itateljsko drutvo pokrenulo je
asopis 4rak, koji promie kulturu
itanja
-knjiga Eic%arda .ambergera .eorija i
praksa itateljskog odgoja 2P;:3
prikazan s%ematski prikaz odrednica o
itanju
vrste itanja: itanje na glas, itanje u
sebi, doivljajno, in5ormativno, spoznajno,
279
stvaralako 1, kritiko itanje
-kriteriji su za utvr8ivanje vrsta .:
psi%olingvistiki, kriterij cilja, spoznajni,
komunikacijski kriterij
-prema psi%olongvistikome
(jezinome) kriteriju razlikujemo:
/. ITANJE NAG!A' znakovi
pisanoga jezika prenose se u znakovni
sustav govorenoga jezika
-metodiki za%tjevi u itanju naglas
odnose se na ujnost, jasno(u, pravilnost,
izraajnost i didaktiku svr%ovitost
-ujnost i jasnoa 1 dovode se u suodnos
sa sluanjem
-pravilnost se utvruje na temelju
pravogovorne norme
-izraajnost na temelju ostvarivanja
vrednota govorenog jezika
280
-didaktika svrhovitost ukljuivanje 1 na
glas u nastavi knj1 slui uenju knj1 sadraja,
provjeravanju usvojenosti, razvijanju govorne
kulture
-podvrste itanja na glas:
A) INTE(P(ETATIVNO7 ')EN'KO
ITANJE posebna vrsta itanja naglas
kojim se iskazuje doivljaj
knjievnoumjetnikog teksta i taj se
doivljaj prenosi sluateljstvu
-ta se vrsta naziva i estetskim
(ekspresivnim, impresivnim) itanjem
-interpretativno itanje od interpretatora
za%tijeva:
doivljaj teksta
temeljito poznavanje svih slojeva teksta
2sadrajnih 6 tematsko-motivskih,
emocionalnih, misaonih, jezino-
stilskih, vrstovnih3
281
razumijevanje znaenja svake rijei i
svakog znaka u pisanom tekstu i
prijenos u govorni izraz
poznavanje sintaktikoga, ritamskoga i
glasovnoga ustrojstva teksta
poznavanje vrednota govorenoga
jezika
sposobnost zamiljanja 2literarna
imaginacija3, uivljavanja i
uspostavljanja kontakta sa
sluateljstvom
-budu(i da se itanje utemeljuje na
pisanome predloku, njegovo ostvarivanje
za%tijeva prijenos 2prekodiranje3 znakova
pisanoga jezika u znakove govorenog
jezika, posebno u intonacijska sredstvaF
-interpunkcije se prenose u vrednote
govorenog jezika stanke, uzlaznu i
silaznu intonaciju, tempo, boju glasa,
jakost
282
-pripremanje teksta za interpretativno
itanje prolazi nekoliko 5aza:
11 5aza: uitelj prouava tekst, otkriva
umjetnike znaajke, ita kritike tekstove
o tekstu, naputke za itanje u itanci ili
priruniku (u suvremenim itankama se
osim znakovnog obiljeavanja teksta,
primjenjuje se i opis itanja utemeljen na
karakteristikama lika, 4lapi-*rkonja)
!1 5aza: obu%va(a interpretativno itanje
teksta u uioniciF ostvaruje se u posebnim
okolnostima, koje utjeu na recepciju
tekstaF u1 psi%iki i komunikacijski
pripremamoF
psihike pripreme ukljuuju: buenje
zanimanja, stvaranje dispozicije,
uspostavljanje koncentracijeF
komunikacijske pripreme obu%va(aju:
zauzimanje poloaja tijela, 5iziko
oputanje, tiinu u razredu, zatvaranje
knjiga na klupama
-neki metodiari preporuuju da se zatvore
knjige u kojima se nalazi tekst koji se
283
interpretativno ita jer to raspruje u1
pozornost
neki da nije pogreno imati otvorene
knjige jer postoje vizualni tipovi meu
uenicima (uostalom tako je u kazalitu,
priredbama, smotrama)
Prav,+a *a ,nterpretat,vno ,tanje
tekst se ita kontinuirano, cjelovito (bez
prekidanja)
za itanje teksta ne daju se nikakve
dopunske obavijesti (leksike,
sadrajne, biogra5ske) sve obavijesti
daju se u 5azi motivacije
uitelj+uiteljica stoji pred uenicima,
Qdri ih na okuR, povremeno pogledima
prati nji%ovo reagiranje
izbjegava se etanje po razredu,
neprimjereno gestikuliranje,
neprimjerena intonacija
ne upu(uje nikakve primjedbe
(upozorenja) uenicima tipa: sluaj,
pazi, ne okre(i se, ne razgovaraj6
284
kad dovri itanje, ostaje na mjestu
kako ne bi kretanjem poremetio
trenutke proivljavanja poruka teksta
tekst ita uitelj+uiteljica ili
uenik+uenica koji su posebno
pripremljeni
bez temeljite pripreme tekst se ne
moe itati interpretativno
ukljuuje se u razliite faze sata: u
sustavu k1 interpretacije pojavljuje se kao
samostalna 5aza interpretativno itanje
nakon motivacije i najave tekstaF
moe se pojaviti nakon 5aze interpretacije
kao zavrna nastavna situacija u kojoj
uenici interpretativno itaju tekst
razvijanje sposobnosti interpretativnog
itanja ostvaruje se u redovitoj nastavi
na satu interpretacije, u nastavi govornog
izraavanja kao stvaralaka vrsta govora
te u
izvannastavnim aktivnostima (literarnoj i
recitatorskoj druini)
285
B) ')EN'KI GOVO( umjetniki
govor na pozornici+uionici, izvode ga
glumci+ueniciF osnovni je element
kazaline umjetnostiF takvo govorenje je
stvaralaka djelatnost stvara se novo
umjetniko ostvarenjeF oblikuje se vlastita
scenska zamisao u govornom
ostvarivanju
u strunoj literaturi razlikuju se ')EN'KI
GOVO( I (E)ITI(ANJE razliku
uvjetuje poloaj recitatora i glumca na
sceni
interpretator u itanje ne moe unositi
repertoar svi% izraajni% sredstava kojima
raspolae glumac na sceniF interpretator
moe govorno individualizirati sve likoveF
poseban problem pri interpretativnom
itanju basne (oponaanje glasova
ivotinja, komian uinak)F
interpretator se uivljava u ljudske likove i
situacije, sluateljstvu prenosi ljudske
poruke
pri interpretativnom itanju rabi se i
286
neverbalni jezik (gestovni i mimiki
govor)F mora biti usklaen s verbalnim
izriajem
neprimjerena vizualizacija iznevjerava
smisao teksta
-2MJETNIKO 4 INTE(P(ETATIVNO
ITANJE nemaju isti status ni namjenu
umjetnikim itanjem bave se nadareni
pojedinci kojima je to pro5esija (glumci,
recitatori) i koji se obrazuju u institucijama
za kazalinu (scensku) djelatnostF
-interpretativno itanje se pojavljuje kao
sredstvo estetskog (knjumj) odgoja, njime
se bave uitelji i uenici koji pokazuju
zanimanje i sposobnosti za tu vrstu
djelatnosti
-poeljno je da uitelj interpretativno ita
ili kazuje tekst napamet
-ako ne: zvune itanke, radijske i ?B
emisije, /C-E27, 5onoenc1 i sl1)
-izbjegava se vizualna pratnja, pjesma
dovoljna
uvoenje u interpretativno itanje
287
zapoinje u prvom razredu "J
0H programi ne sadre odrednice u
itanju
meunarodni projekti o vrednovanju
obrazovni% postignu(a u pojedinim
zemljama i nji%ovim kolskim sustavima
itateljskoj kompetenciji dodjeljuju
prioritetno mjesto (840--projekt)
)) ITANJE PO 2!OGAMA
primjenjuje se u nastavi dramske
umjetnosti, pripovjedne proze, epske
poezije, rjee u nastavi lirske poezije kao
oblik stvaralake nastave
pripada stvaralakoj djelatnosti u kojoj
uenici pokazuju sposobnost uivljavanja
u knj1 likove, poistovje(ivanja te
sposobnost izraavanja koje ima
ekspresivne i impresivne znaajke,
sposobnost scenskog zamiljanjaF
to su psiholoke odrednice 1 po ulogama
koje se usklauju s emocionalnim i
intelektualnim razvojem u1, nji%ovim
iskustvima i spoznajamaF
288
-metodike znaajke itanja po ulogama
uvjetovane su umjetnikim znaajkama
teksta i osobno(u u1 koji preuzimaju
odreene ulogeF
- umj. znaajke proizlaze iz vrstovni%
odreenja
--ostvaruje se u nekoliko 5aza:
a3 pripreman faza
b3 preuzimanje uloga
c3 itanje/dramatizacija
d3 vrednovanje ostvaraja
a3 7$#7$)*% A%&%
-slijedi nakon interpretacije teksta koja je
osmislila tematsko-idejne znaajke,
karakteristike likova, posebno psi%oloke i
govorne osobine, meusobne odnoseF
-prije prijelaza na itanje po ulogama
uenici rjeavaju razliite zadatke koji su
usmjereni na knj1 likove i zamiljaju
prizore u kojima se pojavljuju likovi:
odgovaraju na pitanja
289
(usmeno ili pismeno), piu ili kazuju
biogra5iju lika u prvome licu, usmeno ili
pismeno iznose karakteristike lika
(zanimanje, socijalni status, dob, interese,
sklonosti, svjetonazor, odnos prema
drugim likovima, vanjski izgled, nain
kretanja, karakteristine geste)
zadaci se mogu odnositi i na scenski
prostor, scenografska i redateljska
rjeenja
pripovjedni tekst prenosi se u dramski
oblik, izdvajaju se dijaloke i monoloke
dionice i pripovjedni dio koji se namjenjuje
pripovjedauF
u lirskoj pj1 koja ima dijaloki oblik izdvaja
se dijalog koji (e se itati ili govoriti
napamet
itanju po ulogama pripovjednog, epskog i
lirskog teksta pret%odi pismena
dramatizacija kao oblik stvaralakog
pismenog izraavanja
b3 7$),&#*%/) ,'"K%
290
6 nakon provedeni% priprema u. odabiru
uloge za koje su se opredijeliliF za svaku
odabranu ulogu usmeno iznose svoju
scensku
zamisao, svoju koncepciju likaF tu
zamisao iskazuju u prvom licu (tko sam,
to elim, kako se ponaam, kako
izgledam)F
- uz podjelu uloga upu(uju se zadaci
gledateljstvu kao potencijalnim kritiarima
koji (e vrednovati stvaralaki ostvaraj
c3 5#.%/)/!$%*%.#&%H#/%
ostvaruje se ispred sluateljstva, u1 se
jednim dijelom pretvara u zamiljeni
scenski prostorF gledateljstvo mora vidjeti
pred sobom izvoditelje, pratiti nji%ov govor
i nji%ovo uivljavanje u tekstF u1 koji su
preuzeli uloge opisuju scenski prostor u
kojem se nalaze u tekstu
---u. u ulozi gledatelja ocjenjuju itanje
po ulogama, koje se pretvara u scensku
improvizacijuF
291
-ocjenjivanje ostvaraja utemeljuje se na
ovim odrednicama: uivljenost u lik
(potpuna, djelomina, bez uivljaja),
ostvarivanje dijaloga (uspjeno,
nedovoljno uspjeno,
nespretno), pravilnost govora (govor je
normativan, djelomino n1 pogreke su
sljede(e, nenormativan govor), ostvaraj
(vrlo uspjean, uspjean, zadovoljavaju(i,
neuspjean)
osim spomenuti% vrsta itanja naglas, u
metodikoj literaturi navode se i ove vrste:
pojedinano
naizmjenino
itanje s
komentarom
izborno
itanje s
podcrtavanje
m
anticipacijsko
okomito
vodoravno
2. ITANJE 2 'EBI
-pojavljuje se u nastavi i izvan nastaveF
-zastupljenost se pove(ava vertikalno,
292
prema viim stupnjevima o-o
-moe biti: spontano, usmjereno,
izborno, itanje sa zapisivanjem,
stvaralako, kritiko, spoznajno,
analitiko, aktivno, povrno, s
NpreskakanjemO 2reducirano3, ponovno,
po vlastitom izboru, obvezatno, s
otkrivanjem Nzlatne jezgreO, s
otkrivanjem tematskih rijei, konotativno,
denotativno, s razumijevanjem,
imaginativno, anticipacijsko, pomno,
interaktivno
'PONTANO (utvrivanje itateljske
spremnosti)
-primjenjuje se u nastavi i izvan nastaveF
uenici po vlastitom izboru odabiru tekst
za itanje, samostalno objavljuju
rezultate itanja i pokazuju odreeni
stupanj itateljske spremnostiF oituju
vlastitu literarnu recepciju, imaginaciju i
osje(ajnost
2'MJE(ENO (provjeravanje
sposobnosti literarne percepcije)
293
-uz tekst koji se usmjereno ita dodaju
se zadaci ili pitanja koja trae oekivane
odgovoreF dodaju se objanjenja,
usmjeravajui naputci (npr1 ?in 3jevi(:
0vakidanja jadikovka + 2slukuj
zvukove
pjesnike rijei, prat nji%ov poredak i
znaenje)
-za razliku od spontanog 1, usmjereno
1 je vo8eno itanje, s jasno postavljenim
zada(ama
4>.2E<2 (provjeravanje literarnog
ukusa)
-uenici odabiru tekst (dio teksta,
reenice) kojima iskazuju svoje
ne+svianje, potkrepljuju svoje sudove i
tvrdnjeF izborno 1 u sebi prenosi se u 1
na glas u funkciji citiranja (pri
interpretaciji teksta)
I4?-<=A 0- >-8404B-<=A7 (0
2G2B;27 3 E3/4) (sposobnost
oblikovanja natuknica)
294
-obu%va(a itanje i pisanje povezivanje
ti% dviju djelatnosti pospjeuje bolje
pam(enjeF
-pojavljuju se zadaci koji trae
zapisivanje pojedinosti iz teksta: rijei,
sintagma, reenica, manji% cjelina,
imena likova i dr1F
-iskoritavaju se i zadaci stvaralakog
tipa koji potiu 1 na oblikovanje vlastiti%
zapaanjaF te se biljeke unose u
dnevnik itanja
(zapisivanje pojedinosti iz teksta, vlastita
zapaanja)F od !1r2HF
-pokazuju itateljsku kompetenciju u1
0?B-E-G-I;2 (poticanje prerade
teksta)
-utemeljuje se na teoriji stvaralatva,
koja uenicima dodjeljuje stvaralaku
ulogu u procesu 1F
- itatelj oituje svoje stvaralake
mogu(nosti na razini primanja poruka,
na preradi, aktualizaciji i prijenosu u
drugi oblik ili medijF
295
recepcijsku spremnost (senzorne
registre, ekoiku i ikoniku memoriju),
senzornu, emocionalnu i intelektualnu
pokretljivost, originalnost, analitinost,
asocijativnost i sposobnost stvaranja
vlastitog metateksta
;E4?4I;2 (postavljanje pitanja,
vlastiti% komentara)
-ukljuuje sposobnost proizvo8enja ideja
koje se raaju pri itanju teksta,
selekcioniranja ideja i nji%ova
vrednovanja s estetskog,
moralnog i drutvenog gleditaF ono je
procjenjivanje pojedini% elemenata knj1
teksta koje se temelji na analizi, sintezi i
generalizacijiF
-u -ud pojavljuju se zadaci koji potiu
u1 na kritiko itanje: postavljanje pitanja,
izricanje sudova i ocjene
na temelju takvi% poticaja stvaraju se
elementi za oblikovanje metateksta
(kritike, recenzije, karakterizacije)F ta vrsta
296
itanja primjenjuje se u pisanju eseja,
knjkritikog i knjznanstvenog teksta (vii r1
2H i 0H)
082><-=<2 I4?-<=A
-usmjereno je na otkrivanje novih
spoznajaF predloci za 1-knjumj, knjkrit,
teorijski i knjpov tekstoviF
-otkrivaju se odre8ene razine teksta:
tematsko-idejna, kompozicijska, vrstovna,
jezino-stilska r1F
-u nastavi se naje(e primjenjuje
usmjereno spoznajno itanje (1 sa
zadatkom)
prema teoriji intuicije itatelj spoznaje
umjetniko djelo intuitivno, posredstvom
imaginacijeF
.1 /roce razlikuje intuitivnu i logiku
spoznajuF do spoznaje se dolazi putem
fantazije ili putem intelektaF rezultati
spoznaje mogu biti slike ili pojmoviF
0I utemeljuje se na 5enomenolokom
uenju koje je razvio A1 Susserl na
temelju M& ispitivanjaN razvio je uenje o
297
razlici izme8u izraza i znaka, izmeu
upu(ivanja na neto i dokazivanja neeg
te nagovjetaja neeg iz odreeni%
asocijacijaF
uzima tri aspekta svijesti: a)empirijske
svijesti kao sklopa psi%iki% doivljaja, b)
svijesti kao unutarnjeg opaanja vlastiti%
doivljaja, c) cjeline psi%ikog
doivljavanja uenje
utjecalo na oblikovanje metodiki%
pristupa knjumj tekstu (1 teksta)F
-pri itanju 1 usmjeruje pozornost na
jezik knjumj teksta i njegovu
predmetnostF posebno se usmjeruje
prema doivljaju teksta i umjetnikom
izrazu koji proizvodi doivljajF
-on razlikuje izraz od simbola ili znakaF
izraz je znak koji ima znaenjeF
- uenje o predmetu obu%va(a odnos
estetskog subjekta (itatelja) i estetskog
objekta (oivotvoruje se u primaoevoj
svijesti)F
- to oivotvorenje est1 predmeta temeljna
298
je odrednica fenomenolokog uenja
--Susserlovo uenje nasljedovali su
U1/onrad, 71Deiger te E14ngarden
--4ngarden razvija teoriju slojevaF
-Sartmann je utvrdio I slojeva knjumj
teksta: 11govor ili gra5iki znak, !1
predoivanje pokreta, radnje, likovaF "1
namjere likova u radnjiF #1 oblikovanje
karakteraF $1 nji%ovo
ivotno opredjeljenjeF &1 ideje koje odatle
proizlazeF '1 op(i zakoni ljudskog
postojanja
---#ngarden utvruje to pripada strukturi
knj1 djela, a to ne pripadaF strukturi djela
ne pripadaju ni pisac ni itateljF knj1 dj1
sastoji se od razliiti% slojeva
svaki je sloj vidljiv i pridonosi
cjelokupnome ustrojstvu kao umj1 cjelini:
zvukovni sloj rijei, sloj znaenja rijei ili
smisla viih jez. jedinica, sloj predmetnosti
2prikazanih predmeta u kontinuitetu ili u
nizovima, sloj shematiziranih aspekata u
kojima nam se pojavljuje predmet
299
prikazivanja
a)--uz sloj zvuanja povezuje se pojam
eu5onije, koji ima estetsku 5unkcijuF taj se
sloj gubi u prijevodu jer prijevod
uspostavlja drukije glasovne vrednote
b)--sloj znaenja obu%va(a pojedinano
znaenje rijei i nji%ovi% vezaF pjesniki
jezik razlikuje se od komunikacijskog
jezika
c)--sloj predmetnosti je dio stvarnosti koju
pisac doivljava i prenosi u umjetniko
djelo (umjetniku stvarnosti)F
-pisac prenosi samo neke aspekte
stvarnosti, koje itatelj konkretizira,
dopunjava, aktualiziraF
-4ngarden uvodi pojam mjesta
neodre8enosti koja popunjava itateljF na
taj nain 1 postaje sustvaratelj djela
--#ser razvija teoriju o apelativnoj funkciji
itanjaF itatelj upoznaje Mperspektive koje
tekst nudi i ne preostaje mu nita drugo
300
nego vlastito iskustvo na koje se smije
osloniti da bi zakljuivao o onome to mu
je priop(eno tekstomN
--u lingvistici teksta govori se o Nzlatnoj
jezgriO teksta, odnosno o Mzlatnoj jezgriN
reeniceF pri itanju teksta otkriva se
Mzlatna jezgraN reenice, sti%a, stro5e,
prozne cjeline, replikeF ona sadri
temeljnu misaoF
npr1 u pjesmi 7jesnici -1.1 Himi(a rije
pjesnik+pjesnici ima status M>=NF uz rije
pjesnici vezuju se rijei u8enje,
udivljenje, ganueF izmeu Mjezgrene
rijeiN pjesnici i rijei koje ju poblie
odreuju uspostavlja se logika veza
itanje s otkrivanjem M>=N slino je itanju
s otkrivanjem tematske mree rijei (u
knjizi s%ema)
CA<2?-?4B<2 4 ;2<2?-?4B<2
I4?-<=A
ukljuuje znaenjske odrednice
razumijevanje doslovnoga i prenesenoga
301
znaenja rijei i teksta, razumijevanje
stilski% sredstava kojima se ostvaruje
preneseno znaenjeF konotativno 1
osobito dolazi do izraaja u itanju lirske
poezije
47-D4<-?4B<2 I4?-<=A
-utemeljuje se na sposobnosti zamiljanja
(5antazijskog miljenja) - na literarnoj
imaginaciji, koja se oituje i razvija u
skladu s itateljskim razvojem itateljaF G4
ovisi i o vrsti teksta koji se ita
itanje lirske pj1 pretpostavlja literarnu
imaginaciju u zamiljanju pjesnikih slika
(vizualni%, auditivni%, kinestetki% el1)
--imaginativno itanje dovodi se u vezu s
racionalnim (logikim) itanjemF
imaginativni i racionalni procesi
uspostavljaju Ndinaminu ravnoteuO
--posebna je vrsta imaginativnog itanja
scensko itanje dramskog tekstaF itatelj
itanjem didaskalija zamilja scenski
prostor, likove u prostoru, nji%ov vanjski
302
izgled, kretanje na sceni, gestovni govorF
prati kako se mijenja izgled scene,
zamilja zbivanja izvan sceneF
u razvijanju scenskog 1+scen1 zamiljanja
primjenjuju se razliiti *)."!#5(#
7"-.,7H#: uitelj pokazuje kako
zamilja scenski prostor itaju(i
didaskalijuF pokazivanje 5otogra5ije
scenskog prostoraF uenici pokazuju kako
zamiljaju scenski prostor i likove u
scenskome prostoru
radi usmjeravanja i poticanja scenskog
zamiljanja uz dramski tekst pridodaju se
scenski zadaci
I4?-<=A 0 E->374=AB-<=A7
logino itanje koje je usmjereno na
usvajanje spoznaja o razliitim
elementima knjievnog djelaF
razumijevanje se provjerava razliitim
zadacima reproduktivnog i produktivnog
tipa
303
-<?4/48-/4=0;2 I4?-<=A (I4?-<=A
0 8EACB4V-<=A7)
-inaica je stvaralakog itanja pri kojem
itatelj predvia razvoj dogaaja i odnosa
meu likovima u epskom i dramskom
tekstuF u tekst ukljuuje nove dogaaje,
likove i situacije
827<2 I4?-<=A
-itanje koje karakterizira sabranost,
zadravanje na svim pojedinostima u
tekstu (pojavljuje se kao termin u engl1
metodici)
4<?AE-;?4B<2 I4?-<=A
-itanje knjievnoumjetnikoga teksta u
elektronikim medijimaF ujedinjuje
integraciju i komunikacijuF itatelj se
preobraava u stvaralakog itatelja koji
postaje suautor tekstaF spremnost za igru
,tate+jI,tate+j,#a
-osoba koja ita tekst, tj1 posjeduje
sposobnost dekodiranja pisani% znakova
304
odreenog jezika i primanja in5ormacija
koje se tim prenose znakovima
-pojavljuje se kao predmet znanst1
istraivanja u razliitim znanstvenim
disciplinama (jezikoslovlju, zn1 o knj1,
komunikologiji6)
projekti o itateljima istrauju: razvoj
itatelja 2uvjetovanosti razvoja3, itateljske
interese 2ovisnost interesa3, ovisnost
itatelja o socijalnome statusu, ovisnost
itatelja o kulturnoj sredini, utjecaju obitelji
na odgoj itatelja, psiholoke znaajke
itatelja, utjecaj nastave na odgoj itatelja
-prema Vo+1a.tovom uenju postoje ovi
tipovi itatelja:
neobuzdan, nekritiki itatelj, itatelj koji
mnogo ita
itatelj koji malo ita (dinamino-
pragmat1 i introvert1,5antast1)
aktivni itatelj koji postavlja odreeni cilj
itanja
305
postojan tip koji se usmjeruje prema
odreenoj vrsti knjiga
ovisni 2posluni3 tip itatelja koji se
podreuje rukovoenju, pedagokim
za%tjevima
itatelj koji ita bez odre8enog sustava,
nikad se ne vra(a proitanome
po 5,r+u: C vrste itanja: in5ormativno,
itanje koje 1 udaljuje od svakodnevice,
spoznajno (kognitivno), literarno
tipovi itatelja : itatelj koji u tekstu trai
korisnu informaciju (5unkcionalno-
pragmatini tip), itatelj koji ne
uspostavlja kritiki stav (emocionalno-
5antazijski tip), itatelj koji zauzima kritiki
odnos prema tekstu, itanje pretvara u
misaonu djelatnost (racionalno-
intelektualni tip), itatelj koji ita bez
praktinog cilja, preputa se estetskome
uivanju (literarni tip)
-po Bam"er1eru tipovi itatelja meu
306
djecom:
romantini tip koji ita 5antastinu
literaturu
realistiki tip najradije ita o svijetu koji
ga okruuje
intelektualni tip koji u knjizi trai
objanjenje pojava
estetski tip koji u knjizi trai doivljaj
ljepote
5a.e++o::ova tipologija utemeljena je na
5aktorskoj analizi
prvi faktor: zadovoljenje potrebe za
spoznavanjem svijeta
drugi faktor< zadovoljenje potrebe za
kontakt s ljudima, unutarnji sv1
trei faktor< zadovoljenje potrebe za
emocionalnim kontaktima
-tipove itatelja utvruje, za svakog u1,
uitelj knj1 i sami u1 i to upisuju u
itateljsku putovnicuF
-kao uzorak za utvrivanje itateljskog
tipa moe posluiti upitnik, npr1 itam
307
samo pripovjednu prozu, da-ne1
(upitnik (ojem itateljskom tipu
pripadam)
-itateljeva osobnost viestruko je
uvjetovana (s%ema)
840-/ ?A;0? ivotno iskustvo,
emocionalno, intelektualno, imaginativno,
itateljsko, knjievno znanje, ostala
znanja
I4?-?AG= - jezina spremnost, jezina
kompetencija, literarna k1
itateljevo ivotno 2predestesko3
iskustvo odluuje o recepciji poruka
koje alje knjumj tekstF recepcija je to
uspjenija to se itateljevo iskustvo
vie naslanja na poruke knjumj tekstaF
istraivanja su pokazala da se
uspjenost itanja knjumj tekstova
temelji na uskla8ivanju iskustvenih
kodovaF itatelj svim svojim bi(em
sudjeluje u 1, pieve misli sa stranica
308
knjige prelaze u 1 du%ovni svijet i
spajaju se u nove poruke
knjumj tekst ne prenosi 1 samo misli,
ve( im otvara mogu(nosti
emocionalnog doivljavanjaF itateljevo
emocionalno iskustvo korespondira s
emocijama izraenima u tekstuF knjumj
tekst otvara i nova emocionalna polja,
proiruje itateljeve emocionalne
raspone
cjelokupno itateljevo intelektualno
iskustvo posreduje u 1, tj1 u literarno-
estetskoj komunikacijiF pojedini tekstovi
iziskuju od 1 odreeno intelektualno
iskustvo bez kojeg nije mogu(a
literarno-estetska komunikacija
za razliku od ne5ikcijski% tekstova,
knjumj tekst iziskuje od itatelja
imaginativno sudjelovanje
(zamiljanjeK)
u susretu sa svakim novim tekstom
posreduje itateljsko iskustvo (broj
309
proitani% knjiga, vrste knj1 djela, teme,
jezik)
1 unosi u itanje znanje o knjievnosti
(znanje o ustrojstvu teksta, vrstovnim
znaajkama, pjesnikom jeziku, znanje
iz naratologije i poetike)F rije je o
posebnoj vrsti znanja koja omogu(uje
itanje s razumijevanjemF
znanja iz ostalih podruja (psi%ologije,
sociologije, povijesti, antropologije,
5ilozo5ije, jezikoslovlja, komunikologije)
pospjeuju spoznavanje knj1 djela
budu(i da je knj1 djelo jezina
umjetnina, znanje o jeziku ima
odluuju(u ulogu u odreivanju
itateljske spremnosti+1 kompetencije
znanje iz podruja znanosti o knj1
odreuje razinu literarne kompetencije
itateljska putovnica je svojevrstan
didaktiki dokument koji slui za
poticanje, praenje i vrednovanje
postignua u itanju knjumj tekstovaF
310
rabi se i za poticanje, pra(enje i
mjerenje postignu(a ne5ikcijski%
tekstova koji se pridodaju razliitim
5unkcionalnim stilovimaF kao osobni k1
dokument sadri podatke o u1, razred,
k1god1, i koluF sadri tekst koji se
obra(a 1 i upoznaje ga sa svr%om i
nainima koritenja 2vanost .3F unosi
se primjereni tekst koji pouava o
itanju
kao uzor pouavaju(eg teksta moe se
iskoristiti ovaj primjer:

ITAJ 2 3E'T KO(AKA:
11 prije no to pone itati knjigu prisjeti
se knjievni% djela koja imaju slinosti s
novom knjigom
!1 od svake nove knjige neto oekuje,
pokazuje itateljsku radoznalost
(vidokrug oekivanja)
"1 poni itati, uzmi olovku i papir, itaj
sabrano, zapisuj svoja zapaanja,
nepoznate rijei
311
#1 nakon proitani% stranica razmiljaj o
porukama koje ti je darovala knjiga,
stvaraj vl. tekst o knjizi
$1 vraaj se proitanome tekstu, osobito
onim dijelovima koji su te osobito
zaokupljali pri itanju, slui se pievim
rijeima u vlastitoj re1, prepii pieve
re. koje smatra uzornima i
poticajnima,
&1 tvoje druenje s knjigom zavrava
tvojim tekstom
ITATE!J'KA P2TOVNI)A
-u razvijanju kulture itanja (1 odgoja)
vanu ulogu ima itateljsko ozrajeF u
specijaliziranoj uionici u kojoj se izvodi
nastava knj1, osim knjiga, nalaze se panoi
s a5orizmima o knjizi i itanju, a5orizmi
koje piu uenici, itateljski plakati i
reklame, najuspjenije biljeke iz
dnevnika itanja i itateljski% dosjea,
5otogra5ije pisaca, naslovnice najnoviji%
knj1 djela i drugi vizualni prilozi
312

- posebno mjesto zauzima ra&red%a
itate$*#ka )uto'%ica, ona je svojevrstan
didaktiki dokument koji slui za
poticanje, praenje i vrednovanje
postignua u itanjuF sadri podatke o
postignu(ima svakog uenika (broj
proitani% knjiga, s ocjenama za svaku
proitanu knj1)F
-isticanjem razredne itateljske putovnice
potie se zanimanje za itanje i
natjecateljski duhF
-podaci iz razredne itateljske putovnice
rabe se za raspravu o prosu8ivanju ukusa
i itateljske kompetencijeF razrednu
itateljsku putovnicu oblikuju sami uenici
u suradnji s uiteljemF
-kao osobni kolski dokument sadri
podatke o ueniku
razred
kolsku godinu i kolu
broj proitani% knjiga s ocjenama za
svaku proitanu knjigu
313
-ocjene za proitanu knjigu iskazuju se
brojano, od 1 do $ (kolske ocjene), ili
rijeima: svi8a mi se, osobito mi se svi8a,
elim je itati ponovno, ne svi8a mi se
EAC<4 .E2=+47A 4 8EA>47A+840-/ 4
<-0G2B C=AG-+2/=A<-
11 +;reimir .abi(+ 0lavko ;olar:.reza +$
ili svia mi se
-osim razredne itateljske putovnice
stvara se i kolska itateljska putovnica,
koja se objavljuje na istaknutome mjestu u
kolskoj zgradi ili kolskoj knjinici
NAJI'TAKN2TIJE ITATE!JI)EI
NAJI'TAKN2TIJI ITATE!JI
istiu se u javnim glasilima (novinama,
tjednicima, elektronikim medijima), na
itateljskim panoima u specijaliziranoj
uionici, u k1 knjinici, k1 %odnicima
objavljuju se nji%ova imena i fotografije
kao poticaj za itanje slui reklamiranje
knjiga u razredu na poetku svakog tjedna
314
po 1, minutaF
uenice samostalno odabiru knjigu koju
su proitali i ele je preporuiti drugim
uenicima
ITATE!J'KA NATJE)ANJA
itateljske olimpijade 2. kvizovi, kvizovi o
poznavanju lektire3 organiziraju se na
kraju kolske godine s uenicima jednog
ili paralelni% razredni% odjela u jednoj koli
ili vie kolaF
ako se organizira kviz za nekoliko
razredni% odjela, odabiru se predstavnici
koji (e zastupati razredni odjel
organiziranje ukljuuje pripremu kviza,
izvedbu i vrednovanje postignua
u pripremanju kviza sudjeluju: uenice,
uitelji, knjiniari, predstavnici roditelja,
knjievnici, predstavnici medija
za ostvarivanje kviza pripremaju se
didaktika sredstva: knj1 iz k1 knjinice,
kaseto5on, /C, aplikacije, omotnice, listi(i,
315
gra5oskop, prozirnice, ilustracije, diplome i
sl1
uloge u izvoenju kviza: natjecatelji,
publika, prosudbena komisija
u1 dobivaju diplome ili nagrade
knjige popraene tekstom posvete koju
piu u1 (odabire se i najljepi tekst
po%vale na knjizi)
u 0H (#1r) u1 mogu preuzeti ulogu
antologiara, pripremaju antologije
odreene knj1 vrste ili roda slue kao
dar i poticaj za itanje u1 11r1
-u pojedinim zemljama u1 imaju itateljski
dosje ili itateljsku mapu,
koja sadri tekstove, 5otogra5ije, ilustracije
i drugi materijal koji se odnosi na
pojedinog pisca, pojedino knj1 djelo ili
razdobljeF
&ADAHE ITATE!J'KOG ODGOJA
-nastavni programi iskazuju zada(e
itateljskog odgoja u cjelini i posebne
zada(e za knjievne rodove i vrste
316
-mogu se utvrditi ove zadae itateljskog
odgoja:
razviti sve uenikove mogu(nosti u
svladavanju te%nike itanja i stjecanja
kulture itanja
uskladiti broj knj1 djela za itanje s
itateljskim mogu(nostima u1
razvijati du%ovnu osobnost uenika
razvijati drutvene i kulturne
komunikacije
omogu(iti koritenje kulturni% oblika
ivota
omogu(iti stjecanje struni% i
znanstveni% in5ormacija
omogu(iti svestranu izobrazbu u k1 i
cjeloivotnom obrazovanju
razviti trajnu itateljsku potrebu
izgraditi aktivnog, kultiviranog itatelja
u literaturi o itateljskom odgoju spominju
se itateljska prava koja obu%va(aju deset
mogu(nosti: pravo da itam sve, da
317
preskaem, da ne dovrim, da itam
ponovno, da itam bilo to, na zanos, da
itam bilo gdje, da itam bilo kad, da
itam naglas, na utnju
OOOOu skladu s utvrenim zada(ama,
uitelj itanja preuzima sljede(e odgojno-
obrazovne obveze:
utvruje itateljsku spremnost uenika
upoznaje itateljski ivotopis
upoznaje i prati itateljsko ponaanje
uenika
upoznaje, potie i usmjeruje itateljske
interese uenika
motivira uenike za samostalan izbor i
itanje knjievni% djela
najavljuje i preporuuje obvezatna
lektirna djela
stvara, zajedno s uenicima, itateljsko
ozraje u uionici i k1
provjerava i vrednuje poetnu recepciju
djela
organizira sate lektire
318
organizira itateljska natjecanja
(kvizove)
utvruje oblike suradnje sa kolskim
knjiniarem
utvruje oblike suradnje s mjesnom
knjinicom
utvruje oblike suradnje s roditeljima
utvruje oblike suradnje s piscima i
znanstvenicima
utvruje oblike koritenja medija,
posebno interneta i /C-a
u suradnji s uenicima uspostavlja
itateljski dosje i itateljsku putovnicu
u itateljsku putovnicu unosi odrednice o
itateljskim postignu(ima
!,teratura
.amberger, Eic%ard, .eorija i praksa
itateljskog odgoja
7anguel, -lberto, 7ovijest itanja
<ovakovi(, <ovak, Kovorna interpretacija
umjetnikoga teksta
319
METODIKI '2'TAVI
NA'TAVE KNJIEVNO'TI
Knj,0evno.t , na.tava
knjievnost je sredstvo spoznavanja
svijeta, otkrivanja mogu(nosti njegova
mijenjanja i preobraavanjaF
ona je umjetnika istina o ivotu,
svjedoanstvo trenutka u kojem je
nastala, izraz svog tvorca i jezika kojim je
oblikovana,
ona je rezultat ovjekove stvaralake
aktivnostiF odreivanje ciljeva nastave
knjievnosti zadano je prirodom
knjievnog 5enomena i odgojnim idealom
drutva i vremenaF nastava knj1 u 0H
mora uspostaviti sklad obrazovne i
odgojne ulogeF
ona omogu(uje u1 upoznavanje najve(i%
dostignu(a knj1 umjetnosti, izgraivanje
knjievne kulture, razvijanje kritikog
stava prema svijetu, smisao za
320
doivljavanje i razumijevanje ljepota koje
prua umjetniko djelo
Metod,/, .u.tav, na.tave
/nj,0evno.t,
metodiki sustavi proizlaze iz koncepcije
obrazovnih i odgojnih ciljeva te nastave,
njezine kulturoloke i drutvene funkcije
-prema nji%ovoj osnovnoj usmjerenosti i
organizaciji razlikujemo:
>% do1mat./o=reprodu/t,vn, .u.tav
?% reprodu/t,vno=e/.p+,/at,vn,
@% ,nterpreta#,j./o=ana+,t,/,
B% pro"+em./o=.tvara+a/,
A% /ore+a#,j./o=,nte1ra#,j./,
C% /omun,/a#,j./,
D% otvoren,
E% mu+t,med,j./,
F% t,m./,
>% Do1mat./o=reprodu/t,vn,
.u.tav
temeljni sadraj u tom sustavu povijest
321
knjievnosti
uenici ue knjievnopovijesne injenice,
prepriavaju sadraje knjievnih djela,
iznose podatke iz autorove gra8anske
biografije, citiraju gotove sudove o
knjievnim djelima i piscima
-pojavljuje se i teorija knjievnosti koja se
prouava deduktivno 5ormalistiki,
neovisno o knjievnom tekstu
-u1 pamti to ve(i broj injenica
(biogra5ski%, bibliogra5ski%, knjpovijesni%,
sadrajni%) i doslovno i% ponavlja
-takva nastava razvija reproduktivne
sposobnosti i pamenje, ali ne razvija
analitike sposobnosti, estetski smisao,
kritiki stav prema pojavama koje se
prouavaju
-uitelj je predava koji uenike
obavjetava o knj1 pojavama, prenosi im
gotove sudove i trai da i% reproduciraju
-obrazovni uinak mjeri se koliinom
usvojenih injenica i informacija
322
?% (eprodu/t,vno=e/.p+,/at,vn,
.u.tav
-razvijeniji tip nastave knjievnosti, koja
istie uenikovu vlastitu rije u iznoenju
knjievnih sadraja, ali u osnovi zadrava
reproduktivni karakter
-uenik prepriava sadraj, ali u jezini
iskaz unosi Qsvoje rijeiR, pokuava
objanjavati neke knjievne pojave u
tekstu (5ranc1k1)
-uitelj imaju odluuju(u ulogu - on je
tuma knjievnih pojavaE uenikovo
tumaenje je u drugom planu
-ve( sam pokuaj da se nast1 proces
usmjeri prema knj. dj. kao sadraju
oznaava vanu prekretnicu u s%va(anju
nastave knj1
@% Interpretat,vno=ana+,t,/,
.u.tav
-knjievno djelo je temeljni sadraj
323
nastavnog procesa, a interpretacija dj.
najvaniji oblik nastavnog rada
-struktura nastavnog sata prilagouje se
doivljajno-spoznajnim zakonitostima koje
se oituju u komunikaciji s knj1djelom
u primanju knjievni% djela oituju se
doivljajni i spoznajni procesi, djelo je
predmet Qestetskog uivanjaR i estetske
spoznaje
pri izgraivanju svoga sustava
interpretacija je potraila uporite u
spoznajnoj teoriji i psihologiji estetskog
doivljavanja i spoznavanja
odredila je 5aze u kojima se ostvaruje
komunikacija izmeu djela i njegova
primatelja
uspostavila je fazu doivljajno
spoznajne motivacije u kojoj se otvara
prema svijetu djela, aktivira svoje
emocionalno, intelektualno, moralno i
spoznajno iskustvo koje se integrira u
svijet djela
interpretativnim itanjem djelo se uvodi u
324
arite uenikovog du%ovnog svijeta,
izaziva doivljaj koji se iskazuje rijeima, a
veri5icira se analitikim postupkom
uenik je u ovom sustavu podignut na
razinu estetskog subjektaF
sudjeluje pri otkrivanju svijeta koji je
ostvaren u umjetnikom djelu, izraava
svoja zapaanja i sudove o djeluF
razvija se knjievna senzibilnost, aktivan
odnos prema djelu, kritiki stav i
zanimanje za itanje
posebna se panja pridaje jeziku
umjetnikog djela, istrauje se estetska
funkcija jezika
osobitu ulogu ima dijaloka metoda
(metoda %euristikog razgovora) i metoda
rada na tekstu
8redavako-reproduktivne metode, knjpov
in5o1 u drugom planu
uitelj vie nije predava nego organizator
nastavnog procesa
prua ueniku mogu(nost da oituje svoje
sklonosti u doivljavanju i spoznavanju
325
knjievne umjetnosti
izvori znanja se proiruju (ne vie samo
uitelj)F nastavni se proces ostvaruje u
dvosmjernoj komunikaciji polazne
in5ormacije i poticaje daje i uenik
ovaj sustav prua velike mogu(nosti u
razvijanu uenikove knjievne kulture, u
izgraivanju vlastitog stava i kritikog
miljena
B% Pro"+em./o=.tvara+a/,
.u.tav
poznat pod imenom programska nastava
uenik se postavlja pred knjievni
problem i potie na samostalno
istraivanjeF postavljeni problem pobuuje
zanimanje, stvara problemsku situaciju,
izaziva dvojbe, iziskuje opredjeljivanje,
postavljanje tezaF stjecanje je spoznaja
duboko i intenzivno
uenik ne prima gotove spoznaje ve( i%
stjee samF ui znanstveno misliti, otkriva
326
metode kojima se dolazi do spoznaje
-struktura nastavnog sata (5aze):
stvaranje problemske situacije
de5iniranje problema i metode
samostalan rad uenika
analiza i korekcija rezultata
zadavanje novi% zadataka
-problemska nastava a5irmira istraivaku
metodu
a) d*e$omi%a i#tra7i'aka metoda:
uitelj rjeava problem, uenici
djelomino sudjeluju u rjeavanju
problema
-pogoduje razvijanju sposobnosti
usporeivanja i objanjavanja pojava,
otkrivanju uzrono-posljedini% odnosa i
dokazivanju postavljeni% teza
b) )ot)u%a i#tra7i'aka metoda: uenici
sami stvaraju plan istraivanja,
postavljaju %ipotezu, odreuju postupak
za njezino dokazivanje, provode
327
istraivanja na razliitim izvorima,
izdvajaju podatke, razvrstavaju i% i
osmiljavaju
-pribliavaju se spoznajnoj djelatnosti
knjienog znanstvenika
u ovom sustavu najvie do izraaja
dolazi uenikov kritiki stav
-obino se izdvajaju oni knjievni problemi
koji trae etiko opredjeljivanje,
-suoavanje vlastiti% spoznaja i iskustava
sa
spoznajama i porukama koje nudi
odreeno knjievno djeloF
-knj1 se problematika aktualizira,
pieve poruke dovode se u kontekst
itateljeve suvremenosti
1 problemska nastava uspostavila je
razliite metodike postupke kojima se
uenik suoava s problemom,
1tj1 met1 postupke kojima se stvara
problemska situacija kao poetni korak
328
misaonog procesaF
otvara se postavljanjem problemskih
pitanja i zadataka, postavljanjem teza
koje treba dokazati (potvrditi ili nijekati),
navoenjem alternativa za koje se treba
opredijeliti, itanjem knjkritikih sudova s
kojima se treba suoavati, citiranjem
izvornog beletristikog teksta u kojem se
pojavljuje odreeni problem,
anketiranjem i sl1
1 u provedbi potpune istraivake
metode u1 postavljaju problemska pitanja
na koja pokuavaju odgovoriti istrauju(i
izvorni beletristiki tekst i druge izvore knj1
in5ormacija, postavljaju teze koje dokazuju
potvrdno ili nijeno, polemiziraju s
knjkritikim sudovima, stvaraju plan za
istraivanje problema, predlau metode
kojima (e istraivati problem
1mogu(i razliiti oblici nastave,
postupci, gledita6
u fazi korekcije i analize rezultata do
329
koji% dolaze u samostalnom radu iskazuju
razliite (esto i oprene) stavove, koji
dovode do polemikih situacija (razvija se
kritiko miljenje)
A% Kore+a#,j./o=,nte1ra#,j./,
.u.tav
utemeljuje se na povezivanju srodnih
predmeta u zajedniki didaktiki sustav
na povezivanju nastavnih podruja u
okviru nastavnog predmeta (knjievnosti,
5ilmske i scenske umjetnosti, jezika,
izraavanja i stvaranja), nastavnih
predmeta u okviru odgojno-obrazovnog
podruja (knjievnosti, 5ilmske, scenske
umjetnosti i jezika s likovnom i
glazbenom kulturom te nastavom strani%
jezika), odgojno-obrazovnih podruja
(jezinoumjetnikog podruja s
drutveno
330
povijesnim i drugim o-o podrujima6)
C% Komun,/a#,j./, .u.tav
-utemeljuje se na teoriji didaktike i
literarno-estetske komunikacije
-didaktika komunikacija obu%va(a oblike
i metode koji se primjenjuju u nastavi
-u didaktikoj komunikaciji knjievni
sadraj (umjetniki i znanstveni)
ralanjuje se na sadrajne cjeline koje
se ukljuuju u nastavne (komunikacijske)
situacije
-nastavni proces ostvaruje se kao lanac
komunikacijskih situacija 2didaktikih
mikrostruktura3 u kojima se pojavljuju
razliiti oblici (pojedinani, u parovima,
skupini), razliite nastavne situacije te
razliita nastavna sredstva
D% Otvoren, .u.tav
-uspostavlja didaktiku situaciju koja se
utemeljuje na ponudi sadraja i metoda
za samostalno uenje, istraivanje i
stvaranje
331
uenici sami odabiru sadraj za
istraivanje
sadraj nudi uitelj ili uenici
ovisno o karakteru sadraja i cilju koji se
eli posti(i (obrazovnim, odgojnim i
5unkcionalnim zada(ama), predlau se
metode rada za nastavni i izvannastavni
rad
taj sustav naputa tradicionalnu
organizaciju nastave i izvannastavne
djelatnostiF
organizacija nastavnog sata utemeljuje
se na didakt1 ponudi, izboru didakt1
ponude i preuzimanju odgovornosti za
njezino izvrenje
uspostavlja novu strategiju vrednovanja
postignu(a (ocjenjivanja)
E% Mu+t,med,j./, .u.tav
-suvremena nastava knjievnosti
ukljuuje razliite medije kojima se
prenose knjievnoznanstvene i
umjetnike poruke, rije je o vizualnim i
auditivnim te elektronikim medijimaF
332
-knjievnoumjetniki i znanstveni sadraj
ralanjuje se na didaktike cjeline koje
se povezuju uz odreeni medij: knjigu,
udbenik, itanku, zvukovne zapise,
filmove, .1, H!S$"*, raunalo, #nternet
F% T,m./, .u.tav
-utemeljuje se na teoriji me8upredmetnih
veza, tj1 na naelima interdisciplinarnosti
-teorija meupredmetni% veza ostvaruje
se na razini sadraja u nastavnim
programima, udbenicima i drugim
didaktikim izvorima te planiranju i
izvo8enju nastave
-timskom sustavu pret%odi alternacija
uitelja, uvoenje dvojni% uitelja za isti
nastavni predmetF
- omogu(uje meusobni dijalog dvoje
uitelja, podjelu uloga u ostvarivanju
pojedini% 5aza nast1 sata i
komunikacijski% situacija, izmjenjivanje
odgovora na pitanja koja postavljaju
uenici
333
-korelacijski metodiki sustav ukljuuje
dvolanu i vielanu korelacijuF
a) dvolana korelacija obu%va(a dva
nast1 predmeta, na primjer knjievnost i
likovnu umjetnost, knjievnost i povijest,
knjievnost i glazbu, knj1 i 5ilmsku umj1F
prua mogu(nost alternacije uiteljaF svaki
uitelj pokriva sadraj svoje struke
b) vielana korelacija ukljuuje ve(i broj
sudionika razliiti% nastavni% predmetaF
uspostavlja sloenije za%tjeve u
organizaciji sadraja i usklaivanju
metodike strategije
-u taj sustav ukljuuju se i drugi strunjaci:
knjievnici, likovni umjetnici, 5ilmski
redatelji, glumci, skladatelji i dr1
-uvodi se i timski oblik pripreme za
nastavni sat u k1 i izvoenje nast1 sata
prema toj kolektivnoj pripravi
3KO!'KA INTE(P(ETA)IJA
KAO METODIKI '2'TAV I
334
&AG(EBAKA METODIKA
3KO!A
(termin se prvi put pojavljuje 1*&!1 u
priruniku 7ristup knj.dj. (Trange-Hicel-
Eosandi() kasnije se rabi i termin
>g1metod1k+Eosandi(eva kola)
Trad,#,ona+na na.tava
/nj,0evno.t,
-nije pridavala osobitu pozornost analizi
knj1 dj1F vie se bavila knjpov1 graom
(biogra5ijom pisca, knjievnim i drutvenim
prilikama)F ako se provodila, iscrpljivala se
u 5ormalistikim za%vatima, 5iksiranju
ukrasa pj1 govora i prepriavanju sadraja
djela
Moderna na.tava /nj,0evno.t,
-knj1 je djelo temelj nastave, a analiza
djela Mprvi uvjet moderne nastave
335
knjievnostiF plodonosan utjecaj izvrila je
Meksplikacija tekstaN, koja se a5irmirala u
5rancuskoj metodici nastave knjievnosti,
-pojavljuje se u met1 prirunicima i
itankama za 2H (autori -1-nto-=1.uka)
B) 3KO!'KA ANA!I&A
KNJIEVNOG DJE!A
-ne moe se izgraivati neovisno o
znanosti o knj1 (znan1 interpretaciji)
-neposredno poslije rata (od 1*#$1 do
1*$,1) prevladavao je socioloki pristup u
tumaenju knj1 djela
nastava knj1 isticala je idejnu i
socioloku interpretaciju dj1, knj1 djelo
podreivala je praktinim potrebama
ivota
zaokret nastupa pedeseti% godina, u knj1
kritici oituje se oporba pragmatiko-
propagandnom s%va(anju knj1, a u
336
znanst1 publikacijama objavljuju se nove
metodoloke koncepcije u studiju knj1
Nova or,jenta#,ja
godine 1**$1 u almana%u 7ogledi =;;@
naznaene su nove knjteor1 i metodoloke
tendencije, koje su se, neto prije,
oitovale u svjetskoj znanosti o knj1
(njemakoj, ruskoj, 5rancuskoj, engleskoj)
u njima je sadrana moderna
metodologija knj. studija u kojoj knj1 djelo
zauzima sredinje mjestoF nastupa
razdoblje snanog procvata knjievne
analize, koja se poslije pojave asopisa
,mjetnost rijei (1*$'1) naziva
interpretacijom
B) INTE(P(ETA)IJA
predmet je interpretacije knjievno djelo
kao pojedinana i neponovljiva umjetnika
stvarnostF knj1 djelo s%va(a kompleksnoF
cilj joj je proniknuti u umjetniki smisao
337
djela, otkriti njegove vlastite zakonitosti,
obnoviti, rekreirati stvaralaki procesF
obu%va(a, inspiraciju djela, stvaralaku
osobnost, povijesni kontekst, tradicijuF
ukljuuje i stilistiku problematiku djela
--a) -interpretacija uzima u obzir
ove momente :

11 ;njievno je djelo jedinstvena
umjetnika tvorevina koja postoji kao
estetska i knjievnopovijesna danost, nosi
obiljeja prostora i vremena u kojem je
nastalo i oznake svoga tvorca
!1 >anemarivanjem knjievnopovijesnog
konteksta interpretacija se pretvara u oblik
impresionistikog pristupa djeluF
interpretator transponira subjektivni
doivljaj dj1 u artistiki izraaj, u esejF
--u studiju knjievnosti trai se puna
suradnja senzibilnosti i erudicije
338
") Knj,0evno dje+o u od1ojno=
o"ra*ovnom pro#e.u
knj1 djelo prenosi se u nastavni proces u
kojem sudjeluju uenik i uiteljF uenik ima
status punopravnog estetskog subjektaF
njegova je estetska senzibilnost bitna
odrednica nastave
zadaa je interpretacije da probudi
estetsku doivljajnost, izotri knjievno-
promatrake sposobnosti i kritiki du%,
oblikuje knjievni ukusF
---te se zada(e postiu svestranim
angairanjem uenika u nast1 procesu
interpretacija aktivira i pokre(e u1
emocionalne, fantazijske, intelektualne i
stvaralake mogunostiF
- u poetnoj 5azi prevladava emocionalna
sastavnica, kasnije se taj izvorni
emocionalni doivljaj oboga(uje misaonim
i kritikim sastavnicamaF
-doivljavanje knj.dj. uvjetovano je
primateljevim iskustvom (emocionalno-
intelektualnim), knjievnom naobrazbom i
339
sveukupnom du%ovno(u
---uitelj nije predava, pedagoki napor
usmjeruje prema tekstu i ueniku, vodi ih
do spoznaje odreeni% knj1 pojava, do
doivljaja, do samostalne prosudbe i
ocjene
---- od uitelja se zahtijeva svestrano
poznavanje djela i metoda njegove
interpretacije, suivljenost sa svijetom
djela, jasan i domiljen plan analitikog
postupka (odreivanje kljuni% probl1),
metodika intervencija i komunikacijska
umjenost
#) Interpreta#,ja , teor,ja
.po*naje
-interpretacija trai razradu psi%oloko-
spoznajnog (gnoseolokog) aspektaF
-u razradi te problematike oslanja se na
rezultate suvremene estetike koja se bavi
5enomenom estetskog doivljaja i
estetske spoznajeF
340
-svojstvo je umjetnikog djela da
pobuuje estetski doivljaj, doivljaj
ljepote i ugodeF
-estetski je doivljaj slojevit proces u
kojem se mijeaju i udruuju emocionalni,
fantazijski, asocijativni i misaoni spletovi
-doivljavanje djela ostvaruje se u
nekoliko 5aza:
neposredna percepcija djela (itanje,
sluanje, gledanje promatranje)
reagiranje a5ektivni% me%anizama
(oslobaanje emocija, asocijacija i vizija)
racionalno reagiranje
- pri oblikovanju estetskog doivljaja
osobito vanu ulogu ima primateljeva
mata
d) Pr,manje e.tet./e poru/e
pred knj1 djelom itatelj doivljava
posebnu vrstu uzbuenjaF
za%va(en djelovanjem knj1 djela njegova
svijeta, primatelj ulazi u nove prostore
341
doivljavanja, doivljava unutarnji
preobraaj, svoja iskustva i cjelokupnu
misaono-emocionalnu aktivnost ukljuuju
u novu naslu(enu stvarnostF
u prvom dodiru s umjetninom itatelj nije
svjestan odakle izvire ta snaga, intuicijom
otkriva njezine obriseF
to, meutim, nije estetska spoznajaF
stanje u koje je doveden estetski subjekt
otvara put spoznajiF
-estetski 2emocionalni3 doivljaj otvara put
racionalnoj spoznajiF u estetskom
doivljaju isprepleu se elementi
emocionalnog i racionalnogF
emocionalno otvara prostore
intelektualnome (racionalnome),
kognitivnomeF
prvo uzbuenje pred djelom trai
verifikaciju, misaoni postupak koji
obrazlae i potvruje (osmiljava) doivljaj
342
e) Emo#,ona+no=,ntu,t,vn, ,
+o1,/o=,nte+e/tua+n, p+an
kolska interpretacija djela uzima u
obzir ta dva planaF
-djelo je predmet doivljavanja, uivanja i
spoznavanjaF postavljeni redoslijed,
neposredna percepcija, reagiranje
afektivnog sustava i racionalno reagiranje
nema namjeru raslojiti proces
doivljavanja i spoznavanja djela na
posebne i neovisne sastavnice, ve(
upozorava na meusobno proimanje
razliiti% psi%iki% procesa
u nastavi, gdje se uenici uvode u
doivljavanje i tumaenje djela, obavljaju
se odreene predradnje i psi%ike
pripreme uenika za susret s djelom
:) Pr,mate+jev re#ep#,j./,
/onte/.t
knj1 dj1 ukljuuje se u primateljev
343
recepcijski kontekst i prolazi kroz njegovo
recepcijsko sitoF
--pojedina knj1 djela uenici doivljavaju i
ocjenjuju drukije od knj1 kritiara i
povjesniara knjievnosti
-- promjenom senzibiliteta mijenja se
odnos prema djelu
--uenika zapaanja postaju dragocjen
pokazatelj kamo treba krenuti
interpretacija u uioniciF
odreivanje smjera i razine interpretacije
vaan je korak u organizaciji sataF
neki tekstovi pojavljuju se u 2H i 0H
interpretacije na prvom i drugom stupnju
razlikovat (e se po opsegu literarne
spoznaje i pristupuF primjer 1oka
poslije kie
-u osnovnoj koli interpretacija (e
obu%vatiti njezinu vizualnu korektnost
(sjaj, ljeskanje kapi kie, igra svjetlosti)F
344
- u srednjoj koli usmjerit (e se prema
misaonoj strukturi pjesme (kratkotrajnost,
prolaznost), odnosu prema autoru,
pjesnikoj tradiciji i drugim
knjievnopovijesnim odrednicama
1) (a*,ne ,nterpreta#,je
-isto knj1 dj1 pojavljuje se u 2H i 0EF
razine interpretacije prilagouju se
recepcijskim i spoznajnim mogu(nostima
uenika
>a svaki obrazovni stupanj utvruje se
razina interpretacije (doivljajna i
spoznajna)F
--osnovnokolska interpretacija
uspostavlja doivljajno-spoznajni kontekst
i knjievnoteorijski kontekst (ukljuuje
pojmove iz teorije knj1), a srednjokolska
knjievnopovijesni kontekst
-) (edo.+,jed po.tupa/a
1 utemeljuje se na psiholoko-
spoznajnim odrednicamaF
345
11 - prvi je uvjet psi%ika pripremljenost
u1 za recepciju djela, koja se postie
raznovrsnim *".#1%H#/%*%F
-smisao je psi%ike pripreme u tome da
uenika dovede u stanje odreene
emocionalne napetosti i budnosti du%aF
-nakon te psi%oloko-intelektualne
pripreme slijedi %/%1% !/)'%F
-ona obu%va(a elemente: ime i prezime
autora, naslov djela, vrstu djela, godinu
objavljivanjaF
- ako se interpretira odlomak, tj1 manja
samostalna cjelina iz djela, sustav
poetnog obavje(ivanja isti je kao i za
djelo u cjelini, uz uvjet da je najavi
pret%odilo obu%va(anje djela u cjelini u
osnovnim naznakama (tematskim i
kompozicijskim) i izbor odlomka koji (e se
interpretiratiF
-najava ima obavijesni karakter
346
2ekspresivno, interpretativno3F to je prvi
korak interpretacijeF stvara podlogu za
interpretaciju teksta:
1 vano mjesto zauzima i )*"H#"%'%
7%,&%, trenutak utnje poslije itanja
teksta kad uenici sreuju dojmove koje je
proizveo tekst, uitelj prati vidljive reakcije
i ozraje koje je itanje izazvalo
1 zatim uitelj potie uenike na
#&$%0%1%/) !"0#1'/%/%, na izricanje
osnovnog dojmaF u teoriji i praksi
znanstvene i kolske interpretacije postoji
razraen sustav polazita
osobitu popularnost uiva teorija dojma
kao prvo is%odite interpretacijeF
terminom dojam obiljeava se prvi kontakt
s djelom, uinak djela na itateljaF
-dojam je sveukupnost psi%iki% procesa
koji su se oslobodili u svijesti primatelja
djelovanjem umjetnine
)) P(OB!EM'KA NA'TAVA
347
KNJIEVNO'TI
a) Odre<enje
- poseban didaktiko-metodiki sustav
koji se suprotstavlja predavako-
produktivnim oblicima nastaveF
- teorijsko is%odite pronalazi u teoriji
projektne nastave (amerikoj projekt-
metodi)F
- kao domiljen sustav poinje se
primjenjivati ezdeseti% godina !,1st1F
poetak-prvi znanstveni simpozij odran u
<W 1*&$1g1
-uvodi uenike u samostalno istraivanje
problema, uspostavlja sustav postupaka i
operacija koji angaira uenika u
postavljanju i rjeavanju problema
") 3to je pro"+emJ
0vi pokuaji de5iniranja problema
zaustavljaju se na pojmovima: tekoa,
zapreka, sloeno nerijeeno pitanje,
348
tenja da se prevladaju zapreke koje stoje
na putu rjeavanju 2spoznavanju3
problema, tj1 na putu do ciljaF
problem nastaje kada se nai8e na
odre8enu zapreku a cilj se ne moe
ostvariti na osnovi do tada vrijedeih
naina, ve treba pronai put za njezino
prevladavanjeE
prethodna znanja i iskustva sada se
primjenjuju na nove uvjete i na drukiji
nekonvencionalniji nain, to dovodi do
niza intelektualnih procesa
#) !ITE(A(NI P(OB!EM
--ima posebna obiljeja koja proizlaze iz
prirode knjievni% pojava
zasniva se na misaonim, emocionalnim i
fantazijskim aktivnostima uenikaF
--osoba koja rjeava lit1 problem angaira
se emocionalno (proivljava problem) i
intelektualno (pokuava ga rijeiti-
spoznati)
--svaki uenik rjeava problem na
349
individualni nain, a za%valjuju(i
kontekstu dolazi do objektivnog rjeenjaF
--dolazi do izraaja subjektivni odnos,
rjeenje problema ne mora biti
jednoznano, svaki u1 moe rijeiti
problem na svoj nainF
--knj1 se problem oituje kao vieznana
pojava koja raa razliite asocijacije,
emocije i misli, ovisno o senzibilnosti,
erudiciji i zrelosti istraivaaF
-- mora se uzeti u obzir i kontekst u kojem
se pojavljuje literarni problem
jer kad bi se pri njegovu rjeavanju oslonili
samo na subjektivnu istraivaevu
procjenu, moglo bi do(i do iznevjeravanja
objektivne prosudbeF
rije je o kontekstu djela kojemu on
pripada, kontekstu opusa, vremena,
pieva svjetonazora, stilskom kontekstu
(problem krivnje u >loinu i kazni
promatra se u drukijem kontekstu nego u
0trancu -1 /amusa)
350
d) 2vjet, *a rje8avanje
pro"+ema
literarni problem trai uoavanje
sloenosti pojava koje treba otkrivati i
tumaitiF
sadri odreenu spoznaju tekou,
suoava u1 s nerazjanjenim pojavama,
pobuuje zanimanje, otvara mogunosti
za postavljanje razliitih pitanja i hipoteza
-odnos uenika prema problemu ovisi o:
stupnju psihikog razvoja
opsegu iskustva i informacija
emocionalnom stanju
motiviranosti
e) (je8avanje pro"+ema
-pri rjeavanju literarnog problema oituju
se razliite spoznajne aktivnostiF proces
se zbiva u nekoliko 5aza
- 5aze rjeavanje literarnog problema:
351
1) problem ulazi u krug uenikove
pozornosti: uoava problem, osje(a
teko(e, svjesno upravlja svoju
spoznajnu aktivnost na otkrivanje
odnosa i posebnosti koje sadri
problemF
-problem izaziva emocionalnu i
intelektualnu napetost, radoznalost i elju
za razrjeenjemF uenik se koleba,
opredjeljuje, postavlja pitanja zaokupljen
je problemom
!) problem se poblie odre8uje, navode
se injenice i spoznaje koje (e olakati
rjeavanje problemaF problem se razlae
i trae se mogu(nosti za njegovo
rjeavanje, proiruje se krug in5ormacija
bitni% za rjeavanje problema
") uenik pokuava rijeiti problem:
postavlja problemska pitanja, %ipoteze,
alternative, trai argumentaciju za
postavljene teze, usporeuje problem sa
slinim problemima koje je rjeavao i sl1
- do izraaja dolazi kreativnost u
352
rjeavanju problemaF oituju se kreativne
mogu(nosti uenika u obu%va(anju,
osvjetljavanju i razlaganju problemaF u1
objavljuju svoje zamisli, otkrivaju raspone
u obu%va(anju problema
#) verifikacija 2dokazivanje, provjera3
hipoteza, pozivaju(i se na izvorni tekst i
druge izvore in5ormacija,
- u1 pronalazi dokaze za postavljene
teze, a one za koje ne pronae
odgovaraju(e dokaze iskljuujeF
-na temelju argumenata izrie se sud o
problemu, tj1 rjeava problem
:) 'tru/tura pro"+em./o1 .ata
/nj,0evno.t,
oblikuje se na logiko-spoznajnoj osnoviF
uenik ne prima gotove obavijesti koje
treba upamtiti i reproduciratiF
do novi% obavijesti i spoznaja dolazi samF
te okolnosti odluuju o ustrojstvu sata i o
353
njegovoj metodikoj strategiji
41 stvaranje problemske situacije
441 definiranje problema i metoda kojima
se problem istrauje
4441 organizacija samostalnog
istraivakog rada uenika
4B1 analiza rezultata istraivanja, koji se
korigiraju i dopunjavaju
1. zadaci za samostalni rad
--ostvaruju se obrazovni, odgojni,
5unkcionalni i komunikacijski ciljevi
--pedagoka utemeljenost< sadraj,
metode usvajanja sadraja, metode
upravljanja i kontrole u1 djelatnosti,
nastavna sredstva i didaktiki izvori za
samostalan rad, organizacijski oblici,
uloga uitelja
1) 'adr0aj na.tavno1 .ata
354
na satu problemske nastave mogu se
obraivati cjelovita knji. djela ili pojedini
moralni, estetski, 5ilozo5ski, drutveni,
idejni problemi vezani uz odre8eno djelo
u metodikoj literaturi razgraniuju se
tipovi problemski% sati od nastavni% sati
cjelovite interpretacije djela i sati na
kojima se interpretira tematsko-idejna
osnova djela i likoviF
u modelu problemske analize sadraj se
aktualizira s idejne, moralne, drutvene i
psiholoke straneF
roman se ralanjuje na niz problema koji
postaju predmetom interpretacijeF
u 5ormuliranju sadraja nastavni% jedinica
istie se problem koji sadri odreeno
nerijeeno pitanje, tezu ili alternativuF
sustav nast1 jedinica u modelu
problemske analize za%tijeva od uenika
razvijeniji tip kritikog miljenjaF
355
problemska analiza aktualizira one
aspekte djela koji iziskuju bogatije
knjievno i ivotno iskustvo, izgraeniji
stupanj knjievne i op(e kultureF
pripaziti - u tenji za aktualizacijom
idejni%, moralni%, psi%oloki%, drutveni% i
5ilozo5ski% problema koji se oituju u djelu
moe do(i do preiroki% digresija

1 u sustavu probl1 nast1 knjievni se
sadraj ralanjuje na odreene
problemeF
1raspon problema proizlazi iz knj1 djela
koje se interpretira, a nji%ov se opseg
prilagouje okvirima nastavnog sata, tj1
mogu(nostima interpretacije problema u
zadanoj vremenskoj jedinici
1 problemi se otvaraju na idejno-
tematskoj razini djela, ali i na fabulativno-
kompozicijsko i jezino-stilskoj razini
-izdvajaju se oni problemi koji (e najvie
zaokupiti interese uenika
356
1 na jednom nastavnom satu moe se
analizirati jedan problem ili vie problemaF
-u dosadanjoj praksi u sustavu
problemske nastave interpretiraju se
pripovjedna i dramska djela
2navedi svoj primjer3
4z Lreze 0lavka ;olara mogli bismo
izdvojiti ove probleme: /e li /aniina
tragedija motivirana njezinom krhkom
prirodom ili sredinom u kojoj iviM
-) Metode pro"+em./e na.tave
-uvodi takve nastavne metode koje potiu
uenike na samostalan, istraivaki i
stvaralaki rad
o(euri#tiki ra&+o'or njime se
postie aktivizacija uenika u analizi
knji1 problemaF to je sustavni i
postupni razgovor kojim se uenik
usmjerava na problemF u prob1 nastavi
357
do izraaja dolaze:
problemska pitanja problem se
postavlja u obliku pitanjaF do odgovora
se dolazi uoavanjem problema,
de5iniranjem njegovi% aspekata,
postavljanjem teza i nji%ovom
veri5ikacijom
perspektivna pitanja otvaraju
perspektive, cilj istraivakog naporaF
sadre u sebi odrednice do kojim se
dolazi analitiki, npr1 *oemo li rei da
je Ailip suvian ovjekM
uopena pitanja trae razraen
odgovor i objanjenje, razlikuje se od
perspektivnog pitanja u tome to ne
otvara perspektivu, npr1 (oji motivi
odre8uju $askoljnikovljev inM
alternativna pitanja postavljaju
uenika pred dvojbu i trae
opredjeljivanje, npr1 "su8uje li
!ostojevski $askoljnikova ili mu
prataM
358
o#t'ara$ako ita%*e tek#ta
osamostaljuje u1 u otkrivanju teksta i
prua im mogu(nost za individualno,
stvaralako pristupanjeF
--provodi se uz pomo( dodatnih
didaktinih sredstava (nastavni listi(i,
te%nika sredstva i pomagala)F
-svr%a je razumijevanje sadraja, stava
autora, sposobnost emocionalnog
proivljavanja situacija koje prua tekst i
sposobnost procjenjivanja (suenja)F
- tekst poziva itatelja na sudjelovanje u
zbivanjima, doziva iskustva, doivljaje i
uspomene, postavlja sebe u arite
itateljevi% interesa i doivljajno-
spoznajne aktivnosti, trai odreenu
disciplinu u otkrivanju i spoznavanju koja
dovodi do zavretka do ocjene, do
oblikovanja dojmova, doivljaja i
spoznaja
oi#tra7i'aka metoda oznaava
359
najvii stupanj samostalnosti u raduF
uenik samostalno prolazi sve etape
istraivanja:
-definira problem, stvara plan
istraivanja, postavlja hipotezu, odreuje
nain njezine verifikacije, izvodi
zakljuke i sudove
-u svom radu pribliava se istraivakom
radu znanstvenika, razlika u
istraivakom radu u. i znanstvenika je
u tome to znanstvenik otkriva nove
istine, a u1 otkriva istine koje nisu
nepoznate u znanosti, ali su nove za
uenika
-predmet istraivanja knj1 problemi
vezani uz idejno-tematsku i stilsko-
kompozicijsku razinu knj1 dj1
ore)rodukti'%o3#t'ara$aka metoda
kombinira se s ostalima
,) 'red.tva , poma1a+a
u problemskoj nastavi koriste se
360
suvremena tehnika sredstva i pomagala:
dija5ilmovi, nastavni 5ilmovi, dijapozitivi,
radio, televizija, audio kasete, raunalo,
internet, /C-E27 te razliiti tipovi
nastavni% listi(a (razliite vrste tekstova-
kritiki, znanstveni)
j) O"+,#, rada pro"+em./e
na.tave
5rontalni rad (svi uenici rjeavaju isti
problem usmeno ili pismeno)
individualni rad moe se proiriti
krug spoznaja koje se istr1
grupni rad pogoduje di5erencijaciji i
proirivanju istraivaki% problema
-organiziranjem skupnog i individualnog
rada u1 pospjeuje se usvajanje
metodologije istraivakog rada
rad u parovima (tandemski,
partnerski, suradniki) razvija kritiko
miljenje i suoavanje razliiti% gledita
361
/) 2+o1a u,te+ja
-nastavnik je u problemskoj nastavi
organizator stvaralake i istraivake
djelatnosti uenikaF
- mora poznavati individualne osobine
uenika, pravce nji%ovi% knjievni% i
drugi% interesaF
- prema interesima i mogu(nostima u1
priprema posebne radne zadatke
2programe3 koje u1 samostalno rjeavajuF
-ti individualni zadaci (programi) razvijaju
odreene sposobnostiF
-u individualiziranoj nastavi u1 takoer
preuzima nove obveze, dobiva novu
ulogu: planira svoj rad, upoznaje izvore
in5ormacija, metode istraivanja i sl1
--takvi oblici rada u okviru probl1 nast1
pove(avaju za%tjeve u pripremanju
nastavnog rada
+) 'tvaranje pro"+em./e
362
.,tua#,je

probl1 situacija je poetna faza u sustavu
problemske nastave, u kojoj se poinje
oitovati doivljajno-spoznajna aktivnost
uenikaF
--ta se aktivnost poinje oitovati u
suoenju s problemom (teko(om,
nepoznanicom) koji trai razjanjenjeF
--problemska se situacija izgrauje na
suprotstavljanju razliitih gledita koja
problem otvaraju i sugeriraju, na
proturjenostima koje treba razrijeiti, na
pitanju koje trai dokumentiran odgovor,
na tezi koju treba dokazati i obraniti
--u poetnom koraku nastavnog procesa
otvaraju se razliiti smjerovi miljenja,
nastupa raslojavanje gledita i stavova,
opredjeljenja i miljenjaF
--takav izdi5erenciran pristup literarnom
problema otvara individualne pristupe
pojavi i dovodi do individualizacije
nastavnog procesa
363
m) po.tup#, .tvaranja pro"+em./e
.,tua#,je:
pomo(u oprenih miljenja uenika o
nekom problemu (istoj knj1 pojavi) koja
mogu izraziti u diskusijiF do takvi% (e
situacija dolaziti u raspravi o likovima i
nji%ovim postupcima, o pojedinim
situacijama u djelu, o pievim
stavovima i sl1
postavljanjem teza koje trae
pri%va(anje ili odbijanje, opredjeljenje
trai argumentacijuF tezu moe
postaviti uitelj ili uenikF
- u razvijenom tipu problemske nastave
uenici iznose polazne tezeF teze se
izraavaju usmeno ili pismeno
primjenom ankete u kojoj uenici
pomo(u problemski% pitanja izraavaju
svoj stav, miljenje, sud o odreenim
problemima u djelu (tzv1 orijentacijska
anketa)F
-u anketni listi( mogu se uvrstiti pitanja
364
koja aktualiziraju idejne, moralne,
drutvene, estetske i psi%oloke
problemeF
SSSprimjer prije interpretacije romana
)vgenij "njegin uenici mogu, u anketi,
odgovoriti na ova pitanja: =. 7ristupa li
"njegin na isti nain u ivotu na poetku
i na kraju romanaM 2B3
citiranjem poslovica, aforizama ili motaF
uitelj citira poslovicu, a5orizam ili moto
u kojima se, u saetom obliku, izraava
odreena istina, stav prema ivotu,
svojevrsna ivotna 5ilozo5ijaF
-trai od uenika da ralane poruku
koja je izraena, a zatim se uspostavlja
veza izmeu poruke poslovice, a5orizma,
mota i knjievnog problema koji se
name(e u odreenom knj1 djelu
interpretativnim itanjem teksta isti se
tekst moe interpretirati na vie nainaF
svaki interpret unosi u itanje svoj
doivljaj, tj1 ostvaruje svoju
interpretaciju tekstaF
365
-uenici sluaju najmanje dvije razliite
interpretacije i opredjeljuju se za onu
koja je, po nji%ovu miljenju,
vjerodostojnije izrazila stvaraoevu
idejno-estetsku zamisaoF
-tri razliite interpretacije izazivaju spor,
stvaraju problemsku situaciju koja se
razrjeuje raspravom i analizomF
-takav postupak u stvaranju probl1 sit1
osobito je prikladan u interpretaciji
dramski% djelaF u primjeni toga postupka
rabi se suvremena nastavna te%nologija
(tonski, govorni zapisi)
uspore8ivanjem glazbenog i knji.
djela koje je posluilo kao inspiracija
glazbenom stvaratelju uoit (e se
razlike koje izazivaju problemF trebat (e
ustanoviti zato je skladatelj odstupio
od teksta-predloka, ime su
motivirana ta odstupanjaF
- npr1 5ajkovski nije u svom djelu
obuhvatio sve epizode iz 7ukinova
romana 2)vgenij "njegin3 6 &ato je
366
5ajkovski izdvojio samo intimne sceneM
/e li time osiromaena idejno-estetska
zamisao djelaM
-pretpostavlja se poznavanje romanaF
sluanje i analiza opere slijedi nakon
interpretacije romanaF moemo postaviti
probl1 pitanje koje (e pret%oditi sluanju i
analizi opereF
-postupak o kojem je rije primjenjivat
(emo kad izmeu knj1 i glazbenog djela
postoje uzajamni odnosi (kad knj1 dj1
slui kao podloga glazbenom djelu)F tako
se ostvaruje naelo korelacije
uspore8ivanjem knjievnog s filmskim
djelom usporeivanjem knj1 djela i
5ilma koji je oblikovan na njegovu
predloku postavit (e se pitanje
prijenosa romana u 5ilmski izrazF
5ilmski (e stvaralac iz knj1 djela izdvojiti
one epizode koje se mogu uspjeno
prenijeti u 5ilmski izrazF
- s tim u vezi moe se postaviti
problemsko pitanje: /e li filmski
367
stvaralac iznevjerio idejno-estetski
smisao knj. djela, je li literarnoj osnovi
dao nova znaenja, obogatio je novim
porukamaM
-postupak pri stvaranju problemske
situacije izgleda ovako: kad uenici
upoznaju knj1 tekst, kad ga
interpretacijom osmisle, prikazuje se 5ilm
izgraen na predloku tog teksta
(epizode, npr1), a zatim slijedi
problemsko pitanje usmjereno na
usporeivanje teksta i 5ilmaF -pitanje
izaziva spor, koji se razrjeuje
komparativnom analizom
uspore8ivanjem ilustracija i knjievnog
teksta na koje se odnoseF
uenici promatraju nekoliko razliiti%
ilustracija iste epizode ili likaF
-isti lik ostvaren je likovno na razliite
naine , istaknute su nijanse u
karakterizaciji likaF
- usporeivanjem razliiti% pristupa
likovima nastaje spor koji izaziva
368
potrebu za dubljom analizom i
argumentacijom sudova i stavova
uspore8ivanjem dviju epizoda iz knji.
djela koje se temelje na istom motivuF
- npr1 u ovakovoj noveli N#z
velegradskog podzemljaO isti in
2umorstvo vlastitog djeteta3 prosu8uje
2ocjenjuje3 dvojako< kao najstranije
djelo 6 zloin i kao izvrenje Loje voljeF
- osmiljavanjem ti% stavova nastaje
problem, njegovo rjeavanje moe se
ostvariti pozivanjem na autorov pogled
na svijet, na idejni stav koji se oituje u
noveli
postavljanjem teza koje moe postaviti
nastavnikF u 5ormulaciji se mora
oitovati problem koji (e uenike
potaknuti na razmiljanje i
opredjeljivanje
uenik postavi odre8eno pitanje ili tezu
koja izaziva sporF spor se razrjeava
analizom, tj1 pronalaenjem
argumenata
369
postavljanjem razvijenog, alternativnog
pitanja 2zadatka3F od ve(eg broja
mogu(nosti odabiru se one koje se
ine pri%vatljivima
knjievnokritiki tekstovi u kojima se
navode oprena miljenja o
odreenom knj1 problemu (liku, epizodi,
postupku, ideji)F
-uenici se opredjeljuju za jedno od
izraeni% miljenja i trae argumentaciju
NOVIJE TEO(IJE 2
P(O2AVANJ2
KNJIEVNOG DJE!A 2
NA'TAVI
a) e/.p+,/a#,ja te/.ta
razvija se poetkom !,1 st1 u 5rancuskim
kolama
umj. tekst pri%va(a kao glavni predmet
svog bavljenja (opozicija je dogmatsko
370
reproduktivnom sustavu nastave knji1 koji
se bavi pievim ivotopisom i
usustavljivanjem knj1pov1 i knj1teor1
sadraja)
eksplikacija se okre(e tekstu, podreuje
se tekstu, pronie u tekst (Eudler) s
namjerom da ga to temeljitije, svestranije
i tonije objasniE
istaknut je i pedagoki aspekt
tumaenjem teksta razvija se uenikova
knjievna i jezina kultura, uenik se
osposobljava za samostalno itanje i
tumaenje teksta
u programima nastave knj1 odreeni su
tekstovi koji se objanjavaju
- faze objanjavanja teksta <
a) kratak uvod (odreivanje pripadnosti
teksta u cjelinu, tzv1 lokalizacijaF moe
se iznijeti i ideja djela, ili u1 samo
otkrivaju)
") itanje teksta (estetsko itanje koje
sugerira uenicima est1 doivljaj)
371
#) prouavanje kompozicije proitanog
teksta
d) ponovno itanje pra(eno analizom
pojedinosti (detaljno objanjenje teksta,
otkrivaju se svi detalji i stoga su
aktivirana sva jez1 sredstva kojima se
detalji osmiljavaju: gramatika, knjter,
knjpov, socio-psi%oloka i etikaF
-osobito se istrauje jezik teksta
81/larac kae: 7rouiti izraajnu ulogu
rijei i izraza 6 to je najbolji nain da
uenika osposobimo za samostalno
tumaenje teksta
e) zakljuci
:) uenici itaju tekst
1) uenje teksta napamet
") pomno ,tanje $#+o.e
read,n1) , nova /r,t,/a
metoda pomnog itanja razvija se u
)ngleskoj !,-i% godina !,1 st1
potpuniju teorijsko-metodoloku
372
razradu doivljava ",-i% i #,-i% g1 u sklopu
%o'e kritike iji se zagovornici bune
protiv stavljanja naglaska na autorovu
biogra5iju i svjetonazor ve( interes
pokazuju za individualni doivljaj
umjetnikog teksta, za uinak teksta na
itatelja, za jezik pjesnikog djela i njegov
kontekst
2termin ( 6 /oel -pingarn =;=9.3
(,#-ard.ov po/u. ; pot,#aj,
na.tav,
svojim studentima tijekom jednog
semestra dao trinaest pjesama, uz
tekstove pj1 nisu bili navedeni nikakvi
drugi podaci, studenti su slobodno
izraavali svoje doivljaje i zapaanja o
pj1F
istraivanje mu je omogu(ilo izvoenje
zakljuaka o teko(ama koje se pojavljuju
u komunikaciji s pj1 tekstom:
=. tekoa obinog smisla i sadraja
373
poezijeE >. tekoa osjetnog zamjeivanja
oblika rijei i slijeda njihova ritmaE ?.
tekoa u otkrivanju pj. slikaE C. utjecaj
irelevantnih reminiscencijaE @. standardno
konvencionalno reagiranjeE :.
sentimentalnostE I. inhibiranjeE D.
doktrinarnostE ;. tehnike predrasudeE =9.
ope kritike pretpostavke
u 7raktinoj kritici Eic%ards se bavi
pitanjima literarne komunikacije i literarne
recepcijeF
ukljuuje se u krug 5enomenoloki%
prouavanja knj1 u Ailozofiji retorike bavi
se prouavanjem konteksta i znaenja
rijei ovisno o kontekstu, njezine
sugestivne mo(i,
E1 uenje o analizi dj1, tj1 o itanju djela,
semantiki je utemeljeno (lingvistika
dimenzija)F tako i u djelima #nterpretacija
u nastavi i (ako itati stranicuF
3 djelu #nterpretacija u nastavi bavi se
retorikom, gramatikom i logikom, a knjiga
(ako itati stranicu bavi se pitanjima
374
kolstva, odgoja i itanja, tj1 literarne
komunikacijeF
$. teorija literarne komunikacije poiva na
lingvistikim osnovamaF u sreditu je
njegove pozornosti znaenje rijei,
ovisnosti i rasponi znaenja rijeiF
E1 teorijski prilozi sjedinjuju lingvistike i
psi%oloke el1F u njegovu se kritikom
opusu oituju semantike, gramatike i
psi%oloke odrednice
(a*um,jevanje pje.n,8tva
=nova /r,t,/aJ
meu predstavnicima nove kritike osobitu
popularnost stekao je prirunik /leant%a
.rooksa i Eoberta 81Uarrena
$azumijevanje poezije,
oni oboga(uju pristup poeziji bogatim
komentarima bez koji% se ne moe
uspjeno komunicirati s knj1 djelimaF
eljeli su ukloniti zablude, nesporazume i
promaaje koji se pojavljuju u
375
Eic%ardsovoj metodi intuitivnog,
proizvoljnog komuniciranja s knj1 djelomF
u nji%ovom metodikom sustavu
neposredno komuniciranje vezano je uz
razliite vrste literarnog, lingvistiko-
stilistikog, povijesnog, sociolokog i dr.
komentara
#) Interd,.#,p+,narn, .u.tav,
-UaXne .oot%, upu(uje prigovor novoj
kritici: studenti knj1 obrazovani na
zasadama nove kritike govore kao
sociolozi, a ne razumiju znaenje pojmova
i termina kojima se slue
---7urraX ;reiger prigovara odvajanje
knjievnosti od studija povijesti i pokuava
povezati svijet knj1 dj1 s kulturnim
kontekstom Ualter 0utton trai
integrirani tip studija koji otkriva Modnose
izmeu knj1 i njezina sve kompleksnijeg
drutvenog ambijentaN Trederick So55man
zalae se za kritiku koja ukljuuje vie
disciplina i tako omogu(uje potpuno
s%va(anje teksta
376
<ort%rop TreXe, %natomija kritike (Y$')
njegova kritika stavlja knjievnost u
antropoloki okvir, iznosi novu koncepciju
nastave knjievnosti u knjizi 7lan za
uenje
o opor"a novoj /r,t,#,
oituje se u pove(anom zanimanju za
autorovu biogra5ijuF pojavljuju se
studiozne i iscrpne biogra5ije poznati%
pisacaF
-suvremeno prouavanje knj1 ukljuuje
raunala objavljuju se indeksi,
bibliogra5ije, abecedni popis poetni%
rijei, studije stila i sl1 (u nas @1.ujas,
717ogu,71Angels5eld i dr1)
(u./e metod,/e 8/o+e
d) .ovjet./a :orma+,.t,/a
8/o+a
razvija se od 1*1$1 do 1*",1, predstavnici
377
su: 3/+ov./,7 T,njanov7 Toma8ev./,7
Ja/o".on7 V,no1radov7 Br,/9
prouavaju jezik knji. djelaF dostignu(a
ruske 5ormalne kole najoitija su u
podruju stilistike knjievnog djelaF
pripadnici kole naputaju tradicionalnu
orijentaciju prouavanja stila u
kategorijama tropa i 5iguraF
istiu poeziju gramatike, tj1 vanost izbora
i rasporeda gramatiki% kategorija u
oblikovanju pj1 jezika, otkrivaju utjecaj
versifikacije na semantiku teksta, vezu
metrikog rasporeda i sintaktiko
intonacijske organizacije tekstaF
posebno zanimanje pokazuju za stil knji.
vrste, knjievni postupak koji izaziva
zaudnost kod itatelja (poseban dojam
koji itatelju omogu(uje novo vienje
pojava)
B1 Binogradov upozorio je na temeljne
probleme kojima se mora baviti znanost o
jeziku umjetnike knjievnosti: a3 jezik i
stil umj.dj.E b3 jezik i stil pisca
378
uenje predstavnika 5ormalne kole
oitovalo se i u metodikim teorijama i
koncepcijama nastave knjF
-koncepciju estetskog odgoja u nastavi
knj. zastupali su: B1B Canilov,
41818lotnikov i B1 TierF Canilov smatra da
je temeljni cilj nast. knj. razvijanje
umjetnikog miljenja uenika, -tako se
suprotstavlja predstavnicima
knjievnopov1 koncepcije koji su isticali
spoznajne, moralne i socijalne zadatke
nast1 knj1F
-B1 Tier je iznio svoja s%va(anja nastave
knjievnosti utemeljena na teorijsko-
metodolokim postavkama estetikog
5ormalizma u re5eratu pod naslovom "
estetikom predavanju knjievnosti -
temeljno je is%odite u analizi knj1 djela
forma
-usporedo s estetikom orijentacijom u
metodici nast1 knj1 pojavljuje se logiko-
stilistika orijentacija,
-zastupnici takve orijentacije smatraju da
379
je primarna zada(a nastave knj1 razvijanje
pravilnog logikog miljenja i pravilnost
jezinog izraza uenika
-ruska formalna kola utjecala je na
izgraivanje metodiki% teorija u analizi
knjievnog djela, osobito u analizi
formalno-stilistikih znaajki tekstaF
-neki elementi te kole integrirani su i u
suvremene metodike sustave nastave
knj1, ali su oboga(eni i drugim elementima
koji knjievnu analizu ine kompleksnijom
i spaavaju je od iskljuivosti estetikog
5ormalizmaF
- na predloku ruske 51 k1 metodika nast1
knj1 izgraivala je svoje postupke i
pristupe u analizi knjumj teksta
-2d &,-i% g1 !,1 st1 u ruskoj metodici
istie se problemska nastava knjievnosti
Njema/a 8/o+a ,nterpreta#,je
'te,1erov, pot,#aj, na.tav,
e) 8/o+a ,nterprata#,je
380
-javlja se u njemakoj znanosti o knji1
uoi Crugog svj1 rataF kao poseban se
smjer stilistike kritike int1 najprije
pojavljuje u djelu Amila 0taigera 1rijeme
kao pjesnikova fantazija (1*"*1)
-'ta,1er smatra da je temeljni predmet
prouavanja knji1 jezik knji. djelaF
-temeljna je zada(a interpretacije
otkrivanje unutranjih zakonitosti djela,
zakonitosti njegove struktureF
-apsolutizira autonomnost knj1 djela,
izdvaja ga iz socijalnog, povijesnog i
biogra5skog kontekstaF
- reducira iz vlastitog metodolokog
sustava izvantekstovne odredniceF
-na predloku .retanove pjesme a $ajni
oblikuje prvi model interpretacije lirske
pjesme
najprije otkriva Mop(e raspoloenje koje
u nama budi pjesmaN, zatim analizira jezik
pjesme (glasove, grau, reenice, rimu i
metar)
381
-u djelu ,mijee interpretacije (1*$$1)
0taiger je proirio okvire prouavanja
knjievnosti
-predmet prouavanja nije samo
knjievno djelo kao autonomna stvarnost
izdvojena iz povijesnog, knjievnog,
socijalnog i biogra5skog kontekstaF
- ,mijee interpretiranja poiva na
uzajamnom proimanju razliitih disciplina
koje se bave knjievnom problematikom,
osobito proimanjem povijesti i 5ilologije
-u djelu 1rijeme kao pjesnikova fantazija
uspostavio je teoriju dojmaF
-govore(i o komunikaciji s pjesnikim
djelom, kao is%odini element istie
doivljaj, tj1 prvi dojam (Mnajprije op(e
raspoloenjeN)F
- istiu(i Mkriterij uvstvaN kao jedan od
bitni% elemenata interpretacije, 0taiger je
osjetio potrebu razjasniti odnos
uvstvenoga i razumskoga u poimanju
pjesnikog djela (taj se problem javlja u
svim teorijama literarne komunikacije)F
382
interpretacije da zamjeaj 2dojam3 proisti
i podigne do razumske spoznaje i dokae
u svim pojedinostima
-ta je metodoloka odrednica utjecala na
oblikovanje metodiki% postupaka u
sustavu k1 interpretacije koja posebno
istrauje odnos emocionalnog i
razumskog, spontanog i svjesnog u
primanju knjumj porukaF
--taiger je diferencirao primatelje
umjetnikih tekstova na Nobine itateljeO i
NstrunjakeNF
-uvode(i u svoj metodoloki sustav
itatelja, tj1 publiku kojoj je namijenjena
interpretacija, istaknuo je jednu od bitni%
odrednica kolske interpretacije knjumj
tekstaF
-oblikovani su pristupi uvjetovani o-o
kontekstom i doivljajno-spoznajnim
mogu(nostima uenika
383
Pot,#aj, !ea 'p,t*era ,
Ko+:1an1a KaL.era
-u okviru lignvistiko-stilistike orijentacije
u metodologiji znanosti o knjievnosti
posebno znaenje imaju radovi !ea
'p,t*era koji je u sredite svog
prouavanja postavio individualni stil
piscaF
-preko jezini% elemenata u tekstu
otkrivao je stvaraoev du%ovni etimonF
-Vo..+er je predmet svog prouavanja
otkrio u Mstilu nacionalne du%ovne
kultureN, tj1 stil shvaa kao izraz
nacionalnog duha
-- KaL.er, glavni teoretiar kolske
interpretacije, u svom djelu /ezina
umjetnina (1*#)1) otkriva metode kojima
se analizira knjievno djelo kao jezina
umjetninaF
- prema ;aXserovu uenju, sredinji je
384
predmet znanosti o knj1 knjievno djelo, a
ne knjievnopov1 procesi kojima se bavi
tradicionalna znanost o knj1F
- temeljni je predmet znanosti o
knjievnosti knjievno djelo kao umjetnost
rijeiF
- de5inira speci5inosti pjesnikog jezika,
tj1 razlikuje pjesniki jezik od jezika
znanosti i svakodnevnog jezikaF
-pjesniki jezik, za razliku od jezika
znanosti i svakodnevnog jezika, ima svoju
autonomiju, tj1 neovisan je o vanjskoj
realnostiF
-(aTserovo shvaanje pj. djela i pj. jezika
oslobo8eno je drutveno-povijesnoga
konteksta
----njegov sustav temeljni% kategorija
interpretacije djela sadri kategorije na
kojima inzistira i tradicionalna poetika:
-sadraj 2gra8a3, pjesniki motiv,
lajtmotivi Nopa mjestaO, simboli, fabula,
elementi versifikacije, stilistika,
kompozicija i dr1
385
-pret%odno upoznavanje s tim
kategorijama uvjet je interpretacije svakog
pj1 djelaF
-osim analize knj. djela, uvodi i sintezuF
analiza je pretpostavka sintezeF
-kritizira dotadanja uenja, a posebno
predstavnike Mdu%ovno-%istorijskeN kole,
nedostatke te kole otkriva u odvajanju
sadraja i 5orme, u izoliranom
prouavanju sadraja i 5orme umj1 djela, u
naglaenom zanimanju za pjesnikovu
osobnostF
-kritizira uenje )-%Ba++Lja i njegovu kolu
koja prouava individualni stil pisca u
okviru jez1 zakonitostiF
-ne pri%va(a uenje predstavnika
Mmunc%enske koleN G1 0pitzera i ;1
BossleraF 0pitzer prouava individualni stil
pisca, a Bossler stil kao izraz nacionalne
du%ove kultureF
- ;aXser smatra da je temeljni predmet
prouavanja jezik umjetnikog djela kao
autonomna stvarnost
386
Auer"a#-ova metoda
- u okviru stilistike orijentacije u
prouavanju knj1 posebnu ulogu ima djelo
*imesis (Y#&1), posve(eno povijesti
zapadnoeuropskog realizma
- za razliku od ostali% predstavnika k1
interpretacije, knjievno djelo promatra u
korelaciji s drutvenopovijesnim
odrednicamaF -smatraju(i mimesis
oponaanje stvarnosti temeljnom
znaajkom knjievnosti, svoje je
interpretacije gradio na toj teorijsko-
metodolokoj pretpostavciF
- njegova metodika analize knj1 teksta
obu%va(a ove postupke: navo8enje
2citiranje3 teksta, objanjenje teksta
2globalno3, narativnu strukturu, racionalnu
strukturu radnje i estetsku vrijednost
tekstaF
387
-smatra da se analizom samo jednog
odlomka mogu izvesti zakljuci o cjeliniF
-njegova metoda i estetika koncepcija
doivjele su kritiku predstavnika teorija o
autonomnosti umjetnikog djelaF
-osobito je kritiki raspoloen prema
-uerbac%u (% Br,n/mann koji,
suprotstavljaju(i se -1 mimezikoj
koncepciji, istie svoje temeljno estetiko
gledite prema kojemu
-umjetniko djelo izgra8uje vlastitu
stvarnost koja nikada, ni u kojem sluaju
6 dapae, ni tada kada to autor eli 6 ne
moe biti odrazom objektivne stvarnosti
na predloku teorijsko-metodoloki%
uenja to su i% razvili predstavnici kole
interpretacije razvijale su se metodike
teorije o kolskoj interpretaciji knj. djelaE
- pokuale su prevladati antihistorijski
pristup umjetnikom djelu i uspostaviti
kompleksniji teorijsko-metodoloki sustav
388
:) *a1re"a/a /nj,0evno/r,t,/a
8/o+a $, na.tava /nj% u '()
Nov, .mjerov,
-zagrebaka knjievnokritika kola
pruila je metodici nastave knjievnosti
nove poticaje u strukturiranju metodiki%
sustava i postupakaF
- za%valjuju(i poticajima koje je dobila od
knj1 kritike, nastava knj1 revolucionirala je
svoj sustavF
-u sredite svoji% interesa postavila je
knjievno djelo i koncentrirala se na
izgraivanje suvremeniji% pristupa u
interpretaciji djela
Interpreta#,j./, ,
389
+,n1vo.t,+,.t,/, .mjer
-a5irmirala su se dva pravca:
lingvostilistiki i interpretacijskiF
a) lingvostilistiki smjer zaokupljen je
jezikom umj1 djela, istrauje prirodu
pjesnikog jezika, njegovu 5unkciju u
konkretizaciji umjetnike vizijeF
- lingvostilistika metoda u nastavi knj1
pretpostavlja odreeni stupanj
senzibilnosti i lingvistike naobrazbeF
b3 pred k. interpretaciju knj1 teksta koja
se temelji na lingvostilistikim elementima
postavljaju se vrlo vana pitanja:
-kako uenici u pojedinim fazama
kolovanja doivljavaju i spoznaju jezik
umjetnikog djela, kako pj. jezik djeluje na
razvijanje imaginacije, kako u. itaju
metaforine strukture, kako u. otkrivaju
stilski markirane pojave u jeziku pj. djela,
kako postaju svjesni odre8enih
stvaralakih postupaka u jezikuF
390
-pri izgraivanju metodikog sustava za to
podruje nastave knj1 uzimaju se u obzir
tri osnovne aktivnosti:
a3 doivljavanje pj. jezika kao zasebne
manifestacije, b3 uoavanje stilogenih
pojava u pj. jeziku i c3 analiza utemeljena
na lingvistikim i stilistikim kategorijamaF
-prva od navedeni% aktivnosti odreena je
stupnjem osjetljivosti i usmjerenosti
uenika prema jeziku pj1 djela, a ostale
dvije aktivnosti povezane su s
lingvostilistikom kulturom primatelja i
tumaa umj1 djelaF
-razine na kojima se provode lingvostil1
analize odreene su tim odrednicama
----- lingvostilistika interpretacija teksta u
2H i 0H ne moe se provoditi na istoj
raziniF
--sintaktostilistika, mor5onostilistika i
semantostilistika razina punu a5irmaciju
mogu doivjeti u srednjokolskoj nastavi
391
knj1
--- lingvostilistika metoda povezuje jezik
i knjievnostF nastava jezika prua nastavi
knj1 lingvistiku podlogu za interpretaciju
teksta, omogu(uje lingvistiki pristup knj1
dj1
----primjenom lingv1 7etode u nastavi knj1
ostvaruju se ciljevi koji nisu bili a5irmirani u
tradicionalnoj nastaviF
--- bave(i se pj1 jezikom, uenici razvijaju
osjetljivost za znaenja i izraajne
vrijednosti pj1 jezika, to omogu(uje da
doive i spoznaju skrivene ljepote umj1 dj1,
a usporedo razvijaju i stvaralaki odnos
prema vlastitom izrazu
392
&nan.tvena , 8/o+./a
,nterpreta#,ja
-na predloku znanstvene interpretacije
razvila se kolska interpretacija knj1 djelaF
-knjievno djelo de5inira kao integralan
svijet koji ima svoje zakonitosti, a te
zakonitosti otkrivaju se rekonstrukcijom
stvaralaki% postupaka kojima je
oblikovano djeloF
- knj1 djelo nosi obiljeja tvorca i vremena
u kojem je nastaloF nudi se kao povijesna i
estetska kategorija
3/o+./a ,nterpreta#,ja
-uvaava doivljajno-spoznajne
mogunosti uenika, a knjievni tekst
s%va(a kao izvor doivljavanja i spoznaje
393
-uvodi djelo u uenikov doivljajno-
spoznajni svijet, to znai da uzima u
obzir uenikov emocionalni, intelektualni i
5antazijski svijet, njegovo ivotno i
literarno iskustvo
-proces primanja knj1 dj1 zbiva se u tri
5aze:
percipiranje djela
afektivno reagiranje
racionalno obuhvaanje djela
- ti se procesi mijeaju i proimajuF
percipiranje knj1 dj1 utjee na intenzitet
doivljavanjaF k1 int1 a5irmira
interpretativno itanje kao nezaobilazan
postupak u komunikaciji
MMMM $#ur,no)
-interpretativno itanje je pravilno,
osmiljeno i emocionalno obojeno itanje
teksta cilj mu je da probudi estetski
doivljaj kod uenika
394
-emocionalna pauza trenutak je kada se
uenik ukljuuje u doivljajni i misaoni
svijet djela
-spoznavanje djela temelji se na
uoavanju pojedinosti u djelu
-cilj interpretacije je da pronikne u umj.
smisao djelaF knji1 djelo kao osnovni
predmet interpretacije postoji kao
umjetniki i knjievopov1 5enomen
-u studiju knji1 trai se suradnja
senzibilnosti i erudicije, svaku spontanu
reakciju i zapaanje treba projicirati na
teoretsko, tj. knjievnopov. tlo
-u poetnoj 5azi uenikova pristupa knji1
djelu prevladava emocionalna
komponenta, kasnije se emocionalni
moment oboga(uje misaonim i kritikim
elementima
- kolska interpretacija mora uvaiti:
doivljajno-intuitivni plan
logiko-intelektualni plan
395
- u osnovnoj koli inter1 ostaje u
doivljajnim okvirima, srednjokolska
inter1 ujedinjuje oba plana
- tradicionalna nastava knjievnosti vie
se bavila knjievnopov. gra8om, analiza
djela iscrpljivala se u prepriavanju
sadraja djela
- moderna nastava knji1 kako temelj
nastave uzima knjievno djelo
POVE&IVANJE
2MJETNO'TI 2 NA'TAVI
a) Odno., me<u umjetno.t,ma
-u raspravama teoretiara postavljaju se
ovi problemi: predmet umjetnikog
prikazivanja, nain postojanja pojedine
umjetnosti, doivljavanje pojedinih
umjetnosti, me8usobni odnosi i dodiri
- romantizam, simbolisti, parnasovci,
roman toka svijesti
396
") Kore+a#,ja /ao metod,/,
pro"+em
1 u osnovnoj koli obrada knj1 tekstova
povezuje se s likovnim ostvarenjimaF u
itankama za 2H, na prikladnim
primjerima, uspostavljena je suradnja
literarnog teksta i likovnog prilogaF knj1
tekst i likovno dj1 podudaraju se tematski
1 literarno-likovni paralelizam u
itankama za 2H omogu(uje uenicima
da se kompleksnije estetski razvijaju, da
uoavaju raznovrsne mogu(nosti
stvaralakog reagiranja te dublje i
svestranije promatraju odreene ivotne
pojave prenesene u umjetniki izriajF
397
-zada(e nastave na tom stupnju nije
sustavno uvoenje uenika u
problematiku pojedine umjetnostiF ona
pokree njihovu estetsku doivljajnost, ui
ih promatrati umjetnika djela i prua im
najosnovnije pojmove pomou kojih
objanjavaju djelo
1 u gimnazijskim udbenicima knj1
naelo povezivanja knj1 i ostali% umj1
dobiva teorijsko i povijesno odreenjeF
likovna ostvarenja vie nisu samo
tematska pratnja ili nadopuna knjievni%
tekstova, ve( autonomna ostvarenja koja
otkrivaju svog tvorca i epo%u u kojoj su
nastala
#) Nove mo1u4no.t, e.tet./o1
od1oja
-estetski odgoj u suvremenoj nastavi
postavljen je na iru osnovu, uenici
upoznaju najistaknutija ostvarenja iz svi%
podruja umjetnostiF
398
-u suvremenoj nastavi uspostavljanje
veza izmeu pojedini% umjetniki%
podruja postaje organizacijskim,
metodikim naelom
d) Temat./o pove*,vanje
-u metodikoj literaturi i kolskoj praksi
naje(e se primjenjuje tematsko
povezivanje umjetniki% podrujaF
- pronalaze se knjievna, glazbena i
likovna ostvarenja koja su inspirirana
istom temomF
-pri usporeivanju djela sa zajednikom
temom mora se uzeti u obzir stvaraoeva
individualnost i unutarnji (emocionalno-
misaoni) raspon temeF
-u zajedniku temu, kao to je pejza,
ljubav, smrt, svaki (e stvaralac unijeti
vlastitu, neponovljivu umjetniku
interpretaciju
399
e) Pr,mjer, temat./o1
pove*,vanja
Euske metodiarke A1 Bladimirova i E1
Ber%olaz prikazale su praktini metodiki
model tematskog povezivanja
knjievnosti, likovne umj1 i glazbe
(promatranje pj1 slika, promatranje lik1
reprodukcije, glazba)
:) Nae+o me<u.o"n,- utje#aja
, pro0,manja
(svoje primjere)
==knjievna djela nada%njuju skladatelje i
slikare, a knjievnici, takoer, pronalaze
nada%nu(a u glazbenim i likovnim djelimaF
--8rema ?olstojevu $atu i miru skladao je
7rokofjev istoimenu operu, Doet%eov
400
djelo Aaust
==kao inspiracija glazbenim stvaraocima
posluile su lirske pjesme mnogi% autora:
azora, Hesaria B
==knjievni stvaraoci pronali su u likovnoj
i glazbenoj umjetnosti stvaralake
poticajeF na stranicama 7rousta, ovaka,
*atoa susre(emo prizore inspirirane
glazbomF junaci knj1 dj1 doivljavaju
glazbu, muziciraju, raspravljaju o njoj
--7rimjer #. 2-Gannov doivljaj glazbe3 -
718roust, 7ut k -Gannu
-Binnteuilove melodije ispunjavaju prostor
8roustova literarnog svijeta, u njima se
najpotpunije oituje bit ljudskog du%aF
- u susretu s glazbom 8roustovi junaci
doivljavaju najpotpunije trenutke ivota,
doivljavaju unutarnje obasjanosti i
preobrazbe
-7rimjer ##. 2#van Kaleb3 B1 Cesnica,
7roljea #vana Kaleba
-Cesniin junak 4van Daleb oivljava
uspomene iz djetinjstva povezane uz
401
glazbu (bit mjuze u njezinoj tuzi, bakica
mu udarala po klaviru)
1) !,terarno=+,/ovn, .u.ret,
- likovna ostvarenja ulaze u podruje
literarnog stvaranjaF ulaze kao sadrajno
tkivo literarnog djela ili nude literarnom
stvaraocu svoje izraajne struktureF
- pisci slikaju interijere, portretiraju likove,
oblikuju krajolike, gradske ambijente i
ugoaje u prostoruF boje, oblici i ugoaji
pejzaa ispunjavaju platna likovni%
stvaralaca i literarne tvorevine pjesnikaF
--portreti u knjievnim djelima esto su
oblikovani likovnom te%nikom, npr1 portret
4zabele u 7atoevoj noveli Hvijet sa
raskra oivljen je likovno-glazbenim
asocijacijama
- u studiju knjievni% tekstova
nametnut (e se likovna sastavnica kad se
govori o plastinosti knjievnog izraza:
konkretno u oblikovanju vizualni%
senzacijaF
402
--boja je esto prisutna u pjesnikim
tekstovimaF ona preuzima raznovrsne
5unkcije od obine deskripcije do
ekspresivno-meta5oriki% znaenja, npr1 u
tekstovima romantiki% stvaralaca boja
dobiva vanu ulogu:
-plava boja svemira i ivopisne boje
egzotinog pejzaaF parnasovci zlatna
bojaF 8roust mogu se na(i sve nijanse
boja zastupljene na platnima
impresionistiki% slikaraF
-;rlein roman 7ovratak Ailipa
'atinovicza, roman o slikaru, istodobno
slikarski oblikovano djelo, prua iroke
mogu(nosti za likovno-literarne
usporedbe i interpretacijeF
-Tilip doivljava svijet iz likovne
perspektiveF svoje likovne senzacije i
nemire prenosi u literarni izraz
-) Metod,/, u*or#,
-mogu(e su raznovrsne mogu(nosti i
postupci u povezivanju literarno-glazbeno-
403
likovni% podruja u nastavi
-ve( spomenute ruske metodiarke
Bladimirova i Ber%olaz povezuju analizu
pojedini% knj1 djela s nji%ovim korelatima
6 pogledaj u knj1
---Dogoljevo djelo .aras Luljba povezuju
s Gisjenkovom operom koja je inspirirana
tim djelom
-nakon literarne obrade lika starog ?arasa
.uljbe uenici sluaju odlomak iz
istoimene opereF glazbena ilustracija
pojaava doivljaj osobne tragedije
sinoubojiceF
--potrebno je uoiti razlike u koncepciji
likova u knj. dj. i operi (2njegin, 8ukin-
ironian stav, Iajkovski lirizam)
--7etodiarka -r%ipova povezala je
obradu 8ukinove pjesme M;6N s
romansom skladatelja DlinkeF
404
--u uvodnom dijelu sata u1 govori o
povezanosti glazbe i poezijeF u izlaganje
ukljuuje podatak o odjeku 8ukinove
poezije u djelima ruski% skladateljaF tijek
sata u knj1
=. najprije se ita pjesma, >. zatim se
slua romansa, ?. uspore8ivanje<
zapaanje, promjena melodije u romansi,
pitanje kompozicije pjesme i romanse,
itanje strofa-sluanje dijelova romanse,
zvuanje romanse dovodi se u vezu sa
sadrajem pjesme, izraavanje ideje
pjesme i romanse, objanjavanje
izraajnih postupaka u pj. i romansi,
zakljuno uspore8ivanje, uiteljeva
informacija o genezi pj. i romanse, na
kraju sata sluanje cijele romanse, dz.
nauiti recitirati pjesmu
--u toj obradi umjetnika djela s%va(ena
su kao individualne tvorevineF lirska pj1
analizirana je kao knj1 djelo sa svojim
izraajnim karakteristikama, a Dlinkina
405
romansa kao glazbeno ostvarenje sa
svojim speci5inostimaF
-zajednika im je inspiracija, raspoloenje
kojim odiu i idejna porukaF tijekom cijele
analize oba djela imaju ravnopravan
poloaj,
-svako od nji% govori svojim jezikom i
postoji na svoj nainF ovu injenicu
istiemo jer se u k. praksi doga8a da
glazbeno ili likovno dj. slui kao ilustracija,
kao sredstvo MpojaavanjaN literarnog
doivljaja
,) (a*+,/e u re#ep#,j,
- svako umj1 djelo ima vlastitu mo(
djelovanjaF postoje razlike u primanju dj1
pojedini% umjetnostiF
- likovno dj. promatra za%va(a odjednom
kao cjelinuF knj. i glazbeno dj. ostvaruju se
kao doivljaj u svijesti primatelja u
odreenom vremenskom tijekuF
406
-itatelj, odnosno sluatelj, na svoj nain
reproducira proces stvaranjaF pred svakim
umjetnikim djelom, ako je doivljeno,
ostvaruje se osebujan proces asociranja,
evociranja, emotivnog proivljavanja
-suoavanje uenika s djelima iz razliiti%
podruja umjetnosti pokretat (e misaono-
emocionalne procese, razvijat (e estetsku
doivljajnost i potrebne razlike u
pri%va(anju djela knjievne, likovne i
glazbene umjetnostiF --povezivanje
umjetniki% podruja ne potire autonomiju
pojedini% umjetnosti, niti uni5icira doivljaj
umj1 dj1F
--smisao je povezivanja u kompleksnom
estetskom odgoju mladog naratajaF
- na raznovrsnim umjetnikim djelima u1
razvijaju sposobnosti doivljavanja,
zapaanja, razumijevanja i ocjenjivanjaF
-to je ujedno smisao estetskog o i o koje
se oituje u cjelokupnom djelovanju,
doivljavanju i s%va(anju pojedine osobe
407
j) 2mjetno.t u o"+,/ovanju
+,/ova
-u knj1 dj1 pojavljuju se likovi umjetnika
(knjievnika, glazbenika, slikara i dr1)F
-interpretacija ti% likova otvara prostor
umjetnikim sadrajima (glazbenim,
likovnim, knjievnim, 5ilmskim)F
--u karakterizaciju ti% likova ukljuuju se
umjetniki sadraji koji se povezuju uz
psiholoku karakterizaciju (stvaralako
doivljavanje svijeta, stvaranje umj1 djela,
vrednovanje umjetnosti i sl1)F
--likovi umjetnika u knj1 dj1 (novelama,
romanima i dramama) pojavljuju se u
programima nastave knjievnosti i
itankama u viim razredima osnovne i
svim razredima srednje kole
408
--primjeri 6 'ik Ailipa 'atinovicza, lik
%madeja &lataria iz romana !va svijeta
1.ovaka, portret #zabele iz novele Hvijet
sa raskra, %lfred (amenski u noveli
Hamao, likovno portretiranje "dete u
djelu 7ut k -Gannu *. 7rousta
/) Pot,#aj, ,ntermed,ja+n,-
.tud,ja
-u knjizi Biktora @megaa (njievnost i
glazba prikazani su brojni primjeri
literarno-glazbeni%, glazbeno-literarni%,
literarno-likovni% susreta u razliitim
stilskim 5ormacijama i razliitim
stvaralakim opusimaF
-iz bogatog korpusa Mintermedijalni%
susretaN mogu se izdvojiti primjeri koji se
pojavljuju u nastavi knj1:
409
akademska tradicija skladanjaE !ebussT i
*allarmeE -ecesija otkriva bajke i
legendeE 'ikovna umjetnost potiskuje knj.E
4offmann i LaudelaireE Uagnerova
glazba u romantikoj proziE -ukladnost
zvukova i bojaE $omantika i simbolistika
sinestezijaE 7roust-glazba i sjeanjeE
7roblematika opisivanja glazbeE 7oezija ili
muzikologijaE Legoviev (vartetE Klazba
u 5arobnoj goriE 7ostoje li knjievne fuge i
sonateME )pika i glazba i dr.
+) Pot,#aj, metod,/,m
mode+,ma
Samlet, 25elija i Iajkovski
-ukljuivanje glazbe nada%nute likom
moe uslijediti nakon literarne
karakterizacije, moe se organizirati
usporedna karakterizacija (literarna i
glazbena)F
410
-s obzirom na vremensko trajanje
glazbenog djela, ono moe zauzeti dio
nastavnog sata u odreenim 5azama (5azi
interpretacije, 5azi korekcije, 5azi sinteze ili
5azi izbora sadraja za samostalan
izvannastavni rad)F
-glazbeni sadraj u metodikome modelu
ne podvrgava se muzikolokoj analizi koja
pretpostavlja muzikoloko znanje, ve(
slui pojaavanju doivljaja i razvijanju
glazbene senzibilnosti
Con Zuijote i Eic%ard 0trauss
-literarna epizoda moe se obogatiti
glazbenim sadrajem koji slijedi literarni
predloakF
-slijede(i znaajke knjievnog predloka
koji korespondira s glazbenim
predlokom, metodiki model moe se
oblikovati u sljede(im nastavnim
situacijama:
motivacija za recepciju epizode s
vjetrenjaama
itanje ili sluanje teksta
411
recepcijski iskazi (dojmovi i doivljaji)
pronalaenje glavne ideje (sukob iluzija
i stvarnosti)
motivacija za sluanje skladbe
(epizoda s vjetrenjaama)
recepcijski iskazi (doivljaji, dojmovi)
usporeivanje literarnog i glazbenog
predloka (utvrivanje razlika u
umjetnikom izraavanju ideje)
7allarme CebussX
-metodiki model moe se utemeljiti na
literarno-glazbenom susretu (literarno-
glazbenoj korelaciji)F literarna
interpretacija pret%odi sluanju skladbeF
-sluanju glazbe moe pret%oditi
komentar CebussXjeve kritike u kojoj
razmatra Uagnerovu glazbuF
-istodobno se prikazuje poetika
impresionizma i simbolizmaF CebussXjevu
412
7redigru valja interpretirati u kontekstu
simbolistike poetikeF
-takvu intepretaciju nudi B1 @megaF
-metodiki model sastoji se od sljede(i%
nastavni% situacija:
najava 7allarmeove poeme u okviru
poetike simbolizma
itanje+sluanje teksta 7redigra
7opodnevu jednog fauna
doivljajna stanka
recepcijski iskazi (dojmovi, doivljaji)
najava mogu(e interpretacije
najava CebussXjeve skladbe
poetika glazbenog impresionizma i
simbolizma
sluanje skladbe
recepcijski iskazi
usporeivanje pjesnikog i glazbenog
doivljaja (razlike u recepciji)
ponuda sadraja (literarni% i glazbeni%
za izvannastavni rad)
413
82BA>4B-<=A ;<=4@AB<A 4
T4G70;A 37=A?<20?4 3
<-0?-B4
6I!M 2 NA'TAVI
-za razliku od likovne i glazbene
umjetnosti, 5ilm se u o-o procesu ne
pojavljuje kao samostalan predmetF
--sadraj 5ilmske umjetnosti ukljueni su u
program nastave jezika i knjievnosti kao
nastavno podrujeF
--5ilmska umjetnost kao nastavno podruje
postavljena je u korelacijski poloaj prema
drugim nastavnim podrujima (nastavi
knj1, nastavi jezika, nastavi izraavanja i
stvaranja)F
--u nastavnom programu za predkolski
odgoj i mlae razrede 2H sadraji 5ilmske
umjetnosti (5ilmske kulture) te sadraji
televizijske kulture ukljueni su u posebno
nastavno podruje medijska kulturaF
--na odabranom 5ilmskom i televizijskom
414
korpusu utvreni su pojmovi i informacije
(pojmovno-in5ormativna r1) za svaki
razredF
--metodiki pristup sadrajima 5ilmske
umjetnosti i televizijskim emisijama
usklauje se s metodikim pristupima
knjievnim djelimaF
--program uspostavlja zajednike
interpretacijske razine u komunikaciji s
knjievnim, 5ilmskim, televizijskim i
scenskim djelom
-u komunikaciji s umjetnikim djelom
uspostavljaju se tri razine interpretacije<
poetna (spontana) recepcija djela
interpretacija djela
knjievnoteorijska, teatroloka,
5ilmoloka i stilska (jezino-stilistika)
analiza
-osim zajednikih metodikih pristupa, u
nast1 programima uspostavlja se
zajedniki pojmovnik i na taj nain
415
ostvaruje naelo pojmovno-in5ormativnog i
metodolokog povezivanja programski%
sadrajaF
-- to se naelo izrie u objanjenjima
programske koncepcije
npr1: knjteorijska, teatroloka, filmoloka i
lingvistika razina interpretacije obuhvaa
promatranje, tumaenje i spoznavanje
stvaralakih postupaka u oblikovanju umj.
djela, tj. zakonitosti oblikovanja i naine
ostvarivanja umj. tvorevineE ta se razina
interpretacije temelji i na otkrivanju
jezinih i stilskih osobina dj., odnosno
jezinog, scenskog i filmskog izrazaE
raspored i organizacija knj., teatrolokih i
filmolokih pojmova temelji se na njihovu
sjedinjavanju, kontinuiranom povezivanju
i vertikalnom slijedu
--povezivanje 5ilmskog programskog
sadraja s programskim sadrajem iz knj1
i scenske umj1 na srednjokolskom
stupnju ostvaruje se u okviru pristupa
416
umjetnikom djelu i povijesnom dijelu
programaF
--pristup umj1 djelu obu%va(a teorijsko-
metodoloku problematiku i uspostavlja
komparativni i korelativni pristup
umjetnikoj problematiciF
-- na temelju interpretacije
reprezentativni% dj1 iz razliiti% umj1 u
sintetskom prikazu utvruje se odnos
me8u umjetnostimaF
--taj odnos ukljuuje i odnos knjievne,
scenske i 5ilmske umj1
-utvrivanju odnosa izmeu ;, 0 i T
umjetnosti pret%odi pristup filmskom djelu
koji se temelji na odabranom 5ilmskom
korpusuF
--<a temelju interp1 tog korpusa izvodi se
sinteza, koja uspostavlja sljede(i sustav
spoznaja:
film kao zapis fizike stvarnostiE
objektivistiki i subjektivistiki odnos
autora prema fizikoj stvarnostiE
paradigmatski 2kada, okvir, poloaj
417
kamere3 i sintagmatski 2montaa3 oblici
filmskog zapisaE semiotika sloenost
filmskog zapisa u dokumentarnom,
igranom i animiranom filmu 2specifino
filmski, fotografski, glumaki, jezini,
glazbeni, kulturni i drugi kodovi3E filmske
vrste i njihova svrhovitost
--u povijesnom dijelu programa 5ilmski se
sadraj povezuje uz povijesna razdobljaF
program iskazuje reprezentativne
ekranizacije knjievnih djela (5ilmska i
televizijska adaptacija knj1 dj1 romantizma
i realizma) i temeljne povijesne tijekove u
razvoju 5ilmske umjetnosti (5ilm u
razdoblju ekspresionizma i nadrealizma,
suvremeni 5ilm)
--programske koncepcije omogu(uju
povezivanje knj1, scenske i 5ilmske umj1:
a) na predmetno-strukturnoj razini, b) na
in5ormacijskoj razini, c) na teorijsko-
metodolokoj razini, d) na kronolokoj i
povijesno-stilskoj razini
418
a) Interd,.#,p+,narno.t , teor,ja
me<upredmetn,- ve*a
model o-o sustava koji polazi od naela
interdisciplinarnosti i integracije znanosti
naputa tradicionalnu zatvorenost
pojedinog nastavnog predmeta u
predmetnom sustavu organizacije o-o
procesa i uspostavlja sustav
me8upredmetne povezanosti
Teor,ja me<upredmetn,- ve*a
-naelo interdisciplinarnosti i integracije u
znanosti ima svoj didaktiki ekvivalent u
naelu koordinacije i integracije
--prema tim naelima, o-o proces
izgrauje se kao sustav meupredmetni%
veza koji prerasta u novi organizacijski
oblikF
--organizacijski oblici utemeljeni na teoriji
meupredmetni% veza nazivaju se o-o
podrujima (jezino-umjetnikim,
drutveno-povijesnim, prirodoslovnim i
419
sl1)F
--termin o-o podruje oznaava takav
organizacijski oblik o-o sustava koji se
temelji na povezivanju programski%
sadraja u jedinstvene programske cjeline
u nji%ovoj meusobnoj vodoravnoj i
okomitoj povezanosti i nastavne
predmeteF
--o-o podruje je sustav meusobno
povezani% programski% cjelina i nastavni%
predmeta, nji%ovi% sadraja, metodologije,
ciljeva, zada(a i aktivnosti u jedinstvenu
strukturu
") temat./e ve*e u pro1ramu ,
t,pov, me<upredmetn,- ve*a
-tablica pokazuje tematske veze u
programu drutvenog i jezino-
umjetnikog o-o podrujaF ta su dva o-o p1
po svojim sadrajno-in5ormacijskim
znaajkama najblia
420
-teorija meupredmetni% veza utvrdila je
razliite tipove i oblikeF pedeseti% g1
ustanovljen je tematsko-vremenski tip
meupredmetni% veza
-tematske veze u programu drutvenog i
jezino-umj1 o-o podruja:
(tabela u knjizi)
npr1 82B4=A0? ;ultura Drka i EimljanaF
Somerovo doba
;<=4@AB<20? Somer: 4lijada i
2disejaF 0o5oklo: -ntigona
G4;2B<- 37=1 -ntika kultura, -tena,
8ompeji6
DG->.A<- 37=1
T4G2>2T4=- ;ozmoloko razdoblje
grke 5ilozo5ije6
#) Temat./, t,p
me<upredmetn,- ve*a
421
-omogu(uje prouavanje iste teme s
razliiti% gledita, uspostavljanje
kontinuiteta, vr(u sistematizaciju
znanja, povezivanje dotad steeni%
spoznaja s novim spoznajamaF
-nast1 se gradivo u pov1 disciplinama
izlae kronoloki, prema utvrenoj
periodizaciji svake znanstvene disciplineF
- zbog pedagoko-psi%oloki% razloga u
nast1 programima u o-o procesu dolazi do
kronoloke neuskla8enosti, pojedine se
teme koje pripadaju istom povijesnom
razdoblju ne prouavaju u isto vrijeme,
nast1 se predmeti u kojima se tema
pojavljuje kasnije pozivaju na spoznaje
koje su o toj temi u1 usvojili u
predmetima koji su je prije postavili
-terminoloki problem isto povijesno
razdoblje u razliitim znanstvenim
podrujima (disciplinama) oznaava se
razliitim terminimaF
422
-pri prouavanju teme u sustavu
meupredmetni% veza istiu se i
terminoloke razlike u odreivanju pov1
razdoblja i podudarnosti
-neke se programske teme pojavljuju
kontinuirano, iz razreda u razred, a neke
nemaju vrst programski kontinuitet
(dolazi do prekida u pojavljivanju temeF
-npr1 tema Krka i rimska kultura,
umjetnost i filozofija zapoinje svoj
programski ivot u &1 Eazredu 2H i traje
do zavrnog razreda pripremne 5aze 0E
obrazovanja (!1r)
d) 'adr0ajno=,n:orma#,j./o
u.troj.tvo
-svaka programska tema obu%va(a
odreeni sadraj i opseg informacijaF
423
- sadrajno-in5ormacijsko strukturiranje
teme i njezino nijansiranje, razvijanje i
di5erenciranje uvjetovano je prirodom
nastavnog predmeta, njegovi% ciljeva i
spoznajni% (recepcijski%) mogu(nosti
uenikaF -u programskoj strukturi nast1
predmeta postoje sadrajni elementi
2injenice, pojmovi, teorijski el.3 koji slue
kao osnova za meupredmetno
povezivanje
--u nast1 predm1 iz drutvenog i jez1 umj1
podruja zajednike su pov1 injeniceF
povijesna periodizacija nije istovjetna u
svim nast1 predmetimaF razlikuje se
terminoloki i kronoloki
--svaka zajednika programska tema ima
svoj injenini sadraj koji se posebno
iskazuje u svakom nast1 predmetuF postoji
i razlikovni injenini sadraj koji je
speci5ian za pojedini predmetF
speci5inosti predmeta oituju se u
speci5inim sadrajima
424
--u jezino-umj1 podruju pojavljuje se
umjetniki i znanstveni sadrajF
umj1 sadraj ine umjetnika djela, a
znanstveni sadraj znanstvene injenice,
definicije, teorije
--sadrajno-in5ormacijska struktura teme
ima zajednike i posebne karakteristikeF
zajednike karakteristike omogu(uju
meupredmetno povezivanjeF
- uspjeno programsko ostvarivanje
meupredmetne povezanosti
pretpostavlja utvrivanje zajedniki%
elemenataF
-sadrajno-in5ormacijski tip
meupredmetni% veza ima tri temeljna
oblika:
425
a3 oblik me8upredmetnih veza koji se
temelji na povezivanju znanstvenih
spoznaja 2injenica, pojmova, teorija3E b3
oblik me8upredmetnih veza koji se temelji
na povezivanju metodolokih postupaka,
tj. uspostavljanju filozofskih, povijesnih,
gnostikih, semiolokih i logikih pristupaE
c3 oblik me8up. veza koji se temelji na
vrijednosnoj organizaciji 2idejnoj, etikoj,
estetikoj, drutvenoj3
e) Mo1u4no.t, pove*,vanja
umjetno.t, u na.tav,
-povezivanje umjetnosti u nastavi knj1
(glazbene, likovne umj1, 5ilma i drugi%
umj1) ostvaruje se prema naelima
komparativne estetikeF
u nastavi knj. pojavljuju se druge umj. u
sljedeim suodnosima:
426
knj1 dj1 povezuje se s djelima drugi%
umjetnosti na osnovi zajednike teme
(tematsko povezivanje)
knj1 dj1 kao likovna i glazbena inspiracija
(prijenos knj. dj. u drugi medij)
razliite vrste knj1 dj1 kao nadahnue
glazbi, likovnoj, 5ilmskoj i plesnoj umj1
knj1 likovi i nji%ova povezanost sa
sadrajima glazbene i likovne umj1
prouavanje pieve biografije koja
ukljuuje druge umj1
prouavanje oblika lirske poezije koji se
pojavljuje u glazbi
prouavanje umj. epohe i umj. smjerova
u knj1, glazbi, likovnoj i 5ilmskoj umj1
--u nastavi knj1, knjievno djelo i ostali knj1
sadraj slui kao polazite za
uspostavljanje korelacije
:) T,pov, /ore+a#,ja
-tipovi korelacija na kojima se utemeljuju
nastavne situacije i metodiki postupci u
o-o procesu:
427
a3 strukturna korelacija,
b3 stvaralaka 2produktivna3,
c3 recepcijska,
d3 povijesno-stilska korelacija
11 strukturna korelacija otvara mogu(nosti
usporeivanja strukture umj1 djela iz
razliiti% umjetnosti ili iz istog umjetnikog
podruja
!1 stvaralaka korelacija otvara
mogu(nosti istraivanja procesa
nastajanja umj1 djelaF taj tip korelacije
osobito se aktualizira pri prouavanju
djela koje je nastalo na predloku lirske
pj1, 5ilmskog dj1 nastalog na predloku knj1
dj1, likovnog dj1 nastalo na predloku
literarnog teksta6
"1 recepcijska korelacija odnosi se na
razlike u primanju djela iz razliiti%
umjetnost
#1 povijesno-stilska korelacija
pretpostavlja povijesni i stilski kontekst u
428
obrazovanja
---uspostavljena je i tipologija koja se
temelji na povezivanju dviju umjetnosti,
prema tom kriteriju uspostavljene su ove
korelacije: literarno-glazbena, literarno-
scenska, literarno-filmska, literarno-
likovna, literarno-plesna i sl1
1) Nae+o autonomno.t,
-slinosti i razlike meu umjetnostima
(Doet%e)F valjalo bi da umjetnik umije
odijeliti podruje u kojem djeluje od drugi%
podruja
-) &nan.tvene /ore+a#,je
-znanost o knj. i filozofija, &"( i
sociologija, &"( i folklor, &"( i
lingvistika, &"( i psihologija, &"( i
kulturologija
-naelo korelacije meu nast1 predmetima
iz drutveno-povijesnog ili %umanistikog
podruja utemeljuje se na kategorijama
429
povijesnosti
Kore+a#,je /oje .e ,*vode ,*
or1an,*a#,je o=o pro#e.a
,) ',n/ron,j./a /ore+a#,ja
-temelji se na istodobnosti usvajanja
gradiva u razliitim predmetimaF u isto se
vrijeme prouava tema koja pripada
razliitim predmetimaF
?akav se tip korelacije e(e ostvaruje u
niim razredima "J gdje se gradivo
povezuje u tematske cjelineF u -J
pretpostavlja istodobnost povijesnih
razdoblja u razliitim predmetima
j) A.,n/ron,j./a /ore+a#,ja
-u praksi se e(e pojavljuje asinkronijski
tip korelacije sa svojim podvrstama
a) 8erspektivna korelacija u tom tipu k1
utvruju se perspektive za razvijanje
430
odreene temeF tema se najprije
uspostavlja i prouava u jednom
predmetu i najavljuje se njezino
prouavanje u ostalim predmetima, npr1
knj1 dj1 utemeljeno na pov1 temi, moe
najaviti prouavanje te teme u povijesti
b) Eetrospektivna korelacija u tom tipu
k1 uspostavlja se retrospektivna veza u
prouavanju odreene temeF
c) ;orelacija izmeu razliiti%
nacionalni% knjievnosti
-u pov1 prouavanju knj1 utvruju se veze i
odnosi izmeu razliiti% nacionalni% knj1
na sinkronijskoj i dijakronijskoj raziniF isto
tako, prouavaju se kontakti izmeu knj1 i
drugi% umj1 na razini inspiracije,
programski% orijentacija, stila, drutvenog
i kulturnog konteksta i recepcije
/) Knj,0evno=je*,ne /ore+a#,je
-plodonosne poticaje za uspostavljanje
jezino-knj1 korelacija u o-o procesu
pruile su ove kole i smjerovi: ruski
431
5ormalizam, praki strukturalizam, danska
glosemantika, antropoloka lingvistika,
5rancuski strukturalizam, generativno-
trans5ormacijska gramatika, generativna
poetika, semiotika, lingvistika teksta,
poststrukturalizam
--u 4rvatskoj knj.-jezine/jezino-knj.
korelacije temelje se na zasadama
stilistike kritike, interpretacije i
lingvostilistikeF neto skromniji metod1
rezultati proizili su iz kontrastivne
lingvistike, teorije jez1 kontakata
---najnovije kritike nastave jezika i knj.
istiu nedovoljnu povezanost jezika i
knjievnosti i zapostavljanje razvoja
individualni% jezini% sposobnostiF
-znanost o tekstu (produkciji, recepciji i
interpretaciji) otvorila je nova obzorja
korelacijsko-integracijskom metodikom
sustavuF
432
- na predloku znanosti o tekstu moe se
oblikovati novi tip knj.-jezine nastave,
koja razvija individualne jezine
sposobnosti kao pretpostavke za aktivno
sudjelovanje u knjievnoj i tekstualnoj
komunikaciji
+) Metod,/e mono1ra:,je o
pove*,vanju umjetno.t,
-metodika monogra5ija ;ate Gui(
7roimanje rijei, slike i glazbe u metodici
knjievnosti u razrednoj nastavi (!,,$)
namijenjena je osnovnokolskoj nastavi
(razrednoj)
-srednjokolska nastava knj1 u obzoru
umjetnike korelacije ostvarena je u
monogra5iji Easime ;aji( 7ovezivanje
umjetnosti u nastavi (1**11)
METODE KNJIEVNOG
ODGOJA I OB(A&OVANJA
433
=METODA nain spoznavanja, sustav
pravila i pristupa u prouavanju i
otkrivanju pojava
-odrednice metode:
predmet otkrivanja, prouavanja,
spoznavanja
subjekt koji otkriva, prouava, spoznaje
cilj koji se eli posti(i
-u znanosti razlikujemo op(e i posebne
metode
>% Na.tavna metoda
(primjereniji termini-metoda o i o, metoda
o-o procesa, m. o-o rada)
onastavne metode su nain rada u
nastavi, tj1 naini rada nastavnika i
uenika (B1 8oljak)
onastavne metode su naini rada uitelja
i uenika pomo(u koji% se usvaja
znanje, umije(e i navike, izgrauje u1
pogled na svijet, razvijaju u1
434
sposobnosti 27edagoka enciklopedija3
onastavna metoda je sistem
naizmjeninih postupaka (aktivnosti)
uitelja kojima se organizira spoznajna i
praktina aktivnost u1 pri usvajanju
sadraja obrazovanja (B1 =uri()
?% Metod,/, po.tupa/
- nastavne metode ostvaruju se
metodikim postupcimaF metodiki
postupak je sastavni dio nastavne
metode, njezin element, korakF nastavna
metoda ostvaruje se razliitim metodikim
postupcima
@% Odredn,#e metoda u na.tav,
/nj,0evno.t,
-metode nastave knj./metode knj. odgoja i
obrazovanja posebne su nastavne
metode koje svoje posebnosti izvode iz
predmeta spoznavanja, iz odnosa
435
predmeta i subjekta te ciljeva knj1 o i o
-nastava knj1 i drugi oblici knj1 o i o
ostvaruju se metodama nastave knj1
-knjievnoumjetniki tekst (knjumj dj1) je
temeljni predmet spoznavanja u nastavi
knjievnosti
-otkrivanje knjumj. teksta ostvaruje se u
posebnom tipu komunikacije koju
nazivamo $iterar%om komu%ikaci*om,
koja se temelji se na odnosu primatelja i
djela i obu%va(a sve djelatnosti kojima se
ostvaruje taj odnos
-u literarnoj komunikaciji sudjeluju :
oknjievnoumjetniki tekst
ouenik
onastavnik
Juitelj ili koja druga osoba
knjievnoumj1 tekst uenik
436
-u lit1 kom1 ostvaruju se razliite djelatnosti
(vanjske aktivnosti):
itanje,
sluanje,
govorenje,
pisanje,
promatranje.
-tim vanjskim aktivnostima odgovaraju
unutarnje aktivnosti:
doivljavanje, zapaanje, zamiljanje,
razmiljanje, uspore8ivanje,
razvrstavanje, zakljuivanje,
generaliziranje, ocjenjivanje
-sva ta oitovanja literarne komunikacije
povezuju se s nastavnim metodama
B% Podje+a metoda ; /r,ter,j,
podje+e
teoretiari dijele metode prema ovim
kriterijima:
437
prema izvorima spoznavanja 2izvorima
znanja, izvorima informacija3
prema vanjskim aktivnostima uenika i
uitelja
prema nainima i sredstvima prenoenja
informacija
prema spoznajnoj 2recepcijskoj3
aktivnosti uenika
a- )rema i&'orima
-izvori mogu biti pisani, govorni i gra5iki
(slikovni) pa postoje pisane, govorne i
vizualne metode
-pisani su izvori tekstovi (metoda rada
%a tek#tu)
- tipovi tekstova koji su izvor in5ormacija:
knjievnoumjetniki, knjievnokritiki,
knjievnoznanstveni, udbeniki
438
-podvrste tekstovne metode: metoda
rada s knjievnoumj., knjievnokritikim,
knjievnoznanstvenim tekstom, metoda
rada s itankom (udb1) i drugim
didaktikim izvorima (radnim bilj1 i sl1)
-govorni su izvori: nastavnik, uenik,
snimljeni govor, radijska ili televizijska
emisija
-s obzirom na nain prenoenja
in5ormacija govorom, razlikujemo
monoloku i dijaloku metodu
-vizualni su izvori: slika, 5otogra5ija,
skulptura, ilustracija, crte, s%ema,
tablica, 5ilm, televizijska emisija,
gra5oskop, raunalo+4nternet, /C-E27
;- )rema u%utra8%*im i
'a%*#kim akti'%o#tima
ue%ika i %a#ta'%ika
-vanjske< metoda itanja, sluanja,
pisanja, pokazivanja, promatranja
439
-unutarnje 2psihike3: doivljavanja,
zapaanja, zamiljanja (predoivanja),
razmiljanja (usporeivanja,
usustavljivanja, zakljuivanja,
asociranja, ocjenjivanja)
c- )rema #red#t'ima i
%ai%ima )re%o8e%*a
,)rima%*a- i%0ormaci*a
,o;a'i*e#ti- ,medi*#ki kriteri*i-
3obavijesti se prenose govorenjem,
prenositelj obavijesti govorom moe biti
uitelj, uenik ili koja druga osobaF
obavijesti se prenose neposredno ili
posredno (posredovanjem te%niki%
sredstava): radija, televizije, 5ilma,
raunala, interneta6
-razliiti su tipovi monolokog govornog
prenoenja obavijesti: izlaganje,
komentiranje, objanjavanje, citiranje,
dokazivanje
440
-dijaloki tipovi govornog komuniciranja:
in5ormativni, problemski, polemiki,
reproduktivni, %euristiki
-obavijesti se prenose i usvajaju
itanjemF itanje moe biti na glas ili u
sebi
-obavijesti se prenose i pokazivanjem
(demonstriranjem) razliiti% vizualni%
sredstava (slika, 5otogra5ija, ilustracija,
s%ema i sl1)
--)rema #red#t'ima i %ai%ima
)re%o8e%*a o;a'i*e#ti
ra&$iku*emo:
metode rada s auditivnim sredstvom
(radijem-radijskom emisijom,
kaseto5onom, zvunom itankom6)
metode rada s vizualnim sredstvima
(slikom, 5otogra5ijom, tablicom, s%emom,
crteom6)
441
metode rada s audio-vizualnim
sredstvima (televizijom, 5ilmom,
raunalom, internetom, /C-E27-om)
d- )rema rece)ci*#ko3
#)o&%a*%im akti'%o#tima
ue%ika
-tj1 prema nainu primanja i spoznavanja
knj1 dj1
- razliiti su klasi5ikacijski modeli:
11
a) metode koje pospjeuju emocionalnu i
imaginativnu recepciju djela
b) metode koje pospjeuju tumaenje
2analizu3 djela
!1
o metoda stvaralakog itanja
oheuristika metoda
oistraivaka metoda
oreproduktivna metoda
442
"1 = metoda stvaralakog primanja teksta
- analitiko-interpretacijska metoda
- sintetizirajua metoda
-knj1 odgoj i obrazovanje pretpostavlja
razliite metode i trai nji%ovo
usklaivanje, povezivanje i proimanje
ovisno o sadraju i o-o zada(ama
A% Metode /nj% od1oja , +,terarna
/omun,/a#,ja
-literarna komunikacija ukljuuje
poiljatelja i primatelja poruke, tj1 knjumj1
tekst kao poiljatelja i itatelja kao
primatelja poruke
- tri tipa metoda s obzirom na lit1 kom1:
metoda primanja 2recepcije3
knjievnoumj. poruka 2recepcijska m.3
metoda tumaenja 2interpretacije,
analize3-interpret., analit. m.
metoda vrednovanja, ocjenjivanja
2kritika m., m. evaluacije3
443
-te metode pretpostavljaju razliite razine
komunikacije s knjievnoumj1 tekstom
a) metoda primanja ostvaruje se na prvoj
komunikacijskoj razini, tj1 na razini
poetne recepcije, razini prvi% dojmova
b) metoda tumaenja povezuje se uz
drugu razinu, na kojoj itatelj pita, tj1
otkriva poruke (in5ormacije) koje mu tekst
prenosi (nudi)F
-na toj razini poinje dekodiranje umj.
kodaF itatelj aktivira svoj kod i otkriva
smisao tekstaF
-literarna se komunikacija oituje kao akt
ostvarivanja smisla knjumj1 tekstaF taj in
ukljuuje elemente knj1 teorije, stilistike i
drugi% disciplina koje sudjeluju pri
otkrivanju i osmiljavanju knjumj1 teksta
c) metoda vrednovanja+evaluacije
povezuje se uz tre(u razinu, koja ukljuuje
knjpov1, tj1 vrijednosni kontekst u kojem se
tekst osmiljava
444
!ITE(A(NA
KOM2NIKA)IJA
- lit1 kom1 je sustav uzajamnog djelovanja
knjievnoumj1 teksta i njegova itatelja
- ukljuuje tri elementa:
tekst (izvor in5ormacija)
itanje/sluanje itatelj/primatelj
informacija
a) Te/.t ; /nj,0evnoumjetn,/,
te/.t
=TEK'T je sadrajno i strukturno
zavrena cjelina organizirana po
zakonima logike i gramatike odreenog
jezikaF t1 je priop(enje (poruka,
in5ormacija, sustav in5ormacija)F odlikuje
se sadrajnom, smisaonom i strukturnom
zavreno(u
- u umjetnikom tekstu progovara
autorova individualna stvaralaka
445
osobnost
") J%M% !otman
== pronalazi razlike izmeu umj1 i neumj1
teksta u nainu modeliranja stvarnosti i u
jeziku kojim se to iniF
-knjumj. tekst izgrauje se na predloku
prirodnog jezikaF im prirodni jezik
preuzima estetsku funkciju, dobiva nove
znaajkeF
-u umj1 tekstu dolazi do semantizacije
nesemantiki% elemenata prirodnog
jezikaF
- u umj1 tekstu poruke (in5ormacije)
prenosi svaki element umjetnikog znaka,
tekst se ponaa kao speci5ian sustav
znakova u kojem razgranatost znakova
proiruje, pove(ava broj in5ormacijaF
-proirivanje i pove(avanje in5o1 posljedica
je dopunski% znaenja koja dobivaju
jedinice izraza kao posljedica
isprepletanja prirodnog i umj1 jezika i kao
posljedica semantizacije nesemantikih
446
elemenata prirodnog jezika
#) ,tate+jIpr,mate+j
postoji nekoliko klasi5ikacija:
J po Vo+1a.tu: nekritiki itatelj koji puno
ita, itatelj koji malo ita, aktivan itatelj
koji postavlja cilj itanja, itatelj koji se
usmjerava prema odreenoj vrsti knjiga,
posluni itatelj koji se podreuje
rukovoenju, itatelj koji se ne vra(a
proitanom
J po 5,r+u: itatelj koji u tekstu trai
korisnu in5ormaciju, itatelj koji ne
uspostavlja kritiki stav, itatelj koji
zauzima kritiki odnos prema tekstu,
itatelj koji ita bez praktinog cilja
J po Lambergeru tipovi itatelja meu
djecom: romantini tip koji ita 5antastinu
literaturu, realistiki tip, intelektualni tip
447
koji u knjizi trai objanjenje pojava,
estetski tip koji u knjizi trai doivljaj
ljepote
d) O.tvar,vanje +,terarno=
d,da/t,/e /omun,/a#,je
-razliita odreenja pojma komunikacije:
k. je razmjena znaenja me8u ljudima
k. je razmjena ideja i iskustava me8u
pojedincima
k. je priopavanje informacija o stvarima
i pojavama drugim osobama
k. je interakcija pomou znakova
k. je slanje i primanje informacija
-komunikaciju odreuje pet temeljni%
elemenata: izvor informacija, odailjatelj
2prenositelj3, kanal, primatelj, cilj
-komunikacijski sustav ne ukljuuje samo
tehnike sustave koji prenose in5ormacijeF
448
-ona je socijalna pojava jer se ostvaruje
kao interakcija izmeu osoba pri kojoj
jedna jedinka utjee na ponaanje druge
jedinke
--sredstva komunikacije razliiti su
znakovni sustaviF .u%ler razlikuje tri vrste
znakova i tri nji%ove 5unkcije:
ekspresivnu, apelativnu,
reprezentativnu 2prikazivaku3
-novija istraivanja odreuju dvije
temeljne vrste znakova kojima se
ostvaruje komunikacija:
simbole koji imaju signifikacijsku
funkciju predstavljanja i
signale koji imaju ekspresivnu funkciju
simboli su znakovi za oznaavanje
stvari, pojava, ideja, spoznaja, doivljaja,
oni su nositelji znaenjaF najvaniji
simboli su rijei u meusobnim vezama
govornog i pisanog izraza
449
signali su izraz nekog unutarnjeg
stanja, ne proizvode se namjerno i ne
biraju se, kao to se to ini sa simbolima
e) Vr.te /omun,/a#,ja
okomunikacija moe biti verbalna i
neverbalna
-verbalna se slui govorom, a neverbalna
moe biti odvojena od govora i slui se
izvanjezinim (ekstralingvistikim) i
paralingistikim sredstvima
okomunikacija moe biti posredna i
neposredna
-posredna komunikacija ostvaruje se
posredstvom te%niki% sredstava
(tele5ona, televizije, gramo5ona), a
neposredna u interakciji vie osoba
omoe biti jednosmjerna (in51 ide od
poiljatelja do primatelja, a primatelj ne
uzva(a povratnom in51), i dvosmjerna
450
-kom1 s knjievnoumj1 tekstom moe biti
%e)o#red%a (bez posredovanja
nastavnika, ostvaruje se itanjem u sebi) i
posredna (kada druga osoba ita tekst)
:) te8/o4e u +,terarno=
d,da/t,/oj /omun,/a#,j,: $/om%
.metenje)
-cilj je komunikacije sporazumijevanjeF
uvjetovano je zajednikim kodom
poiljatelja i primatelja porukaF
-mogu se pojaviti razliite smetnje u
sporazumijevanjuF
-U%eldall je ustanovio sedam initelja koji
odluuju o sporazumijevanju u
komunikaciji:
07A?<=A 3 082E->374=AB-<=3
1 nastaju zbog neuskla8enosti kodova
prenositelja i primatelja informacija na
jezino-in5ormacijskoj raziniF
451
-prenositelj poruke oblikuje in5ormacije
jezinim sredstvima koja nadilaze
recepcijske mogu(nosti primatelja,
upotrebljava rijei i termine koji su
primatelju nepoznatiF nastaju kada
prenositelj prenosi odjednom veliku
koliinu informacija
2 nastaju zbog distrakcije (rastresenosti,
rasipnosti)F distrakciju mogu uvjetovati
razliiti initelji:
odailjanje razliiti% in5ormacija u isto
vrijeme, koje se mijeaju i oteavaju
recepciju
nepovoljno ozraje u prostoru gdje se
ostvaruje komunikacija (%ladno(a,
vru(ina, zaguljivost, buka)
psi%oloki initelji (umor, pospanost,
zasi(enost, nezainteresiranost,
nepanja6)1
452
3 ako prenositelj nedovoljno jasno i
precizno izrie porukeF
4 zbog inkompatibilnosti shema
sugovornika,
- koja se odnosi na razliitost pri%va(anja i
interpretiranja isti% podataka i sudova
zbog socijalni%, idejno-5ilozo5ski%, intimni%
i drugi% razloga te razlika u konotativnom
znaenju rijei
5 zbog utjecaja nesvjesnih ili djelomino
svjesnih mehanizama,
- koji se odnose na predrasude sudionika
komunikacije (predrasude prenositelja o
primatelju i, obrnuto, primatelja o
prenositelju)F in5ormacijama se daje
drukiji smisao pod utjecajem predrasuda,
antipatije, simpatije i sl1
6 kad se in5ormacija prenosi zbrkano,
nedovoljno argumentirano, pogrenoF
-primatelj pri takvu prenoenju in5ormacija
moe biti dezin5ormiran, nepotpuno ili
pogreno in5ormiran
453
7 smetnja nastaje dokidanjem
komunikacijskog kanala,
- pojavljuje se u situacijama kada
prenositelj in5ormacije uskra(uje
primateljima postavljanje pitanja,
primjedbe, ili za%tjeva za dodatnim
(dopunskim) objanjenjem, kada se iznosi
jednostrana in5ormacija i interpretacija, a
druge se iskljuuje, zaobilaenje
konteksta i situacije i sl1
Ju o-o procesu pojavljuju se razliiti izvori
informacijaF o-o proces u kojem se
ostvaruju knj1 odgoj i obrazovanje ima kao
temeljni izvor in5ormacija
knjievnoumjetniki tekst
--uz knjumj1 tekst kao primarni izvor
in5ormacija pojavljuju se tekstovi o knjumj.
tekstu (sekundarni tekstovi)F
--posebno mjesto pripada kolskom,
udbenikom tekstu, metatekstu
njegova je 5unkcija prenoenje
454
prototekstu i razvijanje recepcijski% i
interpretacijski% mogu(nosti uenikaF
-u skladu s tom 5unkcijom, k1 knj1
metatekst moe biti:
komplementarni informativni tekst
2lokalizacije, vezni, dopunski3
komplementarni parafrazirani tekst koji
daje sekundarnu informaciju o
prototekstu novim znakovnim sustavom
2likovni, glazbeni, kazalini, filmski
prijepis3
didaktiki tekst 2didaktiko-instruktivni 6
pitanja, zadaci, pouke iz teorije i
povijesti knj.E didaktiko-receptivni 6
reprodukcija, program, eksplikacija,
diskusijaE didaktiko-situacijske 6
motivacija, aktualizacija, improvizacija3
-osim teksta i metateksta pojavljuju se i
drugi netekstovni izvori
-u >2; literarna kom1 de5inirana je kao
proces kodiranja i dekodiranja na relaciji
autor 6 tekst 6 primateljF dopunjava se
455
izvantekstovnim odrednicama (knjpov,
stvaralakim p1, soc1)
1) !,terarno=d,da/t,/a
/omun,/a#,ja
-7;2 i 2 istrauje zakonitosti
5unkcioniranja knj1 kom1 u o-o procesu,
utvruje postupke kojima se ona
ostvaruje, vrednuje rezultate odreenog
postupanjaF
-literarna se komunikacija u o-o procesu
oituje i kao didaktiko-pedagoka
pojava, tj1 dobiva svoje dopunske
pedagoke odredniceF
-stoga literarnu kom1 u o-o procesu
odreujemo terminom literarno-didaktika
komunikacijaF
-literarna je po svom sadraju
(komunikatu), didaktiko-pedagoka po
456
metodi i svrsi
--moe biti neposredna i posredna
a3 <A820EAC<- ostvaruje se kao
neposredni kontakt itatelja s tekstom,
bez didaktiko-metodikog posredovanja
uiteljaF obino se ostvaruje itanjem u
sebi
b3 820EAC<-
11 nastaje kada druga osoba ita tekst:
uitelj, uenik, glumac, recitator ili koja
druga osoba
- takav oblik posredovanja u komunikaciji
pove(ava emocionalne mogu(nosti
primatelja u recepciji teksta, nudi mu
odreeni model doivljavanja i verbalnog
izraavanja doivljaja tekstaF
!1 nastaje kada uenik slua tekst s kojeg
tehnikog sredstva u takvoj se
komunikaciji gubi intimni kontakst s
prenositeljem poruka tekstaF
457
"1 nastaje kada je itanje programirano,
tj1 usmjereno uenik komunicira s
tekstom i svoju komunikaciju podreuje
zadacima koji su iskazani programomF
-program itanja, tj1 usmjerenost 1
oblikuje (usmeno ili pismeno) uiteljF
-posredniku ulogu u kom1 s knjumj1
tekstom preuzima kolski knji1 metatekst
u udb1 ili u specijalno pripremljenoj k1
lektiri
--u neposrednom i posrednom tipu
komunikacije osim itanja kao temeljne
komunikacijske aktivnosti ukljuuje se
pisanjeF
-ostvaruje se ;27.4<4E-< ?48
literarno-didaktike komunikacije koja se
temelji na itanju i pisanju, pretpostavlja i
ostvaruje zapisivanje podataka iz teksta,
itateljevi% zapaanja i razmiljanja o
tekstuF
-naziva se jo i itanje s olovkom u ruciF
458
dnevniku itanja ili na obinom papiru,
moe nastati uenikov metatekst
-kombinirani tip komunikacije nastaje
kada itatelj pojedine dijelove teksta
ostvaruje aptom ili glasnoF
-nastaje i pri preinakama tekstaF itatelj
preinauje prototekst u drugaiji literarni ili
koji drugi izrazF
-spomenute vrste lit-didakt1 kom1
pojavljuju se u 5unkciji recepcije teksta
-) Komun,/a#,ja ,
,nterpreta#,ja
-kako interpretacija oznaava sloeniju
razinu literarno-didaktike komunikacije,
znatnu primjenu doivljava posredna
komunikacija,
-tj1 izmeu knjumj1 teksta i u1 posreduje
459
uitelj i drugi izvori informacija
-u suvremenoj nastavi ima prednost
interpretacijsko-komunikacijski model u
kojem se ostvaruje zajednika,
naizmjenina komunikacija s tekstom,
tekstu se obra(aju, s njim komuniciraju i
uenici i uiteljF
- kao sudionik komunikacije ukljuuje se i
udbenik ili koje drugo nastavno sredstvo
(radio, 5ilm, ?B)
-u komunikacijskom procesu uitelj
komunicira s cijelim razredom, skupinom,
parovima ili pojedincimaF
- literarno-didaktika kom1 oituje se kao
socijalno-pedagoka pojavaF postoje
razliiti kom1 modeli uvjetovani soc1
initeljimaF
-komunikacijski model u kojem uitelj
komunicira s knjumj1 tekstom i sa svim
uenicima u razredu obino nastupa u
ovim nast1 situacijama:
460
kad uitelj glasno ili interpretativno ita
tekst
kad tekst objanjava svim uenicima
kad iskazuje svoje dojmove i zapaanja
o tekstu
-postoji kom1 model koji ukljuuje
komuniciranje uitelja s pojedinim
skupinama uenika (u skupnom obliku
rada)F
-k1 model moe ukljuiti parove uenika
(rad u parovima)F
-postoji k1 model u kojem se ostvaruje
individualna komunikacija s knjumj1
tekstom (individualni rad uenika) svaki
u1 individualno komunicira s tekstom na
temelju zadataka koji su pripremljeni u
radnoj biljenici ili i% je uitelj pripremio
kao sudionici kom1 modela pojavljuju
se tekst, uitelj, ueniciF
461
ukljuuje i kontekst (izvantekstovne
odrednice): rezultate znanosti (teoriju
knj1, pov1 knj1 soc1)F
ukljuuje i dva tipa interakcije<
didaktiku i estetsku interakciju
a) didaktika interakcija obu%va(a
interakciju uenika i uitelja, a
b) estetska interakcija obu%va(a
interakciju teksta i uenika, teksta i
uiteljaF
-izmeu teksta i uenika ostvaruje se
jednosmjerna, izmeu uitelja i uenika
dvosmjerna kom1F
-komunikaciju izmeu teksta i uenika
uspostavlja uitelj nakon samostalnog
itanja i pri%va(anja Muoljivi% el1 knjumj1
tekstaNF
-predmet didaktike interakcije izmeu
u1 i u1 postaju estetska iskustva
462
uenikaF
-primarna estetska iskustva (estetske
doivljaje i spoznaje), koje u1 iskazuju u
didaktikoj interakciji, uitelj dopunjava i
osmiljava svojim intervencijama koje se
odnose na knjteor. i knjpov. odreenje
teksta (izvor in5ormacija)F
-in5ormacije koje se ukljuuju u
komunikaciju ne potiru izvorna estetska
iskustva, nego i% podiu na viu razinu
sinteze i estetskog vrednovanja
-u didakt1 interakciji u1 oituju vlastite
mogu(nosti doivljavanja, razumijevanja i
prosu8ivanja
,) Te8/o4e u /omun,/a#,j,
-prema utvrenom sustavu teko(a koje
se pojavljuju u komunikaciji moemo
utvrditi teko(e (smetnje) koje su
463
svojstvene literarnoj komunikaciji:
>% u komunikaciji izmeu itatelja i teksta
smetnje nastaju zbog neusklaenosti
tekstnog koda i itateljeva kodaF osobito
na tematsko-idejnoj i jezino-stilskoj razini
osmetnje na TEMATSKO3IDEJNOJ razini
nastaju ako tekst nudi tematiku koja
nije primjena primateljevim doivljajnim
2emotivnim3 i spoznajnim 2kognitivnim3
mogunostima,
onastaju smetnje u recepciji koje
oteavaju, usporavaju ili zaustavljaju
komunikacijski proces (itatelj odustaje
od itanja jer nema zanimanja i
motivacije za 1, tekst ga ne potie i ne
zaokuplja svojom temom)
osmetnje na JEZIFNO3STILSKOJ razini
nastaju ako se u tekstu uestalo
pojavljuje ve(i broj nepoznatih rijei,
pojmova, podataka, imena, nastupaju
tzv1 jezine zapreke u recepciji tekstaF
464
o itatelj moe traiti dopunske obavijesti
u tumau nepoznati% rijei i pojmova, u
objanjenjima i komentarima na rubnici,
ali koritenje dopunski% konzultacija
2izlazak iz teksta u kontekst3 usporava
komunikaciju i esto je dovodi u pitanje
on euskla8enost jezinih i kulturolokih
kodova izaziva u neizgraenog itatelja
nestrpljenje, nezadovoljstvo i
odustajanjeF posredovanje radi
uspostavljanja adekvatnog itateljskog
koda name(e se kao vrlo osjetljiv
psi%oloki, pedagoki i metodiki
problemF
o na knj1 komunikaciju utjeu i drugi
imbenici (tip tiska, te%1 oprema, lik1
oprema, karakter komplementarnog in5o1
metateksta)
?% literarnu komunikaciju mogu oteati
PSIOLO?KI FIM>ENIGI, koje dijelimo
na subjektivne i objektivne psi1 1
.u"je/t,vn,
465
onerazvijenost literarne senzibilnosti
onedostatak italake i knjievne kulture
o"je/t,vn,
onepovoljan ugo8aj u uionici, umor
ou literarnoj kom1 dolazi do distrakcije ako
se knjumj. informacije istodobno
mijeaju s drugim estetskim
informacijama,
oprimjerice, kada se pri itanju knjumj1
teksta usporedno uspostavlja
komunikacija se glazbenim, likovnim ili
5ilmskim komunikatom (usporednost
kom1 tijekova moe izazvati rasprenost
estetske recepcije)
oliterarnu kom1 moe oteati i UFITELJ
neprimjerenim metodikim postupanjem,
neodgovaraju(im ukljuivanjem u kom1
izmeu u1 i tekstaF isto tako u1
pospjeuje lit1 kom1 odgovaraju(im
metodikim postupcima
METODIKE
466
O'NOVE &A
INTE(P(ETA)IJ2
POE&IJE
a) PJE'NIKI ODGOJ
$!I(IKA 2 NA'TAVI)
a) 'tvara+a/, pje.n,/, od1oj
-aktualni nast1 programi utemeljuju se na
rezultatima empirijskih istraivanja i
teorija koje su usmjerene na odreivanje
posebnosti literarno-estetske
komunikacije (komunikacije s lirskom
pjesmom) i na odgajanju speci5ini%
sposobnosti kao temeljne pretpostavke
uspjenosti pj1 odgoja

- u skladu s tim odreuju se i
") *ada4e pje.n,/o1 od1oja
467
a) Na.tavn, pro1ram,
razvijanje osjetljivosti za pjesniku rije i
njezine izraajne mogu(nosti
(ekspresivne, impresivne, asocijativne,
konotativne)
razvijanje lirski% recepcijski% mogu(nosti
recepcijske sposob1
razvijanje auditivne recepcije
pjesnikog slu%a
razvijanje imaginacije imaginativni%
sposobnosti
razvijanje lirske memorije
razvijanje i oboga(ivanje predodbenog
svijeta
razvijanje i oboga(ivanje misaonog
svijeta
razvijanje sposobnosti tumaenja lirske
pjesme
razvijanje sposobnosti kazivanja sti%ova
razvijanje lirskog izraavanja
razvijanje sposobnosti sluanja poezije
468
razvijanje ljubavi prema poeziji
") Metod,ar,
razvijanje poetske kritike kompetencije
razvijanje sposobnosti itanja,
spoznajni% sposobnosti, a5ektivni%
sposobnosti
razvijanje sposobnosti kritike recepcije
teksta, itateljske kompetencije
razvijanje sposobnosti uivanja u tekstu
(sjedinjenje emotivnog i kognitivnog)
razvijanje komunikacijske, kritike,
poetske, emancipacijske, kreativne,
projekcijske, emotivne i djelatne
komeptencije
469
ideji, osje(ajima, umjetnosti, osobi)F
preciznosti (uoavanje nijansi)F
sintetikog miljenjaF socijabilnosti
(interes za drugoga, elja za
komunikacijom, samo(a)F intelektualne
aktivnosti (znatielja, dinamizam)
razvijanje sposobnosti estetskog
percipiranja, doivljavanja, spoznavanja,
5antazijskog miljenja, racionalnog
stvaralakog miljenja, reproduktivno-
produktivnog miljenja, izraavanja
(jezinog), itanja, izraavanja stavova,
samostalnog itanja
#) I*1ra<,vanje vr,jedno.no1 odno.a
pj1 odgoj usmjeren je na izgraivanje
vrijednosnog odnosa prema poezijiF to
znai osvijestiti ulogu poezije u vlastitom
ivotu i ivotu uop(eF vrijednosni odnos
prema poeziji ukljuuje sljede(e
odrednice:
470
)otre;u &a 6 itanjem/sluanjem poezije,
ukljuivanjem poezije u ivotne situacije
2osobne-intimne i javne3,
govorenjem/kazivanjem stihova u intimnoj
i javnoj komunikaciji, zapisivanjem
stihova, posjeivanje lirskih priredaba,
kupovanjem pj. zbirki, darivanjem pj.
zbirke, razgovorom o poeziji, pisanjem
pjesama, pisanjem o poeziji, uenjem o
poeziji
na temelju ti% istraivanja i utvrivanja
odrednica mogu se odrediti o-o
standardi o pj1 o i o
#) :a*e pje.n,/o1 od1oja
-nastavni programi iz knj1 odreuju
sadraj, zadae i ciljeve pj1 odgoja i
obrazovanjaF sadraji lirskog pj1
zastupljeni su u svim r1 2H i 0H
471
-izbor sadraja, raspored po razredima ili
k1 stupnjevima, vodoravna i okomita
organizacija, usklauju se s pedagoko-
psiholokim odrednicama
tj1 s emocionalnim, spoznajnim i
literarnim razvojem uF
- istraivanja recepcijski% i spoznajni%
mogu(nosti u1 na razl1 stup1 k1
omogu(ila su uspostavljanje periodizacije
u pj1 o i o1
-prema recepcijskim i spoznajnim
mogu(nostima, poetskim interesima i
nainima komunikacije s lirskom pj1
uspostavljene su faze pjesnikog odgoja i
obrazovanja:
8EACH;2G0;- T->-
472
djeca ostvaruju razliite oblike
ritmiziranog govora i govora u rimamaF uz
rimu se vezuje i ritam i melodija sti% se
melodijski ostvarujeF djeca doivljavaju
ritam, doivljaj iskazuju motoriki
(pokretima ruku, nogu)F ritmizirani govor
esto prelazi u pjevanjeF poezija se prima
auditivno
8EB4 20<2B<2H;2G0;4 0?38-<=
(11,!1 i "1 razred)
karakterizira ga zanimanje za nonsesnu
poeziju, poeziju s motivima iz ivotinjskog
svijeta, svijeta djetinjstva 2igre3, pejzane
pjesme te pjesme s obiteljskim motivimaF
-u komunikaciji prevladava sluanje
poezijeF recepcija se ustvaruje na
zvukovnome sloju (do1 ritma i rime),
imaginativnom primanju pj1 slika i
emocionalnog sloja pj1F
473
- razvijena je lirska memorija djeca lako
pamte sti%oveF iz predkolske dobi
donose odreenu poetsku recepcijsku
spremnost, koja obu%va(a osje(aj za
zvukovne vrednote sti%a, spontanost u
primanju poezije, emocionalno i
imaginativno reagiranje, elju za
kazivanjem sti%ova
CE3D4 20<2B<2H;2G0;4
0?38-<= (#1, $1 i &1 razred)
proiruju se poetski interesiF otvara se
novi krug motiva: motivi iz svijeta
djetinjstva, iz kolskog ivota, drutvenog
okruenja, zaviajni i domoljubni te intimni
motiviF
-u1 $1 i &1 r1 imaginativna recepcija je
razvijenija nego u pret%odnom razdoblju,
osobito u gradnju pjesniki% slikaF
474
-interpretacije ukljuuju ve(i broj knjteor1
pojmovaF
-istraivanja poetske kompetencije
pokazuju: pronicavost, neposrednost,
zauenost, stvaralako miljenje,
imaginativnost, pove(anu ljubav prema
poezijiF
-ta se kompetencija ostvaruje
stvaralakom nastavom koja potie u na
pisanje pj1F
-poetska kompetencija utvr8uje se na
temelju sljedeih odrednica<
zna prepoznati i imenovati motive u
lirskoj pjesmi
zna prepoznati pjesnike slike i nji%ovu
povezanost u pj1
zna utvrditi kompoziciju pjesme
zna odrediti vrstu sti%ova i stro5a
475
zna prepoznati u pjesmi: epitete,
usporedbe, personi5ikacije, onomatopeje
zna protumaiti znaenje i 5unkciju
epiteta, usporedbi, personi5ikacija i
onomatopeja u pjesmi
samostalno rabi u vlastitom jezinom
izraavanju epitete, usporedbe,
personi5ikacije i onomatopeje
(vrlo uspjenoE -uspjenoE -manje
uspjenoE -neuspjeno)
?EA[4 20<2B<2H;2G0;4
0?38-<= ('1, )1 i *1 razred)
uenici pokazuju pojaano zanimanje za
intimistiku poeziju (osobito uenice)F
usmjerenost prema vlastitom unutarnjem
svijetu upu(uje i% prema poeziji kao izrazu
ljudskog subjektivitetaF
476
-iri se ljestvica emocionalnih oitovanja i
mogu(nosti poistovje(ivanja s
emocionalnim slojevima lirske pj1F oituje
se i misaoni pristup te izraavanje
kritikog odnosaF
-pojavljuje se zanimanje za pjesnika i
njegovo stvaralatvoF poetska
kompetencija ukljuuje: iri prostor
doivljavanja i razmiljanja, posjedovanje
pojmovnog instrumentarija u interpretaciji
te kritike refleksijeF
-u1 samostalno interpretiraju lirske pj1 i
piu pjesnike tekstoveF
-poetska kompetencija utvr8uje se na
temelju sljedeih odrednica<
znati prepoznati meta5oru, kontrast i
inverziju u pjesmi
znati protumaiti znaenje i 5unkciju
meta5ore, kontrasta i inverzije u pjesmi
477
samostalno stvaranje teksta u kojem
se pojavljuju meta5ore, kontrasti i
inverzije
znati prepoznati u pj1 meta5oru,
alegoriju, 5iguru ponavljanja, aliteraciju i
asonanciju
samostalno stvarati tekst u kojem rabi
meta5ore, alegorije i asonancije
zna prepoznati u pjesmi metonimiju,
re5ren, retoriko pitanje, antitezu,
%iperbolu
zna protumaiti znaenje i 5unkciju
metonimije, re5rena, retorikog pitanja,
antiteze, %iperbole u pjesmi
samostalno stvara tekst u kojem rabi
metonimiju, re5ren, retoriko pitanje,
antitezu i %iperbolu
(vrlo uspjenoE -uspjenoE -manje
uspjenoE -neuspjeno)
478
d) (a*,ne re#ep#,je7 op,.a ,
,nterpreta#,je +,r./e pje.me
-u skladu s doivljajno-spoznajnim
mogunostima uenika odreuju se razine
recepcije, opisa i interpretacije lirske pj1F
-recepcija pret%odi opisu i interpretacijiF
-opis obu%va(a odreivanje naslova, vrste
teksta, tematsko-motivskog sloja,
kompozicije, jezika (standardni,
nestandardni izraz)F
- na vioj razini opis obuhvaa stilsko
odreenje teksta, knjievnoteorijske i
knjievnopovijesne odrednice (vrijeme
nastanka, poloaj u autorovu opusu,
pripadnost stilskoj 5ormaciji, knj1 smjeru i
odreenoj poetici)F
-interpretacija ukljuuje opis kao is%odite
za razvijanje spoznaja o tekstuF
-na ljestvici pristupa tekstu krovni poloaj
zauzima estetsko vrednovanje
479
Astetsko vrednovane
4nterpretacija
2pis
Eecepcija
-pod pojmom razine razumijeva se
stupanj (razvijenosti) doseg doivljaja i
spoznaja (osje(aja i misli), zastupljenost
knj1 pojmova kojima se izriu ti doivljaji i
spoznaje, odnos spontanog (intuitivnog) i
racionalnog spoznavanja
O'NOVNO3KO'!A (A&INA
@.razred 6 opis teksta (vrsta, tema,
motivi)F ralamba (dijelovi pj1 stro5e,
sti%ovi), promatranje, usvje(ivanje
:. razred 6 opis teksta (vrsta, tema,
motivi, jezik, pisac)F ralamba
480
(organizacija motiva, osje(aji i misli,
organizacija stro5a)F knjteorijska
orijentacija
I. razred 6 interpretacija (prijenos
dojmova, zapaanja, osje(aja i misli u
pojmovni govor i knjteorijsko tumaenje)
D. razred 6 interpretacija i estetska
prosudba (opis, ralamba, interpretacija),
knjpovijesna orijentacija
'(EDNJO3KO!'KA (A&INA
=. razred 6 interpretacija i estetska
prosudba (opis, ralamba, interpretacija),
knjievnoteorijski i knjievnopovijesni
kontekst
481
>. razred 6 interpretacija i estetska
prosudba (opis, ralamba, interpretacija),
stilska 5ormacija kao kontekst, opus kao
kontekst
?. razred 6 interpretacija i estetska
prosudba, opus kao kontekst, stilska
5ormacija kao kontekst
C. razred 6 interpretacija i estetska
prosudba, tematski i vrstovni kontekst,
stilska 5ormacija kao kontekst
") 2ENI)I I
POE&IJA
482
a) Poet./, ,ntere., uen,/a
-uvjetovani su razliitim odrednicama koje
se istrauju: sadraj, vrste, autor,
vremenska pripadnost, jezik, stil
-osim unutarnji% odrednica, koje proizlaze
iz umjetnikog bi(a lirske poezije, postoje
izvanjske odrednice, koje su uvjetovane
socijalnim, kulturolokim, psi%olokim i
komunikacijskim odrednicamaF
-soc. odrednice vezuju se uz socijalnu
sredinu u kojoj u1 ivi i odrasta (obitelj,
ua i ira drutvena sredina),
-kulturoloke odrednice proizlaze iz
kulturnog okruenja (kulturni sadraji u
obitelji i drutvenoj sredini, posredovanje
medija, kulturni% mani5estacija),
-psiholoke odrednice izvode se iz
spoznaja razvojne i spoznajne psi%ologije,
-komunikacijske iz naina komuniciranja
s lirskom poezijom (itanje, sluanje,
medijsko ostvarivanje)
--nastava poezije, pj1 odgoj i obrazovanje,
483
svoju uspjenost duguje svim unutarnjim i
izvanjskim odrednicamaF ona ima
odreene zada(e u razvijanju poetski%
interesa te u pj1 odgoju i obrazovanju
mladi% narataja
") 2*ora/ emp,r,j./o1
,.tra0,vanja poet./,- ,ntere.a
-u istraivanju poetski% interesa u1
primjenjuju se razliite istraivake
metode (metodiki pokus, intervju, anketa,
pismeni radovi)F
-Eosandi( navodi anketu ostvarenu u
viim r1 2H, anketa sadri pitanja
alternativnog, viestrukog izbora te pitanja
otvorenog tipaF
- u obradi ankete primjenjuje se
kvantitativna i kvalitativna ralamba (npr1
=. 5itate li radije< a3 poeziju, b3 prozu)
#) OB(ADA
a) Poe*,ja ,+, pro*a
484
-uenici se od $1 do )1 razreda u mnogo
ve(em postotku opredjeljuju za prozu
(roman i pripovijetku)F
-u pojedinim razredima nema izrazitiji%
nerazmjera u opredjeljivanju za poeziju i
prozuF
-novija istraivanja pokazuju da mladi
it1 najradije itaju prozu, a mnogo i%
manje privlae lirska poezija i drama
Ppotrebno razviti zanimanje za itanje
poezije, njezino doivljavanje i
razumijevanjeF izgraivanje cjelovite
uljuene osobe ne moe se zamisliti bez
djelotvornog utjecaja pj1 rijei koja
objavljuje najdublje istine o ovjekovu
postojanju
") ,tanje ,+, .+u8anje poe*,je
-istraivanje pokazuje da se uenici u
ve(em postotku opredjeljuju za sluanje
poezijeF
-analitiki pristup poeziji, koji je utemeljen
na samostalnom itanju u sebi, dolazi u
485
drugi plan
Pzada(a je nastave uiti itati poeziju i
razmiljati o njoj
-poezija se u naem vremenu sve vie
prima auditivno (s radija, televizije, /C-a,
interneta)F
-samostalnim itanjem (1 u sebi)
ostvaruje se mogu(nost polaganijeg
poniranja u svijet pj1F itatelj se zaustavlja
na pojedinim detaljima, analizira i%,
razmilja o njima i tako osmiljava
(spoznaje) svijet pjesmeF
-sluanjem poezije itatelj se angaira
ponajprije emotivno, doivljava estetski
uitakF
-za itanja poezije u sebi aktivnost se
itatelja oituje viestruko: uz
emocionalne procese aktivira se 5antazija,
pam(enje i miljenjeF 1 u sebi uspostavlja
odnos pojedinosti u pjesmi, povezuje slike
486
i predodbe u cjelinu, omogu(uje itatelju
da pokrene svoje kritiko miljenje
#) G+a.no7 po+u1+a.no7 8aptom7
./and,ranjem
-uz itanje u sebi nuno je a5irmirati
glasno i poluglasno itanjeF
-iskustvo pokazuje da uenici u trenucima
primanja poezije imaju potrebu za
glasnim izgovaranjem pjesnike rije, za
njezinim ozvuenjemF
-u toj je potrebi prisutna elja za dubljim
posjedovanjem pjesnike poruke i
intenziviranjem doivljajaF
-uenici su u anketu unijeli i poluglasno
itanje poezije koje prelazi u apatF takvim
itanjem ne eli se naruiti sveana
atmos5era koja se pojavljuje pri itanju
poezijeF
-skandiranje djeca poinju itati sti%ove
skandiranjemF poezija se izdvaja kao
poseban oblik govoraF moe se primijeniti
487
u didaktike svr%e radi uoavanja
ritamskog ustrojstva pjesme
d) Med,j,
-itanje poezije u suvremenoj se koli
ostvaruje razliitim medijimaF
-u '1 razredu uenici se opredjeljuju za
sluanje poezije s gramofonskih ploa,
magnetofonskih vrpci, radija i televizijeF
-ponajprije se opredjeljuju za
prezentiranje poezije medijem (?B) koji
omogu(uje da vide interpretatora (glumca,
pjesnika ili recitatora)F time je izraena
elja za neposrednim komuniciranjem s
prenositeljem pj1 porukaF
-uporaba te%niki% sredstava omogu(ava
uenicima da doive poeziju u
interpretaciji najpoznatijih interpretatoraF
-uenicima treba omogu(iti i uiteljevu
govornu interpretaciju pj1 tekstaF
istraivanja su pokazala da je upravo
uitelj, itaju(i poeziju, otvorio svojim
uenicima put u itanje i doivljavanje
poezije
488
e) I*"or med,ja
-uenici su u anketi navodili da najradije
sluaju recitiranje poezije kad im pjesme
neposredno ita glumac, majka, otac,
brat, autorF
- neki su izjavili da nerado sluaju poeziju
kad je drugi itaju i najradije je itaju sami
(ponuda bila s gramo5onske ploe, s ?B
ekrana, kad u1)
:) Odno. uen,/a prema
vr.tama +,r./e poe*,je
-odgovori su pokazali da poezija
zaokuplja uenike 2HF no postoje razlike
u zainteresiranosti za odreenu vrstu
lirske poezije
1) &an,manjeI,ntere. uen,/a
*a vr.te +,r./e poe*,je
489
-uenici $1 i &1 razreda opredjeljuju se za
vedru poeziju (o radosti, sre(i, ljubavi),
pejzanu poeziju i poeziju o rodnom
graduF
-uenici '1 i )1 razreda usmjeruju se
prema intimnoj, socijalnoj i rodoljubnoj
poeziji
-) Odno. uen,/a prema
tvor"en,m .a.tavn,#ama +,r./e
poe*,je
-ne moemo se zadovoljiti samo
sadrajnom odrednicom i izraavanjem
emocionalnog odnosaF
- lirska je pj1 sloena strukturaF uenike
suoavamo s posebnostima lirske poezije,
uvodimo i% u razumijevanje njezina jezikaF
- na toj se razini komunikacije s lirskom
pj1 otvara sloen sustav odnosa u koje u1
2H ne moe odjednom prodrijetiF u svijet
490
ti% odnosa ulazi se postupno
posebnosti lirske poezije oituju se u
- drugaijem zvuanju od proznog govora
(melodioznost, muzikalnost), u drugaijoj
uporabi jezika, u zgusnutosti izraza i
njegovoj semantikoj (znaenjskoj)
slojevitosti, u slikovnosti, ekspresivnosti i
sugestivnosti
-uvoenje u1 u sloene odnose koji se
ostvaruju u svijetu lirske pj1 poinje u "J i
nastavlja se u svim 5azama knj1 odgoja i
obrazovanjaF
-prepoznavanje poezije, njezino
doivljavanje, razumijevanje i tumaenje
povezuje se s razvitkom osobe i
razvijenou knj. kultureE
-naznaen sustav odnosa u strukturi lirske
pj1 otkriva se interpretacijom
,) Pje.n,/e .+,/e7 mu*,/a .t,-a
-pozornost uenika zaustavlja se na
razliitim elementima lirske struktureF
491
-a5initeti se kre(u u rasponima od
pjesnikove emotivnosti koja progovara u
pjesmi do stilskih odrednica, tj1 do
pjesnike rijei koja objavljuje pjesnikov
doivljaj svijeta
- uenicima su najprivlaniji ovi elementi
strukture lirske pjesme: slika, glazba,
rima, ritam, sretan zavretak, opisi, rijei,
sadraj, jednostavnost, osjeajnost,
pjesnikovo poznavanje ovjeka, dubina i
iskrenost pj. osjeaja, boje, osjeaji koji
su im bliski, prepoznavanje vlastitih
osjeaja u pj. izrazu, pjesnikove poruke,
duboke i jednostavne misli, istina koja se
u pjesmi objavljuje, metafore, osjeaji i
misli, aforizmi, realnost iskazivanja,
neposrednost, ton pj., motivi pj.,
pjesnikovo raspoloenje
492
-pjesnika slika nije jednostavna lirska
mirkostrukturaF to je posebna organizacija
pjesnikog govora koja primatelju
omogu(uje da u odnosima rijei i nji%ovu
znaenju otkriva pjesnikovu viziju ivotaF
-muzikom sti%a takoer se izraava
idejno-estetski smisao poezije
j) Do0,v+javanje ,+, ana+,*a
pje.me
-umjetnika djela su predmet uivanja, ali
isto tako i predmet spoznavanjaF
- kada je rije o spoznavanju poezije, ne
mogu se zaobi(i osnovne misaone
operacije: analiza, sinteza, uspore8ivanje,
uoavanje odnosa me8u pojavama u pj.,
uopavanje, sistematizacija, klasifikacija i
sl1F
493
-spoznaje se pj1 teksta izraavaju
pojmovima, sudovima i zakljucima koji
ne moraju biti jedinstveni i jednoznani
subjektivnost je u spoznavanju pj1 djela
nezaobilaznaF
-istraivanja o psi%ologiji itanja pj1 dj1
potvruju povezanost emocionalnih i
intelektualnih procesa za vrijeme itanja
- itateljeva aktivnost sjedinjuje estetske,
moralne i socijalne osje(aje, zamiljanje,
pam(enje i zakljuivanje
--najvie uenika opredjeljuje se za
spontano doivljavanje, sluanje i itanje
poezijeF
-u zavrnim razredima ('1 i )1) u neto se
ve(em postotku u1 opredjeljuju i za
analizuF
-opredjeljivanje za analizu uvjetovano je
znaajkama k1 interpretacije poezijeF ako
se provodi neinventivno, 5ormalistiki i
dogmatski, odbit (e uenike i od poezije i
od analize
494
--put prema analizi poezije u
samostalnom itanju oznaavaju biljeke:
zapisivanje zapaanja, misli, asocijacija,
sudova koji se javljaju pri itanju poezije,
citiranje sti%ova, ispisivanje rijei,
sintagmi, stilski% sredstavaF
- takvim se itanjem razvija kultura itanja,
disciplina otkrivanja pojedinosti, kultura
miljenja, ukus i senzibilnost
--anketa je pokazala da uenici 2H u
ve(em postotku nemaju razvijenu naviku
itanja poezije s biljeenjem
-razvidno je, prema rezultatima ankete, da
kolski razgovor o poeziji i uiteljevo
tumaenje poezije ne privlae pozornost
uenikaF radije samostalno otkrivaju
poeziju
/) 2+a*a/ u .v,jet poe*,je
495
prvog susreta, tko je mladom bi(u otvorio
vrata u svijet poezije ueniki odgovori:
ne sjeam se, majka, baka, otac, sestra,
ujak, teta, sam, slikovnica, vrti, uiteljica
u #. razredu, kola, uitelj hrvatskog
jezikaF
- pri izgraivanju metodiki% sustava valja
potovati izvannastavne (soc1-psi1)
initelje koji odreuju uenikov odnos
prema poeziji
#) NA'TAVA
POE&IJE
u tradicionalnoj nastavi poezije lirsko je
djelo bilo predloak za uenje tropa i
figura, cilj je bilo razvijanje pamenja i
deklamatorskih sposobnosti,
analiza 5ormalni% elemenata lirske
pjesme omogu(avala je spontano
komuniciranje s lirikomF
kolski pristupi poeziji esto zavravaju
496
na opisivanju formalnih elemenata i na
pretvaranju pjesme u pojmovni govorF
time se ueniku oduzima mogu(nost
spontanog i stvaralakog komuniciranja
s lirskom pj1:
strukturalist /.*.'otman upozorava na
vulgarizaciju lirske pj1 u 5ormalistikoj i
deskriptivnoj analizi
moderna se nastava poezije bavi
organskim jedinstvom pjesme,
jedinstvom sadraja i 5ormalni%
elemenata, cilj je uenicima otkriti
smisao poezijeF
analiza koja iznevjerava cjelovitost pj1,
njezino organsko jedinstvo (jedinstvo
sadrajni% i 5ormalni% el1) i zaustavlja se
samo na izdvojenim elementima, gubi
svoj pravo smisao, pogotovo k1 analiza
koja u1 otkriva smisao poezije, uvodi i%
u njezin svijet i upoznaje s tajnama
njezina postojanja
metodiki pristupi lirskoj poeziji
izgrauju se na predloku knj1 znanosti,
497
psi%oloki%, socioloki%, pedagoki% i
gnoseoloki% odrednica, tj1
interdisciplinarno
a) Interd,.#,p+,narno
uteme+jenje
-utemeljuje se na spoznajama razliitih
disciplinaF
a3 znanstveni sadraj preuzima iz teorije i
povijesti knj1, knjievnoznanstvene
metodologije i knjievne kritike
b3 umjetniki sadraj preuzima iz korpusa
lirske poezije (%rvatske i poezije drugi%
naroda)
- znanstveni i umjetniki sadraj prenosi
se na didaktiko-pedagoku matricu
prema za%tjevima teorije didaktikog
prijenosa
-didaktiko-pedagoku matricu ine:
nastavni programi (kurikuli), udbenici,
itanke, lektirna dj1, prirunici, didaktika
498
sredstva i pomagala (vizualna, auditivna,
audiovizualna)
") Knj,0evnoteor,j./o
odre<enje +,r./e poe*,je
-teorija knj1 odreuje bit lirske poezije,
vrste, strukturu i izrazF
-bit lirske poezije krije se u odreivanju
lirskog subjekta prema svijetu, u
oitovanju stvaraoeva unutarnjeg
svijeta koji se oivotvoruje u
posebnostima lirskog izraavanja
-kategorija '2BJEKTIVNO'TI bitna je
odrednica lirske poezije koja ju razlikuje
od epike i drameF
-unutarnji svijet lirskog subjekta
razotkriva se u posebnim lirskim
5ormama, ponajprije u monologu, koji
organizira emocionalno i misaono tkivo
pjesnikove vizije svijetaF
-lirika otkriva stvaraoevo intimno bie:
ljubav, radost, nespokojstvo, enju,
499
stradanje, osjetilni nemir, tjeskobu,
misaona traenja, zalete 5antazijeF
- u ispovijedanju lirskog pjesnika itatelj
prepoznaje i produbljuje osobnu
intimnost, tj1 lirska pjesma se time die
iznad pojedinanog i dobiva univerzalni
smisao
-- sadrajno tkivo lirske pj1 uvjetuje
posebnost njezine strukture, posebnost
izraajni% sredstava kojima se ona
ostvarujeF
-is%odite lirske pjesme ini
proivljavanje lirskog subjekta u
odreenom trenutkuF ona je umjetnost
trenutka u kojem se zgunjava
pjesnikovo emocionalno i misaono
iskustvoF
-u strukturi lirske pj1 iezavaju doga8aji
kao pokretai i tvoraki elementi, nema
fabule, nema likova koji pokre(u radnjuF
500
-lirska se pj1 gradi kao slika, emocionalno
intonirana, kao muzika pj. govora koja
izraava pjesnikov unutarnji svijetF
-mu*,/a i .+,/a dva su bitna elementa
lirske struktureF
-jezik lirske pj1 karakterizira
najkondenziraniji i najekspresivniji tip
govora
#) K+a.,:,/a#,ja poe*,je
temat#ki6 ljubavna, rodoljubna,
socijalna, 5ilozo5ska, pejzana
0orma$%o6 oda, elegija, %imna,
ditiramb, epigram, madrigal
i jedna i druga klasi5ikacija ima
odreeni% nedostataka ista lirska
tema moe biti izraena u razliitim
lirskim 5ormama (npr1 sonet izgraen na
rodoljubnoj temi)
501
-klasifikacija lirske poezije prema
formalnim kriterijima sve vie gubi
smisaoF
-novija knjkrit1 literatura sve vie dovodi u
sumnju kriterije klasi5ikacije lirske poezije
i naputa naslijeene sustave
klasi5ikacije iz razdoblja klasicizmaF
- lirski stvaraoci mijenjaju naslijeene
5orme, pravila koja su vrijedila za
odre8ene forme u antikoj knj., knj.
klasicizma i novijih razdoblja ne vrijede u
suvremenoj knj.
d) Peda1o8/o=p.,-o+o8/e
odredn,#e
-knjteor1 i knjpov1 kriteriju pridruuje se
pedagoko-psiholoki kriterij, oituje se
pri izboru knj1 gradiva, pri usustavljivanju,
opsegu, interpretaciji, izboru metodike
strategije, organizaciji nastavnog
procesa, odreivanju poloaja uenika u
nastavi, ulozi uitelja
502
-(curino nema u 7etodici
knjievnog odgoja ili jeKKK)
/. HAZA ,I. do IV. ra&reda- poezija se
prima spontano, imaginativno, sluno i
vizualnoF uenici pokazuju interes za
bajku i basnu,vole lirsku poeziju s
pejzanim motivima i motivima iz djejeg
i ivotinjskog svijeta
-djeca se mogu uivjeti u svijet pjesme,
osje(aju ritam i imaju sklonosti
pjesnikom nainu izraavanja
2. HAZA ,V. i VI. ra&red- poezija se
prima emocionalno, imaginativno,
intelektualnoF izraen je interes za knji1
djela s uzbudljivom 5abulom, likovimaF u
lirskoj poeziji pronalaze aljive motive,
motive iz pejzaa i djetinjstva, no ne
uspijevaju otkriti raznovrsna emocionalna
oitovanja to i% nudi poezija
4. HAZA ,VII. i VIII. ra&red- pojaan je
interes za ovjekov psihiki ivot, pri
503
inter1 se a5irmira psi%oloki pristupF mogu
ulaziti u doivljavanje intimniji% lirski%
pjesama
e) !,r,/a u na.tavn,m
pro1ram,ma
11 20<2B<- H;2G-
-osnovnokolski nastavni programi
odabiru lirski sadraj prema tematskom i
knjienoteorijskom kriterijuF
-tematski kriterij usklauje se s
recepcijskim (doiv1-spoz1) mogu(nostima
uenikaF
- raspon tema i motiva te knjznanstvenih
pojmova odgovara doivljajno-
spoznajnom svijetu uenika
a) Pro1ram./, .adr0aj, po
504
ra*red,ma
(knjievnoznanstveni pojmovi)
-11razred: navode se samo lektirna djela
(Temeni(, .alog, Bitez)
-!1 razred: Poe&i*a: kompozicija, sti%,
kitica, pjesma
-"1 razred: Poe&i*a: kompozicija pj1 slika
kao kompozicijska na razini
prepoznavanja i imenovanja
-#1razred: Poe&i*a: motivi i ideja na razini
imenovanjaF 0astav+kompozicija vizualni
i auditivni elementi u pj1 sliciF ritam
duina sti%a prema broju slogova na
razini prepoznavanja, srok na razini
de5iniranja, ponavljanja u sti%u, kitici i
pjesmi 5unkcija
-$1 razred: P*e#%i8t'o<)oe&i*a lirska i
epskaF #u#ta'<kom)o&ici*a suodnos
dijelova sti%ova i kitica, motiv, akustiki i
vizualni el1pj1slikeF ritam ritamsko
ustrojstvo pj1, vrste sti%ova (peterac,
esterac, osmerac, deseterac,
dvanaesterac), vrste kitica+stro5a, dvosti%,
505
trosti%, etverosti%, vezani i slobodni sti%F
#ti$#ka #red#t'a epitet (pojam,
odreenje), usporedba (pojam,
odreenje), personi5ikacija (pojam,
odreenje)F 'r#te: lirska pj1, pejzana i
domoljubna, %imna, usmeno i pisano
pjesnitvo, %aiku
-&1 razred: 8jesnitvo+poezija lirsko i
epskoF sastav+kompozicija vrste stro5a,
sti% (monosti%, dvosti%+disti%,
trosti%+tercina, etverosti%+katrena)F ritam
brz, spor, intonacija i stanka,
opkoraenje i ostvarivanje stanke
K (pogledaj plan i prog1)
!1 0EAC<=- H;2G-
-lirsko pj1 u srednjokolskim programima
nadovezuje se na osnovnokolski
506
program prema naelima kontinuiteta i
vertikalno spiralnog slijedaF
- utemeljuje se na povijesti knj1 i teoriji
knj1F knjievnoteorijski sadraj zastupljen
je u prvom razredu u programskoj cjelini
7ristup knjievnom djelu i nastavlja se u
ostalim razredima u slijedu knjievni%
razdoblja (stilski% 5ormacija)F
-u okviru knjievnopovijesni% razdoblja
lirika se pojavljuje kao poseban knjievni
rodF program obu%va(a izbor iz pjesnitva
lirski% pjesnika u svim
knjievnopovijesnim razdobljima
") Pro1ram./, .adr0aj po
ra*red,ma
11 razred: lirika pojam, razvoj, vrste,
oblici i znaajke lirike, stil i stilska
sredstva, ritam, usmena i pisana lirika,
507
tematska podjela (domoljubna, socijalna,
du%ovno-religiozna, misaona, ljubavna,
pejzana), tradicionalni oblici (%imna,
oda, elegija, ditiramb, balada, epigram,
epita5, sonet), pjesnitvo na standardu i
dijalektuF 3mjetniki sadraj ine
odabrane lirske pj1 iz %rvatske i svjetske
knj1F lirika (grka i rimska),
srednjovjekovna lirika
!1 razred: lirika predrenesanse i
renesanse, baroka, klasicizma i
prosvjetiteljstva, predromantizam i
romantizam
"1 razred: lirika protorealizma, realizam i
modernizam
#1 razred: lirika avangarde i
modernistiki% smjerova, druge moderne
i suvremene knjievnosti
-u svakom knj1 razdoblju zastupljene su
odabrane lirske pj1 reprezentativni%
pjesnika koji ine umjetniki programski
sadraj
508
(<ije iz 7etodike knjievnog
odgoja)
:) 2.vajanje .tru/turn,-
o",+je0ja +,r./e pje.me
a) PJE'NIKA '!IKA
-od 4. do B. ra&reda uenici zapaaju
vizualne i auditivne slike
-od uenika se trai da interpretira sliku i
izrazi vlastitu impresiju
-I. i C. ra&red oboga(uje se opaanje
mirisnim i opipnim slikama
-uenici otkrivaju da je pjesnika slika
izraz pjesnikova raspoloenja ili spoznaja
o svijetu
-pj1 slike ostvarene su izraajnim
sredstvima pa uenici ue o jeziku i stilu
-pjesnika slika se promatra i kao
kompozicijska jedinica
J 5aze primanja pjesnike slike:
509
osjetilno primanje (okom, u%om)
slika se zamilja
slika se emocionalno doivljava
slika se analizira
slika se vraa u kontekst pjesme
") (ITAM
-analiza ritma provodi se u svim 5azama
kolovanja i povezana je s fonetikim,
morfolokim, sintaktikim i leksiko-
semantikim ustrojstvom pjesme
-ritam se ukljuuje u interpretaciju lirske
pjesme u svim 5azama kolovanja:
3/. 3 5. ra&reda uenici zamje(uju
izmjenu brzog i sporog ritma, te ritam
povezuju s promjenom raspoloenja u
pjesmiF pri itanju teksta ostvaruju pauze
na kraju sti%a i stro5e
3A. i B. ra&red uenici zamje(uju nijanse
u ritmu koje su uvjetovanje
raspoloenjem, odreuju pauze u sti%u
zavisno od reda rijei
510
3I. i C. ra&red uenici razlikuju
raznovrsne tipove ritma ovisno o
emocionalnom tonu pjesme, odreuju
tempo i intenzitet izgovora rijei i sti%ova,
ostvaruju pauze propisane interpunkcijom,
zamje(uju red rijei
-pri interpretaciji ritma povezuje se
nastava knjievnosti i jezika (naglasak,
duljina, red rijei, slogovi, naglaene i
nenaglaene rijei i izgovorne cjeline)
=metod,/, po.tup#, /oj,ma uen,/e
uvod,mo u o.je4anje r,tma:
sluanje interpretativnog itanja
uenici sluaju sti%ove te dizanjem i
sputanjem ruke oznaavaju naglaene i
nenaglaenje slogove rijei u sti%u
tiho usmjereno itanje (uenici itaju u
sebi pjesmu te oznaavaju naglaene i
nenaglaene slogove)
prenoenje pjesnikog teksta (sti%ova) u
prozni oblik
511
usporeivanje glazbenog djela koje je
inspirirano pjesnikim tekstom s
njegovim tekstualnim predlokom
c) JE&IK I 'TI!
- interpretacija lirske pjesme temelji se na
otkrivanju pjesnikog jezika koji je:
specifino organiziran
sugestivan
pobu8uje estetsku recepciju
emocionalan
slikovit
muzikalan

od /. do 5. ra&reda uenici ne ue
knjievnoteor1 pojmove vezane uz
pjesniki jezik (upotrebljavaju npr1
poredbu, ali spontano)
- razvija se osjetljivost za emocionalno
djelovanje i zvukovne vrednote pj1 jezika
512
A. i B. ra&red ue se teorijski pojmovi
epitet, onomatopeja, %iperbola, poredba,
kontrast, gradacija
I. i C. ra&red u interpretativni proces
ukljuuju se gramatiko-stilska sredstva
(5unkcija glagola prezent, aorist,
imper5ekt)
1) Mot,v,ranje uen,/a *a
pr,-va4anje pje.n,/o1 dje+a
-kao metodiki termin motivacija oznauje
psi%ike procese koji pokre(u uenike na
odreenu djelatnost i ponaanjeF
-ti se psi%iki procesi pokre(u razliitim
metodama i sredstvimaF
vrste motivacije ovise o<
umjetnikim znaajkama pjesme
recepcijskim i spoznajnim
mogu(nostima uenika
513
zada(ama odgojno-obrazovnoga
procesa
pedagoko-metodikim uvjetima u
kojima se ostvaruje recepcija
a) Vr.te mot,va#,ja
-utvrene su prema razliitim kriterijima:
iskustvenim, jezinim, stilistikim,
knjievnoteorijskim, estetskim
-40;30?BA<A osjetilne, emocionalne,
intelektualne, imaginativne
-=A>4I<A leksike, 5onetske,
gramatike, pravopisne, pravogovorne
-0?4G40?4I;A usporeivanjem,
personi5iciranjem, meta5oriziranjem,
igrom rijei, kontrastiranjem,
stupnjevanjem
-;<=4@AB<A tematske, biogra5ske,
vrstovne, poetoloke, knjievnopov1,
knjievnoteor1, autorske
-A0?A?0;A knjievne, likovne,
glazbene, 5ilmske, kazaline
514
- motivacija se odabire u skladu s idejno-
estetskim znaajkama pjesme, te
doivljajno-spoznajnim mogunostima
uenika
-uzevi u obzir te dvije odrednice, mogu
se uspostaviti ove
") Vr.te do0,v+jajno=
.po*najn,- mot,va#,ja:
-=. motivacije utemeljene na osobnim
iskustvima uenika (emocionalnim,
socijalnim, moralnim i intelektualnim)
->. motivacije utemeljena na glazbenim,
likovnim, filmskim predlocima
-?. motivacije utemeljena na
knjievnoteorijskim ili knjievnopovijesnim
injenicama
-C. motivacije utemeljene na
opekulturnim sadrajima
-@. motivacije utemeljene na
lingvostilistikoj osnovi 2jezino-stilske3
515
-:. motivacije utemeljena na filozofskim,
sociolokim ili povijesnim sadrajima
a- ISKUSTVENE MOTIVAGIJE 3
MOTIVAGIJE UTEMELJENE
NA OSO>NIM ISKUSTVIMA
UFENIKA
(emocionalnim, socijalnim, moralnim i
intelektualnim)
-lirska poezija uvodi uenike u svijet
intimnih proivljavanja, suoava i% s
drutvenim, moralnim i egzistencijalnim
problemimaF
-poruke koje lirska poezija prenosi u1
esto prelaze dosege nji%ovi% iskustava
i spoznaja te im treba omogu(iti da te
poruke prime i usvojeF
- odabire se primjerena motivacija za
susret sa svakom pjesmom kako bi se
stvorio to iri krug predodaba u koji (e
516
se ukljuiti pjesnikova vizija svijeta (kako
bi se u1 osobnost MotvorilaN prema
svijetu pj1, kako bi u1 svoja iskustva
obogatio i povezao s iskustvima koje
nosi pj1K)F
-motivacija istodobno slui kao sredstvo
kojim se odreuje stupanj literarnog
razvoja, sposobnost imaginacije,
emotivna razvijenost, socijalna i
moralna osjetljivost
-sve to u1 nosi u svoj du%ovnom
svijetu i to olakava komunikaciju s
pjesmom aktivira se motivacijom
= metod,/, po.tup#, /oj,ma
.e o.tvaruju mot,va#,je
uteme+jene na o.o"n,m
,./u.tv,ma uen,/a:
517
an/eta
11 osobna iskustva mogu se upoznati
primjenom %().%, pa se obavijesti o
iskustvima u1 dobivaju pismeno u formi
pitanjaF dobiveni podaci slue kao
polazna obavijest o emocionalnoj,
imaginativnoj, intelektualnoj, moralnoj i
socijalnoj prirodi u1 i smjerokaz za
izvoenje interpretacije tekstaF
!1 ako anketom elimo provjeriti kako (e
u1 primiti emocionalni sadraj lirs1 pj1,
njezina (e usmjerenost biti uvjetovana
karakterom emocionalnog sadraja, iji
je raspon velik u poeziji
"1 osim sadraja koji se eli provjeriti,
odreuje se i o;$ik a%kete6
- ona moe biti u obliku a) PITANJA na
koja se pismeno odgovara, razlikujemo:
uopena pitanja, pitanja alternativnog
izbora, pitanja s viestrukim izborom ili
pitanja sa zadanom tematskom
poticajnom rijei uz koju uenici
518
povezuju odre8ene motive
primjeri
a) elimo li anketom provjeriti kako se u
uenikovu doivljajnom svijetu oituje
radost, srea, ivotno zadovoljstvo i
vedrina, oblikuju se pitanja koja potiu
u1 da iskau povod svojoj radosti i
njezino oitovanje moemo se
posluiti:
uo):e%im )ita%*ima koja
omogu(avaju slobodu u odgovorima:
npr1 Jto me u ivotu najvie radujeM
Jto je za mene sreaM Jto znai biti
zadovoljanM
a$ter%ati'%a )ita%*a u anketi
ograniavaju takvu slobodu i iziskuju
opredjeljivanje: npr1 "sjeam li jae
radost ili bolM *ogu li drugome lake
povjeriti radost ili bolM
519
-opredjeljivanja (e pokazati odnos
prema emotivnim kategorijama, koji (e
se oitovati u pri%va(anju odreene
vrste poezije
u1 moemo ponuditi anketu u kojoj su
)ita%*a # 'i8e#trukim i&;orom
odgovora: npr1 (ada osjea
zadovoljstvo i sreuM a3 (ad mi se
ispuni eljaE b3 kad doivim uspjeh u
svom raduE c3 kad drugome uinim
dobro djeloE d3 kad dobijem dar koji
sam oekivaoE e3 kad osjetim da me
drugi voleE f3 kad ugledam neto lijepo
anketom se moe provjeriti kako
uenici emotivno reagiraju na
odreene motive koji (e se pojaviti u
lirskoj pjesmiF u anketi se navode
)ita%*a # )o%u=e%im moti'ima i
'r#tama emoti'%i( reakci*aF uz
motive u1 zapisuju emocije koje
izazivaju ti motivi: npr1 (oje osjeaje u
tebi moe izazvati< =. ogoljelo stablo u
kinom danu< a) radost, vedrinu, polet,
520
b) potitenost, sjetu, nelagodnost, c)
osje(aj prolaznosti, tugeF >.
7rocvjetala voka u sunanom
proljetnom jutru: a) radost, vedrinu,
polet, us%i(enje, b) nezadovoljstvo,
tugu, c) razdraganost, osje(aj ivotne
snageF ?. smrt voljene osobe< a) tugu,
b) osje(aj bola, c) klonu(e, d) aljenje
za svaki se osjeaj mogu postaviti
slina pitanjaF tako ulazimo u trag
emotivnom ivotu u1 i utiremo put
pri%va(anju emotivni% sadraja u lirskoj
pjesmiF
od osobnog doivljaja radosti, sree,
zadovoljstva, bola, razoaranja i tuge
kre(emo prema pjesnikovu doivljaju
ti% trenutaka koji (e biti iskazani u
lirskoj pjesmiF
ulaze(i u svijet pjesnikovi% doivljaja,
u1 otkriva nove mogunosti njihova
doivljavanja, oboga(uje svoje
spoznaje o ovjekovu unutarnjem
521
ivotu, preobraava svoja dotadanja
iskustva u nove vrijednostiF umj1 dj1
otkriva nove spoznaje i mijenja odnos
prema svijetu
anketom se moe provjeriti od%o# u1
)rema 'i&ua$%im i auditi'%im
moti'imaF
-takav (e se tip ankete naje(e
primjenjivati pri interpretaciji pejzane
lirikeF
-moe se istraivati emotivni odnos
uenika prema bojama i zvukovima
npr1 (oje boje u prirodi u tebi pobu8uju
osjeaj radosti, a koje tuge<
a) plava boja (neba, mora, jezera,
planina6),
b) bijela boja (oblaka, cvije(a,
snijega6),
c) siva boja (neba, kamena, oblaka6),
d) uta boja (cvijeta, ita, sunca, trave,
li(a6),
522
e) crvena boja (maka, vo(a, neba6),
5) crna boja (zemlje, no(i6),
g) zelena boja (trave, li(a,
raslinstva6)1
anketom se mogu istraiti rasponi
asocijacija koje uenici vezuju uz
odreene motiveF uenicima se ponudi
") TEMATSKA POTIGAJNA !IJEF
u& ko*u %a'ode a#oci*aci*eF
-tematska poticajna rije mora biti u
suglasju s pjesmom koja (e se
interpretiratiF
-ako se interpretira intimna pj1,
poticajna se rije uzima u skladu s
motivskom usmjereno(u pj1 i njezinim
emocionalnim ustrojstvom
primjer
uz ljubavnu pjesmu moe se dati
poticajna rije ljubavF uenici navode
asocijacije koje povezuju uz tu rijeF
-ako pjesnik ispovijeda intimnu sre(u,
523
razoaranje, bol, nesre(u, enju,
samo(u, nezadovoljstvo, izgubljenost,
strepnju, nostalgiju, polazna poticajna
rije poziva uenike da izraze krug
predodaba, osjeaja i misli koje
povezuju uz znaenje te rijeiF
-uitelj zapie ili izgovara tu rije, a
uenici na anketne listi(e biljee svoje
asocijacije, osje(aje i misli:
-npr1 .re4a majka, majin poljubac,
uspjeh u koli, bogatstvo, zdravlje,
dobitak na lutriji, izlet, dar, susretB
-tim se postupkom pokre(e imaginacija,
zato je vrlo prikladan kao motivacija za
interpretaciju pejzane lirike
ovisno o moti'#kom u#tro*#t'u
)e*&a7%e )*e#me, odabiru se polazne
poticajne rijei uz koje u1 navode
asocijacije i slikeF kao poticaj odabire
se jedna rije, sintagma, sti% ili stro5a:
-npr1
524
a) rije jesen, kia, snijeg, oblak,
nebo, no, sviranje, sutonB
b) sintagma nemirno more, vonjak u
cvatu, zelena livadaB
c) sti% u travi se ute cvjetovi
(B1Bidri()
d) stro5a (ia sitno sipi, sipi i
rominja,/7a nam priaB(-1D17ato)
;- POETSKE MOTIVAGIJE
-(zapravo je i dalje rije o iskustvenim
motivacijama, uitelj motivira uenike za
primanje knj1 dj1 sluei se stihovimaF
-mogu(i su razliiti metodiki postupci:
itanje sti%ova, zapisivanje sti%ova i
projiciranje sti%ova i sl1)
a) uite$*e'o ita%*e #ti(o'a
-odabrani sti%ovi ili stro5e pokre(u
imaginaciju, djeluju inspirativnoF
-uitelj moe i&+o'oriti #ti( i$i #tro0u i
zatraiti da uenici neposredno zabiljee
525
na listi(e ili u svoje biljenice slike i
asocijacije koje se spontano name(u
") uite$*e'o &a)i#i'a%*e9 )ro*icira%*e
#ti(o'a
-uitelj moe &a)i#ati sti%ove na plou ili
i% )ro*icirati s pomo(u gra5oskopa
(raunala), zatraiti da i% uenici proitaju
u sebi i zabiljee (na listi(e ili u biljenice)
slike, asocijacije i osje(aje koji se javljaju
pri itanju sti%ovaF
-na predloku odabrani% sti%ova
izraavaju svoj svijet slika i predodaba
primjer
kao predloak uzete su tri pj. slike iz triju
pj1 C1 ?adijanovi(a (1eer, *jeseina,
ebo)F pj1 su slike pojedinano
interpretativno proitane, zatim su u1
itali u sebi tekst svake pj1 slike posebnoF
poslije toga dobili su zadatak da pismeno
izraze kako zamiljaju sliku koju je pjesnik
526
stvorio 2oblikovao3
c- MOTIVAGIJE UTEMELJENE
NA GLAZ>ENIM9 LIKOVNIM9
HILMSKIM P!EDLO?GIMA
-motivacije (glazbene, likovne, 5ilmske)
otvaraju put za dublje doivljavanje
pjesnikog djelaF primjerena glazbena
djela stvaraju ugo8aj u kojem uenik
postaje otvoreniji za primanje estetski%
doivljaja
d- GLAZ>ENE MOTIVAGIJE
3 NAFELA KOJI SE MO!AMO D!ATI
P!I IZ>O!U GLAZ>ENI DJELA6
11 ono mora biti u emotivnom ili
motivskom suglasju s lirskom pjesmom
koja (e se interpretirati
!1 mora biti primjereno doivljajnim
mogunostima uenika
"1 mora biti vremenski u skladu sa
527
strukturom nast. sata, ne smije ii na
tetu skladne 2proporcionalne3 strukture
sata
#1 uenike se mora motivirati i usmjeriti
kako (e sluati glazbeno djelo
$1 nakon sluanja uenici izraavaju
2usmeno ili pismeno3 svoj doivljaj
&1 doivljaj uenika slui kao podloga za
prihvaanje lirske pjesme
'1 ako se odabire glazbeno djelo koje je
nastalo na tekstu lirske pjesme koja se
interpretira, uspore8uje se tekst i
njegova glazbena transpozicija
)1 glazbeno djelo ima status autonomne
umjetnike stvarnosti
-doivljavanje intimne lirske pj1 postaje
intenzivnije ako se glazbom stvori
odgovaraju(i emocionalni ugo8ajF
glazbeno dj1 mora pokrenuti imaginativne
procese i tako motivirati uenike za
raskonije doivljavanje pjesniki% slika u
pejzanoj liriciF
528

primjer
- Bivaldijeve skladbe na temu godinji%
doba (7roljee, 'jeto, /esen, &ima) vrlo
uspjeno uvode uenike u dublje
doivljavanje lirski% pjesama s motivima
ti% godinji% dobaF
-rodoljubnu pj. u1 takoer dublje
doivljavaju ako se odabere primjerena
glazbena motivacija
-ukljuivanjem glazbeni% djela u
nastavu poezije ostvaruje se naelo
korelacije, jedno od vani% naela
suvremene nastaveF
-to naelo dobiva posebno znaenje u
estetskom odgoju
e- LIKOVNE MOTIVAGIJE
529
-ukljuivanjem ti% djela u nastavu knj1,
posebno u nastavu poezije, stvaraju se
bogatije mogu(nosti razvijanja estetske
kultureF
-likovno dj1 unosi u nastavni proces
poticaje za doivljavanje ljepote, za
pokretanje stvaralake fantazije,
stvaralakog miljenja i izraavanjaF
-ono ima djelotvoran odgojni utjecajF
razvija rodoljubne, moralne i socijalne
osje(ajeF
-motiviranje uenika za pri%va(anje lirske
pj1 samo je jedna od mogu(i% 5unkcija
likovnog dj1 u nastavi knj1
- NAFELA KOJI SE MO!AMO D!ATI
P!I IZ>O!U LIKOVNI DJELA6
530
odjelo mora biti primjereno doivljajnim i
spoznajnim mogunostima uenika,
odabiru se vrijedna lik1 djela koja su
tematski, idejno i izrazom bliska
uenicimaF
-osobito su primjerena ona likovna dj1 koja
se svojom tematskom usmjereno(u
povezuju s vizualnim i emotivnim
iskustvima uenika
odjelo mora pobuditi interes uenika,
izazvati emocije, pokrenuti fantaziju i
estetsko prosu8ivanje
odjelo mora temom, idejom, ugo8ajem,
izraajnim karakteristikama
korespondirati s lirskom pjesmom
odjelo se ukljuuje u pripremnu fazu
nastavnog sata s jasno de5iniranim
odgojnim, obrazovnim i 5unkcionalnim
zada(amaF
531
-ovisno o karakteru lirske pj1 koja (e se
interpretirati, odabire se likovno dj1 koje (e
stvoriti odgovaraju(i doivljajni ili
spoznajni kontekst za pri%va(anje lirske
pjesme (izazivanje emocija, pokretanje
5antazije, izotravanje vizualne percepcije,
prepoznavanje vizualne stvarnosti koja je
likovno izraena, usvajanje termina i sl1)
odjelo svojom veliinom mora biti vidljivo
svim uenicimaF reprodukcija koja se
prikazuje mora biti manja od 5ormata ))
R &) cm
Moti'ira%*e $iko'%im d*e$om
o#t'aru*e #e ra&$iitim
METODIFKIM POSTUPGIMA
532
uitelj najavljuje (usmeno) likovno djelo
koje slui kao motivacijaF uz najavu djela
navodi ime likovnog tvorca kojem
pripada djelo, ne ulaze(i u njegov
ivotopis1 (kadto se ne objavljuje naslov
djela kako bi ga uenici pokuali
samostalno odrediti na temelju
prikazane stvarnosti
promatranje reprodukcije ostvaruje se
bez objanjenjaF uenike suoavamo s
likovnim tekstom i preputamo i%
spontanom doivljavanjuF promatranje
reprodukcije estetska je percepcijaF
kad u1 prime i doive likovno djelo,
provjeravaju se emotivne reakcije,
predodbe koje se pojavljuju, zapaanja
i sudoviF
poslije toga provodi se vrlo kratka
likovna analiza s temeljnom
usmjereno(u prema onom elementu
koji najvie korespondira s lirskom
pjesmomF
533
taj se element (boja, motivi, odnosi,
ideja, ugoaj) izdvaja i postaje sponom
za doivljavanje (primanje) lirske
pjesmeF uitelj polaze(i od tog elementa,
najavljuje lirsku pjesmu i njezino
interpretativno itanje
lik1 je dj1 usmjerilo tijek asocijacija,
potaknulo raanje odreeni% emocija i
predodaba koje (e intenzivirati doivljaj
lirske pj1F
vizualni, estetski poticaji mogu
plodotvorno utjecati na pokretanje
uenikove produktivne mate, tj1
sposobnosti zamiljanjaF
-stoga (e se susreti poezije i likovne umj1
naje(e dogaati u interpretaciji
pejzane lirikeF primanje pejzane poezije
utemeljuje se na sposobnosti zamiljanja
predoene vizualne stvarnostiF
534
- primjerena, 5unkcionalna uporaba lik1 dj1
u nastavi poezije znai oboga(ivanje
nastavnog procesa i slojevitije estetsko
obrazovanjeF
-suvremena metodika nastave
knjievnosti a5irmirala je izgraen sustav
postupaka u povezivanju knj1 i lik1 umj1F
itanke donose bogat izbor lik1 priloga koji
prate pj1 teRtve
0- HILMSKE9 !ADIJSKE I
TELEVIZIJSKE MOTIVAGIJE
a) 6,+m./e mot,va#,je
-suvremena nastava knj1 ukljuila je film
kao: a) nastavno podruje (medijska
kultura) i kao b) sredstvo estetskog
odgojaF
-kao nastavno sredstvo 5ilm doivljava
535
razliite primjene (pri upoznavanju
autorove biogra5ije, pri interpretaciji knj1
dj1 i pri prikazivanju knj1 razdoblja)
$:,+m /ao na.tavno .red.tvo)
>% 6,+mov, o pje.n,#,ma
-prikazuju pjesnike u prostorima nji%ova
svakodnevnog ivota (u obitelji, na
radnome mjestu, na ulici, u prirodi),
otkrivaju ivotne podloge iz koji% je
izrastala nji%ova poezija (inspirativna
vrela nji%ove poezije), rukopise pojedini%
pjesama i pjesnike zbirkeF
-tako se 5ilmom predouju ivotni i
stvaralaki okviri u kojima je nastala
poezija pojedinog pjesnikaF 5ilmska
kamera objavljuje fragmente vizualne
stvarnosti koja je poetski konkretizirana
u pjesmama
primjeri
536
5ilm posve(en ivotu i poeziji C1
/esari(a prikazuje tipine pejzane
motive njegove poezije (stabla, vodu 6
slap, travu), gradske motive (osvijetljeni
grad, gradska svjetla, ulice, kavane),
predgrae koje je inspiriralo njegovu
socijalnu poezijuF
-poezija =ure ;atelana vezana je uz
zaviajne motive (Hetina, jablani,
kamen)F 5ilmska kamera zabiljeila je te
motiveF
- poezija Dustava ;rkleca vezana je uz
ambijente koji su prisutni u 5ilmu
(*aruevec, &agreb)F
- Bjekoslav 7ajer poznat je kao pjesnik
zagrebaki% gornjogradski% motiva
(Kornji grad), pa se u 5ilmu pojavljuju
gornjogradske svjetiljke (laterne) kao
karakteristian motiv njegove poezijeF
- u 5ilmu o Besni 8arun predoen je
mediteranski pejza rodnog >larina u
kojem je pjesnikinja pronala izvorita
svoje poezijeF
537
-?adijanovi(evo Eastuje prikazano je u
5ilmu s karakteristinim pojedinostima
(itna polja, berai u polju, seoska
dvorita) koje su pjesniki oivotvorene
u njegovim pjesmama
?% 6,+mov, u na.tav,
-tako zamiljeni 5ilmovi mogu se
stvaralaki ukljuiti u nastavni proces i
motivirati uenike za bogatije i
intenzivnije doivljavanje poezijeF
- budu(i da su kratki, mogu se
upotrijebiti u pripremnoj fazi nastavnog
sata, u funkciji motivacije za pri%va(anje
odreene pjesme koja (e se interpretirati
na satuF
-5ilmom (e se ostvariti doivljajni kontekst
za primanje pjesme, naznaiti svijet
pjesnikovi% motivaF
538
-oboga(eni doivljajima, dojmovima i
spoznajama koje donosi 5ilm, uenici (e
angairanije pri%va(ati pjesmu koja se
interpretiraF
-5ilm ima ulogu proiriti svijet predodaba i
uenike uvesti u krug motiva na kojima se
zaustavila pjesnikova mobilnost
-u primjeni element-5ilma ostvaruje se
ne/o+,/o :a*aF svaka 5aza ima
odgovaraju(u metodiku pratnju
(metodike postupke kojima se u1 uvode
u promatranje 5ilma
->% u pripremnoj fazi uitelj provjerava jesu
li uenici itali poeziju pjesnika o kojemu
je rijeF
-provjeravanje se moe ostvariti
dijalogom, citiranjem stihova, navo8enjem
pjesnikih zbirki i naslova pjesama,
itanjem biljeaka o proitanim pjesmama
i sl1F
539
- budu(i da se u pripremnoj 5azi budi
zanimanje za pjesnika i njegovu poeziju,
uitelj moe proitati ili recitirati koju
reprezentativnu a) pjesmu tog pjesnika
(obino su za tu prigodu najprikladnije
programatske pjesme u kojima pjesnik
govori o svojoj poeziji, poeziji uop(e, o
smislu poezije),
pjesnikove b) zapise o vlastitom poeziji
(kako je nastajala, ime se inspirirala),
prikladne
c) izjave iz intervjua i sl1
An/et,ranjeI,ntervju,ranje
- bu8enje zanimanja za pjesnika i njegovu
poeziju postie se intervjuiranjem ili
anketiranjem uenikaF
-intervju, odnosno anketa, sadri nekoliko
pitanja ili zadataka kojima se potie
zanimanje i zamiljanje:
540
Jto oekujete od filma 2koji traje
nekoliko minuta i prikazuje pjesnika3M
(ako zamiljate redoslijed prizora u
filmuM
(ako e film predoiti pjesnikovu
poezijuM
-?% nakon toga uitelj najavljuje film i
usmjerava uenike kako (e ga gledatiF
-@% kad uenici doive film u cjelini,
provodi se analiza filma (izdvajaju se
karakteristini prizori)F
-pritom se osobita pozornost pridaje onim
elementima u 5ilmu koji najneposrednije
uvode uenike u doivljavanje odre8ene
pjesmeF tako 5ilm ostvaruje motivacijsku
ulogu
") Te+ev,*,j./e mot,va#,je
-slinim metod1 postupcima ostvaruje se
motiviranje uenika za doivljavanje
lirske pj1 na osnovi ?B emisijeF
541
-vizualne sekvencije u ?B emisiji
pokreu asocijacije (vizualnu
imaginaciju), glazbena pratnja stvara
ugoaj za emocionalno doivljavanje
poezije, a verbalne in5ormacije
uspostavljaju spoznajni kontekstF
- radioemisije motiviraju doivljavanje
lirske pj1 govorom i glazbomF
- a3 govorna motivacija obu%va(a:
recitiranje sti%ova, motivacijski komentar
pjesnikovo izlaganje o vlastitoj poeziji,
komentar voditelja ili koje druge osobe
pjesnikova poznanika ili pouavatelja
njegove poezije
-b3 glazbena motivacija obu%va(a
glazbenu pratnju koja stvara ugoaj za
doivljavanje poezije
navedeni tipovi motivacija odabiru se u
skladu s prirodom lirske pjesme koja se
interpretiraF
542
- njima se eli pobuditi zanimanje,
razgibati asocijacije, pokrenuti
5antazijsko miljenje, stvoriti emotivna
klima za doivljavanje pjesme, omogu(iti
ueniku to bogatiji i potpuniji doivljaj
'AMO'TA!NO
I&VANNA'TAVNO ITANJE I
MOTIVA)IJA 2 NA'TAVI
-suvremena organizacija nast1 procesa
temelji se na povezivanju
izvannastavnog rada i nastaveF
- uenik upoznaje poeziju samostalnim
itanjem kod ku(eF mnoge knjievne
obavijesti dobiva sluanjem radija i
televizije, sluanjem gramo5onski%
ploa, posje(ivanjem poetski% susreta i
poetski% recitala
543
-u irenju poetske kulture nae je
vrijeme a5irmiralo poetske recitale
posve(ene pjesnikom stvaralatvu
odreenog pjesnika ili odreenoj temiF
- tako je prezentirana poezija ?ina
3jevi(a (pod naslovom (ristalna kocka
vedrine), -1 .1 Himi(a, 71 ;rlee
(epoznat netko i Lalada 7etrice
(erempuha) i dr1
-poezija se ukljuuje u kvizove i
glazbeno-literarne priredbe
- mnoge pjesnike tekstove uenik
upoznaje sluaju(i glazbu koja je
inspirirana tim tekstovimaF
-velik je broj najpoznatiji% pjesama
%rvatski% pjesnika uglazbljen (7atoeve,
/esari(eve, ;atelanove, B1 8arun,
;rleine i dr1)
544
+- MOTIVAGIJE UTEMELJENA
NA KNJIEVNOTEO!IJSKIM ILI
KNJIEVNOPOVIJESNIM
FINJENIGAMA
(- MOTIVAGIJE UTEMELJENA
NA OP"EKULTU!NIM
SAD!AJIMA
i- STILISTIFKE MOTIVAGIJE 3
MOTIVAGIJE UTEMELJENE
NA LINGVISTIFKO3
STILISTIFKOJ OSNOVI (nii
razredi 2H)
-is%oditem se stilistike motivacije
smatra dominantno stilsko sredstvo ili
stvaralaki postupak
545
-oblikovanje stilistike motivacije
usklauje se s temeljnim stilskim
sredstvom (mirkostrukturom stila) te s
jezinom i poetskom kompetencijom
uenika
-uzimaju(i u obzir te dvije temeljne
odrednice, u niim razredima 2H moemo
uspostaviti sljede(i sustav stilistikih
motivacija:
=. motivacije uspore8ivanjem
>. motivacije personificiranjem
?. motivacije metaforiziranjem
C. motivacije igrom rijei
a) Mot,va#,je u.pore<,vanjem
-usporeivanje kao stilski postupak
uspostavlja slobodne, neoekivane,
nestvarne, zaudne veze meu objektima
koji se usporeuju i rezultira slikovitou
546
-stilistika motivacija usporeivanjem
stvara uvjete za stvaralako izraavanje u
kojem dijete iskazuje Msvoj svijet
analogijaNF
- stvaranje poredbe temelji se na
uspore8ivanju dvaju pojmova koji
pripadaju razliitim podrujimaF
- poticanje uenika na stvaranje poredbe
ostvaruje se tako da se imenuje prvi
pojam, a drugi pojam uenici sami
pronalazeF
-uz prvi pojam dodaje se rije kaoF kad se
izdvoji prvi lan poredbe, uenike
potiemo na asociranje: a to vas
podsjea, s ime sve moete
usporeditiBM 7oslije rijei kao napii sve
rijei koje oznaavaju Nono na to vas
sunce podsjea, emu je slinoO.
-svaki uenik oblikuje svoje poredbeF
stvaraju(i poredbu, u1 oituje svoju
jezinu i poetsku kompetenciju,
proivljava stvaralaki trenutak koji ga
pribliava i uvodi u svijet pjesme
547
") Mot,va#,je per.on,:,#,ranjem
-uenici nii% razreda pokazuju osobitu
sklonost za personi5iciranje nji%ovi crtei
0unca ostvaruju likovnu personi5ikaciju:
sunce ima oi i lice, smijei seB
-personi5ikacijom dijete ulazi u
metaforino izraavanjeF izraavaju(i se
personi5ikacijom, dijete otkriva pjesniki
jezik
-motivacija se provodi tako da se najprije
odabere motiv koji e se personificiratiF to
moe biti motiv iz pjesme ili izvan njeF
- kad se izdvoji motiv, uenike potiemo
na personi5icirani nain izraavanjaF
poticaj obino sadri rije zamislite:
&amisli kiobran koji govori, koji pita.
(oga bi kiobran mogao neto pitatiM Jto
bi mogao pitatiM
548
&amisli< mala krijesnica umom kroiB
o je mrkla, kia lije.
Jto sve proivljava mala krijesnicaM
Jto sve iniM
7jesnikinja je zamislila suncokret kao
ovjeka.
Lio jedan suncokret,
/edan mali suncokret,
#mao je kosu utu. (B18arun (ia u
umi1)
astavi opisivati suncokret kao da je
ovjek
-primjeri pokazuju da se zadaci
personi5iciranja temelje na sposobnosti
fantazijskog zamiljanjaF
-ti se zadaci mogu oblikovati na razliite
naine i provoditi usmeno, pismeno i
likovnoF npr1 motiv kiobrana moe se
izraziti likovnom personifikacijom
davanjem ljudski% osobina kiobranu-
ustaF
549
- bitno je da dijete primijeni postupak
personi5iciranja i na taj nain otkrije
mogu(nosti stvaralakog izraavanja koje
ga pribliava svijetu lirske pj1 kojoj ide
ususret
#) Mot,va#,je meta:or,*,ranjem
-metaforina iskustva koja dijete stjee u
govornoj djelatnosti mogu posluiti kao
is%odite za stvaranje i osvje(ivanje
meta5oreF
-meta5ore koje se pojavljuju u tepanju
pripadaju kolektivnom tipu metaforeF do
individualne metafore dijete dolazi
stvaralakim postupkom, ona se pojavljuje
kao rezultat njegova stvaralatva
-Eosandi( na primjeru meta5ore -$H),
koja se pojavljuje u govornoj djelatnosti
tepanja, prikazuje metodike postupke
kojima dijete suoavamo s meta5orom i
potiemo ga na stvaranje meta5ora
550
7oloi ruku na lijevu stranu grudi. *irno
oslukuj. Jto to kuca o tvoj dlanM Jto je
srceM 5ime je ono ispunjenoM ,crtaj sve
to moe stati u ljudsko srce. 2ljubav,
veselje, radost.3 *ama te zove imenom.
%li katkad ti kae -$H) ili -$H) *"/)V
(ada te mama tako zoveM (ako se
osjea kad ti mama kae -$H)
*"/)M
tim se postupkom rije 0E/A smjeta u
odreenu situaciju iz koje izrasta
metaforini nain izraavanja rije je o
posuivanju tueg imenaF pritom se
uspostavlja i emocionalni kontekst koji
uvjetuje meta5oru majka izraava
ljubav, sre(u, zadovoljstvo, a dijete
osje(a izljeve njenosti
551
od kolektivne meta5ore koja se pojavljuje
u govornoj djelatnosti moemo krenuti
ususret pjesnikoj metafori koja se
pojavljuje u lirskoj pjesmiF na predloku
;atelanove pj1 /ablani moe se
uoavati izvorna metafora koja izraava
ljubav prema djetetu:
-*ene majka zove, mene majka
voli<
/ablane, evo ti vode, jablane moj.
kad uenici uoe orginalnu 2neobinu3
metaforu u pj1, mogu pronalaziti vlastite
metafore kojima (e osloviti mamu ili tatuF
meta5ore mogu birati iz svijeta prirode
(cvije(e, svemir, igrake)F na stvaranje
vlastiti% meta5ora u1 potiemo
stvaralakim zadatkom:
npr1 7okuaj odabrati najdrai,
najljepi cvijet kojim e nazvati svoju
mamu ili svog tatu.
Hto bi 0unce moglo raditi da je ovjek
7ozdrav -uncu
552
se kao stvaralaki postupci koji uenike
pripremaju za pri%va(anje i tumaenje
lirske pj1F odabire se motiv koji slui kao
is%odite za stvaranje meta5ore te
postupci koji potiu na stvaranje ili
tumaenje meta5ora
.tvaranje meta:ora u% pot,emo
ov,m po.tup#,ma:
suoavanjem s motivom prema kojemu
u. zauzimaju afektivan i fantazijski
odnosE prijenosom svojstava s pojedinog
pojma na drugi pojamE zamjenjivanjem
imenaE preoblikovanjem poredbe u
metaforuE zamjenjivanjem poredbe
metaforom
-motiv i postupak prilagouje se
meta5orinom ustrojstvu pj1 kojoj se
pribliavamoF na taj nain meta5ora se
pojavljuje kao sadraj stvaralake
djelatnosti, a ne kao de5inicija koju treba
nauitiF uenje de5inicije dolazi kasnijeF
553
steeno vlastito iskustvo u stvaranju
meta5ore olakava njezino teorijsko
osmiljavanje
-motivacije metaforiziranjem ukljuuju u1
u stvaralaki proces, suoavaju i% s
razliitim stvaralakim situacijama i MueN
pri%va(ati i razumijevati pjesniki jezik i
pjesniki nain izraavanja
d) Mot,va#,je ,1rom r,je,
-u igri rijeima odstupa se od uobiajene
5unkcije jezika, motivacije igrom rijei
mogu se temeljiti: na skraivanju rijei, na
proirivanju rijei, na neoekivanom
spajanju slogova, na neoekivanom
spajanju rijei, na glasovnom
preoblikovanju rijei
-motivacija za%tijeva odgovaraju(e uvjete
koji se odnose na psi%oloke odrednice:
zanimanje, znatielju, oekivanje, 5iziku i
psi%iku osloboenostF
554
-dijete ulazi u igru rijeima na osnovi
odreenog poticajaF
- osim jez1 igre koja je utemeljena na
tvorbi rijei mogu se organizirati igre u
kojima je potrebno razlagati rijeiF na
odreenom uzorku djeca upoznaju
postupak, a poslije toga samostalno
razlau zadane rijei ili rijei koje sami
uspostave
primjer
u pj1 >1 .aloga /asno mi je da bua bui
razlaganje rijei ostvaruje se na ovim
primjerima: volan, formula, jabuci
7romotri rije 1"'%. "na sadri dva
sloga. "samostali svaki slog i dobit e
dvije rijei< prva oznaava ivotinju,
druga biljku.
7okuaj sam/a rastaviti rijei formula i
jabuci. (oje si nove rijei dobio/laM
astavi igru rijeima koje e sam/a
555
pronai.
primjer>
- dijete moemo pozvati na jezinu igru
na slian nain kao kad ga pozivamo da
izrezuje dijelove crtea ili slika i slobodno
i% lijepi u kola
na kartoni se napie rije kojoj
treba NodrezatiO jedan dioF odrezani dio
priljepljuje se na drugu, neoekivanu
rije koja se pojavljuje u igri
svaki u1 ili skupina dobiva
kartonie na kojima treba NrazloitiO
rije, tj1 odrezati joj jedan dioF kad se
obavi MrazlaganjeN rj1, poinje NslaganjeO
novih rijeiF
-jedan u1 izgovori ili napie na plou
jedinicu koju je ModrezaoN, a ostali toj
jedinici dodaju one koje smatraju
odgovarajuimaF kad se iscrpe sve
mogu(nosti, ita se Bitezova pj1 1rste
lukaF u1 otkrivaju pjesnikovu igru rijeima
556
igra se moe nastaviti zadavanjem
novi% rijei koje treba MnaljepljivatiN na
druge rijei to se navode ili i% u1
nalazeF na ploi se napiu rijei kojima
se treba dodati rije ili slog zadan na
kartoniuE
-na kartoni(u se zadaju, na primjer,
pre5iksi .A> i 82C te rijei C-< i <2[, a
oni i% naljepljuju na odgovaraju(e rijei
napisane na ploi (E3;- bezrukF C-<
bezdan6)
djeca mogu povezivati rijei koje se
inae, u svakodnevnoj govornoj
komunikaciji, ne mogu povezivatiF
-povezivanjem rijei koje ne postoje u
svakodnevnoj komunikaciji djeca ulaze u
podruje nonsensa a nonsesna i% igra
osobito privlai
-spajanje nespojivog s gledita jezine
i ivotne logike moemo
usporediti sa spajanjem slikovni%
elemenata u kolau
557
*- MOTIVAGIJE UTEMELJENE
NA HILOZOHSKOJ9
SOGIJALNOJ ILI POVIJESNOJ
OSNOVI
2VONENJE 2ENIKA 2
'AMO'TA!NO ITANJE
POE&IJE
-) 'amo.ta+no u.mjereno
,tanje poe*,je
-kad u1 u redovitoj nastavi uspostave
kontakt s poezijom i naue osnovne
postupke o interpretaciji lirske pj1,
dobivaju zadatak da samostalno
proitaju pjesmu iz itanke ili djejeg knj1
lista i odgovore na postavljena pitanjaF
tako zapoinje samostalno usmjereno
itanje poezije
558
,) Pr,.tup pje.n,/oj *",r#,
>) Pje.n,/a *",r/a
-put do pjesnike zbirke kre(e od
pojedinane pjesme preko
usporeivanja dviju ili vie pjesama istog
autora
-pj1 zbirka sadri ve(i broj pjesama istog
autora ili razliiti% autora
pri oblikovanju pj1 zbirke uzimaju se u
obzir d'a teme$*%a kriteri*a:
knjievno-estetski i pedagoko-
psiholoki
a) prema prvom kriteriju, u pjesniku
zbirku ulaze estetski najvrednije pj.
pojedinog autora izbor je svojevrsna
antologija
b) prema drugom kriteriju odabiru se pj1
koje su dostupne doivljajno-
559
spoznajnim mogunostima u1
(psi%oloki kriterij) i koje (e svojim
porukama djelotvorno utjecati na
estetsku, moralnu i drutvenu svijest
mladog itatelja, na njegove idejne
stavove i pogled na svijet
pjesniki se #adr7a* u )*e#%ikim
&;irkama organizira na kronolokoj,
tematskoj ili tematsko-formalnoj osnovi
a) kronoloko naelo u organiziranju
pjesnikog sadraja trai da se pjesme
poredaju prema vremenu nastajanjaF
takav izbor prua uvid u pjesnikovu
razvojnu liniju, u 5aze stvaranja
b) prema tematskom kriteriju pjesniki
560
odrednice i pjesniki izraz
- 11 mogu se odabrati pjesme razliitih
autora iz razliiti% razdoblja, !1 moe se
usmjeriti samo na odreeno razdoblje,
ali s tekstovima ve(eg broja autora iz tog
razdobljaF
"1 poseban je tip pj1 zbirke izbor pj1
odre8enog broja pjesnika iz pojedinog
knj1 razdoblja npr1 4rvatski pjesnici
izme8u dva rata
c) prema tematsko-5ormalnom kriteriju
pjesniki se tekstovi rasporeuju u
odreene krugove prema srodnim
tematskim i formalnim
karakteristikamaF to se naelo rjee
primjenjuje
u k. lektiri pj.zbir. od 11raz1 2HF
odabiru se pj1 jednog autora ili
tematske pj1 zbirkeF u &1, '1 4 )1 raz1
pojavljuju se pj1 zbirke vezane uz
novija razdoblja knj1 pov1 (novija,
suvremena lir1 iz %rv1,knj1, i knj1 drugi%
naroda, izbor iz dijalektalne lirike)
561
?) Metod,/, pr,.tup
pje.n,/oj *",r#,
-pri uspostavljanju metodikog pristupa
pj1 zbirci uzimaju se u obzir ove glavne
odrednice:
11 karakter pjesnikog sadraja u zbirci
!1 doivljajno-spoznajne mogunosti
uenika
"1 didaktiko-metodika rjeenja koja se
mogu primijeniti pri itanju i interpretaciji
zbirke na satu lektire ili u drugim
nastavnim situacijama
na izbor metodiki% pristupa utjee
sadraj koji sadri pjesnika zbirkaF
uitelj paljivo prouava karakteristike
zbirke (naela njezine organizacije,
raspored pj1, motivsku i idejnu
562
o pjesmama, odnosno ciklusimaF na
temelju takvi% predradnji moe
uspostaviti odgovaraju(e metodike
postupke i oblike rada u provoenju
interpretacije na nastavnom satu
@) ,tanje *",r/e
-pri prvom susretu s pj1 zbirkom u1
upoznajemo s pojmom zbirke i antologije
i dajemo im upute kako treba itati
zbirku, motiviramo uenike za itanje
uitelj upoznaje u1 s pj1 zbirkom i
usmjeruje i% kako (e je itatiF karakter
usmjeravanja ovisi o prirodi tekstova u
zbirci, o doivljajno-spoznajnim
mogu(nostima i kulturi itanja
pjesme se mogu itati u sebi, naglas,
poluglasno
ista pjesma ita #e %eko$iko )uta6
563
11 najprije se itaju redom sve pj. da se
obu%vati zbirka u cjeliniF pri prvom
itanju zapisujemo u dnevnik itanja
spontane reakcije na pojedine pjesme,
ispisujemo karakteristine rijei i
izreke, zapisujemo naslove najljepi%
pjesama
!1 pri drugom itanju vra(amo se onim
pj. koje su nas najvie impresionirale,
te pjesme analiziramoF u analizi pjesme
primjenjujemo te%niku knj1
interpretacije koju u1 usvajaju u
nastavnom procesuF drugo itanje
analitiko trai due zaustavljanje i
razmiljanje nad pojedinostima u
tekstovima
"1 pri tre(em itanju sintetikom,
izvode se sudovi i zakljuci o pj1 zbirci
u cjelini
dakle, pjesnika se zbirka usvaja na
4 ra&i%e6
564
1. prva razina obu%va(a spontano
itanje i doivljavanje pj1 svijeta koji je
oivotvoren u pj1 zbirci, usvaja se
njezino emocionalno, misaono,
motivsko i jezino ustrojstvoF ta razina
komunikacije oituje se kao uivanje
(estetska naslada), zaudnost pred
novim svijetom poezije, emocionalna
angairanostE prvi dojmovi, jezine i
druge pojedinosti
2. analitika razina oituje se u
istraivanju karakteristika pojedini% pj1 i
pj1 zbirke u cjeliniF izdvajaju se uoene
pojedinosti, opisuju se, izriu sudovi i
zakljuci
3. sintetika razina oituje se kao
pokuaj usustavljivanja spoznaja,
sudova i zakljuaka koji se odnose na
pj1 zbirku u cjelini
razvijenost spomenuti% razina ovisi o
razvijenosti u1, njegovoj senzibilnosti,
knjievnoj kulturi i kulturi itanja
565
u niim razredima 2H analitika i
sintetika razina imaju skromniji
karakter nego u viim razredimaF u
provoenju analize i sinteze postoji
odreeni vertikalni slijed
u prvim pokuajima rada s pj1 zbirkom
dovoljno je da u1 uoe njezinu
strukturu, tj1 da odrede motivsku
usmjerenost (o emu sve pjesnik
pjeva), da odaberu najljepe pj. (jednu
do dvije iz svakog ciklusa) i da
komentiraju svoj izborF to su vii
razredi, ve(i su za%tjevi
a5irmirani su ovi6
#) Po.tup#, u mot,v,ranju
uen,/a *a ,tanje pje.n,/e
*",r/e:
566
1 interpretacija pjesme iz itanke potie
uenika na samostalno itanje ostali%
pj1 istog autora ili pj1 drugi% autora koji
govore o slinoj temiF u najavi pj1 zbirke
obino se ita karakteristina pjesma
koja pobuuje zanimanje i uvodi
uenike u svijet zbirke
2 radijska ili televizijska emisija, u1 na
satu sluaju (gledaju) emisiju o
odreenom pjesniku ili odreenoj temiF
nakon toga uitelj usmjeruje na itanje
poezije (pj1 zbirke) tog pjesnika ili na
itanje poezije koja govori o odreenoj
temi
3 film o pjesniku, uenici na satu
gledaju 5ilm, razgovaraju o njemu, a
uitelj i% poslije toga usmjeruje na
itanje poezije
4 sluanje glazbenih djela koja su
inspirirana pjesnikim tekstom
567
5 knjievna obljetnica, u povodu vani%
knjievni% obljetnica uenici itaju
poeziju posve(enu odreenoj temi ili
poeziju pjesnika slavljenika
6 intervju s pjesnikom, u koli se
organizira susret s pjesnikom i za tu
prigodu uenici itaju poeziju tog
pjesnika kako bi mogli s njim
razgovarati
7 literarni kviz na satu ili u slobodnim
aktivnostimaF literarni kviz moe biti
posve(en poeziji jednog pjesnika ili
odreenoj knjievnoj temi
8 objavljena pjesma u dnevnim
novinama, djejim i knjievnim
asopisima
9 autobiografski zapisi koji otkrivaju
porijeklo pjesnikove inspiracije
10izbor stihova iz razliiti% pjesama
11knjievnokritiki tekst
568
12knjievna izloba koja obu%va(a
grau iz autorove graanske i
stvaralake biogra5ije (graa su
5otogra5ije, biogra5ske kronologije,
bibliogra5ske kronologije, ilustracije
pojedini% pjesniki% zbirki)
ako su uenici primjereno motivirani za
itanje pj1 zbirke i upoznati s
izraavanjem zapaanja, sudova i
zakljuaka, stavova i ocjena, uitelj (e
mo(i u organizaciji nastavnog sata
iskoristiti rezultate samostalnog itanja
i ukljuiti i% u nastavni proces
Moti'ira%*e ue%ika &a ita%*e
)*. &;irke Sre;r%e #'ira$e
-pj1 zbirka namijenjena )1 razredu-u1
upoznali odr1 broj ?1pj1
11 poznavanje tih pj. moe se provjeriti
razgovorom1
((ojih se .adijanovievih pj. sjeateM "
emu pjesnik pjeva u tim pj.M)
569
!1 uenike moemo anketiratiF anketa
obu%va(a sadraj koji se vezuje uz
navedene pjesme
a) 3 itankama od 11 do )1 r1 susreli ste
se s ovim pj1: RX, RXz6
?ko je autor ti% pjesamaK
b) 2 emu pjesnik pjeva u tim
pjesmama: a) o prirodi, b) o zaviaju,
c) o djetinjstvu, d) o prvim doivljajima
ljubaviK
>aokruite tone odgovoreL
c) ;ad biste dobili zadatak da proitate
pj1 zbirku koja sadri ve(i broj izabrani%
pjesama tog pjesnika, iz kojeg biste
motivskog kruga najradije odabrali
pjesmeK
(prvo pitanje provjerava pamenjeF
drugo uvodi u motive ?1 poezijeF tre(e
provjerava zanimanje uenika
opredjeljivanje za itanje poezije moe
biti uvjetovano njezinom motivskom
usmjereno(u)
570
"1 pri provjeravanju zanimanja za
odre8ene motive u poeziji moe se
primijeniti ovakav postupak: uitelj
objavi u1, usmeno ili pismeno,
nekoliko naslova pjesama, a oni se
opredjeljuju za pjesme prema naslovu
#1 uenicima ponudimo izbor stihova iz
razliiti% pjesamaF odabiremo sti%ove
za koje pretpostavljamo da (e privu(i
pozornost i pobuditi zanimanje za
itanjeF u1 najavi uenicima itanje ili
recitiranje sti%ova iz pjesnike zbirkeF
kad uju odabrane stihove, izrazit e
svoj odnos prema njima (re(i to im je
lijepo u tim sti%1, ime i% privlae, bi li
eljeli upoznati pj1 iz koji% su odabrani
sti%ovi)1 sti%ovi se mogu prikazati na
grafoskopu ili plakatuF uitelj najprije
interp1 ita sti%ove, zatim i% pokazuje
na gra51 ili plakatu (a raunaloK)F u1
komentiraju sti%ove
571
rukovet odabrani% sti%ova uvodi u1 u
svijet pjesnikove poezije i poziva ih na
itanje pj. zbirke koju (e uitelj najaviti
$1 zanimanje za itanje pj1 zbirke moe
se pobuditi autobiografskim zapisima
koji otkrivaju podrijetlo pjesnikove
inspiracije, sje(anja na prve
stvaralake zaokupljenosti, postanak
pojedini% pj1 i sl1
11primjenjuju(i taj postupak, u1 najprije
upoznaje uenike s pojmom
autobiografskih zapisa, s nji%ovim
sadrajem i namjenom, !1 zatim
najavljuje autobiogra5ski zapis odr1
pjesnika, "1 poslije itanja teksta
uslijedit (e razgovor koji obu%va(a bitne
podatke iz pj1 stvaralake biogra5ije i
inspirativnu podlogu njegove poezije
&1 polaze(i od motivske usmjerenosti pj1
zbirke, uitelj odabire stvaralake
zadatke koji pripremaju uenike za
ulazak u pj1 svijetF stvaralaki poticajni
zadaci osnivaju se na tematskim
572
poticajnim rijeimaF uz takve rijei
uenici navode asocijacijeF
-kad u1 izraze asocijacije koje vezuju uz
navedene tematske rijei, uoavaju se
rasponi tih asocijacija i uspostavlja se
njihov sustavF uz taj se sustav vezuju
pjesme koje pripadaju tom motivskom
ciklusuF
-npr1 uz sustav asocijacija vezani% uz
tematsku rije djetinjstvo povezat (e se
ciklus pjesnikovi% pjesama o djetinjstvuF
u1 najavljuje taj ciklus navode(i naslove
najpoznatiji% pjesamaF iz naslova pj1
uenici mogu zakljuiti koji motivi iz
djetinjstva zaokupljaju pjesnikaF kako i%
je pjesnik izrazio, saznat (e itanjem pj1
zbirkeF
postupak se moe preinaitiF kad se
uspostavi sustav asocijacija na temu
djetinjstva, najavljuje se pjes1
autobiogra5ski zapis, tj1 komentar
ciklusa pj1F pjes1 komentar slui kao
573
poticaj za itanje pjesama
'1 zanimanje za itanje poezije moe
pobuditi knjievnokritiki tekst koji je
dostupan uenicima i koji (e i%
motivirati za itanjeF u1 najavljuje
tekst, izraajno ga ita i organizira
motivacijski razgovor, npr1 tekst -1
.arca o ?adijanovi(evoj poeziji
-iz takva teksta moe se otkriti izvor
pjesnikove poezije i osnovna
karakteristika njezina izrazaF
nadovezuju(i se na temeljne reenice u
tekstu, u1 (e najaviti pj1 zbirku
)1 mnoge su pjesnikove pjesme
snimljene na gramofonsku plou ili
ozvuene u emisijama k1 radijaF
polaze(i od naela sugestivnosti u
prenoenju pjesniki% poruka, u
suvremenoj metodici nastave poezije
ozvuena pjesnika rije iskori(uje se
kao poticaj za itanje i sluanjeF
postupak se ostvaruje ovako: 11 uitelj
najavi pjesmu, njezina autora i
574
interpretatora, !1 uenici sluaju tekst,
zatim iznose svoje doivljaje i dojmove,
"1 itaju pjesmu u sebi kako bi se
usmjerili i na glasno itanje, #1 na
osnovi ostvarenog ugoaja i doivljaja
uitelj uenicima ponudi pjesniku
zbirku
u primjeni tog postupka postoje i
drukije mogu(nostiF uenici sluaju
dvije razliite interpretacije (pjesnikovu
i glumevu+recitatorovu)F nakon
sluanja obiju interpretacija
razgovorom, anketom, usmenim ili
pismenim komentarom otkrivaju razlike
u govornoj interpretaciji tekstaF tako
upoznaju razliite pristupe istom tekstu,
otkrivaju razliite naine itanja teksta
pri zadavanju samostalnog itanja pj1
zbirke kod ku(e, u1 mogu dobiti
zadatak da opiu kako treba itati
pojedine pjesme prema vlastitom
izboruF uz svaki segment pj1 (sti%ove ili
575
stro5e) oznauje se emocionalno-
fantazijska pratnja (koji osje(aji zrae
iz ti% segmenata, koje se predodbe i
slike oslobaaju na predloku ti%
segmenata)F npr1 -tih izgovoriti
mekano, njeno. ,initi duu stanku
iza rijei dugo u no i sl1
*1 kako bismo pobudili zanimanje za
pjesnika i njegovu poeziju, moemo
upotrijebiti element-filmF
-11 u1 najprije gledaju 5ilm, !1 provjerava
se doivljaj 5ilma, izdvajaju se
karakteristine pojedinosti koje su usko
vezane uz poeziju, koje najavljuju
motivsku usmjerenost te poezijeF
doivljaj 5ilma moe se provjeriti
dijalogom, anketom, samostalnim
usmenim ili pismenim prikazom u1
dijalokom metodom se moe
obu%vatiti sadraj 5ilma, redoslijed
prizora, najimpresivniji detalji
nakon gledanja 5ilma u1 se podijele
576
anketni listiiF oni samostalno pismeno
odgovaraju na postavljena pitanjaF
pitanja u anketi usmjeravaju se prama
sadraju i njegovoj 5ilmskoj realizaciji:
npr1 (oji su karakteristini motivi
prikazani u seoskoj srediniM Kdje je sve
pjesnik prikazan u gradskoj srediniM
(oje su pj. bile prisutne u filmuM Jto
oekujete poslije gledanja filma 6 kakvu
e vam poeziju ponuditi pjesnikM
kad uitelj prikupi anketne listie,
proitat (e nekoliko odgovora na sva
pitanjaF odgovori (e se komentirati i
dopunjavati, potvr8ivati ponovnim
prikazivanjem odreeni% kadrova iz
5ilma, a zatim (e u1 dobiti zadatak da
samostalno itaju pj1 zbirkuF prema
vlastitim a5initetima i opredjeljenju
priredit (e pismeni rad o jednoj od
predloeni% tema: a) .adijanovi 6
pjesnik selaF b) .adijanovi 6 pjesnik
grada
1,1 osim 5ilma ili televizijske emisije,
577
tzv1 vizualna motivacija moe se
ostvariti prikazivanjem 2pokazivanjem3
fotografija, faksimila pojedinih
pjesama, pjesnikih zbirki i sl1F
-redoslijed slikovni% priloga uspostavlja
svojevrsnu kronologiju pjesnikova ivota
i njegova stvaralakog putaF prikazivanje
fotografija dopunjuje se biografskim
podacima (obavijestima iz pjesnikove
graanske i stvaralake biogra5ije)F
-moe se ostvariti i emotivna pratnjaF
kad se prikazuje pjesnikovo rodno
mjesto, moe se interpretativno proitati
ili sluati pjesnikova interpretacija
pjesme koja govori o njegovu mjestuF
zatim se moe prikazati pjesnikova
fotografija iz djetinjstva, uz tu 5oto1 u1
mogu sluati jednu pjesnikovu pj1
vezanu uz temu dj1
-radi buenja zanimanja i stvaranja
emotivnog odnosa, ukljuuju se pojedine
pj1 u interpretaciji pjesnika ili uiteljaF
578
ostvareni biogra5ski okvir olakava
itanje poezije koja je usko povezana s
pjesnikovim ivotom
111 motiviranje uenika za itanje
poezije odr1 pjesnika ostvaruje se
Pr,premanje /nj,0evne
,*+o0"e
- izloba obu%va(a grau iz autorove
graanske i stvaralake biogra5ije: slike i
portrete pisaca, slike i portrete lanova
pieve obitelji, slike koje prikazuju
pisca me8u njegovim suvremenicima
(knjievnicima i drugim istaknutim
osobama),
- biografske kronologije, sinkronijske
tablice koje pokazuju stvaralaki put
pisca povezan s drutveno-politikim i
knjievnim dogaajima epo%e, razliita
izdanja knjiga, faksimile pojedini%
pjesama, ilustracije pojedini% pj1 i zbirki,
579
izvatke iz literature o piscu,
autobiografske zapise, najljepe stihove,
gramofonske ploe na kojima su
snimljene recitacije, biljeke iz novina i
asopisa u kojima je pjesnik suraivao i
sl1
u pripremanju izlobe mogu
sudjelovati lanovi literarno-
recitatorske, novinarske, likovne i
bibliotekarske sekcije uz pomo(
nastavnika i bibliotekaraF u provoenju
tog metodikog postupka oituje se
uska povezanost nastavnog i
izvannastavnog rada, povezanost
uitelja, uenika i knjiniaraF
pripremanje izlobe moe se povjeriti i
cijelom razreduF izloba moe biti
pripremljena u k1 knjinici, uionici
(specijaliziranoj uionici ili u kojoj
drugoj prikladnoj prostoriji)
uenici mogu biti i tumai izloaka za
upoznavanje piscaF zadaci se mogu
razlikovati prema grai koja je
580
odabrana za izlobu
a) prva skupina zadataka odnosi se na
opisivanje slikovni% i likovni% izloakaF
u1 dobivaju zadatak da uz svaki
slikovni ili likovni prilog daju osnovne
obavijesti, tj1 da ga opiu i uklope u
kontekst cjelokupne grae
b) druga skupina zadataka obu%va(a
oblikovanje i tumaenje biogra5ske i
bibliogra5ske kronologijeF na temelju
zadani% izvora i uzoraka u1
samostalno oblikuju biogra5ske karte i
sinkronijske tablice te pripremaju
tumaenje podataka koje ona sadre
c) trea skupina zadataka odnosi se na
oblikovanje usmeni% ili pismeni%
objanjenja uz pojedine pj1 zbirkeF u
tom tipu zadataka u1 ue bibliogra5sku
te%niku
d) etvrta skupina zadataka odnosi se
na tumaenje izvorni% tekstova iz
pjesnikova stvaralatva i
knjievnokritike lit1
581
knj1 izloba organizira se zato da bi
stvorila okvire za samostalno itanje i
analizu poezijeF uz obavijesti iz
autorove stvaralake biogra5ije iznose
se podaci iz pieva ivota koji su
vani za razumijevanje njegova knj1
stvaralatva
Mo0e .e ,./or,.t,t, ra*+,,ta
1ra<a:
a) :oto1ra:,je
") ",o1ra:./a /rono+o1,ja
-slui kao osnova za pra(enje
pjesnikova ivotnog putaF na temelju
podataka koji sadri moe se oblikovati
biografski komentar u kojem su
istaknute znaajke vane za
razumijevanje pjesnikova stvaralatva, u
njegovu oblikovanju mogu se upotrijebiti
582
zapisa, npr1 7rve godine moga
kolovanja)
-pri objanjavanju biogra5ske kronologije
mogu se upotrijebiti slikovni prilozi koji
su vezani uz odreene dogaaje u
pjesnikovu ivotuF biogra5ska se
kronologija moe prikazati na raunaluWF
biogra5ski se podaci redom objavljuju i
objanjavaju uz eventualnu slikovnu
pratnju (pokazivanje 5otogra5ija)
#) ","+,o1ra:./a
/rono+o1,ja
- osim biogra5ske kronologije moe se
oblikovati i bibliogra5ska kronologija koja
(e prikazati pjesnikov stvaralaki putF pri
tumaenju bibliogra5ske kronologije
moe se upotrijebiti metoda pokazivanjaF
583
-pokazat (e se pj1 zbirke kojima
raspolae k1 knjinicaF i uenici mogu u
gradskim knjinicama potraiti pj1 zbirke
odr1 pj1F prikazat (e se i 5aksimil rukopisa
pojedini% pjesama
d) ,+u.tra#,je pojed,n,-
pje.ama , pje.n,/,- *",r/,
-umj1 ilustracija utjee na intenzitet i
bogatstvo komunikacije s pj1 tekstomF na
predloku pj1 teksta, inspiriran njegovim
porukama, likovni stvaralac vizualizira, tj1
objektivizira sredstvima lik1 izraza svoj
doivljaj pj1 teksta
1 najloginije je baviti se ilustracijom
nakon upoznavanja njezina pj.
predlokaF tada (e se mo(i ustanoviti
kako je lik1 stvaralac vidio i doivio pj1
tekst stvaraju(i na njegovu predloku
samostalno lik1 dj1
584
2 moe se i(i i obrnutim redom od
ilustracije prema pj. tekstuF ilustracija
se nudi kao samostalno lik1 ostvarenje
koje postaje izvorom estetskog
doivljaja i spoznajeF ona moe vrlo
sugestivno djelovati na primatelja,
izazvati njegovu doivljajnost i matu i
tako ga motivirati za bogatije
doivljavanje pj1 predloka
3 tre(a mogu(nost korelacije itanje
pj. povezuje se s promatranjem
ilustracijaF ilustracija prati itanje pj1,
ona je svojevrsna kulisaF taj se
postupak esto primjenjuje pri
televizijskoj prezentaciji poezije
4 osim umj1 ilustracija pj1 tekstova mogu
585
senzacijama
u provo<enu ,+u.tra#,je pr,mjenjuju
.e ra*+,,t, po.tup#,
11 u1 najprije upoznaju umj1 ilustraciju
u svojim udbenicimaF ilustracija moe
posluiti kao motivacija za
doivljavanje pj1, a moe se upotrijebiti
nakon interpretacije u fazi samostalnih
i stvaralakih radova uenika
-povezivanje teksta i ilustracije uitelj
ostvaruje na vie naina:
trai da uenici na ilustraciji prona8u
motive o kojima se govori u pj.
trai da prona8u boje koje se spominju
u pjesmi i usporede ih s ilustracijom
trai da uoe raspored motiva na
ilustraciji i da ga usporede s
rasporedom u pjesmi
trai da citiraju stihove koji se odnose
na pojedini motiv u ilustraciji
586
trai da ustanove kako je sadraj stiha
likovno izraen, koje pojedinosti iz
stiha nije ilustrator obuhvatio i zato
trai da uoe u emu ilustrator odstupa
od pjesme, u emu se sve podudara
trai da usmeno ili pismeno opiu
ilustraciju
!1 kad u1 steknu osnovnu kulturu
gledanja ilustracija, tj1 upoznaju
postupke u nji%ovoj analizi, pristupa se
samostalnom ilustriranju pjesniki%
tekstovaF postoji tzv1 usmena i
pismena ilustracija
a) usmena ilustracija se moe provesti
tako da uenici najprije glasno proitaju
sti% ili pj1 sliku, a zatim spontano
izraavaju asocijacije i predodbe koje
se raaju na literarnom predlokuF to je
pokuaj imaginativnog uranjanja u
svijet pj1 slike
587
b) samostalna likovna ilustracija se
moe javiti kao prva reakcija na
interpretativno itanje pjesmeF kad u1
uju interpret1 itanje pj1 i proive
trenutak estetske naslade za trajanja
emotivne pauze, dobivaju zadatak da
likovno izraze doivljaj pjesmeF u
rjeavanju tog globalnog zadatka
oituju se individualne sklonosti u1,
nji%ov a5initet za razliite vizualne
motive u pj1
-zadaci se mogu usmjeriti prema
odreenim pojedinostima u pjesmiF
primjerice, mogu se dati ovakvi zadaci:
izdvoji iz pjesme stih ili nekoliko
stihova koji zatvaraju pjesniku sliku i
pokuaj to likovno izraziti
izdvoji iz pj. statike motive i pokuaj ih
likovno izraziti
izdvoji iz pj. dinamike motive i pokuaj
ih likovno izraziti
588
na temelju podataka o pj. koji govore o
bojama naini kompoziciju boja
kojom bojom moe izraziti svoj
doivljaj pojedinih strofaM
izdvoji motive koji dolaze u prvi plan
ilustracije
izdvoji motive koji dolaze u drugi plan
ilustracije
koji e motivi u ilustraciji biti oblikovani
u veim, a koji u manjim volumenimaM
(ako e rasporediti motive u
ilustracijiM
0eli li ilustracijom izraziti radostan ili
tuan dojamM
"1 iz lirske pj. uitelj moe izdvojiti
pojedine motive i pj. slike, traiti da ih
uenici likovno izrazeF npr1, iz pjesme
RX moe izdvojiti prvu stro5u (pj1 sliku),
interpretativno je proitati i dati zadatak
u1 da likovno izraze svoj doivljajF
osim strofe moe se izdvojiti samo stih
589
ili sintagma
- kad uenici pokuaju ilustrirati stro5e ili
sti%ove, usmeno analiziraju te pokuajeF
odabiru se najuspjenije ilustracije za
knj. panoF svoje ilustracije mogu
usporeivati s umjetnikim ilustracijama
u itanci ili pj1 zbirci
e) :ra1ment, ,* +,terature o
pje.n,/u
- knjievnokritiki tekst se moe
upotrijebiti kao poticaj za itanje poezijeF
pri izboru takva teksta poticaja valja
imati na umu ove odrednice<
tekst mora biti dostupan uenicima
(sadrajem i rjenikom)
mora biti sugestivan i poticajan
mora biti kratak i reprezentativan
mora biti pouan
mora sadravati ocjene i sudove o
pjesniku i pjesmama
590
mora prenositi ocjene i sudove o
pjesniku i pjesmama
mora prenositi doivljaje koje izaziva ta
poezija
- iz literature o autorovoj poeziji mogli bi
se odabrati za literarni pano ovakvi
izvadci:
npr1 (ada bi djeaci bili pjesnici, oni bi,
valjda, stvarali slinu poeziju.
(0lobodan
<ovak)
odabrani dijelovi iz lit1 o pj1 imaju
motivacijsku uloguF itaju se redom s
panoa ili raunala i komentiraju
uitelj moe postavljati pitanja i
zadatke koji (e pove(ati aktivnost
uenika
11 najprije se glasno ili u sebi itaju svi
odabrani 5ragmentiF
!1 zatim se postavljaju pitanja koja
trae da uenici citiraju odgovaraju(i
tekst (citat) ovisno o problemu koji se
591
navodi u pitanju:
u kojem se citatu govori o izvorima
autorove poezijeM
proitaj glasno taj citat.
u kojem se citatu navode naslovi
autorovih antologijskih pjesamaM citiraj
tekstV
u kojem se tekstu istie jedna od
znaajki autorove poezije koja ga
pribliava djeakom doivljavanju
svijetaM
u kojem se tekstu govori o
mogunostima itanja autorovih
pjesama i doivljavanja njihova jezikaM
citiraj tekst u kojem je izraen doivljaj
pjesme RX1
- na temelju odgovora moe se izvesti
kategorijalni sustav: izvori pj. inspiracije,
antologijske pj., karakteristike pj.
doivljaja svijeta 2pj. vi8enje svijeta3,
mogunosti doivljavanja poezije
pri samostalnom itanju uenici se
592
mogu usmjeriti prema navedenim
elementimaF za sat autorove poezije
pripremit (e pismene ili usmene priloge
koji govore o izvorima inspiracije ili o
karakteristikama pjesnikova
doivljavanja svijeta, stvarat e svoje
male antologije i dati obrazloenje
izbora, iznositi mogu(nosti itanja
pojedini% pjesama i sl1
:) auto",o1ra:./, *ap,.,
- u okviru knjievne izlobe
autobiogra5ski (e zapisi korespondirati s
ostalim slikovnim, likovnim, gra5ikim i
verbalnim in5ormacijama
- odabrane 5ragmente uenici mogu
upoznati:
samostalnim itanjem u sebi
interpretativnim itanjem uenika
koje je pripremio tekst
interpretativnim itanjem uitelja
- tekstovi mogu biti izloeni na panou ili
593
se mogu pokazati raunalomF kad
uenici upoznaju sadraj autobiogra5ski%
zapisa, organizira se analitiki razgovorF
uitelj moe postaviti nekoliko pitanja:
o emu pjesnik govori u prvom
zapisuK
o emu u drugomK u tre(emK
- in5ormacije koje donose
autobiogra5ski zapisi povezujemo s
ostalim izlocimaF da bi u1 mogli
povezivati obavijesti iz razliiti% izvora,
dobivaju zadatke koji i% usmjeravaju na
takav rad:
prona8i na panou slikovni prilog koji se
odnosi na to razdoblje pjes. ivota
2kada je napisao prvu pj.3
prona8i u biografskoj kronologiji
podatak koji se odnosi na to razdoblje
pj. ivota
prona8i u bibliografskoj kronologiji
podatak koji se odnosi na pjesnikove
prve korake u knjievnosti
594
prona8i u sadraju zbirke RX pjesmu
RXE kada je pjesma napisanaM
posluaj ju u pjesnikovoj interpretaciji.
prona8i u sadraju zbrike RX pjesme
koje pripadaju ciklusu RX
- postavljanjem pitanja i zadataka u1
aktivno usvajaju obavijesti koje utjeu na
samostalno itanje pjesamaF
autobiogra5ski zapisi 5unkcionalno se
uklapaju u okvir koji slui kao motivacija
za itanje poezije
j) 'AT INTE(P(ETA)IJE
!I('KE PJE'ME
a) 'tru/turn, mode+
strukturni model sata interpretacije lirske
pj1 temelji se na zakonitostima recepcije
knjievnoumj. teksta, tj1 na
zakonitostima spoznavanja umj1
stvarnostiF polaze(i od itateljevi%
recepcijskih znaajki i komunikacijskih
595
mogunosti (mogu(nosti komuniciranja s
knjievnoumj1 tekstom), kolska
interpretacija kao metodiki sustav
uspostavlja redo#$i*ed %a#ta'%i(
#ituaci*a koje izgrauju njezin strukturni
model:
doivljajno-spoznajna motivacija, najava
teksta i njegova lokalizacija,
interpretativno itanje, emocionalno-
intelektualna pauza, objavljivanje
doivljaja, interpretacija, sinteza,
samostalan rad uenika
svaka nastavna situacija ima svoje
psiholoko-spoznajne i metodike
posebnosti
(struktura sata interpretacija lirske
pjesme)
1) do7i'$*a*%o3#)o&%a*%a moti'aci*a
(priprema uenike za susret s umj1
djelom, tj1 uspostavlja individualni
doivljajni i spoznajni kontekst za
primanje pj1 poruka)
!) %a*a'a tek#ta i %*e+o'a $oka$i&aci*a
596
(u taj se individualni doivljajno-
spoznajni kontekst ukljuuje tekst svojim
naslovom, autorom i popratnim
informacijama koje ga poblie odreujuF
to su obino izvantekstovne in5ormacije
kojima se uspostavlja iri ili ui kontekst
djela
") i%ter)retati'%o ita%*e (tekst se
dovodi u arite primaoeva du%ovnog
svijeta, nudi se sluatelju kao
posredovani estetski doivljajF tim se
postupkom aktiviraju razliiti
emocionalni procesi, otvaraju prostori
asocijacijama, doivljajima i mislima koje
obuzimaju primatelja i slijevaju se u
neponovljiv estetski doivljajF svaki
doivljaj, svako uzbuenje, zaustavlja
obian tijek ivota i suoava primatelja
sa samim sobom)
#) emocio%a$%o3i%te$ektua$%a )au&a
(oituje se kao sveana utnja, kao
svojevrsna tiina iz koje zrai doivljaj
ljepoteF sluatelj ostaje sam sa svojim
597
doivljajem pj1, zagledan u sebe,
zauen i uzbuenF)
$) o;*a'$*i'a%*e do7i'$*a*a (iskazivanjem
doivljaja sluatelj otkriva 2imenuje3
emocije koje su ga obuzele, asocijacije
koje je razvio, misli koje su se spontano
javileF u upravo te prve emocije, prve
asocijacije i misli postaju polazitem
nove 5aze u komunikaciji s tekstom koja
se naziva interpretacijom
:3 interpretacija
I3 sinteza
D3 samostalni rad uenika
") Interpreta#,ja
je 5aza o-o procesa u kojoj se otkrivaju
knjievnoumjetnike znaajke teksta,
osmiljavaju doivljaji to i% je tekst
proizveo u primatelja, pri emu se
a5irmiraju razliiti analitiko-sintetiki
postupci koji primatelja dovode do
598
estetske spoznaje (ostali nazivi za inter1:
analiza teksta, literarna analiza,
knjievnoumj1 analiza, 5aza udubljivanja
u tekst)
temeljna svr%a interpretacije je
spoznavanje knjumj. znaajki teksta
budu(i da je rije o spoznavanju knjumj1
znaajki lirske poezije, trai se
psiholoko odre8enje te 5aze i
utvrivanje knjujm. znaajki teksta
#) P.,-o+o8/o odre<enje :a*e
,nterpreta#,je
obu%va(a utvrivanje doivljajnih
2emocionalnih i intelektualnih3 procesa
koje se predviaju na temelju
cjelokupnog procesa komunikacije s
lirskom pj1F
predvi8aju se postupci koji potiu
uenike na zapaanje estetski%
pojedinosti u tekstu, uspostavljanje
odnosa meu njima, razlikovanje,
599
uopavanje, zakljuivanje, ocjenjivanjeF
u 5azi interpretacije ostvaruje se
poseban tip miljenja koje se naziva
literarnim miljenjemF
literarno je miljenje sposobnost koja se
oituje u zapaanju (zamje(ivanju),
razlikovanju, usporeivanju, uop(avanju,
zakljuivanju i ocjenjivanju
knjievnoumjetniki% pojavaF literarno se
miljenje vrsto povezuje s
interpretacijom
d) Metod,/o o"+,/ovanje :a*e
,nterpreta#,je ; .mje8tanje
,nterpreta#,je
5aza interpretacije ima svoje metod.
posebnosti koje proizlaze iz sadraja i o-
o zada(aF
njezina je organizacija i metodika
izvedba uvjetovana 5azama koje su joj
pret%odile i 5azama koje slijede poslije
njeF
600
sve 5aze koje joj pret%ode imaju
pripremni karakterF
u pripremnim 5azama o-o je proces
usmjeren na emocionalno, 5antazijsko i
misaono buenje uenika, one i%
pripremaju za doivljavanje, pruaju im
doivljaj teksta i osposobljavaju za
interpretaciju
interpretacija se neposredno
nadovezuje na interpretativno itanje,
emo-intelekt pauzu i objavljivanje do1F
objavljeni doivljaji mogu postati
is%oditem (polazitem) interpretacije
e) Po+a*,8ta ,nterpreta#,je:
izbor polazita ne moe se strogo
odreditiF svaki tekst otvara niz moguih
polazita, isto tako i svaki primatelj
otvara razliita osobna polazita
>) polazite interpretacije moe biti
do0,v+jaj pje.me u cjelini ili prvi
dojmovi
601
ako je polazite doivljaj lirske pj1, interp1
preuzima rezultate faze koja joj prethodi
(5aze objavljivanja doivljaja)F cjelovit
estetski doivljaj u1 mogu iskazati
usmeno, pismeno, likovno ili glazbeno
a) pri usmenom iskazivanju doivljaja
aktiviraju se pojedini uenici (nekoliko
nji% iskazuje svoj doivljaj, ostali
usporeuju svoje doivljaje s objavljenim
doivljajima)
b) pismenim iskazivanjem doivljaja
pruaju se mogu(nosti za aktiviranjem
svi% uenika i individualno nijansiranje
doivljajaF
c) nakon interpretativnog itanja i
emocionalno-intelektualne pauze uenici
svoj doivljaj lirske pj1 mogu izraziti
likovno ili glazbeno
verbalno iskazivanje doivljaja kre(e se
od rijei, sintagme, reenice do vezanog
teksta (impresije)
doivljaj pj1 kao is%odite interpretacije
602
trai svoju vjerodostojnost
2potvr8ivanje3F interpretacija otkriva el1
teksta koji su proizveli odreeni doivljaj
doivljaj se izgrauje djelovanjem
estetskih poticaja u tekstuF estetski
poticaji mogu biti elementi predmetnog
svijeta pjesme: motivi, pj. slike,
ritamsko-melodijski el., jezina i stilska
sredstva, emocionalno-misaono
ustrojstvo pj.
svaki od ti% elemenata u strukturi pj1
moe biti is%oditem interpretacijeF izbor
temeljnog is%odita (polazita)
interpretacije uvjetovan je knjumj
znaajkama lirske pj., recepcijskim
mogunostima uenika te zadaama
interpretacije
?) emo#,ona+no u.troj.tvo
pje.me
kao polazite i predmet interpretacije
m+a<, ra*red, o.novne 8/o+e
603
itateljev doivljaj lirske pj1 proizlazi iz
njezina emocionalnog ustrojstvaF
kretanje emocije u pjesmi potie
itateljevo emocionalno reagiranjeF
poticanje je to ve(e to je ve(a
usklaenost primateljeva emocionalnog
iskustva s emocionalnim iskustvima pj1F
interpretacija upravo tei tom
uskla8ivanju i proirivanju emocionalni%
iskustava mladi% itatelja
mladi itatelj esto ne raspolae
iskustvima koja nudi pj1, pa se moe
dogoditi da i% pj1 svojim emocionalnim
ustrojstvom zaobie
metodika istraivanja pokazuju da se u
mladog itatelja pojavljuju zapreke u
recepciji lirske pjesmeF zapreku stvara
nedostatak sposobnosti proivljavanja,
emocionalnog uranjanja u svijet pj1,
Memocionalna glu%o(aN, pomanjkanje
zanimanja za tui unutarnji svijet
takve recepcijske znaajke usmjeravaju
604
interpretaciju prema emocionalnom
sadraju lirske pj1F interpretacija odabire
takva metodika sredstva kojima uvodi
u1 u emocionalnu s5eru pj1
kao najuspjenija sredstva kojima se
mladi itatelj uvodi u emocionalne
pjesme metodika istie: interpretativno
itanje uitelja, glumca ili recitatora,
interpretativno itanje uenika,
zamiljanje, ilustriranje, prenoenje u
likovni ili glazbeni izraz
ti se metodiki postupci primjenjuju u
5azama nastavnog procesa koje
prethode interpretaciji, a primjenjuje se
interp1 itanje uenika kao metodiko
sredstvo kojim se uenici uvode u
emocionalno ustrojstvo pj1, potiu na
proivljavanje i uivljavanje taj se
postupak osobito primjenjuje u mla8im
raz1
do primjene tog postupka u 5azi
interpretacije pretpostavlja se da su
605
uenici proli faze koje prethode
interpretaciji da su itali interp1 itanje
pj1 u interpretaciji uitelja, glumca ili
recitatoraF intep1 je itanje izazvalo
odreene emocionalne reakcije, u1 su
i% iskazali (verbalno, likovno, glazbeno)F
u fazi interpretacije otkriva se kretanje
emocija u pj1, smjenjivanje razl1 emocija
ili nijansiranje (graduiranje) iste emo1F
to se postie uvo8enjem uenika u
interpretativno itanje pjesme po
stro5ama ili kompozicijskim jedinicama,
koje se uspostavljaju prema kriteriju
emocionalnog organiziranja sadrajaF
interpretacija uspostavlja
(edo.+,jed na.tavn,- .,tua#,ja:
11 poslije nastavnikovog interpretativnog
itanja pj1 i emocionalno-intelektualne
pauze uenici iskazuju svoj doivljaj
pjesme
!1 da bi jo jedanput proivjeli pjesmu,
606
pojaali i produbili prvotni doivljaj, itaju
je ponovno u sebi
"1 glasno itanje uenika pokazuje kako
uenici doivljavaju pojedine dijelove pj1 i
pj1 u cjelini, koji osje(aj otkrivaju u
pojedinim dijelovima pj1 i kako ga
izraavaju vrednotama govorenog jezika
#1 za itanje dijelova pjesme (sti%ova,
stro5a) uenike motiviramo razliitim
pitanjima i postupcima
dakle 5aza interpretacije zapoinje
itanjem pj. u sebiF svr%a je tog itanja
da u1 jo jedanput doive pjesmu,
pojaaju, prodube i potvrde prvotni
doivljajF
u idu(oj nast1 situaciji odreuje se
zadaa interpretacijeF uitelj najavljuje
uenicima da (e otkrivati pjesnikove
osje(aje koje izraava u pjesmiF
motivira i% da samostalno otkriju temeljni
osjeaj u pj1F do temeljnog osje(aja
607
uenici mogu do(i i preko leksikih
jedinica u tekstu: RX
ta nast1 situacija metodiki moe biti
oblikovati ovako
1i ste ponovno itali pjesmu u sebi
/este li to novo doivjeliM
(oje osjeaje izraava pjesnikM
(oji je glavni 2temeljni3 osjeaj izraen
u pj.M
(ako uenici ne mogu odgovoriti na
posljednja dva pitanja, u1 postavlja
dopunsko pitanje: 7ostoje li u pj. rijei
kojima se imenuju osjeajiM
u idu(oj se nast1 sit1 pristupa interp.
itanju pj1F pitanja i zadaci motiviraju
uenike za otkrivanje emocionalnog
sadraja u pj1 i izraavanje tog sadraja
izraajnim govorenjem
(oji osjeaj obuzima pjesnika kad
pozdravlja umuM
(oji e osjeaj izraziti kad naglas
608
ita taj pozdravM
4ajde, radosno pozdravi umuV
% zato je pjesnik radostanM
(ako e proitati stih< 2 umo,
zelena umoL
(ada je osjeaj radosti jai, vei< a3 u
prvom pozdravu< 8ozdravljam te, zelena
umo, velika, ili b) kad pjesnik kae< 2,
umo, zelena umoLK
u idu(oj se nastavnoj situaciji otkriva i
izraava pjesnikova ljubav prema umiF
ljubav je graduiranaF interp1 motivira u1
da uoe i izraze stupnjevanje ljubavi
7jesnik voli umu. -voju ljubav
izraava na razliite naine. , kojem je
stihu izraena najvea ljubav prema
umi
(ako e izgovoriti taj stihM % ostale
stihoveM
,sporedi izgovor stihova koji govore o
tri stupnja ljubavi<
609
na taj (e nain uenici uranjati u
emocionalni sloj pj1, otkrivati i imenovati
osje(aje iskazane u pj1 i izraavati i%
interpretativnim itanjem
otkrivanje emocionalnog sadraja lirske
pj. pomo(u interp1 itanja koje se
povezuje s pitanjima i zadacima moe
se, na primjerenim razinama,
primjenjivati na svim stupnjevima
obrazovanja u 2H i 0H

#red%*a 8ko$a
metodiki oblikovana 5aza interpretacije
koja se bavi emocionalnim sadrajem
?adijanovi(eve pj1 7ozdrav umi
izgleda ovako:
4nterpretacija 11 pjesma
7ozdrav umi Cragutina
?adijanovi(a
Pr,prema ,nterpreta#,je
11 doivljajno-spoznajna motivacija
!1 najava teksta
610
"1 interpretativno itanje
#1 emocionalno-intelektualna stanka
$1 objavljivanje doivljaja
otkrivanje emocionalnog sadraja
lirske pjesme na viem 2srednjok.3
stupnju prilago8uje se emocionalnim
iskustvima u1, ali se istodobno otvaraju
nove mogunosti doivljavanja koje
prua pjesmaF
5aza interp1, nadovezuju(i se na
pret%odne 5aze, uspostavlja redoslijed
nastavni% situacija u kojima se otkrivaju
emocionalni sadraji (kretnje
pjesnikovi% emocija)
&1 Interpreta#,ja $u .-ema ; ta"+,#,)
>% ?ekst autorove pj1 XT
postupak: uenici itaju pj1 u sebi
zada(e: produbiti prvotni doivljaj pj1F
otkriti nove potankosti, nove poticaje za
doivljaj
?% ?emeljni osje(aj u pj1
postupak: %euristiki dijalog
zada(e: samostalno otkriti temeljni
611
osje(aj u pjesmi
7onovno ste itali pjesmu u sebi. /esi
li to novo doivjeliM (oje osjeaje
izraava pjesnikM (oji je glavni
2temeljni3 osjeaj izraen u pjesmiM
@% 4zraavanje osje(aja interpretativnim
itanjem (osje(aj radosti)
postupak: dijalog i interpretativno
itanje
zada(e: otkriti i itanjem izraziti
osje(aj radosti
(oji osjeaj obuzima pjesnika kad
pozdravlja RXM
(oji e osjeaj izraziti kad glasno
ita taj pozdravM
4ajde, radosno pozdravi RXV
% zato je pjesnik sretanM (ako e
proitati stih< RX.
(ada je osjeaj radosti vei 2jai3< a3
u< RX ili b3 kad pj. kae< Xz
B% 2tkrivanje i izraavanje osje(aja
ljubavi
612
postupak: objanjavanje, dijalog, rad na
tekstu, interp1 it1 sti%1
>ada(e: otkrivanje osje(aja ljubavi,
uoavanje gradacije, nijansiranje
osje(aja, izraavanje tui% i vlastiti%
osje(aja
, kojem je stihu izraen najjai
osjeaj ljubaviM (ako e izgovoriti taj
stihM % ostale stihoveM ,sporedi
izgovor stihova koji govore o tri stupnja
ljubavi< a3 volimE b3 volim vieE c3 volim
najvie< stihovi =. YT, >. Zz, ?. ZT
4nterpretacija !1 pjesma ,tjeha
kose -ntuna Dustava 7atoa
Interpreta#,ja
1. u )r'o* %a#ta'%o* #ituaci*i, koja se
logiki nadovezuje na posljednju
nastavnu situaciju pripremne 5aze, u
kojoj je npr1 utvreno da pjesma
izraava pjesnikov doivljaj smrti
voljene osobe i da itatelju nudi
613
doivljaj boli, kre(e se od tog temeljnog
osjeaja
uenici mogu dobiti zadatak da odrede
emo1 sadraj svakog stiha ili stihova
koji izraavaju odreenu emocijuF
ako uenici nisu navikli na takav tip
analize, dobit (e uzorak
-uz nastavnikovu pomo( odreuju emo1
sadraj prvog sti%a ili prve emo1 cjeline
(npr1 na emo1 sadr1 upu(uje pridjev
tuan)
uenici (e dalje samostalno odreivati
emo1 sadraj pjesmeF zadatak za
samostalan rad moe izgledati ovako:
-7aljivo 2u sebi3 itaj pj. XT. 7okuaj
otkriti pjesnikove osjeaje koji
progovaraju u stihovima. 7rati kretanje,
nijansiranje pjes. osjeaja. ,z stihove
koji su napisani u tablici napii osjeaj2e3
i proivljavanja koja su u njima sadrana.
614
0?4S2B4 MDledo sam te sino(1 3 snu,
?uan1 7rtvu1N
20=A[-=4, 8E2@4BG=-B-<=-
?uga
2. u dru+o* #e %a#ta'%o* #ituaci*i
provjeravaju rezultati samostalnog
radaF usmjerenim itanjem teksta
(ponovnim 1) uenici su otkrivali
nijansiranje pjesnikovi% osje(aja
ta nastavna situacija organizira se
ovako:
uitelj podsjea u1 na sadraj
zadatka to su ga upravo dovrili
predlae metodu rada kojom (e se
provjeriti rezultati
provjerava rezultate rada
nastavna situacija zapoinje uiteljevim
objanjenjem, zatim se uvodi dijalog
povezan s itanjem zabiljeki
615
s%ematski se prikaz 5aze interpretacije
u kojoj se otkriva emocionalni sadraj
autorove pjesme RX izgleda ovako1
11 0-CE@-= <-0?-B<A 04?3-/4=A
emo. sadraj u pj1F
-Iitaju(i i sluaju(i autorovu pj1 RX, uoili
smo da pjesnik izraava svoj doivljaj
(navedi ega ;reo, tipa smrti voljene
ene)1
- ?aj se doivljaj u pj1 oituje bogatstvom
osjeaja1 8aljivim itanjem pj1 moemo
otkrivati to bogatstvo pj1 osje(aja u svim
nijansama1 7oemo pratiti dramatsko
razvijanje pj1 osj1 i proivljavanja1
-?i (e to uiniti samostalno1 >a
samostalan rad pripremili smo jedan
zadatak1 <ajprije ga proitaj, zatim
samostalno radi1
820?38-; uiteljevo objanjenje
>-C-[A - motivirati uenike za
samostalan rad
616
!1 0-CE@-= <-0?-B<A 04?3-/4=A
emo. sadraj pj.F 8roitaj glasno tekst
zadatka1 8aljivo u sebi itaj pj1 RX1
8okuaj otkriti pjesnikove osje(aje koji
progovaraju u sti%ovima1 7rati kretanje,
nijansiranje pjesnikovi% osje(aja1
-3z sti%ove koji su napisani u tablici,
napii osje(aj(e) i proivljavanja koja su u
njima sadrana1
820?38-; glasno itanje tekstaF
samostalan rad na tekstu (usmjereno
itanje u sebi)F samostalan pismeni rad
>-C-[A motivirati za samostalan radF
paljivo itati i samostalno otkrivatiF
5ormulirati zapaanjeF pronicati u
podtekst
"1 0-CE@-= <-0?-B<A 04?3-/4=A
emo. sadraj pj.F &ajedno (emo pratiti
dramatski razvoj pjesnikovi% osje(aja1
- Bjerujem da ste uspjeli otkriti bogatu
ljestvicu osjeaja koji struje u sti%ovima
soneta1
617
- ;oji ste osje(aj otkrili u prvom sti%uK
;oji osje(aji progovaraju u ostalim
sti%ovima prve katreneK Hto proivljava
lirski subjekt (pj1) u drugoj katreniK ;oje
ste osje(aje i proivljavanja otkrili u
sti%ovima u kojima kulminira pjesnikova
bolK ;oji se osje(aji oituju u toj
kulminacijskoj tokiK ;oji osje(aji i
proivljavanja ispunjavaju posljednju
stro5uK -7oete li obrazloiti tvrdnju koju
smo izrekli na poetku: u pjesmi je
izraen dramatski razvoj pjesnikovih
osjeaja.
Ot/r,vanje , ,./a*,vanje
emo#,ona+no1 .adr0aja +,r./e
pje.me
pri otkrivanju i iskazivanju osje(aja i
proivljavanja lirskog subjekta, osim
recepcijskih mogunosti u1
(sposobnosti primanja tui% emocija i
proivljavanja, sposobnosti uivljavanja
618
i suivljavanja), pretpostavlja se i
sposobnost izraavanja primljeni%
emocija i proivljavanja (duevni%
stanja)
primljene se emocije mogu izraziti
interpretativnim itanjem i drugim
oblicima govornog i pismenog
izraavanja
a) u metod1 se modelu ?adijanovi(eve
pj1 7ozdrav umi primljene emo1
izraavaju interpretativnim itanjem
(primijenjeno je na ?adijanovi(a)F mladi
itatelj, slijede(i tekst, iskazuje emocije
koje zrae iz teksta
b) u drugom se metod1 modelu, koji se
temelji na 7atoevoj pj1 ,tjeha kose,
primljeni doivljaji (pjesnikovi osje(aji i
proivljavanja) iskazuju verbalno (u
pisanom i govorenom obliku)
analitiki postupak trai da u1 otkrije
osje(aj, da ga imenuje (pismeno i
usmeno izrazi)F imenovanje osjeaja
pretpostavlja odgovaraju(a leksika
619
sredstvaF
-temeljni se osj1 mogu otkrivati pomo(u
leksiki% jedinica koje pripadaju
emocionalnom leksiku (npr1 voljeti, tuan,
plakati6)
a) u1 moe otkrivati emocionalni sadraj
(pjesnikove osje(aje i duevna stanja)
na temelju ti% izravnih imenovanja
b) e(e se emocije i proivljavanja
iskazuju posrednim nainima
(motivima, akustikim, tj1 ritmiko-
melodijskim sredstvima, stilskim
sredstvima)F
-otkrivanje emocija (pj1 duevni% stanja)
koje su iskazane posredno u1 zadaje
vee tekoeF emocija se trai u
podtekstu, u dubinskom sloju pj1
otkrivanje emocionalni% sadraja lirske
poezije u o-o procesu otvara
mogu(nost susretanja i obogaivanja
uenikovi% i pjesnikovi% emo1 iskustavaF
-emo1 sadraji u 7atoevoj pj1 ,tjeha
620
kose ne podudaraju se s iskustvima
mladog itateljaF ali doivljena tu8a
iskustva proiruju okvire vlastitih
iskustava i preobraavaju i%F
-pod utjecajem doivljaja i spoznaja koje
nam nudi poezija na se svijet oboga(uje
i preobraava
na temelju utvreni% pjesnikovi% emo1 i
proivljavanja pristupa se nji%ovoj
interpretaciji i aktualizacijiF
-u1 mogu uspostavljati odnose izmeu
osje(aja i proivljavanja koja su iskazana
u pj1F ako se u 7atoevoj pj1 uzme bol
kao emo1 jezgra, onda se mogu naznaiti
popratne emo1 koje konkretiziraju,
nijansiraju osjeaj boliF
-to se moe initi na vie naina:
11 na temelju podataka koji su dobiveni
usmjerenim itanjem pjesme (otkrivanje
osj1 i rasp1) moe se pristupiti traenju
sintetikog pojma u kojem se sjedinjuju
sve emocijeF tim se postupkom razvija
sintetiki tip miljenjaF
621
a) na misaonu aktivnost uenike
moemo potaknuti pitanjem: (ojim biste
pojmom obuhvatili sve osjeaje i
duevna stanja koja su izraena u pjesmi
,tjeha koseM uenici mogu ponuditi razl1
rj1: bol, nesrea, tragedijaB
b) sintetiki pojam bol treba poblie
odrediti pitanjem " kakvoj je boli rijeM
7ogu se dobiti razl1 odrednice:
pjesnikovoj, ljudskoj, intimnoj,
ljubavnojB
c) sada se treba opredijeliti za
najpreciznije odreenjeF bol jest i
pjesnikova, i ljudska, i intimna, ali je prije
svega ljubavna
-tako dolazimo do sintagmatske
odrednice ljubavna bol
!1 sintagmatska se odrednica moe
raslojiti, tj1 pokazati svojim
sastavnicamaF s%ematski bi se to moglo
uiniti ovako:
(crte kruga, a oko njega: zapanjenost,
strava, utjeha, nadaB)
622
s%ematski prikaz emo1 sadraja pj1
moe se u1 predoiti u gotovom obliku,
a moe se dati i u nepotpunom oblikuF u
tom sluaju samo uvrtavaju emocije
koje su izostavljene
a) ponudimo li shematski prikaz u
dovrenom obliku, zatrait (emo da
protumae emo1 nijansiranje u pj1 to se
moe uiniti ovako: ,stanovili smo da je
ljubavna bol emo. jezgra pj. .aj se
temeljni osjeaj nijansira, tj. oituje
razliitim popratnim osjeajima.
7romatraj shemu i odredi te popratne
osjeaje.
>adatak se moe nijansirati:
, shemi su iskazani pj. osjeaji. -vaki
iskazani osj. potvrdi stihovima iz
pjesme.
,itelj moe izgovarati stihove, u.
odre8uju koji je osjeaj u stihu iskazan.
623
,itelj moe zatraiti da u. graduiraju
osj., tj. da uspostave slijed emo. u pj.
.o mogu uiniti usmeno ili pismeno.
&a uspostavljanje slijeda emocija
oslanjaju se na tekst pj. ,itelj zadaje
zadatak za samostalan pismeni rad.
navedenim se postupcima otkriva sloj
emo1 u pj1, nji%ovo organiziranje i
razvijanje
") ponudimo li u1 shematski prikaz u
nedovrenom obliku, oni ga samostalno
dovravajuF
-za taj rad dobivaju potrebne obavijesti i
naputke:
)mocionalni se sadraj pj. moe
shematski prikazati. , shemi koju vidi
iskazana je emo. jezgra pj. 6 ljubavna
bol. .i e, pratei tekst pj., iskazati
popratne osjeaje kojima se nijansira
temeljni osj. pj. 6 ljubavna bol.
624
teksta u sebi, uoavanje popratni%
osje(aja i nji%ovo imenovanjeF to je
stvaralaki 2istraivaki3 zadatak u
kojem u1 oituje sposobnost
uoavanja pojave u tekstu
kad dovre zadatak, provjeravaju se
rezultati samostalnog rada
emo1 sadraj lirske pj1 kao polazite i
temeljni predmet analize u 5azi
interpretacije pretpostavlja ova
metodika naela i tumaenja (moje
skra(eno)
lirska je pj1 najsubjektivnija knj. vrstaF
autor lirske pj1 iskazuje svoj doivljaj
svijeta, svoje osje(aje i misli, svoja
duevna stanja koja prerastaju razinu
pojedinanog 2intimnog3 i dobivaju ope
znaenjeF usmjerena je prikazivanju
duevnog ivota kao sveop(eg
625
proiruje, obogauje i oplemenjuje
vlastita emo1 iskustva
prisvajanje emo1 iskustava recepcijski
je proces u kojem primatelj oituje svoje
individualne znaajke
bavljenje emo1 sadrajem u o-o
procesu pretpostavlja poznavanje
recepcijskih znaajki uenika
otkrivanjem i interpretacijom emo1
sadraja lirske pj1 interpretator
upoznaje prirodu pj. emocije, naine
njezina oitovanja i organiziranja,
djelovanja i umj1 oivotvorenja
otkrivanje i interpretacija emo1 sadraja
lirske pj1 povezuje se s ostalim
elementima umj1 strukture (motivima,
ritamsko-melodijskim, stilskim i jezinim
sredstvima)
interpretacija lirske pj1 ne zaustavlja se
626
osmiljava u meusobnoj povezanosti
sve elemente koji izgrauju svijet lirske
pj1
otkrivanje i interpretiranje emo1
sadraja ostvaruje se razliitim
nastavnim metodama i postupcima
interpretacija pretpostavlja zapreke
koje mogu oteati primanje i
interpretaciju emo1 sadraja i odabire
sredstva kojima te zapreke uklanja,
ublauje i dokida
interpretacija uzima emo1 sadraj lirske
pj1 za predmet analize
otkriveni emocionalni sadraji
aktualiziraju se s primateljeva gledita i
potiu na razliite oblike govorenog i
pismenog izraavanja
otkriveni emo1 sadraji potiu i na druge
oblike stvaralakog izraavanja
(likovno, glazbeno)F neverbalni oblici
stvaralakog izraavanja pokazuju
individualne stvaralake mogu(nosti u
627
nejezinom podruju
otkrivanjem i interpretacijom emo1
sadraja lirske poezije ostvaraju se
viestruke mogu(nosti emo1
oplemenjivanja u1, razvijanja nji%ova
emocionalnog ivota
otkrivanje i interpretiranje emo1
sadraja u suodnosu s drugim
analitikim pristupima postavlja se kao
vrlo vana zada(a k1 interpretacije
lirske poezije
Emo#,ona+n, .adr0aj pje.me ,
,*vante/.tovna .:era
pitanja o izvantekstovnim odrednicama
emocionalnog sadraja aktualiziraju se u
interpretacijskim modelima koji se
namjenjuju uenicima srednjokolskog
stupnja
na odreenim se razinama interpretacije
osmiljavanje emocionalnog sadraja
pjesme povezuje se sa stvaralakim
628
procesom i autorovom biografijom
mnoge su lirske pj1 autobiogra5ski
utemeljene, nji%ova se emo1 ustrojstva
povezuju uz pojedine situacije u
autorovu ivotu
otkrivanjem predestetske pojavnosti
odreeni% emo1 stanja koja su
oivotvorena u pj1, u interpretativni se
proces ukljuuju dopunske obavijesti iz
razliiti% izvora
za upoznavanje emo1 stanja lirskog
subjekta, tj1 za upoznavanje izvora
pjesnikovi% emocija koje je umj1 izrazio,
rabe se<
autobiografski zapisi 2pisma,
memoarski zapisi, biljeke3
komentari koji se odnose na pjesme
ostali tekstovi koji sadre informacije o
izvorima pjesnikovih emocija
to su sekundarni izvori informacija ijim
se ukljuivanjem otvara iri kontekst za
primanje emo1 sadraja i pj1 u cjeliniF
629
in5o1 o predestetskoj stvarnosti, o
predestetskoj pozadini pj1, utjeu na
recepciju teksta
in5o1 o predestetskoj pozadini pj1 mogu
se pojaviti u razliitim 5azama
interpretacije
u fazi doivljajno-spoznajne motivacije
u1 mogu upoznati podrijetlo
pjesnikove inspiracije, okolnosti koje su
pjesnika potaknule na stvaranje pj1F to je
genetski pristup, koji uspostavlja
okolnosti to pret%ode pj1 i prati nji%ovu
umj1 konkretizacijuF interp1 postupci
slijede stvaralaki proces, prate povod
stvaranju pj1, stvaralakom inu, i pj1 kao
rezultat stvaralakog ina
u fazi interpretacije izvantekstovne se
in5o1 mogu ukljuivati kao dopuna,
potkrepa otkrivenim emo1 sadrajima
pjesme
u sintetikoj fazi izvantekstovne se
in5o1 ukljuuju u usustavljuje, uop(avanje
i sintetiziranje spoznaja iz pret%odni%
630
5aza
metodiko je oblikovanje interpretativnog
procesa uvjetovano znaajkama
izvantekstovni% in5o1, recepcijskim
mogu(nostima u1, nastavnim
okolnostima i zada(ama interpretacije
izvantekstovne in5o1 ukljuuju se u
interpretativni proces kao dopunsko
sredstvo kojim se:
primatelj emocionalno i intelektualno
priprema za susret s pj1
pojaava, proiruje i produbljuje
doivljaj pj1
otvara mogu(nost teorijski%
osmiljavanja odnosa estetske (knjumj) i
predestetske (izvanestetske) stvarnosti
(ovo u 0H)
631
izvantekstualne in5o1 imaju najuspjenije
djelovanje kad se prenose u izvornom
obliku, npr1 u autobiografskom zapisu ili
komentaru takvi oblici svjedoenja o
pjesmi djeluju na primateljev doivljajno-
spoznajni svijetF nji%ovo se emo1 i
intelekt1 djelovanje pojaava s knjumj1
stvarno(u pj1 uz koju se oni vezuju
u 5unkciji motivacija za emo1 primanje
lirske pj1 mogu se, osim neposredni%
zapisa i komentara, upotrijebiti element-
filmovi, radijske i televizijske emisije
ti se izvori mogu upotrijebiti i kao
sredstva za pojaavanje doivljaja te
kao podloga za teorijska razmatranja
@) Tema , mot,v /ao po+a*,8te ,
predmet ,nterpreta#,je
632
1.lirska pj1 ima svoj predmet umj. obrade,
koji se u teoriji knj1 naziva temom (Mono
o emu se govoriN)F uz termin tema
vezuje se jo jedan termin koji je u
suodnosu s temom to je motiv, kojim
se oznaava Mnajmanja tematska
jedinicaNF motiv je podreen temi, tema
se konkretizira motivima
2.uenici se usmjeravaju prema
motivima u pj1F mladi itatelji pokazuju
sklonost prema poistovjeivanju
ivotnog i umjetnikog podatkaF literarni
motiv ne primaju kao umj1 stvarnost,
kao dio konkretne knumj struktureF
stoga se od prvi% poetaka
interpretacije lirske pj1 uspostavlja
svijest o autonomnosti (uvjetnoj)
literarnog motiva, o njegovoj literarno-
umj1 semantici koja nadilazi ustaljena
znaenja u izvanumj1 stvarnosti
633
u stvaralakoj suradnji itatelja i pisca,
koja se ostvaruje na razini motiva,
otvara se neogranien broj konotacijaF
itatelji aktualiziraju pjesnike motive
ovisno o znaajkama vlastitog
itateljskog koda
3. 5aza interpretacije u kojoj se otkrivaju i
tumae motivi izraeni u lirskoj pj1
uspostavlja proimanje doivljajni% i
spoznajni% procesa, tj1 udruuje
literarnu senzibilnost i literarno
miljenjeF ta 5aza ujedinjuje rezultate
svi% pret%odni% 5aza, obuhvaa
probuene asocijacije i doivljaje i
ugra8uje i% u analitiki proces
analitiki proces zapoinje uoavanjem
motiva u pjesmiF za tu aktivnost
pretpostavlja se sposobnost zapaanja
motiva i poznavanje motiva kao
strukturne jedinice pjesme
uoavanje mot,va:
634
moe se kretati na strukturnoj razini
pjesme (uoavanje motiva kao
strukturni% jedinica pjesme)
moe se uspostaviti knjievnopov.
kontekst u kojem se promatraju (m1 u
kontekstu autorova opusa, u kontekstu
stilske formacije kojoj pjesma pripada, u
kontekstu povijesti knjievnosti)
upravo zbog razliiti% mogu(nosti
odreivanja motiva interpretacija se,
ovisno o recepcijskim mogunostima
u1, opredjeljuje za odreenu razinu
uoavanja i tumaenja motiva
- knjievnopov1 kontekst za promatranje
motiva uspostavlja se u srednjoj koli
odre8ivanje motiva kao strukturne
jedinice lirske pjesme temelji se na
znaenjuF motivom moemo smatrati
jedinicu lirske pj1 koja konkretizira temu i
ima status relativno samostalne
smislene cjeline unutar teme
635
motiv se moe ostvarivati kao dio stiha,
moe se ostvarivati unutar jednog stiha
ili nekoliko stihova, a moe ispunjavati i
ve(e kompozicijske jedinice od sti%a -
strofe ili druge vee cjeline koje
odgovaraju stro5i
omeivanje m1 kao strukturne jedinice
lirske pj1 povezuje se s njegovom
pojavnou i znaenjem
motiv moe biti svaka otkrivena,
pjesniki transponirana pojedinost
5izike i du%ovne stvarnosti
vr.te mot,va:
a) prema sadraju literarni motivi mogu
biti:
intimni, rodoljubni, socijalni, pejzani,
re5leksivni
b) prema vrstovnom kriteriju
uspostavljene su tri temeljne skupine
motiva:
lirski, epski, dramski
636
c) prema stilskom kriteriju razlikujemo:
romantike, realistike, modernistike,
ekspresionistike, impresionistike
d) prema strukturalnom kriteriju:
motiv kao dio sti%a, unutar jednog sti%a
ili nekoliko nji%
4. interpretatori lirske pjesme razliito
postupaju u motivskoj analizi (u knjizi
primjeri)
analiza se ne zaustavlja samo na
utvrivanju motivaF ona se bavi
otkrivanjem njihovih odnosa, tj1 nji%ove
organizacije i nji%ova znaenjaF na
temelju uoeni% motiva u pjesmi moe
se dalje otkrivati pjesnikovo shvaanje
teme, a to je onda ve( idejna razina
pjesmeF tematsko-motivska analiza
lirske pj1 usko se povezuje s idejnom
analizom
5. ana+,*a mot,va u lirskoj pj1
obu%va(a raspored motiva, njihovu
637
povezanost i funkciju u konkretizaciji
ideje
pretpostavlja razvijeniji stupanj
literarnog miljenja
takav tip analize trai logiki redoslijed:
11 analiza zapoinje utvr8ivanjem i
imenovanjem motivaF
!1 zatim se odre8uju podruja kojima
motivi pripadajuF
"1 razvrstavanje m1 name(e i pitanje
nji%ova povezivanja, organiziranja u pj1F
uoavanje veza meu motivima oznaava
novu 5azu analitikog procesa
#1 na temelju uoeni% veza meu
motivima izvode se zakljuci o motivskoj
strukturi pj1F
metodoloki postupak u analizi motiva
obu%va(a:
uoavanje i imenovanje motiva
razvrstavanje prema odreenom
kriteriju
uoavanje veza i odnosa
638
zakljuivanje
6.analiza motiva u lirskoj pj1 na
srednjok. stupnju ukljuuje i povijesno-
stilski kontekst
-5aze analize motiva u 0H:
1 uoavanje i imenovanje motiva
2 razvrstavanje 2raspored, organizacija3
motiva:
3 zakljuci o motivskoj strukturi pj1 i
otvaranje novi% pristupa u nji%ovoj
interpretaciji
4 motiv u knjievnopov. i stilskom
kontekstu utvrena motivska struktura
pj1 postavlja se u kontekst autorova
opusa, kontekst povijesno-stilske
5ormacije kojoj pj1 pripada te kontekst
nacionalne knj1
Mot,v "ojeI"oja u pje.mama
V+ad,m,ra V,dr,4a
(primjer u knjizi) <-0G2B4
8=A0-7-+7otivi i boje (tabela)
postavljanje motivske strukture pj1 u
639
kontekst autorova opusa oituje se u
povezivanju te motivske strukture s
drugim pjesmama istog autoraF na taj se
nain mogu utvrditi tipini motivi
analiza se temelji na uspore8ivanju
motivske strukture reprezentativni% pj1 i
utvr8uje estotu motiva, nji%ovo
variranje i nijansiranje ovisno o idejno-
estetskoj prirodi pjesmeF tim se
analitikim postupkom razvija
sposobnost usporeivanja literarni%
motiva kao oblik literarnog miljenja
utvrena motivska struktura pj1 postavlja
se u stilsko-povijesni kontekstF na taj se
nain utvruje stilska pripadnost pj1,
njezina povezanost s vremenom u
kojem je nastala (knj1 razdobljem i
stilskom 5ormacijom)F pretpostavlja se
znanje o knj1 pojavama i sposobnost
generaliziranjaF takvom se analizom
utvruje uspostavlja li pj1 nove motive u
pov1 nacionalne knj1, naslje8uje li
tradiciju, anticipira li novi motivski tijek
640
nac1 pjesnitvaF takva analiza moe
obu%vatiti i svjetski stilsko-povijesni
kontekstF uvjetovana je stupnjem u1
knjpov1 i metodo1 ;ulture
7. analizu motiva u lirskoj pj1 koja
ukljuuje povijesno-stilski kontekst
ilustrirat (e primjer Bidri(eve pjesme
7ejza #.
(u knjizi proitati, smisli svoj primjer)
/) METODIKO
OB!IKOVANJE MOTIV'KE
ANA!I&E
u ostvarivanju 7- u nastavi uzimaju se
u obzir recepcijske i spoznajne
mogu(nosti uenika, programske
odrednice o motivu, vrste motiva i
nji%ovo oitovanje u lirskoj pjesmi
641
u mla8im je razredima 2H usmjeravanje
prema motivima uvjetovano
prepoznatljivo(u motiva kao pojavnih
oblika ivotne stvarnosti koja se zapaa
osjetilima
u nastavnim programima motiv se
pojavljuje kao samostalna programska
natuknica ili u povezanosti s drugim
programskim natuknicama
motiv se pojavljuje kao samostalan
pojam u petom razreduF prije toga (u "1 i
#1 raz1) pojavljuje se usporedo s temom i
idejom
sa spoznajnog gledita primjerenije je
motiv povezati s temomF do motiva se
dolazi ralambom teme na manje
jedinice motive
642
kao knjteorijski termin motiv se, u interp1
lirs1 pj1, ukljuuje u "1 raz1 2HF u #1 raz1
provodi se razlikovanje motiva (vizualni i
auditivni)F u $1 raz1 uspostavlja se
razvijenija podjela motiva: vizualnim i
auditivnim motivima pridruuju se
socijalni i domoljubni motiviF u &1 raz1
interp1 obu%va(a organizaciju i raspored
motiva u pj1F u '1 raz1 ukljuuju se intimni
motivi, u )1 opeljudski
primjena naela kontinuiteta i
vertikalnog slijeda u programiranju
iziskuje da se svaka programska
sadrajna odrednica prikae u
kontinuitetu i okomitom slijedu
(pogledaj u knjizi za srednju kolu,
uspostavlja se veza s 2H)
u 2H su u1 nauili (prema
programskim za%tjevima):
to je motiv
643
kako se motivi rasporeuju u lirskoj
pjesmi
koje mjesto zauzimaju u strukturi lirske
pjesme
koje vrste motiva susre(emo u lirskoj
pjesmi
programska odrednica za srednjokolski
stupanj glasi< na temelju spoznaja i
sposobnosti koje su uenici stekli u
pret%odnim stupnjevima program
uspostavlja razvijenije teorijske pristupe
knj1 pojavama koji su a5irmirani u >2; i
povijesno-stilsku sistematizaciju i
periodizaciju
a) O.tvar,vanje mot,v./e
ana+,*e u od1ojno=
o"ra*ovnom pro#e.u
644
analiza motiva u lirskoj pjesmi temelji se
na doivljajno-spoznajnoj aktivnosti
uenika koja se ostvaruje primjenom
razliiti% metoda i sredstavaF budu(i da
se motivska analiza razvija u odreenim
fazama, svaka 5aza te analize ima svoje
posebnosti
>% u 0a&i uoa'a%*a i ime%o'a%*a
moti'a kombiniraju se razliite
nastavne metodeF izbor metode
uvjetovan je znaajkama sadraja
(motiva) koje treba uoiti, spoznajnim
aktivnostima u1, stupnjem znanja,
umije(a i sposobnosti, zadaama o-o
procesa
za uoavanje motiva u lirskoj pj1
djelotvornom se metodom pokazuje
metoda rada na tekstu to je temeljna
metoda koja se dopunjuje drugim
metodama: heuristikom m1, m1
usmenog objanjavanja, m1 samostalnih
pismenih radovaB
645
u 5azi uoavanja motiva primjenjuje se
usmjereno itanje knjumj. teksta, koje
moe biti glasno ili u sebi
prije nego to se pristupi usmjerenom
itanju teksta, u1 se usmjeravaju prema
problemu to (e ga rjeavati u tekstu, tj1
dobivaju zadatak zato se usmjereno
itanje jo zove i itanje sa zadatkom
npr1 prije nego to se pristupi
usmjerenom itanju pj1, uenici dobivaju
zadatak:
11 7onovno emo glasno itati pj. XT.
7aljivo .+u8ajte pa ete, nakon
sluanja, ut'rditi motive pjesme.
- postupak se moe preinaiti:
!1 uenici .+u8aju tekst i pamte motive,
koje usmeno iskazuju
"1 u1 .+u8aju itanje pj1 i zapisuju motive
koje uoavaju
#1 pj1 se moe ,tat,:
a) u cjelini
b) po dijelovima (stro5ama) - ako se pj1
646
ita po stro5ama, nakon svake stro5e u1
iskazuju motive koje su uoili (pismeno ili
usmeno)
a) 1+a.n,m u.mjeren,m ,tanjem teksta
aktivira se nji%ova percepcija i memorijaF
metodiki postupak trai da se motivi
uoe i zapamteF postupkom se utvruje
opseg percepcije i memorije (broj
uoeni% i zapam(eni% motiva)F
tako se kombiniraju produktivno-
reproduktivni oblici izraavanja
D3I povezujemo s dijalokom
metodom i metodom objanjavanja
a3 dijalokom se metodom provjerava
rezultat glasnog usmjerenog 1F uitelj
postavlja pitanja koja trae da se
imenuju uoeni motivi u pj1F naje(e su
to pitanja tipa:
(oji se motivi pojavljuju u pjesmiM
(ojim motivom zapoinje pjesmaM
(oji se motivi pojavljuju u prvoj
647
strofiM % u drugojM
(pitanje tipa koji trai imenovanje pojave)
b3 odgovori na pitanja mogu se razvijati i
prerastati u samostalna usmena
objanjavanja
") u.mjereno ,tanje u .e", temelji se
na individualnoj koncentraciji i
individualnom tempu itanja (primanja
in5o1 iz teksta) (psi%oloko-spoznajne
znaajke)
itanje u sebi moe se povezati s
biljeenjem (ispisivanjem) ili
podcrtavanjem motiva u tekstu
ispisivanje motiva trai odreene
preoblike ako se motiv u pj1 nalazi u
kojem drugom padeu osim u <, ispisuje
se u nominativu
648
3I u 0 povezuje se s metodom
samostalnih pismenih radovaF uenici iz
teksta ispisuju motiveF kad dovre
posao, provjeravaju se rezultati
samostalnog pismenog radaF to se
provjeravanje moe izvesti na vie
naina:
pojedinanim glasnim itanjem
biljeaka
naizmjeninim glasnim itanjem
biljeaka
dijalogom
pojedinano glasno itanje biljeaka
(zapisani% motiva) provodi se tako da
jedan uenik glasno ita svoje biljeke,
ostali prate in5ormacije koje se iznose i
uspore8uju svoje rezultate s objavljenim
rezultatimaF usporeivanje, ispravljanje,
dopunjavanje ostvaruje se dijalogom ili
usmenim objanjavanjem
naizmjenino glasno itanje biljeaka
obu%va(a vei broj uenikaF svatko ita
649
po jedan motivF nakon svakog itanja
provode se ispravci ili se prihvaa
ponueni rezultat bez ispravakaF takvo
itanje i komentiranje biljeaka stvara
ivlji ugoaju u razredu i pojaava
koncentraciju
rezultati samostalnog rada mogu se
provjeriti i dijalogomF
uitelj postavlja pitanja o motivskoj
strukturi pj1, uenici itaju svoje zabiljeke,
tj1 odgovaraju na pitanja slue(i se
zabiljekama
u fazi uoavanja i imenovanja motiva
kombiniraju se razliite metode i
postupci koji potiu i pospjeuju proces
uoavanja i uvode uenike u samostalan
rad
?% a%a$itika 0a&a bavi se otkrivanjem i
interpretacijom rasporeda 2organizacije3
motiva u pj1, za%tijeva razvijeniji tip
analitiki% sposobnosti nego to to trai
5aza uoavanja i imenovanja motivaF u
650
toj se 5azi uspostavlja odnos me8u
motivima, uoavaju se zakonitosti
nji%ove organizacije
analiza rasporeda motiva polazi od
rezultata prethodne faze, u kojoj su
utvreni i imenovani motivi u pj1F sada se
pristupa uoavanju nji%ova rasporeda,
grupiranju motiva - utvruju se: a)
glavni motivi pj1 i b) pratei motivi koji se
vezuju uz te glavne motive
povezivanje glavni% i prate(i motiva
ostvaruje se asociranjemF uz glavni se
motiv vezuju asocijacije koje ga
semantiki oboga(uju, razvijaju i
nijansiraju
npr1 u 7atoevu sonetu ,tjeha kose
glavni je motiv pj1 smrt voljene osobe
najavljen ve( u prvom sti%uF motiv
smrti kao glavni m1 pj1 prate dopunski
motivi koje se asocijativno razvijaju:
dvorana kobna, idila cvijea, agonija
svijeaF u drugoj se stro5i voljena osoba
konkretizira motivom oiju tamne oi
651
uz taj se motiv vezuje sje(anje na bivi
sretni ivot odakle mi nekad bolji ivot
sjao tako se temeljnom motivu smrti
suprotstavlja motiv biveg sretnog ivota
u organiziranju motiva dolazi do
izraaja kontrastiranjeF u tre(oj se stro5i
motiv oiju asocijativno proiruje
prate(im motivima: dah, rukeF pjesnikov
doivljaj boli kulminira, osje(aji se
umnaaju i pojaavajuF u etvrtoj se
stro5i pojavljuje motiv kose koji je
personi5iciran i kojim se poentira
temeljna poruka pj1: *irujV , smrti se
sniva.
za svaki se analitiki postupak odabiru
dogovaraju(i (5unkcionalni) metodiki
postupciF rezultati pret%odne analitike
5aze (motivi u pj1) objavljuju se usmeno
ili pismenoF uenici iznose motive koji su
prisutni u sonetuF pri tome se obra(a
pozornost na to da se iskau svi motivi,
da in5ormacija o motivskoj razvijenosti
pj1 bude potpuna
652
a) za uoavanje rasporeda i organizacije
motiva potrebne su motivacije i podukeF
one se metodiki ostvaruju usmenim
objanjavanjem ili dijalogomF uitelj
usmeno motivira i pouava uenike kako
(e uoavati i tumaiti raspored motiva u
pjesmi
,oili smo motive u pjesmi. -ada
emo promatrati kako su motivi
me8usobno povezani i prema kojim se
zakonitostima povezuju.
1e se u prvom stihu pojavljuje motiv
smrti. .o je ujedno glavni motiv pjesme.
(oji se dopunski motivi asocijativno
vezuju uz taj glavni motivM
na kraju objanjenja ukljuuje se pitanje
koje trai razvijeni odgovor u obliku
objanjenjaF na postavljeno pitanje
moe se odgovarati bez gledanja u
tekst ili citiranjem podataka u tekstu
objanjenje, s citatom ili bez citiranja,
zavrava zakljukom:
653
,z temeljni se motiv smrti asocijativno
vezuju dopunski (prate(i motivi)< kobna
dvorana, idila cvijea, visoki odar,
agonija svijeaB
situacija u kojoj se uoava veza motiva
u prvoj stro5i trai sposobnost
zapaanja, povezivanja i zakljuivanjaF
osim metode objanjavanja i dijaloke
metode, moe se primijeniti i metoda
rada na tekstu (citiranje, podcrtavanje
dopunski% motiva u tekstu)F kao
dopunska metoda moe se primijeniti
metoda pismenih radova (zapisivanje
motiva)
") nastavna situacija u kojoj se uoava
organizacija motiva moe se i drukije
oblikovati: postavljanjem tvrdnje i
njezinim dokazivanjem
1e u prvoj strofi pojavljuje se glavni
motiv pj.< smrt voljene osobe. ,z taj se
motiv smrti asocijativno vezuju dopunski
motivi. 7rona8i ih i citirajV
654
zadatak trai uoavanje motiva u tekstu,
tj1 rad na tekstu i glasno itanje
dopunski% motivaF odnos motiva moe
se i s%ematski prikazati:
Dlavni motiv: motiv smrti kobna
dvorana, idila cvije(a6Copunski1 m1
Dlavni motiv: voljena ena (ljubav)
tamne oi, da%6Copunski m1 (knj1)
na temelju shematskog prikaza
uoavaju se dva glavna motiva u pj1:
motiv smrti i motiv ljubaviF uz svaki od
ti% glavni% motiva vezuju se dopunski
2pratei3 motivi koji i% razvijaju i
konkretiziraju
upotrijebi li se s%ematski prikaz motiva
kao metodiko sredstvo, njemu se
primjerava izbor metodeF uz s%emu se
moe upotrijebiti metoda usmenog
objanjavanja ili dijaloka metoda
") Pr,mjer, mot,v./e ana+,*e
u metodikoj se literaturi navode
655
primjeri motivske analize lirske pj1 koja
ukljuuje grafiki prikaz motivske
struktureF organizacija (raspored)
motiva iskazuje se adekvatnim
grafikim prikazom
npr1 8avle 4li( Guki(evu pj1 *amino
srce gra5iki prikazuje crteima srca i
oka, koji sugeriraju uenicima da tekst
te pjesme ine dvije posebne
pjesnike slike6
gra5iko-vizualnim prikazivanjem
motivske strukture lirske pj1 afirmira
se naelo zornostiF analitiki modeli
koji ukljuuju gra5iko-vizualni prikaz
motivske strukture omogu(uju
primjenu (izbor) razliiti% metodiki%
postupaka:
656
heuristikim se dijalogom prati
razvijanje glavni% motivaF vizualnim se
prikazom sugerira grananje motivaF uz
%euristiki se dijalog moe ukljuiti
glasno citiranje sti%ovaF u1 imenuju
motiv i citiraju sti%+sti%ove u kojem se
taj motiv pojavljujeF dijalog se
organizira smjenjivanjem pitanja i
odgovora, postavljanjem tvrdnji koje
se dokazuju (obrazlau)F u dijalog se
moe ukljuiti i citiranje sti%ova
usmenim komentarom utvruje se
motivska struktura pj1F u1 ili u1
prema s%emi ili crteu objanjavaju
raspored motiva u pj1
samostalnim pismenim radovima
moe se dopunjavati s%ema ili crteF
u1 dobiju nepotpunu s%emu ili crte i
upisuju izostavljene podatke
657
svi navedeni metodiki postupci mogu
se povezivati s metodom rada na
tekstuF %euristiki dijalog moe
ukljuiti citiranje sti%ova, usmeni
komentarF samostalni pismeni radovi
povezuju se s radom na tekstu
uenici mogu samostalno stvarati
sheme i crtee kojima (e pokazati
kako s%va(aju organizaciju motiva u
pj1F za takav oblik rada dobivaju
poticaje u uzorcima to i% oblikuje
uitelj
#) Mot,v./a .tru/tura +,r./e
pje.me
658
literarnog miljenja, potie se
odgovaraju(im metodikim sredstvima
i postupcima
problemska pitanja i zadaci aktiviraju
literarno miljenje, potiu na
zakljuivanje, kvali5iciranje pojava,
izricanje sudova
d) Mot,v./a ana+,*a ,
/nj,0evnopov,je.n, /onte/.t
(takva analiza primjerenija je
srednjokolskoj nastavi)
7- koja ukljuuje knjpov1 kontekst
pretpostavlja knjievno znanje
2znanje iz pov. knj.3 (to si u knj1
pogledaj)
npr1 motivska struktura pj1 smjeta se
u autorov pj. opusF za lokalizaciju i
uspostavljanje odnosa meu motivima
mogu se primijeniti ovi metodiki
postupci6(knj1)
659
, kojim se pjesmama 1. 1idria
pojavljuju pejzani motiviM
, kojim se pj. pojavljuju motivi vode,
vegetacije, zemljeM
u Bidri(evim se pj1 ponavljaju isti
motivi koje smo upoznali u pj1 8ejza
41 usporedi i%1
u1 mogu dobiti istraivaki zadatak
za samostalan rad u pj1 zbirci
izdvajati i analizirati pj1 u kojima se
pojavljuju pejzani ili koji drugi motivi
e) Mot,v./a ana+,*a ,
pov,je.no=.t,+./a :orma#,ja
motivska struktura pj1 lokalizira se u
knjievnopovijsno razdoblje
(povijesno-stilsku 5ormaciju)
660
interpretacija odabrane pj1 bilo kojeg
pj1 nekog razdoblja moe se usmjeriti
na otkrivanje podudarnosti, slinosti i
razlika s drugim pjesnicima iste
motivske utemeljenostiF za taj se
interpretativni postupak utvruje
korpus pj. tekstova na temelju kojeg
se utvruju op(e znaajke (knjpov i
stilske)F zad1 za samostalan rad:
(oje su pjesnike hrvatske moderne
ispirirali pejzani motiviM
apii naslove najpoznatijih
pejzanih pj. tog razdoblja.
7rotumai zato su pj. moderne bili
toliko zaokupljeni pejzaemM
(ako pj. moderne oblikuju pejzaM
mogu(e metode i postupci: dijalog,
objanjavanje, izlaganje,
komentiranje, rad na tekstu,
samostalni pismeni radovi i sl1
661
:) (e#ep#,ja7 /on/ret,*a#,ja ,
a/tua+,*a#,ja mot,va
svijet lirske pj1 izgrauju motivi koji u
svom predestetskom obliku postojanja
pripadaju razliitim podrujima
du%ovne i 5izike stvarnostiF lirska pj1
preobraava, preoblikuje pojedinosti iz
du%ovne i 5izike stvarnosti, daje im
nova znaenja, prenosei i% u novu
umjetniku stvarnost
itatelj koji ulazi u svijet lirske pj1 nose
sa sobom odreeno iskustvo i
spoznaje, koji im omogu(uju
prepoznavanje prikazanog svijeta,
sudjelovanje u njegovu MzbivanjuN,
prisvajanje njegovi% vrijednostiF
steena iskustva i spoznaje koje
donose omogu(uju im uspostavljanje
veza izmeu umj1 i neumj1 stvarnosti,
izmeu svoga svijeta i svijeta lirske pj1F
ako, meutim, itatelj zadrava
usvojena znaenja i vrijednosti
662
pojedini% pojava i ne uskla8uje i% s
novim mogu(im znaenjima koja
uspostavlja pj1, ne uspostavlja se
plodonosna stvaralaka suradnja
prikazane pojave iz du%ovne ili 5izike
stvarnosti u lirskoj pj1 pozivaju itatelja
na uspostavljanje estetskog stava
prema toj stvarnostiF itatelj izgrauje
u svojoj svijesti novi svijet na
predloku lirske pj1, tj1 uspostavlja,
kako nauava 5enomenoloka teorija,
estetski predmet
metodika istraivanja o recepciji
lirske pj1 pokazuju kako se lirska pj1
oivotvoruje u svijesti primatelja
ovisno o nji%ovoj dobi, iskustvima i
obrazovanjuF ovisno o primateljevim
mogunostima primanja
knjievnoumjetniki% poruka, tj1 ovisno
o itateljskom kodu, pojavljuju se
razliiti oblici konkretizacije lirske
pjesme
663
predmet se u knj1 dj1 ne pojavljuje u
svim svojim aspektima, stoga se
itatelju prua mogu(nost da
prikazane aspekte dopunjava drugim
aspektima kojima raspolau u svojoj
svijestiF taj se proces dopunjavanja,
uspostavljanja novi% aspekata uz
prikazani aspekt predmeta u knj1 dj1
naziva konkretizacijomF konkretizacija
je zapravo dopunsko odreivanje
prikazane stvarnostiF uz pojam
konkretizacije vezuje se i pojam
aktualizacije, kojim se oznaava
aktualnost pjesniki% poruka za
itatelja i njegovo poimanje svijeta
+) (e#ep#,ja /ao metod,/,
pro"+em
664
spoznajne motivacije istrauju se
uenike mogunosti primanja lirske
pj1, iskustvena, emocionalna i
intelektualna zrelost, koja odluuje o
primanju knjumj1 tekstaF takvim se
istraivanjem obu%va(aju svi elementi:
motivi, emocionalni sadraj,
ekspresivnost jezika, ritam
k1 interpretacija uspostavlja postupke
kojima motive (vaan el1) dovodi u
primateljevo duhovno ozrajeF ona
akutalizira motive koji pripadaju
iskustvu i takvom aktualizacijom
priprema za susret s motivima kao
estetskim pojavama, kao umj1
stvarno(uF tako se uspostavlja most
izmeu motiva koji pripadaju
odreenom tipu predestetskog
iskustva i motiva koji pripadaju
umjetnikom svijetu
665
akutalizacija iskustva, doivljaja i
asocijacija koje se vezuju uz pojedine
motive ostvaruje se ra&$iitim metod.
)o#tu)cima<
-o izdvojenom motivu ili krugu m1
organizira se dijalogF pitanjima i
zadacima utvruje se odnos prema
motivima, raspon asocijacija koji se
stvara uz pojedini motivF ovisno o
znaajkama motiva, uspostavljaju se
gledita aktualizacije
npr1 ako je rije o m1 koji pripada
fizikom svijetu, gledita aktualizacije
obu%va(aju senzorne znaajke m1 i
mogu(e emotivne projekcije
u primateljevo du%ovno polje motiv se
uvodi pitanjima i zadacima koji se
oslanjaju na steena iskustvaF ta se
iskustva oivljavaju sjeanjemF
metodiki postupak o kojem je rije
pokazat (emo na nekoliko primjera
(pogledaj u knj1 vie pr1)
666
>a primanje motiva u pj1 .1 [opi(a
, prvom snijegu (!1r1) u1 su motivirani
tematskom rijei pahulja
8rije interpretacije pj1 D1 Biteza
8rolje(e je darovalo (11r1) u1 dobivaju
zadatak iskazati svoj emo1-estetski
odnos prema motivu proljea
>a primanje motiva u pj1 1jetar ("1r1)
u1 su motivirani zadatkom koji trai da
se sjete svog susreta s vjetrom, da se
sjete kako im je vjetar dodirivao kosu,
lice
'!23ANJE I GOVO(ENJE POE&IJE
(interp1 1K)
a) '+u8anje poe*,je
pj. odgoj poinje sluanjem poezije, tj1
razvijanjem sposobnosti koje djetetu
omogu(uju auditivno primanje poetske
porukeF skup sposobnosti i znanja koja
se veu za sluanje poeziju ine
kulturu sluanja
667
sluanje je vrsta jezine djelatnosti
vrsto povezana s govorenjem i
itanjem (svim vrstama 1 naglas)F
oituje se posebna vrsta receptivne
sposobnosti koja omogu(uje
primatelju primanje svi% fonolokih
sredstava odreenog jezika (5onema,
prozodema i intonema)
sluanje pjesnikih tekstova razlikuje
se od sluanja ostali% vrsta tekstova
(in5ormativni%, komunikacijski%,
novinski%, didaktiki% i znanstveni%)F
za sluanje pjes1 tekstova potrebna je
posebna vrsta sposobnosti, koja se
naziva poetskim sluhom
5onoloka sredstva u pj1 govorenju i
pj1 sluanju dobivaju dopunska
znaenja koja se odreuju pojmom
ekspresivnostiF to, drugim rijeima,
znai da se zvukovni sloj pjesnikog
teksta promatra u vrstoj povezanosti
sa znaenjskim slojem
668
") Govorn,7 pje.n,/, ,
1+a*"en, .+u-
A) +o'or%i #$u( - je psi%olingvistika
sposobnost koja omogu(uje ovjeku
primanje govora (govorni% poruka)
sluhim i istodobno prenoenje svi%
5onoloki% sredstava odreenog jez1 u
unutarnji govor (pam(enje,
doivljavanje, razumijevanje)F govorni
slu% omogu(uje ovjeku artikuliranje i
intoniranje primljenog govora prema
tome, ukljuuje i sposobnost
reprodukcije
temeljne su sastavnice K-< 5iziki
slu%, 5onemski slu% i ritmo-melodijski
slu%F
a3 fiziki sluh je sposobnost primanja g1
u razliitim rasponima jaineF
b3 fonemski sluh je sposobnost
c3 ritmo-melodijski sluh je sposobnost
primanja, razlikovanja i proizvoenja
intonacije i melodije, tempa i ritmaF o
669
razvjenosti svake vrste slu%a ovisi
stupanj razvijenosti govornog slu%a
B) )*e#%iki #$u( je sposobnost
koja ovjeku omogu(uje auditivno
primanje i doivljavanje poetskih
poruka lirske poezijeF govorni i pjesniki
slu% meusobno su povezaniF pjesniki
se slu% utemeljuje na elementima
govornog sluha (5izikom, 5onematskom
i ritmo-melodijskom slu%u)
za razliku od govornog slu%a, pjesniki
se slu% ponajprije utemeljuje na ritmo-
melodijskoj sastavniciF za%valjuju(i
pjesnikom slu%u, recipijent prima i
osje(a muzikalnost pjesnikog govora
i doivljava estetska uzbuenja
)) +$a&;e%i #$u( korespondira s
pjesnikim slu%omF gs je ovjekova
sposobnost koja mu omogu(uje
670
glazbenoga govora i njegovi% estetski%
porukaF pjevanjem primjereni% pj1 u1
razvijaju glazbeni slu%, usvajaju navike
lijepoga i izraajnog pjevanja, jasnog i
pravilnog izgovora tekstaF sluanjem
razvijaju glazbeni ukus i glazbenu
kulturu (program glazbene kulture)
u suvremenoj metodici osobita se
pozornost pridaje naelu korelacije i
me8upredmetnih veza
tako se uspostavlja veza izmeu
poetskog i glazbenog odgoja, tj1 veza
izmeu nastave jezika, knjievnosti i
glazbe (gl1 kulture)F
-istraivanja u metodici knj1 i jez1 te u
metodici gl1 odgoja pokuazuju
me8usobnu ovisnost govornog,
pjesnikog i glazbenog sluha (razvoj je
artikulacijski% sposobnosti u tijesnoj
povezanosti s razvojem gl1 slu%a,
slune panje i kontroleF
- isto tako, nedostatak slune panje
671
uvjetuje slabije razvijen slu% i nisku
razinu ravoja artikulacijskog aparata)
na svakom satu glazbenog odgoja
provode se vjebe utemeljene na
rijeima i pokretima (ritmiko-slune,
vjebe s pokretima i rijeima) te
vokalno-artikulacijske vjebe i vjebe
pjevanja
u nastavi glazbenog odgoja djeca
stjeu mnoge spoznaje, razvijaju
mnoge sposobnosti i vjetine koje
utjeu na razvijanje pjesnikog sluha i
poetske kultureF -u1 u nastavi gl1
odgoja susre(u rije i njezino
znaenje, rije i njezin glasovni sustav,
njezino zvuanje, glas i njegova
akustika i artikulacijska svojstva
(visinu i jainu glasa, boju glasa),
kretanje melodije, tempo (brzi, spori,
umjereni), jainu (glasno, tiho),
registar (visoko, nisko), ravnomjerno i
isprekidano kretanje melodije, isto(u i
jasno(u izgovora, trajanje, takt,
672
razliite dinamike nijanse
(pojaavanje i slabljenje zvunosti),
ton i intonacijeF osobito mjesto u nast1
gl1 odgoja dobiva timbar (emocionalna
obojenost izraza): svean, tuan,
radostan, vedar i sl1
uspostavljanjem korelacije nastave
glazbe i poezije osiguravaju se bolji
uvjeti za razvijanje esteske kulture u1
u programu gl. kulture, u sklopu
jezino-umj podruja, uspostavljeni su
sadraji na kojim se utemeljuje
razvijanje sluanja i zadaci koji se
postiu tom djelatno(u
u program za hrvatski jezik,
knjievnost, scensku i filmsku umj
treba uvesti odrednice koje se odnose
na kulturu sluanja poetski% i drugi%
umj tekstova, uspostaviti sadraj i
zadatke te djelatnostiF takoer treba
programirati sadraje nastave jezika
koji slue razvijanju govornog slu%a
673
#) '+u8anje 1ovora , poe*,je
govor je zvukovna stimulacijaF
ozvuena pjesnika rije takoerF
zvukovna stimulacija prolazi sluni
put6 (dalje knj1)
sluanje poezije razlikuje se od
sluanja obinog govoraF i ono se
utemeljuje na:
a3 slunoj percepciji, b3 slunoj
pozornosti, c3 slunoj koncentraciji
za razliku od sluanja obinog govora,
pri sluanju poezije sluatelj je
emotivno je i fantazijski angairan i
nalazi se u posebnom stanju du%aF pri
sluanju poezije do osobita izraaja
dolazi zvukovnost pjesnikog govora
ritam, melodija stiha, glasovno
ustrojstvo stiha
prema uenju semiotiara,
muzikalnost pjesnikog govora jest
nain prenoenja informacijaF =171
Gotman napominje:
674
*uzikalno zvuanje pj. govora tako8er
je nain predavanja informacija, tj.
sadraja, i u tom smislu on ne moe biti
suprotstavljen svim drugim nainima
predavanja informacija koji su svojstveni
jeziku kao semiotikom sustavu
prema istraivanjima, djeca su osobito
osjetljiva na zvukovnu dimenziju
poezijeF stoga je sluanje poezije prvi
korak kojim dijete zakorauje u taj
svijet
d) '+u8anje poe*,je u ra*redu
sluanje poezije u nastavi ostvaruje se
u uioniciF to je posebna okolnost koja
utjee na recepciju tekstaF za razliku od
pojedinanog sluanja poezije u
roditeljskom domu, dijete u koli
kolektivno slua poeziju u govornoj
interpretaciji uitelja, uenika,
glumca/recitatora s gramo5onske ploe,
/C-a6
675
za sluanje poezije u razredu potrebno
je ostvariti odreene uvjeteF osim
motivacije za sluanje pj1, oekuje se
uspostavljanje psihikih i
komunikacijskih uvjetaF psi%iki uvjeti
za sluanje poezije mogu se iskazati
ovim odrednicama:
-probu8eno zanimanje, psihika
2recepcijska3 dispozicija, koncentracija i
panja
zanimanje uenika za odreeni pj1
tekst budi se razliitim motivacijskim
postupcimaF psihika 2recep.3
dispozicija takoer se ostvaruje
posebnim postupcimaF panja i
koncentracija rezultat su uvjeta
stvoreni% za sluanje pj1F
komunikacijski uvjeti odnose se na
nain prenoenja pj1 teksta, na
ponaanje prijenosnika u trenutku
emitiranja teksta, na poloaj
recipijenta, okolnostima u kojima se
ostvaruje sluanje (atmos5era u
676
prostoriji, buka6)
e) (eme4enje .+u8no1
pr,manja
>% uenicima treba re(i da se opuste i
slobodno sjede, da zauzmu poloaj koji
im je najugodnijiF tako se stvaraju uvjeti
za spontano sluanje pjesnikog teksta
?% sluatelji ne smiju biti ometani bilo
kakvim izvanjskim poticajima koji
remete nji%ovu koncentraciju i panjuF
uitelj uspostavlja kontakt sa
sluateljima, svojim proivljavanjem i
sugestivnim govorom vee i% za pj1
rijeF pri recitiranju i interpretativnom 1
teksta pogledom komunicira s
uenicimaF
-etanjem razredom, neodmjerenim
gestikuliranjem i neodmjerenom
mimikom remeti koncentrirano sluanje
poezije
677
@% interpretativno 1 ili recitiranje pj1
odvija se bez prekidanja (kontinuirano)F
time se osigurava cjelovit doivljaj
tekstaF posljedica prekidanja 1 je
rasprenost doivljaja pjesnikog
teksta, rasprenost koncentracije i
panje
ako uitelj pretpostavlja da (e pojedine
rijei ili izrazi oteati pri%va(anje i
rezumijevanje teksta, oteati auditivnu
recepciju, u 5azi motiviranja za sluanje
pjesme provodi leksiko-semantiku
analizu ti% jezini% jedinica koje mogu
remetiti recepciju teksta
ako se pri sugestivnom 1 ili rec1
sti%ova pojavi potreba da uitelj mora
smirivati uenike i stvarati tiinu u
razredu mora biti svjestan da je
678
sluna panja i koncentracija, uenici
su izili iz ozraja govorne
sugestivnosti
B% noviji metodiki prirunici ne
preporuuju da u1 prvo interpretativno
1 ili recitiranje prate gledajui tekstF
prema novijim metod1 za%tjevima , u
pripremu za sluanje pj1 ulazi i za%tjev
da uenici zatvore knjigeF usmjeravanje
panje na bilo koju drugu aktivnost
(gledanje teksta koji se ita ili govor)
remeti puno(u i jainu estetskog
doivljaja
vizualna komunikacija s tekstom
uspostavlja se u analitikoj fazi, 5azi
interpretacije
:) (a*voj 1ovorno1 ,
poet./o1 .+u-a
679
govorni sluh poinje se razvijati u
prvim mjesecima ovjekova ivotaF
razvoj pjesnikog sluha takoer poinje
u najranijoj dobi uspavanka je prvi
predloak na kojemu se utemeljuje
razvoj poetskog slu%a
osim uspavanke, vanu ulogu u
razvoju poetskog slu%a imaju brojalice,
pitalice, uzvikivalice, rugalice i ekikeF
za djecu predkolske dobi vaniji su
ritam i rima od smisla sti%ova najprije
reagiraju na zvukovno ustrojstvo sti%a
1) (a*v,janje 1ovorno1 ,
pje.n,/o1 .+u-a od >% do B%
ra*reda
pogledaj u knjizi, preskaem dio od =.
do ?. razreda
#1razred sluanje poezije razina na
kojoj uenik:
osje(a i imenuje razliite vrste tempa
680
vrste tempa povezuje s kretanjem
emo1 u pj1
osje(a, prepoznaje i imenuje boju
glasa
boju glasa povezuje s emo1 u pj1
osje(a, prepoznaje i imenuje ritam u
sti%ovima, stro5ama izmjenjivanje
ritma
izraavanje ritma dirigiranjem
gra5iki odreuje (opisuje) ritam
daktil i tro%ej
udaranjem olovkom o klupu ili
dlanovima prati izmjenjivanje
naglaeni% i nenaglaeni% slogova
slua lirsku pj1 u razliitim govornim
interp1 i utvruje nji%ove posebnosti
(razlike)
slua lirsku pj1 kao glazbeno dj1 i
utvruje posebnosti glazbenog govora
681
-sluanje poezije povezuje se s
interpretativnim itanjem i
recitiranjem te s uenjem sti%ova
napamet
B) (,tam u na.tav, poe*,je
ritam je bitan tvoraki element lirske
pj1F u nastavu poezije ukljuuje se od
prvog razreda "J, njegovo teorijsko
odre8enje pojavljuje se u treem
razredu i nastavlja na svim stupnjevima
k1 sustava
u teoriji interpretacije lirske poezije
naglaena je uloga ritma u stvaranju
doivljaja pjesmeF zbog toga neki
interpretatori lirske pj1 uzimaju ritam
kao )o$a&i8te i%ter)retaci*eF tako
postupa >1 Hkreb pri interpretaciji
Bidri(eve pj1 7ejza (knjigaL)
682
7osljednja rije interpretacije bit e
pokuaj da se pojmovno prikae i
definira lirski svijet odre8ene pj., kako
su ga, u naem estetskom doivljaju,
izgradili stih, strofa, ritam, zvuk i
znaenje reenica koje se niu u toj pj.
&bog toga analiza stiha i ritma ne smije
doi na kraj interpretacije.
&akanjela analiza ritma djeluje kao
balast, suvina je. Lolje da je onda
nema. .reba nai put preko metra i
ritma u centar, u sr pjesme. 2!ruga
natuknica je mojim rijeima3
valja prevladati formalistiko-
deskriptivni pristupF taj se pristup
osobito oituje kad je rije o metrikoj i
ritmikoj analizi lirske pj1F
683
- ne samo to se ta analiza provodi u
zavrnoj fazi interpretacije kao
svojevrsna matematika operacija
(prebrojavanje slogova i odreivanje
stopa) nego se pretvara u
iznevjeravanje lirskog tkiva i unitava
doivljaj poezije
a) Metod,/a nae+a u.vajanja
r,tma
polaze(i od de5inicija ritma, moemo
ostvariti funkcionalnu i kreativnu
interpretaciju ritma u poeziji
>% ritam se ostvaruje vrednotama
govorenog jezika
?% ritam se ne promatra izolirano, tj1 kao
samostalna kvaliteta pj1 bez uske
684
djelovanjem ti% elemenata u nji%ovoj
me8usobnoj povezanosti
@% analiziraju(i ritam, ne zaustavljamo
se samo na metriciF metrike se
jedinice promatraju ovisno o kontekstu
pjesmeF iste metrike jedinice, ovisno o
kontekstu, mogu u sti%u dobiti razliito
znaenjeF tro%ej ili daktil ne izraavaju
uvijek iste kvalitete nji%ova je 5unkcija
i djelovanje na itatelja uvjetovana
kontekstom pjesme u cjelini
B% analiza ritma povezuje se s logiko-
gramatikim ustrojstvom pj1F na temelju
sintaktikog, mor5olokog, 5onetikog i
leksiko-semantikog ustrojstva pj1
odreuje se i njezin ritam
A% ritam se ukljuuje u interpretaciju
lirske pj1 u svim fazama kolovanja, tj1
od prvog do zavrnog razreda razine
interpretacije prilagoavaju se
doivljajno-spoznajnim mogunostima
uenika
685
") (a*,ne
u 11 i !1 razredu 2H uenici zapaaju
i doivljavaju ritam (brzi i spori)F
izraavaju i emo1 reakcije koje su
izazvane brzim i sporim ritmom:
radosno, tuno1
u "1 i #1 razredu razlikuju
izmjenjivanje sporog i brzog ritma u
istoj pj1F promjenu ritma povezuju s
promjenom raspoloenja u pj1F pri
itanju teksta ostvaruju pauze na kraju
sti%a i stro5e, ostvaruju upitnu i usklinu
intonaciju
u $1 razredu razlikuju spori, brzi,
iva%an i uznemiren ritam, zamjeuju
nijanse u ritmikom ustrojstvu pj1 koje
su uvjetovane raspoloenjem,
odre8uju broj slogova u sti%u i pauze
izmeu sintagmi u sti%u, na kraju sti%a i
stro5e, odre8uju jainu izgovora
pojedini% rijei i sti%ova i stro5a
686
u &1 razredu razlikuju brzi, iva%an,
uznemiren, nestaan, trom, ujednaen
i spori ritam, zamjeuju kako se
pjesnikova emo1 stanja pretau u
odgovaraju(u ritmiku strukturu:
odre8uju pauze u sti%u ovisno o redu
rijei pauza u redovitom redu rijei:
plavo nebo, pauza u inverznom redu
rijei: nebo plavo, ostvarivanje pauze u
opkoraenju, rima i njezina uloga u
oblikovanju sti%a, ponavljanje rijei,
slogova i glasovaF zapaanje refrena i
njegove uloge u oblikovanju pj1: tempo
(spori i brzi), odre8ivanje emocionalnog
i logikog sredita sti%a
u '1 razredu uenici razlikuju
687
pauze u kombinacijama atoniki%
(nenaglaeni%) i toniki% (naglaeni%)
rijei, ostvarivanje pauza na osnovi
interpunkcijski% znakova zareza,
toke, toke i zareza, dviju toaka,
crtice, triju toakaF odre8ivanje logikog
i emo1 naglaska, ostvarivanje ritma
ovisno o redu rijei
u )1 razredu razlikuju raznovrsne
tipove ritma ovisno o emo1 ustrojstvu
tekstaF pri interp1 itanju teksta
ostvaruju brzi, spori, ujednaen i
uznemiren ritam, odre8uju trajanje
pauza u sti%u, emocionalno i logiko
sredite sti%a i stro5e, intenzitet i
timbar, tempo i registar
C% pri interpretaciji ritma polazi se od
doivljaja pjesme u cjelini, od njezina
osnovnog raspoloenja, a zatim se
osmiljava ritmiko ustrojstvo pj.
povezano s ostalim elementima
688
D% pri interpretaciji ritma ostvaruje se
naelo povezivanja nastave jezika i
knjievnostiF elementi na kojima se
temelji ritam povezani su i uz nastavu
jezika (naglasak i duina, sintaktiko,
leksiko i 5onetiko ustrojstvo sti%a, red
rijei, slogovi, naglaene i nenaglaene
rijei i izgovorene cjeline)
E% doivljaj ritma u poeziji nikada se ne
javlja samo kao sluni, ve( kao sluno-
motoriki procesF prema tome, ritam se
ponajprije doivljava auditivno, a
njegovo gra5iko predoivanje dolazi u
drugi plan
#) 2.vajanje r,tma
689
doivljavanje i osmiljavanje ritma
utemeljuje se na govornom sluhu, tj1
sposobnosti primanja zvukovnih
vrednota pj1 teksta i na poznavanju
ritmikih zakonitostiF u metodikoj
literaturi ta sposobnost auditivnog
primanja pjesnikog teksta naziva se
pjesnikim sluhom
razvijanje Mpjesnikog slu%aN postie se
organiziranim i kontinuiranim radom na
tekstuF postoje raznovrsni metodiki
)o#tu)ci ko*ima ue%ike u'odimo u
do7i'$*a'a%*e i o#*e:a%*e ritma i
%*e+o'i( )arametara (tempa, pauze,
intonacije i intenziteta)
>% razvijanje osje(aja za ritam postie
690
ujednaenF najprije sluaju kra(u pj1 ili
stro5u u kojoj je ritam ujednaen brz
ili sporF zatim se mogu uspore8ivati
dvije krae pj. ili dvije strofe razliita
ritma: jedna s brzim, druga sa sporim
ritmom
kad u1 usporede ritam dviju pj1,
analiziraju povezanost ritma i
raspoloenja, tj1 otkrivaju uvjetovanost
ritma pjesnikovim raspoloenjem i
stavom prema svijetuF mogu se
usporeivati stro5e ili sti%ovi koji imaju
isti metar, ali je raspoloenje razliito
?% primjenjuje se i ovakav metodiki
postupak: u. sluaju stihove te
dizanjem i sutanjem ruke oznaavaju
naglaene i nenaglaene slogove u
rijeima u sti%uF taj se postupak obino
povezuje s gra51 oznaivanjem ritma i
upoznavanjem znakova za naglaeni i
nenaglaeni slog
691
@% osim glasnog itanja, primjenjuje se i
tiho usmjereno itanjeF u1 dobivaju
zadatak da itaju u sebi odreenu
stro5u ili kra(u pj1 i oznae naglaene i
nenaglaene slogove (gdje se
smjenjuju tro%eji i daktili)F kad obiljee
te slogove, itaju glasno tekst i
ostvaruju odgovaraju(i ritam
moe se zadati odgovaraju(a metrika
shema, u1 pronalaze rijei koje
odgovaraju zadanoj metrikoj s%emi
B% prenoenjem pjesnikog teksta
(sti%ova) u prozni oblik u1 (e zapaati
promjene u ritmikoj organizaciji teksta
A% uspore8ivanjem glazbenog djela koje
je inspirirano pjesnikim tekstom s
njegovim tekstnim predlokomF u1 (e
najprije sluati glazbu, zatim e
uspore8ivati ritam glazbenog i
pjesnikog ostvarenja
692
C% razvijanje osje(aja za ritam povezuje
se s uoavanjem tempa govoraF
sluaju(i uiteljevo itanje sti%ova,
uenici odre8uju tempoF tempo se usko
povezuje s ostvarivanjem pauzaF to je
vie pauza i to su pauze due, to je
tempo usporeniji
u1 zamjeuju pauze sluaju(i
uiteljevo govorenje sti%ovaF najprije
uoavaju due, zatim kra(e pauze u
sti%uF usvajanje pauza osniva se na
govornom sluhu, a poznavanje pravila
o mjestu pauze pove(ava uspje%
usvajanje pauze povezuje se sa
sintaktikim ustrojstvom stihaF u1
ralanjuju sti% na sintagme, uoavaju
odnose meu rijeima i interpunkcijske
znakove tako se nastava o pauzi
oslanja i na poznavanje sintakse
693
budu(i da su pauze razliita trajanja, a
ono je uvjetovano logiko-gramatikom
i emocionalnom strukturom teksta, u1
postupno upoznaju pravila o trajanju
pauza (%ijerar%iji pauza u sti%u)F pauze
se obiljeavaju razliitim znakovima: #.
##. ###.F upotrebljava se i brojani sustav,
a kre(e se od 9 do :
&a tra*a%*e )au&a 'ri*ede o'a )ra'i$a6
pauza 9 dolazi izmeu naglaene i
nenaglaene rijei (i obr1)
pauza = dolazi izmeu pridjeva u
prepoziciji i imenice te izmeu priloga u
prepoziciji i glagola
pauza > dolazi izmeu imenice i
pridjeva u postpoziciji i glagola i priloga
u postpoziciji, glagola i objekta u
postpoziciji
pauza ? dolazi izmeu subjektne i
predikatne sintagme, izmeu objekta u
prepoziciji i glagola
694
pauza C dolazi izmeu dijelova koji se
nabrajaju
pauza @ i : dolazi na kraju sti%a,
odnosno na kraju stro5e
za odreivanje pauza u sti%u, na kraju
sti%a i stro5e primjenjuju se posebne vj1
koje se temelje na sluanju,
obiljeavanju, ostvarivanju pauza i
ispravljanju pogreakaF pri svakom
ostvarivanju pauze u tekstu uoava se
njezina motiviranost
D% razvijanje osje(aja za ritam i
zvukovne vrednote pjesnikog govora
povezuje se i s uoavanjem i
doivljavanjem intonacije, intenziteta i
timbra: a) sluaju(i sti%ove, u1
odreuju upitnu, izjavnu i usklinu
intonacijuF b) isto tako odreuju
intenzitet govora pojedini% sti%ova,
sintagmi i rijeiF c) intenzitetom i
timbarom izraavaju emo1 nijanse u
sti%u radost, bol, srdbu6
695
m) Ot/r,vanje , uenje
pje.n,/o1 je*,/a
interpretativni proces temelji se na
otkrivanju i uenju pjesnikog jezikaF
u1 zamje(uju razlike izmeu proznog i
pj1 teksta posebnosti organizacije,
znaenja i sugestivnosti pj. jezika
svojim znaenjem, emocionalnou,
slikovitou i muzikalnou pjes1 jezik
pobuuje estetske emocije izaziva
pozornost, pokre(e asocijacije, budi
misli
mo informiranja pjesnike rijei mnogo
je ve(a nego u obinom
komunikacijskom jez1F u poeziji jezik
ima konotativno znaenje i estetsku
funkcijuF uoavanje odnosa meu
rijeima i otkivanje nji%ova znaenja u
svijetu pj. suptilan je posao k1
interpretacijeF upravno na toj razini jez1
696
interp1 lirske pj1 nuno je prevladati
formalistike pristupe (razvrst1 tropa,
5igura)
svaka rije, svako stilsko sredstvo
dobiva svoje znaenje u okviru
odreenog konteksta u pjes1 se tekstu
rije ne promatra kao izdvojena
leksiko-semantika jedinicaF
uklopljenost rijei u kontekst, tj1 u
odreenu semantiku okolinu jedno je
od bitni% naela u organizaciji pjes1
teksta
u niim raz. "J u u1 se razvija
osjetljivost za emo. djelovanje rijei,
njezino preneseno znaenjeF isto tako
razvija se osjetljivost za zvukovne
vrednote pjesnikog jezikaF djeca te
dobi unose u svoje pismene sastavke
elemente pjes. izraavanja (epitete,
personi5ikacije, usporedbe)F rije je o
spontanom izraavanju, spontanom
otkrivanju jez1 izraajni% mogu(nosti
razumijevanje ti% sredstava u pjes1
697
tekstu dolazi do izraaja u viim
razredima "JF u interpretativni proces
ukljuuju se sredstva pjes1 izraavanja
ovim redom:
$1 razred: epitet, onomatopeja,
%iperbola
&1 razred: poredba, kontrast, gradacija
'1 razred: meta5ora, alegorija, simbol
)1 razred: stilska obiljeja leksika,
glasovna struktura rijei, glasovna
ponavljanja, red rijei
osim spomenuti% pojmova, u
interpretativni proces ukljuuju se
gramatiko-stilska sredstvaF nji%ovo je
ukljuivanje uvjetovano razvijeno(u
nastave jezika tako se u I. raz.
uoava stilska funkcija glagola
(prezenta, aorista i imper5ekta), stilska
5unkcija pridjeva i imenica u opisivanju,
u D. se raz. promatra stilska 5unkcija i
ostali% vrsta i oblika rijei
pri interpretaciji lirske pj1 pozornost se
698
usmjeruje prema zvukovnim
elementima pjes. govora uoava se
glas1 struktura sti%a, raspodjela glasova
u tekstu, glas1 ponavljanja, nji%ova
impresivna i ekspresivna svojstvaF
zvukovni sloj pj. ne promatra se
izdvojenoE zvuk sam po sebi nema
znaenje 6 u kontekstu pj. dobiva
odre8eno znaenjeF
-simbolika glasova, nji%ova ekspresivna
svojstva proizlaze iz konteksta pj1F u vezi
s glazbenom strukturom sti%a promatra
se i rima kao jedan od glazbeni% i
semantiki% elemenata u izgradnji pj1
interpretacija ukljuuje i gramatike
kategorijeF promatra se stilska upotreba
odreeni% gramatiki% oblika u tekstuF
imenice, pridjevi, glagoli, prilozi, veznici,
zamjenice i ostale vrste rijei mogu biti
stilski obiljeeneF
-kad se interpretacija usmjeruje prema
oblicima rijei i nji%ovoj stilskoj
obiljeenosti, oituje se morfonostilistiki
699
pristupF
- promatra li se ekspresivnost sintaktiki%
sredstava, ostvaruje se sintaktistilistika
razina interpretacijeF
- kad se otkriva znaenje rijei, tj1 njezini
semantiki rasponi, ostvaruje se
semantostilistika razina
razine se odmjeravaju prema prirodi
teksta i doivljajno-spoznajnim
mogunostima uenika 2H
na semantostilistikoj razini ostvaruje
se i interpretacija metafore koja je klju
za ulaene u svijet poezijeF
ona se ne oituje samo kao preneseno
znaenje rijei, ona nije samo sredstvo
slikovita izraavanja, ona je element
umjetnikog miljenja
meta5orom pjesnik izraava svoj odnos
prema svijetuF
-na putu do osmiljavanja meta5ore u I.
700
raz. u1 prolaze pripremne faze<
doivljavanje slikovitosti pjesnikog
jezika, prenesena znaenja rijei
vieznanost rijei, upoznavanje
personi5ikacije i poredbeF
-osmiljavanje metafore oslanja se na te
sposobnosti i spoznaje na odreenom
pjes1 tekstu u1 promatraju meta5orine
konstrukcije, odreuju nji%ovo znaenje,
podrijetlo i djelovanje
pri interp. pjes. jez. treba zaustaviti u1
pred njegovim ljepotama, otkrivati im
njegovo znaenje, funkciju u pjes1 dj1, tj1
konkretizaciju pjes1 doivljaja i
spoznaja, motivirati ih da izraze svoj
odnos prema pjes1 jez1 - svoje emocije,
asocijacije i misli
cjelovita interpretacija lirske pj. ne
moe se uspjeno ostvariti bez
otkrivanja njezina jezikaF preko jezika,
ritma i zvukovnog sloja ulazi se i u
701
ostale slojeve teksta, otkriva se
prisutnost lirskog subjekta,
emocionalno i misaono ustrojstvo pj1 i
njezina struktura
n) !I(IKA KAO KNJIEVNI
(OD
lirika kao knjievni rod prouava se u
srednjoj koli (u prvom razredu, u
okviru programske cjeline 7ristup
knjievnom djelu)
zaviri u knjigu od str, "*"1
Korpu. +,r./,- pje.ama ini sadraj o-
o procesa (nast. prog.)
Metod,/, pr,.tup obu%va(a
upoznavanje korpusa, izbor metodikog
sustava, organizaciju sadraja, slijed
nast1 jedinica
korpus lirs. pj. objavljuje se usmeno i
pismenoF nastavni listi sadri popis
lirski% pj1F u1 podcrtavaju naslove pj1
702
koje su upoznali naslove pronalaze u
kazalu udbenikaF utvr8uje se
redoslijed prouavanja nast1 jedinica i
nji%ovo ukljuivanje u metodike
sustaveF on se usklauje sa
zanimanjem uenika za pojedine vrste
lirske poezije - u1 na temelju popisa
lirs1 pj1 predlau svoj redoslijed
prouavanja nas1 jed1F ponueni
redoslijed usklauje se s redoslijedom u
udbeniku (ud1 jed1)
a) (a8+am"a /orpu.a
korpus se ralanjuje na nastavne
jedinice koje se usklauju s
udbenikim jedinicama (naslovima
udb1 jedinica)
") Na.+ov,
ud0"en,/,-Ina.tavn,-
jed,n,#a
sadre knjievnoteorijski pojam
703
(ljubavna pj1, domoljubna pj1), ime i
prezime autora (=1 8upai(6) i naslov
pj1 (&aljubljen u ljubav)
#) 'adr0ajna ra8+am"a
ud0"en,/,-Ina.tavn,-
jed,n,#a
ralanjuje se na manje sadrajne
cjeline koje se oblikuju u nastavne
situacije (didaktike mikrostrukture)
-npr1 asocijacije uz rije ljubavF susreti s
ljubavnom poezijom6
d) I*"or metod,/o1 .u.tava
nast1 jedinice ukljuuju se u
odgovaraju(e metodike sustaveF ista
nastavna jedinica moe se ukljuivati u
vie razliiti% sustava u skladu s
naelima didaktikog pluralizma
(alternativni% metod1 modela)F
704
lirika kao knj1 rod moe se, u
ralanjenome sustavu nast1 jedinica,
ukljuivati u sljede(e metodike
sustave:
interpretacijski/interpretacijsko-
analitiki, problemsko-istraivaki,
problemsko stvaralaki, stvaralaki,
otvoreni, komunikacijski, multimedijski,
timski sustav/projektni
e) Pje.ma /ao po+a*,8te ;
,ndu/t,vn, po.tupa/
pjesma koja se odabire kao polazite,
prvi korak u svijet lirske poezije (lirike
kao knj1 roda), sadri elemente koji
govore o nastanku, sadraju, obliku i
trajanju (npr1 B18arun, 8j1 je zora)F
705
- s obzirom na motivacijsku ulogu koju pj1
preuzima, treba je krasnoslovitiF poslije
krasnoslovljenja i drugog itanja u sebi,
pristupa se analizi i interpretaciji: to je
pj1, to sadri, otkada trajeF pjesma je
porod ovjekov, sadri osjeaje, misli,
znanje, traje kroz itavu povijest
:) 2en,#, u .v,jetu +,r./o1
pje.n,8tva
u slp u1 ulaze s odreenim lirskim
itateljskim iskustvom i znanjemF lirsko
itateljsko iskustvo odnosi se na pj1
koji% se u1 sje(aju, koje im se sviaju,
koje su nauili napamet i znaju i%
govoriti naizust te krasnoslovitiF
-lirsko se iskustvo utvr8uje<
orijentacijskom anketom, dijalogom,
itanjem lirske biogra5ije i zapisa iz
dnevnika itanja
706
1) Op,. , ra8+am"a +,r./e
pje.me
kad se utvrdi spremnost u1 (itateljska,
recepcijska i spoznajna), pristupa se
opisu i ralambi pj1F na odabranome
uzorku iz predvienog korpusa utvruju
se znaajke teksta lirske pjesmeF
utvr8uju se razlike izmeu teksta lirske
pj1 i proznog tekstaF lirska pj1 ostvaruje
se u posebnoj jezino-stilskoj
organizaciji, po kojoj se razlikuje od j-s
organizacije proznog i dramskog tekstaF
razlike se najbolje uoavaju ako se
odaberu tekstovi koji govore o istoj temi
na razliite naine, razlitim j-s
sredstvimaF zajednika tema moe biti
ljubav, krajolik, domovina, socijalna
tema (na prozirnici-zajednike i posebn
odr1)
707
-) Od pojed,nan,-
,nterpreta#,ja do /nj,0evno1
roda
kad se interpretiraju sve pj1 iz korpusa,
izvodi se sinteza u zakljunom
nastavnom satu+zaklj1 nast1 jedinici
'irka kao knjievni rodF
-rije je o satu teorije knjievnosti koji
usustavljuje vrste lirski% pj1 (kriterije
podjele na vrste), stilska sredstva (trope i
5igure), sti%otvorstvo
prouavanje lirike kao knj1 roda
zavrava provjeravanjem znanja i
sposobnosti (itateljske i prosudbene
kompetencije) prema odrednicama
(ataloga znanjaF
-;> sadri popis pojmova i razine znanja
te popis sposobnostiF popisom pojmova,
razina usvojenosti i sposobnosti nastaju
"brazovni standardi
708
na temelju programski% sadraja
utvruju se obrazovni standardi koji
obuhvaaju znanje i sposobnosti, tj1
poetske kompetencijeF pojam
kompetencije prvotno se pojavljuje u
jezikoslovlju (<1 /%omskX)F
-iz jezikoslovlja se prenosi u metodiku
nastave knj1 i obu%va(a znanje (znanje o
knj1, knjievno znanje) i sposobnosti
A1 <undel literarna kompetencija P
sposobnost recipiranja i s%va(anja
osobiti% zakonitosti koje se nalaze u
literarnim tekstovima i koje odreuju
nji%ovo speci5ino djelovanje
u odre8ivanju obrazovnih s. za lirsko
pjesnitvo uzimaju se u obzir razliite
sposobnosti i znanje koje je sadrano u
nastavnome programu ili (atalogu
znanja
o)
2ITE!JI2ENIKIPOE&IJA
709
a) 2,te+j poe*,je
nije obian itatelj poezijeF nije ni
pro5esionalni kritik, ni znanstvenikF
- a) obian itatelj ita poeziju radi
osobnog uitka, iz elje da proiri svoja
du%ovna obzorja i ivi s ljepotama to i%
poezija nudi ovjekuF
-b) knjievni kritik javo prosuuje i
ocjenjuje pjesnika dj1 prema odreenim
estetskim mjerilima i odr1 svjetonazoruF
-c) metodolog prouava metode kojima
se znanstveno otkriva svijet poezijeF
-d) knj. teoretik utvruje posebnosti lirske
poezije u sustavu knj1 umj1, uoava
njezine pojavne oblike, nain postojanja
te sredstva kojima se oblikujeF
-e) povjesnik knj. prouava lirs1 poeziju
kao sastavni dio nacionalne ili op(e pov1
knj1, prati njez razvoj u dijakronijskom i
sinkronijskom presjeku
710
f3 uite$* )oe&i*e - posebna je vrsta
pro5esionalnog itateljaF ita je u ulozi
pedagoga i metodiara uspostavlja
pedagoko-metodiki obzorF
- pj1 ita iz doivljajno-spoznajnog obzora
svojih uenikaF u sebi aktivira dvije
senzibilnosti: senzibilnost zrelog,
kultiviranog itatelja i poetsku
senzibilnost svoji% uenikaF -u svoj it1
obzor ukljuuje svoje u. s njihovim
recepcijskim sposobnostimaF
-svoje itanje ostvaruje kao dijalog s pj1
te istodobno kao dijalog o toj pjesmi sa
svojim u.F na taj nain uiteljeva
komunikacija s pj1 ukljuuje metodiki
horizont
- pjesma nada%njuje uitelja za
izbor odgovaraju(e metodike
koncepcije kojom (e uvoditi u1 u svijet te
pjesme
711
uitelj nije samo itatelj, on je i tuma
poezijeF za recepciju poezije
pretpostavlja se estetska senzibilnost,
tj1 sposobnost doivljavanja (;rlea:
.o je dakle primarno< htjeti se podrediti
i znati osjetiti jedan izvjesni lirizam,
organski i neposredno)
&a tumae%*e )oe&i*e )ret)o#ta'$*a*u
#e 'i8e#truke kom)ete%ci*e:
jezikoslovna, komunikoloka, literarna
kompetencijaF spomenute kompetencije
uvjetovane su stupnjem obrazovanja, tj1
znanjem koje se stjee obrazovanjem
tumaenje poezije u uionici, tj1 o-o
procesu, pretpostavlja jo jednu vanu
kompetenciju: metodikuF metodiku k1
uitelj izgra8uje studijem metodike
teorije, vlastite i tu8e o-o prakseF 7; u
poetskom odgoju i obrazovanju
ujedinjuje sve spomenute kompetencije
(jez1, kom1, lit1)
712
") 2en,/ n,0,- ra*reda
o.novne 8/o+e , poe*,ja
(vie u knjizi)
3 predkolskoj dobi djeca poeziju
primaju ponajprije kao auditivni
doivljajF spontano osje(aju ritam,
motoriko osje(anje sti%aF ritmizirani
govor esto prelazi u pjevanje
spontano osje(aju sti% kao glazbu
uitelj utvr8uje recepcijsku spremnost
svakog uenikaF rije je o poetskoj
recepcijskoj spremnosti koja obu%va(a
razliite sposobnosti
>% 2p,tn,/ *a utvr<,vanje
poet./e .premno.t, ,
/ompeten#,je
713
2drednice++>abiljeka o reagiranju
uenika samostalno govori stihove
napamet, recitira stihove, doivljeno
recitira, zna vie pj. napamet, ne zna
stihove napamet, koncentrirano slua
itanje stihova, pri sluanju stihova
reagira i motoriki 2pokretom ruku ili
nogu3, nakon sluanja stihova moe
ponoviti stih, nekoliko stihova ili
sintagmu, reproducira najmuzikalnije
stihove, aljive stihove prati smijehom,
uozbilji se kad slua ozbiljne stihove,
rastui se kad slua tune stihove,
neadekvatno emotivno reagira na pj.,
stihove naziva pjesmom, eli ponovno
uti pjesmu
?% (e#,t,ranje .t,-ova
714
recitiranje stihova razlikuje se od
obinog govorenjaF recitiranje pokazuje
odreeni stupanj djetetove govorne
ekspresivnosti i njegovo intuitivno
ulaenje u estetiku govornoga izraza
(vie u knj1)
@% '+u8anje .t,-ova
prvi kontakt s lirskom poezijom temelji
se na sluanju stihovaF motoriko
reagiranje na sti%oveF emotivno
reagiranje u neverbalnom obliku
smije%, tuga, izraz lica6 pjesmica
govorenje u sti%u - prvi pojam (vie u
knjizi)
B% Poet./, ,ntere., uen,/a
od >% do B% ra*reda
(pogledaj vie u knjizi) - %nketa,
(omentar, ,itelj prati razvoj poetskih
interesa, .ematska uvjetovanost
poetskih interesa
715
p) POET'KI INTE(E'I &A
!I('KE V('TE
tematska podjela (nii razredi 2H
pogledaj u knj1)
-preskaem velik dio istraivanje,
tumaenje rezultata6
a) 2enje .t,-ova napamet
nije me%aniko memoriranje, ve(
stvaralaka aktivnost pri kojoj uenik
oituje sposobnost zamiljanja,
sluanja, prekodiranja
dolaze do izraaja razliite jezine
aktivnosti: sluanje, itanje, govorenje
pam(enje teksta uvijetovano je
prirodom osobe koja pamti i
umjetnikim biem tekstaF
zapam(ivanjem teksta itatelj iskazuje
svoju opredijeljenost za svijet to ga
uspostavlja tekst i elju da ga trajno
zadri u sebi
716
mlai u1 pokazuju razvijenu slunu
percepciju koja korespondira s
muzikalnim pjes1 izrazom taj tip
lirskog izraavanja naziva se melopejaF
lirska pj1 temelji se na slikovitom
izraavanjuF
-itatelj zamilja i pamti pjesnike slike
pokretanjem vizualne imaginacijeF
-re5leksivni tip lirskog pjes1 uspostavlja
poseban nain izraavanja, koji se
naziva logopejaF
- o nainu izraavanja ovisi i nain
pam(enja (-1 7oles razlikuje ? sloja
memoriranja lirske pj1 knjiga)
") 2enje napamet7
,nterpreta#,ja7 ,nterpretat,vno
,tanje , re#,t,ranje
717
uenje pj1 napamet usko je povezano s
interpretacijom i interpretativnim .F
i%ter)retaci*a )*. usmjerena je na
osvje(ivanje doivljaja i spoznavanje
sadraja i 5ormeF
i%ter)retati'%o . proizlazi iz
interpretacije i vrednotama govorenog
jezika iskazuje doivljajno-spoznajne
nijanse koje je itatelj+interpretator
identi5icirao i osvijestio
+o'ore%*e tek#ta %a)amet, tj1
recitira%*e sjedinjuje rezultate
interpretacije i interpretativnog 1F to je
najdulji oblik komunikacije itatelj
postaje recitator i drugima prenosi svoj
doivljaj i svoju spoznaje teksta
#) Metod,/, uvjet, uenja
pje.me napamet
718
>% napamet se ui tekst koji je
interpretiranF interpretacija je osmislila
tekst, ukljuila ga u uenikov du%ovni
svijet, probudila ljubav prema njemu i
elju za uenjem napamet
?% u proces interpretacije teksta ukljuuje
se interpretativno 1, kojim se iskazuju
emocionalni i misaoni poticaji teksta
@% uenju napamet prethodi
pounutarnjenje pj.F vlastitom
imaginacijom uenik stvara svijet slika i
asocijacija utemeljeni% na pjesnikom
predloku
B% vlastitom 5antazijom i ivotnim
iskustvom u1 se pribliava pjesnikom
svijetu pj1 i poistovjeuje s njim
A% svaku rije i izraz u pj1 u1 razumijeF
otkriva Mduu svake rij1N i izraza, tj1 ulazi
u ozraje ekspresivnosti
C% uspostavlja logike, zvukovne i
asocijativne veze me8u rijeima i
sti%ovima
719
D% otkriva ulogu interpunkcijskih znakova
u izraavanju poetskog sadraja i
njegova govornog izraavanja
E% slijedi kretanje emocija i misli u pjesmi
F% vraa se tekstu vie putaF pri svakom
vra(anju zaustavlja se na onim
pojedinostima koje su mu promaknule
pri pret%odnom pokuaju
>G% tekst volimo, elimo ga prisvojiti u
svim pojedinostima i drugima ga
govoriti/recitirati
d) 'at uenja +,r./e pje.me
napamet
obino se ukljuuje u samostalan rad
u1 izvan nastave (C>)F u nizu zadataka
za doma(i rad pojavljuju se zadaci koji
trae uenje napamet pjesme u cjelini ili
dijelovima
aui pjesmu lijepo recitirati, aui pj.
napamet, potuj toku i zarezB
720
tako oblikovani zadaci nisu poticajni
zato se uvodi poseban nastavni sat ili
faza nastavnog sata za uenje lirske pj
napamet
u novijim metodikim prirunicima
pojavljuje se poseban tip nastavnog
sata iz knj1 sat uenja lirske pjesme
napametF taj se tip sata povezuje sa
satom interpretacije i satom
interpretativnog itanja i recitiranja
uenje tekst napamet moe se pojaviti
kao faza nast. sata: a3 na kojem se
pjesma interpretira ili b3 na satu
interpretativnog itanja
strukturiranje sata uenja pj1 napamet
nadovezuje se na sat interpetacije, na
rezultate tog sata, i uspostavlja ovakvu
logiku strukturu:
=. tematsko-motivsko ustrojstvo
pjesme
>. emocionalno ustrojstvo pjesme
721
?. leksiko-semantiko ustrojstvo
pjesme
C. zvukovno ustrojstvo pjesme
2ritamsko-melodijska postava3
@. memoriranje stihova
:. reproduciranje stihova 2govorenje
napamet3
I. recitiranje pjesme u cjelini i
dijelovima
svaka strukt1 jed1 nast1 st1 se metod1
oblikuje:
a) tematsko-motivsko ustrojstvo se
utvruje na osnovi naslova i tematskih
rijei
b) emocionalno ustrojstvo se utvruje na
osnovi cjelokupne atmosfere u pjesmi
traenjem lirskog subjekta i njegova
odnosa prema temi i motivima pjesme
c) leksiko-semantiko ustrojstvo pjesme
utvruje se na osnovi odreivanja
znaenja svake kljune rijei u tekstu te
meusobnog odnosa meu rijeima
722
d) zvukovno ustrojstvo pj1 utvruje se na
osnovi analize glasovnog sastava rijei,
ritamsko-melodijske strukture sti%a,
glasovni% ponavljanja u sti%u
na osnovi ti% za%vata u pjesniki tekst
stvoreni su uvjeti za njegovo
memoriranje, reproduciranje i recitiranje
e) 2&O(AK
na primjeru pj1 01 Temeni(a 'istopad u
gradu ostvarivanje sata uenja
pjesme napamet, koji se nadovezuje
na sat interp1
1.Temat./o=mot,v./o
u.troj.tvo pje.me
,poznali ste pjesmu 'istopad u gradu
Jto je sve listopad unio u gradM
(oje je zvukove proizveoM
7roitajte naglas stihove koji
izraavaju zvukove mjeseca listopada
723
u provedbi tematsko-motivske analize
uenici naglas itaju sti%ove koji
izraavaju zvukoveF pri interp1 pj1
pozornost je usmjerena na zapaanje
zvukovne ekspresivnosti rijei
izdvojeni su glagoli umjeti i utatiF
razlikovanje znaenja i zvukovne
ekspresivnosti ti% rijei moe se
nijansirati dopunskim zadacima,
pitanjima
"sjea li razliku kada kaemo da
neto umi i da neto utiM
Jto sve moe umjetiM
Jto sve moe utatiM
"ponaajte um kie. &amislite da
kroz prozor promatrate kako kia
7)$) K$%! i oslukujte um kie<
J,*# (#J%. &amislite da kroz prozor
promatrate kako kia 7)$) K$%! i
oslukujte kako !,K" 7'/,J.#V
2.Emo#,ona+no u.troj.tvo
724
pje.me
a)
, pjesmi oslukujemo kako J,*#
(#J%.
.aj vas um kie< a3 veseli, b3
rastuuje, c3 smirujeM
%ko vas um kie veseli, izgovorite
prvi stih radosno< J,*# (#J%V %ko vas
rastuuje, izgovorite ga tuno< J,*#
(#J%. %ko vas um kie smiruje,
smireno i tiho izgovorite< J,*# (#J%.
")
"djednom ste zauli um kie.
7rilazite prozoru i radosno kaete
mami< J,*# (#J%V -vojim izgovorom
stiha J( pozivate i mamu da se s
vama veseli tom umu kie.
$aduje li vas to e kia oprati gradM
#zgovorite radosno stih 7)$) K$%!.
(ako e izgledati oprani gradM #tdB (u
knj1)
725
3.!e/.,/o=.emant,/o
u.troj.tvo pje.me
;oje se rijei u pjesmi vezuju uz rije
;4H-K
-bunija, tia/umi, pere, uti, pada,
nosi/tri dana, kronjaB
, tablici su rijei razvrstane u
posebne stupce. $ijei u svakom
stupcu neto oznaavaju.
;oje rijei oznaavaju: a3 to kia
iniE b3 kakva je kiaE c3 koliko dugo
padaE d3 gdje se sve pojavljujeK
;ad u1 odrede to oznaavaju
pojedine rijei u pj1, moemo zatraiti
da uspostave veze meu rijeima1
0vaku rije iz tablice ukljuit e u
kontekst sti%a i pjesme npr1 rije
H374 povezuju s rijei ;4H-
upozoriti da se ista rije moe
ponovitiF povezivanjem rijei
uspostavljaju se semantike i
sintaktika razina tekstaF na taj se
726
nain u1 pripremaju za memoriranje
sti%1 i teksta u cj1
4.&vu/ovno u.troj.tvo pje.me
usmjeravanje na uoavanje zvukovnog
ustrojstva sti%ova moe poeti
izdvajanjem NnajzvunijihO rijei u
pjesmi
(oje su rijei najzvunije u pjesmiM
$azliitom jainom glasa izgovarat
emo rijei< (#J%, J,*#B
(oje rijei treba izgovoriti jaim, koje
slabijim 2tiim3 glasomM
, kojim se rijeima pojavljuju slogovi
J,, J.#, J%M #zgovaraj ih
4zgovori sti%ove u kojima se pojavljuju
najzvunije rijei< J,*# (#J%, '#J[)*
J,J.#, 5%- L,5#/%B
8onavljaju se i slogovi u rijeima na
kraju sti%ova: gr-C-listop-C, tiH--
kiH-, s-C-gr-C6
4zgovori te parove rijei (tako razvijaju
727
slunu memoriju-djeca rado sparuju
rijei koje se podudarajuF rima vra(a
itatelja na proitani tekst to pojaava
koncentraciju i ubrzava zapam(ivanje)
usvajanje zvukovnog sloja, koji osim
glasovnog sastava rijei i nji%ova
rasporeda ukljuuje i ritam, tj1
smjenjivanje naglaeni% i nenagl1
slogova i duina, priprema u1 za
uspjenije memoriranje teksta
5.Memor,ranje te/.ta
nadovezuje se na niz postupaka kojima
smo pripremili uenika za tu djelatnost:
na dijaloko osmiljavanje tematsko-
motivskog ustrojstva, itanje stihova
koji izraavaju zvukove naglas,
zamiljanje prizora padanja kie i
oslukivanje njezina uma, otkrivanje
emotivnog sloja i izgovaranje sti%ova
odreenom bojom glasa,
728
oponaanje zvukova kojima se
oglaava kia, graduiranje zvukova,
zamiljanje boja oni% motiva koji su u
stvarnosti bezbojni (vjetar, npr1),
razvrstavanje rijei po leksiko-
semantikim kriterijima, povezivanje
rijei nji%ovo ukljuivanje u
makrotekst i mirkotekst, utvr8ivanje
zvukovnog ustrojstva sti%ovaF
uz sve spomenute postupke primarni
se pjesniki tekst ukljuivao na razliite
naine: leksiki, sintagmatski,
sintaktiki, fonetski, semantikiF takvim
ukljuivanjem teksta u proces interp1
uklanjaju se mogu(nosti me%anikog
pam(enja
uen,#, mo1u do",t, pod.jetn,/ u
o"+,/u upor,8n,- r,je, ,+, +o1,/e
.tru/ture te/.ta
<a osnovi rijei iz pj1 pokuaj govoriti
729
sti%ove napamet
npr1: 6 ;4H-F 6 DE-CF 6
H3H?-?4 ili H3746F 8AEA6 i sl1
-u. treba ponuditi uporine rijei svih
strofa u pjesmi
postupak se moe variratiF u1 dobiju
per:or,ran, te/.t pjesme i usmeno
izgovaraju cjelovite sti%ove:
>% H3746+ 86 DE-C,+ 6 A7
H3H?4+ 6
-tako svaku kiticu 6 u. mogu
naizmjenino itati strofu po strofu ili
nekoliko njih moe itati pjesmu u cjelini
kao uporine rijei za izgovaranje
sti%ova mogu se dati mot,v,:
>%stro5a: ;4H-, DE-C, G4H[A,
G40?28-CF ?% stro5a: 6
kao uporite za memoriranje teksta
nudi se +o1,/a .tru/tura:
730
>% stro5a: to kia ini, to ini
listopadF ?% stro5a: 6
-prema takvoj logikoj strukturi uenik
uspostavlja tekst
-najprije utvrdi ponuenu log1 strukturu
itanjem njezina sadraja u sebi ili
naglas, odgovara na pitanja, a zatim
govori tekst pjesme
metoda dop,.,vanja te/.ta
izostavljeni% dijelova ili prep,.,vanja
cjelovita teksta
prepisivanjem u1 memorira tekstF
uenici mogu dobiti zadatak da popune
tekst, upiu izostavljene rijei, sintagme
ili sti%ove
obino one koji najvie izmiu
uenikovoj pozornosti i memorijiF
mogu(e vie verzija nepotpuna teksta
da se ustanovi koje rijei jo nisu memo1
, pj. XT izostavljene su neke rijei ili
stihoviE pokuaj se prisjetiti tih rijei i
stihova i upii ih da bi pj. bila potpuna.
731
METODIKI P(I'T2P
P(IPOVJEDNOJ
P(O&I
a) Pr,povjedna pro*a u
na.tavn,m pro1ram,ma ; O3 ,
'(
temeljni programski sadraj ine razliite
vrste proznih djela (bajke, basne,
novele, kratke prie, romani),
732
knjievnoteorijski pojmovi, definicije i
teorije te knjievnopovijesne odrednice
(teorija proze, povijest prozni% djela)
umj1 prozni korpus rasporeuje se po
razredima i o-o stupnj1
") Pre1+ed pro1ram./,-
.adr0aja
3mjetniki sadraj + >nanstveni sadraj
(razine):
- pogledaj 7lan i programLLL
#) Pr,povjedna pro*a u
.rednjo8/o+./om pro1ramu
ukljuuje pripovjednu prozu u
knjievnoteorijski i knjievnopovijesni
okvir u knjievnoteorijskom okviru
pojavljuje se u programskoj cjelini )pika,
u knjievnopovijesnom okviru ukljuuje
se u knjievnopovijesna razdoblja
(stilske 5ormacije)
733
ekipa kao knjievni rod prouava se na
reprezentativnim uzorcima knjumj
tekstova iz nacionalne i svjetske knj1F
opisom i ralambom ti% uzoraka
utvruju se epske znaajke, posebno
znaajke pripovjednih vrsta
radi uspostavljanja kontinuiteta
povezivanja znanja i sposobnosti koje su
ostvarene u pret%odnim obrazovnim
razdobljima 0H programi nadovezuju
se na programske odrednice 2H
programa
d) u O3 pro1ram,ma uspostavljen
je kategorijalni sustav za pripovjednu
prozu: 5abula, likovi, vrsta,
kompozicija+sustav, tema,
pripovijedanje, opisivanje
734
za prv, o"ra*ovn, .tupanj $od >% do B%
ra*%) uspostavljene su spoznajne razine
za svaku kategoriju razina
prepoznavanja i imenovanja tako
normirana spoznajna razina iskljuuje
definiranje pojmova
za dru1, o"ra*ovn, .tupanj $od A% do
E% ra*%) ne navode se spoznajne razine i
time je iznevjereno naelo kontinuiteta i
vertikalno-spiralnog slijeda
(nije istinaL)
'3
a) knjievnopovijesnome okviru
pripovjedna proza pojavljuje se u
svakom knjievnome razdoblju uz imena
reprezentativnih pripovjedaa iz
nacionalne i svjetske knj1
735
b) u nekim se nast1 programima koji su
utemeljeni na vrstovnom (anrovskom)
pristupu pripovjedna proza pojavljuje se
kao samostalna programska cjelina u
okviru knjievnopovijesnog razdoblja
takav, vrstovni pristup utemeljuje se na
knjznan pristupu prema kojem se prati
razvoj odre8ene prozne vrste (romana,
novele, pripovjetke6) u pov1 nacionalne
knj1 (pov1 %rv1 romana)
e) Kur,/u+./e odredn,#e
pr,povjedne pro*e
za razliku od nastavnog programa,
kurikul ne donosi samo sadraj, zada(e
i ciljeve, kao to to ini nast1 program,
ve( obu%va(a o-o proces u cjelini,
njegov cjelokupni tijek
736
prema kurikulskoj teoriji, pripovjedna
proza ukljuuje se u novu didaktiku
paradigmu koja obu%va(a cilj (zato se
ukljuuje, o-o oekivanja), sadraj
(kakvo(a, koliina sadraja), didaktiku
oblikovanost sadraja (prijenos umj1 i
znanst1 sadraja na didaktiko-
metodiku matricu), izbor metodike
strategije (organizaciju i izvoenje nast1
procesa), vrednovanje o-o postiguna,
utvr8ivanje o-o standarda
kurikulske odrednice utvruju se na
temelju empirijske metodologije - u
emipirijskim istraivanjima posebna se
pozornost pridaje uenicima - nji%ovim
zanimanjima, recepcijskim i spoznajnim
mogu(nostima
:) 2en,#, , pr,povjedna pro*a
; ,tate+j./o *an,manje
737
istrauje se zanimanje uenika za
knjievnost itanje knj1 djelaF
istraivanja slue kao podloga za
stvaranje nastavnih programa prema
zanimanjima uenika
u istraivake projekte ukljuen je
razvijeni instrumentarij prema kojemu se
utvruju knj1+itateljska zanimanja:
naslov knjievnog dj., pisac, vrsta, tema,
vremenska pripadnost, nacionalna
pripadnost 2domae, strano3, nain
upoznavanja, komuniciranja, stilska
pripadnost i sl.
u projekt se ukljuuju odrednice koje se
odnose na: itateljsku osobnost,
socijalne, psiholoke i kulturoloke
odrednice: dob, spol, socijalna sredina,
kulturna sredina, okolnost u kojima se
ostvaruje literarno-estetska
komunikacija, mediji, likovna
oblikovanost i sl1
738
1) 2&O()I I'T(AIVAKI5
P(OJEKATA
na temelju 5aktogar5ske analize
utvreno je da na izbor dj1 utjeu: dob,
spol, kulturna sredina, dio grada u kojem
se ivi
u dobi od 1$ i 1& god1 ispitanici su
pokazale najve(e zanimanje za
realistiki romanF uenici (mladi(i)
odabirali su naslove koji upu(uju na
junake i tehnike pothvate, svemirska
putovanja (znanstvena 5antastika)F
uenice (djevojke) pokazale su najve(e
zanimanje za ljubavnu i intimistiku
tematiku
osim projekata s ve(im brojem
ispitanika provode se i razredni projekti
na poetku k1 god1F na temelju pitanja u
anketi saznajemo to uenici najradije
itaju izvan nastavnog programa (obvez1
lektire), koja im se djela ne+sviaju, kako
ocjenjuju nastavu knjievnosti:
739
(oja si djela proitao izvan programaM
(oje ti se djelo najvie svidjeloM
(oji je tvoj najdrai pisac iz nastavnog
programaM
(oji ti se pisac iz nast. programa ne
svi8aM
(oji ti se tekst iz prolog razreda
najvie svidioM (oji nijeM
(oje su tvoje primjedbe na nastavu
knjievnostiM 4 sl1
kvantitativnom i kvalitativnom
ralambom i vrednovanjem odgovora u
anketi unose se sadrajne i metodike
promjene u nastavi: ukljuuju se djela za
koja pokazuje zanimanje ve(ina
uenika, naputaju se pristupi i nastavne
metode koje uenici ne pri%va(aju
740
ruski metodiari <1- .adrova i 0igal u
svom projektu istrauju zanimanje u1 za
djela iz starijih razdoblja i suvremene
knjievnosti, za likove iz knj. dj. starijih
razdoblja i suvremene knj1F u projekt su
ukljuili socijalnu odrednicu (u1 iz
seoske i gradske sredine) te
identi5ikacijsku odrednicu
(poistovje(ivanje s lokovima) anketa,
pisani komentar
-pre5eriraju likove s kojima se mogu
poistovjetiti u kojima je prikazan njihov
vrnjak, navode i neke likove iz stariji%
razdoblja koji bi dobro doli i u naem
vremenu
u pismenim komentarima navode se i
moralne znaajke likova za koje se u1
opredjeljuju na ljestvici moralni%
znaajki istiu se: estitost, iskrenost,
dosljednost, portvovnost, skromnost,
istinoljubivost6
741
-isticanjem moralni% vrijednosti koje
proizlaze iz knj1 dj1 utvruju se etiki i
drutveni ideali mladog narataja te
odgojna uloga nastave knj1
u projektu njemakog metodiara 71
Ca%rendor5a i suradnika istrauje se
itateljsko ponaanje uenika, itateljsko
zanimanje i recepcija knjievni% dj1 -
utvreno je:
/. uenici srednje k1 najve(e zanimanje
pokazuju za zabavnu knjievnost
2. itanje je popra(eno trivijalizacijom
izostankom estetske
(knjievnoumjetnike) dimenzije
4. recepcija je uvjetovana socijalnim i
kulturnim okruenjem u kojem se nalaze
itatelji
rezultati istraivanja utjecali su na
promjene metodike strategijeF u izboru
70 uzimaju se u obzir psiholoke,
socioloke i kulturoloke odrednice
742
-) Pr,vatna +e/t,ra u
,.tra0,va/,m proje/t,ma
uenici pruaju otpor prema
propisanoj lektiri koju sadre nastavni
programiF taj se otpor osobito oituje u
predadolescentnoj i adolecentnoj 5aziF u
nast1 se praksi uitelji suoavaju s
privatnim izborom lektire, u kojem se
esto pojavljuje trivijalna knjievnost
Sussong utvrdio je razloge pojave
trivijalizacije razlozi njezina nastajanja
sadrani su u koncepciji knjievnog o i o,
koja vie razvija trivijalan nain itanja i
miljenja, pismenog i usmenog
izraavanja, nego to razvija smisaono,
kritiko, stvaralako itanje i miljenje
knj1 odgoj zarobljen je stereotipima i
didaktiziranjem koje ne uspostavlja
odgovaraju(u komunikaciju izmeu
sudionika u o-o procesu (uitelja-
uenika)F u takvoj komunikaciji u1 ne
pri%va(aju tekstove koji nisu usklaeni s
743
nji%ovim zanimanjima i eljama
#,+j je knj1 odgoja razviti stvaralakog,
kritikog itatelja koji (e znati razlikovati
estetsko od neestetskogF trivijalizacija
proizlazi iz drutvenog i kulturnog
okruenja, pedagoko-nastavnih
pristupa i postupaka
,) Odredn,#e ,tate+j./o1
*an,manja
iz istraivakog projekta o itateljskom
zanimanju u1 mogu se izdvojiti
odrednice koje mogu odluivati o
poticanju i razvijanju itateljskog
zanimanja:
naslov djela, ime i prezime pisca, vrsta
djela, tema djela, domae-strano djelo,
klasino 6 suvremeno djelo, stilsko
razdoblje, nain komuniciranja,
itateljska osobnost, socijalno-kulturna
sredina, dob itatelja, spol, medijsko
okruenje, likovna oblikovanost,
744
komunikacijske okolnosti, nastava,
motivacije, povratne obavijesti, fabula,
lok2ovi3
j) MOTIVI(ANJE 2ENIKA
&A ITANJE P(IPOVJEDNE
P(O&E
a) 'red.tva , po.tup#,
osnovnokolska nastava knj1, ako je
dobro organizirana i voena, razvija
odreeni stupanj kulture itanja, budi
zanimanje za itanje i stvara naviku
itanjaF
motiviranje uenika za itanje
pripovjedne proze name(e se kao vrlo
vaan metodiki problemF primjerene
745
motivacije imaju vanu ulogu u
izgraivanju kulture itanja
suvremena metodika nastave
knjievnosti uspostavlja razliite pristupe
i postupke koji se primjenjuju u
motiviranju uenika za itanje knjievni%
djela
666666666666666666
666666666
") Pr,.tup, , po.tup#,
/oje pr,mjenjujemo u
mot,v,ranju uen,/a *a ,tanje
/nj,0evn,- dje+a
11 na poetku godine provjerava se
zainteresiranost uenika i stupanj
njihove knjievne kultureF u tu svr%u
obino se primjenjuje ANKETA na
osnovi koje se upoznaje zanimanje za
odreene pripovjedne vrste, tematiku i
odreene pisce
!1 na osnovi pokazanog zanimanja za
746
odreenu tematiku, knjievnu vrstu ili
pisca uitelj predlae uenicima
KNJIEVNO DJE!O za samostalno
itanje kod ku(eF u motiviranju se istie
onaj problem koji je odluivao o izboru
"1 motiviranje za itanje postie se
INTE(P(ETATIVNIM ITANJEM
odabranog odlomka koji (e djelovati
sugestivno i pobuditi zanimanje za
itanjeF obino se u takvu postupku
odabire najuzbudljivija epizoda, koja
potie na itanje djela u cjelini
#1 zanimanje za itanje pripovjednog
djela pobuuje se '!23ANJEM
(ADIOEMI'IJEF u programu k1 radija,
na pedagoki primjeren nain,
reklamiraju se knjievna djela koja treba
proitati
$1 I!2'T(A)IJE POJEDINI5 EPI&ODA
mogu posluiti kao poticaj za itanjeF
uenici najprije promatraju ilustracije, a
zatim i% uitelj motivira za itanje djela
&1 '!23ANJE G!A&BENI5 DJE!A koja
747
su inspirirana romanom ili pripovijetkom
takoer moe posluiti kao poticaj za
itanje
'1 KNJIEVNE OB!JETNI)E pojedini%
pisaca pruaju mogu(nost za
motiviranjeF sluajui radijske i
televizijske emisije posve(ene odreenoj
knjievnoj obljetnici, uenici (e se
zainteresirati za stvaralatvo tog piscaF
uitelj (e takve emisije ukljuiti u
nastavni proces kao poticaj za itanje
)1 poticaj za itanje moe biti I&!OBA
KNJIGA I& 3KO!'KE ili G(AD'KE
KNJINI)EF u suradnji sa kolskim
knjiniarem organizira se izloba
odabrani% djela, uz krae prigodno
izlaganje, to uenike potie na itanje
ti% knjiga
*1 EK(ANI&A)IJA KNJIEVNI5
DJE!A (romana) moe se iskoristiti kao
poticaj za itanjeF uenici (e gledati film,
uitelj (e organizirati razgovor o filmu i
motivirati uenike za itanje djela koje je
748
ekranizirano
1,1 &ADAVANJEM TEMA &A
'AMO'TA!NE PI'MENE (ADOVE
koji su utemeljeni na knjievnim
sadrajima uitelj upoznaje uenike s
pripovjednim djelima koja govore o
zadanoj temi
111 poticaj za itanje odreeni%
knjievni% djela moe biti
OBJAV!JIVANJE KNJIEVNOG
NATJEAJAF u koli ili u mjestu
organizira se +,terarn, /v,* posve(en
knjievnoj temiF uenici se prijavljuju za
sudjelovanje u kvizu na temelju
propozicija natjeajaF natjeaj propisuje
djela koja treba proitati i nain
izvo8enja kvizaF u organizaciji kviza
mogu sudjelovati odabrani uenici
1!1 raspisivanje natjeaja za najuspjeliji
(najorginalniji) P(IKA& ODAB(ANOG
(OMANA takoer se primjenjuje kao
poticaj za itanje
1"1 motiviranje za itanje odreenog
749
djela ili pisca postie se ITANJEM I!I
IN6O(MI(ANJEM uenika o tome kako
je to djelo doivljavao koji istaknuti
znanstvenik, umjetnik i druge znamenite
osobeF uitelj proita takav tekst ili
usmeno upozna uenike kako je, npr1,
;rlea kao djeak doivljavao roman
&latarovo zlato, a zatim predloi
uenicima da proitaju to djelo
1#1 poticaj za itanje djela ostvaruje se
navo8enjem podataka o tome KAKO JE
PI'A) P(I'T2PIO 'TVA(ANJ2
'VOG DJE!A, kojim se izvorima sluio,
to ga je poticalo na stvaranje
1$1 motiviranje za itanje pripovjedni%
djela postie se PO'TAV!JANJEM
PITANJA I &ADATAKA na koja se
odgovara nakon paljivog itanja tekstaF
- pitanja i zadaci mogu biti usmjereni na
provjeravanje stupnja doivljavanja i
razumijevanja tekstaF
-primjerice, prije itanja Cesniina romana
7roljea #vana Kaleba mogu se postaviti
750
ovakva pitanja i zadaci:
(oja obiljeja romaneskne strukture
prepoznajete u romanu 7roljea #vana
KalebaM
(ojim je egzistencijalnim pitanjima
zaokupljen #van KalebM
#z koje vremenske relacije doivljava
ljude i doga8ajeM i sl1
-uenici e pripremiti odgovore na ta
pitanja i ti (e odgovori posluiti kao
is%odite nastavnog sata na kojem (e se
roman analizirati
1&1 motivacija se ostvaruje
&ADAVANJEM TEK'TA I
OD(ENIVANJEM &ADATAKA koji se
vezuju uz itanjeF uenici samostalno
postavljaju pitanja i teze o kojima (e se
raspravljati na nastavnome satuF
izdvajaju se sredinja pitanja i
najzanimljivije teze koje (e posluiti kao
is%odite rasprave na satu
751
/) TIPOVI MOTIVI(AJ2HI5
NA'TAVNI5 'ATI
=u suvremenoj metod1 teoriji pripovjedne
proze a5irmirani se razliiti tipovi 7<0 za
itanje izvan nastave
metodiarka N%A% Badrova navodi ove
tipove nas1 sati:
sat uvo8enja u itanje
sat propagiranja 2preporuivanja3
sat produbljivanja spoznaja o
proitanome djelu
sat anotiranja i recenziranja
'AT 2VONENJA $2VODNI
'AT)
bavi se op(im pitanjima itanja
(teorijom itanja), upoznavanjem uenika
s opisom knjige i bibliogra5skim podacima,
buenjem zanimanja za itanje
uen,#, upo*naju: povijest tiskanja,
organizaciju knjienice, naine
752
rukovanja knjigom i katalogom, tehniku
itanja i biljeenja
organizira se an/et,ranje o pro,tan,m
/nj,1ama za vrijeme ljetni% praznika, o
temama i vrstama knj1 djela koja u. ele
itati i o njima raspravljati na nast. satuF
anketa slui kao oslonac za izbor lektire
za uvodni sat uenici mogu pripremiti
p,.mene radove tematski vezane uz
itanje knjigaF
-mogu se oblikovati razliiti na.+ov, koji
(e i% potaknuti da izraze svoje itateljsko
iskustvo, zanimanje, nain doivljavanja,
razmiljanja o knjizi i sl1
mogu se ponuditi ovakve teme: (ako
itam romanM Jto me najvie zaokuplja
pri itanju proznog djelaM Jto najradije
zapisujem pri itanju prozeM 7reporuka
za itanje romana koji mi se svidio. (oja
bih pitanja postavio autoruM i sl1
,tanjem , ana+,*om radova moe se
cjelovitije upoznati nji%ov odnos prema
753
knjizi, izgra8enog ukusa i navika itanjaF
pr,premanje uen,/a *a uvodn, .at
moe se temeljiti na prikupljanju izjava
znamenitih ljudi o knjizi i njezinoj ulozi u
ljudskom ivotu jedna skupina u1 u
suradnji s knjiniarkom priprema
izlobu knjiga i bibliografski popis oni%
knj1 koje su predviene za teku(u k1
god1F uenici pod vodstvom uitelja
odlaze u kolsku i gradsku knj. da
upoznaju nain nji%ova rada
u opisu modela nast1 sata <1 A%
Badrova se osvrnula na izgled uionice,
sadraj sata i nastavne postupke
I&G!ED 2IONI)E:
11 portreti pisaca na zidovima uionica,
!1 izjave znameniti% ljudi o knjigama i
znanju, "1 izloba oni% knjiga koje su se
svidjele najve(em broju uenika,
#1 knjige o piscima koji (e se prouavati u
teku(oj kolskoj godini,
$1 knjievne novine ili pano 0avjetujemo
da se proita, s kratkim anotacijama,
754
najboljim itateljskim anketama i
sastavcima o knjizi, na panou se mogu
tijekom k1 godine smjenjivati savjeti za
itanje i druge obavijesti,
&1 4zloba ;njige o knjigama,
'1 popis knjiga za izvanrazredno itanje ili
tematski izbor, npr1 ;njige o mladei,
>nanstvena 5antastika, >nanstveno-
popularna literatura
'adr0aj .ata
11 izlaganje o <-=0?-E4=47 ;<=4D-7-
u knjinicama, o ulozi tiska u razvijanju
kulture i povezivanju naroda6
!1 izlaganje o >-7-S3 ?40;-<=- knjiga
u pojedinim dravama, o najpoznatijim
nakladnikim ku(ama, asopisima6
"1 izlaganje o najpoznatijim (najve(im)
.4.G42?A;-7- na svijetuF detaljniji
govor o najve(im bibliotekama u
domovini, mjesnim bibliotekama
755
#1 knjiniar objanjava kako se odabire i
ita knjigaF upoznaje uenike s knjigama
i brourama koje govore o tome kako
treba itati knjigu
$1 uenici dobivaju obavijesti kako treba
voditi biljenicu za lektiru, itateljski
dnevnik, i kako treba oblikovati biljeke
na slian nain opisani su modeli
ostali% tipova nast1 sati koji su
namijenjeni motiviranju za itanje knj1 dj1
samostalno itanje kod kue prethodi
interpretaciji djela na satu
uspjenom integracijom
izvanrazrednog itanja i analize djela na
satu ostvaruju se suvremeni ciljevi
nastave knjievnosti
izgrauje se aktivan i senzibilan itatelj
koji doivljava knjievne poruke i razumije
nji%ov smisao
756
+) 'AMO'TA!NO ITANJE I
BI!JEENJE
samostalno itanje pripovjedne proze
iziskuje dodatne aktivnosti koje
osiguravaju aktivno itanje, tj1 itanje
popraeno razmiljanjem i biljeenjemF
aktivno je itanje s olovkom u ruci
>% ,tanje , ",+je0enje
uenici uglavnom itaju povrno,
slijede(i samo fabulativni sloj teksta
u potrazi za razrjeenjem 5abule katkad
preskau opisne dijelove teksta,
pojedine dijaloge i monologe te pieve
refleksije
757
aktivno itanje za%tijeva od itatelja
poniranje u misaoni i emotivni sloj
teksta, za%tijeva sudjelovanje u
du%ovnoj avanturi koja se ostvaruje u
tekstuF za takvo itanje pretpostavlja se
emocionalno, fantazijsko i intelektualno
angairanje
razvijanje takva itanja dugotrajan je
proces koji iziskuje sustavan odgoj
itanje je stvaralatvo i rad
ve( u 2H uenici stjeu kulturu itanjaF
upoznaju osnovne oblike biljeenja
zapaanja i sudova o djeluF k1 praksa
2H i 0H a5irmirala je biljenicu za lektiru
kao prate(e sredstvo
?% +e/t,ra
preteno slui za prepriavanje
MsadrajaN i karakterizaciju glavni% likova
razvijeniji tip lektire obu%va(a i idejno-
tematsko odreenje djela, zabiljeke o
piscu, citate iz djela i sudove knjievne
kritike
758
pri oblikovanju lektire u1 se trude da im
rukopis bude to ljepi to svjedoi o
izuzimanju lektire kao posebne vrste
biljenice koja mora odgovarati
odreenim estetskim zahtjevima
meutim, iza paljivo oblikovana
rukopisa i estetskog izgleda biljenice
esto se krije sadrajno (misaono i
emocionalno) siromatvo, ukalupljenost,
neorginalnost i povrnost
da bi se usavrio sustav biljeenja uz
itanje pripovjedne proze, uenike treba
postupno i kontinuirano obuavati u toj
sloenoj djelatnosti
@% B,+je0enje ","+,o1ra:./,-
podata/a
u dnevnik itanja zapisuju se
bibliogra5ski podaci o knjizi: ime i
prezime autora, naslov djela, naziv
izdavaa, mjesto i vrijeme (godina)
izdanja
759
osim . zabiljebi koje se odnose na
izvorna beletristika dj1, u1 0H nauit (e
voditi bibliogradiju sekundarnih izvora
asopisa, pregleda pov1 knj1,
knjievnoznan1 publikacijaF
dobivati dopunske zadatke vezane uz
rad u k1 knj1 napisati bibl1 kartice za
pojedine pisce ili dj1 iz pojedini%
razdobljaF iznosit (e i usmeno bibl1
podatke o pojedinom knj1 dj1
B% B,+je0enje *apa0anja o dje+u
u dnevniku itanja piu vlastita
zapaanja o dj1 mogu biti u obliku
saetih natuknicaF sadraj zapaanja
mogu biti razliiti elementi knj1 teksta
(uzor zabiljeke izgraeni% itatelja)
neki itatelji zapisuju iz teksta detalje
pejzaa, detalje portreta, karakteristike,
misli, slike, djelie teme, siejne dionice
tijek siea, opis ambijenta, imena
likova, dijaloge i sl1
760
pojedini itatelji biljee u dnevnik itanja
asocijacije, osjeaje i misli u kontekstu s
odreenim situacijama u dj1, biljee
svoje prve dojmove, zau8enosti i
oduevljenje, biljee svaku neoekivanu
i nepoznatu rije, reeninu konstrukciju,
sliku, a5orizam, stilski postupak
ve( u kontaktu s prvim pripovjednim dj1
koje (e u1 samostalno itati treba i%
upoznati s tehnikom itanja i biljeenja
na odabranom odlomku iz dj1 u1 (e, uz
uiteljeve naputke, biljeiti u dnevnik
itanja svoje prve dojmove i zapaanja
u dnevnik itanja najprije (e zabiljeiti
nadnevak kada je itanje djela zapoelo
i bibliografske podatke zatim (e
pristupiti itanju uvodnog dijela uitelj
i% upoznaje s metodom itanja i
biljeenja
761
.ekst treba itati paljivo i sabrano.
5im u tekstu osjetite bilo koje
iznena8enje, uoite pojedinost koja je
privukla vau pozornost, treba je
zabiljeiti. -vaku misao ili doivljaj koje
se jave pri itanju teksta treba zabiljeiti.
Liljeiti moemo jednom rijeju,
sintagmama ili reenicama.
Pr,mjer% Na Dri%i :u)ri*a ,u k%*.-
nakon uiteljevi% naputaka o biljeenju
zapaanja, doivljaja i misli u dnevnik
itanja, uenici (e proitati u sebi
poetak romanaF itanje i biljeenje traje
1, min1
kad uenici proitaju tekst i zabiljee u
dnevnik itanja svoja zapaanja, uitelj
provjerava rezultate rada i upoznaje
osobine reakcija, sposobnosti
zapaanja, osjetljivost za knj1 tekst,
ukratko recepcijsku spremnostF
provjeravanje rezultata moe se provesti
tako da u1 naglas proitaju svoje
biljeke, koje (e prokomentirati i
762
usporeditiF nakon analize objavljeni%
zapaanja ustanovit (e se nain
biljeenja u dnevniku itanja
biljeke uenika 11 razreda gim1 uz
proitani tekst (u knjizi)
u analizi zabiljeki istaknut (e se nji%ova
usmjerenostF u1 zapaaju ono o emu
pisac govori i nain pripovijedanjaF
izdvajaju najuoljivije pojedinosti,
najuoljivije motiveF zapaaju i piev
jezikF izraavaju i osobne stavoveF tako
(e u dnevnik itanja u(i obilje zapaanja
iz koji% (e se mo(i izgraditi cjelovita slika
o dj1
voenjem biljeaka uspostavljamo
aktivniji odnos prema tekstu, postajemo
suputnici u svijetu pieva romana
osim spontanog biljeenja koje pokazuje
pojedinane sklonosti primjenjuje se i
usmjereno itanje to je takvo itanje
koje se usmjeruje prema odre8enim
pojavama u tekstuF prije itanja teksta
763
uenici dobivaju usmjerenje, tj1 uitelj i%
upozorava na to treba usmjeriti
pozornost
u razvijanju stvaralakog i kritikog
itanja pripovjedne proze primjenjuje se
postupak koji iziskuje postavljanje
pitanja, izricanje sudova, ocjena i teza
za raspravu biljeke te vrste pokazuju
razvijenost stvaralakog i kritikog
miljenja
A% ),t,ranje
u1 spontano zapisuju iz
knjievnoumjetnikog teksta pojedine
rijei, sintagme, izraze, dijelove teksta
koji im se najvie svi8ajuF
-usmjereno citiranje temelji se na
zadacima koji trae da se citiraju
reenice, sintagme, opisi, pievi
komentari, razmiljanja, unutarnji
monolozi, replike, monolozi, dijalozi
#,tat, slue kao poticaji za stvaranje
764
vlastitog metateksta i izgraivanje stilaF
citati koje u1 preuzimaju iz knjumj1
teksta pokazuju njihovu itateljsku, knj-
estetsku i jez-stilsku senzibilnost
u.mjereno #,t,ranje uskla8uje se s
itateljskim i jezino-stilskim razvojem
uenika koji se iskazuje u obrazovnim
standardimaF uz svaki tekst iz obvezatne
lektire navode se usmjeravajui zadaci
za citiranje 6 primjer<
#z romana X citirajte reenice i dijelove
teksta koji govore o egzistencijalnim
motivima, stvaranju, umjetnosti, ratu,
povijestiB
C% Anota#,ja
ve( u 2H (na drugom stupnju) u1 ue
saeto prepriati pripovjedni tekst
(5abulu)F saeto prepriavanje 5abule
prethodi oblikovanju anotacije, koja
sadri i druge znaajke pripovjednog dj1
765
(temu, ideje, oblik, stil)
anotacija je saeta karakteristika dj1
koja obu%va(a autorovu osobnost, temu i
ocjenu umjetniki% svojstavaF osim ti%
podataka, anotacija moe sadravati
podatke o postanku djela (vremenskoj
odrednici), stilskoj formaciji, poetici,
jeziku, recepciji
uenje o anotaciji i njezinu pisanju
zapoinje u 2H i nastavlja se u srednjoj
k1F odabiru se uzorci anotacija s
naslovnica romana, dnevni% listova i
asopisa i na njima se uoavaju
znaajke te vrste metateksta
kad u1 naue bitne znaajke anotacije,
samostalno piu anotacije za lektirna dj1
po vlastitome izboru
poticaji za pisanje anotacija mogu biti
natjeaji za najuspjeniju anotaciju o
odabranome knj1 dj1F najuspjenija
anotacija objavljuje se u k1 listu, na
literarnom panuo u koli, razrednoj
766
uionici i kolskoj knjinici
C% (e#en*,ja
je razra8eniji tekst o karakterizaciji
pripovjednog djelaF za razliku od
anotacije, koja iskazuje samo najvanije
tematsko-idejne i literarno-estetske
znaajke djela, recenzija obrazlae
sudove, primjedbe i ocjene pojedini%
sastavnica djela
oblikovanju recenzije pret%odi aktivno
itanje (itanje s biljeenjem)F na osnovi
biljeaka u dnevniku itanja pristupa se
oblikovanju recenzije
prije samostalnog oblikovanja recenzije
prouava se (analizira) uzorak recenzijeF
767
(teme, ideje, umjetniki% znaajki djela),
kompozicija i stil
sloeniji je oblik usporedna analiza
dviju recenzija koje govore o istom djelu
osim analize odabrani% recenzija
istaknuti% pisaca, provode se usmene i
pismene analize recenzija koje piu
sami ueniciF oni dobivaju zadatke da
obrazloe odreene tvrdnje knjievne
kritike, samostalno 5ormuliraju teze i
objasne i%
upoznavanje recenzije iri se osobito na
djela iz suvremene knj1F u suvremenim
knj1 asopisima u1 (e itati i analizirati
recenzije o onim knj1 dj1 koja su proitali
tako (e mo(i uspore8ivati stavove
recenzenata s vlastitim stavovima
768
itanje i analiza recenzija i ostale kritike
literature dolazi u zavrnoj fazi bavljenja
odreenim knj1 dj1F kad u1 usustavi
zapaanja, oblikuje osnovne teze i
stavove o djelu, moe pristupiti itanju
dopunske kritike literatureF itanjem te
literature produbljuju se i proiruju
spoznaje o dj1F u izboru kritike lit1
pomau uitelj i kolski knjiniar
uenicima se daju na izbor za
recenziranje prozna dj1 iz suvremene
knj1, doma(e i straneF svakom se
razredu predlae izbor od tridesetak dj1,
a svaki uenik odabire po jedno dj. o
kojem (e napisati recenzijuF rad na
itanju dj1 i pripremanju recenzije traje
do dva mjeseca
uitelj pomae uenicima u
pripremanju recenzije pojedinanim
konzultacijama
usmjeravanjem na bitne probleme,
usmj1 na dopunsku literaturu o dj1
769
recenzije se piu u posebnim
biljenicama kako bi najuspjeniji radovi
mogli posluiti kao uzor ostalim
uenicimaF takve najuspjelije recenzije
mogu se objaviti u kolskom listu ili
poslati na natjeaj za najuspjelije
recenzije o djelima suvremene knj1
osim recenzije u1 (e upoznati i druge
oblike prosuivanja knj. dj1 kritiku,
studiju, esej, paraleluF sustavim
uvoenjem uenika u razliite oblike i
te%nike biljeenja zapaanja, doivljaja,
razmiljanja i sudova o knjievnim dj1,
knjievno e obrazovanje dobiti ire i
dublje razmjere
u1 (e se izgraivati kao svjesni itatelji
knj1 dj1F u nji%ovu svijest treba usaditi
spoznaju koja je izraena u poznatoj
poslovici: .ko zapisuje, ita dvostruko
2pamti dvostruko3
m) '2V(EMENE METODIKE
770
KON)EP)IJE O
P(IPOVJEDNOJ P(O&I
a) 3/o+./a ,nterpreta#,ja
svaka metodika koncepcija polazi od
prirode nastavnog sadraja i drugih
imbenika koji odreuju nastavni
procesF suvremena metodika nastave
knjievnosti de5inirala je kao sredinji
sadraj nast1 procesa knjievno djelo
tradicionalnoj strukturi nastavnog sata
suprotstavljeni su novi modeli koji
uzimaju u obzir doivljajno-spoznajne
procese to se oituju u komunikaciji s
nastavnim (knj1) sadrajem
kolska interpretacija uspostavlja
takvu organizaciju nastavnog sata u
kojoj se ostvaruje !"0#1'/%/ i
-7"&%/% umjetnikog dj1, a uenik je
u poziciji )-.).-("K -,L/)(.%
nastavni sat u sustavu k1 interpretacije
prolazi ove 5aze:
771
=. doivljajno-spoznajna motivacijaE
>. najava problema teksta i njegova
lokalizacijaE
?. interpretativno itanjeE
C. emocionalna i intelektualna pauzaE
@. objavljivanje doivljaja i njihova
korekcijaE
:. interpretacija tekstaE
I. sintezaE
D. zadaci za samotalan rad
") Do0,v+jajno=.po*najna
mot,va#,ja
a5irmirani su novi metodiki postupci
koji se primjenjuju u doivljajnom i
intelektualnom motiviranju uenika
pripovjedno djelo iziskuje poseban tip
motivacija tipovi motivacija za
analitiki pristup djelu primjeravaju se
prirodi djela, njegovoj tematsko-idejnoj
usmjerenosti i umjetnikim znaajkama
772
prema sadrajnoj usmjerenosti
razlikujemo ove tipove motivacija:
utemeljene na osobnim iskustvima
u. 2emo., moral., soc., intelek.3
utemeljene na knjievnoteorijskoj i
knjievnopovijesnoj osnovi
utemeljene na likovnim, glazbenim i
filmskim predlocima
utemeljene na opekulturnim
sadrajima
utemeljene na lingvistiko-stilistikoj
osnovi
utemeljene na filozofskoj, sociolokoj
i povijesnoj literaturi
tipovi motivacije odabiru se u skladu s
idejno-estetskim znaajkama djela i
ciljevima interpretacije
n) MOTIVA)IJE 'E
O'TVA(2J2 (A&!IITIM
PO'T2P)IMA:
773
1. ANKETI(ANJEM se mogu otkriti
emocionalna, moralna, socijalna i
intelektualna iskustva uenika koja (e se
ukljuivati u du%ovni prostorF
2E4=A<?-/4=0;27 -<;A?27
otkrivaju se podaci o uenikovu svijetu
koji mogu odluivati o is%odu
interpretacije dj1F ;2<?E2G<27
-<;A?27 provjeravamo stupanj nji%ove
knjievne kulture koja se pretpostavlja za
predvienu interpretaciju
rezultati koji se dobivaju anketom
odreuju razinu i usmjerenost
interpretacijeF oni se oituju kao poetni
krug spoznaja od koji% se polazi i koje se
ukljuuju u novi i iri kontekst to ga
otvara odabrano djelo
2. &ADAVANJEM POTI)AJNE
TEMAT'KE (IJEI - otkrivaju se
rasponi uenikovi% asocijacija i misliF
smisao je tog postupka u pokretanju
asocijacija i misli uz odreenu tematsku
jedinicu jer se na taj nain stvara
774
doivljajni kontekst u kojem (e se kretati
interpretacija
kao poticaj moe posluiti tematska rije
u naslovnoj sintagmi djela (navedi svoj
primjer), npr1 a !rini uprija - most-
nakon navoenja asocijacija, moe se
dati zadatak da odrede metaforina
znaenja te rijei, da je odrede kao
simbol6
3. &ADA)IMA OBJEKTIVNOG TIPA I
TE'TOVIMA ustanovljuje se
poznavanje knjteorijski%, knjievnopov,
5ilozo5ski%, socioloki%, povijesni% i
drugi% podataka koji se trae u
interpretaciji tekstaF
u k1 praksi zadaci objektivnog tipa se
ponajprije primjenjuju kao sredstvo
kontrole znanja, provjeravanja stupnja
usvojenosti znanja
meutim, zadaci objektivnog tipa
uspjeno se mogu primjenjivati kao
motivacija za interpretaciju odabranog
djela
775
postoje ustaljene ?AS4;A
2.G4;2B-<=- >-C-?-;-
2.=A;?4B<2D ?48-:
sre8ivanje podataka prema
odre8enom kriteriju, izbor pravilnih
rjeenja iz navedenog niza rjeenja,
dopunavanje izostavljenih podataka,
odgovori na pitanja i sl1
takvim se postupcima obino provjerava
poznavanje knj1 injenica (knjpov1 i
knjteor1 podataka, podataka iz knj1 djela
poznavanje teme, ideje, likova,
jezinih i stilskih osobina teksta)
u krugu zadataka objektivnog tipa
izdvajaju se esejistiki oblikovani zadaci
- nji%ova je posebnost u stilskoj
odrednici i funkcijiF takvim se zadacima
jae motivira doivljajno-spoznajna
aktivnost
4. POKA&IVANJEM !IKOVNI5 DJE!A
stvara se doivljajna i spoznajna
motivacija za interpretaciju pripovjednog
776
djelaF uspjele ilustracije epizoda iz
romana i novele potiu u1 na razgovor
koji (e najaviti problematiku djela
osim ilustracija pojedini% epizoda, kao
likovni poticaj uzimaju se portreti
knjienih likova
8E4 4>.2E3 G4;1 20?B-EA<=- koja
slue kao poticaj za doivljajno i
spoznajno motiviranje na satu knj1
primjenjuju se ovi ;E4?AE4=4:
a) lik dj. mora biti primjereno do.-spoz.
*ogunostima uenika
b) lik. dj. treba izazvati zanimanje u.,
emo. i intelekt. reakciju
c) po tematsko-idejnim i stilskim
karakteristikama mora se uskladiti s
literarnim djelom koje se interpretira
d) izbor lik. dj. ovisi o ciljevima nast. sata
e) slika koja se pokazuje ne smije biti
manjeg formata od DD X :D
E-C <- 0G4/4 (promatranje i analiza)
777
prolazi nekoliko 5aza:
J8EB- T->- uenik ili uitelj iznose
osnovne obavijesti o likovnom tvorcu i
njegovom djelu (kada je nastalo, ime je
inspirirano, gdje se uva)F moe se
organizirati i razgovor ako su u1 ve(
susretali koje djelo likovnog tvorca o
kojem je rijeF uvodna 5aza traje kratko,
najvie $ minuta
JCE3D- T->- prikazuje se odabrano
likovno dj1, u1 pozorno promatraju sliku
bez ikakvi% intervencija (objanjenja)F u
tom se asu ne treba upletati u tijek
promatranja (doivljavanja) dj1
J?EA[- T->-
a) organizira se razgovor o sliciF u1
najprije izraavaju svoje dojmove i
doivljaje, a zatim se pristupa analizi
djela
b) analiza likovnog djela: utvruju se bitne
znaajke likovnog djela u odnosu prema
njegovu literarnom predloku
778
c) kad zavri likovna analiza djela,
pristupa se literarnoj analizi teksta koji je
inspirirao likovnog tvorca
prije interpretacije lika u literarnom dj1
moe se promatrati likovno djelo
(82E?EA?) koji je inspiriran tekstomF
nakon likovne analize lika pristupa se
literarnoj analizi u kojoj se najprije
interpretativno 1 i analiziraju portretne
dionice teksta, a zatim se provodi
cjelovita interpretacija lika
postupak se moe i varirati ishodite
moe biti portretna dionica teksta koja
se interpretativno ita, a zatim se
promatra likovno dj1 (portret) koji je
inspiriran tekstom
ukljuivanje likovni% djela u nastavni sat
knjievnosti, posebno u interpretaciji
djela pripovjedne proze, jo nije
sustavno proueno s metodikog i
komparativnog gledita
779
5. '!23ANJEM G!A&BE stvara se
prikladno ozraje za interpretaciju
knjievnoga djelaF ponajprije se odabiru
glazbena dj1 (u cjelini ili 5ragmentima)
koja su u tematsko-idejnom i stilskom
suglasju s literarnim djelomF
-odabiru se glazbena dj1 inspirirana
pripovjednim tekstomF kad uenici doive
odabrano glazbeno dj1 i izraze svoje
doivljaje, pristupa se literarnoj analizi lika
ili epizode koja je posluila kao glazbena
inspiracija
6. G!EDANJEM 6I!MA koji je raen
na predloku literarnog dj1 otvara se
mogu(nost za literarnu analizuF ako su
u1 proitali dj1 i gledali 5ilm, mo(i (e se
ostvariti komparativna analiza
- takva (e analiza otkrivati posebnosti
5ilmskog i knjievnog dj1
780
7. 'AMO'TA!NI PI'MENI (ADOVI
uenika mogu posluiti kao is%odite u
organizaciji nast1 sataF pismene
minijature slue kao vrlo uspjela
motivacija za dalji tijek analize
a) u1 mogu postaviti odreena pitanja
koja su zabiljeili u dnevnik itanja, ")
proitati teze do koji% su doli na temelju
biljeaka o dj1, #) anotaciju, d) plan za
analizu lika, epizode, teme, e) mogu
citirati dijelove teksta kojima se otkrivaju
stilske znaajke teksta, :) citirati sudove
knjievne kritike s kojima se slau ili ne
slau i sl1
za takav oblik motivacije posebno se
pripremaju izvan nastavnog sataF tako
se integrira izvanrazredni rad i rad na
nast1 satu
8. 2'MJE(ENIM ITANJEM
'EK2NDA(NI5 I&VO(A
(pieva dnevnika, komentara o
781
poseban krug informacija koje su prijeko
potrebne za razumijevanje dj1
ima knjievni% dj1 koja trae pret%odnu
obavijetenost o tematskoj i idejnoj
usmjerenosti
itanjem ti% izvora u1 se pripremaju za
stvaralako itanje tekstaF u dnevnicima
i drugim zapisima pisaca otkrivamo
zanimljive podatke o postanku pojedini%
knjievni% dj1 (npr1 podrijetlo pojedini%
knj1 likova)
uz tekst u1 dobivaju pitanja na koja
treba odgovoritiF pitanja se mogu
postaviti prije itanja teksta (kao
usmjerenje na one probleme koje treba
uoiti) ili nakon itanja (da se ustanovi
kako uoavaju probleme)F odgovore na
postavljena pitanja iznose usmeno ili i%
najprije zapisuju, a zatim glasno itaju
usmjerenim itanjem sekundarni% izvora
u1 usvajaju metode studijskog pristupa
knj1 pojavamaF sekundarne izvore mogu
itati i izvan nastave, uz postavljene
782
zadatke koje treba rijeiti
ako se tekst ita na nastavnom satu, u
uvodnoj 5azi nastavnog sata, njegov
opseg ne smije biti velik (odabire se
tekst koji se moe proitati za pet
minuta)
9. I&!AGANJEM 2ITE!JA I!I
2ENIKA sadraj izlaganja
(objanjavanja) mogu biti
knjievnopovijesne, knjievnoteorijske,
lingvistike i druge obavijesti vano
mjesto u takvim objanjenjima
zauzimaju lingvistiko-stilistika pitanja
prije interpretativnog itanja odabranog
teksta uenici se upoznaju sa svim
nepoznatim rijeima i pojmovima koji (e
se u tekstu sresti i stilistikim
pojedinostima koje su karakteristine za
tekst
bibliogra5ski, knjievnopov,
knjievnoteor i drutveno-politiki
komentar u uvodnoj 5azi ne smije dobiti
irok zamah iznose se samo oni
783
podaci bez koji% bi pristup bio
onemogu(en
u 5azi doivljajno-spoznajne motivacije
treba ukloniti sve zapreke koje bi mogle
remetiti doivljaj teksta koji se ostvaruje
interpretativnim itanjem uenike treba
to vie otvoriti prema porukama koje (e
im uputiti tekst
o) !OKA!I&A)IJA
TEK'TA
u metodikoj literaturi pojavljuje se i
pitanje lokalizacije teksta
treba li lokalizirati svaki tekstK u vezi s
tim provedena je razdioba tekstova na:
a) zavisne tekstove
b) nezavisne ili samostalne
a) &AVI'NI TEK'TOVI su odabrani
odlomci izdvojeni iz vee cjeline
(romana, novele, pripovijetke ili drame)
zavisni tekstovi ponajprije se lokaliziraju
784
u organsku cjelinu iz koje su izdvojeniF
epizoda ili scena iz romana ili novele
smjeta se u kontekst djela, tj1 promatra
se kao sastavni dio ve(e cjeline
") NE&AVI'NI I!I 'AMO'TA!NI
TEK'TOVI
>% nisu izdvojeni odlomci iz vee cjeline
(to su cjeloviti tekstovi, kra(a
pripovijetka, novela, crtica, pjesma)
?% i nezavisni+samostalni tekstovi trae
lokalizaciju u analitikom postupku koji
se temelji na znanstvenim osnovama
@% knj1 se tekst moe doivljavati i izvan
vremenski% i prostorni% odrednica to
je subjektivni doivljaj dj1, doivljaj
njegovi% estetskih vrijednosti
B% no u nastavi knj1 osim subjektivnog
doivljaja dj1 u interpretativnom se
procesu istrauju sve vane okolnosti
koje su imanentne u djelu
A% samostalna novela ili crtica pripadaju
odreenom tvorcu koji je i drutveno i
povijesno bi(eF lokalizacija e utvrditi
785
pripadnost djela tvorcu, tj1 povezat (e
djelo s odreenom stvaralakom
osobnosti, ukljuiti ga u odreeni opus,
u stvaralaku 5azu u kojoj je nastalo,
osvijetliti okolnosti koje su ga uvjetovale
(drutveni i knjievni kontekst u kojem je
nastalo djelo) time se ostvaruje
povijesni pristup djeluF svako se knj1 dj1
ukljuuje u ve( stvoreni poredak to ga
stvara povijest knj1, gdje mu se odreuje
mjesto u tom poretku
C% ovisno o strukturi djela lokalizacija se
ostvaruje na vie razina epizoda se
lokalizira u poglavlje, poglavlje u iru
kompozicijsku cjelinu dio romana
(41441441 ako je rije, npr1, o trilogiji),
roman se ukljuuje u piev opus, tj1 u
odreeni tematski ili stilski krug, u
stvaralaku 5azu, u vremenski kontekst
u kojem je nastalo djelo
D% lokalizacija se moe ostvariti u jo
irim okvirima prema tematskim ili
stilskim znaajkama ukljuuje se u krug
786
slinih dj. ne samo u nacionalnoj nego i
u svjetskoj knj1
E% svako je knj1 dj1 sastavni dio
odreenog konteksta (autorskog,
drutvenog, povijesnog, jezinog,
stilskog) i podlijee lokalizaciji u
analitikom (interp1) procesu koji se
utemeljuje na knjpov1 osnovi
F% odlomcima iz romana,
pripovijedaka i novela koji se navode u
itankama obvezatno pret%odi
lokalizacija u obliku saete obavijesti o
razvoju fabularnog tijeka
>G% lokaliziranje odlomka (epizode ili
scene) ostvaruje se na vie nainaF
3B2C<27 .4G=AH;27 prije
navoenja teksta odreuje se tematska
osnova djela u cjelini i razvoj radnje do
epizode koja se citira
787
>>% ?A;0? G2;-G4>-/4=A 0-CE@4
osnovnu obavijest o temi i problemu koji
se postavlja u sredite dj1F prati razvoj
radnje, imenuje likove, odreuje im
mjesto u strukturi dj1 (glavni ili sporedni
lik), uspostavlja psiholoki kontekst u
kojem se zbiva prikazana situacija
>?% tekst lokalizacije oblikuje se
jednostavnim i razumljivim reenicama,
to saetijim r1 koje u1 prenose
potrebnu koliinu obavijesti
>% Metod,/, po.tup#, /oj,ma
.e o.tvaruje +o/a+,*a#,ja
a" lokalizacija se moe ostvariti
C4=-G2H;27 7A?2C27 (ako su
uenici proitali djelo u cjelini) uitelj
postavlja pitanja kojima obu%va(a
tematsko-problemski sloj djela i
kompozicijsku cjelinu do epizode koja (e
se interpretiratiF pitanjima se obu%va(aju
sve vane pojedinosti koje omogu(uju
pri%va(anje epizode
788
#" pitanja se mogu iskoristiti za 8407A<4
2.G4; E-C- uitelj postavlja pitanja
usmeno, a uenici odgovore zapisuju u
svoje biljeniceF takvim se postupkom
svi uenici angairaju u radu, samo je
proces rada usporeniji nego pri
usmenim odgovorima na pitanja
!" lokalizacija se moe ostvariti uz pomo(
;2782>4/4=0;4S ?-.G4/-
- to su tablice u kojima je naznaen
redoslijed epizodaF u1 se predoi tablica
na osnovi koje usmeno izlau redoslijed
doga8anja do epizode koja (e se
interpretativno itati
1. npr1 /)!% ,5)#( moe
samostalno, u saetom obliku, slijediti
razvoj 5abule do epizode koja (e se
interpretativno itati
789
2. postupak se moe i varirati primjenom
J.%A)."K #&'%K%/% u tom
sustavu izlaganja uenici se smjenjuju
na svaku pret%odnu dionicu izlaganja
nadovezuje se novo izlaganje takvim
postupkom postie se ve(a aktivnost na
satu
3. kompozicijska tablica sadri ove
elemente (tekst se pie na ve(em
5ormatu kako bi bio itljiv, ili na
prozirnicu): (u knj1)
-npr1 11 "pis likove kue. ,kljuivanje u
radnju glavnih likova.
!1 'ikova pria o prolosti grada.
"1 7ovijest obitelji glavnog lika.
-i tako dalje do epizode koja se
itnerpretativno ita na satu6
790
>@% lokalizacija ne obu%va(a samo
podatke koji su vezani za strukturu djela
(njegovu unutarnju organizaciju)F ona
"L,41%[% # 7"!%.() #&1% !/)'%
koji govore o nastanku djela,
knjievnopovijesnom kontekstu u kojem
je djelo stvoreno, o autoru, odjeku dj1 u
vremenu u kojem se pojavilo i sl1
pr,mjer, u /nj,*,
1. lokalizacija <ovakova romana
7osljednji -tipanii)
---o romanu, kada je nastao, u kojoj
stvaralakoj 5azi autora, koje drutveno-
ekonomske probleme svog zaviaja
izraava u djelima iz te 5aze, kojim se
etiko-psi%olokim pitanjima i pojavama
usporedo bavi, u kojem pov1 trenutku
nastaj roman, kojem tematskom krugu
pripada i sl1
- takav tip lokalizacije usmjeren je na
svestranije odreivanje okvira u kojem se
pojavljuje djeloF
791
-3 8EB27 0AD7A<?3 iznose se
bibliografske obavijesti i op(e odre8enje
stvaralake faze u kojoj je nastalo dj1F
-3 CE3D27 0AD7A<?3 odreuje se
osnovna tematska usmjerenost autorova,
koja se stavlja u kontekst vremena i
generacijski kontekstF
-3 ?EA[A7 0AD7A<?3 preciziraju se
knjievnopovijesne znaajke razdoblja u
kojem nastaje roman (smjena stilova)F
-3 IA?BE?27 0AD7A<?3 roman se
lokalizira u tematski krug (senjski tematski
krug)
---donosi niz obavijesti o vremenu u
kojem je nastalo djelo
2. pristupaju(i interpretaciji ;rleina
novelistikog ciklusa 4rvatski bog *ars,
Hime Bueti( ostvaruje ovakav tip lok1:
792
-tekst u knj1 lokalizacija donosi
in5ormacije o temi, vremenu u kojem
nastaje djelo, autoru i njegovim
preokupacijama te bibliografske podatke i
otvara vezu s djelima iz svjetske knj1 koja
prikazuje ratnu tematiku
---tekst lok1 ostvaren je esejistiki
?% Na.tavn, po.tup#, u
u.vajanju /nj,0evn,- o"av,je.t,
s metodikog gledita name(e se
pitanje kako prenijeti obavijesti koje
ulaze u okvir lokalizacije
1. METODA (ADA ' TEK'TOM
primjenjuje se ako se tekst lokalizacije
nalazi u udbeniku
a) u1 dobivaju zadatak proitati tekst lok1
i pokuati samostalno ispisati najvanije
podatke to je itanje teksta povezano
sa zapisivanjem najvaniji% podatakaF
uitelj provjerava rezultate rada i
upozorava u1 na eventualne propuste
793
b) u drugoj varijanti postupak izgleda
ovako u1 itaju tekst i podctavaju u
tekstu one podatke koje treba upamtitiF
u1 glasno itaju podatke koje su
zabiljeili
c) nakon itanja teksta mogu izdvojiti
podatke koji se odnose na:
a3 autora dj., b3 tematski krug kojem dj.
pripadaju, c3 vrijeme, d3 autore koji su
obra8ivali slinu tematiku
kriterije za razvrstavanje daje uitelj F
prema opisanom metodikom postupku
iz Bueti(eva teksta izvodi se ovakav
sustav informacija:
--utor: u uni5ormi (sudjeluje u ratu)F ratni
tematski krug: 4rvatski bog *ars, Kalicija
2,logoru3 itd1F vrijeme: 8rvi svjetski ratF
autori ratne proze: .arbusse, Saek i dr1
794
in5ormacije koje su u1 preuzeli iz teksta
mogu biti 828E-[A<A prikazivanjem
prvih izdanja spomenuti% djela,
asopisa u kojem je prvi put objavljena
4rvatska rapsodija, plakata o
prikazivanju i zabrani Kalicije
2. lokalizacija se ostvaruje NA TEME!J2
PI3EVI5 I&JAVA I &API'A o tome
kako je djelo nastaloF na osnovi
podataka koje iznosi sam pisac
odreuje se geneza dj1
u osvjetljavanju geneze pojedini% knj1
dj1 upotrijebit (e se dokumentarni izvori
(pisma, dnevnici, biljeke,
svjedoanstva)F uenicima otkrivamo
stvaralake procese - uitelj usmjerava
uenike na itanje takvi% izvora
795
3. u provoenju lokalizacije dj1 mogu se
primijeniti DIJAK(ONIJ'KE 4
'INK(ONIJ'KE TAB!I)E to su
takve tablice u kojima se nalaze
bibliografski podaci (za odr1 razdoblje i
za odr1 knj1 pojavu) na osnovi koji% se
mogu izvoditi zakljuci o kontekstu u
kojem se zbiva odr1 knj1 pojava
dijakronijske tablice - donose podatke
za dulje razdoblje, one prate povijesni
slijed pojave
sinkronijske tablice obu%va(aju
podatke koji govore o istodobnosti
pojava, o doga8ajima koji se zbivaju u
isto vrijeme
-kriteriji za odreivanje granica sin1 tab1
mogu se temeljiti na vremenskim
jedinicama (god1, nekoliko god1) ili
razdoblju kao vremenski zatvorenoj
cjelini, npr1 realizam, romantizam1
Pr,mjer ; u /nj1: tablica koja obu%va(a
razdoblje socijalno-kritikog realizma u
%rvatskoj knj1
796
D2C4<-++840-/ 4 C=AG2 P
1)),1++Augen ;umii(, -luaj111
- tablica pozorno prati stvaralatvo
hrvatskog realizma tijekom deset godina
(1)),1-1)*,1)F to su godine u kojima se
a5irmira socijalno-kritiki realizam i
pojavljuju najpoznatiji pisci i djela
pripovjedna se djela navode kronoloki
kako bi se mogao pratiti vremenski slijed
pojava
@% Metod,/, po.tup#, u radu .
ta"+,#om
pr,mjer > %
;ovai(ev roman , $)K#-.$%.,$#
1. uitelj obavjeuje u. o namjeni
tablice i njezinu sadrajuF zatim i%
usmjeruje kako e je itati
2. jedan uenik glasno ita prvu
odrednicu prvu obavijesnu jedinicu
(godinu 1)),1)
797
3. obavijesti iz prve dionice posluit (e
kao poticaj za kra(i razgovor ili
objanjenje (prva godina poetak %rv1
realizma, obavjetenje o
karakteristikama pjes1 prvijenaca-
romant1 obilj1)
4. uenici, slijede(i tablicu, prate pojavu
ostalih pjesnikovih djela koja su
pret%odila romanu , registraturiF uz dj1
koja se pojavljuju u tablici usmeno se
oblikuju kratki komentari o tematskoj
usmjerenosti dj1 i njegovim umj1
znaajkamaF u1 se mogu sluiti
anotacijama i drugim biljekamaF mogu
se iskoristiti i reenice iz udbenika koje
se odnose na ta djela
- tako se prati razvoj ;ovai(eva proznog
stvaralatva do pojave romana ,
registraturi
pr,mjer ? 1
tablica moe posluiti i za drukiju
usmjerenost lokalizacijeF
798
roman , registraturi postavljen je u tablici
u kontekst proznog stvaralatva
hrvatskog realizma, tj1 nalazi se u
odre8enom poretku pripovjednih djela
za takav tip lok1 primjenjuje se dijaloka
metoda i metoda objanjavanja
dijalog se vodi o tematskoj
usmjerenosti pripovjedne proze %rv1
realizma, o regionalnim obiljejima
tematske grae, o likovima realistike
proze, njezinoj idejnoj usmj1 i umj.
znaajkama
dijalog se moe organizirati uz
pretpostavku da su u1 samostalno
proitali najvanije tekstova tog
razdoblja
11 uitelj najprije usmjeruje u1 da
pogledaju tablicu i samostalno odrede
njezin sadraj: 7aljivo promotrite
podatke koji se navode u priloenoj
tablici i odgovorite na pitanje< Jto ona
sadri i u kakvu se sustavu iznose
podaciM
799
(sadraj tablice: kronologija prip1dj1 %rv1
realizma navode se godine, pisci i
djela)
!1 uenici podcrtavaju u tablici djela koja
su proitali i to usmeno objavljuju na
temelju te obavijesti odreuje se okvir u
kojem (e se kretati razgovor
"1 u razgovoru (e biti pokrenuta ova
pitanja:
(oji su pripovj. najplodniji u razdoblju
hrv. realizmaM
(oja su prozna dj. iz tog razdoblja
najvanijaM
(oju tematiku obra8uju ta dj.M Klavni
likoviM 7okrajineM
primjer "1
uenici mogu i samostalno stvarati
knjievne tablice (dijakronijske i
sinkronijske) (navedi svoj primjer
;reimire)
primjer #1
800
tablice koje se primjenjuju kao sredstvo
u lokalizaciji djela ne izgrauje se samo
na predloku bibliogra5ski% podatakaF
sloenije tablice izgrauju se na
tematsko-idejnoj ili stilsko-morfolokoj
osnovi (npr1 ;rlein 7ovratak Ailipa
'atinovia)
B% (edo.+,jed +o/a+,*a#,je u
.u.tavu ,nterpretat,vno1
pro#e.a
pri rijeavanju tog pitanja treba polaziti
od prirode teksta, tj1 od toga je li tekst
zavisan ili nezavisan
a) -;2 =A E4=AI 2 >-B40<27
?A;0?3 lokalizacija se provodi )ri*e
i%ter)retati'%o+ ita%*a takav se
stav temelji na doivljajno-spoznajnom
kriteriju uenici uspostavljaju odnos
dijela i cjeline, tj1 ulaze u prostor djela i
iz tog prostora doivljavaju odreenu
801
epizodu
3<3?-E<=- G2;-G4>-/4=- -
lokalizacija zavisnih tekstova ona je
postupak kojim se izdvojeni dio iz ve(e
cjeline (odlomak-epizoda, scena)
smjeta u tu cjelinu kao njezin sastavni
dio
") B-<=0;- G2;-G4>-/4=- smjeta
djelo u kontekst autorove graanske i
stvaralake biogra5ije, u tematski ili
stilski kontekst, u knjievnopovijesni i
knjievnoteorijski okvir
takav tip lokalizacije moe se ostvarivati
u ra&$iitim 0a&ama %a#ta'%o+ #ata
jedino se ne smije a5irmirati neposredno
poslije interpretativnog itanja, kad
pozivamo uenike da objave svoj
doivljaj teksta
moe se provesti nakon objavljivanja
doivljaja, kad zapone interpretacija
teksta, tj1 osmiljavanja doivljaja teksta
i njegovi% razliiti% slojeva
802
budu(i da obu%va(a podatke koji su
izvan samog djela, ali ga odreuju,
moge se ukljuivati u razliite tipove
interpretacije (interp1 tematsko-idejnog
sloja, interpretacija likova, strukture,
jezika, stila)
moe biti tema dopunskog rada nakon
interpretacijeF kad zavri interp1 teksta
na satu, u1 mogu smjetati djelo u
razliite kontekste uitelj zadaje
dopunske izvore kojima (e se sluiti u
lokaliziranju djela
primjer u knj1-Nova/7 Po#$*ed%*i
Sti)a%i:i u1 mogu dobiti zadatak da
preciznije osvijetle tematski krug kojemu
pripada romanF u zadatku (e biti
spomenuta dj. koja bi, prema izboru,
trebalo proitati da se cjelovitije obu%vati
senjski tematski krug <1 stavaralatvaF
posebno (e se istaknuti tema o
propadanju aristokracije, koja (e se
promatrati i u ostali% pisaca %rv1real1
803
,sporedite prikaz senjske aristokracije
u tim djelima.
(oji su hrv. pisci, osim ovaka,
prikazivali propadanje plemstvaM
%nalizirajte stavove pisaca 2Kjalskog,
ovaka, (ovaiaB3 u prikazivanju
plemstva.
osim takvih zadataka, u. mogu
dobivati najrazliitije zadatke koji slue
vanjskoj lokalizaciji djela (popunjavanje
sinkronijski% i dijakronijski% tablica,
itanje dokumentaristiki% tekstova,
pisanje kra(i% sastavaka u kojima se
odreuje lokalizacija djela i sl1)
knj1 se djelo moe otkrivati na dva
naina:
a) moe se otkrivati K)).#5(#F pri
takvu se pristupu polazi od podataka
koji su uvjetovali nastanak djela
lokalizacija pret%odi interpretaciji djela
b) #.)$7)$.%H#/% polazi od djela
kao autonomne stvarnosti koju smjeta
804
u doivljajni svijet itatelja, u prostor i
vrijeme u kojem je ono nastalo
c) u nastavni knj1 u 0H ispreple(u se oba
pristupa
p) INTE(P(ETATIVNO
ITANJE
u odreivanju pojma interpretativnog 1
uzimaju se u obzir jezikoslovne i
metodike odrednice
to je . koje se utemeljuje na
vrednotama govorenog jezika
(intonaciji, jaini, brzini, stankama, boji
glasa) i ima posebnu 5unkciju
tim se itanjem pjesnika rije u
ozvuenu obliku prenosi do sluatelja, tj1
ita prenosi primatelju poruke teksta
(emocionalni i misaoni sloj teksta)
izraajno se itanje odlikuje
emocionalnom i logikom izraajno(u
ono je impresivno i ekspresivno
prva je zada(a interpretativnog 1:
805
vjerodostojno prenoenje autorovih misli
i osjeajaF u tom se prenoenju
meusobno ispreple(u logika i
emocionalna izraajnost kojima se
oivotvoruje sadraj teksta i autorov
stav prema sadraju
budu(i da ita beletristikog teksta
oivotvoruje autorove poruke, prenosi i%
sluatelju, on na odreeni nain
interpretira tekst (govorno ga
osmiljava potuju(i njegovu prirodu,
organizaciju i smisao)
takav pristup beletristikom tekstu nosi
stvaralaka obiljeja to je jedna vrsta
umjetnike kreacije
beletristiki tekst nudi bogatstvo
mogunosti realizacije, postoji i
opasnost da tekst bude iznevjeren
a) Inte1ra#,ja ,nterpretat,vno1
,tanja u .va/odnevn, pro1ram
s metodikog gledita moe se odrediti
806
kao:
a) strukturna jedinica nastavnog sata
(poslije lokalizacije)
") kao podruje u okviru nastave
izraavanja
#) kao jedan od postupaka metode rada
na tekstu
u sustavu kolske interpretacije
interpretativno itanje nastupa u tre(oj
5az i nastavnog sata - poslije lokalizacije,
ali se moe pojaviti u prvoj 5azi sata kao
doivljajno-spoznajna motivacija
") Pr,premanje te/.ta *a
,nterpretat,vno ,tanje
ita teksta mora pret%odno doivjeti i
spoznati (razumjeti) tekst u svim
njegovim pojedinostimaF izraavanje
emocionalni% svojstava teksta nastupa
kao rezultat njegova poznavanja inae
moe do(i do iznevjeravanja teksta
#) 6a*e pr,premanja te/.ta *a
807
,nterpretat,vno ,tanje
=. 2 P(VOJ 6A&I ita studira tekst,
upoznaje njegove idejno-estetske
znaajke, ita kritike komentare o
tekstu i interpretacije
ako je u metodikim i drugim
prirunicima tekst pripremljen za
interpretativno 1 (ako su opisani
postupci pri itanju), uitelj prouava
tako pripremljen tekst i dovodi u sklad
ponu8enu varijantu s osobnim
doivljajem i shvaanjem teksta
u suvremenim metodikim prirunicima
tekstovi su pripremljeni za
interpretativno 1, tj1 +ra0iki su
oznaene vrednote govornog jezika
(intonacija, jaina, brzina, prekidi i
stanke, opkoraenja6) i navode se
objanjenja uz tekst (p1s1 ima i
kod ?eaka)
primjer pogledaj u knj1
(*okro sanjkanje, ;ovai(-registratura)
808
govorno naglaavaju(i pojedine rijei
(reenini naglasak) u odabranom
segmentu, moemo iskazati razliite
sadraje, npr1
/)!1% u koulji od kruta konopljana
platna
/edva u ("J,'/# od kruta konopljana
platna
/edva u koulji od ($,.% konopljana
platna
osim gra5ikog obiljeavanja teksta, za
interpretativno 1 primjenjuje se i
'er;a$%i o)i# tek#ta takav postupak
primjenjuju autori =1 .uka i -1 -nto u
priruniku !jeak u sjeni vrbe
uz tekst 4vane .rli(-7aurani( donose
ovakav opis itanja:
.ekst se sastoji od suprotnih likova<
malenog i vedrog egrta 4lapia,
velikog i stranog majstora *rkonje i
dobre majstorice koja voli djeaka. # ton
itanja treba prilagoditi tim suprotnim
809
karakteristikama. &ato emo njenim
tonom itati opis malog 4lapiaE tvrdim
tonom lik majstoraBitd.
uiteljevo pripremanje teksta za
interpretativno 1 obu%va(a i sluanje
gramo5onski% ploa i magneto5onski%
snimki, zvuni% itanaka i /C-a koji
donose tekst u interpretaciji poznatih
glumaca
uz itanke za 2H pojavile su se zvune
itanke koje donose tekstove u govornoj
interpretaciji poznati% glumaca i
recitatoraF uz prirunike za nastavnike
pojavljuju se auditivna sredstva sa
snimkama govorne interpretacije
knjievni% tekstova
u pripremanju teksta za interpretativno
itanje vaan su imbenik sluatelji
kojima se tekst namjenjujeF pri itanju
svakog segmenta teksta treba odrediti
to se itanjem eli postii, kakve
osje(aje, predodbe i misli elimo
sugerirati sluateljima uz svaki
810
segment teksta navodi se stvaralaki
zadatak kojim se izraava namjera
itanja
primjer La-5elik
11 7redstavljanje likova
0tvaralaki zadaci
-najaviti likove i osnovni motivF pobuditi
zanimanje za razvoj dogaajaF itati
umjerenim tempom, tj1 tempom
pripovijedanjaF posebno apostro5irati
reenicu N7odajte, ree, tako ne bili
prokletiVO
!1 7ojava prosca
-oekuje se neto neobino (izazivati
iekivanje, jer nastupa moment
iznenaenja)F u radnju se ukljuuje novo,
udovino bi(eF tempo itanja postaje
ubrzan, napose pri najavi novog lika
"1 !ijalog prosca i sinova
-dijalog je dramatianF reenicu svakog
lika izgovoriti drukije: prvu srdano,
prijateljski, reenicu najstarijeg sina
811
odreito, energino, ivo, reenicu
srednjeg sina u gradaciji, jo energinije,
a reenicu najmlaeg odluno i
samouvjerenoF izazvati napetost u
sluatelja
d) Interpretat,vno ,tanje na
.atu
>. dru1a :a*a rada obu%va(a
interpretativno 1 teksta pred
sluateljstvom (razredom)
prije itanja uitelj priprema uenike za
sluanje teksta, budi zanimanje za tekst
i oslobaa i% zakoenostiF upozorava i%
da zatvore knjige i paljivo sluaju
itanje
ako tekst ita nepoznata osoba
(glumac, recitator), uitelj tu osobu u1
predstavlja, tj1 iznosi osnovne biogra5ske
obavijesti
tekst koji se ita interpretativno prima se
812
ponajprije kao sluni doivljaj, stoga su
knjige zatvorene kako ne bi dolo do
rasprenosti pozornosti i kako bi ita
mogao to vie pridobiti sluatelje
pri otvorenim knj1 u1 pokuavaju pratiti
itanje gledaju(i tekst i tako gube iz
vidnog polja itaa koji, osim zvukovni%
vrednota, oivotvoruje tekst i mimiki i
gestovno
neki metodiari doputaju mogu(nost
da uenik prati interpretativno itanje
gledanjem u tekst navode da ima u1
koji su vizualni tipovi ($osandi se ne
slae, navodi kazalite)
e) Nae+a ,nterpretat,vno1
,tanja te/.ta
11 tekst se ita kontinuirano (cjelovito),
bez prekidanja
!1 za itanje teksta ne daju se nikakve
dopunske obavijesti (leksike,
biogra5ske, sadrajne6)F sve te
813
obavijesti iznose se prije itanja teksta
"1 za itanja teksta uitelj ili drugi ita ne
ee po razreduF obino stoji pred
cijelim auditorijem kako bi mogli
uspostaviti psi%iki kontakt sa svim
sluateljima
#1 ne upu(uje nikakve pojedinane
primjedbe uenicima za vrijeme itanja
teksta
$1 ne izvodi neprimjerene geste i mimiku
koji bi odvlaili panju sluatelja
interpretativno 1 prvi je stupanj
interpretacije teksta, otvaranje vrata u
svijet djela, objavljivanje estetski%
porukaF u ostvarivanju tog zadatka od
itaa se za%tijeva posebna senzibilnost
i kultura itanja
:) Emo#,ona+no=,nte+e/tua+na
$p.,-o+o8/a) .tan/a
814
to je najkraa vremenska jedinica u
strukturi sata motivirana psi%olokim
razlozimaF interpretativno itanje uvodi
uenike u svijet djela, angaira nji%ove
emocionalne, fantazijske i misaone
procese, dovodi i% u stanje uzbuenosti
uenike treba za trenutak prepustiti
intimnom doivljavanju teksta doivljaj
teksta moe se oitovati na vie naina
svojim izrazom lica i oiju u1 otkrivaju
posebno stanje koje je nastalo
sluanjem teksta
ako je tekst %umoristiki intoniran, svoj
neposredni doivljaj oituju smijehom
u takvim se situacijama ne ostvaruje
psiholoka stanka kre(e se u potragu
za izvorima smijenog
svaka neoekivana reakcija na tekst
moe upozoriti na odreene promaaje
u postupcima s tekstom
da bi se u1 pruio trenutak intimnog
susreta s dj1, za vrijeme trajanja
815
psi%oloke pauze ne izvode se u
uionici nikakvi postupci (biljeenje
podataka na plou, obra(anje, etanje
po razredu, prelistavanje knj1 i sl1) koji bi
remetili koncentraciju
kad uitelj primijeti da su u1 u sebi
uobliili prve dojmove i doivljaje,
pristupa se provjeravanju ti% prvi%
dojmova koje je izazvao tekst
r) OBJAV!JIVANJE I
KO(EK)IJA DOIV!JAJA
nastavni sat strukturira se tako da se
u1 prui mogu(nost izraavanja
vlastitih dojmova, doivljaja i misliF te
prve reakcije na tekst pokazuju stupanj
uenikove knj1 senzibilnosti i kulture
>) Metod,/, po.tup#,
>% u teoriji k1 interpretacije i
nastavnoj praksi a5irmirana je
DIJALO?KA METODA u 5azi
objavljivanja i korekcije doivljajaF uitelj
816
upu(uje uenicima 7#.%/% usmjerena
na otkrivanje doivljaja C2G->A C2
4>E-@-=- 2B- <-IAG-:
pitanje pokree uenike na
izraavanje osobnih doivljaja, dojmova
i zapaanja
pitanje ima orijentacijski karakter
2slui za provjeravanje doivljaja,
utvr8ivanje prirode reakcija3
pitanje se upuuje svim uenicima
pitanjem se usmjeruje reakcija
pitanja ne smiju biti klieizirana
osim pitanja, primjenjuju se i ZADAGI
koji pokre(u (motiviraju) na izraavanje
dojmova i doivljajaF tim zadacima
elimo saznati kako su uenici primili
odre8ene slojeve teksta, koje
asocijacije vezuju uz tekst
u primjeni dijaloke metode samo
nekoliko uenika moe izraziti osobni
doivljaj, a ostali ostaju prikra(eni
primjenjuje se i INAFIGA DIJALO?KE
817
METODE
11 uitelj usmeno postavlja pitanja na
koja uenici odgovaraju pismeno
!1 odgovore biljee na orijentacijske
listie ili u svoje biljeniceF
"1 kad zapiu odgovore na postavljena
pitanja, glasno itaju (nekoliko u1) svoje
odgovore, o kojima se razgovaraF u
razgovoru se odgovori ispravljaju
takvim se postupkom obu%va(aju dvije
aktivnosti: zapisivanje i govorenjeF prva
aktivnost namijenjena je svima (svi
biljee odgovore na pitanja), a govorno
se aktivira samo nekoliko u1
uenicima koji se lake pismeno
izraavaju prua mogu(nost da najprije
oblikuju odgovor, a zatim ga mogu
proitati (izgovoriti)
?% motiviranje za izraavanje doivljaja
postie se ANKETOM na anketnim
se listi(ima napiu pitanja i zadaci koji
trae izraavanje doivljaja tekstaF
pitanjima i zadacima usmjerujemo u1
818
na izraavanje emocija, asocijacija,
misli i zapaanja
objavljivanje doivljaja ima CB2=-;3
<-7=A<3:
omoguiti ueniku da iskae osobni
doivljaj teksta
naznaiti temeljni smjer interpretacije
-u traganju za doivljajem djela, tj1 za
konkretizacijom umj1 dj1 (njegovi%
slojeva) u primateljevoj svijesti,
primjenjuju se postupci koji idu za tim
da primatelj uz aspekte djela stvara
vlastiti kontekst
- uz svaki segment teksta povezuje
osobne aspekte koji su izazvani
(pokrenuti) tekstomF u pripovjednom dj1
takvi (e se osobni aspekti najspontanije i
najbujnije oitovati u povezanosti s knj.
likom, tj1 njegovim oblikovanjem u
primateljevoj svijesti
?) Po/u. &orana
819
Kon.tant,nov,4a
proveo je eksperimentalnu
fenomenoloku analizu -nokina lika iz
pripovjetke G1 Gazarevi(a a bunaru
studenti su morali ponovno proitati
prip1 i pismeno skicirati kako zamiljaju
lik
u provoenju eksperimenta postavljen
je cilj da se istrai Mkakvim aspektima
italac dopunjuje onu s%emu koju je
odredio pisac: kakve se sheme
aktiviraju u itatelju dok u svojoj svijesti
oblikuje -nokin likN
pokazano je kako itatelji dopunjuju
sheme koje prua pisac u pojedinim
segmentima teksta, kako se inspiriraju
tekstom i dogra8uju ga novim
pojedinostima to uranjanje u tekst,
stvaralako suraivanje s piscem,
svjedoi o estetskom doivljavanju
teksta
820
na temelju opisana pokusa
;onstantinovi( je doao do zakljuka
da se strukturna analiza povezuje s
estetskom, a aktualizacija pojedini%
aspekata dj1 uvjetovana je psiholokim
(dobnim), intelektualnim i socijalnim
imbenicima
.) (OMAN 2
NA'TAVI
sve su brojnije metodike monografije
koje osvjetljavaju razliite pristupe
romanu u nastavi (Eosandi(, .oovi(,
;aji(, ?urjaanin, 8andi()
u teorijskim se prilozima aktualizira
izbor romana za pojedine o-o stupnjeve,
programski sadraj romana na pojedinim
stupnjevima, zastupljenost romana u
odnosu prema drugim knji1 vrstamaF
- svaka programska promjena aktualizira
izbor i raspored romana za pojedine o-o
stupnjeve
821
a) metodike se teorije izbora, poloaja i
rasporeda romana u o-o sustavu
pozivaju na knjikritika i knjipovijesna
mjerila osim koji% se ukljuuju
pedagoka, psiholoka i socioloko-
antropoloka mjerila
b) drugu skupinu teorijski% priloga o
metodici nastave romana ine prilozi
koji osvjetljavaju itanje romana i
zakonitosti estetske recepcijeF
prouavaju irok prostor
interdisciplinarnih susretaF prouavaju
sloene emocionalne misaone
fantazijske procese koji se odvijaju u
itateljuF itatelj postaje predmetom
istraivanja na svim stupnjevima
vlastitog itateljskog razvoja
c) metodike se teorije bave
motivacijom, tj1 istrauju kako mladi
itatelj ulazi u svijet romana, to sve
moe utjecati na izbor romana i odluku
da se ita
822
d) posebnu skupinu ine prilozi koji se
bave metodikim modeliranjem romana
to su prilozi koji prikazuju razliite
metodike modele romana iz razliiti%
knjievnopovijesni% razdoblja, razliiti%
autora i za razliite razine o-o sustava
a) P(EG!ED NAJPO&NATIJI5
METODIKI5 TEO(IJA
(OMANA
nji%ova se di5erencijacija oituje na
teorijsko-metodolokom planu i u
ciljevima prema kojima teeF svaka se
oslanja na knjievnoznanstveni
teorijsko-metodoloki predloak
823
>% H!AGMENTA!NA KONGEPGIJA
O>!ADE !OMANA je metodika
teorija koja ima najduu tradiciju, ne
pristupa romanu kao cjelovitoj
umjetniko strukturi, ve se zadovoljava
izborom manjih cjelina iz romana, koje
se obino nazivaju odabrane stranice
(odabrani odlomci) iz romana
prisutna je u razliitim metodikim
kolamaF francuska metoda eksplikacije
teksta zadovoljava se odabranim
stranicama romanaF
-kola interpretacije odabire iz romana
odabrane stranice, odabrane epizode, na
kojima otkriva speci5ine znaajke
romanesknog teksta
metodika koncepcija odabrani%
stranica ima svoje prednosti i
nedostatke
824
a) njezine su )red%o#ti u tome to
usmjerava mladog itatelja na paljivo,
analitiko itanje proznog teksta,
suoava i% s Nnajsitnijim detaljimaO u
tekstu i upozorava na nji%ovu vanost
za razumijevanje poruka djela u cjelini
koncepcija odabrani% stranica iz
romana napose razvija osje(aj za
jezine i stilske nijanse proznog teksta
") %edo#tatci - usmjeravanjem
pozornosti samo na manje cjeline i
najsitnije pojedinosti u njima gubi se iz
vida roman kao cjelina
POVIJEST
pojavila se kao opozicija
prepriavalakoj koncepciji, koja se
zadovoljavala prepriavanjem 5abuleF u
tenji da prevlada takav povrinski
825
romana minuciozno osvijetljene s
lingvistiko-stilistikog gledita
ali i interpretacija epizoda iz romana ne
udovoljava za%tjevima cjeline romana
iznevjerava sveukupnost djela
?% GJELOVITA ,TOTALNA-
INTE!P!ETAGIJA !OMANA
(cjelovito prouavanje romana)
teorija cjelovite obrade romana osobito
je razvijena u ruskoj metodici nastave
knj1 (.rae, 7arancmana)
roman se ralanjuje na strukturne
elementeF te strukturne elemente ine:
tema i problemi koje otvara tema
idejni stavovi romana
likovi
fabulativno-kompozicijska razina
romana
jezino-stilske znaajke
vrstovne znaajke romana
uzmu li se u obzir sve razine,
uspostavlja se cjelovit pristup romanu:
826
a) tema i problemi koje ona otvara
osvjetljava se u svim epizodama, a ne
samo u odabranim, kljunim epizodama
") idejni stavovi ne uokviruju se samo
jednom epizodom, jednom situacijom,
jednim likom, nego se otkrivaju na
cijelom romanesknom prostoru
#) likovi ne zadovoljava se samo
pojedinim likovima u romanu nju
zanima sustav odnosa me8u svim
likovima
d) fabulativno-kompozicijska razina
njeno prouavanje obu%va(a sve
sastavnice koje se oituju u cijelom
romanseknom prostoru
e) jezino-stilske karakteristike na
cjelokupnom tekstu romana
:) cjelovito osvjetljavanje r1 omogu(uje
utvr8ivanje vrstovih karakteristika
827
cjelovita interpretacija uspostavlja i
knjievnopovijesni kontekst roman
smjeta u knjievnopovijesno razdoblje,
u stilsku 5ormaciju, autorov opus i
stvaralaku biogra5iju
cjelovita se interpretacija romana
ostvaruje u nizu/lancu nastavnih sati
2zahtijeva vei broj nast. sati3F
romaneskni se sadraj pretae u o-o
sadraj koji se organizira prema
metodiko-pedagokim i psi%olokim
kriterijima
u nizu nastavni% sati zastupljene su
nastavne jedinice koje se me8usobno
povezuju sadrajno, logiki i
koncepcijskiF niz nastavni% jedinica (niz
nast1 sati) kre(e se u rasponu od
najmanje dva-tri sata te dosee i do
dvadeset sati
828
tee se uklapa u o-o proces sa
smanjenim brojem nastavni% satiF stoga
ona trai primjenju naela
egzemplarnosti i smanjivanje broja
romana u nast1 programu
pojavljuju se reprezentativni primjeri
romana razliiti% autora u pojedinim
knjievnopovijesnim razdobljima
@% djelomina (5ragmentarna) i cjelovita
(totalna) obrada romana razlikuju se
po irini sadraja kojim se bave, po
ciljevima i metodikoj strategiji
novije metodike teorije sve se vie
bave P!O>LEMSKOM TEO!IJOM
NASTAVE !OMANA
ta se teorija pojavljuje u irem
kontekstu problemske nastave knj1 koja
problematizira knj1 sadraj, uspostavlja
novi tip organizacije o-o procesa i nove
postupkeF
829
problemska teorija nastave romana
pristupa romanu kao ot'ore%o*
#trukturi koja sadri opeljudske
probleme oni pozivaju itatelja na
kritiko itanje, kritiku re5leksiju i
aktualizaciju
u svakom se romanu utvr8uju problemi
koji postaju predmetom prouavanja i
interpretacijeF nastavni se proces
organizira kao sustav problemskih
situacija koje trae razrjeenje
uenik postaje istraiva i otkriva
problema u romanuF problemska
nastava romana otvara iroke
mogu(nosti misaonog angairanja i
razvijanja stvaralaki% sposobnosti
B% u kontekstu noviji% metodiki% uenja
o romanu posebno se izdvaja
TEO!IJA STVA!ALAFKE NASTAVE
!OMANA
830
prema toj teoriji, nastava romana,
prouavanje romana u nastavi, a5irmira
uenikove stvaralake mogunosti i
sposobnosti
uspostavlja stvaralake situacije - to su
takve situacije u kojima uenici sami
otkrivaju nove ideje i nove modele
stvaralake situacije nastaju i onda
kada se oblici romanesknog
izraavanja prenose u koji drugi oblik
izraavanja dramski, 5ilmski,
televizijski, radijski
uenici samostalno dramatiziraju,
ekraniziraju ili prenose u radio5onski
izraz pojedine romaneskne situacije
kreativno se pristupanje romanu oituje
u orginalnim kritiko-esejistikim
prikazima romana u cjelini ili pojedinim
problemima
") METODIKA NAE!A 2
INTE(P(ETA)IJI (OMANA
831
proizlaze iz vrstovni% znaajki romana,
recepcijski% zakonitosti (zakonitosti
primanja poruka), ciljeva i organizacije
o-o procesa
>% roman je velika epska 5orma, koja
itatelju i interpretatoru postavlja
specifine zahtjeve
svaki pokuaj interpretacije romana
otvara brojna a) KNJIEVNOTEO(IJ'KA
PITANJA
kolska interpretacija romana utemeljuje
se na knjievnoteorijskim spoznajama o
romanu, tj1 uvodi u interpretativni
postupak kategorije teorije knjievnosti
kategorije teorije knj1 uvode se ovisno o
umjetnikoj prirodi romana, o stupnju
uenikova knji1 obrazovanja i o
ciljevima interpretacije
sustav knjievnoteorijski% kategorija,
pojmova i termina programski je
vertikalno-spiralno utvr8en
832
kolska se interpretacija romana oslanja
i na ")
KNJIEVNOK(ITIK2 !ITE(AT2(2
iz knjievnokritike literature preuzima
odreene ocjene i sudove, metodoloke
postupke i teorijska rjeenja
knjievnokritiki tekst ukljuuje se u
interpretativni postupak u svom
izvornom 2neprera8enom3 obliku
bave(i se interpretacijom pojedinog
romana, uenik upoznaje, na odreenoj
razini, i knjievnokritiku literaturu o
romanu ta literatura im pomae da
dublje i svestranije upoznaju roman i
metode kojima se roman moe tumaiti
ukljuivanje knjievnokritike literature u
interpretativni postupak osobito je
zastupljeno u problemskoj nastavi
romana u problemskoj se nastavi
knjievnokritiki tekst uzima kao
sredstvo stvaranja problemskih situacija
833
knjievnokritiki tekst ne moe biti
zamjena za neposredno individualno
kritiko itanje romanaF ne preuzimaju
se gotovi knjievnokritiki sudovi bez
aktivnog itanja i izgra8ivanja vlastitih
sudova i ocjena
nije nam cilj da u1 reproducira tua
miljenja o dj1 koja nisu verificirana i
izgra8ena neposrednom komunikacijom
s tekstom romana 6 knjievnokritiko
posredovanje u k1 interpretaciji romana
ima pedagoke granice
#) TEO(IJA KNJ% I KNJ% K(ITIKA
$2MJETNIKA I &NAN'TVENA)
ukljuuju se u interpretaciju romana na
razliitim razinama i s razliitom svrhomF
svako ukljuivanje mora imati svoje
pedagoko-psiholoko opravdanje
knjteorijski i knjkritiki elementi ukljuuju
se u o-o postupak nakon itanja romana
834
knjievnoteorijski elementi ukljuuju se
primjereno na svim stupnjevima
interpretacije, tj1 na svim stupnjevima
obrazovanja
knjievnokritiki tekstovi - ukljuuju se u
interpretativni postupak na viim
stupnjevima obrazovanja, tj1 u srednjoj
k. kad uenici upoznaju i knjievnu
kritiku kao posebnu vrstu teksta
?% INTE(P(ETA)IJA (OMANA
O'TVA(2JE 'E 2 (A&!IITIM
KONTEK'TIMA
a) NEPOS!EDNO FITANJE !OMANA ,
bez bilo kakvog izravnog ili neizravnog
posredovanja, ostvaruje se u itateljevu
kontekstuF svaki itatelj uspostavlja svoj
itateljski kod, svoj individualni itateljski
kontekst u koji ukljuuje svijet romanaF
komunikacija sa svijetom romana moe
835
koje donosi estetske naslade
") !OMAN KAO P!EDMET
P!OUFAVANJA roman se name(e i
kao predmet prouavanja, a to znai da
se bavljenje romanom odvija se u okviru
znanosti
osim knjievnoteorijskog i
knjievnokritikog posredovanja u
prouavanju romana, javlja se, na 0H
stupnju, i knjievnopovijesni okvir
(knjievnopovijesni kontekst)
(OMAN 'E P(O2AVA
$P(OMAT(A):
a) s gledita vremena u kojem je nastao
b) s gledita knjievnopovijesnog
razdoblja ili stilske epohe kojoj pripada
c) s gledita nacionalne knjievnosti i
jezika kojim je pisan
d) s gledita autora i autorove
stvaralake i povijesne osobnosti
836
na taj se nain u tumaenju romana
otvara cijela ljestvica okvira u kojima se
roman pojavljuje svaki taj okvir ima
svoje teorijsko-metodoloke i
pedagoko-psi%oloke pretpostavke
s pedagoko-povijesnog se gledita
spomenuti okviri za interpretaciju
romana razliito oituju smjetanje
romana u knjievnopovijesno (povijesno)
vrijeme pretpostavlja odreeni krug
knjievnopovijesnih spoznaja i
asocijacijaF bez spoznajno-asocijativne
podloge svaka je lokalizacija romana u
povijesni kontekst formalan in koji, u
pedagokom smislu, vodi u verbalizam i
%istoricizam
stoga se k1 interpretacija romana mora
"!$)[# knjievnopovijesne lokalizacije
romana na "J stupnju, a na 0H stupnju,
u okviru povijesnog prouavanja knj1,
uspostavlja primjeren knjievnopovijesni
okvir
837
@% suvremena metodika opredjeljuje se za
)JE!OVIT2 INTE(P(ETA)IJ2
(OMANA roman se interpretira kao
samosvojna knjievna vrstaF toj
samosvojnosti (vrstovnoj) primjeravaju
se metodiki postupci u svim 5azama
bavljenja romanom u o-o procesu
B% 'AMO'TA!NO ITANJE (OMANA 2
)JE!INI pretpostavka je uspjene
interpretacije romana na nastavnom
satuF samostalno itanje moe biti
usmjereno ili neusmjereno
a) usmjereno itanje je takvo itanje
koje se ostvaruje prema odreenim
instrukcijama i zahtjevima
b) neusmjereno itanje - ostvaruje se
bez posredovanja instrukcija i zadatakaF
u praksi se primjenjuju oba naina
samostalnog itanja romana u cjelini
A% za itanje romana (samostalno, 1
izvan nastave) stvaraju se odreeni
OBJEKTIVNI I '2BJEKTIVNI 2VJETI
838
a" 2.=A;?4B<4 3B=A?4 odnose se na
posjedovanje teksta, reim itanja, rok
itanjaF pretpostavlja se da uenik ima
roman za itanje u vlastitoj ku(noj
biblioteci, ili ga moe za utvreno
vrijeme 1 i bavljenja na nastavi posuditi
iz kolske ili mjesne knjiniceF reim
itanja i rok itanja utvruju se
dogovorno
#" 03.=A;?4B<4 03 I4<4?AG=4 koji
odluuju o kvaliteti itanja probu8eno
zanimanje za roman, stupanj itateljeve
knjievne senzibilnosti, stupanj
knjievne i itateljske kulture
sve spomenute odrednice uzimaju se u
obzir pri ukljuivanju romana u o-o
procesF suvremena metodika postavlja
naelan za%tjev prema kojemu je uenik
motiviran za itanje romanaF nastava
neprestano iri raspon motivacija i
postupaka kojima se one ostvaruju
839
C% itanje je romana E'TET'KA
NA'!ADA $E'TET'KO 2IVANJE),
'TVA(A!A3TVO 4 (AD u
izgraivanju kulture itanja romana sve
tri se sastavnice isprepli(uF nastava
igra8uje svijest o tome da je itanje
uitak, ali isto tako stvaralaki rad
metodika uz itanje uspostavlja radne
zadatke razliitog karaktera itanje
povezuje s pisanjem, tj1 stvaranjem
biljeaka o proitanomeF jedno od
sredstava kojim se itanje romana
ostvaruje kao rad i stvaralatvo jesu
razliiti oblici pismenog reagiranja na
tekstF u procesu itanja i poslije itanja
uenik unosi biljeke u dnevnik itanja i
tako se priprema za interpretaciju teksta
na satu
840
2K!ANJAJ2 &AP(EKE &A
'AMO'TA!NO ITANJE zapreke se
uklanjaju i dodatnim informacijama uz
izvorni umjetniki tekstF za potrebe knj1
odgoja i obrazovanja tekst se romana
priprema na poseban nain
dopunskim objanjenjima i tumaenjima
svi% podataka u tekstu koji (e ueniku
priinjati recepcijske (spoznajne)
teko(e te se teko(e smanjuju i
uklanjaju
romaneskni tekst koji se namjenjuje k1
lektiri priprema se prema speci5inim
pedagoko-psiholokim kriterijima pri
izboru izdanja romana prevladava
;E4?AE4= 820A.<A
8E48EA7G=A<20?4 ?A;0?-,
posebnog izdanja koje je namijenjeno
itatelju odre8ene dobi i odreene
knjievne i ope kulture
841
poeljno je da svi uenici imaju isto
izdanje romana tako se olakava
komunikacija na nastavnom satu i svi
imaju isti krug tekstovih informacija u
dopunskim objanjenjima i komentarima
E% ITANJE (OMANA POVE&2JE 'E I
' DOP2N'KIM I!2'T(A)IJAMA za
mla8e se itatelje pripremaju posebna
izdanja romana koji su ilustrirani
interpretacija se bavi otkrivanjem i
osmiljavanjem odnosa izmeu
tekstovnog predloka i njegove likovne
realizacijeF nastava romana ui zapaati
i vrednovati ilustracije u romanu,
ilustracije pojedini% situacija
F% 3K% INTE(P(ETA)IJA (OMANA
TEME!JI 'E NA EMO)IONA!NIM7
'O)IJA!NIM7 MO(A!NIM I
INTE!EKT2A!NIM I'K2'TVIMA
uenika
-ta iskustva utvruje (otkriva) i ukljuuje u
interpretativni proces
842
iskustvena podloga omogu(uje
aktualizaciju poruka iz romanaF iskustva
se suoavaju s porukama romana i
osmiljavaju s novih gledita
za uspjeno provoenje interpretacije
romana na satu pretpostavlja se
7"&%1%/) $)H)7H#/-(#4
*"K,["-.# interpretacija
pretpostavlja 2prognozira3 mogu(e oblike
poistovjeivanja sa svijetom romana,
mogu(e oblike distanciranja, negiranja i
suprotstavljanja a svi su ti oblici
ponaanja pred tekstom otvoreni i
poeljni
>G% METODIKA 2TV(N2JE OPHE
&AKONITO'TI PO'T2PANJA 2
NA'TAVI KNJ% I O=O (AD2
OPHENITO utvruje i op(e zakonitosti
u nastavi romana
843
a) potuju(i osobnost svakog
umjetnikog dj1, prema tome i osobnost
romana metodika istie naelo prema
kojemu se interpretativno-nastavni
postupci prilago8uju idejno-umjetnikoj
prirodi dj. - postupke name(e samo dj1 i
okolnosti vezane uz itatelja
b) kao to se priznaje neponovljivost
svakog romana, tako se potuje i
priznaje osobnost svakog itatelja
naelo individualiteta odnosi se na djelo
i njegova itatelja
>>% 3KO!'KA INTE(P(ETA)IJA
(OMANA IMA ODGOJNO=
OB(A&OVN2 'V(52 u metodikom
se modeliranju romana imaju na umu
obrazovne i odgojne zadae
- svaka k1 interpretacija romana izrie
(programira) svoje obrazovne, odgojne i
funkcionalne zadae
844
a) obrazovne zada(e obu%va(aju nove
spoznaje o temi romana, idejama,
problemima, 5abuli, kompoziciji,
motivaciji, romanesknoj te%nici, jeziku,
stilu, autoru i ostalim izvantekstovnim
odrednicama
b) odgojne zada(e odnose se na
stavove, poglede, miljenja,
opredjeljenja, tj1 na sastavnice
svjetonazora
c) 5unkcionalne zada(e odnose se na
sposobnosti i umijea koja se razvijaju u
procesu interpretacije
metodika uspostavlja naelo
programiranja obrazovni%, odgojni% i
5unkcionalni% zada(a interpretacije
romana
>?% INTE(P(ETA)IJA (OMANA
2'MJE(AVA 'E P(EMA
(A&VIJANJ2 KNJIEVNE I
ITATE!J'KE K2!T2(E tim se
primarnim zada(ama pridruuju
dopunske zadae
845
interpretacija romana utjee na
izgraivanje je*,ne /u+ture u
metodikom modeliranju romana
utvruju se oblici govornog i pismenog
izraavanja koji se integriraju u
cjelokupni proces bavljenja romanom:
u proces motiviranja za itanje
uz samostalno izvannastavno itanje
u interpretativno-nastavne situacije
u zavrnim situacijama nakon
interpretacije na satu
uz pitanja i zadatke koji su usmjereni na
otkrivanje i upoznavanje knjumj1 znaajki
romana oblikuju se pitanja i zadaci koji
slue razvijanju kulture govorenja i
pisanja
846
>@% 2 METODIKOM 'E
MODE!I(ANJ2 (OMANA 2TV(N2J2
'VE OD!22J2HE OKO!NO'TI
KOJE 2TJE2 NA ITANJE I
(E)EP)IJ2 (OMANA TE NA
NJEGOV2 INTE(P(ETA)IJ2 k1
interpretacija redovito osmiljava
zapaanja do kojih su uenici doli
samostalnim itanjem izvan nastaveF
vodi i% do oni% spoznaja do koji% nisu
mogli do(i samostalno proiruje
nji%ove vidokruge i otvara nove
a) postoje metodiki modeli koji se ne
utemeljuju na vlastitim zapaanjima, jer
uenici nisu prije toga proitali roman ti
su metodiki modeli usmjereni na
bu8enje zanimanja za itanje romana,
oni potiu uenike na samostalno itanje
i otkrivaju im mogu(e naine itanja
b) ako su uenici proitali roman,
interpretacija na satu polazi od nji%ovi%
doivljaja i zapaanja i vodi i% do novih
spoznaja
847
>B% metodika nastave romana ne
uspostavlja vrijednosnu ljestvicu
elemenata koji ine is%odite i glavni
predmet interpretacije (OMAN 'E
(A3!ANJ2JE NA 'A'TAVNE
E!EMENTE7 A PO!A&I3TE I
P(EDMET INTE(P(ETA)IJE MOG2
BITI:
idejno-tematska razina romana
likovi
fabulativno-kompozicijska razina
jezik
romaneskna tehnika
stil
anr 2vrsta romana3
knjievnopovijesni kontekst u kojem je
roman napisan
usporedbe dvaju ili vie romana iz istih
ili razliitih epoha
koji (e od navedeni% elemenata biti
is%odinim ili temeljnim predmetom
bavljenja ovisi o promjenjivim
848
okolnostima
interpretacija odabire one probleme (one
razine dj1) koji se uklapaju u cjelokupnu
o-o situaciju razreda, kole, sredine
metodika uspostavlja naelo izbornosti i
diferencijacije elemenata koji postaju
temeljnim predmetom interpretacije na
taj nain uzima u obzir inicijativu i
metodiko-pedagoku procjenu uitelja
svaka se interpretacija romana smjeta
u odreeni nastavni (didaktiki) kontekstF
metodiki model uzima u obzir ono to
mu logiki, spoznajno i sadrajno
prethodiF
-isto tako pretpostavlja vertikalni kontekst
u koji (e se spoznaje do koji% doe
interpretacija ukljuiti i povezati sa
spoznajama koje e se usvajati
#) PO!A&I3TA
INTE(P(ETA)IJE (OMANA
pri odreivanju polazita interpretacije
849
romana u o-o procesu mogu se uzimati
u obzir tri temeljne odrednice:
uenikova recepcija romana i okolnosti
koje na nju utjeu
knjievnoumjetnika priroda romana
knjievnopovijesni kontekst u kojem je
roman nastao
A) 2en,/ova re#ep#,ja
romana , o/o+no.t, /oje na
nju utjeu
samostalno izvannastavno 1 romana
individualan je du%ovni in u kojem se
oituju itateljeve recepcijske
sposobnosti
-1) svaki itatelj unosi u itanje romana
vlastita individualna emocionalna,
moralna, socijalna i intelektualna iskustva
i spoznajeF
-!) ta se individualna iskustva
posredovanjem romanesknog teksta
aktiviraju, obogauju, proiruju i
850
preobraavaju u nove vrijednostiF
-") individualno suoavanje sa svijetom
romana raa splet emocionalnih
uzbu8enja, rojeve razliiti% asocijacija,
pitanja i problema, intelektualnih i
moralnih nedoumicaF sve to zajedno ini
individualni doivljaj dj1
interpretacija polazi, naje(e, od
individualnog doivljaja dj.F da bi
individualni doivljaj mogao postati
polazitem interpretacije, mora biti
iskazan, objavljen
iskazivanje doivljaja dj1 suptilan je
du%ovni inF ve u procesu itanja
itatelj postupno (sukcesivno) izgra8uje
doivljaj dj1 koji obu%va(a niz razliiti%
elemenata
ra&$iito#t e$eme%ata ko*i i&+ra=u*u
do7i'$*a* d*. omoguuje di0ere%ci*aci*u
)o$a&i8ta
budu(i da je doivljaj dj1 slojevit
p.,-o+o8/, :enomen, polazita se
851
mogu razlikovati 2tipologizirati3 prema
psiholokim odrednicama<
>% do0,v+jaj romana ukljuuje
emocionalno itateljevo reagiranje na
poticaje romanesknog teksta polazite
interpretacije moe biti emocionalni
doivljaj, emocionalno reagiranje na
poticaje koje roman stvara za itatelja
to je itatelj mlai, emocionalno je
reagiranje na poticaje u romanu jae,
dominantnije
interpretacija uzima kao polazite
sveukupan emocionalni odnos (emo1
reakciju) prema romanu i razvijenu
ljestvicu emocionalni% oitovanja koja je
uvjetovana razliito(u romaneskni%
situacija
vlastiti emo1 doivljaj romana itatelj
moe iskazivati rijeima tuan, potresen,
depresivan, vedar, tragian, sumoran i
sl1F
-meutim, u romanu se smjenjuju
852
razliite situacije koje ukupno(u svoji%
pojedinani% emo1 poticaja izgrauju
-a) temeljni 2sintetiki3 emocionalni odnos
prema romanu unutar tog op(eg dojma
o romanu mogu se otkrivati i drukije
-b) emocionalne nijanse npr1 ;ovai(ev
je roman , registraturi u osnovi tragian
protagonisti romana zavravaju tragino
pa ipak, u romanu postoji niz vedri%,
komini% situacija
?% emocio%a$%i do7i'$*a* d*e$a u c*e$i%i
i )o*edi%i( %*e+o'i( #ituaci*a uenik
moe iskazivati na razliite naine i na
temelju razliiti% poticaja i postupaka
u metodikoj teoriji i nastavnoj praksi
a5irmirani su ovi POSTUPGI I
POTIGAJI ZA IZ!AAVANJE
DOIVLJAJA !OMANA
na izraavanje sveukupnog doivljaja
(dojma) potie pitanje
a) pitanje naje(e ima ovakve oblike:
(ako ste doivjeli roman u cjeliniM
853
Jto si osjeao kad si dovrio itanje
romanaM
(oji su te osjeaji obuzimali kad si
dovrio itanje romanaM
*oe li jednom rijeju ili sintagmom
izraziti osjeaj2e3 nakon itanja romanaM
b) na izraavanje sveukupnog doivljaja
(osnovnog dojma) uenike potiemo
zadatkom (zadacima) ovakvog tipa:
#skai 2napii3 osnovni doivljaj
romana.
#skai 2napii33 osjeaje koji su te
obuzimali kad si dovrio itanje romana.
c) emocionalni doivljaj romana u cjelini
utvruje se zadacima koji trae izbor
zadaci viestrukog izbora ti zadaci
nude vie mogu(nosti, od koji% uenik
odabire samo one koje iskazuju
emocionalni doivljaj tekstaF zadatak tog
tipa moe imati ovakav oblik:
!ok si itao roman, doivljavao
razliita uzbu8enja, obuzimali su te
854
razliiti osjeaji. a priloenom listiu
naznaeni su razliiti naini
doivljavanja romana. &aokrui one koji
izraavaju tvoj nain doivljavanja, tvoj
doivljaj djela. $oman 2me3 je<
a3 razveseljavao, budio u meni radost,
optimizam
b3 rastuio, izazvao sumorna
raspoloenja
c3 budio u meni vjeru u ivot
d3 pokolebao me, inio nesigurnim
e3 budio osjeaj straha, zebnje,
neizvjesnosti
f3izazivao saaljenje
g3 budi revoilt i nezadovoljstvo
d) u zadatak se mogu unositi i drugi
pojmovi, druge rijei i izrazi koji
pokazuju (izraavaju3 emocionalne
reakcijeF u zadacima viestrukog izbora
trai se opredjeljivanje i izbor rjeenjaF
stoga u navoenju mogu(nosti spominju
i one koje nisu uskla8ene s poticajima u
855
reakcije
e) zadatak viestrukog izbora kojim se
utvruje temeljna emocionalna reakcija
na roman moe se temeljiti na izboru
citata iz knjievnokritikih tekstovaF
odabiru se citati koji pokazuju razliite
naine doivljavanja istog romanaF u1
odabiru one naine s kojima se
emocionalno poistovje(uju, a iskljuuju
one s kojima se ne mogu poistovjetiti
d) METODIKI MODE!I
a) Vr.te
metodiki modeli utemeljuju se na
teorijskim osnovama razliiti%
metodiki% sustavaF
prema teoriji metodiki% sustava,
razlikujemo ove metodike modele za
roman:
856
analitiki
analitiko-interpretacijski
fragmentarni 2odabrane epizode3
vrstovni
problemski
cjeloviti
korelacijski
timski
multimedijski model
") Ana+,t,/, mode+
utemeljuje se na teoriji knjievne analize
koja obu%va(a ralambu i opis
sastavnica romana: temu, ideje,
kompoziciju, fabulu, likove, jezik, stil
svaka sastavnica prouava se kao
samostalna nastavna situacijaF nakon
opisivanja svake sastavnice utvruje se
nji%ova me8usobna povezanostF tako se
analiza povezuje sa sintezom
857
ostvaruje se na jednom nastavnom satu
ili dvosatu - nastavni sat obu%va(a ove
metodike odred%ice:
2.troj.tvo na.tavno1 .ata
0adraj 7etodika strategija
naslov romana, pisac govorne m1
(mon1,dijal1,), m1 pokazivanja
vrsta romana govorne metode,
metoda pisanja
tematsko-idejna razina govorne m1,
tekstne m1, m1 itanja
likovi m1 itanja i sluanja, pisanja i
govorenja, promatranja
5abula govorne m1, metode pisanja
jezik i stil metode pisanja i govorenja
sinteza kombinacija razliiti% metoda
#) Ana+,t,/o=,nterpreta#,j./,
mode+
858
obu%va(a ralambu, opis i
interpretaciju roman se ralanjuje na
sastavne dijelove koji su zastupljeni u
analitikom modelu, opisuje svaku
sastavnicu i uspostavlja interpretacijsku
razinu
na interpretacijskoj razini tumae se
umjetnike znaajke teksta, iskazuju se
osobna zapaanja, dojmovi, ocjene i
sudoviF romaneskni tekst postaje
predmetom subjektivni% pristupa,
zapaanja, prosudbi i ocjena
otvara iri prostor stvaralakom
reagiranju
za razliku od analitikog modela, a-i
model obuhvaa ciklus nastavnih sati
svaki nastavni sat oblikuje se u skladu s
metodikim sustavom k1 interpretacije
kao uzorak moe posluiti roman -1
;ovai(a , registraturi
2.troj.tvo na.tavn,- .at,
859
0adraj 7etodika strategija
recepcija romana (zapisi u dnevniku 1)
itanje zapisa, usmeni komentar
kompozicija romana itanje i usmeno
komentiranje kompozicijski% tablica
redoslijed epizoda
5abula prepriavanje 5abule
kontinuirano, naizmjenino, tumaenje
5abularnog slijeda, citiranje
tematsko-idejna slojevitost usmena
interpretacija, citiranje u 5unkciji dokaza,
aktualizacija
likovi usmena karakterizacija, rad na
tekstu, dramatizacija
jezino-stilska analiza usmena
analiza, tumaenje stilogeni% jedinica
d) 6ra1mentarn, mode+
$oda"rane .tran,#e7 oda"rane
ep,*ode)
860
ostvaruje se u okviru razliiti%
metodiko% kola francuska metoda
eksplikacije teksta utemeljuje se na
odabranim stranicama romana na
kojima se tumae sve bitne znaajke
teksta, osobito jezik i stil
engleska metoda pomnog itanja
takoer odabire epizode iz romana i
interpretira i% s razliiti% motrita
njemaka kola interpretacije na
odabranim stranicama otkriva jezino-
stilske znaajke to ini i kolska
interpretacija u okviru zagrebake
metodike kole
6ra1mentarn, mode+ ,ma ovu
art,/u+a#,ju:
0adraj 7etodika strategija
lokalizacija teksta govorne metode,
itanje teksta, lokalizacija
861
izbor i najava teksta (epizode)
govorne m1, metode pisanja
interpretativno 1 interpretativno 1,
sluanje (usmjereno, neusmjereno,
anticipacijsko)
emocionalno-intelektualna stanka m1
utnje i promatranja
objavljivanje doivljaja govorne m1,
m1 pisanja, likovnog izra1
interpretacija metoda usmjerenog
itanja
sinteza govorne metode, metode
pisanja
motivacija za 1 romana u cjelini m1
govorne metode, metoda 1
e) Vr.tovn, mode+
svaki je roman individualni umj1 svijet
koji uvjetuje izbor metodike strategije
teorija knj1 uspostavlja razliite vrste
romana koji imaju zajednike vrstovne
znaajke (tematske, strukturne, stilske)
862
u skladu s tim zajednikim vrstovnim
znaajkama oblikuje se zajendika
metodika strategija i artikulacija
nastavnog procesa
Vr.tovn, mode+ .adr0, ove odredn,#e:
0adraj 7etodika strategija
vrsta romana (teorijsko odreenje)
govorne metode
ustrojstvo romana govorne m1,
itanje, metoda pisanja
likovi govorne m1, metode pisanja i
itanja
jezino-stilske znaajke stvaranje
metateskta (pojedinano, naizmjenino)
sinteza govorne metode
novi zadaci
:) Pro"+em./, mode+
863
izvodi se iz teorije problemske nastave
na predloku romana utvr8uju se i
izdvajaju problemi koji postaju
sadrajem nastavnog sata literarni
problemi vezuju se uz tematsko-idejni
sloj, strukturu, likove, vrstovne znaajke,
jezik i stil
ovisno o sloenosti problema organizira
se broj nastavni% sati u rasponu od ! do
!, nastavni% sati
='va/, na.t% .at u pro"+em./om
#,/+u.u .adr0, ove odredn,#e7 :a*e
na.tavno1 .ata:
u prvoj 5azi stvara se problemska
situacija
u drugoj 5azi de5inira se literarni
(istraivaki) problem i mogu(a
istraivaka metodologija
u tre(oj 5azi organizira se samostalan
rad (pojedinani, tandemski ili rad u
skupinama)
864
u etvrtoj 5azi analiziraju se i vrednuju
rezultati istraivanja
u petoj 5azi predlau se novi
istraivaki zadaci
a) 2*or#, pro"+em./o1 mode+a
>%
A+"ert )amu. Stra%ac
roman se prouava u zavrnom razredu
srednje kole, u programskoj cjelini
moderni roman
recepcija, razumijevanje i tumaenje
romana usklauje se s doivljajno-
spoznajnim mogunostima uenika, s
posebnim usmjerenjem na temu
otuenosti i gubljenja osje(ajnosti
problemski model o kojem je rije polazi
od pretpostavke da se uenici
samostalno proitali roman
nastavni sat obu%va(a ove sastavnice:
865
>% provjeravanje recepcije romanaF
recepcija se moe provjeriti anketom
koja sadri vie odrednica o glavnim
problemima (glavnom problemu) u
romanu
roman -lberta /amusa govori o:
a3 ovjekovoj srei u modernome svijetu
b3 drutvenoj angairanosti pojedinca i
elji za drutvenim usponom
c3 ovjekovoj otu8enosti, emocionalnoj
otupljenosti 2gubljenju osjeajnosti3,
ivotnom besmislu i apsurdnosti ivota
d3 ljubavi me8u ljudima, uzajamnom
razumijevanju
?% vrednovanje i komentiranje odgovora u
anketi
izdvajanje temeljnog problema koji se
istrauje: ovjekova otuenost,
emocionalna otupjelost, ivotni
besmisao, apsurd
866
@% prijedlog metodologije za samostalan
istraivaki rad prijedlog sadri
postupke kojima se problem istrauje:
pronalaenje podataka u tekstu,
citiranje dijelova teksta, usmeno
komentiranje, stvaranje plana za
izlaganje problema
istraivanje moe biti pojedinano, u
parovima ili skupinama
B% samostalan istraivaki rad
A% objavljivanje rezultata, vrednovanje
postignu(a, otvaranje novi% pristupa,
izbor novi% zadataka
?%
") 'tvaranje pro"+em./e
.,tua#,je
stvara se razliitim vrstama
7$"L')*-(#4 &%!%.%(%
problemski zadaci mogu se odnositi na
temu, ideje, likove, kompoziciju, jezik i
stil, a oblikuju se usmeno ili pismeno
867
usmeni problemski zadatak objavljuje
uitelj i pri tome odreuje djelatnost koja
se oekuje od uenika
mogu se odabirati zadaci koji ukljuuju
vie jezinih djelatnosti: govorenje
(uiteljevo), sluanje (uenika), pisanje
(uenika)
P(IMJE( 4 1 uitelj usmeno izrie
karakteristike lika, uenici zapisuju
samo one karakteristike koje su
svojstvene odreenome likuF za lik
7ersaulta iz /amusova -tranca navode
se ove karakteristike1
7ersault je< a3 emocionalno angairan,
naglaeno osjeajanE b3 za sebe bira
najbolja ivotna rjeenjaE c3
zainteresiran je za vlastiti uspjeh u
drutvuE d3 poslovan je, podruzetan,
drutveno aktivanE e3 iskrenE f3 cinianE
g3 rjeitE h3 nervozanE i3 umoranE j3
ovjek bez iluzijaE k3 ovjek uspavane
savjesti
868
#) Provjeravanje od1ovora
kad uenici uoe i izdvoje karakteristike
lika, pojedini uenik izgovara odabrane
karakteristike, ostali uspore8uju svoje
rezultate (svoj izbor karakteristika) s
objavljenim karakteristikama
objavljivanje rezultata moe (ako se
uenici razilaze u izboru karakteristika)
izazvati novu problemsku situaciju, koja
se razrjeava uiteljiinom intervencijom
ili pozivanjem na sudove knjievne
kritike
problemska situacija koja nastaje u 5azi
provjere i vrednovanja rezultata moe
biti poticaj za zadavanje novih zadataka
za samostalan izvannastavni rad
(pojedinani, u parovima, skupinama)
d) Po.tup#, +,/a ; pot,#aj *a
pro"+em./, *adata/
869
istraivanja recepcije knj1 lika pokazuju
posebno istaknuto zanimanje
recipijenata za 7"-.,7() (/. '#(% i
motiviranje tih postupaka
problematiziranjem postupaka i
motivacija otvara se prostor idejnoj,
etikoj, psi%olokoj, sociolokoj i
5ilozo5skoj karakterizaciji
@%
e) 2*ora/ pro"+em./o1
*adat/a
7ersault je obuzet: a3 potrebom za
isticanjem u drutvu, b3 eljom za
promjenama u drutvu, c3 karijeristikim
pobudama, d3 erotskim pobudama, e3
gubitkom motivacija
u oblikovanju problemskog zadatka
moe se krenuti od K'%1"K
7$"L')*% u romanu, koji pokre(e
vie pitanja:
/e li *ersault ubio %rapina svjesno, s
razlonom motivacijomM
870
*oe li se postii srea u apsurdnom
svijetuM
#ma li itko pravo drugome oduzeti
ivotM
(ako Hamus odgovara na ta pitanjaM
neka od spomenuti% pitanja prelaze
okvire -tranca i ulaze u druga
/amusova djelaF time se otvora ira
problematika za samostalno
(pojedinano, u parovima i skupno)
istraivanje
P(IMJE( 44 1 - Gav <ikolajevi( ?olstoj
%na (arenjina
--nin lik potie razmiljanja o moralnoj
odgovornosti ene u braku, granicama
individualne ljudske slobode, krivnji,
grije%u, kazni, sre(i, ljubavi, roditeljstvu
(majinstvu)
epigra5 kao poticaj za stvaranje
problemske situacije
871
-?olstoj je popratio naslov romana
epigra5om "sveta je moja, ja u se vratiti
uitelj najprije provjerava jesu li u1
zamijetili epigra5, tumai se podrijetlo,
sadraj i 5unkcija epigra5a znaenje:
ljudi nemaju pravo izricati moralnu kaznu,
to pripada Logu
:) Pro"+em./a p,tanja
-nakon interpretacije epigra5a mogu se
postaviti problemska pitanja: /e li kazna
za %nino brakolomstvo okrutnaM *oe li
se na tu8oj nesrei graditi vlastita sreaM
(oliko javno miljenje utjee na
ponaanje pojedincaM i sl
1) Od1ovor, na pro"+em./a
p,tanja
odgovara se usmeno ili pismeno
872
a) 307A<4 2CD2B2E4 izazivaju
polemike situacije odgovori
(naizmjenino) na svako pitanje mogu biti
razliiti, tj1 mogu izraavati razliita
miljenja
za svaki odgovor trai se argumentacija
iz djela i odreenog svjetonazora
oekuje se vie svjetonazoraF
-b) 8407A<4 2CD2B2E4 su samostalniji,
oblikuju se bez utjecaja drugi%
prosuditeljaF oblikovani pisani odgovori
slue kao podloga za raspravuF uitelj
odabire (metodom sluajnog uzorka)
pismene odgovore pojedinog uenika,
ita i% naglas i poziva na raspravu
-) An/eta
primjenjuje se kao sredstvo za stvaranje
problemskih situacija
873
-sadri 7#.%/% ".1"$)"K .#7% na
kojima se izvode problemske situacije -
popunjava je svaki uenik samostalno
pitanjima pret%odi uvodni tekst (uvodna
reenica) koja najavljuje tematski okvir
, romanu %na (arenjina .olstoj
problematizira 2propituje3 obiteljske
odnose i razvija svoju filozofiju braka i
obitelji. 'ikovi koji potiu itatelja na
razmiljanje o braku i obitelji< %na 6
(arenjin 6 1rosnkiE 'evin 6 (ittiE
"blonski 6 !ollT
41 (akav je %nin brak do susreta s
1ronskimM Li li %na i 1ronski bili -retni
da ih je drutvo prihvatiloM /e li
'evinov brak s (itti sretanM /e li (itti
prestala voljeti 1ronskogM i sl1
441 (ojem enskom liku pripada naziv
Nena patnicaOM (akva je %na majkaM
/e li %na iznevjerila ulogu majkeM
*oemo li odvojeno promatrati %nu
majku i %nu enu i supruguM i sl1
874
4441 %na u svom vremenu 6 %na danas.
(akav je ovjek -tiv "blonskiM Jto sve
mui 'evinaM Jto ovjeku prua vjeraM
i sl1
,) O"rada an/ete
uitelj pregledava sve anketne listove,
provodi kvantitativnu i kvalitativnu
analizu i rezultate predouje uenicima
na idu(em nastavnom satu
objavljuje odgovore
(najkarakteristinije) na svako pitanje i
potie raspravu
rezultati rasprave oblikuju se u
zajedniki tekst koji sadri teze o
?olstojevu s%va(anju braka, ljubavi i
obitelju u romana -na ;arenjina
teze mogu posluiti kao teme
samostalnih eseja
875
(p1s1 na zasadama teorije problemske
nastave oblikovani su modeli Easime
;aji()
e) '2V(EMENI (OMAN 2
'(EDNJO3KO!'KOJ
NA'TAVI
(82DGAC-= 3 ;<=4>4, ?4 04 20<2B<-
H;2G-)
a) Od rea+,.t,/o1 , moderno1
do .uvremeno1 romana
suvremeni romani (r1 iz suvremene %rv1 i
svj1 knj1) u metodikoj teoriji pojavljuju se
u razliitim metodikim sustavima
(problemskom, otvorenom, cjelovitom
sustavu): Eosandi(, ;aji(, 8andi(,
.enjak, 8a%i( i dr1
meu metodikim modelima prevladava
model cjelovite interpretacije/cjelovite
obrade romana
876
prvi uzorak cjelovite interp1 obu%va(a
roman , registraturi (Eos1, 1*'!1), zatim
roman 7osljednji -tipanii (Eos1,
1*'!1), uzorak modernog romana
7ovratak Ailipa 'atinovia (Eos1, 1*'&11,
!,,"1) P model pretpostavlja
samostalno usmjereno . koje se
utemeljuje na usmjeravajuim zadacima
6 interpretacija na nast. satima
obuhvaa sve razine romana< tematsko-
idejnu, strukturnu, likove, jezik i stil,
vrstovne znaajke, mjesto u povijesti
nacionalne i svjetske knj.
na zasadama teorije cjelovite interp1
romana oblikovani su metodiki modeli
Blade 8andi(a (8andi(, 1*)&1, !,,11)
model cjelovite interp1 romana iz
suvremene %rvatske knj1 oblikovan je na
predloku romana Binje 0ta%uljak
&latna vuga
877
model obu%va(a ove sastavnice:
recepcija romana u knj. kritici, knj.
znaajke, roman u metodikoj prosudbi,
roman na satu povijesti knj., roman na
satu interp. ili problemskom satu, model
kolektivne obrade (Eosandi(, !,,"1)
7irjana .enjak opredijelila se za
tumaenje strukture suvremenog
romana na primjeru ;underina romana
Jala otvorenu i dinamiku strukturu
romana prenijela je na sljedeu
metodiku matricu< uloga pripovjedaa,
naini razvijanja fabule, odnos prema
vremenu, knjievna tehnikaE
funkcionalni i kreativni instrumentarij
-ustrija ;a5kin roman 7roces
") Kore+a#,j./, mode+
obu%va(a roman kao knjievno-
umjetniki tekst i njegove stvaralake
preoblike u dramski, filmski, televizijski,
digitalni izriaj
878
naje(i je redoslijed interpretacije koji
kree od romanesknog teksta
(interpretacije teksta) prema drugim
oblicima umjetnikog izraavanja
dramatizaciji, ekranizaciji, televizijskoj i
radio5onskoj prezentaciji, prijenosu na
/C-E27, ilustraciji
za%tijeva niz nastavni% sati i stvaralako
angairanje u1F srodan je
multimedijskom modelu jer ukljuuje
razliite medije
#) T,m./, mode+
u tenji za prevladavanjem predmetno-
satnog oblika nastave pojavljuju se, sve
vie, modeli timske nastave koja se
utemeljuje na naelima sadrajne
korelacije
879
- pojedini romani obu%va(aju sadraje koji
se prouavaju , $%&'#5#.#*
%-.%1#* 7$)!*).#*% (povijesti,
filozofiji, psihologiji, likovnoj i glazbenoj
umjetnosti6)
ukljuuje pedagoki tim (tim uitelja
razliiti% predmeta) u posebnoj
organizaciji nastavnog procesaF nastavni
proces zajedniki se programira i
metodiki oblikuje
8) NOVE!I'TIKA
&BI(KA 2 NA'TAVI
a) Teor,j./e odredn,#e
metodika teorija odredila je razliite
postupke epskim (pripovjednim)
vrstama: L%-#, L%/H#, "1)'# #
$"*%,
880
novelistika zbirka - uvrtava se u
nastavu knj1 kao ')(.#$% i kao
.)(-."1# 7$)!'"0%( kolske
interpretacije
u novelistikoj zbirci mogu biti
zastupljeni tekstovi ve(eg broja pisaca iz
istog razdoblja ili iz razliiti% razdoblja, a
neke novelistike zbirke sadre tekstove
jednog pisca takva je zbirka ;1 H1
Djalskog 7od starim krovovima
7A?2C4I;4 8E40?38
<2BAG40?4I;2= >.4E/4 3B=A?2B-<
=A:
karakterom zbirke
itateljskim iskustvom uenika koje se
temelji na novelistikoj zbirci
znanjem iz teorije knjievnosti
didaktikim kontekstom u koji se
uklapa itanje i interpretacija zbirke
881
primjer zbirka 7od starim krovovima 6
svaka je novela -%*"-1"/%
umjetniki svijet, ali istodobno je
meusobno 7"1)&%% s ostalim
novelamaF
- novele su povezane tematski,
oblikovane su slinom pripovjedakim
tehnikom, imaju i zajedniki lik
(.attorXc%)F
-u prve " novele pripovjeda upoznaje
itatelja s glavnim likom zbirke, sa
socijalnom pozadinom i s mjestom radnje
u ostalim novelama prikazuju se
blagdanski ugoaji, susreti, sukobi
staroga i madog narotaja plemenitaa i
plemi(a, propadanje plemenitaa6itd1
") ,tate+j./o ,./u.tvo
882
novelistika zbirka 7od starim krovovima
predviena je za samostalno itanje i
tumaenje na satu u drugom razredu
srednje kole, u sklopu nastavne cjeline
4rvatski realizam
ve( u itanci za 2H uenici su susreli
tekst iz novele a Ladnjak 6 tako je
susret s Djalskim uspostavljen ve( u
2HF to je ujedno i prvo 1 iskustvo
vezano za Djalskog
5#.%.)'/-(" #-(,-.1" vezano za
novelistiku zbirku uenici su stekli
itanjem !ecamerona u prvom razredu
0H te eventualnim itanjem 'ovevih
zapisa 4101?urgenjeva
na primjeru !ecamerona upoznali su
osobitosti organizacije novelistike
zbirke, ustroj novele kao knj1 vrste i
te%niku pripovijedanjaF na predloku
'ovevih zapisa upoznali su
novelistike tekstove bliske novelama u
zbirci 7od starim krovovima (Djalski %rv1
883
?urgenjev)
itateljskom iskustvu pridruuje se
teorijsko znanje o noveli kao o knjievnoj
vrsti, koje su uenici usvojili u pristupu
knj1 dj1
#) Mot,v,ranje *a .amo.tano
,tanje
budu(i su u1 ve( uli u svijet
novelistike zbirke 7od starim krovovima
tekstom a badnjak, motivacija za
itanje cijele zbirke moe se temeljiti %
-/)[%/#*% vezanim za taj tekstF
-motivacija se ostvaruje
EA8E2C3;?4B<47 C4=-G2D27 koji
obu%va(a temu novele i njezina knjievna
obiljeja
ako su u1 itali 'oveve zapise,
motivacija se utemeljuje na itateljskom
iskustvu i spoznajama vezanim za taj
tekstF
884
iskustva i spoznaje mogu se iznositi u
kra(im 307A<47 4>G-D-<=47-
(dojmovi o novelama, zapaanjima o
motivima i likovima, opisa krajolika,
pripovjedna te%nika) ili u C4=-G2D3 s
uiteljemF
mogu /4?4E-?4 karakteristine
zabiljeke iz dnevnika itanja koje se
odnose na opis krajolika, likove,
pripovjednu te%nikuF
tim se spoznajama i iskustvima mogu
pridruiti -3?2.42DE-T0;4 >-8404 ;1
H1 Djalskog u kojima on govori o svom
odnosu prema ?urgenjevu i drugim
piscima koje je itaoF
pozivanje na pievu lektiru ima
posebnu odgojnu funkciju (uenici
upoznaju itateljsku zainteresiranost
pisca, njegov nain itanja i
doivljavanja knj1 dj1)
885
kao is%odite motivacije za itanje mogu
posluiti i oni dijelovi pievi%
autobiografskih zapisa u kojima govori o
stvaralakim namjerama i izvorima
inspiracije
motivacija se moe ostvariti
#.)$7$).%.#1#* 5#.%/)*
%/!"/*'/#1#/#4 "7#-% #&K')!%
'#("1% # !#/%'"K%F
-izborom dojmljivi% dijelova teksta,
dojmljivi% epizoda, pobuuje se zanimanje
u1 i naznauju neke temeljne odrednice
teksta
d) Provjeravanje re#ep#,je
te/.ta , re*u+tata .amo.ta+no1
,tanja
na temelju pregleda i analize zabiljeki u
dnevnicima itanja utvr8uju se znaajke
recepcijskih iskaza koje slue kao
ishodite za razgovor o novelistikoj
zbirci u cjeliniF
886
recepcijski iskazi donose subjektivne
doivljaje teksta, zapaanje o likovima,
opisima, dijalozima, jeziku i stilu
tim subjektivnim doivljajima i
zapaanjima pridruuju se analitiki
postupci koji na neki nain objektiviziraju
pristup tekstovima
na poetku razgovora o zbirci u cjelini i
pojedinim novelama uspostavljaju se
zadaci koji zahtijevaju konkretne
odgovore
u zadacima objektivnog tipa mogu se
postaviti sljede(a pitanja:
apiite naslove svih novela zbirke XT.
apiite imena najvanijih likova u
zbirci. , kojoj je noveli predstavljen
glavni junak cijele zbirkeM Kdje se
doga8a radnja veeg broja novelaM ,
kojoj ne noveli prikazan sukob
generacijaM i sl1
887
odgovori na pitanja u zadacima
objektivnog tipa prate sve novele u zbirci
i polazni su podaci za analitiko-
interpretativni procesF
-kad u1 pismeno odgovore na
postavljena pitanja u zadacima
objektivnog tipa, utvr8uje se tonost
njihovih odgovora: itanjem pitanja i
odgovora, ispravljanjem odgovora,
uiteljevim komentarom rezultata provjere
provjeravanje recepcije i poznavanje
pojedini% novela te novelistike zbirke u
cjelini moe se ostvariti i drukijim
postupcima:
-a plou ili prozirnicu napiu se naslovi
novela, a u. uz svaki naslov upisuju ime
glavnog lika novele.
- a plou ili prozirnicu napie se naslov
svake novele, a uenici ispisuju zaplete u
njima.
-a plou ili prozirnicu zapie se ime
glavnog lika svake novele 2ili vie likova
pojedine novele3, a u. ispisuju naslove.
888
-a plou ili prozirnicu napiu se zapleti
svake novele, a u. zapisuju naslove
novela i imena likova koji stvaraju zaplet
2koji sudjeluju u stvaranju zapleta3.
postupak se moe ostvariti i usmeno, pri
emu se usmeno navode traeni podaciF
kao predloak za provjeravanje
recepcije i poznavanja teksta mogu se
odabrati karakteristini dijelovi teksta na
temelju koji% se odreuje nji%ova
pripadnost:
-,itelj interpretativno ita opis interijera,
a u. utvr8uju vrstu teksta i smjetaju ga u
odre8enu novelu.
- ,itelj interpretativno . opis vanjskih
crta lika 2portret3, a u. utvr8uju vrstu
teksta i lik na koji se tekst odnosi.
"dabere se dijalog iz pojedine novele,
koji se ita po ulogama, a u. odre8uju
vrstu teksta i likove o kojima je rije.
889
posljednji se postupak moe razviti u
karakterizaciju likovaF uenici koji su
itali tekst po ulogama govore u prvom
licu i karakteriziraju lik prema uzroku: /a
sam #llustrissimus LattorTchB/a samB
na temelju odgovora uspostavlja se
sustav podataka o likovima, ustroju
novela (zapletima), opisima interijera,
portretima, govoru likova, nji%ovim
osobinama
e) '/upna o"rada ; o"rada u
parov,ma $tandem,ma)
ostvaruje se na sljede(i nain poto
u1 izraze prve dojmove o pojedinim
novelama i zbirci u cjelini te kad
odgovore na pitanja koja se provjerava
poznavanje teksta, organizira se skupna
obrada ili obrada u parovima
890
kako bi u. u samostalnom radu to
bolje i svestranije prikazali svijet
novelistike zbirke za skupnu obradu
ili obradu u parovima pripreme se zadaci
za samostalno istraivanje teksta, u1 se
organiziraju u skupine ili tandeme i
samostalno rjeavaju zadatke:
-a3 7rovedi XT lik kroz novelistiku zbirku i
utvrdi s kojim likovima uspostavlja
kontakte. aznai temeljne podatke iz
teksta na osnovi kojih moe
okarakterizirati LattorTcha i ostale likove s
kojima on kontaktira.
-b3 #zdvoji neobine likove i okarakteriziraj
ih na temelju njihovih postupaka i
shvaanja.
-c3 7rona8i kajkavizme u tekstu odabranih
novela.
-d3 ,sporedi dvije verzije teksta novele.
-e3 "daberi jednu novelu i odredi njezine
strukturne znaajke 2ustroj novele3 i sl1
891
nakon samostalnog itanja zbirke,
analize i interpretacije na satu moe se
organizirati stvaralaki pristup tekstu, tj1
prijenos teksta u televizijski ili
radiofonski izrazF
u1 odabiru stvaralake zadatke i
pojedinano ili u parovima pripremaju
stvaralaku adaptaciju teksta:
- ovele iz zbirke XT sadre televizine
elemente. 7okuaj ih otkriti i predloiti
kako bi se ti elementi prenijeli u
televizijski izraz.
-"sobitu pozornost usmjeri na likove,
interijere i eksterijere. 7okuaj napisati
nacrt scenarija za televizijsku adaptaciju
zbirke XT tako da sredinji lik bude XT.
"pii kostime za likove iz zbirke XT. %ko
ima likovnog dara, naslikaj portrete
likova iz zbirke XT. , televizijsku
adaptaciju uvedi i glazbene sekvence.
- 7redloi ih ovisno o literarnom predloku
koji se prenosi u televizijski izraz. apii
scenarij za radiofonsku adaptaciju jedne
892
novele. i sl1
pri metodikom oblikovanju pristupa
novelistikoj zbirci uzimaju se u obzir
knjievnokritiki tekstoviF
-oni se tematski i 5unkcionalno ukljuuju u
sve 5aze bavljenja knjievnoumjetnikim
tekstom
t) BAJKA 2 NA'TAVI
a) Peda1o8/, .por
u pedagokoj literaturi zabiljeen je
spor o odgojnoj ulozi bajke izraeno je
miljenje prema kojemu bajka negativno
djeluje u odgoju djece jer im prenosi
nestvaran svijet ispunjen okantnim ili
idealiziranim situacijama, budi u djeci
osjeaj straha i nelagodnosti i odvodi ih
od stvarnog ivota
893
zastupnici tog miljenja polaze od
pretpostavke da knj1 dj1 mora izraavati
ivotne procese i zakonitosti iskljuivo
realistiki, tj1 trae podudarnost ivota i
knj. dj. (mimetika koncepcija)
to su, meutim, dva posebna svijeta
koja se me8usobno susreu i proimaju,
ali svako od nji% ima svoje vlastite
zakonitosti knjievnost nije odvojena
od ivota, ona se njime nada%njuje, ali
ga i preobraava u novu stvarnost
prema tome, ne moe se prihvatiti tzv.
realistika (mimetika) koncepcija bajke,
niti se ivotne injenice moraju
podudarati s knjievnim (estetskim)
injenicama
") D,jete , "aj/a
djeca pokazuju pjesniki odnos prema
svijetu najobinije pojave, predmete i
dogaaje pokuavaju transformirati,
prenijeti u drukiji oblik, prilagoditi i%
za%tjevima svoje vizije
894
upravo i L%/(% 7$)"L$%0%1%
0#1".) 7"/%1) u najudesnije
odnose u koje se dijete, za%valjuju(i
razigranosti i nesputanosti mate,
intenzivno uivljava
optimistina poruka bajke izaziva u
djejem svijetu snaan emocionalni
uinakF bogatstvom poetske zamisli,
likovima koji se slobodno kre(u u
udesnim prostorima, izvode(i velike
pot%vate
us%i(uje djeju matu i dijete ukljuuje u
uzbudljivu pustolovinu prie budi u
djetetu pjesniki doivljaj
#) Metod,ar, o "aj#,
u metodici nastave knj1 u 2H prevladano
je miljenje o negativnom utjecaju bajke
Lajke imaju golemo odgojno
znaenje. ,e skromnosti, nesebinosti,
pristojnosti, ismjehuju poroke, iskazuju
narodnu mudrost kroz stoljea.
895
7",5"-. L%/() #/)
%*).'/#1%, neprirodna, jer se
njezina zamisao izraava u zanimljivoj
fabuli, u profinjenoj kompoziciji, u
svijetlim i jasnim slikama.
!ramatinost zbivanja i ivopisnost
likova pogoduje slikovitom vi8enju
svijeta, $%&1#/% A%.%&#/,, L,!#
-.1%$%'%5() #.)$)-).
/ezik je bajke jednostavan, ali bogat
specifinim slikovitim izrazima,
obogauje jezik uenika, uvodi itatelje
u narodne dragocjenosti, pribliava ih
narodnom duhu. (;ustareva, <azarova i
dr1)
d) 2en,#, , "aj/a
istrauju(i kako se u1 2H odnose
prema bajci, kako je emo1 doivljavaju,
0tjepko ?eak doao je do ovakva
zakljuka:
896
-"tkrivajui uenicima pravu, istinsku
ljepotu bajke, nastavnik razvija njihov
estetski osjeaj, oduevljava ih za bolju
bajku, ali ujedno i suzbija sve njezine
eventualne negativne utjecaje.
- %ko odmalena uimo dijete da je bajka
pria u kojoj je sve mogue i prema tome
koja se ne moe jednostavno poistovjetiti
s ovim naim stvarnim svijetom, u kojem
mnogo toga nije niti e biti mogue, ako
ga upozoravamo da je bajka u poneemu
prethodila tehnikim i znanstvenim
otkriima, ako im u njoj pokaemo
tragove daleke, neprosvijeene prolosti,
ako o svakom inu raspravljamo koliko je
on prihvatljiv ili neprihvatljiv, ako
procjenjujemo vladanje pojedinih likova s
odgojnog stajalita, itanje i obrada bajke
bit e samo korisnoB
897
?eak se se opredjeljuje za
interpretaciju bajke za otkrivanje
njezini% "!K"/#4 (estetski%) i
).#5(#4 vrijednostiF primjerenom
interpretacijom uenici 2H doivljavaju i
spoznaju bajku kao istinsku ljepotu, kao
izvor mudrosti, optimizma i ovjenosti
u svojoj metodikoj monogra5iji o bajci
?eak je prikazao, na antologijskom
izboru narodne i umjetnike bajke, na
kojoj se razini moe ostvariti
interpretacija teksta i kojim metodikim
postupcima .eak prati bajku od
prvog do zavrnog razreda "J, dajui
uiteljima uzorke interpretacije
u programima drugi% naroda bajci
prosjeno pripada godinje est do
osam nastavni% sati (raunaju(i i sate
lektire)
898
e) Baj/a u na.tavn,m
pro1ram,ma
11,!1,"1 razred - K (pogledaj plan i
program F)
:) Interpreta#,ja po+a*,8ta
u teoriji k1 interpretacije bajke utvr8eni
su osnovni elementi na kojima se
utemeljuje interpretativni proces tj1
utvreni su knj1 elementi na kojima se
temelji interpretacija
po svojim knj1 obiljejima bajka pripada
epskom rodu, pa se u oblikovanju
njezina svijeta pojavljuju tipino epski
elementi: !"K%+%/#, '#("1#, A%L,'%
teoretiar bajke 71 Gut%i istie ove
njezine knj1 znaajke na koma se moe
temeljiti interpretacija: B ralanjenost
u vie epizodaE
899
- /%-% -.$,(.,$% koja je odvaja od
neograniene slobode u gra8enju
umjetnike fikcije, kojim se bajka dijeli od
priopavanja o onome to se dogodilo,
ulo i doivjelo, vjerovaloE
-'%("[% # $%&#K$%"-., koje su joj
svojstvene nasuprot srodnim vrstama kao
predaja, legenda, mit< beznaajna uloga
pounih elemenata u usporedbi s
basnom i egzemplomE
-#-7$)*#/)J%"-. -.1%$"K #
)-.1%$"K, po kojoj se bajka lui od
izmiljenih pripovijesti s realistikim,
pseudorealistikim pretenzijama, kao to
su novele, romani, nauno-fantastina
djela
redoslijed elemenata u interpretaciji
uvjetovan je posebnostima teksta i
reakcijama itatelja
u k1 interpretaciji uzima se kao
polazite onaj element koji se, pri prvom
itanju, najvie namee primateljevu
doivljajnom svijetu
900
u interpretaciji bajke name(e se kao
poseban element A%.%-.#(%,
smjenjivanje A%.%-.#5#4 i
$)%'#4 motiva i situacija
interpretacija ne(e inzistirati na
nijekanju (poricanju) 5antastinog
elementa, ni na isticanju tvrdnje: tako se
u ivotu ne doga8a
interpretacija (e potovati samosvojan
svijet bajke i otkrivati one elemente koji
su za nju tipini otkrivat (e kretanje
fabularnog toka, tumaiti skriveni
smisao neobini% situacija i udesni%
trans5ormacija kako bi u1 mogli
prodrijeti u bogatstvo njezine zamisli, u
udesne situacije i likove u koje tvorac
projicira svoje shvaanje pravde,
%rabrosti, nesebinosti, mudrosti,
dobrote i drugi% etiki% vrijednosti
901
time (e se a5irmirati TEME!JNO
METOD% NAE!O 2 INTE(P% BAJKE:
povezivanje kompozicijske analize s
analizom likova i idejnog ustrojstva
bajke u1 (e pratiti razvoj dogaaja i
postupke likova u odreenim
situacijama, doivljavati i% i komentirati,
izricati svoje sudove i poglede
1) Interpreta#,ja +,/ova
uzimaju se u obzir jo neki elementi koji
nisu karakteristini za druga pripovjedna
epska djela u bajkama se pojavljuju
STVA!NI i NESTVA!NI likovi, likovi iz
ivotinjskog i biljnog svijeta, prirodne
pojave
902
pri interpretaciji likova koji pripadaju tzv1
nestvarnoj skupini, likovima iz
ivotinjskog i biljnog svijeta, svijeta
stvari i prirodni% pojava, uoavaju se
;-E-;?AE40?4I<4 0?4G0;4
820?38/4: personificiranje
(antropomor5iziranje) i hiperbolinost
te stilske crte dobivaju i svoje idejno
znaenje personifikacija kao stilski
postupak bliska je doivljajnom svijetu
uenika mla8ih razreda "J tim se
postupkom i oni slue u svom jezinom,
likovnom i scenskom izraavanju
sunce na djejim crteima ima oi i usta,
smijei se
interpertacija otkriva i
(%$%(.)$#-.#5, -"H#/%',
-.$,(.,$, '#("1% u bajci se
pojavljuju kraljevi, carevi, pastiri, ljudi iz
puka socijalna struktura likova u bajci
svjedoi o njezinoj povijesnoj
uvjetovanosti i povezanosti uz odreene
oblike ivota i vjerovanja
903
L%/(% %-."/# 7$)1'%!%.#
-"H#/%') $%&'#() i zato preobraava
seoskog momka u kraljevi(a, a siromanu
djevojku u kraljicu ili caricu
u prikazivanju socijalni% odnosa bajka
se ne odrie #$"#/) kad je rije o
predstavnicima povlatenih stalea
(carevi su prikazani kao nedomiljati i
neinteligentni, nji%ovi podreeni kao
zavidni, neiskreni i nesposobni) ni
4#7)$L"') kad su posrijedi
predstavnici puka (seoski momak izvodi
junake pot%vate, svladava sve zapreke,
nadvladava careve izvrgavaju(i i% rugli)
poseban komentar za%tijeva pojava tzv1
nestvarnih likova u kojima je utjelovljen
odre8eni .#7 %$"!"K
1/)$"1%/%
904
podrijetlo neki% od ti% vjerovanja koja su
projicirana u likove bajke mogu se
tumaiti na sljede(i nain: 7ojedine
fantastine predodbe u bajci izviru iz
najdrevnijih primitivnih vjerovanja i
obreda. .akva je, npr., predodba o dui
koja se moe nalaziti negdje izvan tijela
2sjetimo se bajke o La-5eliku3.
0ivotinje i stvari koje u bajkama
ovjejim glasom govore s junakom i
nebeska tijela koja se kreu i vladaju
kao da su ljudi izviru iz prastarih
ovjekovih vjerovanja da je u prirodi sve
ivo i sve slino ovjeku.
Lajke o snanom junaku koji je potekao
od kakve ivotinje daleki su nejasni
odjek vjerovanja i s time povezanih
obreda prema kojima su ljudi odre8enu
905
do danas sauvala i u ivom pukom
praznovjerju. eke su se bajke razvile
neposrednije iz mitova. (71 .okovi(-
0tulli)
-) 2.troj.tvo na.tavno1 .ata
interpretacija bajke na nastavnom satu
ostvaruje se u ovim fazama:
1. priprema za itanje teksta
2. itanje teksta 2interpretativno3
3. provjeravanje doivljaja
4. prepriavanje
5. analiza teksta/interpretacija
6. uopavanje
7. pripremanje uenika za interpretativno
itanje, stvaralaki rad na tekstu,
dramatizacija, ilustracija
. zadavanje zadataka za samostalan
rad kod kue
906
,) Pr,premanje uen,/a *a
,tanje "aj/e
11 ovisno o tematskoj usmjerenosti bajke,
organizira se $%&K"1"$ (motivacijski
ili kontrolni) u kojem u. izraavaju svoja
iskustva, doivljaje i spoznaje
kao is%odite razgovora uzima se tema
koja je u suglasju s temom bajkeF
-iz svog iskustva uenici mogu iznijeti
doivljaj stra%a, ponaanje ljudi u
odreenim situacijama, predoivanje
odreeni% situacija u kojima se oituje
%rabrostF
-osmiljavanjem iskustava olakava se
prijelaz u svijet bajke, koja na drukiji
nain i drugim sredstvima izraava
junaki pot%vat, doivljaj stra%a i sl1
!1 motiviranje uenika za doivljavanje
bajke ostvaruje se *)."!"*
7".#H%/) $#/)5#
907
uitelj izgovara poticajnu tematsku rije,
npr1 strah, junatvo, dobrota, a uenici
usmeno ili pismeno iskazuju asocijacije
koje povezuju uz tu rijeF
-kad u1 iskau krug asocijacija koje
povezuju uz zadanu rije, uitelj
komentira nji%ove asocijacije i najavljuje
svijet bajke u kojem se neke od tih
asocijacija pojavljuju u drukijem obliku i
u drukijem kontekstu
"1 budu(i da se u bajkama pojavljuje
personifikacija kao karakteristino
stilsko sredstvo, u pripremnoj 5azi moe
se izvesti 1/)0L%
7)$-"#A#H#$%/%
uitelj motivira uenike za jedan
zanimljiv oblik stvaralatva motivacija
moe izgledati ovako:
, igri ste esto poeljeli biti neka
druga osoba 2pilot, svemirski putnik,
pomorac, slavni glumac, dravnik,
kraljB3. (ako biste se ponaali u ulozi
osobe u koju biste se eljeli preobrazitiM
908
-tvarima ste u tim igrama kadto
pridavali obiljeja ivih bia. &amislite
da progovori vaa najdraa igraka,
cvijet, stablo, voda, planinaV " emu bi
progovorile, kako bi se ponaale da su
iveM
#1 uenici mogu dobiti zadatak za doma(i
rad u kojem (e personificirati najdrau
prirodnu pojavu ili stvarF u pripremnoj
5azi sata itaju se odabrani sastavci koji
najavljuju fantastini svijet bajke
$1 prije itanja teksta u. mogu promatrati
#',-.$%H#/) 2%/(%$%(.)$#-.#5#/)
7$#&"$)3F
- organizira se razgovor, tj1 u1 usmeno ili
pismeno izraavaju to vide na
prikazanim ilustracijama, a zatim se
najavljuje tekst bajke uz koju se vezuju
prikazane ilustracijeF
-u opisivanju ilustracija ne ide se u
detalje, u1 iznose samo bitne podatke
909
&1 pripremanje za doivljavanje bajki u
kojima se kao likovi pojavljuju ivotinje
provodi se dijalokom metodom,
metodom pokazivanja ili metodom
samostalnog izlaganja uenika
a) razgovorom se obu%va(aju
karakteristike ivotinja, nji%ovo
ponaanje i ovjekov odnos prema
njima
b) mogu se pokazati H$.)0# #'# -'#()
0#1".#/% u prirodnom ili karikiranom
obliku uenici opisuju ponuene
crtee, a pri analizi karikatura ivotinja
izraavaju i osjeaje koje bude te
karakteristike prikazane ivotinje
c) u uvodnoj 5azi sata mogu se pripremiti
samostalna #&'%K%/% " 7"/)!##*
0#1".#/%*% utemeljena na osobnom
iskustvu i doivljajima te na
informacijama iz enciklopedije i drugi%
popularni%
910
'1 ako se u bajci pojavljuju natprirodna
bia, razgovara se o tome kako su u1 u
ranom djetinjstvu, sluaju(i prie koje su
im priali odrasli, !"0#1'/%1%'# #
&%*#J'/%'# 1/)J.#H,, 1#',,
5,!"1#J% L#[%
od ti% prvi% iskustava kre(e se dalje u
objanjavanje narodnog vjerovanja i
povezanosti bajke s razliitim tipovima
narodnog vjerovanja
)1 uenici rado gledaju crtane filmove u
kojima se pojavljuju ivotinje, stvari i
druge zanimljive pojaveF u pripremnoj se
5azi moe razgovarati " '#("1#*%
H$.%#4 A#'*"1%, njihovim
postupcima i karakteristikama, a zatim
najaviti svijet bajke u kojoj se takoer
susre(u slini likovi o kojima je rije u
crtanim 5ilmovima
*1 itanju bajke pret%odi objanjavanje
nepoznatih rijei, pojmova i izraza
1,1 AKO SE >AJKA NE FITA U
911
GJELINI - stvaralakim prepriavanjem
izvodi se sadraj bajke od onog trenutka
u razvoju radnje koji (e biti predoen
interpretativnim 1 (koji (e biti
interpretativno proitan)
111 AKO SU UF. KOD KU"E
P!OFITALI >AJKU U GIJELOSTI - u
pripremnoj 5azi provjerava kako su je
doivjeli, koje su situacije najvie
zaokupile nji%ovu panju, koji su i% likovi
najvie zainteresiraliF
-uenici bi trebali obavljati odre8ene
predradnje (stvarati plan za kompoziciju
bajke, na osnovi redoslijeda doga8aja
koji se iznose u ispremijeanom redu
uspostaviti odgovarajui red, uspostaviti
odgovarajue odnose izme8u ilustracija ili
filmskih inserata i teksta, klasificirati
likove, pripremiti plan za analizu lika,
ispisati iz teksta karakteristine podatke
2jezine i stilske3, postaviti teze koje se
odnose na idejni smisao bajke, na
karakterne osobine likova i sl1)
912
1!1 u pripremnoj 5azi mogu se rjeavati
&%!%H# "L/)(.#1"K .#7% u kojima
su obu%va(eni najpoznatiji likovi iz
narodne bajke s kojima su se uenici
upoznali, karakteristine situacije iz
pojedini% bajki, stilski postupciF takvim
(e se provjeravanjem utvrditi
pripremljenost za primanje novog teksta
1"1 itanju teksta moe pret%oditi
gledanje filma koji je raen na predloku
bajke analiza 5ilma slui kao
motivacija za itanje teksta
j) Interpretat,vno ,tanje "aj/e
interpretativnim 1 bajke u1
doivljavaju njezin svijet, emotivno i
5antazijski se angairajuF pri
interpretativnom 1 bajke pozornost se
obraa njezinim knjievnim znaajkamaF
ona je %*#/)/)%
7$#7"1#/)!%/, (narativnog je
karaktera)F osim uiteljeva itanja, u1
913
mogu sluati tekst bajke u interpretaciji
glumaca (snimke s gram1 ploe ili
magneto51 vrpce), u radio5onskoj
realizaciji, zvunoj itanci i /C-u
/) Provjeravanje do0,v+jaja
koji su izazvani itanjem provodi se
usmeno ili pismeno dijalokom
metodom provjerava se koje je osje(aje,
asocijacije i misli pobudio tekstF
u pismenom obliku u1 mogu izraziti
osje(aje, predodbe i asocijacije koje je
tekst izazvao navoenjem jedne rijei
koja izraava doivljaj, nizom rijei
(sintagmama) ili kra(im vezanim
tekstomF
moe se primijeniti i orijentacijska
anketa koja provjerava krug doivljaja i
zapaanjaF spontana zapaanja, koja
u1 iznose usmeno ili itaju s anketni%
listi(a, dopunjuju se, ispravljaju i dovode
u odgovaraju(i sustav
+) Prepr,avanje te/.ta
914
kad u1 izraze svoje doivljaje i
zapaanja, pristupa se prepriavanju
tekstaF odabiru se E->G4I4?4 ?482B4
8EA8E4I-B-<=-
kao 5unkcionalni tipovi prepriavanja
odabiru se: prepriavanje blisko tekstu ili
stvaralako prepriavanje
osim ti% tipova primjenjuju se i izborno
prepriavanje, saeto prepriavanje,
prepriavanje vezano uz ilustracijeF
prepriavanje se moe oslanjati i na
kompozicijsku shemu, tj1 u1 slue(i se
s%emom slijede razvoj radnje
taj se metodiki postupak primjenjuje
zato da bi u1 samostalno obu%vatili
bajku u cjelini i osamostalili se u
govornom izraavanju
prepriavanje prethodi analizi teksta, tj.
prua mogunost interpretacije bitnih
elemenata (likova, slika, idejnog stava,
jezika, stila), ali se moe pojaviti i u
ostalim 5azama nastavnog sata
915
m) Ana+,*a te/.ta
$,nterpreta#,ja)
anal1 5aza nast1 sata posve(uje se
sredinjem problemu (likovima,
kompoziciji, idejnoj usmjerenosti, jeziku,
stilu, karakteristikama bajke kao knj.
vrste)
o izboru sredinjeg problema ovisi dalji
tijek analize i izbor metodiki% postupaka
a) u analitikoj 5azi nastavnog sata vanu
ulogu ima !#/%'"J(% *)."!%
doivljaja najve(u primjenu u
interpretaciji likova i kompozicijeF
-pitanja koja se upu(uju moraju pokretati
misaoni svijet, razvijati mo zapaanja i
zakljuivanja
tom se metodom omogu(uje u1 da
izraze svoja zapaanja o likovima i
nji%ovim postupcima, situacijama i
idejnim stavovima
916
u primjeni dijaloke metode osobito je
vano rabiti problemska pitanja takva
pitanja postavljaju u1 pred problem i
izazivaju spoznajnu radoznalost
11 primjerice, u interp1 lika najmlaeg
carevi(a u bajci La-5elik moe se na
poetku analitike 5aze postaviti ovakvo
problemsko pitanje: 7ostoji li sklad
izme8u carevieve upornosti u traenju
otete ene i mogunosti ostvarivanja te
eljeM
u. iskazuju potvrdan ili nijean odgovor
za svaki izbor iznose argumentaciju,
sluei se tekstomF
-pozivaju(i se na situacije u tekstu, na
izrazitija mjesta u razvoju radnje gdje se
pojavljuje lik najmlaeg carevi(a, u1 (e
zapaziti da carevi( nema snage ni
snalaljivost da ostvari svoju elju tako
e samostalno otkriti bitne znaajke u
strukturi lika, tj1 rijeit (e jedan problem iz
teksta
917
!1 primjer - perspektivno 2razvojno3
pitanje trai takav odgovor koji sadri
vie meusobno povezani% elemenata
u interpretaciji 5ardaka ni na nebu ni na
zemlji moe se postaviti ovakvo
razvojno pitanje: "tmica careve keri
izazvala je zanimljivu pustolovinu. (ako
se razvija ta pustolovina i ime je
motiviranaM
u odgovoru na to pitanje u. slijede
najvanije doga8aje u razvoju 5abule i
njezine pokretake motive i tako
ostvaruju razvijen odgovor na
postavljeno pitanje
b) *)."!% "L/%J/%1%/%
uenici objanjavaju postupke likova,
stilska sredstva, leksik i 5razeologiju
djela, karakteristike bajke kao knj1 vrste
918
c) monoloki oblik izraavanja nee
uvijek imati karakter objanjavanja (koje
je u osnovi diskurzivna djelatnost
utemeljena na pojmovima i strunim
nazivima) primjenjuju se i razliiti
oblici prepriavanja , osobito izborno
prepriavanje, saeto i stvaralako
d) govorne metode (dijaloka i monoloka)
povezuju se s *)."!"* $%!% %
.)(-.,, tj1 pojavljuju se u kombinaciji s
tom metodom
za svoje tvrdnje koje iznose u
komentarima i objanjenjima pronalazit
(e argumentaciju u tekstu, tj1 citirat e
ona mjesta u tekstu koja potvruju
iznesenu tezu ili sud
uenik najprije moe postaviti tezu,
pokuati je obrazloiti i na kraju glasno
citirati tekst kombinira se
objanjavanje s glasnim izbornim
itanjem teksta
919
e) K'%-" #&L"$" 5#.%/)
.)(-.% pojavljuje se pri objanjavanju
stilskih postupaka u1 najprije u tekstu
pronalaze odreenu stilsku
karakteristiku, imenuju je i objasne, a
zatim glasno proitaju
primjerice zapazit e stereotipne
poetke u bajci: Lio jedan car, pa imao tri
sinaB #mao nekakv bogat ovjek jedinca
sinaB, imenovat e pojavu koju su
zapazili i glasno proitati tekst
5) tiho usmjereno itanje pret%odi itanju
naglas i komentaru najprije se u sebi
ita tekst sa zadatkom, a zatim iznosi
rjeenja zadatka
g) u analitikoj 5azi primjenjuju se
postupci koji uvode u1 u
#.)$7$).%.#1" 5#.%/)
920
- da bi se u1 olakao rad pri
interpretativnom itanju teksta, provode
se pripremne vjebe koje se temelje na
produbljivanju doivljaja teksta i slue
razvijanju sposobnosti zamiljanja
odreeni% situacija u tekstu, postupaka
likova, nji%ova izgleda, govora (tempa,
intenziteta, tona6)
u1 se daju kombinirani tipovi zadataka,
npr1: 7rona8ite u bajci La-5elik mjesto
gdje se La-5elik obraa careviu.
(ako ga zamiljate u toj situacijiM (ako
zamiljate opis demona u okovima i
opis borbe s vojskom zmajeva,
sokolova i orlovaM
u1 izdvajaju zatraena mjesta iz teksta i
objanjavaju kako zamiljaju lik ili
situaciju i kako je treba govorno ostvariti
uz tekst (e napisati kra(u biljeku, npr1:
Mizraziti snagu La-5elikaO, Nizgovoriti
snanim glasomO, Npredoiti dinaminu
sliku i ivo itati tekstO
921
%) tekst koji se interpretativno 1 moe se
ralaniti na najmanje kompozicijske
jedinice uz svaku jedinicu stavlja se
biljeka o tome kako tekst treba itati,
to se tekstom izraava
-br111 ?A;0? ++ 0?B-E-G-I;4 >-C-/4
(gledaj u knj1)
i)u pripremanju u1 za interp1 1 mogu se
upotrijebiti ilustracije kad u1 izraze
kako zamiljaju pojedinu epizodu u
tekstu, promatrat (e ilustracije kako bi
obogatili vizualni doivljaj teksta
j)u pripremanju u1 za interp1 itanje bajke
primjenjuju se i pismeni zadaci<
odgovori na pitanja, popunjavanje
karakteroloke tablice, objanjavanje
postupaka, razliiti komentari o jezinoj i
stilskoj karakterizaciji teksta
tako se u anal1 5azi smjenjuju razliite
metode i postupci kako bi u1 bili to
vie angairani u samostalnom radu na
tekstu, kako bi razvili svoje sposobnosti
zapaanja, zamiljanja i prosuivanjaF
922
- smjenjivanjem usmeni% i pismeni%
oblika rada razvija se govorni i pismeni
izraz time se u interp1 bajke ukljuuje i
element jezine kulture
n) 2op4avanje
u toj se fazi nastavnog sata sre8uju
rezultati analize na osnovi uoeni%
elemenata u izvode generalizacije i
zakljuke, usustavljuju sadraje prema
odreenim kriterijima (elemente koji se
odnose na likove, na kompoziciju, na
idejni svijet, jezine i stilske znaajke)
u toj se 5azi oituju reproduktivne i
produktivne aktivnosti u1
reproduciraju najvanije izvode i
zakljuke, knj1 termine koje su usvojili
produktivni karakter izlaganja dolazi do
izraaja u preoblikovanju sadraja, u
drukijem redoslijedu izlaganja, u
otvaranju novih pristupa
923
primjenjuju se oblici usmenog i
pismenog izraavanja od
a) usmeni% oblika izraavanja primjenjuju
se: odgovori na pitanja, samostalno
izlaganje u1, usmene recenzije i
komentari
b) od pismeni% oblika rada u 5azi
uop(avanja primjenjuju se: odgovori na
pitanja, rjeavanje nastavnih listia,
popunjavanje anketnih listia,
rjeavanje kontrolnih zadataka,
sastavljanje odgovora iz deformiranih
reenica, nadopunjavanje reenica
nekim temeljnim pojmovima koje su u1
usvojili u analitikoj 5azi, sistematizacija
sadraja i sl1
o) Pr,premanje uen,/a *a
,nterpretat,vno ,tanje , dru1e
o"+,/e .amo.ta+no1
.tvara+a/o1 rada
924
osim opisanog postupka, u pripremanju
u1 za interpretativno 1 primjenjuju se i
drugi postupci koji razvijaju osje(aj za
izraajne vrednote pj1 jezika
(obiljeavanje pauza, odre8ivanje tipa
intonacije reenice, ritma, intenziteta
govora, boje glasa)
tekst se ralanjuje na najmanje
jedinice, i svaka se jedinica analizira
posebno nakon obavljeni% predradnji
na tekstu, u1 pokuavaju interpretativno
itati tekst pri interpretativnom .
pokazuju stupanj suivljenosti s tekstom
(situacijom i likom), logiku i
emocionalnu izraajnost govoraF da bi
se razvile te osobine, provodi se analiza
svake proitane dionceF analiza pomae
da se uoe vrijednosti i nedostaci
itanjaF svoje 1 u1 mogu uspore8ivati s
itanjem glumaca (magnet1 vrpca, gram1
ploa, zvuna itanka)
925
kao posebna vrsta interp1 1 u toj se 5azi
provodi itanje po ulogama i
dramatizacija teksta usmenoj
dramatizaciji prethodi pismena
dramatizacija
u1 prenose tekst bajke u dramski oblik
(izdvajaju lica i dijaloko-monoloke
dionice), u didaskalije unose one el1 koji
objanjavaju likove i dogaaje
to je stvaralaki tip zadataka u kojima
dolazi do izraaja sposobnost
preoblikovanja teksta
u1 koji pokazuju likovni smisao mogu
ilustrirati odreene situacije i likove, dati
svoj nacrt kostima i scena
na predloku teksta poznati% bajki u1
mogu napisati scenarij za 5ilm, pokuati
oblikovati (likovno) likove iz bajke za
crtani 5ilmF pjesniki i 5antastini el1 bajke
mogu poticati najrazliitije oblike djejeg
stvaralatva
926
p) &adavanje *adata/a *a
.amo.ta+an rad /od /u4e
u1 dobivaju razliite zadatke (usm1 i
pis1)F od usmeni% zadataka naje(i su:
prepriavanje teksta, interpretacija
likova, usporedna karakterizacija likova,
samostalno iznoenje fabule,
objanjavanje stilskih i jezinih obiljeja
teksta, izlaganje idejnih stavova bajke i
sl1
od pismeni% oblika rada njeguju se:
odgovori na pitanja, pismena
karakterizacija likova, pismeni plan
kompozicije, saeto prepriavanje,
objanjavanje epizoda, komentiranje
jezinih i stilskih elemenata (to su zad1
za produbljeni oblik interp1 teksta)
927
tekst bajke inspirira uenike i za
samostalne pismene sastavke koji se
motivski ili situacijski nada%njuju
tekstom bajkeF u. izraavaju doivljaje
straha, neoekivane susrete, opisuju
nestvarne likove, oblikuju uzbudljive
epizode utemeljene na prepoznavanju,
preobrazbama i sl1
mogu dobivati zadatke likovnog
karaktera, mogu dobivati zadatke
likovnog karaktera (samostalno
ilustriranje bajke), analizirati ilustracije,
prikupljati izdanja narodnih bajki,
pripremiti izlobu najpoznatiji% izdanja
narodni% bajki i najpoznatiji% ilustracija
nakon interp1 na satu, u1 samostalno
itaju bajke i pripremaju usmene i
pismene radove i priopenja o
proitanim bajkama, na satu lektire
organiziraju razgovor o najpoznatijim
likovima u narodnim bajkama, gledaju
5ilmove i likovne reprodukcije inspirirane
likovima iz bajki
928
u) BA'NA 2 NA'TAVI
a) Knj,0evne *naaj/e
svojim ivotopisnim likovima i
prizorima, jednostavno(u 5abule i
komikom basna privlai pozornost u1
2H
interpretacija basne ima svoje
posebnosti koje su uvjetovane njezinim
knj1 znaajkama ona pripada
pripovjednoj prozi i nosi obiljeja epske
strukture (dogaaj, likovi, 5abula)
u basni je obino ostvaren jedan
doga8aj koji ini cjelovitu epizodu
meutim, basna se po svojim
strukturnim obiljejima pribliava drami
u njoj se ostvaruje konflikt
(karakteristian za dramski knj1 rod) koji
ne poprima jae dramatske razmjere i
ne doivljava razvojne 5aze kao u
dramskom dj1, ali ini jezgru fabule
929
budu(i da basna ismjehuje ljudske
nedostatke i mane, slui se sredstvima
kominog izraavanja, ona je Mmala
komedijaNF katkad komini ton poprima
satirina obiljeja
posebnost basne odreena je i njezinim
alegorijskim znaenjemF ona posrednim
(prenesenim) nainom izraava svoje
porukeF prema tome, interpretacija u
basni razjanjava njezin alegorijski
smisao, otkriva ljudske karakteristike
") Ba.na , uen,#,
budu(i da basna privlai pozornost u1
2H svojim likovima, situacijama i
vedrinom, interpretacija kao polazite
uzima upravo te elemente
is%odite interpretativnog procesa bit (e
doivljaj likova i situacija, doivljaj
smijenog i aljivog, podrugljivog i
ironino-satirinog
na osnovi doivljaja ti% el1 pristupit (e se
930
tumaenju alegorijskog znaenja basne
najprije se analiziraju likovi i situacija u
kojoj se nalaze likovi, a zatim se
razjanjava alegorija i izvodi pouka
likovi u basni otkrivaju svoje znaajke
postupcima i govorom interpretacija (e
na osnovi postupaka i govora likova
otkrivati idejni smisao basne, njezine
poruke
basnopisac osobitu pozornost pridaje
govornoj karakterizaciji likova, likovi su
govorno individualizirani
u interpretaciji likova u basni pojavljuje
se jo jedna vana znaajka tipinostF
-svaki lik u basni utjelovljuje odreenu
tipinu crtu (naivnost, lukavost,
ogranienost, okrutnost)F
-s pojmom tipinog u1 se prvi put
susre(u upravo u basni
stilske znaajke basne, kao to su
jednostavnost, aforistinost, aluzivnost i
ironinost, interpretacija (e otkrivati
931
usporedo s analizom likova, tj1 te (e el1
promatrati u funkciji karakterizacije
likova i izraavanja idejnih stavova
svojim poukama basna (e utjecati na
etiko i socijalno oblikovanje u1
osobnosti
#) Ba.na u na.tavn,m
pro1ram,ma
-(to (e naknadno koriste(i se planom i
programom)
d) Ba.na u pro"+em./oj
na.tav,
struktura nastavnog sata utemeljena na
naelima problemske nastave
prilago8uje se u najveoj mjeri
samostalnom radu uenika za
samostalan istraivaki rad u1 treba
sustavno pripremati i poticati
odgovarajuim tipovima zadataka
ako u interpretaciji basne primjenjujemo
932
problemsku strukturu nast1 sata, izbor
metodikih postupaka prilago8uje se
takvoj koncepciji nastavnog sata
>% 6A&A: stvaranje problemske situacije
postie se postavljanjem problemskih
pitanja i zadataka to su pitanja i zadaci
koji pokre(u uenikovu intelektualnu
aktivnost, izazivaju dvoumljenje i
za%tijevaju opredjeljivanje
budu(i da su basne svojevrsne riznice
narodne mudrosti i otrine du%a,
problemska pitanja i zadaci usmjeravaju
u. na uoavanje i ocjenjivanje
odre8enih drutvenih i etikih pojava
u problemskim pitanjima i zadacima
pojavljuju se etike i drutvene
kategorije koje treba staviti u arite
zanimanja i panje
primjer prije interp1 basne 'isica i
gavran moe se postaviti problemsko
pitanje koje ukljuuje narodnu izreku:
933
/este li ikad postupili prema narodnoj
poslovici Nvratiti milo za dragoO ili Nkako
ti meni, tako ja tebiOM
?% 6A&A: kad u1 odgovore na
postavljeno pitanje, koje za%tijeva da
iznesu osobna iskustva i stavove, u.
najavljuje basnu i upozorava u. da
prate kako je taj problem postavljen u
basni 'isica i gavran time je ostavrena
druga 5aza nastavnog sata najava
problema
prije itanja teksta uitelj upoznaje
uenike s daljim tijekom sata - tim
obavijestima ostvaren je jo jedan
za%tijev druge 5aze nast1 sata u1 su
upoznati s metodom rada (samostalan
pismeni rad na nastavnim listi(ima)
metoda rada:
1) poslije itanja teksta uenici
!) samostalno rjeavaju zadatke na
nastavnim listi(ima podijeljeni su u
skupine
934
svaka skupina rjeava drukiji tip
nastavnog listi(a -kad rijee zadatak na
nast1 listi(ima, ") provjeravaju se rezultati
rada nakon ti% obavijesti pristupa
#) se interpretativnom . basneE kad
zavri interpretativno 1 i
$) emocionalna stanka, u1 uenicima
podijeli nastavne listi(e za
&) samostalan skupni rad
e) 2*or#, na.tavn,- +,.t,4a
-G40?4[ 11 P =. (oji se likovi pojavljuju u
basni 'isica i gavranM >. (ako je lisica
ugostila gavranaM (akvo je gostoprimstvo
gavran pruio lisiciM
-G40?4[ !1 P =. , basni 'isica i gavran
prikazana je< a3 nesloga me8u
ivotinjama, b3 gostoprimstvo me8u
ivotinjama, c3 sva8a me8u ivotinjamaE
>. !oga8aj koji je prikazan u basni
izaziva< a3 saaljenje, b3 smijeh, c3 bol, d3
negodovanjeE ?. 'isica je postupila< a3
nepromiljeno, b3 lukavo, c3
935
dobronamjerno i plemenito.
-G40?4[ "1 P =. 7rona8i u tekstu reenicu
koja najavljuje gavranovu odluku da se
osveti lisici, da joj uzvrati gostoprimstvo
istom mjeromE >. Kavran je priredio
gozbu na kojoj je lisica< a3 uivala, b3 bila
prikraena u uivanju, c3 bila izigrana kao
to je i ona izigrala gavranaE ?. avedi
reenice koje razrjeuju spor izme8u
lisice i gavrana, koje pokazuju da se lisica
i gavran vie nee uzajamno gostiti.
- (u knj1 pogledaj listi( #1, listi( $1, listi(
&1, listi( '1, listi( )1)
@% 6A&A: kad u1 samostalno rijee
zadatke iz nastavni% listi(a, pristupa se
-provjeravanju rezultata iz svake
skupine jedan u1 ita rezultate rada,
ostali komentiraju, ispravljaju i dopunjuju
iznesena rjeenja
u nastavnim su listi(ima obu%va(eni
najvaniji el1 interpretacije (doga8aj,
likovi, alegorijski smisao, pouka, stilske
znaajke)
936
uz analizu listi(a vezuje se izvo8enje
generalizacija i sudovaF
-osnovne generalizacije biljee se na
plou i u biljenice
oslanjaju(i se na sadraj nastavni%
listi(a i pravilni% rjeenja, na ploi se
moe izvesti ovakav sustav
generalizacija <
G404/- 4 D-BE-< (basna) Gikovi:
lisica i gavran Cogaaj: pozivanje u
goste, gostoprimstvo meu ivotinjama,
smijean dogaaj Gisica: lukava,
neiskrena, zlonamjerna Davran:
dosjetljiv, domiljat, osvetoljubiv
8ouka: biti dosjetljiv, omogu(iti drugima
da uvide svoj runi postupak, ne dati se
obmanjivati
analiza listi(a i izvoenje generalizacija
temelji se na usmenom izraavanju
sredinji dio sata ostvaren je metodom
samostalnih pismenih radova
u usmenom izraavanju do(i (e do
937
izraaja samostalnost u. u
obrazloenju rjeenja i dokumentiranju
tvrdnji primijenjeni metodiki postupak
usmjeren je i na razvijanje kritikog
miljenja i poleminosti
B% 6A&A: kad se srede rezultati do koji%
se dolo u 5azi samostalnog pismenog
rada i 5azi analize i ispravljanja rezultata,
u1 dobivaju zadatke za samostalan
stvaralaki rad u dopunskoj fazi
nastavnog sata i kod kue
za samostalan stvaralaki rad daju se
ovakvi tipovi zadataka:
pismeno ili usmeno obrazloiti
postupak likova
pismeno ili usmeno usporediti
postupak dvaju ili vie likova
usmeno ili pismeno predloiti
kompoziciju basne
odgovoriti na postavljena pitanja
2usmeno ili pismeno3
dati razvijeni odgovor na postavljeno
938
pitanje
dati odgovor s citiranjem teksta
ispisati iz teksta dijaloke dionice i
opisati ih kako ih treba itati
stvaralaki prepriavati basnu
u prepriavanju unositi vlastite umetke
2prepriavanje s umetanjem vlastitih
elemenata3
napisati poziv za sudjelovanje u gozbi
2u ozbiljnu ili aljivu tonu3
opisati jedan prizor gostoprimstva 2Lio
sam u gostimaB3
ispriati doga8aj u kojem je dola do
izraaja dosjetljivost
opisati postupak druge osobe koji bi
me povrijedio ili rastuio
pripremiti tekst za itanje po ulogama
napisati scenarij za kratak film o
gostoprimstvu lisice i gavrana
ilustrirati basnuE pronai jo koju basnu
o lisici i gravranu
939
samostalnim doma(im radovima u1
proiruju sadraj interpretacije,
obogauju je novim elementima,
otkrivaju nove pristupe
32.4I-=A<- 0?E3;?3E- 0-?- <-
;2=A7 0A 4<?AE8EA?4E- .-0<-
ostvaruje iste 5aze koje smo istaknuli u
interpretaciji ostali% epski% vrsta: 11
priprema za itanje,
!1 interpretativno itanje, "1
proivljavanje doivljaja, #1 ponovno
itanje, $1 analiza,
&1 sinteza, '1 priprema za interpretativno
itanje, )1 dramatizacija i drugi oblici
stvaralakog rada
2 P(IP(EMNOJ 6A&I primjenjuju se
3DG-B<27 40?4 820?38/4 ;2=4 03
2840-<4 3 82DG-BG=3 2 .-=/4F to je,
ponajprije, $%&K"1"$ usmjeren:
na osmiljavanje ivotinjskog iskustva
koje je povezano uz idejno-tematski
svijet basne, njezine likove i situacije
940
na provjeravanje knj. kulture
2poznavanje knj. injenica koje su
povezane uz analizu basne3
na provjeravanje knj. senzibilnosti u.
2emo. i fantaz. reagiranja, zamiljanja3
na objanjavanje i usvajanje
nepoznatih rijei i pojmova
na usvajanje frazeologije koja e biti
upotrijebljena u basni
na utvr8ivanje stupnja pripremljenosti
u. za analizu teksta 2jesu li kod kue
samostalno proitali tekst, jesu li gledali
film, dijafilm i sl.3
primjenjuje se i *)."!% #&'%K%/%
2"L/%J/%1%/%3
nepoznate pojmove koji se povezuju uz
interpretaciju basne objanjava uitelj ili
uenik koji se posebno pripremi za
objanjavanje, sluei se podacima iz
itanke, podacima koji se nalaze u k1
izdanjima basni (djelima iz lektire) i
drugim izvorima in5ormacija (televizijskoj
941
ili radijskoj emisiji, filmu, enciklopedijama)
8E48EA7-<=A >- 0-720?-G<2
4><2HA<=A 82G-><4S ;<=1 4 CE3D4S
4<T21 moe se provoditi individualno,
kolektivno i skupno
prije itanja i interpretacije basne mogu
dobiti ovakve >-C-?;A koji slue kao
osnova za pripremu sata:
pronai u itanci u popisu knj. pojmova
basnu, proitati objanjenje 2tumaenje3
pojma i usmeno ga izloiti
pronai i napisati naslove narodnih
basni koje se pojavljuju u itanci
proitati jednu narodnu basnu i iznijeti
njezine knj. znaajke 2tko su likovi, koji
se doga8aji prikazuju u basni3
pronai narodne poslovice koje govore
o lai, naivnosti, mudrosti, snalaljivosti,
lukavosti
pronai sinonime za odre8ene rijei
sluei se rjenikom
942
pronai sinonime za narodne izreke
tipa tvrda glava, tvrdo srce, skrtenih
ruku i sl.
pronai ilustraciju basni, analizirati
takve ilustracije
primjenom takvi% zadataka u pripremnoj
5azi sata u. e biti vie angairani, tj1
njihova e samostalnost doi do veeg
izraaja u predradnjama za itanje i
analizu basne
:) Interpretat,vno ,tanje
i basne ima pripovjedaki karakter
interpretator ita tekst tako kao da pria
o dogaaju koji se zbiva pred njegovim
oima time se stavlja u ulogu
promatraa koji kazuje to rade likovi, u
kakvoj situaciji se nalaze, samo se s
njima ne poistovjeuje (za razliku od
drugi% epski% dj1 gdje se identi5icira s
likovima)
943
budu(i da je basna Mmala komedijaN
utemeljena na kon5liktu, interpretator
svojim itanjem obiljeava tu osobinu
teksta spretnim isticanjem konflikta i
njegova razrjeenja, tj1 obiljeava
dramsku znaajku teksta
tekst basne ita se redovito vedrim
tonom
za interpretatora basne poseban je
problem oponaati alegorijsko ustrojstvo
teksta
4lijski je utvrdio da se pri itanju ili
pripovijedanju basne treba uivljavati u
ljudske situacije, zamiljati ljude i nji%ove
postupke
tako se sluatelju prenosi sakriveni
smisao basne
pri itanju treba imati na umu idejno-
estetski smisao teksta interp1 itanjem
se prenosi smisao, a ne povrinski sloj
teksta
944
1) Metod,/, po.tup#,
interp1 itanje basne moe biti
individualno, zborno i itanje po
ulogama za svaki tip itanja potrebne
su posebne pripreme
8E2B=AE-B-<=A C2@4BG=-=- teksta
koji je interpretativno proitan ostvaruje
se dijalokom metodom, metodom
ankete i metodom samostalnog
izlaganja
ako je prva reakcija u1 smije% , uitelj
upu(uje prvo pitanje koje pokre(e u1 da
izraze doivljaj smijenog: Jto je
smijeno u ovoj basniM 5emu ste se
nasmijaliM (oji su vam postupci likova
smijeniM 5emu se niste nadali u
razvoju doga8aja, to je za vas
neoekivanoM
u1 2H ne mogu dublje ulaziti u
interpretaciju komike i njezinih literarnih
obiljeja, ali je mogu osjetiti i u
osnovnim oznakama razumjeti (komiku
945
situacija, komiku govora, komiku
postupaka)
oni se zaustavljaju na tzv1 vanjskim
oznakama komike
ona i ismijava i pouava na nain koji je
djeci vrlo blizak i zanimljiv
za razliku od ostali% epski% vrsta, basna
se u naelu ) 7$)7$#5%1%
osnovni se dogaaj odredi s nekoliko
reenica, a umjesto prepriavanja
primjenjuje se basni primjereniji metodiki
postupak 82<2B<2 I4?-<=A
?A;0?-
taj se metodiki postupak primjenjuje
kao prvi korak u interpretaciji 2analizi3
teksta uenici glasno ili u sebi itaju
pojedine dionice teksta i otrkivaju
njegove knj1 znaajke (temu,
kompoziciju, likove, jezik, stil, idejni
svijet)
to je itanje popraeno zadacima koji
odreuju to treba raditi i koje pojave u
946
tekstu zamje(ivati i osmiljavati
primjer ponovno itanje kao prvi korak
u interpretaciji teksta - 'isica i gavran
=. ponovno ,tanje = moe poeti
itanjem naglas prve reenice, koja
najavljuje likove i osnovni motiv itati
moe uitelj ili uenik (vano i% je
angairatiF uitelj ita u ovoj 5azi samo
ako uenicima treba pruiti uzorak, tj1
pokazati postupak)
>. kad uenik ili uitelj proita naglas
prvu reenicu, slijedi pitanje< (oji su
likovi najavljeni tom reenicomM Jto o
njima saznajemoM " emu e govoriti
ova basnaM
?. drugu dijaloku dionicu teksta uenici
mogu itati u sebi, uz zadatke koje e
rijeiti nakon itanja 6 najprije (e itati
tekst, a zatim odgovoriti na pitanje: Jto
su se dogovorili lisica i gavranM
C. zatim uenik glasno ita reenicu
kojom lisica poziva gavrana, a drugi
947
uenik reenicu kojom gavran pri%va(a
poziv
tako se ostvaruje dijaloka situacija
2prvi pokuaj itanja teksta po ulogama -
pri itanju gavranova odgovora izostavlja
se komentar Modvrati gavranN, tj1 ita se
samo gavranov odgovor
tako se razgranjuju postupci u
karakterizaciji lika: dijalog i komentar, a
istodobno se u1 priprema za
interpretativno . teksta (itanje po
ulogama)
@. uz drugu dijaloku dionicu odre8uje se
osnovni motiv i podnaslov toj
kompozicijskoj jedinici (8oziv u goste,
Davran i lisica se sporazumjee, Davran
se odazva pozivu6)
:. treu kompozicijsku jedinicu u. mogu
usmeno opisati
najprije pokuavaju odrediti podnaslov
(Gisica u ulozi doma(ice, Gisica gosti
gavrana, Dozba u lisiinu domu,
<eoekivano gostoprimstvo6) opisat
948
(e sve pojedinosti i zapaziti lisiin
postupak prema gavranu
I. za itanje idue reenice u.
usmjerujemo da uoe Ntihi konfliktO koji
nastupa poslije gozbe u lisiinu domu:
- 7aljivo itaj u sebi iduu reenicu pa
e odgovoriti na postavljena pitanja.
27itanja mogu biti zabiljeena na ploi i
nastavnim listiima ili prozirnici za
grafoskop.3
-Jto se najavljuje tom reenicom u
odnosima izme8u lisice i gavranaM
7rotumai to znai reenica< -vaki
zajam dobro stoji. (oju bi narodnu
poslovicu upotrijebio za misao koju
gavran izraavaM &ato tu reenicu nije
izgovorio glasnoM
D. kad uenici na osnovi odgovora
uspostave kontekst, zatrait emo da
gavranov poziv proitaju naglas
949
uvidjevi gavranov stav, uenici (e
pokuati interpretativno proitati reenicu
unose(i ton proraunate srdanosti i
prikrivene zluradosti
;. lisiin pristanak proitat e drugi
uenik tako e se obiljeiti nova
kompozicijska jedinica
naslov te jedinice svatko e pokuati
samostalno pismeno odrediti (u
biljenicu)F uitelj (e provjeriti rezultateF
mogu(i su ovi naslovi: Kavran uzvraa
gostoprimstvo i sl1
u obiljeavanju naslova doi e do
izraaja razumijevanje situacije o kojoj je
rije i sposobnost saeta izraavanja te
situacije, takoer smisao za humorF
ispirirani tekstom, u1 (e reagirati
adekvatnom 5ormulacijom
=9. iduu kompozicijsku jedinicu moe
proitati jedan u., a zatim se odre8uje
naslov jedinice (2pis veere u
gavranovu domu, Davran je priredio
raskonu veeru, Davranov stol6)
950
==. rasplet toga Ntihog konfliktaO izme8u
gavrana i lisice proitat e se naglas, a
zatim izrei komentar o reenicama<
-<e vidi ti mene vie za svojim stolom,
za tvojim gra%om6
-<i ti mene za tvojom kaom
==ponovnim itanjem teksta odre8ena je
kompozicija basne i naznaeni su
osnovni smjerovi za interpretaciju likova
ponovno je itanje imalo karakter
analitikog postupka (uenici su zapaali,
izdvajali, komentirali, zakljuivali)
na osnovi tog itanja moe se izvesti
kompozicijska s%ema basne: a3 7oziv
na gozbu, 7ristanak, Kozba u lisiinu
domu, Kavran uzvraa gostoprimstvo,
Kozba u gavranovu domu, $aspletF
kompozicijska s%ema na osnovi
pripovjedne te%nike:
951
b3 7ripovjedaeva obavijest, !ijalog lisice
i gavrana, "pis gozbe u lisikinu domu,
7ripovjedaev komentar, !ijalog gavrana
i lisice, "pis gozbe u gavranovu domu,
!ijalogF
-kompozicijska s%ema na osnovi razvojne
linije radnje: c3 ,vod 2najava doga8aja3,
&aplet, 1rhunac, $asplet
uz svaku kompozicijsku jedinicu mogu
se navoditi, usmeno ili pismeno,
reenice iz teksta ako se tekst
numerira, komp1 se jedinice oznaavaju
brojkama
=>. 2 ANA!ITIKOJ 6A&I ostvaruje se
karakterizacija likova, razjanjava
alegorija i izvodi pouka
823;3 (e u1 pokuati samostalno
izvoditi (usmeno) ili (e na osnovi izbora u
zadacima (pismenim) odabrati ona
rjeenja koja smatraju odgovaraju(ima1
(vidjeti nastavne listi(e namijenjene
samostalnom radu1)
952
=?. na osnovi zakljuaka do koji% se
dolo u analitikoj 5azi izvodi se
'INTE&A
=C. u zavrnoj se 5azi nastavnog sata
u1 pripremaju za ,nterpretat,vno
,tanje i za druge oblike samostalnog
istraivakog rada na tekstu, za usmeno
i pismeno izraavanje
=@. na osnovi ti% raznovrsni% oblika
rada u1 se pripremaju za samostalno
itanje basni u okviru domae lektire
-) Nov, metod,/, mode+,
u metodikoj monogra5iji Lasna u "J
nastavi knjievnosti (!,,,1) <ada
Gamdija oblikovala je uzorke
metodiki% modela od 11 do $1 razreda
2H
953
ti su modeli utemeljeni na teoriji k.
interpretacije i problemske nastave i
praktino su provjereni metodiki
modeli obu%va(aju razliite odrednice
(knj-11 do #1 r1)
Pet, u*ora/ $A% (a*red)
-zada(e interpretacije (obrazovne,
odgojne, 5unkcionalne)
-tijek nastavnog procesa (motivacija,
stvaranje problemske situacije, najava
basne i de5iniranje problema, sluanje
basne, emocionalna pauza, samostalan
rad uenika, doma(a zada(a)
na temelju ti% analiza utvrene su
sljede(e spoznaje o poloaju i ulozi
basne u knjievnom odgoju i
obrazovanju:
u. pokazuju veliko zanimanje za
basnuF od #1" anketirani% u1 od 11 do
$1 r1 2H #,1 u1 izjavljuje da voli basnu
sluati i itati
954
u. od =. do @. r. pokazuju veliko
zanimanje za problemsku nastavu knj.:
#1! u1 (*',#1\) izjavljuje da im je sat
problemske nastave vrlo zanimljiv
uitelji se opredjeljuju za problemsku
nastavu knj., smatraju da ona unosi
velike pozitivne promjene u knj1 odgoju i
obrazovanju
D(AM'KI I ')EN'KI
ODGOJ
a) Pojmovno $+,terarno)
odre<enje
955
drama (gr1 drama radnja) kao
znanstveni termin oznaava knj1 rodF
kao poseban knj1 rod ulazi u podruje
teorije knj1F u teoriji knj. postoje razliita
odre8enja drame razliitost odreenja
proizlazi iz razliiti% teorijsko-
metodoloki% is%odita
teoretiari knj1 utvruju samosvojnost
dramskog roda u odnosu prema ostalim
knj1 rodovima (lirici i epici) -
nesamostalan rodM
pri odreivanju samosvojnosti dramskog
roda (dramske knj1) postavlja se pitanje
odnosa drame i kazalita
3 CAT4<4/4=-7- drame istie se
njezina scenska namjena, tj1 drama se
odreuje kao:
a3 knj1 rod u dijalokoj formi namijenjen
scenskom izvo8enjuF
956
b3 knj1 tekst osobite vrste koji je izravno ili
posredno namijenjen izvedbi na
pozorniciF
c3 pjesniko-scenski (ili pjesniko-
predstavljaki) kompleks kod kojeg
moemo razlikovati tri bitna inioca: tekst,
glumca i publiku
u teoriji razgranienja drame od ostali%
knj1 rodova istie se upravo njezina
scenska pojavnost kao bitan razlikovni
element
scenska pojavnost drame, njezina veza
s kazalitem, njezino kazalino
oivotvorenje, name(e se kao predmet
bavljanja .)%.$"'"K#/) 2znanosti o
kazalitu3
957
pri odreivanju bitni% znaajki drame
(dramske knj1) teoretiari knj. i teatrolozi
uzimaju razliite kategorije kao bitnu
odrednicu: neki smatraju da se
!$%*-(# (%$%(.)$i bitna odrednica
drame oni su nositelji -,("L%
2("A'#(.%3, idejni% poruka i
anrovski% (vrstovni%) obiljeja
postoje miljenja teoretiara prema
kojima se fabula pojavljuje kao bitna
odrednica drameF -ristotel u svojoj
8oetici istie da je 5abula Mdua tragedijeNF
meutim, pojam 5abule u -ristotelovoj
8oetici nema isto znaenje kao u novijim
teorijama 5abula, prema -ristotelovu
s%va(anju, obu%va(a jedinstvo ideje i
sadraj dramskog djela
-ristotel daje prednost dramskoj radnji
pred dramskim likomF on smatra da
drama (tragedija) ne moe postojati bez
radnje, a bez likova moeF
958
cilj je tragedije prikazivanje radnje, a ne
svojstavaF slino gledite zauzima i D1
A1 Gessing smatraju(i da je radnja
glavno izraajno sredstvo tragedijeF D1
U1 T1 Segel istie da se radnjom
(djelovanjem) najpotpunije oituje ljudski
karakter u drami
najnovije teorije drame takoer istiu
$%!/, kao jedno od njezini% bitni%
odrednica
") Dana8nje pro1ram./e
/on#ep#,je
drama je u odnosu prema ostalim knj1
rodovima zauzimala skromno mjesto
provjeri kako je sada (5ali dio, pogledaj
knj1)
metodika gledita o dramskoj knj1 u
nastavi sadrana su u dvije reenice:
-ve u drami uoavati i tumaiti u okviru
interpretacije odabranih dramskih
tekstova i, po mogunosti, posjetom
kazalinim predstavama.
959
,kazati na zavisnost uspjeha drame od
njezine interpretacije na pozornici uz
sudjelovanje raznih umjetnika.
prema programskim koncepcijama
drama se pojavljuje kao sadraj rada
dramske druine koja pripada slobodnim
aktivnostima
dramska druina razvija smisao za
dramski izraz - uitelj uvodi u1 u
spontani dramski izraz, osposobljava i%
za izvo8enje samostalnih dramskih
zadataka i priprema za izvo8enje djejih
igrokaza
tim (e radom uitelj nastojati istanati
dramski ukus lanova druine:
organizira gledanje, analizira kritiku
dramskih predstava, navodi lanove da
itaju i komentiraju kazaline kritike,
-upoznaje ih s kulturnom funkcijom
kazalita, uskla8uje rad s ostalim
druinama, sura8uje s filmskim klubom u
snimanju uenikih amaterskih filmova
960
programski sadraj dramske knj1
pokazuju podaci koji se odnose na
raspodjelu nastavni% sati za pojedine
knj1 rodove
od $1 do )1 razreda - 2H < za epiku ;@
sati, za liriku C? sata, za dramu ? sataF
u 0H programima dramska se knj1
pojavljuje u prog1 cjelinama iz teorije i
povijesti knj.
drama se prouava kao poseban knj.
rod i kao knjievnopovijesna pojava
u sadanjem (aktualnom) programu
drama je ovako zastupljena: od 11 do #1
P igrokaz, kazalite, gledalite,
pozornica, glumac, uloga, glumaF od $1
do )1 razreda P igrokaz, likovi u drami,
kompozicija (prizor, slika, in), popis
likova (a5i), plakat, didaskalija,
monolog, dijalog, dramska radnja (uvod,
zaplet, vr%unac), dramske vrste
(komedija, tragedija, drama), komino,
tragino, dramske te%nike, protagonist
961
antagonist, scenski znakovi, dramsko
glazbeno dj1, sukob naela i stajalita,
razvoj sukoba, napetost (provjeri to
pie u nastavnom planu i programuL)
#) Nov,je pro1ram./e
/on#ep#,je
noviji nastavni programi naputaju
zapostavljenost dramske knj. u odnosu
prema ostalim knj1 rodovima
osim dramske knj1, koja je tradicionalno
sastavni dio knj1 programa, noviji
nastavni programi a5irmiraju i
-H)-(, ,*/)."-.
program a5irmira itatelja dramskog
teksta i gledatelja scenskog djela
osim itanja i gledanja koje se ostvaruje
u samostalnom individualnom radu
uenika program predvia analitiko-
interpretacijsku razinu bavljenja
dramskim i scenskim djelom
962
analitiko-interpretacijska razina
obu%va(a uvoenje u1 u interpretaciju
dramskog i scenskog djela i u
samostalnu interpretaciju
budu(i da analitiko-interpretacijska
razina ukljuuje teorijsko-metodoloku
problematiku, uspostavlja se sustav
pristupa, postupaka i pojmova koji se
usvajaju i primjenjuju u nastavnim
situacijama, odnosno u pojedinim
razredima i o-o stupnjevima
u novim programima uspostavljen je
sustav pojmova koji se odnose na
dramsku knjievnost i scensku
umjetnost
d) '2'TAV POJMOVA
pojmovi iz dramske knjievnosti i
scenske umjetnosti po razredima
Pro1ram./, ra.pored pojmova
963
program obu%va(a temeljne
knjievnoteorijske i teatroloke pojmove
raspored pojmova temelji se na naelu
primjerenosti, kontinuiteta,
sistematinosti i postupnosti
prema naelu primjerenosti pojmovi se
navode onim redom koji je uvjetovan
spoznajnim mogunostima uenika u
pojedinim 5azama razvoja
istraivanja pokazuju da se mladi
itatelji i gledatelji prvotno veu uz
doga8aje i likove u dramskom i
scenskom djelu Nzanimljivost
prikazanih doga8aja i sretan zavretak
te likovi i njihove pozitivne karakterne
crte 2hrabrost i plemenitost3O
ta psi%oloka odrednica u recepciji
drame (scenskog dj1) opravdava
odreivanje mjesta doga8aja i lika kao
polaznih pojmova u sustavu
dramaturki% i teatroloki% pojmova
964
isto tako, prvi teatroloki pojmovi
kazalite, gledalite, pozornica dostupni
su usvajanju i s%va(anju u poetnoj 5azi
dramskog i scenskog odgoja i
obrazovanja
pojmovi se uvode prema kriteriju
asocijativnih veza i stupnju apstrakcije
prema kriteriju asocijativni% veza uvodi
se sustav pojmova: a) kazalite 6
gledalite 6 pozornicaF b) glumac 6
uloga 6 glumaF c) poetak radnje 6
zaplet 6 raspletF d) in 6 slika prizor
svrstavanjem pojmova u mikrosustave
olakava se nji%ovo usvajanje pojam
moe biti usvojen i shvaen samo u
odre8enom sustavu usvajanje
pojmova olakava naelo zornosti
u sustavu dramaturki% i teatroloki%
pojmova u 2H vii stupanj apstrakcije
oznaavaju pojmovi: tema, fabula, ideja,
drama, scensko djelo, autorov stav, stav
dramskih likova, humor, ironija, satira
965
povezivanje pojmova u mirkosustave
osigurava nji%ovo bolje poimanje i
usvajanje npr1 pojmovi humor, ironija,
satira prirodno se vezuju uz komediju
kao dramsko-scensku vrstu
programskim se rasporedom pojmova
naznauju logiko-spoznajne osnove
nastavnog procesa i razine apstraktnog
miljenja
e) Dram./a /nj,0evno.t ,
.#en./a umjetno.t u pro1ramu
.rednje 8/o+e ; /on#ep#,ja
program dramske knj1 i scenske umj1 u
2H uvjetuje i srednjokolski program
potujui naelo kontinuiteta,
srednjokolski program kree od
spoznaja koje utvr8uju "J program
966
program 2H postupno i sustavno dovodi
u1 do poimanja dramske i scenske
umjetnosti kao posebnih vrsta
umjetnosti i do s%va(anja (poimanja)
nji%ovi% bitni% znaajki
0H program uspostavlja programsku
cjelinu koja dramsku i scensku
umjetnost postavlja u kontekst drugih
umjetnosti (5ilmske, glazbene, likovne,
plesne) i kontekst knj1 rodova i vrsta
u programu 0H prisutna je teorija
dramske i scenske umjetnosti i
metodologija studija (prouavanja) u
primjerenom obliku
sadrajno oboga(ivanje programa
dramske knj1 i scenske umj1 oituje se i
u njegovu knjievnopovijesnom dijelu
program uspostavlja povijest dramske i
scenske umjetnosti povijesni dio
programa obuhvaa reprezentativna
dramska i scenska djela iz %rvatske knj1 i
knj1 drugi% naroda
967
:) Drama /ao /nj,0evn, rod
program odreuje dramu kao knj1 rod
slijede(i naelo kontinuiteta i vertikalnog
slijeda u programiranju
knjievnoteorijske i teatroloke
problematike, proiruje i produbljuje
usvojene pojmove, de5inicije i teorije
isto tako uvodi nove pojmove, teorije i
definicije
produbljivanje, proirivanje i
oboga(ivanje programskog sadraja
pokazuje tablica u knjizi:
- 2H - 82=-7, CAT4<4/4=-, ?A2E4=- P
drama i dramske vrste P drama,
komedija, radijska drama, .1 drama,
tragedija, bajka-igrokaz, igrokaz o
djetinjstvu, .1 igrokaz, dramatizacijaF
kompozicija drame P doga8aj, radnja,
uvod, zaplet 2sukob3, vrhunac, rasplet
968
1) Drama u pov,je.no=.t,+./om
o/v,ru
namijenjeno 0H pogledat (e u knjiziF)
(renesansa, barokB)
-) Drama , .#en./a umjetno.t
u ,*"ornom pro1ramu
sadraju dramske knj1 i scesnke umj1
pojavljuju se u izbornom programu
od '1 Eazreda 2H uz obvezni se
program 2programsku jezgru3 uvodi
izborni program, to ga uenici odabiru
prema vlastitim sklonostima
u '1 i )1 r1 izborni program iz dramske
knj1 i scenske umj1 obuhvaa umjetniku
i znanstvenu problematiku, tj1 dramska i
scenska djela, teoriju dramske umj1 i
pov1 kazaline umj1
969
izborni program '1 r1 u prvi plan istie
teatroloku analizu scenskog djela
teatroloka se analiza temelji na
otkrivanju Nodnosa izme8u prikazivanja i
promatranja scenskog inaO
to znai da se nastava usmjerava na
razvijanje kulture scenskog gledanja i
otkrivanja zakonitosti scenskog
dogaanja
program iskazuje sve bitne
2CEAC<4/A 0/A<0;2D I4<-:
scenski prostor, glumac, gluma i
mimika, scena, kostimi, scenski govor
boljem upoznavanju scenskog ina
pridonosi i poznavanje dramskog teksta,
tj1 drame kao knj1 dj1 njezine kompozicije
i strukture
program )1 raz1 osim teorijskog
sadraja, koji se odnosi na speci5inosti
scenske umj1, uvodi sadraje iz povijesti
kazaline umjetnosti
970
na taj nain zapoinje, u izbr1 prog1,
povijesni pristup u prouavanju scenske
umj1 koji se nastavlja na 0H stupnju
povijesni dio izbornog programa
obu%va(a prve poetke kazaline
umjetnosti, zakljuno s kazalitem
epo%e klasicizma
0H izbr1 program scenske umj1
obu%va(a gra8ansku dramu i kazalini
ivot razdoblja romantizma, realizma i
naturalizma (11r1), modernu dramu i
kazalite te suvremenu dramsku i
kazalinu umj1
izbr1 se programom otvaraju mogu(nosti
za svestraniji scenski odgoj i
obrazovanje u1 2H i 0H
-pogledati plan i program
,) Dram./a dru0,na
dramski i scenski odgoj i obrazovanje
programiran je u programskoj cjelini
#zvannastavne aktivnosti
971
terminom izvannastavne aktivnosti
oznaavaju se razlilite grupe (druine)
iji se rad odvija u slobodnom vremenu
u1
meu tim grupama postoji i dramska
grupa (dramska druina), koja ima svoju
svr%u i svoj sadraj
Nosnovni je zadatak dramske grupe
razvijanje uenikova dramskog izrazaE
- nastavnik uvodi uenike u spontan
dramski izraz, osposobljava ih za
izvo8enje samostalnih dramskih zadataka
i priprema za izvo8enje igrokazaO
okvirni sadraji rada u dramskoj grupi:
-a3 upoznavanje dramske knj. i teorije
drame, -b3 priprema u. za gledanje
kazaline predstave ili .1 drame,
-c3 analiza kazaline predstave ili .1
drame< gluma, dramaturgija, scenografija,
razlika izme8u kazaline glume i glume u
.1 dramiE
972
-d3 osnovni zakoni dramskog
stvaralatva, scenske umjetnosti i
dramske vrsteE
-e3 povijest kazalita i drameE
-f3 povijest hrvatske kazaline kultureE
-g3 veliki dramatiari i komediografiE
-h3 veliki kazalini glumci i reformatoriE
-i3 scensko-glazbeni oblici umjetnostiE
-j3 nastajanje kazaline predstaveE
- k3 dramatizacija proznog djelaE
-l3 praenje kazaline kritike i prikazaE
-m3 pisanje prikaza kazalinih predstava i
.1 drama
j) Pro1ram./a pove*ano.t
dram./e , .#en./e umjetno.t,
. pro1ramom ,*ra0avanja ,
.tvaranja
program dramske i scenske umjetnosti
kao sastavni dio programa knjievne,
scenske i 5ilmske umjetnosti povezuje
se s programom izraavanja i stvaranja
(jezinog izraavanja)
973
u programskoj cjelini #zraavanje i
stvaranje, koja obu%va(a raznolike
oblike jezinog (govornog i pismenog),
scenskog i 5ilmskog izraavanja i
stvaranja, prisutni su sadraji koji se
vezuju uz dramsku knj. i scensku umj.
razliiti oblici jezinog i scenskog
izraavanja i stvaranja ukljuuju se u
okvire dramske i scenske umjetnosti
ve( od 11 razreda 2H a5irmiraju se
dijaloki oblici izraavanja i stvaranja
oni su svojevrstan nastavak djeiji%
igara u djejem vrti(u sa scenskim
lutkama u kojima djeca stvaraju dijalog
scenske razgovorne 2dijaloke i
monoloke3 igre koje se provode kao
posebna vrsta govorne vj1 pribliavaju
dijete scenskoj umj1
974
u takvim se scenskim igrama oituje
djetetova stvaralaka mata, sposobnost
uivljavanja u odre8ene likove i situacije i
sposobnost emocionalnog nijansiranja
govora
osim scenski% razgovorni% (govorni%)
igara, ve( od prvog razreda mogu se
njegovati vjebe opisivanja zamiljenih
predmeta (igraaka, knjiga, slika, cvije(a
i sl1)
u tom obliku izraavanja dijete se
oslanja na vizualnu percepciju i
asocijaciju
uz dramsku i scensku umj1 sadrajno se
povezuju razliiti oblici prepriavanja
lutkarske ili kazaline predstave
975
u prva etiri razreda 2H uz dramsku i
scensku umj1 vezuju se ovi oblici
jezinog i scenskog izraavanja i
stvaranja: scenske govorne igre,
usmene dramatizacije (basne, bajke),
stvaranje dramske prie, opisivanje
stvarnog i zamiljenog scenskog
prostora, prepriavanje lutkarske ili
kazaline predstave, karakterizacija
likova iz lutkarske predstave ili
scenskog (kazalinog) djela
od $1 do )1 razreda program nastave
izraavanja i stvaranja obuhvaa
razvijeniji sadraj i razgranatije oblike
jezinog i scenskog izraavanja koji se
povezuju s dramskom i scenskom
umjetno(u
976
produktivne (stvaralake) oblike ine :
usmeno ili pismeno stvaranje dramske
prie, razvijanje dramske radnje
stvaranjem zapleta, vrhunca i raspleta,
usmeno ili pismeno oblikovanje
dramskog dijaloga, usmeno ili pismeno
oblikovanje didaskalije koja opisuje
scenski prostor, vanjski izgled likova,
pismeno ili usmeno stvaranje afia
(popisa dramski% likova i nji%ovi%
odnosa)
osim izvorni% oblika izraavanja i
stvaranja njeguju se i oblici koji se
utemeljuju na gotovom dramskom tekstu
ili scenskom djelu to su reproduktivni
oblici izraavanja koji tako8er mogu
imati stvaralaka obiljeja
na CE-70;27 ?A;0?3 ili
0/A<0;27 C=AG3 utemeljuju se ovi
oblici jezino-scenskog izraavanja i
stvaranja:
977
--) izgovaranje i zapisivanje naslova
dramskog ili scenskog djela, izgovaranje i
zapisivanje dramskih likova i glumaca koji
su tumaili pojedine likove, izgovaranje i
zapisivanje imena redatelja, scenografa,
kostimografa, kazaline ustanove u kojoj
se predstava izvodiF
-.) prepriavanje lutkarske ili kazaline
predstave, prepriavanje dramskog
teksta, karakterizacija dramskog lika,
karakterizacija pojedine uloge 2uloga3F
-/) opisivanje scenskog prostora na
temelju didaskalija, opisivanje vi8ene
scene, opisivanje vanjskog izgleda
dramskih likova na temelju didaskalija,
opisivanje kostima na temelju gledanja
kazaline predstaveE
-C) tumaenje 2interpretacija3 likova,
interpretacija glume, interpretacija
scenografije, kostimografije, interpretacija
reije, pisanje kazaline kritike
navedeni oblici izraavanja mogu se
razvrstati u dvije temeljne vrste:
978
a) stvaralaki oblici izraavanja,
b) analitiko-interpretacijski oblici
izraavanja
stvaralaki se oblici pojavljuju kao
izvorni oblici jezino-scenskog
izraavanja (uenici samo stvaraju i
tekst i scenski izraz)
analitiko-interpretacijski oblici
utemeljuju se na tekstovnom dramskom
ili scenskom predloku, tj1 uvjetovani su
gotovim predlokom
prema tom kriteriju moemo uspostaviti
ovakav klasi5ikacijski model jezini% i
scenski% oblika izraavanja i stvaranja u
2H:
/) Je*,n, , .#en./, o"+,#,
,*ra0avanja , .tvaranja
po razredima: 'TVA(A!AKI OB!I)I
979
- 11 scenske govorne igre,
-!1 opis zamiljeni% predmeta,
-"1 opis zamiljeni% prostora,
-#1 opis zamiljeni% likova,
-$1 usmeno stvaranje dramske prie,
-&1 pismeno stvaranje dramske prie,
-'1 usmeno oblikovanje dijaloga,
-)1 pismeno oblikovanje dijaloga,
-*1 usmeno oblikovanje monologa,
-1,1 usmeno oblikovanje didaskalije,
-111 pismeno oblikovanje didaskalije,
-1!1 usmeno oblikovanje a5ia,
-1"1 pismeno oblikovanje a5ia
P ANA!ITIKO=INTE(P(ETA)IJ'KI
OB!I)I
11 izgovaranje naslova dramskog ili
scenskog djela,
-!1 zapisivanje naslova,
-"1 prepriavanje dramskog teksta ili
kazaline predstave,
-#1 karakteriziranje dramskog lika
(usmeno, pismeno),
-$1 opisivanje scenskog prostora na
980
temelju didaskalija,
-&1 opisivanje dramskog lika na temelju
didaskalija,
-'1 opisivanje kostima na temelju gledanja
predstave,
-)1 tumaenje lika,
-*1 interpretacija glume, scenogra5ije,
kostimogra5ije,
-1,1 4nterpretacija reije,
-111 pisanje kazaline kritike,
-1!1 usmena kazalina kritika
+) Pro1ram dram./e , .#en./e
umjetno.t, , pro1ram ,tanja
postavljen je u suodnos s programom
itanja u programuF u programu itanja
dramski tekst pojavljuje se kao poseban
tip teksta koji ima i svoje posebnosti
itanja
itanje dramskog teksta razlikuje se od
itanja epskog 2pripovjednog3 ili lirskog
2pjesnikog3 teksta
981
razlikuje se prema nainu primanju
(recepcije) i nainu ostvarivanja
itanje drame 7$).7"-.%1'/%
-H)-(" &%*#J'/%/) tu
posebnost itanja dramskog teksta
.ogdan 8opovi( izrie ovim rijeima:
1alja dok itamo raditi ono to dobri
dramatiari rade dok piu< treba pri
itanju neprekidno imati pozornicu pred
oima, zamiljati prizore i lica dijaloga
na pozornici.
.ogdan 8opovi( preporuuje dva naina
itanja dramskog teksta:
-a3 itati dramu i postaviti je na
zamiljenu 2imaginarnu3 pozornicuF
-b) vidjeti predstavu i itanjem dogra8ivati
vi8eno
pri itanju dramskog teksta dolazi do
izraaja jo jedna posebnost, tj1 nastupa
prekodiranje priopenja (poruka)F
-signali pisanoga koda sraunati na
982
vizualno primanje (primanje oima)
transformiraju se u slune signale
0/A<0;2 >-74HG=-<=A pri itanju
dramskog teksta utemeljuje se na
didaskalijama i dramskim situacijama
na temelju didaskalija i slijeda dramski%
situacija itatelj zamilja mjesto radnje
(prostor u kojemu se dogaa radnja sa
svim predmetnim i vremenskim
odrednicama), dramske likove i njihove
odnose (izgled likova, kostime, postupke),
govor likova (nain govora, boju glasa)
prate(i razvoj dramske radnje
(smjenjivanje dramski% situacija), itatelj
zamilja kako se mijenja izgled scene,
kako se mijenjaju likovi u pojedinim
dramskim situacijama
recepcija dramski% situacija i dramski%
likova ostvaruje se kao svojevrsno
sukobljavanje realnog i fiktivnog,
sukobljavanje dvaju konteksta
(itateljevog realnog konteksta i
983
dramskog konteksta)
tu dvojnost konteksta -smus de5inira
ovako: itatelj prima dramske situacije i
likove kao dio neposredne stvarnosti, ali
istodobno osjea da to nije sam ivot
nego njegova umjetnika konkretizacijaE
taj se odnos oituje i pri itanju ostalih
knj. vrsta, ali se pri itanju dramskog
djela osobito namee
m) Pro1ram na.tave ,tanja
dram./,- te/.tova u O3 , '3
program itanja dramskog teksta
usklauje se s op(om teorijom itanja i
teorijom itanja dramskog teksta u
skladu sa suvremenom teorijom itanja
dramskog teksta program nastave
itanja obuhvaa ove elemente u
sljedeem redoslijedu
provjeri u planu i programu to pie,
984
usporedi s knjigomL
preskaem 11, !1, "1 i # razredF iz nekog
razloga nema &1 raz1L
A% ra*red
a) .+u8anje rad,o.#ene, gramofonske
snimke ili snimke na kasetiE uoavanje
govornih osobina dramskih likovaE
uoavanje tempa, jaine, boje glasaE
- intonacija replikeE uvjetovanost
intonacije doivljajnim stanjem likaE
zvuni uinci 2umovi, zvukovi3 i njihova
funkcija u dramskom djelu
") ,tanje u .e",O u.mjereno ,tanje:
otkrivanje namjera, pogleda i stavova
likova u pojedinim dramskim
situacijama, razloga njihova
sukobljavanja na intimnom, socijalnom
ili idejnom planu, uoavanje motiva koji
potiu dramsku radnju 2zaplet, vrhunac,
rasplet3E
- zamiljanje scenskog prostora, scenskih
situacijaE odre8ivanje funkcije scenskih
rekvizitaE uoavanje, zamiljanje
985
svjetlosnih i zvukovnih elemenata na
sceniE dijalog i monologE prijelaz dijaloga
u monologE monolog kao dijalog s
odsutnim ili zamiljenim partnerom na
sceni
#) ,tanje , *ap,.,vanjeO zapisivanje
bibliografskih podataka 2autor, naslov,
idava, mjesto, godina izdanja3E
zapisivanje likova pojedinanoE uz lik
2njegovo ime, nadimak3 biljeiti vlastita
zapaanja, reenice koje izraavaju
njegova duevna stanja, poglede, idejeE
zapisivati karakteristine rijei i izraze
kojima se lik sluiE biljeiti Nneknjievne
rijeiO kojima se lik slui
d) 1+a.no ,nterpretat,vno ,tanje
replikaF odre8ivanje sadraja i konteksta
u kojem se ostvarujeE odre8ivanje tipa
intonacije 2upitna, izjavna, usklina3E
emicionalna obojenost replikaE
- odre8ivanje rijei koje nose logiku i
emocionalnu izraajnostE odre8ivanje
tempa, pauza, jaine, boje glasaE itanje
986
po ulogamaE govorenje monologa
napamet
D% (a*red
a) .+u8anje rad,o.#ene, gramofonske
ploe, kasete, televizijske emisijeE
gledanje kazaline predstaveE
uoavanje govornih osobina likaE kako
glumac ostvaruje pojedine situacije
2kako izgleda, kako govori, to ini, koje
pokrete izvodi, kakav mu je izraz lica,
boja glasa3E scenski prostor, vizualni i
auditivni elementiE njihova povezanost s
likom, situacijom
") ,tanje u .e",O u.mjereno ,tanje:
uoavati i formulirati osnovnu temu i
Nmale temeO koje izgra8uju osnovnu
temuE otkrivanje dramskog doga8aja
kao lanca situacijaE otkrivanje tematsko-
idejnih el. u didaskalijama i dijalozimaE
- otkrivanje sukoba kao dramskog
sredstva za izraavanje idejeE zamiljanje
scenskog prostora, situacija i likovaE
raspore8ivanje likova u scenskom
987
prostoruE odre8ivanje funkcije vizualnih i
auditivnih sredstava na sceniE
uivljavanje u svijet likova 2identificiranje,
projiciranje, distanciranje3
#) ,tanje , ",+je0enjeO zapisivanje
bibliografskih podatakaE zapisivanje
podataka koji se odnose na temu
drame, na male teme u dijalogu i
dramskim situacijamaE citiranje
podataka iz didaskalija koji se odnose
na temuE citiranje replika koje potvr8uju
odre8enu osobinu likaE zapisivanje
asocijacija uz podatke iz tekstovaE
zapisivanje sudova o likovima i
situacijama
d) 1+a.no ,nterpretat,vno ,tanje
monolokih i dijalokih dijelova tekstaE
odre8ivanje znaenjskih preokreta u
dijaloguE prilago8avanje intonacije
znaenjskim preokretima u dijaloguE
govorenje dijaloga i monologa napametE
scensko izvo8enje dramskog dijaloga ili
monologa
988
E% ra*red
a) .+u8anje rad,o.#ene7 televizijske
drame i kazaline predstaveF
uoavanje temeljnog kon5likta i njegova
scenskog izraavanjaF ponaanje
dramski% likova u kon5liktnim situacijamaF
dijalog (govor) u 5unkciji ostvarivanja
kon5liktaF vrijeme dramskog dogaajaF
-izraavanje kategorije vremena na sceniF
pra(enje inova i nji%ova meusobnog
odnosaF stilska obiljeja: oitovanje
ironije, %umora, groteske
") ,tanje u .e",O u.mjereno ,tanje:
uoavanje inova i nji%ove strukture,
povezivanje inova u jedinstvenu
dramsku radnju, uoavanje anrovski%
karakteristika dramskog tekstaF
zamiljanje reijske postave pojedini%
situacija, inova i likovaF zamiljanje
pojedini% uloga
#) ,tanje , *ap,.,vanjeO zapisivanje
dramski% situacija po inovimaF
zapisivanje zapaanja o razvijanju
989
dramski% sukobaF citiranje replika koje
potiu dramske sukobeF zapisivanje
reenica (replika) koje su intonirane
ironino, sarkastino, aluzivno,
negatorski, podrugljivo, uvredljivoF
-otkrivanje elemenata grotesknoga,
traginoga, tragikominogaF zapisivanje
replika koje pokazuju govorne
nesporazume
d) .#en./o o"+,/ovanje7 scenska
interpretacija pojedini% prizora: u ulozi
glumca, redatelja, scenogra5a
n) Pro1ram./e odredn,#e
sadraj programa dramske i scenske
umjetnosti iskazuje se prema
recepcijskom kriteriju, tj1 prema nainu
primanja i komuniciranja
prema tom kriteriju uspostavljeni su ovi
naini primanja i komuniciranja:
a) sluanje dramskog teksta, b) gledanje
scenskog djela, c) itanje dramskog
990
teksta
rije je o razliitim aktivnostima koje
pretpostavljaju razliite sposobnosti: a)
sposobnost sluanja (auditivnog
primanja dramski% poruka)F b)
sposobnost gledanja (vizualnog
primanja dramski% poruka)F
- c) sposobnost itanja, tj1 sposobnost
prekodiranja vizualni% znakova (znakova
pisanog jezika) u scenske znakove,
auditivne znakove
uspostavljene su razine na kojim se
ostvaruje komunikacija s dramskim i
scenskim predlokom:
-11 poetna je razina individualni doivljaj,
subjektivni dojamF
- !1 program taj subjektivni doivljaj
podie na kritiko-teorijsku razinu i
uspostavlja odrednice kojima se ostvaruje
ta razina
kritiko-teorijska razina obu%va(a
literarni i teatroloki pristup, pojmove
991
teorije drame (dramaturke pojmove) i
teatroloke pojmove
navoenjem ti% pojmova oznaava se
razina koju itatelj gledatelj dosee na
pojedinim o-o stupnjevima
programski se sadraj organizira prema
naelu primjerenosti, postupnosti,
sistematinosti, kontinuiteta i vertikalnog
slijeda
program itanja i gledanja temelji se na
reprezentativnim djelima dramske i
scenske umjetnosti koja se itaju,
gledaju i interpretiraju u pojedinim
razredim
o) Pro1ram dram./e , .#en./e
umjetno.t, , pro1ram je*,/a
uspjeno bavljenje dramskim tekstom i
scenskim djelom u o-o procesu iziskuje i
svoje lingvistiko utemeljenje
stoga se program dramske knj1 i
scenske umj1 promatra u korelaciji s
992
programom iz jezika
jezini dio programa obu%va(a
lingvistiki sadraj koji se ukljuuje u
nastavu dramske i scenske umjetnosti
ukljuivanje lingv1 sadraja prilagouje
se programskim odrednicama dramske i
scenske umjetnosti prema
funkcionalnom kriteriju
program dramske i scenske umj1
uspostavlja funkcionalnu korelaciju s
programom iz jezika - taj se suodnos
moe prikazati %orizontalno i vertikalno
8ogledaj to pie u planu i programu i
knjiziL
8rvi pie vertikalno povezivanje, a
potom %orizontalno u knj1
993
>% 8E2DE-70;2 82BA>4B-<=A
CE-70;A 4 0/A<0;A 37=1
20?B-E3=A 0A S2E4>2<?-G<2 4
BAE?4;-G<2 horizontalno je
povezivanje po razredima (programsko
usklaivanje i povezivanje za svaki
razred posebno), a vertikalno je
povezivanje programa iz razreda u
razred
?% 8E2DE-70;2 82BA>4B-<=A
(S2E4>2<?-G<2) 3 8EB27
E->EAC3 ogleda se u povezivanju
dramskog teksta ili scenskog djela s
nainima sporazumijevanja na
dramskom ili scenskom predloku
uoava se govor kao sredstvo
sporazumijevanja meu
dramskim+scenskim likovima te mimika,
geste, pokreti
na temelju usvojenog rjenika
prekid, nastavit (e ovaj dio poslije
994
p) !ITE(A(NI I
TEAT(O!O3KI P(I'T2P
D(AM'KOME DJE!2
a) !,terarna , teatro+o8/a
metod,/a /on#ep#,ja
metodika nastave dramske knj1
a5irmirala je dvije koncepcije u pristupu
dramskom djelu literarnu i teatroloku
a) G4?AE-E<- ;2</A8/4=- pristupa
dramskom dj1 kao beletristikom
2pisanom3 tekstu i interpretaira ga kao
posebnu vrstu knj1, poseban knj. rod
pribliava ueniku dramsko djelo kao
knjievni tekst
") ?A-?E2G2H;- (0/A<0;-)
;2</A8/4=- pristupa dramskom dj1
kao scenskoj umjetnosti i u svoj sustav
interpretacije ukljuuje i izvanknjievne,
tj1 scenske elemente (scenogra5iju,
kostimogra5iju, reiju, glumu)
995
postavlja nastavni proces u posebne
uvjete, tj1 iziskuje dodatna nastavna
sredstva i drukije metodike postupke
obje koncepcije ravnopravno egzistiraju
u pristupu dramskom dj1, samo se
prilagouju posebnim uvjetima
u k1 praksi (kae Eos1) prevladava
literarna koncepcija, koja katkad
dovoljno ne a5irmira posebnosti
dramskog teksta, tj1 svodi dramsko dj.
na epske elemente
takav je pristup de5iniran kao Nepizacija
dramskog dj.O ta koncepcija, meutim,
doputa izbor metodiki% postupaka koji
uenicima pribliavaju dramski tekst kao
posebnu knjievnu strukturu
") 2vo<enje uen,/a u
.#en./o $/a*a+,8no) dje+o
996
>epalova predlae etiri 5aze u
prouavanju dramske i scenske
umjetnosti
>% u prvoj 5azi nastava priprema
uenike za itanje dramskih djelaF
itanjem i interpretacijom odabrani%
primjereni% dramski% tekstova uenik se
priprema za scensku interpretaciju djela
scensko se djelo ukljuuje u o-o proces
i u prvoj, pripremnoj 5azi kao Nzorno
sredstvoO na kojemu se upoznaje jezik
scenske umjetnosti
?% u drugoj 5azi (od #1 do &1 razreda)
uenici potpunije upoznaju jezik
scenske umjetnosti i iluzionistike
znaajke teatraF
-aktivno se ukljuuju u praenje
kazalinog programa, a kazalino
zbivanje (zbivanje na sceni) doivljavaju
naivno realistikiF
-razdoblje od 111 do 1"1 godine presudno
je u 5ormiranju zanimanja za kazalinu
umjetnost i odnos prema kazalitu
997
@% u tre(oj 5azi ('1 i )1 razred) uenici
bez teko(a pri%va(aju kazalinu istinu
kao umjetniku istinu, tj1 razumijevaju
scensko dj. kao antonomnu umjetniku
stvarnost
B% u zavrnoj srednjokolskoj 5azi u1
samostalno interpretiraju dramsko i
scensko djelo
za svako razdoblje (za svaku 5azu)
dramskog i scenskog o i o >epalova
utvruje razine teorijskog pristupa i
najvanije metodike postupke i oblike
rada (pogledaj u knjizi)
#) (ad, u.vajanja /a*a+,8no1
rjen,/a7 pred+a0e po.e"ne
*adat/e , vje0"e $&epa+ova):
=. (oja je razlika izme8u rijei artist
2artistica3 i glumac 2glumica3M
>. -astavite abecedni rjenik za ove
teme<
998
a3 scena, b3 gledalite, c3 drama, d3
likovi koji pripradaju kazalitu.
?. 7rona8ite u popisu rijei sinonime.
C. .ko stvara predstavu 2spektakl3M
@. (oje znaenje imaju rijei< drama, in,
nositelj ulogeM
:. (oja je razlika izme8u drame i
inscenacijeM
I. .ko sudjeluje u dramiM
D. "piite gledalite prije poetka
predstave.
;. " emu nam govori dekoracijaM
=9. (oju ulogu imaju minka i kostimiM
d) Metod,/, .u.tav u
,nterpreta#,j, dram./o1 dje+a
priroda dramskog djela i nain
upoznavanja s njim odreuje i metodiki
sustav njegove intepretacijeF dramsko
djelo u. mogu upoznati na vie naina<
999
individualnim itanjem izvan nastave
2domaa lektira3
interpretativnim itanjem odre8enih
dramskih situacija na redovitom satu
knjievnosti ili na satu lektire
gledanjem kazaline predstave
gledanjem televizijske dramske emisije
sluanjem radioemisije
gledanjem dramskog ostvarenja u
izvedbi dramske druine u koli
r) !ITE(A(NA METODIKA
KON)EP)IJA
>% 'amo.ta+no ,nd,v,dua+no
,tanje
ako su uenici upoznali dramsko djelo
individualnim itanjem domae lektire,
interpretacija djela ostvaruje se na satu
lektire
sat se odvija u etiri 5aze:
1000
>% pripremna faza
?% analitika faza
@% samostalni radovi u.
B% upute za samostalno itanje novih
dramskih djela ili gledanje
interpretiranog djela u kazalitu
>% 3 8E48EA7<2= 0A T->4 provjerava
kako su uenici doivjeli dramsko dj. u
cjelini (prepoznaju li osnovni ton djela
komian, tragian, ozbiljan,
tragikomian, satirian), prepoznaju li
dramsku vrstu, koje su dramske situacije
najimpresivnije, koji su likovi najvie
zaokupili nji%ovu panju
u pripremnoj se 5azi primjenjuju ovi
metodiki postupci: dijalog, anketa,
pregledavanje uenikih radova
(pismeni%), promatranje slikovnog
materijala koji se temelji na dramskom
tekstu (rad s dramskim mapama)
?% 3 -<-G4?4I;2= 0A T->4 analiziraju
bitni problemi dramskog djela
1001
(ustrojstvo dramske radnje, likovi, idejni i
tematski aspekt djela, mogu(nosti
scenske realizacije)
@% T->- 0-720?-G<4S E-C2B- prua
uenicima mogunost oitovanja
vlastitih zapaanja o dramskome tekstu,
koja iznose u usmenoj ili pismenoj 5ormi
B% >-BEH<4 C42 <-0?-B<2D 0-?- ima
motivacijsku ulogu: pripremiti, potaknuti
i usmjeriti uenike na itanje novog
dramskog djela
?% Interpretat,vno $.#en./o)
,tanje
ako su uenici upoznali samo prvi in
dramskog djela individualnim itanjem,
najprije (e iznijeti doivljaje i zapaanja
koja su stekli itaju(i ga
zatim (e sluati interpretativno 1 novi%
dramski% situacija (obino kljunih)
1002
kao interpreti mogu nastupiti uenici
lanovi dramske druine koji su za sat
pripremili odreene dramske situacije
odabrane se dramske scene mogu uti
s gramofonske ploe ili magnetofoske
vrpce u interpretaciji glumca
tako se dramski tekst usvaja itanjem u
sebi i interpretativnim . koje sadri
elemente scenskog govora
govorna interpretacija odreeni%
dramski% situacija neposrednije i dublje
uvodi uenike u doivljaj dramske
situacije
ona i% istodobno motivira za dalje
itanje teksta i samostalno govorno
interpretiranje novi% scena
1003
u opisan se postupku dramsko dj.
obra8uje po inovima za takvu se
obradu predvia nekoliko nastavni% satiF
in se uzima kao zaokruena
kompozicijska jedinica u kojoj je
ostvarena odreena 5aza u razvoju
dramske radnje i u kojoj su likovi
predstavljeni u odreenim odnosima
prvi in uenici itaju kod kue, drugi
itaju na satu (interpretativno 1), tre(i
in itaju kod kue usmjereno
uenici dobivaju zadatke koje (e
samostalno rijeiti nakon itanja
dramskog teksta zadaci za usmjereno
itanje odnose se na objanjavanje
pojedini% scena, postupaka likova,
govora likova, didaskalija
1004
kad uenici samostalno rijee
postavljene zadatke utemeljene na
usmjerenom itanju teksta, nastavni e
sat imati karakter samostalnog rada, tj1
uenici (e iznositi svoja zapaanja i
rezultate rada u tom sluaju sat (e
imati ovakvu strukturu :
>% utvr8ivanje problema koje je trebalo
istraiti
?% usmeno ili pismeno iznoenje
problema
@% korekcije, dopune, generalizacije
B% zadaci za domai rad
@% ,nterpreta#,ja dram./e
.#ene
ako u. nisu upoznali dramsko dj. u
cjelini ni pojedine inove i scene,
interpretacija se ostvaruje ovako:
>% intelektualno i doivljajno motiviranje
u. za primanje dramskog djela
1005
?% izbor dramske situacije i
interpretativno itanje
@% emocionalna stanka
B% objavljivanje doivljaja, korekcija
doivljaja
A% interpretacija proitane dramske scene
C% sistematizacija i generalizacija
D% motiviranje uenika za samostalno
itanje i analizu preostalih dijelova
teksta
/. P!IP!EMNA HAZA 1
INTELEKTUALNO I DOIVLJAJNO
MOTIVI!ANJE UF. ZA P!IMANJE
D!AMSKOG DJELA
a) 4<?AGA;?3-G<- 72?4B-/4=- - trai
da se uenicima objasne pojmovi koji (e
biti vezani uz interpretaciju teksta to
su obino pojmovi s kojima se susreu
prvi put
objanjavaju se elementi koji su vezani
uz temu djela, ako se pretpostavlja da i%
u1 ne poznaju
1006
ako je rije o socijalnoj ili povijesnoj
temi, u1 (e se u uvodnoj 5azi sata
upoznati, u osnovnim crtama, s onim
tematskim elementima koji (e biti
predmetom dramskog prikazivanja
b) C2@4BG=-=<- 72?4B-/4=- trai da
se osmisli sve ono to postoji u u1
emocionalnom i ivotnom iskustvu to
(e olakati pri%va(anje dramskog dj1
time se interp1 povezuje s iskustvima i
doivljajima te se tako otvara
mogu(nost neposrednijeg i dubljeg
doivljaja dramskog dj1
c) 3 8E48EA7<2= T->4 treba ukloniti
sve zapreke koje bi koile doivljaj
dramskoj djela to znai da se i
leksika interpretacija ostvaruje prije
interpretativnog itanja
1007
nepoznate rijei i fraze koje (e se
pojaviti u dramskom tekstu objanjavaju
se prije itanja kako ne bi dolo do
koenja, odnosno rasprenosti doivljaja
2. /. IZ>O! D!AMSKE SITUAGIJE
a) -;2 0A I4?- 8EB- CE-70;- 0/A<-
4> C=AG-, ne iznosi se pregled sadraja,
tj1 ne iznosi se razvoj dramske radnje
najavi se svijet djela, glavni likovi i
osnovne obavijesti o njima, a zatim se
ita prva dramska scena njezinim (e
se itanjem pobuditi zanimanje za
itanje (samostalno) ostali% inova
") -;2 0A I4?- CE-70;- 0/A<-
;2=- 2.4G=A@-B- BES3<-/
E-C<=A (vr%unac zapleta), uenike
treba tzv1 spojnim komentarom dovesti
do te scene, tj1 saeto iznijeti razvoj
doga8aja u drami do trenutka koji (e biti
objavljen interpretativnim itanjem
1008
to je tzv1 lokalizacija teksta 2odlomka3
koji se itaF takva je lokalizacija potrebna
da bi u1 mogli pratiti odreenu dramsku
scenu u kontekstu dj1
#) -;2 =A ;2=4 3I1 8E2I4?-2
CE-70;2 C=AG2 ;2=A 0A
4<?AE8EA?4E-, moe iznijeti razvoj
doga8aja do scene koja e se itati
2. 2. INTE!P!ETATIVNO FITANJE
D!AMSKE SITUAGIJE
uenici u toj 5azi nastavnog sata
doivljavaju dramsku situaciju, intuitivno
proniu u smisao autorovi% poruka
tekst se moe itati na razliite naine:
a) interpretativno 1 moe se ostvariti tako
da itatelj nastupa kao promatra
2oevidac3 zbivanja
b) 5unkcionalniji je oblik itanje po
ulogama takvo itanje omogu(uje u1
da doive i spoznaju bit dramske
situacije i da stvore iluziju kazaline
predstave
1009
takvo itanje trai od itatelja temeljito
poznavanje dramskog teksta, sposobnost
identifikacije s likom koji se ostvaruje
itanjem, sposobnost zamiljanja
dramske situacije, tj1 okolnosti u kojima
se ostvaruje dijalog
u takvu tipu 1 interpret komunicira s
drugom osobom i na taj nain sudjeluje
u stvaranju odreene dramske situacije
c) za interpretativno 1 i 1 po ulogama
uenici se posebno pripremaju nakon
interpretacije teksta na satu
d) osim interpetacije uitelja ili uenika,
dramski tekst u1 sluaju s gramofonske
ploe ili magnetofoske vrpce
4. EMOGIONALNA STANKA
1010
to je trenutak obuzetosti doivljajem
dramske situacije dok traje emo1
stanka uitelj smireno promatra uenike,
prati nji%ov izraz lica, ne obavlja nikakve
druge radnje (ne e(e razredom, ne
prelistava knjigu, nita ne zapisuje na
plou, nita ne govori)
5. O>JAVLJIVANJE DOIVLJAJA9
KO!EKGIJA DOIVLJAJA
kad uitelj primijeti na izrazu lica da
nastupa trenutak oputanja, trai da
uenici izraze svoj doivljaj dramske
situacije doivljaj se izraava usmeno
ili pismeno
>% -;2 0A C2@4BG=-= 2.=-BG=3=A
307A<2 - u1 upu(uje orijentacijsko
pitanje kojim potie iskazivanje
doivljaja
a) pitanje se moe odnositi na osnovni
ton dramske scene:
1011
(ako je intonirana ova scenaM (oje
osjeaje u vama pobu8ujeM Jto vam je
smijeno u ovoj situacijiM Jto vas je
potreslo dok ste sluali ovu dramsku
situacijuM
b) prvo se pitanje moe odnositi na
uoavanje sukoba, tj1 odnosa meu
likovima:
(ako se likovi me8usobno odnoseM
&bog ega su likovi tako uzbu8eni,
uznemireniM &bog ega se likovi
sukobljujuM Jto proivljavaju likovi u
ovoj situacijiM (ako se ponaajuM (ako
ih zamiljate na sceniM
c) prvo se pitanje moe odnositi na
primjeivanje problema o kojemu govori
autor:
" kojoj se ivotnoj pojavi govori u
ovom dijaloguM (ako autor doivljava
ljubav, drutvene odnose, ljudski poraz,
pobjedu, ljudsko stradanjeM
1012
?% -;2 0A C2@4BG=-= 2.=-BG=3=A
8407A<2 na anketnim listiima ili u
svojoj biljenici
a) na anketnim listi(ima biljee svoje
doivljaje i zapaanja nizanjem
asocijacija, emocija i misli uitelj ih
motivira na izraavanje poticajnim
pitanjem ili zadatkom:
&abiljeite na priloene listie osjeaje
koje je u vama izazvala scena koju ste
uli. Jto ste proivljavali sluajui tekstM
a to ste pomiljali sluajui tekstM Jto
ste predoivaliM Jto ste pomisliliM Jto
vas je najvie impresioniraloM (oji biste
lik eljeli glumiti na sceniM (oje su vam
reenice najuzbudljivije, najsmjenije,
najtunijeM
b) kad u1 zabiljee prve dojmove na
anketne listi(e, uitelj pokupi listie i
proita nekoliko odgovora tako u1
dobivaju povratnu in5ormaciju itanje
odgovora povezuje se s komentarom i
korelacijama
1013
c) ako uenici iznose u anketnim listi(ima
odgovore koji odudaraju od karaktera
teksta, odgovori se ispravljaju
odgovore ispravlja uitelj ili uenici
d) na osnovi odgovora (tj1 na osnovi
objavljeni% doivljaja i zapaanja)
stvara se plan za interpretaciju
dramske scene
A. INTE!P!ETAGIJA
predmetom interpretacije mogu biti :
a) dramski likovi, b) kompozicija
dramske scene, c) idejno-tematska
osnova dramske scene
postupci i metode: u toj se 5azi
nastavnog sata primjenjuje metoda
heuristikog razgovora, metoda rada na
tekstu (glasno itanje, usmjereno
itanje, itanje s podcrtavanjem, citiranje
teksta izborno itanje), metoda
pismenih radova u.
1014
-(stvaranje plana za analizu lika,
komentiranje odre8enih replika,
ispisivanje jezinih podataka, formuliranje
generalizacija, rjeavanje zadataka na
nastavnim listiima koje je pripremio
nastavnik, popunjavanje karakterolokih
tablica, grafiko predoivanje kompozicije
i odnosa me8u likovima, interpretacija
didaskalija)
B. SISTEMATIZAGIJA I
GENE!ALIZAGIJA
kad se temeljni problem osmisli, sre8uju
se zapaanja, sudovi i zakljuci, tj1
izvode se generalizacije
I. MOTIVI!ANJE UF. ZA SAMOSTALNO
F. I ANALIZU DJ.
u zavrnoj 5azi sata uitelj motivira
uenike: za itanje preostalih dijelova
teksta, za itanje novog dramskog djela,
za gledanje u kazalitu ili na televiziji
1015
.) TEAT(O!O3KA
$')EN'KA) ANA!I&A
ako su uenici upoznali dramsko djelo
gledanjem u kazalitu ili na televiziji,
interpretacija obu%va(a i scenske
elemente
>% 4>E-@-B-<=A C2@4BG=-=-
;->-G4H<A 8EAC0?-BA - u1 najprije
izraavaju doivljaj kazaline predstave,
izdvajaju najimpresivnije prizore i likove,
opisuju scenu, analiziraju kreacije
pojedinih glumaca
?% 3082EAV4B-<=A 0 4>B2E<47
CE-70;47 ?A;0?27 svoja
zapaanja o izvedbi, tj1 o scenskoj
realizaciji dramskog teksta, usporeuju
s izvornim dramskim tekstom
pronalaze u tekstu najimpresivnije
situacije (dijaloge, monologe) i analiziraju
postupke glumaca u interpretaciji ti%
dramski% isjeaka
1016
pri tome opisuju izgled lika i izgled
scene te usporeuju s didaskalijama
tako je kazalina predstava motivirala
uenike za drugo itanje dramskog
teksta
0-? 0A 72@A 2.2D-?4?4 -;2 0A
82>2B3 DG37/4 koji su interpretirali
odreeno dramsko djelo uenici (e se
pripremiti za razgovor s glumcima i tako
provesti zanimljivu analizu predstave i
dramskog dj1 na taj se nain ostvaruje
veza kazalita i kole
-;2 03 CE-70;2 C=AG2 4>BAG4
3IA<4/4 IG-<2B4 CE-70;A
CE3@4<A u koli s njima se
razgovara o izvedbiF oni objanjavaju
koncepciju scenske realizacije pojedini%
likova, a redatelj, scenogra5 i
kostimogra5 objanjavaju svoj udio i
svoju koncepciju u ostvarivanju djela
1017
takvim se postupcima u1 privikavaju na
kritiko prosu8ivanje kazalinog ina i
odgajaju za budue posjetitelje
kazalini% predstava
a) '/upn, po.jet /a*a+,8noj
pred.tav,
BA>- <-0?-BA CE-70;A
;<=4@AB<20?4 4 ;->-G4H?- -
ostvaruje se organiziranjem skupni%
(kolektivni%) i pojedinani% posjeta
kazalitu, tj1 prisustvovanjem kazalinoj
predstavi
razvijena praksa suradnje kole i
kazalita biljei pet do est kolektivnih
posjeta kazalitu tijekom kolske godine
2ED-<4>-/4=- 0;38<2D 820=A?-
;->-G4H?3 47- 0B2=A 7A?2C4I;A
><-I-=;A u godinjim planovima
rada utvruju se, na temelju kazalinog
repertoara, dramske predstave koje (e
se skupno posjetiti
1018
pri izboru dramski% predstava prednost
imaju ona dramska djela koja se
prouavaju u nastavi knjievnosti
termini posjeta prilagouju se, tj1
usklauju se s vremenom prouavanja
djela u nastavi
kolektivni posjet kazalinoj predstavi
pretpostavlja pripremu uenika za
gledanje predstave karakter pripreme
ovisi o prirodi djela i o-o zadaa
DGAC-<=A ;->-G4H<A 8EAC0?-BA
72@A 47-?4 E->G4I4?A 2-2
>-C-[A:
a) produbiti analizu dramskog djela koje
su uenici itali i interpretirali u nastaviF
b) upoznati scensku postavu toga
dramskog djelaF
c) upoznavati zakonitosti scenskog
oblikovanja dramskog teksta i izraajne
mogunosti scenskog jezikaF
1019
d) uvoditi uenike u teatroloku analizu i
osposobljavati i% za izraavanje
zapaanja i ocjena kazalinog ina
ve( se pri samostalnom itanju i
interpretaciji dramskog teksta
uspostavljaju i teatroloki pristupi
pri itanju i interpretaciji teksta
a5irmiraju se scenski zadaci koji
postavljaju uenika u ulogu gledatelja
") '#en./o ,tanje dram./o1
te/.ta
pretpostavlja odreeni stupanj
teatorskog (scenskog) zamiljanja
itatelj zamilja scenski prostor, likove u
prostoru, nji%ov vanjski izgled i
ponaanjeF
prati kako se mijenja izgled scene,
zamilja zbivanje izvan scene
0/A<0;2 I4?-<=A 820?38<2 0A
E->B4=- 8E47=A<27 E->G4I4?4S
1020
7A?2C4I;4S 820?38-;-:
a) uitelj na primjeru pokazuje uenicima
kako zamilja scenski prostor, lik u
scenskom prostoruF
b) uitelj trai da uenici na temelju
didaskalija iskau svoje zamiljanje
scenskog prostora i lika u scenskom
prostoruF
c) pokazivanjem fotografija scene i
glumaca u odreenoj sceni i sl1
pri izboru teksta za samostalno itanje
uenik moe dobiti poticaj za scensko
itanje i zadatak koji usmjerava na takav
tip itanja:
primjer u knj1:
A Cnevnik itanja ;rleine drame ,
agoniji
i18odaci o itanju #me i prezime<,
$azred<, Jkola 2usmjerenje3<, "cjena iz
knjievnosti<
ii. !ramska djela koja sam itao u tekuoj
k. godini 2ime i prezime pisca, naslov
dramskog djela3<
1021
!ramska djela koja sam gledao u
kazalitu ili na televiziji 2ime i prezime
pisca, naslov dramskog djela3<
iii. 7ri itanju (rleine drame pokuajte se
drati ovih naputaka< , !nevnik itanja
zapisujte<
a3 probleme koje pisac otvara u
pojedinim dramskim situacijamaE
b3 zapaanja o likovima 2psiholoke,
etike znaajke3E
c3 zapaanja o govoru dramskih likova.
#1. na stranicu !nevnika itanja upiite
podatke koji se trae<
=. aslov dj., nakladnik, mjesto, godina.
>. #me i prezime prire8ivaa, pisca
predgovora, naslov pogovora,
predgovora.
- .ablica - Brijeme 1 (datum, sat) + ?ekst
(str1) + 8roblemi + >apaanja o
likovima+>apaanja o govoru dramski%
likova

1022
B Cnevnik itanja ;rleine drame ,
agoniji
###. 7ri samostalnom itanju (rleine
drame 3 agoniji pokuajte se drati ove
temeljne upute. 1alja dok itamo dramo
raditi ono to dobri dramatiari rado dok
je piu< treba pri itanju neprekidno imati
pozornicu pred oima, zamiljati prizore i
likove dijaloga na pozornici.
#1. a stranicu !nevnik itanja upiite
podatke koji se trae.
=. aslov djela, nakladnik, mjesto,
godina.
>. #me i prezime prire8ivaa, pisca
predgovora, naslov pogovora,
predgovora.
-1$#/)*) 5#.%/% 2!%.,* #
-%.3/.)(-./-H)-() &%*#-'#
scensko itanje moe se usmjeriti
prema posebnim scenskim problemima
to i% postavlja (otvara) dramski tekstF
1023
- tako se itanje moe usmjeriti prema
scenskom zamiljanju dramskog lika -
scensko zamiljanje dramskog lika
obuhvaa otkrivanje podteksta svake
replike
tj1 otkrivanje namjera, osjeaja, tenji i
misli lika, naina govornog ostvarivanja
lika, ponaanje lika (geste, mimika)
zadatak uz samostalno itanje
dramskog teksta trai popunjavanje
karakteroloke tablice koja se odnosi na
odabrane dramske situacijeF
takvo itanje priprema uenike za
scensko doivljavanje lika na pozornici,
a istodobno i% priprema za itanje
dramskog teksta po ulogama
#) ,tanje dram./o1 te/.ta po
u+o1ama
1024
1 po ulogama metodiki je postupak koji
se primjenjuje u interpretaciji dramskog
djela s viestrukom namjerom ono od
uenika iziskuje intimniji odnos prema
likovima, suivljavanje s nji%ovim
tenjama i proivljavanjima, sposobnost
predoivanja
to su psi%oloke osnove toga
metodikog postupka osim razvijanja
stvaralakih mogunosti u1 (razvijanja
5antazije), itanje po ulogama razvija
izraajne (govorne) mogunosti, a5irmira
logiku i emocionalnu izraajnost
dramske rijei
itanje po ulogama za%tijeva posebne
pripreme u pripremnoj 5azi, koja
nastupa nakon interpretacije teksta, u.
rjeavaju razliite zadatke<
1025
odgovaraju na postavljena pitanja
piu biografiju lika u prvom licu
iznose karakteristike lika 2zanimanja,
sklonosti, svjetonazore, odnos prema
drugim likovima3
analiziraju govor
opisuju scenu
promatraju fotografije na kojima je
prikazan lik ili scena
kad uitelj provjeri kako su uenici rijeili
zadatke vezane uz odreene likove i
dramske situacije, pristupa se itanju
teksta po ulogama
kad se proita odreena dramska
sekvencija, analizira se realizacija
interpretativnog 1F
-uenici koji nisu sudjelovali u itanju
teksta nastupaju kao kritiari: analiziraju
govor u najsitnijim pojedinostima
1026
posebnu pozornost pridaju vrednotama
govorenog jezika, odre8uju stupanj
suivljenosti s likom, usporeuju govornu
interpretaciju uenika i glumca
time se razvija jo jedna vana
sastavnica u pristupu dramskom dj1
razvijanje smisla za scenski govor
razvijanje scenske imaginacije postie
se na razliite naineF prije nego to u1
proitaju odreenu scenu po ulogama,
opisat e izgled pozornice, prostor u
kojem se kreu, predmete s kojima
dolaze u kontakt
poticaj za razvijanje scenske imaginacije
moe se ostvariti ovako:
,itelj zadaje zadatak da u. kau to
e ugledati na sceni kad se digne zastor
u kazalitu na poetku prvog ina
(rleine drame NKospoda KlembajeviO
(3enici (e, prisje(aju(i se teksta, opisati
scenu1)
&a razvijanje scenske imaginaicije
1027
mogu se upotrijebiti fotografije,
ilustracije u knj. i drugi slikovni prilozi.
,. e najprije itati tekst 2obino
didaskalije3, a zatim samostalno
opisivati odre8ene situacije i
uspore8ivati ih sa slikovnim prilozima
postupci koji se primjenjuju za razvijanje
scenske imaginacije pridonose afirmaciji
stvaralakog odnosa prema dramskom
tekstu
zavrni je in u interpretaciji dramskog
djela pokuaj dramatizacije, tj1 scenskog
oblikovanja dramskog dj1F time se otvara
nova problematika u knjievno-
estetskom odgoju u1
takav oblik rada izlazi iz okvira redovite
nastave i ukljuuje se u slobodne
aktivnosti u kojima u1 razvijaju svoje
sklonosti za razliite oblike stvaralatva
1028
nastava dramske knj1 i slobodne
aktivnosti koje se povezuju uz
knjievno-estetsko obrazovanje
osposobljavaju u. za itanje
(doivljavanje i razumijevanje)
dramskog teksta, za primanje scenske
realizacije dramskog djela (razvijanje
scenske senzibilnosti) i za samostalno
stvaralatvo
samostalno se stvaralatvo oituje u :
dramskom izvo8enju i samostalnom
stvaranju dramskih dj. time nast1
dramske knj1 preuzima vanu ulogu u
estetskom odgoju mlade generacije
osnovnokolska nastava dramske
knjievnosti razvija zanimanje za
dramsko djelo i omogu(uje uenicima
dalje prouavanje drame u srednjoj koli
8) Metod,/, pr,.tup
rad,o:on./oj rea+,*a#,j,
dram./o1 te/.ta
1029
primanje dramskog teksta u radio5onskoj
realizaciji odreuje posebnosti
metodiki% postupanja sluatelj prima
dramski tekst auditivno, posredovanjem
zvukovnih signala (govora, umova,
zvukova, glazbe6)
auditivne signale sluatelj dopunjuje
vizualnim predodbama, tj1 na temelju
auditivni% poticaja razvija vizualne
asocijacije
metodiki pristup dramskom tekstu u
radio5onskoj prezentaciji usmjerava se
prema scenskom govoru (govoru likova)
i akustikim scenskim znakovima
na temelju primljeni% akustiki%
scenski% znakova aktiviraju se vizualni
scenski znakovi
1030
radi uspjenije recepcije dramskog
teksta u radio5onskoj realizaciji, nuno
je da uenici prethodno proitaju taj
dramski tekst - itanjem (e upoznati
tekst i uspostaviti scenski odnos prema
tekstu
radio5onska postava teksta otvara nove
mogunosti doivljavanja i spoznavanja
metodiki pristup radio5onskoj postavi
dramskog teksta pretpostavlja
usmjeravajue zadatke koji upu(uju
sluatelje na akustike scenske
znakove i aktualizaciju vizualnih
scenskih znakova koji se ne iskazuju
usmjeravaju(i zadaci odnose se na:
govor likova, glazbu, umove, zvukove i
ostale akustike znakoveF isto tako
usmjeravaju sluatelje na scensko
zamiljanje (zamiljanje scenskog
prostora, izgleda likova, postupaka6)
1031
kad uenici odsluaju dramski tekst ,
pristupa se provjeravanju recepcije
teksta prema za%tjevima usmjeravaju(i%
zadatakaF u toj se 5azi ponovno ukljuuje
pisani dramski tekst i utvruje znaenje
njegove radiofonske postave
povezivanjem na izvorni pisani dramski
tekst utvruje se sustav vizualnih
znakova koji se ne mogu iskazati
radijskim jezikomF analiza se bavi
svakom replikom i odreuje njezine
scenske mogunosti s gledita
akustiki% i vizualni% scenski% znakova
sustavom pitanja i zadataka provodi se
radio5onska (scenska) interpretacija
dramskog teksta opisani metodiki
pristup oprimjerit (emo radio5onskom
prezentacijom Klorije Eanka
7arinkovi(a
likovi: Con =ere, sestra 7agdalena, tj1
Dlorija
1032
Eadio5oska analiza ostvaruje se sljede(im
pitanjima i zadacima:
(ako poinje prva replikaM &ato
Klorija ne reagira na govorni poticaj don
/ereM Jto znai Klorijin udah u odvijanju
dijalogaM 27roitaj didaskaliju koja to
objanjava.3 (ako je Klorija uzdahnulaM
Klorija je reagirala trzajem. $adiofonska
postava teksta nije izrazila taj njezin
postupakj. (ako zamiljate Kloriju koja
se trzaM !on /ere pokuava odrediti
Kloriju kao enu. , jednom asu ugrize
se za usnu. (ada to iniM (ako
zamiljate don /eru u tom asuM -estra
*agdalena, tj. Klorija, nasmijei se s
nekim tunim zadovoljstvom. (ako
zamiljate taj osmjehM -estra
*agdalena 6 sva se zacrveni i zbuni, i
spustivi glavu od stida, jedva uspije
apnutiB (omentirajte to njezino
reagiranje. !on /ere skoi prijetei.
-estra *agdalena ustaneB
7rotumaite te postupke. a temelju
1033
pitanja i odgovora
utvr8uju se govorne i psiholoke
znaajke likova te funkcija mimike,
geste i pokreta u karakterizaciji lika
t) PO!A&I3TA 2
INTE(P(ETA)IJI
D(AM'KOG DJE!A
u teoriji interpretacije istie se vanost
polazita prema suvremenoj teoriji
interpretacije polazite mora biti svaki
element knj. teksta koji se
najimpresivnije namee, koji zaokuplja
primateljev doivljajni i spoznajni svijet
element koji se prvi name(e itateljevoj
(primateljevoj) panji moe biti vezan uz
tematsko-idejno ustrojstvo djela, uz
njegovu kompoziciju, uz likove i jezikF i
najsitnija pojedinost moe zaokupiti
itateljevu panju i trai objanjenje
u interpretaciji dramski% dj1 polazite
1034
moe biti idejno-tematska osnova dj1,
struktura, likovi, jezik bez obzira na to
koje se polazite uzima, ono se
promatra kao sastavni dio cjelovitog
djela, tj1 u kontekstu djela
a) TEMAT'KO=IDEJNA
ANA!I&A
provodi se povezano s analizom
kompozicije, likova i jezika djela
7A?2C4I;4 820?38/4
ako su uenici proitali ili gledali djelo u
kazalitu ili na televiziji, idejno-tematska
interpretacija provodi se dijalokom m.
(metodom %euristikog razgovora),
postavljanjem teza koje u1
argumentiraju tekstom, kontrolnim
zadacima
primjenom ti% metodiki% postupaka
ustanovit (e se mogu li u1 odrediti o
kojoj ivotnoj pojavi govori dramsko
djelo i kako autor doivljava svijet koji je
prikazan
1035
autorova idejna pozicija otkriva se u
kompoziciji likova, u postavljanju
sukoba i u njegovoj motivaciji, u
izgradnji djela, u izboru jezinih
sredstava
pri tematsko-idejnoj interpretaciji u1
obavje(uje uenike o onim pojavama
koje su im nepoznate
u interp1 idejno-tematske osnove
ukljuuje se povijesni, socioloki,
politiki i biografski komentar:
a3 povijesni komentar - ukljuuje se u
tem-idej interp1 dramski% dj1 koja su
inspirirana povijesnim temama i
linostima
b3 socioloki komentar - ukljuuje se u
interp1 socijalne drame
c3 politiki u interpretaciju socijalno-
politike drame
d3 biografski komentar - ukljuuje se u
interp1 oni% dramski% dj1 koja su vezana
uz autorovu biografiju
1036
2H interpretacija - ne smije unositi
previe elemenata u objanjavanje
geneze teme jer time optere(uje
uenike
otkrivanjem tematsko-idejni% osnova
dramskog dj1 u1 ire krug spoznaja i
izgra8uju pogled na svijetF
-svaka tematsko-idejna interp1 omoguuje
odre8ivanje stava, promatranje autorove
vizije svijeta u kontekstu suvremenog
ivota
uenicima 2H nije dostupna takva
idejno-tematska analiza koja u
pojedinostima otkriva autorov povijesni i
drutveni okvir
") KOMPO&I)IJ'KA ANA!I&A
otkriva ustrojstvo dramskog dj.
tradicionalna s%ema dramske radnje
obuhvaa ekspoziciju, zaplet,
kulminaciju i raspletF
1037
a) ekspozicija obino obuhvaa prve
scene, b) zaplet se pojavljuje u prvom
inu, c) kulminacija u finalu
pretposljednjeg ili posljednjeg ina, d)
rasplet u zavrnom prizoru
dogaaji u dramskom dj1 odvijaju se
uglavnom u uzrono-vremenskoj
postupnosti, tj1 prevladava kronoloki
princip kompozicije
kompozicijska se analiza ne provodi
zato da bi se uspostavio sustav
dogaaja ona tei otkrivanju sukoba i
polarizaciji likova koja je uvjetovana
organizacijom sukoba
otkriva tzv. vanjsku dramatiku (vidljivu) i
unutarnju (skrivenu) dramatiku koja
proizlazi iz meusobni% odnosa likova
pri odreivanju kompozicije dramske
radnje primjenjuju se grafike
kompozicijske sheme kojima se
prikazuje raspored likova po inovima,
polarizaciji likova i 5aze u razvoju
1038
dramske radnje
primjer u knj1 odnosi se na 7oliereova
Jkrca
3 kompozicijskoj se analizi dramskog
djela primjenjuju ovi 7A?2C4I;4
820?38/4:
>% uitelj ili uenik prepriava razvoj
dramske radnjeF obino provodi saeto
prepriavanje dramske radnje
?% naizmjenino prepriavanje dramske
radnje po inovimaF svaki novi in
prepriava drugi uenik
@% prepriavanje dramske radnje po
fazamaF svaku novu 5azu prepriava
drugi uenik+druga uenica
B% obrnuto prepriavanje dramske radnje
od zavrne scene (raspleta) prema
ekspoziciji
A% prepriavanje koje prati ulazak likova u
dramsku radnju
C% citiranje teksta koji najavljuje odreenu
5azu u razvoju dramske radnje
D% odre8ivanje kompozicije na osnovi
1039
kompozicijske shemeF uitelj predouje
uenicima kompozicijsku s%emu, a oni
odreuju koji dogaaji ulaze u okvir
pojedine 5aze
E% uitelj iznosi uenicima plan
kompozicije dramske radnje u
poremeenu redoslijedu zbivanjaF u1
uspostavljaju odgovaraju(i redoslijed i
obiljeavaju 5aze u razvoju radnje
F% pokazuju se fotografije pojedinih
scenaF u1 odreuju na koje se scene
odnose prikazane 5otogra5ije i koji
trenutak u razvoju dramske radnje
obiljeavaju
>G% uenici raspore8uju likove u vezi s
osnovnim sukobom
>>% u. iznosi uenicima najvanije
dramske scene, a oni odreuju koji likovi
imaju sredinje mjesto u prikazanim
scenama
>?% kompozicija se moe odre8ivati
prema mjestu i vremenu radnje u
pojedinim inovima
1040
odreuju(i mjesto i vrijeme zbivanja
radnje, mogu se usporedo iznositi
pojedinosti koje govore o tzv. scenskom
okviru (detaljniji opis prostora
interijera, eksterijera, opis pejzaa,
ugoaja)
)) TEO(IJ'KE O'NOVE &A
INTE(P(ETA)IJ2 D(AM'KOG
!IKA
a) Va0no.t +,/a u .tru/tur,
drame
teorija drame istaknula je vanost lika u
strukturi draskog dj1 -ristotel je u
svojoj 7oetici uspostavio redoslijed
elemenata dramske strukture: 11 radnja,
!1 ljudski likovi, "1 dikcija, #1 misao, $1
prizor i &1 pjesma
1041
u -ristotelovu poretku dramski% el1
ljudski lik (dramski lik) dolazi na drugo
mjestoF budu(i da se radnja i ostali
elementi vrsto vezuju uz ljudski lik,
moemo govoriti o sredinjoj ulozi lika u
strukturiranju dramskog dj.
u teoriji analize dram1 dj1 postavlja se
kao sredinji problem kako treba
tumaiti dramske likove
") Po.e"no.t, dram./o1
te/.ta
posebnosti analize dramskog lika
proizlaze iz posebnosti njegova
poloaja u strukturi dramskog djelaF
dramski se tekst razlikuje od epskog
(pripovjednog) teksta svojim
organizacijskim znaajkama
1042
on se sastoji od govora likova (dijaloga i
monologa) i didaskalija didaskalije
sadre naputke (obavijesti) o dekoru,
namjetanju scene i ponaanju glumaca
na sceni
dramski se tekst oituje veim
kompozicijskim jedinicama inovima -
in je dio dramske strukture koji se
izvodi bez prekidanja, u vrstoj
povezanosti govora i glumeF ima i svoju
vremensku mjeru, tj1 traje obino ?9 6
C9 minuta
dio ina u kojem se likovi na pozornici
ne mijenjaju zove se scenaF ona se dijeli
na replike (govorne jedinice kojima se
ostvaruje komunikacija meu dramskim
likovima)
#) O"+,/ovanje dram./o1 +,/a
lik se u dramskom djelu izgrauje u
drukijim uvjetima i drukijim sredstvima
nego u epskom djelu
1043
kako se dramsko djelo temelji na
prikazivanju konfliktnih situacija, lik
izrasta iz temeljnog dramskog
konflikta/sukoba
bori se s zaprekama u sebi i u svijetu u
kojem ivi, svoju du%ovnu i tjelesnu
energiju usmjeruje na svladavanje
problema< psi%olokog, moralnog,
socijalnog, ideolokog i 5ilozo5skog
karaktera
pri oblikovanju i oivotvorenju dramskog
lika najvaniju ulogu preuzimaju govorni
oblici izraavanja (dijalog i monolog)
osim govorne karakterizacije u
dramskom djelu postoji i tzv1 nejezina
(negovorna) karakterizacija svoju
osobnost i karakter dramski lik iskazuje
gestama i mimikom
1044
u raspravama o mogu(nosti kreiranja
dramskog lika istie se da je raspon
sredstava pri oblikovanju dramskog lika
manji nego u epskom djelu tako
?imotejev smatra da su likovi u drami
jednostanije prikazani nego u epskom
djelu upravo zbog ogranienosti
sredstava izraavanja
dramski lik moe konkretizirati samo
ono to je vanjsko u pokretima,
stvarima i razgovorima on ne moe s
takvom puno(om otkriti unutarnji sadraj
ovjekov u svim nijansama kao to je to
dostupno epu ili lirici
tvrdnja o nemogunostima drame da
izrazi unutarnji sadraj ovjekov u svim
nijansama teko se moe prihvatiti
najpoznatiji likovi dramske knj1 otkrivaju
najdublje i najkompleksnije sadraje
ovjekova unutarnjeg ivota (2t%elo,
Samlet)
1045
dramski su likovi nezavisniji od svoga
tvorca nego likovi u epskim djelima jer
se autor u drami ne pojavljuje kao
pripovjeda i komentatorF ta okolnost
pridonosi otrijem izdvajanju dramskog
lika u strukturi djela
d) Teatro+o8/, pr,.tup +,/u
postoji i scenski 2teatroloki3 pristup
dramskom liku i dramskom djelu u cjelini
pri uspostavljanju scenskog
(teatrolokog) pristupa dramskome liku
treba, najprije, osvijetliti odnos literarnog
teksta i njegove scenske realizacije
dramski je tekst ponajprije namijenjen
prikazivanju na sceni i dramska zamisao
dobiva svoju dovrenu 5ormu samo pri
scenskoj realizaciji
1046
dramski se tekst u scenskoj realizaciji
pokazuje i dokazuje kao nova
umjetnika stvarnost koju kreiraju, na
predloku literarnog teksta, redatelji,
glumci i ostali sudionici kazalinog ina
e) '#en./o o0,votvorenje
scena proiruje mogunosti
karakterizacije, tj1 konkretizacije
dramskog likaF pri scenskom oblikovanju
dramski% likova redatelj iskoritava
razliita sredstva: prostor, zvukove,
umove, svjetlosne uinke, ljudski glas,
mimiku, geste
u scenskoj se realizaciji dramski lik
pojavljuje pred gledateljem kao iv
ovjek glumac svojom senzibilno(u
ispunjava stvoreni dramski lik,
udahnjuje mu ivot
gledatelj postaje sudionikom zbivanja u
kojem glumac prenosi 2izraava3 ivotnu
dramu pojedinog lika
1047
C1 G1 0tajen istie doprinos glumca u
predstavljanju dramskog lika ovim
rijeima:
/edinstven doprinos ivoga glumca
sastoji se u njegovoj sposobnosti da
popuni piev okvir, zadravajui svu
simbolinost i univerzalnu sugestiju koju
taj okvir sadri, istodobno je
predstavljajui publici oivotvorenom i
dinaminom. (ljuna rije je ovdje
oivotovrena. -ve vrijednosti umj. ovise
o sposobnosti umjetnika da ih prenese
publici i pretvori u jednu sasvim
doivljenu, nadahnjujuu snagu. "vo
postavlja granice simbolu< lik mora biti
dovoljno ljudski da bi glumac mogao
pogodno ga predstaviti svojom
osobnou i da bi ga gledatelj mogao
prepoznati.
:) ,tate+j ; 1+edate+j ; dram./,
+,/
1048
doivljavanje i spoznavanje dramskog
lika itanjem teksta temelji se na
neposrednoj itateljevoj literarnoj
sposobnosti i sposobnosti zamiljanja
dramski se tekst pri itanju prima bez
posrednika, ne iskljuuju(i, razumljivo,
autora, koji u itateljevoj svijesti
iezava kao posrednik
pri itanju dramskog teksta stupanj
konkretizacije lika uvjetovan je
sugestivnom snagom teksta (njegovi%
poruka) i razvijeno(u itateljeve
literarne imaginacije
itatelj prima dramske situacije kao dio
neposredne stvarnosti, ali istodobno
osjea da to nije ivot, nego njegova
umjetnika konkretizacija
taj se odnos oituje i pri itanju ostali%
knj1 vrsta, ali se pri itanju dramskog
teksta osobito name(e
=1 71 Gotman istie da Mumjetnost trai
dvojako proivljavanje istodobno trai
1049
da itatelj zaboravi da je pred njim
zamisao (5ikcija) i da bude svjestan da je
to 5ikcijaN
gledanje scenske izvedbe dramskog
teksta prua nove mogunosti
doivljavanja i spoznavanjaF .jelinski je
ta dva tipa komunikacije s dramskim
likovima odredio ovako:
-ukratko to kae kad ita zamilja
kako izgleda lik i kako zvui njegov govor,
kroz tvorca osjea njegovu prisutnostE
no dramska poezija nije potpuna bez
scenske umjetnostiE da bismo potpunije
upoznali lik, treba vidjeti i sluati kako on
djeluje i govori (moje)
1) G+uma# ; +,/
postoje razliite teorije o odnosu glumca
prema liku to ga interpretira na sceni i
o odnosu gledatelja prema glumevoj
interpretaciji lika
-ristotel je smatrao da je svrha tragedije
1050
katharsis proi(enje gledatelja od
stra%a i saaljenja koje se javlja kao
rezultat uivljavanja tako je stvorena
aristotelovska koncepcija teatra koji se
temelji na uenju o identifikaciji glumca i
lika, gledatelja i glumca koji lik
interpretira - kazalina predstava treba
djelovati prije svega na emocije
teorija uivljavanja (Ain5]%lunga)
detaljnije i sustavnije je razraena u
radovima estetiara !,1 stolje(a
prema toj teoriji, komunikacija s umj.
djelom oituje se kao unutarnja
aktivnost itatelja
sadraj uivljavanja ini unutarnja
aktivnost primateljeve osobnosti koja je
izazvana umj1 djelom tu unutarnju
aktivnost neki teoretiari nazivaju i
doivljajem umjetnikog djela
A1 Susserl je doivljaj djela de5inirao kao
proces koji se neprestano mijenja
;1 01 0tanislavski istie teatar
1051
proivljavanja, nasuprot teatru
predstavljanjaF u skladu s takvim
pogledima, trai od glumca da svoju
cjelokupnu tjelesnu i psi%iku energiju
usmjeri prema onome to se dogaa u
dramskom liku koji (e oivotovoriti na
sceni
glumac mora imati jako razvijenu
sposobnost doivljavanja, zamiljanja,
spontanog predavanja osobnosti koju
interpretira
3 suivljavanju s dramskim likom treba
postii razinu koju pokazuju djeca u
trenucima stvaralakog zamiljanja: (u
knj1)
)to, kad umj. do8e do djeije istine i
vjere u njihovim igrama, tada ete moi
postati veliki glumac. (;1 01 0tanislavski)
novije teorije odstupaju od takvi%
s%va(anja one polaze od racionalne
koncepcije u tumaenju dramskog lika
gledatelj ne treba suosjeati s likovima,
prema njima valja uspostaviti kritiko-
1052
analitiki odnos
racionalna, antiiluzionistika koncepcija
kazalinog ina i dramskog lika
najpotpuniji je izraz doivjela u teoriji .1
.rec%ta svoje uenje je oznaio
terminom 1erfremdung 21-efekt3
prema .rec%tovoj teoriji, smisao
kazaline predstave nije u izazivanju
emocija, nego u Nbu8enju kritikog stava
u gledateljaO glumac se ne identi5icira
s likom to ga kreira, ve( ga Npromatra s
posebnog gleditaO, otkriva o njemu
svoje miljenje i poziva gledatelja da
zauzme kritiki stav
suoavaju(i ulogu gledatelja u
dramskom teatru koji poiva na teoriji
identifikacije i epskome teatru koji
izrasta na teoriji otu8enja, .rec%t je
ustanovio ove razlike:
Kledatelj dramskog teatra kae < N!a to
sam i ja ve osjeao. .akav sam ja. .o
je prirodno. 7otresa me patnja ovog
1053
ovjeka jer za njega nema izlaza. .o je
velika umj., tu je sve samo po sebi
razumljivo. 7laem sa zaplakanim,
smijem se sa nasmijanim.O
Kledatelj epskog teatra kae< N.o ne
bih nikada pomislio. .ako se to ne smije
initi. .o je vrlo upadljivo, gotovo
nevjerojatno. .o mora prestati. 7otresa
me patnja ovog ovjeka jer bi za njega
ipak bilo izlaza. .o je velika umjetnost<
tu nije nita samo po sebi razumljivo.O
-mijem se zaplakanom, plaem zbog
zasmijanog.
-) 2en,/
vode(e teorije glume i primanja poruka
u dram1 dj1 ne mogu se podjednako
primjenjivati u k1 interpretaciji
dramskog dj1
istraivanja su pokazala da se u
pristupu umj1 dj1 oituje tzv1 naivni
realizam svojstven neizgraenom
1054
itatelju djeca umj. stvarnost ne
shvaaju kao autonoman svijet, ve( kao
dio svakodnevne stvarnosti dramske
likove, osobito scenske, doivljavaju i
prihvaaju kao dio neposredne
stvarnosti
istrauju(i odnos uenika mlai%
razreda 2H prema scenskim likovima,
21 41 <iki5orova ustanovila je da u1 te
dobi imaju naglaeniju sposobnost
suivljavanja i identifikacije s likovimaF u
pri%va(anju likova dolazi do tzv1
potpune identifikacije mali se gledatelji
izjednauju s likovima u nji%ovim
proivljavanjima, sklonostima,
postupcima, vanjskom izgledu i
socijalnom tipu aktivnosti dolazi do
gubljenja vlastitog NjaO i njegove
projekcije u strukturu dramskog lika
1055
u skladu s doivljajno-spoznajnim
mogu(nostima u1, interpretacija im
otkriva dramske likove kao utjelovljenje
autorovih zamisli, kao izraz njegove
stvaralake imaginacije, kao autonoman
umjetniki svijet
budu(i da dramski likovi otkrivaju
mladom itatelju jo neiskuane
doivljaje i emocije, nove spoznaje o
ovjeku i njegovoj prirodi, interpretacija
u svojoj metodikoj organizaciji uzima u
obzir tu vanu okolnost i omoguuje u.
da uoava nove odnose me8u likovima i
spozna nove istine o ovjeku i ivotu
pri izgraivanju metodiki% postupaka
oituje se emocionalni i racionalni
pristup
- uenici se suivljavaju s likovima u
granicama svoji% mogu(nosti, ali
istodobno uspostavljaju i kritiko-analitiki
stav prema njima
1056
interpretacija uvodi uenike u podtekst
tako prevladava prirodnu tenju mladog
itatelja da dramski tekst promatra
ponajprije kao vanjsko doga8anje
istraivanja su pokazala da se mladi
gledatelji u svojim sudovima o
vrijednosti dramskog djela kao prvo
oslanjaju na njegov fabulativni karakter
otkrivanje podteksta , prema uenju
0tanislavskog, omogu(uje itatelju
dramskog teksta da uoi splet
bezbrojnih raznolikih unutarnjih
struktura djela, satkan od Nmaginih
akoO, dati% okolnosti, svi% mogu(i%
tvorevina mate, unutranjih pokreta,
objekata koji privlae panju, manjih i
veih istina i vjerovanja u nji%,
adaptacija i drugi% slini% elemenata
na temelju noviji% uenja o drami kao
knjievnom i scenskom 5enomenu moe
se izgraditi primjerenija i modernija
metodika interpretacije dramske
1057
umjetnosti tako (e i dramski lik postati
predmetom literarne i scenske analize
nastava (e osposobljavati u1 za itanje
dramskog teksta, tj1 za razumijevanje
njegovi% poruka i gledanje kazaline
predstave koja trai novu senzibilnost
u) ')EN'KI &ADA)I7
D(AM'KE I ')EN'KE
VJEBE
a) '#en./, *ada#,
uz itanje i sluanje dramski% djela
vezuju se scenski kreativni i analitiki
zadaciF
a) scenski kreativni zadaci slue
razvijanju scenske imaginacije, a b)
analitiki osmiljavanju i ocjenjivanju
scenskih rjeenja i postupaka
A) po.toje ra*+,,te vr.te
.#en./,- /reat,vn,- *adata/a
1058
>% scenski zadaci koji trae da uenici na
temelju didaskalija predoe i&+$ed
)o&or%ice, tj1 scenski okvir u kojem se
odvija dramska situacija:
1i ste u kazalitu. , atmosferi
iekivanja. 7odie se zastor. Jto ete
ugledati na pozornici kad se digne
zastor na poetku prvog ina (rleine
drame Kospoda KlembajeviM
?% scenski zadaci koji trae da uenici
predoe i&+$ed $ika u odre=e%im
#ituaci*ama
(ako izgleda barunica Hasteli u prvom
inu drame Kospoda Klembajevi kad se
pojavi na sceniM
@% scenski zadaci koji trae da uenici
predoe od%o#e me=u $iko'ima, nji%ov
ra#)ored %a #ce%i, kretanje:
(ako su raspore8eni likovi u prvom
prizoru prvog ina u drami Kospoda
KlembajeviM (ako se na pozornici kreu
'eone i njegov otac u sceni obraunaM
1059
B% scenski zadaci usmjereni na otkrivanje
deta$*a %a )o&or%ici, tj1 detalja u
interijeru, eksterijeru, detalja koji se
vezuju uz lik:
(ako zamiljate 'eonea kada prstima
nervozno prebire po luliM (oji su portreti
prisutni u kui Klembajevih, funkcijaM
A% scenski zadaci koji trae da uenici
odrede svoju &ami#ao $ika %a #ce%i, tj1
svoje vienje scenske interpretacije lika:
"dgovara li vaoj scenskoj zamisli
prva ili druga koncepcija 'aure 'enbach
u scenskoj interpretaciji<
a3 'auru treba glumaki ostvariti kao
strastvenu i razdraljivu enu
b3 'auru treba glumiti kao senzibilnu i
inteligentnu enu
1060
C% scenski zadaci koji trae da uenici
odrede kako +o'or%o treba ostvarivati
odreene re)$ike:
(ako ete izgovoriti repliku 'aure '. u
sceni obrauna s (.< 2replika3 6 4oete
li tu repliku izgovarati< razdraljivo,
ustreptalo, prigueno, grevito, smireno,
agresivnoM
D% scenski zadaci koji trae da uenici
o)i8u i i&ra&e +e#te, mimiku i
kreta%*e )o*edi%o+ $ika u odreenoj
dramskoj situaciji:
!uboka koncentracija. .iina. -tanka.
'aura je bacila cigaretu i tako stoji
nijema. "nda ode do sekretara i tamoB
svaki od spomenuti% scenski% zadataka
kreativnog tipa usmjeren je na odreeni
aspekt scenske realizacije dramskog dj1F
zadaci postavljaju uenika u ulogu
glumca, redatelja i scenografaF na taj se
nain ostavruju nove mogu(nosti
doivljavanja i spoznavanja dramskog
teksta
1061
B) ana+,t,/o=/r,t,/, *ada#,
primjenjuju se u interpretaciji dramskog
djela u funkciji spoznavanja i
prosu8ivanja knjievni% i scenski%
elemenata dramskog djela
zadaci koji se usmjeravaju na
osmiljavanje i procjenjivanje scenski%
elemenata dramskog djela obu%va(aju:
dramske likove u interpretaciji razliitih
glumaca, scensku postavu drame,
redateljsku koncepciju, scenografiju,
kazalinu kritiku
>% anal1-krit1 zadaci koji slue
u)o&%a'a%*u )odtek#ta temelje se na
itanju dramskog tekstaF u poetnoj fazi
uitelj tumai podtekstF moe citirati
tumaenje redatelja ili teatrologaF isto
tako moe citirati miljenje glumca o
tome kako s%va(a podtekst odreene
replike
1062
uvoenje uenika u razumijevanje
podteksta odvija se u nekoliko 5aza:
1. najprije se odabere replika kojoj treba
odrediti podtekst
2. uenici samostalno (usmjerenim)
itanjem pokuavaju odrediti podtekst
3. uitelj provjerava rezultate
samostalnog rada uenika
4. uitelj ili uenici ispravljaju i dopunjuju
rezultate samostalnog rada
5. uitelj citira tumaenje redatelja ili
teatrologa te iste replike
. uitelj citira miljenje glumca o tome
kako treba realizirati podtekst odreene
replike
pri rjeavanju tog tipa zadataka
primjenjuju se tzv1 karaktero$o8ke
ta;$ice, koje sadre repliku, doivljajno
i misaono stanje lika, govornu, mimiku i
gestovnu realizacijuF na temelju ti%
odrednica uenik pokuava izgovoriti
repliku, tj1 izraziti njezin podtekst
1063
?% analitiko-kritiki zadaci mogu se
temeljiti %a )red$o8ku ka&a$i8%e
kritikeF kad uenici doive dramsko
djelo na sceni, moe se pristupiti analizi
kazaline kritike
u primjeni tog postupka oituje se
ovakav redoslijed:
=. uenici iskazuju svoje dojmove o
kazalinoj predstavi, izriu svoje
miljenje i ocjene glume, reije,
scenografije
>. ita se kazalina kritika o toj predstavi
?. uenici iznose svoje miljenje o
ocjenama koje su izreene u kritici
C. usporeuju 2suoavaju3 svoje miljenje
i ocjene s miljenjem kazalini% kritiara
takve analize razvijaju polemiko
miljenje, oslobaaju uenikovo vlastito
s%va(anje pojedini% scenski% elemenata
i izgrauju teatarsku senzibilnost i
kritinost
1064
@% analitiko-kritiki zadaci mogu se
usmjeriti samo na +$umca i njegovu
+o'or%u rea$i&aci*u uloge za takav
tip vjebe prijeko je potrebno imati
govornu snimku koja slui kao predloak
za analizuF
analiza se provodi redom:
=. uenici na temelju samostalni% itanja
dramskog teksta, odreuju govorne
karakteristike lika
>. sluaju govornu snimku toga teksta u
interpretaciji odreenog glumca
?. izraavaju zapaanja i primjedbe na
govor glumca
C. analiziraju vrednote govornog jezika
kojim je glumac uspio izraziti
emocionalne i misaone vrednote teksta
u analizi govora glumca uenici se
pozivaju na dida#ka$i*e i komentiraju
govorne realizacije u skladu s
kontekstom i autorovom zamisli lika u
odreenoj situaciji
1065
B% analitiko-kritiki zadaci mogu se
temeljiti na #ce%#ko* )o'i*e#ti
dram#ko+ d*e$a
uenici upoznaju razliite scenske
realizacije pojedine drame, glumce koji
su interpretirali pojedine likove, zapise
redatelja o postavljanju drame na scenu,
izjave glumaca, kazaline kritike iz
pojedini% razdoblja i sl1
u provedbi analitiko-kritiki% zadataka
utemeljeni% na scenskoj povijesti djela
primjenjuju se ovi metodiki postupci:
uitelj obavjeuje uenike o
postavljanju djela na scenu i pri tome
pokazuje snimke pojedinih prizora i
scena u interpretaciji glumaca razliiti%
kazalita, razliiti% razdoblja
uitelj prikazuje dijapozitive o izgledu
scene u razliitim teatarskim postavama
1066
ita zanimljive zapise o tome kako je
drama postavljena na scenu, kako je
redatelj pristupao svome poslu, kako su
glumci radili na oblikovanju uloge i sl1
na temelju takvi% postupaka mogu se
stavrati problemske situacije - u1 se
opredjeljuju za odreene koncepcije u
postavljanju drame i trae
argumentaciju za svoje stavove
za provedbu ti% zadataka posluit (e i
televizijske emisije, tzv1 televizijski teatar
u tom se tipu emisija pristupa
scenskoj povijesti reprezentativnih
dramskih dj. koja ulaze u program
nastave knj1F
kao ilustrativna graa u provedbi te
koncepcije mogu se odabrati tekstovi
poznatih redatelja i teatrologa
(0tanislavskog, Davelle, 0tupice,
Tergussona, 0elema i dr1)
1067
analitiko-kritiki zadaci ukljuuju se u
razliite 5aze interpretacije drame i
pokrivaju razliite aspekte njezine
strukture
") 'tvara+a/e dram./e ,
.#en./e vje0"e
knjievno-scenski odgoj i obrazovanje
ne ostvaruju se samo itanjem i
interpretacijom dramskih dj1 te
gledanjem i interpretacijom scenskih dj1
u razvijenom tipu literarno-scenskog
odgoja i obrazovanja vano mjesto
pripada dramskom i scenskom
stvaralatvu u. koje se ostvaruje u
nastavi i izvannastavnim oblicima rada
1068
dramsko i scensko stvaralatvo u1
a5irmirano je u teoriji, k. praksi i
posebnim kazalinim ustanovima za
njegovanje djejeg i omladinskog
scenskog stvaralatva (>agrebako
kazalite mladi%, 7ala scena i dr1)
knjievno-scenski odgoj i obrazovanje
ostvaruju se razliitim vrstama
stvaralakih i scenskih vjebi
a) &vje*dana !ad,/a navod,
ove vr.te dram./,- , .#en./,-
vje0",
-koje provodi s lanovima >agrebakog
kazalita mladi%:
/. '*. o)a7a%*a i ko%ce%traci*e imaju
skupni oblik i ostvaruju se igrom u kojoj
se pogaa razmjetaj stvari u prostoru
2. '*. #$u8a%*a i ra&'i*a%*a )rie
,&ami8$*a%*a %*e&i%a &a'r8etka-
usmjerene su na pra(enje 5abule i
razvijanje sposobnosti predvianja
1069
4. '*. o)i#i'a%*a #$ike i$i um*et%ike
re)rodukci*e prema sje(anju
usmjerene su na razvijanje likovne
memorijeF vjeba trai da djeca govore o
slici koju su promatrala nekoliko
sekundi, a zatim se slika uklanja
5. '*. ra&'i*a%*a a#oci*aci*a ostvaruju
se tako da dijete dobije dio stvari (npr1
komadi( tkanine, glume, koe, drva,
stakla) koje slue kao poticaj za
zamiljanje cjeline kojoj dio pripada i za
razvijanje asocijacija
= ta se vjeba oboga(uje zamiljanjem
mjesta gdje se stvari nalaze i nji%ova
vlasnika
A. '*. )re)o&%a'a%*a #t'ari &a'e&a%i(
oi*u provode se tako da djeca
dodirom prepoznaju predmet i razvijaju
asocijacije (dodire, mirisne, vidne i
slune)
1070
B. '*. )roi&'o=e%*a i )re)o&%a'a%*a
&'uko'a provode se tako da djeca
sama izrauju glazbene instrumente od
papirni% i limeni% kutija, napunjeni%
gra%om, kameni(ima i avli(ima, i
proizvode razliite zvukove:
-zvukovima ukalica MproizvodeN kiu,
vjetar i sl1F nakon toga djeca upoznaju k1
instrumentarij i razvijaju asocijacije uz
zvukove pojedini% instrumenata
I. '*. u ra&'i*a%*u dram#ko+ di*a$o+a
trae da u1 samostalno stvaraju
dramski dijalog
C. '*. #t'ara%*a dram#ke rad%*e
,&a)$eta9 ra#)$eta- trae da dijete u
zadanom tijeku radnje samo stvara
zaplete, rasplete, uvodi u radnju
dramske likove i postavlja i% u razliite
odnose
D. '*. tra%&ici*e obu%va(aju prijenos
doivljaja iz neposredne stvarnosti u
zamiljenu stvarnost
1071
/E. '*. kreta%*a u )ro#toru trae da
dijete nainom kretanja sugerira prostor
u kojem se kre(eF promatrai prema
nainu kretanja utvruju prostor, a dijete
koje je izvodilo vjebu daje svoje
tumaenje
//. )erce)ti'%e '*e7;e u& )redmete
(percepcija vida, opipa, mirisa, okusa,
slu%a) razvijaju stvaralaku matu, tj1
djeca zamiljene predmete najprije
ugledaju, gledaju, dodiruju, oslukujuF
uz predmete mogu razvijati i svoj emo1
odnos
/2. '*. )er#o%i0icira%*a i
ide%ti0icira%*a trae da se oivljavaju
predmeti i pojave i da se dijete
identi5icira s predmetom ili pojavom
/4. '*. #t'ara%*a tek#ta trae da
dijete stvara tekst na temelju razliiti%
poticaja
1072
sve navedene vrste vjebi zapravo su
improvizacije jer ni u emu nisu
5iksirane, pruaju slobodu izbora i
izraavanja
") Br,an KaL predv,<a .u.tav
vje0", prema .tupnjev,ma 8/%
.u.tava
za uenike nii% razreda 2H predvia vj1
od pet do deset puta tjedno, za u1 vii%
razreda 2H i u1 0H predvia dramske
vj1 koje traju puni k1 sat
u njegovu sustavu na prvom su mjestu
vjebe matanja njima se pridruuju
vjebe percipiranja koje takoer potiu
matu pokretom, zvukom, dodiromF
posebnu vrstu ine govorne vjebe koje
se temelje na uoavanju odnosa izmeu
govora i osobeF zavrni tip vj1 ine
vjebe senzitivnosti i cjelovite
1073
improvizacije kao sintetiki tip vjebe u
kojoj se sjedinjuju elementi iz pret%odi%
vjebi
#) Jean=P,erre (Ln1aert
provod, u na.t% dram% /nj%
ra*+,,te vj%
vjebe itanja dramskog teksta slue
razvijanju ekspresivnosti i
emocionalnom nijansiranju tekstaF to su
vj. interpretativnog itanja teksta
vjebe recitiranja (deklamiranja) provodi
kao svojevrstan oblik scenskog govoraF
jedan u1 recitira tekst, ostali su
sluatelji (publika)F vjeba trai da
recitator uspostavlja kontakt sa
sluateljima
vjebe govorenja dramskog dijaloga
trae da se iskae ton govora, da se
odredi odnos osobe koja govori prema
porukama koje prenosi, da se pronikne
u doivljajno stanje lika
1074
vjebe insceniranja trae da se u
razredu ostvari odabrana scena iz
dramskog djela napamet ili slue(i se
tekstom
d) E+,.a"et- D,ene.#-
u.po.tav+ja dram./e ,1re
/oj,ma ra*v,ja .tvara+a/e
.po.o"no.t, uen,/a
njezine dramske igre obu%va(aju
tjelesnu ekspresiju (pokret, mimiku,
geste) i verbalnu ekspresiju (disanje,
artikulaciju, govor)
ona organizira i posebnu vrstu
stvaralaki% vjebi koje sadre poticajne
rijei za stvaranje dramske situacije koju
(e kasnije scenski ostvariti s ostalim u1
1075
za stvaranje dram1 situacije kao poticaji
mogu posluiti crtei (nekoliko crtea)
na temelju koji% se stvara dramski tekstF
glazbeni poticaji (sluanje glazbe) mogu
posluiti kao predloak za stvaranje
dramske situacije
posebnu vrstu vjebi ine vjebe
izmiljanja zapleta u okviru prie,
dramatizacijom povijesnih situacija,
pronalaenjem zapreka s kojima se bori
glavni lik, stvaranjem dijaloga prema
zadanim moralno-psi%olokim
osobinama lika, predlaganjem
redateljskih rjeenja za pojedine
dramske situacije
ve(ina metodiara istie kao poseban
1076
na pozornici (u razredu), televizijskoj ili
radijskoj (radio5onskoj) postavi
e) T% '% &epa+ova .matra da .u
dramat,*a#,je $,n.#ena#,je)
va0no .red.tvo o=o rada
-koje uenike stvaralaki angaira i
produbljuje njihovo istraivako
zanimanje za knjumj1 tekst
a) u njezinu se metodikom sustavu
dramatizacije+inscenacije provode od #1
razreda 2H
na satima knj u C. i @. razredu, na
temelju itanja teksta po ulogama, u1
osmiljavaju (osvje(uju) dijalog kao
temeljno sredstvo dramskog/scenskog
izraavanja i to olakava dramatizaciju
literarnog (epskog) teksta
1077
na tom stupnju poimanja strukture
dramskog teksta u1 razlikuju autorski
tekst, dijalog to ga ostvaruju likovi i
razvoj radnje - bez poznavanja strukture
dramskog teksta ne mogu pristupiti
njegovu stvaranju
dramatizacija+inscenacija literarnog
teksta ukljuuje se u interpretaciju kao
stvaralaki metodiki postupak, tj1 ini
dio interpretacije, a moe Muspjeno
zamijeniti interpertacijuO
") ?1 01 >epalova u $1 i &1 razredu provodi
skupne usmene dramatizacije koje
zavravaju scenskom izvedbom u
razredu
#) u &1 i '1 razredu provodi pismene
dramatizacije
-11 najprije uenici iz literarnog teksta
izdvajaju replike dvaju ili vie likova u
odabranoj epizodi
1078
-!1 na temelju podataka u literarnom
predloku stvaraju tekst didaskalije i
uspostavljaju razvoj radnje u1 sami
odabiru epizode iz literarnog teksta koje
prenose u dramski izraz
da bi dramatizacija+inscenacija ostvarila
o-o zadatke koji se pred nju postavljaju,
mora udovoljiti ovim metodikim
za%tjevima prije nego to pristupi
dramatizaciji teksta od u. trai da
utvrde<
siejnu liniju literarnog teksta (basne,
bajke, pripovijetke), odrede 5aze u
razvoju radnje (zaplet, kulminaciju,
rasplet)
motivaciju radnje, njezinu pokretaku
silu, kon5likt
glavne i sporedne likove, nji%ove
odnose, razvijanje ti% odnosa ovisno o
karakternim osobinama likova
govorne znaajke likova
1079
glavnu ideju teksta, autorovu idejnu
poziciju, njegov odnos prema
dogaajima i likovima o tome ovisi
opi karakter dramatizacije/iscenacije
(vrsta i ton ozbiljan, %umoristiki,
satirini, tragini)
stvaralake dramske i scenske zadatke
?1 01 >epalova vezuje uz pojedina djelaF
uz svako djelo stvara primjerene
zadatke kojima potie u. na
stvaralatvoF prije gledanja $evizora u
kazalitu provodi pripremne stvaralake
vjebe (usmene i pismene)
to su, npr1, ovakve vjebe:
7romatraj i pripovijedaj kako ide pred
plou tvoj prijatelj koji e odgovaratiM
(ako on ita naglas nauene stihoveM
(ako pred ploom odgovaraju ostali
ueniciM
1080
razliiti tipovi stvaralaki% dramski% i
scenski% vjebi imaju vrlo vanu ulogu u
razvijanju knjievne i kazaline kulture
u1F
navedenim tipovima stvaralaki% vj1 i
zadataka pridruuju se istraivaki
zadaci koji u1 uvode u samostalno
pronalaenje izvora
suvremena metodika opredjeljuje se za
takve istraivake zadatke koji uenika
ukljuuju u to iri kulturni ivotF
v) Prouavanje dram./e /nj% u
8/o+, u/+juuje ova/ve *adat/e
,.tra0,va/o1 /ara/tera:
1081
>% u kulturnim rubrikama dnevni% listova
prikupljati gra8u koja se odnosi na
dramsku/scensku umj1: in5ormacije o
kazalinom repertoaru, in5o1 o
gostovanjima dramski% umjetnika i
ansambala, 5otogra5ije glumaca,
kazalini% scena, kazaline recenzije,
kritike i sl1
?% pratiti dramski program na televiziji i
radiju i prikupljati informacije o
repertoaru, kazalinim osvrtima i
recenzijama
@% itati reprezentativne asopise u
kojima se pojavljuje problematika
dramske i scenske umjetnosti
B% prikupljati kazaline programe, plakate
i ostalu grau koja se nudi kazalinim
posjetiteljima
1082
na temelju prikupljene grae stvara se
skupna (razredna) teatar./a mapa iz
koje se, prema potrebi, odabire
odreena graaF teatarska mapa moe
se tematizirati, tj1 povezivati s pojedinim
dramskim djelimaF za svako se dramsko
djelo uspostavlja literarno-teatarski
dosje koji sadri tekstovni, vizualni i
auditivni materijal to se odnosi na to
djelo
+,terarno=teatar./, do.je *a dram./o
dje+o .adr0, ove ,*vore:
>% izvorni dramski tekst (razliita izdanja
teksta)
?% plakate koji prate scenski povijest
dramskog djela
@% fotografije glumaca i redatelja koji su
scenski ostvarivali djelo
5. fotografije scene, kazalita
A% izreske iz novina koji sadre razliite
in5ormacije o djelu
1083
C% preslike stranica iz knjievnih i
teatarskih asopisa koji se odnose na
djelo
D% videokasete koje se odnose na to djelo
E% magnetofonske vrpce ili kasete na
kojima je snimljen dramski tekst
F% uenike radove (literarne, scenske,
likovne) koji se odnose na to djelo
literarno scenski dosje moe se
uspostaviti i za pojedina razdobljaF tako
se moe uspostaviti literarno-scenski
dosje za antiko razdoblje, pod
naslovom %ntika drama i kazalite, ili
-rednjovjekovna drama i kazalite,
$enesansna drama i kaz. i sl1
prikupljanjem izvora in5ormacija u1
upoznaju radost otkrivanja i aktivno se
ukljuuju u o-o proces i iru kulturnu
sredinu
iznose svoje dojmove o kazalinoj
predstavi, ita se kazalina kritika o toj
predstavi, uenici iznose svoje miljenje
1084
o kritici (kon5rontiraju se miljenja)
-uenici odreuju govorne karakteristike
lika, sluaju izvedbu teksta u interpretaciji
glumca, komentiraju govor glumca
D2?2B =A ?B2= C42
0;E48?A
1085
METODIKI P(I'T2P
!ITE(A(NO=P2B!I)I'TIKOM
TEK'T2
- literarno-publicistiki tekstovi sadre
knjievnoumj. i znanstvena obiljeja (spoj
su beletristikog stila i objektivnosti,
dokumentarnosti, analitinosti)
vrste:
esej
pamflet
feljton
umjetniki memoari
dnevnik
knjievno-znanstvene su vrste:
putopis
reportaa
1086
- u osnovnoj koli u naim programima
obrauju se:
)uto)i# analiziraju se elementi
literarnog u putopisu (subjektivnost,
emocionalnost), te elementi
publicistikog (podaci, injenice,
dokumentarnost)
d%e'%iko3memoar#ka )ro&a
Po+a*,8ta ,nterpreta#,je
-problem je u bivalentnosti literarno-
publicistikog teksta jer inter1 treba
obu%vatiti:
logiko-spoznajni element
emocionalno-fantazijski element
polazita interpretacije mogu biti:
tema (predmet prikazivanja i njegova
obiljeja)
autorov stav prema predmetu
prikazivanja
1087
kompozicija teksta (redoslijed
dogaanja, sustav postupaka)
likovi
jezik i stil
6a*e ,nterpretat,vno1 pro#e.a
a) doivljajno-spoznajna motivacija
-motivacijski razgovor utemeljen na
doivljajima i iskustvima uenika o
predmetu koji (e biti prikazan u literarno-
publicistikom tekstu
-likovna motivacija, promatranje
geografske karte
-ekskurzija u mjesto o kojem putopis
govori
-tv emisija
1088
-itanju putopisnog teksta pret%ode
razliiti komentari (povijesni, geogra5ski,
socioloki, biogra5ski) i objanjenje
nepoznatih rijei i pojmova (rijei se
objanjavaju sinonimima i opisnim
postupkom
b) lokalizacija teksta
c) emocionalna pauza
d) objavljivanje doivljaja
e) interpretacija
-obu%va(a analizu teme i motiva, ideje,
kompozicije, jezika i stila
-metodiki su postupci:
1089
prepriavanje teksta,
opisivanje pojava o kojima tekst govori,
objanjavanje pievi% postupaka u
oblikovanju putopisa,
objanjavanje jezini% i stilski%
pojedinosti, postavljanje pitanja,
sastavljanje plana kompozicije,
usmjereno itanje teksta,
glasno itanje,
izraajno itanje
5) usustavljivanje i generalizacija
g) motiviranje uenika za itanje novi%
djela
Nae+a pr, ,nterpreta#,j,
dnevn,/o=memoar./e pro*e
-utvruju se izvori kojima se pisac
inspirirao (npr1 povijesna zbivanja, osobe i
dogaaji iz kulturnog i umjetnikog ivota)
1090
-odreuje se vremenski raspon zbivanja
koja se iznose u dnevniku ili memoarima,
time se provodi drutveno-povijesna
lokalizacija
-otkrivaju se stvarne znaajke likova koji
se javljaju u djelu
-analizira se jezik i stil na razini leksika,
sintakse, semantike
J pripremanje uenika za itanje takve
proze:
-nast1 daje osnovne obavijesti o
dogaajima koje autor iznosi
-itaju se izvorni dokumenti kojima se
autor sluio
-promatraju se slike, likovni prilozi, krai
filmovi koji su tematski vezani uz sadraj
teksta koji (e se interpretirati
1091
-iznose se podaci o autorovoj stvaralakoj
i gra8anskoj biografiji
-objanjavaju se nepoznate rijei, pojmovi
i imena
-uenici itaju vlastite radove u obliku
dnevnika
-lokalizira se odabrani ulomak
- slijedi 5aza itanja i interpretacije teksta,
objave doivljaja uenika, zadavanje
zadataka za samostalni rad
NA(ODNA KNJIEVNO'T
vrste:
1092
pripovijetka
bajka
basna
lirka pjesma
epska pjesma
lirsko-epska pjesma (balada)
zagonetka
poslovica
pitalica
Pro1ram./a odre<enja
3od 2. do 5. ra&reda poslovice,
zagonetke, bajke, basne (nji%ovo
prepoznavanje bez ulaenja u alegorijsko
znaenje)
3A. ra&red na osnovu primjera
zaokruuju se osnovni pojmovi o bajci i
basni kao knji1 vrstama, preneseni
smisao i pouka basne, 5antastini
elementi, likovi i motivi bajke
1093
3B. ra&red epske i lirske narodne
pjesme, zapaanje speci5inosti epske
poezije (ponavljanja, deseterci)
3I. ra&red narodna balada
a) Metod,/e o.nove *a
,nterpreta#,ju "aj/e
-u pedagokoj literaturi javlja se spor o
odgojnoj ulozi bajke
-jako je miljenje da bajka negativno
djeluje u odgoju djece jer im prenosi
nestvaran svijetF zastupnici tog miljenja
smatraju da knji1 djelo mora izraavati
ivotne procese iskljuivo realistiki, trae
podudarnost knji1 djela i ivota ta se
koncepcija ne moe pri%vatiti
Po+a*,8ta ,nterpreta#,je
-polazite je onaj element koji se pri
prvom itanju najvie namee
doivljajnom svijetu itatelja
-polazia mogu biti:
1094
likovi
fabula
struktura
smjenjivanje fantastinih i realnih
motva
kompozicija
Interpreta#,ja +,/ova
-u bajci se pojavljuju stvarni i nestvarni
likovi (likovi iz biljnog i ivotinjskog svijeta
te prirodne pojave)
-pri inter1 nestvarni% likova moramo uoiti
neke karakteristine stilske postupke:
personificiranje likova
hiperbolinost
socijalna dimenzija likova 2car,
kraljevi, pastir3
likovi kao nositelji narodnih vjerovanja
5aze nastavnog sata
pri interpretaciji bajke:
>) P(IP(EMA &A ITANJE TEK'TA
1095
Jmetode motivacije:
orazgovor o uenikim iskustvima,
doivljajima, spoznajama
ometoda poticajne rijei uz koju uenici
navode svoje asocijacije
ovjeba personificiranja neivih predmeta
oitanje ueniki% pismenih sastavaka u
kojima personi5iciraju predmet
opromatranje ilustracija
najkarakteristinijih prizora
orazgovor o likovima crtanih filmova
oobjanjavanje nepoznatih rijei, pojmova
i izraza
oako se bajka ne ita u cjelini, prepriava
se sadraj do trenutka u razvoju radnje
koji (e se proitati na satu
oako su uenici kod ku(e proitali bajku u
cjelosti, provjerava se kako su je
doivjeli, koji su i% likovi zainteresirali
1096
ogledanje filma raenog na predloku
bajke
!) itanje teksta (interpretativno) treba
uvaiti pripovjedni karakter bajke
") provjeravanje doivljaja usmeno,
pismeno, anketom provjeravaju se
osje(aji i misli pobuene tekstom
#) prepriavanje moe biti izborno,
saeto, stvaralako, prepriavanje
povezano uz ilustracije, pri prepriavanju
uenici se mogu sluiti kompozicijskom
s%emom
$) analiza teksta (interpretacija)
obu%va(a temu, likove, kompoziciju,
ideju, jezik, stil te karakteristike bajke
kao knjievne vrste
- metode u ovoj 5azi:
1097
dijaloka metoda (problemska pitanja na
koja uenici odgovaraju, metoda
objanjavanja (uenici objanjavaju
postupke, likove, jezik, stilska sredstva),
metoda rada na tekstu (odgovori se
argumentiraju dijelovima teksta), metoda
itanja (glasno izborno, ti%o usmjereno,
interpretativno itanje)
&) uop(avanje na osnovu uoeni%
elemenata uenici izvode zakljuke i
sistematiziraju elemente koje se odnose
na likove, kompoziciju111
- primjenjuju se oblici usmenog (odgovori
na pitanja, komentari, izlaganja, usmene
recenzije) i pismenog (nastavni i anketni
listi(i, rjeavanje kontrolni% zadataka)
rada
1098
') pripremanje uenika za interpretativno
itanje, stvaralaki rad na tekstu,
dramatizacija uenici se pripremaju za
itanje obiljeavanjem pauza,
odreivanjem tipa intonacije reenice,
ritma, boje glasaF provodi se itanje po
ulogama i dramatizacija teksta (uenici
prenose tekst bajke u dramski oblik)
)) zadavanje zadataka za samostalni rad
kod ku(e usmeni zadaci: prepriavanje
teksta, interpretacija likova, usporedna
karakterizacija likova, samostalno
iznoenje 5abule, izlaganje idejni%
stavova bajkeF pismeni: odgovori na
pitanja, pismena karakterizacija likova,
pismeni plan kompozicije, saeto
prepriavanje, komentiranje jezini% i
stilski% elemenata
- zadatak moe biti da uenici ilustriraju
bajku, pripreme izlobu najpoznatiji%
izdanja narodni% bajki i najpoznatiji%
ilustracija
1099
") Metod,/e o.nove *a
,+u.tra#,ju "a.ne
BA'NA je epska vrsta (dogaaji, likovi),
ali se po svojim strukturnim obiljejima
pribliava drami (kon5likt) i to komediji ili
satiri
-alegorijskog je karaktera, pouava
ismijavaju(i
J polazita interpretacije mogu biti:
doivljaj likova
situacija
doivljaj smijenog i aljivog
doivljaj podrugljivog i ironino-
satirinog
1100
-najprije se analiziraju likovi i situacija u
kojoj se likovi nalaze, a zatim se
razjanjava alegorija i izvodi pouka
-likovi su govorno karakterizirani
-svaki lik u basni utjelovljuje odre8enu
tipinu crtu (naivnost, lukavost,
ogranienost) )ri%ci) ti)i%o#ti
Jstilske znaajke basne:
jednostavnost, a5oristinost, aluzivnost,
ironinost promatraju se u 5unkciji
karakterizacije likova i izraavanja idejnih
stavova
J 5aze sata na kojem se interpretira basna:
1101
svijet basneF metoda izlaganjaF moe se
zadati zadatak uenicima da pronau u
itanci pojam basne, proitaju ga i
usmeno izloe, proitaju jednu narodnu
basnu i iznesu njene znaajke, nau
narodne poslovice koje govore o lai,
naivnosti, pronau sinonime za
odreene rijei, pronau ilustracije basni
!) INTE!P!. FITANJE ima
pripovjedaki karakterF vedrim tonom
obiljeava se poanta basne i kominost,
uivljavanjem u ivotinjske likove stvara
se komini e5ekt, a uivljavanjem u
ljudske situacije otkriva se smisao
basneF basna se uvijek ita vedrim
tonomF moe biti individualno, zborno i
itanje po ulogama
") )ro'*era'a%*e do7i'$*a*a dijaloka
metoda, metoda ankete i metoda
samostalnog izlaganja
1102
#) )o%o'%o ita%*e basna se ne
prepriava, ve( se ponovno itaF
ponovnim itanjem odreena je
kompozicija basne i naznaene su
osnovne linije za interpretaciju likova
$) a%a$i&a provodi se karakterizacija
likova, razjanjava se alegorija i izvodi
pouka
C) #i%te&a
D) &ada'a%*e &adataka &a #amo#ta$%i
rad
#) Metod,/e o.nove *a
,nterpreta#,ju ep./e , ep./o=
+,r./e narodne pje.me $"a+ade)
-istie se vanost povijesnih i rodoljubnih
elemenata
1103
-likovi su velianstveni, plemeniti, a teme
intimne ljudske tragedije
-sustavna interp1 nar1 pjesama poinje u
:. razredu
narodna se pjesma interpr1 u vie
nastavni% sati:
/. #at 72?4B-/4=-:
-tv-emisija o narodnim guslarima, o
ambijentu dogaanja
-5ilm u kojem se prikazuju odreene
situacije iz nar1 pjesama
-upoznavanje pojmova vezani% uz nar1
pjesmu, upoznavanje povijesni% dogaaja
i linosti
2. #at 4<?AE81 2C-.E-<A A80;A
<-E2C<A 8=A07A
-uoavanje epske strukture: dogaaj,
likovi, 5abula
1104
4. #at 4<?AE81 2C-.E-<A A80;A
8=A07A
-analiza likova, sti%, stil, jezik
5. #at 4<?AE81 2C-.E-<A A80;A
8=A07A
-uoavanje stilski% znaajki, posebnosti
narodnog izraza
A. #at 4<?AE81 2C-.E-<A A80;A
8=A07A
-cjelovita obrada
B. #at 04<?A?0;4 (knjievne znaajke
epske narodne pjesme: postanak, autori,
vrste, kriteriji klasi5ikacije, tematske,
idejne, stilske i jezine znaajke)
-narodna epsko-lirska pjesma interpretira
se poslije obrade epske pjesme jer (e na
taj nain uenici lake otkrivati epski i
lirski karakter balade
1105
- mogu(a su dva sustava interpretacije
narodne pjesme:
temat#ko3)ro;$em#ka odabire se
jedan problem (tema, kompozicija, lik) i
interpretira se u okviru jednog
nastavnog sata
c*e$o'ita i%ter)1 jedna epska pjesma
interp1 se kroz vie nastavni% sati
- polazita interp1 ovise o doivljaju
uenika, mogu biti:
tema, kompozicija, doga8aj (mjesto,
vrijeme, povijesni i socioloki aspekt),
likovi, ideja
J 5aze nastavnog procesa:
1106
1) )ri)rema &a ita%*e kao i kod bajke i
basne s tim da se ukljuuje povijesni
kontekstF uenici prikupljaju povijesne
sadraje iz razliiti% izvoraF usvaja se
nepoznati rjenik i karakteristina
narodna 5razeologija
!) i%ter)retati'%o ita%*e moramo
imati na umu pjevni karakter i deseteracE
mora se potovati interpunkcija, pravilno
akcentuirati tekst i prilagoditi glas
ugoaju djela
@) emocio%a$%a )au&a
#) i&ra7a'a%*e do7i'$*a*a i do*mo'a
emocionalno djelovanje teksta provjerit
(emo pitanjima
$) )o%o'%o u#m*ere%o ita%*e itanje
sa zadacima, otkrivaju se kompozicijske
i stilske znaajke teksta
C) #a7eto )re)ria'a%*e #a citira%*em
') a%a$i&a 5aza razvoja radnje, dijaloga,
opisa, pripovijedanja, autorava
komentara, postupaka u kreiranju likova,
stila, sti%a (metoda rada na tekstu)
1107
E) #i%te&a
F) #amo#ta$%i #t'ara$aki rad
d) Interpreta#,ja +,r./e narodne
pje.me
-rabi se isti princip kao i u interp1
umjetnike lirske pjesme
-polazita interp. su : emocionalni sloj,
motivi i slike, muzikalnost sti%a, stilska
obiljeja
e) Po.+ov,#e7 *a1onet/e7
p,ta+,#e
- razvijaju sposobnost razmiljanja i
zakljuivanja
J5aze interpretacije:
1) provjera jesu li uenici razumjeli
smisao
1108
!) knjievna obiljeja (sredstva
slikovitog izraavanja, verbalne igre,
ritam, sintaktiko ustrojstvo)
?3 samostalni rad uenika
METODIKI P(I'T2P EPO5I I
P(AV)2
-prouavanje epo%e obu%va(a (naelo
sveukupnosti)
drutveno-politike prilike
kulturne prilike
knjievnost u svom vremenu
jezik, pravopis, stil
pisce i djela
-takva obrada poinje u srednjoj koli
-pri obradi epo%e treba upotrijebiti
induktivnu metodu, tj1 krenuti od
konkretne knjievne grae i njenom
analizom izvesti obiljeja epo%e
1109
-kao osnova za de5iniranje i
karakteriziranje odreene epo%e uzimaju
se reprezentativna djela i autori
-u obradi epo%e moe se pored knjievne
grae razmatrati likovno i glazbeno
stvaralatvo istog razdoblja
(edo.+jed o"rade
moti'aci*a likovno ili glazbeno djelo
%a*a'a e)o(e vremensko odreenje,
znaenje termina
mo+u:%o#ti o;rade e)o(eF na to se
obrada koncentrira:
oizabrani tekstovi iz odreene epo%e po
vrstama ili problemima o kojima govore
oobrada se moe povezati s obradom te
epo%e u glazbi i slikarstvu
opolazite mogu biti knjievni programi i
manifesti
oobrada se moe izvoditi po
nacionalnom kriteriju (njemaki,
engleski, ruski romantizam)
1110
ooblikovanje knjievnog lika u dotinoj
epohi (usporedba s likovima iz drugi%
epo%a)
METODIKI P(I'T2P PI')2
-panja se koncentrira na:
gra8ansku biografiju
drutveno-povijesni kontekst
knjievnoumjetnike vrijednosti
autorovih tekstova (idejna,
kompozicijska, tematska, anrovska,
stilska analiza tekstova odreenog
pisca)
literarna popularnost odreenog pisca
pjesniki izraz i stav pisca prema
ivotu i svijetu
odnos prema njegovim suvremenicima
graa iz autorovi% tekstova koja sadri
podatke o genezi pojedinih djela ili
autorove komentare o djelu
1111
P!ANI(ANJE NA'TAVNOG
G(ADIVA
- ! temeljna dokumenta odreuju nastavni
proces:
%a#ta'%i )$a% odreuje nastavne
predmete, nji%ov redoslijed po
razredima, broj sati za svaki predmet
%a#ta'%i )ro+ram odreuje opseg,
dubinu i redoslijed sadraja u svakom
razredu
J tipovi planiranja:
+odi8%*i<ka$e%dar#ki )$a% rada
- rasporeuje nastavno gradivo na osnovi
vremenski% jedinica kolske godine,
polugodita, tromjeseja
- obu%va(a: nastavne cjeline temu
broj sati
temat#ki )$a%
1112
- nast1 se gradivo ralanjuje u tematske
cikluse
- obu%va(a: temu broj sati metode
nast1 sredstva meupredmetnu
korelaciju
oblike govornog i pismenog izraavanja
)$a% %a#ta'%i( *edi%ica
- zavrna 5aza u ralanjivanju nast1
gradiva
- odreuje sadrajne i metodike
elemente nast1 sata
Kore+a#,j./o=,nte1ra#,j./o p+an,ranje
- jedna nast1 jedinica dovodi se u
tematsku, pojmovnu ili metodoloku vezu
s jedinicama iz drugi% predmetni% i o-o
podruja
NA'TAVNIK MATE(INJEG
JE&IKA I KNJIEVNO'T
1113
- svaka metodika koncepcija nastave
jezika i knjievnosti postavlja odreene
za%tjeve nastavniku, ueniku i nast1
procesu
J kvalitete koje bi nastavnik trebao
posjedovati:
knjievna i estetska senzibilnost
humanistika naobrazba i struna
sprema
sugestivno prenoenje doivljaja i
znanja ueniku
uvaava uenikovu linost
organizira nast. proces stvaranjem
programske situacije koje izazivaju
uenikovu intelektualnu aktivnost
rukovanje tehnikim sredstvima
1114
originalnost, fleksibilnost, rjeitost
<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<
Mot,v,ranje uen,/a *a ,tanje
pr,povjedne pro*e
J postupci motivacije uenika za itanje
pripovjedni% djela:
anketa kojom se ispituju interesi uenika
i stupanj nji%ove knji1 kulture
interpretativno itanje odabranog
odlomka
sluanje radio-emisije
ilustracije pojedinih epizoda
sluanje glazbenih djela koja su
inspirirana prip1 djelom
knjievne obljetnice pojedni% pisaca
izloba knjiga iz kolske ili gradske
knjinice
ekranizacija knjievni% djela
1115
zadavanje tema za samostalne pismene
radove koji su utemeljeni na knji1
sadrajima
objavljivanje knjievnog natjeaja
natjeaj za najuspjeliji prikaz odabranog
romana
informiranjem uenika o tome kako je
dotino djelo doivljavao neki
znanstvenik, umjetnik
in5ormiranje uenika o procesu stvaranja
djela
portret pisca
knjievni asopis ili pano sa sastavcima
o djelu
'amo.ta+no ,tanje , ",+je0enje
-uenici s vode bibliografske biljeke, u
dnevnik itanja unose ime i prezime
autora, naslov djela, izdavaa, mjesto i
godinu izdanja
1116
-u dnevnik itanja unose se vlastita
zapaanja o djelu, asocijacije, osjeaji i
misli
-osim spontanog biljeenja primjenjuje se
i usmjereno itanje nastavnik upozorava
uenike na to u tekstu trebaju obratiti
pozornost
-iz teksta se citiraju reenice, odjeljci,
monolozi i dijalozi
ANOTA)IJA saeta karakteristika djela
u kojoj se iznosi tema, ideja i kratka
ocjena njegovi% umjetniki% svojstava,
sadri i podatke o vremenu nastanka djela
i povijesnoj epo%i koja je u njemu
prikazana
(E)EN&IJA za%tjeva obrazlaganje
izneseni% sudova, obrazloenu analizu
teme i idejne zamisli djelaF oblikovanju
recenzije pret%odi itanje s biljeenjem
(aktivno itanje)
1117
Metod,/e /on#ep#,je u o"rad,
pr,povjedne pro*e
J 5aze nastavnog sata pri kolskoj
interpretaciji pripovjedne proze:
=3 doivljajno-spoznajna motivacija
>3 najava teksta i njegova lokalizacija
?3 interpretativno itanje
C3 emocionalna i intelektualna pauza
@3 objavljivanje doivljaja i njihova
korekcija
:3 interpretacija teksta
I3 sinteza
D3 zadaci za samostalni rad
-) C2@4BG=-=<2-082><-=<-
72?4B-/4=-
1118
J tipovi motivacija pri interpretaciji prip1
djela, prema sadrajnoj usmjerenosti:
motivacije utemeljene na
osobnim iskustvima uenika
motivacije utemeljene na
knjievnoteor. i knjievnopov. osnovi
motivacije utemeljene na
likovnim, glazbenim i filmskim
predlocima
motivacije utemeljene na
opekulturnim sadrajima
motivacije utemeljene na
lingvistiko-stilistikoj osnovi
motivacije utemeljene na
filozofskoj, sociolokoj i povijesnoj osnovi
postupci ostvarivanja motivacije:
anketiranje uenika prema kojem se
usmjeruje daljnja interpretacija
zadavanja provokativne tematske rijei
na koju uenici niu svoje asocijacije
1119
zadacima objektivnog tipa i testovima
provjerava se poznavanje
knjievnoteor1, knjievnopov1,
5ilozo5ski%, povijesni% podataka
pokazivanje ilustracija epizoda iz prip1
djela, te portreta knjievnih likova
sluanje glazbe
gledanje filma koji je raen na
predloku literarnog djela
samostalni pismeni radovi uenika
(uenici postavljaju pitanja koja su
biljeili u dnevnik itanja, itaju teze do
koji% su doli na temelju biljeaka)
itanje sekundarnih izvora (pieva
dnevnika, komentara o genezi djela)
izlaganje nastavnika ili uenika
.) G2;-G4>-/4=- ?A;0?-
1120
-tekstove dijelimo na nezavisne ili
samostalne (nisu izdvojeni odlomci iz
ve(e cjeline, to su cjelovite pripovijetke,
novele, crtice) i zavisne (odabrani odlomci
izdvojeni iz ve(e cjeline, romana, novele,
pripovijetke, drame) postavlja se
pitanje treba li svaki tekst lokalizirati
-lokalizacija stavlja tekst u drutveni i
knjievni kontekst u kojem je djelo nastalo
-lokalizacija se ostvaruje na vie razina:
epizoda se lokalizira u poglavlje, poglavlje
u dio romana, roman u piev opus, u
stvaralaku 5azu, vremenski kontekst u
kojem je djelo nastalo
-lokalizacija ima informativnu i
motivacijsku ulogu
-lokalizacija se moe ostvariti:
metodom u#me%o+ i&$a+a%*a tekst
lokal1 oblikuje se usmeno,
jednostavnim, saetim reenicama
1121
di*a$o8kom metodom ako su uenici
proitali djelo u cijelosti, nastavnik
postavlja pitanja koja se odnose na
kompozicijsku cjelinu do epizode koja
(e se interpretirati
kom)o&ici*#kim ta;$icama u njima je
naznaen redoslijed epizoda, a uenici
izlau redoslijed dogaanja do epizode
koja (e se itati
metodom rada # ud7;e%ikom iz
teksta lokalizacije uenici ispisuju
najvanije podatke
di*akro%i*#ke i #i%kro%i*#ke ta;$ice
dijakron1 donose podatke za ve(e
razdoblje, prate povijesni slijed pojava,
a sinkron1 obu%va(aju podatke o
dogaajima koje se zbivaju u isto
vrijeme
-ako je rije o zavisnom tekstu,
lokalizacija se provodi prije
interpretativnog itanja
1122
- lokalizaciju zavisni% tekstova nazivamo
unutranjom, tu se izdvojeni dio situira u
cjelinu, nuno se izvodi prije
interpretativnog itanja
-vanjskom lokalizacijom djelo se situira u
kontekst autorove biogra5ije, te u
knjievnoteor1 i knjievnopov1 kontekst,
moe se ostvariti u razliitim 5azama sata
/) 4<?AE8EA?-?4B<2 I4?-<=A
?A;0?-
- naziva se i izraajnim, estetskim
itanjem
- to je itanje koje se zasniva na
vrednotama govorenog jezika (intonaciji,
intenzitetu, tempu, pauzama, boji glasa)
- njime itatelj prenosi sluatelju
emocionalni i misaoni sloj teksta
- moe se pojaviti u poetnoj 5azi sata,
kao do1-spoz1 7otivacija
/. 0a&a 6 priprema teksta za itanje
1123
-nastavnik studira tekst, njegove idejno-
estetske znaajke, kritike i interpretacije
teksta
- gra5iki se oznaavaju pauze, intonacije,
tempo
-vano je odrediti to se itanjem eli
posti(i kod sluatelja
2. 0a&a 6 itanje teksta pred auditorijem
- nastavnik priprema uenike za sluanje
teksta
-ita se kontinuirano (bez prekida), sve se
obavijesti iznose prije itanja
-nastavnik pri itanje ne e(e po razredu,
itanje je osloboeno primjedaba, mimike
i gestaF knjige su zatvorene kako bi sva
panja bila usmjerena na sluanje
C) A72/42<-G<2-
4<?AGA;?3-G<- 8-3>-
- krataka pauza u kojoj se koncentriraju
prvi dojmovi o tekstu
1124
-svaka neoekivana reakcija na tekst
moe upozoriti na odreene promaaje u
postupanju s tekstom
-za vrijeme trajanja pauze ne izvode se
nikakvi postupci koji bi remetili uenikovu
koncentraciju
A) 2.=-B- C2@4BG=-=- 4
<=4S2B- ;2EA;/4=-
-prve reakcije na tekst pokazuju stupanj
uenikove knjievne senzibilnosti i kulture
Jmetodiki postupci u toj 5azi nastavnog
sata:
di*a$o8ka metoda nastavnik postavlja
pitanja usmjerena na otkrivanje
doivljaja, no problem je to ovom
metodom ne mogu svi uenici izraziti
svoj osobni doivljaj ve( samo nekoliko
nji%
1125
metoda )i#a%*a nastavnik postavlja
pitanja, a uenici biljee svoje dojmove,
te i% potom itaju, a u razgovoru se
provodi korekcija doivljaja, olakano je
izraavanje uenicima koji se lake
pismeno izraavaju
onastavnikova pitanja mogu biti:
uopena trae odgovor u
obliku emotivne reakcije
temeljena na pojedinostima
izazivaju odreeni tip reakcije
a%keta na anketnim listi(ima su
pitanja koja trae da uenici izraze svoj
doivljaj teksta
kra:e i&$a+a%*e - usmeno
-cilj objave doivljaja:
omogu(iti ueniku da iskae osobni
doivljaj teksta
markirati temeljnu liniju interpretacije
proces oblikovanja djela postaje u
primateljevoj svijesti dugotrajniji
1126
razvijanje knjievne senzibilnosti i
kulture izraavanja
-ova 5aza prijelaz je iz spontanog,
emotivnog pristupa djelu u racionalno
spoznavanje djela
Intere. metod,/e teor,je *a
roman
T) 4<?AE8EA?-/4=-
J # su metodike teorije pristupa obradi
romana:
TE-D7A<?-E<- ;2</A8/4=-
2.E-CA E27-<- 3 H;2G4
- pravi izbor manji% cjelina iz romana
- prednost: analitiko itanje proznog
teksta do detalja
-nedostatak: gubi se iz vida roman kao
cjelina
1127
-nastala je kao opreka prepriavalakoj
koncepciji koja se temeljila na priavanju
5abule bez dubinske analize djela
/=AG2B4?- (?2?-G<-)
4<?AE8EA?-/4=- E27-<-
-roman se prouava cjelovito
-roman se obradom ralanjuje na
strukturne elemente (tema i problem,
ideja, likovi i nji%ovi odnosi, 5abula i
kompozicija, jezino-stilske odrednice,
anrovske karakteristike, knjievnopov1
kontekst)
-cjelovita interpretacija trai ve(i broj
nastavni% sati, zato treba smanjiti broj
romana (inter1 se samo reprezentativni
primjeri)
?A2E4=- 8E2.GA70;A <-0?-BA
E27-<-
1128
-pristupa romanu kao otvorenoj strukturi
koja sadri opeljudske probleme
-nastavni proces se organizira kao sustav
problemski% situacija koje trae rjeenje
?A2E4=- 0?B-E-G-I;A <-0?-BA
E27-<-
-uenik sam otkriva nove ideje i metode
-trans5ormira oblike romanesknog
izraavanja u neki drugi oblik (dramski,
5ilmski, televizijski)F dramatiziraju se,
ekraniziraju pojedine romaneskne
situacije
Metod,/a nae+a u
,ntarpreta#,j, romana
J Jmetodika naela u interpretaciji
romana:
interpretacija je utemeljena na
knjievnoteor. spoznajama o romanu
1129
roman se prouava s gledita vremena
u kojem je nastao (knjievnopov1
kontekst)
suvremena metodika inzistira na
cjelovitoj interpret1 romana
samostalno itanje romana u cjelini
pretpostavka je za uspjenu
interpretaciju
objektivni uvjeti samostalnog itanja
izvan nastave: posjedovanje teksta,
reim itanja, rok itanja
subjektivni uvjeti: probueni interes za
roman, stupanj itateljeve knji1
senzibilnosti i kulture
kolska inter1 temelji se na uenikovim
emocionalnim, socijalnim, moralnim i
intelektualnim iskustvima
-ciljevi interpretacije pripovjedne proze:
o;ra&o'%i nove spoznaje o temi
romana, idejama, 5abuli, kompoziciji,
jeziku, stilu
1130
od+o*%i stavovi, pogledi, miljenja,
opredjeljenja
0u%kcio%a$%i sposobnosti i umije(a
koja se razvijaju u procesu
interpretacije
-polazite i predmet interpretacije mogu
biti:
1131
oidejno-tematska razina romana
o5abulativno-kompozicijska razina
oromaneska te%nika
oanr
ousporedba dvaju ili vie romana isti% ili
razliiti% epo%a
oknjievnopovijesni kontekst nastanka
romana
olikovi
ojezik
ostil
Po+a*,8ta ,nterpreta#,je romana
J pri odreivanju polazita u obzir se
uzimaju " komponente:
uenikova recepcija romana i
okolnosti koje na nju utjeu
knjievnoumjetnika priroda romana
knjievopovijesni kontekst u kojem
je roman nastao
1132
Interpreta#,ja +,/ova u
pr,povjednoj pro*,
a) kreiranje likova
J likovi se kreiraju pomo(u:
- opisa - pripovijedanja
- dijaloga - monologa
- pismom, dnevnikom -pripovjedakim
komentarom
-opisom se naje(e slui u fizikoj
2vanjskoj3 karakterizaciji likova
-portreti likova istiu najkarakteristinije
crte koje lik individualiziraju ili karikiraju
-5iziki portreti likova ukljuuju i socijalnu,
moralnu komponentu (nakit, odje(a)
-opisi okoline ili ambijenta u kojem se
likovi kre(u ilustriraju nain ivota ti% ljudi
1133
J 5iziki portreti likova mogu biti:
#tatiki
di%ami%i (mimika, geste kao izraz
likova unutranjeg stanja)
b) govorna karakterizacija likova
-u dijalozima i monolozima lik otkriva
svoju socijalnu, intelektualnu, etiku,
psiholoku dimenziju te se dimenzije
otkrivaju kroz leksik, oblike i strukturu
reenice, ritmiko ustrojstvo govora (npr1
uporabu narodnog leksika, a5orizama,
5raza, strani% rijei)
-psihiko stanje lika oituje se npr1
ponavljanje istog glasa ili ralanjivanjem
govornog lanca
-ponavljanjem iste 5raze u razliitim
kontekstima, iskrivljenim govorom postie
se efekt kominosti lika
1134
-imena likova otkrivaju (npr1 3
registraturi):
-fizike osobine
-zanimanje
-socijalni status
-mogu(e su i:
- antroponimijske varijante
- deminutivni+augmentativni oblici
- vielana imena
- imena likova imaju svoj puni uinak u
idejnoj i umjetnikoj izgradnji djela
D) 04<?A>-
-usustavljivanje najvaniji% spoznaja do
koji% se dolo analizom
-moe se izvesti:
o)ita%*ima i &adacima (usmeno i
pismeno)
o#amo#ta$%im i&$a+a%*em ue%ika
1135
METODIKI P(I'T2P
D(AM'KOJ I ')EN'KOJ
2MJETNO'TI
D(AMA knjievni tekst pisan u
dijalokoj formi, namijenjen izvo8enju na
sceni
-bitne odrednice drame: dramski
karakteri, sukob-dramska radnja, ideja,
anr dramskog teksta
-u tradicionalnoj nastavi drama je
zauzimala skromno mjesto tek u #1
razredu upoznavale su se prve odrednice
vezane uz dramu, a tek u )1 razredu prvi
pravi dramski tekstovi
- u modernoj nastavi drama vie nije
zapostavljena, tj1 a5irmira se i scenski
odgojF uenik postaje:
1136
oitate$* dram#ko+ tek#ta
o+$edate$* #ce%#ko+ d*e$a
-program predvia analitiko-
interpretacijsko bavljenje dramom i
scenskim djelom (uvoenje uenika u
interpret1 dramskog i scenskog djela i
samostalna interpret1)
-reprezentativna dramska i scenska djela
prouavaju se u okviru povijesno-stilskih
formacija (npr1 u razdoblju renesanse,
klasicizma)
-program obu%va(a usvajanje teatroloki%
pojmova:
od /. do 5. ra&reda kazalite,
gledalite, pozornica, glumac, uloga,
gluma, zaplet, rasplet, in, slika, prizor
od A. do C. ra&reda tema, 5abula,
ideja, drama, autorov stav, %umor,
ironija, satira, geg, dekor, rasvjeta,
kostimi, scena, komedija, tragedija,
radio-drama
1137
#red%*a 8ko$a drama u kontekstu
drugi% umjetnosti, knjievni% rodova i
vrsta, te u knjievnopovijesnom
kontekstu
Dram./a dru0,na
-pripada izvannastavnim aktivnostima,
osnovni joj je zadatak razvijanje
uenikova dramskog izraza
Josnovni sadraji rada dramske druine:
upoznavanje dramske knji. i teorije
drame
pripremanje uenika za gledanje
kazalinih predstava
povijest kazalita i drame
veliki dramatiari i komediografi
veliki kazalini glumci i reformatori
nastajanje kazaline predstave
dramatizacija proznog djela
pra(enje kazaline kritike i prikaza
1138
Pove*ano.t dram./e
umjetno.t, , ,tanja
a) sluanje interpretativnog itanja ili
radio-drame uoavaju se govorne
osobine likova, tempo, intonacija, boja
glasa
b) itanje u sebi (usmjereno itanje)
uoava se tema, 5abula, odnosi meu
likovima, zamilja se izgled scene
c) itanje i zapisivanje zapisivanje
imena autora, naslova, vrste drame,
likova, nji%ovi% osobina, citiranje replika
d) glasno interpretativno itanje replika
uivljavanje u lik
Pove*ano.t dram./e
umjetno.t, , je*,/a
/. ra&red uenici imenuju dramska lica i
nazive za mjesto izvo8enja kazaline
predstave
-u analizu scenskog govora ukljuuju se
izjavne upitne i uskline reenice
1139
-dramski uzorci pozdravljanja,
oslovljavanja slue kao intonacijski uzorci
2. ra&red na dramskim scenama aktivira
se rjenik za imenovanje scenskog
prostora i vremena
-usvaja se struni rjenik: glumac, uloga,
gluma, bajka-igrokaz
-uenici poinju uoavati razliite vrste
jesnih i nijenih reenica
4. ra&red unoenjem neknjievnih rijei
u dijalog ostvaruje se individualizacija
dramskog lika
-poinju se imenovati fizika i psihika
stanja u kojima se nalaze dramska lica
5. ra&red leksik se proiruje rijeima iz
socijalne, moralne i emocionalne sfere
1140
-razvija se spoznaja o antonimnom
odnosu meu rijeima
-u analizu dijaloga ukljuuju se rijei
odmila, umanjenice, uve(anice, rijei
pogrdnog znaenja
-uporaba glagolski% vremena promatra se
s gledita vremenski% odnosa, tj1 to se
dogaa sada, to se dogaalo prije, to
(e se dogoditi
A. ra&red analiziraju se knjievne i
neknjievne rijei
-u analizi dr1 dijaloga ukljuuje se pojam
vieznanosti rijei
-uoava se ekspresivna obojenost
uporabe vokativa
-govorna interpr1 ukljuuje akcenatsku
problematiku i izgovor fonetskih rijei
1141
B. ra&red uoava se 5unkcija uporabe
jednostavne i sloene reenice u razvoju
radnje
-analizira se uloga glag. vremena u
govornom oblikovanju dramski% likova i
situacija
I. ra&red psi%oloka karakterizacija
likova rabi izdi5erenciran rjenik za
imenovanje emocionalnih, voljnih i
intelektualnih manifestacija
-analizira se funkcija zavisnih i nezavisnih
reenica
-pojmovi scenografija, scenograf trae
jezina sredstva kojima se iskazuju
nji%ove znaajke
C. ra&red stilskim postupcima ostvaruju
se %umor, ironija i satira
-u dramskom djelu oituju se razliiti
funkcionalni stilovi: znanstveni,
publicistiki, poslovni, umjetniki,
razgovorni
1142
#red%*a 8ko$a drama se a5irmira kao
knjievni rod
-prouava se dijalog i monolog te
intonacija u svim njenim oblicima
-srednjokolski program dram1 umj1
temelji se na povijesnom prouavanju
!,terarn, , teatro+o8/, pr,.tup
dram./om dje+u
J dvije su koncepcije pristupa drami:
o$iterar%a pristupa drami kao
beletristikom tekstu i interpretira je
kao poseban knji1 rod
-dram1 djelo svodi na epske elemente
(epizacija dram1 djela)
oteatro$o8ka pristupa drami kao
scenskom djelu i u interpretaciju
ukljuuje scenske elemente (reiju,
glumu111) te trai dodatna nast1
sredstva i metode
1143
2vo<enje uen,/a u .#en./o
dje+o
I. 0a&a od 11 do #1 razreda nastava
priprema uenike za itanje dram. djela
II. 0a&a $1 i &1 razreda uenici
upoznaju jezik scenske umj1 i
iluzionistike znaajke teatra
-kazalino zbivanje uenici doivljavaju
naivno realistiki
-to je razdoblje presudno za formiranje
interesa za kazalite
III. 0a&a '1 i )1 razred scensko djelo
uenici doivljavaju kao autonomnu
umjetniku stvarnost
-uenici mogu samostalno interpretirati
dramsko djelo, te usvajaju kazalini
rjenik
IV. 0a&a - srednja kola uenici
samostalno interpretiraju dramsko djelo
Metod,/, .u.tav u
,nterpreta#,j, dram./o1 dje+a
1144
J dramsko djelo uenici mogu upoznati na
vie naina:
individualnim itanjem izvan nastave
interpretativnim itanjem dram1
situacija na satu
gledanjem kazaline predstave
gledanjem televizijske dramske emisije
sluanjem radio-emisije
gledanjem dramskog izvoenja
dramske sekcije u koli
a) samostalno individualno itanje
- provodi se ako su uenici proitali
dramu za lektiru, sat se odvija u # 5aze:
1) )ri)rem%a 0a&a provjerava se kako
su uenici doivjeli dramsko djelo,
prepoznaju li dramsku vrstu, koje su im
situacije i likovi najimpresivniji (metodiki
su postupci dijalog, anketa,
pregledavanje uenikovi% pismeni%
radova, promatranje slikovnog materijala
koje se temelji na dramskom tekstu)
1145
!) a%a$itika 0a&a analizira se radnja,
tema, likovi, ideja, mogu(nosti scenske
realizacije
") #amo#ta$%i rado'i ue%ika iznose
se zapaanja o tekstu u usmenoj ili
pismenoj 5ormi
#) u)ute &a #amo#ta$%o ita%*e %o'i(
dram#ki( d*e$a ili +$eda%*e i%ter)ret.
d*e$a u ka&a$i8tu
Interpretat,vno ,tanje
-npr1 prvi in uenici itaju samostalno
kod ku(e, drugi itaju na satu
interpretativnim itanjem, a tre(i kod ku(e
usmjereno
-zadaci za usmjereno itanje odnose se
na objanjavanje pojedini% scena,
postupaka likova, govora likova,
didaskalija
-sljede(i nastavni sat ima karakter
samostalnog rada uenika koji iznose
svoja zapaanja i rezultate radaF
1146
-struktura takva sata:
a) utvrivanje problema koje je trebalo
istraiti
") usmeno ili pismeno iznoenje
problema
#) korekcije, dopune, generalizacije
d) zadaci za doma(i rad
Interpreta#,ja dram./e .#ene
-ako uenici nisu upoznali dramsko djelo
u cjelini ni pojedine inove i scene,
interpretacija tee ovako:
1) intelektualno i doivljajno motiviranje
uenika objanjavaju se pojmovi s
kojima se uenici susre(u prvi put,
povezuje se s uenikovim iskustvima i
doivljajima
1147
!) izbor dramske situacije i interpretativno
itanje ita li se prva dramska scena,
ne iznosi se sadraj u cjelini, najavi se
svijet djela, glavni likoviF ita li se
dramska scena koja je vr%unac radnje,
potrebno je iznijeti saeti razvoj
dogaaja do te scene to je tzv1
lokalizacija odlomkaF interpretativno
itanje moe se ostvariti tako da itatelj
nastupa kao promatra ili se tekst moe
proitati po ulogama, te posluati s /C-a
ili kasete
?3 emocionalna pauza
#) objavljivanje doivljaja, korekcija
doivljaja doivljaje uenici objavljuju
usmeno ili pismenoF kod usmenog
objavljivanja uenicima se upu(uje
orijentacijsko pitanjeF pismeno se
doivljaji mogu objaviti anketom ili u
uenikim biljenicama
1148
$) interpretacija proitane dramske scene
predmet interpretacije mogu biti
dramski likovi, kompozicija dramske
scene, idejno-tematska osnova dramske
sceneF rabi se metoda %euristikog
razgovora, rada na tekstu, pismeni%
radova uenika,
:3 usustavljivanje i generalizacija
I3 motiviranje uenika za samostalno
itanje i analizu ostalih dijelova teksta
Teatro+o8/a ana+,*a
-ako su uenici upoznali dramsko djelo
gledanjem u kazalitu ili na tv-u,
interpretacija obu%va(a i scenske
elemente: prizore, likove, scenu, kostime
-mogu(a je usporedba izvedbe i izvornog
dramskog teksta
-mogu(e je na sat pozvati glumce,
redatelja, scenografa koji (e objasniti svoj
udio u ostvarivanju scenske izvedbe
1149
Po+a*,8ta u ,nterpreta#,j,
dram./o1 dje+a
-polazite moe biti svaki element knji1
teksta koji zaokuplja primateljev doivljajni
i spoznajni svijet
-element moe biti vezan uz tematsko-
idejno ustrojstvo djela, uz njegovu
kompoziciju, likove i jezik
a) tematsko idejna analiza provodi se
dijalokom metodom (%euristiki
razgovor), pitanjima na koja uenici
odgovaraju, a odgovore argumentiraju
tekstom (metoda rada na tekstu)
-cilj je da uenici proire krug spoznaja,
izgrade osobne stavove, usporede
autorov stav sa suvremeno(u
1150
b) kompozicijska analiza otkriva
ustrojstvo dramskog djela, tradicionalna
s%ema drame obu%va(a ekspoziciju,
zaplet, kulminaciju i rasplet
-u drami prevladava kronoloki princip
kompozicije, dogaaji se odvijaju u
uzrono-posljedinom slijedu
-cilj kompozicijske analize je otkrivanje:
1) 'a%*#ke dramatike sukob, dogaaji
!) u%utar%*e dramatike odnosi meu
likovima
-metode u komp. analizi: svaki in drame
prepriava drugi uenik, prepriavanje od
zavrne scene prema ekspoziciji,
nastavnik uenicima daje poreme(en
redoslijed zbivanja uenici moraju
uspostaviti odgovaraju(i slijed, uenicima
se daje kompozicijska s%ema oni
moraju odrediti dogaaje koji ulaze u okvir
pojedine 5aze
1151
Ko+e/t,vn, po.jet /a*a+,8noj
pred.tav,
- o-o zadaci gledanja kazaline predstave:
produbiti analizu dramskog djela koje su
uenici itali i interp1 na nastavi, upoznati
scensku postavu tog dramskog djela,
upoznati zakonitosti scenskog oblikovanja
dram. teksta
'#en./o ,tanje dram./o1
dje+a
-itanje dram1 teksta pretpostavlja
teatarsko 2scensko3 zamiljanje
-scensko itanje razvija se pomo(u
sljede(i% metodikih postupaka:
pokazivanjem 5otogra5ija scene i glumaca
u odreenoj sceni, uenici na temelju
didaskalija trebaju iskazati svoje
zamiljanje scenskog prostora i lika u
scenskom prostoru
1152
-scensko zamiljanje dramskog lika
obu%va(a otkrivanje namjera, osjeaja,
tenji, misli lika
,tanje dram./o1 te/.ta po
u+o1ama
-za%tijeva temeljite pripreme
-uenici koji nisu sudjelovali u itanju
analiziraju govor do detalja, usporeuju
govornu interp1 uenika i glumaca,
odreuju stupanja saivljenosti s likovima
Metod,/, pr,.tup rad,o:on./oj
rea+,*a#,j, dram./o1 te/.ta
-sluatelj dram1 tekst prima auditivno, a
auditivne signale dopunjava vizualnim
predodbama
-metodiki je pristup usmjeren
#ce%#kom +o'oru (govoru likova)
aku#tikim #ce%#kim &%ako'ima
(umovi, glazbe)
1153
-za realizaciju radio-drame najvanije je
scensko zamiljanje likova, prostora
Interpreta#,ja dram./o1 +,/a
-drama se temelji na konfliktu, pa tako i lik
izrasta iz dramskog konflikta
-dominantnu ulogu u oblikovanju
dramskog lika imaju govor (dijalog i
monolog), didaskalije, te mimika i geste
(neverbalna komunikacija)
-pri scenskom (teatrolokom) pristupu
dramskom liku i dramskom djelu treba
osvijetliti odnos literarnog teksta i njegove
scenske realizacije
-kod djece pri pristupu umj1 djelu javlja se
tzv1 naivni realizam dramski se likovi
pri%va(aju kao dio neposredne stvarnostiF
dolazi i do tzv1 potpune identifikacije
uenik se izjednauje s likovima u
nji%ovim proivljavanjima, sklonostima,
postupcima, vanjskom izgledu
1154
'#en./, *ada#,7 dram./e ,
.#en./e vje0"e
a) kreativni zadaci
-uenik na temelju didaskalija treba
predoiti izgled pozornice
-uenik treba predoiti izgled lika u
odre8enim situacijama
-trebaju odrediti odnose me8u likovima,
nji%ov raspored na sceni
-trebaju odrediti kako govorno treba
ostvariti odreene replike
-trebaju opisati i izraziti geste i mimiku, te
kretanje pojedinog lika u odreenoj
dramskoj situaciji
1155
b) analitiko-kritiki zadaci
-nastavnik ita repliku iz dramskog teksta,
uenici pokuavaju odrediti podtekst, citira
se tumaenje redatelja, teatrologa,
glumca o tome kako s%va(a podtekst
odreene replikeF
-primjenjuju se tzv1 karaktero$o8ke
ta;$ice koje sadre repliku, doivljajno i
misaono stanje lika, govornu, mimiku i
gestovnu realizaciju
-uenici iznose svoje dojmove o
kazalinoj predstavi, ita se kazalina
kritika o toj predstavi, uenici iznose svoje
miljenje o kritici (kon5rontiraju se
miljenja)
-uenici odreuju govorne karakteristike
lika, sluaju izvedbu teksta u interpretaciji
glumca, komentiraju govor glumca
1156
'tvara+a/e dram./e , .#en./e
vje0"e
JJ >vjezdana Gadika navodi ove vrste
vjebi:
'*. o)a7a%*a i ko%ce%traci*e igrom se
pogaa razmjetaj stvari u prostoru
'*. o)i#i'a%*a #$ike uenici govore o
slici koju su gledali nekoliko sekunda
'*. ra&'i*a%*a a#oci*aci*a uenici
dobiju dio predmeta te moraju zamisliti
cjelinu kojoj predmet pripada (guma,
koa, staklo)
'*. u ra&'i*a%*u dram#ko+ di*a$o+a
u1 samostalno stvaraju dram1 dijalog
'*. #t'ara%*a dram#ke rad%*e u1 u
tijeku radnje sam stvara zaplete,
rasplete, uvodi u radnju dramska lica
1157
'*. )re)o&%a'a%*a #t'ari &a'e&a%i(
oi*u u1 dodirom prepoznaju predmet
i razvijaju asocijacije
JJ istraivaki zadaci koji uvode u1 u
samostalno pronalaenje izvora:
u rubrikama dnevni% listova prikupljati
gra8u koja se odnosi na dramsku umj1
pratiti dramski program na televiziji,
prikupljati in51 o repertoaru, kazalinim
recenzijama
itati asopise vezane uz dramsku
umjetnost
prikupljati kazaline programe, plakate
1158
TEO(IJ'KI '2'TAVI
&NANO'TI O KNJI% I
MKOO
- teorijski sustavi zok utjeu na
oblikovanje metodikih sustava nastave
knjoo, a ti metodiki sustavi nastave knjoo
odreuju se prema sadraju i primaocu
sadraja
a3 tradicionalni teorijski sustavi bavili su
se izvanknjievnim elementima: pievom
biogra5ijom, socijalnim, povijesnim i
kulturnim kontekstom
1159
b3 moderni teorijski sustavi bave se
literarno(u knji1 djela
a) 82>4?4B4>-7
vee se uz ?aineovo uenje o rasi,
sredini i momentu kao determinantama
knjievnog 5enomena
- knji1 pozitivisti prouavaju piev ivot i
rad, utvruju autentinost tekstova,
istrauju socijalne, politike, kulturne i
knjievne prilike u kojima pisac stvara
- metodiki pozitivizam nastavu utemeljuje
na pievoj biografiji, razvija receptivno-
reproduktivni tip nastaveF
-nastavnik je prenositelj podataka, a
uenik primatelj gotovi% in5ormacijaF ne
bavi se odgajanjem itatelja
1160
b) 7-E;04>-7
7arR i Angels otvorili su nove pristupe
umjetnikoj problematiciF knji1 se poima
kao oblik drutvene svijesti
- na temeljima uenja 7arRa i Angelsa
svoja uenja su razvili 8le%anov, Guk^cs
(razvija teoriju o ideolokoj uvjetovanosti
umj1 stvaralatva i drutvenoj
uvjetovanosti 5orme),
-Doldman (smatra da je umj1 djelo izraz
kolektivne vizije svijeta, svijesti drutvene
klase3
- metodiki marksizam istie u prvi plan
odnos knjievnosti i drutva, tj1
osposobljavanje uenika za spoznavanje
ti% odnosa
1161
c) 804S2G2H;2
T4G2>2T0;- 3IA<=-
rana faza bazira se na objanjavanju
autorove linosti
duhovno povijesna metoda obiljeio ju
je Cilt%eX, sredinji je pojam doivljajF
knji1 je djelo izraz Qduha vremenaRF
pojedino knji1 djelo dovodi u vezu s
drugim djelima i drugim umjetnostima
faza Areudove psihoanalize po T1
umjetniko stvaranje slui 5iktivnom
razrjeenju unutranjih napetosti
izmeu podsvjesnog i svjesnogF
1162
-razvija se posebni tip knji1 analize
tematike i likovaF T1 je istraivao
uestalost tema i motiva u knji1 djelima,
analizirao je ustaljene pjesnike slike i
modele ponaanja
- njegov sljedbenik /arl Dustav =ung
uspostavlja teoriju arhetipa koja pojam
individualne podsvijesti podie na razinu
kolektivne podsvijesti
- .ergson razvija uenje o intuiciji, smatra
da postoje dva tipa spoznaje: racionalna,
znanstvena i intuitivna, umjetnika
- /roce smatra da se do spoznaje dolazi
ili putem fantazije ili putem intelekta
fenomenoloki pristup knji. djelu
zasniva ga Admund Susserl, razvija
uenje o razlici izmeu izraza i znakaF
temelj uenja je konstituiranje knji.
djela u primaoevoj svijesti
1163
- njegov sljedbenik Eoman 4ngarden
uspostavlja teoriju o slojevima, smatra da
strukturi djela ne pripadaju ni pisac, ni
itatelj, a knji1 je djelo sastavljeno od
razliiti% %eterogeni% slojevaF
-smatra da knji1 djelo sadri mjesta
neodre8enosti koja itatelj popunjavaF u
metodologiju knjievnog studija uveo je
%ermeneutiku (nauava vjetinu
razumijevanja i tumaenja tekstova)
d) 0?E3;?3E-G40?4I;2
0A742?4I;2 3IA<=A
zastupaju ga lanovi 8rakog
lingvistikog kruga: 7uka_ovsk` koji je
1*"#1 uveo pojam strukturalizam i Eoman
=akobson koji je uveo pojam literarnostF
-orijentiraju se na prouavanje jezika koji
ima & 5unkcija: re5erencijalnu, a5ektivnu,
spoznajnu, 5atiku, metajezinu i poetsku
1164
- struk. 6 semiot. kolu predvodi Gotman
koja tvrdi da se knji. injenica mora
prouavati u odnosu na druge sline
injenice jer u toj mrei razliiti% odnosa
dobiva razliite 5unkcije
- Gotman uspostavlja semiotiki pristup
umj1, a utemeljuje ga na pojmu knji1
znaka
- razlikuje jezini znak od knjievnog
knji1 znak je tekst, tj1 cjelokupna umj1
struktura
- knjievnoumjetniki tekst je sustav
informacija, a itatelj je primatelj
in5ormacija
- ovaj pristup aktivira primarno itateljevo
jezino, literarno i ivotno iskustvo
uenikovo poimanje tekstovne i
izvantekstovne stvarnosti
1165
e) ?A2E4=- EA/A8/4=A
bavi se odnosima itatelja i pisca, tj.
itatelja i djelaF 5ilozo5sko is%odite teorije
recepcije je %ermeneutikaF
-uvodi itatelja kao initelja povijesti
knjievnostiF
-u odreivanje odnosa itatelja i djela
=auss uvodi pojam horizont oekivanja
kao spremnosti publike da na temelju
pret%odnog poznavanja knji1 pri%vati
novo djeloF
-uvodi i pojam publike: u trokutu
autor+djelo+publika, publika nije pasivni
initelj
1166