METODIKA NASTAVE PREDMETA

PRIRODOSLOVNOG PODRUJA
VESNA KOSTOVI-VRANJE

Boris Dorbi i Anita Pamukovi

Knjiga sveuiline profesorice na Filozofskom fakultetu u Splitu doc. dr. sc.

Vesne Kostovi-Vranje Metodika nastave predmeta prirodoslovnog podruja
u izdanju kolske knjige iz 2015. godine podijeljena je u 14 povezanih
poglavlja s pojmovnikom, literaturom i ivotopisom. Knjiga je lijepo grafiki
dizajnirana, sadrava 271 stranicu teksta, sa slikama i tablicama u boji. Nastala
je kao rezultat viegodinjeg rada s polaznicima dopunskog pedagokog,
psiholokog, didaktikog i metodikog obrazovanja nenastavnikih smjerova,
koji imaju elju ili namjeru pouavati nastavne predmete iz prirodoslovnog
podruja u strukovnim kolama (veterinarski tehniar, agrotehniar, umarski
tehniar, prehrambeni tehniar, medicinska sestra, medicinski tehniar, dentalni
asistent, kozmetiar, odjevni tehniar, drvodjelski tehniar i dr). Ovaj udbenik
moe biti koristan i studentima nastavnikih studija prirodoslovlja, pedagogije
te nastavnicima praktiarima iz kola koji ele osuvremeniti naine izvoenja
nastave. Knjigu su recenzirali eminentni hrvatski znanstvenici prof. dr. sc.
Vlasta Hus, prof. dr. Vladimir Juri i prof. dr. Ines Radanovi.

273
 B. Dorbi i sur.: Vesna Kostovi-Vranje: Metodika nastave predmeta
prirodoslovnog podruja

PREGLED I OSVRT NA POGLAVLJA U KNJIZI

1. Prirodoslovlje
U prvom poglavlju autorica naglaava da su ovjekova prva tumaenja
prirodnih pojava bila temeljena na mitologiji i mistici. On je poeo uiti o
prirodi u prirodi. Kako autorica dalje navodi, paleolitik se smatrao prvim
razvojnim razdobljem ovjeka. Posebno su vani zapisi starih Egipana, Kineza.
Oni su se bavili prouavanjem bilja za lijeenje, uzgojem ivotinja itd. Stari
Grci i Rimljani postepeno su se oslobaali religije i misticizma, a tumaenja su
im postala deskriptivna te katkad i eksperimentalna. U daljnjem tekstu
postepeno se navode i mnogi drugi filozofi koji nastoje postepeno objasniti
prirodne pojave (Aristotel, Teofrast, Dioskorid, Galen i dr.). Zatim se
pojanjava razvoj prirodnih znanosti u vrijeme srednjeg vijeka, gdje je
prouavanje prirodnih znanosti stagniralo, te renesanse u kojoj se znanost
ponovno poinje razvijati (postavljanjem hipoteza za dane probleme).
Od sredine 17. stoljea postavljaju se temelji za razvitak moderne kemije,
botanike (biljna sistematika). Za razdoblje od 19. stoljea autorica navodi da su
biolozi istraivali razvitak organizama, radei na komparacijama, postanku vrsta
itd, a kasnije i na uvoenju eksperimentalnih metoda. Istie se i znaenje
prirodoslovnih sadraja za ovjeka, to je posljedica radoznalosti svakog
pojedinca, kao i povezanost prirodoslovlja s dananjim primijenjenim
znanostima (agronomijom, umarstvom, farmacijom, medicinom itd.) s
posebnim naglaskom na odgoj i obrazovanje.

2. Prirodoslovlje u kurikulumu obveznog obrazovanja

U ovom poglavlju daje se saeti povijesni pregled edukacije zapoevi od
starih Egipana, Sumerana (pisarske kole), Hebrejaca, antikog doba
(filozofske kole), srednjeg vijeka (Crkva kao kola), renesanse (interesni razvoj
uenika), humanizma (razvoj prirodoslovlja, samostalnih spoznaja uenika) pa
do danas gdje se tek poetkom 20. stoljea uvodi u proces eksperiment, a od 60-
ih godina prolog stoljea model znanstvenog istraivanja u nastavi. Istie se i
znaenje suvremenih pedagoga 20. stoljea. Autorica pojanjava vanost
temeljnih prirodoslovnih disciplina za kasniju specijalizaciju, kao i sustav
hrvatskog obrazovanja u prirodoslovlju od osnovne do srednje kole.
Objanjavaju se i odgojno-obrazovni ciljevi prirodoslovlja, kao i nacionalni
okvirni kurikulum s rasporedom prirodoslovnih sadraja po obrazovnim
ciklusima.
274
 B. Dorbi i sur.: Vesna Kostovi-Vranje: Metodika nastave predmeta
prirodoslovnog podruja

3. Metodika nastave
U treem poglavlju autorica objanjava pojam metodike nastave i
pripadnost pojedinih biolokih primijenjenih podruja polju prirodnih znanosti.
Naglaava da metodika nastavniku prua velike stvaralake mogunosti u radu,
a ne samo stroge smjernice. Pojanjava se predmet i zadaci metodike nastave
prirodoslovnog podruja, koja se u velikoj mjeri temelji na metodologiji
drutvenih istraivanja, a koja se opet koristi opim didaktikim zakonostima.
Metodika nastave prirodoslovnog podruja ima tri glavna podruja interesa:
razvoj i implementacija kurikuluma, metode pouavanja i uenja te vrednovanje
postignua uenja.

4. Spoznavanje u nastavi
U ovom se poglavlju daju definicije uenja, znanja i metodike nove
suvremene nastave koja se bazira na razvoju uenikove sposobnosti, razvoju
kreativnosti i stvaralatva. Uenika nadalje, treba osposobiti za istraivanje,
kritiko razmiljanje i stvaralaku primjenu, ali jasno uz pomo nastavnika
(mentora). Analiziraju se znanstvene metode koje se mogu primijeniti u
istraivakom radu s uenicima. Metoda indukcije se spominje kao
najprihvatljivija znanstvena metoda u nastavi. Tijekom spoznajnih procesa,
naglaava da je potrebno uenika upuivati na ono to je bitno. Kod metode
promatranja (npr. fenologija rasta) potrebno je dugotrajno promatrati pojave i
uredno ih biljeiti, uz pomo nastavnika ili samostalno. Naglaava se vanost
poticanja uenika na samostalno spoznavanje problema i postavljanje hipoteza,
kao i na interpretaciju rezultata.

5. Izvori znanja u nastavi predmeta prirodoslovnog podruja

Objanjava se izvor znanja u nastavi prirodoslovnog podruja, kao i
nastavna sredstva koja nastavnicima olakavaju pripremanje i realiziranje
nastave, to je mogue podijeliti prema razliitim kriterijima: nainu
percipiranja; dimenzijama, nainu prikazivanja, stupnju prerade i prema nainu
rada. Nastavnik ovisno o vrsti nastave odreuje koja su nastavna sredstva
prikladna za odreeni tip nastave. Temeljito se analiziraju razliita vizualna,
auditivna, audiovizualna nastavna sredstva, te tekstualni, raunalni sadraji kao
izvori znanja.

275
 B. Dorbi i sur.: Vesna Kostovi-Vranje: Metodika nastave predmeta
prirodoslovnog podruja

6. Nastavna pomagala u nastavi predmeta prirodoslovnog podruja

U ovom dijelu knjige objanjava se pojam nastavnih pomagala i sve to se u
njih ubraja. Navode se prednosti i nedostaci te mogunosti izvoenja pojedinih
segmenata nastave za grafoskop, flex-kameru i raunalo.

7. Metodiki oblici rada u nastavi predmeta prirodoslovnog podruja

U sedmom poglavlju se pojanjava pojam metodikih oblika rada u nastavi,
koji ovise o broju sudionika kod nekog nastavnog rada u odreenom razdoblju.
Ovdje se razlikuju: rad s cijelom skupinom (gdje je dominantna jednosmjerna
komunikacija s istim ciljem uenja, bez interakcije meu uenicima, a nastavni
sadraji su usmjereni prema srednjem ueniku), individualni rad (najee za
utvrivanje i provjeravanje znanja) te grupni oblik rada (u grupama od 3-6
uenika, to potie uenike na samostalnost, razumijevanje i suradnju) s
odreenim prednostima i nedostacima.

8. Nastavne metode u nastavi predmeta prirodoslovnog podruja

U osmom poglavlju autorica pojanjava nastavne metode. Metoda
demonstracije uenicima omoguava promatranje razliitih objekata ive i
neive prirode te shvaanja zakonitosti prirodnih pojava, naine primjene i
ciljeve. Navodi se da demonstraciju treba pokazati uenicima neposredno prije
obrade na posebno odreenom mjestu, nain prikazivanja i slino. Pojanjava se
i demonstracija mikroskopskih preparata jednim mikroskopom i u projekciji,
kako bi se vjeba izvela to uspjenije. Kod demonstracije pokusa u nastavi se
ee koriste demonstracijom pokusa koje sami izvode u projekciji. Objanjava
se plan rada, upoznavanje uenika s materijalom, kemikalijama i podjelom
zadataka, kao i pojanjenjima odreenih biolokih procesa, reakcija i slino.
Primjena nastavnih filmova nastavniku pomae u svladavanju obrazovnih i
odgojnih zadataka, a prethodno je potrebno uenika pripremiti za praenje
filma, te nakon odgledanog filmskog sadraja potaknuti raspravu i zakljuke.
Demonstracija razliitih nastavnih materijala esta je i s pomou grafoskopa i
sklopa raunalo-lcd projektor. Pojanjava se i upotreba grafoskopa koja je
jednostavna, a prozirnice nastavnik pie vodootpornim flomasterom. Potom se
pojanjavaju metode praktinih radova (metoda laboratorijskih radova, metoda
eksperimentalnih radova te istraivaka metoda), metoda usmenog izlaganja,
metoda razgovora, metoda rada na tekstu, metoda pisanja i metoda crtanja.

276
 B. Dorbi i sur.: Vesna Kostovi-Vranje: Metodika nastave predmeta
prirodoslovnog podruja

9. Strategije odgoja i obrazovanja u nastavi predmeta prirodoslovnog podruja

U uvodnom dijelu devetog poglavlja autorica upuuje na potrebu
razlikovanja ovih pojmova: postupci, metode i strategija, da bi se uope
razumjela specifinost pojedinih nastavnih strategija i vanosti njihove primjene
u nastavnom procesu. Nadalje, autorica navodi primjere aktivnog uenja u
nastavnoj strategiji. Slijedom toga je autorica navela razliite nastavne strategije
s obzirom na veliinu grupe uenika s kojom se radi. Od nastavnih strategija
predvienih za veliku grupu navodi se diskusija, rasprava, predavanje, pitanja s
odgovorima i video prezentacija. Za malu grupu takoer postoji nekoliko
nastavnih strategija: simulacija, seminar, igra uloga, probijanje leda i radionica.
Dok su za individualan rad predviene nastavne strategije kao to su:
individualne zadae, projektno uenje, otvoreno uenje i mentorski voeno
uenje. Kao dio diskusije navodi se seminar koji ima obiljeje grupne rasprave.
U raspravu su uvrtene zuj-grupe koje se temelje na raspravi unutar nekoliko
formiranih grupa u razrednom odjelu. U simulaciji kao jednoj od nastavnih
strategija se simuliraju realne situacije, prirodni i tehnoloki procesi ili socijalni
odnosi. Nastavnu strategiju prouavanje sluaja autorica definira kao prikaz
situacije ili slijeda dogaaja koji povlae za sobom ishode ili probleme za
analizu i rjeenje. Za rad u maloj grupi uenika, autorica navodi i tehniku oluja
ideja kojom se potie da kreativne ideje i miljenja pojedinaca djeluju
poticajno na druge.

10. Suvremena nastava predmeta prirodoslovnog podruja

Kroz deseto poglavlje autorica daje nekoliko primjera suvremene nastave
predmeta prirodoslovnog podruja. U istraivaki usmjerenoj nastavi navode se
etape uenikog istraivanja: promatranje, dokumentiranje rezultata
promatranja, oblikovanje izjave, oblikovanje radne teorije, postavljanje
istraivakog pitanja, utvrivanje problema, odreivanje metoda i plana rada,
postavljanje hipoteza, istraivanje-testiranje hipoteza, potvrda/odbacivanje
hipoteza i nova spoznaja te primjena rezultata. Kod projektne nastave takoer su
postavljene etape uenikog projekta: pronalaenje teme projekta, planiranje-
okvirno i detaljno, pripremanje istraivanja te provedba projekta, zatim ide
predstavljanje projekta i vrednovanje projekta. U interdisciplinarnoj nastavi
navode se tri modela interdisciplinarnog pouavanja: model povezivanja,
model zajednitva i model partnerstva.

277
 B. Dorbi i sur.: Vesna Kostovi-Vranje: Metodika nastave predmeta
prirodoslovnog podruja

11. Izvanuionika nastava predmeta prirodoslovnog podruja

Tema Izvanuionika nastava predmeta prirodoslovnog podruja je
obraena u jedanaestom poglavlju. Ovdje se pojanjava vanost izvanuionike
nastave koja ukljuuje brojne mogunosti u stjecanju neposrednih iskustava o
sadrajima u okoliu, prirodi, drutvu te prirodnoj i kulturnoj batini. U dijelu o
planiranju i pripremanju izvanuionike nastave navode se temeljne etape kao
to su: priprema, provedba i vrednovanje (evaluacija). Kod tipa izvanuionike
nastave autorica navodi i naine klasifikacija izvanuionikih oblika: prema
metodikoj namjeri, prema metodikom slijedu, prema vremenu trajanja i
prema broju uenika ukljuenih u rad.

12. Metodiko oblikovanje odgojno-obrazovnog procesa

Metodiko oblikovanje odgojno-obrazovnog procesa koje je opisano u
dvanaestom poglavlju, obraeno je kroz etape odgojno-obrazovnog procesa,
nastavni sat kao dio odgojno-obrazovnog procesa i etape nastavnog sata. Ovisno
o planiranim ciljevima i zadacima sata, nastavnik treba odrediti tip nastavnog
sata i slijed etapa u njemu. Nastavni sat poinje etapom uvoenja, ak i kada je
sat provjeravanja, kako autorica navodi, ovu etapu nastavnici esto zaboravljaju
kada je rije o satu provjere; nastavni sat ima svoje etape: pripremanje,
obraivanje novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje, provjeravanje i
vrednovanje iako nastavni sat ne treba ukljuivati sve navedene etape.

13. Planiranje, programiranje i pripremanje nastave predmeta prirodoslovnog

podruja
U trinaestom poglavlju autorica opisuje planiranje, programiranje i
pripremanje nastave predmeta prirodoslovnog podruja. Takoer se navode
primjeri nastavnog rada predmeta pripadajueg podruja. Nastavni program
moe biti okvirni i izvedbeni. Okvirni nastavni program sadri metode i oblike
rada, zatim elemente i oblike praenja i vrednovanja polaznika kao i literaturu
za polaznike. Autorica je navela i upute za pripremu nastavnog sata koje su
prikazane u tablicama kroz pitanja za promiljanje tijekom izrade opeg dijela
pisane pripreme. Tijekom izrade artikulacije nastavnog sata autorica takoer na
pregledan nain navodi primjere pitanja za svaku etapu nastavnog sata. Takoer
kroz trinaesto poglavlje autorica prikazuje razliite primjere pisanih priprema.
Pisane pripreme su iz razliitih nastavnih predmeta, razliitih usmjerenja

278
 B. Dorbi i sur.: Vesna Kostovi-Vranje: Metodika nastave predmeta
prirodoslovnog podruja

srednjih strukovnih kola: smjer Poljoprivredni tehniar-fitofarmaceut, smjer

umarski tehniar, zatim smjer Agroturistiki tehniar, smjer Veterinarski
tehniar i smjer Kuhar.

14. Vrednovanje postignua uenika u nastavi predmeta prirodoslovnog

podruja
Vrednovanje postignua uenika u nastavi predmeta prirodoslovnog
podruja etrnaestog poglavlja je opisano kroz praenje, provjeravanje i
procjenjivanje uenikovih postignua. Kroz prikaz dokimolokih odrednica
navedeno je to, kada i kako vrednovati. Prema autorici, vrednovanje je
sustavno prikupljanje podataka o ueniku kroz proces uenja i kroz razinu
postignutih kompetencija. Praenje uenikovih postignua ostvaruje se kroz
elemente praenja i ocjenjivanja, slijedom toga autorica kroz tablini prikaz
navodi primjere opisnih komponenti praenja. Procjenjivanje uenikovih
postignua najee se provjerava koliko i kako je uenik shvatio gradivo te je u
skladu s tim izraena i opisana skala ocjena od 1 do 5. Meutim, u skladu s
potrebama razvoja uenikih kompetencija izraeni su prijedlozi kriterija
ocjenjivanja.

dr. sc. Boris Dorbi i Anita Pamukovi, dipl. ing. agr.

279
280