METODIKA

KNJIEVNOGA ODGOJA
znanost o knjievnome odgoju i
obrazovanju (nastavi,
izvannastavnoj i izvankolskoj
djelatnosti) na svim stupnjevima
odgojno-obrazovnog sustava
-u slavenskim jezicima u uporabi
je termin metodika, uz koji se
dodaje i termin nastava
odreenoga nastavnoga predmeta
ili nastavnog podruja u okviru
nastavnog predmeta:
metodika nastave jezika,
metodika nastave knjievnosti,
metodika nastave govornoga
1
izraavanja, metodika nastave
pismenoga izraavanja, metodika
nastave medijske kulture i
metodika nastave ilma
A) Predmet prouavanja:
!) knjievnost kao nastavni
predmet na svim
stupnjevima odgojno-
obrazovnog sustava
")knjievnost kao dio jezino-
umjetnikog
podruja
#) nastavni programi kurikuli
$) nastavni proces
(organizacija, oblici)
%) metodiki sustavi i nji&ove
strategije
') nastavna sredstva i
2
pomagala
() teorije uenja (op)e i
posbene)
*) recepcija i literarno
estetska
komunikacija
+) uenice,uenici kao
subjekti knjievnog
odgoja i obrazovanja
!-) uitelj,uiteljica
knjievnosti
!!) teorija i praksa knjievnoga
odgoja i
obrazovanja u prolosti i
sadanjosti
!") odnos metodike i drugi&
znanosti
!#) izvannastavni i izvankolski
oblici
odgoja i obrazovanja
3
!$) studij metodike,metodika
kao
sveuilini kolegij
B) METODIKA METODO!OGIJA
a) .slanjaju)i se na
KNJIEVNO"NAN#TVEN$
METODO!OGIJ$, metodika
knjievnosti preuzima
knjievnoznanstvene metode i
teorijske sustave znanosti o
knjievnosti i prenosi i& na
metod%&u matr%'u prema
teoriji didaktikog prijenosa/
0tvruje mogu)u uinkovitu
primjenu knjievnoznanstveni&
utemeljuje se na 1)
metodologiji znanosti o
knjievnosti, 2) metodologiji
pedagogijski& istraivanja te
3) metodologiji znanosti o
znanosti/
(4intetski karakter
metodike znanosti/)
4
metoda u odgojno
obrazovnome procesu/
() 5z METODO!OGIJE
PEDAGOGIJ#KI)
I#T*AIVANJA preuzima
metode i te&nike empirijskog
istraivanja (primjena u praksi,
mjerni instrumenti vred/, aze
istraivanja, metode i sredstva
istraivanja 6)
') 5z OP+E METODO!OGIJE
,M- "NANO#TI O
"NANO#TI) preuzima
gnoseoloke, aksioloke,
5
teleoloke, kibernetike i
druge pristupe u zn/
prouavanju
A) INTE*DI#.IP!INA*NO#T
7etodika metodologija
utemeljuje se na naelima i
postupcima
interdisciplinarne ,
transdisciplinarne
metodologije
-odabrani predmet ne ostaje
strogo zatvoreni u okvirima
matine discipline ve) ulazi u
o(/or ra/0%%t%1 d%2'%p0%na te
ga svaka disciplina promatra i
prouava sa svog gledita
6
4uradniki odnos razliiti&
disciplina ostvaruje se na
tematskoj, metodolokoj,
teorijskoj, epistemolokoj i
terminolokoj razini/
INTE*DI#.IP!INA*NO
I#T*AIVANJE
timski oblik istraivanja pri
8redmeti metodikog
istraivanja otvaraju se prema
drugim suradnikim
znanstvenim disciplinama:
teoriji knjievnosti, povijesti
knjievnosti,
knjievnoznanstvenoj
metodologiji, psi&ologiji
(razvojnoj, spoznajnoj,
gnoseolokoj), didaktici,
teoriji spoznaje (gnoseologiji),
sociologiji, estetici,
komunikologiji, inormatici,
teoriji medija i dr/
7
kojemu postoji precizna
podjela rada u skladu sa
znanstvenim kompetencijama
istraivaa i
interdisciplinarnim
sastavnicama predmeta
istraivanja
B)EMPI*IJ#KO
I#T*AIVANJE
7etodiko istraivanje
ostvaruje se kao empirijsko
istraivanje koje se utemeljuje
na %2&u2tven%m injenicama i
podacima, slui se metodom
neposrednog promatranja
praktine djelatnosti (nastave
u praksi)/
8
a) POJEDINANO
I#T*AIVANJE kada
uitelj,uiteljica 2amo2ta0no
promatra odgojno-obrazovni
proces, opisuje i interpretira
iskustvene injenice i podatke
u&0juuje ra/0%%ta
%2tra3%va&a 2red2tva %
te1n%&e: zadatke objektivnog
tipa, testove, ljestvice
postignu)a, ankete, intervjue
- u obradi iskustveni& podataka
i injenica slui se
kvantitativnom i kvalitativnom
analizom/
9
()
AK.IJ#KO I#T*AIVANJE
t%m2&o istraivanje u kojem
sudjeluju znanstvenik-istraiva i
uitelji,uiteljice iz nastavne
prakse (povezivanje znanosti i
prakse)
po0a/% od /nan2tvene 1%pote/e
koja se provjerava u praksi
(inicijalno mjerenje,
ukljuivanje eksperimentalnog
do izraaja dolaze uitelji koji
unose %nova'%je u odgojno-
obrazovni proces (naputanje
ustaljeni& postupaka i pristupa
te otvaranje novi& i uspjeni&
postupak
a i pristupa)
10
aktora , inalno mjerenje)
na teme0ju re/u0tata
promjene u odgojno
obrazovnoj djelatnosti
mo4u 2e provjeravat%:
nastavne metode, motivacije za
itanje odreeni& knjievni&
vrsta, zapreke u recepciji
teksta, aktualizacija djela iz
stariji& razdoblja,
organizacijski oblici o-o
procesa i sl/
') METODIKI POK$#
utemeljuje se na 9namjernom
%/a/%vanju pojava: koje se
istrauju radi unapreivanja
odgojno-obrazovnog procesa
uvoenjem novi& metoda,
11
postupaka, sadraja, oblika,
sredstava i pomagala
-postoje ra/0%%t% mode0%
po&u2a jedno2tran% mode0
prua tri mogu)nosti:
!/ pokus s jednom skupinom
ispitanika
"/ pokus s kontrolnom i
eksperimentalnom
skupinom
3. rotiraju)i model rotiranje
eksperimentalni&
aktora
.)5KO!#KA "NANO#T O
KNJIEVNO#TI
--- uspostavili su ju teoretiari
koji temeljuju metodiku na
po&u2 o(u1va6a: inicijalno
mjerenje, ukljuivanje
eksperimentalnog aktora i
inalno mjerenje
12
zasadama znanosti o ;<=/
(Go0u(&ov odbacuje takvo
gledite: upozorava na
ra/0%%to2t predmeta znanosti
o knjievnosti i metodike
nastave knjievnosti)
*a/0%%to2t u: predmetu
prouavanja, metodolokoj i
teleolokoj razini/
Metod%&a zajedniki predmet
prouavanja istrauje
posebnom metodologijom s
didaktikom svr&om/
D) METODIKA $ OB"O*$
)*VAT#KI) POVJE#NIA*A I
TEO*ETIA*A KNJIEVNO#TI
13
Vatro20av Ja4%6 bavi se
vrednovanjem udbenika
knjievnosti
povjesniari knjievnosti kao
pisci udbenika za osnovnu i
srednju kolu: 7ranjo
Mar&ov%68 Dra4ut%n Pro1a2&a8
Antun Bara'8 M%ro20av 5%'e08
Kre9%m%r Neme':
-o odnosu znanosti o knjievnosti i
nastave raspravljali su: Antun
Bara'8 M%ro20av 5%'e08 M%0%voj
#o0ar8 Kat%'a Ivan%9ev%6
<a temelju ti& rasprava mogu se
uspostaviti >.>5?5 5 ?1@A5;B
5@7BC0 @<1<.4D5 .
;<=5EBF<.4D5 5 7BD.>5;B/
@<1<.4D . 7BD.>5;1
14
;<=5EBF<.4D5
knjievnost
predmet
prouavanja
knjievnost
predmet
prouavanja
metodologija
knjievnog studija
metodika
metodologija
knjievnoznanstve
na spoznaja
knjievnometodi
ka spoznaja
knjievnoznanstve
ne metode
metodike
metode
knjievnoznanstve
na terminologija
metodiko-
knjievna
terminologija
teorija
knjievnosti
teorija
knjievnosti u
nastavi
povijest
knjievnosti
povijest
knjievnosti u
nastavi
knjievna kritika knjievna kritika
15
u nastavi
E)METODIKA I JE"IKO#!OV!JE
,!INGVI#TIKA)
7etodika knjievnog odgoja i
obrazovanja preuzima iz
jezikoslovni& disciplina
pojmove i teorije koje se
odnose na tekst, posebno
knjievnoumjetniki tekst kao
umjetnost rijei
a) I2tra3%vanje je/%&a &nj%3evno4
dje0a
ruski ormalizam
praki strukturalizam
danska glosemantika
16
antroploka lingvistika (engleska
i
amerika)
rancuski strukturalizam
lingvostilistika
intertekstualna teorija
literarna stilistika,stilistika
umjetnike
knjievnosti6
<a predloku pojedini&
jezikoslovni& teorija oblikovale
su se metodike teorije o
jeziku knjievnog djela/
"a ra/0%&u od je/%&o20ovn%1
teor%ja8 metodike teorije
uspostavljaju odrednice koje
se odnose na a) re'ep'%ju
17
(primjerenost jezika
doivljajno spoznajnim
mogu)nostima uenika) i na b)
odgojno - obrazovnu unkciju/

() !%terarna 2t%0%2t%&a
,0%n4vo2t%0%2t%&a)
disciplina koja prouava jezik
knjievnog djela
-predmet njena pouavanja:
E;%mov: ekspresivnost
pjesnikog govora, sredstva
ekspresivnosti, metaorinost,
sinonimija, pjesnika sintaksa6
Ga0jper%n: pojam stila i
stilistike, unkcionalni stilovi,
autorov individulani jezik6
18
c) Metod%&% pr%2tup% 0%terarnoj
2t%0%2t%'%
1. na razini programiranja
(stvaranju kurikula)
2. na razini udbenika i drugi&
nastavni& sredstava
3. na razini odgojno-
obrazovnog procesa
A) <astavni programi
(kurikuli) ukljuuju
literarnu stilistiku u
nastavna podruja
Grvatskog jezika (nastavu
jezika, nastavu
knjievnosti, nastavu
izraavanja, medijsku
kulturu)/

19
B) Hitanke, udbenici i
vjebenice ukljuuju
literarnu stilistiku u
interpretaciju
knjievnoumjetnikog
teksta i naznauju
literarno stilistiki
sadraj koji se ukljuuje
u interpretaciju dijela/
d) Metod%&a nae0a
0kljuivanje literarne stilistike u
metodiki obzor temelji se na
sljede)im naelima:
prouavanje jezika
umjetnikog djela
povezuje se sa sadrajnom
20
(tematsko-idejnom)
sastavnicom
prouavanje jezika
umjetnikog djela
ostvaruje se posebnim
metodikim postupcima
prouavanje jezika
umjetnikog djela
ukljuuje doivljajne
procese
prouavanje jezika
umjetnikoga djela
ukljuuje znanje o jeziku
kao sredstvu umjetnikog
izraavanja
prouavanje jezika
umjetnikog djela
ukljuuje autorov rad na
stilskom oblikovanju
teksta (razliite verzije)
21
stilistika analiza
ukljuuje stilistiki
eksperiment
prouavanje jezika
umjetnikog djela potie
jezino stvaralatvo
uenika
e)#t%0%2t%&% 2adr3aj
4tilistiki sadraj ukljuuje se
prema za&tjevima teorije
didaktikog prijenosa/
4tilistika se ne pojavljuje kao samostalna jezikoslovna disciplina.
4tilistiki sadraj naslanja se
na gramatike sadraje,
sadraje onetike,onologije i
leksikologije
#t%0%2t%&% 2adr3aj% pro4ram%raju 2e
ova&o:
22
a)leksikolo
gija
semanti
ka
b)onologij
a
,onetik
a
onostilis
tika
c)morolog
ija
d)sintaksa
e)tvorba
rijei
) ortogra
ija
g)ortoepija
a)prenesena
znaenja
rijei,
ekspresivnost
r/
b)ekspresivna
svojstva
glasova,
glasovne igure
c)stilistika svi&
vrsta rijei
d)sintaktostilist
ika
e)ekspresivnost
tvorenica,

ekspresivnost
suiksa
) stilograija
g)stilistika
govora
23
Pro4ram%ranje 2t%0%2t%&%1 2adr3aja
prema teoriji kurikula i teoriji
vertikalno
spiralnog slijeda utemeljuje se
na rezultatima znanstveni&
(empirijski&) istraivanja
kako bi se izbor sadraja
uskladio s jezinim i
spoznajnim razvojem uenika
na pojedinim stupnjevima
odgojno obrazovnog sustava/
Na 2rednjo9&o02&om 2e 2tupnju
pojav0juju 2e:
unkcionalna stilistika
prouava unkcionalne stilove
literarna stilistika deinira
ono to slui kao ekspresivno
24
obiljeje dj/
#t%0%2t%&a 4ovora ,umjetn%&o4a
4ovora)
<astava knjievnosti obu&va)a
stilistiku govora/ 4tilistika
prouava jezino izraajna
sredstva i zakonitosti nji&ove
uporabe u razliitim govornim
stilovima/

0 nastavi knjievnosti
primjenjuje se poseban oblik
govorne interpretacije
%nterpretat%vno %tanje
(izraajni, estetsko)
25
Metod%&a %2tra3uje
,%nterpretat%vno -):
mogu)nosti ukljuivanja
interpretativnog itanja u
nastavne programe za
pojedine stupnjeve
odgojno-obrazovnog
sustava
mogu)nost usklaivanja
interpretativnog itanja s
vrstama
knjievnoumjetniki&
tekstova
metode u ostvarivanju
interpretativnog itanja
uvjete u kojima se
ostvaruje interpretativno
itanje na satu
uinak interpretativnog
itanja u recepciji teksta
26
(emocionalni d/)
7)METODIKA KNJIEVNOG
ODGOJA $ KONTEK#T$
"NANO#TI O E#TET#KOM
ODGOJ$
7etodika knjievnog odgoja
ulazi u kontekst znanosti o
estetskom (umjetnikom)
odgoju i obrazovanju te
uspostavlja suodnos s
metodikim disciplinama iz tog
podruja:
metodikom dramske,scenske
umjetnosti, metodikom ilmske
27
umjetnosti, metodikom likovne
umjetnosti, metodikom
glazbene umjetnosti/

G) METODIKA I PEDAGOGIJ#KE
DI#.IP!INE
a)Metod%&a % peda4o4%ja
a)
metodika knjievnog odgoja i
obrazovanja predmetno se
povezuje s pedagogijskim
disciplinama jer se bavi
odgojem i obrazovanjem
autonomnost utemeljuje na
sadraju knjievne umjetnosti
i znanosti o knjievnosti
28
@nanstveni identitet metodike
odreuje se na temelju njezina
is&odinog sadraja
(knjievnoumjetnikog i
knjievnoznanstvenog)/
Daj se sadraj, prema teoriji
didaktikog prijenosa, smjeta
se u odgojno
obrazovni proces/
0 tom prijenosu ostvaruje se
susret razliiti& disciplina iz
podruja pedagogije i drugi&
znanstveni& podr/
.>I.= 5
.2?1@.F1<=B
Peda4o4%ja Metod%&a
29
op)i
teorijski
sustav o
odgoju i
obrazovanju
poseban
teorijski
sustav o
odgoju i
obrazovanju
D%da&t%&a
op)i
teorijski
sustav o
nastavi i
pouavanju
Metod%&a
poseban
teorijski
sustav o
uenju i
pouavanju
8edagogija kao op)i teorijski
sustav o . i . nudi metodici
svoje teorijske sustave koji se
prilagouju u skladu s
posebnostima knj/ . i .
>idaktika nudi op)a naela o
nastavi i pouavanju, uenja
didaktiki& smjerova i kola o
razliitim oblicima nastave i
30
pouavanja koji se prilagouju
posebnostima knjievnoga . i
./
4uodnosi metodike i pedagogijski&
disciplina:
na razini odgojno-
obrazovni& ciljeva
(teleoloka razina)
na razini programiranja
(stvaranja kurikula)
na razini organizacije o-
o procesa
na razini promjena o-o
procesa
31
() Metod%&a % p2%1o0o4%ja
c)
metodika preuzima
psi&ologijske spoznaje i
ukljuuje i& u svoj sustav
na temelju spoznaja
razvojne psi&ologije
utvruje linearni i
itateljski razvoj uenika
te tipologiju itatelja
iz psi&ologije osobe i
njezini& teorija
(psi&oanaliza, getalt-
psi&ologija, kognitivna
psi&ologija//) preuzima
spoznaje koje ugrauje u
metodike teorije
32
<a predloku
psi&ologijski& spoznaja
utvruju se posebnosti
percepcije knjievni& djela
(knjievnoumjetniki& i
znanstveni&),
literarno miljenje i
spoznavanje, estetsko
doivljavanje, literarno-
estetska komunikacija,
samoaktulizacije i
motivacije,- imaginativni i
emocionalni procesi i dr/
') Metod%&a % &omun%&o0o4%ja
7etodika itanja
knjievnoumjetniki& tekstova
utemeljuje se na spoznajama
33
psi&ologije i komunikologije/
Komun%&o0o4%ja: teorija
inormacije obavijesne
teorije/ <a zasadama
psi&ologije i komunikologije
oblikuje se literarno
estetska komunikacija
u literarno-estetskoj
komunikaciji
knjievnoumjetniki tekst
pojavljuje se kao prenositelj
obavijesti, a
itatelj,itateljica kao
primatelj,primateljica
obavijesti/
Aiterarno
34
estetska komunikacija
ukljuuje konotivnu recepciju,
tj/ vieznanost rijei i
izriaja/
;omunikacija ima posebnu
primjenu u oblikovanju nastave
i naziva se d%da&t%&om
&omun%&a'%jom- .stvaruje se
u razliitim pojavnim oblicima
ovisno o sadraju, nastavnim
uvjetima i zada)ama/
)) 7A"E KNJIEVNOGA
ODGOJA I OB*A"OVANJA
<- ;a/a =
predkolsk
o razdoblje
;njievni odgoj
ostvaruje se u
roditeljskom domu i
predkolskim
ustanovamaJ djeca
35
oituju sposobnost
doivljavanja
dogaaja i likovaJ
doivljaje iskazuju
neverbalno i
verbalnoJ prevladava
auditivna recepcija
tekstaJ posebno
zanimanje za
igrokaze i crtane
ilmove
>- ;a/a =
kolsko
razdoblje
od '/ do +/
godine
@apoinje
didaktiko-
metodiki knjievni
odgojJ uenici
oituju u literarno-
estetskoj
komunikaciji ove
sposobnosti:
-sposobnost
36
estetskog
percipiranja,
-doivljavanja i
uivljavanja,
-zamiljanja,
-pam)enja
pojedinosti,
-reprodukcije
abule,
-razlikovanja vrste
teksta,
-prepoznavanja teme
-ralanjivanja i
opisivanja teksta6
na%vno?rea0%2t%&a
;a/a
@- ;a/a =
kolsko
razdoblje
od +/ do !"/
4posobnosti iz
pret&odnog
razdoblja doseu
ve)u razinuJ naivno-
37
godine realistiku azu
nadomjeta
&r%t%&o?
mora0%2t%&a ;a/a
Aiterarni opis
ukljuuje: naslov,
ime i prezime
autora, vrstu teksta,
temu, jezik, osnovne
stilske znaajke/
A- ;a/a =
kolsko
razdoblje
od !#/ do
!%/ godine
Kaza literarnog
moralizmaJ knjievne
likove doivljavaju s
moralnog gleditaJ
izraavaju svoje
moralne ocijene i
stavove
38
I) METODIKA = A$TONOMNO
"NAN#TVENO POD*$JE
metodika kao autonomno
znanstveno podruje nastaje
primjenom &ibridizacije
(spajanjem suradniki&
disciplina)
svoju autonomnost potvruje
predmetom istraivanja,
metodologijom i svr&om
!/ prouava knjievnost u o-o
procesu (didaktiki
kontekst)
"/ istrauje zakonitosti
recepcije
knjievnoumjetniki& i
knjievnoznanstveni&
sadraja,
39
viestruku uvjetovanost
recepcije (psi&oloka,
socijalna, kulturoloka,
medijska)/
#/ istrauje zakonitosti
literarno-estetske
komunikacije u
didaktikome obzoru
$/ istrauje unkciju
knjievnosti u izgraivanju
itateljske i knjievne
osobnosti uenika,
svjetonazora, estetske i
moralne svijesti (odgojna
unkcija nastave
knjievnosti)
Metod%&o&nj%3evne d%2'%p0%ne
7etodika knjievnog odgoja i
40
obrazovanja oituje se kao
sustav disciplina koje su
meusobno povezane/
>isciplinarna raslojenost
uvjetovana je predmetnom
raslojeno)u, namjenom i
teorijsko metodolokom
utemeljeno)u/
metodika pouavanja i
prouavanja
knjievnoumjetnikog teksta
metodika knjievni&
rodova i vrsta
metodika teorije
knjievnosti
metodika povijesti
knjievnosti
metodika knjievnog
odgoja u predkolskoj dobi
41
metodika knjievnog odgoja i
obrazovanja osnovnokolski&
stupnjeva (osnovni, srednji,
vii)
metodika knjievnog
odgoja i obrazovanja
srednjokolskog stupnja
metodika knjievnosti
visokokolske nastave
komparativna metodika
metametodika
metodika
izvanistitucionalnog
knjievnog odgoja i
obrazovanja
povijest metodike
metodika kritika
42
J) KNJIEVNO#T KAO
NA#TAVNI P*EDMET
Knj%3evno2t &ao na2tavn% predmet
a)Na2tavn% predmet
;njievnost kao umjetnost i
znanost ukljuuje se u
odgojno-obrazovni proces u
razliitim organizacijskim
oblicima/
0 dosadanjim kolskim
sustavima temeljni je
organizacijski oblik na2tavn%
predmet:
didaktiki preraena
znanost
43
didaktiki preraena
umjetnost
samostalno organizirana
sadrajna cjelina koja je
usklaena s op)im
odgojnim ciljem i
posebnim odgojno
obrazovnim ciljevima
sustav znanja, sposobnosti
i navika
imenuje se naje)e prema
znanstvenim disciplinama iz
koji& se izvode: ilozoija,
matematika, povijest6
-
svaki nastavni predmet tima
svoj sadraj, svr&u i zada)e te
pedagoko-psi&oloke i
metodike posebnosti iskazane
u nastavnim planovima i
44
programima
()Knj%3evno2t &ao na2tavn%
predmet
%/
knjievnost se ukljuuje u
nastavni predmet nacionalnog
jezikaJ u nazivu nastavnog
predmeta pojavljuje se kao
njegova sastavnica: 1rvat2&%
je/%& % &nj%3evno2t
u programu nacionalnog jezika
knjievnost ima status
samostalnog nastavnog
podruja
-
&nj%3evno2t &ao na2tavn%
45
predmet je2t:
2amo2ta0no 2a2tav0jena
'je0%na &nj%3evn%1 2adr3aja
preraBena = d%da&t%&%
o(0%&ovana /nano2t o
&nj%3evno2t%
2u2tav /nanja o
&nj%3evno2t% % /nanja
&nj%3evno2t%8 2po2o(no2t% %
nav%&a
;ao nastavni predmet ima
posebne ciljeve i zada)e te
posebnu metodiku/
') #adr3aj
knjievnost kao nastavni
predmet obu&va)a umjetniki
(knjievna djela iz nacionalne i
svjetske knjievnosti) i
46
znanstveni sadraj (teorija
knjievnosti, povijest
knjievnosti i metodologija)
- meusobni odnosi
knjievnoumjetnikog i
knjievnoznanstvenog sadraja
utvruju se prema peda4o9&o?
p2%1o0o9&%m &r%ter%j%ma:
doivljajno-spoznajnim
(kognitivnim) mogu)nostima
uenika
obrazovnom stupnju (osnovna
kola, srednja kola)
znaajkama kolskog
(odgojno-obrazovnog)
sustava
Kr%ter%j% u %/(oru 2adr3aja
(estetski, psi&oloki i pedagoki)
1. e2tet2&% &r%ter%j odabiru
47
se reprezentativna,
antologijska djela
nacionalne i svjetske
knjievnosti
2. na'%ona0n% &r%ter%j najve)i
prostor zauzimaju djela
nacionale knjievnosti
3. re'ep'%j2&% &r%ter%j
knjievna djela (razliite
vrste i teme) odabiru se u
skladu s doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika na pojedinim
stupnjevima literarnog i
itateljskog razvoja
4. peda4o9&% &r%ter%j pri
izboru djela u obzir se
uzima nji&ova odgojna
uloga
48
neusklaenost kodova koda
djela i koda primatelja
(recep/ probl/)
re'ep'%j2&% &r%ter%j
primjenjuje se u izboru
knjievnoznanstvenog
sadraja (teorija i povijest
knj/)/
-5zbor knj/teorijski& i knj/pov/
te metodoloki& pojmova
usklauje se sa: a) spoznajnim
mogu)nostima uenika, ()
stupnjem literarnog miljenja/
knjievnopovijesna orijentacija
prouavanje knjievnog
teksta u drutvenom,
49
povijesnom i kulturnom
kontekstu (rabi se osim
termina povijest knjievnosti)
(srednja kola)
K)NA#TAVNI P*OG*AM
a)Na2tavn% pro4ram
Dr3avn% dokument koji
propisuje ustrojstvo nastavnog
predmeta:
2adr3aj8 2vr1u ,'%0j)8 /ada6e i
uvjete njegova ostvarivanja u
o-o procesu/
o #adr3aj nastavnog programa
ine programske natuknice
koje se odnose na znanje i
sposobnosti te na
50
kompetencije koje se
oekuju kao rezultat
pouavanja i uenja/
!/ ?ije je o prijenosu
sadraja iz odreene znanosti
i sadraja iz podruja
umjetnosti u programske,
odgojno-obrazovne sadraje/
"/ Di se sadraji, prema
za&tjevima teorije
didaktikog prijenosa,
organiziraju u nastavna
podruja, nastavne cjeline,
teme i jedinice/
#/ 0 didaktikom oblikovanju
programskog sadraja
51
primjenjuje se linearni,
koncentrini i kombinirani
postupak/
o #vr1a nastavnog programa
usklauje se s op)om svr&om
odgoja i obrazovanja u
odreenoj drutvenoj i
kulturnoj zajednici/
o "ada6e nastavnog programa
odnose se na usvajanje
znanja i sposobnosti,
stjecanje kompetencija/
o ?azvijeniji nastavni programi
sadre objanjenja
koncepcije, uvjeta i
znanstvene utemeljenosti/
0 pro4ram%ranju primjenjuju
se a) okvirni nastavni programi
52
iz koji& se izvode b) izvedbeni
i c) posebni izborni i
alternativni te regionalni
programi/
0 nastavnome programu
oituje se: doseg matine
znanosti iz koje proizlazi,
doseg znanosti o odgoju i
obrazovanju, posebno znanosti
o uenju i pouavanju te odnos
drave i drutvene zajednice
prema odgoju i obrazovanju/
.;F5?<5 8A1< 5 8?.I?17
8?5=B>A.I 5@FB>2B<.I
I.>5L<=BI
5@FB>2B<5 I.>5L<=5
7=B4BH<5
()Na2tavn% pro4ram
53
konkretizacija nastavnog plana
9&o02&% dokument kojim se
propisuje op2e48 du(%na %
redo20%jed na2tavn%1 2adr3ajaJ
njime se propisuju konkretni
sadraji nastavnog predmeta
Op2e4Ce&2ten/%tet
na2tavno4 pro4rama njime
je obu&va)ena irina znanja i
sposobnosti koje uenici
moraju ste)i u nastavi
pojedinog predmetaJ odnosi
se na kvantitetu injenica,
generalizacija i aktivnosti
koje uenici moraju ste)i i
razviti
Du(%naC%nten/%tet
na2tavno4 pro4rama
odreuje se dubina
54
obrazovanja, tj/ znanja i
stupanj sposobnostiJ
najidealnije je da se
proirivanjem broja
injenica paralalno provodi i
nji&ovo produbljivanje
*edo20%jedC2tru&tura
na2tavno4 pro4rama
odreuje se kojim )e se
redom obraivati nastavni
sadraji pojedinog predmeta
u jednom razredu
c) Na2tavn% pro4ram% %/
&nj%3evno2t%
program knjievnog odgoja i
obrazovanja sastavni je dio
nastavnog programa iz
nacionalnog jezikaJ sadri sve
55
znaajke samostalnog
nastavnog programa jer ima
svoj sadraj, svoju svr&u (cilj),
svoje zada)e i
pedagokometodike
posebnosti/
pro4ram o2novne 9&o0e (od !/ do
$/ i %/ do */ razreda ili trodijelni
sustav)
pro4ram 2rednje 9&o0e
(gimnazije, strukovne trogodinje i
etverogodinje kole)
!) TEO*IJA P*OG*AMI*ANJA
Deorije programiranja utvrdile
su razliite F?4DB programa i
;?5DB?5=1 prema kojima se
56
oblikuju/
1. prema &r%ter%ju namjene
oblikuju se a) programi za
predkolski odgoj,
b) programi za osnovnu kolu,
c) programi za srednje kole,
d) programi za proesionalno
visokokolsko obrazovanje
2. u skladu sa speciinostima
sredine programska se
dierencijacija provodi i prema
/av%ajno?re4%ona0nom
&r%ter%ju (speciinost
sredine, naelo zaviajnosti)
3. programska dierencijacija
ostvaruje se isticanjem a)
pro4ram2&e je/4re
(obvezatnoga) i b) dopun2&o4a
(izbornoga) dijela programa
(dierencira se prema
57
zaviajno-regionalnom
kriteriju)
a) Pro4ram2&a je/4ra
obu&va)a sadraje koji se
namjenjuju svim uenicima kao
obvezatni obrazovni minimum u
odreenom razredu/
() "av%ajno?re4%ona0n%
&r%ter%j obu&va)a dijalektalnu
poeziju, pisce i djela koji su
vezani uz odreenu sredinu i
vanije kulturno-povijesne
pojave/
4. prema &r%ter%ju
o(ve/atno2t% oblikuju se
obvezatni (obligatni) programi
te akultativni (izborni)
programi (uenici ih sami odabiru ovisno o interesima i sklonostima)
5. ;a&u0tat%vn% pro4ram% %/
&nj%3evno2t% namijenjeni su
58
uenicima koji pokazuju
posebno zanimanje za
knjievnost
obu&va)aju odreeni broj
tema koje mogu biti: a)
monograske (jedno djelo,
jedan problem, jedan pisac,
jedno razdobljeJ romani 5ve
1ndri)a) ili b)
sintetske (pregledneJ
obu&va)aju vie pojavaJ
4uvremena &rvatska poezija )/
M 0vode se u viim razredima
.L
<eke teme ;a&u0tat%vno4
pro4rama mogu se 1)
povezivati s temama iz
osnovnog obvezatnog
programa, a mogu se
59
2) otvarati i posve nove
teme koje nisu zastupljene u
osnovnom programu
.stvarivanje akultativni&
programa ima svoje
metodike posebnosti koje se
oituju u izbornoj nastavi
knjievnosti/
a)O&v%rn% % %/ved(en% pro4ram%
a)5zvedbeni program
prilagouje se posebnostima
kole i sredine u kojoj djeluje
kola/
b) iz okvirnog nastavnog
programa izvodi se izvedbeni
60
program prema odrednicama
teorije kurikula:
nastavni cilj, nastavni sadraj,
tijek nastave (metodika
strategija) te utvrivanje
rezultata (napredovanje u
uenju)
Na2tavna tema: !%r2&a pje2ma
Na2ta
vn%
'%0j
Na2t
avn%
2adr3
aj
T%je&
na2tav
e
$tvrB%va
nje
re/u0tata
<aui
ti
orma
lne
eleme
nte
8jesm
e
razli
iti&
sadr
aja i
Iovore
nje
pjesam
a
(uenic
i,
8onovno
izraavan
je
subjektiv
noga
dojma
61
lirske
pjesm
e
razli
iti&
oblika
uitelji
ca)
()Metodo0o4%ja %/rade pro4rama
0tvrena metodoloka naela i
za&tjevi pri izradi programa:
<- program se temelji na
/nan2tven%m 2po/najama do
koji& je dola predmetna
znanost o knjievnosti
>- izrada novi& programa
pretpostavlja vrednovanje
,va0or%/a'%ju) pret&odni&
programaJ na temelju
eksperimentalnog
provjeravanja programa u
praksi i studijske obrade
podataka utvruju se
62
promjene koje treba provesti
u novim programima:
promjene sadraja
strukturne promjene
koncepcijske promjene
@- izrada programa
pretpostavlja
%nterd%2'%p0%narn% pr%2tup
(okuplja se tim strunjaka
matine struke knjievnosti
te strunjaci iz drugi&
podruja metodike,
pedagogije, psi&ologije,
sociologije, komunikologijeJ
strunjaci matine struke
predlau programski sadraj
koji je temelj obrazovanja, a
63
strunjaci ostali& podruja ga
procjenjuju
A- programski sadraj
rasporeuje se a)
0%n%j2&% %0% 2u&'e2%vn% (gradivo
se rasporeuje kronolokim
redom povijest
knjievnosti), () u
&on'entr%n%m &ru4ov%ma 8 ')
&om(%n%rano
D- kad bi 9&o02&a pov%je2t
&nj%3evno2t% slijedila u svim
pojedinostima znanstvenu
povijest knjievnosti, zapala
bi u &istoricizam i didaktiki
materijalizam stoga pri
knjievnopovijesnom
oblikovanju programa dolazi
do izraaja nae0o
64
e4/emp0arno2t% (odabiru se
tipini predstavnici
knjievnog pravca koji se
obrauje rastere)enje
programa)
E- @bog pedagoko-
psi&oloki& razloga nastava
knjievnosti upu)ena je na
izbor pr%mjereno4 %
peda4o9&% opravdano4
gradiva/
F-linijsko ili sukcesivno
programiranje pojavljuje se i
na knjievnoteorijskom
podruju/ Knj%3evnoteor%j2&%
2adr3aj ra2poreBuje 2e u
2u2tav &nj%3evn%1 rodova
(lirika, epika, drama, esej)/
65
G-Knj%3evn% rodov% % vr2te
mogu se i &nj%3evnopov%je2no
pro4ram%rat%, tj/ moe se
pratiti povijesni razvoj
svakoga knj/ roda/ 5 u okviru
takve povijesne koncepcije
primjenjuje se naelo
egzemplarnosti/
H- 8rogrami odstupaju, zbog
psi&oloki& razloga, od strogo
znanstvene sistematike/ 0
pojedine se
knjievnopovijesne okvire
unosi gradivo iz suvremene
knj/ prema naelu
a&tua0%/a'%je/
<I- pro4ram%ranje u
&on'entr%n%m ,temat2&%m)
&ru4ov%ma dolazi do izraaja
na osnovnokolskom stupnjuJ
66
programski se sadraji
razvrstavaju u tematske
krugove kao samostalne
programske cjeline/ (tematski
krugovi: dom, vrti), zaviaj,
kola6vedri dani, zlatna laa,
sunce na prozori)u)/
<<- 8ri uspostavljanju
tematski& krugova potuje se
p2%1o0o9&% &r%ter%j/ <azivi
tematski& krugova, nji&ov
sadraj i opseg odabiru se u
skladu s doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika/
<>- 0 svakom se tematskom
krugu nalazi i /nan2tven%
2adr3aj koji se rasporeuje
vert%&a0no?2p%ra0no-
67
8ri oblikovanju programa iz
knjievnosti kombiniraju se
postupci: linijskog,
sukcesivnog, progresivnog,
kontinuiranog, vertikalnog,
vertikalno-spiralnog i
koncentrinog
rasporeivanja/
') #t%02&o o(0%&ovanje pro4rama
program kao tekst pripada
znanstveno
inormativnom odnosno
administrativno
poslovnom tipu teksta
68
a)programski tekst uvodi
kombinirani tip strunog
jezikaJ programska
terminologija pripada ve)em
broju znanosti (znanost o
knjievnosti, metodici,
pedagogiji, didaktici6)
b)pri iskazivanju sadraja
programski se tekst
naje)e slui ovim stilskim
postupcima:
taksativnim nabrajanjem
navoenjem deinicija
komentiranjem
izricanjem normi,
postupaka
tabelarnim prikazima
69
c)programski se tekst
odlikuje pojmovnom
precizno)u i jasno)om,
saeto)u i
komunikativni)u
Pre40ed ra2podje0e (roja
2at%
<astava knjievnosti
(teorija, povijest
interpretacija) oko !*'
sati
<astava jezika i izraavanja
oko %% sati
8onavljanje, uvjebavanje,
utvrivanje, ispitivanje
oko #+ sati
70

$&upno: >GI 2at%
M) INTEG*A.IJA
novije koncepcije o organizaciji
nastave usmjerene su na
povezivanje sadraja srodni& i
razliiti& nastavni& predmeta u
integrirane programe
integracija se ostvaruje na a)
razini sadraja (sadrajna
integracija) i na b) razini
organizacije o-o procesa
(timska nastava)
a) Inte4r%ran% pro4ram%
-
u tenji za svestranijim
71
estetskim odgojem stvaraju se
programi koji razliite
umjetnosti integriraju u
jedinstveni nastavni program
(knjievnost, likovna, glazbena,
scenska i ilmska umjetnost)

u &rvatskom kolskom sustavu
pojavljuju se '--i& godina
"-/st/
4adanji programi i udbenici
za strukovne kole
(trogodinje i etverogodinje
k) utemeljeni su na naelima
korelacije i integracije/
Temat2&a %nte4ra'%ja
72
0mjetniki sadraj moe se
tematski organizirati/ 8ostoje
zajednike (univerzalne) teme
svi& umjetnosti/
Dematsko povezivanje
umjetnikog sadraja u
nastavnom programu ostvaruje
se u sustavu tematski&
krugova (tematski& cjelina)
koji se uspostavljaju prema
pedagoko-psi&olokim
kriterijima, tj/ doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika/

7ogu se uspostaviti tematski
krugovi u vertikalnom slijedu:
npr/ dom i vrti), dom i kola,
zaviaj, domovina i svijet/
73
0 svaki se tematski krug
ukljuuju primjerena
umjetnika djela (knjievna,
likova, ilmska, glazbena,
scenska)/ Dema slui kao
uporite za povezivanje
umjetnikog sadraja/
Dematsko povezivanje moe se
ostvarivati i unutar povijesni&
okvira/
u stilskoj ormaciji
romantizma moemo izdvojiti
nekoliko karakteristini& tema:
intima, nacionalnopovijesna
tematika, pejza daleki,
nepoznati krajevi, egzotika,
mistino
okultni krug tema
74
Temat2&a or4an%/a'%ja
umjetn%&o4 2adr3aja provod%
2e na dva na%na:
a)@a poetne stupnjeve o-o
sustava uspostavljaju se
tematski krugovi u korelaciji s
drugim o-o podrujima/
b)@a srednjokolski sustav
uspostavljaju se tematski
krugovi u povijesnim okvirima
(stilska ormacija) ili
teorijskim okvirima (ritam kao
zajedniki pojam svi&
umjetnosti)
Teor%j2&o?metodo0o9&a
%nte4ra'%ja
75
u nastavnim se programima
uspostavljaju pristupi
umjetnikom djelu
obu&va)a se sadraj svi&
umjetnosti na kojemu se
upoznaju zajednike znaajke i
razlike
sadraj se obino povezuje uz
kljuna teorijska pitanja (to
je umjetnost, kako nastaje
umjetniko djelo, vrste
umjetnosti6)
obino prva programska
cjelina na srednjokolskom
stupnju obrazovanja
- usustavljivanje teorijsko-
76
metodoloki& spoznaja .L
Knj%3evnopov%je2na %nte4ra'%ja
,epo1a)
program organizira umjetniki
sadraj u okvirima povijesni&
razdoblja tj/ umjetniki&
epo&a u kronolokom slijedu
obino se sadraj razvrstava u
op)epri&va)ena razdoblja:
antika, srednjovjekovlje,
renesansa, barok, klasicizam,
romantizam, realizam,
modernizam, suvremena
umjetnost
za svaku stilsku epo&u odabire
77
se reprezentativan i primjeren
umjetniki sadraj na kojem se
upoznaju znaajke epo&e i
posebnosti svake umjetnosti/
u or4an%/a'%j% 2adr3aja mo4u
2e pr%m%jen%t% ov% po2tup'%:
a) niu se sadraji
razliiti& umjetnosti jedni
za drugima
() izdvaja se zajednika
tipina pojava, problem uz
koji se povezuju
reprezentativna djela iz
svi& umjetnosti
') kombiniraju se oba
spomenuta postupka
78
A&tua0%/a'%ja knjievna djela
iz prolosti mogu se
aktualizirati u primateljevoj
sadanjosti (zajednika tema,
izraz, poruke6)
8ogodno za dopunski dio
programa/
#tvara0a&a %nte4ra'%ja
povezivanje sadraja moe se
temeljiti na naelu uzajamni&
inspiracija
uz reprezentativna djela
pojedine umjetnosti navode se
djela drugi& umjetnosti koja su
njima inspirirana (nai svoje
primjere)
79
2rojna su knjievna djela
ilustrirana i ekranizirana/ 0
programu se uz pojedina djela
navodi i nji&ov prijenos u drugi
medij, drugi umjetniki izraz
(glazbeni, likovni, scenski,
plesni, ilmski)/
0 programu se pojavljuju
autori koju su se airmirali kao
stvaraoci u vie umjetnosti,
knjievnosti i slikarstvu tada
se povezuju nji&ova knjievna i
likovna djela/
Temat2&% &omp0e&2n% pro4ram%
"--i& godina "-/st/ pojavio se
model integrirani& programa u
sovjetskoj koli koji su se zvali
kompleksni programi (prva
80
verzija iz !+"#/)
kompleksni programi sve
pojave svrstavaju u # cjeline:
rad, priroda, drutvo (npr/
izika primjena pare u
industriji)
kompleksni su programi dali
slabe odgojno
obrazovne rezultate i zato su
brzo naputeni
N) V*#TE NA#TAVNI)
P*OG*AMA
Kr%ter%j Vr2te
81
Od4ojno?
o(ra/ovn
% 2tupanj
predkolski
osnovnokolski
srednjokolski
visokokolski
(proesionalni)
O(ve/atno2t
8 %/(orno2t
dravni (okvirni)
regionalni,zaviajni
obvezatni
izborni,akultativni
rastere)eni
Va0jano2t
,va0%dno2t)
eksperimentalni
komparativni
otvoreni,inovacijski
Or4an%/a'%ja
2adr3aja
linijski
sukcesivni
tematski
(kompleksni)
kombinirani
integrirani
82
O) P*OG*AM#KI
KNJIEVNO"NAN#TVENI
#AD*AJ
Pro4ram2&% &nj%3evno/nan2tven%
2adr3aj
a) Knj%3evnoteor%j2&% 2adr3aj
8rogram nastave knjievnosti
ne sadri samo izbor
knjievni& tekstova (knjievni&
djela) koji se rasporeuju u
odreene programske cjeline
(tematske krugove,
knjievnoteorijske i
knjievnopovijesne okvire)/
0 program se ukljuuje
knjievnoteorijski sadraj/
83
knjievnoteorijski sadraj se
povezuje, tj/ izvodi iz
umjetnikog sadraja, i
ukljuuje u odgovaraju)e
sustave na svim stupnjevima
obrazovanja
bez knjievnoteorijskog
osmiljavanja umjetnikog
sadraja nastava knjievnosti
gubi svoju znanstvenu
utemeljenost
() Knj%3evnoteor%j2&% pojam u
pro4ramu
?&nj%3evnoteor%j2&% pojmov% 2e
u pro4ramu %2&a/uju:
a) %menovanjem (pria, bajka,
84
sti&, stroa)
b) na(rajanjem (kompozicija
teksta: zapaanje poglavlja i
ve)i& sadrajni& cjelinaJ
razlikovanje osnovni&
elemenata pripovjedne
te&nike: pripovijedanje, opis,
dijalog)
c) %menovanjem %
o(ja9njavanjem (pojmovi se
deiniraju: stroa kao skup
sti&ova, zapaanje i
razumijevanje unkcije
pejzaa kao elementa
ugoaja)
d) mogu) je i razvijeniji oblik
objanjavanja pojmova i
knjievnoteorijskog sadraja
?&nj%3evnoteor%j2&% 2adr3aj
85
&oj% 2e u&0juuje u
&nj%3evnopov%je2n% d%o
pro4rama %2&a/uje 2e u/
2va&o dje0o po2e(no8 npr-
5van 7aurani): 4mrt 4amil-
age Hengi)a (kompozicija djela,
likovi, jezik i stil, veze s
tradicijom, idejni svijet,
romantina obiljeja)
esejistiki izriaj: 7iroslav
;rlea: 8ovratak Kilipa
Aatinovicza/ @naenje tog
romana s obzirom na nove
postupke (esejizam, unutarnji
monolog, mijenjanje
pripovjedaeva stajalita) u
europskoj proziJ pojam
umjetnike senzibilnosti,
stilske vrijednosti teksta
86
') Pojmov% u je/%no?umjetn%&ome
2u2tavu
-sustav pojmova obu&va)a:
/ajedn%&e ,teme0jne)
pojmove 2v%1 umjetno2t%
(umjetnik i djelo, sastavni
elementi umjetnikog
djela, kompozicija, jezik,
umjetnike vrste)
po2e(ne pojmove
(umjetnik: pjesnik,
knjievnik, knjievni
stvaralac, esejist, dramski
pisac, komediograJ likovni
umjetnik, glazbeni
umjetnik, ilmski umjetnik,
scenski umjetnik, plesni
umjetnik6J djelo:
knjievno djelo, likovno
djelo, glazbeno djelo,
87
scensko djelo6)
8ovezivanje (&orizontalno i
vertikalno) pojmova u okviru
programski& cjelina i perioda
estetskog razvoja linosti
olakava nji&ovo usvajanje i
stvara mogu)nost za istodobno
i postupno stjecanje pojmova/

0jedno se razvija sloeniji tip
teorijskog miljenja i usvaja
struni jezik iz podruja
umjetnosti/
d) *a2pored pojmova
;njievnoteorijski pojmovi
rasporeuju se po razredima ili
88
obrazovnim stupnjevima/ 0
takvom rasporedu normira se
razina na kojoj se usvaja pojam
i koliina pojmova/
-klasiikacija pojmova radi
lakeg rasporeivanja:
a) pojmovi koji se odnose na
djelo i pisca
b) pojmovi koji se odnose na
elemente
knjievnog djela
c) kompozicija
d) umjetniki (pjesniki)
jezik
e) versiikacija
) anrovi
(Ilubkov-
razredi i vrste)
89
Fertikalno programiranje pojmovaN
e) Te&2t ,&nj%3evnoumjetn%&%) %
&nj%3evnoteor%j2&% pojmov%
Knj%3evnoteor%j2&% pojmov% %
&nj%3evnoteor%j2&a
pro(0emat%&a %2&a/uju 2e u
pro4ram%ma na2tave
&nj%3evno2t% na v%9e na%na-
1. ;njievnoteorijski pojmovi
povezuju se u/
%nterpreta'%ju &nj%3evn%1
dje0aJ za svaki se razred
utvruje knjievnoteorijska
razina interpretacije, tj/
knjievnoteorijski pojmovi u
slubi interpretacije.
<a primjer, interpretacija
90
tekstova u */ razredu
ukljuuje ove
knjievnoteorijske pojmove:
detaljnija analiza teme,
ideja, drutveni kontekst
djela, psi&ologija likova i
kompozicija, stilska analiza
djela na razini sintakse i
leksika, zaokruivanje
osnovni& pojmova o
pripovjednoj prozi:
pripovijetka, roman, crtica,
putopis, dnevnik/ 8o istom se
postupku navode
knjievnoteorijski pojmovi za
ostale knjievne rodove:
liriku, epska djela u sti&u i
dramu
2. ;njievnoteorijsko
91
gradivo u usustavljenom se
obliku iskazuje programskim
odrednicama teor%ja
&nj%3evno2t% ili pr%2tup
&nj%3evnom dje0u teorija je
u unkciji pristupa, analize,
interpretacije knjievnog
djela/
;njievnoteorijsko gradivo u
8ristupu knjievnom djelu
usustavljeno je u okviru
&nj%3evn%1 rodova (vrstovna
organizacija gradiva), a
obu&va)a i op)a teorijska
pitanja:
to je umjetnost, to je
knjievnost, pojam stvaraoca
i dr/
3. ;njievnoteorijska
92
problematika integrirana je
u pov%je2n% d%o pro4rama
povezuju se teorija i
povijest knjievnosti/
@a svako se
knjievnopovijesno
razdoblje navodi i
knjievnoteorijska i
metodoloka problematika/
(npr/ uz razdoblje renesanse
navode se ovi
knjievnoteorijski sadraji:
jezik renesansne
knjievnosti, knjievne
vrste, motivi i ideje)
7etodoloku problematiku
sadre takoer .bjanjenja
programski& cjelina/
93
;) Vert%&a0no?2p%ra0no
pro4ram%ranje pojmova
(Iolubkov)
pretpostavlja dograivanje,
razvijanje i proirivanje isti&
pojmova u skladu s doivljajn-
spoznajnim mogu)nostima
uenika
(isti pojam provodi se
vertikalno iz razreda u razred
i ostvaruje se u razvijenijem
obliku)
0 metodici nastave
knjievnosti airmirana je
induktivna metoda u stjecanju
knjievnoteorijski& pojmova/
94
8olazi se od konkretni& djela
koja slue kao izvor
(predloak) za usvajanje
knjievnoteorijski& pojmova/
Fertikalno-spiralni sustav
programiranja pretpostavlja
;a/e u2vajanja
&nj%3evnoteor%j2&o4 pojma:
a) poetak ormiranja
b) ormiranje temeljnog pojma
c) ormiranje pojma u cjelini
5sti se pojam usvaja na
razliitim spoznajnim
razinama/
0 teoriji razina usvajanja
pojmova govori se o
prepoznavanju, deiniranju i
95
imenovanju, tumaenju i
primjeni pojma u interpretaciji
knjievnog djela i strunom
izlaganju (usmenom i
pismenom)/
<pr/ pojam se &ompo/%'%je
razvija, proiruje iz razreda
u razred
a) uoavanje veze meu
dijelovima (poetak
ormiranja pojma)
b) uoavanje i imenovanje
kompozicijski& jedinica
(pejza, detalj, zavretak)
imenovanje pojma
c) sie, razvoj radnje, zaplet,
rasplet (proirivanje i
dograivanje temeljnog
pojma)
96
d) pojam kompozicije
(ormiranje pojma u cjelini,
tumaenje i primjena
pojma)/
4) Kata0o/% /nanja
5z nastavnog programa mogu
se izdvojiti pojmovi, deinicije,
teorije, paradigme koji
pripadaju kategoriji knjievnog
znanja i znanja o knjievnosti
@nanje o knjievnosti izvodi se
iz teorije knjievnosti,
povijesti knjievnosti i
knjievnoznanstvene
metodologije/
;njievno znanje izvodi se iz
knjievnoumjetnikog sadraja
97
knjievni& djela (znanje o
sadraju knjievnog djela,
strukturi, idejnim
odrednicama, jeziku i stilu,
autoru)/
@nanje se utvruje na
vodoravnoj i okomitoj osi
prema teoriji razina/
;atalozi znanja moraju imati
odgovaraju)i pedagoko
didaktiki kontekst (odgojne
odrednice) koji proizlazi iz
nastavnog plana i programa/
5zdvojeni iz tog konteksta
otvaraju prostor me&anikom
uenju/
Metod%&a utvruje izbor
znanja o knjievnosti i
knjievnog znanja, raspored i
98
organizaciju (vodoravnu i
okomitu), opseg i razine te
metodike pristupe u o-o
procesu/
1) #tandard%/a'%ja
4uvremeno programiranje
odgoja i obrazovanja ukljuuje
standardizaciju znanja,
sposobnosti i kompetencija za
svaki razred i odgojno-
obrazovni stupanj
;njievni odgojno-obrazovni
standardi utvruju se
empirijskom metodologijom
koju ostvaruje
interdisciplinarni tim
(metodiar, pedagog, psi&olog,
komunikolog, strunjak za
medije)/
99
?2tandard%/a'%ja o(u1va6a:
itateljsku
spremnost,itateljsku
kompetenciju
recepcijsku spremnost
(primanje
knjievnoumjetniki& poruka)
analitiku spremnost (znanje
o ustrojstvu knjievnoum/
teksta i sposobnost
ralambe)
interpretacijsku spremnost
(znanje o tumaenju
knjievnoum/ teksta i
primjenu toga znanja u
tumaenju teksta)
kritiku spremnost
(sposobnost vrednovanja i
prosuivanja knjievnoum/
teksta)
100
4tandardizacija se utemeljuje
na teoriji didaktikog
prijenosa, vertikalno
spiralnog slijeda te
zakonitostima literarno
estetske komunikacije i
razvojne psi&ologije/
P) #PO#OBNO#TI I
DJE!ATNO#TI $ NA#TAVNIM
P*OG*AMIMA
0 programima se iskazuje
sadraj nastavnog predmeta,
ciljevi i zadaci, sposobnosti i
djelatnosti te nastavna
podruja u okviru predmeta/
7etodika nastave knjievnosti
101
uspostavila je sustav
sposobnosti i djelatnosti koje
se pretpostavljaju u odgojno
obrazovnom procesu i sustavno
razvijaju/
a) !%terarne 2po2o(no2t%
8ojam literarni& sposobnosti
izvodi se iz op)e deinicije
sposobnosti/
postoje razliite op)e
(psi&ologijske) deinicije
sposobnosti:
a) potencijalni reaktivni
sustav za obavljanje
odreene djelatnosti
b) djelovanje s osobitim
svojstvima
c) znanje u djelovanju
d) sjedinjenje navika i znanja
102
sposobnosti mogu biti
;undamenta0ne (uvjetuju
razinu uspje&a u ve)em broju
razliiti& djelatnosti) i
po2e(ne (oituju se u
specijalnim djelatnostima)
bavljenje knjievno)u
pretpostavlja posebne
0%terarne 2po2o(no2t%
omogu)uju ovjeku a)
komunikaciju s knjievnim
djelom, () itanje djela,
') recepciju djela, d)
razumijevanje njegovi& poruka
i e) izraavanje doivljaja,
;) dojmova, 4) stavova, 1)
sudova i ocjena u razliitim
103
oblicima izraavanja/
8oseban je tip literarni&
sposobnosti koje se povezuju
uz stvaraoca knjievnog djela/
() !%terarne 2po2o(no2t% u
pro4ram%ma
u dosadanjim su programima
literarne sposobnosti i
aktivnosti iskazane sporadino
i nesustavno
') !%terarne 2po2o(no2t% po
ra/red%ma
<- ra/red
-sposobnost doivljavanja i
razumijevanja cjeline,
razumijevanje rijei, izraza,
104
sadraja reenice i odjeljka,
zapaanje dogaaja i likova6
>- ra/red
-proiruju se sposobnosti
prvog razreda zapaanje
redoslijeda zbivanja,
s&va)anje logike povezanosti
odjeljaka
@- ra/red
-karakterizacija likova, opis
predmeta, krajolika,
kompozicije, prepoznavanje
bajke i basne
A- ra/red
-zakljuivanje o osobinama
likova na temelju dijaloga,
vanjskog izgleda i postupaka,
razlikovanje govora lika i
pieva pripovijedanja
105
4posobnosti i djelatnosti su
sastavni dio odgojno-
obrazovnog procesa,
postavljene su razvojno i
utemeljene na konkretnim
elementima knjievnog
sadraja/
<eke su sposobnosti
konstantne, pojavljuju se u
svim azama, razredima, ali na
razliitim razinama/ <eke se
sposobnosti oituju u kasnijim
razvojnim azama/
od D- do G- ra/reda literarne
sposobnosti dierenciraju se
prema vrstama: pripovjedna
proza, lirske pjesme, epska
djela u sti&u, drama6
106
>ierencijacija sposobnosti
prema vrstama upozorava na
recepcijske i spoznajne razlike
koje uvjetuju knjievni rodovi i
vrste te svako djelo posebno/
u srednjokolskom programu
sposobnosti nisu iskazane O
d) Nae0a u odreB%vanju
2po2o(no2t%
Aiterarne sposobnosti i djelatnosti
sastavni su dio 8rograma/
1 literarne sposobnosti i
djelatnosti iskazuju se u
8rogramu za sve stupnjeve i
razrede
2 literarne se sposobnosti
107
prikazuju razvojno,
vertikalno
3 program uspostavlja suodnos
sposobnosti, tj/ u
meusobnoj povezanosti
4 u izricanju op)i& zadataka
navode se i sposobnosti kao
cilj odgojno obrazovne
djelatnosti
e) Vr2te 0%terarn%1 2po2o(no2t%
8ostoji vie klasiikacijski&
modela literarni& sposobnosti
koji su uspostavljeni prema
razliitim kriterijima/ 8rimjer
$ klasiikacijska modela:
prv% mode0 re'ep'%j2&e
2po2o(no2t% (zamiljanje i
stvaranje pjesniki& slika,
108
uoavanje autorove pozicije
u djelu, primanja osje)aja i
proivljavanja likova u djelu,
samostalnog ocjenjivanja
el/knj/djela, logiko-
pojmovnog osmiljavanja sadr!aja)
.d primatelja knj/umj/
poruka oekuje se a;e&t%vno
rea4%ranje,
zamiljanje, uoavanje, logiko
miljenje, procjenjivanje
(knj/-estetska senzibilnost)
dru4% mode0 sposobnosti
se odreuju prema
&nj%3evnom 2adr3aju
(elementima povezanima uz
djelo, pisca, drutveno-
povijesni i knjievno-
povijesni kontekst)J
/nanje je pretpostavka
109
primanja sadraja
pretpostavlja se odreena
razina knjievne i op)e
kulture
rije je preteno o
knjievno-analitikim
sposobnostima koje su
uvjetovane znanjem
a) sposobnosti vezane uz
sadrajno-predmetni sloj
djela (primanja pjesnike
rijei, njezini& slikoviti& i
ekspresivni& vrijednostiJ
stvaranja ivi& slika ljudskog
ivota koje su prikazane u
djeluJ zapaanja i
osmiljavanja abulativno-
siejne razine djelaJ
izraavanja vlastiti& dojmova i
sudova, zapaanja i
110
razumijevanja unutarnjeg
ivota likova)
b) sposobnosti vezane uz
autorovu osobnost (autorov
odnos prema svijetu, autorova
pozicija u djelu, njegov pogled
na svijet, stvaralaka zamisao
djela) pretpostavljaju
poznavanje izvantekstovni&
odrednica
c) sposobnosti vezane uz
objektivni sadraj knjievnog
djela, povezanost tog sadraja
s prostorom i vremenom, tj/ s
drutveno-povijesnim i
knjievno-povijesnim
kontekstom
tre6% mode0 navode se
sposobnosti 0o4%&o?
2po/najno4 &ara&tera
111
-sposobnost uspostavljanja
odnosa izmeu djela i pisaca,
djela i stilske ormacije, dj/ i
knj/-pov/ procesa
-sposobnost uspostavljanja
odnosa izmeu pojedinanoga i
op)ega, induktivnog i
deduktivnog m/
etvrt% mode0 oituju se
znaajke pro(0em2&o4
2u2tava na2tave &nj%3evno2t%
-sposobnost uoavanja
literarni& problema, planiranja
za rjeavanje problema,
rjeavanja probl/
-sposobnost oblikovanja
&ipoteze, dokazivanja
tvrdnje6
112
*) KNJIEVNA !EKTI*A $
P*OG*AMIMA
a) !e&t%ra ,na/%v)
nastavni programi iz
knjievnosti ukljuuju popis
knjievni& djela za samostalno
itanje kod ku)e
-taj se popis obino naziva doma)om
lektirom, kolskom lektirom ili samo
lektirom
odabiru se repre/entat%vna
dje0a razliiti& vrsta iz
nacionalne knjievnosti i
knjievnosti drugi& naroda
koja su primjerena doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika
113
() $en%&a 0e&t%ra
a)u ra/rednoj na2tav% u
prvom i drugom razredu mora
se proitati % djela (uitelj
mora interpretirati prvo
djelo), a u tre)em i etvrtom
( djela (obvezatna su dva
prva djela s popisa lektire)
b)u v%9%m ra/red%ma o2novne
9&o0e u %/ razredu predvia
se !* sati godinje za lektiruJ
u jednoj kolskoj godini
uenici moraju proitati +
djela
') !e&t%ra = d%o pro4rama
lektira, kao samostalni dio
programa, obu&va)a popis
114
knjievni& djela po razredima
-postavlja se pitanje broja
knjievni& djela koja se
preporuuju za samostalno
itanje u pojedinim razredima
( u nekim se programima navodi
toan broj, u nekima se ne
navodi obvezatan broj, ali se
normira broj sati za
interpretaciju djela)
sat lektire obino se
organizira dvaput mjeseno
(svaki& !% dana)J oko !%
knjievni& djela razliiti&
vrsta
-broj ponueni& naslova ve)i je
115
od obveznog broja (+) to je
iri izbor iz kojeg uitelj
odabire djela i ukljuuje i& u
program itanja, tj/ sat
lektire/
8reporuuje uenicima da
slobodno biraju prema
kriteriju osobnog knjievnog
interesa, preporuke uitelja,
knjiniara/
d) Norm%ranje (roja &nj%3evn%1
dje0a % 2tran%'a
jo uvijek aktualno pitanje
(broj, vrste, teme6)
#vet0ov2&aja: !"-!% knjiga u
prvom razredu, u drugom se
116
preporuuje %--(- knjiga, do
kraja tre)eg uenici poznaju
oko "-- najbolji& djela iz
djeje knjievnosti
za srednju kolu neki programi
nude oko %- knjievni& djela
(prvi razred !% djela, drugi !(
djela, tre)i !( djela)
broj sati: prvi razred !$ sati,
drugi razred !$ sati, tre)i
razred !$ sati, etvrti razred
!* sati
e) Oda(%r ,%/(or)
izbor djela za itanje temelji
se na A)
temat2&oj ra/novr2no2t%
tematska raznovrsnost
iskazuje se brojano:
117
u prvom razredu uspostavlja se
' do * tematski& krugova (
djeca, ivotinje i biljke,
roditeljski dom, stvari,
doivljaji, igrake6)
iz razreda u razred pove)ava
se broj tema u skladu s
razvojem osobnostiJ proiruju
se ve) otvoreni tematski
krugovi i otvaraju novi pristupi,
nove razine interpretacije
program doma)e lektire
temelji se i na kriteriju B)
vr2tovne ra/novr2no2t%
ukljuuju se razne vrste
knjievni& djela iz svi&
knjievni& rodova primjerene
118
razvoju osobnosti
neke se pojavljuju u ranijim,
neke u kasnijim azama (88)
pitanje broja stranica: prema
nekim pokazateljima uenici
drugog razreda mogu itati
djelo od !'- do "%- i #--
stranica
za jedan sat uenik (/ i */
razreda proita "-
#- stranica umjetnikog
teksta
broj stranica mijenja se od
razreda do razreda, od uenika
do uenikaJ razlikuju se
stranice proznoga, dramskoga i
pjesnikoga
normativi stranice su
pedagoki normirane rubnica,
duina retka, povrina teksta
119
na stranici normativi variraju
ovisno o razvoju osobnosti,
itateljski& navika, kulture
itanja i o-o stupnja/
#) "ADA+E ITATE!J#KOG
ODGOJA:
posti)i odreenu razinu
knjievnog obrazovanja
razviti kulturu itanja,
stvaralake sposobnosti,
knjievni ukus
omogu)iti bogatiji du&ovni
ivot
izgraditi cjelovi pogled na
svijet
!%teratura: Aui), ;ata, Aektira u
razrednoj
120
nastaviJ
?osandi), >ragutin, @aviajna
knjievnost u
nastavi
5) #!OBODNE AKTIVNO#TI C
I"VANNA#TAVNA
DJE!ATNO#T
a) #0o(odne a&t%vno2t% ,na/%v)
;njievni odgoj i obrazovanje
ne ostvaruje se samo nastavom
i samostalnim itanjem lektire
8ostoje i drugi organizacijski
oblici knj/ o-o rada
-sve djelatnosti koje se
odvijaju izvan nastave ili izvan
kole (u slobodnom vremenu)
nazivamo slobodnim
121
aktivnostima uenika
-noviji nastavni programi rabe
naziv izvannastavne
djelatnostiP
-razlikuju se ovisno o
predmetnom podruju kojemu
pripadaju, uz koje se povezuju,
i o speciinosti njegovi&
ciljeva/
() #0o(odne a&t%vno2t% utvrBuju 2e
prema
a) kriteriju organiziranosti
djelatnost organizirana u
obliku uenikog udruenjaJ
b) kriteriju sudjelovanja
uenika i uitelja - uitelji se
ukljuuju u slobodne
aktivnosti, ali u promijenjenoj
122
ulozi (suorganizator,
usmjeriva, suradnik)
4rupa povremeni organizirani
oblik rada
2e&'%ja ,dru3%na) stalni
organizirani oblik rada
') Vr2te % na/%v% 0%terarn%1
20o(odn%1 a&t%vno2t%
literarne slobodne aktivnosti
temelje se na knjievnom
sadraju
podjele literarni& slobodni&
aktivnosti polaze od a)
sadraja, b) organizacijskog
oblika,
c) usmjerenosti
4vaka vrsta ima svoje
123
metodike posebnosti
svoj sadraj, ciljeve, oblike i
metode rada/
7etodike se posebnosti
odreuju i prema stupnjevima
o-o sustava/
programski su airmirane na
osnovnokolskom stupnju
na srednjokolskom stupnju
nisu programski deinirane kao
sastavni dio sustava NNN
pojavljuju se pod zajednikim
nazivom !ID*ANO (literarna,
dramska i novinarska druina)
124
d) Podje0a 20o(odn%1 a&t%vno2t%:
5&o02&e
literarna
dramska
recitatorska
radiotelevizijska
novinarska
I/van9&o02&e
itateljska
literarne veeri
literarne ekskurzije
literarni kruoci
literarni klubovi
sekcije (knjievnopovijesna,
knjievnoumjetnika)
!%teratura: Deak, 4tjepko:
125
Aiterarne, novinarske,
recitatorske i srodne druine
Deak, 4tjepko: 7etodika
nastave ilma
T) $"O*.I E$*OP#KI)
P*OG*AMA
a) Au2tr%j2&% pro4ram
-knjievnost je sastavni dio
programa nastavnog predmeta
njemaki jezik koji obu&va)a
ova nastavna podruja:
a)govorenje, pisanje, itanje i
analiza teksta
b)medijski odgoj
c)poznavanje knjievnosti,
knjievan analiza
d)veza s drugim nastavnim
predmetima
126
() #adr3aj8 ra/%ne8 metod%&%
mode0
temeljni sadraj
knjievnoumjetniki tekst
programsko odreenje teksta
temelji se na spoznajama
znanosti o tekstu, teorije
recepcije i teorije
komunikacije
uspostavljene su razliite
vrste tekstova u okviru dviju
skupina:
a) umjetniki tekstoviJ b)
struni, znanstveni,
znanstveno-popularni,
komunikacijski
na zasadama teorije recepcije
utemeljen je poloaj uenika u
127
komunikacijskome procesu u
literarno-estetskoj i u
didaktiko-nastavnoj
komunikaciji
u literarno-estetskoj
komunikaciji uenik oituje
osobni estetski senzibilitet,
koji se ugrauje u didaktiko-
nastavnu komunikaciju
nastava se utemeljuje na
komunikacijskome modelu koji
ukljuuje razliite oblike
verbalne i neverbalne
komunikacije
knj/umj/ tekstu pristupa se s
vie razina ovisno o a) knj/
razvoju uenika i o nji&ovim
128
b) doivljajno-spoznajnim
mogu)nostima
za svaki razred odreuje se
razina opisa, razina analize,
razina interpretacije i
knjievnopovijesne
komunikacije
;njievno-estetska prosudba
krajnji je cilj literarno-
estetske komunikacije
') Po0o3aj uen%&aCuen%'a
<- >idaktiko-nastavna
komunikacija polazi od
osobnoga (individualnoga)
doivljaja teksta u literarno-
estetskoj komunikacijiJ
129
-pri tom se uzima u obzir:
a) recepcijska spremnost
uenica,uenika
b) estetska senzibilnost
c) estetsko prosuivanje
0enici iskazuju svoj doivljaj
teksta, zapaanja o tekstu,
razmiljanja i zakljuivanja u
razliitim oblicima usmenog i
pismenog izraavanja/

>- Di recepcijski iskazi
veriiciraju se literarnim
opisom, analizom i
interpretacijom,
knj/pov/ odrednicama i
estetskim mjerilima/

Feriikacija recepcijski&
130
iskaza ostvaruje se u
nastavno-didaktikoj
komunikaciji gdje se uenici
potvruju kao subjekti o-o
procesa
d) Po0o3aj % u0o4a u%te0j%'eCu%te0ja
uitelj,uiteljica organizator
je cjelokupnog odgojno-
obrazovnog procesa
(a) od izbora knjievni& djela
za samostalno itanje u
doma)oj lektiri, b) preko
didaktike ponude, c) do
uspostavljanja pedagoko-
psi&olokog
vidokruga,oekivanja reakcija
na tekst, d) izbora metodiki&
sustava i metodike
131
strategije te e)
instrumentarija za kontrolu
postignu)a o-o uinaka)/
cjelokupni napor usmjeren je
na a) buenje zanimanja za
knjievno djelo, b) buenje
literarne radoznalosti, c)
stvaranje primjerenog
emocionalnog i intelektualnog
ozraja i d) uvjeta za
doivljavanje i razumijevanje
djela
e) I/(or 2adr3aja
&nj%3evn% 2adr3aj% oda(%ru 2e
prema &r%ter%j%ma &oj%
pro%/0a/e %/:
a) prirode sadraja, b)
doivljajno-spoznajni&
132
mogu)nosti uenika
(recepcijske), c) stupnja
knjievnog i itateljskog
razvoja, d) ciljeva, zada)a te
e) pedagoko-metodiki& te
) drugi& uvjeta koji uvjetuju
ostvarivanje programski&
za&tjeva/
A) odabiru se knj/umjetniki
tekstovi razliite temat2&e
usmjerenosti koji su usklaeni
s interesima uenika,
drutvenim i kulturnim
potrebama aktualne stvarnosti
i budu)nosti
tekstovi pripadaju razliitim
knji/ vr2tama i odabiru se
prema naelu proporcionalne
zastupljenosti/
133
5zbor tekstova usklauje se s
odgojnim ciljevima o-o sustava
koji proizlazi iz ideologije
demokratskog drutva/
;) Or4an%/a'%ja 2adr3aja
Knj%3evnoumjetn%&% te&2tov%
&ao teme0jn% o?o 2adr3aj
or4an%/%raju 2e:
a) u tematske krugove
(osnovna kola)J
b) u knjievne rodove (srednja
kola)
c) u stilske ormacije
knjievnopovijesna razdoblja
(srednja k)
srednja kola sva # modela
(tematski model knj/
rodovaJrazdoblja)
134
$) K$*IK$! ,.$**I.$!$M)
a) Kur%&u0 ,'urr%'u0um)
suvremeno programiranje
odgojno-obrazovne djelatnosti
utemeljuje se na teoriji
kurikula (kurikulskoj teoriji)
ta teorija doivljava izrazitu
airmaciju dvadeseti& godina
"-/st/ u 1merici, a zatim se iri
u Buropu
!+"$/ 2obbit objavljuje djelo
GoQ to 7ake 3urriculum
programiranje se utemeljuje
na teoriji kurikula
ta teorija postala je
zajednika teorija u
reormnim projektima
kolskoga sustava u europskim
135
zemljama
-tr% 2u o2novna /naenja
&ur%&u0a:
rabi se u znaenju sadraja
odgojno-obrazovnog procesa i
u tom se znaenju
izjednauje s nastavnim
planom i programom
obu&va)a aktivnosti koje se
odnose na planiranje,
primjenu i vrednovanje
kurikula
kurikul oznaava i te&nike
kurikulskoga planiranja,
razvoja kurikula,
operacionalizaciju koncepta
kurilskog razvoja
() Kur%&u0 % na2tavn% pro4ram
136
-nemaju isto znaenje
-teoretiar )ump; smatra da
je kurikul iri pojam od
programa i temelji se na
znanstvenoj osnovi/
5zbor sadraja, didaktiko
oblikovanje, odreivanje svr&e
(ciljeva), izbor metodiki&
modela i naina uenja
utemeljuje se na znanstvenoj
osnovi do koje se dolazi
znanstvenim istraivanjem/
<astupa kao znanstvena
teorija/
0 kurikulsku paradigmu se
ukljuuju pitanja: LD.
(sadraj), @1LD. (svr&a,cilj),
;1;. (metodiki model,
metodika strategija)
137
Pro4ram nabraja sadraje, &ur%&u0
govori o znanstvenoj utemeljenosti
sadraja i svr&e, o procesima uenja
u kojima Rsadraji i ciljevi povezani s
tim sadrajima stvarno potiu
uenjeS/
TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTT
TTTTTTTTTT
-teoretiar *o(%n21on smjeta
kurikul u iri drutveni prostor
-o-o proces usmjeruje i prilagouje
sadanjem i budu)em modelu kulture
!/ op)i cilj odgoja sastoji se u
pripremanju pojedinca za suoavanje
sa ivotnim situacijama
"/ takvo pripremanje postie se
stjecanjem kvaliikacija, dispozicija i
kompetencija
#/ te se kvaliikacije, dispozicije i
kompetencije postiu posredovanjem
138
razliiti& elemenata kurikula
Na2tavn%
pro4ram
Kur%&u0
ui pojam iri pojam
nabrajanje
sadraja
znanstveno tumaenje
sadraja prema
utvrenim kriterijima
znanstvene
metodologije
bez
metodike
strategije
razraena metodika
strategija odgojno-
obrazovnog procesa
(nastavne,
izvannastavne i
izvankolske
djelatnosti)
bez
strategije
vrednovanja
razraena strategija
vrednovanja o-o
postignu)a
ui iri kontekst
139
kontekst
(kola,
roditelji)
(drutveni, kulturni),
prilagodba sadanjem i
budu)em modelu
kulture
znanje
(sposobnost
i i navike)
kvaliikacije,dispozicij
e, kompetencijeJ
primjena u ivotnim
situacijama
djelomian
sustav
(to, zato)
cjelovit sustav (to,
zato, kako, u kojim
uvjetima,cjelokupni
tijek o-o p)
') Kur%&u02&e pretpo2tav&e
@a&tijevaju primjenu
znanstvene (interdisciplinarne)
metodologije u oblikovanju
kurikula/

140
;/ pretpostavlja kurikulsko
istraivanje na ijem temelju
nastaje:
a) kurikulska teorija o
pojedinim sastavnicama
kurikula (teorija sadraja,
teleoloka t/), b) teorija cilja,
c) organizacije sadraja, d)
org/ nastave, e) izvannastavne i
izvankolske djelatnosti, )
nastavne strategije-
metodiki& sustava, g)
vrednovanja o-o postignu)a, &)
unapreivanja kurikula/
4ve sastavnice k/ promatraju
se u meuovisnosti i
usmjeravaju prema Rstvaranju
znanstveno utemeljeni& i
didaktiko provjerljivi&
postupakaS/
141
@nanstvenost kurikula ogleda
se u
mjerljivosti,provjerljivosti
postupaka kojima se kurikul
ostvaruje te o-o uinkovitost
ti& postupaka/
- @a&tjeva dugotrajnost
preispitivanja i provjeravanja,
rije je o procesu Rkoji
vremenski trajeS i za&tijeva
Rniz inormacijaS koje se
dobivaju
skupnim,interdisciplinarnim
istraivanjima/
-0 inormacijski niz to ga
uspostavlja k/ ulaze
inormacije:
o drutvenoj situaciji i
razvoju drutva (socio-
142
antropoloke)
o strunjacima i strunoj
spremi koju drutvo oekuje
o stanju u znanosti i razvoju
znanosti
o postignu)ima o-o znanosti
o naratajima uenika kojima
se namjenjuje kurikul
o pedagokim i kulturnim
uvjetima
d) Kur%&u02&% mode0%
a) Mode0 V0ad%m%ra Po0ja&a
1. analiza drutvene situacije i
utvrivanje drutveni&
potreba u odgoju i
obrazovanju
2. na temelju utvreni&
drutveni& potreba stvaraju
143
se programi odgoja i
obrazovanja
3. na osnovi programa planira
se i priprema za izvoenje
o-o procesa
4. prema utvrenom planu i
pripremama ostvaruje se o-
o proces
5. u zavrnoj azi vrednuju se
rezultati, tj/ nastupa
vrednovanje cjelokupnoga
kurikula
(8okazuje logiki organiziran proces,
svaki element uspostavlja vrstu
vezu s drugim el/, utemeljen je na
zakonima meuovisnosti/)
() #edmo0an% mode0 &ur%&u0a ,)-
Ta(a)
1. utvrivanje potreba (razlozi
144
stvaranja kurikula)
2. iskazivanje ciljeva
(usklaivanje ciljeva s
drutvenim potrebama)
3. izbor sadraja (usklaivanje
sadraja, potreba i ciljeva)
4. organizacija sadraja
(programiranje)
5. izbor naina uenja
(strategije uenja i
pouavanja)
6. organizacija pouavanja i
uenja (metode, oblici,
sredstva)
7. metode vrednovanja
(instrumentarij vrednovanja)
Aogiki slijed aza i postupaka u
oblikovanju cjelovitog kurikula koji
145
se odnosi na kolski o-o sustav u
cjelini/
4astavnice globalnog kurikula
konkretiziraju se u predmetnim
kurikulima (za svaki nastavni
predmet ili o-o podruja)
e) Predmetn% &ur%&u0 ,&ur%&u0
na2tavno4a predmeta)
utemeljuje se na naelima kurikulske
teorije
s&ema globalnog kurikula
dopunjuje se novim elementima
koji proizlaze iz prirode
nastavnog predmeta (sadraja,
didakt/ ustrojstva, svr&e,
zada)a, metod/ posebnosti)
146
predmetni kurikul za jezik i
knj/ svoje posebnosti izvodi iz
sadraja (jezinog,
jezikoslovnog, knjievnoumj/,
knjievnozn/) 6
) $2avr9avanje &ur%&u0a
;urikulska teorija za&tijeva
pra)enje, provjeravanje i
vrednovanje kurikula/
<a temelju empirijskoga
provjeravanja donose se nove
smjernice za uporabu
promijenjenoga (poboljanoga)
kurikula/
a)$por%9ta /a u2avr9avanje
147
?ezultati empirijski& istraivanja,
javne rasprave u medijima i
strunim asopisima, nove
spoznaje o nastavi, pouavanju i
uenju6
()Vr2te promjena
8romjene se oituju na vie
naina/
M Drai se a) promjena cilja
nastave knjievnosti, knjievni
odgoj usklauje se s drutvenim
promjenama/TTTTTTTTTTTTTTT/T
M Drae se b) izmjene sadraja
nastave knjievnosti, npr/
rastere)enje programa od starije
knj/ koja ne moe koristiti u/J
ukljuiti
zabavnu knj/
M Drai se c) izmjena metoda u
tumaenju knj/dj/ airmacija
148
estetske recepcije koja nastavu
usmjeruje prema u/, sociologije
knjievnosti i povijesnog
djelovanja6
')$&0ju%vanje re/u0tata
%2tra3%va&%1 proje&ata
?ezultati istraivaki& projekata
nude izmjenjivaima kurikula
spoznaje o:
a) knjievnim i itateljskim
interesima uenika, b)
itateljskome ponaanju, c)
recepciji pojedini& knj/ djela6
;) $voBenje &omun%&a'%j2&o4
mode0a
uspostavlja se nastava
knjievnosti koja airmira
uenikovu osobnost, razvoj
149
osobnosti i izgraivanje
osobnog identiteta/
Da se osobina iskazuje i
potvruje u didaktiko-
metodikoj komunikaciji koja
uenicima omogu)uje
iskazivanje vlastiti&
osje)aja, zapaanja,
razmiljanja i zakljuivanja/
<a taj nain priprema uenike
za drutvenu i kulturnu
komunikaciju u demokratskome
drutvu/
7onoloko-pouavateljski
metodiki instrumentarij
zamjenjuje iznijansiranim
dijalokim instrumentarijem i
suradnikim oblicima uenja/
150
4) Promjena 2adr3aja % metod%&e
2trate4%je
4vaki metodiki model odreuje svoj
odnos prema sadraju o-o procesa/
Komun%&a'%j2&% mode0 odabire
A) knjievnoumjetniki tekst
kao temeljni sadraj nastave
knjievnosti, a
B) literarno-estetsku
komunikaciju kao temeljnu
metodiku strategiju/
;urikul uvodi posebno
predmetno nastavno podruje
.) ?ad na tekstu i odreuje
njegove posebne zada)e u
okviru globalnog cilja knj/ o i o/
Komun%&a'%j2&% mode0 stavlja
knjievno-
povijesne podatke u drugi
151
plan/
0 prvi plan D) postavlja
recepciju knjievnog teksta,
odgojnu ulogu nastave
knjievnosti
inormativnu usmjerenost
zamjenjuje E)
ormativnom usmjereno)u/

8osebnu pozornost pridaje 7)
itanju i
tipologiji itatelja/

?azumijevanje teksta oituje
se kao rezultat bipolarnog
procesa:
a) kao pojedinano
(subjektivno) doivljavanje,
zapaanje, razmiljanje i
152
zakljuivanje (pojedinani
recepcijski iskazi)J () kao
analitiko-interpretativni
proces koji ukljuuje
knjteorijski, knjpovijesni,
kulturoloki instrumentarij/
;omunikacijski model temelji
se na pluralizmu metodiki&
postupaka/
a)&nj%3evnopov%je2n% mode0
knjievnopovijesni sadrajJ
.I!J ? znanje povijesti
knjievnosti, inormativniJ
predavako-inormativna
metodika strategija
b)&omun%&a'%j2&% mode0
knjievnoumjetniki tekstJ
.I!J - odgoj itatelja,
ormativniJ komunikacijska
153
metodika strategija
1) $voBenje &ur%&u0a u 1rvat2&%
9&o02&% 2u2tav
-aktualni kolski sustav nije
utemeljen na teoriji kurikula
iz didaktikog podruja stiu
upozorenja o nunosti primjene
teorije kurikula u reormiranju
kolskog sustava na svim
razinama
3urriculum: to je vrlo
izgraena strategija i taktika
reorme kole i zato je moraju
poznavati svi oni koji ele biti
njeni nositelji, od osnovne
kole nadalje (Fladimir 8oljak)
V) NA#TAVNI #AT
KNJIEVNO#TI
154
a) Na2tavn% 2at &nj%3evno2t%
,d%da&t%&o odreBenje)
didaktika deinira nastavni sat
kao:
vremensku jedinicu
nastavnog procesa
sadrajno, psi&oloki i
metodiki organiziranu cjelinu
didaktiki komunikacijski
sustav
ostvaraj programski&
odgojno-obrazovni& zada)a
do po/ "-/st/ podudarao se s
astronomskim satom ('-
minuta)
eksperimentalnim
istraivanjima uvedena je nova
jedinica $% minuta od tre)eg
155
razreda, a za uenike prvog i
drugog razreda sat traje #%
minuta
u predmetno-satnome modelu
pojavljuje se i dvosat (blok-
sat) koji obu&va)a " kolska
sata u kontinuitetu, s kra)im
odmorom
nastavni sat i blok-sat prati
nastavna jedinica kao
sadrajno ralanjena i
metodiki oblikovana cjelina
trajanje nastavnoga sata
prilagouje se recepcijskim i
spoznajnim mogu)nostima,
trajanju koncentracije i
pozornosti
( ) Na2tavn% 2at &nj%3evno2t% %
na2tavna jed%n%'a
156
na2tavna jed%n%'a preuzima
sadraj iz nastavnog programa
i didaktiki ga oblikuje u
skladu s predvienim
zada)ama, nastavnim uvjetima
i didaktikim kontekstom
-svaka jedinica ima trojake
zada)e:
a) obrazovne (stjecanje
znanja)
b) unkcionalne (razvijanje
sposobnosti)
c) odgojne (razvijanje
du&ovni&, moralni& i
estetski& vrijednosti)
nastavna jedinica ima svoj
didaktiki kontekst ukljuuje
157
se u sustav nastavni& jedinica
(nastavni& jedinica koje joj
pret&ode i koje slijede poslije
nje)
on osigurava sadrajnu i
logiku povezanost nastavni&
jedinica
metodiko oblikovanje
nastavne jedinice usklauje se
s metodikim sustavom u koji
se ukljuuje
u ostvarivanju programskog
sadraja rabi razliita
nastavna sredstva i pomagala
te razliite vrste uenja i
metodike strategije
') Odredn%'e na2tavne jed%n%'e
-svaka nastavna jedinica ima
svoj naziv (naziv nastavne
158
jedinice)
namjenu (razredni odjel)
zada)e (odgojne, obrazovne,
unkcionalne)
pripadnost metodikome
sustavu (otvoreni,
problemski)
tipoloko odreenje (uvodni
sat, teorije knj/)
didaktiki kontekst
(pregled sadraja prema
<astavnom programu, izvori
za uenje, lektira, knj/,
literatura6)
metodiku strategiju
(metode, oblike, sredstva)
strunu, znanstvenu i
teorijsko,metodiku
utemeljenost
159
instrumentarij vrednovanja
postignu)a
(sadraja, ponaanja uenika,
sredstva i pomagala,
postignu)a)
vrednovanje metodike
strategije (teorija modula)
d) Na2tavn% 2adr3aj ,&nj%3evn%)
sadraj nastavnog sata
knjievnosti utvren je
nastavnim programom
programski se sadraj
rasporeuje po razredima ili
obrazovnim stupnjevima
za svaki razred ili o stupanj
utvruje se domiljen sustav
sadrajni& cjelina (nastavni&
tema i jedinica) koje se
160
ostvaruju u povezanom nizu
nastavni& sat
prema didaktikoj podjeli na
satu knjievnosti pojavljuj se
spoznajni i estetski sadraji
-opravdanije je knjievne
sadraje podijeliti na:
a)umjetnike
(knjievnoumjetnike)
(knjievna djela i djela ostali&
umjetnosti)
b)znanstvene
(knjievnoznanstvene)
(knjievnoteorijska,
estetika,
umjetnikoteorijska i
knjievnopovijesna
problematika)
161
knjievnost kao nastavni
predmet obu&va)a
knjievnost kao umjetnost i
knjievnost kao znanost/
0mjetniki i znanstveni
sadraji meusobno se
povezuju/
@nanstveni sadraj slui
osmiljavanju umjetniki&
sadraja/
-opseg knjievnog sadraja za
nastavni sat uvjetovan je:
sloeno)u (teinom)
usvajanja
primanja (recepcije)
stupnjem knjievnog
obrazovanja uenika
speciinostima razreda ili
162
obrazovne skupine
metodikim uvjetima
-sadraj nastavnog sata moe
biti:
jedno knjievno djelo
jedna knjievna tema koja
obu&va)a vie knjievni& djela
(npr/ ljubavna poezija Fesne
8arun)
jedan knjievnoteorijski
problem (drama kao knjievni
rod)
jedan knjievnopovijesni
problem (ekspresionizam u
&rvatskoj knjievnosti)
;njievnoumjetniki sadraj
pobuuje estetske doivljaje,
a knjievnoznanstveni
intelektualne (misaone)
163
procese/
e) Oda(%r % omeB%vanje 2adr3aja
programski sadraj prenosi se
u nastavne jedinice koje se
ostvaruju u jednom nastavnom
satu ili blok- satu
nastavne jedinice su logino
povezane i omogu)uju
vodoravno i okomito irenje
spoznaja
?nastavni sat knjievnosti u
skladnu cjelinu povezuje
umjetniki i znanstveni
sadraj
-umjetniki sadraj je podloga
za upoznavanje i usvajanje
knj/teorijski& i knj/povijesni&
164
pojava
?knjievnoumjetniki sadraj
odabire se u skladu s
recepcijskim mogu)nostima
uenika, a knjievnoznanstveni
u skladu sa spoznajnim
mogu)nostima
?pri omeivanju sadraja
postavlja se pitanje broja
pojmova, novi& spoznaja do
koji& )e do)i na nastavnom
satu
(odgovor na ta pitanja daju
rezultati empirijski&
istraivanja)
4adraj svakog nastavnog sata
postavlja se u iri didaktiki
kontekst/ ;ontekstualizacija se
odnosi na sate koji mu
165
pret&ode i sate koji slijede/
0itelj poznaje cjelovitost
sustava
kojim osigurava kontinuirano
povezivanje sadraja/
;) #adr3aj % /ada6e na2tavno4 2ata
-trojake zada)e:
a)o(ra/ovne (nove spoznaje,
novi pojmovi, novi termini,
nove deinicije, nove
teorije6)
b)od4ojne (izgraivanje
socijalne, moralne i estetske
svijesti)
c);un&'%ona0ne (doivljavanje,
uivljavanje, zapaanje,
pam)enje, miljenje,
zakljuivanje, ocjenjivanje6)
166
4) #tru&tura ,art%&u0a'%ja8
u2troj2tvo)
nastavni sat je dinamina
struktura
sat knjievnosti strukturira
se po azama (etapama)
etapna organizacija nastavnog
sata:
a) usmeno provjeravane
znanja
b) izlaganje novoga gradiva
c) utvrivanje
d)zadavanje doma)i&
zadataka
-suvremene teorije naputaju takav
model
167
1) Metod%&% 2tru&turn% mode0%:
a) Mode0 9&o02&e %nterpreta'%je
0 sustavu kolske
interpretacije sat knjievnosti
izgrauje se na zakonitostima
komunikacije s knj/ djelom, s
njegovom estetskom
recepcijom i teorijom
spoznaje/
*edo20%jed 7a/a
!/ >oivljajno-
spoznajna
motivacija
"/ <ajava teksta i
njegova lokalizacija
#/ 5nterpretativno
itanje teksta
$/ Bmocionalno-
168
intelektualna
stanka (pauza)
%/ .bjavljivanje
(izraavanje)
doivljaja i njegove
korekcije
'/ 5nterpretacija
(/ 4inteza
*/ @adaci za
samostalan rad
uenika
4vaka se strukturna jedinica
sadrajem i postupcima
ostvaruje u skladu s
doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika i uzima u obzir
posebnost
knjievnoumjetnikog teksta
169
() Mode0 9&o02&e ana0%/e
,etapn% mode0)
*edo20%jed Etape
!/ Ilasno, izraajno,
ekspresivno
itanje teksta
"/ Aokalizacija teksta
#/ 8lan za analizu
$/ 8rouavanje
sadraja ideja
teksta
%/ 8rouavanje orme
'/ @akljuak
7odel kolske analize
uspostavlja redoslijed etapa iz
koji& se ne uoava psi&oloko-
spoznajna utemeljenost sata/
170
') D%da&t%&% mode0 ,njema&%)
*edo20%jed Etape
!/ 8ripremanje uenika
za emocionalno
primanje novog
gradiva
"/ 0spostavljanje veze s
poznatim gradivom
#/ 7otiviranje za
osmiljavanje novog
gradiva
$/ .rganiziranje
(pripremanje)
samostalnog rada
%/ 8ostavljanje cilja
<jemaki didaktiari
uspostavili su strukturni model
171
koji se temelji na psi&olokim
odrednicama/
d) #tru&turn% mode0 pro(0em2&e
na2tave
*EDO#!IJED 7A"E
!/ 4tvaranje
problemske situacije
"/ >einiranje problema
i metode
#/ 4amostalan
istraivaki rad
uenika
$/ 1naliza i korekcija
rezultata
istraivanja
%/ <ovi zadaci za
samostalan rad
172
prikazani strukturni modeli
problemskog nastavnog sata u
prvi plan istiu samostalan rad
uenika,
razvijanje istraivaki& i
stvaralaki& sposobnosti
struktura sata na kojem se
prouava knjievnoteorijska ili
knjievnopovijesna
problematika razlikuje se od
strukture sata na kojem se
interpretira
knjievnoumjetniki tekst
%) $2troj2tvo na2tavno4 2ata
,na2tavna 2%tua'%ja)
novije teorije o strukturi
nastavnog sata istiu novu
173
strukturnu jedinicu koja se
naziva na2tavnom 2%tua'%jom
nastavna situacija deinira se
kao zadatak koji ima konkretan
cilj, odreeni sadraj i
metodiku kojom se ostvaruje
-
nastavni se sat organizira tako
da se nastavne situacije
meusobno logiki povezuju i
ine organizacijsku cjelinu
a) #adr3aj na2tavne 2%tua'%je
nastavna situacija obu&va)a
odreenu koliinu sadraja
koji se prima, usvaja,
174
interpretira, ui u odreenom
vremenu
nastavna situacija moe trajati
%, !-, "- ili vie minuta
pri izboru i omeivanju
sadraja za nastavnu situaciju
postavljaju se ciljevi i
metodika sredstva
knjievni sadraj je vrlo
raznolik pa ga je teko
ralaniti
pri razvrstavanju i
ralanjivanju sadraja
oslanjamo se na iskazanu
podjelu: umjetniki i
znanstveni sadraj
-u nastavnoj se situaciji mogu
pojaviti
a) samo umjetniki sadraj
b) samo znanstveni sadraj
175
c) umjetniki i znanstveni
sadraj zajedno
-radi preglednosti u
ralanjivanju sadraja
uspostavljen je sljede)i sustav:
sadraj lirske poezije
sadraj epske poezije
sadraj dramske
knjievnosti
sadraj pripovjedne proze
sadraj esejistike proze
sadraji vezani uz pisca i
njegovo
stvaralatvo
sadraji vezani uz knjievna
razdoblja
() Na2tavne 2%tua'%je u
%nterpreta'%j% 0%r2&e pje2me
176
svako je umjetniko djelo
individualna, neponovljiva
stvarnost/
meutim, postoje zajedniki
elementi na temelju koji& se
djela svrstavaju u zajednike
skupine (rodove i vrste)
pri ralanjivanju sadraja za
nastavnu situaciju mogu se, kao
is&odite, uzeti upravo ti
zajedniki elementi, koji se
speciiciraju i interpretiraju
individualno, u skladu s
individualnom, umjetnikom
prirodom pjesme
osim sadraja koji izviru iz
teksta, pojavljuju se i
177
izvantekstovni sadraji koji
pripadaju povijesti
knjievnosti, teoriji, sociologiji
k/ i recepcijskim znaajkama
uenika
sadrajne se jedinice odabiru i
meusobno povezuju logiki i
emocionalno te prilagouju
ciljevima interpretacije u
cjelini
polaze)i od sadrajni&
jedinica, nastavne situacije u
interpretaciji lirske pjesme,
npr/
7atoeve !+-+, mogu imati
ovakav redoslijed
!/ nastanak pjesme
(probuditi zanimanje)
178
"/ naslov pjesme
(zapam)ivanje naslova,
uz razvijanje pov/
asocijacija)
#/ emocionalni i misaoni
sadraj
(uivljavanje u poruke
pjesme)
$/ tematsko-motivska
utemeljenost
(uoavanje i odreivanje
teme i motiva)
%/ struktura (uoavanje i
tumaenje
strukture soneta)
'/ stilska sredstva (doivjeti
i spoznati
ekpresivnost pjesnike
rijei)
(/ pjesma i antologije
179
(potvrditi doivljene
vrijednosti navoenjem
antologija)
uz svaku se sadrajnu jedinicu
nastavne situacije
uspostavljaju zada)e i
metodika sredstva nji&ova
ostvarivanja
>akle, nastavna jedinica U
sadraj V cilj V metodika
sredstva
M%0ar%6ev 2u2tav na2tavn%1 2%tua'%ja
svaki pojedinani strukturni
model prilagouje umjetnikim
znaajkama pjesme,
recepcijskim mogu)nostima
uenika i ciljevima
interpretacije
180
a) Gu2tav Kr&0e' , Prv% 2n%je4 :
motivacija sugestijom:
zamisliti sliku u kojoj je
mogu)e dogaanje pjesme,
itanje pjesme: zamiljanje
slika i sluanje rijei:
neposredni doivljaj pjesme,
uoavanje pojedinosti: bjeline,
predmetnog svijeta,
izraajnosti samoglasnika i, e///
b) Gr%4or V%te/8 5ev%na
jutarnja pje2ma: motivacija
glazbom i sti&om,
asocijacijama, interpretativno
itanje pjesme, asocijacije uz
pojedine dijelove pjesme,
analiza pojedinosti: prostor,
zvuk, pokret, boje///
181
') na2tavne 2%tua'%je u
%nterpreta'%j% ep2&o4 dje0a
sadrajne odrednice
dierenciraju se ovisno o
pripovjednoj vrstiJ postoje,
meutim, zajedniki elementi
!/ sadraj nast/ situacija u
interpretaciji bajke mogu biti:
tema, ideja, abula, likovi,
antastika, podrijetlo bajke,
ilustracija bajke, ekranizacije
"/ u interpretaciji basne : tema,
ideja, abula, likovi,
kompozicija, jezino-stilska
sredstva, alegorijsko znaenje,
pouka
#/ u interpretaciji novele i
romana: naslov, tema,
182
problematika, idejni svijet,
kompozicija, abula, motivacija,
likovi, karakterizacija lika,
umjetniko oblikovanje lika,
vrsta romana,
postanak, ekranizacija,
dramatizacija,
djelo u ogledalu knjievne
kritike
K .pseg sadraja prilagouje
se ciljevima interpretacije i
mogu)nostima uenika/
<aznaeni elementi mogu
postati i sadrajem nastavnog
sata u cjelini/
<oviji metodiki pristupi prip/
183
prozi istiu upravo bitne
strukturne elemente kojima se
bavi interpretacija: abula, lik,
pripovjedanje6
K 4adrajno oblikovanje
nastavni& situacija i nastavnog
sata u cjelini uvjetovano je
doivljajnim (recepcijskim) i
spoznajnim mogu)nostima
uenika/
4toga se to oblikovanje
dierencira ovisno o azama u
razvoju osobe/
d) na2tavne 2%tua'%je u o(rad%
dram2&o4 dje0a
184
temelje se na razliitim
elementima dramskog djela kao
literarnog i scenskog djela
elementi koji su dijelovi nast/
situacije: dramska struktura,
in, dramska situacija, likovi,
dijalog, monolog, didaskalije,
tema, ideja, stilske znaajke,
jezik, vrsta drame, postanak
drame, scenska povijest
drame, glumci u ulozi pojedini&
likova, glumci o drami, reiser
o drami
pojedine sadrajne odrednice
u metodiko
nastavnom oblikovanju imaju
185
status nastavni& tema i
jedinica koje se dalje
ralanjuju na nastavne
situacije
e) na2tavne 2%tua'%je u o(rad% p%2'a
sadrajne jedinice: biograski i
bibliograski podaci,
stvaralaka aza, podruje
stvaralatva, knjievne vrste,
metoda stvaranja, pripadnost
koli, pravcu, utjecaj na kasniji
razvoj knjievnosti, prijevod
njegova opusa
;) na2tavne 2%tua'%je u o(rad%
epo1e
186
sadrajne jedinice: ime epo&e i
pravca, vremensko omeenje,
generacijsko nastupanje
pisaca, odnos prema stvarnosti,
metoda, knjievne teme,
knjievni oblici, knjievni uzori
-inormacije iz znanstvenog
podruja
4) pro(0em &ao 2adr3aj na2tavne
2%tua'%je
Bpsko ili dramsko djelo moe
se problematizirati, tj/
ralanjivati na probleme koji
se rjeavaju u nastavnom
procesu/ 0 tom sluaju
nastavna situacija obu&va)a
odreeni problem (problemski
zadatak) koji se rjeava
187
razliitim postupcima i
operacijama/
0 sustavu problemske nastave
sadraj nastavne jedinice
moe obu&vatiti knjievni lik,
tematsko-idejnu razinu djela,
jezik i stil, strukturu itd/
8roblemska nastavna situacija
ostvaruje se problemskim
pitanjem/
8roblemska situacija trai
odgovor na postavljeno pitanje/
8itanje odgovori U sadraj
nastavne situacije/
1) Imenovanje % 2adr3ajno
omeB%vanje na2tavne 2%tua'%je
Mnastavna situacija se imenuje:
188
prema temeljnom sadraju
to ga obu&va)a
prema metodikim
postupcima kojima se
ostvaruje
prema aktivnostima uenika
8rema temeljnom sadraju
nazivi situacija mogu biti
razliiti:
a) mogu iskazivati temeljne
pojmove kojima se bavi
nastavna situacija
(naslov djela, kompozicija,
pouka6)J
b) iskustvene pojmove
(emocionalne, etike, estetske,
jezikoslovne i op)ekulturne
sadraje) koji se povezuju uz
tekst ili iz njega izviru (u
189
gostima, nazivi ustanova, kakav
bi& elio biti, doivljaj ilma ili
teksta6)/
"rema sadr!aju se odre#uje i oblik naslova.
8rema metodikom
postupku:
interpretativno itanje,
potvrivanje karakteristika
lika podacima iz teksta (rad
na tekstu), motivacija za
predvianje razvoja radnje6
8rema aktivnostima
uenika:
razumijevanje teksta,
izraavanje doivljaja,
gledanje ilma, slobodno
stvaranje prie, uoavanje
kompozicije/
M opseg sadraja nast/
situacije uvjetovan je:
190
prirodom sadraja
teinom
recepcijskim i kognitivnim
mogu)nostima uenika
medijem
okolnostima u kojima se
usvaja
4adraj koji se ukljuuje u nastavu knji!evnosti u razvijenijoj podjeli mo!e biti$
a) iskustveni sadraj to ga
posjeduje uenik
(emocionalni, etiki, socijalni),
b) jezikoslovni sadraj, c)
knjievnoumjetniki, d)
ilmski,
e) likovni, ) glazbeni, g)
znanstveni,
&) op)ekulturni (obavijesni)/
4mjenjuju se, povezuju i
proimaju razliiti sadraji/
191
.pseg sadraja uvjetovan je
gusto)om inormacija,
pojmovnom (apstraktnom)
razinom/
.dluuju)i aktor: recepcijske
i kognitivne mogu)nosti
uenika/ 8rema njima se
odreuje razina interpretacije,
broj i karakter pojmova i
operacija/
8rijenosnik: sadraj se moe
prenositi tekstom, slikom,
s&emom, simbolima, te&nikim
sredstvima/
.kolnosti: posjeduju li uenici
izvore u kojima se nalaze
sadraji pripremljeni za
primanje i usvajanje, gdje se
sadraji usvajaju i sl/
") TIPOVI NA#TAVNI) #ATI
192
-prema didaktikom kriteriju
razlikujemo (odnosi se na sve
nastavne predmete):
sat uzimanja novog gradiva
sat ponavljanja
sat provjeravanja i
uvjebavanja
sat ocjenjivanja
-metodika nastave knjievnosti
uspostavlja vlastitu tipologiju
a) prema sadraju
(knjievnoumjetnikome i
knjievnoznanstvenome)
b) prema statusu u lancu
nastavni& sati
c) prema strukturnim
193
znaajkama
d) prema poloaju uenika u
nastavnom procesu
-prema sadraju razlikujemo:
sat analize knjievnog djela
sat interpretacije
sat teorije knjievnosti
sat povijesti knjievnosti
sat lektire
A) P*EMA #AD*AJ$:
a) ana0%t%&% 2atC2at ana0%/e
&nj%3evno4 dje0a
izvodi se iz analitikog
metodikog sustava
194
2at %tanja % ana0%/e
kombinirani tip sata na
kojem se oituju dvije
djelatnosti: itanje i analiza
(opisna razina teksta)
() 2at %nterpreta'%je
&nj%3evno4 dje0a
- njegov sadraj je
knjievnoumjetniki tekst
- sat interpretacije pojavljuje
se u okviru kolske
interpretacije knj/ djela
zagrebake metodike kole
dijeli se na sat interpretacije
lirske pjesme, epske pjesme,
epa, basne, bajke,
pripovijetke, romana, drame,
195
putopisa, kritike i eseja, sitni&
oblika
- svaka podvrsta sata
interpretacije ima posebne
metodike znaajke koje
proizlaze iz umjetnike
prirode pojedine knjievne
vrste, naina primanja i
spoznavanja
- nastavni sat interpretacije
utemeljuje se na spoznajama:
teorije recepcije, literarno-
estetske komunikacije i
teorije estetske spoznaje
2tru&tura:
a) doivljajno-spoznajna
motivacijaJ b) najava teksta i
lokalizacijaJ c) interpretativno
196
itanjeJ d) emocionalno-
intelektualna pauzaJ
e) objavljivanje i korekcija
doivljajaJ
) interpretacijaJ g) sintezaJ
&) zadaci za
samostalan rad uenika
ukljuuje se u sve aze knjoo,
na sve stupnjeve i u sve
razrede osnovnog i srednjeg
obrazovanja
u <- ;a/% razvoja linosti
dijete se uvodi u komunikaciju
s knjievnim djelomJ
u >- ;a/% uenik se uvodi u
interpretaciju teksta, razvija
se interes za samostalno
itanjeJ
u @- ;a/% otkriva ueniku
naine itanja, razvija
197
imaginaciju i releksijuJ
u A- ;a/% osposobljava uenike
za samostalnu interpretaciju
knji/ tekstovaJ
u D- ;a/% interpretacija se
podie na viu knjievnoteor/ i
knjievnopov/ razinu
') 2at teor%je &nj%3evno2t%
obino se povezuje sa satom
interpretacije i povijesti
knjievnosti
- izvodi se iz programskog
sadraja
teorije knjievnosti
u niim razredima
povezuje se uz interpretaciju
knjumj/ teWta
-neki knjteor/ pojmovi (osobito
knj/vrste bajka, basna)
pojavljuju se kao sadraji
198
nastavnog sata
u viim razredima,srednja k
u okviru 8ristupa
knjievnome djelu te
knjievnopovijesnim satima
pojav0juje 2e &ao uvodn% %0%
/a&0jun% 2at
a) uvodni: knj/ kao posebna
umjetnost, knj/ rodovi i
vrste, stilske ormacije i
nji&ove poetike
b) zakljuni: pojavljuje se nakon
interpretacije knjievni&
djela iz kruga odreeni&
rodova i vrsta te
interpretacije
reprezentativni& djela iz
stilski& ormacija/
199
.visno o polazitima u sadrajnom
oblikovanju sata, primjenjuje se
induktivna i deduktivna metoda
2tru&tura :
a) motivacijaJ b) najava
knjievnoteorijske temeJ c)
deiniranjeJ d) oprimjeravanjeJ
e) samostalno pronalaenje
novi& primjeraJ
) mogu)a stvaralaka
primjenu u vlastitome jezinom
izraavanju
d) 2at pov%je2t% &nj%3evno2t%
- izvodi se iz paradigme
nacionalne i op)e (svjetske)
povijesti knjievnosti
-u istom obliku pojavljuje se
u srednjoj koliJ mogu)
200
je i u zavrnim razredima o
- prema sadrajnom
usmjerenju moe biti:
a) sat o piscu,
b) o knjievnom pravcu,
c) o epo&i
- pojavljuju se teme knj/ djela,
oblici i vrste koje su povijesno
uvjetovane, programi, maniesti,
asopisi, knj/ ivot, bibliograski i
drugi podaci6
sadraj proizlazi iz knj/djela,
drutveno
politiki& i knj/ procesa,
autorove graanske i
stvaralake biograije6
a) 2at o p%2'u
.d (/ razreda organizira se
poseban tip sata na kojemu se
upoznaje piev 3%votop%2
201
<-- Do je sat uzimanja novog
gradiva na kojem uenici,
ovisno o spoznajnim
mogu)nostima, upoznaju
razliite strane autorova
ivota i rada/
4adraj sata o pievu
ivotopisu ine: >/podaci o
roenju, podrijetlu,
kolovanju, djetinjstvu,
djeatvu, zanimanju,
pripadnost politikim
strankama, pokretima,
generaciji kojoj pripada6
@- .dabiru se oni elementi koji
su ueniku dostupni i koji
najvie pridonose ostvarivanju
o-o ciljeva/
A- Eivotopis pisca u nastavi
202
ima obrazovnu i odgojnu ulogu/
"a uen%&e F- % G- ra/reda
D- moe se temeljiti na otkrivanju
pieva djetinjstva, djeatva i
mladosti/ 4at bi
izgledao ovako: a) djetinjstvoJ b)
djeatvoJ c) mladostJ d) zrele
godine
;njievnopovijesno
utemeljene biograije po
stvaralakim azama
E/ 4at o piscu moe biti uvodni
ili zakljuni, ako je rije o
monograskoj obradi pisca/
0vodni: budi se zanimanje za
pievo stvaralatvoJ
zakljuni: usustavljuju se
spoznaje kojima se odreuje
pieva stvaralaka osobnost
od 2edmo4 ra/reda
203
F- u nastavnim programima
istie se odrednica koja trai
uenje o piscu Rkao stvaraocu
knj/ djelaS/
od etvrto4 do o2mo4
ra/reda
G- objavljuju se posebne
knjiice o piscima koje u
literarnom,
neenciklopedijskom obliku
donose sliice iz pieva
ivota/
H- 8isci se uenicima predstavljaju u
elektronikim medijima i na
internetu/
Od 2edmo4 ra/reda
<I- u nastavu se ukljuuju
stvaralaki portreti pisaca,
204
koji sadre obavijesti iz
graanske i stvaralake
biograije, znaajke
stvaralakog opusa i ocjene
pieve stvaralake osobnosti
A) Pr- 2tru&tura /a&0juno4
2ata :
a) odreenje stvaralakog
opusa (opseg, knj/ vrste)J b)
pieva poetika (s&va)anje
stvaralatva, pogledi na umj/)J
c) stvaralake aze, znaajke
svake azeJ d) idejne,
knjievnoznanstvene znaajke
opusaJ e) pievo mjesto u
povijesti nacionalne
knjievnostiJ ) kritika
recepcija pieva
stvaralatvaJ g) odjeci u
205
drugim medijima
B) $vodn% 2at:
izvorna biograska i
autobiograska graa
(dokumenti, otograije,
pisma, dnevniko-memoarski
zapisi, ilmovi, umjetniki
portreti, glazbena djela,
likovna djela6)
4uvremeni uvodni sat o piscu
za&tjeva:
od%ovaraju&u metodiku strate%iju koja obuhva&a razliite metode (ne samo usmeno% izla%anja)' sredstva i
poma%ala (multimedijski pristup) i razliite oblike suradniko% uenja
<udi sadraje koji pobuuju
zanimanje za
umjetniki svijet, p/
206
svjetonazor, intelektualno,
moralno i estetsko
izgraivanje
b) 2at o &nj%3evnom 2mjeru %
epo1%
.drednice: a) vremensko odreenje,
b) naziv razdoblja, c) povijesni i
knjievnopov/ podaci, d) umjetniki
tekstovi (tematska, vrstovna
organizacija), e) sinteza
(sredn
ja kola)
e) ;%0m2&% na2tavn% 2at
ilmski nastavni sat utemeljuje
se na sadrajima ilmske
umjetnosti i pripada metodici
ilmske umjetnosti
(4tjepko Deak, 7etodika
ilmske umjetnosti)J
207
u nastavi knjievnosti ilmski
sat se pojavljuje u kombinaciji
s odreenim tipom sata knj/
(satom interpretacije knj/ dj/
koje je ekranizirano, satom
povijesti i teorije knj/)

ilmski nastavni sat ukljuuje
se u razliite metodike
sustave
B) P*EMA O*GANI"A.IJ#KOM
K*ITE*IJ$:
a) uvodn% 2at
organizira se radi stvaranja
o-o uvjeta za susret s knji/
djelom, piscem ili epo&omJ uvod
moe trajati i dio sata pa je to
tada uvodna nastavna situacija
? ima karakter doivljajno-
208
spoznajne motivacije
? u govorenim ili pisanim
oblicima a) iskazuju se iskustva
i doivljaji uenika, b)
prezentiraju se rezultati
samostalnog izvannastavnog
rada, c) odabiru se sadraji
drugi& umjetnosti,
d) pojavljuju se lingvistiki i
op)ekulturni sadraji koji su
povezani s knjievnim djelom,
uvodni sat moe se temeljiti
na: a) literarnoj ekskurziji, b)
posjetu muzeju, c)
sistematiziraju se spoznaje te
tako uspostavlja veza izmeu
poznatog i nepoznatog, d)
obu&va)aju se sadraji koji su
usvojeni u drugim predmetima
() 2at %tanja % ana0%/e dje0a
209
- je sat interpretacije knji/ djela
') /a&0jun%8 2%ntet2&% t%p
2ata
obu&va)a u preraenom i
usustavljenom obliku sve
spoznaje koje su uenici
usvojili na pret&odnim satima
.) P*EMA .I!J$ I "ADA.IMA
a) 2at u/%manja novo4
4rad%va
namjera mu je da uenici upoznaju
i usvoje nove sadraje
moe obu&va)ati
knjievnoteorijsku
problematiku, tada je to a) 2at
teor%je &nj%3evno2t% (usvajaju
se novi pojmovi, deinicije,
210
zakonitosti knji/ stvaranja)J
literarnoteor/ problem
promatra se kao dio sustavaJ
na satu se ostvaruje i
vjebanje kojim se razvijaju
sposobnosti i vjetine (vjebe
mogu biti promatranja,
usporeivanja, zakljuivanja,
svrstavanja i dr/)
sadraj () 2ata o p%9evu
3%votop%2u ine podaci o
roenju, kolovanju,
djetinjstvu, zanimanju, utjecaj
na generacije knjievnika i dr/ J
sat se moe strukturirati
prema odreenim azama
pieva ivota, a za ilustraciju
svake aze odabiru se djela
tako se povezuje piev ivot i
knjievni radJ
211
razvojna je aza vremensko
razdoblje u stvaralatvu pisca
koje ima svoje stilske,
tematsko-idejne, anrovske
osobineJ
biograski sat moe biti i
uvodni (tada se njime stvaraju
emocionalni i intelektualni
uvjeti za interpretaciju
teksta) i zakljuni sat (tada
slui uop)avanju i
usustavljivanju spoznaja)J
danas biog/ sat nastoji razviti
razmiljanja o piscu, izbjegava se
aktograski pristup
') 2at o prav'u % epo1% tei
naelu korelacije, povezivanja
sadraja razliiti& nastavni&
predmetaJ
212
na temelju podataka s
inormativne razine (kronoloki
podaci, naziv epo&e, naziv
struja u okviru epo&e, nazivi
djela, asopisa)
uspostavlja se analitiko-
kritiki odnos prema materijiJ
osobine epo&e upoznaju se na
njezinim reprezentativnim
djelima
() 2at ponav0janja %
utvrB%vanja
pon/ i utvr/ dio je svakog
nastavnog sata, a moe se
organizirati i kao poseban tip
sata
sat se obino organizira nakon
prouavanja ve)i& ili manji&
213
programski& cjelina
ovisno o opsegu, ponavljanje
moe obu&vatiti jednu temu ili
cjelinu koja je obraena na
satu uzimanja novog gradiva,
takvo ponavljanje naziva se
tematskim ponavljanjem
sat ponavljanja uvjetuje i
redoslijed sati u izvedbenome
programu
obavezno se pojavljuje u
programu, na poetku i na
zavretku pojedini& obrazovni&
razdoblja: na poetku kolske
godine, svakog tromjeseja, na
kraju tromjeseja te na kraju
k/ godine
dva su tipa ponavljanja
reproduktivno i produktivno:
reproduktivni sat obu&va)a
214
knjievnoznanstvene sadraje,
a produktivni za&tjeva
preoblikovanje tematske
cjeline u nove sustave
a) reprodu&t%vn% 2at
utemeljuje se na sadraju koji
obu&va)a: pojmove, deinicije,
pravila, teorije, podatke,
nazive, imena
(knjievnoteorijske i
knjievnopovijesne sadraje)
te knjievnoumjetnike
sadraje koji se iskazuju
pojmovima, imenima (likova,
npr/), nazivima i sl/
?ostvaruje se usmeno ili
pismeno, usmeno i pismeno/
a) pismeno ponavljanje
obu&va)a zadatke objektivnog
tipa, testove znanja, pismena
215
objanjenja i druge kra)e
oblike pismenog izraavanjaJ
b) usmeno ponavljanje i
provjeravanje ukljuuje usmeni
dijalog (reproduktivni), usmeno
izlaganje (pojedinano, lanano
naizmjenino), kviz, razliite
literarne igre (loto, putovnice)
b) produ&t%vn% 2at =
produktivno ponavljanje
ostvaruje se: usporeivanjem
pojava, sintetiziranjem,
usustavljivanjem, preoblikama,
aktualiziranjem
knjievnoumjetniki tekstovi
mogu se razvrstavati prema
vrstovnom (lirske pjesme,
pripovjedne vrste) ili
tematsko-motivskom kriteriju
(unutar zajednike teme
216
pojavljuju se razliiti motivi
koje treba izdvojiti, imenovati
i povezati u zajedniki cjelinu,
npr/ tema o djetinjstvu)
usporeivati se mogu tekstovi
koji pripadaju istom
tematskom krugu, likovi u
istom djelu, likovi iz razliiti&
djela, djela istog anra iz iste
ili razliiti& epo&a, razliiti
estetski nazori pisaca itd/
primjenjuju se literarne
tablice
produktivni tip ponavljanja
utvruje razvijenost
sposobnosti i stupanj literarne
kompetencije, koja se utvruje
na temelju obraz/ (knjievni&
i itateljski&) standarda
preoblika je poseban oblik
217
produktivnog ponavljanja,
preoblike se mogu ostvarivati
kao dramatizacije, scenariji za
ilm, televizijske emisije
stvaralaki zadaci koji se
odnose na stvaralatvo pisca:
utvrivanje knj/ vrsta i nji&ovo
tematsko odreenjeJ
utvrivanje zastupljenosti
motiva u pievu stvaralatvuJ
utvrivanje idejni& stavova,
otkrivanje pieva
svjetonazoraJ prenoenje
,preoblikovanje tekstova
(dramatizacije, scenske
postave)J prenoenje tekstova
u televizijski, radijski i ilmski
izriajJ prenoenje tekstova na
3>-?.7,u digitalni izriaj
218

-u okvirnim i izvedbenim
programima obvezatno se
uspostavlja proporcionalan
odnos izmeu nastavni& sati uz
uzimanje novoga gradiva, sati
ponavljanja i utvrivanja,
obvezni& i izborni& sati te sati
vjebanjaJ
-proporcije se utvruju na
temelju pokazatelja koji su
utvreni empirijskim
istraivanjemJ
!/ okvirni program naznauje
proporcije koje imaju
zajedniku razinu za pojedine
razrede,
"/ izvedbeni program
prilagouje te pokazatelje
219
konkretnim odgojno-
obrazovnim (nastavnim)
uvjetimaJ
sat ponavljanja i utvrivanja
daje povratne obavijesti o
uinkovitosti nastave,
istodobno prua mogu)nost
(ocjenjivanja) vrednovanja
pojedini& uenika i raz/odjela
') 2at provjeravanja %
o'jenj%vanja
organizira se radi provjere
stupnja usvojenosti znanja,
sposobnosti i umije)a te radi
vrednovanja tog stupnja
usvojenosti ocjenom
? ne ostvaruje se samo na
posebnim nastavnim satima
220
? za svaki posebno organiziran
sat provjeravanja i
ocjenjivanja utvruje se i
nastavni sadraj na kojem )e
se provjeravati stupanj
usvojenosti znanja i
razvijenosti sposobnosti
znanje iz knjievnosti
obu&va)a: knjievne podatke i
injenice, pojmove,
generalizacije, deinicije,
teorije, metode, nazive djela,
pisaca i pojmova, tvrdnje i
sudove o djelima i piscima,
strukturne elemente knj/
djela, knjievnopovijesne
procese (karakteristike,
kronoloki slijed,
predstavnike), postupke u
interpretaciji djela
221
osim knjievnoteorijskog i
knjievnopovijesnog znanja,
provjerava se i ocjenjuje
knjievno znanje koje se
temelji na knjievnim djelima
provjeravanje i ocjenjivanje
usklauje se s katalogom
znanja i katalogom sposobnosti
te obrazovnim standardima
postoje mjerni instrumenti
kojima se utvruje stupanj
usvojenosti znanja i
sposobnosti obrazovni
standardi to i& propisuje
meunarodna organizacija
(0nesco, Fije)e Burope i dr/)
? obrazovni standardi sadre
ljestvicu usvojenosti znanja u
kojoj se pojavljuju odrednice
za razine:
222
znanje prisje)anja,
prepoznavanja, deiniranja,
oprimjeravanja, uporabljivo
znanje, stvaralako znanje
-na temelju nji& utvruje se
brojana ili opisna ocjena
? utvrivanje razina
usvojenosti knj/ sadraja
(znan/ i umj/) za sve razrede i
sve o-o stupnjeve, za sve prog/
sadraje, za&tijeva empirijsko
istraivanje na zasadama
znanstvene metodologije:
-tako se dobivaju objektivni
pokazatelji kojima se mjeri
znanje, tj/ literarna
kompetencija
? osim znanja, provjeravaju se
i ocjenjuju literarne
sposobnosti koje se oituju u
223
literarno-estetskoj
komunikaciji s tekstom i
interpretacijiJ
-literarno-estetska
komunikacija i interpretacija
meusobno su povezane
- interpretacija ovisi o literarno-
estetskoj komunikaciji
provjeravanjem i
ocjenjivanjem obu&va)ene se
ove literarne sposobnosti:
primanja (recepcijske
sposobnosti)J doivljavanja i
uivljavanja (empatija)J
uoavanja,zapaanjaJ
pismenog izraavanja
doivljaja, dojmova, zapaanja,
sudovaJ usmenog izraavanja
zapaanja, dojmova, sudova,
224
zakljuaka i ocjenaJ asociranja
i usporeivanjaJ samostalnog
tumaenjaJ preoblikovanja
kvalitetu interpretacije
odreuje: doivljenost teksta,
osmiljenost zapaanja,
preciznost generalizacija,
jasno)a tvrdnji i stavova,
povezanost izlaganja,
pravilnost jezinog izraza6
? vrednovanje znanja i sposobnosti
(kompetencije) ukljuuje kategoriju
samostalnosti,nesamostalnosti
u uenju i usvojenosti
nauenoga uspostavlja se
mjerna ljestvica: posve
samostalno, uz djelominu
pomo), samo uz pomo) drugi&,
potpuno nesamostalno
225
? u suvremenoj nastavi preerira se
pismeno provjeravanjeJ
da bi se dobila objektivna slika
o obraz/ postignu)ima, nuno je
uspostaviti ravnomjeran odnos
usmenoga i pismenoga
provjeravanja
< o(0%'% u2meno4
provjeravanja u2vojeno2t%
/nanja: odgovori na pitanja,
iskazivanje doivljaja i
dojmova, samostalno
objanjavanje pojma, citiranje
teksta kojim se neto
dokazuje, samostalno
interpretiranje teksta,
pararaziranje teksta, usmena
recenzija, usmena rasprava ///
vremensko trajanje usmeni&
226
oblika provjeravanja ovisi o
sadraju i za&tjevima
obrazovnog standarda
nijedan oblik usmenog
provjeravanja ne bi smio
trajati dulje od !% minuta
rije je o etapi nastavnog sata
uzimanja novog gradiva N
kad je rije o cjelovitom satu
p i o, izmjenjuju se oblici
usmenog i pismenog
provjeravanjaJ za svaku
sastavnicu utvruju se razine,
tj/ obrazovni standardi
navedeni oblici usmenog
provjeravanja i ocjenjivanja
mogu se i pismeno provjeravati
(ne kuim, tablica u
?osandi)uN)
227
> postoje po2e(n% o(0%'% p%2meno4
provjeravanja % o'jenj%vanja-
- poseban je oblik pismenog
provjeravanja i ocjenjivanja a) te2t
(testiranje)J test je standardizirani
postupak kojim se mjere i vrednuju
postignu)a o-o djelatnosti, tako da
se pojedinani rezultati usporeuju
s drugim rezultatima koji su nastali u
istim uvjetima
- prema namjeni razlikujemo
tri vrste testova :
a) testove znanjaJ b) testove
sposobnostiJ c) testove
osobnosti
testovima znanja mjerimo
knj/pov/ znanje i znanje knj/
testovima sposobnosti
mjerimo knjievne sposobnosti
228
!/ testiranje se primjenjuje na
poet&u 9&o02&e 4od%ne
(%n%'%ja0n% te2tov% kojima se
provjerava spremnost uenika
za uenje novi& sadraja)
-provjerava se: znanje (testovi
znanja), primjena znanja
(testovi primjene znanja) i
sposobnosti (recepcijske,
itateljske, interpretacijske i
dr/)
-utvrena razina znanja i
sposobnosti uvjetuje ostvarivanje
izvedbenoga programa
"/ testiranje se primjenjuje
na&on o(rade ve6%1 'je0%na
(na kraju tromjeseja, na
kraju polugodita, na kraju
godine)
229
- rije je o rev%/%j2&%m
te2tov%ma koji obu&va)aju
najvanije (kljune pojmove,
deinicije, podatke) iz
odreene programske
(tematske) cjeline/
-takav test moe se
organizirati nakon obrade
tematske cjeline u itanci za
.L, tematske cjeline iz
teorije knj/ (knj/ rodovi) ili
pov/ knj/ (knj/ razdoblje ili
pisac)
#- te2tov%ma %nventara
obu&va)amo manje 'je0%ne s
detaljnim podacima
-primjenjuju se pri
provjeravanju sadraja koji
uvjetuje uenje novog
230
sadraja
$/ d%ja4no2t%&%m te2tov%ma
mjerimo napredovanje u
uenju, okolnosti koje utjeu
na proces uenja u pojedini&
uenika

%/ pro4no2t%&%m te2tov%ma
prognoziramo uspje& u uenju
ovisno o okolnostima,
subjektivnim i objektivnim
uvjetima
- vremensko trajanje
testiranja ovisi i vrsti testa,
njegovoj namjeni i okolnostima
u kojima se provodi
- testiranje moe trajati !-
minuta u uvodnoj ili zavrnoj
azi nastavnog sata (Rblic-
231
testS), cijeli k/ sat ili dvosat
ostvarivanje testiranja
obu&va)a: izbor sadraja, tip
testaJ oblikovanje
instrumentarija (pitanja,
zadaci)J najavu testa
(pripremanje uenika)J najavu
datuma testiranjaJ izvedbuJ
vrednovanje rezultata (popis,
opis, obrazovno postignu)e)J
objavljivanje rezultataJ
komentiranje rezultataJ nove
smjernice u uenju
instrumentarij u testu ine
zadaci i pitanja
-pitanja mogu biti zatvorena i
otvorenaJ zatvorena pitanja
trae jedinstven odgovor koji
232
iskljuuje subjektivno
miljenjeJ u testovima znanja
najvie se primjenjuju
zatvorena pitanja, na temelju
koji& se objektivno mjeri
obrazovno postignu)e
-zadaci mogu biti s jednom
odrednicom koja se
oprimjerava, dokazuje
deinicijom ili citatomJ mogu
sadravati viestruki izbor
vie odrednica od koji& su
samo neke pri&vatljive u
odgovoruJ primjenjuje se
postupak iskljuivanja
odrednice koja ne pripada
skupini drugi& odrednica u
zadatku
testiranje se najavljuje
najavljuje se sadraj koji )e
233
biti ukljuen u test, toan
datum i sat, svr&a i nain
vrednovanja
vrednovanje obu&va)a norme
prema kojima se utvruje
stupanj postignu)aJ
za svako pitanje i zadatak
utvruje se vrijednost boda
-vrijednost boda usklauje se
s RteinomS pitanjaJ odreuje
se gorna i donja granica
vrijednosne ljestvice i
utvruje se broj bodova za
svakog uenika
() an&eta sredstvo
prikupljanja podataka o
znanju i sposobnostima
uenikaJ moe biti
orijentacijska i kontrolna
234
a) orijentacijska anketa
usmjerena je na prikupljanje
podataka o spremnosti
uenika za uenje (usvajanje
novi& sadraja)
b) kontrolna anketa slui za
provjeravanje znanjaJ za
razliku od testa, ona se
obino ukljuuje u pojedinu
azu nastavnog sata
') na2tavn% 0%2t%6%
djelotvorno sredstvo
provjeravanja znanja koji
imaju vie namjena:
dopunjuju sadraj
udbenika, nadoknauju
propuste i praznine u
udbeniku,
235
-namjenjuju se uenicima s
posebnim interesima te
uenicima za samostalno i
suradniko uenje
(pojedinano, u paru ili
skupini)
-uporabom nast/ listi)a
otvara se prostor
individualizaciji nastave
(neija dopuna, ?osandi)eva bogami
nije)
pismeno izraavanje:
analitiko (pismeno) i
graiko provjeravanje
znanja
? kao predno2t% p%2meno4
provjeravanja navode se: ve)i
stupanj objektivnosti,
ujednaenost po teini,
236
mogu)nost provjeravanja
uenikove pisane rijei, manja
uzbuenost uenika, ve)a
koncentracija, u istoj
vremenskoj jedinici
provjeravamo znanje svi&
uenika (cijelog odjela)6
? kontrolni pismeni zadaci
traju %, !- do !% minuta, mogu
se ukljuivati u sve tipove
nastavni& sati
najpo/nat%je te1n%&e
&ontro0n%1 p%2- /adata&a 2u:
odgovori na pitanja, zadaci
viestrukog izbora, zadaci
sreivanja, zadaci
uvrtavanja, preinaivanja,
dopunjavanja
237
? poseban oblik su d) 2a2tav'%
kojima uenici saeto iskazuju
objanjenja, komentare,
stavove, dojmove
? e) 9&o02&e /ada6e
ispunjavaju cijele sate, slue
provjeravanju knjievne,
jezine, op)e kulture, te
kulture pisanja
? ;) te2tov% /nanja su
standardizirani oblici
provjeravanja, mogu biti
kolektivni, grupni i individualni
znanje se provjerava i
doma6%m radov%ma uen%&a,
koji su produetak kolskog
rada, speciinosti:
individualna djelatnost uenika
238
koja se ostvaruje bez
nazonosti nastavnika i drugi&
uenika, rjeavanje zadataka
nije vremenski ogranieno,
nain rada uenik prilagouje
vlastitim potrebama
? doma)i radovi razvijaju
uenikove misaone
sposobnosti, potiu ga na
stvaralatvo, razvijaju osje)aj
odgovornosti, upornost,
samostalnost
? E je 40avn%1 2u2tava
doma6%1 radova uen%&a:
sustav doma)i& radova koji
slue usvajanju gradiva,
usvajanju znanja u sustavu,
ormiranju generalizacija,
primjeni znanja,
239
kojima se kontrolira znanje
uenika,
koji slue izgraivanju
znanstvenog pogleda na
svijet, moralnom odgoju
uenika
d) &om(%n%ran% 2at
sadri elemente ostali& tipova
satiJ sadrajni elementi
kombiniranog tipa sata su:
knjievnoumjetniki tekst,
knjievnopov/ podaci,
knjievnoteor/ pojmovi i
deinicije, lingvistiko
stilistika materijaJ
na takvom se satu mogu javiti i
iri umjetniki sadraji
(glazbeni, scenski, ilmski6)J
usporedo se moe provesti i
240
ocjenjivanje uenika
to se povezivanje ostvaruje
ovisno o sadraju nastavni&
situacija, zada)a i metodike
strategije
sadraji se artikuliraju u
nastavne situacije koje
pripadaju: motivaciji,
najavljivanju teme,problema i
naina uenjaJ izbor
metodikog sustava i
instrumentarija za
vrednovanje postignu)a
kombinirani sat slui uzimanju
novog gradiva, provjeravanju,
ponavljanju i ocjenjivanju
D) P*EMA DOMINANTNIM
KA*AKTE*I#TIKAMA
241
,P*EMA #*ED#TVIMA8
I"VO*IMA I METODAMA):
2at %/0a4anja
izlagati mogu nastavnik,
uenik, te pisac ili knjievni
strunjak ije je izlaganje
snimljeno na kaseti
- pri organiziranju sata
izlaganja uzima se u obzir:
uvodne obavijesti, organizacija
izlaganja, izlaganje, analiza i
korekcija izlaganja, zadavanje
dopunski& zadataka
- vrednovanje oblika izlaganja
obu&va)a: sadraj izlaganja,
tonost podataka, odnos
prema sadraju, organizaciju
izlaganja,
242
govornu realizaciju, pridravanje
odreenog vremena, komunikaciju sa
sluateljem
za uspjeno pra)enje izlaganja
pripremaju se podsjetnici u
obliku tablice u koju uenici
biljee svoja zapaanja o
izlaganju
u problemskom tipu izlaganja
ne iznose se samo gotovi
rezultati znanosti, ve) i naini
kako se do nji& dolazi
predava postavlja problem,
upozorava na njegove logiko
spoznajne karakteristike i
postavlja pitanje na koji se
nain problem moe rijeiti
izvori za pripremanje sata
izlaganja: knji/ djela, kritika
243
literatura, prirune povijesti
knjievnosti i teorije
knjievnosti, itanke i
udbenici, rjenici struni&
termina, radijske, televizijske
emisije, ilmovi
za izlaganje uenici se
pripremaju u sklopu
samostalnog izvannastavnog
rada, nastavnik pritom
mentorski vodi uenike i
obavlja konsulatacije
2at = d%ja0o4
ostvaruje se dijalogom,
osobito je zastupljen u
kolskoj interpretaciji
knjievnoumj/ teksta
- dijalog kojim se ostvaruje
inter/ teksta &euristiki je
244
dijalog
- takav tip sata airmira
polemiki dijalog, u kojem se
razvijaju borbe miljenja,
osobito je est u problemskoj
nastavi knjievnosti
- temeljni sadraj sata-
dijaloga je knjievnoumj/ djelo
-u knjievnim se djelima
pojavljuju problemi o kojima
uenici mogu imati razliita
miljenja
-pri rjeavanju lit/ problema
ukljuuju se i dopunski izvori
koji sadre elemente za
razvijanje borbe miljenja i
argumentiranja
- podloga za organiziranje sata
mogu biti: samostalni doma)i
radovi uenika, itanje teksta,
245
postavljanje teze, postavljanje
problemskog pitanja
-OB!I.I DIJA!O5KOG #ATA:
!/ ako kao podloga slui
samostalni doma)i uradak
uenika:
uvodna rije (motivacija za
rad), itanje doma)eg uratka,
dijalog o proitanome, osvrt
reerenata (u/), zakljuna
rije uitelja
"/ ako kao podloga slui
knjievnokritiki ili kakav
drugi tekst:
najava teksta i problema,
itanje teksta, dijalog
(rasprava o tekstu),
uop)avaju)i dijalog, zakljuna
rije uitelja
246
#/ ako kao podloga slui teza
koju su pripremili uenici:
ormuliranje i pri&va)anje
teze, opredjeljivanje za i
protiv, polemika, razrjeenje
spora, zakljuna rije
$/ ako kao podloga slui
problemsko pitanje ili zadatak:
ormuliranje problemskog
pitanja ili zadatka, razgovor o
metodi, dijalog o problemu,
uop)avaju)i dijalog, zakljuak
polemiki sat uenike ui
izricati, razvijati, braniti i
dokazivati vlastita stajalita,
sluati i uvaavati
primjerava se literarnom
sadraju, recepcijskim
mogu)nostima uenika i nji&ovu
kognitivnom razvoju
247
2at 2amo2ta0no4 rada uen%&a
uenici rjeavaju razliite
zadatke, stjeu nove spoznaje
uz djelomino sudjelovanje
nastavnika ili bez njegaJ
- sat iskljuivog samostalnog
rada uenika ne pojavljuje se
esto, to je npr/ sat pisanja
kolske zada)e
- prema sadraju razlikujemo:
sat samostalnog rada u
interpretaciji teksta,
u prouavanju stvaralatva
pisca,
u prouavanju knjievnog
pravca ili epo&e
2at %nterpreta'%je te&2ta
moe se ostvariti: nastavnik
sam interpretira tekst uenici
248
sluaju, nastavnik razgovara s
uenicima o tekstu, uenici
samostalno interpretiraju
tekst
M pripremanje uenika za
samostalnu interpretaciju
obu&va)a: itanje teksta,
istraivanje uenikova odnosa
prema tekstu, odreivanje
knjievnoteor/, knjievnopov/
odrednica koje odluuju o
samostalnom radu
M samostalno itanje
ostvaruje se: kao samostalni
doma)i rad, kao aza o-o
procesa koja pret&odi
samostalnoj interpretaciji
M uz samostalno itanje mogu
se dati pitanja i zadaci koji
usmjeravaju uenika prema
249
odreenim problemima to je
tzv/ usmjereno itanje teksta
M odnos uenika prema
proitanom tekstu, doivljaj
teksta i stupanj razumijevanja
teksta utvruje se:
orijentacijskom anketom,
kontrolnim zadacima na nast/
listi)ima,
orijentacijskim razgovorom,
samostalnim pismenim
sastavcima analitikog i
stvaralakog karaktera
- u orijentacijskoj anketi
postavljaju se pitanja
otvorenog tipa koja
individualiziraju odgovore
- odrednice sati samostalnog
rada uenika: organizacija
250
samostalnog rada
(pripremanje), izvoenje,
usustavljivanje rezultata rada
aza samostalni rad uenika
na satu traje oko "% minuta
- sat sam/ rada ostvaruje se
rontalnim (uvodna aza),
grupnim radom, radom u
parovima, individualnim radom
(aza samostalnog rada
uenika)
- taj tip sata pretpostavlja
vrstu vezu doma)eg rada
uenika i nastavnog radaJ a
primarno mjesto pripada
zadacima istraivakog
karaktera
- istraivaki zadaci obu&va)aju:
samostalno stvaranje plana
istraivanja, postavljanje &ipoteze,
251
izbor metode, traenje argumenata,
sreivanje podataka, uop)avanje,
izricanje sudova
uenika samostalnost u radu mo!e biti djelomina i potpuna
takav sat pove)ava spoznajnu
sposobnost uenika,
osposobljava uenika za
samoobrazovanje, upoznaje
uenika s metodama i
te&nikama intelektualnog rada,
razvija stvaralake
sposobnosti uenika
2at = &on'ert
literarno-glazbeni sat u kojem
se smjenjuju literarne i
glazbene dionice, tako se
ostvaruje najvii stupanje
emocionalnog ugoaja
nastao u okviru teorije o
povezivanju umjetnosti u
nastavi i utemeljuje se na
252
naelima didaktike korelacijeJ
naje)e se lirska poezija
povezuje s glazbom
-povezivanje se ostvaruje na
temelju: zajednike teme,
pripadnosti istome umj/ smjeru ili
razdobljuJ podrijetla nada&nu)a
- glazbeni sadraj moe s
lirskom pjesmom
korespondirati na tematsko-
motivskoj ili emocionalnoj
razini
- kada se upoznaje epo&a, prvo
se upoznaju knjievna djela iz
epo&e, a zatim se organizira
sat-koncert na kojem uenici
sluaju reprezentativna
glazbena djela tog razdoblja
253
-koncert-sat ukljuuje i
sadraj drugi& knj/ vrsta/
-0 interpretaciji epske
narodne pjesme povezuju se
glazbena djela koja imaju istu
temu kao epska narodna
pjesma ili su njome inspirirana/
8ripovjedna epska djela mogu
imati glazbenu pratnju (djela
koja govore o glazbi glazba
kao sadraj u djelima
F/>esnice, 7/;rlee,
F/<ovaka6)
-0 prouavanju pieva
ivotopisa takoer se moe
ukljuiti glazbeni sadraj
(glazba koju je pisac volio, koja
ga je nada&njivala)/
254
-npr: <azorova lirika u
koncertnom satu moe imati
ovakvu strukturu:
<azorova lirika kao glazbeno
nada&nu)e
5zbor lirske pjesme (Luma
spava, 3vrak6)
5nterpretativno itanje
<ajava glazbenog djela
5zraavanje doivljaja
glazbenog djela
0sporeivanje glazbenog i
literarnog doivljaja
0sporeivanje teksta pjesme
i glazbenog djela
4luanje drugi& skladbi
-koncert sat na kojem se
interpretiraju epska djela,
novele:
0oavanje glazbeni& sadraja
255
u tekstu
4luanje glazbe koja se
spominje u tekstu
5zraavanje doivljaja
5nterpretacija glazbeni&
sadraja
Ieneza glazbeni& sadraja
.dnos knjievnosti i glazbe
?model metodiarke (.). Arhipove
;oncert-sat o 8ukinovoj
ljubavnoj lirici i Ilinkinoj
glazbi koja je njome
inspirirana:
!/uvod (inormacija o
povezanosti poezije i
glazbe),
"/izlaganje o odjeku 8/ poezije
u djelima ruski& skladateljaJ
#/najava i itanje pj/
R;6S(Harobnog trenutka jo se
256
sje)am)J
$/inormacija o podrijetlu I/
romanse odnos 8/ i I/J
%/sluanje romanseJ
'/ doivljaj I/ je duboko
proniknuo u 8/ pj/J
(/provjeravanje (veriikacija)
doivljaja i tvrdnje (uenici
prate 8/ tekst i sluaju
romansu sa zada)om da
obiljee stroe u kojima se
javlja ista melodija)J
*/zapaanja uenikaJ
+/objanjavanje
iznijansiranosti melodijeJ
!-/usporeivanje kompozicije
pj/ i romanseJ
!!/ Ilasno itanje prve stroe i
druge stroe te sluanje prvog
dijela romanseJ
257
!"/karakteriziranje prvog
dijela romanseJ
!#/glasno itanje druge i tre)e
stroe te sluanje tre)eg
dijela romanseJ
!$/karakteriziranje to% dijela romanse*
!%/ iskazivanje ideje pj/ i
romanse
!'/objanajvanje izraajni&
sredstava u pj/ i romansiJ
!(/zakljuno usporeivanje pj/
i romanseJ
!*/uiteljeva inormacija o
genezi pjesme i romanseJ
!+/sluanje romanse u cjeliniJ
"-/zadavanje zadataka za
samostalan rad kod ku)e
(nauiti recitirati pj/)
258
M pri prouavanju pieva
stvaralatva i njegove
biograije ukljuuju se
koncertne dionice vezane uz
autorove glazbene interese,
uz prikaze glazbeni& djela, uz
pojedine situacije u tekstu
-njegova je primarna namjena
stvaranje ugoaja, razvijanje
estetske senzibilnostiJ vana
dramaturka postavaJ
- komponiranje literarno-
glazbenog sadraja prilagouje
se karakteristikama estetske
recepcijeJ
-vano je ostvarivati
emocionalne pauze i primjerene
motivacije za sluanje
259
glazbeni& primjera
-nastavna sredstva: 3>-?.7,
radijske emisije6
-prua uenicima estetsku
radost i uvodi i& u
sveobu&vatnije doivljavanje
umjetnosti
-moe se primijeniti timska
nastava nastavnika
knjievnosti i nastavnika
glazbe i uspostaviti
meupredmetna korelacija
2at = dram2&% 2pe&ta&0
rije je o prenoenju
nastavnog sadraja u dramski
oblikJ sadraj takvog sata
mogu biti razliiti knjievni
260
tekstovi, knji/teorijski
pojmovi i deinicije, ivotopis
pisca, stvaralaki opus,
knjievnopovijesno razdoblje
-uspostavlja posebnu
dramaturgiju koja preuzima
elemente dramske pedagogije i
teatrologije
-naje)i tip dramskog sata
povezuje se uz nastavu
dramske knj/ i naziva se
dramska predstava, dramski
spektakl u uionici
- dramsko djelo se na njemu
ostvaruje kao teatarski in
uenika koji su za to posebno
pripremljeni pod vodstvom
nastavnikaJ
-dramski sat povezuje se s
djelatno)u dramske druine
261
koja priprema razredna i
kolska uprizorenja knj/ djela
-pripremanje scenskog
uprizorenja zapoinje
scenskim itanjem teksta
(scenskim
prijenosom knj/umj/ teksta u
scenski izraz prekodiranjem
literarni& znakova u scenske
znakove)J
-nakon scenskog itanja slijede
druge aktivnosti: preuzimanje
uloga, tumaenje uloga,
redateljske i scenograske
zamisli
-sat-dr/ spektakl naje)e je
zakljuni sat u interpretaciji
d/djela
-or4an%/a'%ja: moe se
262
uspjeno ostvariti uz sljede)e
pretpostavke: !/ uenici su
proitali, prouili i
interpretirali dramu na
pret&odnim satimaJ "/
organizirane se pripremne
predradnje za provedbu sataJ
#/ uenici se emocionalno i
intelektualno motivirani za rad
-pripremanje uenika
zapoinje ve) u azi
samostalnog itanja dram/djela
kod ku)e ili na nastavnom satuJ
ve) im se u toj azi zadaju
scenski zadaci stvaralakog
karaktera
-u azi interpretacije djela
doivljavaju i spoznaju
umjetniku prirodu djela
263
na temelju pra)enja nji&ova
reagiranja u procesu
interpretacije dramskog djela
uitelj uoava budu)e aktere
koji )e scenski ostvarivati
tekst na nastavnom satu
za sat dramski spektakl
provodi se neposredna
priprema koja obu&va)a: izbor
aktera (interpreta)J
oblikovanje, studiranje i
rjeavanje scenski& zadatakaJ
dogovor o izvedbi sata
interpreti se mogu izabrati na
satima prije sata dramskog
spektakla, pri pokuajima
interpretativnog itanja dram/
teksta izdvajaju se uenici
koji pokazuju sposobnost
scenskog govora
264
ta sposobnost oituje se pri
itanju dramskog teksta po
ulogama
tada se predlau nositelji
pojedini& uloga i odreuju
individualni zadaci razliita
tipa: obrazloenje izbora uloge
(zato sam odabrao tu ulogu)J
obrazloenje poloaja tog lika
u drami i u sceni koju
interpretiraJ
- kako lik izgleda
(kostimograija)J kako lik
govoriJ kako se ponaa (geste,
mimika)J kako se odnosi prema
drugim likovimaJ to
proivljava, za im tei, ime
je motiviran za takve tenje i
ponaanje
265
- prije scenske postave
dramske slike provjeravaju se
rezultati doma)eg radaJ istu
ulogu mogu itati nekoliko
uenikaJ razliite se
realizacije usporeuju i
ocjenjuju
najuspjeniji izvode dramsku
sliku pred drugim uenicima,
koji dobivaju razliite zadatke
zadaju se pojedincima,
parovima i skupinama, za
pra)enje dram/ lica, nji&ova
govora, kretanja u scenskom
prostoru, gestovnog i mimikog
govora
-prijedlog strukture takvog
sata:
prva ;a/a najavljuje se
dramski spektakl/ 0enici iz
266
publike dobivaju zadatke u vezi
s pra)enjem izvedbe odabrane
dramske situacije/ 0 dru4oj
;a/% odabrana skupina izvodi
dramsku epizodu pred
razredom/
<akon izvoenja voditelji skupina
organiziraju razgovor o izvedbi/
0enici iznose svoja zapaanja i
kritike primjedbe/ 0 /avr9noj ;a/%
utvruju se rezultati stvaralakog
rada/
- sat se moe organizirati i da
proesionalni glumci posjete
kolu i izvedu pojedine
dramske slike, a moe se
temeljiti i na televizijskoj,
ilmskoj, radijskoj prezentaciji
dramskog djela
267
&%no = 2at
ilm se ukljuuje u o-o proces
kao nastavno sredstvo i kao
umjetniki i ilmoloki sadraj
(ilmska kultura)
u nastavi knjievnosti ilm se
pojavljuje kao:
a) nastavno sredstvo i kao b)
nastavno podruje, odnosno
kao dio jezino-umjetnikog
podruja
-sat se organizira primjenom
nastavnog ilma ili se sadraj
sata temelji na ilmu kao
umjetnikom predloku
-ako je cjelokupan sadraj
nastavnog sata umjetniki ilm,
268
tada je zapravo rije o satu
ilmske umjetnosti koji se
oblikuje kao sat interpretacije
ilmskog djela, sat teorije
ilma, sat povijesti ilma ili sat
o ilmskom stvaraocu
-postoje kombinirani sati na
kojima se pojavljuje
knjievnoumjetniki i ilmski
sadraj literarno-ilmski sat
-organizacija nastavnog
procesa koji se temelji na
sadrajima ilmske umjetnosti
uvjetovana je: a) umjetnikim
karakteristikama ilmaJ ()
duinom trajanja
(kratkometrani !-$-min/,
srednjometrani $--'- min/,
269
dugometrani do +- min)J
') recepcijskim mogu)nostima
u/, d) te&nikim
uvjetima
-odrednica umjetnike
karakteristike ilma obu&va)a:
vrstu ilma (anr) i njegove
individualne tematsko-idejne,
strukturne i izrazne znaajke
-o trajanju ovisi &o)e li ilmski
sadraj popuniti cijeli sat ili
za&tjeva dvosatJ ilmovi koji
traju do dvadeset minuta
ukljuuju se u nastavni sat kao
jedna od njegovi& aza, a
ilmovi koji traju do pedeset
minuta mogu se ukljuiti u
dvosat
-sat interpretacije ilmskog
270
djela organizira se na slian
nain kao i sat interpretacije
knj/ djela
- strukturne jedinice sata:
motiviranje uenika za
gledanje ilma,
gledanje ilma,
interpretacija ilma,
uop)avanje
te0ev%/%j2&% 2at
rad%j2&% 2at
2at = 2em%nar
&v%/ = 2at
&omp0e&2n% 2at
-pojavljuje se u televizijskim
emisijama obrazovnoga
programa i metodikome
sustavu koji se utemeljuje na
naelima korelacije i
271
integracije umj/ sadraja
E) P*EMA #T$PNJ$
OBVE"ATNO#TI:
o(ve/n% 40avn% 2at
-za razliku od
izbornoga,akultativnog sata,
obvezan je za sve uenike
razrednog odjela prema
rasporedu nastavni& sati u
satnici
;a&u0tat%vn% ,neo(ve/n%8
%/(orn%) 2at
-pojavljuje se u okviru izborne
nastave knjievnosti i
namjenjuje se uenicima s
posebnim knjievnim
potrebama, interesima i
sklonostima ili uenicima s
272
posebnim potrebama
- sadraj takvog sata preuzima
se iz izbornog programa koji
obu&va)a sadraje iz zaviajne
(regionalne) knjievnosti i
druge sadraje prema
prijedlogu uenika i nji&ovi&
roditelja
- metodika strategija
akultativnog sata preuzima
se iz otvorenog metodikog
sustava
%/(orn% 2at
7) #AT !EKTI*E8 #AT
I"VAN*A"*EDNOG ITANJA8
NJEGOVE PODV*#TE:
-utemeljuje se na
273
izvannastavnom
(izvanrazrednom) itanju pa
se jo naziva sat
izvanrazrednog itanjaJ
-ovisno o namjeni razlikujemo:
uvodni sat
sat preporuivanja lektirni&
knjiga
sat produbljivanja s&va)anja
o proitanim djelima,
raspravljaki, problemski
sat
sat susreta s piscem
uvodn% 2at
-usmjeren je na buenje
zanimanja za itanje lektirnog
djela i pripremanje uenika za
274
recepciju, itanje, voenje
biljeaka u dnevniku itanja ili
posebnoj biljenici
-kao motivacijsko sredstvo
slue lektirni listovi,
televizijske i radijske emisije,
3>-?.7, 5nternet
-vrsta djela, nastavna sredstva
i pomagala, recepcijska i
itateljska spremnost uenika
uvjetuju organizaciju nast/
sata
-teme0jne odredn%'e
mot%va'%j2&o4 2ata:
!/ uspostavljanje emocionalnog
ozraja koje je sukladno djelu
"/ itanje motiviraju)eg
odlomka djela
275
3. prikazivanje
ilistracija,likovna motivacija
$/ itanje autorski& komentara
o djelu
%/ izjave itatelja o djelu
'/ utvrivanje naina itanja i
pripremanja (pismeno i
usmeno) pojedinanim
parovima za sat raspravljanja,
produbljivanja i vrednovanja
djela
-istraivanja itateljski& interesa
pokazuju da je motivacijski sat
presudan za poticanje i usmjeravanje
uenika za samostalno izvankolsko
itanje
2at preporu%vanja 0e&t%rn%1
&nj%4a
-obino se organizira na
276
poetku k/ god/ 5li pojedinog
obraz/ razdoblja i utemeljuje
se na naelima timske nastave
organizira se u kolskoj ili
mjesnoj knjieniciJ u njegovoj
organizaciji sudjeluju
knjiniari, uitelji, uenici,
roditelji, pisci, prireivai k/
lektire
s obzirom na mjesto gdje se
odrava i organizacijski oblik
naziva se i
biblioteni,knjiniarski sat
u skladu s mjestom odravanja,
sudionicima i organizacijom
odabiru se i nastavna sredstva
i pomagala: police s izloenim
knjigamaJ otograije pisaca
ija se djela reklamirajuJ
promidbeni plakatiJ
277
videokasete, audiokasete,
element-ilmovi, 3>-?.7,
prozirnice s citatima i dr/J
sat obu&va)a ove
organizacijske i
komunikacijske jedinice:
pozdravna rije i najava teme
(knjiniar u ulozi doma)ina)J
predstavljanje sudionika i
nji&ova ulogaJ pojedinana
izlaganja u koja se ukljuuju
odgovaraju)a sredstvaJ
razgovor za okruglim stolom u
kojem sudjeluju svi sudionici u

predstavljanju (reklamiranju)
knjigaJ
zakljuci i prijedlozi
2at produ(0j%vanja 21va6anja
278
o pro%tan%m dje0%ma8
pro(0em2&% 2at
-utemeljuje se na rezultatima
samostalnog itanja izvan
nastaveJ na taj sat uenici
dolaze s pripremljenim
pitanjima, stavovima,ocjenama
i komentarimaJ
-ostvaruje se u sljede)oj
organizacijskoj postavi:
provjeravanje recepcije,
utvrivanje polazita za
raspravu na temelju
recepcijski& iskaza u
dnevnicima itanja, pismenim i
usmenim prijedlozima,tezamaJ
izdvajanje problema za
raspravu i naina voenja
raspraveJ raspravljanjeJ
usustavljivanje i vrednovanje
279
miljenja i ocjenaJ pisanje
teksta-komentara u dnevnik
itanja ili biljenicu za lektiru
2at 2u2reta 2 p%2'em
-ostvaruje se u neposrednom
kontaktu ili posrednom
kontaktu (televizijska ili
radijska emisija, 3>-?.7),
-otvara prostor za razliite
organizacijske oblike:
a) neposredni kontakt: najava
gostovanja,predstavljanja
pisca, pievo predstavljanje,
prijedlog organizacijskog
oblika za razgovor s piscem,
razgovor, zakljuak, za&vala
piscu za uprilieni susret
280
() ako se sat ostvaruje
televizijskom, radijskom
emisijom, 3>-?.7-om ili
ilmom, sat se organizira
drukije: najava medija,
motivacija za pra)enje medija
(spontano, usmjereno),
recepcijski iskazi (usmeni,
pismeni), usustavljivanje
zapaanja, miljenja i ocjena
) NA#TAVNA #*ED#TVA I
POMAGA!A
D%da&t%&o?metod%&o odreBenje
281
<astavna sredstva su
didaktiki oblikovani predmeti
koji u nastavi slue kao izvori
spoznavanja, odnosno uenja:
vizualna
auditivna
audio-vizualna
tekstovna
-v%/ua0na 2red2tva dijele se u
$ skupine:
a)dvodiomenzionalna statina
sredstva: crtei, slike,
otograije, dijagrami,
graikoni, zemljopisne karte6
b)dvodimenzionalna dinamina
sredstva: DF-emisije, ilm,
element-ilm6
c) trodimenzionalna statina
sredstva: zbirke, reljei,
282
makete6
d)trodimenzionalna dinamina
sredstva: slagalice, dinamini
aparati, strojevi6
D%da&t%&% te&2tov%
*adn%Cna2tavn% 0%2t%6%
-prve uzorke oblikovao
vicarski pedagog *o(ert
Dottren2, on razlikuje etiri
vrste:
listi)e za nadoknaivanje
sadraja koji nisu ostvareni u
udbeniku
listi)e za razvoj, pove)ano,
ubrzano uenje
listi)e za vjebanje
listi)e za samostalno uenje
- radni su listi)i nadopuna
283
udbeniku, obu&va)aju sadraj
za uenike s posebnim
interesima i mogu)nostima
- mogu imati likovnu pratnju
radni,nastavni listi)i I"
KNJIEVNO#TI (prema
sadraju)
listi)i s umjetnikim
sadrajem
listi)i sa sadrajem iz teorije
knjievnosti
listi)i sa sadrajem iz
povijesti knjievnosti
listi)i sa sadrajem iz
knjievne metodologije
listi)i sa sadrajem iz
knjievne kritike
listi)i sa kulturolokim
sadrajem
284
radni,nastavni listi)i I"
JE"INE djelatnosti:
listi)i za itanje
listi)i za sluanje
listi)i za govorenje
listi)i za pisanje
listi)i za prevoenje
-pojavljuju se i kombinirani
listi)i, poeljno je izmjenjivati
djelatnosti
DIDAKTIKA #V*)A
radni&,nastavni& listi)a
samostalno uenje
proirivanje gradiva iz
udbenika
provjeravanje usvojenosti
gradiva iz udbenika
ocjenjivanje znanja i
sposobnosti
285
OVI#NO O NAMJENI,
mogu se oblikovati
kao zadaci objektivnog tipa,
programirane ili
poluprogramirane sekvencije,
algoritmi te razliite vrste
literarno-didaktiki& igara
(rebusi, krialjke, dopunjaljke i
sl/)J mogu se oblikovati kao
sadrajnologika s&ema na
temelju koje uenici oblikuju
tekst
Knj%3evno2t na .D?*OM?u
-pojavom televizije, raunala,
interneta kola se nala u
multimedijskom okruenju
-autori nastavni& planova i
programa (kurikula), udbenika
i drugi& nastavni& sredstava te
286
prireivai k/ lektire suoeni
su s novim medijima, koji
otvaraju nove mogu)nosti te
trae nove oblike i postupke u
didaktikom oblikovanju o-o
sadraja
-suvremena kola suoena je s
novom nastavnom te&nologijom
i novim sustavima medijske
prezentacije o-o sadraja
istraivanja o ukljuivanju
nove nastavne te&nologije
pokazuju da je suvremeno
obrazovanje nezamislivo bez
raunala i interneta
od pojave 5nterneta !++#/
poinje snaan proces
inormatizacije k/ sustava
u Grvatskoj je pokrenut
287
8rojekt I'! na 5nternetu
namijenjen uenicima osnovni&
i srednji& kola
posljedica: ;lasici &rvatske
knjievnosti u nakladi 2ulaja
('( knjiga na jednome 3>-
?.7-u)
D%da&t%&o u2troj2tvo .D?
*OM?a
-u uvodnoj sekvenci
predstavljeni su portreti
pisaca i naslovnice knj/ djela
-knjievnoumjetniki tekstovi
preuzeti su iz provjereni&
izdanja i autentino preneseni
na 3>
-svaki pisac ima svoju
biograiju, koja je oblikovana
na predloku 7aloga leksikona
&rvatske knj/, u kojem su
288
predstavljeni
najpoznatiji znanstvenici i
kritiari itatelju u tom tekstu
pronalazi sve bitne obavijesti o
autorovoj stvaralakoj
osobnosti, o njegovom
knjievnom svijetu i
graanskoj biograiji
-tekstovi se pojavljuju u
svojem prozoru koji je okruen
prozori)ima s rjenikom i
dodatnim objanjenjimaJ tako
se ostvaruje vodoravni tip
itanja
-interaktivni tip itanja-
raunalo uspostavlja dijalog s
itateljem za nastavak itanja
motivira ga poticajnim
prijedlozima
289
*a/0o/% /a upotre(u .D?
*OM?a u 0e&t%r%
-suvremeni uenici svijet
knjievne umjetnosti ne
poznaju samo iz knjigeJ
-te&nika sredstva omogu)ila
su i druge oblike komunikacije
s knjievnoumjetnikim
tekstom
"vuna %tan&a
-u vieizvornom udbeniku
pojavljuje se i zvuna itanka
koja uenicima prenosi
knjievnoumjetniku rije u
govornoj interpretaciji
scenski& umjetnika (@latko
3rnkovi) i >ubravko 4idor)
-za svaki se razred odabiru
290
lirske pj/, prozni i dramski
tekstovi koje interpretiraju
poznati scenski umjetnici
-na satu knjievnosti te
interpretacije zamjenjuju
uiteljevo itanje
-ukljuuju se u razliite aze
nastavnog sata, npr/ u zavrnoj
azi sata mogu posluiti kao
sveani zavretak
interpretativnog procesa
-na satu jezika upotrebljavaju
se za upoznavanje vrednota
govornoga jezika, razvijanje
govornog i pjesnikog slu&a te
govornog stvaralatva
-@H korespondira s
udbenikom i drugim nastavnim
sredstvima
291
(radnim listovima, udbenikom,
videokasetom,3>-?.7-om6)
V%deo&a2eta
-sadri uzorke nastavni& sati
koji prikazuju nastavni proces
-prikazani nastavni proces
mogu pratiti uenici i uiteljiJ
uenici prate djelatnost
uenika koji sudjeluju u
nastavi, uitelji prate
metodiku izvedbu nastavnog
procesa
-osim metodike videokasete
rabe se i kasete koje sadre
snimke kazalini& predstava,
grau iz autorove biograije ili
292
pojedinog knjievnog razdoblja
!e&t%ra
-lektirna djela ukljuuju se u
korpus tekstova na kojima se
utemeljuje nastava knj/,
nastava jezika i nastava
izraavanja
-ima didaktiku namjenu,
oblikovanje ukljuuje did-met
sastavnicu
-lekt/ djela namijenjena su
uenicima za samostalno
itanje izvan nastave
-prireivai lektire posreduju
izmeu itatelja i djela
primjerenim metodikim
instrumentarijem, koji potie
293
proces itanja, razumijevanja i
tumaena djela
-noviji metodiki modeli k/
lektire sadre motivacije za
itanje, motivacije za
razumijevanje poruka,
motivacije za estetsku
prosudbu i vrednovanje te
motivacije za stvaralaku
djelatnost poslije itanja
-uz lektirna djela pojavljuju se
i lektirni listovi, koji pouavaju
kako itati pojedino knjievno
djelo i vrednovati postignu)a u
razumijevanju i tumaenju
!e&t%ra u 2t%pu
-takav uzorak lektire oblikovan
je u projektu <arodne
knjinice 8etra 8reradovi)a u
2jelovaru (Aektiru u strip,
294
3vijet s raskr)a, "--$/)
-sudjelovali su uenici srednje
k/ u ulozi ilustratora, pod
strunim vodstvom renomirane
umjetnice 5rene =uki)-8ranji)
-ciljevi projekta:
razvijanje sklonosti mladi&
prema itanju
senzibiliziranje mladi& za
knjievna djela &rvatski&
autora
razvijanje likovnog izriaja
upoznavanje morologije
stripa
razvoj kreativnosti
otvaranje korelacije razliiti&
vrsta umjetnosti6
-tekst je ralanjen na
najmanje dijelove, koji su
preneseni u likovni izriajJ
295
dolazi do izraaja sposobnost
doivljavanja (literarna
recepcija), vizualizacija
(imaginativna recepcija) te
likovna konkretizacija lit/recep
-ostvaruje se suradnja
literarnog i likovnog medijaJ
posebna vrsta sustvaralatva
pojedinani lik/ ostvaraji
ukljuuju se u zajedniko djelo
-lektira u stripu otvara nov
nain itanjaJ itatelj prima
dvostruke poruke, verbalne i
likovne, te vlastita zapaanja,
doivljaje i zamiljanja
usporeuje s ponuenim
rjeenjima u stripu
Pro/%rn%'e
-didaktiko sredstvo kojima se
296
prenose razliite obavijesti
(pojmovi, logiki grozdovi,
cjeloviti tekstovi, tablice i sl/)J
slue kao poticaj za usmenu ili
pismenu analizu, zakljuivanje,
objanjavanje i usustavljivanje
-ukljuuju se u razliite aze
nastavnog sata
-pr/ usmeno se najavljuje p/ i
predlae da se promotri
logika s&ema koja prikazuje
meusobni odnos pojmovaJ
(svoj primjer)
7%0m &ao 2red2tvo u na2tav%
&nj%3evno2t%
-sustavnije ukljuivanje ilma u
nastavu knjievnosti poinje
'--i& godina "-/st/
-te&nika epo&a pojava
raunala i proces
297
inormatizacije kolstvaJ
posebno mjesto pripada ilmu
7%0m &ao na2tavno 2red2tvo u
metod%&oj teor%j% % pra&2%
-u svojoj 7etodici nastave knj/
F/FIlubkov navodi vizualna
sredstva u nastavi knj/ meu
kojima se nalazi i ilm: slika,
dijapozitivi, zidni plakati,
epidijaskop, nastavni ilm
-suvremeni metodiki
prirunici ukljuuju nastavni
ilm kao vano nastavno
sredstvo i tee teorijskom
utemeljenju metodiki&
pristupa u primjeni nastavnog
ilmaJ
-pojavljuju se posebni
metodiki prirunici s
prilozima u knjievnom
298
nastavnom ilmu (7etodike
osnove za primjenu ilma u
nastavi)J
-uz pojedine nastavne ilmove
pojavljuju se metodike upute
za nji&ovu primjenu u nastavi
Knj%3evn% na2tavn% ;%0m
,e0ement
;%0m)
-posebna vrsta nastavnog ilma
koji se temelji na knjievnom
sadraju, a ima posebne
te&nike i metodike znaajke
-meu knjievnim nastavnim
ilmovima posebnu je primjenu
stekao e0ement?;%0m: *-
milimetarski ilm koji traje #-%
minuta i sadri samo bitne
elemente pojedine nastavne
jedinice ili teme
299
-8?B71 41>?E1=0
BAB7B<D-K5A7 7.EB 25D5
%n;ormat%vn%
(knjievnopovijesni,

knjievnoteorijski)
(%o4ra;2&% (prenosi podatke
iz pieva ivotopisa)J moe
biti cjelovit ili ragmentaran
- na temelju vizualni&
predloaka koji se odnose na
autentine prostore pieva
ivota i rada, na socijalnu,
kulturnu i knj/ sredinu,
rukopise, knjige, asopise,
ilustracije djela i dr/
B%o4ra;2&% e0ement ;%0m
u od4ojno?o(ra/ovnom
pro'e2u
300
ukljuuje se u redovitu nastavu
i u izvannastavne oblike rada
u redovitoj se nastavi
ukljuuje u razliite tipove
nastavni& sati: sat
interpretacije, sat
prouavanja pieva ivota,
uvodni sat, sintetini sat,
kompleksni sat, kino
sat, sat ponavljanja i sl/
< ukljuuje se u $VODN$
7A"$ sata u unkciji
doivljajne ili spoznajne
motivacije za susret s knj/
djelomJ slui kao sredstvo
kojim se stvaraju uvjeti za
estetsku recepciju djelaJ prua
gledateljima mogu)nost da
doive autorovu osobu, prate
njegov stvaralaki put,
301
upoznaju ambijente
karakteristine za njegovo
stvaranje i motive knj/ djela
-primljene inormacije
usmjeravaju i pospjeuju
recepciju teksta, emocionalno
angairaju uenike i pokre)u
nji&ovu matu
-nazivaju se jo i
motivacijskim ilmovima
> ukljuuje se 7A"$
INTE*P*ETA.IJE kada se
razumijevanje teksta oslanja
na izvantekstovne odrednice
iz ilma se odabiru one
sekvencije koje su u suglasju s
tekstom, tj/ one koje
utemeljuju interpretaciju na
odgovaraju)im biograskim,
bibliograskim i drugim
302
injenicama i podacimaJ
korelacija ilmski& sekvencija i
teksta prua mogu)nosti
primjene govorni& metoda,
pismeni& radova uenika
razliitog tipa i rada na tekstu
@ ukljuuje se u "AV*5N$
,#INTETIN$) 7A"$ 2ata,
tj/ nakon interpretacije
knj/umjetnikog tekstaJ
spoznaje koje su uenici stekli
u pret&odnim nastavnim
situacijama i doivljaji koje je
izazvala
interpretacija osnauju se,
produbljuju i dopunjuju
inormacijama to i& prenosi
ilm
u zavrnoj azi ilm se moe
303
prikazivati u cjelini ili u
dijelovimaJ prikazivanjem ilma
u cjelini uspostavlja se
dopunski kontekst
interpretacije teksta, koji
omogu)uje primjenu razliiti&
metodiki& postupaka i nji&ovo
unkcionalno proimanjeJ
8?57=B<=0=0 4B .F5
7BD.>5H;5 8.4D0835:
usmeno ili pismeno
objanjavanje ilma u cjelini ili
njegovi& dijelova, usmeno ili
pismeno usporeivanje
ilmski& inormacija i
tekstovni& inormacija, usmeno
ili pismeno izraavanje
zakljuaka, generalizacija,
citiranje teksta koji se odnosi
na pojedine sekvencije iz
304
ilma, usmeno ili pismeno
odreivanje podnaslova uz
pojedine ilmske sekvencije,
usmeno ili pismeno stvaranje
vezanog teksta uz pojedine /
sekv/, usmeno ili pismeno
preinaavanje sadraja
pojedini& ilmski& sekvencija
oblici rada koji se primjenjuju
u sintetinoj azi sata mogu
biti poticaj za doma)u zada)uJ
veza nastavnog i
izvannastavnog radaJ
biograski el/ ilm ukljuuje se
u slobodne aktivnosti uenika
(lit/,recit/ i ilm/ druine)
E0ement
;%0m pot%'aj 2tvara0a9tvu
uen%&a
kako u biograskom ilmu nema
305
govora, u nastavi se mogu
primijeniti stvaralaki
metodiki postupci usmjereni
na razvijanje govornoga i
pismenog izraza, tj/ na
samostalno stvaranje teksta
za tu vrstu djelatnosti
primjenjuju se razliite
stvaralake vjebe
!/ vjebe oblikovanja naslova
pojedini& sekvencija u ilmu
uenici odreuju naslov
ilmskoj sekvenciji koja je
oblikovana sredstvima ilmskog
izraavanja bez uporabe rijeiJ
- naslov se odreuje na temelju
vizualnog sadraja
Po2tupa&: uenici gledaju ilm
u cjeliniJ poslije prvog gledanja
utvruju njegov sadraj i
306
ilmski izrazJ u analizi
konstatiraju da je u ilmu
izostavljen govorJ u/ jo
jedanput usmjereno gledaju
ilm i zapisuju naslove
pojedinim sekvencijama
naslov se odreuje prema
sadraju sekvencijeJ
pjesnik =ure ;atelan na svom
radnom mjestu
KK u @agrebu radno mjesto
=ure ;atelana
8roesor =ure ;atelan
8jesnik i proesor =ure
;atelan
-predloeni se naslovi
analiziraju, vrednuju i odabiru
prema kriteriju saetosti i
usklaenosti sa sadrajem
307
-moe nam posluiti tablica:
br/kadra , 41>?E1= ;1>?1 ,
<14A.F
naslov kadra moe se
odreivati sti&ovima iz
autorovi& pjesama, naslovima
pjesama ili pjesniki& zbirki
(svoj primjer)
"/ vjebe dopunjavanja i
preoblikovanja sadraja ilma
-uz svaku vizualnu inormaciju
koju donosi ilm mogu se dalje
razvijati verbalne inormacijeJ
to je ujedno vjeba razvijanja
sadraja, koja pripada
stvaralakim vjebama
-u element-ilmu o =uri
;atelanu mogu se organizirati
vjebe dopunjavanja i
preoblikovanja koje donose
308
nove biograske obavijesti
-u ilmu se pojavljuje sam
pjesnikJ uenici mogu
pripremiti pitanja za intervju s
pjesnikom
;ako povezujete pjesniki i
znanstveni radN
8omaete li mladim pjesnicima
u nji&ovom radu i airmacijiN
;akoN
;oje ljepote i radosti
otkrivate u radu sa
studentimaN
-u/ mogu pripremiti usmenu
inormaciju o podruju
pievi& znanstveni& interesa
-poticaj za samostalan rad
mogu dobiti i zadatkom da na
temelju ilmskog predloka
prikupljaju grau vezanu uz
309
pjesnikovu osobnost i njegov
radJ
-uz sekvencije iz ilma mogu
prikupljati asopise u kojima je
pj/ suraivaoJ mogu prirediti
izlobu njegovi& djela na
temelju primjeraka u k/knj/ ili
drugdjeJ povezivanje nas/rada i
k/knjinice
-uenici takoer mogu
predlagati svoja rjeenja za
dopune, izmjene i preinake u
ilmu
-mogu se postaviti ovakva
pitanja koja motiviraju za
dopune i preoblikovanja:
;oje biste detalje (motive)
unijeli u prvi kadar ilma o
=/;/N
;ako biste preoblikovali taj
310
prvi kadarN
-takvim vjebama uenici
stjeu nove spoznaje i
razvijaju sposobnost
samostalnog i stvaralakog
rada
#/ vjebe uspostavljanja suodnosa
teksta i ilmskog predloka
-uenici upoznaju tekst uz koji
treba navesti odgovaraju)u
sekvenciju iz ilma
?Po2tupa&: uitelj upoznaje u/
s tipom vj/ i njezinom svr&omJ
izvoenje vjebeJ upoznavanje
teksta uz koji treba navesti
odgovaraju)u sekvenciju iz
ilma (tekst se ita u sebi ili
naglas, u/ ili u/, snimljen
311
tekst)J umjetniki tekst ita
se interpretativno,
inormativni se izlae
$%te0jevo u2meno %/0a4anje
-nakon izlaganja o ivotu
&rvatskog pjesnika =/;/ (radio
kao proesor na akultetu),
uitelj upu)uje u/ pitanje:
;oji kadar u ilmu upozorava
to podruje ;/ radaN
-uitelj izgovara sti&ove iz pj/,
uenici zapisuju ili usmeno
navode sekvencije iz ilma uz
koje se ti sti&ovi mogu vezati
(tablica)
ilmski kadar moe posluiti
kao poticaj za oblikovanje
uenikova komentaraJ mogu se
prikazati kadrovi uz koje u/
razvijaju literarno-ilmski
312
komentar
Knj%3evnoumjetn%&% te&2t u
e0ement?;%0mu
posebnu skupinu ine element-
ilmovi koji su utemeljeni na
knjievnoumjetnikom tekstu,
knjumj tekst prenose u imski
izraz
obino je to kra)i epski tekst s
dramskim elementima koji se
mogu prenijeti u ilmski izraz
pomo)u crtani& likova
(basna6)
npr/ >va mia, Iavran i lisica,
Aisica i roda, Dko je Fideku
napravio kouljicu6
Blement-ilm utemeljen na
knjievnoumj tekstu ima
drukiju namjenu od
inormativnog (biograskog,
313
knjteor ili knjpov) ilma
ima estetsku namjenu, slui
razvijanju estetske
senzibilnosti (ilmske i
literarne), razvija sposobnost
komuniciranja s ilmskim i
knjievnim djelom, otkriva
posebnosti ilmskoga i
literarnog izraza
-umj/ karakteristike /
uvjetuju naine njegova
ukljuivanja u o-o proces: on se
ukljuuje u sat interpretacije,
koji doivljava strukturne
promjene, ali zadrava
doivljajno-spoznajnu
utemeljenost o-o procesa koja
je svojstvena recepciji umj/
sadraja
-nastavni sat u koji se
314
ukljuuje element-ilm
utemeljen na knj/ tekstu
ostvaruje se ovim
redoslijedom:
!/doivljano-spoznajna
motivacijaJ "/ najava ilmaJ #/
gledanje i sluanje prieJ $/
ispitivanje doivljaja cjeline
prieJ %/ 1nalizaJ '/ sintezaJ (/
samostalni i stvaralaki rad
-metodiki se postupci odabiru
za svaku azu sata ovisno o
estetskom sadraju ilma i
drugim izvorima kojima
dopunjavaju ilmski sadraj, o
recepcijskim i spoznajnim
mogu)nostima uenika te o o-o
zada)ama koje sebi postavlja
interpretacija
!/
315
< >.E5FA=1=<.-
48.@<1=<1 7.D5F135=1
-naje)e se ostvaruje ovim
metodama i postupcima:
o dijalogom (reproduktivnim,
produktivnim, problemskim)
o monologom uenika ili uitelja
(kra)im objanjenjima,
komentarima, prepriavanjem
teksta)
o itanjem teksta naglas ili u
sebi (interpretativno ,
scensko , po ulogama,
usmjereno )
o promatranjem vizualni&
predloaka (aplikacija, slika,
crtea, reprodukcija,
dijailmova)
o samostalnim pismenim
radovima (odgovori na pitanja,
316
dopunjavanje reenica ili
vezanog teksta, tumaenje
znaenja rijei i razvijanje
asocijacija uz poticajnu rije,
ispisivanje jezini& jedinica iz
teksta ili citata, opisivanje,
stvaranje dijaloga i sl/)
>/ <1=1F1 logiki i sadrajno
nadovezuje se na pret&odnu
azu
-ostvaruje se kombinacijom
postupaka govorne i pismene
metode
-najava imenuje ilm, potie na
gledanje, usmjerava recepciju i
programira sadraj ostali&
aza
@- za razliku od sata
interpretacije teksta, nastavni
sat koji ukljuuje element-ilm
317
i tekst uspostavlja korelaciju
ilma i teksta ve) u K1@5
IAB>1<=1 5 4A0L1<=1
gledanje ilma povezuje se sa
sluanjem tekstaJ tekst se
obino interpretativno kazuje
(ne itaO), pripovijeda cjelovito
ili s odreenim preinakamaJ na
taj se nain omogu)uje u/ da
komplementarno doivljavaju
estetski sadraj i razlikuju
ilmski i literarni (verbalni)
5zraz
A- 0 K1@5 8?.F=B?1F1<=1
>.E5FA=1=1 3=BA5<B
8?5HB utvruje se postignu)e i
individualne razlike u recepciji
estetskog sadraja
doivljaj prie u cjelini
(ilmske i literarne) provjerava
318
se:
dijalogom (odgovorima na prvo
orijentacijsko, kontrolno ili
problemsko pitanje)
pismenim radom (odgovorima
na pitanja u orijentacijsko-
kontrolnoj anketi, zapisivanjem
pojedini& reenica iz teksta6)
monologom (objanjavanjem
odnosa izmeu teksta i ilma,
objanjavanjem postupaka u
oblikovanju ilma, razvijanjem
odgovora na problemsko
pitanje koje je postavljeno u
azi najavljivanja ilma)
D- K1@1 1<1A5@B ostvaruje
se ovim metodama i
postupcima:
-dijalogom (reproduktivnim,
produktivnim, &euristikim)
319
-monologom u/ i u/ (razliitim
tipovima prepriavanja abule,
usporeivanjem abula u ilmu i
tekstu, imenovanjem likova,
nji&ovi& postupaka, svojstava i
situacija u kojima se pojavljuju
u ilmu i tekstu, govorenjem
replika koje su u/ zapamtili,
opisivanjem interijera i
eksterijera u kojima se kre)u
likovi i sl/)
ponovnim promatranjem ilma
uz koje se povezuju razliiti
zadaci za govorno i pismeno
izraavanje
itanjem i analizom tekstaJ
samostalnim pismenim
radovima u/
E/ 45<DB@1 metode i postupci
kao u azi analize
320
F- 417.4D1A<5 5
4DF1?1A1H;5 ?1> 0H/
obu&va)a razliite zadatke i
vjebe:
4amostalno prepriavanje
prie uz gledanje ilmaJ
prepriavanje pri)e bez
ilmskog predlokaJ stvaranje
dijaloga unutar prieJ
opisivanje likova i prostoraJ
nastavljanje prie prema
zadanom zapletuJ dovravanje
prieJ oblikovanje scenarija za
element-ilmJ dramatizacija
tekstaJ scenske igre i sl/
Knj%3evn% d%ja;%0m
321
knjievni dijailm blizak je
znanstveno-popularnom tekstu
i knjievnom albumu (pr/
album 8isac u portretima i
ilustracijama)
kadrovi ilma ilustriraju
odreene dijelove nastavne
teme i usmjeravaju uenika na
spoznavanje odreeni& pojava,
nji&ovo istraivanje i analizu
na temelju pojedinane ili
skupne analize kadrova izdvaja
se ono to je bitno, zaustavlja
kadrove, usporeuje i& i
osmiljava
sastoji se od #- do %- sliica
koje su snimljene na
celuloidnoj vrpci, u boji ili crno
bijeloj te&niciJ mogu se
povezati sa zvunim snimkama
322
ukljuuju se u interpretaciju
knj/ djela, u prouavanje pisca
i knj/ razdobljaJ ukljuivanje
aktualizira slina met/ pitanja
koja se veu uz element-ilm
Knj%3evna u0o3n%'a ,mapa)
-knjievna ulonica nastavno je
sredstvo koje stvaraju sami
uenici
-u nju se unose tekstovi
(kritike, reklame, plakati),
otograije, crtei, pismeni
radovi uenika, zvuni zapisi,
likovni radovi i sl/
-vrste:
knjievna ulonica za pojedino
knjievno djelo
323
knjievna ulonica za
pojedinog pisca,spisateljicu
knjievna ulonica za pojedino
knjievno razdoblje
O2ta0a v%/ua0na 2red2tva u
na2tav% &nj%3evno2t%
najpoznatija su ova vizualna
sredstva koja se ukljuuju u
nastavu knjievnosti: knjige,
asopisi, ilustracije, crtei,
aksimili rukopisa,
otograije, reprodukcije,
skulpture, s&eme, tablice,
graikoni
utjeu na primanje,
razumijevanje i interpretaciju
knj/ djela, pomau boljem
razumijevanju knj/pov/ pojava i
teorijske problematike
324
-ukljuivanje se usklauje s
prirodom literarnog sadraja,
zada)ama o-o procesa i
nastavnim uvjetimaJ
pojedina v/s/ ukljuuju se u sat
interpretacije kao
motivacijska i dopunska
sredstva, a neka se ukljuuju u
sat pov/ ili teor/knj/J
uz svako se vizualno sredstvo
vezuju razliiti metodiki
postupci
Knj%4a
prvi je kontakt s knjigom
vizualanJ itatelj se suoava s
njezinom te&niko-likovnom
stranom, koja moe utjecati na
buenje zanimanja za itanje
pokazuje se uenicima da bi
privukla nji&ovu pozornost i
325
pobudila zanimanje za itanje
(iz razni& razdoblja, da vide
tisak i lik/opremu)
pokazivanje ukljuuje
obavijesti o njezinim
elementima: te&niko-likovnoj
opremi, izdavau, izdanju,
sadraju, predgovoru,
pogovoru, abecednom kazalu,
kazalu imena, kazalu pojmova i
sl/
razliite razine
obavje)ivanja: u mlaim
razredima je svr&a pokazivanja
buenje zanimanjaJ u viim se
razredima ukljuuju
inormacije o likovno-te&nikoj
opremi knj/, prireivaima i
izdavaimaJ na srednjok/
stupnju inormacije o svim
326
elementima knj/
inormacije o knjizi proiruju
se govornim metodama
(objanjavanje, komentar,
dijalog) te metodom pisanja
(stvaranje bibliograski&
biljeaka)
povezivanje nast/ rada s radom
kolske knjinice: u k/
knjinici mogu se organizirati
kolske izlobe knjiga
tematskog ili prigodnog
karakteraJ
uenici mogu dobiti posebne
zadatke u pronalaenju knjiga,
organizaciji izloaba i
pokazivanju knjiga u uionici
pokazivanje knjiga,
upoznavanje nji&ovi&
elemenata ima odgojnu i
327
obrazovnu ulogu: buenje
interesa za posjedovanjem
knjige, razvijanje kulture
itanja, izgraivanje estetskog
odnosa prema knjizi, buenje
elje za posjedovanjem knjige i
stvaranjem vlastite ku)ne
knjinice, buenje zanimanja
za odlazak u javne knjinice, za
pra)enje televizijski& emisija o
knjizi, posje)ivanje izlobi
knjiga, upoznavanje te&niko
likovni& elemenata knjige,
vrednovanje knjige i sl/
I0u2tra'%je
uz knjievnoumjetniki ili
znanstveno-inormativni tekst
pojavljuju se ilustracije koje
mogu biti umjetnike
328
(inspirirane
knjievnoumjetnikim tekstom)
i neumjetnike
a) 07=BD<5H;B 40
5A04D?135=B
-vrsta likovnog stvaralatva
koja se inspirira knjievno-
umjetnikim tekstom, tj/ u
likovni izraz prenosi
knjievnoumjetniki sadraj
(pj/ slike u lirskoj pjesmi, likove
iz epskog ili dramskog djela,
epizode i prizore, dramske
prizore)
umjetnika ilustracija
knjievnoumjetnikog teksta
prua itatelju mogu)nost da
na nov nain vidi, doivi i
razumije knjievnoumjetniki
329
sadraj
pospjeuje a) recepciju teksta
na emocionalnom, imaginativnom
i intelektualnom planu, b)
proiruje primateljev
doivljajno-spoznajni kontekst i
c) omogu)uje spoznavanje
zakonitosti prijenosa literarnog
sadraja u likovni izraz
?V*#TE I!$#T*A.IJA:
ilustracija lirske pjesme
(stroa, sti&ova)
ilustracija pjesnike zbirke
(pjesama u zbirci)
ilustracija epske pjesme
330
(likovi)
ilustracija romana, novele,
(likova, dijelova abule)
ilustracija putopisa (motiva,
krajolika)
ilustracija drame (likova,
prizora)
-posebnu vrstu ilustracije ine
umjetniki portreti knjievni&
stvaralaca koji se ukljuuju u
o-o proces
-umjetnike ilustracije k/u/
teksta ukljuuju se u razliite
tipove sati:
na satu interpretacije lirske
pj/ umj/ se ilustracija ukljuuje
u azu interpretacije, u azu
sinteze ili u dopunsku azu koja
obu&va)a razliite oblike
samostalnog i stvaralakog
331
rada uenika
-5A04D?135=B 4B
0HB<53571 8.;1@0=0:
a)samostalnim promatranjem
ilustracije uz tekst
b)uitelj pokazuje ilustraciju
c)uitelj projicira ilustraciju
pomo)u projektora
d) ilustracije pokazuje pomo)u
plakata ili i& stavlja na pano
Metode % po2tup'%
pokazivanje, promatranje
ilustracija povezuje se s
govornim i pismenim metodama i
nji&ovim metodikim
332
postupcima (dijalogom,
objanjavanjem, tumaenjem,
opisivanjem)
uz ilustracije se vezuju
inormacije o ilustratoru i o
njegovu odnosu prema knjumj
tekstu
promatranje ilustracija
postavlja pitanje o odnosu
ilustracije i teksta, pa se u o
o proces ukljuuje i tekstna
metoda
-ilustracije se mogu uvati u
literarnom albumu, koji se moe
tematizirati, tj/ odnositi na
ilustracije pj/ pojedinog
pjesnika ili pjesnike zbirke,
ilustracije likova i situacija u
epskom ili dramskom djelu,
ilustracije pjesnika
333
(npr/ album portreta 7iroslava
;rlee)
- na satu prouavanja pisca umj/
se portret moe upotrijebiti u
uvodnoj ili zavrnoj azi sataJ
portret slui kao sredstvo
otkrivanja pieve stvaralake
osobnostiJ s istom se svr&om
odabire i pieva bistaJ mogu se
upotrijebiti i otograije no
umjetniki portret pisca ima
ve)u o-o vrijednost
a2op%2
u interpretaciji
knjievnoumjetnikog teksta
asopis moe posluiti kao
dopunski (sekundarni) izvor
inormacija
npr/ pri najavi teksta i njegovoj
lokalizaciji moe se pokazati
334
asopis u kojem je taj tekst
prvi put objavljen
knjievni se asopis ukljuuje u
sat o piscu (prikazuju se
asopisi u kojima je pisac
objavljivao svoja djela)
(u sr/k/ vezano uz
knjievnopovijesna razdoblja,
ideologe, stvaraoce, urednike,
suradnike, izlaenje /,
literarno-estetsku
usmjerenost6)
pokazivanje asopisa u nastavi
knj/ ima obrazovnu i odgojnu
unkcijuJ / slue kao izvor
knjievnopovijesni& inormacija
i poticaj kojim se budi
zanimanje za itanjeJ
ako se ne mogu pokazati
autentini /, pokazuju se
335
otograije naslovnice, ili se
valja koristiti televizijskim
emisijama i nastavnim ilmovima
koji sadre asopisnu grau
7a&2%m%0% ru&op%2a
aksimili se upotrebljavaju za
upoznavanje stvaralakog
procesa te kao predloak za
tekstoloku analizu
usporeivanjem razliiti& vrsta
teksta uenici upoznaju piev
rad na oblikovanju izraza
.rte3%8 21eme8 ta(0%'e
graika sredstva koja prenose
razliite knjievne inormacije
i imaju razliitu odgojno
obrazovnu svr&u
'rte3 se moe ukljuiti u sat
interpretacije
knjievnoumjetnikog teksta
336
(>ragan Auki): 4rce, crte
kojim se odreuje kompozicija
pj/)
primjer 7ilije <ikoli)a u
interpretaciji pjesme 2rljan
crte se postupno stvara u
procesu interpretacije
uenici su iskazali to sve
brljan RpleteSJ vra)amo se na
razvijanje glavnog motiva
(brljan)J objanjavanje po
slikama to sve brljan plete i
za koga, dok uenici navode
pojedine slike, na ploi piemo
odgovaraju)e pojmove i
graiki i& usklaujemo prema
nji&ovim strukturnim odnosima
u pjesmi
graiki prikaz razrade glavnog
motiva u slikovite pojedinosti
337
komentirat )emo s uenicima
postupno tijekom njegova
stvaranja i RrastaSJ zatim
potiemo u/ da motivsku
strukturu poetski itaju:
<a to vas podsje)a ovaj
crteN <acrtajte mu na
RgranicamaS i poneki listi)/
Fidi li ste tu kako Rpletivo
odmieSN <apiite na
odgovaraju)em mjestu zavrni
sti& pjesme/
METODIKA NAE!A
$K!J$IVANJA .*TEA:
crte se unkcionalno
ukljuuje u interpretaciju
teksta
pospjeuje recepciju teksta i
razumijevanje njegove
338
strukture
razvija literarnu matu i
sposobnost prijenosa teksta u
vizualni (graiki) prikaz
uspostavlja suradnju s drugim
nastavnim metodama i
postupcima (govornim,
tekstnim)
potie uenike na graiki
nain izraavanja6
-21eme?ta(0%'e
literarne inormacije
organiziraju i prezentiraju na
poseban nainJ mogu
sadravati: inormacije koje
proizlaze iz umjetnikog
tekstaJ inormacije koje imaju
izvantekstovno podrijetlo
inormacije koje proizlaze iz
339
knjievnoumjentikog teksta
mogu se odnositi na njegove
razliite elemente: temu,
kompoziciju, jezik, stil, likove,
ideje
prema vr2t%
%n;orma'%ja
ra/0%&ujemo ove t%pove
21ema?ta(0%'a:
tematske, kompozicijske,
jezino-stilske, o knjievnim
likovima, o idejnom ustrojstvu
teksta
a) Temat2&a 21ema?ta(0%'a
obu&va)a inormacije koje se odnose
na tematsku strukturu tekstaJ
ts moe se konkretizirati podacima
iz teksta: likovima, situacijama,
epizodama, reenicama, sintagmama
340
-npr/: !/ tablica za knjievno djelo,
85413,>=BA.,DB71D5;1,B85@.
>B 0 ;.=571 4B .H5D0=B DB71
1/;/,0 registraturi,8rijelaz seoskog
dj/ u grad,5viin dolazak u grad
-moe se odnositi na tematsku
strukturu ve)eg broja djela istog
pisca
"/ tablica za knjievni opus,
85413,>=BA.,DB71D5;1,;<=5E
BF<1 F?4D1
7/;/,Grvatski bog 7ars,?at,novele
#/ tablica za knjievno
razdoblje,
?1@>.2A=B,DB71,85413,>=BA.
?ealizam,pogospoivanje
selj/,;ovai),<ovak6,0
registraturi6vie dj
Kompo/%'%j2&e 21eme?ta(0%'e
341
slue boljem razumijevanju
vanjske i unutarnje organizacije
knjievnoumjetnikog tekstaJ
-vezuju se uz analizu lirske
pjesme, epskog i dramskog
djelaJ
-ona koja se vee uz lirsku pj/
obu&va)a:
raspored stroa, raspored pj/
slika, raspored motiva
-unose se razliiti podaci uz
koje se povezuju razliiti
zadaci
!/ kompozicijska tablica za
lirsku pjesmu
8=B471,7.D5F,4D5G.F5
1/2/Limi),!/uenje, "/pj/ idu
zemljom itd/,pjesnici su
uenje u svijetu
"/ kompozicijska s&ema-tablica
342
za roman
-moe sadravati natuknice
koje iziskuju da se navode
likovi, epizode, reenice kojima
se otvaraju i zatvaraju pojedine
kompozicijske jedinice teksta
(sloena tabela =urja 7areka
koju ne mogu prikazati ovdje)
Je/%no?2t%02&e 21eme?ta(0%'e
jezinu i stilsku problematiku teksta
razvrstava prema odreenom
kriteriju i
dovodi u odgovaraju)e
interpretacijske odnose
-pojavljuju se leksike, gramatike i
stilistike jedinice
-tablice s leksikom problematikom
mogu biti tematizirane
-npr/ uz ;rleinu novelu 2itka kod
343
2istrice Aesne moe se uspostaviti !/
leksika tablica tematskog
karaktera
85413 5 >=BA. (7/;rlea, 2itka
kod bistrice lesne)
AB;45; 5 K?1@B.A.I5=1
-
4B.4;5,F.=<5H;5,1>75<54D1D
5F<.-25?.;?1D/
"/ tablice koje obu&va)aju
gramatiko-stilistiku problematiku
85413 5 >=BA.,DB;4D,4D5AB7
5/7aurani), 44-age ,;o da strepi
mrki vue6 ,mrki vue, stare6
#/ jezino-stilske tablice osobito se
primjenjuju u govornoj
karakterizaciji likova
#1eme % ta(0%'e o &nj%3evnom 0%&u
-ovisno o nainu karakterizacije lika
oblikuju se razliite s&eme i tablice
344
kao metodika sredstva
-mogu se odnositi na pojedinaan lik
(glavni), na ve)i broj likova i nji&ove
meusobne odnose, na likove iz
razliiti& djela istog pisca ili na
likove iz razliiti& djela razliiti&
autora
!/ u tablicu razvrstajte ove knj/
likove prema socijalnoj pripadnosti:
7edoni), 1/4tipani), ;anonik, 7ika,
2atori), @gubidan, 7ecena6
8?581><535 >?0LDFB<B ;A14B
(4D1ABE1),A5;,>=BA.,85413
4eljaciJ?adniciJ5ntelektualciJ8lemi)i
"/ tablica za karakterizaciju knj/ lika
sadri temeljne etike i psi&oloke
znaajke koje se potvruju
navoenjem postupaka, situacija,
rijei ili reenica
10D.?,>=BA.,A5;,;1?1;DB?54D
345
5;B,
8.4D0835,45D0135=B,?5=BH/,?BH/
7iroslav ;rlea,
8KA,K/Aatinovi),senzibilni
intelektualac
-tablica se moe oblikovati
induktivno iz navoda karakteristike
lika
#/ posebnu vrstu tablica ini
karakteroloka tablica u analizi
dramskog likaJ
-to je tablica koja sadri replikuJ na
temelju replike i konteksta u kojem
se pojavljuje utvruje se doivljajno
stanje lika, njegove misli i namjereJ
to se doivljajno stanje, misli i
namjere oituju u govoru,
postupcima i gestamaJ
-uz elemente koji su iskazani u
tablici navodi se zadatak naputak
346
za samostalan rad uenika
A5;.F5,?B8A5;1,>.E5FA=1=<.
4D1<=B
A/,I.F.?,IB4DB,7575;1
Aaura,sebe se stidim,prekorava
se,treperi,sporiji,ti&o plae
$/ 4&eme-tablice o idejnom sloju
djela
s&eme tablice sadre podatke o
idejama to i& iskazuje knjum/ tekstJ
oblikuju se na razliite
naineJu tablicu upisuje se
ideja koja se konkretizira
podacima iz djelaJ
-postupak se moe obrnuti,
upisuju se podaci iz teksta na
temelju koji& se utvruju
ideje, problemi
85413 5
>=BA.,DB;4D,5>B=B
347
1/;/,0 registraturi,bit )e
ratar, bit )e kriban6,ideje
Gra;%&a 2red2tva
pojavljuju se u itankama i
udbenicima iz knjievnosti te
u nastavnim listi)ima i
prozirnicama
graika sredstva stvaraju
uvjete za organiziranje
individualnog rada uenika,
rada u parovima(n/listi)i),
rontalnog rada (prozirnice)
njima se pove)ava zanimanje,
aktivnost i pozornost uenika
Aud%t%vna 2red2tva u
&nj%3evno2t%
ljudski glas
gramoonska ploa
348
zvune itanke
gramoonska ploa, kaseta -
zvuna itanka prenosi
pjesniku rije u interpretaciji
najpoznatiji& glumaca i
recitatora i na taj nain
pospjeuju recepciju teksta
prua uzore govorne
umjetnosti, potie na
njegovanje vlastitog govorenja
ili itanja umj/ rijei (razvija
kulturu itanja)
pj/ se rije auditivno prenosi i
magnetoonskom vrpcom,
kasetom, 3>
om, raunalom
ITANKAC$DBENIK
-temeljna k/ knjiga
namijenjena knj/ odgoju i
obrazovanju u .L i 4L
349
sadri izbor knjumj tekstova
koji su odabrani prema
estetskim i pedagoko-
psi&olokim kriterijima
ona je svojevrsna literarno-
pedagoka antologija
usto je posebna vrsta djeje
knjige koja svojim sadrajem i
likovno-graikim izgledom
udovoljava recepcijskim
(doivljajno-spoznajnim)
mogu)nostima uenika
u 4L izbor knjumj tekstova
popra)en knjteorijskim i
knjpov prikazima tako
oblikovana itanka istodobno
je i udbenik knjievnosti
itanka-udbenik/
i osnovnokolske itanke
sadre knjznanstveni sadraj
350
(knjteorijski, prikaze
stvaralatva pisaca,
bibliograske obavijesti) te se
i one predstavljaju kao
itanke-udbenici
sadraj itanke-udbenika
odreuje nastavni program
(predmetni kruikul)J
programski sadraj prenosi se
u itanku
udbenik prema za&tjevima
teorije didaktikog prijenosa i
teorije udbenika
-teorija didaktikog prijenosa
obu&va)a
NAE!A P*EMA KOJIMA #E
KNJIEVNO$MJETNIKI I
351
KNJIEVNO"NAN#TVENI
#AD*AJ P*ENO#I $
ITANK$?$DBENIK
*IJE JE O #!JEDE+IM
NAE!IMA:
naelu primjerenosti
doivljajno-spoznajnim
mogu)nostima uenika
odreene dobi (psi&oloko
naelo)
naelu odgojnosti (pedagoki
kriterij)
naelu obrazovne
opravdanosti (obrazovno
naelo)
naelu didaktiko-metodike
oblikovanosti
A) P*EMA K*ITE*IJ$
352
NAMJENE :
itanke,udbenici za mlae
razrede o
itanke,udbenici za vie
razrede o
itanke,udbenici za srednju
kolu
B) P*EMA NAIN$
I"NO5ENJA KNJI-
G*ADIVA:
a) H5D1<;1,0>E2B<5;
?B3B8D5F<.I
(?B8?.>0;D5F<.I) D581
trai zapam)ivanje i
prepriavanje sadraja,
reproduciranje deinicija i
pojmovaJ izlae knji/ gradivo
u sustavu znan/ disciplinaJ
obino bez metodikog
instrumentarija
353
() H5D1<;1,0>E2B<5;
8?.>0;D5F<.I
(4DF1?1A1H;.I) D581
prua ueniku uvjete za
samostalno i stvaralako
primanje sadraja
-uenika podie na razinu
estetskog subjekta koji, na
predloku teksta, ostvaruje
razliite oblike stvaralake
djelatnosti i sloene procese
doivljavana i promiljanjaJ te
oblike i procese potie
metodiki instrumentarij te
likovno-graiki sadraj
') ;.70<5;135=4;5 D58
H5D1<;B-0>E2B<5;1
utemeljuje se na zasadama
literarno-estetske komunikacije te
354
didaktike komunikacije koja se
ostvaruje oblikovanjem
komunikacijski& situacijaJ u
svakoj komunikacijskoj
situaciji ostvaruje se
odreena doivljajna ili
spoznajna djelatnost u
razliitim oblicima jezine
komunikacije (sluanju,
govorenju, itanju, pisanju)J
-metodika strategija kom/
itanke-udbenika usklauje
se sa zakonitostima estetske
komunikacije, estetske
recepcije i estetske spoznaje
(gnoseologije)
d) ?1@I?1<1D1 H5D1<;1-
0>E2B<5; sadri viedijelni
didaktiki sklop: itanku-
udbenik, radne listove,
355
prirunik za uiteljaJ po
svojim didaktiko-metodikim
znaajkama moe biti:
recepcijsko-produktivni ili
komunikacijski
e) F5LB5@F.?<1 H5D1<;1-
0>E2B<5; obu&va)a razliite
medije (razliita nastavna sredstva i
pomagala): itanku-udbenik (pisani
tekst), zvunu itanku (kasetuN),
videokasetu, element-ilm, nastavni
ilm, radne listove, 3>-?.7,
5nternet, televizijske i radijske
emisije
-u 4L pojavljuju se kolska
pov/knj/, k/teorija knj/, knj/
leksikoni, knjige o piscima i sl/
;) .DF.?B<5 D58
H5D1<;B-0>E2B<5;1
suvremenanastava usmjerena
356
je premamultimedijskom
utemeljenjuJ u skladu s
timotu se , po potrebi,
dopunjuje, aktualizira
iusavrava
4) 5<DBI?5?1<5 D58
H5D1<;B-0>E2B<5;1
oblikuje se na zasadama
teorije korelacije i
integracijeJ knjievni se
sadraji povezuju sa
sadrajima drugi& umjetnosti
(likovne, glazbene, scenske,
illmske) te jezinim
sadrajima namjenjuje se
strukovnim k/
357
1) 1ADB?<1D5F<B
H5D1<;B-0>E2B<535
utemeljuje se na teoriji
didaktikog pluralizmaJ rije
je oitankama-udbenicima
koje se meusobnorazlikuju po
metodikoj
koncepciji,programski sadraj
oblikuju prema razliitim
metodikim koncepcijamaJ u
praksi se rjeesusre)u,
ugavnom imamo paralelene -
ud -podvrstaN
%) ?1><5 0>E2B<5;,H5D1<;1
(sadri radne zadatke i vjebe)
.) P*EMA
ADMINI#T*ATIVNOJ
,"AKON#KOJ) OD*EDNI.I
-obvezne (odobrene), izborne
358
i eksperimentalne
D) P*EMA NAIN$
*A5!ANJIVANJA
KNJIEVNOG #AD*AJA:
programirani tip udbenika
knji/ se gradivo ralanjuje
u manje jedinice koje se
usvajaju postupno
poluprogramirani tip
udbenika
a) itanka zatvorenog tipa (ne
doputa preinake i dopune
sadraja)
b) itanka otvorenog tipa
(svako se izdanje oboga)uje
novim sadrajima)

359
#AD*AJ ITANKE?
$DBENIKA
suvremene -ud svojevrsne
su antologije
knjievnoumjetniki& tekstova
razliite tematske i vrstovne
(anrovske) usmjerenostiJ
u skladu s tim
knjievnoumjetniki tekst ima
sredinje mjesto u -ud, tj/
ini glavni sadrajJ tekstovi se
pojavljuju u cjelovitome obliku
ili u odlomcima (odlomci iz
ve)i& knj/ oblika romana,
novele, drame, putopisa,
bajke)J
odabrani tekstovi zadravaju
izvorni naslov (cjeloviti
tekstovi lirske pj/ i kra)i
prozni oblici) ili dobivaju novi
360
naslov prema izboru autora
itanke-udbenikaJ
za odreene didaktike
potrebe tekst se moe
ralanjivati na manje cjeline
(prozni tekstovi) i oznaavati
brojevima (reenice prate
redni brojevi)J
izgled stranice na kojem je
tekst koloristiki se usklauje
sa sadrajem teksta
predstavljanje teksta
ukljuuje i likovno
graiku dimenzijuJ tekst mora
biti itak i pregledan, dostupan
vizualnom primanjuJ temeljni
knjumj tekst prate razliite
vrste objanjenja, pojmova,
naputaka, citata,
crtea,ilustracija
361
didaktiki& sredstava kojima
se pospjeuje i usmjeruje
recepcija, analiza,
interpretacija i estetska
prosudbaJ rije je o
izvantekstovnim odrednicama
koje omogu)uju recepciju i
interpretaciju tekstaJ u
novijim
ud nalaze se na rubnici,
usklauju se sa za&tjevima
teksta i za&tjevima recepcije
- prije ukljuivanja teksta u
-ud utvruje se njegova
primjerenost doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika i drugim naelima koja
se odnose na izbor sadraja
- utvrivanje primjerenosti
ukljuuje: temu, oblik, jezik i
362
stilJ svaka se odrednica
posebno vrednujeJ u tekstu se
utvruju mogu)e zapreke u
recepciji i interpretaciji, koje
se spreavaju objanjenjem
manje
/poznati& rijei, jezikoslovnim,
kulturolokim, knjteorijskim i
knjpovijesnim objanjenjimaJ
-tumaenje nepoznati& ili
manje poznati& rijei
omogu)uje razumijevanje te
vodoravno itanje (ako je rije
o / u sebi)
- odlomci knj/ djela
iziskuju unutarnju lokalizacijuJ
tekst se smjeta u cjelinu
kojoj pripadaJ odabranom
odlomku iz romana ili novele
pret&odi prikaz abule u koju
363
se ukljuuje odlomakJ odabr/
prizoru ili inu iz drame
pret&odi prikaz dramske
radnje u koju se ukljuuje taj
prizor ili in
- elementi
knjievnopovijesne lokalizacije
(4L) mogu se, u primjerenom
obliku, pojavljivati i u
itankama-udbenicima za vie
razrede osnovne kole (g/
prvog objavljivanja djela,
autorova stvaralaka aza,
pripadnost knj/ vrsti i knj/
koli, smjeru ili razdoblju)
- tekst se smjeta u
pripadaju)i didaktiki
kontekstJ u .L smjeta se u
tematske krugoveJ pojedinani
tekst u t/k/ dobiva odreeno
364
mjesto i ulogu ovisno o
sadraju, tj/
porukama koje prenosi i o
nainu na koji i& prenosi moe
dobiti elno mjesto u t/k/,
sredinje ili zakljuno mj/
"vuna %tan&a
(p/s/ pogledaj pod sredstvaJ isti
sadraj)
%tan&a?ud3(en%& u
metod%&%m 2u2tav%ma
-ostvaruje se u okvirima
razliiti& metodiki& sustavaJ
u skladu sa za&tjevima
metodikog sustava u koje se
ukljuuje oblikuje
organizacijsku paradigmu
365
organizacijska paradigma u
sustavu kolske
interpretacije ima ove
sastavnice: motivacijaJ
knjievnoumj/ tekstJ
metodiki instrumentarij
(razgovor, interpretacija)J
zadaci za samostalan radJ
izborni zadaci
u sustavu problemske nastave:
problemska situacijaJ knjumj tekstJ
problemski zadaciJ prijedlog
zadataka za izvannastavni rad
u sustavu stvaralake
nastave: stvaralaki zadaciJ
knjumj tekstJ zadaci za
stvaralaka preoblikovanja,
prijenos u druge medijeJ
zadaci za stvaralaki rad
izvan nastave
366
otvoreni metodiki sustav:
didaktikaponudaJ knjumj
tekstJ istraivaki
zadaciJzadaci za samostalan
rad izvan nastave

METODIKI
IN#T*$MENTA*IJ
usmjeren je na motivaciju za
primanje (recepciju) teksta,
interpretaciju, usustavljivanje
spoznaja i poticanje
samostalne stvaralake i
istraivake djelatnosti u/
metodiki instrumentarij koji
slui kao motivacija za
recepciju knjumj teksta
usklauje se s njegovim
umjetnikim znaajkama te s
recepcijskom spremno)u
367
uenika odreene dobi ona
obu&va)a: steeno ivotno
iskustvo koje korespondira s
tematsko
idejnom razinom teksta,
itateljsko, literarno,
intelektualno iskustvo, znanje i
sposobnosti
u odreivanju primjerenosti
teksta d
s mogu)nostima u/ uzimaju se
u obzir: tema, idejne poruke,
vrsta teksta, jezik i stil
odreivanje primjerenosti
teksta ukljuuje vidokrug
oekivanjaJ Iadamer
uspostavlja teoriju stapanja
itateljeva vidokruga i
vidokruga djelaJ G/?/ =auss
pridaje osobitu vanost
368
itateljevu iskustvu, koje
odluuje o recepciji novog
teksta primanje novog teksta
Rukljuuje vrednovanje tog
teksta u usporedbi s prije
proitanim tekstovimaS/
u =auss $ identiikacije s
tekstom: asocijativna,
admirativna, simpatetika,
katarzika, ironika
pisac itanke-udbenika
prognozira mogu)e zapreke u
recepciji teksta koje proizlaze
iz
neusklaenosti vidokruga
oekivanja i recepcijski&
kodova
- uspostavlja metod/ sredstva
za uklanjanje ti& zapreka:
369
izdvajanje i objanjavanje
nepoznati& ili manje poznati&
rijei na rubnici ili podrubnici
izdvajanje i objanjavanje
nepoznati& pojmova, imenaJ
objanjavanje unutarnji&
sastavnica teksta sadraja,
teme, motiva, kompozicije,
stilski& postupakaJ
uspostavljanje emocionalnog i
intelektualnog ozrajaJ
ukljuivanje drugi& medija
(likovni&, glazbeni&, ilmski&
predloaka)
u izboru metoda/
5ntrumentarija uzima u obzir
razine na kojima se odvija
osmiljavanje teksta:
%/r opis teksta (vrsta,tema)J
ralamba (dijelovi teksta)J
370
promatranje, osvje)ivanjeJ opis
teksta (vrsta, tema, jezik, pisac)
'/r ralamba (tema, motivi, ideje,
sastav)J knjteor i knjpov opis
(najosnovniji)
(/r interpretacija (ralamba s
knjpov el/)J tematska, idejna,
vrstovna i jez-stilska interpretacija
*/r interpretacija i estetska
prosudba (opisJ analiza,ralamba)J
interpretacija povezana s opisom i
ralambom), knjpov odreenja
*u(n%'a
Hitanka-udbenik slijedi
doivljajno-spoznajne procese
koji se otvaraju u komunikaciji
s tekstomJ
- uspostavlja motivacijske
371
postupke koji omogu)uju
recepciju tekstaJ
knjievnoumjetniki tekst
prati rubnica na kojoj se
nalaze knjievnoteorijski
pojmovi koji osmiljavaju
tekst, nepoznate i manje
poznate rijei iz teksta u
vodoravnom poretku
omogu)uju vodoravno
itanje i razumijevanje
teksta, likovni prilozi (crtei,
otograije, s&eme), citati,
kra)a objanjenja i sl/
372
-sadraj na rubnici usmjeren
je na pomo) urazumijevanju
tekstaJ u oblikovanju rubnice
dolaze do izraaja sljede)e
odrednice: rubnica sadri
podatke koji pospjeuju i
omogu)uju razumijevanje
teksta, opis i interpretacijuJ
sadraji se izraavaju
strunim pojmovimaJ
sintagmama, kra)im de/ i
tekstovima, ilustracijama,
podaci moraju biti pregledni
irasporeeni tako da ne
zasjenjuju temeljni tekst

2va&% do(ar ud3(en%& mora
2adr3avat%
metodika sredstva koja
uvjetuju recepciju teksta
(objanjenje nepoznati&
373
rijei, pojmova i imena,
objanjenje strukturni&
elemenata teksta teme,
kompozicije)
metodika sredstva koja
omogu)uju razumijevanje i
tumaenje teksta (pitanja i
zadaci kojima se potie
uoavanje,
ralanjivanje, usporeivanje,
razvrstavanjeJ
M mogu biti:
o pitanja i zadaci
percepcijskog tipa
o pitanja i zadaci
analitiko-sintetikog tipa
o pitanja i zadaci
klasiikacijskog tipa
374
- ukljuuju se i razna objanjenja i
komentari te razni knjievnokritiki
tekstovi
metodika sredstva koja
potiu samostalni i
stvaralaki rad uenika
Natu&n%'e na ru(n%'%
knjievnoteorijski pojmovnik
knjievnopovijesni pojmovnik
imena pisaca, umjetnika,
znanstvenika
aksimili
knjievne tablice
otograije
citati
nepoznate rijei
imena knjievni& likova
ilmski inserti
375
ilustracije6
-zada)e natuknicama:
a)upozoravaju na odreeni sadraj,
izraz ili pojam u temeljnom tekstu
b)objanjavaju temeljni tekst,
uspostavljaju njegov kontekst
c)potiu u/ na razvijanje natuknice
i re/ ili vezanog teksta
d)potiu u/ na traenje dopunski&
izvora
e)potiu uenike na istraivanje
)potiu u/ na stvaranje vlastitog
metateksta6
*e'ep'%ja
-itanka-udbenik predvia
recepciju teksta, upu)uje, usmjeruje
u/ na odreenu vrstu itanja ili
376
sluanja teksta: auditivnu ili vizualnu
r/
auditivna recepcija ostvaruje
se interpretativnim itanjem,
sluanjem teksta iz zvune
itanke, sluanjem radijske ili
DF emisije
vizualna recepcija ostvaruje
se neusmjerenim (spontanim)
itanjem u sebi ili usmjerenim
itanjem (itanjem sa
zadacima)
audio-vizualna recepcija
temelji se na sluanju
(auditivnom primanju) i
gledanju u tekst
-sluna recepcija razlikuje se
377
od vizualne interpretator
posreduje u prenoenju poruka
koriste)i se izraajnim
mogu)nostima govorne
interpretacijeJ
-sluatelj prima estetske
poruke ovisno o recepcijskoj
spremnosti i razvijenosti
literarnog slu&a
1uditivno-vizualna recepcija
temelji se na vizualnom i
auditivnom kanalu, koji se
usklaujuJ ako ne rasprenost
r/,poreme)aj u primanju
u nastavi se izmjenjuju i
kombiniraju razliite vrste
recepcije kako bi se uzele u
obzir pojedinane recepcijske
znaajke uenika
378
Interpreta'%jaCra/4ovor o
te&2tu
--ud sadri didaktiku
sastavnicu interpretacija,
razgovor o tekstu,
promatranje teksta, knj/
analiza (ovisno o metodikoj
k/)
-nakon recepcije teksta,
emocionalno-intelektualne
pauze i objavljivanja doivljaja
u pis/ ili gov/ obliku, zapoinje
tumaenje, spoznavanje
teksta, koje se temelji na
vrstovnim, tematskim,
strukturnim, stilskim i
jezinim znaajkama te na
izvantekstovnim odrednicama
-u interpretaciji se smjenjuju
379
razliite knjznanstvene i
kritike metode (od
pozitivizma do suvremeni&)
ukljuuju se u metodiki
instrumentarij i dobivaju
didaktike unkcijeJ metodiki
instrumentarij sadri: pitanja,
zadatke, objanjenja, citate,
didaktiki dijalog, graika i
likovna sredstva, rubnicu s
prate)im pojmovnikom,
citatima i dopunskim
obavijestima o tekstu
-instrumentarij se temelji na
literarno-estetskoj
komunikaciji s didaktikom
unkcijom, koja se
oivotvoruje razliitim
nastavnim metodamaJ
-u interpretaciji teksta glavnu
380
ulogu imaju teksta i dijaloka
metoda, koje se dopunjuju
drugim nast/ metodama
-interpretacijom se osvje)uje
doivljaj teksta i podie na
razinu estetske spoznaje,
estetske prosudbeJosobni
doivljaj se objektivizira,
dobiva struno i znanstveno
utemeljenje
-interpretacija teksta
usmjerena je na stjecanje knj/
kultureJ istodobno, potie
razliite oblike izraavanja
(jezinog, likovnog, scenskog,
glazbenog, ilmskog,
televizijskog, radijskog) i
uspostavlja poticajni metodiki
instrumentarij za samostalan
381
rad, rad u paru ili skupini
Prate6% te&2tov%
-metodiki instrumentarij
potie u/ na samostalno
ralanjivanje, tumaenje i
vrednovanje knjumj tekstaJ
time nije zavren
komunikacijski proces
-ukljuuju se kra)i knjievno-
kritiki, knjievnoznanstveni i
drugi tekstovi, koji otvaraju
nove obzore, nove pristupe,
nove naine tumaenja i
vrednovanjaJ
-slue kao struna i
znanstvena veriikacija
spoznaja koje su uenici stekli
u didaktikoj interpretacijiJ
-oni su i tekstovi predloci na
382
kojima u/ ue itati
knjkritiki, knjznanstveni i
esejistiki tekst
---posebno mjesto meu
prate)im tekstovima zauzima
tekst o piscu, koji se
primjerava razinama na kojima
se knjumj tekst interpretiraJ
-oblikuje se na razliite
naine: enciklopedijski,
esejistiki, autobiograski,
kombinacijom teksta i
dokumentaristiki& predloaka
-na osnovnokolskom stupnju
portreti pisaca ne sadre
knjpov i drugu terminologiju
koja nije primjerena toj
obrazovnoj razini
383
*e'ep'%ja % od4ojn% u%n'%
-pisci itanaka-udbenika
predviaju odgojne i unkcionalne
zada)e svakog teksta i usklauju i& s
oekivanim odgojim uincima
!/ ?B3B835=1 K1@B: od !/ do
#/ razreda (od '/ do +/ godine)
- naivno-realistiki odnosJ -
imaginativnaJ - emocionalna
knjievnoumjetniki tekst
lirska pj/, kra)a proza, basna,
bajka, igrokazJ odgojni uinci
emocionalni uinci, proirivanje
emocionalnog i predodbenog
svijeta
"/ ?B3B835=1 K1@B: od #/ do
'/ razreda (od +/ do !"/ godine)
384
- mijeanje naivno-realistikog
i ikcijskog pristupaJ -
identiikacija s likovimaJ -
imaginativna, emocionalna i
racionalna spoznajaJ - zamjedba
izvantekstovni& odrednica
(pisac, vrijeme)
knjievnoumjetniki tekst
lirska pj/, kratke prie, novele,
roman, basna, bajka, drama,
putopisJ odgojni uinci
emocionalni, moralni, socijalni,
estetski
#/ ?B3B835=1 K1@B: od '/
do +/ razreda (od !#/ do !%/,!'/
god/)
- visok stupanj emocionalnog
proivljavanjaJ - kritiki
385
stavoviJ - Rliterarni moralizamS
knjievnoumjetniki tekst
lirska pj/, kratke prie, novele,
roman, basna, bajka, drama,
putopisJ odgojni uinci
emocionalni, moralni, socijalni,
estetski
Autor% ,p%2'%) ud3(en%&a
znanstvenici,sveuilini
proesori (povjesniari
knjievnosti, teoretiari
knjievnosti, knjievnici,
metodiari6)
osim pojedinani& samostalni&
autora javljaju se autorski
tandemi (autorski parovi) ili
autorski timovi (vie autora s
razliitim kompetencijama)
sudjeluju: ilustratori, dizajneri,
386
lektori, struni recenzenti,
urednici, nakladnik6
uporabu itanke,udbenika
odobrava ministarstvo na
temelju "a&ona o ud3(en%'%ma
/a o2novnu % 2rednju 9&o0u
prolazi eksperimentalnu azuJ
kad je odobren , tj/ ukljuen u
o-o proces, organizira se
pra)enje, vrednovanje strune,
pedagoko-
metodike valjanostiJ
obavljaju ga pedagoki
instituti, visokok/ ustanove za
o/ uitelja, resorna
ministarstva, strune udruge,
kole i struni timoviJ
rezultati pra)enja i
vrednovanja koriste se za
387
usavravanje udbenike
literature
!%teratura:
7ali), =osip: ;oncepcija suvremenog
udbenika
8oljak, Fladimir: >idaktiko
oblikovanje udbenika i prirunika
ITANJE
itanje je viestruko sloena
djelatnost: tjelesna, du&ovna,
jezina, spoznajna,
komunikacijska, stvaralaka
itanje kao sloena djelatnost
znai:
388
prelaziti oima pisani ili tiskani
sustav znakova
povezivati rijei, skupove rijei i
reenice
uspostavljati logine veze izmeu
rijei, skupova rijei i reenica
razumijevati smisao reenice i
teksta
primati obavijesti i poruke iz teksta
preraivati poruke
doivljavati poruke
aktualizirati poruke
uiti
iskoristiti obavijesti u ivotnoj
praksi
stvarati nove poruke
a) u0t%d%2'%p0%narn%C%nterd%2'%p0%narn%
o(/or
389
-pojavljuje se kao predmet
istraivanja u razliitim
znanstvenim disciplinama koje
mogu meusobno suraivati
(iziologija, jezikoslovlje,
logika, psi&ologija, kreatologija,
teorija spoznaje, metodika,
pragmatika, komunikologija)
-&rvatsko itateljsko drutvo
pokrenulo je asopis Grak,
koji promie kulturu itanja
-knjiga ?ic&arda 2ambergera
Deorija i praksa itateljskog
odgoja (X+')
prikazan s&ematski prikaz
odrednica o itanju
vrste itanja: itanje na glas,
390
itanje u sebi, doivljajno,
inormativno, spoznajno,
stvaralako /, kritiko itanje
-kriteriji su za utvrivanje vrsta /:
psi&olingvistiki, kriterij cilja,
spoznajni, komunikacijski kriterij
-prema psi&olongvistikome
(jezinome) kriteriju razlikujemo:
<- ITANJE NAG!A#
znakovi pisanoga jezika prenose
se u znakovni sustav govorenoga
jezika
-metodiki za&tjevi u itanju
naglas odnose se na ujnost,
jasno)u, pravilnost, izraajnost
i didaktiku svr&ovitost
391
-ujnost i jasno)a / dovode se
u suodnos sa sluanjem
-pravilnost se utvruje na
temelju pravogovorne norme
-izraajnost na temelju
ostvarivanja vrednota
govorenog jezika
-didaktika svr&ovitost
ukljuivanje / na glas u nastavi knj/
slui uenju knj/ sadraja,
provjeravanju usvojenosti, razvijanju
govorne kulture
-podvrste itanja na glas:
A) INTE*P*ETATIVNO8
#.EN#KO ITANJE
posebna vrsta itanja naglas
kojim se iskazuje doivljaj
knjievnoumjetnikog teksta i
392
taj se doivljaj prenosi
sluateljstvu
-ta se vrsta naziva i estetskim
(ekspresivnim, impresivnim)
itanjem
-interpretativno itanje od
interpretatora za&tijeva:
doivljaj teksta
temeljito poznavanje svi&
slojeva teksta (sadrajni&
tematsko-motivski&,
emocionalni&, misaoni&,
jezino-stilski&, vrstovni&)
razumijevanje znaenja svake
rijei i svakog znaka u
pisanom tekstu i prijenos u
govorni izraz
poznavanje sintaktikoga,
393
ritamskoga i glasovnoga
ustrojstva teksta
poznavanje vrednota
govorenoga jezika
sposobnost zamiljanja
(literarna imaginacija),
uivljavanja i uspostavljanja
kontakta sa sluateljstvom
-budu)i da se itanje
utemeljuje na pisanome
predloku, njegovo ostvarivanje
za&tijeva prijenos
(prekodiranje) znakova
pisanoga jezika u znakove
govorenog jezika, posebno u
intonacijska sredstvaJ
-interpunkcije se prenose u
vrednote govorenog jezika
394
stanke, uzlaznu i silaznu
intonaciju, tempo, boju glasa,
jakost
-pripremanje teksta za
interpretativno itanje prolazi
nekoliko aza:
!/ aza: uitelj prouava tekst,
otkriva umjetnike znaajke,
ita kritike tekstove o tekstu,
naputke za itanje u itanci ili
priruniku (u suvremenim
itankama se osim znakovnog
obiljeavanja teksta,
primjenjuje se i opis itanja
utemeljen na karakteristikama
lika, Glapi)-7rkonja)
"/ aza: obu&va)a
interpretativno itanje teksta u
uioniciJ ostvaruje se u
395
posebnim okolnostima, koje
utjeu na recepciju tekstaJ u/
psi&iki i komunikacijski
pripremamoJ
psi&ike pripreme ukljuuju:
buenje zanimanja, stvaranje
dispozicije, uspostavljanje
koncentracijeJ
komunikacijske pripreme
obu&va)aju: zauzimanje
poloaja tijela, iziko
oputanje, tiinu u razredu,
zatvaranje knjiga na klupama
-neki metodiari preporuuju da se
zatvore knjige u kojima se nalazi
tekst koji se interpretativno ita jer
to raspruje u/ pozornost
neki da nije pogreno imati
otvorene knjige jer postoje
vizualni tipovi meu uenicima
396
(uostalom tako je u kazalitu,
priredbama, smotrama)
Prav%0a /a %nterpretat%vno %tanje
tekst se ita kontinuirano,
cjelovito (bez prekidanja)
za itanje teksta ne daju se
nikakve dopunske obavijesti
(leksike, sadrajne,
biograske) sve obavijesti
daju se u azi motivacije
uitelj,uiteljica stoji pred
uenicima, 9dri i& na oku:,
povremeno pogledima prati
nji&ovo reagiranje
izbjegava se etanje po
razredu, neprimjereno
gestikuliranje, neprimjerena
intonacija
ne upu)uje nikakve primjedbe
397
(upozorenja) uenicima tipa:
sluaj, pazi, ne okre)i se, ne
razgovaraj6
kad dovri itanje, ostaje na
mjestu kako ne bi kretanjem
poremetio trenutke
proivljavanja poruka teksta
tekst ita uitelj,uiteljica ili
uenik,uenica koji su
posebno pripremljeni
bez temeljite pripreme tekst
se ne moe itati
interpretativno
ukljuuje se u razliite aze
sata: u sustavu k/
interpretacije pojavljuje se kao
samostalna aza
interpretativno itanje nakon
motivacije i najave tekstaJ
398
moe se pojaviti nakon aze
interpretacije kao zavrna
nastavna situacija u kojoj
uenici interpretativno itaju
tekst
razvijanje sposobnosti
interpretativnog itanja
ostvaruje se u redovitoj nastavi
na satu interpretacije, u
nastavi govornog izraavanja
kao stvaralaka vrsta govora te
u
izvannastavnim aktivnostima
(literarnoj i recitatorskoj druini)
B) #.EN#KI GOVO*
umjetniki govor na
pozornici,uionici, izvode ga
glumci,ueniciJ osnovni je
element kazaline umjetnostiJ
takvo govorenje je stvaralaka
399
djelatnost stvara se novo
umjetniko ostvarenjeJ oblikuje
se vlastita scenska zamisao u
govornom ostvarivanju
u strunoj literaturi razlikuju
se #.EN#KI GOVO* I
*E.ITI*ANJE razliku
uvjetuje poloaj recitatora i
glumca na sceni
interpretator u itanje ne
moe unositi repertoar svi&
izraajni& sredstava kojima
raspolae glumac na sceniJ
interpretator moe govorno
individualizirati sve likoveJ
poseban problem pri
interpretativnom itanju basne
(oponaanje glasova ivotinja,
komian uinak)J
interpretator se uivljava u
400
ljudske likove i situacije,
sluateljstvu prenosi ljudske
poruke
pri interpretativnom itanju
rabi se i neverbalni jezik
(gestovni i mimiki govor)J mora
biti usklaen s verbalnim
izriajem
neprimjerena vizualizacija
iznevjerava smisao teksta
-$MJETNIKO 5
INTE*P*ETATIVNO
ITANJE nemaju isti status ni
namjenu
umjetnikim itanjem bave se
nadareni pojedinci kojima je to
proesija (glumci, recitatori) i
koji se obrazuju u institucijama
za kazalinu (scensku)
401
djelatnostJ
-interpretativno itanje se
pojavljuje kao sredstvo
estetskog (knjumj) odgoja,
njime se bave uitelji i uenici
koji pokazuju zanimanje i
sposobnosti za tu vrstu
djelatnosti
-poeljno je da uitelj
interpretativno ita ili kazuje
tekst napamet
-ako ne: zvune itanke,
radijske i DF emisije, 3>-?.7,
onoenc/ i sl/)
-izbjegava se vizualna pratnja,
pjesma dovoljna
uvoenje u interpretativno
itanje zapoinje u prvom
razredu .L
4L programi ne sadre
402
odrednice u itanju
meunarodni projekti o
vrednovanju obrazovni&
postignu)a u pojedinim
zemljama i nji&ovim kolskim
sustavima itateljskoj
kompetenciji dodjeljuju
prioritetno mjesto (8541-
projekt)
.) ITANJE PO $!OGAMA
primjenjuje se u nastavi
dramske umjetnosti,
pripovjedne proze, epske
poezije, rjee u nastavi lirske
poezije kao oblik stvaralake
nastave
pripada stvaralakoj
djelatnosti u kojoj uenici
pokazuju sposobnost
uivljavanja u knj/ likove,
403
poistovje)ivanja te sposobnost
izraavanja koje ima
ekspresivne i impresivne
znaajke, sposobnost scenskog
zamiljanjaJ
to su psi&oloke odrednice /
po ulogama koje se usklauju s
emocionalnim i intelektualnim
razvojem u/, nji&ovim
iskustvima i spoznajamaJ
-metodike znaajke itanja po
ulogama uvjetovane su
umjetnikim znaajkama teksta
i osobno)u u/ koji preuzimaju
odreene ulogeJ
- umj/ znaajke proizlaze iz
vrstovni& odreenja
--ostvaruje se u nekoliko aza:
404
a) pripreman aza
b) preuzimanje uloga
c) itanje,dramatizacija
d) vrednovanje ostvaraja
a) 8?58?B7<1 K1@1
-slijedi nakon interpretacije
teksta koja je osmislila
tematsko-idejne znaajke,
karakteristike likova, posebno
psi&oloke i govorne osobine,
meusobne odnoseJ
-prije prijelaza na itanje po
ulogama uenici rjeavaju
razliite zadatke koji su
usmjereni na knj/ likove i
zamiljaju prizore u kojima se
pojavljuju likovi: odgovaraju na
pitanja
(usmeno ili pismeno), piu ili
kazuju biograiju lika u prvome
405
licu, usmeno ili pismeno iznose
karakteristike lika (zanimanje,
socijalni status, dob, interese,
sklonosti, svjetonazor, odnos
prema drugim likovima, vanjski
izgled, nain kretanja,
karakteristine geste)
zadaci se mogu odnositi i na
scenski prostor, scenograska i
redateljska rjeenja
pripovjedni tekst prenosi se u
dramski oblik, izdvajaju se
dijaloke i monoloke dionice i
pripovjedni dio koji se
namjenjuje pripovjedauJ
u lirskoj pj/ koja ima dijaloki
oblik izdvaja se dijalog koji )e
se itati ili govoriti napamet
itanju po ulogama
pripovjednog, epskog i lirskog
406
teksta pret&odi pismena
dramatizacija kao oblik
stvaralakog pismenog
izraavanja
b) 8?B0@571<=B 0A.I1
nakon provedeni& priprema
u/ odabiru uloge za koje su se
opredijeliliJ za svaku odabranu
ulogu usmeno iznose svoju
scensku
zamisao, svoju koncepciju likaJ
tu zamisao iskazuju u prvom
licu (tko sam, to elim, kako
se ponaam, kako izgledam)J
- uz podjelu uloga upu)uju se
zadaci gledateljstvu kao
potencijalnim kritiarima koji
)e vrednovati stvaralaki
ostvaraj
c)
407
H5D1<=B,>?171D5@135=1
ostvaruje se ispred
sluateljstva, u/ se jednim
dijelom pretvara u zamiljeni
scenski prostorJ gledateljstvo
mora vidjeti pred sobom
izvoditelje, pratiti nji&ov govor
i nji&ovo uivljavanje u tekstJ
u/ koji su preuzeli uloge
opisuju scenski prostor u
kojem se nalaze u tekstu
---u/ u ulozi gledatelja
ocjenjuju itanje po ulogama,
koje se pretvara u scensku
improvizacijuJ
-ocjenjivanje ostvaraja
utemeljuje se na ovim
odrednicama: uivljenost u lik
(potpuna, djelomina, bez
uivljaja), ostvarivanje dijaloga
408
(uspjeno, nedovoljno uspjeno,
nespretno), pravilnost govora
(govor je normativan,
djelomino n/ pogreke su
sljede)e, nenormativan govor),
ostvaraj (vrlo uspjean,
uspjean, zadovoljavaju)i,
neuspjean)
osim spomenuti& vrsta itanja
naglas, u metodikoj literaturi
navode se i ove vrste:
409
pojedinano
naizmjenin
o
itanje s
komentaro
m
izborno
itanje s
podcrtavanjem
anticipacijsko
okomito
vodoravno
>- ITANJE $ #EBI
-pojavljuje se u nastavi i izvan
nastaveJ
-zastupljenost se pove)ava
vertikalno, prema viim stupnjevima
o-o
-moe biti: spontano, usmjereno,
izborno, itanje sa zapisivanjem,
stvaralako, kritiko, spoznajno,
analitiko, aktivno, povrno, s
RpreskakanjemS (reducirano),
ponovno, po vlastitom izboru,
410
obvezatno, s otkrivanjem Rzlatne
jezgreS, s otkrivanjem tematski&
rijei, konotativno, denotativno, s
razumijevanjem, imaginativno,
anticipacijsko, pomno, interaktivno
#PONTANO (utvrivanje
itateljske spremnosti)
-primjenjuje se u nastavi i izvan
nastaveJ uenici po vlastitom izboru
odabiru tekst za itanje,
samostalno objavljuju rezultate
itanja i pokazuju odreeni stupanj
itateljske spremnostiJ oituju
vlastitu literarnu recepciju,
imaginaciju i osje)ajnost
$#MJE*ENO (provjeravanje
sposobnosti literarne percepcije)
-uz tekst koji se usmjereno ita
dodaju se zadaci ili pitanja koja
411
trae oekivane odgovoreJ dodaju
se objanjenja, usmjeravaju)i
naputci (npr/ Din 0jevi):
4vakidanja jadikovka , .slukuj
zvukove
pjesnike rijei, prat nji&ov
poredak i znaenje)
-za razliku od spontanog /,
usmjereno / je voeno itanje, s
jasno postavljenim zada)ama
5@2.?<. (provjeravanje
literarnog ukusa)
-uenici odabiru tekst (dio teksta,
reenice) kojima iskazuju svoje
ne,svianje, potkrepljuju svoje
sudove i tvrdnjeJ izborno / u sebi
prenosi se u / na glas u unkciji
citiranja (pri interpretaciji teksta)
H5D1<=B 41 @18545F1<=B7 (4
412
.A.F;.7 0 ?035) (sposobnost
oblikovanja natuknica)
-obu&va)a itanje i pisanje
povezivanje ti& dviju djelatnosti
pospjeuje bolje pam)enjeJ
-pojavljuju se zadaci koji trae
zapisivanje pojedinosti iz teksta:
rijei, sintagma, reenica, manji&
cjelina, imena likova i dr/J
-iskoritavaju se i zadaci
stvaralakog tipa koji potiu / na
oblikovanje vlastiti& zapaanjaJ te
se biljeke unose u dnevnik itanja
(zapisivanje pojedinosti iz teksta,
vlastita zapaanja)J od "/r.LJ
-pokazuju itateljsku kompetenciju
u/
4DF1?1A1H;. (poticanje
prerade teksta)
413
-utemeljuje se na teoriji
stvaralatva, koja uenicima
dodjeljuje stvaralaku ulogu u
procesu /J
- itatelj oituje svoje stvaralake
mogu)nosti na razini primanja
poruka, na preradi, aktualizaciji i
prijenosu u drugi oblik ili medijJ
/ oituje literarnu
senzibilnost, recepcijsku
spremnost (senzorne registre,
ekoiku i ikoniku memoriju),
senzornu, emocionalnu i
intelektualnu pokretljivost,
originalnost, analitinost,
asocijativnost i sposobnost
stvaranja vlastitog
metateksta
;?5D5H;. (postavljanje pitanja,
414
vlastiti& komentara)
-ukljuuje sposobnost proizvoenja
ideja koje se raaju pri itanju
teksta, selekcioniranja ideja i
nji&ova vrednovanja s estetskog,
moralnog i drutvenog gleditaJ
ono je procjenjivanje pojedini&
elemenata knj/ teksta koje se
temelji na analizi, sintezi i
generalizacijiJ
-u -ud pojavljuju se zadaci koji
potiu u/ na kritiko itanje:
postavljanje pitanja, izricanje
sudova i ocjene
na temelju takvi& poticaja
stvaraju se elementi za
oblikovanje metateksta (kritike,
recenzije, karakterizacije)J ta
vrsta itanja primjenjuje se u
415
pisanju eseja, knjkritikog i
knjznanstvenog teksta (vii r/ .L i
4L)
48.@<1=<. H5D1<=B
-usmjereno je na otkrivanje novi&
spoznajaJ predloci za /-knjumj,
knjkrit, teorijski i knjpov tekstoviJ
-otkrivaju se odreene razine
teksta: tematsko-idejna,
kompozicijska, vrstovna, jezino-
stilska r/J
-u nastavi se naje)e primjenjuje
usmjereno spoznajno itanje (/ sa
zadatkom)
prema teoriji intuicije itatelj
spoznaje umjetniko djelo
intuitivno, posredstvom imaginacijeJ
2/ 3roce razlikuje intuitivnu i
logiku spoznajuJ do spoznaje se
416
dolazi putem antazije ili putem
intelektaJ rezultati spoznaje mogu
biti slike ili pojmoviJ
4H utemeljuje se na
enomenolokom uenju koje je
razvio B/ Gusserl na temelju R'
ispitivanjaS razvio je uenje o
razlici izmeu izraza i znaka,
izmeu upu)ivanja na neto i
dokazivanja neeg te nagovjetaja
neeg iz odreeni& asocijacijaJ
uzima tri aspekta svijesti:
a)empirijske svijesti kao sklopa
psi&iki& doivljaja, b) svijesti kao
unutarnjeg opaanja vlastiti&
doivljaja, c) cjeline psi&ikog
doivljavanja uenje
utjecalo na oblikovanje metodiki&
pristupa knjumj tekstu (/ teksta)J
417
-pri itanju / usmjeruje pozornost
na jezik knjumj teksta i njegovu
predmetnostJ posebno se usmjeruje
prema doivljaju teksta i
umjetnikom izrazu koji proizvodi
doivljajJ
-on razlikuje izraz od simbola ili
znakaJ izraz je znak koji ima
znaenjeJ
- uenje o predmetu obu&va)a
odnos estetskog subjekta
(itatelja) i estetskog objekta
(oivotvoruje se u primaoevoj
svijesti)J
- to oivotvorenje est/ predmeta
temeljna je odrednica
enomenolokog uenja
--Gusserlovo uenje nasljedovali su
Y/3onrad, 7/Ieiger te ?/5ngarden
418
--5ngarden razvija teoriju slojevaJ
-Gartmann je utvrdio ( slojeva
knjumj teksta: !/govor ili graiki
znak, "/ predoivanje pokreta,
radnje, likovaJ #/ namjere likova u
radnjiJ $/ oblikovanje karakteraJ %/
nji&ovo
ivotno opredjeljenjeJ '/ ideje koje
odatle proizlazeJ (/ op)i zakoni
ljudskog postojanja
---5ngarden utvruje to pripada
strukturi knj/ djela, a to ne
pripadaJ strukturi djela ne
pripadaju ni pisac ni itateljJ knj/
dj/ sastoji se od razliiti& slojeva
svaki je sloj vidljiv i pridonosi
cjelokupnome ustrojstvu kao umj/
cjelini: zvukovni sloj rijei, sloj
znaenja rijei ili smisla vii& jez/
419
jedinica, sloj predmetnosti
(prikazani& predmeta u
kontinuitetu ili u nizovima, sloj
s&ematizirani& aspekata u kojima
nam se pojavljuje predmet
prikazivanja
a)--uz sloj zvuanja povezuje se
pojam euonije, koji ima estetsku
unkcijuJ taj se sloj gubi u
prijevodu jer prijevod uspostavlja
drukije glasovne vrednote
b)--sloj znaenja obu&va)a
pojedinano znaenje rijei i
nji&ovi& vezaJ pjesniki jezik
razlikuje se od komunikacijskog
jezika
c)--sloj predmetnosti je dio
stvarnosti koju pisac doivljava i
420
prenosi u umjetniko djelo
(umjetniku stvarnosti)J
-pisac prenosi samo neke aspekte
stvarnosti, koje itatelj
konkretizira, dopunjava,
aktualiziraJ
-5ngarden uvodi pojam mjesta
neodreenosti koja popunjava
itateljJ na taj nain / postaje
sustvaratelj djela
--5ser razvija teoriju o
apelativnoj unkciji itanjaJ
itatelj upoznaje Rperspektive
koje tekst nudi i ne preostaje mu
nita drugo nego vlastito iskustvo
na koje se smije osloniti da bi
zakljuivao o onome to mu je
priop)eno tekstomS
421
--u lingvistici teksta govori se o
Rzlatnoj jezgriS teksta, odnosno o
Rzlatnoj jezgriS reeniceJ pri
itanju teksta otkriva se Rzlatna
jezgraS reenice, sti&a, stroe,
prozne cjeline, replikeJ ona sadri
temeljnu misaoJ
npr/ u pjesmi 8jesnici 1/2/ Limi)a
rije pjesnik,pjesnici ima status
R@=SJ uz rije pjesnici vezuju se
rijei uenje, udivljenje, ganu)eJ
izmeu Rjezgrene rijeiS pjesnici i
rijei koje ju poblie odreuju
uspostavlja se logika veza
itanje s otkrivanjem R@=S slino
je itanju s otkrivanjem tematske
mree rijei (u knjizi s&ema)
>B<.D1D5F<. 5
;.<.D1D5F<. H5D1<=B
422
ukljuuje znaenjske odrednice
razumijevanje doslovnoga i
prenesenoga znaenja rijei i
teksta, razumijevanje stilski&
sredstava kojima se ostvaruje
preneseno znaenjeJ konotativno
/ osobito dolazi do izraaja u
itanju lirske poezije
571I5<1D5F<. H5D1<=B
-utemeljuje se na sposobnosti
zamiljanja (antazijskog
miljenja) - na literarnoj
imaginaciji, koja se oituje i
razvija u skladu s itateljskim
razvojem itateljaJ A5 ovisi i o
vrsti teksta koji se ita
itanje lirske pj/ pretpostavlja
literarnu imaginaciju u zamiljanju
pjesniki& slika (vizualni&,
423
auditivni&, kinestetki& el/)
--imaginativno itanje dovodi se u
vezu s racionalnim (logikim)
itanjemJ imaginativni i racionalni
procesi uspostavljaju Rdinaminu
ravnoteuS
--posebna je vrsta imaginativnog
itanja scensko itanje dramskog
tekstaJ itatelj itanjem
didaskalija zamilja scenski
prostor, likove u prostoru, nji&ov
vanjski izgled, kretanje na sceni,
gestovni govorJ
prati kako se mijenja izgled scene,
zamilja zbivanja izvan sceneJ
u razvijanju scenskog /,scen/
zamiljanja primjenjuju se
razliiti 7BD.>5H;5 8.4D0835:
424
uitelj pokazuje kako zamilja
scenski prostor itaju)i
didaskalijuJ pokazivanje
otograije scenskog prostoraJ
uenici pokazuju kako zamiljaju
scenski prostor i likove u
scenskome prostoru
radi usmjeravanja i poticanja
scenskog zamiljanja uz dramski
tekst pridodaju se scenski zadaci
H5D1<=B 4 ?1@075=BF1<=B7
logino itanje koje je usmjereno
na usvajanje spoznaja o razliitim
elementima knjievnog djelaJ
razumijevanje se provjerava
razliitim zadacima
reproduktivnog i produktivnog
tipa
425
1<D5358135=4;. H5D1<=B
(H5D1<=B 4 8?B>F5C1<=B7)
-inaica je stvaralakog itanja
pri kojem itatelj predvia razvoj
dogaaja i odnosa meu likovima u
epskom i dramskom tekstuJ u
tekst ukljuuje nove dogaaje,
likove i situacije
8.7<. H5D1<=B
-itanje koje karakterizira
sabranost, zadravanje na svim
pojedinostima u tekstu
(pojavljuje se kao termin u engl/
metodici)
5<DB?1;D5F<. H5D1<=B
-itanje knjievnoumjetnikoga
teksta u elektronikim medijimaJ
ujedinjuje integraciju i
komunikacijuJ itatelj se
426
preobraava u stvaralakog
itatelja koji postaje suautor
tekstaJ spremnost za igru
%tate0jC%tate0j%'a
-osoba koja ita tekst, tj/
posjeduje sposobnost dekodiranja
pisani& znakova
odreenog jezika i primanja
inormacija koje se tim prenose
znakovima
-pojavljuje se kao predmet
znanst/ istraivanja u razliitim
znanstvenim disciplinama
(jezikoslovlju, zn/ o knj/,
komunikologiji6)
projekti o itateljima istrauju:
razvoj itatelja (uvjetovanosti
razvoja), itateljske interese
427
(ovisnost interesa), ovisnost
itatelja o socijalnome statusu,
ovisnost itatelja o kulturnoj
sredini, utjecaju obitelji na odgoj
itatelja, psi&oloke znaajke
itatelja, utjecaj nastave na odgoj
itatelja
-prema Vo04a2tovom uenju
postoje ovi tipovi itatelja:
neobuzdan, nekritiki itatelj,
itatelj koji mnogo ita
itatelj koji malo ita
(dinamino-pragmat/ i
introvert/,antast/)
aktivni itatelj koji postavlja
odreeni cilj itanja
postojan tip koji se usmjeruje
prema odreenoj vrsti knjiga
ovisni (posluni) tip itatelja koji
428
se podreuje rukovoenju,
pedagokim za&tjevima
itatelj koji ita bez odreenog
sustava, nikad se ne vra)a
proitanome
po )%r0u: $ vrste itanja:
inormativno, itanje koje /
udaljuje od svakodnevice,
spoznajno (kognitivno), literarno
tipovi itatelja: itatelj koji u
tekstu trai korisnu inormaciju
(unkcionalno-pragmatini tip),
itatelj koji ne uspostavlja
kritiki stav (emocionalno-
antazijski tip), itatelj koji
zauzima kritiki odnos prema
tekstu, itanje pretvara u
misaonu djelatnost (racionalno-
429
intelektualni tip), itatelj koji
ita bez praktinog cilja,
preputa se estetskome uivanju
(literarni tip)
-po Bam(er4eru tipovi itatelja
meu djecom:
romantini tip koji ita
antastinu literaturu
realistiki tip najradije ita o
svijetu koji ga okruuje
intelektualni tip koji u knjizi
trai objanjenje pojava
estetski tip koji u knjizi trai
doivljaj ljepote
)a2e00o;;ova tipologija
utemeljena je na aktorskoj
analizi
430
prvi aktor: zadovoljenje potrebe
za spoznavanjem svijeta
drugi aktor: zadovoljenje
potrebe za kontakt s ljudima,
unutarnji sv/
tre)i aktor: zadovoljenje
potrebe za emocionalnim
kontaktima
-tipove itatelja utvruje, za
svakog u/, uitelj knj/ i sami u/ i
to upisuju u itateljsku putovnicuJ
-kao uzorak za utvrivanje
itateljskog tipa moe posluiti
upitnik, npr/ itam samo
pripovjednu prozu, da-ne/
(upitnik ;ojem itateljskom tipu
pripadam)
-itateljeva osobnost viestruko
431
je uvjetovana (s&ema)
85413 DB;4D ivotno iskustvo,
emocionalno, intelektualno,
imaginativno, itateljsko,
knjievno znanje, ostala znanja
H5D1DBA= - jezina spremnost,
jezina kompetencija, literarna k/
itateljevo ivotno
(predestesko) iskustvo odluuje
o recepciji poruka koje alje
knjumj tekstJ recepcija je to
uspjenija to se itateljevo
iskustvo vie naslanja na poruke
knjumj tekstaJ istraivanja su
pokazala da se uspjenost
itanja knjumj tekstova temelji
na usklaivanju iskustveni&
kodovaJ itatelj svim svojim
432
bi)em sudjeluje u /, pieve
misli sa stranica knjige prelaze u
/ du&ovni svijet i spajaju se u
nove poruke
knjumj tekst ne prenosi / samo
misli, ve) im otvara mogu)nosti
emocionalnog doivljavanjaJ
itateljevo emocionalno iskustvo
korespondira s emocijama
izraenima u tekstuJ knjumj
tekst otvara i nova emocionalna
polja, proiruje itateljeve
emocionalne raspone
cjelokupno itateljevo
intelektualno iskustvo posreduje
u /, tj/ u literarno-estetskoj
komunikacijiJ pojedini tekstovi
iziskuju od / odreeno
intelektualno iskustvo bez kojeg
433
nije mogu)a literarno-estetska
komunikacija
za razliku od neikcijski&
tekstova, knjumj tekst iziskuje
od itatelja imaginativno
sudjelovanje (zamiljanjeN)
u susretu sa svakim novim
tekstom posreduje itateljsko
iskustvo (broj proitani& knjiga,
vrste knj/ djela, teme, jezik)
/ unosi u itanje znanje o
knjievnosti (znanje o
ustrojstvu teksta, vrstovnim
znaajkama, pjesnikom jeziku,
znanje iz naratologije i poetike)J
rije je o posebnoj vrsti znanja
koja omogu)uje itanje s
razumijevanjemJ
znanja iz ostali& podruja
434
(psi&ologije, sociologije,
povijesti, antropologije,
ilozoije, jezikoslovlja,
komunikologije) pospjeuju
spoznavanje knj/ djela
budu)i da je knj/ djelo jezina
umjetnina, znanje o jeziku ima
odluuju)u ulogu u odreivanju
itateljske spremnosti,/
kompetencije
znanje iz podruja znanosti o
knj/ odreuje razinu literarne
kompetencije
itateljska putovnica je
svojevrstan didaktiki
dokument koji slui za
poticanje, pra)enje i
vrednovanje postignu)a u
itanju knjumj tekstovaJ rabi se
435
i za poticanje, pra)enje i
mjerenje postignu)a
neikcijski& tekstova koji se
pridodaju razliitim
unkcionalnim stilovimaJ kao
osobni k/ dokument sadri
podatke o u/, razred, k/god/, i
koluJ sadri tekst koji se
obra)a / i upoznaje ga sa
svr&om i nainima koritenja
(vanost /)J unosi se primjereni
tekst koji pouava o itanju
kao uzor pouavaju)eg teksta
moe se iskoristiti ovaj primjer:

ITAJ $ 5E#T KO*AKA:
1. prije no to pone itati knjigu
prisjeti se knjievni& djela koja
imaju slinosti s novom knjigom
436
2. od svake nove knjige neto
oekuje, pokazuje itateljsku
radoznalost (vidokrug
oekivanja)
3. poni itati, uzmi olovku i papir,
itaj sabrano, zapisuj svoja
zapaanja, nepoznate rijei
4. nakon proitani& stranica
razmiljaj o porukama koje ti je
darovala knjiga, stvaraj vl/ tekst
o knjizi
+. vra)aj se proitanome tekstu,
osobito onim dijelovima koji su
te osobito zaokupljali pri
itanju, slui se pievim
rijeima u vlastitoj re/, prepii
pieve re/ koje smatra
uzornima i poticajnima,
,. tvoje druenje s knjigom
437
zavrava tvojim tekstom
ITATE!J#KA P$TOVNI.A
-u razvijanju kulture itanja (/
odgoja) vanu ulogu ima
itateljsko ozrajeJ u
specijaliziranoj uionici u kojoj se
izvodi nastava knj/, osim knjiga,
nalaze se panoi s aorizmima o
knjizi i itanju, aorizmi koje piu
uenici, itateljski plakati i
reklame, najuspjenije biljeke iz
dnevnika itanja i itateljski&
dosjea, otograije pisaca,
naslovnice najnoviji& knj/ djela i
drugi vizualni prilozi

- posebno mjesto zauzima
ra/redna %tate0j2&a putovn%'a,
438
ona je svojevrstan didaktiki
dokument koji slui za poticanje,
pra)enje i vrednovanje postignu)a
u itanjuJ sadri podatke o
postignu)ima svakog uenika (broj
proitani& knjiga, s ocjenama za
svaku proitanu knj/)J
-isticanjem razredne itateljske
putovnice potie se zanimanje za
itanje i natjecateljski du&J
-podaci iz razredne itateljske
putovnice rabe se za raspravu o
prosuivanju ukusa i itateljske
kompetencijeJ razrednu
itateljsku putovnicu oblikuju
sami uenici u suradnji s
uiteljemJ
-kao osobni kolski dokument
sadri
439
podatke o ueniku
razred
kolsku godinu i kolu
broj proitani& knjiga s
ocjenama za svaku proitanu
knjigu
-ocjene za proitanu knjigu
iskazuju se brojano, od ! do %
(kolske ocjene), ili rijeima:
svia mi se, osobito mi se svia,
elim je itati ponovno, ne svia
mi se
?B><5 2?.=,57B 5
8?B@57B,85413 5 <14A.F
>=BA1,.3=B<1
!/ ,;reimir 2abi), 4lavko
;olar:2reza ,% ili svia mi se
-osim razredne itateljske
440
putovnice stvara se i kolska
itateljska putovnica, koja se
objavljuje na istaknutome mjestu
u kolskoj zgradi ili kolskoj
knjinici
NAJI#TAKN$TIJE
ITATE!JI.EC
NAJI#TAKN$TIJI ITATE!JI
istiu se u javnim glasilima
(novinama, tjednicima,
elektronikim medijima), na
itateljskim panoima u
specijaliziranoj uionici, u k/
knjinici, k/ &odnicima objavljuju
se nji&ova imena i otograije
kao poticaj za itanje slui
reklamiranje knjiga u razredu na
poetku svakog tjedna po !-
441
minutaJ
uenice samostalno odabiru knjigu
koju su proitali i ele je
preporuiti drugim uenicima
ITATE!J#KA NATJE.ANJA
itateljske olimpijade (/ kvizovi,
kvizovi o poznavanju lektire)
organiziraju se na kraju kolske
godine s uenicima jednog ili
paralelni& razredni& odjela u
jednoj koli ili vie kolaJ
ako se organizira kviz za nekoliko
razredni& odjela, odabiru se
predstavnici koji )e zastupati
razredni odjel
organiziranje ukljuuje pripremu
kviza, izvedbu i vrednovanje
442
postignu)a
u pripremanju kviza sudjeluju:
uenice, uitelji, knjiniari,
predstavnici roditelja, knjievnici,
predstavnici medija
za ostvarivanje kviza pripremaju
se didaktika sredstva: knj/ iz k/
knjinice, kasetoon, 3>,
aplikacije, omotnice, listi)i,
graoskop, prozirnice, ilustracije,
diplome i sl/
uloge u izvoenju kviza:
natjecatelji, publika, prosudbena
komisija
u/ dobivaju diplome ili nagrade
knjige popra)ene tekstom
posvete koju piu u/ (odabire se i
najljepi tekst po&vale na knjizi)
u 4L ($/r) u/ mogu preuzeti ulogu
443
antologiara, pripremaju
antologije odreene knj/ vrste ili
roda slue kao dar i poticaj za
itanje u/ !/r/
-u pojedinim zemljama u/ imaju
itateljski dosje ili itateljsku
mapu,
koja sadri tekstove, otograije,
ilustracije i drugi materijal koji se
odnosi na pojedinog pisca,
pojedino knj/ djelo ili razdobljeJ
"ADA+E ITATE!J#KOG
ODGOJA
-nastavni programi iskazuju
zada)e itateljskog odgoja u
cjelini i posebne zada)e za
knjievne rodove i vrste
-mogu se utvrditi ove zada)e
444
itateljskog odgoja:
razviti sve uenikove mogu)nosti
u svladavanju te&nike itanja i
stjecanja kulture itanja
uskladiti broj knj/ djela za
itanje s itateljskim
mogu)nostima u/
razvijati du&ovnu osobnost
uenika
razvijati drutvene i kulturne
komunikacije
omogu)iti koritenje kulturni&
oblika ivota
omogu)iti stjecanje struni& i
znanstveni& inormacija
omogu)iti svestranu izobrazbu u
k/ i cjeloivotnom obrazovanju
razviti trajnu itateljsku
potrebu
445
izgraditi aktivnog, kultiviranog
itatelja
u literaturi o itateljskom
odgoju spominju se itateljska
prava koja obu&va)aju deset
mogu)nosti: pravo da itam sve,
da preskaem, da ne dovrim, da
itam ponovno, da itam bilo to,
na zanos, da itam bilo gdje, da
itam bilo kad, da itam naglas,
na utnju
TTTTu skladu s utvrenim
zada)ama, uitelj itanja
preuzima sljede)e odgojno-
obrazovne obveze:
utvruje itateljsku spremnost
uenika
upoznaje itateljski ivotopis
446
upoznaje i prati itateljsko
ponaanje uenika
upoznaje, potie i usmjeruje
itateljske interese uenika
motivira uenike za samostalan
izbor i itanje knjievni& djela
najavljuje i preporuuje
obvezatna lektirna djela
stvara, zajedno s uenicima,
itateljsko ozraje u uionici i
k/
provjerava i vrednuje poetnu
recepciju djela
organizira sate lektire
organizira itateljska natjecanja
(kvizove)
utvruje oblike suradnje sa
kolskim knjiniarem
utvruje oblike suradnje s
447
mjesnom knjinicom
utvruje oblike suradnje s
roditeljima
utvruje oblike suradnje s
piscima i znanstvenicima
utvruje oblike koritenja
medija, posebno interneta i 3>-a
u suradnji s uenicima
uspostavlja itateljski dosje i
itateljsku putovnicu
u itateljsku putovnicu unosi
odrednice o itateljskim
postignu)ima
!%teratura
2amberger, ?ic&ard, Deorija i
praksa itateljskog odgoja
7anguel, 1lberto, 8ovijest itanja
448
<ovakovi), <ovak, Iovorna
interpretacija umjetnikoga teksta
METODIKI #$#TAVI
NA#TAVE KNJIEVNO#TI
Knj%3evno2t % na2tava
knjievnost je sredstvo
spoznavanja svijeta, otkrivanja
mogu)nosti njegova mijenjanja i
preobraavanjaJ
ona je umjetnika istina o ivotu,
svjedoanstvo trenutka u kojem
je nastala, izraz svog tvorca i
jezika kojim je oblikovana,
ona je rezultat ovjekove
stvaralake aktivnostiJ
odreivanje ciljeva nastave
knjievnosti zadano je prirodom
knjievnog enomena i odgojnim
449
idealom drutva i vremenaJ
nastava knj/ u 4L mora uspostaviti
sklad obrazovne i odgojne ulogeJ
ona omogu)uje u/ upoznavanje
najve)i& dostignu)a knj/
umjetnosti, izgraivanje
knjievne kulture, razvijanje
kritikog stava prema svijetu,
smisao za doivljavanje i
razumijevanje ljepota koje prua
umjetniko djelo
Metod%&% 2u2tav% na2tave
&nj%3evno2t%
metodiki sustavi proizlaze iz
koncepcije obrazovni& i odgojni&
ciljeva te nastave, njezine
kulturoloke i drutvene unkcije
-prema nji&ovoj osnovnoj
usmjerenosti i organizaciji
450
razlikujemo:
<- do4mat2&o?reprodu&t%vn%
2u2tav
>- reprodu&t%vno?e&2p0%&at%vn%
@- %nterpreta'%j2&o?ana0%t%&%
A- pro(0em2&o?2tvara0a&%
+. &ore0a'%j2&o?%nte4ra'%j2&%
E- &omun%&a'%j2&%
F- otvoren%
G- mu0t%med%j2&%
H- t%m2&%
<- Do4mat2&o?reprodu&t%vn%
2u2tav
temeljni sadraj u tom sustavu
povijest knjievnosti
uenici ue knjievnopovijesne
injenice, prepriavaju sadraje
knjievni& djela, iznose podatke
451
iz autorove graanske biograije,
citiraju gotove sudove o
knjievnim djelima i piscima
-pojavljuje se i teorija
knjievnosti koja se prouava
deduktivno ormalistiki,
neovisno o knjievnom tekstu
-u/ pamti to ve)i broj injenica
(biograski&, bibliograski&,
knjpovijesni&, sadrajni&) i
doslovno i& ponavlja
-takva nastava razvija
reproduktivne sposobnosti i
pam)enje, ali ne razvija
analitike sposobnosti, estetski
smisao, kritiki stav prema
pojavama koje se prouavaju
-uitelj je predava koji uenike
obavjetava o knj/ pojavama,
452
prenosi im gotove sudove i trai
da i& reproduciraju
-obrazovni uinak mjeri se
koliinom usvojeni& injenica i
inormacija
>- *eprodu&t%vno?e&2p0%&at%vn%
2u2tav
-razvijeniji tip nastave
knjievnosti, koja istie
uenikovu vlastitu rije u
iznoenju knjievni& sadraja, ali
u osnovi zadrava reproduktivni
karakter
-uenik prepriava sadraj, ali u
jezini iskaz unosi 9svoje rijei:,
pokuava objanjavati neke
knjievne pojave u tekstu
453
(ranc/k/)
-uitelj imaju odluuju)u ulogu -
on je tuma knjievni& pojavaJ
uenikovo tumaenje je u drugom
planu
-ve) sam pokuaj da se nast/
proces usmjeri prema knj/ dj/ kao
sadraju oznaava vanu
prekretnicu u s&va)anju nastave
knj/
@- Interpretat%vno?ana0%t%&%
2u2tav
-knjievno djelo je temeljni
sadraj nastavnog procesa, a
interpretacija dj/ najvaniji oblik
nastavnog rada
-struktura nastavnog sata
prilagouje se doivljajno-
454
spoznajnim zakonitostima koje se
oituju u komunikaciji s
knj/djelom
u primanju knjievni& djela
oituju se doivljajni i spoznajni
procesi, djelo je predmet
9estetskog uivanja: i estetske
spoznaje
pri izgraivanju svoga sustava
interpretacija je potraila
uporite u spoznajnoj teoriji i
psi&ologiji estetskog
doivljavanja i spoznavanja
odredila je aze u kojima se
ostvaruje komunikacija izmeu
djela i njegova primatelja
uspostavila je azu doivljajno
spoznajne motivacije u kojoj se
otvara prema svijetu djela,
455
aktivira svoje emocionalno,
intelektualno, moralno i spoznajno
iskustvo koje se integrira u svijet
djela
interpretativnim itanjem djelo
se uvodi u arite uenikovog
du&ovnog svijeta, izaziva doivljaj
koji se iskazuje rijeima, a
veriicira se analitikim
postupkom
uenik je u ovom sustavu podignut
na razinu estetskog subjektaJ
sudjeluje pri otkrivanju svijeta
koji je ostvaren u umjetnikom
djelu, izraava svoja zapaanja i
sudove o djeluJ
razvija se knjievna senzibilnost,
aktivan odnos prema djelu,
kritiki stav i zanimanje za
456
itanje
posebna se panja pridaje jeziku
umjetnikog djela, istrauje se
estetska unkcija jezika
osobitu ulogu ima dijaloka
metoda (metoda &euristikog
razgovora) i metoda rada na
tekstu
8redavako-reproduktivne
metode, knjpov ino/ u drugom
planu
uitelj vie nije predava nego
organizator nastavnog procesa
prua ueniku mogu)nost da
oituje svoje sklonosti u
doivljavanju i spoznavanju
knjievne umjetnosti
izvori znanja se proiruju (ne vie
samo uitelj)J nastavni se proces
457
ostvaruje u dvosmjernoj
komunikaciji polazne
inormacije i poticaje daje i
uenik
ovaj sustav prua velike
mogu)nosti u razvijanu uenikove
knjievne kulture, u izgraivanju
vlastitog stava i kritikog
miljena
A- Pro(0em2&o?2tvara0a&%
2u2tav
poznat pod imenom programska
nastava
uenik se postavlja pred
knjievni problem i potie na
samostalno istraivanjeJ
postavljeni problem pobuuje
zanimanje, stvara problemsku
458
situaciju, izaziva dvojbe, iziskuje
opredjeljivanje, postavljanje
tezaJ stjecanje je spoznaja
duboko i intenzivno
uenik ne prima gotove spoznaje
ve) i& stjee samJ ui znanstveno
misliti, otkriva metode kojima se
dolazi do spoznaje
-struktura nastavnog sata (aze):
stvaranje problemske situacije
deiniranje problema i metode
samostalan rad uenika
analiza i korekcija rezultata
zadavanje novi& zadataka
-problemska nastava airmira
istraivaku metodu
a)dje0om%na %2tra3%va&a
metoda: uitelj rjeava problem,
459
uenici djelomino sudjeluju u
rjeavanju problema
-pogoduje razvijanju sposobnosti
usporeivanja i objanjavanja
pojava, otkrivanju uzrono-
posljedini& odnosa i dokazivanju
postavljeni& teza
b)potpuna %2tra3%va&a metoda:
uenici sami stvaraju plan
istraivanja, postavljaju
&ipotezu, odreuju postupak za
njezino dokazivanje, provode
istraivanja na razliitim
izvorima, izdvajaju podatke,
razvrstavaju i& i osmiljavaju
-pribliavaju se spoznajnoj
djelatnosti knjienog
znanstvenika
460
u ovom sustavu najvie do
izraaja dolazi uenikov kritiki
stav
-obino se izdvajaju oni knjievni
problemi koji trae etiko
opredjeljivanje,
-suoavanje vlastiti& spoznaja i
iskustava sa
spoznajama i porukama koje nudi
odreeno knjievno djeloJ
-knj/ se problematika
aktualizira, pieve poruke
dovode se u kontekst itateljeve
suvremenosti
/ problemska nastava
uspostavila je razliite
metodike postupke kojima se
uenik suoava s problemom,
461
/tj/ met/ postupke kojima se
stvara problemska situacija kao
poetni korak misaonog procesaJ
otvara se postavljanjem
problemski& pitanja i zadataka,
postavljanjem teza koje treba
dokazati (potvrditi ili nijekati),
navoenjem alternativa za koje
se treba opredijeliti, itanjem
knjkritiki& sudova s kojima se
treba suoavati, citiranjem
izvornog beletristikog teksta u
kojem se pojavljuje odreeni
problem, anketiranjem i sl/
/ u provedbi potpune
istraivake metode u/
postavljaju problemska pitanja na
koja pokuavaju odgovoriti
462
istrauju)i izvorni beletristiki
tekst i druge izvore knj/
inormacija, postavljaju teze koje
dokazuju potvrdno ili nijeno,
polemiziraju s knjkritikim
sudovima, stvaraju plan za
istraivanje problema, predlau
metode kojima )e istraivati
problem
/mogu)i razliiti oblici nastave,
postupci, gledita6
u azi korekcije i analize
rezultata do koji& dolaze u
samostalnom radu iskazuju
razliite (esto i oprene)
stavove, koji dovode do
polemiki& situacija (razvija se
kritiko miljenje)
463
D- Kore0a'%j2&o?%nte4ra'%j2&%
2u2tav
utemeljuje se na povezivanju
srodni& predmeta u
zajedniki didaktiki sustav
na povezivanju nastavni&
podruja u okviru nastavnog
predmeta (knjievnosti, ilmske i
scenske umjetnosti, jezika,
izraavanja i stvaranja),
nastavni& predmeta u okviru
odgojno-obrazovnog podruja
(knjievnosti, ilmske, scenske
umjetnosti i jezika s likovnom i
glazbenom kulturom te nastavom
strani& jezika), odgojno-
obrazovni& podruja (jezino
umjetnikog podruja s
464
drutveno
povijesnim i drugim o-o
podrujima6)
E- Komun%&a'%j2&% 2u2tav
-utemeljuje se na teoriji
didaktike i literarno-estetske
komunikacije
-didaktika komunikacija
obu&va)a oblike i metode koji se
primjenjuju u nastavi
-u didaktikoj komunikaciji
knjievni sadraj (umjetniki i
znanstveni) ralanjuje se na
sadrajne cjeline koje se
ukljuuju u nastavne
(komunikacijske) situacije
-nastavni proces ostvaruje se
kao lanac komunikacijski&
situacija (didaktiki&
465
mikrostruktura) u kojima se
pojavljuju razliiti oblici
(pojedinani, u parovima,
skupini), razliite nastavne
situacije te razliita nastavna
sredstva
F- Otvoren% 2u2tav
-uspostavlja didaktiku situaciju
koja se utemeljuje na ponudi
sadraja i metoda za samostalno
uenje, istraivanje i stvaranje
uenici sami odabiru sadraj za
istraivanje
sadraj nudi uitelj ili uenici
ovisno o karakteru sadraja i
cilju koji se eli posti)i
(obrazovnim, odgojnim i
unkcionalnim zada)ama),
predlau se metode rada za
466
nastavni i izvannastavni rad
taj sustav naputa tradicionalnu
organizaciju nastave i
izvannastavne djelatnostiJ
organizacija nastavnog sata
utemeljuje se na didakt/ ponudi,
izboru didakt/ ponude i
preuzimanju odgovornosti za
njezino izvrenje
uspostavlja novu strategiju
vrednovanja postignu)a
(ocjenjivanja)
G- Mu0t%med%j2&% 2u2tav
-suvremena nastava knjievnosti
ukljuuje razliite medije kojima
se prenose knjievnoznanstvene i
umjetnike poruke, rije je o
vizualnim i auditivnim te
elektronikim medijimaJ
467
-knjievnoumjetniki i
znanstveni sadraj ralanjuje
se na didaktike cjeline koje se
povezuju uz odreeni medij:
knjigu, udbenik, itanku,
zvukovne zapise, ilmove, DF,
3>T?.7, raunalo, 5nternet
H- T%m2&% 2u2tav
-utemeljuje se na teoriji
meupredmetni& veza, tj/ na
naelima interdisciplinarnosti
-teorija meupredmetni& veza
ostvaruje se na razini sadraja u
nastavnim programima,
udbenicima i drugim
didaktikim izvorima te
planiranju i izvoenju nastave
-timskom sustavu pret&odi
alternacija uitelja, uvoenje
468
dvojni& uitelja za isti nastavni
predmetJ
- omogu)uje meusobni dijalog
dvoje uitelja, podjelu uloga u
ostvarivanju pojedini& aza nast/
sata i komunikacijski& situacija,
izmjenjivanje odgovora na
pitanja koja postavljaju uenici
-korelacijski metodiki sustav
ukljuuje dvolanu i vielanu
korelacijuJ
a) dvolana korelacija
obu&va)a dva nast/ predmeta,
na primjer knjievnost i likovnu
umjetnost, knjievnost i
povijest, knjievnost i glazbu,
knj/ i ilmsku umj/J prua
mogu)nost alternacije uiteljaJ
469
svaki uitelj pokriva sadraj
svoje struke
b) vielana korelacija
ukljuuje ve)i broj sudionika
razliiti& nastavni& predmetaJ
uspostavlja sloenije za&tjeve
u organizaciji sadraja i
usklaivanju metodike
strategije
-u taj sustav ukljuuju se i
drugi strunjaci: knjievnici,
likovni umjetnici, ilmski
redatelji, glumci, skladatelji i
dr/
-uvodi se i timski oblik
pripreme za nastavni sat u k/ i
izvoenje nast/ sata prema toj
kolektivnoj pripravi
470
5KO!#KA
INTE*P*ETA.IJA KAO
METODIKI #$#TAV C
"AG*EBAKA
METODIKA 5KO!A
(termin se prvi put pojavljuje !+'"/
u priruniku 8ristup knj/dj/
(Krange-Licel-?osandi)) kasnije
se rabi i termin
@g/metod/k,?osandi)eva kola)
Trad%'%ona0na na2tava
&nj%3evno2t%
-nije pridavala osobitu pozornost
analizi knj/ dj/J vie se bavila
knjpov/ graom (biograijom pisca,
knjievnim i drutvenim prilikama)J
471
ako se provodila, iscrpljivala se u
ormalistikim za&vatima,
iksiranju ukrasa pj/ govora i
prepriavanju sadraja djela
Moderna na2tava &nj%3evno2t%
-knj/ je djelo temelj nastave, a
analiza djela Rprvi uvjet moderne
nastave knjievnostiJ plodonosan
utjecaj izvrila je Reksplikacija
tekstaS, koja se airmirala u
rancuskoj metodici nastave
knjievnosti,
-pojavljuje se u met/ prirunicima
i itankama za .L (autori
1/1nto-=/2uka)
B) 5KO!#KA ANA!I"A
472
KNJIEVNOG DJE!A
-ne moe se izgraivati neovisno o
znanosti o knj/ (znan/
interpretaciji)
-neposredno poslije rata (od !+$%/
do !+%-/) prevladavao je
socioloki pristup u tumaenju
knj/ djela
nastava knj/ isticala je idejnu i
socioloku interpretaciju dj/, knj/
djelo podreivala je praktinim
potrebama ivota
zaokret nastupa pedeseti& godina,
u knj/ kritici oituje se oporba
pragmatiko-propagandnom
s&va)anju knj/, a u znanst/
publikacijama objavljuju se nove
metodoloke koncepcije u studiju
473
knj/
Nova or%jenta'%ja
godine !++%/ u almana&u 8ogledi
!++% naznaene su nove knjteor/ i
metodoloke tendencije, koje su
se, neto prije, oitovale u
svjetskoj znanosti o knj/
(njemakoj, ruskoj, rancuskoj,
engleskoj)
u njima je sadrana moderna
metodologija knj/ studija u kojoj
knj/ djelo zauzima sredinje
mjestoJ nastupa razdoblje
snanog procvata knjievne
analize, koja se poslije pojave
asopisa 0mjetnost rijei (!+%(/)
naziva interpretacijom
B) INTE*P*ETA.IJA
474
predmet je interpretacije
knjievno djelo kao
pojedinana i neponovljiva
umjetnika stvarnostJ knj/
djelo s&va)a kompleksnoJ
cilj joj je proniknuti u
umjetniki smisao djela, otkriti
njegove vlastite zakonitosti,
obnoviti, rekreirati stvaralaki
procesJ obu&va)a, inspiraciju
djela, stvaralaku osobnost,
povijesni kontekst, tradicijuJ
ukljuuje i stilistiku
problematiku djela
--a) -interpretacija uzima u obzir
ove momente :

!/ ;njievno je djelo
475
jedinstvena umjetnika
tvorevina koja postoji kao
estetska i knjievnopovijesna
danost, nosi obiljeja prostora
i vremena u kojem je nastalo i
oznake svoga tvorca
"/ @anemarivanjem
knjievnopovijesnog konteksta
interpretacija se pretvara u
oblik impresionistikog
pristupa djeluJ interpretator
transponira subjektivni
doivljaj dj/ u artistiki
izraaj, u esejJ
--u studiju knjievnosti trai
se puna suradnja senzibilnosti i
erudicije
476
() Knj%3evno dje0o u od4ojno?
o(ra/ovnom pro'e2u
knj/ djelo prenosi se u nastavni
proces u kojem sudjeluju
uenik i uiteljJ uenik ima
status punopravnog estetskog
subjektaJ njegova je estetska
senzibilnost bitna odrednica
nastave
zada)a je interpretacije da
probudi estetsku doivljajnost,
izotri knjievno-promatrake
sposobnosti i kritiki du&,
oblikuje knjievni ukusJ
---te se zada)e postiu
svestranim angairanjem
uenika u nast/ procesu
interpretacija aktivira i
pokre)e u/ emocionalne,
477
antazijske, intelektualne i
stvaralake mogu)nostiJ
- u poetnoj azi prevladava
emocionalna sastavnica, kasnije
se taj izvorni emocionalni
doivljaj oboga)uje misaonim i
kritikim sastavnicamaJ
-doivljavanje knj/dj/
uvjetovano je primateljevim
iskustvom (emocionalno-
intelektualnim), knjievnom
naobrazbom i sveukupnom
du&ovno)u
---uitelj nije predava,
pedagoki napor usmjeruje
prema tekstu i ueniku, vodi i&
do spoznaje odreeni& knj/
pojava, do doivljaja, do
samostalne prosudbe i ocjene
478
---- od uitelja se za&tijeva
svestrano poznavanje djela i
metoda njegove interpretacije,
suivljenost sa svijetom djela,
jasan i domiljen plan
analitikog postupka
(odreivanje kljuni& probl/),
metodika intervencija i
komunikacijska umjenost
') Interpreta'%ja % teor%ja
2po/naje
-interpretacija trai razradu
psi&oloko-spoznajnog
(gnoseolokog) aspektaJ
-u razradi te problematike
oslanja se na rezultate
suvremene estetike koja se
bavi enomenom estetskog
479
doivljaja i estetske spoznajeJ
-svojstvo je umjetnikog djela
da pobuuje estetski doivljaj,
doivljaj ljepote i ugodeJ
-estetski je doivljaj slojevit
proces u kojem se mijeaju i
udruuju emocionalni,
antazijski, asocijativni i
misaoni spletovi
-doivljavanje djela ostvaruje
se u nekoliko aza:
neposredna percepcija djela
(itanje, sluanje, gledanje
promatranje)
reagiranje aektivni&
me&anizama (oslobaanje
emocija, asocijacija i vizija)
racionalno reagiranje
480
- pri oblikovanju estetskog
doivljaja osobito vanu ulogu ima
primateljeva mata
d) Pr%manje e2tet2&e poru&e
pred knj/ djelom itatelj
doivljava posebnu vrstu
uzbuenjaJ
za&va)en djelovanjem knj/
djela njegova svijeta,
primatelj ulazi u nove prostore
doivljavanja, doivljava
unutarnji preobraaj, svoja
iskustva i cjelokupnu misaono-
emocionalnu aktivnost
ukljuuju u novu naslu)enu
stvarnostJ
u prvom dodiru s umjetninom
itatelj nije svjestan odakle
481
izvire ta snaga, intuicijom
otkriva njezine obriseJ
to, meutim, nije estetska
spoznajaJ stanje u koje je
doveden estetski subjekt
otvara put spoznajiJ
-estetski (emocionalni) doivljaj
otvara put racionalnoj spoznajiJ u
estetskom doivljaju ispreple)u se
elementi emocionalnog i
racionalnogJ
emocionalno otvara prostore
intelektualnome
(racionalnome),
kognitivnomeJ
prvo uzbuenje pred djelom
trai veriikaciju, misaoni
postupak koji obrazlae i
potvruje (osmiljava)
482
doivljaj
e) Emo'%ona0no?%ntu%t%vn% %
0o4%&o?%nte0e&tua0n% p0an
kolska interpretacija
djela uzima u obzir ta dva
planaJ
-djelo je predmet
doivljavanja, uivanja i
spoznavanjaJ postavljeni
redoslijed, neposredna
percepcija, reagiranje
aektivnog sustava i racionalno
reagiranje nema namjeru
raslojiti proces doivljavanja i
spoznavanja djela na posebne i
neovisne sastavnice, ve)
upozorava na meusobno
proimanje razliiti& psi&iki&
procesa
483
u nastavi, gdje se uenici
uvode u doivljavanje i
tumaenje djela, obavljaju se
odreene predradnje i
psi&ike pripreme uenika za
susret s djelom
;) Pr%mate0jev re'ep'%j2&%
&onte&2t
knj/ dj/ ukljuuje se u
primateljev recepcijski
kontekst i prolazi kroz njegovo
recepcijsko sitoJ
--pojedina knj/ djela uenici
doivljavaju i ocjenjuju
drukije od knj/ kritiara i
povjesniara knjievnosti
-- promjenom senzibiliteta
mijenja se odnos prema djelu
484
--uenika zapaanja postaju
dragocjen pokazatelj kamo
treba krenuti interpretacija u
uioniciJ
odreivanje smjera i razine
interpretacije vaan je korak u
organizaciji sataJ
neki tekstovi pojavljuju
se u .L i 4L interpretacije
na prvom i drugom stupnju
razlikovat )e se po opsegu
literarne spoznaje i pristupuJ
primjer Fo)ka poslije kie
-u osnovnoj koli interpretacija
)e obu&vatiti njezinu vizualnu
korektnost (sjaj, ljeskanje kapi
kie, igra svjetlosti)J
485
- u srednjoj koli usmjerit )e
se prema misaonoj strukturi
pjesme (kratkotrajnost,
prolaznost), odnosu prema
autoru, pjesnikoj tradiciji i
drugim knjievnopovijesnim
odrednicama
4) *a/%ne %nterpreta'%je
-isto knj/ dj/ pojavljuje se u .L i
4?J razine interpretacije
prilagouju se recepcijskim i
spoznajnim mogu)nostima uenika
@a svaki obrazovni stupanj
utvruje se razina
interpretacije (doivljajna i
spoznajna)J
--osnovnokolska
interpretacija uspostavlja
486
doivljajno-spoznajni kontekst
i knjievnoteorijski kontekst
(ukljuuje pojmove iz teorije
knj/), a srednjokolska
knjievnopovijesni kontekst
1) *edo20%jed po2tupa&a
/ utemeljuje se na
psi&oloko-spoznajnim
odrednicamaJ
!/ - prvi je uvjet psi&ika
pripremljenost u/ za recepciju
djela, koja se postie
raznovrsnim
7.D5F135=171J
-smisao je psi&ike pripreme u
tome da uenika dovede u
stanje odreene emocionalne
napetosti i budnosti du&aJ
487
-nakon te psi&oloko-
intelektualne pripreme slijedi
<1=1F1 >=BA1J
-ona obu&va)a elemente: ime i
prezime autora, naslov djela,
vrstu djela, godinu
objavljivanjaJ
- ako se interpretira odlomak,
tj/ manja samostalna cjelina iz
djela, sustav poetnog
obavje)ivanja isti je kao i za
djelo u cjelini, uz uvjet da je
najavi pret&odilo obu&va)anje
djela u cjelini u osnovnim
naznakama (tematskim i
kompozicijskim) i izbor
odlomka koji )e se
interpretiratiJ
488
-najava ima obavijesni karakter
/ poslije najave slijedi
H5D1<=B DB;4D1
(ekspresivno, interpretativno)J
to je prvi korak interpretacijeJ
stvara podlogu za
interpretaciju teksta:
/ vano mjesto zauzima i
B7.35.<1A<1 810@1,
trenutak utnje poslije itanja
teksta kad uenici sreuju
dojmove koje je proizveo
tekst, uitelj prati vidljive
reakcije i ozraje koje je
itanje izazvalo
/ zatim uitelj potie uenike
489
na 5@?1E1F1<=B
>.E5FA=1=1, na izricanje
osnovnog dojmaJ u teoriji i
praksi znanstvene i kolske
interpretacije postoji
razraen sustav polazita
osobitu popularnost uiva
teorija dojma kao prvo
is&odite interpretacijeJ
terminom dojam obiljeava se
prvi kontakt s djelom, uinak
djela na itateljaJ
-dojam je sveukupnost
psi&iki& procesa koji su se
oslobodili u svijesti primatelja
djelovanjem umjetnine
.) P*OB!EM#KA NA#TAVA
KNJIEVNO#TI
a) OdreBenje
490
- poseban didaktiko-
metodiki sustav koji se
suprotstavlja predavako-
produktivnim oblicima nastaveJ
- teorijsko is&odite pronalazi
u teoriji projektne nastave
(amerikoj projekt-metodi)J
- kao domiljen sustav poinje
se primjenjivati ezdeseti&
godina "-/st/J poetak-prvi
znanstveni simpozij odran u
<Z !+'%/g/
-uvodi uenike u samostalno
istraivanje problema, uspostavlja
sustav postupaka i operacija koji
angaira uenika u postavljanju i
rjeavanju problema
() 5to je pro(0emL
491
4vi pokuaji deiniranja
problema zaustavljaju se na
pojmovima: teko)a, zapreka,
sloeno nerijeeno pitanje,
tenja da se prevladaju
zapreke koje stoje na putu
rjeavanju (spoznavanju)
problema, tj/ na putu do ciljaJ
problem nastaje kada se naie
na odreenu zapreku a cilj se
ne moe ostvariti na osnovi do
tada vrijede)i& naina, ve)
treba prona)i put za njezino
prevladavanjeJ
pret&odna znanja i iskustva
sada se primjenjuju na nove
uvjete i na drukiji
nekonvencionalniji nain, to
dovodi do niza intelektualni&
492
procesa
') !ITE*A*NI P*OB!EM
--ima posebna obiljeja koja
proizlaze iz prirode knjievni&
pojava
zasniva se na misaonim,
emocionalnim i antazijskim
aktivnostima uenikaJ
--osoba koja rjeava lit/
problem angaira se
emocionalno (proivljava
problem) i intelektualno
(pokuava ga rijeiti-spoznati)
--svaki uenik rjeava problem
na individualni nain, a
za&valjuju)i kontekstu dolazi
do objektivnog rjeenjaJ
--dolazi do izraaja subjektivni
493
odnos, rjeenje problema ne
mora biti jednoznano, svaki
u/ moe rijeiti problem na
svoj nainJ
--knj/ se problem oituje kao
vieznana pojava koja raa
razliite asocijacije, emocije i
misli, ovisno o senzibilnosti,
erudiciji i zrelosti istraivaaJ
-- mora se uzeti u obzir i
kontekst u kojem se pojavljuje
literarni problem
jer kad bi se pri njegovu
rjeavanju oslonili samo na
subjektivnu istraivaevu
procjenu, moglo bi do)i do
iznevjeravanja objektivne
prosudbeJ
rije je o kontekstu djela
494
kojemu on pripada, kontekstu
opusa, vremena, pieva
svjetonazora, stilskom
kontekstu (problem krivnje u
@loinu i kazni promatra se u
drukijem kontekstu nego u
4trancu 1/ 3amusa)
d) $vjet% /a rje9avanje
pro(0ema
literarni problem trai
uoavanje sloenosti pojava
koje treba otkrivati i tumaitiJ
sadri odreenu spoznaju
teko)u, suoava u/ s
nerazjanjenim pojavama,
pobuuje zanimanje, otvara
mogu)nosti za postavljanje
razliiti& pitanja i &ipoteza
495
-odnos uenika prema
problemu ovisi o:
stupnju psi&ikog razvoja
opsegu iskustva i inormacija
emocionalnom stanju
motiviranosti
e) *je9avanje pro(0ema
-pri rjeavanju literarnog
problema oituju se razliite
spoznajne aktivnostiJ proces se
zbiva u nekoliko aza
- aze rjeavanje literarnog
problema:
1) problem ulazi u krug
uenikove pozornosti: uoava
problem, osje)a teko)e,
svjesno upravlja svoju
spoznajnu aktivnost na
496
otkrivanje odnosa i
posebnosti koje sadri
problemJ
-problem izaziva emocionalnu i
intelektualnu napetost,
radoznalost i elju za
razrjeenjemJ uenik se
koleba, opredjeljuje, postavlja
pitanja zaokupljen je
problemom
2) problem se poblie odreuje,
navode se injenice i spoznaje
koje )e olakati rjeavanje
problemaJ problem se razlae
i trae se mogu)nosti za
njegovo rjeavanje, proiruje
se krug inormacija bitni& za
rjeavanje problema
3) uenik pokuava rijeiti
497
problem: postavlja
problemska pitanja, &ipoteze,
alternative, trai
argumentaciju za postavljene
teze, usporeuje problem sa
slinim problemima koje je
rjeavao i sl/
- do izraaja dolazi
kreativnost u rjeavanju
problemaJ oituju se kreativne
mogu)nosti uenika u
obu&va)anju, osvjetljavanju i
razlaganju problemaJ u/
objavljuju svoje zamisli,
otkrivaju raspone u
obu&va)anju problema
$) veriikacija (dokazivanje,
provjera) &ipoteza, pozivaju)i
se na izvorni tekst i druge
498
izvore inormacija,
- u/ pronalazi dokaze za
postavljene teze, a one za koje
ne pronae odgovaraju)e
dokaze iskljuujeJ
-na temelju argumenata izrie
se sud o problemu, tj/ rjeava
problem
;) #tru&tura pro(0em2&o4
2ata &nj%3evno2t%
oblikuje se na logiko-
spoznajnoj osnoviJ uenik ne
prima gotove obavijesti koje
treba upamtiti i reproduciratiJ
do novi& obavijesti i spoznaja
dolazi samJ te okolnosti
odluuju o ustrojstvu sata i o
499
njegovoj metodikoj strategiji
-. stvaranje problemske
situacije
--. deiniranje problema i
metoda kojima se problem
istrauje
---. organizacija samostalnog
istraivakog rada uenika
-.. analiza rezultata
istraivanja, koji se
korigiraju i dopunjavaju
F/ zadaci za samostalni rad
--ostvaruju se obrazovni,
odgojni, unkcionalni i
komunikacijski ciljevi
--pedagoka utemeljenost:
sadraj, metode usvajanja
500
sadraja, metode upravljanja
i kontrole u/ djelatnosti,
nastavna sredstva i didaktiki
izvori za samostalan rad,
organizacijski oblici, uloga
uitelja
4) #adr3aj na2tavno4 2ata
na satu problemske nastave
mogu se obraivati cjelovita
knji/ djela ili pojedini moralni,
estetski, ilozoski, drutveni,
idejni problemi vezani uz
odreeno djelo
u metodikoj literaturi
razgraniuju se tipovi
problemski& sati od nastavni&
sati cjelovite interpretacije
djela i sati na kojima se
interpretira tematsko-idejna
501
osnova djela i likoviJ
u modelu problemske analize
sadraj se aktualizira s idejne,
moralne, drutvene i
psi&oloke straneJ
roman se ralanjuje na niz
problema koji postaju
predmetom interpretacijeJ
u ormuliranju sadraja
nastavni& jedinica istie se
problem koji sadri odreeno
nerijeeno pitanje, tezu ili
alternativuJ
sustav nast/ jedinica u modelu
problemske analize za&tijeva
od uenika razvijeniji tip
kritikog miljenjaJ
problemska analiza aktualizira
one aspekte djela koji iziskuju
502
bogatije knjievno i ivotno
iskustvo, izgraeniji stupanj
knjievne i op)e kultureJ
pripaziti - u tenji za
aktualizacijom idejni&,
moralni&, psi&oloki&,
drutveni& i ilozoski&
problema koji se oituju u
djelu moe do)i do preiroki&
digresija

/ u sustavu probl/ nast/
knjievni se sadraj
ralanjuje na odreene
problemeJ
/raspon problema proizlazi iz
knj/ djela koje se interpretira,
a nji&ov se opseg prilagouje
okvirima nastavnog sata, tj/
503
mogu)nostima interpretacije
problema u zadanoj vremenskoj
jedinici
/ problemi se otvaraju na
idejno-tematskoj razini djela,
ali i na abulativno-
kompozicijsko i jezino-
stilskoj razini
-izdvajaju se oni problemi koji
)e najvie zaokupiti interese
uenika
/ na jednom nastavnom satu
moe se analizirati jedan
problem ili vie problemaJ
-u dosadanjoj praksi u sustavu
problemske nastave
interpretiraju se pripovjedna i
dramska djela
(navedi svoj primjer)
504
5z 2reze 4lavka ;olara mogli bismo
izdvojiti ove probleme: =e li
=aniina tragedija motivirana
njezinom kr&kom prirodom ili
sredinom u kojoj iviN
1) Metode pro(0em2&e
na2tave
-uvodi takve nastavne metode koje
potiu uenike na samostalan,
istraivaki i stvaralaki rad
o 1eur%2t%&% ra/4ovor
njime se postie aktivizacija
uenika u analizi knji/
problemaJ to je sustavni i
postupni razgovor kojim se
uenik usmjerava na
505
problemJ u prob/ nastavi do
izraaja dolaze:
problemska pitanja problem
se postavlja u obliku pitanjaJ
do odgovora se dolazi
uoavanjem problema,
deiniranjem njegovi&
aspekata, postavljanjem teza
i nji&ovom veriikacijom
perspektivna pitanja
otvaraju perspektive, cilj
istraivakog naporaJ sadre
u sebi odrednice do kojim se
dolazi analitiki, npr/
7oemo li re)i da je Kilip
suvian ovjekN
uop)ena pitanja trae
razraen odgovor i
objanjenje, razlikuje se od
506
perspektivnog pitanja u tome
to ne otvara perspektivu,
npr/ ;oji motivi odreuju
?askoljnikovljev inN
alternativna pitanja
postavljaju uenika pred
dvojbu i trae
opredjeljivanje, npr/
.suuje li >ostojevski
?askoljnikova ili mu prataN
o 2tvara0a&o %tanje te&2ta
osamostaljuje u/ u otkrivanju
teksta i prua im mogu)nost
za individualno, stvaralako
pristupanjeJ
--provodi se uz pomo)
dodatni& didaktini&
sredstava (nastavni listi)i,
507
te&nika sredstva i pomagala)J
-svr&a je razumijevanje
sadraja, stava autora,
sposobnost emocionalnog
proivljavanja situacija koje
prua tekst i sposobnost
procjenjivanja (suenja)J
- tekst poziva itatelja na
sudjelovanje u zbivanjima,
doziva iskustva, doivljaje i
uspomene, postavlja sebe u
arite itateljevi& interesa i
doivljajno-spoznajne
aktivnosti, trai odreenu
disciplinu u otkrivanju i
spoznavanju koja dovodi do
zavretka do ocjene, do
oblikovanja dojmova, doivljaja
i spoznaja
508
o %2tra3%va&a metoda
oznaava najvii stupanj
samostalnosti u raduJ uenik
samostalno prolazi sve etape
istraivanja:
-deinira problem, stvara plan
istraivanja, postavlja
&ipotezu, odreuje nain
njezine veriikacije, izvodi
zakljuke i sudove
-u svom radu pribliava se
istraivakom radu
znanstvenika, razlika u
istraivakom radu u/ i
znanstvenika je u tome to
znanstvenik otkriva nove istine,
a u/ otkriva istine koje nisu
nepoznate u znanosti, ali su
509
nove za uenika
-predmet istraivanja knj/
problemi vezani uz idejno-
tematsku i stilsko-
kompozicijsku razinu knj/ dj/
o reprodu&t%vno?2tvara0a&a
metoda kombinira se s ostalima
%) #red2tva % poma4a0a
u problemskoj nastavi koriste
se suvremena te&nika
sredstva i pomagala:
dijailmovi, nastavni ilmovi,
dijapozitivi, radio, televizija,
audio kasete, raunalo,
internet, 3>-?.7 te razliiti
tipovi nastavni& listi)a
(razliite vrste tekstova-
kritiki, znanstveni)
510
j) O(0%'% rada pro(0em2&e
na2tave
rontalni rad (svi uenici
rjeavaju isti problem
usmeno ili pismeno)
individualni rad moe se
proiriti krug spoznaja koje
se istr/
grupni rad pogoduje
dierencijaciji i proirivanju
istraivaki& problema
-organiziranjem skupnog i
individualnog rada u/
pospjeuje se usvajanje
metodologije istraivakog
rada
rad u parovima (tandemski,
511
partnerski, suradniki)
razvija kritiko miljenje i
suoavanje razliiti&
gledita
&) $0o4a u%te0ja
-nastavnik je u problemskoj
nastavi organizator
stvaralake i istraivake
djelatnosti uenikaJ
- mora poznavati individualne
osobine uenika, pravce
nji&ovi& knjievni& i drugi&
interesaJ
- prema interesima i
mogu)nostima u/ priprema
posebne radne zadatke
(programe) koje u/ samostalno
rjeavajuJ
-ti individualni zadaci
512
(programi) razvijaju odreene
sposobnostiJ
-u individualiziranoj nastavi u/
takoer preuzima nove obveze,
dobiva novu ulogu: planira svoj
rad, upoznaje izvore
inormacija, metode
istraivanja i sl/
--takvi oblici rada u okviru
probl/ nast/ pove)avaju
za&tjeve u pripremanju
nastavnog rada
0) #tvaranje pro(0em2&e
2%tua'%je

probl/ situacija je poetna
aza u sustavu problemske
nastave, u kojoj se poinje
oitovati doivljajno-spoznajna
513
aktivnost uenikaJ
--ta se aktivnost poinje
oitovati u suoenju s
problemom (teko)om,
nepoznanicom) koji trai
razjanjenjeJ
--problemska se situacija
izgrauje na suprotstavljanju
razliiti& gledita koja
problem otvaraju i sugeriraju,
na proturjenostima koje
treba razrijeiti, na pitanju
koje trai dokumentiran
odgovor, na tezi koju treba
dokazati i obraniti
--u poetnom koraku
nastavnog procesa otvaraju se
razliiti smjerovi miljenja,
nastupa raslojavanje gledita i
514
stavova, opredjeljenja i
miljenjaJ
--takav izdierenciran pristup
literarnom problema otvara
individualne pristupe pojavi i
dovodi do individualizacije
nastavnog procesa
m) po2tup'% 2tvaranja
pro(0em2&e 2%tua'%je:
pomo)u opreni& miljenja
uenika o nekom problemu
(istoj knj/ pojavi) koja mogu
izraziti u diskusijiJ do takvi&
)e situacija dolaziti u
raspravi o likovima i nji&ovim
postupcima, o pojedinim
situacijama u djelu, o
pievim stavovima i sl/
515
postavljanjem teza koje
trae pri&va)anje ili
odbijanje, opredjeljenje
trai argumentacijuJ tezu
moe postaviti uitelj ili
uenikJ
- u razvijenom tipu
problemske nastave uenici
iznose polazne tezeJ teze se
izraavaju usmeno ili pismeno
primjenom ankete u kojoj
uenici pomo)u problemski&
pitanja izraavaju svoj stav,
miljenje, sud o odreenim
problemima u djelu (tzv/
orijentacijska anketa)J
-u anketni listi) mogu se
uvrstiti pitanja koja
aktualiziraju idejne, moralne,
516
drutvene, estetske i
psi&oloke problemeJ
TTTprimjer prije
interpretacije romana Bvgenij
.njegin uenici mogu, u
anketi, odgovoriti na ova
pitanja: !/ 8ristupa li .njegin
na isti nain u ivotu na
poetku i na kraju romanaN
(6)
citiranjem poslovica,
aorizama ili motaJ uitelj
citira poslovicu, aorizam ili
moto u kojima se, u saetom
obliku, izraava odreena
istina, stav prema ivotu,
svojevrsna ivotna ilozoijaJ
-trai od uenika da ralane
poruku koja je izraena, a
517
zatim se uspostavlja veza
izmeu poruke poslovice,
aorizma, mota i knjievnog
problema koji se name)e u
odreenom knj/ djelu
interpretativnim itanjem
teksta isti se tekst moe
interpretirati na vie nainaJ
svaki interpret unosi u
itanje svoj doivljaj, tj/
ostvaruje svoju
interpretaciju tekstaJ
-uenici sluaju najmanje
dvije razliite interpretacije i
opredjeljuju se za onu koja
je, po nji&ovu miljenju,
vjerodostojnije izrazila
stvaraoevu idejno-estetsku
zamisaoJ
518
-tri razliite interpretacije
izazivaju spor, stvaraju
problemsku situaciju koja se
razrjeuje raspravom i
analizomJ
-takav postupak u stvaranju
probl/ sit/ osobito je prikladan
u interpretaciji dramski&
djelaJ u primjeni toga
postupka rabi se suvremena
nastavna te&nologija (tonski,
govorni zapisi)
usporeivanjem glazbenog i
knji/ djela koje je posluilo
kao inspiracija glazbenom
stvaratelju uoit )e se
razlike koje izazivaju
problemJ trebat )e
ustanoviti zato je skladatelj
519
odstupio od teksta-
predloka, ime su
motivirana ta odstupanjaJ
- npr/ Hajkovski nije u svom
djelu obu&vatio sve epizode iz
8ukinova romana (Bvgenij
.njegin) @ato je Hajkovski
izdvojio samo intimne sceneN
=e li time osiromaena
idejno-estetska zamisao
djelaN
-pretpostavlja se poznavanje
romanaJ sluanje i analiza
opere slijedi nakon
interpretacije romanaJ
moemo postaviti probl/
pitanje koje )e pret&oditi
sluanju i analizi opereJ
-postupak o kojem je rije
520
primjenjivat )emo kad izmeu
knj/ i glazbenog djela postoje
uzajamni odnosi (kad knj/ dj/
slui kao podloga glazbenom
djelu)J tako se ostvaruje
naelo korelacije
usporeivanjem knjievnog s
ilmskim djelom
usporeivanjem knj/ djela i
ilma koji je oblikovan na
njegovu predloku postavit
)e se pitanje prijenosa
romana u ilmski izrazJ
ilmski )e stvaralac iz knj/
djela izdvojiti one epizode
koje se mogu uspjeno
prenijeti u ilmski izrazJ
- s tim u vezi moe se
postaviti problemsko pitanje:
521
=e li ilmski stvaralac
iznevjerio idejno-estetski
smisao knj/ djela, je li
literarnoj osnovi dao nova
znaenja, obogatio je novim
porukamaN
-postupak pri stvaranju
problemske situacije izgleda
ovako: kad uenici upoznaju
knj/ tekst, kad ga
interpretacijom osmisle,
prikazuje se ilm izgraen na
predloku tog teksta
(epizode, npr/), a zatim slijedi
problemsko pitanje usmjereno
na usporeivanje teksta i
ilmaJ -pitanje izaziva spor,
koji se razrjeuje
komparativnom analizom
522
usporeivanjem ilustracija i
knjievnog teksta na koje se
odnoseJ
uenici promatraju nekoliko
razliiti& ilustracija iste
epizode ili likaJ
-isti lik ostvaren je likovno na
razliite naine , istaknute su
nijanse u karakterizaciji likaJ
- usporeivanjem razliiti&
pristupa likovima nastaje spor
koji izaziva potrebu za
dubljom analizom i
argumentacijom sudova i
stavova
usporeivanjem dviju
epizoda iz knji/ djela koje
se temelje na istom motivuJ
- npr/ u <ovakovoj noveli R5z
523
velegradskog podzemljaS isti
in (umorstvo vlastitog
djeteta) prosuuje
(ocjenjuje) dvojako: kao
najstranije djelo zloin i
kao izvrenje 2oje voljeJ
- osmiljavanjem ti& stavova
nastaje problem, njegovo
rjeavanje moe se ostvariti
pozivanjem na autorov pogled
na svijet, na idejni stav koji
se oituje u noveli
postavljanjem teza koje
moe postaviti nastavnikJ u
ormulaciji se mora oitovati
problem koji )e uenike
potaknuti na razmiljanje i
opredjeljivanje
uenik postavi odreeno
524
pitanje ili tezu koja izaziva
sporJ spor se razrjeava
analizom, tj/ pronalaenjem
argumenata
postavljanjem razvijenog,
alternativnog pitanja
(zadatka)J od ve)eg broja
mogu)nosti odabiru se one
koje se ine pri&vatljivima
knjievnokritiki tekstovi u
kojima se navode oprena
miljenja o odreenom knj/
problemu (liku, epizodi,
postupku, ideji)J
-uenici se opredjeljuju za
jedno od izraeni& miljenja i
trae argumentaciju
NOVIJE TEO*IJE $
P*O$AVANJ$
525
KNJIEVNOG DJE!A
$ NA#TAVI
a) e&2p0%&a'%ja te&2ta
razvija se poetkom "-/ st/ u
rancuskim kolama
umj/ tekst pri&va)a kao glavni
predmet svog bavljenja
(opozicija je dogmatsko
reproduktivnom sustavu
nastave knji/ koji se bavi
pievim ivotopisom i
usustavljivanjem knj/pov/ i
knj/teor/ sadraja)
eksplikacija se okre)e tekstu,
podreuje se tekstu, pronie u
tekst (?udler) s namjerom da
ga to temeljitije, svestranije i
526
tonije objasniJ
istaknut je i pedagoki aspekt
tumaenjem teksta razvija
se uenikova knjievna i
jezina kultura, uenik se
osposobljava za samostalno
itanje i tumaenje teksta
u programima nastave knj/
odreeni su tekstovi koji se
objanjavaju
- aze objanjavanja teksta :
a) kratak uvod (odreivanje
pripadnosti teksta u cjelinu,
tzv/ lokalizacijaJ moe se
iznijeti i ideja djela, ili u/
samo otkrivaju)
b) itanje teksta (estetsko
itanje koje sugerira
527
uenicima est/ doivljaj)
c) prouavanje kompozicije
proitanog teksta
d) ponovno itanje pra)eno
analizom pojedinosti (detaljno
objanjenje teksta, otkrivaju
se svi detalji i stoga su
aktivirana sva jez/ sredstva
kojima se detalji osmiljavaju:
gramatika, knjter, knjpov,
socio-psi&oloka i etikaJ
-osobito se istrauje jezik
teksta 8/3larac kae: 8rouiti
izraajnu ulogu rijei i izraza
to je najbolji nain da uenika
osposobimo za samostalno
tumaenje teksta
e)zakljuci
f) uenici itaju tekst
528
4)uenje teksta napamet
() pomno %tanje ,'0o2e
read%n4) % nova &r%t%&a
metoda pomnog itanja
razvija se u Bngleskoj "--i&
godina "-/ st/
potpuniju teorijsko-
metodoloku razradu
doivljava #--i& i $--i& g/ u
sklopu nove &r%t%&e iji se
zagovornici bune protiv
stavljanja naglaska na autorovu
biograiju i svjetonazor ve)
interes pokazuju za
individualni doivljaj
umjetnikog teksta, za uinak
teksta na itatelja, za jezik
pjesnikog djela i njegov
529
kontekst
(termin <; =oel 4pingarn
!+!-/)
*%'1ard2ov po&u2 = pot%'aj%
na2tav%
svojim studentima tijekom
jednog semestra dao trinaest
pjesama, uz tekstove pj/ nisu
bili navedeni nikakvi drugi
podaci, studenti su slobodno
izraavali svoje doivljaje i
zapaanja o pj/J
istraivanje mu je omogu)ilo
izvoenje zakljuaka o
teko)ama koje se pojavljuju u
komunikaciji s pj/ tekstom:
!/ teko)a obinog smisla i
sadraja poezijeJ "/ teko)a
530
osjetnog zamje)ivanja oblika
rijei i slijeda nji&ova ritmaJ #/
teko)a u otkrivanju pj/ slikaJ
$/ utjecaj irelevantni&
reminiscencijaJ %/ standardno
konvencionalno reagiranjeJ '/
sentimentalnostJ (/
in&ibiranjeJ */ doktrinarnostJ
+/ te&nike predrasudeJ !-/
op)e kritike pretpostavke
u 8raktinoj kritici ?ic&ards se
bavi pitanjima literarne
komunikacije i literarne
recepcijeJ
ukljuuje se u krug
enomenoloki& prouavanja
knj/ u Kilozoiji retorike bavi
se prouavanjem konteksta i
znaenja rijei ovisno o
531
kontekstu, njezine sugestivne
mo)i,
?/ uenje o analizi dj/, tj/ o
itanju djela, semantiki je
utemeljeno (lingvistika
dimenzija)J tako i u djelima
5nterpretacija u nastavi i ;ako
itati stranicuJ
0 djelu 5nterpretacija u
nastavi bavi se retorikom,
gramatikom i logikom, a knjiga
;ako itati stranicu bavi se
pitanjima kolstva, odgoja i
itanja, tj/ literarne
komunikacijeJ
?/ teorija literarne
komunikacije poiva na
lingvistikim osnovamaJ u
sreditu je njegove pozornosti
532
znaenje rijei, ovisnosti i
rasponi znaenja rijeiJ
?/ teorijski prilozi sjedinjuju
lingvistike i psi&oloke el/J u
njegovu se kritikom opusu
oituju semantike,
gramatike i psi&oloke
odrednice
*a/um%jevanje pje2n%9tva
?nova &r%t%&aL
meu predstavnicima nove
kritike osobitu popularnost
stekao je prirunik 3leant&a
2rooksa i ?oberta 8/Yarrena
?azumijevanje poezije,
oni oboga)uju pristup poeziji
bogatim komentarima bez koji&
se ne moe uspjeno
komunicirati s knj/ djelimaJ
533
eljeli su ukloniti zablude,
nesporazume i promaaje koji
se pojavljuju u ?ic&ardsovoj
metodi intuitivnog,
proizvoljnog komuniciranja s
knj/ djelomJ
u nji&ovom metodikom
sustavu neposredno
komuniciranje vezano je uz
razliite vrste literarnog,
lingvistiko-stilistikog,
povijesnog, sociolokog i dr/
komentara
') Interd%2'%p0%narn% 2u2tav%
-Ya[ne 2oot&, upu)uje
prigovor novoj kritici: studenti
knj/ obrazovani na zasadama
nove kritike govore kao
sociolozi, a ne razumiju
534
znaenje pojmova i termina
kojima se slue
---7urra[ ;reiger prigovara
odvajanje knjievnosti od
studija povijesti i pokuava
povezati svijet knj/ dj/ s
kulturnim kontekstom Yalter
4utton trai integrirani tip
studija koji otkriva Rodnose
izmeu knj/ i njezina sve
kompleksnijeg drutvenog
ambijentaS Krederick Goman
zalae se za kritiku koja
ukljuuje vie disciplina i tako
omogu)uje potpuno s&va)anje
teksta
<ort&rop Kre[e, 1natomija
kritike (X%() njegova kritika
stavlja knjievnost u
535
antropoloki okvir, iznosi novu
koncepciju nastave
knjievnosti u knjizi 8lan za
uenje
o opor(a novoj &r%t%'%
oituje se u pove)anom
zanimanju za autorovu
biograijuJ pojavljuju se
studiozne i iscrpne biograije
poznati& pisacaJ
-suvremeno prouavanje knj/
ukljuuje raunala
objavljuju se indeksi,
bibliograije, abecedni popis
poetni& rijei, studije stila i
sl/ (u nas E/2ujas,
7/7ogu,7/Bngelseld i dr/)
536
*u2&e metod%&e 9&o0e
d) 2ovjet2&a ;orma0%2t%&a
9&o0a
razvija se od !+!%/ do !+#-/,
predstavnici su: 5&0ov2&%8
T%njanov8 Toma9ev2&%8
Ja&o(2on8 V%no4radov8 Br%&:
prouavaju jezik knji/ djelaJ
dostignu)a ruske ormalne
kole najoitija su u podruju
stilistike knjievnog djelaJ
pripadnici kole naputaju
tradicionalnu orijentaciju
prouavanja stila u
kategorijama tropa i iguraJ
istiu poeziju gramatike, tj/
vanost izbora i rasporeda
gramatiki& kategorija u
537
oblikovanju pj/ jezika,
otkrivaju utjecaj versiikacije
na semantiku teksta, vezu
metrikog rasporeda i
sintaktiko
intonacijske organizacije
tekstaJ
posebno zanimanje pokazuju za
stil knji/ vrste, knjievni
postupak koji izaziva
zaudnost kod itatelja
(poseban dojam koji itatelju
omogu)uje novo vienje pojava)
F/ Finogradov upozorio je na
temeljne probleme kojima se
mora baviti znanost o jeziku
umjetnike knjievnosti: a)
jezik i stil umj/dj/J b) jezik i
stil pisca
538
uenje predstavnika ormalne
kole oitovalo se i u
metodikim teorijama i
koncepcijama nastave knjJ
-koncepciju estetskog odgoja u
nastavi knj/ zastupali su: F/F
>anilov, 5/8/8lotnikov i F/ KierJ
>anilov smatra da je temeljni
cilj nast/ knj/ razvijanje
umjetnikog miljenja uenika,
-tako se suprotstavlja
predstavnicima knjievnopov/
koncepcije koji su isticali
spoznajne, moralne i socijalne
zadatke nast/ knj/J
539
-F/ Kier je iznio svoja
s&va)anja nastave knjievnosti
utemeljena na teorijsko-
metodolokim postavkama
estetikog ormalizma u
reeratu pod naslovom .
estetikom predavanju
knjievnosti - temeljno je
is&odite u analizi knj/ djela
orma
-usporedo s estetikom
orijentacijom u metodici nast/
knj/ pojavljuje se logiko-
stilistika orijentacija,
540
-zastupnici takve orijentacije
smatraju da je primarna
zada)a nastave knj/ razvijanje
pravilnog logikog miljenja i
pravilnost jezinog izraza
uenika
-ruska ormalna kola
utjecala je na izgraivanje
metodiki& teorija u analizi
knjievnog djela, osobito u
analizi ormalno-stilistiki&
znaajki tekstaJ
-neki elementi te kole
integrirani su i u suvremene
541
estetikog ormalizmaJ
- na predloku ruske / k/
metodika nast/ knj/ izgraivala
je svoje postupke i pristupe u
analizi knjumj teksta
-.d '--i& g/ "-/ st/ u ruskoj
metodici istie se problemska
nastava knjievnosti
Njema&a 9&o0a
%nterpreta'%je
#te%4erov% pot%'aj% na2tav%
e) 9&o0a %nterprata'%je
542
-javlja se u njemakoj znanosti
o knji/ uoi >rugog svj/ rataJ
kao poseban se smjer
stilistike kritike int/ najprije
pojavljuje u djelu Bmila
4taigera Frijeme kao
pjesnikova antazija (!+#+/)
-#ta%4er smatra da je temeljni
predmet prouavanja knji/
jezik knji/ djelaJ
-temeljna je zada)a
interpretacije otkrivanje
unutranji& zakonitosti djela,
zakonitosti njegove struktureJ
-apsolutizira autonomnost knj/
djela, izdvaja ga iz socijalnog,
povijesnog i biograskog
kontekstaJ
543
- reducira iz vlastitog
metodolokog sustava
izvantekstovne odredniceJ
-na predloku 2retanove
pjesme <a ?ajni
oblikuje prvi model
interpretacije lirske pjesme
najprije otkriva Rop)e
raspoloenje koje u nama budi
pjesmaS, zatim analizira jezik
pjesme (glasove, grau,
reenice, rimu i metar)
-u djelu 0mije)e
interpretacije (!+%%/) 4taiger
je proirio okvire prouavanja
knjievnosti
544
-predmet prouavanja nije
samo knjievno djelo kao
autonomna stvarnost izdvojena
iz povijesnog, knjievnog,
socijalnog i biograskog
kontekstaJ
- 0mije)e interpretiranja
poiva na uzajamnom
proimanju razliiti& disciplina
koje se bave knjievnom
problematikom, osobito
proimanjem povijesti i
ilologije
-u djelu Frijeme kao
pjesnikova antazija uspostavio
je teoriju dojmaJ
545
-govore)i o komunikaciji s
pjesnikim djelom, kao
is&odini element istie
doivljaj, tj/ prvi dojam
(Rnajprije op)e raspoloenjeS)J
- istiu)i Rkriterij uvstvaS kao
jedan od bitni& elemenata
interpretacije, 4taiger je
osjetio potrebu razjasniti
odnos uvstvenoga i
razumskoga u poimanju
pjesnikog djela (taj se
problem javlja u svim teorijama
literarne komunikacije)J
-prema 4taigerovu uenju,
zada)a je interpretacije da
zamje)aj (dojam) proisti i
podigne do razumske spoznaje
i dokae u svim pojedinostima
546
-ta je metodoloka odrednica
utjecala na oblikovanje
metodiki& postupaka u
sustavu k/ interpretacije koja
posebno istrauje odnos
emocionalnog i razumskog,
spontanog i svjesnog u
primanju knjumj porukaJ
-4taiger je dierencirao
primatelje umjetniki&
tekstova na Robine itateljeS
i RstrunjakeSJ
547
-uvode)i u svoj metodoloki
sustav itatelja, tj/ publiku
kojoj je namijenjena
interpretacija, istaknuo je
jednu od bitni& odrednica
kolske interpretacije knjumj
tekstaJ
-oblikovani su pristupi
uvjetovani o-o kontekstom i
doivljajno-spoznajnim
mogu)nostima uenika
Pot%'aj% !ea #p%t/era %
Mo0;4an4a KaN2era
548
-u okviru lignvistiko-
stilistike orijentacije u
metodologiji znanosti o
knjievnosti posebno znaenje
imaju radovi !ea #p%t/era koji
je u sredite svog prouavanja
postavio individualni stil piscaJ
-preko jezini& elemenata u
tekstu otkrivao je stvaraoev
du&ovni etimonJ
-Vo220er je predmet svog
prouavanja otkrio u Rstilu
nacionalne du&ovne kultureS, tj/
stil s&va)a kao izraz
nacionalnog du&a
549
-- KaN2er, glavni teoretiar
kolske interpretacije, u svom
djelu =ezina umjetnina
(!+$*/) otkriva metode kojima
se analizira knjievno djelo kao
jezina umjetninaJ
- prema ;a[serovu uenju,
sredinji je predmet znanosti o
knj/ knjievno djelo, a ne
knjievnopov/ procesi kojima se
bavi tradicionalna znanost o
knj/J
- temeljni je predmet znanosti
o knjievnosti knjievno djelo
kao umjetnost rijeiJ
- deinira speciinosti
pjesnikog jezika, tj/ razlikuje
pjesniki jezik od jezika
znanosti i svakodnevnog jezikaJ
550
-pjesniki jezik, za razliku od
jezika znanosti i svakodnevnog
jezika, ima svoju autonomiju,
tj/ neovisan je o vanjskoj
realnostiJ
-;a[serovo s&va)anje pj/ djela
i pj/ jezika osloboeno je
drutveno-povijesnoga
konteksta
----njegov sustav temeljni&
kategorija interpretacije djela
sadri kategorije na kojima
inzistira i tradicionalna
poetika:
-sadraj (graa), pjesniki
motiv, lajtmotivi Rop)a
mjestaS, simboli, abula,
elementi versiikacije,
stilistika, kompozicija i dr/
551
-pret&odno upoznavanje s tim
kategorijama uvjet je
interpretacije svakog pj/ djelaJ
-osim analize knj/ djela, uvodi i
sintezuJ analiza je
pretpostavka sintezeJ
-kritizira dotadanja uenja, a
posebno predstavnike
Rdu&ovno-&istorijskeS kole,
nedostatke te kole otkriva u
odvajanju sadraja i orme, u
izoliranom prouavanju
sadraja i orme umj/ djela, u
naglaenom zanimanju za
pjesnikovu osobnostJ
-kritizira uenje .1-Ba00Nja i
njegovu kolu koja prouava
individualni stil pisca u okviru
jez/ zakonitostiJ
552
-ne pri&va)a uenje
predstavnika Rmunc&enske
koleS A/ 4pitzera i ;/ FossleraJ
4pitzer prouava individualni
stil pisca, a Fossler stil kao
izraz nacionalne du&ove
kultureJ
- ;a[ser smatra da je temeljni
predmet prouavanja jezik
umjetnikog djela kao
autonomna stvarnost
Auer(a'1ova metoda
553
- u okviru stilistike
orijentacije u prouavanju knj/
posebnu ulogu ima djelo
7imesis (X$'/), posve)eno
povijesti zapadnoeuropskog
realizma
- za razliku od ostali&
predstavnika k/
interpretacije, knjievno djelo
promatra u korelaciji s
drutvenopovijesnim
odrednicamaJ -smatraju)i
mimesis oponaanje
stvarnosti temeljnom
znaajkom knjievnosti, svoje
je interpretacije gradio na toj
teorijsko-metodolokoj
pretpostavciJ
554
- njegova metodika analize knj/
teksta obu&va)a ove postupke:
navoenje (citiranje) teksta,
objanjenje teksta (globalno),
narativnu strukturu, racionalnu
strukturu radnje i estetsku
vrijednost tekstaJ
-smatra da se analizom samo
jednog odlomka mogu izvesti
zakljuci o cjeliniJ
-njegova metoda i estetika
koncepcija doivjele su kritiku
predstavnika teorija o
autonomnosti umjetnikog
djelaJ
555
-osobito je kritiki raspoloen
prema 1uerbac&u *-
Br%n&mann koji,
suprotstavljaju)i se 1/
mimezikoj koncepciji, istie
svoje temeljno estetiko
gledite prema kojemu
-umjetniko djelo izgrauje
vlastitu stvarnost koja nikada,
ni u kojem sluaju dapae, ni
tada kada to autor eli ne
moe biti odrazom objektivne
stvarnosti
na predloku teorijsko-
556
interpretaciji knj/ djelaJ
- pokuale su prevladati
anti&istorijski pristup
umjetnikom djelu i uspostaviti
kompleksniji teorijsko-
metodoloki sustav
;) /a4re(a&a
&nj%3evno&r%t%&a 9&o0a ,%
na2tava &nj- u #*)
Nov% 2mjerov%
-zagrebaka knjievnokritika
kola pruila je metodici
nastave knjievnosti nove
poticaje u strukturiranju
metodiki& sustava i
postupakaJ
- za&valjuju)i poticajima koje
557
je dobila od knj/ kritike,
nastava knj/ revolucionirala je
svoj sustavJ
-u sredite svoji& interesa
postavila je knjievno djelo i
koncentrirala se na
izgraivanje suvremeniji&
pristupa u interpretaciji djela
Interpreta'%j2&% %
0%n4vo2t%0%2t%&% 2mjer
-airmirala su se dva pravca:
lingvostilistiki i
interpretacijskiJ
558
a) lingvostilistiki smjer
zaokupljen je jezikom umj/
djela, istrauje prirodu
pjesnikog jezika, njegovu
unkciju u konkretizaciji
umjetnike vizijeJ
- lingvostilistika metoda u
nastavi knj/ pretpostavlja
odreeni stupanj senzibilnosti i
lingvistike naobrazbeJ
b) pred k/ interpretaciju knj/
teksta koja se temelji na
lingvostilistikim elementima
postavljaju se vrlo vana
pitanja:
-kako uenici u pojedinim
559
razvijanje imaginacije, kako
u/ itaju metaorine
strukture, kako u/ otkrivaju
stilski markirane pojave u
jeziku pj/ djela, kako postaju
svjesni odreeni& stvaralaki&
postupaka u jezikuJ
-pri izgraivanju metodikog
sustava za to podruje nastave
knj/ uzimaju se u obzir tri
osnovne aktivnosti:
a) doivljavanje pj/ jezika kao
zasebne maniestacije, b)
uoavanje stilogeni& pojava u
pj/ jeziku i c) analiza
utemeljena na lingvistikim i
stilistikim kategorijamaJ
560
-prva od navedeni& aktivnosti
odreena je stupnjem
osjetljivosti i usmjerenosti
uenika prema jeziku pj/ djela,
a ostale dvije aktivnosti
povezane su s
lingvostilistikom kulturom
primatelja i tumaa umj/ djelaJ
-razine na kojima se provode
lingvostil/ analize odreene su
tim odrednicama
----- lingvostilistika
interpretacija teksta u .L i
4L ne moe se provoditi na
istoj raziniJ
--sintaktostilistika,
561
semantostilistika razina punu
airmaciju mogu doivjeti u
srednjokolskoj nastavi knj/
--- lingvostilistika metoda
povezuje jezik i knjievnostJ
nastava jezika prua nastavi
knj/ lingvistiku podlogu za
interpretaciju teksta,
omogu)uje lingvistiki pristup
knj/ dj/
----primjenom lingv/ 7etode u
nastavi knj/ ostvaruju se ciljevi
koji nisu bili airmirani u
tradicionalnoj nastaviJ
--- bave)i se pj/ jezikom,
uenici razvijaju osjetljivost
562
za znaenja i izraajne
vrijednosti pj/ jezika, to
omogu)uje da doive i spoznaju
skrivene ljepote umj/ dj/, a
usporedo razvijaju i
stvaralaki odnos prema
vlastitom izrazu
"nan2tvena % 9&o02&a
%nterpreta'%ja
-na predloku znanstvene
interpretacije razvila se
kolska interpretacija knj/
djelaJ
-knjievno djelo deinira kao
integralan svijet koji ima svoje
zakonitosti, a te zakonitosti
563
otkrivaju se rekonstrukcijom
stvaralaki& postupaka kojima
je oblikovano djeloJ
- knj/ djelo nosi obiljeja
tvorca i vremena u kojem je
nastaloJ nudi se kao povijesna i
estetska kategorija
5&o02&a %nterpreta'%ja
-uvaava doivljajno-spoznajne
mogu)nosti uenika, a knjievni
tekst s&va)a kao izvor
doivljavanja i spoznaje
-uvodi djelo u uenikov
doivljajno-spoznajni svijet,
to znai da uzima u obzir
uenikov emocionalni,
intelektualni i antazijski
564
svijet, njegovo ivotno i
literarno iskustvo
-proces primanja knj/ dj/ zbiva
se u tri aze:
percipiranje djela
aektivno reagiranje
racionalno obu&va)anje djela
- ti se procesi mijeaju i
proimajuJ percipiranje knj/ dj/
utjee na intenzitet
doivljavanjaJ k/ int/ airmira
interpretativno itanje kao
nezaobilazan postupak u
komunikaciji
KKKK ,'ur%no)
-interpretativno itanje je
pravilno, osmiljeno i
emocionalno obojeno itanje
565
teksta cilj mu je da probudi
estetski doivljaj kod uenika
-emocionalna pauza trenutak je
kada se uenik ukljuuje u
doivljajni i misaoni svijet
djela
-spoznavanje djela temelji se
na uoavanju pojedinosti u
djelu
-cilj interpretacije je da
pronikne u umj/ smisao djelaJ
knji/ djelo kao osnovni
predmet interpretacije postoji
kao umjetniki i knjievopov/
enomen
-u studiju knji/ trai se
suradnja senzibilnosti i
erudicije, svaku spontanu
566
reakciju i zapaanje treba
projicirati na teoretsko, tj/
knjievnopov/ tlo
-u poetnoj azi uenikova
pristupa knji/ djelu prevladava
emocionalna komponenta,
kasnije se emocionalni moment
oboga)uje misaonim i kritikim
elementima
- kolska interpretacija mora
uvaiti:
doivljajno-intuitivni plan
logiko-intelektualni plan
- u osnovnoj koli inter/ ostaje
u doivljajnim okvirima,
srednjokolska inter/
ujedinjuje oba plana
567
knjievnopov/ graom, analiza
djela iscrpljivala se u
prepriavanju sadraja djela
- moderna nastava knji/ kako
temelj nastave uzima
knjievno djelo
POVE"IVANJE
$MJETNO#TI $
NA#TAVI
a) Odno2% meBu umjetno2t%ma
-u raspravama teoretiara
postavljaju se ovi problemi:
predmet umjetnikog
prikazivanja, nain postojanja
pojedine umjetnosti,
doivljavanje pojedini&
568
umjetnosti, meusobni odnosi
i dodiri
- romantizam, simbolisti,
parnasovci, roman toka svijesti
() Kore0a'%ja &ao metod%&%
pro(0em
/ u osnovnoj koli obrada
knj/ tekstova povezuje se s
likovnim ostvarenjimaJ u
itankama za .L, na prikladnim
primjerima, uspostavljena je
suradnja literarnog teksta i
likovnog prilogaJ knj/ tekst i
likovno dj/ podudaraju se
tematski
569
/ literarno-likovni
paralelizam u itankama za .L
omogu)uje uenicima da se
kompleksnije estetski
razvijaju, da uoavaju
raznovrsne mogu)nosti
stvaralakog reagiranja te
dublje i svestranije promatraju
odreene ivotne pojave
prenesene u umjetniki izriajJ
-zada)e nastave na tom
stupnju nije sustavno uvoenje
uenika u problematiku
pojedine umjetnostiJ ona
pokre)e nji&ovu estetsku
doivljajnost, ui i&
promatrati umjetnika djela i
prua im najosnovnije pojmove
570
djelo
/ u gimnazijskim
udbenicima knj/ naelo
povezivanja knj/ i ostali& umj/
dobiva teorijsko i povijesno
odreenjeJ likovna ostvarenja
vie nisu samo tematska
pratnja ili nadopuna knjievni&
tekstova, ve) autonomna
ostvarenja koja otkrivaju svog
tvorca i epo&u u kojoj su
nastala
') Nove mo4u6no2t% e2tet2&o4
od4oja
571
-estetski odgoj u suvremenoj
nastavi postavljen je na iru
osnovu, uenici upoznaju
najistaknutija ostvarenja iz
svi& podruja umjetnostiJ
-u suvremenoj nastavi
uspostavljanje veza izmeu
pojedini& umjetniki& podruja
postaje organizacijskim,
metodikim naelom
d) Temat2&o pove/%vanje
-u metodikoj literaturi i
kolskoj praksi naje)e se
primjenjuje tematsko
povezivanje umjetniki&
podrujaJ
572
- pronalaze se knjievna,
glazbena i likovna ostvarenja
koja su inspirirana istom
temomJ
-pri usporeivanju djela sa
zajednikom temom mora se
uzeti u obzir stvaraoeva
individualnost i unutarnji
(emocionalno-misaoni) raspon
temeJ
-u zajedniku temu, kao to je
pejza, ljubav, smrt, svaki )e
stvaralac unijeti vlastitu,
neponovljivu umjetniku
interpretaciju
e) Pr%mjer% temat2&o4
pove/%vanja
573
?uske metodiarke B/
Fladimirova i ?/ Fer&olaz
prikazale su praktini
metodiki model tematskog
povezivanja knjievnosti,
likovne umj/ i glazbe
(promatranje pj/ slika,
promatranje lik/ reprodukcije,
glazba)
;) Nae0o meBu2o(n%1
utje'aja % pro3%manja
(svoje primjere)
574
??knjievna djela nada&njuju
skladatelje i slikare, a
knjievnici, takoer, pronalaze
nada&nu)a u glazbenim i
likovnim djelimaJ
--8rema Dolstojevu ?atu i miru
skladao je 8rokojev istoimenu
operu, Ioet&eov Kaust
inspirirao je Iounoda za
operno djelo Kaust
??kao inspiracija glazbenim
stvaraocima posluile su lirske
pjesme mnogi& autora: <azora,
3esari)a 6
??knjievni stvaraoci pronali
su u likovnoj i glazbenoj
umjetnosti stvaralake
poticajeJ na stranicama
575
susre)emo prizore inspirirane
glazbomJ junaci knj/ dj/
doivljavaju glazbu, muziciraju,
raspravljaju o njoj
--8rimjer 5/ (4Qannov doivljaj
glazbe) - 7/8roust, 8ut k
4Qannu
-Finnteuilove melodije
ispunjavaju prostor 8roustova
literarnog svijeta, u njima se
najpotpunije oituje bit
ljudskog du&aJ
- u susretu s glazbom 8roustovi
junaci doivljavaju
najpotpunije trenutke ivota,
doivljavaju unutarnje
obasjanosti i preobrazbe
-8rimjer 55/ (5van Ialeb) F/
>esnica, 8rolje)a 5vana Ialeba
576
oivljava uspomene iz
djetinjstva povezane uz glazbu
(bit mjuze u njezinoj tuzi,
bakica mu udarala po klaviru)
4) !%terarno?0%&ovn% 2u2ret%
- likovna ostvarenja ulaze u
podruje literarnog stvaranjaJ
ulaze kao sadrajno tkivo
literarnog djela ili nude
literarnom stvaraocu svoje
izraajne struktureJ
- pisci slikaju interijere,
portretiraju likove, oblikuju
krajolike, gradske ambijente i
ugoaje u prostoruJ boje, oblici
i ugoaji pejzaa ispunjavaju
platna likovni& stvaralaca i
literarne tvorevine pjesnikaJ
577
--portreti u knjievnim djelima
esto su oblikovani likovnom
te&nikom, npr/ portret 5zabele
u 7atoevoj noveli 3vijet sa
raskr)a oivljen je likovno-
glazbenim asocijacijama
- u studiju knjievni&
tekstova nametnut )e se
likovna sastavnica kad se
govori o plastinosti
knjievnog izraza: konkretno u
oblikovanju vizualni& senzacijaJ
--boja je esto prisutna u
pjesnikim tekstovimaJ ona
preuzima raznovrsne unkcije
od obine deskripcije do
ekspresivno-metaoriki&
znaenja, npr/ u tekstovima
romantiki& stvaralaca boja
578
dobiva vanu ulogu:
-plava boja svemira i ivopisne
boje egzotinog pejzaaJ
parnasovci zlatna bojaJ
8roust mogu se na)i sve
nijanse boja zastupljene na
platnima impresionistiki&
slikaraJ
-;rlein roman 8ovratak Kilipa
Aatinovicza, roman o slikaru,
istodobno slikarski oblikovano
djelo, prua iroke mogu)nosti
za likovno-literarne usporedbe
i interpretacijeJ
-Kilip doivljava svijet iz
likovne perspektiveJ svoje
likovne senzacije i nemire
prenosi u literarni izraz
579
1) Metod%&% u/or'%
-mogu)e su raznovrsne
mogu)nosti i postupci u
povezivanju literarno-
glazbeno-likovni& podruja u
nastavi
-ve) spomenute ruske
metodiarke Fladimirova i
Fer&olaz povezuju analizu
pojedini& knj/ djela s nji&ovim
korelatima 6 pogledaj u knj/
---Iogoljevo djelo Daras
2uljba povezuju s Aisjenkovom
operom koja je inspirirana tim
djelom
580
sluaju odlomak iz istoimene
opereJ glazbena ilustracija
pojaava doivljaj osobne
tragedije sinoubojiceJ
--potrebno je uoiti razlike u
koncepciji likova u knj/ dj/ i
operi (.njegin, 8ukin-ironian
stav, Hajkovski lirizam)
--7etodiarka 1r&ipova
povezala je obradu 8ukinove
pjesme R;6S s romansom
skladatelja IlinkeJ
--u uvodnom dijelu sata u/
govori o povezanosti glazbe i
poezijeJ u izlaganje ukljuuje
podatak o odjeku 8ukinove
poezije u djelima ruski&
skladateljaJ tijek sata u knj/
581
zatim se slua romansa, #/
usporeivanje: zapaanje,
promjena melodije u romansi,
pitanje kompozicije pjesme i
romanse, itanje stroa-
sluanje dijelova romanse,
zvuanje romanse dovodi se u
vezu sa sadrajem pjesme,
izraavanje ideje pjesme i
romanse, objanjavanje
izraajni& postupaka u pj/ i
romansi, zakljuno
usporeivanje, uiteljeva
inormacija o genezi pj/ i
romanse, na kraju sata
sluanje cijele romanse, dz/
nauiti recitirati pjesmu
--u toj obradi umjetnika djela
582
s&va)ena su kao individualne
tvorevineJ lirska pj/ analizirana
je kao knj/ djelo sa svojim
izraajnim karakteristikama, a
Ilinkina romansa kao glazbeno
ostvarenje sa svojim
speciinostimaJ
-zajednika im je inspiracija,
raspoloenje kojim odiu i
idejna porukaJ tijekom cijele
analize oba djela imaju
ravnopravan poloaj,
-svako od nji& govori svojim
jezikom i postoji na svoj nainJ
583
doivljaja
%) *a/0%&e u re'ep'%j%
- svako umj/ djelo ima vlastitu
mo) djelovanjaJ postoje razlike
u primanju dj/ pojedini&
umjetnostiJ
- likovno dj/ promatra za&va)a
odjednom kao cjelinuJ knj/ i
glazbeno dj/ ostvaruju se kao
doivljaj u svijesti primatelja u
odreenom vremenskom tijekuJ
-itatelj, odnosno sluatelj, na
svoj nain reproducira proces
584
proivljavanja
-suoavanje uenika s djelima
iz razliiti& podruja
umjetnosti pokretat )e
misaono-emocionalne procese,
razvijat )e estetsku
doivljajnost i potrebne
razlike u pri&va)anju djela
knjievne, likovne i glazbene
umjetnostiJ --povezivanje
umjetniki& podruja ne potire
autonomiju pojedini&
umjetnosti, niti uniicira
doivljaj umj/ dj/J
--smisao je povezivanja u
kompleksnom estetskom
odgoju mladog naratajaJ
585
- na raznovrsnim umjetnikim
djelima u/ razvijaju
sposobnosti doivljavanja,
zapaanja, razumijevanja i
ocjenjivanjaJ
-to je ujedno smisao estetskog
o i o koje se oituje u
cjelokupnom djelovanju,
doivljavanju i s&va)anju
pojedine osobe
j) $mjetno2t u o(0%&ovanju
0%&ova
-u knj/ dj/ pojavljuju se likovi
umjetnika (knjievnika,
glazbenika, slikara i dr/)J
586
-interpretacija ti& likova
otvara prostor umjetnikim
sadrajima (glazbenim,
likovnim, knjievnim, ilmskim)J
--u karakterizaciju ti& likova
ukljuuju se umjetniki
sadraji koji se povezuju uz
psi&oloku karakterizaciju
(stvaralako doivljavanje
svijeta, stvaranje umj/ djela,
vrednovanje umjetnosti i sl/)J
--likovi umjetnika u knj/ dj/
(novelama, romanima i
dramama) pojavljuju se u
programima nastave
knjievnosti i itankama u
viim razredima osnovne i svim
razredima srednje kole
587
--primjeri Aik Kilipa
Aatinovicza, lik 1madeja
@latari)a iz romana >va
svijeta F/<ovaka, portret
5zabele iz novele 3vijet sa
raskr)a, 1lred ;amenski u
noveli 3amao, likovno
portretiranje .dete u djelu
8ut k 4Qannu 7/ 8rousta
&) Pot%'aj% %ntermed%ja0n%1
2tud%ja
-u knjizi Fiktora Emegaa
;njievnost i glazba prikazani
588
opusimaJ
-iz bogatog korpusa
Rintermedijalni& susretaS mogu
se izdvojiti primjeri koji se
pojavljuju u nastavi knj/:
-7uziki ivot europski&
klasika-Ioet&e, 2erlioz, AisztJ
7oe li se izraziti rajN Gamlet
kao glazbeni junakJ =anaek i
ruska knj/J >on \uijote
mimeza, akademska tradicija
skladanjaJ >ebuss[ i 7allarmeJ
4ecesija otkriva bajke i
legendeJ Aikovna umjetnost
potiskuje knj/J Gomann i
2audelaireJ Yagnerova glazba
u romantikoj proziJ
4ukladnost zvukova i bojaJ
?omantika i simbolistika
589
sinestezijaJ 8roust-glazba i
sje)anjeJ 8roblematika
opisivanja glazbeJ 8oezija ili
muzikologijaJ 2egovi)ev
;vartetJ Ilazba u Harobnoj
goriJ 8ostoje li knjievne uge i
sonateNJ Bpika i glazba i dr/
0) Pot%'aj% metod%&%m
mode0%ma
Gamlet, .elija i Hajkovski
-ukljuivanje glazbe nada&nute
likom moe uslijediti nakon
literarne karakterizacije, moe
se organizirati usporedna
karakterizacija (literarna i
glazbena)J
590
-s obzirom na vremensko
trajanje glazbenog djela, ono
moe zauzeti dio nastavnog
sata u odreenim azama (azi
interpretacije, azi korekcije,
azi sinteze ili azi izbora
sadraja za samostalan
izvannastavni rad)J
-glazbeni sadraj u
metodikome modelu ne
podvrgava se muzikolokoj
analizi koja pretpostavlja
muzikoloko znanje, ve) slui
pojaavanju doivljaja i
razvijanju glazbene
senzibilnosti
>on \uijote i ?ic&ard 4trauss
591
-literarna epizoda moe se
obogatiti glazbenim sadrajem
koji slijedi literarni predloakJ
-slijede)i znaajke knjievnog
predloka koji korespondira s
glazbenim predlokom,
metodiki model moe se
oblikovati u sljede)im
nastavnim situacijama:
motivacija za recepciju
epizode s vjetrenjaama
itanje ili sluanje teksta
recepcijski iskazi (dojmovi i
doivljaji)
pronalaenje glavne ideje
(sukob iluzija i stvarnosti)
motivacija za sluanje
skladbe (epizoda s
vjetrenjaama)
592
recepcijski iskazi (doivljaji,
dojmovi)
usporeivanje literarnog i
glazbenog predloka
(utvrivanje razlika u
umjetnikom izraavanju
ideje)
7allarme >ebuss[
-metodiki model moe se
utemeljiti na literarno-
glazbenom susretu (literarno-
glazbenoj korelaciji)J literarna
interpretacija pret&odi
sluanju skladbeJ
-sluanju glazbe moe
pret&oditi komentar
593
>ebuss[jeve kritike u kojoj
razmatra Yagnerovu glazbuJ
-istodobno se prikazuje
poetika impresionizma i
simbolizmaJ >ebuss[jevu
8redigru valja interpretirati u
kontekstu simbolistike
poetikeJ
-takvu intepretaciju nudi F/
EmegaJ
-metodiki model sastoji se od
sljede)i& nastavni& situacija:
najava 7allarmeove poeme u
okviru poetike simbolizma
itanje,sluanje teksta
8redigra 8opodnevu jednog
auna
doivljajna stanka
recepcijski iskazi (dojmovi,
594
doivljaji)
najava mogu)e interpretacije
najava >ebuss[jeve skladbe
poetika glazbenog
impresionizma i simbolizma
sluanje skladbe
recepcijski iskazi
usporeivanje pjesnikog i
glazbenog doivljaja (razlike
u recepciji)
ponuda sadraja (literarni& i
glazbeni& za izvannastavni
rad)
8.FB@5F1<=B
;<=5EBF<B 5 K5A74;B
07=BD<.4D5 0
<14D1F5
7I!M $ NA#TAVI
595
-za razliku od likovne i
glazbene umjetnosti, ilm se u
o-o procesu ne pojavljuje kao
samostalan predmetJ
--sadraj ilmske umjetnosti
ukljueni su u program nastave
jezika i knjievnosti kao
nastavno podrujeJ
--ilmska umjetnost kao
nastavno podruje postavljena
je u korelacijski poloaj prema
drugim nastavnim podrujima
(nastavi knj/, nastavi jezika,
nastavi izraavanja i
stvaranja)J
--u nastavnom programu za
predkolski odgoj i mlae
razrede .L sadraji ilmske
umjetnosti (ilmske kulture) te
596
sadraji televizijske kulture
ukljueni su u posebno
nastavno podruje medijska
kulturaJ
--na odabranom ilmskom i
televizijskom korpusu utvreni
su pojmovi i inormacije
(pojmovno-inormativna r/) za
svaki razredJ
--metodiki pristup
sadrajima ilmske umjetnosti
i televizijskim emisijama
usklauje se s metodikim
pristupima knjievnim djelimaJ
--program uspostavlja
zajednike interpretacijske
razine u komunikaciji s
knjievnim, ilmskim,
televizijskim i scenskim djelom
597
-u komunikaciji s umjetnikim
djelom uspostavljaju se tri
razine interpretacije:
poetna (spontana) recepcija
djela
interpretacija djela
knjievnoteorijska,
teatroloka, ilmoloka i
stilska (jezino-stilistika)
analiza
-osim zajedniki& metodiki&
pristupa, u nast/ programima
uspostavlja se zajedniki
pojmovnik i na taj nain
ostvaruje naelo pojmovno-
inormativnog i metodolokog
povezivanja programski&
sadrajaJ
598
-- to se naelo izrie u
objanjenjima programske
koncepcije
npr/: knjteorijska, teatroloka,
ilmoloka i lingvistika razina
interpretacije obu&va)a
promatranje, tumaenje i
spoznavanje stvaralaki&
postupaka u oblikovanju umj/
djela, tj/ zakonitosti
oblikovanja i naine
ostvarivanja umj/ tvorevineJ ta
se razina interpretacije
temelji i na otkrivanju jezini&
i stilski& osobina dj/, odnosno
jezinog, scenskog i ilmskog
izrazaJ raspored i organizacija
knj/, teatroloki& i ilmoloki&
pojmova temelji se na nji&ovu
599
sjedinjavanju, kontinuiranom
povezivanju i vertikalnom
slijedu
--povezivanje ilmskog
programskog sadraja s
programskim sadrajem iz knj/
i scenske umj/ na
srednjokolskom stupnju
ostvaruje se u okviru pristupa
umjetnikom djelu i
povijesnom dijelu programaJ
--pristup umj/ djelu obu&va)a
teorijsko-metodoloku
problematiku i uspostavlja
komparativni i korelativni
pristup umjetnikoj
problematiciJ
-- na temelju interpretacije
600
reprezentativni& dj/ iz
razliiti& umj/ u sintetskom
prikazu utvruje se odnos
meu umjetnostimaJ
--taj odnos ukljuuje i odnos
knjievne, scenske i ilmske
umj/
-utvrivanju odnosa izmeu ;,
4 i K umjetnosti pret&odi
pristup ilmskom djelu koji se
temelji na odabranom ilmskom
korpusuJ
--<a temelju interp/ tog
korpusa izvodi se sinteza, koja
uspostavlja sljede)i sustav
spoznaja:
ilm kao zapis izike
stvarnostiJ objektivistiki i
subjektivistiki odnos autora
601
prema izikoj stvarnostiJ
paradigmatski (kada, okvir,
poloaj kamere) i sintagmatski
(montaa) oblici ilmskog
zapisaJ semiotika sloenost
ilmskog zapisa u
dokumentarnom, igranom i
animiranom ilmu (speciino
ilmski, otograski, glumaki,
jezini, glazbeni, kulturni i
drugi kodovi)J ilmske vrste i
nji&ova svr&ovitost
--u povijesnom dijelu programa
ilmski se sadraj povezuje uz
povijesna razdobljaJ program
iskazuje reprezentativne
ekranizacije knjievni& djela
(ilmska i televizijska
adaptacija knj/ dj/ romantizma
602
i realizma) i temeljne povijesne
tijekove u razvoju ilmske
umjetnosti (ilm u razdoblju
ekspresionizma i nadrealizma,
suvremeni ilm)
--programske koncepcije
omogu)uju povezivanje knj/,
scenske i ilmske umj/: a) na
predmetno-strukturnoj razini,
b) na inormacijskoj razini, c)
na teorijsko-metodolokoj
razini, d) na kronolokoj i
povijesno-stilskoj razini
a) Interd%2'%p0%narno2t %
teor%ja meBupredmetn%1 ve/a
model o-o sustava koji polazi
od naela interdisciplinarnosti
i integracije znanosti naputa
603
tradicionalnu zatvorenost
pojedinog nastavnog predmeta
u predmetnom sustavu
organizacije o-o procesa i
uspostavlja sustav
meupredmetne povezanosti
Teor%ja meBupredmetn%1 ve/a
-naelo interdisciplinarnosti i
integracije u znanosti ima svoj
didaktiki ekvivalent u naelu
koordinacije i integracije
--prema tim naelima, o-o
proces izgrauje se kao sustav
meupredmetni& veza koji
prerasta u novi organizacijski
oblikJ
--organizacijski oblici
utemeljeni na teoriji
meupredmetni& veza nazivaju
604
se o-o podrujima (jezino-
umjetnikim, drutveno-
povijesnim, prirodoslovnim i
sl/)J
--termin o-o podruje
oznaava takav organizacijski
oblik o-o sustava koji se
temelji na povezivanju
programski& sadraja u
jedinstvene programske
cjeline u nji&ovoj meusobnoj
vodoravnoj i okomitoj
povezanosti i nastavne
predmeteJ
--o-o podruje je sustav
meusobno povezani&
programski& cjelina i nastavni&
predmeta, nji&ovi& sadraja,
metodologije, ciljeva, zada)a i
605
aktivnosti u jedinstvenu
strukturu
() temat2&e ve/e u
pro4ramu % t%pov%
meBupredmetn%1 ve/a
-tablica pokazuje tematske
veze u programu drutvenog i
jezino-umjetnikog o-o
podrujaJ ta su dva o-o p/ po
svojim sadrajno-
inormacijskim znaajkama
najblia
-teorija meupredmetni& veza
utvrdila je razliite tipove i
oblikeJ pedeseti& g/
ustanovljen je tematsko-
vremenski tip meupredmetni&
veza
606
-tematske veze u programu
drutvenog i jezino-umj/ o-o
podruja:
(tabela u knjizi)
npr/ 8.F5=B4D ;ultura Irka
i ?imljanaJ Gomerovo doba
;<=5EBF<.4D Gomer:
5lijada i .disejaJ 4ooklo:
1ntigona
A5;.F<1 07=/ 1ntika
kultura, 1tena, 8ompeji6
IA1@2B<1 07=/
K5A.@.K5=1 ;ozmoloko
razdoblje grke ilozoije6
') Temat2&% t%p
meBupredmetn%1 ve/a
-omogu)uje prouavanje iste
teme s razliiti& gledita,
607
uspostavljanje kontinuiteta,
vr)u sistematizaciju znanja,
povezivanje dotad steeni&
spoznaja s novim spoznajamaJ
-nast/ se gradivo u pov/
disciplinama izlae kronoloki,
prema utvrenoj periodizaciji
svake znanstvene disciplineJ
- zbog pedagoko-psi&oloki&
razloga u nast/ programima u o-
o procesu dolazi do kronoloke
neusklaenosti, pojedine se
teme koje pripadaju istom
povijesnom razdoblju ne
prouavaju u isto vrijeme,
nast/ se predmeti u kojima se
tema pojavljuje kasnije
pozivaju na spoznaje koje su o
toj temi u/ usvojili u
608
predmetima koji su je prije
postavili
-terminoloki problem isto
povijesno razdoblje u
razliitim znanstvenim
podrujima (disciplinama)
oznaava se razliitim
terminimaJ
-pri prouavanju teme u
sustavu meupredmetni& veza
istiu se i terminoloke razlike
u odreivanju pov/ razdoblja i
podudarnosti
609
-neke se programske teme
pojavljuju kontinuirano, iz
razreda u razred, a neke
nemaju vrst programski
kontinuitet (dolazi do prekida u
pojavljivanju temeJ
-npr/ tema Irka i rimska
kultura, umjetnost i ilozoija
zapoinje svoj programski
ivot u '/ ?azredu .L i traje
do zavrnog razreda pripremne
aze 4? obrazovanja ("/r)
d) #adr3ajno?%n;orma'%j2&o
u2troj2tvo
-svaka programska tema
obu&va)a odreeni sadraj i
opseg inormacijaJ
610
- sadrajno-inormacijsko
strukturiranje teme i njezino
nijansiranje, razvijanje i
dierenciranje uvjetovano je
prirodom nastavnog predmeta,
njegovi& ciljeva i spoznajni&
(recepcijski&) mogu)nosti
uenikaJ -u programskoj
strukturi nast/ predmeta
postoje sadrajni elementi
(injenice, pojmovi, teorijski
el/) koji slue kao osnova za
meupredmetno povezivanje
611
--u nast/ predm/ iz drutvenog i
jez/ umj/ podruja zajednike
su pov/ injeniceJ povijesna
periodizacija nije istovjetna u
svim nast/ predmetimaJ
razlikuje se terminoloki i
kronoloki
--svaka zajednika programska
tema ima svoj injenini
sadraj koji se posebno
iskazuje u svakom nast/
predmetuJ postoji i razlikovni
injenini sadraj koji je
speciian za pojedini
predmetJ speciinosti
predmeta oituju se u
speciinim sadrajima
612
--u jezino-umj/ podruju
pojavljuje se umjetniki i
znanstveni sadrajJ
umj/ sadraj ine umjetnika
djela, a znanstveni sadraj
znanstvene injenice,
deinicije, teorije
--sadrajno-inormacijska
struktura teme ima zajednike
i posebne karakteristikeJ
zajednike karakteristike
omogu)uju meupredmetno
povezivanjeJ
- uspjeno programsko
ostvarivanje meupredmetne
povezanosti pretpostavlja
utvrivanje zajedniki&
elemenataJ
613
-sadrajno-inormacijski tip
meupredmetni& veza ima tri
temeljna oblika:
a) oblik meupredmetni& veza
koji se temelji na povezivanju
znanstveni& spoznaja
(injenica, pojmova, teorija)J
b) oblik meupredmetni& veza
koji se temelji na povezivanju
metodoloki& postupaka, tj/
uspostavljanju ilozoski&,
povijesni&, gnostiki&,
semioloki& i logiki& pristupaJ
614
c) oblik meup/ veza koji se
temelji na vrijednosnoj
organizaciji (idejnoj, etikoj,
estetikoj, drutvenoj)
e) Mo4u6no2t% pove/%vanja
umjetno2t% u na2tav%
-povezivanje umjetnosti u
nastavi knj/ (glazbene, likovne
umj/, ilma i drugi& umj/)
ostvaruje se prema naelima
komparativne estetikeJ
u nastavi knj/ pojavljuju se
druge umj/ u sljede)im
suodnosima:
615
knj/ dj/ povezuje se s djelima
drugi& umjetnosti na osnovi
zajednike teme (tematsko
povezivanje)
knj/ dj/ kao likovna i glazbena
inspiracija (prijenos knj/ dj/ u
drugi medij)
razliite vrste knj/ dj/ kao
nada&nu)e glazbi, likovnoj,
ilmskoj i plesnoj umj/
knj/ likovi i nji&ova povezanost
sa sadrajima glazbene i
likovne umj/
prouavanje pieve
biograije koja ukljuuje
druge umj/
prouavanje oblika lirske
poezije koji se pojavljuje u
glazbi
616
prouavanje umj/ epo&e i umj/
smjerova u knj/, glazbi,
likovnoj i ilmskoj umj/
--u nastavi knj/, knjievno djelo
i ostali knj/ sadraj slui kao
polazite za uspostavljanje
korelacije
;) T%pov% &ore0a'%ja
-tipovi korelacija na kojima se
utemeljuju nastavne situacije i
metodiki postupci u o-o
procesu:
a) strukturna korelacija,
b) stvaralaka (produktivna),
c) recepcijska,
d) povijesno-stilska korelacija
617
!/ strukturna korelacija otvara
mogu)nosti usporeivanja
strukture umj/ djela iz
razliiti& umjetnosti ili iz istog
umjetnikog podruja
"/ stvaralaka korelacija
otvara mogu)nosti istraivanja
procesa nastajanja umj/ djelaJ
taj tip korelacije osobito se
aktualizira pri prouavanju
djela koje je nastalo na
predloku lirske pj/, ilmskog
dj/ nastalog na predloku knj/
dj/, likovnog dj/ nastalo na
predloku literarnog teksta6
#/ recepcijska korelacija
odnosi se na razlike u primanju
djela iz razliiti& umjetnost
618
$/ povijesno-stilska korelacija
pretpostavlja povijesni i stilski
kontekst u prouavanju umj/
dj/ i ostvaruje se na
srednjokolskoj razini
estetskog odgoja i obrazovanja
---uspostavljena je i tipologija
koja se temelji na povezivanju
dviju umjetnosti, prema tom
kriteriju uspostavljene su ove
korelacije: literarno-glazbena,
literarno-scenska, literarno-
ilmska, literarno-likovna,
literarno-plesna i sl/
4) Nae0o autonomno2t%
-slinosti i razlike meu
umjetnostima (Ioet&e)J valjalo
bi da umjetnik umije odijeliti
podruje u kojem djeluje od
619
drugi& podruja
1) "nan2tvene &ore0a'%je
-znanost o knj/ i ilozoija,
@.; i sociologija, @.; i
olklor, @.; i lingvistika, @.;
i psi&ologija, @.; i
kulturologija
-naelo korelacije meu nast/
predmetima iz drutveno-
povijesnog ili &umanistikog
podruja utemeljuje se na
kategorijama povijesnosti
Kore0a'%je &oje 2e %/vode %/
or4an%/a'%je o?o pro'e2a
%) #%n&ron%j2&a &ore0a'%ja
-temelji se na istodobnosti
usvajanja gradiva u razliitim
620
predmetimaJ u isto se vrijeme
prouava tema koja pripada
razliitim predmetimaJ
Dakav se tip korelacije e)e
ostvaruje u niim razredima
.L gdje se gradivo povezuje u
tematske cjelineJ u 4L
pretpostavlja istodobnost
povijesni& razdoblja u
razliitim predmetima
j) A2%n&ron%j2&a &ore0a'%ja
-u praksi se e)e pojavljuje
asinkronijski tip korelacije sa
svojim podvrstama
a) 8erspektivna korelacija u
tom tipu k/ utvruju se
perspektive za razvijanje
621
odreene temeJ tema se
najprije uspostavlja i prouava
u jednom predmetu i najavljuje
se njezino prouavanje u
ostalim predmetima, npr/ knj/
dj/ utemeljeno na pov/ temi,
moe najaviti prouavanje te
teme u povijesti
b) ?etrospektivna korelacija
u tom tipu k/ uspostavlja se
retrospektivna veza u
prouavanju odreene temeJ
c) ;orelacija izmeu
razliiti& nacionalni&
knjievnosti
-u pov/ prouavanju knj/
utvruju se veze i odnosi
izmeu razliiti& nacionalni&
knj/ na sinkronijskoj i
622
dijakronijskoj raziniJ isto tako,
prouavaju se kontakti izmeu
knj/ i drugi& umj/ na razini
inspiracije,
programski& orijentacija, stila,
drutvenog i kulturnog
konteksta i recepcije
&) Knj%3evno?je/%ne
&ore0a'%je
-plodonosne poticaje za
uspostavljanje jezino-knj/
korelacija u o-o procesu pruile
su ove kole i smjerovi: ruski
ormalizam, praki
strukturalizam, danska
glosemantika, antropoloka
lingvistika, rancuski
strukturalizam, generativno-
623
transormacijska gramatika,
generativna poetika, semiotika,
lingvistika teksta,
poststrukturalizam
--u Grvatskoj knj/-
jezine,jezino-knj/ korelacije
temelje se na zasadama
stilistike kritike,
interpretacije i lingvostilistikeJ
neto skromniji metod/
rezultati proizili su iz
kontrastivne lingvistike,
teorije jez/ kontakata
---najnovije kritike nastave
jezika i knj/ istiu nedovoljnu
povezanost jezika i
knjievnosti i zapostavljanje
razvoja individualni& jezini&
sposobnostiJ
624
-znanost o tekstu (produkciji,
recepciji i interpretaciji)
otvorila je nova obzorja
korelacijsko-integracijskom
metodikom sustavuJ
- na predloku znanosti o
tekstu moe se oblikovati novi
tip knj/-jezine nastave, koja
razvija individualne jezine
sposobnosti kao pretpostavke
za aktivno sudjelovanje u
knjievnoj i tekstualnoj
komunikaciji
0) Metod%&e mono4ra;%je o
pove/%vanju umjetno2t%
625
u razrednoj nastavi ("--%)
namijenjena je osnovnokolskoj
nastavi (razrednoj)
-srednjokolska nastava knj/ u
obzoru umjetnike korelacije
ostvarena je u monograiji
?asime ;aji) 8ovezivanje
umjetnosti u nastavi (!++!/)
METODE
KNJIEVNOG
ODGOJA I
OB*A"OVANJA
?METODA nain
spoznavanja, sustav pravila i
pristupa u prouavanju i
otkrivanju pojava
626
-odrednice metode:
predmet otkrivanja,
prouavanja, spoznavanja
subjekt koji otkriva,
prouava, spoznaje
cilj koji se eli posti)i
-u znanosti razlikujemo op)e i
posebne metode
<- Na2tavna metoda
(primjereniji termini-metoda o
i o, metoda o-o procesa, m/ o-o
rada)
o nastavne metode su nain
rada u nastavi, tj/ naini rada
nastavnika i uenika (F/
8oljak)
o nastavne metode su naini
627
rada uitelja i uenika
pomo)u koji& se usvaja
znanje, umije)e i navike,
izgrauje u/ pogled na svijet,
razvijaju u/ sposobnosti
(8edagoka enciklopedija)
o nastavna metoda je sistem
naizmjenini& postupaka
(aktivnosti) uitelja kojima se
organizira spoznajna i
praktina aktivnost u/ pri
usvajanju sadraja
obrazovanja (F/ =uri))
>- Metod%&% po2tupa&
- nastavne metode ostvaruju se
metodikim postupcimaJ
metodiki postupak je sastavni
dio nastavne metode, njezin
628
element, korakJ nastavna
metoda ostvaruje se razliitim
metodikim postupcima
@- Odredn%'e metoda u
na2tav% &nj%3evno2t%
-metode nastave knj/,metode
knj/ odgoja i obrazovanja
posebne su nastavne metode
koje svoje posebnosti izvode iz
predmeta spoznavanja, iz
odnosa predmeta i subjekta te
ciljeva knj/ o i o
-nastava knj/ i drugi oblici knj/
o i o ostvaruju se metodama
nastave knj/
629
-knjievnoumjetniki tekst
(knjumj dj/) je temeljni
predmet spoznavanja u nastavi
knjievnosti
-otkrivanje knjumj/ teksta
ostvaruje se u posebnom tipu
komunikacije koju nazivamo
0%terarnom &omun%&a'%jom,
koja se temelji se na odnosu
primatelja i djela i obu&va)a
sve djelatnosti kojima se
ostvaruje taj odnos
-u literarnoj komunikaciji
sudjeluju :
o knjievnoumjetniki tekst
o uenik
o nastavnik
Muitelj ili koja druga osoba
630
knjievnoumj/ tekst
uenik
-u lit/ kom/ ostvaruju se
razliite djelatnosti (vanjske
aktivnosti):
itanje,
sluanje,
govorenje,
pisanje,
promatranje/
-tim vanjskim aktivnostima
odgovaraju unutarnje
aktivnosti:
631
doivljavanje, zapaanje,
zamiljanje, razmiljanje,
usporeivanje, razvrstavanje,
zakljuivanje, generaliziranje,
ocjenjivanje
-sva ta oitovanja literarne
komunikacije povezuju se s
nastavnim metodama
A- Podje0a metoda =
&r%ter%j% podje0e
teoretiari dijele metode
prema ovim kriterijima:
prema izvorima spoznavanja
(izvorima znanja, izvorima
inormacija)
prema vanjskim aktivnostima
uenika i uitelja
632
prema nainima i sredstvima
prenoenja inormacija
prema spoznajnoj
(recepcijskoj) aktivnosti
uenika
a) prema %/vor%ma
-izvori mogu biti pisani,
govorni i graiki (slikovni)
pa postoje pisane, govorne i
vizualne metode
-pisani su izvori tekstovi
(metoda rada na te&2tu)
- tipovi tekstova koji su izvor
inormacija:
knjievnoumjetniki,
knjievnokritiki,
knjievnoznanstveni,
633
udbeniki
-podvrste tekstovne metode:
metoda rada s knjievnoumj/,
knjievnokritikim,
knjievnoznanstvenim
tekstom, metoda rada s
itankom (udb/) i drugim
didaktikim izvorima (radnim
bilj/ i sl/)
-govorni su izvori: nastavnik,
uenik, snimljeni govor,
radijska ili televizijska
emisija
-s obzirom na nain
prenoenja inormacija
govorom, razlikujemo
monoloku i dijaloku metodu
-vizualni su izvori: slika,
otograija, skulptura,
634
ilustracija, crte, s&ema,
tablica, ilm, televizijska
emisija, graoskop,
raunalo,5nternet, 3>-?.7
() prema unutra9nj%m %
vanj2&%m a&t%vno2t%ma
uen%&a % na2tavn%&a
-vanjske: metoda itanja,
sluanja, pisanja, pokazivanja,
promatranja
-unutarnje (psi&ike):
doivljavanja, zapaanja,
zamiljanja (predoivanja),
razmiljanja (usporeivanja,
usustavljivanja, zakljuivanja,
asociranja, ocjenjivanja)
') prema 2red2tv%ma %
na%n%ma preno9enja
,pr%manja) %n;orma'%ja
635
,o(av%je2t%) ,med%j2&%
&r%ter%j%)
?obavijesti se prenose
govorenjem, prenositelj
obavijesti govorom moe biti
uitelj, uenik ili koja druga
osobaJ obavijesti se prenose
neposredno ili posredno
(posredovanjem te&niki&
sredstava): radija, televizije,
ilma, raunala, interneta6
-razliiti su tipovi monolokog
govornog prenoenja
obavijesti: izlaganje,
komentiranje, objanjavanje,
citiranje, dokazivanje
-dijaloki tipovi govornog
636
komuniciranja: inormativni,
problemski, polemiki,
reproduktivni, &euristiki
-obavijesti se prenose i
usvajaju itanjemJ itanje
moe biti na glas ili u sebi
-obavijesti se prenose i
pokazivanjem
(demonstriranjem) razliiti&
vizualni& sredstava (slika,
otograija, ilustracija, s&ema
i sl/)
--prema 2red2tv%ma %
na%n%ma preno9enja
o(av%je2t% ra/0%&ujemo:
637
metode rada s auditivnim
sredstvom (radijem-
radijskom emisijom,
kasetoonom, zvunom
itankom6)
metode rada s vizualnim
sredstvima (slikom,
otograijom, tablicom,
s&emom, crteom6)
metode rada s audio-vizualnim
sredstvima (televizijom,
ilmom, raunalom,
internetom, 3>-?.7-om)
d) prema re'ep'%j2&o?
2po/najn%m a&t%vno2t%ma
uen%&a
-tj/ prema nainu primanja i
spoznavanja knj/ dj/
- razliiti su klasiikacijski
638
modeli:
!/
a) metode koje pospjeuju
emocionalnu i imaginativnu
recepciju djela
b) metode koje pospjeuju
tumaenje (analizu) djela
"/
o metoda stvaralakog
itanja
o &euristika metoda
o istraivaka metoda
o reproduktivna metoda
#/ ? metoda stvaralakog
primanja teksta
- analitiko-
interpretacijska metoda
- sintetiziraju)a metoda
639
-knj/ odgoj i obrazovanje
pretpostavlja razliite metode
i trai nji&ovo usklaivanje,
povezivanje i proimanje ovisno
o sadraju i o-o zada)ama
D- Metode &nj- od4oja %
0%terarna &omun%&a'%ja
-literarna komunikacija
ukljuuje poiljatelja i
primatelja poruke, tj/ knjumj/
tekst kao poiljatelja i
itatelja kao primatelja poruke
- tri tipa metoda s obzirom na
lit/ kom/:
metoda primanja (recepcije)
knjievnoumj/ poruka
(recepcijska m/)
metoda tumaenja
640
(interpretacije, analize)-
interpret/, analit/ m/
metoda vrednovanja,
ocjenjivanja (kritika m/, m/
evaluacije)
-te metode pretpostavljaju
razliite razine komunikacije s
knjievnoumj/ tekstom
a) metoda primanja ostvaruje
se na prvoj komunikacijskoj
razini, tj/ na razini poetne
recepcije, razini prvi& dojmova
b) metoda tumaenja povezuje
se uz drugu razinu, na kojoj
itatelj pita, tj/ otkriva poruke
(inormacije) koje mu tekst
prenosi (nudi)J
-na toj razini poinje
dekodiranje umj/ kodaJ itatelj
641
aktivira svoj kod i otkriva
smisao tekstaJ
-literarna se komunikacija
oituje kao akt ostvarivanja
smisla knjumj/ tekstaJ taj in
ukljuuje elemente knj/
teorije, stilistike i drugi&
disciplina koje sudjeluju pri
otkrivanju i osmiljavanju
knjumj/ teksta
c) metoda
vrednovanja,evaluacije
povezuje se uz tre)u razinu,
koja ukljuuje knjpov/, tj/
vrijednosni kontekst u kojem
se tekst osmiljava
!ITE*A*NA
KOM$NIKA.IJA
642
- lit/ kom/ je sustav uzajamnog
djelovanja knjievnoumj/
teksta i njegova itatelja
- ukljuuje tri elementa:
tekst (izvor inormacija)
itanje,sluanje
itatelj,primatelj inormacija
a) Te&2t =
&nj%3evnoumjetn%&% te&2t
?TEK#T je sadrajno i
strukturno zavrena cjelina
organizirana po zakonima logike
i gramatike odreenog jezikaJ
t/ je priop)enje (poruka,
inormacija, sustav
inormacija)J odlikuje se
sadrajnom, smisaonom i
strukturnom zavreno)u
643
- u umjetnikom tekstu
progovara autorova
individualna stvaralaka
osobnost
() J-M- !otman
?? pronalazi razlike izmeu
umj/ i neumj/ teksta u nainu
modeliranja stvarnosti i u
jeziku kojim se to iniJ
-knjumj/ tekst izgrauje se na
predloku prirodnog jezikaJ
im prirodni jezik preuzima
estetsku unkciju, dobiva nove
znaajkeJ
-u umj/ tekstu dolazi do
semantizacije nesemantiki&
elemenata prirodnog jezikaJ
- u umj/ tekstu poruke
644
(inormacije) prenosi svaki
element umjetnikog znaka,
tekst se ponaa kao speciian
sustav znakova u kojem
razgranatost znakova
proiruje, pove)ava broj
inormacijaJ
-proirivanje i pove)avanje
ino/ posljedica je dopunski&
znaenja koja dobivaju
jedinice izraza kao posljedica
isprepletanja prirodnog i umj/
jezika i kao posljedica
semantizacije nesemantiki&
elemenata prirodnog jezika
') %tate0jCpr%mate0j
postoji nekoliko
645
klasiikacija:
M po Vo04a2tu: nekritiki
itatelj koji puno ita, itatelj
koji malo ita, aktivan itatelj
koji postavlja cilj itanja,
itatelj koji se usmjerava
prema odreenoj vrsti knjiga,
posluni itatelj koji se
podreuje rukovoenju,
itatelj koji se ne vra)a
proitanom
M po )%r0u: itatelj koji u
tekstu trai korisnu
inormaciju, itatelj koji ne
uspostavlja kritiki stav,
itatelj koji zauzima kritiki
646
odnos prema tekstu, itatelj
koji ita bez praktinog cilja
M po 2ambergeru tipovi
itatelja meu djecom:
romantini tip koji ita
antastinu literaturu,
realistiki tip, intelektualni tip
koji u knjizi trai objanjenje
pojava, estetski tip koji u
knjizi trai doivljaj ljepote
d) O2tvar%vanje 0%terarno?
d%da&t%&e &omun%&a'%je
-razliita odreenja pojma
komunikacije:
k/ je razmjena znaenja meu
ljudima
k/ je razmjena ideja i
iskustava meu pojedincima
k/ je priop)avanje inormacija
647
o stvarima i pojavama drugim
osobama
k/ je interakcija pomo)u
znakova
k/ je slanje i primanje
inormacija
-komunikaciju odreuje pet
temeljni& elemenata: izvor
inormacija, odailjatelj
(prenositelj), kanal, primatelj,
cilj
-komunikacijski sustav ne
ukljuuje samo te&nike
sustave koji prenose
inormacijeJ
648
-ona je socijalna pojava jer se
ostvaruje kao interakcija
izmeu osoba pri kojoj jedna
jedinka utjee na ponaanje
druge jedinke
--sredstva komunikacije
razliiti su znakovni sustaviJ
2u&ler razlikuje tri vrste
znakova i tri nji&ove unkcije:
ekspresivnu, apelativnu,
reprezentativnu
(prikazivaku)
-novija istraivanja odreuju
dvije temeljne vrste znakova
kojima se ostvaruje
komunikacija:
649
simbole koji imaju
signiikacijsku unkciju
predstavljanja i
signale koji imaju
ekspresivnu unkciju
simboli su znakovi za
oznaavanje stvari, pojava,
ideja, spoznaja, doivljaja, oni
su nositelji znaenjaJ
najvaniji simboli su rijei u
meusobnim vezama govornog
i pisanog izraza
signali su izraz nekog
unutarnjeg stanja, ne
proizvode se namjerno i ne
biraju se, kao to se to ini sa
simbolima
650
e) Vr2te &omun%&a'%ja
o komunikacija moe biti
verbalna i neverbalna
-verbalna se slui govorom, a
neverbalna moe biti odvojena
od govora i slui se
izvanjezinim
(ekstralingvistikim) i
paralingistikim sredstvima
o komunikacija moe biti
posredna i neposredna
-posredna komunikacija
ostvaruje se posredstvom
te&niki& sredstava (teleona,
televizije, gramoona), a
neposredna u interakciji vie
osoba
651
o moe biti jednosmjerna (in/
ide od poiljatelja do
primatelja, a primatelj ne
uzva)a povratnom in/), i
dvosmjerna
-kom/ s knjievnoumj/ tekstom
moe biti nepo2redna (bez
posredovanja nastavnika,
ostvaruje se itanjem u sebi) i
posredna (kada druga osoba
ita tekst)
;) te9&o6e u 0%terarno?
d%da&t%&oj &omun%&a'%j%:
,&om- 2metenje)
-cilj je komunikacije
sporazumijevanjeJ uvjetovano
je zajednikim kodom
poiljatelja i primatelja
porukaJ
652
-mogu se pojaviti razliite
smetnje u sporazumijevanjuJ
-Y&eldall je ustanovio sedam
initelja koji odluuju o
sporazumijevanju u
komunikaciji:
47BD<=B 0
48.?1@075=BF1<=0
1.nastaju zbog neusklaenosti
kodova prenositelja i
primatelja inormacija na
jezino-inormacijskoj raziniJ
-prenositelj poruke oblikuje
inormacije jezinim
653
prenositelj prenosi odjednom
veliku koliinu inormacija
2.nastaju zbog distrakcije
(rastresenosti, rasipnosti)J
distrakciju mogu uvjetovati
razliiti initelji:
odailjanje razliiti&
inormacija u isto vrijeme,
koje se mijeaju i oteavaju
recepciju
nepovoljno ozraje u prostoru
gdje se ostvaruje
komunikacija (&ladno)a,
vru)ina, zaguljivost, buka)
654
psi&oloki initelji (umor,
pospanost, zasi)enost,
nezainteresiranost,
nepanja6)/
3.ako prenositelj nedovoljno
jasno i precizno izrie porukeJ
4.zbog inkompatibilnosti
s&ema sugovornika,
- koja se odnosi na razliitost
pri&va)anja i interpretiranja
isti& podataka i sudova zbog
socijalni&, idejno-ilozoski&,
intimni& i drugi& razloga te
razlika u konotativnom
znaenju rijei
655
5.zbog utjecaja nesvjesni& ili
djelomino svjesni&
me&anizama,
- koji se odnose na predrasude
sudionika komunikacije
(predrasude prenositelja o
primatelju i, obrnuto,
primatelja o prenositelju)J
inormacijama se daje drukiji
smisao pod utjecajem
predrasuda, antipatije,
simpatije i sl/
6.kad se inormacija prenosi
zbrkano, nedovoljno
argumentirano, pogrenoJ
656
-primatelj pri takvu prenoenju
inormacija moe biti
dezinormiran, nepotpuno ili
pogreno inormiran
7.smetnja nastaje dokidanjem
komunikacijskog kanala,
- pojavljuje se u situacijama
kada prenositelj inormacije
uskra)uje primateljima
postavljanje pitanja,
primjedbe, ili za&tjeva za
dodatnim (dopunskim)
objanjenjem, kada se iznosi
jednostrana inormacija i
interpretacija, a druge se
iskljuuje, zaobilaenje
konteksta i situacije i sl/
657
Mu o-o procesu pojavljuju se
razliiti izvori inormacijaJ o-o
proces u kojem se ostvaruju
knj/ odgoj i obrazovanje ima
kao temeljni izvor inormacija
knjievnoumjetniki tekst
--uz knjumj/ tekst kao primarni
izvor inormacija pojavljuju se
tekstovi o knjumj/ tekstu
(sekundarni tekstovi)J
--posebno mjesto pripada
kolskom, udbenikom tekstu,
metatekstu
njegova je unkcija
prenoenje inormacija o
primarnom knjumj/ tekstu
prototekstu i razvijanje
recepcijski& i interpretacijski&
mogu)nosti uenikaJ
658
-u skladu s tom unkcijom, k/
knj/ metatekst moe biti:
komplementarni inormativni
tekst (lokalizacije, vezni,
dopunski)
komplementarni pararazirani
tekst koji daje sekundarnu
inormaciju o prototekstu
novim znakovnim sustavom
(likovni, glazbeni, kazalini,
ilmski prijepis)
didaktiki tekst (didaktiko-
instruktivni pitanja, zadaci,
pouke iz teorije i povijesti
knj/J didaktiko-receptivni
reprodukcija, program,
eksplikacija, diskusijaJ
659
improvizacija)
-osim teksta i metateksta
pojavljuju se i drugi
netekstovni izvori
-u @.; literarna kom/
deinirana je kao proces
kodiranja i dekodiranja na
relaciji autor tekst
primateljJ dopunjava se
izvantekstovnim odrednicama
(knjpov, stvaralakim p/, soc/)
4) !%terarno?d%da&t%&a
&omun%&a'%ja
-7;. i . istrauje zakonitosti
unkcioniranja knj/ kom/ u o-o
procesu, utvruje postupke
kojima se ona ostvaruje,
vrednuje rezultate odreenog
660
postupanjaJ
-literarna se komunikacija u o-
o procesu oituje i kao
didaktiko-pedagoka pojava,
tj/ dobiva svoje dopunske
pedagoke odredniceJ
-stoga literarnu kom/ u o-o
procesu odreujemo terminom
literarno-didaktika
komunikacijaJ
-literarna je po svom sadraju
(komunikatu), didaktiko-
pedagoka po metodi i svrsi
--moe biti neposredna i
posredna
661
a) <B8.4?B><1 ostvaruje
se kao neposredni kontakt
itatelja s tekstom, bez
didaktiko-metodikog
posredovanja uiteljaJ obino
se ostvaruje itanjem u sebi
b) 8.4?B><1
!/ nastaje kada druga osoba
ita tekst: uitelj, uenik,
glumac, recitator ili koja druga
osoba
- takav oblik posredovanja u
komunikaciji pove)ava
emocionalne mogu)nosti
primatelja u recepciji teksta,
nudi mu odreeni model
doivljavanja i verbalnog
izraavanja doivljaja tekstaJ
662
"/ nastaje kada uenik slua
tekst s kojeg te&nikog
sredstva u takvoj se
komunikaciji gubi intimni
kontakst s prenositeljem
poruka tekstaJ
#/ nastaje kada je itanje
programirano, tj/ usmjereno
uenik komunicira s tekstom i
svoju komunikaciju podreuje
zadacima koji su iskazani
programomJ
-program itanja, tj/
usmjerenost / oblikuje
(usmeno ili pismeno) uiteljJ
-posredniku ulogu u kom/ s
knjumj/ tekstom preuzima
kolski knji/ metatekst u
663
udb/ ili u specijalno
pripremljenoj k/ lektiri
--u neposrednom i posrednom
tipu komunikacije osim itanja
kao temeljne komunikacijske
aktivnosti ukljuuje se pisanjeJ
-ostvaruje se ;.725<5?1<
D58 literarno-didaktike
komunikacije koja se temelji na
itanju i pisanju, pretpostavlja
i ostvaruje zapisivanje
podataka iz teksta,
itateljevi& zapaanja i
razmiljanja o tekstuJ
-naziva se jo i itanje s
olovkom u ruciJ
-na temelju zabiljeki na
664
rubnici teksta, u dnevniku
itanja ili na obinom papiru,
moe nastati uenikov
metatekst
-kombinirani tip komunikacije
nastaje kada itatelj pojedine
dijelove teksta ostvaruje
aptom ili glasnoJ
-nastaje i pri preinakama
tekstaJ itatelj preinauje
prototekst u drugaiji literarni
ili koji drugi izrazJ
-spomenute vrste lit-didakt/
kom/ pojavljuju se u unkciji
recepcije teksta
1) Komun%&a'%ja %
665
%nterpreta'%ja
-kako interpretacija oznaava
sloeniju razinu literarno-
didaktike komunikacije,
znatnu primjenu doivljava
posredna komunikacija,
-tj/ izmeu knjumj/ teksta i
u/ posreduje uitelj i drugi
izvori inormacija
-u suvremenoj nastavi ima
prednost interpretacijsko-
komunikacijski model u kojem
se ostvaruje zajednika,
naizmjenina komunikacija s
tekstom, tekstu se obra)aju, s
njim komuniciraju i uenici i
uiteljJ
666
- kao sudionik komunikacije
ukljuuje se i udbenik ili koje
drugo nastavno sredstvo
(radio, ilm, DF)
-u komunikacijskom procesu
uitelj komunicira s cijelim
razredom, skupinom, parovima
ili pojedincimaJ
- literarno-didaktika kom/
oituje se kao socijalno-
pedagoka pojavaJ postoje
razliiti kom/ modeli uvjetovani
soc/ initeljimaJ
-komunikacijski model u kojem
uitelj komunicira s knjumj/
tekstom i sa svim uenicima u
razredu obino nastupa u ovim
nast/ situacijama:
667
kad uitelj glasno ili
interpretativno ita tekst
kad tekst objanjava svim
uenicima
kad iskazuje svoje dojmove i
zapaanja o tekstu
-postoji kom/ model koji
ukljuuje komuniciranje
uitelja s pojedinim skupinama
uenika (u skupnom obliku
rada)J
-k/ model moe ukljuiti
parove uenika (rad u
parovima)J
-postoji k/ model u kojem se
ostvaruje individualna
komunikacija s knjumj/ tekstom
668
svaki u/ individualno
komunicira s tekstom na
temelju zadataka koji su
pripremljeni u radnoj biljenici
ili i& je uitelj pripremio
kao sudionici kom/ modela
pojavljuju se tekst, uitelj,
ueniciJ
ukljuuje i kontekst
(izvantekstovne odrednice):
rezultate znanosti (teoriju
knj/, pov/ knj/ soc/)J
ukljuuje i dva tipa
interakcije: didaktiku i
estetsku interakciju
a) didaktika interakcija
669
obu&va)a interakciju uenika i
uitelja, a
b) estetska interakcija
obu&va)a interakciju teksta i
uenika, teksta i uiteljaJ
-izmeu teksta i uenika
ostvaruje se jednosmjerna,
izmeu uitelja i uenika
dvosmjerna kom/J
-komunikaciju izmeu teksta i
uenika uspostavlja uitelj
nakon samostalnog itanja i
pri&va)anja Ruoljivi& el/
knjumj/ tekstaSJ
-predmet didaktike
interakcije izmeu u/ i u/
670
postaju estetska iskustva
uenikaJ
-primarna estetska iskustva
(estetske doivljaje i
spoznaje), koje u/ iskazuju u
didaktikoj interakciji, uitelj
dopunjava i osmiljava
svojim intervencijama koje se
odnose na knjteor/ i knjpov/
odreenje teksta (izvor
inormacija)J
-inormacije koje se
ukljuuju u komunikaciju ne
potiru izvorna estetska
iskustva, nego i& podiu na viu
razinu sinteze i estetskog
vrednovanja
671
-u didakt/ interakciji u/
oituju vlastite mogu)nosti
doivljavanja, razumijevanja i
prosuivanja
%) Te9&o6e u &omun%&a'%j%
-prema utvrenom sustavu teko)a
koje se pojavljuju u komunikaciji
moemo utvrditi teko)e (smetnje)
koje su svojstvene literarnoj
komunikaciji:
<- u komunikaciji izmeu itatelja i
teksta smetnje nastaju zbog
neusklaenosti tekstnog koda i
itateljeva kodaJ osobito na
tematsko-idejnoj i jezino-stilskoj
razini
672
o smetnje na TEMAT#KO?
IDEJNOJ razini nastaju ako
tekst nudi tematiku koja nije
primjena primateljevim
doivljajnim (emotivnim) i
spoznajnim (kognitivnim)
mogu)nostima,
o nastaju smetnje u recepciji
koje oteavaju, usporavaju ili
zaustavljaju komunikacijski proces
(itatelj odustaje od itanja jer
nema zanimanja i motivacije za /,
tekst ga ne potie i ne zaokuplja
svojom temom)
o smetnje na JE"I NO?
#TI!#KOJ razini nastaju ako se
u tekstu uestalo pojavljuje ve)i
broj nepoznati& rijei, pojmova,
673
podataka, imena, nastupaju tzv/
jezine zapreke u recepciji
tekstaJ
o itatelj moe traiti
dopunske obavijesti u tumau
nepoznati& rijei i pojmova, u
objanjenjima i komentarima na
rubnici, ali koritenje dopunski&
konzultacija (izlazak iz teksta u
kontekst) usporava komunikaciju i
esto je dovodi u pitanje
o n euskla enost jezi ni& i
kulturoloki& kodova izaziva u
neizgraenog itatelja
nestrpljenje, nezadovoljstvo i
odustajanjeJ posredovanje radi
uspostavljanja adekvatnog
itateljskog koda name)e se kao
vrlo osjetljiv psi&oloki, pedagoki
674
i metodiki problemJ
o na knj/ komunikaciju utjeu i
drugi imbenici (tip tiska, te&/
oprema, lik/ oprema, karakter
komplementarnog ino/
metateksta)
>- literarnu komunikaciju mogu
oteati P#I)O!O5KI
IMBENI.I , koje dijelimo na
subjektivne i objektivne psi/ /
2u(je&t%vn%
o nerazvijenost literarne
senzibilnosti
o nedostatak italake i knjievne
kulture
o(je&t%vn%
o nepovoljan ugoaj u uionici,
umor
o u literarnoj kom/ dolazi do
675
distrakcije ako se knjumj/
inormacije istodobno mijeaju s
drugim estetskim inormacijama,
o primjerice, kada se pri itanju
knjumj/ teksta usporedno
uspostavlja komunikacija se
glazbenim, likovnim ili ilmskim
komunikatom (usporednost kom/
tijekova moe izazvati
rasprenost estetske recepcije)
o literarnu kom/ moe oteati i
$ ITE!J neprimjerenim
metodikim postupanjem,
neodgovaraju)im ukljuivanjem u
kom/ izmeu u/ i tekstaJ isto tako
u/ pospjeuje lit/ kom/
odgovaraju)im metodikim
postupcima
676
METODI KE
O#NOVE "A
INTE*P*ETA.I
J$ POE"IJE
a) PJE#NIKI ODGOJ
,!I*IKA $ NA#TAVI)
a) #tvara0a &% pje2n% &% od4oj
-aktualni nast/ programi
utemeljuju se na rezultatima
empirijski& istraivanja i
teorija koje su usmjerene na
odreivanje posebnosti
677
odgajanju speciini&
sposobnosti kao temeljne
pretpostavke uspjenosti pj/
odgoja

- u skladu s tim odreuju se i
() /ada 6 e pje2n% &o4 od4oja
a) Na2tavn% pro4ram%
razvijanje osjetljivosti za
pjesniku rije i njezine
izraajne mogu)nosti
(ekspresivne, impresivne,
asocijativne, konotativne)
razvijanje lirski& recepcijski&
mogu)nosti recepcijske
sposob/
razvijanje auditivne recepcije
pjesnikog slu&a
678
razvijanje imaginacije
imaginativni& sposobnosti
razvijanje lirske memorije
razvijanje i oboga)ivanje
predodbenog svijeta
razvijanje i oboga)ivanje
misaonog svijeta
razvijanje sposobnosti
tumaenja lirske pjesme
razvijanje sposobnosti
kazivanja sti&ova
razvijanje lirskog izraavanja
razvijanje sposobnosti
sluanja poezije
razvijanje ljubavi prema
poeziji
b) Metod%ar%
679
razvijanje poetske kritike
kompetencije
razvijanje sposobnosti
itanja, spoznajni&
sposobnosti, aektivni&
sposobnosti
razvijanje sposobnosti
kritike recepcije teksta,
itateljske kompetencije
razvijanje sposobnosti
uivanja u tekstu (sjedinjenje
emotivnog i kognitivnog)
razvijanje komunikacijske,
kritike, poetske,
emancipacijske, kreativne,
projekcijske, emotivne i
djelatne komeptencije
680
ideja, razvijanje pozornosti
(spontane, usmjerene,
aktivne), pam)enja (brzina,
tonost, vjerodostojnost)
vizualno, auditivno, motoriko,
apstraktno pam)enjeJ
zapaanje (usmjereno prema
praksi, ideji, osje)ajima,
umjetnosti, osobi)J
preciznosti (uoavanje
nijansi)J sintetikog miljenjaJ
socijabilnosti (interes za
drugoga, elja za
komunikacijom, samo)a)J
intelektualne aktivnosti
(znatielja, dinamizam)
681
razvijanje sposobnosti
estetskog percipiranja,
doivljavanja, spoznavanja,
antazijskog miljenja,
racionalnog stvaralakog
miljenja, reproduktivno-
produktivnog miljenja,
izraavanja (jezinog),
itanja, izraavanja stavova,
samostalnog itanja
c) I/4raB%vanje vr%jedno2no4
odno2a
682
poeziji ukljuuje sljede)e
odrednice:
potre(u /a
itanjem,sluanjem poezije,
ukljuivanjem poezije u
ivotne situacije (osobne-
intimne i javne),
govorenjem,kazivanjem
sti&ova u intimnoj i javnoj
komunikaciji, zapisivanjem
sti&ova, posje)ivanje lirski&
priredaba, kupovanjem pj/
zbirki, darivanjem pj/ zbirke,
razgovorom o poeziji, pisanjem
pjesama, pisanjem o poeziji,
uenjem o poeziji
na temelju ti& istraivanja i
utvrivanja odrednica mogu
se odrediti o-o standardi o pj/
683
o i o
') ;a/e pje2n% &o4 od4oja
-nastavni programi iz knj/
odreuju sadraj, zada)e i
ciljeve pj/ odgoja i
obrazovanjaJ sadraji lirskog
pj/ zastupljeni su u svim r/ .L i
4L
-izbor sadraja, raspored po
razredima ili k/ stupnjevima,
vodoravna i okomita
organizacija, usklauju se s
pedagoko-psi&olokim
odrednicama
tj/ s emocionalnim,
spoznajnim i literarnim
razvojem uJ
- istraivanja recepcijski& i
684
spoznajni& mogu)nosti u/ na
razl/ stup/ k/ omogu)ila su
uspostavljanje periodizacije u
pj/ o i o/
-prema recepcijskim i
spoznajnim mogu)nostima,
poetskim interesima i nainima
komunikacije s lirskom pj/
uspostavljene su aze
pjesnikog odgoja i
obrazovanja:
8?B>L;.A4;1 K1@1
685
doivljavaju ritam, doivljaj
iskazuju motoriki (pokretima
ruku, nogu)J ritmizirani govor
esto prelazi u pjevanjeJ
poezija se prima auditivno
8?F5 .4<.F<.L;.A4;5
4D081<= (!/,"/ i #/ razred)
karakterizira ga zanimanje za
nonsesnu poeziju, poeziju s
motivima iz ivotinjskog
svijeta, svijeta djetinjstva
(igre), pejzane pjesme te
pjesme s obiteljskim motivimaJ
-u komunikaciji prevladava
sluanje poezijeJ recepcija se
ustvaruje na zvukovnome sloju
(do/ ritma i rime),
imaginativnom primanju pj/
slika i emocionalnog sloja pj/J
686
- razvijena je lirska memorija
djeca lako pamte sti&oveJ iz
predkolske dobi donose
odreenu poetsku recepcijsku
spremnost, koja obu&va)a
osje)aj za zvukovne vrednote
sti&a, spontanost u primanju
poezije, emocionalno i
imaginativno reagiranje, elju
za kazivanjem sti&ova
>?0I5 .4<.F<.L;.A4;5
4D081<= ($/, %/ i '/ razred)
proiruju se poetski interesiJ
otvara se novi krug motiva:
motivi iz svijeta djetinjstva, iz
687
domoljubni te intimni motiviJ
-u/ %/ i '/ r/ imaginativna
recepcija je razvijenija nego u
pret&odnom razdoblju, osobito
u gradnju pjesniki& slikaJ
-interpretacije ukljuuju ve)i
broj knjteor/ pojmovaJ
-istraivanja poetske
kompetencije pokazuju:
pronicavost, neposrednost,
zauenost, stvaralako
miljenje, imaginativnost,
pove)anu ljubav prema poezijiJ
-ta se kompetencija ostvaruje
stvaralakom nastavom koja
potie u na pisanje pj/J
688
-poetska kompetencija
utvruje se na temelju
sljede)i& odrednica:
zna prepoznati i imenovati
motive u lirskoj pjesmi
zna prepoznati pjesnike slike
i nji&ovu povezanost u pj/
zna utvrditi kompoziciju
pjesme
zna odrediti vrstu sti&ova i
stroa
zna prepoznati u pjesmi:
epitete, usporedbe,
personiikacije, onomatopeje
zna protumaiti znaenje i
unkciju epiteta, usporedbi,
personiikacija i onomatopeja
u pjesmi
samostalno rabi u vlastitom
689
jezinom izraavanju epitete,
usporedbe, personiikacije i
onomatopeje
(vrlo uspjenoJ -uspjenoJ
-manje uspjenoJ -neuspjeno)
D?B]5 .4<.F<.L;.A4;5
4D081<= ((/, */ i +/ razred)
uenici pokazuju pojaano
zanimanje za intimistiku
poeziju (osobito uenice)J
usmjerenost prema vlastitom
unutarnjem svijetu upu)uje i&
prema poeziji kao izrazu
ljudskog subjektivitetaJ
690
-iri se ljestvica emocionalni&
oitovanja i mogu)nosti
poistovje)ivanja s
emocionalnim slojevima lirske
pj/J oituje se i misaoni pristup
te izraavanje kritikog
odnosaJ
-pojavljuje se zanimanje za
pjesnika i njegovo stvaralatvoJ
poetska kompetencija
ukljuuje: iri prostor
doivljavanja i razmiljanja,
posjedovanje pojmovnog
instrumentarija u
interpretaciji te kritike
releksijeJ
-u/ samostalno interpretiraju
lirske pj/ i piu pjesnike
tekstoveJ
691
-poetska kompetencija
utvruje se na temelju
sljede)i& odrednica:
znati prepoznati metaoru,
kontrast i inverziju u pjesmi
znati protumaiti znaenje i
unkciju metaore, kontrasta
i inverzije u pjesmi
samostalno stvaranje teksta
u kojem se pojavljuju
metaore, kontrasti i
inverzije
znati prepoznati u pj/
metaoru, alegoriju, iguru
ponavljanja, aliteraciju i
asonanciju
692
samostalno stvarati tekst u
kojem rabi metaore,
alegorije i asonancije
zna prepoznati u pjesmi
metonimiju, reren,
retoriko pitanje, antitezu,
&iperbolu
zna protumaiti znaenje i
unkciju metonimije,
rerena, retorikog pitanja,
antiteze, &iperbole u pjesmi
samostalno stvara tekst u
kojem rabi metonimiju,
reren, retoriko pitanje,
antitezu i &iperbolu
(vrlo uspjenoJ -uspjenoJ
-manje uspjenoJ
-neuspjeno)
693
d) *a/%ne re'ep'%je8 op%2a %
%nterpreta'%je 0%r2&e pje2me
-u skladu s doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika odreuju se razine
recepcije, opisa i
interpretacije lirske pj/J
-recepcija pret&odi opisu i
interpretacijiJ
-opis obu&va)a odreivanje
naslova, vrste teksta,
tematsko-motivskog sloja,
kompozicije, jezika
(standardni, nestandardni
izraz)J
694
- na vioj razini opis obu&va)a
stilsko odreenje teksta,
knjievnoteorijske i
knjievnopovijesne odrednice
(vrijeme nastanka, poloaj u
autorovu opusu, pripadnost
stilskoj ormaciji, knj/ smjeru i
odreenoj poetici)J
-interpretacija ukljuuje opis
kao is&odite za razvijanje
spoznaja o tekstuJ
-na ljestvici pristupa tekstu
krovni poloaj zauzima
estetsko vrednovanje
Bstetsko vrednovane
5nterpretacija
.pis
?ecepcija
695
-pod pojmom razine razumijeva
se stupanj (razvijenosti)
doseg doivljaja i spoznaja
(osje)aja i misli), zastupljenost
knj/ pojmova kojima se izriu ti
doivljaji i spoznaje, odnos
spontanog (intuitivnog) i
racionalnog spoznavanja
O#NOVNO5KO#!A *A"INA
%/razred opis teksta (vrsta,
tema, motivi)J ralamba
(dijelovi pj/ stroe, sti&ovi),
promatranje, usvje)ivanje
696
'/ razred opis teksta (vrsta,
tema, motivi, jezik, pisac)J
ralamba (organizacija
motiva, osje)aji i misli,
organizacija stroa)J
knjteorijska orijentacija
(/ razred interpretacija
(prijenos dojmova, zapaanja,
osje)aja i misli u pojmovni
govor i knjteorijsko
tumaenje)
*/ razred interpretacija i
estetska prosudba (opis,
ralamba, interpretacija),
knjpovijesna orijentacija
697
#*EDNJO5KO!#KA *A"INA
!/ razred interpretacija i
estetska prosudba (opis,
ralamba, interpretacija),
knjievnoteorijski i
knjievnopovijesni kontekst
"/ razred interpretacija i
estetska prosudba (opis,
ralamba, interpretacija),
stilska ormacija kao kontekst,
opus kao kontekst
#/ razred interpretacija i
estetska prosudba, opus kao
kontekst, stilska ormacija kao
kontekst
698
estetska prosudba, tematski i
vrstovni kontekst, stilska
ormacija kao kontekst
() $ENI.I I
POE"IJA
a) Poet2&% %ntere2% u en%&a
-uvjetovani su razliitim
odrednicama koje se istrauju:
sadraj, vrste, autor,
vremenska pripadnost, jezik,
stil
699
-osim unutarnji& odrednica,
koje proizlaze iz umjetnikog
bi)a lirske poezije, postoje
izvanjske odrednice, koje su
uvjetovane socijalnim,
kulturolokim, psi&olokim i
komunikacijskim odrednicamaJ
-soc/ odrednice vezuju se uz
socijalnu sredinu u kojoj u/
ivi i odrasta (obitelj, ua i ira
drutvena sredina),
-kulturoloke odrednice
proizlaze iz kulturnog
okruenja (kulturni sadraji u
obitelji i drutvenoj sredini,
posredovanje medija, kulturni&
maniestacija),
700
-psi&oloke odrednice izvode
se iz spoznaja razvojne i
spoznajne psi&ologije,
-komunikacijske iz naina
komuniciranja s lirskom
poezijom (itanje, sluanje,
medijsko ostvarivanje)
--nastava poezije, pj/ odgoj i
obrazovanje, svoju uspjenost
duguje svim unutarnjim i
izvanjskim odrednicamaJ ona
ima odreene zada)e u
razvijanju poetski& interesa te
u pj/ odgoju i obrazovanju
mladi& narataja
() $/ora& emp%r%j2&o4
%2tra3%vanja poet2&%1 %ntere2a
701
-u istraivanju poetski&
interesa u/ primjenjuju se
razliite istraivake metode
(metodiki pokus, intervju,
anketa, pismeni radovi)J
-?osandi) navodi anketu
ostvarenu u viim r/ .L, anketa
sadri pitanja alternativnog,
viestrukog izbora te pitanja
otvorenog tipaJ
- u obradi ankete primjenjuje
se kvantitativna i kvalitativna
ralamba (npr/ !/ Hitate li
radije: a) poeziju, b) prozu)
') OB*ADA
a) Poe/%ja %0% pro/a
702
-uenici se od %/ do */ razreda
u mnogo ve)em postotku
opredjeljuju za prozu (roman i
pripovijetku)J
-u pojedinim razredima nema
izrazitiji& nerazmjera u
opredjeljivanju za poeziju i
prozuJ
-novija istraivanja pokazuju
da mladi it/ najradije itaju
prozu, a mnogo i& manje
privlae lirska poezija i drama
Upotrebno razviti zanimanje za
itanje poezije, njezino
703
o ovjekovu postojanju
() %tanje %0% 20u9anje poe/%je
-istraivanje pokazuje da se
uenici u ve)em postotku
opredjeljuju za sluanje
poezijeJ
-analitiki pristup poeziji, koji
je utemeljen na samostalnom
itanju u sebi, dolazi u drugi
plan
Uzada)a je nastave uiti itati
poeziju i razmiljati o njoj
-poezija se u naem vremenu
sve vie prima auditivno (s
radija, televizije, 3>-a,
interneta)J
704
-samostalnim itanjem (/ u
sebi) ostvaruje se mogu)nost
polaganijeg poniranja u svijet
pj/J itatelj se zaustavlja na
pojedinim detaljima, analizira
i&, razmilja o njima i tako
osmiljava (spoznaje) svijet
pjesmeJ
-sluanjem poezije itatelj se
angaira ponajprije emotivno,
doivljava estetski uitakJ
-za itanja poezije u sebi
aktivnost se itatelja oituje
viestruko: uz emocionalne
procese aktivira se antazija,
pam)enje i miljenjeJ / u sebi
uspostavlja odnos pojedinosti u
pjesmi, povezuje slike i
705
predodbe u cjelinu, omogu)uje
itatelju da pokrene svoje
kritiko miljenje
') G0a2no8 po0u40a2no8
9aptom8 2&and%ranjem
-uz itanje u sebi nuno je
airmirati glasno i poluglasno
itanjeJ
-iskustvo pokazuje da uenici u
trenucima primanja poezije
imaju potrebu za glasnim
izgovaranjem pjesnike rije,
za njezinim ozvuenjemJ
-u toj je potrebi prisutna elja
za dubljim posjedovanjem
pjesnike poruke i
intenziviranjem doivljajaJ
-uenici su u anketu unijeli i
706
poluglasno itanje poezije koje
prelazi u apatJ takvim
itanjem ne eli se naruiti
sveana atmosera koja se
pojavljuje pri itanju poezijeJ
-skandiranje djeca poinju
itati sti&ove skandiranjemJ
poezija se izdvaja kao poseban
oblik govoraJ moe se
primijeniti u didaktike svr&e
radi uoavanja ritamskog
ustrojstva pjesme
d) Med%j%
-itanje poezije u suvremenoj
se koli ostvaruje razliitim
medijimaJ
-u (/ razredu uenici se
opredjeljuju za sluanje
poezije s gramoonski& ploa,
707
magnetoonski& vrpci, radija i
televizijeJ
-ponajprije se opredjeljuju za
prezentiranje poezije medijem
(DF) koji omogu)uje da vide
interpretatora (glumca,
pjesnika ili recitatora)J time je
izraena elja za neposrednim
komuniciranjem s
prenositeljem pj/ porukaJ
-uporaba te&niki& sredstava
omogu)ava uenicima da doive
poeziju u interpretaciji
najpoznatiji& interpretatoraJ
708
-uenicima treba omogu)iti i
uiteljevu govornu
interpretaciju pj/ tekstaJ
istraivanja su pokazala da je
upravo uitelj, itaju)i poeziju,
otvorio svojim uenicima put u
itanje i doivljavanje poezije
e) I/(or med%ja
-uenici su u anketi navodili da
najradije sluaju recitiranje
poezije kad im pjesme
neposredno ita glumac,
majka, otac, brat, autorJ
- neki su izjavili da nerado
sluaju poeziju kad je drugi
itaju i najradije je itaju
sami (ponuda bila s
gramoonske ploe, s DF
709
ekrana, kad u/)
;) Odno2 uen%&a prema
vr2tama 0%r2&e poe/%je
-odgovori su pokazali da
poezija zaokuplja uenike .LJ
no postoje razlike u
zainteresiranosti za odreenu
vrstu lirske poezije
4) "an%manjeC%ntere2 uen%&a
/a vr2te 0%r2&e poe/%je
-uenici %/ i '/ razreda
opredjeljuju se za vedru
poeziju (o radosti, sre)i,
ljubavi), pejzanu poeziju i
poeziju o rodnom graduJ
710
-uenici (/ i */ razreda
usmjeruju se prema intimnoj,
socijalnoj i rodoljubnoj poeziji
1) Odno2 uen%&a prema
tvor(en%m 2a2tavn%'ama 0%r2&e
poe/%je
-ne moemo se zadovoljiti
samo sadrajnom odrednicom i
izraavanjem emocionalnog
odnosaJ
- lirska je pj/ sloena
strukturaJ uenike suoavamo
s posebnostima lirske poezije,
uvodimo i& u razumijevanje
njezina jezikaJ
- na toj se razini komunikacije
s lirskom pj/ otvara sloen
711
sustav odnosa u koje u/ .L ne
moe odjednom prodrijetiJ u
svijet ti& odnosa ulazi se
postupno
posebnosti lirske poezije
oituju se u
- drugaijem zvuanju od
proznog govora (melodioznost,
muzikalnost), u drugaijoj
uporabi jezika, u zgusnutosti
izraza i njegovoj semantikoj
(znaenjskoj) slojevitosti, u
slikovnosti, ekspresivnosti i
sugestivnosti
-uvoenje u/ u sloene odnose
koji se ostvaruju u svijetu
lirske pj/ poinje u .L i
nastavlja se u svim azama knj/
odgoja i obrazovanjaJ
712
-prepoznavanje poezije,
njezino doivljavanje,
razumijevanje i tumaenje
povezuje se s razvitkom osobe
i razvijeno)u knj/ kultureJ
-naznaen sustav odnosa u
strukturi lirske pj/ otkriva se
interpretacijom
%) Pje2n%&e 20%&e8 mu/%&a
2t%1a
-pozornost uenika zaustavlja
se na razliitim elementima
lirske struktureJ
-ainiteti se kre)u u rasponima
od pjesnikove emotivnosti koja
progovara u pjesmi do stilski&
odrednica, tj/ do pjesnike
rijei koja objavljuje pjesnikov
713
doivljaj svijeta
- uenicima su najprivlaniji ovi
elementi strukture lirske
pjesme: slika, glazba, rima,
ritam, sretan zavretak, opisi,
rijei, sadraj, jednostavnost,
osje)ajnost, pjesnikovo
poznavanje ovjeka, dubina i
iskrenost pj/ osje)aja, boje,
osje)aji koji su im bliski,
prepoznavanje vlastiti&
osje)aja u pj/ izrazu,
pjesnikove poruke, duboke i
jednostavne misli, istina koja
se u pjesmi objavljuje,
metaore, osje)aji i misli,
aorizmi, realnost iskazivanja,
neposrednost, ton pj/, motivi
714
pj/, pjesnikovo raspoloenje
-pjesnika slika nije
jednostavna lirska
mirkostrukturaJ to je posebna
organizacija pjesnikog govora
koja primatelju omogu)uje da u
odnosima rijei i nji&ovu
znaenju otkriva pjesnikovu
viziju ivotaJ
-muzikom sti&a takoer se
izraava idejno-estetski
smisao poezije
j) Do3%v0javanje %0% ana0%/a
pje2me
-umjetnika djela su predmet
uivanja, ali isto tako i
predmet spoznavanjaJ
715
- kada je rije o spoznavanju
poezije, ne mogu se zaobi)i
osnovne misaone operacije:
analiza, sinteza, usporeivanje,
uoavanje odnosa meu
pojavama u pj/, uop)avanje,
sistematizacija, klasiikacija i
sl/J
-spoznaje se pj/ teksta
izraavaju pojmovima,
sudovima i zakljucima koji ne
moraju biti jedinstveni i
jednoznani subjektivnost je
u spoznavanju pj/ djela
nezaobilaznaJ
716
-istraivanja o psi&ologiji
itanja pj/ dj/ potvruju
povezanost emocionalni& i
intelektualni& procesa za
vrijeme itanja
- itateljeva aktivnost
sjedinjuje estetske, moralne i
socijalne osje)aje, zamiljanje,
pam)enje i zakljuivanje
--najvie uenika opredjeljuje
se za spontano doivljavanje,
sluanje i itanje poezijeJ
-u zavrnim razredima ((/ i */)
u neto se ve)em postotku u/
opredjeljuju i za analizuJ
717
-opredjeljivanje za analizu
uvjetovano je znaajkama k/
interpretacije poezijeJ ako se
provodi neinventivno,
ormalistiki i dogmatski,
odbit )e uenike i od poezije i
od analize
--put prema analizi poezije u
samostalnom itanju
oznaavaju biljeke:
zapisivanje zapaanja, misli,
asocijacija, sudova koji se
javljaju pri itanju poezije,
citiranje sti&ova, ispisivanje
rijei, sintagmi, stilski&
sredstavaJ
718
- takvim se itanjem razvija
kultura itanja, disciplina
otkrivanja pojedinosti, kultura
miljenja, ukus i senzibilnost
--anketa je pokazala da uenici
.L u ve)em postotku nemaju
razvijenu naviku itanja
poezije s biljeenjem
-razvidno je, prema
rezultatima ankete, da kolski
razgovor o poeziji i uiteljevo
tumaenje poezije ne privlae
pozornost uenikaJ radije
samostalno otkrivaju poeziju
&) $0a/a& u 2v%jet poe/%je
719
-u izgraivanju odnosa prema
poeziji zanimljivo je ustanoviti
kako je dolo do prvog susreta,
tko je mladom bi)u otvorio
vrata u svijet poezije
ueniki odgovori: ne sje)am
se, majka, baka, otac, sestra,
ujak, teta, sam, slikovnica,
vrti), uiteljica u 5/ razredu,
kola, uitelj &rvatskog jezikaJ
- pri izgraivanju metodiki&
sustava valja potovati
izvannastavne (soc/-psi/)
initelje koji odreuju
uenikov odnos prema poeziji
') NA#TAVA
720
POE"IJE
u tradicionalnoj nastavi
poezije lirsko je djelo bilo
predloak za uenje tropa i
igura, cilj je bilo razvijanje
pam)enja i deklamatorski&
sposobnosti,
analiza ormalni& elemenata
lirske pjesme omogu)avala je
spontano komuniciranje s
lirikomJ
kolski pristupi poeziji esto
zavravaju na opisivanju
721
komuniciranja s lirskom pj/:
strukturalist =/7/Aotman
upozorava na vulgarizaciju
lirske pj/ u ormalistikoj i
deskriptivnoj analizi
moderna se nastava poezije
bavi organskim jedinstvom
pjesme, jedinstvom sadraja
i ormalni& elemenata, cilj je
uenicima otkriti smisao
poezijeJ
analiza koja iznevjerava
cjelovitost pj/, njezino
organsko jedinstvo (jedinstvo
sadrajni& i ormalni& el/) i
zaustavlja se samo na
722
smisao poezije, uvodi i& u
njezin svijet i upoznaje s
tajnama njezina postojanja
metodiki pristupi lirskoj
poeziji izgrauju se na
predloku knj/ znanosti,
psi&oloki&, socioloki&,
pedagoki& i gnoseoloki&
odrednica, tj/
interdisciplinarno
a) Interd%2'%p0%narno
uteme0jenje
-utemeljuje se na spoznajama
razliiti& disciplinaJ
723
a) znanstveni sadraj
preuzima iz teorije i povijesti
knj/, knjievnoznanstvene
metodologije i knjievne
kritike
b) umjetniki sadraj
preuzima iz korpusa lirske
poezije (&rvatske i poezije
drugi& naroda)
- znanstveni i umjetniki
sadraj prenosi se na
didaktiko-pedagoku matricu
prema za&tjevima teorije
didaktikog prijenosa
724
-didaktiko-pedagoku
matricu ine: nastavni
programi (kurikuli), udbenici,
itanke, lektirna dj/,
prirunici, didaktika
sredstva i pomagala (vizualna,
auditivna, audiovizualna)
() Knj%3evnoteor%j2&o
odreBenje 0%r2&e poe/%je
-teorija knj/ odreuje bit
lirske poezije, vrste,
strukturu i izrazJ
725
-bit lirske poezije krije se u
odreivanju lirskog subjekta
prema svijetu, u oitovanju
stvaraoeva unutarnjeg
svijeta koji se oivotvoruje u
posebnostima lirskog
izraavanja
-kategorija
#$BJEKTIVNO#TI bitna je
odrednica lirske poezije koja
ju razlikuje od epike i drameJ
-unutarnji svijet lirskog
subjekta razotkriva se u
posebnim lirskim ormama,
ponajprije u monologu, koji
organizira emocionalno i
misaono tkivo pjesnikove vizije
svijetaJ
726
-lirika otkriva stvaraoevo
intimno bi)e: ljubav, radost,
nespokojstvo, enju,
stradanje, osjetilni nemir,
tjeskobu, misaona traenja,
zalete antazijeJ
- u ispovijedanju lirskog
pjesnika itatelj prepoznaje i
produbljuje osobnu intimnost,
tj/ lirska pjesma se time die
iznad pojedinanog i dobiva
univerzalni smisao
-- sadrajno tkivo lirske pj/
uvjetuje posebnost njezine
strukture, posebnost
izraajni& sredstava kojima se
ona ostvarujeJ
727
-is&odite lirske pjesme ini
proivljavanje lirskog
subjekta u odreenom
trenutkuJ ona je umjetnost
trenutka u kojem se zgunjava
pjesnikovo emocionalno i
misaono iskustvoJ
-u strukturi lirske pj/
iezavaju dogaaji kao
pokretai i tvoraki elementi,
nema abule, nema likova koji
pokre)u radnjuJ
-lirska se pj/ gradi kao slika,
emocionalno intonirana, kao
muzika pj/ govora koja
izraava pjesnikov unutarnji
svijetJ
728
-mu/%&a i 20%&a dva su bitna
elementa lirske struktureJ
-jezik lirske pj/ karakterizira
najkondenziraniji i
najekspresivniji tip govora
') K0a2%;%&a'%ja poe/%je
temat2&%: ljubavna,
rodoljubna, socijalna,
ilozoska, pejzana
;orma0no: oda, elegija, &imna,
ditiramb, epigram, madrigal
i jedna i druga klasiikacija
ima odreeni& nedostataka
ista lirska tema moe biti
izraena u razliitim lirskim
ormama (npr/ sonet izgraen
na rodoljubnoj temi)
729
-klasiikacija lirske poezije
prema ormalnim kriterijima
sve vie gubi smisaoJ
-novija knjkrit/ literatura sve
vie dovodi u sumnju kriterije
klasiikacije lirske poezije i
naputa naslijeene sustave
klasiikacije iz razdoblja
klasicizmaJ
- lirski stvaraoci mijenjaju
naslijeene orme, pravila
koja su vrijedila za odreene
orme u antikoj knj/, knj/
klasicizma i noviji& razdoblja
ne vrijede u suvremenoj knj/
d) Peda4o9&o?p2%1o0o9&e
odredn%'e
730
-knjteor/ i knjpov/ kriteriju
pridruuje se pedagoko-
psi&oloki kriterij, oituje se
pri izboru knj/ gradiva, pri
usustavljivanju, opsegu,
interpretaciji, izboru
metodike strategije,
organizaciji nastavnog
procesa, odreivanju poloaja
uenika u nastavi, ulozi
uitelja
-(curino nema u 7etodici
knjievnog odgoja ili jeNNN)
731
<- 7A"A ,I- do IV-
ra/reda) poezija se prima
spontano, imaginativno, sluno
i vizualnoJ uenici pokazuju
interes za bajku i basnu,vole
lirsku poeziju s pejzanim
motivima i motivima iz djejeg
i ivotinjskog svijeta
-djeca se mogu uivjeti u
svijet pjesme, osje)aju ritam i
imaju sklonosti pjesnikom
nainu izraavanja
>- 7A"A ,V- % VI- ra/red)
poezija se prima emocionalno,
imaginativno, intelektualnoJ
izraen je interes za knji/
732
motive iz pejzaa i
djetinjstva, no ne uspijevaju
otkriti raznovrsna emocionalna
oitovanja to i& nudi poezija
@- 7A"A ,VII- % VIII-
ra/red) pojaan je interes
za ovjekov psi&iki ivot, pri
inter/ se airmira psi&oloki
pristupJ mogu ulaziti u
doivljavanje intimniji& lirski&
pjesama
e) !%r%&a u na2tavn%m
pro4ram%ma
!/ .4<.F<1 L;.A1
-osnovnokolski nastavni
programi odabiru lirski sadraj
prema tematskom i
733
knjienoteorijskom kriterijuJ
-tematski kriterij usklauje se
s recepcijskim (doiv/-spoz/)
mogu)nostima uenikaJ
- raspon tema i motiva te
knjznanstveni& pojmova
odgovara doivljajno-
spoznajnom svijetu uenika
a) Pro4ram2&% 2adr3aj% po
ra/red%ma
(knjievnoznanstveni pojmovi)
-!/razred: navode se samo
lektirna djela (Kemeni), 2alog,
Fitez)
-"/ razred: Poe/%ja:
734
kompozicija, sti&, kitica,
pjesma
-#/ razred: Poe/%ja:
kompozicija pj/ slika kao
kompozicijska na razini
prepoznavanja i imenovanja
-$/razred: Poe/%ja: motivi i
ideja na razini imenovanjaJ
4astav,kompozicija vizualni i
auditivni elementi u pj/ sliciJ
r%tam duina sti&a prema
broju slogova na razini
prepoznavanja, srok na razini
deiniranja, ponavljanja u
sti&u, kitici i pjesmi unkcija
-%/ razred: Pje2n%9tvoCpoe/%ja
lirska i epskaJ
2u2tavC&ompo/%'%ja suodnos
dijelova sti&ova i kitica,
735
motiv, akustiki i vizualni
el/pj/slikeJ r%tam ritamsko
ustrojstvo pj/, vrste sti&ova
(peterac, esterac, osmerac,
deseterac, dvanaesterac),
vrste kitica,stroa, dvosti&,
trosti&, etverosti&, vezani i
slobodni sti&J 2t%02&a 2red2tva
epitet (pojam, odreenje),
usporedba (pojam, odreenje),
personiikacija (pojam,
odreenje)J vr2te: lirska pj/,
pejzana i domoljubna, &imna,
usmeno i pisano pjesnitvo,
&aiku
-'/ razred: 8jesnitvo,poezija
lirsko i epskoJ
sastav,kompozicija vrste
stroa, sti& (monosti&,
736
dvosti&,disti&,
trosti&,tercina,
etverosti&,katrena)J ritam
brz, spor, intonacija i stanka,
opkoraenje i ostvarivanje
stanke
N (pogledaj plan i prog/)
"/ 4?B><=1 L;.A1
-lirsko pj/ u srednjokolskim
programima nadovezuje se na
osnovnokolski program prema
naelima kontinuiteta i
vertikalno spiralnog slijedaJ
737
- utemeljuje se na povijesti
knj/ i teoriji knj/J
knjievnoteorijski sadraj
zastupljen je u prvom razredu
u programskoj cjelini 8ristup
knjievnom djelu i nastavlja se
u ostalim razredima u slijedu
knjievni& razdoblja (stilski&
ormacija)J
-u okviru knjievnopovijesni&
razdoblja lirika se pojavljuje
kao poseban knjievni rodJ
program obu&va)a izbor iz
pjesnitva lirski& pjesnika u
svim knjievnopovijesnim
razdobljima
() Pro4ram2&% 2adr3aj po
738
ra/red%ma
1. razred: lirika pojam, razvoj,
vrste, oblici i znaajke lirike,
stil i stilska sredstva, ritam,
usmena i pisana lirika,
tematska podjela
(domoljubna, socijalna,
du&ovno-religiozna, misaona,
ljubavna, pejzana),
tradicionalni oblici (&imna,
oda, elegija, ditiramb, balada,
epigram, epita, sonet),
pjesnitvo na standardu i
dijalektuJ 0mjetniki sadraj
ine odabrane lirske pj/ iz
&rvatske i svjetske knj/J lirika
(grka i rimska),
srednjovjekovna lirika
2. razred: lirika predrenesanse i
739
renesanse, baroka, klasicizma
i prosvjetiteljstva,
predromantizam i romantizam
3. razred: lirika protorealizma,
realizam i modernizam
4. razred: lirika avangarde i
modernistiki& smjerova,
druge moderne i suvremene
knjievnosti
-u svakom knj/ razdoblju
zastupljene su odabrane lirske
pj/ reprezentativni& pjesnika
koji ine umjetniki
programski sadraj
(<ije iz 7etodike knjievnog
odgoja)
;) $2vajanje 2tru&turn%1
o(%0je3ja 0%r2&e pje2me
740
a) PJE#NIKA #!IKA
-od @- do E- ra/reda uenici
zapaaju vizualne i auditivne
slike
-od uenika se trai da
interpretira sliku i izrazi
vlastitu impresiju
-F- % G- ra/red oboga)uje se
opaanje mirisnim i opipnim
slikama
-uenici otkrivaju da je
pjesnika slika izraz
pjesnikova raspoloenja ili
spoznaja o svijetu
-pj/ slike ostvarene su
izraajnim sredstvima pa
uenici ue o jeziku i stilu
-pjesnika slika se promatra i
741
kao kompozicijska jedinica
M aze primanja pjesni ke
slike:
osjetilno primanje (okom,
u&om)
slika se zamilja
slika se emocionalno
doivljava
slika se analizira
slika se vra)a u kontekst
pjesme
() *ITAM
-analiza ritma provodi se u
svim azama kolovanja i
povezana je s onetikim,
morolokim, sintaktikim i
leksiko-semantikim
ustrojstvom pjesme
742
-ritam se ukljuuje u
interpretaciju lirske pjesme u
svim azama kolovanja:
?<- ? A- ra/reda uenici
zamje)uju izmjenu brzog i
sporog ritma, te ritam
povezuju s promjenom
raspoloenja u pjesmiJ pri
itanju teksta ostvaruju pauze
na kraju sti&a i stroe
?D- % E- ra/red uenici
zamje)uju nijanse u ritmu koje
su uvjetovanje raspoloenjem,
odreuju pauze u sti&u zavisno
od reda rijei
743
?F- % G- ra/red uenici
razlikuju raznovrsne tipove
ritma ovisno o emocionalnom
tonu pjesme, odreuju tempo i
intenzitet izgovora rijei i
sti&ova, ostvaruju pauze
propisane interpunkcijom,
zamje)uju red rijei
-pri interpretaciji ritma
povezuje se nastava
knjievnosti i jezika (naglasak,
duljina, red rijei, slogovi,
naglaene i nenaglaene rijei i
izgovorne cjeline)
?metod% &% po2tup'% &oj%ma
u en%&e uvod%mo u o2je 6 anje
r%tma:
744
sluanje interpretativnog
itanja
uenici sluaju sti&ove te
dizanjem i sputanjem ruke
oznaavaju naglaene i
nenaglaenje slogove rijei u
sti&u
ti&o usmjereno itanje
(uenici itaju u sebi pjesmu
te oznaavaju naglaene i
nenaglaene slogove)
prenoenje pjesnikog teksta
(sti&ova) u prozni oblik
usporeivanje glazbenog djela
koje je inspirirano pjesnikim
tekstom s njegovim
tekstualnim predlokom
c) JE"IK I #TI!
745
- interpretacija lirske pjesme
temelji se na otkrivanju
pjesnikog jezika koji je:
speciino organiziran
sugestivan
pobuuje estetsku
recepciju
emocionalan
slikovit
muzikalan

od <- do A- ra/reda
uenici ne ue knjievnoteor/
pojmove vezane uz pjesniki
jezik (upotrebljavaju npr/
poredbu, ali spontano)
- razvija se osjetljivost za
emocionalno djelovanje i
zvukovne vrednote pj/ jezika
746
D- % E- ra/red ue se
teorijski pojmovi epitet,
onomatopeja, &iperbola,
poredba, kontrast, gradacija
F- % G- ra/red u
interpretativni proces
ukljuuju se gramatiko-
stilska sredstva (unkcija
glagola prezent, aorist,
imperekt)
4) Mot%v%ranje u en%&a
/a pr%1va 6 anje
pje2n% &o4 dje0a
-kao metodiki termin
motivacija oznauje psi&ike
procese koji pokre)u uenike
na odreenu djelatnost i
ponaanjeJ
747
-ti se psi&iki procesi pokre)u
razliitim metodama i
sredstvimaJ
vrste motivacije ovise o:
umjetnikim znaajkama
pjesme
recepcijskim i spoznajnim
mogu)nostima uenika
zada)ama odgojno-
obrazovnoga procesa
pedagoko-metodikim
uvjetima u kojima se
ostvaruje recepcija
a) Vr2te mot%va'%ja
748
-utvrene su prema razliitim
kriterijima: iskustvenim,
jezinim, stilistikim,
knjievnoteorijskim, estetskim
-54;04DFB<B osjetilne,
emocionalne, intelektualne,
imaginativne
-=B@5H<B leksike,
onetske, gramatike,
pravopisne, pravogovorne
-4D5A54D5H;B
usporeivanjem,
personiiciranjem,
metaoriziranjem,
igrom rijei, kontrastiranjem,
stupnjevanjem
749
-;<=5EBF<B tematske,
biograske, vrstovne,
poetoloke, knjievnopov/,
knjievnoteor/, autorske
-B4DBD4;B knjievne,
likovne, glazbene, ilmske,
kazaline
- motivacija se odabire u
skladu s idejno-estetskim
znaajkama pjesme, te
doivljajno-spoznajnim
mogu)nostima uenika
-uzevi u obzir te dvije
odrednice, mogu se uspostaviti
ove
() Vr2te do3%v0jajno?
2po/najn%1 mot%va'%ja:
750
-!/ motivacije utemeljene na
osobnim iskustvima uenika
(emocionalnim, socijalnim,
moralnim i intelektualnim)
-"/ motivacije utemeljena na
glazbenim, likovnim, ilmskim
predlocima
-#/ motivacije utemeljena na
knjievnoteorijskim ili
knjievnopovijesnim
injenicama
-$/ motivacije utemeljene na
op)ekulturnim sadrajima
-%/ motivacije utemeljene na
lingvostilistikoj osnovi
(jezino-stilske)
-'/ motivacije utemeljena na
ilozoskim, sociolokim ili
povijesnim sadrajima
751
a) I#K$#TVENE
MOTIVA.IJE ?
MOTIVA.IJE
$TEME!JENE NA
O#OBNIM I#K$#TVIMA
$ENIKA
(emocionalnim, socijalnim,
moralnim i intelektualnim)
-lirska poezija uvodi uenike
u svijet intimni&
proivljavanja, suoava i& s
drutvenim, moralnim i
egzistencijalnim problemimaJ
-poruke koje lirska poezija
prenosi u/ esto prelaze
dosege nji&ovi& iskustava i
spoznaja te im treba
752
omogu)iti da te poruke prime
i usvojeJ
- odabire se primjerena
motivacija za susret sa
svakom pjesmom kako bi se
stvorio to iri krug
predodaba u koji )e se
ukljuiti pjesnikova vizija
svijeta (kako bi se u/
osobnost RotvorilaS prema
svijetu pj/, kako bi u/ svoja
iskustva obogatio i povezao s
iskustvima koje nosi pj/N)J
-motivacija istodobno slui
kao sredstvo kojim se
odreuje stupanj literarnog
razvoja, sposobnost
753
imaginacije, emotivna
razvijenost, socijalna i
moralna osjetljivost
-sve to u/ nosi u svoj
du&ovnom svijetu i to
olakava komunikaciju s
pjesmom aktivira se
motivacijom
? metod% &% po2tup'% &oj%ma
2e o2tvaruju mot%va'%je
uteme0jene na o2o(n%m
%2&u2tv%ma uen%&a:
an&eta
!/ osobna iskustva mogu se
upoznati primjenom 1<;BD1,
pa se obavijesti o iskustvima
u/ dobivaju pismeno u ormi
754
pitanjaJ dobiveni podaci slue
kao polazna obavijest o
emocionalnoj, imaginativnoj,
intelektualnoj, moralnoj i
socijalnoj prirodi u/ i
smjerokaz za izvoenje
interpretacije tekstaJ
"/ ako anketom elimo
provjeriti kako )e u/ primiti
emocionalni sadraj lirs/ pj/,
njezina )e usmjerenost biti
uvjetovana karakterom
emocionalnog sadraja, iji je
raspon velik u poeziji
#/ osim sadraja koji se eli
provjeriti, odreuje se i o(0%&
an&ete:
- ona moe biti u obliku a)
PITANJA na koja se pismeno
755
odgovara, razlikujemo:
uop)ena pitanja, pitanja
alternativnog izbora, pitanja
s viestrukim izborom ili
pitanja sa zadanom
tematskom poticajnom rijei
uz koju uenici povezuju
odreene motive
primjeri
a) elimo li anketom provjeriti
kako se u uenikovu
doivljajnom svijetu oituje
radost, sre)a, ivotno
zadovoljstvo i vedrina,
oblikuju se pitanja koja
potiu u/ da iskau povod
svojoj radosti i njezino
756
posluiti:
uop6en%m p%tanj%ma koja
omogu)avaju slobodu u
odgovorima: npr/ Lto me u
ivotu najvie radujeN Lto
je za mene sre)aN Lto znai
biti zadovoljanN
a0ternat%vna p%tanja u anketi
ograniavaju takvu slobodu i
iziskuju opredjeljivanje: npr/
.sje)am li jae radost ili
bolN 7ogu li drugome lake
povjeriti radost ili bolN
-opredjeljivanja )e pokazati
odnos prema emotivnim
kategorijama, koji )e se
oitovati u pri&va)anju
odreene vrste poezije
757
u/ moemo ponuditi anketu
u kojoj su p%tanja 2
v%9e2tru&%m %/(orom
odgovora: npr/ ;ada osje)a
zadovoljstvo i sre)uN a) ;ad
mi se ispuni eljaJ b) kad
doivim uspje& u svom raduJ
c) kad drugome uinim dobro
djeloJ d) kad dobijem dar
koji sam oekivaoJ e) kad
osjetim da me drugi voleJ )
kad ugledam neto lijepo
anketom se moe provjeriti
kako uenici emotivno
758
emot%vn%1 rea&'%jaJ uz
motive u/ zapisuju emocije
koje izazivaju ti motivi: npr/
;oje osje)aje u tebi moe
izazvati: !/ ogoljelo stablo u
kinom danu: a) radost,
vedrinu, polet, b)
potitenost, sjetu,
nelagodnost, c) osje)aj
prolaznosti, tugeJ "/
8rocvjetala vo)ka u
sunanom proljetnom jutru:
a) radost, vedrinu, polet,
us&i)enje, b) nezadovoljstvo,
tugu, c) razdraganost,
osje)aj ivotne snageJ #/
smrt voljene osobe: a) tugu,
b) osje)aj bola, c) klonu)e,
d) aljenje
759
za svaki se osje)aj mogu
postaviti slina pitanjaJ tako
ulazimo u trag emotivnom
ivotu u/ i utiremo put
pri&va)anju emotivni&
sadraja u lirskoj pjesmiJ
od osobnog doivljaja
radosti, sre)e, zadovoljstva,
bola, razoaranja i tuge
kre)emo prema pjesnikovu
doivljaju ti& trenutaka koji
)e biti iskazani u lirskoj
pjesmiJ
ulaze)i u svijet pjesnikovi&
doivljaja, u/ otkriva nove
mogu)nosti nji&ova
doivljavanja, oboga)uje
svoje spoznaje o ovjekovu
760
unutarnjem ivotu,
preobraava svoja
dotadanja iskustva u nove
vrijednostiJ umj/ dj/ otkriva
nove spoznaje i mijenja
odnos prema svijetu
anketom se moe provjeriti
odno2 u/ prema v%/ua0n%m i
aud%t%vn%m mot%v%maJ
-takav )e se tip ankete
naje)e primjenjivati pri
interpretaciji pejzane
lirikeJ
-moe se istraivati emotivni
odnos uenika prema bojama
i zvukovima
npr/ ;oje boje u prirodi u
tebi pobuuju osje)aj
761
radosti, a koje tuge:
a) plava boja (neba, mora,
jezera, planina6),
b) bijela boja (oblaka,
cvije)a, snijega6),
c) siva boja (neba, kamena,
oblaka6),
d) uta boja (cvijeta, ita,
sunca, trave, li)a6),
e) crvena boja (maka, vo)a,
neba6),
) crna boja (zemlje, no)i6),
g) zelena boja (trave, li)a,
raslinstva6)/
anketom se mogu istraiti
rasponi asocijacija koje
uenici vezuju uz odreene
motiveJ uenicima se ponudi
() TEMAT#KA
762
POTI.AJNA *IJE u/
&oju navode a2o'%ja'%jeJ
-tematska poticajna rije
mora biti u suglasju s
pjesmom koja )e se
interpretiratiJ
-ako se interpretira intimna
pj/, poticajna se rije uzima
u skladu s motivskom
usmjereno)u pj/ i njezinim
emocionalnim ustrojstvom
primjer
uz ljubavnu pjesmu moe se
dati poticajna rije ljubavJ
uenici navode asocijacije
koje povezuju uz tu rijeJ
-ako pjesnik ispovijeda
intimnu sre)u, razoaranje,
763
bol, nesre)u, enju, samo)u,
nezadovoljstvo, izgubljenost,
strepnju, nostalgiju, polazna
poticajna rije poziva uenike
da izraze krug predodaba,
osje)aja i misli koje povezuju
uz znaenje te rijeiJ
-uitelj zapie ili izgovara tu
rije, a uenici na anketne
listi)e biljee svoje
asocijacije, osje)aje i misli:
-npr/ 2re6a majka, majin
poljubac, uspje& u koli,
bogatstvo, zdravlje, dobitak
na lutriji, izlet, dar, susret6
-tim se postupkom pokre)e
imaginacija, zato je vrlo
prikladan kao motivacija za
764
interpretaciju pejzane lirike
ovisno o mot%v2&om
u2troj2tvu pej/a3ne pje2me,
odabiru se polazne poticajne
rijei uz koje u/ navode
asocijacije i slikeJ kao
poticaj odabire se jedna
rije, sintagma, sti& ili
stroa:
-npr/
a) rije jesen, kia, snijeg,
oblak, nebo, no), sviranje,
suton6
b) sintagma nemirno more,
vo)njak u cvatu, zelena
livada6
c) sti& u travi se ute
cvjetovi (F/Fidri))
765
rominja,,8a nam pria6
(1/I/7ato)
() POET#KE MOTIVA.IJE
-(zapravo je i dalje rije o
iskustvenim motivacijama,
uitelj motivira uenike za
primanje knj/ dj/ slue)i se
sti&ovimaJ
-mogu)i su razliiti metodiki
postupci: itanje sti&ova,
zapisivanje sti&ova i
projiciranje sti&ova i sl/)
a) u%te0jevo %tanje 2t%1ova
-odabrani sti&ovi ili stroe
pokre)u imaginaciju, djeluju
inspirativnoJ
-uitelj moe %/4ovor%t% 2t%1 %0%
766
2tro;u i zatraiti da uenici
neposredno zabiljee na listi)e
ili u svoje biljenice slike i
asocijacije koje se spontano
name)u
() u%te0jevo /ap%2%vanje8
proj%'%ranje 2t%1ova
-uitelj moe /ap%2at% sti&ove
na plou ili i& proj%'%rat% s
pomo)u graoskopa (raunala),
zatraiti da i& uenici
proitaju u sebi i zabiljee (na
listi)e ili u biljenice) slike,
asocijacije i osje)aje koji se
javljaju pri itanju sti&ovaJ
-na predloku odabrani&
sti&ova izraavaju svoj svijet
slika i predodaba
767
primjer
kao predloak uzete su tri pj/
slike iz triju pj/ >/ Dadijanovi)a
(Feer, 7jeseina, <ebo)J pj/
su slike pojedinano
interpretativno proitane,
zatim su u/ itali u sebi tekst
svake pj/ slike posebnoJ poslije
toga dobili su zadatak da
pismeno izraze kako zamiljaju
sliku koju je pjesnik stvorio
(oblikovao)
') MOTIVA.IJE
$TEME!JENE NA
G!A"BENIM8 !IKOVNIM8
7I!M#KIM P*ED!O5.IMA
-motivacije (glazbene, likovne,
768
ilmske) otvaraju put za dublje
doivljavanje pjesnikog djelaJ
primjerena glazbena djela
stvaraju ugoaj u kojem uenik
postaje otvoreniji za primanje
estetski& doivljaja
d) G!A"BENE MOTIVA.IJE
? NA E!A KOJI) #E
MO*AMO D*ATI P*I
I"BO*$ G!A"BENI)
DJE!A:
1. ono mora biti u emotivnom ili
motivskom suglasju s lirskom
pjesmom koja )e se
interpretirati
2. mora biti primjereno
doivljajnim mogu)nostima
769
uenika
3. mora biti vremenski u skladu
sa strukturom nast/ sata, ne
smije i)i na tetu skladne
(proporcionalne) strukture
sata
4. uenike se mora motivirati i
usmjeriti kako )e sluati
glazbeno djelo
+. nakon sluanja uenici
izraavaju (usmeno ili
pismeno) svoj doivljaj
,. doivljaj uenika slui kao
podloga za pri&va)anje lirske
pjesme
/. ako se odabire glazbeno djelo
koje je nastalo na tekstu
lirske pjesme koja se
interpretira, usporeuje se
770
tekst i njegova glazbena
transpozicija
0. glazbeno djelo ima status
autonomne umjetnike
stvarnosti
-doivljavanje intimne lirske
pj/ postaje intenzivnije ako se
glazbom stvori odgovaraju)i
emocionalni ugoajJ glazbeno
dj/ mora pokrenuti
imaginativne procese i tako
motivirati uenike za
raskonije doivljavanje
pjesniki& slika u pejzanoj
liriciJ

primjer
771
- Fivaldijeve skladbe na temu
godinji& doba (8rolje)e,
Ajeto, =esen, @ima) vrlo
uspjeno uvode uenike u
dublje doivljavanje lirski&
pjesama s motivima ti&
godinji& dobaJ
-rodoljubnu pj/ u/ takoer
dublje doivljavaju ako se
odabere primjerena glazbena
motivacija
-ukljuivanjem glazbeni&
djela u nastavu poezije
ostvaruje se naelo korelacije,
jedno od vani& naela
suvremene nastaveJ
772
-to naelo dobiva posebno
znaenje u estetskom odgoju
e) !IKOVNE MOTIVA.IJE
-ukljuivanjem ti& djela u
nastavu knj/, posebno u nastavu
poezije, stvaraju se bogatije
mogu)nosti razvijanja
estetske kultureJ
-likovno dj/ unosi u nastavni
proces poticaje za
doivljavanje ljepote, za
pokretanje stvaralake
antazije, stvaralakog
miljenja i izraavanjaJ
-ono ima djelotvoran odgojni
utjecajJ razvija rodoljubne,
moralne i socijalne osje)ajeJ
773
-motiviranje uenika za
pri&va)anje lirske pj/ samo je
jedna od mogu)i& unkcija
likovnog dj/ u nastavi knj/
- NA E!A KOJI) #E
MO*AMO D*ATI P*I
I"BO*$ !IKOVNI) DJE!A:
o djelo mora biti primjereno
doivljajnim i spoznajnim
mogu)nostima uenika,
odabiru se vrijedna lik/ djela
koja su tematski, idejno i
izrazom bliska uenicimaJ
774
-osobito su primjerena ona
likovna dj/ koja se svojom
tematskom usmjereno)u
povezuju s vizualnim i
emotivnim iskustvima uenika
o djelo mora pobuditi interes
uenika, izazvati emocije,
pokrenuti antaziju i estetsko
prosuivanje
o djelo mora temom, idejom,
ugoajem, izraajnim
karakteristikama
korespondirati s lirskom
pjesmom
o djelo se ukljuuje u
pripremnu azu nastavnog
sata s jasno deiniranim
odgojnim, obrazovnim i
unkcionalnim zada)amaJ
775
-ovisno o karakteru lirske pj/
koja )e se interpretirati,
odabire se likovno dj/ koje )e
stvoriti odgovaraju)i
doivljajni ili spoznajni
kontekst za pri&va)anje lirske
pjesme (izazivanje emocija,
pokretanje antazije,
izotravanje vizualne
percepcije, prepoznavanje
vizualne stvarnosti koja je
likovno izraena, usvajanje
termina i sl/)
o djelo svojom veliinom mora
biti vidljivo svim uenicimaJ
reprodukcija koja se
prikazuje mora biti manja od
ormata ** W '* cm
776
Mot%v%ranje 0%&ovn%m dje0om
o2tvaruje 2e ra/0%%t%m
METODI KIM PO#T$P.IMA
uitelj najavljuje (usmeno)
likovno djelo koje slui kao
motivacijaJ uz najavu djela
navodi ime likovnog tvorca
kojem pripada djelo, ne
ulaze)i u njegov ivotopis/
(kadto se ne objavljuje
naslov djela kako bi ga uenici
pokuali samostalno odrediti
na temelju prikazane
stvarnosti
777
promatranje reprodukcije
ostvaruje se bez objanjenjaJ
uenike suoavamo s likovnim
tekstom i preputamo i&
spontanom doivljavanjuJ
promatranje reprodukcije
estetska je percepcijaJ
kad u/ prime i doive likovno
djelo, provjeravaju se
emotivne reakcije, predodbe
koje se pojavljuju, zapaanja i
sudoviJ
poslije toga provodi se vrlo
kratka likovna analiza s
temeljnom usmjereno)u
prema onom elementu koji
najvie korespondira s lirskom
pjesmomJ
778
taj se element (boja, motivi,
odnosi, ideja, ugoaj) izdvaja i
postaje sponom za
doivljavanje (primanje) lirske
pjesmeJ uitelj polaze)i od
tog elementa, najavljuje lirsku
pjesmu i njezino
interpretativno itanje
lik/ je dj/ usmjerilo tijek
asocijacija, potaknulo raanje
odreeni& emocija i
predodaba koje )e
intenzivirati doivljaj lirske
pj/J
vizualni, estetski poticaji
mogu plodotvorno utjecati na
pokretanje uenikove
produktivne mate, tj/
sposobnosti zamiljanjaJ
779
-stoga )e se susreti poezije i
likovne umj/ naje)e dogaati
u interpretaciji pejzane
lirikeJ primanje pejzane
poezije utemeljuje se na
sposobnosti zamiljanja
predoene vizualne stvarnostiJ
- primjerena, unkcionalna
uporaba lik/ dj/ u nastavi
poezije znai oboga)ivanje
nastavnog procesa i slojevitije
estetsko obrazovanjeJ
-suvremena metodika nastave
knjievnosti airmirala je
izgraen sustav postupaka u
povezivanju knj/ i lik/ umj/J
itanke donose bogat izbor lik/
priloga koji prate pj/ teWtve
780
;) 7I!M#KE8 *ADIJ#KE I
TE!EVI"IJ#KE
MOTIVA.IJE
a) 7%0m2&e mot%va'%je
-suvremena nastava knj/
ukljuila je ilm kao: a)
nastavno podruje (medijska
kultura) i kao b) sredstvo
estetskog odgojaJ
-kao nastavno sredstvo ilm
doivljava razliite primjene
(pri upoznavanju autorove
biograije, pri interpretaciji
knj/ dj/ i pri prikazivanju knj/
781
razdoblja)
,;%0m &ao na2tavno
2red2tvo)
<- 7%0mov% o pje2n%'%ma
-prikazuju pjesnike u
prostorima nji&ova
svakodnevnog ivota (u
obitelji, na radnome mjestu,
na ulici, u prirodi), otkrivaju
ivotne podloge iz koji& je
izrastala nji&ova poezija
(inspirativna vrela nji&ove
poezije), rukopise pojedini&
pjesama i pjesnike zbirkeJ
-tako se ilmom predouju
ivotni i stvaralaki okviri u
kojima je nastala poezija
782
pojedinog pjesnikaJ ilmska
kamera objavljuje ragmente
vizualne stvarnosti koja je
poetski konkretizirana u
pjesmama
primjeri
ilm posve)en ivotu i
poeziji >/ 3esari)a prikazuje
tipine pejzane motive
njegove poezije (stabla, vodu
slap, travu), gradske motive
(osvijetljeni grad, gradska
svjetla, ulice, kavane),
predgrae koje je inspiriralo
njegovu socijalnu poezijuJ
-poezija =ure ;atelana
vezana je uz zaviajne motive
(3etina, jablani, kamen)J
783
ilmska kamera zabiljeila je
te motiveJ
- poezija Iustava ;rkleca
vezana je uz ambijente koji su
prisutni u ilmu (7aruevec,
@agreb)J
- Fjekoslav 7ajer poznat je
kao pjesnik zagrebaki&
gornjogradski& motiva (Iornji
grad), pa se u ilmu pojavljuju
gornjogradske svjetiljke
(laterne) kao karakteristian
motiv njegove poezijeJ
- u ilmu o Fesni 8arun
predoen je mediteranski
pejza rodnog @larina u kojem
je pjesnikinja pronala
izvorita svoje poezijeJ
-Dadijanovi)evo ?astuje
784
prikazano je u ilmu s
karakteristinim
pojedinostima (itna polja,
berai u polju, seoska
dvorita) koje su pjesniki
oivotvorene u njegovim
pjesmama
>- 7%0mov% u na2tav%
-tako zamiljeni ilmovi mogu
se stvaralaki ukljuiti u
nastavni proces i motivirati
uenike za bogatije i
intenzivnije doivljavanje
poezijeJ
- budu)i da su kratki, mogu se
upotrijebiti u pripremnoj azi
nastavnog sata, u unkciji
785
motivacije za pri&va)anje
odreene pjesme koja )e se
interpretirati na satuJ
-ilmom )e se ostvariti
doivljajni kontekst za
primanje pjesme, naznaiti
svijet pjesnikovi& motivaJ
-oboga)eni doivljajima,
dojmovima i spoznajama koje
donosi ilm, uenici )e
angairanije pri&va)ati pjesmu
koja se interpretiraJ
-ilm ima ulogu proiriti svijet
predodaba i uenike uvesti u
krug motiva na kojima se
zaustavila pjesnikova mobilnost
786
-u primjeni element-ilma
ostvaruje se ne&o0%&o ;a/aJ
svaka aza ima odgovaraju)u
metodiku pratnju (metodike
postupke kojima se u/ uvode u
promatranje ilma
-<- u pripremnoj azi uitelj
provjerava jesu li uenici itali
poeziju pjesnika o kojemu je
rijeJ
-provjeravanje se moe
ostvariti dijalogom, citiranjem
sti&ova, navoenjem pjesniki&
zbirki i naslova pjesama,
itanjem biljeaka o
proitanim pjesmama i sl/J
787
- budu)i da se u pripremnoj
azi budi zanimanje za pjesnika
i njegovu poeziju, uitelj moe
proitati ili recitirati koju
reprezentativnu a) pjesmu tog
pjesnika
(obino su za tu prigodu
najprikladnije programatske
pjesme u kojima pjesnik govori
o svojoj poeziji, poeziji uop)e,
o smislu poezije),
pjesnikove b) zapise o
vlastitom poeziji (kako je
nastajala, ime se inspirirala),
prikladne
c) izjave iz intervjua i sl/
An&et%ranjeC%ntervju%ranje
788
- buenje zanimanja za
pjesnika i njegovu poeziju
postie se intervjuiranjem ili
anketiranjem uenikaJ
-intervju, odnosno anketa,
sadri nekoliko pitanja ili
zadataka kojima se potie
zanimanje i zamiljanje:
Lto oekujete od ilma (koji
traje nekoliko minuta i
prikazuje pjesnika)N
;ako zamiljate redoslijed
prizora u ilmuN
;ako )e ilm predoiti
pjesnikovu poezijuN
->- nakon toga uitelj
najavljuje ilm i usmjerava
uenike kako )e ga gledatiJ
789
-@- kad uenici doive ilm u
cjelini, provodi se analiza ilma
(izdvajaju se karakteristini
prizori)J
-pritom se osobita pozornost
pridaje onim elementima u
ilmu koji najneposrednije
uvode uenike u doivljavanje
odreene pjesmeJ tako ilm
ostvaruje motivacijsku ulogu
() Te0ev%/%j2&e mot%va'%je
-slinim metod/ postupcima
ostvaruje se motiviranje
uenika za doivljavanje
lirske pj/ na osnovi DF
emisijeJ
790
-vizualne sekvencije u DF
emisiji pokre)u asocijacije
(vizualnu imaginaciju),
glazbena pratnja stvara
ugoaj za emocionalno
doivljavanje poezije, a
verbalne inormacije
uspostavljaju spoznajni
kontekstJ
- radioemisije motiviraju
doivljavanje lirske pj/
govorom i glazbomJ
- a) govorna motivacija
obu&va)a: recitiranje sti&ova,
791
pouavatelja njegove poezije
-b) glazbena motivacija
obu&va)a glazbenu pratnju
koja stvara ugoaj za
doivljavanje poezije
navedeni tipovi motivacija
odabiru se u skladu s
prirodom lirske pjesme koja
se interpretiraJ
- njima se eli pobuditi
zanimanje, razgibati
asocijacije, pokrenuti
antazijsko miljenje, stvoriti
emotivna klima za
doivljavanje pjesme,
omogu)iti ueniku to bogatiji
i potpuniji doivljaj
792
#AMO#TA!NO
I"VANNA#TAVNO
ITANJE I MOTIVA.IJA
$ NA#TAVI
-suvremena organizacija nast/
procesa temelji se na
povezivanju izvannastavnog
rada i nastaveJ
- uenik upoznaje poeziju
samostalnim itanjem kod
ku)eJ mnoge knjievne
obavijesti dobiva sluanjem
radija i televizije, sluanjem
gramoonski& ploa,
posje)ivanjem poetski&
susreta i poetski& recitala
793
-u irenju poetske kulture
nae je vrijeme airmiralo
poetske recitale posve)ene
pjesnikom stvaralatvu
odreenog pjesnika ili
odreenoj temiJ
- tako je prezentirana poezija
Dina 0jevi)a (pod naslovom
;ristalna kocka vedrine), 1/ 2/
Limi)a, 7/ ;rlee (<epoznat
netko i 2alada 8etrice
;erempu&a) i dr/
-poezija se ukljuuje u
kvizove i glazbeno-literarne
priredbe
794
- mnoge pjesnike tekstove
uenik upoznaje sluaju)i
glazbu koja je inspirirana tim
tekstovimaJ
-velik je broj najpoznatiji&
pjesama &rvatski& pjesnika
uglazbljen (7atoeve,
3esari)eve, ;atelanove, F/
8arun, ;rleine i dr/)
4) MOTIVA.IJE
$TEME!JENA NA
KNJIEVNOTEO*IJ#KIM
I!I
KNJIEVNOPOVIJE#NIM
INJENI.AMA
795
1) MOTIVA.IJE
$TEME!JENA NA
OP+EK$!T$*NIM
#AD*AJIMA
%) #TI!I#TIKE
MOTIVA.IJE ?
MOTIVA.IJE
$TEME!JENE NA
!INGVI#TIKO?
#TI!I#TIKOJ O#NOVI
(nii razredi .L)
-is&oditem se stilistike
motivacije smatra dominantno
stilsko sredstvo ili stvaralaki
postupak
796
-oblikovanje stilistike
motivacije usklauje se s
temeljnim stilskim sredstvom
(mirkostrukturom stila) te s
jezinom i poetskom
kompetencijom uenika
-uzimaju)i u obzir te dvije
temeljne odrednice, u niim
razredima .L moemo
uspostaviti sljede)i sustav
stilistiki& motivacija:
!/ motivacije usporeivanjem
"/ motivacije personiiciranjem
#/ motivacije metaoriziranjem
$/ motivacije igrom rijei
a) Mot%va'%je u2poreB%vanjem
797
-usporeivanje kao stilski
postupak uspostavlja slobodne,
neoekivane, nestvarne,
zaudne veze meu objektima
koji se usporeuju i rezultira
slikovito)u
-stilistika motivacija
usporeivanjem stvara uvjete
za stvaralako izraavanje u
kojem dijete iskazuje Rsvoj
svijet analogijaSJ
- stvaranje poredbe temelji se
na usporeivanju dvaju
pojmova koji pripadaju
razliitim podrujimaJ
798
- poticanje uenika na
stvaranje poredbe ostvaruje
se tako da se imenuje prvi
pojam, a drugi pojam uenici
sami pronalazeJ
-uz prvi pojam dodaje se rije
kaoJ kad se izdvoji prvi lan
poredbe, uenike potiemo na
asociranje: <a to vas
podsje)a, s ime sve moete
usporediti6N 8oslije rijei kao
napii sve rijei koje
oznaavaju Rono na to vas
sunce podsje)a, emu je
slinoS/
799
-svaki uenik oblikuje svoje
poredbeJ stvaraju)i poredbu,
u/ oituje svoju jezinu i
poetsku kompetenciju,
proivljava stvaralaki
trenutak koji ga pribliava i
uvodi u svijet pjesme
() Mot%va'%je
per2on%;%'%ranjem
-uenici nii& razreda pokazuju
osobitu sklonost za
personiiciranje nji&ovi
crtei 4unca ostvaruju likovnu
personiikaciju: sunce ima oi i
lice, smijei se6
800
-personiikacijom dijete ulazi u
metaorino izraavanjeJ
izraavaju)i se
personiikacijom, dijete
otkriva pjesniki jezik
-motivacija se provodi tako da
se najprije odabere motiv koji
)e se personiiciratiJ to moe
biti motiv iz pjesme ili izvan
njeJ
- kad se izdvoji motiv, uenike
potiemo na personiicirani
nain izraavanjaJ poticaj
obino sadri rije zamislite:
@amisli kiobran koji govori,
koji pita/
;oga bi kiobran mogao neto
pitatiN Lto bi mogao pitatiN
801
@amisli: mala krijesnica
umom kroi6
<o) je mrkla, kia lije/
Lto sve proivljava mala
krijesnicaN
Lto sve iniN
8jesnikinja je zamislila
suncokret kao ovjeka/
2io jedan suncokret,
=edan mali suncokret,
5mao je kosu utu/ (F/8arun
;ia u umi/)
<astavi opisivati suncokret
kao da je ovjek
-primjeri pokazuju da se zadaci
personiiciranja temelje na
sposobnosti antazijskog
zamiljanjaJ
802
-ti se zadaci mogu oblikovati na
razliite naine i provoditi
usmeno, pismeno i likovnoJ npr/
motiv kiobrana moe se
izraziti likovnom
personiikacijom davanjem
ljudski& osobina kiobranu-
ustaJ
- bitno je da dijete primijeni
postupak personiiciranja i na
taj nain otkrije mogu)nosti
stvaralakog izraavanja koje
ga pribliava svijetu lirske pj/
kojoj ide ususret
') Mot%va'%je
meta;or%/%ranjem
803
-metaorina iskustva koja
dijete stjee u govornoj
djelatnosti mogu posluiti kao
is&odite za stvaranje i
osvje)ivanje metaoreJ
-metaore koje se pojavljuju u
tepanju pripadaju kolektivnom
tipu metaoreJ do individualne
metaore dijete dolazi
stvaralakim postupkom, ona
se pojavljuje kao rezultat
njegova stvaralatva
-?osandi) na primjeru
metaore 4?3B, koja se
804
metaora
8oloi ruku na lijevu stranu
grudi/ 7irno oslukuj/ Lto to
kuca o tvoj dlanN Lto je srceN
Hime je ono ispunjenoN 0crtaj
sve to moe stati u ljudsko
srce/ (ljubav, veselje, radost/)
7ama te zove imenom/ 1li
katkad ti kae 4?3B ili 4?3B
7.=BO ;ada te mama tako
zoveN ;ako se osje)a kad ti
mama kae 4?3B 7.=BN
tim se postupkom rije 4?3B
smjeta u odreenu situaciju
805
uvjetuje metaoru majka
izraava ljubav, sre)u,
zadovoljstvo, a dijete osje)a
izljeve njenosti
od kolektivne metaore koja
se pojavljuje u govornoj
djelatnosti moemo krenuti
ususret pjesnikoj metaori
koja se pojavljuje u lirskoj
pjesmiJ na predloku
;atelanove pj/ =ablani moe
se uoavati izvorna metaora
koja izraava ljubav prema
djetetu:
-7ene majka zove, mene
majka voli:
=ablane, evo ti vode,
jablane moj/
806
kad uenici uoe orginalnu
(neobinu) metaoru u pj/,
mogu pronalaziti vlastite
metaore kojima )e osloviti
mamu ili tatuJ metaore mogu
birati iz svijeta prirode
(cvije)e, svemir, igrake)J na
stvaranje vlastiti& metaora
u/ potiemo stvaralakim
zadatkom:
npr/ 8okuaj odabrati
najdrai, najljepi cvijet kojim
)e nazvati svoju mamu ili
svog tatu/
Lto bi 4unce moglo raditi da
je ovjek 8ozdrav 4uncu
807
pripremaju za pri&va)anje i
tumaenje lirske pj/J odabire
se motiv koji slui kao
is&odite za stvaranje
metaore te postupci koji
potiu na stvaranje ili
tumaenje metaora
2tvaranje meta;ora u-
pot%emo ov%m po2tup'%ma:
suoavanjem s motivom prema
kojemu u/ zauzimaju
aektivan i antazijski odnosJ
prijenosom svojstava s
pojedinog pojma na drugi
pojamJ zamjenjivanjem imenaJ
preoblikovanjem poredbe u
metaoruJ zamjenjivanjem
poredbe metaorom
808
-motiv i postupak prilagouje
se metaorinom ustrojstvu pj/
kojoj se pribliavamoJ na taj
nain metaora se pojavljuje
kao sadraj stvaralake
djelatnosti, a ne kao deinicija
koju treba nauitiJ uenje
deinicije dolazi kasnijeJ
steeno vlastito iskustvo u
stvaranju metaore olakava
njezino teorijsko osmiljavanje
-motivacije metaoriziranjem
ukljuuju u/ u stvaralaki
proces, suoavaju i& s
razliitim stvaralakim
situacijama i RueS pri&va)ati i
razumijevati pjesniki jezik i
pjesniki nain izraavanja
809
d) Mot%va'%je %4rom r%je%
-u igri rijeima odstupa se od
uobiajene unkcije jezika,
motivacije igrom rijei mogu se
temeljiti: na skra)ivanju rijei,
na proirivanju rijei, na
neoekivanom spajanju
slogova, na neoekivanom
spajanju rijei, na glasovnom
preoblikovanju rijei
-motivacija za&tijeva
odgovaraju)e uvjete koji se
odnose na psi&oloke
odrednice: zanimanje,
znatielju, oekivanje, iziku i
psi&iku osloboenostJ
-dijete ulazi u igru rijeima na
810
osnovi odreenog poticajaJ
- osim jez/ igre koja je
utemeljena na tvorbi rijei
mogu se organizirati igre u
kojima je potrebno razlagati
rijeiJ na odreenom uzorku
djeca upoznaju postupak, a
poslije toga samostalno razlau
zadane rijei ili rijei koje
sami uspostave
primjer
u pj/ @/ 2aloga =asno mi je da
bua bui razlaganje rijei
ostvaruje se na ovim
primjerima: volan, ormula,
jabuci
8romotri rije F.A1</ .na
811
sadri dva sloga/ .samostali
svaki slog i dobit )e dvije
rijei: prva oznaava
ivotinju, druga biljku/
8okuaj sam,a rastaviti rijei
ormula i jabuci/ ;oje si nove
rijei dobio,laN <astavi igru
rijeima koje )e sam,a
prona)i/
primjer"
- dijete moemo pozvati na
jezinu igru na slian nain kao
kad ga pozivamo da izrezuje
dijelove crtea ili slika i
slobodno i& lijepi u kola
na kartoni) se napie rije
kojoj treba RodrezatiS jedan
dioJ odrezani dio priljepljuje
812
se na drugu, neoekivanu
rije koja se pojavljuje u igri
svaki u/ ili skupina dobiva
kartoni)e na kojima treba
RrazloitiS rije, tj/ odrezati
joj jedan dioJ kad se obavi
RrazlaganjeS rj/, poinje
RslaganjeS novi& rijeiJ
-jedan u/ izgovori ili napie na
plou jedinicu koju je
RodrezaoS, a ostali toj jedinici
dodaju one koje smatraju
odgovaraju)imaJ kad se iscrpe
sve mogu)nosti, ita se
Fitezova pj/ Frste lukaJ u/
otkrivaju pjesnikovu igru
rijeima
igra se moe nastaviti
zadavanjem novi& rijei koje
813
treba RnaljepljivatiS na druge
rijei to se navode ili i& u/
nalazeJ na ploi se napiu
rijei kojima se treba dodati
rije ili slog zadan na
kartoni)uJ
-na kartoni)u se zadaju, na
primjer, preiksi 2B@ i 8.> te
rijei >1< i <.], a oni i&
naljepljuju na odgovaraju)e
rijei napisane na ploi (?0;1
bezrukJ >1< bezdan6)
djeca mogu povezivati rijei
koje se inae, u svakodnevnoj
govornoj komunikaciji, ne
mogu povezivatiJ
-povezivanjem rijei koje ne
postoje u svakodnevnoj
komunikaciji djeca ulaze u
814
podruje nonsensa a
nonsesna i& igra osobito
privlai
-spajanje nespojivog s
gledita jezine i ivotne
logike moemo
usporediti sa spajanjem
slikovni& elemenata u kolau
j) MOTIVA.IJE
$TEME!JENE NA
7I!O"O7#KOJ8
#O.IJA!NOJ I!I
POVIJE#NOJ O#NOVI
$VOOENJE
$ENIKA $
#AMO#TA!NO
815
ITANJE POE"IJE
1) #amo2ta0no u2mjereno
%tanje poe/%je
-kad u/ u redovitoj nastavi
uspostave kontakt s poezijom
i naue osnovne postupke o
interpretaciji lirske pj/,
dobivaju zadatak da
samostalno proitaju pjesmu
iz itanke ili djejeg knj/ lista
i odgovore na postavljena
pitanjaJ tako zapoinje
samostalno usmjereno itanje
poezije
%) Pr%2tup pje2n%&oj /(%r'%
<) Pje2n%&a /(%r&a
816
-put do pjesnike zbirke
kre)e od pojedinane pjesme
preko usporeivanja dviju ili
vie pjesama istog autora
-pj/ zbirka sadri ve)i broj
pjesama istog autora ili
razliiti& autora
pri oblikovanju pj/ zbirke
uzimaju se u obzir dva
teme0jna &r%ter%ja:
knjievno-estetski i
pedagoko-psi&oloki
a) prema prvom kriteriju, u
pjesniku zbirku ulaze
estetski najvrednije pj/
pojedinog autora izbor je
svojevrsna antologija
b) prema drugom kriteriju
817
odabiru se pj/ koje su
dostupne doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
u/ (psi&oloki kriterij) i koje
)e svojim porukama
djelotvorno utjecati na
estetsku, moralnu i drutvenu
svijest mladog itatelja, na
njegove idejne stavove i
pogled na svijet
pjesniki se 2adr3aj u
pje2n%&%m /(%r&ama
organizira na kronolokoj,
tematskoj ili tematsko-
ormalnoj osnovi
818
a) kronoloko naelo u
organiziranju pjesnikog
sadraja trai da se pjesme
poredaju prema vremenu
nastajanjaJ takav izbor
prua uvid u pjesnikovu
razvojnu liniju, u aze
stvaranja
b) prema tematskom kriteriju
pjesniki se sadraj
organizira u tematske
krugove (cikluse)J u odreeni
tematski krug ulaze pjesme
koje imaju zajedniku temu
bez obzira na to u kojoj su
azi pjesnikova stvaranja
nastaleJ takvom se
organizacijom lake uoavaju
temeljne tematske i idejne
819
odrednice i pjesniki izraz
- !/ mogu se odabrati pjesme
razliiti& autora iz razliiti&
razdoblja, "/ moe se
usmjeriti samo na odreeno
razdoblje, ali s tekstovima
ve)eg broja autora iz tog
razdobljaJ
#/ poseban je tip pj/ zbirke
izbor pj/ odreenog broja
pjesnika iz pojedinog knj/
razdoblja npr/ Grvatski
pjesnici izmeu dva rata
820
to se naelo rjee
primjenjuje
u k/ lektiri pj/zbir/ od !/raz/
.LJ odabiru se pj/ jednog
autora ili tematske pj/
zbirkeJ u '/, (/ 5 */ raz/
pojavljuju se pj/ zbirke
vezane uz novija razdoblja
knj/ pov/ (novija, suvremena
lir/ iz &rv/,knj/, i knj/ drugi&
naroda, izbor iz dijalektalne
lirike)
>) Metod%&% pr%2tup
pje2n%&oj /(%r'%
-pri uspostavljanju
metodikog pristupa pj/ zbirci
uzimaju se u obzir ove glavne
odrednice:
821
!/ karakter pjesnikog
sadraja u zbirci
"/ doivljajno-spoznajne
mogu)nosti uenika
#/ didaktiko-metodika
rjeenja koja se mogu
primijeniti pri itanju i
interpretaciji zbirke na satu
lektire ili u drugim nastavnim
situacijama
na izbor metodiki& pristupa
utjee sadraj koji sadri
pjesnika zbirkaJ uitelj
paljivo prouava
karakteristike zbirke
822
izraz)J usporedo utvruje
primjerenost pj/ doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima
uenika, naine itanja i
zapisivanja zapaanja o
pjesmama, odnosno
ciklusimaJ na temelju takvi&
predradnji moe uspostaviti
odgovaraju)e metodike
postupke i oblike rada u
provoenju interpretacije na
nastavnom satu
@) %tanje /(%r&e
823
-pri prvom susretu s pj/
zbirkom u/ upoznajemo s
pojmom zbirke i antologije i
dajemo im upute kako treba
itati zbirku, motiviramo
uenike za itanje
uitelj upoznaje u/ s pj/
zbirkom i usmjeruje i& kako
)e je itatiJ karakter
usmjeravanja ovisi o prirodi
tekstova u zbirci, o
doivljajno-spoznajnim
mogu)nostima i kulturi
itanja
pjesme se mogu itati u
sebi, naglas, poluglasno
ista pjesma %ta 2 e ne&o0%&o
puta:
824
1. najprije se itaju redom sve
pj/ da se obu&vati zbirka u
cjeliniJ pri prvom itanju
zapisujemo u dnevnik itanja
spontane reakcije na
pojedine pjesme, ispisujemo
karakteristine rijei i
izreke, zapisujemo naslove
najljepi& pjesama
2. pri drugom itanju vra)amo
se onim pj/ koje su nas
najvie impresionirale, te
pjesme analiziramoJ u analizi
pjesme primjenjujemo
te&niku knj/ interpretacije
koju u/ usvajaju u
nastavnom procesuJ drugo
itanje analitiko trai
due zaustavljanje i
825
razmiljanje nad
pojedinostima u tekstovima
3. pri tre)em itanju
sintetikom, izvode se
sudovi i zakljuci o pj/ zbirci
u cjelini
dakle, pjesnika se zbirka
usvaja na @ ra/%ne:
1. prva razina obu&va)a
spontano itanje i
doivljavanje pj/ svijeta koji
je oivotvoren u pj/ zbirci,
usvaja se njezino
emocionalno, misaono,
motivsko i jezino
ustrojstvoJ ta razina
komunikacije oituje se kao
uivanje (estetska naslada),
zaudnost pred novim
826
svijetom poezije,
emocionalna angairanostJ
prvi dojmovi, jezine i druge
pojedinosti
2. analitika razina oituje se u
istraivanju karakteristika
pojedini& pj/ i pj/ zbirke u
cjeliniJ izdvajaju se uoene
pojedinosti, opisuju se,
izriu sudovi i zakljuci
3. sintetika razina oituje se
kao pokuaj usustavljivanja
spoznaja, sudova i zakljuaka
koji se odnose na pj/ zbirku u
cjelini
827
razvijenost spomenuti&
razina ovisi o razvijenosti
u/, njegovoj senzibilnosti,
knjievnoj kulturi i kulturi
itanja
u niim razredima .L
analitika i sintetika razina
imaju skromniji karakter
nego u viim razredimaJ u
provoenju analize i sinteze
postoji odreeni vertikalni
slijed
u prvim pokuajima rada s pj/
zbirkom dovoljno je da u/
828
iz svakog ciklusa) i da
komentiraju svoj izborJ to
su vii razredi, ve)i su
za&tjevi
airmirani su ovi6
$) Po2tup'% u mot%v%ranju
u en%&a /a %tanje pje2n% &e
/(%r&e:
1.interpretacija pjesme iz
itanke potie uenika na
samostalno itanje ostali&
pj/ istog autora ili pj/ drugi&
autora koji govore o slinoj
temiJ u najavi pj/ zbirke
obino se ita
karakteristina pjesma koja
pobuuje zanimanje i uvodi
uenike u svijet zbirke
829
2.radijska ili televizijska
emisija, u/ na satu sluaju
(gledaju) emisiju o
odreenom pjesniku ili
odreenoj temiJ nakon toga
uitelj usmjeruje na itanje
poezije (pj/ zbirke) tog
pjesnika ili na itanje
poezije koja govori o
odreenoj temi
3.ilm o pjesniku, uenici na
satu gledaju ilm,
razgovaraju o njemu, a
uitelj i& poslije toga
usmjeruje na itanje poezije
4.sluanje glazbeni& djela
koja su inspirirana
pjesnikim tekstom
830
5.knjievna obljetnica, u
povodu vani& knjievni&
obljetnica uenici itaju
poeziju posve)enu odreenoj
temi ili poeziju pjesnika
slavljenika
6.intervju s pjesnikom, u koli
se organizira susret s
pjesnikom i za tu prigodu
uenici itaju poeziju tog
pjesnika kako bi mogli s njim
razgovarati
7.literarni kviz na satu ili u
slobodnim aktivnostimaJ
literarni kviz moe biti
posve)en poeziji jednog
pjesnika ili odreenoj
knjievnoj temi
831
8.objavljena pjesma u
dnevnim novinama, djejim i
knjievnim asopisima
9.autobiograski zapisi koji
otkrivaju porijeklo
pjesnikove inspiracije
10.izbor sti&ova iz razliiti&
pjesama
11.knjievnokritiki tekst
12.knjievna izloba koja
obu&va)a grau iz autorove
graanske i stvaralake
biograije (graa su
otograije, biograske
kronologije, bibliograske
kronologije, ilustracije
pojedini& pjesniki& zbirki)
ako su uenici primjereno
motivirani za itanje pj/
832
zbirke i upoznati s
izraavanjem zapaanja,
sudova i zakljuaka, stavova
i ocjena, uitelj )e mo)i u
organizaciji nastavnog sata
iskoristiti rezultate
samostalnog itanja i
ukljuiti i& u nastavni proces
Mot%v%ranje uen%&a /a
%tanje pj- /(%r&e #re(rne
2v%ra0e
-pj/ zbirka namijenjena */
razredu-u/ upoznali odr/ broj
D/pj/
!/ poznavanje ti& pj/ moe se
provjeriti razgovorom/
(;oji& se Dadijanovi)evi& pj/
sje)ateN . emu pjesnik
833
pjeva u tim pj/N)
"/ uenike moemo anketiratiJ
anketa obu&va)a sadraj koji
se vezuje uz navedene
pjesme
a)0 itankama od !/ do */ r/
susreli ste se s ovim pj/: W[,
W[z6
Dko je autor ti& pjesamaN
b). emu pjesnik pjeva u tim
pjesmama: a) o prirodi, b) o
zaviaju, c) o djetinjstvu, d)
o prvim doivljajima ljubaviN
@aokruite tone odgovoreO
c);ad biste dobili zadatak da
proitate pj/ zbirku koja
sadri ve)i broj izabrani&
pjesama tog pjesnika, iz
834
kojeg biste motivskog kruga
najradije odabrali pjesmeN
(prvo pitanje provjerava
pam)enjeJ drugo uvodi u
motive D/ poezijeJ tre)e
provjerava zanimanje uenika
opredjeljivanje za itanje
poezije moe biti uvjetovano
njezinom motivskom
usmjereno)u)
#/ pri provjeravanju zanimanja
za odreene motive u poeziji
moe se primijeniti ovakav
postupak: uitelj objavi u/,
usmeno ili pismeno, nekoliko
naslova pjesama, a oni se
opredjeljuju za pjesme
prema naslovu
$/ uenicima ponudimo izbor
835
sti&ova iz razliiti& pjesamaJ
odabiremo sti&ove za koje
pretpostavljamo da )e
privu)i pozornost i pobuditi
zanimanje za itanjeJ u/
najavi uenicima itanje ili
recitiranje sti&ova iz
pjesnike zbirkeJ kad uju
odabrane sti&ove, izrazit )e
svoj odnos prema njima (re)i
to im je lijepo u tim sti&/,
ime i& privlae, bi li eljeli
upoznati pj/ iz koji& su
odabrani sti&ovi)/ sti&ovi se
mogu prikazati na
graoskopu ili plakatuJ
uitelj najprije interp/ ita
sti&ove, zatim i& pokazuje na
gra/ ili plakatu (a
836
raunaloN)J u/ komentiraju
sti&ove
rukovet odabrani& sti&ova
uvodi u/ u svijet pjesnikove
poezije i poziva i& na itanje
pj/ zbirke koju )e uitelj
najaviti
%/ zanimanje za itanje pj/
zbirke moe se pobuditi
autobiograskim zapisima
koji otkrivaju podrijetlo
pjesnikove inspiracije,
sje)anja na prve stvaralake
zaokupljenosti, postanak
pojedini& pj/ i sl/
!/primjenjuju)i taj postupak,
u/ najprije upoznaje uenike
s pojmom autobiograski&
zapisa, s nji&ovim sadrajem i
837
namjenom, "/ zatim najavljuje
autobiograski zapis odr/
pjesnika, #/ poslije itanja
teksta uslijedit )e razgovor
koji obu&va)a bitne podatke
iz pj/ stvaralake biograije i
inspirativnu podlogu njegove
poezije
'/ polaze)i od motivske
usmjerenosti pj/ zbirke,
uitelj odabire stvaralake
zadatke koji pripremaju
uenike za ulazak u pj/
svijetJ stvaralaki poticajni
zadaci osnivaju se na
tematskim poticajnim
rijeimaJ uz takve rijei
uenici navode asocijacijeJ
-kad u/ izraze asocijacije
838
koje vezuju uz navedene
tematske rijei, uoavaju se
rasponi ti& asocijacija i
uspostavlja se nji&ov sustavJ
uz taj se sustav vezuju
pjesme koje pripadaju tom
motivskom ciklusuJ
-npr/ uz sustav asocijacija
vezani& uz tematsku rije
djetinjstvo povezat )e se
ciklus pjesnikovi& pjesama o
djetinjstvuJ u/ najavljuje taj
ciklus navode)i naslove
najpoznatiji& pjesamaJ iz
naslova pj/ uenici mogu
zakljuiti koji motivi iz
djetinjstva zaokupljaju
pjesnikaJ kako i& je pjesnik
izrazio, saznat )e itanjem pj/
839
zbirkeJ
postupak se moe preinaitiJ
kad se uspostavi sustav
asocijacija na temu
djetinjstva, najavljuje se
pjes/ autobiograski zapis,
tj/ komentar ciklusa pj/J pjes/
komentar slui kao poticaj za
itanje pjesama
(/ zanimanje za itanje
poezije moe pobuditi
knjievnokritiki tekst koji
je dostupan uenicima i koji
)e i& motivirati za itanjeJ
u/ najavljuje tekst,
izraajno ga ita i organizira
motivacijski razgovor, npr/
tekst 1/ 2arca o
840
Dadijanovi)evoj poeziji
-iz takva teksta moe se
otkriti izvor pjesnikove
poezije i osnovna
karakteristika njezina izrazaJ
nadovezuju)i se na temeljne
reenice u tekstu, u/ )e
najaviti pj/ zbirku
*/ mnoge su pjesnikove pjesme
snimljene na gramoonsku
plou ili ozvuene u
emisijama k/ radijaJ polaze)i
od naela sugestivnosti u
prenoenju pjesniki&
poruka, u suvremenoj
metodici nastave poezije
ozvuena pjesnika rije
iskori)uje se kao poticaj za
itanje i sluanjeJ postupak
841
se ostvaruje ovako: !/ uitelj
najavi pjesmu, njezina autora
i interpretatora, "/ uenici
sluaju tekst, zatim iznose
svoje doivljaje i dojmove, #/
itaju pjesmu u sebi kako bi
se usmjerili i na glasno
itanje, $/ na osnovi
ostvarenog ugoaja i
doivljaja uitelj uenicima
ponudi pjesniku zbirku
u primjeni tog postupka
postoje i drukije
mogu)nostiJ uenici sluaju
dvije razliite
interpretacije (pjesnikovu i
glumevu,recitatorovu)J
842
anketom, usmenim ili
pismenim komentarom
otkrivaju razlike u govornoj
interpretaciji tekstaJ tako
upoznaju razliite pristupe
istom tekstu, otkrivaju
razliite naine itanja
teksta
pri zadavanju samostalnog
itanja pj/ zbirke kod ku)e,
u/ mogu dobiti zadatak da
opiu kako treba itati
pojedine pjesme prema
vlastitom izboruJ uz svaki
segment pj/ (sti&ove ili
stroe) oznauje se
emocionalno-antazijska
pratnja (koji osje)aji zrae
843
iz ti& segmenata, koje se
predodbe i slike oslobaaju
na predloku ti& segmenata)J
npr/ 4ti& izgovoriti mekano,
njeno/ 0initi duu stanku
iza rijei dugo u no) i sl/
+/ kako bismo pobudili
zanimanje za pjesnika i
njegovu poeziju, moemo
upotrijebiti element-ilmJ
-!/ u/ najprije gledaju ilm, "/
provjerava se doivljaj ilma,
izdvajaju se karakteristine
pojedinosti koje su usko
vezane uz poeziju, koje
najavljuju motivsku
usmjerenost te poezijeJ
doivljaj ilma moe se
provjeriti dijalogom, anketom,
844
samostalnim usmenim ili
pismenim prikazom u/
dijalokom metodom se
moe obu&vatiti sadraj
ilma, redoslijed prizora,
najimpresivniji detalji
nakon gledanja ilma u/ se
podijele anketni listi)iJ oni
samostalno pismeno
odgovaraju na postavljena
pitanjaJ pitanja u anketi
usmjeravaju se prama
sadraju i njegovoj ilmskoj
realizaciji:
npr/ ;oji su karakteristini
motivi prikazani u seoskoj
srediniN Idje je sve pjesnik
prikazan u gradskoj srediniN
;oje su pj/ bile prisutne u
845
ilmuN Lto oekujete poslije
gledanja ilma kakvu )e vam
poeziju ponuditi pjesnikN
kad uitelj prikupi anketne
listi)e, proitat )e nekoliko
odgovora na sva pitanjaJ
odgovori )e se komentirati i
dopunjavati, potvrivati
ponovnim prikazivanjem
odreeni& kadrova iz ilma, a
zatim )e u/ dobiti zadatak
da samostalno itaju pj/
zbirkuJ prema vlastitim
ainitetima i opredjeljenju
priredit )e pismeni rad o
jednoj od predloeni& tema:
a) Dadijanovi) pjesnik selaJ
b) Dadijanovi) pjesnik
grada
846
!-/ osim ilma ili televizijske
emisije, tzv/ vizualna
motivacija moe se ostvariti
prikazivanjem
(pokazivanjem) otograija,
aksimila pojedini& pjesama,
pjesniki& zbirki i sl/J
-redoslijed slikovni& priloga
uspostavlja svojevrsnu
kronologiju pjesnikova ivota i
njegova stvaralakog putaJ
prikazivanje otograija
dopunjuje se biograskim
podacima (obavijestima iz
pjesnikove graanske i
stvaralake biograije)J
-moe se ostvariti i emotivna
pratnjaJ kad se prikazuje
pjesnikovo rodno mjesto,
847
moe se interpretativno
proitati ili sluati pjesnikova
interpretacija pjesme koja
govori o njegovu mjestuJ
zatim se moe prikazati
pjesnikova otograija iz
djetinjstva, uz tu oto/ u/
mogu sluati jednu pjesnikovu
pj/ vezanu uz temu dj/
-radi buenja zanimanja i
stvaranja emotivnog odnosa,
ukljuuju se pojedine pj/ u
interpretaciji pjesnika ili
uiteljaJ ostvareni biograski
okvir olakava itanje poezije
koja je usko povezana s
pjesnikovim ivotom
848
!!/ motiviranje uenika za
itanje poezije odr/ pjesnika
ostvaruje se
Pr%premanje &nj%3evne
%/0o3(e
- izloba obu&va)a grau iz
autorove graanske i
stvaralake biograije: slike i
portrete pisaca, slike i
portrete lanova pieve
obitelji, slike koje prikazuju
pisca meu njegovim
suvremenicima (knjievnicima
i drugim istaknutim osobama),
849
povezan s drutveno-
politikim i knjievnim
dogaajima epo&e, razliita
izdanja knjiga, aksimile
pojedini& pjesama, ilustracije
pojedini& pj/ i zbirki, izvatke
iz literature o piscu,
autobiograske zapise,
najljepe sti&ove,
gramoonske ploe na kojima
su snimljene recitacije,
biljeke iz novina i asopisa u
kojima je pjesnik suraivao i
sl/
850
pomo) nastavnika i
bibliotekaraJ u provoenju
tog metodikog postupka
oituje se uska povezanost
nastavnog i izvannastavnog
rada, povezanost uitelja,
uenika i knjiniaraJ
pripremanje izlobe moe se
povjeriti i cijelom razreduJ
izloba moe biti
pripremljena u k/ knjinici,
uionici (specijaliziranoj
uionici ili u kojoj drugoj
prikladnoj prostoriji)
uenici mogu biti i tumai
izloaka za upoznavanje
piscaJ zadaci se mogu
razlikovati prema grai koja
je odabrana za izlobu
851
a) prva skupina zadataka odnosi
se na opisivanje slikovni& i
likovni& izloakaJ u/
dobivaju zadatak da uz svaki
slikovni ili likovni prilog daju
osnovne obavijesti, tj/ da ga
opiu i uklope u kontekst
cjelokupne grae
b) druga skupina zadataka
obu&va)a oblikovanje i
tumaenje biograske i
bibliograske kronologijeJ na
temelju zadani& izvora i
uzoraka u/ samostalno
oblikuju biograske karte i
sinkronijske tablice te
pripremaju tumaenje
podataka koje ona sadre
852
c) tre)a skupina zadataka
odnosi se na oblikovanje
usmeni& ili pismeni&
objanjenja uz pojedine pj/
zbirkeJ u tom tipu zadataka
u/ ue bibliograsku te&niku
d) etvrta skupina zadataka
odnosi se na tumaenje
izvorni& tekstova iz
pjesnikova stvaralatva i
knjievnokritike lit/
knj/ izloba organizira se
zato da bi stvorila okvire za
samostalno itanje i analizu
poezijeJ uz obavijesti iz
autorove stvaralake
biograije iznose se podaci iz
pieva ivota koji su vani
za razumijevanje njegova
853
knj/ stvaralatva
Mo3e 2e %2&or%2t%t% ra/0%%ta
4raBa:
a) ;oto4ra;%je
b) (%o4ra;2&a &rono0o4%ja
-slui kao osnova za pra)enje
pjesnikova ivotnog putaJ na
temelju podataka koji sadri
moe se oblikovati biograski
komentar u kojem su
istaknute znaajke vane za
razumijevanje pjesnikova
stvaralatva, u njegovu
oblikovanju mogu se
upotrijebiti kra)i ragmenti
iz pj/ autobiograski& zapisa
(dakle biograski podatak
osvjei se ragmentom iz
autobiograskog zapisa, npr/
854
8rve godine moga kolovanja)
-pri objanjavanju biograske
kronologije mogu se
upotrijebiti slikovni prilozi
koji su vezani uz odreene
dogaaje u pjesnikovu ivotuJ
biograska se kronologija
moe prikazati na raunaluMJ
biograski se podaci redom
objavljuju i objanjavaju uz
eventualnu slikovnu pratnju
(pokazivanje otograija)
') (%(0%o4ra;2&a
&rono0o4%ja
- osim biograske kronologije
moe se oblikovati i
bibliograska kronologija koja
)e prikazati pjesnikov
855
stvaralaki putJ pri tumaenju
bibliograske kronologije
moe se upotrijebiti metoda
pokazivanjaJ
-pokazat )e se pj/ zbirke
kojima raspolae k/ knjinicaJ
i uenici mogu u gradskim
knjinicama potraiti pj/
zbirke odr/ pj/J prikazat )e se
i aksimil rukopisa pojedini&
pjesama
d) %0u2tra'%je pojed%n%1
pje2ama % pje2n%&%1
/(%r&%
-umj/ ilustracija utjee na
intenzitet i bogatstvo
komunikacije s pj/ tekstomJ na
predloku pj/ teksta,
856
inspiriran njegovim porukama,
likovni stvaralac vizualizira,
tj/ objektivizira sredstvima
lik/ izraza svoj doivljaj pj/
teksta
1.najloginije je baviti se
ilustracijom nakon
upoznavanja njezina pj/
predlokaJ tada )e se mo)i
ustanoviti kako je lik/
stvaralac vidio i doivio pj/
tekst stvaraju)i na njegovu
predloku samostalno lik/ dj/
2.moe se i)i i obrnutim redom
od ilustracije prema pj/
tekstuJ ilustracija se nudi
kao samostalno lik/
ostvarenje koje postaje
izvorom estetskog doivljaja
857
i spoznajeJ ona moe vrlo
sugestivno djelovati na
primatelja, izazvati njegovu
doivljajnost i matu i tako
ga motivirati za bogatije
doivljavanje pj/ predloka
3.tre)a mogu)nost korelacije
itanje pj/ povezuje se s
promatranjem ilustracijaJ
ilustracija prati itanje pj/,
ona je svojevrsna kulisaJ taj
se postupak esto
primjenjuje pri televizijskoj
prezentaciji poezije
858
u neto drukiju situaciju
nego to to trai epski ili
dramski tekstJ za primjenu
tog postupka najprikladnija
je pejzana poezija koja
poiva na vizualnim
senzacijama
u provoBenu %0u2tra'%je
pr%mjenjuju 2e ra/0%%t%
po2tup'%
1. u/ najprije upoznaju umj/
ilustraciju u svojim
udbenicimaJ ilustracija
moe posluiti kao
motivacija za doivljavanje
pj/, a moe se upotrijebiti
nakon interpretacije u azi
samostalni& i stvaralaki&
radova uenika
859
-povezivanje teksta i
ilustracije uitelj ostvaruje
na vie naina:
trai da uenici na ilustraciji
pronau motive o kojima se
govori u pj/
trai da pronau boje koje
se spominju u pjesmi i
usporede i& s ilustracijom
trai da uoe raspored
motiva na ilustraciji i da ga
usporede s rasporedom u
pjesmi
trai da citiraju sti&ove koji
se odnose na pojedini motiv
u ilustraciji
860
trai da ustanove kako je
sadraj sti&a likovno
izraen, koje pojedinosti iz
sti&a nije ilustrator
obu&vatio i zato
trai da uoe u emu
ilustrator odstupa od
pjesme, u emu se sve
podudara
trai da usmeno ili pismeno
opiu ilustraciju
2. kad u/ steknu osnovnu
kulturu gledanja ilustracija,
861
ilustracija
a) usmena ilustracija se moe
provesti tako da uenici
najprije glasno proitaju sti&
ili pj/ sliku, a zatim spontano
izraavaju asocijacije i
predodbe koje se raaju na
literarnom predlokuJ to je
pokuaj imaginativnog
uranjanja u svijet pj/ slike
b) samostalna likovna
ilustracija se moe javiti kao
prva reakcija na
interpretativno itanje
pjesmeJ kad u/ uju
interpret/ itanje pj/ i
proive trenutak estetske
naslade za trajanja emotivne
862
likovno izraze doivljaj
pjesmeJ u rjeavanju tog
globalnog zadatka oituju se
individualne sklonosti u/,
nji&ov ainitet za razliite
vizualne motive u pj/
-zadaci se mogu usmjeriti
prema odreenim
pojedinostima u pjesmiJ
primjerice, mogu se dati
ovakvi zadaci:
izdvoji iz pjesme sti& ili
nekoliko sti&ova koji
zatvaraju pjesniku sliku i
pokuaj to likovno izraziti
izdvoji iz pj/ statike motive
i pokuaj i& likovno izraziti
863
izdvoji iz pj/ dinamike
motive i pokuaj i& likovno
izraziti
na temelju podataka o pj/
koji govore o bojama naini
kompoziciju boja
kojom bojom moe izraziti
svoj doivljaj pojedini&
stroaN
izdvoji motive koji dolaze u
prvi plan ilustracije
izdvoji motive koji dolaze u
drugi plan ilustracije
koji )e motivi u ilustraciji
biti oblikovani u ve)im, a koji
u manjim volumenimaN
;ako )e rasporediti motive
u ilustracijiN
864
Eeli li ilustracijom izraziti
radostan ili tuan dojamN
3. iz lirske pj/ uitelj moe
izdvojiti pojedine motive i
pj/ slike, traiti da i& uenici
likovno izrazeJ npr/, iz
pjesme W[ moe izdvojiti
prvu strou (pj/ sliku),
interpretativno je proitati i
dati zadatak u/ da likovno
izraze svoj doivljajJ osim
stroe moe se izdvojiti
samo sti& ili sintagma
865
- kad uenici pokuaju
ilustrirati stroe ili sti&ove,
usmeno analiziraju te
pokuajeJ odabiru se
najuspjenije ilustracije za
knj/ panoJ svoje ilustracije
mogu usporeivati s
umjetnikim ilustracijama u
itanci ili pj/ zbirci
e) ;ra4ment% %/ 0%terature
o pje2n%&u
- knjievnokritiki tekst se
moe upotrijebiti kao poticaj
za itanje poezijeJ pri izboru
takva teksta poticaja valja
imati na umu ove odrednice:
866
tekst mora biti dostupan
uenicima (sadrajem i
rjenikom)
mora biti sugestivan i
poticajan
mora biti kratak i
reprezentativan
mora biti pouan
mora sadravati ocjene i
sudove o pjesniku i pjesmama
mora prenositi ocjene i
sudove o pjesniku i pjesmama
mora prenositi doivljaje
koje izaziva ta poezija
- iz literature o autorovoj
poeziji mogli bi se odabrati za
literarni pano ovakvi izvadci:
npr/ ;ada bi djeaci bili
pjesnici, oni bi, valjda,
867
stvarali slinu poeziju/

(4lobodan <ovak)
odabrani dijelovi iz lit/ o pj/
imaju motivacijsku uloguJ
itaju se redom s panoa ili
raunala i komentiraju
uitelj moe postavljati
pitanja i zadatke koji )e
pove)ati aktivnost uenika
!/ najprije se glasno ili u sebi
itaju svi odabrani ragmentiJ
"/ zatim se postavljaju
pitanja koja trae da uenici
citiraju odgovaraju)i tekst
(citat) ovisno o problemu koji
se navodi u pitanju:
u kojem se citatu govori o
izvorima autorove poezijeN
868
proitaj glasno taj citat/
u kojem se citatu navode
naslovi autorovi&
antologijski& pjesamaN
citiraj tekstO
u kojem se tekstu istie
jedna od znaajki autorove
poezije koja ga pribliava
djeakom doivljavanju
svijetaN
u kojem se tekstu govori o
mogu)nostima itanja
autorovi& pjesama i
doivljavanja nji&ova jezikaN
citiraj tekst u kojem je
izraen doivljaj pjesme W[/
- na temelju odgovora moe
se izvesti kategorijalni
869
sustav: izvori pj/ inspiracije,
antologijske pj/,
karakteristike pj/ doivljaja
svijeta (pj/ vienje svijeta),
mogu)nosti doivljavanja
poezije
pri samostalnom itanju
uenici se mogu usmjeriti
prema navedenim
elementimaJ za sat autorove
poezije pripremit )e pismene
ili usmene priloge koji govore
o izvorima inspiracije ili o
karakteristikama pjesnikova
doivljavanja svijeta,
stvarat )e svoje male
antologije i dati
obrazloenje izbora, iznositi
mogu)nosti itanja pojedini&
870
pjesama i sl/
;) auto(%o4ra;2&% /ap%2%
- u okviru knjievne izlobe
autobiograski )e zapisi
korespondirati s ostalim
slikovnim, likovnim, graikim
i verbalnim inormacijama
- odabrane ragmente uenici
mogu upoznati:
samostalnim itanjem u
sebi
interpretativnim
itanjem uenika koje je
pripremio tekst
interpretativnim
itanjem uitelja
- tekstovi mogu biti izloeni
na panou ili se mogu pokazati
871
raunalomJ kad uenici
upoznaju sadraj
autobiograski& zapisa,
organizira se analitiki
razgovorJ uitelj moe
postaviti nekoliko pitanja:
o emu pjesnik govori u
prvom zapisuN
o emu u drugomN u
tre)emN
- inormacije koje donose
autobiograski zapisi
povezujemo s ostalim
izlocimaJ da bi u/ mogli
povezivati obavijesti iz
razliiti& izvora, dobivaju
zadatke koji i& usmjeravaju
na takav rad:
pronai na panou slikovni
872
prilog koji se odnosi na to
razdoblje pjes/ ivota (kada
je napisao prvu pj/)
pronai u biograskoj
kronologiji podatak koji se
odnosi na to razdoblje pj/
ivota
pronai u bibliograskoj
kronologiji podatak koji se
odnosi na pjesnikove prve
korake u knjievnosti
pronai u sadraju zbirke W[
pjesmu W[J kada je pjesma
napisanaN
posluaj ju u pjesnikovoj
interpretaciji/
pronai u sadraju zbrike W[
pjesme koje pripadaju
ciklusu W[
873
- postavljanjem pitanja i
zadataka u/ aktivno usvajaju
obavijesti koje utjeu na
samostalno itanje pjesamaJ
autobiograski zapisi
unkcionalno se uklapaju u
okvir koji slui kao motivacija
za itanje poezije
j) #AT INTE*P*ETA.IJE
!I*#KE PJE#ME
a) #tru&turn% mode0
strukturni model sata
interpretacije lirske pj/
temelji se na zakonitostima
recepcije knjievnoumj/
teksta, tj/ na zakonitostima
spoznavanja umj/ stvarnostiJ
874
polaze)i od itateljevi&
recepcijski& znaajki i
komunikacijski& mogu)nosti
(mogu)nosti komuniciranja s
knjievnoumj/ tekstom),
kolska interpretacija kao
metodiki sustav uspostavlja
redo20%jed na2tavn%1
2%tua'%ja koje izgrauju
njezin strukturni model:
doivljajno-spoznajna
motivacija, najava teksta i
njegova lokalizacija,
interpretativno itanje,
emocionalno-intelektualna
pauza, objavljivanje
doivljaja, interpretacija,
sinteza, samostalan rad
uenika
875
svaka nastavna situacija ima
svoje psi&oloko-spoznajne i
metodike posebnosti
(struktura sata
interpretacija lirske pjesme)
!) do3%v0jajno?2po/najna
mot%va'%ja (priprema uenike
za susret s umj/ djelom, tj/
uspostavlja individualni
doivljajni i spoznajni
kontekst za primanje pj/
poruka)
")najava te&2ta % nje4ova
0o&a0%/a'%ja (u taj se
individualni doivljajno-
spoznajni kontekst ukljuuje
tekst svojim naslovom,
autorom i popratnim
inormacijama koje ga poblie
876
odreujuJ to su obino
izvantekstovne inormacije
kojima se uspostavlja iri ili
ui kontekst djela
#)%nterpretat%vno %tanje
(tekst se dovodi u arite
primaoeva du&ovnog svijeta,
nudi se sluatelju kao
posredovani estetski
doivljajJ tim se postupkom
aktiviraju razliiti
emocionalni procesi, otvaraju
prostori asocijacijama,
doivljajima i mislima koje
obuzimaju primatelja i
slijevaju se u neponovljiv
estetski doivljajJ svaki
doivljaj, svako uzbuenje,
zaustavlja obian tijek ivota
877
i suoava primatelja sa samim
sobom)
$)emo'%ona0no?%nte0e&tua0na
pau/a (oituje se kao sveana
utnja, kao svojevrsna tiina
iz koje zrai doivljaj ljepoteJ
sluatelj ostaje sam sa svojim
doivljajem pj/, zagledan u
sebe, zauen i uzbuenJ)
%)o(jav0j%vanje do3%v0jaja
(iskazivanjem doivljaja
sluatelj otkriva (imenuje)
emocije koje su ga obuzele,
asocijacije koje je razvio,
misli koje su se spontano
javileJ u upravo te prve
emocije, prve asocijacije i
misli postaju polazitem nove
878
aze u komunikaciji s tekstom
koja se naziva
interpretacijom
')interpretacija
()sinteza
*)samostalni rad uenika
() Interpreta'%ja
je aza o-o procesa u kojoj se
otkrivaju
knjievnoumjetnike
znaajke teksta, osmiljavaju
doivljaji to i& je tekst
proizveo u primatelja, pri
emu se airmiraju razliiti
analitiko-sintetiki postupci
koji primatelja dovode do
estetske spoznaje (ostali
nazivi za inter/: analiza
879
teksta, literarna analiza,
knjievnoumj/ analiza, aza
udubljivanja u tekst)
temeljna svr&a interpretacije
je spoznavanje knjumj/
znaajki teksta
budu)i da je rije o
spoznavanju knjumj/ znaajki
lirske poezije, trai se
psi&oloko odreenje te aze
i utvrivanje knjujm/ znaajki
teksta
') P2%1o0o9&o odre B enje ; a/e
%nterpreta'%je
obu&va)a utvrivanje
doivljajni& (emocionalni& i
intelektualni&) procesa koje
se predviaju na temelju
880
cjelokupnog procesa
komunikacije s lirskom pj/J
predviaju se postupci koji
potiu uenike na zapaanje
estetski& pojedinosti u
tekstu, uspostavljanje odnosa
meu njima, razlikovanje,
uop)avanje, zakljuivanje,
ocjenjivanjeJ u azi
interpretacije ostvaruje se
poseban tip miljenja koje se
naziva literarnim miljenjemJ
literarno je miljenje
sposobnost koja se oituje u
zapaanju (zamje)ivanju),
razlikovanju, usporeivanju,
uop)avanju, zakljuivanju i
ocjenjivanju
knjievnoumjetniki& pojavaJ
881
literarno se miljenje vrsto
povezuje s interpretacijom
d) Metod% &o o(0%&ovanje ;a/e
%nterpreta'%je = 2mje9tanje
%nterpreta'%je
aza interpretacije ima svoje
metod/ posebnosti koje
proizlaze iz sadraja i o-o
zada)aJ
njezina je organizacija i
metodika izvedba
uvjetovana azama koje su joj
pret&odile i azama koje
slijede poslije njeJ
sve aze koje joj pret&ode
imaju pripremni karakterJ
u pripremnim azama o-o je
proces usmjeren na
882
emocionalno, antazijsko i
misaono buenje uenika, one
i& pripremaju za
doivljavanje, pruaju im
doivljaj teksta i
osposobljavaju za
interpretaciju
interpretacija se neposredno
nadovezuje na interpretativno
itanje, emo-intelekt pauzu i
objavljivanje do/J objavljeni
doivljaji mogu postati
is&oditem (polazitem)
interpretacije
e) Po0a/%9ta %nterpreta'%je:
izbor polazita ne moe se
strogo odreditiJ svaki tekst
otvara niz mogu)i& polazita,
883
isto tako i svaki primatelj
otvara razliita osobna
polazita
<) polazite interpretacije
moe biti do3%v0jaj pje2me u
cjelini ili prvi dojmovi
ako je polazite doivljaj
lirske pj/, interp/ preuzima
rezultate aze koja joj
pret&odi (aze objavljivanja
doivljaja)J cjelovit estetski
doivljaj u/ mogu iskazati
usmeno, pismeno, likovno ili
glazbeno
a) pri usmenom iskazivanju
doivljaja aktiviraju se
pojedini uenici (nekoliko nji&
iskazuje svoj doivljaj, ostali
usporeuju svoje doivljaje s
884
objavljenim doivljajima)
b) pismenim iskazivanjem
doivljaja pruaju se
mogu)nosti za aktiviranjem
svi& uenika i individualno
nijansiranje doivljajaJ
c) nakon interpretativnog
itanja i emocionalno-
intelektualne pauze uenici
svoj doivljaj lirske pj/ mogu
izraziti likovno ili glazbeno
verbalno iskazivanje
doivljaja kre)e se od rijei,
sintagme, reenice do
vezanog teksta (impresije)
885
doivljaj pj/ kao is&odite
interpretacije trai svoju
vjerodostojnost
(potvrivanje)J interpretacija
otkriva el/ teksta koji su
proizveli odreeni doivljaj
doivljaj se izgrauje
djelovanjem estetski&
poticaja u tekstuJ estetski
poticaji mogu biti elementi
predmetnog svijeta pjesme:
motivi, pj/ slike, ritamsko-
melodijski el/, jezina i
stilska sredstva, emocionalno-
misaono ustrojstvo pj/
886
svaki od ti& elemenata u
strukturi pj/ moe biti
is&oditem interpretacijeJ
izbor temeljnog is&odita
(polazita) interpretacije
uvjetovan je knjumj
znaajkama lirske pj/,
recepcijskim mogu)nostima
uenika te zada)ama
interpretacije
>) emo'%ona0no u2troj2tvo
pje2me
kao polazite i predmet
interpretacije
m0aB% ra/red% o2novne 9&o0e
887
kretanje emocije u pjesmi
potie itateljevo
emocionalno reagiranjeJ
poticanje je to ve)e to je
ve)a usklaenost primateljeva
emocionalnog iskustva s
emocionalnim iskustvima pj/J
interpretacija upravo tei
tom usklaivanju i
proirivanju emocionalni&
iskustava mladi& itatelja
mladi itatelj esto ne
raspolae iskustvima koja nudi
pj/, pa se moe dogoditi da i&
pj/ svojim emocionalnim
ustrojstvom zaobie
888
metodika istraivanja
pokazuju da se u mladog
itatelja pojavljuju zapreke u
recepciji lirske pjesmeJ
zapreku stvara nedostatak
sposobnosti proivljavanja,
emocionalnog uranjanja u
svijet pj/, Remocionalna
glu&o)aS, pomanjkanje
zanimanja za tui unutarnji
svijet
takve recepcijske znaajke
usmjeravaju interpretaciju
prema emocionalnom sadraju
lirske pj/J interpretacija
odabire takva metodika
sredstva kojima uvodi u/ u
emocionalnu seru pj/
889
kao najuspjenija sredstva
kojima se mladi itatelj uvodi
u emocionalne pjesme
metodika istie:
interpretativno itanje
uitelja, glumca ili recitatora,
interpretativno itanje
uenika, zamiljanje,
ilustriranje, prenoenje u
likovni ili glazbeni izraz
ti se metodiki postupci
primjenjuju u azama
nastavnog procesa koje
pret&ode interpretaciji, a
primjenjuje se interp/ itanje
uenika kao metodiko
sredstvo kojim se uenici
uvode u emocionalno
890
proivljavanje i uivljavanje
taj se postupak osobito
primjenjuje u mlaim raz/
do primjene tog postupka u
azi interpretacije
pretpostavlja se da su uenici
proli aze koje pret&ode
interpretaciji da su itali
interp/ itanje pj/ u
interpretaciji uitelja, glumca
ili recitatoraJ intep/ je itanje
izazvalo odreene
emocionalne reakcije, u/ su
i& iskazali (verbalno, likovno,
glazbeno)J
u azi interpretacije otkriva
se kretanje emocija u pj/,
smjenjivanje razl/ emocija ili
nijansiranje (graduiranje) iste
891
emo/J
to se postie uvoenjem
uenika u interpretativno
itanje pjesme po stroama ili
kompozicijskim jedinicama,
koje se uspostavljaju prema
kriteriju emocionalnog
organiziranja sadrajaJ
interpretacija uspostavlja
*edo20%jed na2tavn%1
2%tua'%ja:
!/ poslije nastavnikovog
interpretativnog itanja pj/ i
emocionalno-intelektualne
pauze uenici iskazuju svoj
doivljaj pjesme
"/ da bi jo jedanput proivjeli
pjesmu, pojaali i produbili
892
prvotni doivljaj, itaju je
ponovno u sebi
#/ glasno itanje uenika
pokazuje kako uenici
doivljavaju pojedine dijelove
pj/ i pj/ u cjelini, koji osje)aj
otkrivaju u pojedinim
dijelovima pj/ i kako ga
izraavaju vrednotama
govorenog jezika
$/ za itanje dijelova pjesme
(sti&ova, stroa) uenike
motiviramo razliitim pitanjima
i postupcima
dakle aza interpretacije
zapoinje itanjem pj/ u sebiJ
svr&a je tog itanja da u/
jo jedanput doive pjesmu,
893
pojaaju, prodube i potvrde
prvotni doivljajJ
u idu)oj nast/ situaciji
odreuje se zada)a
interpretacijeJ uitelj
najavljuje uenicima da )e
otkrivati pjesnikove osje)aje
koje izraava u pjesmiJ
motivira i& da samostalno
otkriju temeljni osje)aj u pj/J
do temeljnog osje)aja uenici
mogu do)i i preko leksiki&
jedinica u tekstu: W[
ta nast/ situacija metodiki
moe biti oblikovati ovako
Fi ste ponovno itali pjesmu u
sebi
=este li to novo doivjeliN
;oje osje)aje izraava
894
pjesnikN
;oji je glavni (temeljni)
osje)aj izraen u pj/N
(ako uenici ne mogu
odgovoriti na posljednja dva
pitanja, u/ postavlja
dopunsko pitanje: 8ostoje li u
pj/ rijei kojima se imenuju
osje)ajiN
u idu)oj se nast/ sit/ pristupa
interp/ itanju pj/J pitanja i
zadaci motiviraju uenike za
otkrivanje emocionalnog
sadraja u pj/ i izraavanje
tog sadraja izraajnim
govorenjem
;oji osje)aj obuzima
pjesnika kad pozdravlja
895
umuN
;oji )e osje)aj izraziti kad
naglas ita taj pozdravN
Gajde, radosno pozdravi
umuO
1 zato je pjesnik
radostanN
;ako )e proitati sti&: .
umo, zelena umoO
;ada je osje)aj radosti jai,
ve)i: a) u prvom pozdravu:
8ozdravljam te, zelena umo,
velika, ili b) kad pjesnik kae:
., umo, zelena umoON
896
u idu)oj se nastavnoj situaciji
otkriva i izraava pjesnikova
ljubav prema umiJ ljubav je
graduiranaJ interp/ motivira
u/ da uoe i izraze
stupnjevanje ljubavi
8jesnik voli umu/ 4voju
ljubav izraava na razliite
naine/ 0 kojem je sti&u
izraena najve)a ljubav prema
umi
;ako )e izgovoriti taj sti&N
1 ostale sti&oveN
0sporedi izgovor sti&ova
koji govore o tri stupnja
ljubavi:
897
na taj )e nain uenici
uranjati u emocionalni sloj pj/,
otkrivati i imenovati osje)aje
iskazane u pj/ i izraavati i&
interpretativnim itanjem
otkrivanje emocionalnog
sadraja lirske pj/ pomo)u
interp/ itanja koje se
povezuje s pitanjima i
zadacima moe se, na
primjerenim razinama,
primjenjivati na svim
stupnjevima obrazovanja u .L
i 4L

2rednja 9&o0a
898
metodiki oblikovana aza
interpretacije koja se bavi
emocionalnim sadrajem
Dadijanovi)eve pj/ 8ozdrav
umi izgleda ovako:
5nterpretacija !/ pjesma
8ozdrav umi >ragutina
Dadijanovi)a
Pr%prema %nterpreta'%je
!/ doivljajno-spoznajna
motivacija
"/ najava teksta
#/ interpretativno itanje
$/ emocionalno-intelektualna
stanka
%/ objavljivanje doivljaja
899
otkrivanje emocionalnog
sadraja lirske pjesme na
viem (srednjok/) stupnju
prilagouje se emocionalnim
iskustvima u/, ali se
istodobno otvaraju nove
mogu)nosti doivljavanja
koje prua pjesmaJ
aza interp/, nadovezuju)i se
na pret&odne aze,
uspostavlja redoslijed
nastavni& situacija u kojima
se otkrivaju emocionalni
sadraji (kretnje pjesnikovi&
emocija)
'/ Interpreta'%ja ,u 21ema
= ta(0%'%)
<- Dekst autorove pj/ W[
900
postupak: uenici itaju pj/ u
sebi
zada)e: produbiti prvotni
doivljaj pj/J otkriti nove
potankosti, nove poticaje za
doivljaj
>- Demeljni osje)aj u pj/
postupak: &euristiki dijalog
zada)e: samostalno otkriti
temeljni osje)aj u pjesmi
8onovno ste itali pjesmu u
sebi/ =esi li to novo
doivjeliN ;oje osje)aje
izraava pjesnikN ;oji je
glavni (temeljni) osje)aj
izraen u pjesmiN
@- 5zraavanje osje)aja
interpretativnim itanjem
(osje)aj radosti)
901
postupak: dijalog i
interpretativno itanje
zada)e: otkriti i itanjem
izraziti osje)aj radosti
;oji osje)aj obuzima
pjesnika kad pozdravlja W[N
;oji )e osje)aj izraziti kad
glasno ita taj pozdravN
Gajde, radosno pozdravi W[O
1 zato je pjesnik sretanN
;ako )e proitati sti&: W[/
;ada je osje)aj radosti ve)i
(jai): a) u: W[ ili b) kad pj/
kae: Wz
A- .tkrivanje i izraavanje
osje)aja ljubavi
postupak: objanjavanje,
dijalog, rad na tekstu, interp/
it/ sti&/
902
@ada)e: otkrivanje osje)aja
ljubavi, uoavanje gradacije,
nijansiranje osje)aja,
izraavanje tui& i vlastiti&
osje)aja
0 kojem je sti&u izraen
najjai osje)aj ljubaviN ;ako
)e izgovoriti taj sti&N 1
ostale sti&oveN 0sporedi
izgovor sti&ova koji govore o
tri stupnja ljubavi: a) volimJ
b) volim vieJ c) volim najvie:
sti&ovi !/ ^[, "/ Zz, #/ Z[
5nterpretacija "/ pjesma
0tje&a kose 1ntuna Iustava
7atoa
Interpreta'%ja
903
1. u prvoj na2tavnoj 2%tua'%j%,
koja se logiki nadovezuje na
posljednju nastavnu situaciju
pripremne aze, u kojoj je
npr/ utvreno da pjesma
izraava pjesnikov doivljaj
smrti voljene osobe i da
itatelju nudi doivljaj boli,
kre)e se od tog temeljnog
osje)aja
uenici mogu dobiti zadatak
da odrede emo/ sadraj
svakog sti&a ili sti&ova koji
izraavaju odreenu emocijuJ
ako uenici nisu navikli na
takav tip analize, dobit )e
uzorak
904
-uz nastavnikovu pomo)
odreuju emo/ sadraj prvog
sti&a ili prve emo/ cjeline (npr/
na emo/ sadr/ upu)uje pridjev
tuan)
uenici )e dalje samostalno
odreivati emo/ sadraj
pjesmeJ zadatak za
samostalan rad moe
izgledati ovako:
-8aljivo (u sebi) itaj pj/ W[/
8okuaj otkriti pjesnikove
osje)aje koji progovaraju u
sti&ovima/ 8rati kretanje,
nijansiranje pjes/ osje)aja/ 0z
905
sadrana/
4D5G.F5 RIledo sam te
sino)/ 0 snu, Duan/ 7rtvu/S
.4=B]1=5,
8?.E5FA=1F1<=1 Duga
2. u dru4oj 2e na2tavnoj
2%tua'%j% provjeravaju
rezultati samostalnog radaJ
usmjerenim itanjem teksta
(ponovnim /) uenici su
otkrivali nijansiranje
pjesnikovi& osje)aja
ta nastavna situacija
organizira se ovako:
uitelj podsje)a u/ na
sadraj zadatka to su ga
upravo dovrili
predlae metodu rada kojom
)e se provjeriti rezultati
906
provjerava rezultate rada
nastavna situacija zapoinje
uiteljevim objanjenjem,
zatim se uvodi dijalog
povezan s itanjem zabiljeki
s&ematski se prikaz aze
interpretacije u kojoj se
otkriva emocionalni sadraj
autorove pjesme W[ izgleda
ovako/
1. 41>?E1= <14D1F<B
45D0135=B emo/ sadraj u
pj/J
-Hitaju)i i sluaju)i autorovu
pj/ W[, uoili smo da pjesnik
izraava svoj doivljaj (navedi
ega ;reo, tipa smrti voljene
ene)/
907
- Daj se doivljaj u pj/ oituje
bogatstvom osje)aja/ 8aljivim
itanjem pj/ moemo otkrivati
to bogatstvo pj/ osje)aja u
svim nijansama/ 7oemo
pratiti dramatsko razvijanje
pj/ osj/ i proivljavanja/
-Di )e to uiniti samostalno/
@a samostalan rad pripremili
smo jedan zadatak/ <ajprije
ga proitaj, zatim samostalno
radi/
8.4D081; uiteljevo
objanjenje
@1>1]B - motivirati
uenike za samostalan rad
908
2. 41>?E1= <14D1F<B
45D0135=B emo/ sadraj
pj/J 8roitaj glasno tekst
zadatka/ 8aljivo u sebi itaj
pj/ W[/ 8okuaj otkriti
pjesnikove osje)aje koji
progovaraju u sti&ovima/
8rati kretanje, nijansiranje
pjesnikovi& osje)aja/
-0z sti&ove koji su napisani u
tablici, napii osje)aj(e) i
proivljavanja koja su u njima
sadrana/
8.4D081; glasno itanje
tekstaJ samostalan rad na
tekstu (usmjereno itanje u
sebi)J samostalan pismeni rad
909
@1>1]B motivirati za
samostalan radJ paljivo itati
i samostalno otkrivatiJ
ormulirati zapaanjeJ
pronicati u podtekst
3. 41>?E1= <14D1F<B
45D0135=B emo/ sadraj
pj/J @ajedno )emo pratiti
dramatski razvoj pjesnikovi&
osje)aja/
- Fjerujem da ste uspjeli
otkriti bogatu ljestvicu
osje)aja koji struje u
sti&ovima soneta/
910
proivljava lirski subjekt (pj/)
u drugoj katreniN ;oje ste
osje)aje i proivljavanja
otkrili u sti&ovima u kojima
kulminira pjesnikova bolN ;oji
se osje)aji oituju u toj
kulminacijskoj tokiN ;oji
osje)aji i proivljavanja
ispunjavaju posljednju strouN
-7oete li obrazloiti tvrdnju
koju smo izrekli na poetku: u
pjesmi je izraen dramatski
razvoj pjesnikovi& osje)aja/
Ot&r%vanje % %2&a/%vanje
emo'%ona0no4 2adr3aja 0%r2&e
pje2me
911
pri otkrivanju i iskazivanju
osje)aja i proivljavanja
lirskog subjekta, osim
recepcijski& mogu)nosti u/
(sposobnosti primanja tui&
emocija i proivljavanja,
sposobnosti uivljavanja i
suivljavanja), pretpostavlja
se i sposobnost izraavanja
primljeni& emocija i
proivljavanja (duevni&
stanja)
primljene se emocije mogu
izraziti interpretativnim
itanjem i drugim oblicima
govornog i pismenog
izraavanja
912
a) u metod/ se modelu
Dadijanovi)eve pj/ 8ozdrav
umi primljene emo/
izraavaju interpretativnim
itanjem (primijenjeno je na
Dadijanovi)a)J mladi itatelj,
slijede)i tekst, iskazuje
emocije koje zrae iz teksta
b) u drugom se metod/ modelu,
koji se temelji na 7atoevoj
pj/ 0tje&a kose, primljeni
doivljaji (pjesnikovi osje)aji
i proivljavanja) iskazuju
verbalno (u pisanom i
govorenom obliku)
analitiki postupak trai da
u/ otkrije osje)aj, da ga
913
pretpostavlja odgovaraju)a
leksika sredstvaJ
-temeljni se osj/ mogu
otkrivati pomo)u leksiki&
jedinica koje pripadaju
emocionalnom leksiku (npr/
voljeti, tuan, plakati6)
a) u/ moe otkrivati
emocionalni sadraj
(pjesnikove osje)aje i
duevna stanja) na temelju
ti& izravni& imenovanja
b) e)e se emocije i
proivljavanja iskazuju
posrednim nainima
(motivima, akustikim, tj/
ritmiko-melodijskim
sredstvima, stilskim
sredstvima)J
914
-otkrivanje emocija (pj/
duevni& stanja) koje su
iskazane posredno u/ zadaje
ve)e teko)eJ emocija se trai
u podtekstu, u dubinskom sloju
pj/
otkrivanje emocionalni&
sadraja lirske poezije u o-o
procesu otvara mogu)nost
susretanja i oboga)ivanja
uenikovi& i pjesnikovi& emo/
iskustavaJ
-emo/ sadraji u 7atoevoj pj/
0tje&a kose ne podudaraju se
s iskustvima mladog itateljaJ
ali doivljena tua iskustva
proiruju okvire vlastiti&
iskustava i preobraavaju i&J
915
-pod utjecajem doivljaja i
spoznaja koje nam nudi
poezija na se svijet
oboga)uje i preobraava
na temelju utvreni&
pjesnikovi& emo/ i
proivljavanja pristupa se
nji&ovoj interpretaciji i
aktualizacijiJ
-u/ mogu uspostavljati
odnose izmeu osje)aja i
proivljavanja koja su iskazana
u pj/J ako se u 7atoevoj pj/
uzme bol kao emo/ jezgra,
onda se mogu naznaiti
popratne emo/ koje
konkretiziraju, nijansiraju
osje)aj boliJ
916
-to se moe initi na vie
naina:
1. na temelju podataka koji su
dobiveni usmjerenim
itanjem pjesme (otkrivanje
osj/ i rasp/) moe se
pristupiti traenju
sintetikog pojma u kojem se
sjedinjuju sve emocijeJ tim
se postupkom razvija
sintetiki tip miljenjaJ
a) na misaonu aktivnost
uenike moemo potaknuti
pitanjem: ;ojim biste pojmom
obu&vatili sve osje)aje i
duevna stanja koja su
917
tragedija6
b) sintetiki pojam bol treba
poblie odrediti pitanjem .
kakvoj je boli rijeN 7ogu se
dobiti razl/ odrednice:
pjesnikovoj, ljudskoj,
intimnoj, ljubavnoj6
c) sada se treba opredijeliti
za najpreciznije odreenjeJ
bol jest i pjesnikova, i ljudska,
i intimna, ali je prije svega
ljubavna
-tako dolazimo do
sintagmatske odrednice
ljubavna bol
918
2. sintagmatska se odrednica
moe raslojiti, tj/ pokazati
svojim sastavnicamaJ
s&ematski bi se to moglo
uiniti ovako:
(crte kruga, a oko njega:
zapanjenost, strava, utje&a,
nada6)
s&ematski prikaz emo/
sadraja pj/ moe se u/
predoiti u gotovom obliku, a
moe se dati i u nepotpunom
oblikuJ u tom sluaju samo
uvrtavaju emocije koje su
izostavljene
a) ponudimo li s&ematski
prikaz u dovrenom obliku,
zatrait )emo da protumae
919
emo/ nijansiranje u pj/ to se
moe uiniti ovako: 0stanovili
smo da je ljubavna bol emo/
jezgra pj/ Daj se temeljni
osje)aj nijansira, tj/ oituje
razliitim popratnim
osje)ajima/ 8romatraj s&emu i
odredi te popratne osje)aje/
@adatak se moe nijansirati:
0 s&emi su iskazani pj/
osje)aji/ 4vaki iskazani osj/
potvrdi sti&ovima iz pjesme/
0itelj moe izgovarati
sti&ove, u/ odreuju koji je
osje)aj u sti&u iskazan/
0itelj moe zatraiti da u/
graduiraju osj/, tj/ da
uspostave slijed emo/ u pj/ Do
mogu uiniti usmeno ili
920
pismeno/
@a uspostavljanje slijeda
emocija oslanjaju se na tekst
pj/ 0itelj zadaje zadatak za
samostalan pismeni rad/
navedenim se postupcima
otkriva sloj emo/ u pj/,
nji&ovo organiziranje i
razvijanje
() ponudimo li u/ s&ematski
prikaz u nedovrenom obliku,
oni ga samostalno dovravajuJ
-za taj rad dobivaju potrebne
obavijesti i naputke:
Bmocionalni se sadraj pj/
moe s&ematski prikazati/ 0
s&emi koju vidi iskazana je
emo/ jezgra pj/ ljubavna bol/
Di )e, prate)i tekst pj/,
921
iskazati popratne osje)aje
kojima se nijansira temeljni
osj/ pj/ ljubavna bol/
samostalan rad uenika
prema tom zadatku obu&va)a
usmjereno itanje teksta u
sebi, uoavanje popratni&
osje)aja i nji&ovo
imenovanjeJ to je stvaralaki
(istraivaki) zadatak u
kojem u/ oituje sposobnost
uoavanja pojave u tekstu
kad dovre zadatak,
provjeravaju se rezultati
samostalnog rada
emo/ sadraj lirske pj/ kao
polazite i temeljni predmet
analize u azi interpretacije
922
pretpostavlja ova metodika
naela i tumaenja (moje
skra)eno)
lirska je pj/ najsubjektivnija
knj/ vrstaJ autor lirske pj/
iskazuje svoj doivljaj
svijeta, svoje osje)aje i misli,
svoja duevna stanja koja
prerastaju razinu
pojedinanog (intimnog) i
dobivaju op)e znaenjeJ
usmjerena je prikazivanju
duevnog ivota kao sveop)eg
prisvajanjem emo/ sadraja
lirske pj/ itatelj usvaja emo/
iskustva drugi&, proiruje,
oboga)uje i oplemenjuje
vlastita emo/ iskustva
prisvajanje emo/ iskustava
923
recepcijski je proces u kojem
primatelj oituje svoje
individualne znaajke
bavljenje emo/ sadrajem u
o-o procesu pretpostavlja
poznavanje recepcijski&
znaajki uenika
otkrivanjem i
interpretacijom emo/
sadraja lirske pj/
interpretator upoznaje
prirodu pj/ emocije, naine
njezina oitovanja i
organiziranja, djelovanja i
umj/ oivotvorenja
otkrivanje i interpretacija
emo/ sadraja lirske pj/
povezuje se s ostalim
924
elementima umj/ strukture
(motivima, ritamsko-
melodijskim, stilskim i
jezinim sredstvima)
interpretacija lirske pj/ ne
zaustavlja se na otkrivanju
emo/ sadrajaJ ona
uspostavlja i ostale razine,
tj/ osmiljava u meusobnoj
povezanosti sve elemente
koji izgrauju svijet lirske
pj/
otkrivanje i interpretiranje
emo/ sadraja ostvaruje se
razliitim nastavnim
metodama i postupcima
interpretacija pretpostavlja
zapreke koje mogu oteati
primanje i interpretaciju
925
emo/ sadraja i odabire
sredstva kojima te zapreke
uklanja, ublauje i dokida
interpretacija uzima emo/
sadraj lirske pj/ za predmet
analize
otkriveni emocionalni
sadraji aktualiziraju se s
primateljeva gledita i potiu
na razliite oblike govorenog
i pismenog izraavanja
otkriveni emo/ sadraji
potiu i na druge oblike
stvaralakog izraavanja
(likovno, glazbeno)J
neverbalni oblici stvaralakog
izraavanja pokazuju
individualne stvaralake
mogu)nosti u nejezinom
926
podruju
otkrivanjem i interpretacijom
emo/ sadraja lirske poezije
ostvaraju se viestruke
mogu)nosti emo/
oplemenjivanja u/, razvijanja
nji&ova emocionalnog ivota
otkrivanje i interpretiranje
emo/ sadraja u suodnosu s
drugim analitikim
pristupima postavlja se kao
vrlo vana zada)a k/
interpretacije lirske poezije
Emo'%ona0n% 2adr3aj pje2me %
%/vante&2tovna 2;era
pitanja o izvantekstovnim
odrednicama emocionalnog
sadraja aktualiziraju se u
927
interpretacijskim modelima
koji se namjenjuju uenicima
srednjokolskog stupnja
na odreenim se razinama
interpretacije osmiljavanje
emocionalnog sadraja pjesme
povezuje se sa stvaralakim
procesom i autorovom
biograijom
mnoge su lirske pj/
autobiograski utemeljene,
nji&ova se emo/ ustrojstva
povezuju uz pojedine situacije
u autorovu ivotu
otkrivanjem predestetske
pojavnosti odreeni& emo/
stanja koja su oivotvorena u
pj/, u interpretativni se
proces ukljuuju dopunske
928
obavijesti iz razliiti& izvora
za upoznavanje emo/ stanja
lirskog subjekta, tj/ za
upoznavanje izvora
pjesnikovi& emocija koje je
umj/ izrazio, rabe se:
autobiograski zapisi
(pisma, memoarski zapisi,
biljeke)
komentari koji se odnose
na pjesme
ostali tekstovi koji sadre
inormacije o izvorima
pjesnikovi& emocija
to su sekundarni izvori
inormacija ijim se
ukljuivanjem otvara iri
kontekst za primanje emo/
sadraja i pj/ u cjeliniJ ino/ o
929
predestetskoj stvarnosti, o
predestetskoj pozadini pj/,
utjeu na recepciju teksta
ino/ o predestetskoj pozadini
pj/ mogu se pojaviti u
razliitim azama
interpretacije
u azi doivljajno-spoznajne
motivacije u/ mogu upoznati
podrijetlo pjesnikove
inspiracije, okolnosti koje su
pjesnika potaknule na
stvaranje pj/J to je genetski
pristup, koji uspostavlja
okolnosti to pret&ode pj/ i
prati nji&ovu umj/
konkretizacijuJ interp/
postupci slijede stvaralaki
proces, prate povod stvaranju
930
pj/, stvaralakom inu, i pj/
kao rezultat stvaralakog
ina
u azi interpretacije
izvantekstovne se ino/ mogu
ukljuivati kao dopuna,
potkrepa otkrivenim emo/
sadrajima pjesme
u sintetikoj azi
izvantekstovne se ino/
ukljuuju u usustavljuje,
uop)avanje i sintetiziranje
spoznaja iz pret&odni& aza
metodiko je oblikovanje
interpretativnog procesa
uvjetovano znaajkama
izvantekstovni& ino/,
recepcijskim mogu)nostima
931
u/, nastavnim okolnostima i
zada)ama interpretacije
izvantekstovne ino/ ukljuuju
se u interpretativni proces
kao dopunsko sredstvo kojim
se:
primatelj emocionalno i
intelektualno priprema za
susret s pj/
pojaava, proiruje i
produbljuje doivljaj pj/
otvara mogu)nost teorijski&
osmiljavanja odnosa estetske
(knjumj) i predestetske
(izvanestetske) stvarnosti
(ovo u 4L)
932
izvantekstualne ino/ imaju
najuspjenije djelovanje kad
se prenose u izvornom obliku,
npr/ u autobiograskom zapisu
ili komentaru takvi oblici
svjedoenja o pjesmi djeluju
na primateljev doivljajno-
spoznajni svijetJ nji&ovo se
emo/ i intelekt/ djelovanje
pojaava s knjumj/ stvarno)u
pj/ uz koju se oni vezuju
u unkciji motivacija za emo/
primanje lirske pj/ mogu se,
osim neposredni& zapisa i
komentara, upotrijebiti
element-ilmovi, radijske i
televizijske emisije
ti se izvori mogu upotrijebiti i
kao sredstva za pojaavanje
933
doivljaja te kao podloga za
teorijska razmatranja
@) Tema % mot%v &ao po0a/%9te
% predmet %nterpreta'%je
1. lirska pj/ ima svoj predmet
umj/ obrade, koji se u teoriji
knj/ naziva temom (Rono o
emu se govoriS)J uz termin
tema vezuje se jo jedan
termin koji je u suodnosu s
temom to je motiv, kojim se
oznaava Rnajmanja tematska
jedinicaSJ motiv je podreen
temi, tema se konkretizira
motivima
934
prema poistovje)ivanju
ivotnog i umjetnikog
podatkaJ literarni motiv ne
primaju kao umj/ stvarnost,
kao dio konkretne knumj
struktureJ stoga se od prvi&
poetaka interpretacije
lirske pj/ uspostavlja svijest
o autonomnosti (uvjetnoj)
literarnog motiva, o njegovoj
literarno-umj/ semantici koja
nadilazi ustaljena znaenja u
izvanumj/ stvarnosti
935
ovisno o znaajkama vlastitog
itateljskog koda
3. aza interpretacije u
kojoj se otkrivaju i tumae
motivi izraeni u lirskoj pj/
uspostavlja proimanje
doivljajni& i spoznajni&
procesa, tj/ udruuje
literarnu senzibilnost i
literarno miljenjeJ ta aza
ujedinjuje rezultate svi&
pret&odni& aza, obu&va)a
probuene asocijacije i
doivljaje i ugrauje i& u
analitiki proces
936
analitiki proces zapoinje
uoavanjem motiva u pjesmiJ
za tu aktivnost pretpostavlja
se sposobnost zapaanja
motiva i poznavanje motiva
kao strukturne jedinice
pjesme
uoavanje mot%va:
moe se kretati na
strukturnoj razini pjesme
(uoavanje motiva kao
strukturni& jedinica pjesme)
moe se uspostaviti
knjievnopov/ kontekst u
937
knjievnosti)
upravo zbog razliiti&
mogu)nosti odreivanja
motiva interpretacija se,
ovisno o recepcijskim
mogu)nostima u/,
opredjeljuje za odreenu
razinu uoavanja i tumaenja
motiva
- knjievnopov/ kontekst za
promatranje motiva
uspostavlja se u srednjoj koli
938
status relativno samostalne
smislene cjeline unutar teme
motiv se moe ostvarivati kao
dio sti&a, moe se ostvarivati
unutar jednog sti&a ili
nekoliko sti&ova, a moe
ispunjavati i ve)e
kompozicijske jedinice od
sti&a - stroe ili druge ve)e
cjeline koje odgovaraju stroi
omeivanje m/ kao strukturne
jedinice lirske pj/ povezuje se
s njegovom pojavno)u i
znaenjem
motiv moe biti svaka
otkrivena, pjesniki
transponirana pojedinost
izike i du&ovne stvarnosti
939
vr2te mot%va:
a)prema sadraju literarni
motivi mogu biti:
intimni, rodoljubni, socijalni,
pejzani, releksivni
b)prema vrstovnom kriteriju
uspostavljene su tri temeljne
skupine motiva:
lirski, epski, dramski
c)prema stilskom kriteriju
razlikujemo:
romantike, realistike,
modernistike,
ekspresionistike,
impresionistike
d)prema strukturalnom
kriteriju:
motiv kao dio sti&a, unutar
jednog sti&a ili nekoliko nji&
940
4. interpretatori lirske
pjesme razliito postupaju u
motivskoj analizi (u knjizi
primjeri)
analiza se ne zaustavlja samo
na utvrivanju motivaJ ona se
bavi otkrivanjem nji&ovi&
odnosa, tj/ nji&ove
organizacije i nji&ova
znaenjaJ na temelju uoeni&
motiva u pjesmi moe se dalje
otkrivati pjesnikovo
s&va)anje teme, a to je onda
ve) idejna razina pjesmeJ
tematsko-motivska analiza
lirske pj/ usko se povezuje s
idejnom analizom
941
5. ana0%/a mot%va u lirskoj pj/
obu&va)a raspored motiva,
nji&ovu povezanost i unkciju
u konkretizaciji ideje
pretpostavlja razvijeniji
stupanj literarnog miljenja
takav tip analize trai logiki
redoslijed:
!/ analiza zapoinje
utvrivanjem i imenovanjem
motivaJ
"/ zatim se odreuju podruja
kojima motivi pripadajuJ
#/ razvrstavanje m/ name)e i
pitanje nji&ova povezivanja,
organiziranja u pj/J uoavanje
veza meu motivima oznaava
novu azu analitikog procesa
942
$/ na temelju uoeni& veza
meu motivima izvode se
zakljuci o motivskoj strukturi
pj/J
metodoloki postupak u
analizi motiva obu&va)a:
uoavanje i imenovanje motiva
razvrstavanje prema
odreenom kriteriju
uoavanje veza i odnosa
zakljuivanje
6. analiza motiva u lirskoj pj/
na srednjok/ stupnju
ukljuuje i povijesno-stilski
kontekst
-aze analize motiva u 4L:
1.uoavanje i imenovanje
motiva
943
2.razvrstavanje (raspored,
organizacija) motiva:
3.zakljuci o motivskoj
strukturi pj/ i otvaranje novi&
pristupa u nji&ovoj
interpretaciji
4.motiv u knjievnopov/ i
stilskom kontekstu utvrena
motivska struktura pj/
postavlja se u kontekst
autorova opusa, kontekst
povijesno-stilske ormacije
kojoj pj/ pripada te kontekst
nacionalne knj/
Mot%v (ojeC(oja u pje2mama
V0ad%m%ra V%dr%6a
(primjer u knjizi)
<14A.F5 8=B4171,7otivi i
boje (tabela)
944
postavljanje motivske
strukture pj/ u kontekst
autorova opusa oituje se u
povezivanju te motivske
strukture s drugim pjesmama
istog autoraJ na taj se nain
mogu utvrditi tipini motivi
analiza se temelji na
usporeivanju motivske
strukture reprezentativni&
pj/ i utvruje estotu motiva,
nji&ovo variranje i
nijansiranje ovisno o idejno-
estetskoj prirodi pjesmeJ tim
se analitikim postupkom
razvija sposobnost
usporeivanja literarni&
motiva kao oblik literarnog
miljenja
945
pj/ postavlja se u stilsko-
povijesni kontekstJ na taj se
nain utvruje stilska
pripadnost pj/, njezina
povezanost s vremenom u
kojem je nastala (knj/
razdobljem i stilskom
ormacijom)J pretpostavlja se
znanje o knj/ pojavama i
sposobnost generaliziranjaJ
takvom se analizom utvruje
uspostavlja li pj/ nove motive
u pov/ nacionalne knj/,
nasljeuje li tradiciju,
anticipira li novi motivski tijek
nac/ pjesnitvaJ takva analiza
moe obu&vatiti i svjetski
stilsko-povijesni kontekstJ
uvjetovana je stupnjem u/
946
knjpov/ i metodo/ ;ulture
7. analizu motiva u lirskoj
pj/ koja ukljuuje povijesno-
stilski kontekst ilustrirat )e
primjer Fidri)eve pjesme
8ejza 5/
(u knjizi proitati, smisli svoj
primjer)
&) METODIKO
OB!IKOVANJE MOTIV#KE
ANA!I"E
947
u ostvarivanju 71 u nastavi
uzimaju se u obzir
recepcijske i spoznajne
mogu)nosti uenika,
programske odrednice o
motivu, vrste motiva i nji&ovo
oitovanje u lirskoj pjesmi
u mlaim je razredima .L
usmjeravanje prema motivima
uvjetovano prepoznatljivo)u
motiva kao pojavni& oblika
ivotne stvarnosti koja se
zapaa osjetilima
u nastavnim programima motiv
se pojavljuje kao samostalna
programska natuknica ili u
povezanosti s drugim
programskim natuknicama
948
motiv se pojavljuje kao
samostalan pojam u petom
razreduJ prije toga (u #/ i $/
raz/) pojavljuje se usporedo s
temom i idejom
sa spoznajnog gledita
primjerenije je motiv
povezati s temomJ do motiva
se dolazi ralambom teme na
manje jedinice motive
kao knjteorijski termin motiv
se, u interp/ lirs/ pj/,
ukljuuje u #/ raz/ .LJ u $/
raz/ provodi se razlikovanje
motiva (vizualni i auditivni)J u
%/ raz/ uspostavlja se
razvijenija podjela motiva:
vizualnim i auditivnim
949
socijalni i domoljubni motiviJ u
'/ raz/ interp/ obu&va)a
organizaciju i raspored motiva
u pj/J u (/ raz/ ukljuuju se
intimni motivi, u */
op)eljudski
primjena naela kontinuiteta
i vertikalnog slijeda u
programiranju iziskuje da se
svaka programska sadrajna
odrednica prikae u
kontinuitetu i okomitom
slijedu
(pogledaj u knjizi za srednju
kolu, uspostavlja se veza s
.L)
950
u .L su u/ nauili (prema
programskim za&tjevima):
to je motiv
kako se motivi rasporeuju u
lirskoj pjesmi
koje mjesto zauzimaju u
strukturi lirske pjesme
koje vrste motiva susre)emo
u lirskoj pjesmi
programska odrednica za
srednjokolski stupanj glasi:
na temelju spoznaja i
sposobnosti koje su uenici
stekli u pret&odnim
stupnjevima program
uspostavlja razvijenije
teorijske pristupe knj/
pojavama koji su airmirani u
951
@.; i povijesno-stilsku
sistematizaciju i periodizaciju
a) O2tvar%vanje mot%v2&e
ana0%/e u od4ojno?
o(ra/ovnom pro'e2u
analiza motiva u lirskoj pjesmi
temelji se na doivljajno-
spoznajnoj aktivnosti uenika
koja se ostvaruje primjenom
razliiti& metoda i sredstavaJ
budu)i da se motivska analiza
razvija u odreenim azama,
svaka aza te analize ima
svoje posebnosti
952
1. u ;a/% uoavanja %
%menovanja mot%va
kombiniraju se razliite
nastavne metodeJ izbor
metode uvjetovan je
znaajkama sadraja (motiva)
koje treba uoiti, spoznajnim
aktivnostima u/, stupnjem
znanja, umije)a i sposobnosti,
zada)ama o-o procesa
za uoavanje motiva u lirskoj
pj/ djelotvornom se metodom
pokazuje metoda rada na
tekstu to je temeljna
metoda koja se dopunjuje
drugim metodama:
&euristikom m/, m/ usmenog
objanjavanja, m/ samostalni&
pismeni& radova6
953
u azi uoavanja motiva
primjenjuje se usmjereno
itanje knjumj/ teksta, koje
moe biti glasno ili u sebi
prije nego to se pristupi
usmjerenom itanju teksta,
u/ se usmjeravaju prema
problemu to )e ga rjeavati u
tekstu, tj/ dobivaju zadatak
zato se usmjereno itanje jo
zove i itanje sa zadatkom
npr/ prije nego to se pristupi
usmjerenom itanju pj/,
uenici dobivaju zadatak:
1. 8onovno )emo glasno itati pj/
W[/ 8aljivo 20u9ajte pa )ete,
nakon sluanja, utvrd%t%
motive pjesme/
- postupak se moe preinaiti:
954
2. uenici 20u9aju tekst i pamte
motive, koje usmeno iskazuju
3. u/ 20u9aju itanje pj/ i
zapisuju motive koje uoavaju
4. pj/ se moe %tat%:
a) u cjelini
b) po dijelovima (stroama) -
ako se pj/ ita po stroama,
nakon svake stroe u/
iskazuju motive koje su uoili
(pismeno ili usmeno)
a) 40a2n%m u2mjeren%m %tanjem
teksta aktivira se nji&ova
955
uoeni& i zapam)eni& motiva)J
tako se kombiniraju
produktivno-reproduktivni
oblici izraavanja
I0H povezujemo s dijalokom
metodom i metodom
objanjavanja
a) dijalokom se metodom
provjerava rezultat glasnog
usmjerenog /J uitelj
postavlja pitanja koja trae
da se imenuju uoeni motivi u
pj/J naje)e su to pitanja
tipa:
;oji se motivi pojavljuju u
pjesmiN
;ojim motivom zapoinje
pjesmaN
956
;oji se motivi pojavljuju u
prvoj stroiN 1 u drugojN
(pitanje tipa koji trai
imenovanje pojave)
b) odgovori na pitanja mogu se
razvijati i prerastati u
samostalna usmena
objanjavanja
b) u2mjereno %tanje u 2e(%
temelji se na individualnoj
koncentraciji i individualnom
tempu itanja (primanja ino/
iz teksta) (psi&oloko-
spoznajne znaajke)
957
itanje u sebi moe se
povezati s biljeenjem
(ispisivanjem) ili
podcrtavanjem motiva u
tekstu
ispisivanje motiva trai
odreene preoblike ako se
motiv u pj/ nalazi u kojem
drugom padeu osim u <,
ispisuje se u nominativu
958
0H u 4 povezuje se s
metodom samostalni&
pismeni& radovaJ uenici iz
teksta ispisuju motiveJ kad
dovre posao, provjeravaju se
rezultati samostalnog
pismenog radaJ to se
provjeravanje moe izvesti na
vie na ina:
pojedinanim glasnim
itanjem biljeaka
naizmjeninim glasnim
itanjem biljeaka
dijalogom
959
inormacije koje se iznose i
usporeuju svoje rezultate s
objavljenim rezultatimaJ
usporeivanje, ispravljanje,
dopunjavanje ostvaruje se
dijalogom ili usmenim
objanjavanjem
naizmjenino glasno itanje
biljeaka obu&va)a ve)i broj
uenikaJ svatko ita po jedan
motivJ nakon svakog itanja
provode se ispravci ili se
pri&va)a ponueni rezultat
bez ispravakaJ takvo itanje i
komentiranje biljeaka stvara
ivlji ugoaju u razredu i
pojaava koncentraciju
rezultati samostalnog rada
mogu se provjeriti i dijalogomJ
960
uitelj postavlja pitanja o
motivskoj strukturi pj/, uenici
itaju svoje zabiljeke, tj/
odgovaraju na pitanja slue)i
se zabiljekama
u azi uoavanja i imenovanja
motiva kombiniraju se
razliite metode i postupci
koji potiu i pospjeuju
proces uoavanja i uvode
uenike u samostalan rad
2. ana0%t%&a ;a/a bavi se
otkrivanjem i interpretacijom
961
motivaJ u toj se azi
uspostavlja odnos meu
motivima, uoavaju se
zakonitosti nji&ove
organizacije
analiza rasporeda motiva
polazi od rezultata pret&odne
aze, u kojoj su utvreni i
imenovani motivi u pj/J sada se
pristupa uoavanju nji&ova
rasporeda, grupiranju motiva
- utvruju se: a) glavni
motivi pj/ i b) prate)i motivi
koji se vezuju uz te glavne
motive
povezivanje glavni& i prate)i
motiva ostvaruje se
asociranjemJ uz glavni se
motiv vezuju asocijacije koje
962
ga semantiki oboga)uju,
razvijaju i nijansiraju
npr/ u 7atoevu sonetu
0tje&a kose glavni je motiv
pj/ smrt voljene osobe
najavljen ve) u prvom sti&uJ
motiv smrti kao glavni m/ pj/
prate dopunski motivi koje se
asocijativno razvijaju:
dvorana kobna, idila cvije)a,
agonija svije)aJ u drugoj se
stroi voljena osoba
konkretizira motivom oiju
tamne oi uz taj se motiv
vezuje sje)anje na bivi
sretni ivot odakle mi nekad
bolji ivot sjao tako se
temeljnom motivu smrti
suprotstavlja motiv biveg
963
sretnog ivota u
organiziranju motiva dolazi do
izraaja kontrastiranjeJ u
tre ) oj se stroi motiv oiju
asocijativno proiruje
prate)im motivima: da&, rukeJ
pjesnikov doivljaj boli
kulminira, osje)aji se
umnaaju i pojaavajuJ u
etvrtoj se stroi pojavljuje
motiv kose koji je
personiiciran i kojim se
poentira temeljna poruka pj/:
7irujO 0 smrti se sniva/
za svaki se analitiki postupak
odabiru dogovaraju)i
(unkcionalni) metodiki
postupciJ rezultati pret&odne
analitike aze (motivi u pj/)
964
objavljuju se usmeno ili
pismenoJ uenici iznose
motive koji su prisutni u
sonetuJ pri tome se obra)a
pozornost na to da se iskau
svi motivi, da inormacija o
motivskoj razvijenosti pj/
bude potpuna
a) za uoavanje rasporeda i
organizacije motiva potrebne
su motivacije i podukeJ one se
metodiki ostvaruju usmenim
objanjavanjem ili dijalogomJ
uitelj usmeno motivira i
pouava uenike kako )e
uoavati i tumaiti raspored
motiva u pjesmi
0oili smo motive u pjesmi/
4ada )emo promatrati kako
965
su motivi meusobno povezani
i prema kojim se
zakonitostima povezuju/
Fe) se u prvom sti&u
pojavljuje motiv smrti/ Do je
ujedno glavni motiv pjesme/
;oji se dopunski motivi
asocijativno vezuju uz taj
glavni motivN
na kraju objanjenja
ukljuuje se pitanje koje
trai razvijeni odgovor u
obliku objanjenjaJ na
postavljeno pitanje moe se
odgovarati bez gledanja u
tekst ili citiranjem podataka
u tekstu
objanjenje, s citatom ili bez
citiranja, zavrava
966
zakljukom:
0z temeljni se motiv smrti
asocijativno vezuju dopunski
(prate)i motivi): kobna
dvorana, idila cvije)a, visoki
odar, agonija svije)a6
situacija u kojoj se uoava
veza motiva u prvoj stroi
trai sposobnost zapaanja,
povezivanja i zakljuivanjaJ
osim metode objanjavanja i
dijaloke metode, moe se
primijeniti i metoda rada na
tekstu (citiranje,
podcrtavanje dopunski&
motiva u tekstu)J kao
dopunska metoda moe se
primijeniti metoda pismeni&
967
radova (zapisivanje motiva)
b) nastavna situacija u kojoj se
uoava organizacija motiva
moe se i drukije oblikovati:
postavljanjem tvrdnje i
njezinim dokazivanjem
Fe) u prvoj stroi pojavljuje
se glavni motiv pj/: smrt
voljene osobe/ 0z taj se
motiv smrti asocijativno
vezuju dopunski motivi/
8ronai i& i citirajO
zadatak trai uoavanje
motiva u tekstu, tj/ rad na
tekstu i glasno itanje
dopunski& motivaJ odnos
motiva moe se i s&ematski
prikazati:
Ilavni motiv: motiv smrti
968
kobna dvorana, idila cvije)a6
>opunski/ m/
Ilavni motiv: voljena ena
(ljubav) tamne oi, da&6
>opunski m/ (knj/)
na temelju s&ematskog
prikaza uoavaju se dva
glavna motiva u pj/: motiv
smrti i motiv ljubaviJ uz svaki
od ti& glavni& motiva vezuju
se dopunski (prate)i) motivi
koji i& razvijaju i
konkretiziraju
upotrijebi li se s&ematski
prikaz motiva kao metodiko
sredstvo, njemu se
primjerava izbor metodeJ uz
s&emu se moe upotrijebiti
metoda usmenog
969
objanjavanja ili dijaloka
metoda
() Pr%mjer% mot%v2&e
ana0%/e
u metodikoj se literaturi
navode primjeri motivske
analize lirske pj/ koja
ukljuuje graiki prikaz
motivske struktureJ
organizacija (raspored)
motiva iskazuje se
adekvatnim graikim
prikazom
npr/ 8avle 5li) Auki)evu pj/
7amino srce graiki
prikazuje crteima srca i
oka, koji sugeriraju
uenicima da tekst te
970
pjesme ine dvije posebne
pjesnike slike6
graiko-vizualnim
prikazivanjem motivske
strukture lirske pj/ airmira
se naelo zornostiJ
analitiki modeli koji
ukljuuju graiko-vizualni
prikaz motivske strukture
omogu)uju primjenu (izbor)
razliiti& metodiki&
postupaka:
&euristikim se dijalogom
prati razvijanje glavni&
motivaJ vizualnim se
prikazom sugerira grananje
motivaJ uz &euristiki se
dijalog moe ukljuiti
glasno citiranje sti&ovaJ u/
971
imenuju motiv i citiraju
sti&,sti&ove u kojem se taj
motiv pojavljujeJ dijalog se
organizira smjenjivanjem
pitanja i odgovora,
postavljanjem tvrdnji koje
se dokazuju (obrazlau)J u
dijalog se moe ukljuiti i
citiranje sti&ova
usmenim komentarom
utvruje se motivska
struktura pj/J u/ ili u/
prema s&emi ili crteu
objanjavaju raspored
motiva u pj/
samostalnim pismenim
radovima moe se
dopunjavati s&ema ili crteJ
u/ dobiju nepotpunu s&emu
972
ili crte i upisuju
izostavljene podatke
svi navedeni metodiki
postupci mogu se povezivati
s metodom rada na tekstuJ
&euristiki dijalog moe
ukljuiti citiranje sti&ova,
usmeni komentarJ
samostalni pismeni radovi
povezuju se s radom na
tekstu
uenici mogu samostalno
stvarati s&eme i crtee
kojima )e pokazati kako
s&va)aju organizaciju
motiva u pj/J za takav oblik
rada dobivaju poticaje u
uzorcima to i& oblikuje
uitelj
973
') Mot%v2&a 2tru&tura 0%r2&e
pje2me
na temelju motivske
strukture mogu se utvrditi
znaajke motiva (nji&ovo
podrijetlo), pjesnikov odnos
prema motivima, znaenje
motiva, poloaj motiva u
strukturi pj/, zakonitosti
nji&ova organiziranjaJ
utvrivanje ti& znaajki
za&tijeva razvijeni tip
literarnog miljenja, potie
se odgovaraju)im
metodikim sredstvima i
postupcima
problemska pitanja i zadaci
aktiviraju literarno
974
miljenje, potiu na
zakljuivanje, kvaliiciranje
pojava, izricanje sudova
d) Mot%v2&a ana0%/a %
&nj%3evnopov%je2n% &onte&2t
(takva analiza primjerenija je
srednjokolskoj nastavi)
71 koja ukljuuje knjpov/
kontekst pretpostavlja
knjievno znanje (znanje iz
pov/ knj/) (to si u knj/
pogledaj)
npr/ motivska struktura pj/
smjeta se u autorov pj/
opusJ za lokalizaciju i
uspostavljanje odnosa meu
motivima mogu se
primijeniti ovi metodiki
975
postupci6(knj/)
0 kojim se pjesmama F/
Fidri)a pojavljuju pejzani
motiviN
0 kojim se pj/ pojavljuju
motivi vode, vegetacije,
zemljeN
u Fidri)evim se pj/
ponavljaju isti motivi koje
smo upoznali u pj/ 8ejza 5/
usporedi i&/
u/ mogu dobiti
istraivaki zadatak za
samostalan rad u pj/
zbirci izdvajati i analizirati
pj/ u kojima se pojavljuju
pejzani ili koji drugi motivi
976
e) Mot%v2&a ana0%/a %
pov%je2no?2t%02&a ;orma'%ja
motivska struktura pj/
lokalizira se u
knjievnopovijsno razdoblje
(povijesno-stilsku
ormaciju)
interpretacija odabrane pj/
bilo kojeg pj/ nekog
razdoblja moe se usmjeriti
na otkrivanje podudarnosti,
slinosti i razlika s drugim
pjesnicima iste motivske
utemeljenostiJ za taj se
interpretativni postupak
utvruje korpus pj/
tekstova na temelju kojeg
se utvruju op)e znaajke
(knjpov i stilske)J zad/ za
977
samostalan rad:
;oje su pjesnike
&rvatske moderne ispirirali
pejzani motiviN
<apii naslove
najpoznatiji& pejzani& pj/
tog razdoblja/
8rotumai zato su pj/
moderne bili toliko
zaokupljeni pejzaemN
;ako pj/ moderne
oblikuju pejzaN
mogu)e metode i postupci:
dijalog, objanjavanje,
izlaganje, komentiranje, rad
na tekstu, samostalni
pismeni radovi i sl/
978
;) *e'ep'%ja8
&on&ret%/a'%ja %
a&tua0%/a'%ja mot%va
svijet lirske pj/ izgrauju
motivi koji u svom
predestetskom obliku
postojanja pripadaju
razliitim podrujima
du&ovne i izike stvarnostiJ
lirska pj/ preobraava,
preoblikuje pojedinosti iz
du&ovne i izike stvarnosti,
daje im nova znaenja,
prenose)i i& u novu
umjetniku stvarnost
979
prepoznavanje prikazanog
svijeta, sudjelovanje u
njegovu RzbivanjuS,
prisvajanje njegovi&
vrijednostiJ steena
iskustva i spoznaje koje
donose omogu)uju im
uspostavljanje veza izmeu
umj/ i neumj/ stvarnosti,
izmeu svoga svijeta i
svijeta lirske pj/J ako,
meutim, itatelj zadrava
usvojena znaenja i
vrijednosti pojedini& pojava
i ne usklauje i& s novim
mogu)im znaenjima koja
uspostavlja pj/, ne
uspostavlja se plodonosna
stvaralaka suradnja
980
prikazane pojave iz du&ovne
ili izike stvarnosti u
lirskoj pj/ pozivaju itatelja
na uspostavljanje estetskog
stava prema toj stvarnostiJ
itatelj izgrauje u svojoj
svijesti novi svijet na
predloku lirske pj/, tj/
uspostavlja, kako nauava
enomenoloka teorija,
estetski predmet
metodika istraivanja o
recepciji lirske pj/ pokazuju
kako se lirska pj/
oivotvoruje u svijesti
primatelja ovisno o nji&ovoj
981
primanja
knjievnoumjetniki&
poruka, tj/ ovisno o
itateljskom kodu,
pojavljuju se razliiti oblici
konkretizacije lirske pjesme
predmet se u knj/ dj/ ne
pojavljuje u svim svojim
aspektima, stoga se
itatelju prua mogu)nost
da prikazane aspekte
dopunjava drugim aspektima
kojima raspolau u svojoj
svijestiJ taj se proces
dopunjavanja, uspostavljanja
novi& aspekata uz prikazani
aspekt predmeta u knj/ dj/
naziva konkretizacijomJ
konkretizacija je zapravo
982
dopunsko odreivanje
prikazane stvarnostiJ uz
pojam konkretizacije vezuje
se i pojam aktualizacije,
kojim se oznaava
aktualnost pjesniki& poruka
za itatelja i njegovo
poimanje svijeta
0) *e'ep'%ja &ao metod%&%
pro(0em
recepcija lirske pj/
viestruko je uvjetovanaJ k/
interpretacija lirske pj/
uspostavlja sustav
postupaka kojima istrauje,
pospjeuje i usmjerava
recepcijski tijekJ u azi
doivljajno-spoznajne
983
uenike mogu)nosti
primanja lirske pj/,
iskustvena, emocionalna i
intelektualna zrelost, koja
odluuje o primanju knjumj/
tekstaJ takvim se
istraivanjem obu&va)aju svi
elementi: motivi, emocionalni
sadraj, ekspresivnost
jezika, ritam
k/ interpretacija
uspostavlja postupke kojima
motive (vaan el/) dovodi u
primateljevo du&ovno
ozrajeJ ona akutalizira
motive koji pripadaju
iskustvu i takvom
aktualizacijom priprema za
984
estetskim pojavama, kao
umj/ stvarno)uJ tako se
uspostavlja most izmeu
motiva koji pripadaju
odreenom tipu
predestetskog iskustva i
motiva koji pripadaju
umjetnikom svijetu
akutalizacija iskustva,
doivljaja i asocijacija koje
se vezuju uz pojedine motive
ostvaruje se ra/0%%t%m
metod- po2tup'%ma:
-o izdvojenom motivu ili krugu
m/ organizira se dijalogJ
pitanjima i zadacima utvruje
se odnos prema motivima,
raspon asocijacija koji se
stvara uz pojedini motivJ
985
ovisno o znaajkama motiva,
uspostavljaju se gledita
aktualizacije
npr/ ako je rije o m/ koji
pripada izikom svijetu,
gledita aktualizacije
obu&va)aju senzorne
znaajke m/ i mogu)e
emotivne projekcije
u primateljevo du&ovno polje
motiv se uvodi pitanjima i
zadacima koji se oslanjaju
na steena iskustvaJ ta se
iskustva oivljavaju
sje)anjemJ metodiki
postupak o kojem je rije
pokazat )emo na nekoliko
primjera (pogledaj u knj/
vie pr/)
986
@a primanje motiva u pj/ 2/
]opi)a 0 prvom snijegu ("/r/)
u/ su motivirani tematskom
rijei pa&ulja
8rije interpretacije pj/ I/
Fiteza 8rolje)e je darovalo
(!/r/) u/ dobivaju zadatak
iskazati svoj emo/-estetski
odnos prema motivu prolje)a
@a primanje motiva u pj/
Fjetar (#/r/) u/ su
motivirani zadatkom koji
trai da se sjete svog
susreta s vjetrom, da se
sjete kako im je vjetar
dodirivao kosu, lice
#!$5ANJE I GOVO*ENJE
POE"IJE (interp/ /N)
987
a) #0u9anje poe/%je
pj/ odgoj poinje sluanjem
poezije, tj/ razvijanjem
sposobnosti koje djetetu
omogu)uju auditivno
primanje poetske porukeJ
skup sposobnosti i znanja
koja se veu za sluanje
poeziju ine kulturu sluanja
sluanje je vrsta jezine
djelatnosti vrsto povezana
s govorenjem i itanjem
(svim vrstama / naglas)J
oituje se posebna vrsta
receptivne sposobnosti koja
omogu)uje primatelju
primanje svi& onoloki&
sredstava odreenog jezika
(onema, prozodema i
988
intonema)
sluanje pjesniki& tekstova
razlikuje se od sluanja
ostali& vrsta tekstova
(inormativni&,
komunikacijski&, novinski&,
didaktiki& i znanstveni&)J
za sluanje pjes/ tekstova
potrebna je posebna vrsta
sposobnosti, koja se naziva
poetskim slu&om
onoloka sredstva u pj/
govorenju i pj/ sluanju
dobivaju dopunska znaenja
koja se odreuju pojmom
ekspresivnostiJ to, drugim
989
povezanosti sa znaenjskim
slojem
() Govorn%8 pje2n%&% %
40a/(en% 20u1
A) 4ovorn% 20u1 - je
psi&olingvistika sposobnost
koja omogu)uje ovjeku
primanje govora (govorni&
poruka) slu&im i istodobno
prenoenje svi& onoloki&
sredstava odreenog jez/ u
unutarnji govor (pam)enje,
doivljavanje,
razumijevanje)J govorni slu&
omogu)uje ovjeku
artikuliranje i intoniranje
primljenog govora prema
tome, ukljuuje i sposobnost
reprodukcije
990
temeljne su sastavnice I4:
iziki slu&, onemski slu& i
ritmo-melodijski slu&J
a) iziki slu& je sposobnost
primanja g/ u razliitim
rasponima jaineJ
b) onemski slu& je
sposobnost primanja,
razlikovanja i proizvoenja
svi& glasova u jez/J
c) ritmo-melodijski slu& je
sposobnost primanja,
razlikovanja i proizvoenja
intonacije i melodije, tempa i
ritmaJ o razvjenosti svake
vrste slu&a ovisi stupanj
razvijenosti govornog slu&a
991
B) pje2n%&% 20u1 je
sposobnost koja ovjeku
omogu)uje auditivno
primanje i doivljavanje
poetski& poruka lirske
poezijeJ govorni i pjesniki
slu& meusobno su povezaniJ
pjesniki se slu& utemeljuje
na elementima govornog
slu&a (izikom,
onematskom i ritmo-
melodijskom slu&u)
za razliku od govornog slu&a,
pjesniki se slu& ponajprije
utemeljuje na ritmo-
melodijskoj sastavniciJ
za&valjuju)i pjesnikom
slu&u, recipijent prima i
osje)a muzikalnost
992
pjesnikog govora i
doivljava estetska
uzbuenja
C) 40a/(en% 20u1
korespondira s pjesnikim
slu&omJ gs je ovjekova
sposobnost koja mu
omogu)uje primanje,
doivljavanje i spoznavanje,
reproduciranje i
proizvoenje glazbenoga
govora i njegovi& estetski&
porukaJ pjevanjem
primjereni& pj/ u/ razvijaju
glazbeni slu&, usvajaju navike
lijepoga i izraajnog
pjevanja, jasnog i pravilnog
izgovora tekstaJ sluanjem
993
razvijaju glazbeni ukus i
glazbenu kulturu (program
glazbene kulture)
u suvremenoj metodici
osobita se pozornost pridaje
naelu korelacije i
meupredmetni& veza
tako se uspostavlja veza
izmeu poetskog i glazbenog
odgoja, tj/ veza izmeu
nastave jezika, knjievnosti i
glazbe (gl/ kulture)J
-istraivanja u metodici knj/ i
jez/ te u metodici gl/ odgoja
pokuazuju meusobnu
ovisnost govornog, pjesnikog
i glazbenog slu&a (razvoj je
994
tijesnoj povezanosti s
razvojem gl/ slu&a, slune
panje i kontroleJ
- isto tako, nedostatak slune
panje uvjetuje slabije
razvijen slu& i nisku razinu
ravoja artikulacijskog
aparata)
na svakom satu glazbenog
odgoja provode se vjebe
utemeljene na rijeima i
pokretima (ritmiko-slune,
vjebe s pokretima i
rijeima) te vokalno-
artikulacijske vjebe i
vjebe pjevanja
u nastavi glazbenog odgoja
djeca stjeu mnoge
spoznaje, razvijaju mnoge
995
sposobnosti i vjetine koje
utjeu na razvijanje
pjesnikog slu&a i poetske
kultureJ -u/ u nastavi gl/
odgoja susre)u rije i
njezino znaenje, rije i
njezin glasovni sustav,
njezino zvuanje, glas i
njegova akustika i
artikulacijska svojstva
(visinu i jainu glasa, boju
glasa), kretanje melodije,
tempo (brzi, spori,
umjereni), jainu (glasno,
ti&o), registar (visoko,
nisko), ravnomjerno i
isprekidano kretanje
melodije, isto)u i jasno)u
izgovora, trajanje, takt,
996
razliite dinamike nijanse
(pojaavanje i slabljenje
zvunosti), ton i intonacijeJ
osobito mjesto u nast/ gl/
odgoja dobiva timbar
(emocionalna obojenost
izraza): svean, tuan,
radostan, vedar i sl/
uspostavljanjem korelacije
nastave glazbe i poezije
osiguravaju se bolji uvjeti za
razvijanje esteske kulture
u/
u programu gl/ kulture, u
sklopu jezino-umj
podruja, uspostavljeni su
sadraji na kojim se
utemeljuje razvijanje
sluanja i zadaci koji se
997
postiu tom djelatno)u
u program za &rvatski jezik,
knjievnost, scensku i
ilmsku umj treba uvesti
odrednice koje se odnose na
kulturu sluanja poetski& i
drugi& umj tekstova,
uspostaviti sadraj i
zadatke te djelatnostiJ
takoer treba programirati
sadraje nastave jezika koji
slue razvijanju govornog
slu&a
') #0u9anje 4ovora % poe/%je
govor je zvukovna
stimulacijaJ ozvuena
pjesnika rije takoerJ
zvukovna stimulacija prolazi
998
sluni put6 (dalje knj/)
sluanje poezije razlikuje se
od sluanja obinog govoraJ i
ono se utemeljuje na:
a)slunoj percepciji, b)
slunoj pozornosti, c)
slunoj koncentraciji
za razliku od sluanja
obinog govora, pri sluanju
poezije sluatelj je
emotivno je i antazijski
angairan i nalazi se u
posebnom stanju du&aJ pri
sluanju poezije do osobita
izraaja dolazi zvukovnost
pjesnikog govora ritam,
melodija sti&a, glasovno
ustrojstvo sti&a
prema uenju semiotiara,
999
muzikalnost pjesnikog
govora jest nain prenoenja
inormacijaJ =/7/ Aotman
napominje:
7uzikalno zvuanje pj/ govora
takoer je nain predavanja
inormacija, tj/ sadraja, i u
tom smislu on ne moe biti
suprotstavljen svim drugim
nainima predavanja
inormacija koji su svojstveni
jeziku kao semiotikom
sustavu
prema istraivanjima, djeca
su osobito osjetljiva na
zvukovnu dimenziju poezijeJ
stoga je sluanje poezije
prvi korak kojim dijete
zakorauje u taj svijet
1000
d) #0u9anje poe/%je u
ra/redu
sluanje poezije u nastavi
ostvaruje se u uioniciJ to je
posebna okolnost koja utjee
na recepciju tekstaJ za
razliku od pojedinanog
sluanja poezije u
roditeljskom domu, dijete u
koli kolektivno slua poeziju
u govornoj interpretaciji
uitelja, uenika,
glumca,recitatora s
gramoonske ploe, 3>-a6
za sluanje poezije u razredu
potrebno je ostvariti
odreene uvjeteJ osim
motivacije za sluanje pj/,
1001
oekuje se uspostavljanje
psi&iki& i komunikacijski&
uvjetaJ psi&iki uvjeti za
sluanje poezije mogu se
iskazati ovim odrednicama:
-probueno zanimanje,
psi&ika (recepcijska)
dispozicija, koncentracija i
panja
zanimanje uenika za
odreeni pj/ tekst budi se
razliitim motivacijskim
postupcimaJ psi&ika
(recep/) dispozicija takoer
se ostvaruje posebnim
postupcimaJ panja i
koncentracija rezultat su
uvjeta stvoreni& za sluanje
pj/J komunikacijski uvjeti
1002
odnose se na nain
prenoenja pj/ teksta, na
ponaanje prijenosnika u
trenutku emitiranja teksta,
na poloaj recipijenta,
okolnostima u kojima se
ostvaruje sluanje
(atmosera u prostoriji,
buka6)
e) *eme6enje 20u9no4
pr%manja
1. uenicima treba re)i da se
opuste i slobodno sjede, da
zauzmu poloaj koji im je
najugodnijiJ tako se stvaraju
uvjeti za spontano sluanje
pjesnikog teksta
2. sluatelji ne smiju biti
1003
ometani bilo kakvim
izvanjskim poticajima koji
remete nji&ovu
koncentraciju i panjuJ
uitelj uspostavlja kontakt
sa sluateljima, svojim
proivljavanjem i sugestivnim
govorom vee i& za pj/ rijeJ
pri recitiranju i
interpretativnom / teksta
pogledom komunicira s
uenicimaJ
-etanjem razredom,
neodmjerenim gestikuliranjem
i neodmjerenom mimikom
remeti koncentrirano sluanje
poezije
3. interpretativno / ili
recitiranje pj/ odvija se bez
1004
prekidanja (kontinuirano)J
time se osigurava cjelovit
doivljaj tekstaJ posljedica
prekidanja / je rasprenost
doivljaja pjesnikog teksta,
rasprenost koncentracije i
panje
ako uitelj pretpostavlja da
)e pojedine rijei ili izrazi
oteati pri&va)anje i
rezumijevanje teksta,
oteati auditivnu recepciju, u
azi motiviranja za sluanje
pjesme provodi leksiko-
semantiku analizu ti&
jezini& jedinica koje mogu
remetiti recepciju teksta
ako se pri sugestivnom / ili
rec/ sti&ova pojavi potreba
1005
da uitelj mora smirivati
uenike i stvarati tiinu u
razredu mora biti svjestan
da je iznevjerio neki od
komunikacijski& uvijeta koji
se trae od interpretatora
pjesnikog tekstaJ nije
stvorena odgovaraju)a
recepcijska dospozicija,
itanjem ili recitiranjem nije
izazvana sluna panja i
koncentracija, uenici su
izili iz ozraja govorne
sugestivnosti
4. noviji metodiki prirunici
ne preporuuju da u/ prvo
interpretativno / ili
recitiranje prate gledaju)i
tekstJ prema novijim metod/
1006
za&tjevima , u pripremu za
sluanje pj/ ulazi i za&tjev da
uenici zatvore knjigeJ
usmjeravanje panje na bilo
koju drugu aktivnost
(gledanje teksta koji se ita
ili govor) remeti puno)u i
jainu estetskog doivljaja
vizualna komunikacija s
tekstom uspostavlja se u
analitikoj azi, azi
interpretacije
;) *a/voj 4ovorno4 %
poet2&o4 20u1a
govorni slu& poinje se
razvijati u prvim mjesecima
ovjekova ivotaJ razvoj
pjesnikog slu&a takoer
1007
poinje u najranijoj dobi
uspavanka je prvi predloak
na kojemu se utemeljuje
razvoj poetskog slu&a
osim uspavanke, vanu ulogu
u razvoju poetskog slu&a
imaju brojalice, pitalice,
uzvikivalice, rugalice i ekikeJ
za djecu predkolske dobi
vaniji su ritam i rima od
smisla sti&ova najprije
reagiraju na zvukovno
ustrojstvo sti&a
4) *a/v%janje 4ovorno4 %
pje2n%&o4 20u1a od <- do A-
ra/reda
pogledaj u knjizi,
preskaem dio od !/ do #/
1008
razreda
$/razred sluanje poezije
razina na kojoj uenik:
osje)a i imenuje razliite
vrste tempa
vrste tempa povezuje s
kretanjem emo/ u pj/
osje)a, prepoznaje i imenuje
boju glasa
boju glasa povezuje s emo/ u
pj/
osje)a, prepoznaje i imenuje
ritam u sti&ovima, stroama
izmjenjivanje ritma
izraavanje ritma
dirigiranjem
graiki odreuje (opisuje)
ritam daktil i tro&ej
1009
udaranjem olovkom o klupu
ili dlanovima prati
izmjenjivanje naglaeni& i
nenaglaeni& slogova
slua lirsku pj/ u razliitim
govornim interp/ i utvruje
nji&ove posebnosti (razlike)
slua lirsku pj/ kao glazbeno
dj/ i utvruje posebnosti
glazbenog govora
-sluanje poezije povezuje se
s interpretativnim itanjem i
recitiranjem te s uenjem
sti&ova napamet
A) *%tam u na2tav% poe/%je
1010
ritam je bitan tvoraki
element lirske pj/J u nastavu
poezije ukljuuje se od
prvog razreda .L, njegovo
teorijsko odreenje
pojavljuje se u tre)em
razredu i nastavlja na svim
stupnjevima k/ sustava
u teoriji interpretacije
lirske poezije naglaena je
uloga ritma u stvaranju
doivljaja pjesmeJ zbog toga
neki interpretatori lirske pj/
uzimaju r%tam &ao po0a/%9te
%nterpreta'%jeJ tako postupa
@/ Lkreb pri interpretaciji
Fidri)eve pj/ 8ejza (knjigaO)
1011
8osljednja rije
interpretacije bit )e pokuaj
da se pojmovno prikae i
deinira lirski svijet
odreene pj/, kako su ga, u
naem estetskom doivljaju,
izgradili sti&, stroa, ritam,
zvuk i znaenje reenica
koje se niu u toj pj/ @bog
toga analiza sti&a i ritma ne
smije do)i na kraj
interpretacije/
@akanjela analiza ritma
djeluje kao balast, suvina
je/ 2olje da je onda nema/
Dreba na)i put preko metra i
ritma u centar, u sr pjesme/
(>ruga natuknica je mojim
rijeima)
1012
valja prevladati
ormalistiko-deskriptivni
pristupJ taj se pristup
osobito oituje kad je rije
o metrikoj i ritmikoj
analizi lirske pj/J
- ne samo to se ta analiza
provodi u zavrnoj azi
interpretacije kao svojevrsna
matematika operacija
(prebrojavanje slogova i
odreivanje stopa) nego se
pretvara u iznevjeravanje
lirskog tkiva i unitava
doivljaj poezije
a) Metod%&a nae0a
u2vajanja r%tma
1013
polaze)i od deinicija ritma,
moemo ostvariti
unkcionalnu i kreativnu
interpretaciju ritma u
poeziji
1. ritam se ostvaruje
vrednotama govorenog
jezika
2. ritam se ne promatra
izolirano, tj/ kao samostalna
kvaliteta pj/ bez uske
povezanosti s ostalim
elementima koji izgrauju
svijet pj/ (sti&om, stroom,
kompozicijskim ustrojstvom,
emocionalnim slojem,
zvukovnim slojem,
znaenjem)J doivljaj se u
itateljevu svijetu upravo
1014
izgrauje djelovanjem ti&
elemenata u nji&ovoj
meusobnoj povezanosti
3. analiziraju)i ritam, ne
zaustavljamo se samo na
metriciJ metrike se jedinice
promatraju ovisno o
kontekstu pjesmeJ iste
metrike jedinice, ovisno o
kontekstu, mogu u sti&u
dobiti razliito znaenjeJ
tro&ej ili daktil ne izraavaju
uvijek iste kvalitete
nji&ova je unkcija i
djelovanje na itatelja
uvjetovana kontekstom
pjesme u cjelini
1015
4. analiza ritma povezuje se s
logiko-gramatikim
ustrojstvom pj/J na temelju
sintaktikog, morolokog,
onetikog i leksiko-
semantikog ustrojstva pj/
odreuje se i njezin ritam
5. ritam se ukljuuje u
interpretaciju lirske pj/ u
svim azama kolovanja, tj/
od prvog do zavrnog
razreda razine
interpretacije prilagoavaju
se doivljajno-spoznajnim
mogu)nostima uenika
() *a/%ne
1016
u !/ i "/ razredu .L uenici
zapaaju i doivljavaju ritam
(brzi i spori)J izraavaju i
emo/ reakcije koje su
izazvane brzim i sporim
ritmom: radosno, tuno/
u #/ i $/ razredu razlikuju
izmjenjivanje sporog i brzog
ritma u istoj pj/J promjenu
ritma povezuju s promjenom
raspoloenja u pj/J pri
itanju teksta ostvaruju
pauze na kraju sti&a i stroe,
ostvaruju upitnu i usklinu
intonaciju
1017
ustrojstvu pj/ koje su
uvjetovane raspoloenjem,
odreuju broj slogova u sti&u
i pauze izmeu sintagmi u
sti&u, na kraju sti&a i stroe,
odreuju jainu izgovora
pojedini& rijei i sti&ova i
stroa
u '/ razredu razlikuju brzi,
iva&an, uznemiren,
nestaan, trom, ujednaen i
spori ritam, zamje)uju kako
se pjesnikova emo/ stanja
pretau u odgovaraju)u
ritmiku strukturu:
odreuju pauze u sti&u
ovisno o redu rijei pauza u
redovitom redu rijei: plavo
nebo, pauza u inverznom
1018
redu rijei: nebo plavo,
ostvarivanje pauze u
opkoraenju, rima i njezina
uloga u oblikovanju sti&a,
ponavljanje rijei, slogova i
glasovaJ zapaanje rerena i
njegove uloge u oblikovanju
pj/: tempo (spori i brzi),
odreivanje emocionalnog i
logikog sredita sti&a
u (/ razredu uenici
razlikuju raznovrsne tipove
ritma ovisno o emo/
ustrojstvu pj/: odreuju
tempo i intenzitet pri
izgovaranju sti&ova, sintagmi
i rijei, ovisno o emo/
ustrojstvu sti&a odreuju i
1019
unutar manji& odsjeaka u
sti&u ostvarivanje nulte
pauze u kombinacijama
atoniki& (nenaglaeni&) i
toniki& (naglaeni&) rijei,
ostvarivanje pauza na osnovi
interpunkcijski& znakova
zareza, toke, toke i
zareza, dviju toaka, crtice,
triju toakaJ odreivanje
logikog i emo/ naglaska,
ostvarivanje ritma ovisno o
redu rijei
1020
odreuju trajanje pauza u
sti&u, emocionalno i logiko
sredite sti&a i stroe,
intenzitet i timbar, tempo i
registar
6. pri interpretaciji ritma
polazi se od doivljaja
pjesme u cjelini, od njezina
osnovnog raspoloenja, a
zatim se osmiljava ritmiko
ustrojstvo pj/ povezano s
ostalim elementima
1021
jezika (naglasak i duina,
sintaktiko, leksiko i
onetiko ustrojstvo sti&a,
red rijei, slogovi, naglaene
i nenaglaene rijei i
izgovorene cjeline)
8. doivljaj ritma u poeziji
nikada se ne javlja samo kao
sluni, ve) kao sluno-
motoriki procesJ prema
tome, ritam se ponajprije
doivljava auditivno, a
njegovo graiko
predoivanje dolazi u drugi
plan
') $2vajanje r%tma
1022
doivljavanje i osmiljavanje
ritma utemeljuje se na
govornom slu&u, tj/
sposobnosti primanja
zvukovni& vrednota pj/
teksta i na poznavanju
ritmiki& zakonitostiJ u
metodikoj literaturi ta
sposobnost auditivnog
primanja pjesnikog teksta
naziva se pjesnikim slu&om
razvijanje Rpjesnikog slu&aS
postie se organiziranim i
kontinuiranim radom na
tekstuJ postoje raznovrsni
metod%&% po2tup'% &oj%ma
1023
parametara (tempa, pauze,
intonacije i intenziteta)
1. razvijanje osje)aja za ritam
postie se sluanjem
interpretativnog /
pjesniki& tekstovaJ u/
usmjerujemo na onaj element
koji )e biti predmetom
bavljenja ritam, tempo,
intenzitet, intonacija, pauzeJ
sluaju)i tekst, u/ mogu
odrediti, tj/ prepoznati
razliite tipove ritma: spor,
brz, iva&an, trom,
ujednaenJ najprije sluaju
kra)u pj/ ili strou u kojoj je
ritam ujednaen brz ili
sporJ zatim se mogu
usporeivati dvije kra)e pj/
1024
ili dvije stroe razliita
ritma: jedna s brzim, druga
sa sporim ritmom
kad u/ usporede ritam dviju
pj/, analiziraju povezanost
ritma i raspoloenja, tj/
otkrivaju uvjetovanost ritma
pjesnikovim raspoloenjem i
stavom prema svijetuJ mogu
se usporeivati stroe ili
sti&ovi koji imaju isti metar,
ali je raspoloenje razliito
2. primjenjuje se i ovakav
metodiki postupak: u/
1025
povezuje s gra/
oznaivanjem ritma i
upoznavanjem znakova za
naglaeni i nenaglaeni slog
3. osim glasnog itanja,
primjenjuje se i ti&o
usmjereno itanjeJ u/
dobivaju zadatak da itaju u
sebi odreenu strou ili
kra)u pj/ i oznae naglaene i
nenaglaene slogove (gdje se
smjenjuju tro&eji i daktili)J
kad obiljee te slogove,
itaju glasno tekst i
ostvaruju odgovaraju)i ritam
1026
moe se zadati odgovaraju)a
metrika s&ema, u/
pronalaze rijei koje
odgovaraju zadanoj
metrikoj s&emi
4. prenoenjem pjesnikog
teksta (sti&ova) u prozni
oblik u/ )e zapaati
promjene u ritmikoj
organizaciji teksta
5. usporeivanjem glazbenog
djela koje je inspirirano
pjesnikim tekstom s
njegovim tekstnim
predlokomJ u/ )e najprije
sluati glazbu, zatim )e
usporeivati ritam glazbenog
i pjesnikog ostvarenja
1027
6. razvijanje osje)aja za ritam
povezuje se s uoavanjem
tempa govoraJ sluaju)i
uiteljevo itanje sti&ova,
uenici odreuju tempoJ
tempo se usko povezuje s
ostvarivanjem pauzaJ to je
vie pauza i to su pauze
due, to je tempo usporeniji
u/ zamje)uju pauze
sluaju)i uiteljevo
govorenje sti&ovaJ najprije
uoavaju due, zatim kra)e
pauze u sti&uJ usvajanje
pauza osniva se na govornom
slu&u, a poznavanje pravila o
mjestu pauze pove)ava
uspje&
1028
usvajanje pauze povezuje se
sa sintaktikim ustrojstvom
sti&aJ u/ ralanjuju sti& na
sintagme, uoavaju odnose
meu rijeima i
interpunkcijske znakove
tako se nastava o pauzi
oslanja i na poznavanje
sintakse
budu)i da su pauze razliita
trajanja, a ono je uvjetovano
logiko-gramatikom i
emocionalnom strukturom
teksta, u/ postupno
upoznaju pravila o trajanju
pauza (&ijerar&iji pauza u
sti&u)J pauze se obiljeavaju
razliitim znakovima: 5/ 55/
555/J upotrebljava se i
1029
brojani sustav, a kre)e se
od - do '
/a trajanje pau/a vr%jede
ova prav%0a:
pauza - dolazi izmeu
naglaene i nenaglaene
rijei (i obr/)
pauza ! dolazi izmeu
pridjeva u prepoziciji i
imenice te izmeu priloga u
prepoziciji i glagola
pauza " dolazi izmeu
imenice i pridjeva u
postpoziciji i glagola i priloga
u postpoziciji, glagola i
objekta u postpoziciji
1030
pauza # dolazi izmeu
subjektne i predikatne
sintagme, izmeu objekta u
prepoziciji i glagola
pauza $ dolazi izmeu
dijelova koji se nabrajaju
pauza % i ' dolazi na kraju
sti&a, odnosno na kraju
stroe
za odreivanje pauza u
sti&u, na kraju sti&a i stroe
primjenjuju se posebne vj/
koje se temelje na sluanju,
obiljeavanju, ostvarivanju
pauza i ispravljanju
pogreakaJ pri svakom
ostvarivanju pauze u tekstu
uoava se njezina
motiviranost
1031
7. razvijanje osje)aja za ritam
i zvukovne vrednote
pjesnikog govora povezuje
se i s uoavanjem i
doivljavanjem intonacije,
intenziteta i timbra: a)
sluaju)i sti&ove, u/
odreuju upitnu, izjavnu i
usklinu intonacijuJ b) isto
tako odreuju intenzitet
govora pojedini& sti&ova,
sintagmi i rijeiJ c)
intenzitetom i timbarom
izraavaju emo/ nijanse u
sti&u radost, bol, srdbu6
m) Ot&r%vanje % uenje
1032
pje2n%&o4 je/%&a
interpretativni proces
temelji se na otkrivanju i
uenju pjesnikog jezikaJ u/
zamje)uju razlike izmeu
proznog i pj/ teksta
posebnosti organizacije,
znaenja i sugestivnosti pj/
jezika
svojim znaenjem,
emocionalno)u, slikovito)u i
muzikalno)u pjes/ jezik
pobuuje estetske emocije
izaziva pozornost, pokre)e
asocijacije, budi misli
mo) inormiranja pjesnike
rijei mnogo je ve)a nego u
obinom komunikacijskom
jez/J u poeziji jezik ima
1033
konotativno znaenje i
estetsku unkcijuJ uoavanje
odnosa meu rijeima i
otkivanje nji&ova znaenja u
svijetu pj/ suptilan je posao
k/ interpretacijeJ upravno
na toj razini jez/ interp/
lirske pj/ nuno je
prevladati ormalistike
pristupe (razvrst/ tropa,
igura)
svaka rije, svako stilsko
sredstvo dobiva svoje
znaenje u okviru odreenog
konteksta u pjes/ se tekstu
rije ne promatra kao
izdvojena leksiko-
semantika jedinicaJ
uklopljenost rijei u
1034
kontekst, tj/ u odreenu
semantiku okolinu jedno je
od bitni& naela u
organizaciji pjes/ teksta
u niim raz/ .L u u/ se
razvija osjetljivost za emo/
djelovanje rijei, njezino
preneseno znaenjeJ isto
tako razvija se osjetljivost
za zvukovne vrednote
pjesnikog jezikaJ djeca te
dobi unose u svoje pismene
sastavke elemente pjes/
izraavanja (epitete,
personiikacije, usporedbe)J
rije je o spontanom
izraavanju, spontanom
otkrivanju jez/ izraajni&
mogu)nosti
1035
razumijevanje ti& sredstava
u pjes/ tekstu dolazi do
izraaja u viim razredima
.LJ u interpretativni proces
uklju uju se sredstva pjes/
izraavanja ovim redom:
%/ razred: epitet,
onomatopeja, &iperbola
'/ razred: poredba, kontrast,
gradacija
(/ razred: metaora,
alegorija, simbol
*/ razred: stilska obiljeja
leksika, glasovna struktura
rijei, glasovna ponavljanja,
red rijei
osim spomenuti& pojmova, u
interpretativni proces
ukljuuju se gramatiko-
1036
stilska sredstvaJ nji&ovo je
ukljuivanje uvjetovano
razvijeno)u nastave jezika
tako se u (/ raz/ uoava
stilska unkcija glagola
(prezenta, aorista i
imperekta), stilska unkcija
pridjeva i imenica u
opisivanju, u */ se raz/
promatra stilska unkcija i
ostali& vrsta i oblika rijei
pri interpretaciji lirske pj/
pozornost se usmjeruje
prema zvukovnim elementima
pjes/ govora uoava se glas/
struktura sti&a, raspodjela
glasova u tekstu, glas/
ponavljanja, nji&ova
impresivna i ekspresivna
1037
svojstvaJ zvukovni sloj pj/ ne
promatra se izdvojenoJ zvuk
sam po sebi nema znaenje
u kontekstu pj/ dobiva
odreeno znaenjeJ
-simbolika glasova, nji&ova
ekspresivna svojstva proizlaze
iz konteksta pj/J u vezi s
glazbenom strukturom sti&a
promatra se i rima kao jedan
od glazbeni& i semantiki&
elemenata u izgradnji pj/
interpretacija ukljuuje i
gramatike kategorijeJ
1038
rijei mogu biti stilski
obiljeeneJ
-kad se interpretacija
usmjeruje prema oblicima
rijei i nji&ovoj stilskoj
obiljeenosti, oituje se
moronostilistiki pristupJ
- promatra li se ekspresivnost
sintaktiki& sredstava,
ostvaruje se
sintaktistilistika razina
interpretacijeJ
- kad se otkriva znaenje
rijei, tj/ njezini semantiki
rasponi, ostvaruje se
semantostilistika razina
razine se odmjeravaju prema
prirodi teksta i doivljajno-
1039
spoznajnim mogu)nostima
uenika .L
na semantostilistikoj razini
ostvaruje se i interpretacija
metaore koja je klju za
ulaene u svijet poezijeJ
ona se ne oituje samo kao
preneseno znaenje rijei, ona
nije samo sredstvo slikovita
izraavanja, ona je element
umjetnikog miljenja
metaorom pjesnik izraava
svoj odnos prema svijetuJ
-na putu do osmiljavanja
metaore u (/ raz/ u/ prolaze
pripremne aze: doivljavanje
slikovitosti pjesnikog jezika,
prenesena znaenja rijei
1040
vieznanost rijei, upoznavanje
personiikacije i poredbeJ
-osmiljavanje metaore oslanja
se na te sposobnosti i spoznaje
na odreenom pjes/ tekstu u/
promatraju metaorine
konstrukcije, odreuju nji&ovo
znaenje, podrijetlo i djelovanje
pri interp/ pjes/ jez/ treba
zaustaviti u/ pred njegovim
ljepotama, otkrivati im njegovo
znaenje, unkciju u pjes/ dj/, tj/
konkretizaciju pjes/ doivljaja i
spoznaja, motivirati i& da izraze
svoj odnos prema pjes/ jez/ -
svoje emocije, asocijacije i misli
cjelovita interpretacija lirske
1041
pj/ ne moe se uspjeno ostvariti
bez otkrivanja njezina jezikaJ
preko jezika, ritma i zvukovnog
sloja ulazi se i u ostale slojeve
teksta, otkriva se prisutnost
lirskog subjekta, emocionalno i
misaono ustrojstvo pj/ i njezina
struktura
n) !I*IKA KAO
KNJIEVNI *OD
lirika kao knjievni rod
prouava se u srednjoj koli (u
prvom razredu, u okviru
programske cjeline 8ristup
knjievnom djelu)
zaviri u knjigu od str, #+#/
Korpu2 0%r2&%1 pje2ama ini
sadraj o-o procesa (nast/ prog/)
1042
Metod%&% pr%2tup obu&va)a
upoznavanje korpusa, izbor
metodikog sustava, organizaciju
sadraja, slijed nast/ jedinica
korpus lirs/ pj/ objavljuje se
usmeno i pismenoJ nastavni listi)
sadri popis lirski& pj/J u/
podcrtavaju naslove pj/ koje su
upoznali naslove pronalaze u
kazalu udbenikaJ utvruje se
redoslijed prouavanja nast/
jedinica i nji&ovo ukljuivanje u
metodike sustaveJ on se
usklauje sa zanimanjem uenika
za pojedine vrste lirske poezije -
u/ na temelju popisa lirs/ pj/
predlau svoj redoslijed
prouavanja nas/ jed/J ponueni
1043
redoslijed usklauje se s
redoslijedom u udbeniku (ud/
jed/)
a) *a90am(a &orpu2a
korpus se ralanjuje na
nastavne jedinice koje se
usklauju s udbenikim
jedinicama (naslovima udb/
jedinica)
() Na20ov% ud3(en%&%1Cna2tavn%1
jed%n%'a
sadre knjievnoteorijski pojam
(ljubavna pj/, domoljubna pj/),
ime i prezime autora (=/
8upai)6) i naslov pj/ (@aljubljen
u ljubav)
1044
') #adr3ajna ra90am(a
ud3(en%&%1Cna2tavn%1 jed%n%'a
ralanjuje se na manje
sadrajne cjeline koje se
oblikuju u nastavne situacije
(didaktike mikrostrukture)
-npr/ asocijacije uz rije ljubavJ
susreti s ljubavnom poezijom6
d) I/(or metod%&o4 2u2tava
nast/ jedinice ukljuuju se u
odgovaraju)e metodike
sustaveJ ista nastavna jedinica
moe se ukljuivati u vie
razliiti& sustava u skladu s
naelima didaktikog pluralizma
(alternativni& metod/ modela)J
1045
lirika kao knj/ rod moe se, u
ralanjenome sustavu nast/
jedinica, ukljuivati u sljede)e
metodike sustave:
interpretacijski,interpretacijsk
o-analitiki, problemsko-
istraivaki, problemsko
stvaralaki, stvaralaki,
otvoreni, komunikacijski,
multimedijski, timski
sustav,projektni
e) Pje2ma &ao po0a/%9te =
%ndu&t%vn% po2tupa&
1046
pjesma koja se odabire kao
polazite, prvi korak u svijet
lirske poezije (lirike kao knj/
roda), sadri elemente koji
govore o nastanku, sadraju,
obliku i trajanju (npr/ F/8arun, 8j/
je zora)J
- s obzirom na motivacijsku ulogu
koju pj/ preuzima, treba je
krasnoslovitiJ poslije
krasnoslovljenja i drugog itanja
u sebi, pristupa se analizi i
interpretaciji: to je pj/, to
sadri, otkada trajeJ pjesma je
porod ovjekov, sadri osje)aje,
misli, znanje, traje kroz itavu
povijest
1047
;) $en%'% u 2v%jetu 0%r2&o4
pje2n%9tva
u slp u/ ulaze s odreenim
lirskim itateljskim iskustvom i
znanjemJ lirsko itateljsko
iskustvo odnosi se na pj/ koji& se
u/ sje)aju, koje im se sviaju,
koje su nauili napamet i znaju i&
govoriti naizust te krasnoslovitiJ
-lirsko se iskustvo utvruje:
orijentacijskom anketom,
dijalogom, itanjem lirske
biograije i zapisa iz dnevnika
itanja
4) Op%2 % ra90am(a 0%r2&e
pje2me
1048
(itateljska, recepcijska i
spoznajna), pristupa se opisu i
ralambi pj/J na odabranome
uzorku iz predvienog korpusa
utvruju se znaajke teksta
lirske pjesmeJ utvruju se
razlike izmeu teksta lirske pj/ i
proznog tekstaJ lirska pj/
ostvaruje se u posebnoj jezino-
stilskoj organizaciji, po kojoj se
razlikuje od j-s organizacije
proznog i dramskog tekstaJ
razlike se najbolje uoavaju ako
se odaberu tekstovi koji govore
o istoj temi na razliite naine,
razlitim j-s sredstvimaJ
zajednika tema moe biti
ljubav, krajolik, domovina,
socijalna tema (na prozirnici-
1049
zajednike i posebn odr/)
1) Od pojed%nan%1
%nterpreta'%ja do &nj%3evno4
roda
kad se interpretiraju sve pj/ iz
korpusa, izvodi se sinteza u
zakljunom nastavnom
satu,zaklj/ nast/ jedinici Airka
kao knjievni rodJ
-rije je o satu teorije
knjievnosti koji usustavljuje
vrste lirski& pj/ (kriterije podjele
na vrste), stilska sredstva (trope
i igure), sti&otvorstvo
1050
prouavanje lirike kao knj/ roda
zavrava provjeravanjem znanja
i sposobnosti (itateljske i
prosudbene kompetencije) prema
odrednicama ;ataloga znanjaJ
-;@ sadri popis pojmova i razine
znanja te popis sposobnostiJ
popisom pojmova, razina
usvojenosti i sposobnosti nastaju
.brazovni standardi
na temelju programski& sadraja
utvruju se obrazovni standardi
koji obu&va)aju znanje i
sposobnosti, tj/ poetske
kompetencijeJ pojam
kompetencije prvotno se
pojavljuje u jezikoslovlju (</
3&omsk[)J
1051
-iz jezikoslovlja se prenosi u
metodiku nastave knj/ i obu&va)a
znanje (znanje o knj/, knjievno
znanje) i sposobnosti
B/ <undel literarna
kompetencija U sposobnost
recipiranja i s&va)anja osobiti&
zakonitosti koje se nalaze u
literarnim tekstovima i koje
odreuju nji&ovo speciino
djelovanje
u odreivanju obrazovni& s/ za
lirsko pjesnitvo uzimaju se u
obzir razliite sposobnosti i
znanje koje je sadrano u
nastavnome programu ili
;atalogu znanja
1052
o)
$ITE!JC$ENIKCPOE"
IJA
a) $%te0j poe/%je
nije obian itatelj poezijeJ nije
ni proesionalni kritik, ni
znanstvenikJ
- a) obian itatelj ita poeziju
radi osobnog uitka, iz elje da
proiri svoja du&ovna obzorja i ivi
s ljepotama to i& poezija nudi
ovjekuJ
-b) knjievni kritik javo prosuuje i
ocjenjuje pjesnika dj/ prema
odreenim estetskim mjerilima i
odr/ svjetonazoruJ
1053
-c) metodolog prouava metode
kojima se znanstveno otkriva svijet
poezijeJ
-d) knj/ teoretik utvruje
posebnosti lirske poezije u sustavu
knj/ umj/, uoava njezine pojavne
oblike, nain postojanja te
sredstva kojima se oblikujeJ
-e) povjesnik knj/ prouava lirs/
poeziju kao sastavni dio nacionalne
ili op)e pov/ knj/, prati njez razvoj
u dijakronijskom i sinkronijskom
presjeku
) u%te0j poe/%je - posebna je
vrsta proesionalnog itateljaJ
ita je u ulozi pedagoga i
metodiara uspostavlja
pedagoko-metodiki obzorJ
1054
- pj/ ita iz doivljajno-spoznajnog
obzora svoji& uenikaJ u sebi
aktivira dvije senzibilnosti:
senzibilnost zrelog, kultiviranog
itatelja i poetsku senzibilnost
svoji& uenikaJ -u svoj it/ obzor
ukljuuje svoje u/ s nji&ovim
recepcijskim sposobnostimaJ
-svoje itanje ostvaruje kao
dijalog s pj/ te istodobno kao
dijalog o toj pjesmi sa svojim u/J
na taj nain uiteljeva
komunikacija s pj/ ukljuuje
metodiki &orizont
- pjesma nada&njuje uitelja
za izbor odgovaraju)e metodike
koncepcije kojom )e uvoditi u/ u
svijet te pjesme
1055
uitelj nije samo itatelj, on je i
tuma poezijeJ za recepciju
poezije pretpostavlja se estetska
senzibilnost, tj/ sposobnost
doivljavanja (;rlea: Do je
dakle primarno: &tjeti se
podrediti i znati osjetiti jedan
izvjesni lirizam, organski i
neposredno)
/a tumaenje poe/%je
pretpo2tav0jaju 2e v%9e2tru&e
&ompeten'%je: jezikoslovna,
komunikoloka, literarna
kompetencijaJ spomenute
kompetencije uvjetovane su
stupnjem obrazovanja, tj/
znanjem koje se stjee
obrazovanjem
1056
tumaenje poezije u uionici, tj/
o-o procesu, pretpostavlja jo
jednu vanu kompetenciju:
metodikuJ metodiku k/ uitelj
izgrauje studijem metodike
teorije, vlastite i tue o-o prakseJ
7; u poetskom odgoju i
obrazovanju ujedinjuje sve
spomenute kompetencije (jez/,
kom/, lit/)
() $en%& n%3%1 ra/reda o2novne
9&o0e % poe/%ja
(vie u knjizi)
1057
0 predkolskoj dobi djeca
poeziju primaju ponajprije kao
auditivni doivljajJ spontano
osje)aju ritam, motoriko
osje)anje sti&aJ ritmizirani govor
esto prelazi u pjevanje
spontano osje)aju sti& kao glazbu
uitelj utvruje recepcijsku
spremnost svakog uenikaJ rije
je o poetskoj recepcijskoj
spremnosti koja obu&va)a
razliite sposobnosti
<- $p%tn%& /a utvrB%vanje poet2&e
2premno2t% % &ompeten'%je
1058
sti&ove, doivljeno recitira, zna
vie pj/ napamet, ne zna sti&ove
napamet, koncentrirano slua
itanje sti&ova, pri sluanju
sti&ova reagira i motoriki
(pokretom ruku ili nogu), nakon
sluanja sti&ova moe ponoviti
sti&, nekoliko sti&ova ili sintagmu,
reproducira najmuzikalnije
sti&ove, aljive sti&ove prati
smije&om, uozbilji se kad slua
ozbiljne sti&ove, rastui se kad
slua tune sti&ove, neadekvatno
emotivno reagira na pj/, sti&ove
naziva pjesmom, eli ponovno uti
pjesmu
>- *e'%t%ranje 2t%1ova
1059
recitiranje sti&ova razlikuje se
od obinog govorenjaJ recitiranje
pokazuje odreeni stupanj
djetetove govorne ekspresivnosti
i njegovo intuitivno ulaenje u
estetiku govornoga izraza (vie u
knj/)
@- #0u9anje 2t%1ova
prvi kontakt s lirskom poezijom
temelji se na sluanju sti&ovaJ
motoriko reagiranje na sti&oveJ
emotivno reagiranje u
neverbalnom obliku smije&, tuga,
izraz lica6 pjesmica govorenje u
sti&u - prvi pojam (vie u knjizi)
A- Poet2&% %ntere2% uen%&a
od <- do A- ra/reda
1060
(pogledaj vie u knjizi) - 1nketa,
;omentar, 0itelj prati razvoj
poetski& interesa, Dematska
uvjetovanost poetski& interesa
p) POET#KI INTE*E#I
"A !I*#KE V*#TE
tematska podjela (nii razredi
.L pogledaj u knj/)
-preskaem velik dio istraivanje,
tumaenje rezultata6
a) $enje 2t%1ova napamet
nije me&aniko memoriranje, ve)
stvaralaka aktivnost pri kojoj
uenik oituje sposobnost
zamiljanja, sluanja,
prekodiranja
1061
dolaze do izraaja razliite
jezine aktivnosti: sluanje,
itanje, govorenje
pam)enje teksta uvijetovano je
prirodom osobe koja pamti i
umjetnikim bi)em tekstaJ
zapam)ivanjem teksta itatelj
iskazuje svoju opredijeljenost za
svijet to ga uspostavlja tekst i
elju da ga trajno zadri u sebi
mlai u/ pokazuju razvijenu
slunu percepciju koja
korespondira s muzikalnim pjes/
izrazom taj tip lirskog
izraavanja naziva se melopejaJ
lirska pj/ temelji se na slikovitom
izraavanjuJ
1062
-itatelj zamilja i pamti pjesnike
slike pokretanjem vizualne
imaginacijeJ
-releksivni tip lirskog pjes/
uspostavlja poseban nain
izraavanja, koji se naziva
logopejaJ
- o nainu izraavanja ovisi i nain
pam)enja (1/ 7oles razlikuje #
sloja memoriranja lirske pj/
knjiga)
() $enje napamet8
%nterpreta'%ja8 %nterpretat%vno
%tanje % re'%t%ranje
1063
uenje pj/ napamet usko je
povezano s interpretacijom i
interpretativnim /J
%nterpreta'%ja pj- usmjerena je
na osvje)ivanje doivljaja i
spoznavanje sadraja i ormeJ
%nterpretat%vno - proizlazi iz
interpretacije i vrednotama
govorenog jezika iskazuje
doivljajno-spoznajne nijanse
koje je itatelj,interpretator
identiicirao i osvijestio
4ovorenje te&2ta napamet, tj/
re'%t%ranje sjedinjuje rezultate
interpretacije i interpretativnog
/J to je najdulji oblik
komunikacije itatelj postaje
recitator i drugima prenosi svoj
doivljaj i svoju spoznaje teksta
1064
') Metod%&% uvjet% uenja pje2me
napamet
1. napamet se ui tekst koji je
interpretiranJ interpretacija je
osmislila tekst, ukljuila ga u
uenikov du&ovni svijet, probudila
ljubav prema njemu i elju za
uenjem napamet
2. u proces interpretacije teksta
ukljuuje se interpretativno /,
kojim se iskazuju emocionalni i
misaoni poticaji teksta
3. uenju napamet pret&odi
pounutarnjenje pj/J vlastitom
imaginacijom uenik stvara svijet
slika i asocijacija utemeljeni& na
pjesnikom predloku
1065
4. vlastitom antazijom i ivotnim
iskustvom u/ se pribliava
pjesnikom svijetu pj/ i
poistovje)uje s njim
5. svaku rije i izraz u pj/ u/
razumijeJ otkriva Rduu svake rij/S
i izraza, tj/ ulazi u ozraje
ekspresivnosti
6. uspostavlja logike, zvukovne i
asocijativne veze meu rijeima i
sti&ovima
7. otkriva ulogu interpunkcijski&
znakova u izraavanju poetskog
sadraja i njegova govornog
izraavanja
8. slijedi kretanje emocija i misli u
pjesmi
1066
9. vra)a se tekstu vie putaJ pri
svakom vra)anju zaustavlja se na
onim pojedinostima koje su mu
promaknule pri pret&odnom
pokuaju
10. tekst volimo, elimo ga prisvojiti u
svim pojedinostima i drugima ga
govoriti,recitirati
d) #at uenja 0%r2&e pje2me
napamet
obino se ukljuuje u samostalan
rad u/ izvan nastave (>@)J u nizu
zadataka za doma)i rad pojavljuju
se zadaci koji trae uenje
napamet pjesme u cjelini ili
dijelovima
1067
<aui pjesmu lijepo recitirati,
<aui pj/ napamet, potuj toku i
zarez6
tako oblikovani zadaci nisu
poticajni zato se uvodi poseban
nastavni sat ili aza nastavnog
sata za uenje lirske pj napamet
u novijim metodikim prirunicima
pojavljuje se poseban tip
nastavnog sata iz knj/ sat
uenja lirske pjesme napametJ taj
se tip sata povezuje sa satom
interpretacije i satom
interpretativnog itanja i
recitiranja
1068
uenje tekst napamet moe se
pojaviti kao aza nast/ sata:
a) na kojem se pjesma
interpretira ili b) na satu
interpretativnog itanja
strukturiranje sata uenja pj/
napamet nadovezuje se na sat
interpetacije, na rezultate tog
sata, i uspostavlja ovakvu logiku
strukturu:
!/ tematsko-motivsko ustrojstvo
pjesme
"/ emocionalno ustrojstvo pjesme
3. leksiko-semantiko ustrojstvo
pjesme
$/ zvukovno ustrojstvo pjesme
(ritamsko-melodijska postava)
%/ memoriranje sti&ova
1069
'/ reproduciranje sti&ova
(govorenje napamet)
(/ recitiranje pjesme u cjelini i
dijelovima
svaka strukt/ jed/ nast/ st/ se
metod/ oblikuje:
a) tematsko-motivsko ustrojstvo
se utvruje na osnovi naslova i
tematski& rijei
b) emocionalno ustrojstvo se
utvruje na osnovi cjelokupne
atmosere u pjesmi traenjem
lirskog subjekta i njegova odnosa
prema temi i motivima pjesme
1070
c) leksi ko-semanti ko ustrojstvo
pjesme utvruje se na osnovi
odreivanja znaenja svake
kljune rijei u tekstu te
meusobnog odnosa meu rijeima
d) zvukovno ustrojstvo pj/ utvruje
se na osnovi analize glasovnog
sastava rijei, ritamsko-melodijske
strukture sti&a, glasovni&
ponavljanja u sti&u
na osnovi ti& za&vata u pjesniki
tekst stvoreni su uvjeti za
njegovo memoriranje,
reproduciranje i recitiranje
e) $"O*AK
na primjeru pj/ 4/ Kemeni)a
Aistopad u gradu
1071
ostvarivanje sata uenja
pjesme napamet, koji se
nadovezuje na sat interp/
1. Temat2&o?mot%v2&o
u2troj2tvo pje2me
0poznali ste pjesmu
Aistopad u gradu
Lto je sve listopad unio u
gradN
;oje je zvukove proizveoN
8roitajte naglas sti&ove
koji izraavaju zvukove
mjeseca listopada
u provedbi tematsko-
motivske analize uenici
naglas itaju sti&ove koji
izraavaju zvukoveJ pri
interp/ pj/ pozornost je
usmjerena na zapaanje
1072
zvukovne ekspresivnosti
rijei
izdvojeni su glagoli umjeti i
utatiJ razlikovanje znaenja
i zvukovne ekspresivnosti ti&
rijei moe se nijansirati
dopunskim zadacima,
pitanjima
.sje)a li razliku kada
kaemo da neto umi i da
neto utiN
Lto sve moe umjetiN
Lto sve moe utatiN
.ponaajte um kie/
@amislite da kroz prozor
promatrate kako kia 8B?B
I?1> i oslukujte um kie:
L075 ;5L1/ @amislite da
kroz prozor promatrate
1073
kako kia 8B?B I?1> i
oslukujte kako >0I.
8A=0LD5O
2. Emo'%ona0no u2troj2tvo
pje2me
a)
0 pjesmi oslukujemo kako
L075 ;5L1/
Daj vas um kie: a) veseli,
b) rastuuje, c) smirujeN
1ko vas um kie veseli,
izgovorite prvi sti& radosno:
L075 ;5L1O 1ko vas
rastuuje, izgovorite ga
tuno: L075 ;5L1/ 1ko vas
um kie smiruje, smireno i
ti&o izgovorite: L075 ;5L1/
()
1074
.djednom ste zauli um
kie/ 8rilazite prozoru i
radosno kaete mami: L075
;5L1O 4vojim izgovorom
sti&a L; pozivate i mamu da
se s vama veseli tom umu
kie/
?aduje li vas to )e kia
oprati gradN 5zgovorite
radosno sti& 8B?B I?1>/
;ako )e izgledati oprani
gradN 5td6 (u knj/)
3. !e&2%&o?2emant%&o
u2troj2tvo pje2me
;oje se rijei u pjesmi
vezuju uz rije ;5L1N
-bunija, tia,umi, pere,
uti, pada, nosi,tri dana,
1075
kronja6
0 tablici su rijei
razvrstane u posebne
stupce/ ?ijei u svakom
stupcu neto oznaavaju/
;oje rijei oznaavaju: a)
to kia iniJ b) kakva je
kiaJ c) koliko dugo padaJ d)
gdje se sve pojavljujeN
;ad u/ odrede to
oznaavaju pojedine rijei u
pj/, moemo zatraiti da
uspostave veze meu
rijeima/ 4vaku rije iz
tablice ukljuit )e u
kontekst sti&a i pjesme
npr/ rije L075 povezuju s
rijei ;5L1
upozoriti da se ista rije
1076
moe ponovitiJ povezivanjem
rijei uspostavljaju se
semantike i sintaktika
razina tekstaJ na taj se nain
u/ pripremaju za
memoriranje sti&/ i teksta u
cj/
4. "vu&ovno u2troj2tvo
pje2me
usmjeravanje na uoavanje
zvukovnog ustrojstva sti&ova
moe poeti izdvajanjem
Rnajzvuniji&S rijei u pjesmi
;oje su rijei najzvunije u
pjesmiN
?azliitom jainom glasa
izgovarat )emo rijei: ;5L1,
L0756
1077
;oje rijei treba izgovoriti
jaim, koje slabijim (tiim)
glasomN
0 kojim se rijeima
pojavljuju slogovi L0, LD5,
L1N 5zgovaraj i&
5zgovori sti&ove u kojima se
pojavljuju najzvunije rijei:
L075 ;5L1, A5L]B7
L0LD5, H14 20H<5=16
8onavljaju se i slogovi u
rijeima na kraju sti&ova:
gr1>-listop1>, tiL1-kiL1,
s1>-gr1>6
1078
5zgovori te parove rijei
(tako razvijaju slunu
memoriju-djeca rado sparuju
rijei koje se podudarajuJ
rima vra)a itatelja na
proitani tekst to pojaava
koncentraciju i ubrzava
zapam)ivanje)
usvajanje zvukovnog sloja,
koji osim glasovnog sastava
rijei i nji&ova rasporeda
ukljuuje i ritam, tj/
smjenjivanje naglaeni& i
nenagl/ slogova i duina,
priprema u/ za uspjenije
memoriranje teksta
5. Memor%ranje te&2ta
1079
nadovezuje se na niz
postupaka kojima smo
pripremili uenika za tu
djelatnost: na dijaloko
osmiljavanje tematsko-
motivskog ustrojstva,
itanje sti&ova koji
izraavaju zvukove naglas,
zamiljanje prizora padanja
kie i oslukivanje njezina
uma, otkrivanje emotivnog
sloja i izgovaranje sti&ova
odreenom bojom glasa,
oponaanje zvukova kojima
se oglaava kia, graduiranje
zvukova, zamiljanje boja
oni& motiva koji su u
stvarnosti bezbojni (vjetar,
npr/), razvrstavanje rijei po
1080
leksiko-semantikim
kriterijima, povezivanje
rijei nji&ovo ukljuivanje
u makrotekst i mirkotekst,
utvrivanje zvukovnog
ustrojstva sti&ovaJ
uz sve spomenute postupke
primarni se pjesniki tekst
ukljuivao na razliite
naine: leksiki,
sintagmatski, sintaktiki,
onetski, semantikiJ takvim
ukljuivanjem teksta u
proces interp/ uklanjaju se
mogu)nosti me&anikog
pam)enja
uen%'% mo4u do(%t%
1081
pod2jetn%& u o(0%&u
upor%9n%1 r%je% %0% 0o4%&e
2tru&ture te&2ta
<a osnovi rijei iz pj/
pokuaj govoriti sti&ove
napamet
npr/: 6 ;5L1J 6 I?1>J
6 L0LD1D5 ili L0756J
8B?B6 i sl/
-u/ treba ponuditi uporine
rijei svi& stroa u pjesmi
postupak se moe variratiJ
u/ dobiju per;or%ran% te&2t
pjesme i usmeno izgovaraju
cjelovite sti&ove:
<- L0756, 86 I?1>,, 6
B7 L0LD5, 6
-tako svaku kiticu u/ mogu
1082
naizmjenino itati strou po
strou ili nekoliko nji& moe
itati pjesmu u cjelini
kao uporine rijei za
izgovaranje sti&ova mogu se
dati mot%v%:
1. stroa: ;5L1, I?1>,
A5L]B, A54D.81>J >-
stroa: 6
kao uporite za memoriranje
teksta nudi se 0o4%&a
2tru&tura:
1. stroa: to kia ini, to
ini listopadJ >- stroa: 6
-prema takvoj logikoj
strukturi uenik uspostavlja
tekst
1083
-najprije utvrdi ponuenu log/
strukturu itanjem njezina
sadraja u sebi ili naglas,
odgovara na pitanja, a zatim
govori tekst pjesme
metoda dop%2%vanja te&2ta
izostavljeni& dijelova ili
prep%2%vanja cjelovita teksta
prepisivanjem u/ memorira
tekstJ uenici mogu dobiti
zadatak da popune tekst,
upiu izostavljene rijei,
sintagme ili sti&ove
obino one koji najvie
izmiu uenikovoj pozornosti i
memorijiJ mogu)e vie verzija
nepotpuna teksta da se
ustanovi koje rijei jo nisu
1084
memo/
0 pj/ W[ izostavljene su
neke rijei ili sti&oviJ
pokuaj se prisjetiti ti&
rijei i sti&ova i upii i& da
bi pj/ bila potpuna/
METODI KI
1085
P*I#T$P
P*IPOVJEDNOJ
P*O"I
a) Pr%povjedna pro/a u na2tavn%m
pro4ram%ma = O5 % #*
temeljni programski sadraj ine
razliite vrste prozni& djela
(bajke, basne, novele, kratke
prie, romani),
knjievnoteorijski pojmovi,
deinicije i teorije te
knjievnopovijesne odrednice
(teorija proze, povijest prozni&
djela)
umj/ prozni korpus rasporeuje
1086
se po razredima i o-o stupnj/
() Pre40ed pro4ram2&%1
2adr3aja
0mjetniki sadraj , @nanstveni
sadraj (razine):
- pogledaj 8lan i programOOO
') Pr%povjedna pro/a u
2rednjo9&o02&om pro4ramu
ukljuuje pripovjednu prozu u
knjievnoteorijski i
knjievnopovijesni okvir u
knjievnoteorijskom okviru
pojavljuje se u programskoj
cjelini Bpika, u
knjievnopovijesnom okviru
ukljuuje se u
knjievnopovijesna razdoblja
(stilske ormacije)
1087
ekipa kao knjievni rod prouava
se na reprezentativnim uzorcima
knjumj tekstova iz nacionalne i
svjetske knj/J opisom i
ralambom ti& uzoraka utvruju
se epske znaajke, posebno
znaajke pripovjedni& vrsta
radi uspostavljanja kontinuiteta
povezivanja znanja i sposobnosti
koje su ostvarene u pret&odnim
obrazovnim razdobljima 4L
programi nadovezuju se na
programske odrednice .L
programa
1088
d) u O5 pro4ram%ma
uspostavljen je kategorijalni
sustav za pripovjednu prozu:
abula, likovi, vrsta,
kompozicija,sustav, tema,
pripovijedanje, opisivanje
za prv% o(ra/ovn% 2tupanj ,od <-
do A- ra/-) uspostavljene su
spoznajne razine za svaku
kategoriju razina
prepoznavanja i imenovanja
tako normirana spoznajna razina
iskljuuje deiniranje pojmova
za dru4% o(ra/ovn% 2tupanj ,od
D- do G- ra/-) ne navode se
spoznajne razine i time je
iznevjereno naelo kontinuiteta i
vertikalno-spiralnog slijeda
(nije istinaO)
1089
#5
a) knjievnopovijesnome okviru
pripovjedna proza pojavljuje se u
svakom knjievnome razdoblju
uz imena reprezentativni&
pripovjedaa iz nacionalne i
svjetske knj/
b) u nekim se nast/ programima koji
su utemeljeni na vrstovnom
(anrovskom) pristupu
pripovjedna proza pojavljuje se
kao samostalna programska
cjelina u okviru
knjievnopovijesnog razdoblja
takav, vrstovni pristup
utemeljuje se na knjznan
pristupu prema kojem se prati
razvoj odreene prozne vrste
(romana, novele, pripovjetke6) u
1090
pov/ nacionalne knj/ (pov/ &rv/
romana)
e) Kur%&u02&e odredn%'e
pr%povjedne pro/e
za razliku od nastavnog
programa, kurikul ne donosi samo
sadraj, zada)e i ciljeve, kao to
to ini nast/ program, ve)
obu&va)a o-o proces u cjelini,
njegov cjelokupni tijek
prema kurikulskoj teoriji,
pripovjedna proza ukljuuje se u
novu didaktiku paradigmu koja
obu&va)a cilj (zato se
ukljuuje, o-o oekivanja),
1091
umj/ i znanst/ sadraja na
didaktiko-metodiku matricu),
izbor metodike strategije
(organizaciju i izvoenje nast/
procesa), vrednovanje o-o
postigun)a, utvrivanje o-o
standarda
kurikulske odrednice utvruju se
na temelju empirijske
metodologije - u emipirijskim
istraivanjima posebna se
pozornost pridaje uenicima -
nji&ovim zanimanjima,
recepcijskim i spoznajnim
mogu)nostima
;) $en%'% % pr%povjedna pro/a =
%tate0j2&o /an%manje
1092
istrauje se zanimanje uenika
za knjievnost itanje knj/
djelaJ istraivanja slue kao
podloga za stvaranje nastavni&
programa prema zanimanjima
uenika
u istraivake projekte ukljuen
je razvijeni instrumentarij prema
kojemu se utvr uju
knj/, itatelj ska zanimanja:
naslov knjievnog dj/, pisac,
vrsta, tema, vremenska
pripadnost, nacionalna
pripadnost (doma)e, strano),
nain upoznavanja,
komuniciranja, stilska pripadnost
i sl/
1093
u projekt se uklju uju odrednice
koje se odnose na: itateljsku
osobnost, socijalne, psi&oloke i
kulturoloke odrednice: dob,
spol, socijalna sredina, kulturna
sredina, okolnost u kojima se
ostvaruje literarno-estetska
komunikacija, mediji, likovna
oblikovanost i sl/
4) $"O*.I I#T*AIVAKI)
P*OJEKATA
na temelju aktogarske analize
utvreno je da na izbor dj/
utjeu: dob, spol, kulturna
sredina, dio grada u kojem se
ivi
1094
u dobi od !% i !' god/ ispitanici
su pokazale najve)e zanimanje za
realistiki romanJ u enici
(mladi ) i) odabirali su naslove koji
upu)uju na junake i te&nike
pot&vate, svemirska putovanja
(znanstvena antastika)J u enice
(djevojke) pokazale su najve)e
zanimanje za ljubavnu i
intimistiku tematiku
osim projekata s ve)im brojem
ispitanika provode se i razredni
projekti na poetku k/ god/J na
temelju pitanja u anketi
saznajemo to uenici najradije
itaju izvan nastavnog programa
(obvez/ lektire), koja im se djela
ne,sviaju, kako ocjenjuju
nastavu knjievnosti:
1095
;oja si djela proitao izvan
programaN
;oje ti se djelo najvie
svidjeloN
;oji je tvoj najdrai pisac iz
nastavnog programaN
;oji ti se pisac iz nast/
programa ne sviaN
;oji ti se tekst iz prolog
razreda najvie svidioN ;oji nijeN
;oje su tvoje primjedbe na
nastavu knjievnostiN 5 sl/
1096
kvantitativnom i kvalitativnom
ra lambom i vrednovanj em
odgovora u anketi unose se
sadrajne i metodike promjene
u nastavi: ukljuuju se djela za
koja pokazuje zanimanje ve)ina
uenika, naputaju se pristupi i
nastavne metode koje uenici ne
pri&va)aju
ruski metodi ari </1 2adrova i
4igal u svom projektu istrauju
zanimanje u/ za djela iz stariji&
razdoblja i suvremene
knjievnosti, za likove iz knj/ dj/
stariji& razdoblja i suvremene
knj/J u projekt su ukljuili
socijalnu odrednicu (u/ iz seoske
i gradske sredine) te
identiikacijsku odrednicu
1097
(poistovje)ivanje s lokovima)
anketa, pisani komentar
-preeriraju likove s kojima se
mogu poistovjetiti u kojima je
prikazan nji&ov vrnjak, navode i
neke likove iz stariji& razdoblja
koji bi dobro doli i u naem
vremenu
u pismenim komentarima
navode se i moralne zna ajke
likova za koje se u/ opredjeljuju
na ljestvici moralni& znaajki
istiu se: estitost, iskrenost,
dosljednost, portvovnost,
skromnost, istinoljubivost6
1098
-isticanjem moralni& vrijednosti
koje proizlaze iz knj/ dj/ utvruju
se etiki i drutveni ideali mladog
narataja te odgojna uloga
nastave knj/
u projektu njema kog
metodi ara 7/ >a&rendora i
suradnika istrauje se
itateljsko ponaanje uenika,
itateljsko zanimanje i recepcija
knjievni& dj/ - utvreno je:
1. uenici srednje k/ najve)e
zanimanje pokazuju za zabavnu
knjievnost
2. itanje je popra)eno
trivijalizacijom izostankom
estetske (knjievnoumjetnike)
dimenzije
1099
3. recepcija je uvjetovana
socijalnim i kulturnim
okruenjem u kojem se nalaze
itatelji
rezultati istraivanja utjecali
su na promjene metodike
strategijeJ u izboru 74 uzimaju
se u obzir psi&oloke, socioloke i
kulturoloke odrednice
1) Pr%vatna 0e&t%ra u
%2tra3%va&%m proje&t%ma
uenici pruaju otpor prema
propisanoj lektiri koju sadre
1100
lektire, u kojem se esto
pojavljuje trivijalna knjievnost
Gussong utvrdio je razloge
pojave trivijalizacije razlozi
njezina nastajanja sadrani su u
koncepciji knjievnog o i o, koja
vie razvija trivijalan nain
itanja i miljenja, pismenog i
usmenog izraavanja, nego to
razvija smisaono, kritiko,
stvaralako itanje i miljenje
knj/ odgoj zarobljen je
stereotipima i didaktiziranjem
koje ne uspostavlja odgovaraju)u
komunikaciju izmeu sudionika u
o-o procesu (uitelja-uenika)J u
takvoj komunikaciji u/ ne
pri&va)aju tekstove koji nisu
usklaeni s nji&ovim zanimanjima
1101
i eljama
'%0j je knj/ odgoja razviti
stvaralakog, kritikog itatelja
koji )e znati razlikovati estetsko
od neestetskogJ trivijalizacija
proizlazi iz drutvenog i
kulturnog okruenja, pedagoko-
nastavni& pristupa i postupaka
%) Odredn%'e %tate0j2&o4
/an%manja
iz istraivakog projekta o
itateljskom zanimanju u/
mogu se izdvojiti odrednice
koje mogu odluivati o
poticanju i razvijanju
itateljskog zanimanja:
naslov djela, ime i prezime
pisca, vrsta djela, tema djela,
1102
doma)e-strano djelo, klasino
suvremeno djelo, stilsko
razdoblje, nain
komuniciranja, itateljska
osobnost, socijalno-kulturna
sredina, dob itatelja, spol,
medijsko okruenje, likovna
oblikovanost, komunikacijske
okolnosti, nastava,
motivacije, povratne
obavijesti, abula, lok(ovi)
j) MOTIVI*ANJE
$ENIKA "A ITANJE
P*IPOVJEDNE P*O"E
1103
a) #red2tva % po2tup'%
osnovnokolska nastava knj/, ako
je dobro organizirana i voena,
razvija odreeni stupanj kulture
itanja, budi zanimanje za itanje
i stvara naviku itanjaJ
motiviranje uenika za itanje
pripovjedne proze name)e se kao
vrlo vaan metodiki problemJ
primjerene motivacije imaju vanu
ulogu u izgraivanju kulture
itanja
suvremena metodika nastave
knjievnosti uspostavlja razliite
pristupe i postupke koji se
primjenjuju u motiviranju uenika
1104
za itanje knjievni& djela
666666666666666666666666
666
() Pr%2tup% % po2tup'%
&oje pr%mjenjujemo u mot%v%ranju
uen%&a /a %tanje &nj%3evn%1
dje0a
1. na poetku godine provjerava se
zainteresiranost uenika i stupanj
nji&ove knjievne kultureJ u tu
svr&u obino se primjenjuje
ANKETA na osnovi koje se
upoznaje zanimanje za odreene
pripovjedne vrste, tematiku i
odreene pisce
2. na osnovi pokazanog zanimanja za
odreenu tematiku, knjievnu
vrstu ili pisca uitelj predlae
uenicima KNJIEVNO DJE!O
1105
za samostalno itanje kod ku)eJ u
motiviranju se istie onaj problem
koji je odluivao o izboru
3. motiviranje za itanje postie se
INTE*P*ETATIVNIM
ITANJEM odabranog odlomka
koji )e djelovati sugestivno i
pobuditi zanimanje za itanjeJ
obino se u takvu postupku
odabire najuzbudljivija epizoda,
koja potie na itanje djela u
cjelini
4. zanimanje za itanje
pripovjednog djela pobuuje se
#!$5ANJEM *ADIOEMI#IJEJ u
programu k/ radija, na pedagoki
primjeren nain, reklamiraju se
knjievna djela koja treba
proitati
1106
+. I!$#T*A.IJE POJEDINI)
EPI"ODA mogu posluiti kao
poticaj za itanjeJ uenici najprije
promatraju ilustracije, a zatim i&
uitelj motivira za itanje djela
,. #!$5ANJE G!A"BENI) DJE!A
koja su inspirirana romanom ili
pripovijetkom takoer moe
posluiti kao poticaj za itanje
/. KNJIEVNE OB!JETNI.E
pojedini& pisaca pruaju
mogu)nost za motiviranjeJ
sluaju)i radijske i televizijske
emisije posve)ene odreenoj
knjievnoj obljetnici, uenici )e se
zainteresirati za stvaralatvo tog
piscaJ uitelj )e takve emisije
ukljuiti u nastavni proces kao
poticaj za itanje
1107
0. poticaj za itanje moe biti
I"!OBA KNJIGA I" 5KO!#KE
ili G*AD#KE KNJINI.EJ u
suradnji sa kolskim knjiniarem
organizira se izloba odabrani&
djela, uz kra)e prigodno izlaganje,
to uenike potie na itanje ti&
knjiga
1. EK*ANI"A.IJA KNJIEVNI)
DJE!A (romana) moe se
iskoristiti kao poticaj za itanjeJ
uenici )e gledati ilm, uitelj )e
organizirati razgovor o ilmu i
motivirati uenike za itanje djela
koje je ekranizirano
12. "ADAVANJEM TEMA "A
#AMO#TA!NE PI#MENE
*ADOVE koji su utemeljeni na
knjievnim sadrajima uitelj
1108
upoznaje uenike s pripovjednim
djelima koja govore o zadanoj
temi
11. poticaj za itanje odreeni&
knjievni& djela moe biti
OBJAV!JIVANJE
KNJIEVNOG NATJEAJAJ u
koli ili u mjestu organizira se
0%terarn% &v%/ posve)en knjievnoj
temiJ uenici se prijavljuju za
sudjelovanje u kvizu na temelju
propozicija natjeajaJ natjeaj
propisuje djela koja treba
proitati i nain izvoenja kvizaJ u
organizaciji kviza mogu sudjelovati
odabrani uenici
12. raspisivanje natjeaja za
najuspjeliji (najorginalniji)
P*IKA" ODAB*ANOG *OMANA
1109
takoer se primjenjuje kao
poticaj za itanje
13. motiviranje za itanje odreenog
djela ili pisca postie se
ITANJEM I!I
IN7O*MI*ANJEM uenika o
tome kako je to djelo doivljavao
koji istaknuti znanstvenik,
umjetnik i druge znamenite osobeJ
uitelj proita takav tekst ili
usmeno upozna uenike kako je,
npr/, ;rlea kao djeak
doivljavao roman @latarovo zlato,
a zatim predloi uenicima da
proitaju to djelo
14. poticaj za itanje djela ostvaruje
se navoenjem podataka o tome
KAKO JE PI#A. P*I#T$PIO
#TVA*ANJ$ #VOG DJE!A,
1110
kojim se izvorima sluio, to ga je
poticalo na stvaranje
1+. motiviranje za itanje
pripovjedni& djela postie se
PO#TAV!JANJEM PITANJA I
"ADATAKA na koja se odgovara
nakon paljivog itanja tekstaJ
- pitanja i zadaci mogu biti
usmjereni na provjeravanje stupnja
doivljavanja i razumijevanja
tekstaJ
-primjerice, prije itanja >esniina
romana 8rolje)a 5vana Ialeba mogu
se postaviti ovakva pitanja i zadaci:
;oja obiljeja romaneskne
strukture prepoznajete u romanu
8rolje)a 5vana IalebaN
;ojim je egzistencijalnim
pitanjima zaokupljen 5van IalebN
1111
5z koje vremenske relacije
doivljava ljude i dogaajeN i sl/
-uenici )e pripremiti odgovore na
ta pitanja i ti )e odgovori posluiti
kao is&odite nastavnog sata na
kojem )e se roman analizirati
1,. motivacija se ostvaruje
"ADAVANJEM TEK#TA I
OD*EOIVANJEM "ADATAKA
koji se vezuju uz itanjeJ uenici
samostalno postavljaju pitanja i
teze o kojima )e se raspravljati na
nastavnome satuJ izdvajaju se
sredinja pitanja i najzanimljivije
teze koje )e posluiti kao
is&odite rasprave na satu
&) TIPOVI
MOTIVI*AJ$+I)
1112
NA#TAVNI) #ATI
?u suvremenoj metod/ teoriji
pripovjedne proze airmirani
se razliiti tipovi 7<4 za
itanje izvan nastave
metodiarka N-A- Badrova
navodi ove tipove nas/ sati:
sat uvoenja u itanje
sat propagiranja
(preporuivanja)
sat produbljivanja spoznaja o
proitanome djelu
sat anotiranja i recenziranja
#AT $VO O ENJA ,$VODNI
#AT)
bavi se op)im pitanjima
itanja (teorijom itanja),
upoznavanjem uenika s opisom
1113
knjige i bibliograskim
podacima, buenjem zanimanja
za itanje
uen%'% upo/naju: povijest
tiskanja, organizaciju
knjienice, naine rukovanja
knjigom i katalogom, te&niku
itanja i biljeenja
organizira se an&et%ranje o
pro%tan%m &nj%4ama za
vrijeme ljetni& praznika, o
temama i vrstama knj/ djela
koja u/ ele itati i o njima
raspravljati na nast/ satuJ
anketa slui kao oslonac za
izbor lektire
za uvodni sat uenici mogu
pripremiti p%2mene radove
tematski vezane uz itanje
1114
knjigaJ
-mogu se oblikovati razliiti
na20ov% koji )e i& potaknuti da
izraze svoje itateljsko
iskustvo, zanimanje, nain
doivljavanja, razmiljanja o
knjizi i sl/
mogu se ponuditi ovakve
teme: ;ako itam romanN Lto
me najvie zaokuplja pri
itanju proznog djelaN Lto
najradije zapisujem pri
itanju prozeN 8reporuka za
itanje romana koji mi se
svidio/ ;oja bi& pitanja
postavio autoruN i sl/
%tanjem % ana0%/om radova
moe se cjelovitije upoznati
nji&ov odnos prema knjizi,
1115
izgraenog ukusa i navika
itanjaJ
pr%premanje uen%&a /a
uvodn% 2at moe se temeljiti
na prikupljanju izjava
znameniti& ljudi o knjizi i
njezinoj ulozi u ljudskom
ivotu jedna skupina u/ u
suradnji s knjiniarkom
priprema izlobu knjiga i
bibliograski popis oni& knj/
koje su predviene za teku)u
k/ god/J uenici pod vodstvom
uitelja odlaze u kolsku i
gradsku knj/ da upoznaju
nain nji&ova rada
u opisu modela nast/ sata </
A- Badrova se osvrnula na
izgled uionice, sadraj sata i
1116
nastavne postupke I"G!ED
$IONI.E:
!/ portreti pisaca na zidovima
uionica,
"/ izjave znameniti& ljudi o
knjigama i znanju, #/ izloba
oni& knjiga koje su se svidjele
najve)em broju uenika,
$/ knjige o piscima koji )e se
prouavati u teku)oj kolskoj
godini,
%/ knjievne novine ili pano
4avjetujemo da se proita, s
kratkim anotacijama, najboljim
itateljskim anketama i
sastavcima o knjizi, na panou
se mogu tijekom k/ godine
smjenjivati savjeti za itanje i
druge obavijesti,
1117
'/ 5zloba ;njige o knjigama,
(/ popis knjiga za
izvanrazredno itanje ili
tematski izbor, npr/ ;njige o
mladei, @nanstvena
antastika, @nanstveno-
popularna literatura
#adr3aj 2ata
1. izlaganje o <1=4D1?5=57
;<=5I171 u knjinicama, o
ulozi tiska u razvijanju
kulture i povezivanju naroda6
2. izlaganje o @171G0
D54;1<=1 knjiga u
pojedinim dravama, o
najpoznatijim nakladnikim
ku)ama, asopisima6
3. izlaganje o najpoznatijim
1118
(najve)im) 252A5.DB;171
na svijetuJ detaljniji govor o
najve)im bibliotekama u
domovini, mjesnim
bibliotekama
4. knjiniar objanjava kako se
odabire i ita knjigaJ upoznaje
uenike s knjigama i
brourama koje govore o tome
kako treba itati knjigu
+. uenici dobivaju obavijesti
kako treba voditi biljenicu za
lektiru, itateljski dnevnik, i
kako treba oblikovati biljeke
na slian nain opisani su
modeli ostali& tipova nast/
sati koji su namijenjeni
motiviranju za itanje knj/ dj/
1119
samostalno itanje kod ku)e
pret&odi interpretaciji djela
na satu
uspjenom integracijom
izvanrazrednog itanja i
analize djela na satu
ostvaruju se suvremeni ciljevi
nastave knjievnosti
izgrauje se aktivan i
senzibilan itatelj koji
doivljava knjievne poruke i
razumije nji&ov smisao
0) #AMO#TA!NO
ITANJE I
BI!JEENJE
samostalno itanje
pripovjedne proze iziskuje
1120
dodatne aktivnosti koje
osiguravaju aktivno itanje,
tj/ itanje popra)eno
razmiljanjem i biljeenjemJ
aktivno je itanje s olovkom u
ruci
<- %tanje % (%0je3enje
uenici uglavnom itaju
povrno, slijede)i samo
abulativni sloj teksta
u potrazi za razrjeenjem
abule katkad preskau
opisne dijelove teksta,
pojedine dijaloge i monologe
te pieve releksije
aktivno itanje za&tijeva od
itatelja poniranje u misaoni i
emotivni sloj teksta,
1121
za&tijeva sudjelovanje u
du&ovnoj avanturi koja se
ostvaruje u tekstuJ za takvo
itanje pretpostavlja se
emocionalno, antazijsko i
intelektualno angairanje
razvijanje takva itanja
dugotrajan je proces koji
iziskuje sustavan odgoj
itanje je stvaralatvo i rad
ve) u .L uenici stjeu
kulturu itanjaJ upoznaju
osnovne oblike biljeenja
zapaanja i sudova o djeluJ k/
praksa .L i 4L airmirala je
biljenicu za lektiru kao
prate)e sredstvo
>- 0e&t%ra
preteno slui za
1122
prepriavanje RsadrajaS i
karakterizaciju glavni& likova
razvijeniji tip lektire
obu&va)a i idejno-tematsko
odreenje djela, zabiljeke o
piscu, citate iz djela i sudove
knjievne kritike
pri oblikovanju lektire u/ se
trude da im rukopis bude to
ljepi to svjedoi o
izuzimanju lektire kao
posebne vrste biljenice koja
mora odgovarati odreenim
estetskim za&tjevima
1123
meutim, iza paljivo
oblikovana rukopisa i estetskog
izgleda biljenice esto se
krije sadrajno (misaono i
emocionalno) siromatvo,
ukalupljenost, neorginalnost i
povrnost
da bi se usavrio sustav
biljeenja uz itanje
pripovjedne proze, uenike
treba postupno i kontinuirano
obuavati u toj sloenoj
djelatnosti
@- B%0je3enje (%(0%o4ra;2&%1
podata&a
1124
u dnevnik itanja zapisuju se
bibliograski podaci o knjizi:
ime i prezime autora, naslov
djela, naziv izdavaa, mjesto i
vrijeme (godina) izdanja
osim 2 zabiljebi koje se
odnose na izvorna
beletristika dj/, u/ 4L
nauit )e voditi bibliogradiju
sekundarni& izvora asopisa,
pregleda pov/ knj/,
knjievnoznan/ publikacijaJ
dobivati dopunske zadatke
vezane uz rad u k/ knj/
napisati bibl/ kartice za
pojedine pisce ili dj/ iz
pojedini& razdobljaJ iznosit )e
i usmeno bibl/ podatke o
pojedinom knj/ dj/
1125
A- B%0je3enje /apa3anja o
dje0u
u dnevniku itanja piu
vlastita zapaanja o dj/
mogu biti u obliku saeti&
natuknicaJ sadraj zapaanja
mogu biti razliiti elementi
knj/ teksta (uzor zabiljeke
izgraeni& itatelja)
neki itatelji zapisuju iz
teksta detalje pejzaa,
detalje portreta,
karakteristike, misli, slike,
djeli)e teme, siejne dionice
tijek siea, opis ambijenta,
imena likova, dijaloge i sl/
1126
pojedini itatelji biljee u
dnevnik itanja asocijacije,
osje)aje i misli u kontekstu s
odreenim situacijama u dj/,
biljee svoje prve dojmove,
zauenosti i oduevljenje,
biljee svaku neoekivanu i
nepoznatu rije, reeninu
konstrukciju, sliku, aorizam,
stilski postupak
ve) u kontaktu s prvim
pripovjednim dj/ koje )e u/
samostalno itati treba i&
upoznati s te&nikom itanja i
biljeenja na odabranom
odlomku iz dj/ u/ )e, uz
uiteljeve naputke, biljeiti u
dnevnik itanja svoje prve
dojmove i zapaanja
1127
u dnevnik itanja najprije ) e
zabiljeiti nadnevak kada je
itanje djela zapoelo i
bibliograske podatke zatim
)e pristupiti itanju uvodnog
dijela uitelj i& upoznaje s
metodom itanja i biljeenja
Dekst treba itati paljivo i
sabrano/ Him u tekstu
osjetite bilo koje
iznenaenje, uoite
pojedinost koja je privukla
vau pozornost, treba je
zabiljeiti/ 4vaku misao ili
doivljaj koje se jave pri
itanju teksta treba
zabiljeiti/ 2iljeiti moemo
jednom rijeju, sintagmama
ili reenicama/
1128
Pr%mjer- Na Dr%n% 6 upr%ja ,u
&nj-)
nakon uiteljevi& naputaka o
biljeenju zapaanja,
doivljaja i misli u dnevnik
itanja, uenici )e proitati u
sebi poetak romanaJ itanje
i biljeenje traje !- min/
kad uenici proitaju tekst i
zabiljee u dnevnik itanja
svoja zapaanja, uitelj
provjerava rezultate rada i
upoznaje osobine reakcija,
sposobnosti zapaanja,
osjetljivost za knj/ tekst,
ukratko recepcijsku
spremnostJ provjeravanje
rezultata moe se provesti
tako da u/ naglas proitaju
1129
svoje biljeke, koje )e
prokomentirati i usporeditiJ
nakon analize objavljeni&
zapaanja ustanovit )e se
nain biljeenja u dnevniku
itanja
biljeke uenika !/ razreda
gim/ uz proitani tekst (u
knjizi)
1130
u analizi zabiljeki istaknut )e
se nji&ova usmjerenostJ u/
zapaaju ono o emu pisac
govori i nain pripovijedanjaJ
izdvajaju najuoljivije
pojedinosti, najuoljivije
motiveJ zapaaju i piev
jezikJ izraavaju i osobne
stavoveJ tako )e u dnevnik
itanja u)i obilje zapaanja iz
koji& )e se mo)i izgraditi
cjelovita slika o dj/
vo enjem biljeaka
uspostavljamo aktivniji odnos
prema tekstu, postajemo
suputnici u svijetu pieva
romana
1131
osim spontanog biljeenja
koje pokazuje pojedinane
sklonosti primjenjuje se i
usmjereno itan je to je
takvo itanje koje se
usmjeruje prema odreenim
pojavama u tekstuJ prije
itanja teksta uenici
dobivaju usmjerenje, tj/
uitelj i& upozorava na to
treba usmjeriti pozornost
u razvijanju stvarala kog i
kriti kog itanja pripovjedne
proze primjenjuje se
postupak koji iziskuje
postavljanje pitanja, izricanje
sudova, ocjena i teza za
raspravu biljeke te vrste
pokazuju razvijenost
1132
stvaralakog i kritikog
miljenja
D- .%t%ranje
u/ spontano zapisuju iz
knjievnoumjetnikog teksta
pojedine rijei, sintagme,
izraze, dijelove teksta koji im
se najvie sviajuJ
-usmjereno citiranje temelji se
na zadacima koji trae da se
citiraju reenice, sintagme,
opisi, pievi komentari,
razmiljanja, unutarnji
monolozi, replike, monolozi,
dijalozi
1133
'%tat% slue kao poticaji za
stvaranje vlastitog
metateksta i izgraivanje
stilaJ citati koje u/
preuzimaju iz knjumj/ teksta
pokazuju nji&ovu itateljsku,
knj-estetsku i jez-stilsku
senzibilnost
u2mjereno '%t%ranje
usklauje se s itateljskim i
jezino-stilskim razvojem
uenika koji se iskazuje u
obrazovnim standardimaJ uz
svaki tekst iz obvezatne
lektire navode se
usmjeravaju ) i zadaci za
citiranje primjer:
1134
5z romana W citirajte
reenice i dijelove teksta
koji govore o egzistencijalnim
motivima, stvaranju,
umjetnosti, ratu, povijesti6
E- Anota'%ja
ve) u .L (na drugom stupnju)
u/ ue saeto prepriati
pripovjedni tekst (abulu)J
saeto prepriavanje abule
pret&odi oblikovanju
anotacije, koja sadri i druge
znaajke pripovjednog dj/
(temu, ideje, oblik, stil)
1135
anotacija je saeta
karakteristika dj/ koja
obu&va)a autorovu osobnost,
temu i ocjenu umjetniki&
svojstavaJ osim ti& podataka,
anotacija moe sadravati
podatke o postanku djela
(vremenskoj odrednici),
stilskoj ormaciji, poetici,
jeziku, recepciji
u enje o anotaciji i njezinu
pisanju zapo inje u .L i
nastavlja se u srednjoj k/J
odabiru se uzorci anotacija s
naslovnica romana, dnevni&
listova i asopisa i na njima se
uoavaju znaajke te vrste
metateksta
1136
kad u/ naue bitne znaajke
anotacije, samostalno piu
anotacije za lektirna dj/ po
vlastitome izboru
poticaji za pisanje anotacija
mogu biti natjeaji za
najuspjeniju anotaciju o
odabranome knj/ dj/J
najuspjenija anotacija
objavljuje se u k/ listu, na
literarnom panuo u koli,
razrednoj uionici i kolskoj
knjinici
E- *e'en/%ja
1137
je razraeniji tekst o
karakterizaciji pripovjednog
djelaJ za razliku od anotacije,
koja iskazuje samo najvanije
tematsko-idejne i literarno-
estetske znaajke djela,
recenzija obrazlae sudove,
primjedbe i ocjene pojedini&
sastavnica djela
oblikovanju recenzije
pret&odi aktivno itanje
(itanje s biljeenjem)J na
osnovi biljeaka u dnevniku
itanja pristupa se
oblikovanju recenzije
1138
upoznaju zakonitosti njezina
oblikovanja, postupke u
izricanju sudova i nji&ovoj
argumentacijiJ ostvaruju se
pojedinane analize
recenzije, uoava se
interpretacija njezini& bitni&
elemenata (teme, ideje,
umjetniki& znaajki djela),
kompozicija i stil
sloeniji je oblik usporedna
analiza dviju recenzija koje
govore o istom djelu
1139
odreene tvrdnje knjievne
kritike, samostalno
ormuliraju teze i objasne i&
upoznavanje recenzije iri se
osobito na djela iz suvremene
knj/J u suvremenim knj/
asopisima u/ )e itati i
analizirati recenzije o onim
knj/ dj/ koja su proitali
tako )e mo)i usporeivati
stavove recenzenata s
vlastitim stavovima
itanje i analiza recenzija i
ostale kriti ke literature
1140
pristupiti itanju dopunske
kritike literatureJ itanjem
te literature produbljuju se i
proiruju spoznaje o dj/J u
izboru kritike lit/ pomau
uitelj i kolski knjiniar
u enicima se daju na izbor za
recenziranje prozna dj/ iz
suvremene knj/, doma)e i
straneJ svakom se razredu
predlae izbor od tridesetak
dj/, a svaki uenik odabire po
jedno dj/ o kojem )e napisati
recenzijuJ rad na itanju dj/ i
pripremanju recenzije traje
do dva mjeseca
1141
uitelj pomae uenicima u
pripremanju recenzije
pojedinanim konzultacijama
usmjeravanjem na bitne
probleme, usmj/ na dopunsku
literaturu o dj/
recenzije se piu u posebnim
biljenicama kako bi
najuspjeniji radovi mogli
posluiti kao uzor ostalim
uenicimaJ takve najuspjelije
recenzije mogu se objaviti u
kolskom listu ili poslati na
natjeaj za najuspjelije
recenzije o djelima
suvremene knj/
1142
osim recenzije u/ )e
upoznati i druge oblike
prosu ivanja knj/ dj/ kritiku,
studiju, esej, paraleluJ
sustavim uvoenjem uenika u
razliite oblike i te&nike
biljeenja zapaanja,
doivljaja, razmiljanja i
sudova o knjievnim dj/,
knjievno )e obrazovanje
dobiti ire i dublje razmjere
u/ )e se izgraivati kao
svjesni itatelji knj/ dj/J u
nji&ovu svijest treba usaditi
spoznaju koja je izraena u
poznatoj poslovici: Dko
zapisuje, ita dvostruko
(pamti dvostruko)
m) #$V*EMENE
1143
METODIKE KON.EP.IJE
O P*IPOVJEDNOJ P*O"I
a) 5&o02&a %nterpreta'%ja
svaka metodika koncepcija
polazi od prirode nastavnog
sadraja i drugi& imbenika
koji odreuju nastavni
procesJ suvremena metodika
nastave knjievnosti
deinirala je kao sredinji
sadraj nast/ procesa
knjievno djelo
tradicionalnoj strukturi
nastavnog sata
suprotstavljeni su novi
modeli koji uzimaju u obzir
doivljajno-spoznajne
procese to se oituju u
1144
komunikaciji s nastavnim
(knj/) sadrajem
kolska interpretacija
uspostavlja takvu
organizaciju nastavnog sata
u kojoj se ostvaruje
>.E5FA=1= i 48.@<1=1
umjetnikog dj/, a uenik je
u poziciji B4DBD4;.I
402=B;D1
nastavni sat u sustavu k/
interpretacije prolazi ove
aze:
!/ doivljajno-spoznajna
motivacijaJ
"/ najava problema teksta i
njegova lokalizacijaJ
#/ interpretativno itanjeJ
$/ emocionalna i
1145
intelektualna pauzaJ
%/ objavljivanje doivljaja i
nji&ova korekcijaJ
'/ interpretacija tekstaJ
(/ sintezaJ
*/ zadaci za samotalan rad
() Do3%v0jajno?2po/najna
mot%va'%ja
airmirani su novi metodiki
postupci koji se primjenjuju
u doivljajnom i
intelektualnom motiviranju
uenika
pripovjedno djelo iziskuje
poseban tip motivacija
tipovi motivacija za analitiki
pristup djelu primjeravaju se
prirodi djela, njegovoj
1146
tematsko-idejnoj
usmjerenosti i umjetnikim
znaajkama
prema sadrajnoj
usmjerenosti razlikujemo
ove tipove motivacija:
utemeljene na osobnim
iskustvima u/ (emo/, moral/,
soc/, intelek/)
utemeljene na
knjievnoteorijskoj i
knjievnopovijesnoj osnovi
utemeljene na likovnim,
glazbenim i ilmskim
predlocima
utemeljene na
op)ekulturnim sadrajima
utemeljene na lingvistiko-
stilistikoj osnovi
1147
utemeljene na ilozoskoj,
sociolokoj i povijesnoj
literaturi
tipovi motivacije odabiru se
u skladu s idejno-estetskim
znaajkama djela i ciljevima
interpretacije
n) MOTIVA.IJE #E
O#TVA*$J$
*A"!IITIM
PO#T$P.IMA:
1.ANKETI*ANJEM se mogu
otkriti emocionalna, moralna,
socijalna i intelektualna
iskustva uenika koja )e se
ukljuivati u du&ovni prostorJ
.?5=B<D135=4;.7
1148
1<;BD.7 otkrivaju se podaci
o uenikovu svijetu koji mogu
odluivati o is&odu
interpretacije dj/J
;.<D?.A<.7 1<;BD.7
provjeravamo stupanj nji&ove
knjievne kulture koja se
pretpostavlja za predvi enu
interpretaciju
rezultati koji se dobivaju
anketom odreuju razinu i
usmjerenost interpretacijeJ
oni se oituju kao poetni
krug spoznaja od koji& se
polazi i koje se ukljuuju u
novi i iri kontekst to ga
otvara odabrano djelo
2. "ADAVANJEM
POTI.AJNE TEMAT#KE
1149
*IJEI - otkrivaju se rasponi
uenikovi& asocijacija i misliJ
smisao je tog postupka u
pokretanju asocijacija i misli
uz odreenu tematsku
jedinicu jer se na taj nain
stvara doivljajni kontekst u
kojem )e se kretati
interpretacija
kao poticaj moe posluiti
tematska rije u naslovnoj
sintagmi djela (navedi svoj
primjer), npr/ <a >rini
)uprija - most-nakon
navoenja asocijacija, moe
se dati zadatak da odrede
metaorina znaenja te
rijei, da je odrede kao
simbol6
1150
3. "ADA.IMA
OBJEKTIVNOG TIPA I
TE#TOVIMA ustanovljuje se
poznavanje knjteorijski&,
knjievnopov, ilozoski&,
socioloki&, povijesni& i
drugi& podataka koji se trae
u interpretaciji tekstaJ
u k/ praksi zadaci
objektivnog tipa se ponajprije
primjenjuju kao sredstvo
kontrole znanja,
provjeravanja stupnja
usvojenosti znanja
meutim, zadaci objektivnog
tipa uspjeno se mogu
primjenjivati kao motivacija
za interpretaciju odabranog
djela
1151
postoje ustaljene DBG5;B
.2A5;.F1<=1 @1>1D1;1
.2=B;D5F<.I D581:
sreivanje podataka prema
odreenom kriteriju, izbor
pravilni& rjeenja iz
navedenog niza rjeenja,
dopunavanje izostavljeni&
podataka, odgovori na pitanja
i sl/
takvim se postupcima obi no
provjerava poznavanje knj/
injenica (knjpov/ i knjteor/
podataka, podataka iz knj/
djela poznavanje teme,
ideje, likova, jezini& i
stilski& osobina teksta)
u krugu zadataka objektivnog
tipa izdvajaju se esejisti ki
1152
oblikovani zadaci - nji&ova je
posebnost u stilskoj
odrednici i unkcijiJ takvim se
zadacima jae motivira
doivljajno-spoznajna
aktivnost
4. POKA"IVANJEM
!IKOVNI) DJE!A stvara
se doivljajna i spoznajna
motivacija za interpretaciju
pripovjednog djelaJ uspjele
ilustracije epizoda iz romana
i novele potiu u/ na
razgovor koji )e najaviti
problematiku djela
osim ilustracija pojedini&
epizoda, kao likovni poticaj
uzimaju se portreti knjieni&
likova
1153
8?5 5@2.?0 A5;/
.4DF1?B<=1 koja slue kao
poticaj za doivljajno i
spoznajno motiviranje na satu
knj/ primjenjuju se ovi
;?5DB?5=5:
a) lik dj/ mora biti primjereno
do/-spoz/ 7ogu)nostima
uenika
b) lik/ dj/ treba izazvati
zanimanje u/, emo/ i intelekt/
reakciju
c)po tematsko-idejnim i
stilskim karakteristikama
mora se uskladiti s literarnim
djelom koje se interpretira
d)izbor lik/ dj/ ovisi o ciljevima
nast/ sata
1154
e) slika koja se pokazuje ne
smije biti manjeg ormata od
** W '*
?1> <1 4A535 (promatranje
i analiza) prolazi nekoliko
aza:
M8?F1 K1@1 uenik ili
uitelj iznose osnovne
obavijesti o likovnom tvorcu i
njegovom djelu (kada je
nastalo, ime je inspirirano,
gdje se uva)J moe se
organizirati i razgovor ako su
u/ ve) susretali koje djelo
likovnog tvorca o kojem je
rijeJ uvodna aza traje
kratko, najvie % minuta
1155
M>?0I1 K1@1 prikazuje se
odabrano likovno dj/, u/
pozorno promatraju sliku bez
ikakvi& intervencija
(objanjenja)J u tom se asu ne
treba upletati u tijek
promatranja (doivljavanja) dj/
MD?B ] 1 K1@1
a) organizira se razgovor o
sliciJ u/ najprije izraavaju
svoje dojmove i doivljaje, a
zatim se pristupa analizi djela
b) analiza likovnog djela:
utvruju se bitne znaajke
likovnog djela u odnosu prema
njegovu literarnom predloku
1156
c) kad zavri likovna analiza
djela, pristupa se literarnoj
analizi teksta koji je inspirirao
likovnog tvorca
prije interpretacije lika u
literarnom dj/ moe se
promatrati likovno djelo
(8.?D?BD) koji je inspiriran
tekstomJ nakon likovne
analize lika pristupa se
literarnoj analizi u kojoj se
najprije interpretativno / i
analiziraju portretne dionice
teksta, a zatim se provodi
cjelovita interpretacija lika
1157
postupak se moe i varirati
is&odite moe biti portretna
dionica teksta koja se
interpretativno ita, a zatim
se promatra likovno dj/
(portret) koji je inspiriran
tekstom
uklju ivanje likovni& djela u
nastavni sat knjievnosti,
posebno u interpretaciji djela
pripovjedne proze, jo nije
sustavno proueno s
metodikog i komparativnog
gledita
1158
5. #!$5ANJEM G!A"BE
stvara se prikladno ozraje
za interpretaciju knjievnoga
djelaJ ponajprije se odabiru
glazbena dj/ (u cjelini ili
ragmentima) koja su u
tematsko-idejnom i stilskom
suglasju s literarnim djelomJ
-odabiru se glazbena dj/
inspirirana pripovjednim
tekstomJ kad uenici doive
odabrano glazbeno dj/ i izraze
svoje doivljaje, pristupa se
literarnoj analizi lika ili
epizode koja je posluila kao
glazbena inspiracija
1159
6. G!EDANJEM 7I!MA
koji je raen na predloku
literarnog dj/ otvara se
mogu)nost za literarnu
analizuJ ako su u/ proitali
dj/ i gledali ilm, mo)i )e se
ostvariti komparativna
analiza
- takva )e analiza otkrivati
posebnosti ilmskog i
knjievnog dj/
7. #AMO#TA!NI PI#MENI
*ADOVI uenika mogu
posluiti kao is&odite u
organizaciji nast/ sataJ
pismene minijature slue kao
vrlo uspjela motivacija za
dalji tijek analize
1160
a) u/ mogu postaviti
odreena pitanja koja su
zabiljeili u dnevnik itanja,
() proitati teze do koji& su
doli na temelju biljeaka o
dj/, ') anotaciju, d) plan za
analizu lika, epizode, teme, e)
mogu citirati dijelove teksta
kojima se otkrivaju stilske
znaajke teksta, ;) citirati
sudove knjievne kritike s
kojima se slau ili ne slau i
sl/
za takav oblik motivacije
posebno se pripremaju izvan
nastavnog sataJ tako se
integrira izvanrazredni rad i
rad na nast/ satu
1161
8. $#MJE*ENIM
ITANJEM #EK$NDA*NI)
I"VO*A
(pieva dnevnika, komentara
o podrijetlu i stvaranju
pojedini& dj/, knjievni&
kritika, pisama i sl/) dobiva se
poseban krug inormacija koje
su prijeko potrebne za
razumijevanje dj/
ima knjievni& dj/ koja trae
pret&odnu obavijetenost o
tematskoj i idejnoj
usmjerenosti
1162
itanjem ti& izvora u / se
pripremaju za stvaralako
itanje tekstaJ u dnevnicima i
drugim zapisima pisaca
otkrivamo zanimljive podatke
o postanku pojedini&
knjievni& dj/ (npr/ podrijetlo
pojedini& knj/ likova)
uz tekst u / dobivaju pitanja
na koja treba odgovoritiJ
pitanja se mogu postaviti
prije itanja teksta (kao
usmjerenje na one probleme
koje treba uoiti) ili nakon
itanja (da se ustanovi kako
uoavaju probleme)J odgovore
na postavljena pitanja iznose
usmeno ili i& najprije
zapisuju, a zatim glasno
1163
itaju
usmjerenim itanjem
sekundarni& izvora u/
usvajaju metode studijskog
pristupa knj/ pojavamaJ
sekundarne izvore mogu
itati i izvan nastave, uz
postavljene zadatke koje
treba rijeiti
ako se tekst ita na
nastavnom satu, u uvodnoj
azi nastavnog sata, njegov
opseg ne smije biti velik
(odabire se tekst koji se
moe proitati za pet minuta)
1164
9. I"!AGANJEM
$ITE!JA I!I $ENIKA
sadraj izlaganja
(objanjavanja) mogu biti
knjievnopovijesne,
knjievnoteorijske,
lingvistike i druge obavijesti
vano mjesto u takvim
objanjenjima zauzimaju
lingvistiko-stilistika pitanja
prije interpretativnog itanja
odabranog teksta uenici se
upoznaju sa svim nepoznatim
rijeima i pojmovima koji )e
se u tekstu sresti i
stilistikim pojedinostima
koje su karakteristine za
tekst
1165
bibliograski, knjievnopov,
knjievnoteor i drutveno-
politi ki komentar u uvodnoj
azi ne smije dobiti irok
zama& iznose se samo oni
podaci bez koji& bi pristup
bio onemogu)en
u azi doivljajno-spoznajne
motivacije treba ukloniti sve
zapreke koje bi mogle
remetiti doivljaj teksta koji
se ostvaruje interpretativnim
itanjem uenike treba to
vie otvoriti prema porukama
koje )e im uputiti tekst
o) !OKA!I"A.IJA
TEK#TA
1166
u metodikoj literaturi
pojavljuje se i pitanje
lokalizacije teksta
treba li lokalizirati svaki
tekstN u vezi s tim provedena
je razdioba tekstova na:
a) zavisne tekstove
b) nezavisne ili samostalne
a) "AVI#NI TEK#TOVI su
odabrani odlomci izdvojeni iz
ve)e cjeline (romana, novele,
pripovijetke ili drame)
zavisni tekstovi ponajprije se
lokaliziraju u organsku cjelinu
iz koje su izdvojeniJ epizoda
ili scena iz romana ili novele
smjeta se u kontekst djela,
tj/ promatra se kao sastavni
dio ve)e cjeline
1167
()NE"AVI#NI I!I
#AMO#TA!NI TEK#TOVI
1. nisu izdvojeni odlomci iz
ve)e cjeline (to su cjeloviti
tekstovi, kra)a pripovijetka,
novela, crtica, pjesma)
2. i nezavisni,samostalni
tekstovi trae lokalizaciju u
analitikom postupku koji se
temelji na znanstvenim
osnovama
3. knj/ se tekst moe
doivljavati i izvan
vremenski& i prostorni&
odrednica to je subjektivni
doivljaj dj/, doivljaj
njegovi& estetski& vrijednosti
1168
4. no u nastavi knj/ osim
subjektivnog doivljaja dj/ u
interpretativnom se procesu
istrauju sve vane okolnosti
koje su imanentne u djelu
5. samostalna novela ili crtica
pripadaju odre enom tvorcu
koji je i drutveno i povijesno
bi)eJ lokalizacija )e utvrditi
pripadnost djela tvorcu, tj/
povezat )e djelo s odreenom
stvaralakom osobnosti,
ukljuiti ga u odreeni opus, u
stvaralaku azu u kojoj je
nastalo, osvijetliti okolnosti
koje su ga uvjetovale
(drutveni i knjievni
kontekst u kojem je nastalo
djelo) time se ostvaruje
1169
povijesni pristup djeluJ svako
se knj/ dj/ ukljuuje u ve)
stvoreni poredak to ga
stvara povijest knj/, gdje mu
se odreuje mjesto u tom
poretku
6. ovisno o strukturi djela
lokalizacija se ostvaruje na
vie razina epizoda se
lokalizira u poglavlje,
poglavlje u iru kompozicijsku
cjelinu dio romana (5/55/55/
ako je rije, npr/, o
trilogiji), roman se ukljuuje
u piev opus, tj/ u odreeni
tematski ili stilski krug, u
stvaralaku azu, u vremenski
kontekst u kojem je nastalo
djelo
1170
7. lokalizacija se moe ostvariti
u jo irim okvirima prema
tematskim ili stilskim
znaajkama ukljuuje se u
krug slini& dj/ ne samo u
nacionalnoj nego i u svjetskoj
knj/
8. svako je knj/ dj/ sastavni dio
odre enog konteksta
(autorskog, drutvenog,
povijesnog, jezinog, stilskog)
i podlijee lokalizaciji u
analitikom (interp/) procesu
koji se utemeljuje na knjpov/
osnovi
1171
9. odlomcima iz romana,
pripovijedaka i novela koji se
navode u itankama
obvezatno pret&odi
lokalizacija u obliku saete
obavijesti o razvoju
abularnog tijeka
10. lokaliziranje odlomka (epizode
ili scene) ostvaruje se na
vie nainaJ 0F.><.7
25A=BL;.7 prije navoenja
teksta odreuje se tematska
osnova djela u cjelini i razvoj
radnje do epizode koja se
citira
1172
11. DB;4D A.;1A5@135=B
41>?E5 osnovnu obavijest
o temi i problemu koji se
postavlja u sredite dj/J prati
razvoj radnje, imenuje likove,
odreuje im mjesto u
strukturi dj/ (glavni ili
sporedni lik), uspostavlja
psi&oloki kontekst u kojem
se zbiva prikazana situacija
12. tekst lokalizacije oblikuje
se jednostavnim i razumljivim
reenicama, to saetijim r/
koje u/ prenose potrebnu
koliinu obavijesti
<- Metod% &% po2tup'% &oj%ma
2e o2tvaruje 0o&a0%/a'%ja
1173
a)lokalizacija se moe ostvariti
>5=1A.L;.7 7BD.>.7
(ako su uenici proitali djelo
u cjelini) uitelj postavlja
pitanja kojima obu&va)a
tematsko-problemski sloj
djela i kompozicijsku cjelinu
do epizode koja )e se
interpretiratiJ pitanjima se
obu&va)aju sve vane
pojedinosti koje omogu)uju
pri&va)anje epizode
b)pitanja se mogu iskoristiti za
8547B<5 .2A5; ?1>1
1174
samo je proces rada
usporeniji nego pri usmenim
odgovorima na pitanja
c)lokalizacija se moe ostvariti
uz pomo ) ;.78.@535=4;5G
D12A531
- to su tablice u kojima je
naznaen redoslijed epizodaJ
u/ se predoi tablica na osnovi
koje usmeno izlau redoslijed
dogaanja do epizode koja )e
se interpretativno itati
!/ npr/ =B>1< 0 H B<5; moe
samostalno, u saetom obliku,
slijediti razvoj abule do
epizode koja )e se
interpretativno itati
1175
"/ postupak se moe i varirati
primjenom LD1KBD<.I
5@A1I1<=1 u tom sustavu
izlaganja uenici se
smjenjuju na svaku
pret&odnu dionicu izlaganja
nadovezuje se novo izlaganje
takvim postupkom postie
se ve)a aktivnost na satu
#/ kompozicijska tablica sadri
ove elemente (tekst se pie
na ve)em ormatu kako bi bio
itljiv, ili na prozirnicu): (u
knj/)
-npr/ !/ .pis likove ku)e/
0kljuivanje u radnju glavni&
likova/
"/ Aikova pria o
prolosti grada/
1176
#/ 8ovijest obitelji
glavnog lika/
-i tako dalje do epizode koja
se itnerpretativno ita na
satu6
13. lokalizacija ne obu&va ) a samo
podatke koji su vezani za
struk turu djela (njegovu
unutarnju organizaciju)J ona
.20GF1]1 5 8.>1D;B
5@F1< >=BA1 koji govore o
nastanku djela,
knjievnopovijesnom
kontekstu u kojem je djelo
stvoreno, o autoru, odjeku dj/
u vremenu u kojem se pojavilo
i sl/
pr%mjer% u &nj%/%
1177
1. lokalizacija <ovakova
romana 8osljednji 4tipani)i)
---o romanu, kada je nastao, u
kojoj stvaralakoj azi autora,
koje drutveno-ekonomske
probleme svog zaviaja
izraava u djelima iz te aze,
kojim se etiko-psi&olokim
pitanjima i pojavama usporedo
bavi, u kojem pov/ trenutku
nastaj roman, kojem
tematskom krugu pripada i sl/
- takav tip lokalizacije
usmjeren je na svestranije
odreivanje okvira u kojem se
pojavljuje djeloJ
1178
-0 8?F.7 4BI7B<D0 iznose
se bibliograske obavijesti i
op)e odreenje stvaralake
aze u kojoj je nastalo dj/J
-0 >?0I.7 4BI7B<D0
odreuje se osnovna tematska
usmjerenost autorova, koja se
stavlja u kontekst vremena i
generacijski kontekstJ
-0 D?B]B7 4BI7B<D0
preciziraju se
knjievnopovijesne znaajke
razdoblja u kojem nastaje
roman (smjena stilova)J
-0 HBDF?D.7 4BI7B<D0
roman se lokalizira u tematski
krug (senjski tematski krug)
1179
---donosi niz obavijesti o
vremenu u kojem je nastalo
djelo
2. pristupaju)i interpretaciji
;rleina novelistikog ciklusa
Grvatski bog 7ars, Lime
Fueti) ostvaruje ovakav tip
lok/:
-tekst u knj/ lokalizacija
donosi inormacije o temi,
vremenu u kojem nastaje djelo,
autoru i njegovim
preokupacijama te
bibliograske podatke i otvara
vezu s djelima iz svjetske knj/
koja prikazuje ratnu tematiku
---tekst lok/ ostvaren je
esejisti ki
1180
>- Na2tavn% po2tup'% u
u2vajanju &nj%3evn%1
o(av%je2t%
s metodikog gledita
name)e se pitanje kako
prenijeti obavijesti koje ulaze
u okvir lokalizacije
1.METODA *ADA #
TEK#TOM primjenjuje se
ako se tekst lokalizacije
nalazi u udbeniku
a) u/ dobivaju zadatak
proitati tekst lok/ i pokuati
samostalno ispisati najvanije
podatke to je itanje
teksta povezano sa
zapisivanjem najvaniji&
podatakaJ uitelj provjerava
rezultate rada i upozorava u/
1181
na eventualne propuste
b) u drugoj varijanti postupak
izgleda ovako u/ itaju
tekst i podctavaju u tekstu
one podatke koje treba
upamtitiJ u/ glasno itaju
podatke koje su zabiljeili
c) nakon itanja teksta mogu
izdvojiti podatke koji se
odnose na:
a) autora dj/, b) tematski krug
kojem dj/ pripadaju, c)
vrijeme, d) autore koji su
obraivali slinu tematiku
kriterije za razvrstavanje
daje u iteljJ prema opisanom
metodikom postupku iz
Fueti)eva teksta izvodi se
ovakav sustav inormacija:
1182
-1utor: u uniormi (sudjeluje u
ratu)J ratni tematski krug:
Grvatski bog 7ars, Ialicija
(0logoru) itd/J vrijeme: 8rvi
svjetski ratJ autori ratne
proze: 2arbusse, Gaek i dr/
inormacije koje su u /
preuzeli iz teksta mogu biti
8.8?1 ] B<B prikazivanjem
prvi& izdanja spomenuti&
djela, asopisa u kojem je
prvi put objavljena Grvatska
rapsodija, plakata o
prikazivanju i zabrani Ialicije
2.lokalizacija se ostvaruje NA
TEME!J$ PI5EVI)
I"JAVA I "API#A o tome
kako je djelo nastaloJ na
osnovi podataka koje iznosi
1183
sam pisac odreuje se geneza
dj/
u osvjetljavanju geneze
pojedini& knj/ dj/ upotrijebit
)e se dokumentarni izvori
(pisma, dnevnici, biljeke,
svjedoanstva)J uenicima
otkrivamo stvaralake
procese - uitelj usmjerava
uenike na itanje takvi&
izvora
3. u provoenju lokalizacije dj/
mogu se primijeniti
DIJAK*ONIJ#KE 5
#INK*ONIJ#KE TAB!I.E
to su takve tablice u kojima
se nalaze bibliograski podaci
(za odr/ razdoblje i za odr/
knj/ pojavu) na osnovi koji& se
1184
mogu izvoditi zakljuci o
kontekstu u kojem se zbiva
odr/ knj/ pojava
dijakronijske tablice -
donose podatke za dulje
razdoblje, one prate povijesni
slijed pojave
sinkronijske tablice
obu&va)aju podatke koji
govore o istodobnosti pojava,
o dogaajima koji se zbivaju
u isto vrijeme
-kriteriji za odreivanje
granica sin/ tab/ mogu se
temeljiti na vremenskim
jedinicama (god/, nekoliko god/)
ili razdoblju kao vremenski
zatvorenoj cjelini, npr/
realizam, romantizam/
1185
Pr%mjer = u &nj/: tablica koja
obu&va)a razdoblje socijalno-
kritikog realizma u
&rvatskoj knj/
I.>5<1,,85413 5 >=BA. U
!**-/,,Bugen ;umii),
4luaj///
- tablica pozorno prati
stvaralatvo &rvatskog
realizma tijekom deset godina
(!**-/-!*+-/)J to su godine u
kojima se airmira socijalno-
kritiki realizam i pojavljuju
najpoznatiji pisci i djela
pripovjedna se djela navode
kronoloki kako bi se mogao
pratiti vremenski slijed
pojava
@- Metod%&% po2tup'% u radu
1186
2 ta(0%'om
pr%mjer < -
;ovai)ev roman 0
?BI54D?1D0?5
1. uitelj obavje)uje u/ o
namjeni tablice i njezinu
sadrajuJ zatim i& usmjeruje
kako )e je itati
2. jedan uenik glasno ita
prvu odrednicu prvu
obavijesnu jedinicu (godinu
!**-/)
3. obavijesti iz prve dionice
posluit )e kao poticaj za
kra)i razgovor ili objanjenje
(prva godina poetak &rv/
realizma, obavjetenje o
karakteristikama pjes/
prvijenaca-romant/ obilj/)
1187
4. uenici, slijede)i tablicu,
prate pojavu ostali&
pjesnikovi& djela koja su
pret&odila romanu 0
registraturiJ uz dj/ koja se
pojavljuju u tablici usmeno se
oblikuju kratki komentari o
tematskoj usmjerenosti dj/ i
njegovim umj/ znaajkamaJ
u/ se mogu sluiti
anotacijama i drugim
biljekamaJ mogu se
iskoristiti i reenice iz
udbenika koje se odnose na
ta djela
- tako se prati razvoj
;ovai)eva proznog
stvaralatva do pojave
romana 0 registraturi
1188
pr%mjer > /
tablica moe posluiti i za
drukiju usmjerenost
lokalizacijeJ
roman 0 registraturi
postavljen je u tablici u
kontekst proznog stvaralatva
&rvatskog realizma, tj/ nalazi
se u odreenom poretku
pripovjedni& djela
za takav tip lok/ primjenjuje
se dijaloka metoda i metoda
objanjavanja
dijalog se vodi o tematskoj
usmjerenosti pripovjedne
proze &rv/ realizma, o
regionalnim obiljejima
tematske grae, o likovima
realistike proze, njezinoj
1189
idejnoj usmj/ i umj/
znaajkama
dijalog se moe organizirati
uz pretpostavku da su u/
samostalno proitali
najvanije tekstova tog
razdoblja
1. uitelj najprije usmjeruje
u/ da pogledaju tablicu i
samostalno odrede njezin
sadraj: 8aljivo promotrite
podatke koji se navode u
priloenoj tablici i
odgovorite na pitanje: Lto
ona sadri i u kakvu se
sustavu iznose podaciN
(sadraj tablice: kronologija
prip/dj/ &rv/ realizma navode
se godine, pisci i djela)
1190
2. uenici podcrtavaju u tablici
djela koja su proitali i to
usmeno objavljuju na
temelju te obavijesti
odreuje se okvir u kojem )e
se kretati razgovor
3. u razgovoru )e biti
pokrenuta ova pitanja:
;oji su pripovj/ najplodniji u
razdoblju &rv/ realizmaN
;oja su prozna dj/ iz tog
razdoblja najvanijaN
;oju tematiku obrauju ta
dj/N Ilavni likoviN 8okrajineN
primjer #/
uenici mogu i samostalno
stvarati knjievne tablice
(dijakronijske i sinkronijske)
(navedi svoj primjer
1191
;reimire)
primjer $/
tablice koje se primjenjuju
kao sredstvo u lokalizaciji
djela ne izgrauje se samo na
predloku bibliograski&
podatakaJ sloenije tablice
izgrauju se na tematsko-
idejnoj ili stilsko-
morolokoj osnovi (npr/
;rlein 8ovratak Kilipa
Aatinovi)a)
A- *edo20%jed 0o&a0%/a'%je u
2u2tavu %nterpretat%vno4
pro'e2a
pri rijeavanju tog pitanja
treba polaziti od prirode
1192
teksta, tj/ od toga je li tekst
zavisan ili nezavisan
a) 1;. =B ?5=B H .
@1F54<.7 DB;4D0
lokalizacija se provodi pr%je
%nterpretat%vno4 %tanja
takav se stav temelji na
doivljajno-spoznajnom
kriteriju uenici
uspostavljaju odnos dijela i
cjeline, tj/ ulaze u prostor
djela i iz tog prostora
doivljavaju odreenu
epizodu
0<0D1?<=1
A.;1A5@135=1 -
lokalizacija zavisni& tekstova
ona je postupak kojim se
izdvojeni dio iz ve)e cjeline
1193
(odlomak-epizoda, scena)
smjeta u tu cjelinu kao
njezin sastavni dio
b) F1<=4;1 A.;1A5@135=1
smjeta djelo u kontekst
autorove graanske i
stvaralake biograije, u
tematski ili stilski kontekst, u
knjievnopovijesni i
knjievnoteorijski okvir
takav tip lokalizacije moe se
ostvarivati u ra/0% %t%m
;a/ama na2tavno4 2ata
jedino se ne smije airmirati
neposredno poslije
interpretativnog itanja, kad
pozivamo uenike da objave
svoj doivljaj teksta
moe se provesti nakon
1194
objavljivanja doivljaja, kad
zapone interpretacija
teksta, tj/ osmiljavanja
doivljaja teksta i njegovi&
razliiti& slojeva
budu)i da obu&va)a podatke
koji su izvan samog djela, ali
ga odreuju, moge se
ukljuivati u razliite tipove
interpretacije (interp/
tematsko-idejnog sloja,
interpretacija likova,
strukture, jezika, stila)
moe biti tema dopunskog
rada nakon interpretacijeJ
kad zavri interp/ teksta na
satu, u/ mogu smjetati djelo
u razliite kontekste uitelj
zadaje dopunske izvore
1195
kojima )e se sluiti u
lokaliziranju djela
primjer u knj/-Nova&8
Po20jednj% #t%pan%6% u/
mogu dobiti zadatak da
preciznije osvijetle tematski
krug kojemu pripada romanJ u
zadatku )e biti spomenuta dj/
koja bi, prema izboru, trebalo
proitati da se cjelovitije
obu&vati senjski tematski
krug </ stavaralatvaJ
posebno )e se istaknuti tema
o propadanju aristokracije,
koja ) e se promatrati i u
ostali& pisaca &rv/real/
0sporedite prikaz senjske
aristokracije u tim djelima/
1196
;oji su &rv/ pisci, osim
<ovaka, prikazivali
propadanje plemstvaN
1nalizirajte stavove pisaca
(Ijalskog, <ovaka,
;ovai)a6) u prikazivanju
plemstva/
osim takvi& zadataka, u/
mogu dobivati najrazliitije
zadatke koji slue vanjskoj
lokalizaciji djela
(popunjavanje sinkronijski& i
dijakronijski& tablica, itanje
dokumentaristiki& tekstova,
pisanje kra)i& sastavaka u
kojima se odreuje
lokalizacija djela i sl/)
knj/ se djelo moe otkrivati
na dva naina:
1197
a) moe se otkrivati
IB<BD5H;5J pri takvu se
pristupu polazi od podataka
koji su uvjetovali nastanak
djela lokalizacija pret&odi
interpretaciji djela
b) 5<DB?8B?D135=1 polazi
od djela kao autonomne
stvarnosti koju smjeta u
doivljajni svijet itatelja, u
prostor i vrijeme u kojem je
ono nastalo
c) u nastavni knj/ u 4L
ispreple)u se oba pristupa
p)
INTE*P*ETATIVNO
ITANJE
1198
u odreivanju pojma
interpretativnog / uzimaju
se u obzir jezikoslovne i
metodike odrednice
to je / koje se utemeljuje
na vrednotama govorenog
jezika (intonaciji, jaini,
brzini, stankama, boji glasa) i
ima posebnu unkciju
tim se itanjem pjesnika
rije u ozvuenu obliku
prenosi do sluatelja, tj/
ita prenosi primatelju
poruke teksta (emocionalni i
misaoni sloj teksta)
izraajno se itanje odlikuje
emocionalnom i logikom
izraajno)u ono je
impresivno i ekspresivno
1199
prva je zada ) a
interpretativnog /:
vjerodostojno prenoenje
autorovi& misli i osje)ajaJ u
tom se prenoenju meusobno
ispreple)u logika i
emocionalna izraajnost
kojima se oivotvoruje
sadraj teksta i autorov stav
prema sadraju
budu)i da ita
beletristi kog teksta
oivotvoruje autorove poruke,
prenosi i& sluatelju, on na
odreeni nain interpretira
tekst (govorno ga osmiljava
potuju)i njegovu prirodu,
organizaciju i smisao)
1200
takav pristup beletristikom
tekstu nosi stvarala ka
obiljeja to je jedna vrsta
umjetnike kreacije
beletristiki tekst nudi
bogatstvo mogu)nosti
realizacije, postoji i opasnost
da tekst bude iznevjeren
a) Inte4ra'%ja
%nterpretat%vno4 %tanja u
2va&odnevn% pro4ram
s metodi kog gledita moe
se odrediti kao:
1201
a)strukturna jedinica
nastavnog sata (poslije
lokalizacije)
()kao podruje u okviru
nastave izraavanja
')kao jedan od postupaka
metode rada na tekstu
u sustavu kolske
interpretacije
interpretativno itanje
nastupa u tre ) oj az i
nastavnog sata - poslije
lokalizacije, ali se moe
pojaviti u prvoj azi sata kao
doivljajno-spoznajna
motivacija
() Pr%premanje te&2ta /a
%nterpretat%vno %tanje
1202
ita teksta mora pret&odno
doivjeti i spoznati
(razumjeti) tekst u svim
njegovim pojedinostimaJ
izraavanje emocionalni&
svojstava teksta nastupa kao
rezultat njegova poznavanja
inae moe do)i do
iznevjeravanja teksta
') 7a/e pr%premanja te&2ta
/a %nterpretat%vno %tanje
<- $ P*VOJ 7A"I ita
studira tekst, upoznaje
njegove idejno-estetske
znaajke, ita kritike
komentare o tekstu i
interpretacije
ako je u metodikim i drugim
1203
prirunicima tekst
pripremljen za
interpretativno / (ako su
opisani postupci pri itanju),
uitelj prouava tako
pripremljen tekst i dovodi u
sklad ponuenu varijantu s
osobnim doivljajem i
s&va)anjem teksta
u suvremenim metodi kim
priru nicima tekstovi su
pripremljeni za
interpretativno /, tj/
4ra;%&% su oznaene
vrednote govornog jezika
(intonacija, jaina, brzina,
prekidi i stanke,
opkoraenja6) i navode se
objanjenja uz tekst
1204
(p/s/ ima i kod Deaka)
primjer pogledaj u knj/
(7okro sanjkanje, ;ovai)-
registratura)
govorno naglaavaju)i
pojedine rijei (reenini
naglasak) u odabranom
segmentu, moemo iskazati
razliite sadraje, npr/
=B>F1 u koulji od kruta
konopljana platna
=edva u ;.L0A=5 od kruta
konopljana platna
=edva u koulji od ;?0D1
konopljana platna
osim graikog obiljeavanja
teksta, za interpretativno /
primjenjuje se i ver(a0n% op%2
te&2ta takav postupak
1205
primjenjuju autori =/ 2uka i
1/ 1nto u priruniku >jeak
u sjeni vrbe
uz tekst 5vane 2rli ) -
7aurani ) donose ovakav opis
itanja:
Dekst se sastoji od suprotni&
likova: malenog i vedrog
egrta Glapi)a, velikog i
stranog majstora 7rkonje i
dobre majstorice koja voli
djeaka/ 5 ton itanja treba
prilagoditi tim suprotnim
karakteristikama/ @ato )emo
njenim tonom itati opis
malog Glapi)aJ tvrdim tonom
lik majstora6itd/
u iteljevo pripremanje teksta
za interpreta tivno /
1206
obu&va ) a i sluanje
gramoonski& ploa i
magnetoonski& snimki,
zvuni& itanaka i 3>-a koji
donose tekst u interpretaciji
poznati& glumaca
uz itanke za .L pojavile su
se zvune itanke koje
donose tekstove u govornoj
interpretaciji poznati&
glumaca i recitatoraJ uz
prirunike za nastavnike
pojavljuju se auditivna
sredstva sa snimkama
govorne interpretacije
knjievni& tekstova
u pripremanju teksta za
interpretativno itanje vaan
su imbenik sluatelji kojima
1207
se tekst namjenjujeJ pri
itanju svakog segmenta
teksta treba odrediti to se
itanjem eli posti)i, kakve
osje)aje, predodbe i misli
elimo sugerirati sluateljima
uz svaki segment teksta
navodi se stvaralaki zadatak
kojim se izraava namjera
itanja
primjer 2a-Helik
!/ 8redstavljanje likova
4tvaralaki zadaci
-najaviti likove i osnovni motivJ
pobuditi zanimanje za razvoj
dogaajaJ itati umjerenim
tempom, tj/ tempom
pripovijedanjaJ posebno
1208
apostroirati reenicu
R8odajte, ree, tako ne bili
prokletiOS
"/ 8ojava prosca
-oekuje se neto neobino
(izazivati iekivanje, jer
nastupa moment iznenaenja)J
u radnju se ukljuuje novo,
udovino bi)eJ tempo itanja
postaje ubrzan, napose pri
najavi novog lika
#/ >ijalog prosca i sinova
-dijalog je dramatianJ
reenicu svakog lika izgovoriti
drukije: prvu srdano,
prijateljski, reenicu
najstarijeg sina odreito,
energino, ivo, reenicu
srednjeg sina u gradaciji, jo
1209
energinije, a reenicu
najmlaeg odluno i
samouvjerenoJ izazvati
napetost u sluatelja
d) Interpretat%vno %tanje
na 2atu
>- dru4a ;a/a rada obu&va)a
interpretativno / teksta
pred sluateljstvom
(razredom)
prije itanja uitelj priprema
uenike za sluanje teksta,
budi zanimanje za tekst i
oslobaa i& zakoenostiJ
upozorava i& da zatvore
knjige i paljivo sluaju
itanje
1210
ako tekst ita nepoznata
osoba (glumac, recitator),
uitelj tu osobu u/
predstavlja, tj/ iznosi osnovne
biograske obavijesti
tekst koji se ita
interpretativno prima se
ponajprije kao sluni
doivljaj, stoga su knjige
zatvorene kako ne bi dolo do
rasprenosti pozornosti i
kako bi ita mogao to vie
pridobiti sluatelje
pri otvorenim knj/ u/
pokuavaju pratiti itanje
gledaju)i tekst i tako gube iz
vidnog polja itaa koji, osim
zvukovni& vrednota,
oivotvoruje tekst i mimiki i
1211
gestovno
neki metodiari doputaju
mogu)nost da uenik prati
interpretativno itanje
gledanjem u tekst navode da
ima u/ koji su vizualni tipovi
(?osandi) se ne slae, navodi
kazalite)
e) Nae0a %nterpretat%vno4
%tanja te&2ta
1. tekst se ita kontinuirano
(cjelovito), bez prekidanja
2. za itanje teksta ne daju se
nikakve dopunske obavijesti
(leksike, biograske,
sadrajne6)J sve te obavijesti
iznose se prije itanja teksta
3. za itanja teksta uitelj ili
1212
drugi ita ne e)e po
razreduJ obino stoji pred
cijelim auditorijem kako bi
mogli uspostaviti psi&iki
kontakt sa svim sluateljima
4. ne upu)uje nikakve
pojedinane primjedbe
uenicima za vrijeme itanja
teksta
+. ne izvodi neprimjerene geste
i mimiku koji bi odvlaili
panju sluatelja
interpretativno / prvi je
stupanj interpretacije teksta,
otvaranje vrata u svijet djela,
objavljivanje estetski&
porukaJ u ostvarivanju tog
1213
zadatka od itaa se
za&tijeva posebna
senzibilnost i kultura itanja
;) Emo'%ona0no?%nte0e&tua0na
,p2%1o0o9&a) 2tan&a
to je najkra)a vremenska
jedinica u strukturi sata
motivirana psi&olokim
razlozimaJ interpretativno
itanje uvodi uenike u svijet
djela, angaira nji&ove
emocionalne, antazijske i
misaone procese, dovodi i& u
stanje uzbuenosti
uenike treba za trenutak
prepustiti intimnom
doivljavanju teksta
doivljaj teksta moe se
1214
oitovati na vie naina
svojim izrazom lica i oiju u/
otkrivaju posebno stanje koje
je nastalo sluanjem teksta
ako je tekst &umoristi ki
intoniran, svoj neposredni
doivljaj oituju smije&om u
takvim se situacijama ne
ostvaruje psi&oloka stanka
kre)e se u potragu za
izvorima smijenog
svaka neo ekivana reakcija na
tekst moe upozoriti na
odreene promaaje u
postupcima s tekstom
da bi se u/ pruio trenutak
intimnog susreta s dj/, za
vrijeme trajanja psi&oloke
pauze ne izvode se u uionici
1215
nikakvi postupci (biljeenje
podataka na plou, obra)anje,
etanje po razredu,
prelistavanje knj/ i sl/) koji bi
remetili koncentraciju
kad uitelj primijeti da su u/
u sebi uobliili prve dojmove i
doivljaje, pristupa se
provjeravanju ti& prvi&
dojmova koje je izazvao tekst
r) OBJAV!JIVANJE
I KO*EK.IJA
DOIV!JAJA
nastavni sat strukturira se
tako da se u/ prui
mogu)nost izraavanja
vlastiti& dojmova, doivljaja i
1216
misliJ te prve reakcije na
tekst pokazuju stupanj
uenikove knj/ senzibilnosti i
kulture
<) Metod%&% po2tup'%
1. u teoriji k/ interpretacije i
nastavnoj praksi airmirana
je DIJA!O5KA METODA u
azi objavljivanja i korekcije
doivljajaJ uitelj upu)uje
uenicima 85D1<=1
usmjerena na otkrivanje
doivljaja >.A1@B >.
5@?1E1=1 .F1 <1HBA1:
pitanje pokre)e uenike na
izraavanje osobni&
doivljaja, dojmova i
zapaanja
pitanje ima orijentacijski
1217
karakter (slui za
provjeravanje doivljaja,
utvrivanje prirode reakcija)
pitanje se upu)uje svim
uenicima
pitanjem se usmjeruje
reakcija
pitanja ne smiju biti
klieizirana
osim pitanja, primjenjuju se i
"ADA.I koji pokre)u
(motiviraju) na izraavanje
dojmova i doivljajaJ tim
zadacima elimo saznati kako
su uenici primili odreene
slojeve teksta, koje
asocijacije vezuju uz tekst
u primjeni dijaloke metode
samo nekoliko uenika moe
1218
izraziti osobni doivljaj, a
ostali ostaju prikra)eni
primjenjuje se i INAI.A
DIJA!O5KE METODE
!/ uitelj usmeno postavlja
pitanja na koja uenici
odgovaraju pismeno
"/ odgovore biljee na
orijentacijske listi)e ili u
svoje biljeniceJ
#/ kad zapiu odgovore na
postavljena pitanja, glasno
itaju (nekoliko u/) svoje
odgovore, o kojima se
razgovaraJ u razgovoru se
odgovori ispravljaju
takvim se postupkom
obu&va)aju dvije aktivnosti:
zapisivanje i govorenjeJ prva
1219
aktivnost namijenjena je
svima (svi biljee odgovore
na pitanja), a govorno se
aktivira samo nekoliko u/
uenicima koji se lake
pismeno izraavaju prua
mogu)nost da najprije
oblikuju odgovor, a zatim ga
mogu proitati (izgovoriti)
2. motiviranje za izraavanje
doivljaja postie se
ANKETOM na anketnim se
listi)ima napiu pitanja i
zadaci koji trae izraavanje
doivljaja tekstaJ pitanjima i
zadacima usmjerujemo u/ na
izraavanje emocija,
asocijacija, misli i zapaanja
objavljivanje doivljaja ima
1220
>F.=1;0 <17=B<0:
omogu)iti ueniku da iskae
osobni doivljaj teksta
naznaiti temeljni smjer
interpretacije
-u traganju za doivljajem
djela, tj/ za konkretizacijom
umj/ dj/ (njegovi& slojeva) u
primateljevoj svijesti,
primjenjuju se postupci koji
idu za tim da primatelj uz
aspekte djela stvara vlastiti
kontekst
1221
oitovati u povezanosti s knj/
likom, tj/ njegovim
oblikovanjem u primateljevoj
svijesti
>) Po&u2 "orana
Kon2tant%nov%6a
proveo je eksperimentalnu
enomenoloku analizu
1nokina lika iz pripovjetke A/
Aazarevi)a <a bunaru
studenti su morali ponovno
proitati prip/ i pismeno
skicirati kako zamiljaju lik
1222
u provoenju eksperimenta
postavljen je cilj da se
istrai Rkakvim aspektima
italac dopunjuje onu s&emu
koju je odredio pisac: kakve
se s&eme aktiviraju u
itatelju dok u svojoj svijesti
oblikuje 1nokin likS
pokazano je kako itatelji
dopunjuju s&eme koje prua
pisac u pojedinim segmentima
teksta, kako se inspiriraju
tekstom i dograuju ga novim
pojedinostima to uranjanje
u tekst, stvaralako
suraivanje s piscem,
svjedoi o estetskom
doivljavanju teksta
1223
na temelju opisana pokusa
;onstantinovi) je doao do
zakljuka da se strukturna
analiza povezuje s estetskom,
a aktualizacija pojedini&
aspekata dj/ uvjetovana je
psi&olokim (dobnim),
intelektualnim i socijalnim
imbenicima
2) *OMAN $
NA#TAVI
sve su brojnije metodike
monograije koje
osvjetljavaju razliite
pristupe romanu u nastavi
(?osandi), 2oovi), ;aji),
Durjaanin, 8andi))
1224
u teorijskim se prilozima
aktualizira izbor romana za
pojedine o-o stupnjeve,
programski sadraj romana na
pojedinim stupnjevima,
zastupljenost romana u
odnosu prema drugim knji/
vrstamaJ
- svaka programska promjena
aktualizira izbor i raspored
romana za pojedine o-o
stupnjeve
a) metodike se teorije izbora,
poloaja i rasporeda romana
1225
antropoloka mjerila
b) drugu skupinu teorijski&
priloga o metodici nastave
romana ine prilozi koji
osvjetljavaju itanje romana
i zakonitosti estetske
recepcijeJ prouavaju irok
prostor interdisciplinarni&
susretaJ prouavaju sloene
emocionalne misaone
antazijske procese koji se
odvijaju u itateljuJ itatelj
postaje predmetom
istraivanja na svim
stupnjevima vlastitog
itateljskog razvoja
1226
c) metodike se teorije bave
motivacijom, tj/ istrauju
kako mladi itatelj ulazi u
svijet romana, to sve moe
utjecati na izbor romana i
odluku da se ita
d) posebnu skupinu ine prilozi
koji se bave metodikim
modeliranjem romana to su
prilozi koji prikazuju
razliite metodike modele
romana iz razliiti&
knjievnopovijesni&
razdoblja, razliiti& autora i
za razliite razine o-o
sustava
1227
a) P*EG!ED
NAJPO"NATIJI)
METODI KI) TEO*IJA
*OMANA
nji&ova se dierencijacija
oituje na teorijsko-
metodolokom planu i u
ciljevima prema kojima teeJ
svaka se oslanja na
knjievnoznanstveni
teorijsko-metodoloki
predloak
1. 7*AGMENTA*NA
KON.EP.IJA OB*ADE
1228
izborom manji& cjelina iz
romana, koje se obino
nazivaju odabrane stranice
(odabrani odlomci) iz romana
prisutna je u razliitim
metodikim kolamaJ
rancuska metoda
eksplikacije teksta
zadovoljava se odabranim
stranicama romanaJ
-kola interpretacije odabire
iz romana odabrane stranice,
odabrane epizode, na kojima
otkriva speciine znaajke
romanesknog teksta
metodika koncepcija
odabrani& stranica ima svoje
prednosti i nedostatke
1229
a) njezine su predno2t% u tome
to usmjerava mladog
itatelja na paljivo,
analitiko itanje proznog
teksta, suoava i& s
Rnajsitnijim detaljimaS u
tekstu i upozorava na nji&ovu
vanost za razumijevanje
poruka djela u cjelini
koncepcija odabrani&
stranica iz romana napose
razvija osje)aj za jezine i
stilske nijanse proznog
teksta
b) nedo2tat'% - usmjeravanjem
pozornosti samo na manje
cjeline i najsitnije
pojedinosti u njima gubi se iz
vida roman kao cjelina
1230
POVIJE#T
pojavila se kao opozicija
prepriavalakoj koncepciji,
koja se zadovoljavala
prepriavanjem abuleJ u
tenji da prevlada takav
povrinski pristup romanu,
opredjeljuje se za dubinsko
otkrivanje knjievnoumj/
tekstaJ ta je usmjerenost
napose naglaena u koli
interpretacije pojedine su
epizode iz reprezentativni&
romana minuciozno
osvijetljene s lingvistiko-
stilistikog gledita
1231
ali i interpretacija epizoda iz
romana ne udovoljava
za&tjevima cjeline romana
iznevjerava sveukupnost
djela
2. .JE!OVITA ,TOTA!NA)
INTE*P*ETA.IJA
*OMANA (cjelovito
prouavanje romana)
teorija cjelovite obrade
romana osobito je razvijena u
ruskoj metodici nastave knj/
(2rae, 7arancmana)
roman se ralanjuje na
strukturne elementeJ te
strukturne elemente ine:
tema i problemi koje otvara
tema
idejni stavovi romana
1232
likovi
abulativno-kompozicijska
razina romana
jezino-stilske znaajke
vrstovne znaajke romana
uzmu li se u obzir sve razine,
uspostavlja se cjelovit
pristup romanu:
a) tema i problemi koje ona
otvara osvjetljava se u svim
epizodama, a ne samo u
odabranim, kljunim
epizodama
b) idejni stavovi ne uokviruju se
samo jednom epizodom,
jednom situacijom, jednim
likom, nego se otkrivaju na
cijelom romanesknom
prostoru
1233
c) likovi ne zadovoljava se
samo pojedinim likovima u
romanu nju zanima sustav
odnosa meu svim likovima
d) abulativno-kompozicijska
razina njeno prouavanje
obu&va)a sve sastavnice koje
se oituju u cijelom
romanseknom prostoru
e) jezino-stilske
karakteristike na
cjelokupnom tekstu romana
f) cjelovito osvjetljavanje r/
omogu)uje utvrivanje
vrstovi& karakteristika
1234
cjelovita interpretacija
uspostavlja i
knjievnopovijesni kontekst
roman smjeta u
knjievnopovijesno razdoblje,
u stilsku ormaciju, autorov
opus i stvaralaku biograiju
cjelovita se interpretacija
romana ostvaruje u
nizu,lancu nastavni& sati
(za&tijeva ve)i broj nast/
sati)J romaneskni se sadraj
pretae u o-o sadraj koji se
organizira prema metodiko-
pedagokim i psi&olokim
kriterijima
1235
u nizu nastavni& sati
zastupljene su nastavne
jedinice koje se meusobno
povezuju sadrajno, logiki i
koncepcijskiJ niz nastavni&
jedinica (niz nast/ sati) kre)e
se u rasponu od najmanje
dva-tri sata te dosee i do
dvadeset sati
tee se uklapa u o-o proces
sa smanjenim brojem
nastavni& satiJ stoga ona
trai primjenju naela
egzemplarnosti i smanjivanje
broja romana u nast/
programu
1236
pojavljuju se reprezentativni
primjeri romana razliiti&
autora u pojedinim
knjievnopovijesnim
razdobljima
3. djelomina (ragmentarna) i
cjelovita (totalna) obrada
romana razlikuju se po
irini sadraja kojim se bave,
po ciljevima i metodikoj
strategiji
1237
novije metodike teorije sve
se vie bave P*OB!EM#KOM
TEO*IJOM NA#TAVE
*OMANA
ta se teorija pojavljuje u
irem kontekstu problemske
nastave knj/ koja
problematizira knj/ sadraj,
uspostavlja novi tip
organizacije o-o procesa i
nove postupkeJ
problemska teorija nastave
romana pristupa romanu kao
otvorenoj 2tru&tur% koja
sadri op)eljudske probleme
oni pozivaju itatelja na
kritiko itanje, kritiku
releksiju i aktualizaciju
1238
u svakom se romanu
utvruju problemi koji
postaju predmetom
prouavanja i interpretacijeJ
nastavni se proces organizira
kao sustav problemski&
situacija koje trae
razrjeenje
uenik postaje istraiva i
otkriva problema u romanuJ
problemska nastava romana
otvara iroke mogu)nosti
misaonog angairanja i
razvijanja stvaralaki&
sposobnosti
4. u kontekstu noviji&
metodiki& uenja o romanu
posebno se izdvaja
1239
NA#TAVE *OMANA
prema toj teoriji, nastava
romana, prouavanje romana u
nastavi, airmira uenikove
stvaralake mogu)nosti i
sposobnosti
uspostavlja stvaralake
situacije - to su takve
situacije u kojima uenici
sami otkrivaju nove ideje i
nove modele
stvaralake situacije nastaju
i onda kada se oblici
romanesknog izraavanja
prenose u koji drugi oblik
izraavanja dramski,
ilmski, televizijski, radijski
1240
uenici samostalno
dramatiziraju, ekraniziraju ili
prenose u radioonski izraz
pojedine romaneskne
situacije
kreativno se pristupanje
romanu oituje u orginalnim
kritiko-esejistikim
prikazima romana u cjelini ili
pojedinim problemima
() METODI K A NA E!A $
INTE*P*ETA.IJI *OMANA
proizlaze iz vrstovni&
znaajki romana, recepcijski&
zakonitosti (zakonitosti
primanja poruka), ciljeva i
organizacije o-o procesa
1241
1. roman je velika epska orma,
koja itatelju i
interpretatoru postavlja
speciine za&tjeve
svaki pokuaj interpretacije
romana otvara brojna a)
KNJIEVNOTEO*IJ#KA
PITANJA
kolska interpretacija romana
utemeljuje se na
knjievnoteorijskim
spoznajama o romanu, tj/
uvodi u interpretativni
postupak kategorije teorije
knjievnosti
1242
kategorije teorije knj/ uvode
se ovisno o umjetnikoj
prirodi romana, o stupnju
uenikova knji/ obrazovanja i
o ciljevima interpretacije
sustav knjievnoteorijski&
kategorija, pojmova i termina
programski je vertikalno-
spiralno utvren
kolska se interpretacija
romana oslanja i na
() KNJIEVNOK*ITIK$
!ITE*AT$*$ iz
knjievnokritike literature
preuzima odreene ocjene i
sudove, metodoloke
postupke i teorijska rjeenja
1243
knjievnokritiki tekst
ukljuuje se u interpretativni
postupak u svom izvornom
(nepreraenom) obliku
bave)i se interpretacijom
pojedinog romana, uenik
upoznaje, na odreenoj razini,
i knjievnokritiku literaturu
o romanu ta literatura im
pomae da dublje i
svestranije upoznaju roman i
metode kojima se roman moe
tumaiti
1244
knjievnokritiki tekst uzima
kao sredstvo stvaranja
problemski& situacija
knjievnokritiki tekst ne
moe biti zamjena za
neposredno individualno
kritiko itanje romanaJ ne
preuzimaju se gotovi
knjievnokritiki sudovi bez
aktivnog itanja i
izgraivanja vlastiti& sudova i
ocjena
1245
nije nam cilj da u/
reproducira tua miljenja o
dj/ koja nisu veriicirana i
izgraena neposrednom
komunikacijom s tekstom
romana knjievnokritiko
posredovanje u k/
interpretaciji romana ima
pedagoke granice
') TEO*IJA KNJ- I KNJ-
K*ITIKA ,$MJETNIKA I
"NAN#TVENA) ukljuuju se u
interpretaciju romana na
razliitim razinama i s
razliitom svr&omJ svako
ukljuivanje mora imati svoje
pedagoko-psi&oloko
opravdanje
1246
knjteorijski i knjkritiki
elementi ukljuuju se u o-o
postupak nakon itanja
romana
knjievnoteorijski elementi
ukljuuju se primjereno na
svim stupnjevima
interpretacije, tj/ na svim
stupnjevima obrazovanja
knjievnokritiki tekstovi -
ukljuuju se u interpretativni
postupak na viim stupnjevima
obrazovanja, tj/ u srednjoj k/
kad uenici upoznaju i
knjievnu kritiku kao posebnu
vrstu teksta
1247
2. INTE*P*ETA.IJA
*OMANA O#TVA*$JE #E
$ *A"!IITIM
KONTEK#TIMA
a) NEPO#*EDNO ITANJE
*OMANA, bez bilo kakvog
izravnog ili neizravnog
posredovanja, ostvaruje se u
itateljevu kontekstuJ svaki
itatelj uspostavlja svoj
itateljski kod, svoj
individualni itateljski
kontekst u koji ukljuuje
svijet romanaJ komunikacija
sa svijetom romana moe se
iscpsti samo u okviru tog
individualnog itateljskog
kodaJ to je subjektivno
doivljavanje poruka romana
1248
koje donosi estetske naslade
b) *OMAN KAO P*EDMET
P*O$ AVANJA roman se
name)e i kao predmet
prouavanja, a to znai da se
bavljenje romanom odvija se u
okviru znanosti
osim knjievnoteorijskog i
knjievnokritikog
posredovanja u prouavanju
romana, javlja se, na 4L
stupnju, i knjievnopovijesni
okvir (knjievnopovijesni
kontekst)
*OMAN #E P*O$ AVA
,P*OMAT*A):
a) s gledita vremena u kojem
je nastao
1249
b) s gledita
knjievnopovijesnog razdoblja
ili stilske epo&e kojoj
pripada
c) s gledita nacionalne
knjievnosti i jezika kojim je
pisan
d) s gledita autora i autorove
stvaralake i povijesne
osobnosti
na taj se nain u tumaenju
romana otvara cijela ljestvica
okvira u kojima se roman
pojavljuje svaki taj okvir
ima svoje teorijsko-
metodoloke i pedagoko-
psi&oloke pretpostavke
1250
s pedagoko-povijesnog se
gledita spomenuti okviri za
interpretaciju romana
razliito oituju smjetanje
romana u knjievnopovijesno
(povijesno) vrijeme
pretpostavlja odreeni krug
knjievnopovijesni& spoznaja i
asocijacijaJ bez spoznajno-
asocijativne podloge svaka je
lokalizacija romana u povijesni
kontekst ormalan in koji, u
pedagokom smislu, vodi u
verbalizam i &istoricizam
1251
stoga se k/ interpretacija
romana mora .>?B]5
knjievnopovijesne
lokalizacije romana na .L
stupnju, a na 4L stupnju, u
okviru povijesnog prouavanja
knj/, uspostavlja primjeren
knjievnopovijesni okvir
3. suvremena metodika
opredjeljuje se za
.JE!OVIT$
INTE*P*ETA.IJ$ *OMANA
roman se interpretira kao
samosvojna knjievna vrstaJ
toj samosvojnosti (vrstovnoj)
primjeravaju se metodiki
postupci u svim azama
bavljenja romanom u o-o
procesu
1252
4. #AMO#TA!NO ITANJE
*OMANA $ .JE!INI
pretpostavka je uspjene
interpretacije romana na
nastavnom satuJ samostalno
itanje moe biti usmjereno
ili neusmjereno
a) usmjereno itanje je takvo
itanje koje se ostvaruje
prema odreenim
instrukcijama i za&tjevima
b) neusmjereno itanje -
ostvaruje se bez
posredovanja instrukcija i
zadatakaJ u praksi se
primjenjuju oba naina
samostalnog itanja romana u
cjelini
1253
5. za itanje romana
(samostalno, / izvan nastave)
stvaraju se odreeni
OBJEKTIVNI I
#$BJEKTIVNI $VJETI
a).2=B;D5F<5 0F=BD5
odnose se na posjedovanje
teksta, reim itanja, rok
itanjaJ pretpostavlja se da
uenik ima roman za itanje u
vlastitoj ku)noj biblioteci, ili
ga moe za utvreno vrijeme
/ i bavljenja na nastavi
posuditi iz kolske ili mjesne
knjiniceJ reim itanja i rok
itanja utvruju se
dogovorno
1254
b) 402=B;D5F<5 40
H 5<5DBA=5 koji odluuju o
kvaliteti itanja probueno
zanimanje za roman, stupanj
itateljeve knjievne
senzibilnosti, stupanj
knjievne i itateljske
kulture
sve spomenute odrednice
uzimaju se u obzir pri
ukljuivanju romana u o-o
procesJ suvremena metodika
postavlja naelan za&tjev
prema kojemu je uenik
motiviran za itanje romanaJ
nastava neprestano iri
raspon motivacija i postupaka
kojima se one ostvaruju
1255
6. itanje je romana
E#TET#KA NA#!ADA
,E#TET#KO $IVANJE),
#TVA*A!A5TVO 5 *AD u
izgraivanju kulture itanja
romana sve tri se sastavnice
isprepli)uJ nastava igrauje
svijest o tome da je itanje
uitak, ali isto tako
stvaralaki rad
metodika uz itanje
uspostavlja radne zadatke
razliitog karaktera itanje
povezuje s pisanjem, tj/
stvaranjem biljeaka o
proitanomeJ jedno od
sredstava kojim se itanje
romana ostvaruje kao rad i
1256
oblici pismenog reagiranja na
tekstJ u procesu itanja i
poslije itanja uenik unosi
biljeke u dnevnik itanja i
tako se priprema za
interpretaciju teksta na satu
7. ako roman svojom temom,
umjetnikim i jezinim
izrazom nadilazi emocionalne i
spoznajne mogu)nosti
uenika, P*IMJE*ENIM #E
MOTIVA.IJAMA8
OBJA5NJENJIMA I
T$MAENJIMA
$K!ANJAJ$ "AP*EKE "A
#AMO#TA!NO ITANJE
zapreke se uklanjaju i
dodatnim inormacijama uz
izvorni umjetniki tekstJ za
1257
potrebe knj/ odgoja i
obrazovanja tekst se romana
priprema na poseban nain
dopunskim objanjenjima i
tumaenjima svi& podataka u
tekstu koji )e ueniku
priinjati recepcijske
(spoznajne) teko)e te se
teko)e smanjuju i uklanjaju
romaneskni tekst koji se
namjenjuje k/ lektiri
priprema se prema
speciinim pedagoko-
psi&olokim kriterijima pri
izboru izdanja romana
prevladava ;?5DB?5=
8.4B2<B
8?58?B7A=B<.4D5
DB;4D1, posebnog izdanja
1258
koje je namijenjeno itatelju
odreene dobi i odreene
knjievne i op)e kulture
poeljno je da svi uenici
imaju isto izdanje romana
tako se olakava komunikacija
na nastavnom satu i svi imaju
isti krug tekstovi&
inormacija u dopunskim
objanjenjima i komentarima
8. ITANJE *OMANA
POVE"$JE #E I #
DOP$N#KIM
I!$#T*A.IJAMA za mlae
se itatelje pripremaju
posebna izdanja romana koji
su ilustrirani interpretacija
se bavi otkrivanjem i
1259
tekstovnog predloka i
njegove likovne realizacijeJ
nastava romana ui zapaati i
vrednovati ilustracije u
romanu, ilustracije pojedini&
situacija
9. 5K- INTE*P*ETA.IJA
*OMANA TEME!JI #E NA
EMO.IONA!NIM8
#O.IJA!NIM8 MO*A!NIM
I INTE!EKT$A!NIM
I#K$#TVIMA uenika
-ta iskustva utvruje (otkriva)
i ukljuuje u interpretativni
proces
1260
iskustvena podloga omogu)uje
aktualizaciju poruka iz
romanaJ iskustva se suoavaju
s porukama romana i
osmiljavaju s novi& gledita
za uspjeno provoenje
interpretacije romana na satu
pretpostavlja se
8.@<1F1<=B
?B3B835=4;5G
7.I0]<.4D5
interpretacija pretpostavlja
(prognozira) mogu)e oblike
poistovje)ivanja sa svijetom
romana, mogu)e oblike
distanciranja, negiranja i
suprotstavljanja a svi su ti
oblici ponaanja pred tekstom
otvoreni i poeljni
1261
10. METODIKA $TV*O$JE
OP+E "AKONITO#TI
PO#T$PANJA $ NA#TAVI
KNJ- I O?O *AD$
OP+ENITO utvruje i op)e
zakonitosti u nastavi romana
a) potuju)i osobnost svakog
umjetnikog dj/, prema tome i
osobnost romana metodika
istie naelo prema kojemu se
interpretativno-nastavni
postupci prilagouju idejno-
umjetnikoj prirodi dj/ -
postupke name)e samo dj/ i
okolnosti vezane uz itatelja
b) kao to se priznaje
neponovljivost svakog romana,
tako se potuje i priznaje
osobnost svakog itatelja
1262
naelo individualiteta odnosi
se na djelo i njegova itatelja
11. 5KO!#KA
INTE*P*ETA.IJA
*OMANA IMA ODGOJNO?
OB*A"OVN$ #V*)$ u
metodikom se modeliranju
romana imaju na umu
obrazovne i odgojne zada)e
- svaka k/ interpretacija
romana izrie (programira)
svoje obrazovne, odgojne i
unkcionalne zada)e
1263
stilu, autoru i ostalim
izvantekstovnim odrednicama
b) odgojne zada)e odnose se
na stavove, poglede, miljenja,
opredjeljenja, tj/ na
sastavnice svjetonazora
c) unkcionalne zada)e odnose
se na sposobnosti i umije)a
koja se razvijaju u procesu
interpretacije
metodika uspostavlja naelo
programiranja obrazovni&,
odgojni& i unkcionalni&
zada)a interpretacije romana
1264
12. INTE*P*ETA.IJA
*OMANA $#MJE*AVA #E
P*EMA *A"VIJANJ$
KNJIEVNE I
ITATE!J#KE K$!T$*E
tim se primarnim zada)ama
pridruuju dopunske zada)e
interpretacija romana utjee
na izgraivanje je/%ne
&u0ture u metodikom
modeliranju romana utvruju
se oblici govornog i pismenog
izraavanja koji se integriraju
u cjelokupni proces bavljenja
romanom:
u proces motiviranja za
itanje
uz samostalno izvannastavno
itanje
1265
u interpretativno-nastavne
situacije
u zavrnim situacijama
nakon interpretacije na satu
uz pitanja i zadatke koji su
usmjereni na otkrivanje i
upoznavanje knjumj/ znaajki
romana oblikuju se pitanja i
zadaci koji slue razvijanju
kulture govorenja i pisanja
1266
13. $ METODIKOM #E
MODE!I*ANJ$ *OMANA
$TV*O$J$ #VE
OD!$$J$+E OKO!NO#TI
KOJE $TJE$ NA
ITANJE I *E.EP.IJ$
*OMANA TE NA NJEGOV$
INTE*P*ETA.IJ$ k/
interpretacija redovito
osmiljava zapaanja do koji&
su uenici doli samostalnim
itanjem izvan nastaveJ vodi
i& do oni& spoznaja do koji&
nisu mogli do)i samostalno
proiruje nji&ove vidokruge i
otvara nove
1267
a) postoje metodiki modeli koji
se ne utemeljuju na vlastitim
zapaanjima, jer uenici nisu
prije toga proitali roman ti
su metodiki modeli
usmjereni na buenje
zanimanja za itanje romana,
oni potiu uenike na
samostalno itanje i otkrivaju
im mogu)e naine itanja
b) ako su uenici proitali
roman, interpretacija na satu
polazi od nji&ovi& doivljaja i
zapaanja i vodi i& do novi&
spoznaja
1268
14. metodika nastave romana ne
uspostavlja vrijednosnu
ljestvicu elemenata koji ine
is&odite i glavni predmet
interpretacije *OMAN #E
*A5!ANJ$JE NA
#A#TAVNE E!EMENTE8 A
PO!A"I5TE I P*EDMET
INTE*P*ETA.IJE MOG$
BITI:
idejno-tematska razina
romana
likovi
abulativno-kompozicijska
razina
jezik
romaneskna te&nika
stil
anr (vrsta romana)
1269
knjievnopovijesni kontekst
u kojem je roman napisan
usporedbe dvaju ili vie
romana iz isti& ili razliiti&
epo&a
koji )e od navedeni&
elemenata biti is&odinim ili
temeljnim predmetom
bavljenja ovisi o promjenjivim
okolnostima
interpretacija odabire one
probleme (one razine dj/) koji
se uklapaju u cjelokupnu o-o
situaciju razreda, kole,
sredine
1270
metodika uspostavlja naelo
izbornosti i dierencijacije
elemenata koji postaju
temeljnim predmetom
interpretacije na taj nain
uzima u obzir inicijativu i
metodiko-pedagoku
procjenu uitelja
svaka se interpretacija
romana smjeta u odreeni
nastavni (didaktiki)
kontekstJ metodiki model
uzima u obzir ono to mu
logiki, spoznajno i sadrajno
pret&odiJ
-isto tako pretpostavlja
vertikalni kontekst u koji )e se
spoznaje do koji& doe
interpretacija ukljuiti i
1271
povezati sa spoznajama koje
)e se usvajati
') PO!A"I5TA
INTE*P*ETA.IJE
*OMANA
pri odreivanju polazita
interpretacije romana u o-o
procesu mogu se uzimati u
obzir tri temeljne odrednice:
uenikova recepcija romana i
okolnosti koje na nju utjeu
knjievnoumjetnika priroda
romana
knjievnopovijesni kontekst
u kojem je roman nastao
A) $ en%&ova re'ep'%ja romana
1272
% o&o0no2 t% &oje na nju
utje u
samostalno izvannastavno /
romana individualan je
du&ovni in u kojem se
oituju itateljeve
recepcijske sposobnosti
-!) svaki itatelj unosi u
itanje romana vlastita
individualna emocionalna,
moralna, socijalna i
intelektualna iskustva i
spoznajeJ
-") ta se individualna iskustva
posredovanjem romanesknog
teksta aktiviraju, oboga)uju,
proiruju i preobraavaju u
nove vrijednostiJ
-#) individualno suoavanje sa
1273
svijetom romana raa splet
emocionalni& uzbuenja,
rojeve razliiti& asocijacija,
pitanja i problema,
intelektualni& i moralni&
nedoumicaJ sve to zajedno ini
individualni doivljaj dj/
interpretacija polazi,
naje)e, od individualnog
doivljaja dj/J da bi
individualni doivljaj mogao
postati polazitem
interpretacije, mora biti
iskazan, objavljen
iskazivanje doivljaja dj/
suptilan je du&ovni inJ ve) u
procesu itanja itatelj
postupno (sukcesivno)
izgrauje doivljaj dj/ koji
1274
obu&va)a niz razliiti&
elemenata
ra/0%%to2t e0emenata &oj%
%/4raBuju do3%v0jaj dj-
omogu)uje d%;eren'%ja'%ju
po0a/%9ta
budu)i da je doivljaj dj/
slojevit p2%1o0o9&% ;enomen,
polazita se mogu razlikovati
(tipologizirati) prema
psi&olokim odrednicama:
1. do3%v0jaj romana ukljuuje
emocionalno itateljevo
reagiranje na poticaje
romanesknog teksta
polazite interpretacije moe
biti emocionalni doivljaj,
emocionalno reagiranje na
poticaje koje roman stvara za
1275
itatelja
to je itatelj mlai,
emocionalno je reagiranje na
poticaje u romanu jae,
dominantnije
interpretacija uzima kao
polazite sveukupan
emocionalni odnos (emo/
reakciju) prema romanu i
razvijenu ljestvicu
emocionalni& oitovanja koja
je uvjetovana razliito)u
romaneskni& situacija
vlastiti emo/ doivljaj romana
itatelj moe iskazivati
rijeima tuan, potresen,
depresivan, vedar, tragian,
sumoran i sl/J
-meutim, u romanu se
1276
smjenjuju razliite situacije
koje ukupno)u svoji&
pojedinani& emo/ poticaja
izgrauju
-a) temeljni (sintetiki)
emocionalni odnos prema
romanu unutar tog op)eg
dojma o romanu mogu se
otkrivati i drukije
-b) emocionalne nijanse npr/
;ovai)ev je roman 0
registraturi u osnovi tragian
protagonisti romana
zavravaju tragino pa ipak,
u romanu postoji niz vedri&,
komini& situacija
1277
2. emo'%ona0n% do3%v0jaj dje0a
u 'je0%n% % pojed%n%1 nje4ov%1
2%tua'%ja uenik moe
iskazivati na razliite naine i
na temelju razliiti& poticaja
i postupaka
u metodikoj teoriji i
nastavnoj praksi airmirani su
ovi PO#T$P.I I POTI.AJI
"A I"*AAVANJE
DOIV!JAJA *OMANA
na izraavanje sveukupnog
doivljaja (dojma) potie
pitanje
a) pitanje naje)e ima ovakve
oblike:
;ako ste doivjeli roman u
cjeliniN
1278
Lto si osje)ao kad si dovrio
itanje romanaN
;oji su te osje)aji obuzimali
kad si dovrio itanje
romanaN
7oe li jednom rijeju ili
sintagmom izraziti osje)aj(e)
nakon itanja romanaN
b) na izraavanje sveukupnog
doivljaja (osnovnog dojma)
uenike potiemo zadatkom
(zadacima) ovakvog tipa:
5skai (napii) osnovni
doivljaj romana/
5skai (napii)) osje)aje koji
su te obuzimali kad si dovrio
itanje romana/
1279
c) emocionalni doivljaj romana
u cjelini utvruje se zadacima
koji trae izbor zadaci
viestrukog izbora ti zadaci
nude vie mogu)nosti, od
koji& uenik odabire samo
one koje iskazuju emocionalni
doivljaj tekstaJ zadatak tog
tipa moe imati ovakav oblik:
>ok si itao roman,
doivljavao razliita
uzbuenja, obuzimali su te
razliiti osje)aji/ <a
priloenom listi)u naznaeni
su razliiti naini
doivljavanja romana/
@aokrui one koji izraavaju
tvoj nain doivljavanja, tvoj
doivljaj djela/ ?oman (me)
1280
je:
a)razveseljavao, budio u meni
radost, optimizam
b)rastuio, izazvao sumorna
raspoloenja
c)budio u meni vjeru u ivot
d) pokolebao me, inio
nesigurnim
e) budio osje)aj stra&a, zebnje,
neizvjesnosti
)izazivao saaljenje
g)budi revoilt i nezadovoljstvo
d) u zadatak se mogu unositi i
drugi pojmovi, druge rijei i
1281
rjeenjaJ stoga u navoenju
mogu)nosti spominju i one
koje nisu usklaene s
poticajima u romanu za
odreenu vrstu emocionalne
reakcije
e) zadatak viestrukog izbora
kojim se utvruje temeljna
emocionalna reakcija na
roman moe se temeljiti na
izboru citata iz
knjievnokritiki& tekstovaJ
odabiru se citati koji
pokazuju razliite naine
doivljavanja istog romanaJ
u/ odabiru one naine s
kojima se emocionalno
poistovje)uju, a iskljuuju
one s kojima se ne mogu
1282
poistovjetiti
d) METODIKI
MODE!I
a) Vr2te
metodiki modeli utemeljuju
se na teorijskim osnovama
razliiti& metodiki& sustavaJ
prema teoriji metodiki&
sustava, razlikujemo ove
metodike modele za roman:
1283
analitiki
analitiko-interpretacijski
ragmentarni (odabrane
epizode)
vrstovni
problemski
cjeloviti
korelacijski
timski
multimedijski model
() Ana0%t%&% mode0
utemeljuje se na teoriji
knjievne analize koja
obu&va)a ralambu i opis
sastavnica romana: temu,
ideje, kompoziciju, abulu,
likove, jezik, stil
1284
svaka sastavnica prouava se
kao samostalna nastavna
situacijaJ nakon opisivanja
svake sastavnice utvruje se
nji&ova meusobna
povezanostJ tako se analiza
povezuje sa sintezom
ostvaruje se na jednom
nastavnom satu ili dvosatu -
nastavni sat obu&va)a ove
metod%&e odredn%'e:
$2troj2tvo na2tavno4 2ata
4adraj 7etodika
strategija
1285
naslov romana, pisac
govorne m/ (mon/,dijal/,), m/
pokazivanja
vrsta romana govorne
metode, metoda pisanja
tematsko-idejna razina
govorne m/, tekstne m/, m/
itanja
likovi m/ itanja i sluanja,
pisanja i govorenja,
promatranja
abula govorne m/, metode
pisanja
jezik i stil metode pisanja i
govorenja
sinteza kombinacija
razliiti& metoda
') Ana0%t%&o?%nterpreta'%j2&%
mode0
1286
obu&va)a ralambu, opis i
interpretaciju roman se
ralanjuje na sastavne
dijelove koji su zastupljeni u
analitikom modelu, opisuje
svaku sastavnicu i uspostavlja
interpretacijsku razinu
na interpretacijskoj razini
tumae se umjetnike
znaajke teksta, iskazuju se
osobna zapaanja, dojmovi,
ocjene i sudoviJ romaneskni
tekst postaje predmetom
subjektivni& pristupa,
zapaanja, prosudbi i ocjena
otvara iri prostor
stvaralakom reagiranju
1287
za razliku od analitikog
modela, a-i model obu&va)a
ciklus nastavni& sati svaki
nastavni sat oblikuje se u
skladu s metodikim sustavom
k/ interpretacije
kao uzorak moe posluiti
roman 1/ ;ovai)a 0
registraturi
$2troj2tvo na2tavn%1 2at%
4adraj 7etodika
strategija
1288
recepcija romana (zapisi u
dnevniku /) itanje zapisa,
usmeni komentar
kompozicija romana itanje
i usmeno komentiranje
kompozicijski& tablica
redoslijed epizoda
abula prepriavanje
abule kontinuirano,
naizmjenino, tumaenje
abularnog slijeda, citiranje
tematsko-idejna slojevitost
usmena interpretacija,
citiranje u unkciji dokaza,
aktualizacija
likovi usmena
karakterizacija, rad na
tekstu, dramatizacija
jezino-stilska analiza
1289
usmena analiza, tumaenje
stilogeni& jedinica
d) 7ra4mentarn% mode0
,oda(rane 2tran%'e8
oda(rane ep%/ode)
ostvaruje se u okviru
razliiti& metodiko& kola
rancuska metoda
eksplikacije teksta
utemeljuje se na odabranim
1290
stranicama romana na kojima
se tumae sve bitne znaajke
teksta, osobito jezik i stil
engleska metoda pomnog
itanja takoer odabire
epizode iz romana i
interpretira i& s razliiti&
motrita
njemaka kola
interpretacije na odabranim
stranicama otkriva jezino-
stilske znaajke to ini i
kolska interpretacija u
okviru zagrebake metodike
kole
7ra4mentarn% mode0 %ma
ovu art%&u0a'%ju:
4adraj 7etodika
1291
strategija
lokalizacija teksta govorne
metode, itanje teksta,
lokalizacija
izbor i najava teksta
(epizode) govorne m/,
metode pisanja
interpretativno /
interpretativno /, sluanje
(usmjereno, neusmjereno,
anticipacijsko)
emocionalno-intelektualna
stanka m/ utnje i
promatranja
objavljivanje doivljaja
govorne m/, m/ pisanja,
likovnog izra/
interpretacija metoda
usmjerenog itanja
1292
sinteza govorne metode,
metode pisanja
motivacija za / romana u
cjelini m/ govorne metode,
metoda /
e) Vr2tovn% mode0
svaki je roman individualni
umj/ svijet koji uvjetuje izbor
metodike strategije
teorija knj/ uspostavlja
razliite vrste romana koji
imaju zajednike vrstovne
znaajke (tematske,
strukturne, stilske)
1293
u skladu s tim zajednikim
vrstovnim znaajkama
oblikuje se zajendika
metodika strategija i
artikulacija nastavnog
procesa
Vr2tovn% mode0 2adr3% ove
odredn%'e:
4adraj 7etodika
strategija
1294
vrsta romana (teorijsko
odreenje) govorne metode
ustrojstvo romana govorne
m/, itanje, metoda pisanja
likovi govorne m/, metode
pisanja i itanja
jezino-stilske znaajke
stvaranje metateskta
(pojedinano, naizmjenino)
sinteza govorne metode
novi zadaci
;) Pro(0em2&% mode0
izvodi se iz teorije
problemske nastave na
predloku romana utvruju se
i izdvajaju problemi koji
postaju sadrajem nastavnog
sata literarni problemi
1295
vezuju se uz tematsko-idejni
sloj, strukturu, likove,
vrstovne znaajke, jezik i stil
ovisno o sloenosti problema
organizira se broj nastavni&
sati u rasponu od " do "-
nastavni& sati
?#va&% na2t- 2at u
pro(0em2&om '%&0u2u 2adr3%
ove odredn%'e8 ;a/e
na2tavno4 2ata:
u prvoj azi stvara se
problemska situacija
u drugoj azi deinira se
literarni (istraivaki)
problem i mogu)a
istraivaka metodologija
1296
u tre ) oj azi organizira se
samostalan rad (pojedinani,
tandemski ili rad u skupinama)
u etvrtoj azi analiziraju se
i vrednuju rezultati
istraivanja
u petoj azi predlau se novi
istraivaki zadaci
a) $/or'% pro(0em2&o4 mode0a
<-
A0(ert .amu2 #trana'
roman se prouava u
zavrnom razredu srednje
kole, u programskoj cjelini
moderni roman
1297
recepcija, razumijevanje i
tumaenje romana usklauje
se s doivljajno-spoznajnim
mogu)nostima uenika, s
posebnim usmjerenjem na
temu otuenosti i gubljenja
osje)ajnosti
problemski model o kojem je
rije polazi od pretpostavke
da se uenici samostalno
proitali roman
nastavni sat obu&va)a ove
sastavnice:
1. provjeravanje recepcije
romanaJ recepcija se moe
provjeriti anketom koja
sadri vie odrednica o
glavnim problemima (glavnom
problemu) u romanu
1298
roman 1lberta 3amusa govori
o:
a) ovjekovoj sre)i u
modernome svijetu
b)drutvenoj angairanosti
pojedinca i elji za
drutvenim usponom
c) ovjekovoj otuenosti,
emocionalnoj otupljenosti
(gubljenju osje)ajnosti),
ivotnom besmislu i
apsurdnosti ivota
d) ljubavi meu ljudima,
uzajamnom razumijevanju
2. vrednovanje i komentiranje
odgovora u anketi
1299
izdvajanje temeljnog
problema koji se istrauje:
ovjekova otuenost,
emocionalna otupjelost,
ivotni besmisao, apsurd
3. prijedlog metodologije za
samostalan istraivaki rad
prijedlog sadri postupke
kojima se problem istrauje:
pronalaenje podataka u
tekstu, citiranje dijelova
teksta, usmeno komentiranje,
stvaranje plana za izlaganje
problema
istraivanje moe biti
pojedinano, u parovima ili
skupinama
4. samostalan istraivaki rad
1300
5. objavljivanje rezultata,
vrednovanje postignu)a,
otvaranje novi& pristupa,
izbor novi& zadataka
>-
() #tvaranje pro(0em2&e
2%tua'%je
stvara se razliitim vrstama
8?.2AB74;5G @1>1D1;1
problemski zadaci mogu se
odnositi na temu, ideje,
likove, kompoziciju, jezik i
stil, a oblikuju se usmeno ili
pismeno
usmeni problemski zadatak
objavljuje uitelj i pri tome
odreuje djelatnost koja se
oekuje od uenika
1301
mogu se odabirati zadaci koji
ukljuuju vie jezini&
djelatnosti: govorenje
(uiteljevo), sluanje
(uenika), pisanje (uenika)
P*IMJE* 5 / uitelj usmeno
izrie karakteristike lika,
uenici zapisuju samo one
karakteristike koje su
svojstvene odreenome likuJ
za lik 7ersaulta iz 3amusova
4tranca navode se ove
karakteristike/
7ersault je: a) emocionalno
angairan, naglaeno
osje)ajanJ b) za sebe bira
najbolja ivotna rjeenjaJ c)
zainteresiran je za vlastiti
uspje& u drutvuJ d) poslovan
1302
je, podruzetan, drutveno
aktivanJ e) iskrenJ ) cinianJ
g) rjeitJ &) nervozanJ i)
umoranJ j) ovjek bez iluzijaJ
k) ovjek uspavane savjesti
') Provjeravanje od4ovora
kad uenici uoe i izdvoje
karakteristike lika, pojedini
uenik izgovara odabrane
karakteristike, ostali
usporeuju svoje rezultate
(svoj izbor karakteristika) s
objavljenim karakteristikama
1303
uiteljiinom intervencijom ili
pozivanjem na sudove
knjievne kritike
problemska situacija koja
nastaje u azi provjere i
vrednovanja rezultata moe
biti poticaj za zadavanje
novi& zadataka za samostalan
izvannastavni rad
(pojedinani, u parovima,
skupinama)
d) Po2tup'% 0%&a = pot%'aj /a
pro(0em2&% /adata&
1304
postupaka
problematiziranjem
postupaka i motivacija otvara
se prostor idejnoj, etikoj,
psi&olokoj, sociolokoj i
ilozoskoj karakterizaciji
@-
e) $/ora& pro(0em2&o4
/adat&a
7ersault je obuzet: a)
potrebom za isticanjem u
drutvu, b) eljom za
promjenama u drutvu, c)
karijeristikim pobudama, d)
erotskim pobudama, e)
gubitkom motivacija
1305
u oblikovanju problemskog
zadatka moe se krenuti od
IA1F<.I 8?.2AB71 u
romanu, koji pokre)e vie
pitanja:
=e li 7ersault ubio 1rapina
svjesno, s razlonom
motivacijomN
7oe li se posti)i sre)a u
apsurdnom svijetuN
5ma li itko pravo drugome
oduzeti ivotN
;ako 3amus odgovara na ta
pitanjaN
1306
neka od spomenuti& pitanja
prelaze okvire 4tranca i ulaze
u druga 3amusova djelaJ time
se otvora ira problematika
za samostalno (pojedinano, u
parovima i skupno)
istraivanje
P*IMJE* 55 / - Aav
<ikolajevi) Dolstoj 1na
;arenjina
-1nin lik potie razmiljanja o
moralnoj odgovornosti ene u
braku, granicama individualne
ljudske slobode, krivnji,
grije&u, kazni, sre)i, ljubavi,
roditeljstvu (majinstvu)
epigra kao poticaj za
stvaranje problemske
situacije
1307
-Dolstoj je popratio naslov
romana epigraom .sveta je
moja, ja )u se vratiti uitelj
najprije provjerava jesu li u/
zamijetili epigra, tumai se
podrijetlo, sadraj i unkcija
epigraa znaenje: ljudi
nemaju pravo izricati moralnu
kaznu, to pripada 2ogu
;) Pro(0em2&a p%tanja
-nakon interpretacije epigraa
mogu se postaviti problemska
pitanja: =e li kazna za 1nino
brakolomstvo okrutnaN 7oe li
se na tuoj nesre)i graditi
vlastita sre)aN ;oliko javno
miljenje utjee na ponaanje
pojedincaN i sl
1308
4) Od4ovor% na pro(0em2&a
p%tanja
odgovara se usmeno ili
pismeno
a) 047B<5 .>I.F.?5
izazivaju polemike situacije
odgovori (naizmjenino) na
svako pitanje mogu biti
razliiti, tj/ mogu izraavati
razliita miljenja
za svaki odgovor trai se
argumentacija iz djela i
odreenog svjetonazora
oekuje se vie svjetonazoraJ
1309
kao podloga za raspravuJ
uitelj odabire (metodom
sluajnog uzorka) pismene
odgovore pojedinog uenika,
ita i& naglas i poziva na
raspravu
1) An&eta
primjenjuje se kao sredstvo
za stvaranje problemski&
situacija
-sadri 85D1<=1
.DF.?B<.I D581 na kojima
se izvode problemske situacije
- popunjava je svaki uenik
samostalno pitanjima
pret&odi uvodni tekst (uvodna
reenica) koja najavljuje
tematski okvir
1310
0 romanu 1na ;arenjina
Dolstoj problematizira
(propituje) obiteljske odnose
i razvija svoju ilozoiju
braka i obitelji/ Aikovi koji
potiu itatelja na
razmiljanje o braku i
obitelji: 1na ;arenjin
FrosnkiJ Aevin ;ittiJ
.blonski >oll[
-. ;akav je 1nin brak do
susreta s FronskimN 2i li
1na i Fronski bili 4retni da
i& je drutvo pri&vatiloN =e
li Aevinov brak s ;itti
sretanN =e li ;itti prestala
voljeti FronskogN i sl/
1311
--. ;ojem enskom liku pripada
naziv Rena patnicaSN ;akva
je 1na majkaN =e li 1na
iznevjerila ulogu majkeN
7oemo li odvojeno
promatrati 1nu majku i 1nu
enu i supruguN i sl/
---. 1na u svom vremenu 1na
danas/ ;akav je ovjek 4tiv
.blonskiN Lto sve mui
AevinaN Lto ovjeku prua
vjeraN i sl/
%) O(rada an&ete
1312
uitelj pregledava sve
anketne listove, provodi
kvantitativnu i kvalitativnu
analizu i rezultate predouje
uenicima na idu)em
nastavnom satu
objavljuje odgovore
(najkarakteristinije) na svako
pitanje i potie raspravu
rezultati rasprave oblikuju se
u zajedniki tekst koji sadri
teze o Dolstojevu s&va)anju
braka, ljubavi i obitelju u
romana 1na ;arenjina
teze mogu posluiti kao teme
samostalni& eseja
1313
(p/s/ na zasadama teorije
problemske nastave oblikovani
su modeli ?asime ;aji))
e) #$V*EMENI
*OMAN $
#*EDNJO5KO!#KOJ
NA#TAVI
(8.IAB>1= 0 ;<=5@5, D5 45
.4<.F<1 L;.A1)
a) Od rea0%2t%&o4 % moderno4
do 2uvremeno4 romana
suvremeni romani (r/ iz
suvremene &rv/ i svj/ knj/) u
metodikoj teoriji pojavljuju
se u razliitim metodikim
sustavima (problemskom,
otvorenom, cjelovitom
1314
sustavu): ?osandi), ;aji),
8andi), 2enjak, 8a&i) i dr/
meu metodikim modelima
prevladava model cjelovite
interpretacije,cjelovite
obrade romana
prvi uzorak cjelovite interp/
obu&va)a roman 0
registraturi (?os/, !+("/),
zatim roman 8osljednji
4tipani)i (?os/, !+("/),
uzorak modernog romana
8ovratak Kilipa Aatinovi)a
(?os/, !+('//, "--#/) U model
pretpostavlja samostalno
usmjereno / koje se
utemeljuje na usmjeravaju)im
zadacima interpretacija na
nast/ satima obu&va)a sve
1315
razine romana: tematsko-
idejnu, strukturnu, likove,
jezik i stil, vrstovne
znaajke, mjesto u povijesti
nacionalne i svjetske knj/
na zasadama teorije cjelovite
interp/ romana oblikovani su
metodiki modeli Flade
8andi)a (8andi), !+*'/,
"--!/)
model cjelovite interp/ romana
iz suvremene &rvatske knj/
oblikovan je na predloku
romana Finje 4ta&uljak
@latna vuga
1316
model obu&va)a ove
sastavnice: recepcija romana
u knj/ kritici, knj/ znaajke,
roman u metodikoj prosudbi,
roman na satu povijesti knj/,
roman na satu interp/ ili
problemskom satu, model
kolektivne obrade (?osandi),
"--#/)
7irjana 2enjak opredijelila se
za tumaenje strukture
suvremenog romana na
primjeru ;underina romana
Lala otvorenu i dinamiku
strukturu romana prenijela je
na sljede)u metodiku
matricu: uloga pripovjedaa,
naini razvijanja abule,
odnos prema vremenu,
1317
knjievna te&nikaJ
unkcionalni i kreativni
instrumentarij
1ustrija ;akin roman
8roces
() Kore0a'%j2&% mode0
obu&va)a roman kao
knjievno-umjetniki tekst i
njegove stvaralake preoblike
u dramski, ilmski,
televizijski, digitalni izriaj
naje)i je redoslijed
interpretacije koji kre)e od
romanesknog teksta
(interpretacije teksta) prema
drugim oblicima umjetnikog
izraavanja
1318
dramatizaciji, ekranizaciji,
televizijskoj i radioonskoj
prezentaciji, prijenosu na 3>-
?.7, ilustraciji
za&tijeva niz nastavni& sati i
stvaralako angairanje u/J
srodan je multimedijskom
modelu jer ukljuuje razliite
medije
') T%m2&% mode0
u tenji za prevladavanjem
predmetno-satnog oblika
nastave pojavljuju se, sve
vie, modeli timske nastave
koja se utemeljuje na
naelima sadrajne korelacije
1319
- pojedini romani obu&va)aju
sadraje koji se prouavaju 0
?1@A5H5D57 <14D1F<57
8?B>7BD571 (povijesti,
ilozoiji, psi&ologiji, likovnoj i
glazbenoj umjetnosti6)
ukljuuje pedagoki tim (tim
uitelja razliiti& predmeta)
u posebnoj organizaciji
nastavnog procesaJ nastavni
proces zajedniki se
programira i metodiki
oblikuje
9) NOVE!I#TI KA
"BI*KA $ NA#TAVI
a) Teor%j2&e odredn%'e
1320
metodika teorija odredila je
razliite postupke epskim
(pripovjednim) vrstama:
214<5, 21=35, <.FBA5 5
?.71<0
novelistika zbirka - uvrtava
se u nastavu knj/ kao
AB;D5?1 i kao DB;4D.F<5
8?B>A.E1; kolske
interpretacije
u novelistikoj zbirci mogu
biti zastupljeni tekstovi ve)eg
1321
;/ L/ Ijalskog 8od starim
krovovima
7BD.>5 H ;5 8?54D08
<.FBA54D5 H ;.= @25?35
0F=BD.F1< =B:
karakterom zbirke
itateljskim iskustvom
uenika koje se temelji na
novelistikoj zbirci
znanjem iz teorije
knjievnosti
didaktikim kontekstom u
koji se uklapa itanje i
interpretacija zbirke
1322
primjer zbirka 8od starim
krovovima svaka je novela
417.4F.=1< umjetniki
svijet, ali istodobno je
meusobno 8.FB@1<1 s
ostalim novelamaJ
- novele su povezane tematski,
oblikovane su slinom
pripovjedakim te&nikom,
imaju i zajedniki lik
(2attor[c&)J
-u prve # novele pripovjeda
upoznaje itatelja s glavnim
likom zbirke, sa socijalnom
pozadinom i s mjestom radnje
1323
u ostalim novelama prikazuju
se blagdanski ugoaji, susreti,
sukobi staroga i madog
narotaja plemenitaa i
plemi)a, propadanje
plemenitaa6itd/
() %tate0j2&o %2&u2tvo
novelistika zbirka 8od
starim krovovima predviena
je za samostalno itanje i
tumaenje na satu u drugom
razredu srednje kole, u
sklopu nastavne cjeline
Grvatski realizam
1324
ve) u itanci za .L uenici su
susreli tekst iz novele <a
2adnjak tako je susret s
Ijalskim uspostavljen ve) u
.LJ to je ujedno i prvo /
iskustvo vezano za Ijalskog
H5D1DBA=4;. 54;04DF.
vezano za novelistiku zbirku
uenici su stekli itanjem
>ecamerona u prvom razredu
4L te eventualnim itanjem
Aovevi& zapisa
5/4/Durgenjeva
na primjeru >ecamerona
upoznali su osobitosti
organizacije novelistike
zbirke, ustroj novele kao knj/
vrste i te&niku pripovijedanjaJ
na predloku Aovevi& zapisa
1325
upoznali su novelistike
tekstove bliske novelama u
zbirci 8od starim krovovima
(Ijalski &rv/ Durgenjev)
itateljskom iskustvu
pridruuje se teorijsko
znanje o noveli kao o
knjievnoj vrsti, koje su
uenici usvojili u pristupu knj/
dj/
') Mot%v%ranje /a 2amo2tano
%tanje
budu)i su u/ ve) uli u svijet
novelistike zbirke 8od
starim krovovima tekstom <a
badnjak, motivacija za itanje
cijele zbirke moe se
temeljiti <1 4=B]1<=571
1326
vezanim za taj tekstJ
-motivacija se ostvaruje
?B8?.>0;D5F<57
>5=1A.I.7 koji obu&va)a
temu novele i njezina knjievna
obiljeja
ako su u/ itali Aoveve
zapise, motivacija se
utemeljuje na itateljskom
iskustvu i spoznajama vezanim
za taj tekstJ
iskustva i spoznaje mogu se
iznositi u kra)im 047B<57
5@A1I1<=571 (dojmovi o
novelama, zapaanjima o
motivima i likovima, opisa
krajolika, pripovjedna
te&nika) ili u >5=1A.I0 s
uiteljemJ
1327
mogu 35D5?1D5
karakteristine zabiljeke iz
dnevnika itanja koje se
odnose na opis krajolika,
likove, pripovjednu te&nikuJ
tim se spoznajama i
iskustvima mogu pridruiti
10D.25.I?1K4;5 @18545
;/ L/ Ijalskog u kojima on
govori o svom odnosu prema
Durgenjevu i drugim piscima
koje je itaoJ
pozivanje na pievu lektiru
ima posebnu odgojnu unkciju
(uenici upoznaju itateljsku
zainteresiranost pisca, njegov
nain itanja i doivljavanja
knj/ dj/)
1328
kao is&odite motivacije za
itanje mogu posluiti i oni
dijelovi pievi&
autobiograski& zapisa u
kojima govori o stvaralakim
namjerama i izvorima
inspiracije
motivacija se moe ostvariti
5<DB?8?BD1D5F<57
H5D1<=B7
<1=>.=7A=5F5=5G .8541
5@IAB>1 A5;.F1 5
>5=1A.I1J
-izborom dojmljivi& dijelova
teksta, dojmljivi& epizoda,
pobuuje se zanimanje u/ i
naznauju neke temeljne
odrednice teksta
1329
d) Provjeravanje re'ep'%je
te&2ta % re/u0tata
2amo2ta0no4 %tanja
na temelju pregleda i analize
zabiljeki u dnevnicima
itanja utvruju se znaajke
recepcijski& iskaza koje slue
kao is&odite za razgovor o
novelistikoj zbirci u cjeliniJ
recepcijski iskazi donose
subjektivne doivljaje teksta,
zapaanje o likovima, opisima,
dijalozima, jeziku i stilu
tim subjektivnim doivljajima
i zapaanjima pridruuju se
analitiki postupci koji na neki
nain objektiviziraju pristup
tekstovima
1330
na poetku razgovora o zbirci
u cjelini i pojedinim novelama
uspostavljaju se zadaci koji
za&tijevaju konkretne
odgovore
u zadacima objektivnog tipa
mogu se postaviti sljede)a
pitanja:
<apiite naslove svi& novela
zbirke W[/ <apiite imena
najvaniji& likova u zbirci/ 0
kojoj je noveli predstavljen
glavni junak cijele zbirkeN
Idje se dogaa radnja ve)eg
broja novelaN 0 kojoj ne
noveli prikazan sukob
generacijaN i sl/
1331
odgovori na pitanja u
zadacima objektivnog tipa
prate sve novele u zbirci i
polazni su podaci za
analitiko-interpretativni
procesJ
-kad u/ pismeno odgovore na
postavljena pitanja u zadacima
objektivnog tipa, utvruje se
tonost nji&ovi& odgovora:
itanjem pitanja i odgovora,
ispravljanjem odgovora,
uiteljevim komentarom
rezultata provjere
provjeravanje recepcije i
poznavanje pojedini& novela
te novelistike zbirke u
cjelini moe se ostvariti i
drukijim postupcima:
1332
-<a plou ili prozirnicu napiu
se naslovi novela, a u/ uz svaki
naslov upisuju ime glavnog lika
novele/
- <a plou ili prozirnicu napie
se naslov svake novele, a
uenici ispisuju zaplete u
njima/
-<a plou ili prozirnicu zapie
se ime glavnog lika svake
novele (ili vie likova pojedine
novele), a u/ ispisuju naslove/
-<a plou ili prozirnicu napiu
se zapleti svake novele, a u/
zapisuju naslove novela i imena
likova koji stvaraju zaplet (koji
sudjeluju u stvaranju zapleta)/
1333
postupak se moe ostvariti i
usmeno, pri emu se usmeno
navode traeni podaciJ kao
predloak za provjeravanje
recepcije i poznavanja teksta
mogu se odabrati
karakteristini dijelovi teksta
na temelju koji& se odreuje
nji&ova pripadnost:
-0itelj interpretativno ita
opis interijera, a u/ utvruju
vrstu teksta i smjetaju ga u
odreenu novelu/
- 0itelj interpretativno /
opis vanjski& crta lika
(portret), a u/ utvruju vrstu
teksta i lik na koji se tekst
odnosi/ .dabere se dijalog iz
pojedine novele, koji se ita po
1334
ulogama, a u/ odreuju vrstu
teksta i likove o kojima je
rije/
posljednji se postupak moe
razviti u karakterizaciju
likovaJ uenici koji su itali
tekst po ulogama govore u
prvom licu i karakteriziraju lik
prema uzroku: =a sam
5llustrissimus 2attor[c&6=a
sam6
na temelju odgovora
uspostavlja se sustav
podataka o likovima, ustroju
novela (zapletima), opisima
interijera, portretima, govoru
likova, nji&ovim osobinama
1335
e) #&upna o(rada = o(rada u
parov%ma ,tandem%ma)
ostvaruje se na sljede)i nain
poto u/ izraze prve
dojmove o pojedinim novelama
i zbirci u cjelini te kad
odgovore na pitanja koja se
provjerava poznavanje teksta,
organizira se skupna obrada ili
obrada u parovima
kako bi u/ u samostalnom
radu to bolje i svestranije
prikazali svijet novelistike
zbirke za skupnu obradu ili
obradu u parovima pripreme
se zadaci za samostalno
istraivanje teksta, u/ se
organiziraju u skupine ili
1336
rjeavaju zadatke:
-a) 8rovedi W[ lik kroz
novelistiku zbirku i utvrdi s
kojim likovima uspostavlja
kontakte/ <aznai temeljne
podatke iz teksta na osnovi
koji& moe okarakterizirati
2attor[c&a i ostale likove s
kojima on kontaktira/
-b) 5zdvoji neobine likove i
okarakteriziraj i& na temelju
nji&ovi& postupaka i s&va)anja/
-c) 8ronai kajkavizme u
tekstu odabrani& novela/
-d) 0sporedi dvije verzije
teksta novele/
-e) .daberi jednu novelu i
odredi njezine strukturne
znaajke (ustroj novele) i sl/
1337
nakon samostalnog itanja
zbirke, analize i
interpretacije na satu moe
se organizirati stvaralaki
pristup tekstu, tj/ prijenos
teksta u televizijski ili
radioonski izrazJ
u/ odabiru stvaralake
zadatke i pojedinano ili u
parovima pripremaju
stvaralaku adaptaciju
teksta:
- <ovele iz zbirke W[ sadre
televizine elemente/ 8okuaj
i& otkriti i predloiti kako bi
se ti elementi prenijeli u
televizijski izraz/
1338
-.sobitu pozornost usmjeri na
likove, interijere i eksterijere/
8okuaj napisati nacrt
scenarija za televizijsku
adaptaciju zbirke W[ tako da
sredinji lik bude W[/ .pii
kostime za likove iz zbirke W[/
1ko ima likovnog dara,
naslikaj portrete likova iz
zbirke W[/ 0 televizijsku
adaptaciju uvedi i glazbene
sekvence/
- 8redloi i& ovisno o
literarnom predloku koji se
prenosi u televizijski izraz/
<apii scenarij za radioonsku
adaptaciju jedne novele/ i sl/
pri metodikom oblikovanju
pristupa novelistikoj zbirci
1339
uzimaju se u obzir
knjievnokritiki tekstoviJ
-oni se tematski i unkcionalno
ukljuuju u sve aze bavljenja
knjievnoumjetnikim tekstom
t) BAJKA $
NA#TAVI
a) Peda4o9&% 2por
u pedagokoj literaturi
zabiljeen je spor o odgojnoj
1340
okantnim ili idealiziranim
situacijama, budi u djeci
osje)aj stra&a i nelagodnosti i
odvodi i& od stvarnog ivota
zastupnici tog miljenja
polaze od pretpostavke da
knj/ dj/ mora izraavati
ivotne procese i zakonitosti
iskljuivo realistiki, tj/
trae podudarnost ivota i
knj/ dj/ (mimetika
koncepcija)
to su, meutim, dva posebna
svijeta koja se meusobno
susre)u i proimaju, ali svako
od nji& ima svoje vlastite
zakonitosti knjievnost nije
odvojena od ivota, ona se
njime nada&njuje, ali ga i
1341
preobraava u novu stvarnost
prema tome, ne moe se
pri&vatiti tzv/ realistika
(mimetika) koncepcija bajke,
niti se ivotne injenice
moraju podudarati s
knjievnim (estetskim)
injenicama
() D%jete % (aj&a
djeca pokazuju pjesniki
odnos prema svijetu
najobinije pojave, predmete
i dogaaje pokuavaju
transormirati, prenijeti u
drukiji oblik, prilagoditi i&
za&tjevima svoje vizije
upravo i 21=;1
8?B.2?1E1F1 E5F.D<B
8.=1FB u najudesnije
1342
odnose u koje se dijete,
za&valjuju)i razigranosti i
nesputanosti mate, intenzivno
uivljava
optimistina poruka bajke
izaziva u djejem svijetu
snaan emocionalni uinakJ
bogatstvom poetske zamisli,
likovima koji se slobodno
kre)u u udesnim prostorima,
izvode)i velike pot&vate
us&i)uje djeju matu i dijete
ukljuuje u uzbudljivu
pustolovinu prie budi u
djetetu pjesniki doivljaj
') Metod%ar% o (aj'%
u metodici nastave knj/ u .L
prevladano je miljenje o
negativnom utjecaju bajke
1343
2ajke imaju golemo odgojno
znaenje/ 0e skromnosti,
nesebinosti, pristojnosti,
ismje&uju poroke, iskazuju
narodnu mudrost kroz
stolje)a/
8.0H<.4D 21=;B <5=B
<17BDA=5F1, neprirodna,
jer se njezina zamisao
izraava u zanimljivoj abuli,
u proinjenoj kompoziciji, u
svijetlim i jasnim slikama/
>ramatinost zbivanja i
ivopisnost likova pogoduje
slikovitom vienju svijeta,
?1@F5=1 K1<D1@5=0,
20>5 4DF1?1A1H;B
5<DB?B4B/
=ezik je bajke jednostavan,
1344
ali bogat speciinim
slikovitim izrazima,
oboga)uje jezik uenika,
uvodi itatelje u narodne
dragocjenosti, pribliava i&
narodnom du&u/ (;ustareva,
<azarova i dr/)
d) $en%'% % (aj&a
istrauju)i kako se u/ .L
odnose prema bajci, kako je
emo/ doivljavaju, 4tjepko
Deak doao je do ovakva
zakljuka:
-.tkrivaju)i uenicima pravu,
istinsku ljepotu bajke,
nastavnik razvija nji&ov
estetski osje)aj, oduevljava
i& za bolju bajku, ali ujedno i
suzbija sve njezine eventualne
1345
negativne utjecaje/
- 1ko odmalena uimo dijete
da je bajka pria u kojoj je
sve mogu)e i prema tome koja
se ne moe jednostavno
poistovjetiti s ovim naim
stvarnim svijetom, u kojem
mnogo toga nije niti )e biti
mogu)e, ako ga upozoravamo
da je bajka u poneemu
pret&odila te&nikim i
znanstvenim otkri)ima, ako im
u njoj pokaemo tragove
daleke, neprosvije)ene
prolosti, ako o svakom inu
raspravljamo koliko je on
pri&vatljiv ili nepri&vatljiv, ako
procjenjujemo vladanje
pojedini& likova s odgojnog
1346
stajalita, itanje i obrada
bajke bit )e samo korisno6
Deak se se opredjeljuje za
interpretaciju bajke za
otkrivanje njezini&
.>I.=<5G (estetski&) i
BD5H;5G vrijednostiJ
primjerenom interpretacijom
uenici .L doivljavaju i
spoznaju bajku kao istinsku
ljepotu, kao izvor mudrosti,
optimizma i ovjenosti
u svojoj metodikoj
monograiji o bajci Deak je
prikazao, na antologijskom
izboru narodne i umjetnike
bajke, na kojoj se razini moe
1347
ostvariti interpretacija
teksta i kojim metodikim
postupcima Deak prati
bajku od prvog do zavrnog
razreda .L, daju)i uiteljima
uzorke interpretacije
u programima drugi& naroda
bajci prosjeno pripada
godinje est do osam
nastavni& sati (raunaju)i i
sate lektire)
e) Baj&a u na2tavn%m
pro4ram%ma
!/,"/,#/ razred - N (pogledaj
plan i program J)
;) Interpreta'%ja po0a/%9ta
u teoriji k/ interpretacije
1348
bajke utvreni su osnovni
elementi na kojima se
utemeljuje interpretativni
proces tj/ utvreni su knj/
elementi na kojima se temelji
interpretacija
po svojim knj/ obiljejima
bajka pripada epskom rodu,
pa se u oblikovanju njezina
svijeta pojavljuju tipino
epski elementi: >.I1C1=5,
A5;.F5, K120A1
teoretiar bajke 7/ Aut&i
istie ove njezine knj/
znaajke na koma se moe
temeljiti interpretacija: 6
ralanjenost u vie epizodaJ
- =14<1 4D?0;D0?1 koja je
odvaja od neograniene
1349
slobode u graenju umjetnike
ikcije, kojim se bajka dijeli
od priop)avanja o onome to
se dogodilo, ulo i doivjelo,
vjerovaloJ
-A1;.]1 5 ?1@5I?1<.4D,
koje su joj svojstvene
nasuprot srodnim vrstama kao
predaja, legenda, mit:
beznaajna uloga pouni&
elemenata u usporedbi s
basnom i egzemplomJ
-548?B75=BL1<.4D
4DF1?<.I 5 <B4DF1?<.I,
po kojoj se bajka lui od
izmiljeni& pripovijesti s
realistikim,
pseudorealistikim
pretenzijama, kao to su
1350
novele, romani, nauno-
antastina djela
redoslijed elemenata u
interpretaciji uvjetovan je
posebnostima teksta i
reakcijama itatelja
u k/ interpretaciji uzima se
kao polazite onaj element
koji se, pri prvom itanju,
najvie name)e primateljevu
doivljajnom svijetu
u interpretaciji bajke name)e
se kao poseban element
K1<D14D5;1, smjenjivanje
K1<D14D5H<5G i ?B1A<5G
motiva i situacija
interpretacija ne)e inzistirati
na nijekanju (poricanju)
antastinog elementa, ni na
1351
isticanju tvrdnje: tako se u
ivotu ne dogaa
interpretacija )e potovati
samosvojan svijet bajke i
otkrivati one elemente koji su
za nju tipini otkrivat )e
kretanje abularnog toka,
tumaiti skriveni smisao
neobini& situacija i udesni&
transormacija kako bi u/
mogli prodrijeti u bogatstvo
njezine zamisli, u udesne
situacije i likove u koje tvorac
projicira svoje s&va)anje
pravde, &rabrosti,
nesebinosti, mudrosti,
dobrote i drugi& etiki&
vrijednosti
time )e se airmirati
1352
TEME!JNO METOD-
NA E!O $ INTE*P-
BAJKE: povezivanje
kompozicijske analize s
analizom likova i idejnog
ustrojstva bajke u/ )e
pratiti razvoj dogaaja i
postupke likova u odreenim
situacijama, doivljavati i& i
komentirati, izricati svoje
sudove i poglede
4) Interpreta'%ja 0%&ova
uzimaju se u obzir jo neki
elementi koji nisu
karakteristini za druga
pripovjedna epska djela u
bajkama se pojavljuju
#TVA*NI i NE#TVA*NI
1353
likovi, likovi iz ivotinjskog i
biljnog svijeta, prirodne
pojave
pri interpretaciji likova koji
pripadaju tzv/ nestvarnoj
skupini, likovima iz
ivotinjskog i biljnog svijeta,
svijeta stvari i prirodni&
pojava, uoavaju se
;1?1;DB?54D5H<5
4D5A4;5 8.4D0835:
personiiciranje
(antropomoriziranje) i
&iperbolinost
te stilske crte dobivaju i
svoje idejno znaenje
personiikacija kao stilski
postupak bliska je
doivljajnom svijetu uenika
1354
mlai& razreda .L tim se
postupkom i oni slue u svom
jezinom, likovnom i
scenskom izraavanju sunce
na djejim crteima ima oi i
usta, smijei se
interpertacija otkriva i
;1?1;DB?54D5 H <0
4.35=1A<0 4D?0;D0?0
A5;.F1 u bajci se
pojavljuju kraljevi, carevi,
pastiri, ljudi iz puka
socijalna struktura likova u
bajci svjedoi o njezinoj
povijesnoj uvjetovanosti i
povezanosti uz odreene
oblike ivota i vjerovanja
21=;1 <14D.=5
8?BFA1>1D5 4.35=1A<B
1355
?1@A5;B i zato preobraava
seoskog momka u kraljevi)a, a
siromanu djevojku u kraljicu
ili caricu
u prikazivanju socijalni&
odnosa bajka se ne odrie
5?.<5=B kad je rije o
predstavnicima povlateni&
stalea (carevi su prikazani
kao nedomiljati i
neinteligentni, nji&ovi
podreeni kao zavidni,
neiskreni i nesposobni) ni
G58B?2.AB kad su posrijedi
predstavnici puka (seoski
momak izvodi junake
pot&vate, svladava sve
zapreke, nadvladava careve
izvrgavaju)i i& rugli)
1356
poseban komentar za&tijeva
pojava tzv/ nestvarni& likova u
kojima je utjelovljen
odreeni D58 <1?.><.I
F=B?.F1<=1
podrijetlo neki& od ti&
vjerovanja koja su projicirana
u likove bajke mogu se
tumaiti na sljede)i nain:
8ojedine antastine
predodbe u bajci izviru iz
najdrevniji& primitivni&
vjerovanja i obreda/ Dakva je,
npr/, predodba o dui koja se
moe nalaziti negdje izvan
tijela (sjetimo se bajke o 2a-
Heliku)/
Eivotinje i stvari koje u
bajkama ovjejim glasom
1357
govore s junakom i nebeska
tijela koja se kre)u i vladaju
kao da su ljudi izviru iz
prastari& ovjekovi&
vjerovanja da je u prirodi sve
ivo i sve slino ovjeku/
2ajke o snanom junaku koji
je potekao od kakve ivotinje
daleki su nejasni odjek
vjerovanja i s time povezani&
obreda prema kojima su ljudi
odreenu ivotinju smatrali
svojim zajednikim rodovskim
poretkom/ Fjetice, vile i
zmajevi u bajci vuku svoje
korijene iz primitivni&
mitoloki& vjerovanja, koja su
se, uostalom, paralelno s
bajkom, sve do danas
1358
sauvala i u ivom pukom
praznovjerju/ <eke su se
bajke razvile neposrednije iz
mitova/ (7/ 2okovi)-4tulli)
1) $2troj2tvo na2tavno4
2ata
interpretacija bajke na
nastavnom satu ostvaruje se
u ovim azama:
1. priprema za itanje
teksta
2. itanje teksta
(interpretativno)
3. provjeravanje doivljaja
4. prepriavanje
5. analiza
teksta,interpretacija
6. uop)avanje
1359
7. pripremanje uenika za
interpretativno itanje,
stvaralaki rad na tekstu,
dramatizacija, ilustracija
8. zadavanje zadataka za
samostalan rad kod ku)e
%) Pr%premanje uen%&a /a
%tanje (aj&e
!/ ovisno o tematskoj
usmjerenosti bajke,
organizira se ?1@I.F.?
(motivacijski ili kontrolni) u
kojem u/ izraavaju svoja
iskustva, doivljaje i
spoznaje
kao is&odite razgovora
uzima se tema koja je u
1360
suglasju s temom bajkeJ
-iz svog iskustva uenici mogu
iznijeti doivljaj stra&a,
ponaanje ljudi u odreenim
situacijama, predoivanje
odreeni& situacija u kojima se
oituje &rabrostJ
-osmiljavanjem iskustava
olakava se prijelaz u svijet
bajke, koja na drukiji nain i
drugim sredstvima izraava
junaki pot&vat, doivljaj
stra&a i sl/
"/ motiviranje uenika za
doivljavanje bajke ostvaruje
se 7BD.>.7 8.D531=<B
?5=BH5
uitelj izgovara poticajnu
tematsku rije, npr/ stra&,
1361
junatvo, dobrota, a uenici
usmeno ili pismeno iskazuju
asocijacije koje povezuju uz tu
rijeJ
-kad u/ iskau krug
asocijacija koje povezuju uz
zadanu rije, uitelj komentira
nji&ove asocijacije i najavljuje
svijet bajke u kojem se neke
od ti& asocijacija pojavljuju u
drukijem obliku i u drukijem
kontekstu
#/ budu)i da se u bajkama
pojavljuje personiikacija kao
karakteristino stilsko
sredstvo, u pripremnoj azi
moe se izvesti F=BE21
8B?4.<5K535?1<=1
uitelj motivira uenike za
1362
jedan zanimljiv oblik
stvaralatva motivacija moe
izgledati ovako:
0 igri ste esto poeljeli biti
neka druga osoba (pilot,
svemirski putnik, pomorac,
slavni glumac, dravnik,
kralj6)/ ;ako biste se
ponaali u ulozi osobe u koju
biste se eljeli preobrazitiN
4tvarima ste u tim igrama
kadto pridavali obiljeja
ivi& bi)a/ @amislite da
progovori vaa najdraa
igraka, cvijet, stablo, voda,
planinaO . emu bi
progovorile, kako bi se
ponaale da su iveN
1363
$/ uenici mogu dobiti zadatak
za doma)i rad u kojem )e
personiicirati najdrau
prirodnu pojavu ili stvarJ u
pripremnoj azi sata itaju
se odabrani sastavci koji
najavljuju antastini svijet
bajke
%/ prije itanja teksta u/
mogu promatrati 5A04D?135=B
(<1=;1?1;DB?54D5H<5=B 8?5@.?B)J
- organizira se razgovor, tj/ u/
usmeno ili pismeno izraavaju
to vide na prikazanim
ilustracijama, a zatim se
najavljuje tekst bajke uz koju
se vezuju prikazane
ilustracijeJ
-u opisivanju ilustracija ne ide
1364
se u detalje, u/ iznose samo
bitne podatke
'/ pripremanje za doivljavanje
bajki u kojima se kao likovi
pojavljuju ivotinje provodi
se dijalokom metodom,
metodom pokazivanja ili
metodom samostalnog
izlaganja uenika
a) razgovorom se obu&va)aju
karakteristike ivotinja,
nji&ovo ponaanje i ovjekov
odnos prema njima
b) mogu se pokazati 3?DBE5
5A5 4A5;B E5F.D5<=1 u
prirodnom ili karikiranom
obliku uenici opisuju
ponuene crtee, a pri analizi
karikatura ivotinja
1365
izraavaju i osje)aje koje
bude te karakteristike
prikazane ivotinje
c) u uvodnoj azi sata mogu se
pripremiti samostalna
5@A1I1<=1 . 8.=B>5<57
E5F.D5<=171 utemeljena
na osobnom iskustvu i
doivljajima te na
inormacijama iz
enciklopedije i drugi&
popularni&
(/ ako se u bajci pojavljuju
natprirodna bi)a, razgovara
se o tome kako su u/ u ranom
djetinjstvu, sluaju)i prie
koje su im priali odrasli,
>.E5FA=1F1A5 5
@175LA=1A5 F=BLD530,
1366
F5A0, H0>.F5L<1 25]1
od ti& prvi& iskustava kre)e
se dalje u objanjavanje
narodnog vjerovanja i
povezanosti bajke s razliitim
tipovima narodnog vjerovanja
*/ uenici rado gledaju crtane
ilmove u kojima se pojavljuju
ivotinje, stvari i druge
zanimljive pojaveJ u
pripremnoj se azi moe
razgovarati . A5;.F571
3?D1<5G K5A7.F1,
nji&ovim postupcima i
karakteristikama, a zatim
najaviti svijet bajke u kojoj
se takoer susre)u slini
likovi o kojima je rije u
crtanim ilmovima
1367
+/ itanju bajke pret&odi
objanjavanje nepoznati&
rijei, pojmova i izraza
!-/ AKO #E BAJKA NE
ITA $ .JE!INI -
stvaralakim prepriavanjem
izvodi se sadraj bajke od
onog trenutka u razvoju
radnje koji )e biti predoen
interpretativnim / (koji )e
biti interpretativno proitan)
!!/ AKO #$ $- KOD K$+E
P*OITA!I BAJK$ $
.IJE!O#TI - u pripremnoj
azi provjerava kako su je
doivjeli, koje su situacije
najvie zaokupile nji&ovu
panju, koji su i& likovi
najvie zainteresiraliJ
1368
-uenici bi trebali obavljati
odreene predradnje (stvarati
plan za kompoziciju bajke, na
osnovi redoslijeda dogaaja
koji se iznose u
ispremijeanom redu
uspostaviti odgovaraju)i red,
uspostaviti odgovaraju)e
odnose izmeu ilustracija ili
ilmski& inserata i teksta,
klasiicirati likove, pripremiti
plan za analizu lika, ispisati iz
teksta karakteristine
podatke (jezine i stilske),
postaviti teze koje se odnose
na idejni smisao bajke, na
karakterne osobine likova i sl/)
!"/ u pripremnoj azi mogu se
rjeavati @1>135
1369
.2=B;D5F<.I D581 u
kojima su obu&va)eni
najpoznatiji likovi iz narodne
bajke s kojima su se uenici
upoznali, karakteristine
situacije iz pojedini& bajki,
stilski postupciJ takvim )e se
provjeravanjem utvrditi
pripremljenost za primanje
novog teksta
!#/ itanju teksta moe
pret&oditi gledanje ilma koji
je raen na predloku bajke
analiza ilma slui kao
motivacija za itanje teksta
j) Interpretat%vno %tanje
(aj&e
1370
interpretativnim / bajke u/
doivljavaju njezin svijet,
emotivno i antazijski se
angairajuJ pri
interpretativnom / bajke
pozornost se obra)a njezinim
knjievnim znaajkamaJ
ona je <175=B<=B<1
8?58.F5=B>1<=0
(narativnog je karaktera)J
osim uiteljeva itanja, u/
mogu sluati tekst bajke u
interpretaciji glumaca
(snimke s gram/ ploe ili
magneto/ vrpce), u
radioonskoj realizaciji,
zvunoj itanci i 3>-u
&) Provjeravanje do3%v0jaja
1371
koji su izazvani itanjem
provodi se usmeno ili pismeno
dijalokom metodom
provjerava se koje je
osje)aje, asocijacije i misli
pobudio tekstJ
u pismenom obliku u/ mogu
izraziti osje)aje, predodbe i
asocijacije koje je tekst
izazvao navoenjem jedne
rijei koja izraava doivljaj,
nizom rijei (sintagmama) ili
kra)im vezanim tekstomJ
moe se primijeniti i
orijentacijska anketa koja
provjerava krug doivljaja i
zapaanjaJ spontana
zapaanja, koja u/ iznose
1372
listi)a, dopunjuju se,
ispravljaju i dovode u
odgovaraju)i sustav
0) Prepr%avanje te&2ta
kad u/ izraze svoje
doivljaje i zapaanja,
pristupa se prepriavanju
tekstaJ odabiru se
?1@A5 H 5D5 D58.F5
8?B8?5 H 1F1<=1
kao unkcionalni tipovi
prepriavanja odabiru se:
prepriavanje blisko tekstu ili
stvaralako prepriavanje
osim ti& tipova primjenjuju
se i izborno prepriavanje,
saeto prepriavanje,
prepriavanje vezano uz
ilustracijeJ prepriavanje se
1373
moe oslanjati i na
kompozicijsku s&emu, tj/ u/
slue)i se s&emom slijede
razvoj radnje
taj se metodiki postupak
primjenjuje zato da bi u/
samostalno obu&vatili bajku u
cjelini i osamostalili se u
govornom izraavanju
prepriavanje pret&odi
analizi teksta, tj/ prua
mogu)nost interpretacije
bitni& elemenata (likova, slika,
idejnog stava, jezika, stila), ali
se moe pojaviti i u ostalim
azama nastavnog sata
m) Ana0%/a te&2ta
,%nterpreta'%ja)
1374
anal/ aza nast/ sata
posve)uje se sredinjem
problemu (likovima,
kompoziciji, idejnoj
usmjerenosti, jeziku, stilu,
karakteristikama bajke kao
knj/ vrste)
o izboru sredinjeg problema
ovisi dalji tijek analize i izbor
metodiki& postupaka
a) u analitikoj azi nastavnog
sata vanu ulogu ima
>5=1A.L;1 7BD.>1
doivljaja najve)u primjenu u
interpretaciji likova i
kompozicijeJ
-pitanja koja se upu)uju
moraju pokretati misaoni
1375
svijet, razvijati mo zapaanja
i zakljuivanja
tom se metodom omogu)uje
u/ da izraze svoja zapaanja
o likovima i nji&ovim
postupcima, situacijama i
idejnim stavovima
u primjeni dijaloke metode
osobito je vano rabiti
problemska pitanja takva
pitanja postavljaju u/ pred
problem i izazivaju spoznajnu
radoznalost
1. primjerice, u interp/ lika
najmlaeg carevi)a u bajci
2a-Helik moe se na poetku
analitike aze postaviti
ovakvo problemsko pitanje:
8ostoji li sklad izmeu
1376
carevi)eve upornosti u
traenju otete ene i
mogu)nosti ostvarivanja te
eljeN
u/ iskazuju potvrdan ili
nijean odgovor za svaki
izbor iznose argumentaciju,
slue)i se tekstomJ
-pozivaju)i se na situacije u
tekstu, na izrazitija mjesta u
razvoju radnje gdje se
pojavljuje lik najmlaeg
carevi)a, u/ )e zapaziti da
carevi) nema snage ni
snalaljivost da ostvari svoju
elju tako )e samostalno
otkriti bitne znaajke u
strukturi lika, tj/ rijeit )e
jedan problem iz teksta
1377
2. primjer - perspektivno
(razvojno) pitanje trai takav
odgovor koji sadri vie
meusobno povezani&
elemenata u interpretaciji
Hardaka ni na nebu ni na
zemlji moe se postaviti
ovakvo razvojno pitanje:
.tmica careve k)eri izazvala
je zanimljivu pustolovinu/
;ako se razvija ta pustolovina
i ime je motiviranaN
u odgovoru na to pitanje u/
slijede najvanije dogaaje u
razvoju abule i njezine
pokretake motive i tako
ostvaruju razvijen odgovor na
postavljeno pitanje
b) 7BD.>1
1378
.2=1L<=1F1<=1 uenici
objanjavaju postupke likova,
stilska sredstva, leksik i
razeologiju djela,
karakteristike bajke kao knj/
vrste
c) monoloki oblik izraavanja
ne)e uvijek imati karakter
objanjavanja (koje je u
osnovi diskurzivna djelatnost
utemeljena na pojmovima i
strunim nazivima)
primjenjuju se i razli iti
oblici prepri avanja, osobito
izborno prepriavanje, saeto
i stvaralako
1379
d) govorne metode (dijaloka i
monoloka) povezuju se s
7BD.>.7 ?1>1 <1 DB;4D0, tj/
pojavljuju se u kombinaciji s
tom metodom
za svoje tvrdnje koje iznose
u komentarima i objanjenjima
pronalazit )e argumentaciju u
tekstu, tj/ citirat )e ona
mjesta u tekstu koja potvruju
iznesenu tezu ili sud
uenik najprije moe
postaviti tezu, pokuati je
obrazloiti i na kraju glasno
citirati tekst kombinira se
objanjavanje s glasnim
izbornim itanjem teksta
1380
e) IA14<. 5@2.?<.
H5D1<=B DB;4D1 pojavljuje
se pri objanjavanju stilski&
postupaka u/ najprije u
tekstu pronalaze odreenu
stilsku karakteristiku,
imenuju je i objasne, a zatim
glasno proitaju
primjerice zapazit )e
stereotipne poetke u bajci:
2io jedan car, pa imao tri
sina6 5mao nekakv bogat
ovjek jedinca sina6, imenovat
)e pojavu koju su zapazili i
glasno proitati tekst
1381
3) ti&o usmjereno itanje
pret&odi itanju naglas i
komentaru najprije se u
sebi ita tekst sa zadatkom,
a zatim iznosi rjeenja
zadatka
%) u analitikoj azi primjenjuju
se postupci koji uvode u/ u
5<DB?8?BD1D5F<.
H5D1<=B
- da bi se u/ olakao rad pri
interpretativnom itanju
teksta, provode se pripremne
vjebe koje se temelje na
produbljivanju doivljaja
teksta i slue razvijanju
sposobnosti zamiljanja
odreeni& situacija u tekstu,
1382
izgleda, govora (tempa,
intenziteta, tona6)
u/ se daju kombinirani tipovi
zadataka, npr/: 8ronaite u
bajci 2a-Helik mjesto gdje
se 2a-Helik obra)a carevi)u/
;ako ga zamiljate u toj
situacijiN ;ako zamiljate
opis demona u okovima i opis
borbe s vojskom zmajeva,
sokolova i orlovaN
u/ izdvajaju zatraena
mjesta iz teksta i
objanjavaju kako zamiljaju
lik ili situaciju i kako je treba
govorno ostvariti
1383
uz tekst )e napisati kra)u
biljeku, npr/: Rizraziti snagu
2a-HelikaS, Rizgovoriti
snanim glasomS, Rpredoiti
dinaminu sliku i ivo itati
tekstS
h) tekst koji se interpretativno
/ moe se ra laniti na
najmanje kompozicijske
jedinice uz svaku jedinicu
stavlja se biljeka o tome
kako tekst treba itati, to
se tekstom izraava
-br/!/ DB;4D ,,
4DF1?1A1H;5 @1>135
(gledaj u knj/)
1384
i) u pripremanju u/ za interp/ /
mogu se upotrijebiti
ilustracije kad u/ izraze
kako zamiljaju pojedinu
epizodu u tekstu, promatrat
)e ilustracije kako bi
obogatili vizualni doivljaj
teksta
j) u pripremanju u/ za interp/
itanje bajke primjenjuju se i
pismeni zadaci: odgovori na
pitanja, popunjavanje
karakteroloke tablice,
objanjavanje postupaka,
razliiti komentari o jezinoj
i stilskoj karakterizaciji
teksta
1385
tako se u anal/ azi
smjenjuju razli ite metode i
postupci kako bi u/ bili to
vie angairani u samostalnom
radu na tekstu, kako bi razvili
svoje sposobnosti zapaanja,
zamiljanja i prosuivanjaJ
- smjenjivanjem usmeni& i
pismeni& oblika rada razvija se
govorni i pismeni izraz time
se u interp/ bajke ukljuuje i
element jezine kulture
n) $op6avanje
1386
kriterijima (elemente koji se
odnose na likove, na
kompoziciju, na idejni svijet,
jezine i stilske znaajke)
u toj se azi oituju
reproduktivne i produktivne
aktivnosti u/ reproduciraju
najvanije izvode i zakljuke,
knj/ termine koje su usvojili
produktivni karakter
izlaganja dolazi do izraaja u
preoblikovanju sadraja, u
drukijem redoslijedu
izlaganja, u otvaranju novi&
pristupa
1387
primjenjuju se oblici usmenog
i pismenog izraavanja od
a) usmeni& oblika izraavanja
primjenjuju se: odgovori na
pitanja, samostalno izlaganje
u/, usmene recenzije i
komentari
b) od pismeni& oblika rada u azi
uop)avanja primjenjuju se:
odgovori na pitanja,
rjeavanje nastavni& listi)a,
popunjavanje anketni& listi)a,
rjeavanje kontrolni&
zadataka, sastavljanje
odgovora iz deormirani&
reenica, nadopunjavanje
reenica nekim temeljnim
pojmovima koje su u/ usvojili
u analitikoj azi,
1388
sistematizacija sadraja i sl/
o) Pr%premanje uen%&a /a
%nterpretat%vno %tanje %
dru4e o(0%&e 2amo2ta0no4
2tvara0a&o4 rada
osim opisanog postupka, u
pripremanju u/ za
interpretativno / primjenjuju
se i drugi postupci koji
razvijaju osje)aj za izraajne
vrednote pj/ jezika
(obiljeavanje pauza,
odreivanje tipa intonacije
reenice, ritma, intenziteta
govora, boje glasa)
1389
nakon obavljeni& predradnji
na tekstu, u/ pokuavaju
interpretativno itati tekst
pri interpretativnom /
pokazuju stupanj
suivljenosti s tekstom
(situacijom i likom), logiku i
emocionalnu izraajnost
govoraJ da bi se razvile te
osobine, provodi se analiza
svake proitane dionceJ
analiza pomae da se uoe
vrijednosti i nedostaci
itanjaJ svoje / u/ mogu
usporeivati s itanjem
glumaca (magnet/ vrpca, gram/
ploa, zvuna itanka)
1390
kao posebna vrsta interp/ / u
toj se azi provodi itanje po
ulogama i dramatizacija
teksta usmenoj
dramatizaciji pret&odi
pismena dramatizacija
u/ prenose tekst bajke u
dramski oblik (izdvajaju lica i
dijaloko-monoloke dionice), u
didaskalije unose one el/ koji
objanjavaju likove i dogaaje
to je stvaralaki tip
zadataka u kojima dolazi do
izraaja sposobnost
preoblikovanja teksta
1391
scena
na predloku teksta poznati&
bajki u/ mogu napisati
scenarij za ilm, pokuati
oblikovati (likovno) likove iz
bajke za crtani ilmJ pjesniki
i antastini el/ bajke mogu
poticati najrazliitije oblike
djejeg stvaralatva
p) "adavanje /adata&a /a
2amo2ta0an rad &od &u6e
u/ dobivaju razliite zadatke
(usm/ i pis/)J od usmeni&
1392
abule, objanjavanje stilski&
i jezini& obiljeja teksta,
izlaganje idejni& stavova
bajke i sl/
od pismeni& oblika rada
njeguju se: odgovori na
pitanja, pismena
karakterizacija likova,
pismeni plan kompozicije,
saeto prepriavanje,
objanjavanje epizoda,
komentiranje jezini& i
stilski& elemenata (to su zad/
za produbljeni oblik interp/
teksta)
tekst bajke inspirira uenike
i za samostalne pismene
sastavke koji se motivski ili
situacijski nada&njuju
1393
tekstom bajkeJ u/ izraavaju
doivljaje stra&a,
neoekivane susrete, opisuju
nestvarne likove, oblikuju
uzbudljive epizode
utemeljene na prepoznavanju,
preobrazbama i sl/
mogu dobivati zadatke
likovnog karaktera, mogu
dobivati zadatke likovnog
karaktera (samostalno
ilustriranje bajke), analizirati
ilustracije, prikupljati izdanja
narodni& bajki, pripremiti
izlobu najpoznatiji& izdanja
narodni& bajki i najpoznatiji&
ilustracija
nakon interp/ na satu, u /
samostalno itaju bajke i
1394
pripremaju usmene i pismene
radove i priop)enja o
proitanim bajkama, na satu
lektire organiziraju razgovor
o najpoznatijim likovima u
narodnim bajkama, gledaju
ilmove i likovne reprodukcije
inspirirane likovima iz bajki
u) BA#NA $
NA#TAVI
a) Knj%3evne /naaj&e
svojim ivotopisnim likovima
i prizorima, jednostavno)u
abule i komikom basna
privlai pozornost u/ .L
interpretacija basne ima
svoje posebnosti koje su
1395
uvjetovane njezinim knj/
znaajkama ona pripada
pripovjednoj prozi i nosi
obiljeja epske strukture
(dogaaj, likovi, abula)
u basni je obino ostvaren
jedan dogaaj koji ini
cjelovitu epizodu meutim,
basna se po svojim
strukturnim obiljejima
pribliava drami u njoj se
ostvaruje konlikt
(karakteristian za dramski
knj/ rod) koji ne poprima jae
dramatske razmjere i ne
doivljava razvojne aze kao
u dramskom dj/, ali ini
jezgru abule
budu)i da basna ismje&uje
1396
ljudske nedostatke i mane,
slui se sredstvima kominog
izraavanja, ona je Rmala
komedijaSJ katkad komini ton
poprima satirina obiljeja
posebnost basne odreena
je i njezinim alegorijskim
znaenjemJ ona posrednim
(prenesenim) nainom
izraava svoje porukeJ prema
tome, interpretacija u basni
razjanjava njezin alegorijski
smisao, otkriva ljudske
karakteristike
() Ba2na % uen%'%
budu)i da basna privlai
pozornost u/ .L svojim
likovima, situacijama i
1397
vedrinom, interpretacija kao
polazite uzima upravo te
elemente
is&odite interpretativnog
procesa bit )e doivljaj likova
i situacija, doivljaj
smijenog i aljivog,
podrugljivog i ironino-
satirinog
na osnovi doivljaja ti& el/
pristupit )e se tumaenju
alegorijskog znaenja basne
najprije se analiziraju likovi i
situacija u kojoj se nalaze
likovi, a zatim se razjanjava
alegorija i izvodi pouka
likovi u basni otkrivaju svoje
znaajke postupcima i
govorom interpretacija )e
1398
na osnovi postupaka i govora
likova otkrivati idejni smisao
basne, njezine poruke
basnopisac osobitu
pozornost pridaje govornoj
karakterizaciji likova, likovi su
govorno individualizirani
u interpretaciji likova u basni
pojavljuje se jo jedna vana
znaajka tipinostJ
-svaki lik u basni utjelovljuje
odreenu tipinu crtu
(naivnost, lukavost,
ogranienost, okrutnost)J
-s pojmom tipinog u/ se prvi
put susre)u upravo u basni
stilske znaajke basne, kao
to su jednostavnost,
aoristinost, aluzivnost i
1399
ironinost, interpretacija )e
otkrivati usporedo s analizom
likova, tj/ te )e el/ promatrati
u unkciji karakterizacije
likova i izraavanja idejni&
stavova
svojim poukama basna )e
utjecati na etiko i socijalno
oblikovanje u/ osobnosti
') Ba2na u na2tavn%m
pro4ram%ma
-(to )e naknadno koriste)i se
planom i programom)
d) Ba2na u pro(0em2&oj
na2tav%
struktura nastavnog sata
utemeljena na naelima
1400
problemske nastave
prilagouje se u najve)oj
mjeri samostalnom radu
uenika za samostalan
istraivaki rad u/ treba
sustavno pripremati i poticati
odgovaraju)im tipovima
zadataka
ako u interpretaciji basne
primjenjujemo problemsku
strukturu nast/ sata, izbor
metodiki& postupaka
prilagouje se takvoj
koncepciji nastavnog sata
1401
1. 7A"A: stvaranje problemske
situacije postie se
postavljanjem problemski&
pitanja i zadataka to su
pitanja i zadaci koji pokre)u
uenikovu intelektualnu
aktivnost, izazivaju
dvoumljenje i za&tijevaju
opredjeljivanje
budu)i da su basne
svojevrsne riznice narodne
mudrosti i otrine du&a,
problemska pitanja i zadaci
usmjeravaju u/ na uoavanje
i ocjenjivanje odreeni&
drutveni& i etiki& pojava
1402
u problemskim pitanjima i
zadacima pojavljuju se etike
i drutvene kategorije koje
treba staviti u arite
zanimanja i panje
primjer prije interp/ basne
Aisica i gavran moe se
postaviti problemsko pitanje
koje ukljuuje narodnu
izreku: =este li ikad postupili
prema narodnoj poslovici
Rvratiti milo za dragoS ili
Rkako ti meni, tako ja tebiSN
1403
problem postavljen u basni
Aisica i gavran time je
ostavrena druga aza
nastavnog sata najava
problema
prije itanja teksta uitelj
upoznaje uenike s daljim
tijekom sata - tim
obavijestima ostvaren je jo
jedan za&tijev druge aze
nast/ sata u / su upoznati s
metodom rada (samostalan
pismeni rad na nastavnim
listi)ima)
metoda rada:
!) poslije itanja teksta
uenici
1404
") samostalno rjeavaju
zadatke na nastavnim listi)ima
podijeljeni su u skupine
svaka skupina rjeava
drukiji tip nastavnog listi)a
-kad rijee zadatak na nast/
listi)ima, #) provjeravaju se
rezultati rada nakon ti&
obavijesti pristupa
$) se interpretativnom /
basneJ kad zavri
interpretativno / i
%) emocionalna stanka, u/
uenicima podijeli nastavne
listi)e za
') samostalan skupni rad
e) $/or'% na2tavn%1 0%2t%6a
1405
-A54D5 ] !/ U !/ ;oji se likovi
pojavljuju u basni Aisica i
gavranN "/ ;ako je lisica
ugostila gavranaN ;akvo je
gostoprimstvo gavran pruio
lisiciN
-A54D5 ] "/ U !/ 0 basni Aisica i
gavran prikazana je: a) nesloga
meu ivotinjama, b)
gostoprimstvo meu
ivotinjama, c) svaa meu
ivotinjamaJ "/ >ogaaj koji je
prikazan u basni izaziva: a)
saaljenje, b) smije&, c) bol, d)
negodovanjeJ #/ Aisica je
postupila: a) nepromiljeno, b)
lukavo, c) dobronamjerno i
plemenito/
1406
-A54D5 ] #/ U !/ 8ronai u
tekstu reenicu koja
najavljuje gavranovu odluku da
se osveti lisici, da joj uzvrati
gostoprimstvo istom mjeromJ
"/ Iavran je priredio gozbu na
kojoj je lisica: a) uivala, b)
bila prikra)ena u uivanju, c)
bila izigrana kao to je i ona
izigrala gavranaJ #/ <avedi
reenice koje razrjeuju spor
izmeu lisice i gavrana, koje
pokazuju da se lisica i gavran
vie ne)e uzajamno gostiti/
- (u knj/ pogledaj listi) $/,
listi) %/, listi) '/, listi) (/, listi)
*/)
1407
3. 7A"A: kad u/ samostalno
rijee zadatke iz nastavni&
listi)a, pristupa se
-provjeravanju rezultata iz
svake skupine jedan u/ ita
rezultate rada, ostali
komentiraju, ispravljaju i
dopunjuju iznesena rjeenja
u nastavnim su listi)ima
obu&va)eni najvaniji el/
interpretacije (dogaaj,
likovi, alegorijski smisao,
pouka, stilske znaajke)
uz analizu listi)a vezuje se
izvoenje generalizacija i
sudovaJ
-osnovne generalizacije biljee
se na plou i u biljenice
1408
oslanjaju)i se na sadraj
nastavni& listi)a i pravilni&
rjeenja, na plo i se moe
izvesti ovakav sustav
generalizacija :
A54531 5 I1F?1< (basna)
Aikovi: lisica i gavran
>ogaaj: pozivanje u goste,
gostoprimstvo meu
ivotinjama, smijean dogaaj
Aisica: lukava, neiskrena,
zlonamjerna Iavran:
dosjetljiv, domiljat,
osvetoljubiv 8ouka: biti
dosjetljiv, omogu)iti drugima
da uvide svoj runi postupak,
ne dati se obmanjivati
1409
analiza listi)a i izvoenje
generalizacija temelji se na
usmenom izraavanju
sredinji dio sata ostvaren je
metodom samostalni&
pismeni& radova
u usmenom izraavanju do)i
)e do izraaja samostalnost
u/ u obrazloenju rjeenja i
dokumentiranju tvrdnji
primijenjeni metodiki
postupak usmjeren je i na
razvijanje kritikog miljenja
i polemi nosti
1410
4. 7A"A: kad se srede rezultati
do koji& se dolo u azi
samostalnog pismenog rada i
azi analize i ispravljanja
rezultata, u / dobivaju
zadatke za samostalan
stvarala ki rad u dopunskoj
azi nastavnog sata i kod
ku)e
za samostalan stvaralaki rad
daju se ovakvi tipovi
zadataka:
pismeno ili usmeno obrazloiti
postupak likova
pismeno ili usmeno usporediti
postupak dvaju ili vie likova
usmeno ili pismeno predloiti
kompoziciju basne
1411
odgovoriti na postavljena
pitanja (usmeno ili pismeno)
dati razvijeni odgovor na
postavljeno pitanje
dati odgovor s citiranjem
teksta
ispisati iz teksta dijaloke
dionice i opisati i& kako i&
treba itati
stvaralaki prepriavati
basnu
u prepriavanju unositi
vlastite umetke
(prepriavanje s umetanjem
vlastiti& elemenata)
napisati poziv za sudjelovanje
u gozbi (u ozbiljnu ili aljivu
tonu)
1412
opisati jedan prizor
gostoprimstva (2io sam u
gostima6)
ispriati dogaaj u kojem je
dola do izraaja
dosjetljivost
opisati postupak druge
osobe koji bi me povrijedio ili
rastuio
pripremiti tekst za itanje po
ulogama
napisati scenarij za kratak
ilm o gostoprimstvu lisice i
gavrana
ilustrirati basnuJ prona)i jo
koju basnu o lisici i gravranu
1413
samostalnim doma)im
radovima u/ proiruju
sadraj interpretacije,
oboga)uju je novim
elementima, otkrivaju nove
pristupe
0.25H1=B<1 4D?0;D0?1 41D1
<1 ;.=B7 4B 5<DB?8?BD5?1
214<1 ostvaruje iste aze
koje smo istaknuli u
interpretaciji ostali& epski&
vrsta: !/ priprema za itanje,
"/ interpretativno itanje, #/
proivljavanje doivljaja, $/
ponovno itanje, %/ analiza,
'/ sinteza, (/ priprema za
interpretativno itanje, */
dramatizacija i drugi oblici
stvaralakog rada
1414
$ P*IP*EMNOJ 7A"I
primjenjuju se 0IA1F<.7 54D5
8.4D0835 ;.=5 40 .8541<5 0
8.IA1FA=0 . 21=35J to je,
ponajprije, ?1@I.F.?
usmjeren:
na osmiljavanje ivotinjskog
iskustva koje je povezano uz
idejno-tematski svijet basne,
njezine likove i situacije
na provjeravanje knj/ kulture
(poznavanje knj/ injenica
koje su povezane uz analizu
basne)
na provjeravanje knj/
senzibilnosti u/ (emo/ i
antaz/ reagiranja,
zamiljanja)
na objanjavanje i usvajanje
nepoznati& rijei i pojmova
1415
na usvajanje razeologije
koja )e biti upotrijebljena u
basni
na utvrivanje stupnja
pripremljenosti u/ za analizu
teksta (jesu li kod ku)e
samostalno proitali tekst,
jesu li gledali ilm, dijailm i
sl/)
primjenjuje se i 7BD.>1
5@A1I1<=1
(.2=1L<=1F1<=1)
nepoznate pojmove koji se
povezuju uz interpretaciju
1416
izdanjima basni (djelima iz
lektire) i drugim izvorima
inormacija (televizijskoj ili
radijskoj emisiji, ilmu,
enciklopedijama)
8?58?B71<=B @1 417.4D1A<.
5@<.LB<=B 8.A1@<5G ;<=/ 5
>?0I5G 5<K./ moe se
provoditi individualno,
kolektivno i skupno
prije itanja i interpretacije
basne mogu dobiti ovakve
@1>1D;B koji slue kao
osnova za pripremu sata:
prona)i u itanci u popisu knj/
pojmova basnu, proitati
objanjenje (tumaenje)
pojma i usmeno ga izloiti
1417
prona)i i napisati naslove
narodni& basni koje se
pojavljuju u itanci
proitati jednu narodnu
basnu i iznijeti njezine knj/
znaajke (tko su likovi, koji
se dogaaji prikazuju u basni)
prona)i narodne poslovice
koje govore o lai, naivnosti,
mudrosti, snalaljivosti,
lukavosti
prona)i sinonime za odreene
rijei slue)i se rjenikom
prona)i sinonime za narodne
izreke tipa tvrda glava, tvrdo
srce, skrteni& ruku i sl/
prona)i ilustraciju basni,
analizirati takve ilustracije
1418
primjenom takvi& zadataka u
pripremnoj azi sata u/ )e
biti vie angairani, tj/
nji&ova )e samostalnost do)i
do ve)eg izraaja u
predradnjama za itanje i
analizu basne
;) Interpretat%vno %tanje
i basne ima pripovjedaki
karakter interpretator ita
tekst tako kao da pria o
dogaaju koji se zbiva pred
njegovim oima time se
stavlja u ulogu promatraa
koji kazuje to rade likovi, u
kakvoj situaciji se nalaze,
samo se s njima ne
poistovje)uje (za razliku od
1419
drugi& epski& dj/ gdje se
identiicira s likovima)
budu)i da je basna Rmala
komedijaS utemeljena na
konliktu, interpretator
svojim itanjem obiljeava tu
osobinu teksta spretnim
isticanjem konlikta i njegova
razrjeenja, tj/ obiljeava
dramsku znaajku teksta
tekst basne ita se redovito
vedrim tonom
za interpretatora basne
poseban je problem oponaati
alegorijsko ustrojstvo teksta
1420
5lijski je utvrdio da se pri
itanju ili pripovijedanju basne
treba uivljavati u ljudske
situacije, zamiljati ljude i
nji&ove postupke
tako se sluatelju prenosi
sakriveni smisao basne
pri itanju treba imati na umu
idejno-estetski smisao teksta
interp/ itanjem se prenosi
smisao, a ne povrinski sloj
teksta
4) Metod%&% po2tup'%
interp/ itanje basne moe
biti individualno, zborno i
itanje po ulogama za svaki
tip itanja potrebne su
posebne pripreme
1421
8?.F=B?1F1<=B
>.E5FA=1=1 teksta koji je
interpretativno proitan
ostvaruje se dijalokom
metodom, metodom ankete i
metodom samostalnog
izlaganja
ako je prva reakcija u /
s mije&, uitelj upu)uje prvo
pitanje koje pokre)e u/ da
izraze doivljaj smijenog:
Lto je smijeno u ovoj basniN
Hemu ste se nasmijaliN ;oji
su vam postupci likova
smijeniN Hemu se niste
nadali u razvoju dogaaja, to
je za vas neoekivanoN
1422
u/ .L ne mogu dublje ulaziti
u interpretaciju komike i
njezini& literarni& obiljeja,
ali je mogu osjetiti i u
osnovnim oznakama razumjeti
(komiku situacija, komiku
govora, komiku postupaka)
oni se zaustavljaju na tzv/
vanjskim oznakama komike
ona i ismijava i pouava na
nain koji je djeci vrlo blizak
i zanimljiv
za razliku od ostali& epski&
vrsta, basna se u naelu <B
8?B8?5H1F1
1423
osnovni se dogaaj odredi s
nekoliko reenica, a umjesto
prepriavanja primjenjuje se
basni primjereniji metodiki
postupak 8.<.F<.
H5D1<=B DB;4D1
taj se metodiki postupak
primjenjuje kao prvi korak u
interpretaciji (analizi) teksta
uenici glasno ili u sebi
itaju pojedine dionice teksta
i otrkivaju njegove knj/
znaajke (temu, kompoziciju,
likove, jezik, stil, idejni
svijet)
1424
to je itanje popra)eno
zadacima koji odreuju to
treba raditi i koje pojave u
tekstu zamje)ivati i
osmiljavati
primjer ponovno itanje kao
prvi korak u interpretaciji
teksta - Aisica i gavran
1. ponovno %tanje ? moe
poeti itanjem naglas prve
reenice, koja najavljuje
likove i osnovni motiv itati
moe uitelj ili uenik (vano
i& je angairatiJ uitelj ita u
ovoj azi samo ako uenicima
treba pruiti uzorak, tj/
pokazati postupak)
1425
2. kad uenik ili uitelj proita
naglas prvu reenicu, slijedi
pitanje: ;oji su likovi
najavljeni tom reenicomN
Lto o njima saznajemoN .
emu )e govoriti ova basnaN
3. drugu dijaloku dionicu
teksta uenici mogu itati u
sebi, uz zadatke koje )e
rijeiti nakon itanja
najprije )e itati tekst, a
zatim odgovoriti na pitanje:
Lto su se dogovorili lisica i
gavranN
4. zatim uenik glasno ita
reenicu kojom lisica poziva
gavrana, a drugi uenik
reenicu kojom gavran
pri&va)a poziv
1426
tako se ostvaruje dijaloka
situacija (prvi pokuaj itanja
teksta po ulogama - pri itanju
gavranova odgovora izostavlja
se komentar Rodvrati gavranS,
tj/ ita se samo gavranov
odgovor
tako se razgranjuju postupci
u karakterizaciji lika: dijalog i
komentar, a istodobno se u/
priprema za interpretativno
/ teksta (itanje po ulogama)
5. uz drugu dijaloku dionicu
odreuje se osnovni motiv i
podnaslov toj kompozicijskoj
jedinici (8oziv u goste, Iavran
i lisica se sporazumjee,
Iavran se odazva pozivu6)
1427
6. tre)u kompozicijsku jedinicu
u/ mogu usmeno opisati
najprije pokuavaju odrediti
podnaslov (Aisica u ulozi
doma)ice, Aisica gosti gavrana,
Iozba u lisiinu domu,
<eoekivano gostoprimstvo6)
opisat )e sve pojedinosti i
zapaziti lisiin postupak prema
gavranu
7. za itanje idu)e reenice u/
usmjerujemo da uoe Rti&i
konliktS koji nastupa poslije
gozbe u lisiinu domu:
1428
- 8aljivo itaj u sebi idu)u
reenicu pa )e odgovoriti na
postavljena pitanja/ (8itanja
mogu biti zabiljeena na ploi i
nastavnim listi)ima ili
prozirnici za graoskop/)
-Lto se najavljuje tom
reenicom u odnosima izmeu
lisice i gavranaN 8rotumai to
znai reenica: 4vaki zajam
dobro stoji/ ;oju bi narodnu
poslovicu upotrijebio za misao
koju gavran izraavaN @ato tu
reenicu nije izgovorio glasnoN
8. kad uenici na osnovi
odgovora uspostave kontekst,
zatrait )emo da gavranov
poziv proitaju naglas
1429
uvidjevi gavranov stav,
uenici )e pokuati
interpretativno proitati
reenicu unose)i ton
proraunate srdanosti i
prikrivene zluradosti
9. lisiin pristanak proitat )e
drugi uenik tako )e se
obiljeiti nova kompozicijska
jedinica
naslov te jedinice svatko )e
pokuati samostalno pismeno
odrediti (u biljenicu)J uitelj
)e provjeriti rezultateJ mogu)i
su ovi naslovi: Iavran uzvra)a
gostoprimstvo i sl/
1430
u obiljeavanju naslova do)i
)e do izraaja razumijevanje
situacije o kojoj je rije i
sposobnost saeta izraavanja
te situacije, takoer smisao za
&umorJ ispirirani tekstom, u/
)e reagirati adekvatnom
ormulacijom
10. idu)u kompozicijsku jedinicu
moe proitati jedan u/, a
zatim se odreuje naslov
jedinice (.pis veere u
gavranovu domu, Iavran je
priredio raskonu veeru,
Iavranov stol6)
1431
11. rasplet toga Rti&og konliktaS
izmeu gavrana i lisice
proitat )e se naglas, a zatim
izre)i komentar o
reenicama:
-<e vidi ti mene vie za
svojim stolom, za tvojim
gra&om6
-<i ti mene za tvojom kaom
??ponovnim itanjem teksta
odreena je kompozicija basne
i naznaeni su osnovni
smjerovi za interpretaciju
likova
ponovno je itanje imalo
karakter analitikog postupka
(uenici su zapaali, izdvajali,
komentirali, zakljuivali)
1432
na osnovi tog itanja moe se
izvesti kompozicijska s&ema
basne: a) 8oziv na gozbu,
8ristanak, Iozba u lisiinu
domu, Iavran uzvra)a
gostoprimstvo, Iozba u
gavranovu domu, ?aspletJ
kompozicijska s&ema na
osnovi pripovjedne te&nike :
b) 8ripovjedaeva obavijest,
>ijalog lisice i gavrana, .pis
gozbe u lisikinu domu,
8ripovjedaev komentar,
>ijalog gavrana i lisice, .pis
gozbe u gavranovu domu,
>ijalogJ
1433
-kompozicijska s&ema na
osnovi razvojne linije radnje:
c) 0vod (najava dogaaja),
@aplet, Fr&unac, ?asplet
uz svaku kompozicijsku
jedinicu mogu se navoditi,
usmeno ili pismeno, reenice
iz teksta ako se tekst
numerira, komp/ se jedinice
oznaavaju brojkama
12. $ ANA!ITI KOJ 7A"I
ostvaruje se karakterizacija
likova, razjanjava alegorija i
izvodi pouka
1434
8.0;0 )e u/ pokuati
samostalno izvoditi (usmeno) ili
)e na osnovi izbora u zadacima
(pismenim) odabrati ona
rjeenja koja smatraju
odgovaraju)ima/ (vidjeti
nastavne listi)e namijenjene
samostalnom radu/)
13. na osnovi zakljuaka do koji&
se dolo u analitikoj azi
izvodi se #INTE"A
14. u zavrnoj se azi nastavnog
sata u/ pripremaju za
%nterpretat%vno %tanje i za
druge oblike samostalnog
istraivakog rada na tekstu,
za usmeno i pismeno
izraavanje
1435
oblika rada u/ se pripremaju
za samostalno itanje basni u
okviru doma)e lektire
1) Nov% metod% &% mode0%
u metodikoj monograiji
2asna u .L nastavi
knjievnosti ("---/) <ada
Aamdija oblikovala je uzorke
metodiki& modela od !/ do %/
razreda .L
ti su modeli utemeljeni na
teoriji k/ interpretacije i
problemske nastave i
praktino su provjereni
metodiki modeli obu&va)aju
razliite odrednice (knj-!/ do
$/ r/)
Pet% u/ora& ,D- *a/red)
1436
-zada)e interpretacije
(obrazovne, odgojne,
unkcionalne)
-tijek nastavnog procesa
(motivacija, stvaranje
problemske situacije, najava
basne i deiniranje problema,
sluanje basne, emocionalna
pauza, samostalan rad uenika,
doma)a zada)a)
na temelju ti& analiza
utvrene su sljede)e
spoznaje o poloaju i ulozi
basne u knjievnom odgoju i
obrazovanju:
1437
u/ pokazuju veliko zanimanje
za basnuJ od $!# anketirani&
u/ od !/ do %/ r/ .L $-! u/
izjavljuje da voli basnu sluati
i itati
u/ od !/ do %/ r/ pokazuju
veliko zanimanje za
problemsku nastavu knj/: $!"
u/ (+(,$!_) izjavljuje da im
je sat problemske nastave
vrlo zanimljiv
uitelji se opredjeljuju za
problemsku nastavu knj/,
smatraju da ona unosi velike
pozitivne promjene u knj/
odgoju i obrazovanju
1438
D*AM#KI I
#.EN#KI
ODGOJ
a) Pojmovno ,0%terarno)
odreBenje
drama (gr/ drama radnja)
kao znanstveni termin
oznaava knj/ rodJ kao
poseban knj/ rod ulazi u
podruje teorije knj/J u
teoriji knj/ postoje razliita
odreenja drame razliitost
odreenja proizlazi iz
razliiti& teorijsko-
metodoloki& is&odita
1439
teoretiari knj/ utvruju
samosvojnost dramskog roda
u odnosu prema ostalim knj/
rodovima (lirici i epici) -
nesamostalan rodN
pri odreivanju samosvojnosti
dramskog roda (dramske knj/)
postavlja se pitanje odnosa
drame i kazalita
0 >BK5<535=171 drame
istie se njezina scenska
namjena, tj/ drama se
odreuje kao:
a) knj/ rod u dijalokoj ormi
namijenjen scenskom
izvoenjuJ
1440
b) knj/ tekst osobite vrste koji
je izravno ili posredno
namijenjen izvedbi na
pozorniciJ
c) pjesniko-scenski (ili
pjesniko-predstavljaki)
kompleks kod kojeg moemo
razlikovati tri bitna inioca:
tekst, glumca i publiku
u teoriji razgranienja drame
od ostali& knj/ rodova istie
se upravo njezina scenska
pojavnost kao bitan razlikovni
element
1441
scenska pojavnost drame,
njezina veza s kazalitem,
njezino kazalino
oivotvorenje, name)e se kao
predmet bavljanja
DB1D?.A.I5=B (znanosti o
kazalitu)
pri odreivanju bitni&
znaajki drame (dramske
knj/) teoretiari knj/ i
teatrolozi uzimaju razliite
kategorije kao bitnu
odrednicu: neki smatraju da
se >?174;5 ;1?1;DB?i
bitna odrednica drame oni
su nositelji 40;.21
(;.<KA5;D1), idejni& poruka
i anrovski& (vrstovni&)
obiljeja
1442
postoje miljenja teoretiara
prema kojima se abula
pojavljuje kao bitna odrednica
drameJ 1ristotel u svojoj
8oetici istie da je abula
Rdua tragedijeSJ meutim,
pojam abule u 1ristotelovoj
8oetici nema isto znaenje kao
u novijim teorijama abula,
prema 1ristotelovu s&va)anju,
obu&va)a jedinstvo ideje i
sadraj dramskog djela
1ristotel daje prednost
dramskoj radnji pred
dramskim likomJ on smatra da
drama (tragedija) ne moe
postojati bez radnje, a bez
likova moeJ
1443
cilj je tragedije prikazivanje
radnje, a ne svojstavaJ slino
gledite zauzima i I/ B/
Aessing smatraju)i da je
radnja glavno izraajno
sredstvo tragedijeJ I/ Y/ K/
Gegel istie da se radnjom
(djelovanjem) najpotpunije
oituje ljudski karakter u
drami
najnovije teorije drame
takoer istiu ?1><=0 kao
jedno od njezini& bitni&
odrednica
() Dana9nje pro4ram2&e
&on'ep'%je
1444
drama je u odnosu prema
ostalim knj/ rodovima
zauzimala skromno mjesto
provjeri kako je sada (ali
dio, pogledaj knj/)
metodika gledita o
dramskoj knj/ u nastavi
sadrana su u dvije reenice:
4ve u drami uoavati i
tumaiti u okviru
interpretacije odabrani&
dramski& tekstova i, po
mogu)nosti, posjetom
kazalinim predstavama/
0kazati na zavisnost uspje&a
drame od njezine
interpretacije na pozornici uz
sudjelovanje razni&
umjetnika/
1445
prema programskim
koncepcijama drama se
pojavljuje kao sadraj rada
dramske druine koja pripada
slobodnim aktivnostima
dramska druina razvija
smisao za dramski izraz -
uitelj uvodi u/ u spontani
dramski izraz, osposobljava i&
za izvoenje samostalni&
dramski& zadataka i priprema
za izvoenje djeji& igrokaza
tim )e radom uitelj
nastojati istanati dramski
ukus lanova druine:
organizira gledanje, analizira
kritiku dramski& predstava,
navodi lanove da itaju i
komentiraju kazaline kritike,
1446
-upoznaje i& s kulturnom
unkcijom kazalita, usklauje
rad s ostalim druinama,
surauje s ilmskim klubom u
snimanju ueniki& amaterski&
ilmova
programski sadraj dramske
knj/ pokazuju podaci koji se
odnose na raspodjelu
nastavni& sati za pojedine
knj/ rodove
od %/ do */ razreda - .L: za
epiku +% sati, za liriku $#
sata, za dramu # sataJ
1447
u 4L programima dramska se
knj/ pojavljuje u prog/
cjelinama iz teorije i
povijesti knj/
drama se prouava kao
poseban knj/ rod i kao
knjievnopovijesna pojava
u sadanjem (aktualnom)
programu drama je ovako
zastupljena: od !/ do $/ U
igrokaz, kazalite, gledalite,
pozornica, glumac, uloga,
glumaJ od %/ do */ razreda U
igrokaz, likovi u drami,
kompozicija (prizor, slika,
in), popis likova (ai),
plakat, didaskalija, monolog,
dijalog, dramska radnja (uvod,
zaplet, vr&unac), dramske
1448
vrste (komedija, tragedija,
drama), komino, tragino,
dramske te&nike, protagonist
antagonist, scenski znakovi,
dramsko glazbeno dj/, sukob
naela i stajalita, razvoj
sukoba, napetost (provjeri
to pie u nastavnom planu i
programuO)
') Nov%je pro4ram2&e
&on'ep'%je
noviji nastavni programi
naputaju zapostavljenost
dramske knj/ u odnosu prema
ostalim knj/ rodovima
1449
osim dramske knj/, koja je
tradicionalno sastavni dio knj/
programa, noviji nastavni
programi airmiraju i
43B<4;0 07=BD<.4D
program airmira itatelja
dramskog teksta i gledatelja
scenskog djela
osim itanja i gledanja koje
se ostvaruje u samostalnom
individualnom radu uenika
program predvia analitiko-
interpretacijsku razinu
bavljenja dramskim i
scenskim djelom
1450
analitiko-interpretacijska
razina obu&va)a uvoenje u/
u interpretaciju dramskog i
scenskog djela i u samostalnu
interpretaciju
budu)i da analitiko-
interpretacijska razina
ukljuuje teorijsko-
metodoloku problematiku,
uspostavlja se sustav
pristupa, postupaka i pojmova
koji se usvajaju i primjenjuju
u nastavnim situacijama,
odnosno u pojedinim
razredima i o-o stupnjevima
1451
u novim programima
uspostavljen je sustav
pojmova koji se odnose na
dramsku knjievnost i
scensku umjetnost
d) #$#TAV POJMOVA
pojmovi iz dramske
knjievnosti i scenske
umjetnosti po razredima
Pro4ram2&% ra2pored
pojmova
program obu&va)a temeljne
knjievnoteorijske i
teatroloke pojmove
raspored pojmova temelji se
na naelu primjerenosti,
kontinuiteta, sistematinosti
i postupnosti
1452
prema na elu primjerenosti
pojmovi se navode onim redom
koji je uvjetovan spoznajnim
mogu)nostima uenika u
pojedinim azama razvoja
istraivanja pokazuju da se
mladi itatelji i gledatelji
prvotno veu uz dogaaje i
likove u dramskom i scenskom
djelu Rzanimljivost
prikazani& dogaaja i sretan
zavretak te likovi i nji&ove
pozitivne karakterne crte
(&rabrost i plemenitost)S
1453
ta psi&oloka odrednica u
recepciji drame (scenskog
dj/) opravdava odreivanje
mjesta dogaaja i lika kao
polazni& pojmova u sustavu
dramaturki& i teatroloki&
pojmova
isto tako, prvi teatroloki
pojmovi kazalite, gledalite,
pozornica dostupni su
usvajanju i s&va)anju u
poetnoj azi dramskog i
scenskog odgoja i
obrazovanja
1454
kazalite gledalite
pozornicaJ b) glumac uloga
glumaJ c) poetak radnje
zaplet raspletJ d) in slika
prizor
svrstavanjem pojmova u
mikrosustave olakava se
nji&ovo usvajanje pojam
moe biti usvojen i s&va)en
samo u odreenom sustavu
usvajanje pojmova olakava
naelo zornosti
u sustavu dramaturki& i
teatroloki& pojmova u .L
1455
ironija, satira
povezivanje pojmova u
mirkosustave osigurava
nji&ovo bolje poimanje i
usvajanje npr/ pojmovi
&umor, ironija, satira
prirodno se vezuju uz
komediju kao dramsko-
scensku vrstu
programskim se rasporedom
pojmova naznauju logiko-
spoznajne osnove nastavnog
procesa i razine apstraktnog
miljenja
e) Dram2&a &nj%3evno2t %
2'en2&a umjetno2t u
pro4ramu 2rednje 9&o0e =
&on'ep'%ja
1456
program dramske knj/ i
scenske umj/ u .L uvjetuje i
srednjokolski program
potuju)i naelo kontinuiteta,
srednjokolski program kre)e
od spoznaja koje utvruju .L
program
program .L postupno i
sustavno dovodi u/ do
poimanja dramske i scenske
umjetnosti kao posebni&
vrsta umjetnosti i do
s&va)anja (poimanja) nji&ovi&
bitni& znaajki
1457
4L program uspostavlja
programsku cjelinu koja
dramsku i scensku umjetnost
postavlja u kontekst drugi&
umjetnosti (ilmske,
glazbene, likovne, plesne) i
kontekst knj/ rodova i vrsta
u programu 4L prisutna je
teorija dramske i scenske
umjetnosti i metodologija
studija (prouavanja) u
primjerenom obliku
sadrajno oboga)ivanje
programa dramske knj/ i
scenske umj/ oituje se i u
njegovu knjievnopovijesnom
dijelu
1458
program uspostavlja povijest
dramske i scenske umjetnosti
povijesni dio programa
obu&va)a reprezentativna
dramska i scenska djela iz
&rvatske knj/ i knj/ drugi&
naroda
;) Drama &ao &nj%3evn% rod
program odreuje dramu kao
knj/ rod slijede)i naelo
kontinuiteta i vertikalnog
slijeda u programiranju
knjievnoteorijske i
teatroloke problematike,
proiruje i produbljuje
usvojene pojmove, deinicije i
teorije
1459
isto tako uvodi nove pojmove,
teorije i deinicije
produbljivanje, proirivanje i
oboga)ivanje programskog
sadraja pokazuje tablica u
knjizi:
- .L - 8.=17, >BK5<535=1,
DB.?5=1 U drama i dramske
vrste U drama, komedija,
radijska drama, DF drama,
tragedija, bajka-igrokaz,
igrokaz o djetinjstvu, DF
igrokaz, dramatizacijaJ
kompozicija drame U dogaaj,
radnja, uvod, zaplet (sukob),
vr&unac, rasplet
1460
4) Drama u pov%je2no?
2t%02&om o&v%ru
namijenjeno 4L pogledat
)e u knjiziJ) (renesansa,
barok6)
1) Drama % 2'en2&a
umjetno2t u %/(ornom
pro4ramu
sadraju dramske knj/ i
scesnke umj/ pojavljuju se u
izbornom programu
od (/ ?azreda .L uz
obvezni se program
(programsku jezgru) uvodi
izborni program, to ga
uenici odabiru prema
vlastitim sklonostima
1461
u (/ i */ r/ izborni program iz
dramske knj/ i scenske umj/
obu&va)a umjetniku i
znanstvenu problematiku, tj/
dramska i scenska djela,
teoriju dramske umj/ i pov/
kazaline umj/
izborni program (/ r/ u prvi
plan istie teatroloku analizu
scenskog djela teatroloka
se analiza temelji na
otkrivanju Rodnosa izmeu
prikazivanja i promatranja
scenskog inaS
to znai da se nastava
usmjerava na razvijanje
kulture scenskog gledanja i
otkrivanja zakonitosti
scenskog dogaanja
1462
program iskazuje sve bitne
.>?B><53B 43B<4;.I
H5<1: scenski prostor,
glumac, gluma i mimika, scena,
kostimi, scenski govor
boljem upoznavanju scenskog
ina pridonosi i poznavanje
dramskog teksta, tj/ drame
kao knj/ dj/ njezine
kompozicije i strukture
program */ raz/ osim
teorijskog sadraja, koji se
odnosi na speciinosti
scenske umj/, uvodi sadraje
iz povijesti kazaline
umjetnosti
1463
na taj nain zapoinje, u
izbr/ prog/, povijesni pristup u
prouavanju scenske umj/ koji
se nastavlja na 4L stupnju
povijesni dio izbornog
programa obu&va)a prve
poetke kazaline umjetnosti,
zakljuno s kazalitem epo&e
klasicizma
4L izbr/ program scenske
umj/ obu&va)a graansku
dramu i kazalini ivot
razdoblja romantizma,
realizma i naturalizma (!/r/),
modernu dramu i kazalite te
suvremenu dramsku i kazalinu
umj/
1464
izbr/ se programom otvaraju
mogu)nosti za svestraniji
scenski odgoj i obrazovanje
u/ .L i 4L
-pogledati plan i program
%) Dram2&a dru3%na
dramski i scenski odgoj i
obrazovanje programiran je u
programskoj cjelini
5zvannastavne aktivnosti
terminom izvannastavne
aktivnosti oznaavaju se
razlilite grupe (druine) iji
se rad odvija u slobodnom
vremenu u/
1465
meu tim grupama postoji i
dramska grupa (dramska
druina), koja ima svoju svr&u i
svoj sadraj
Rosnovni je zadatak dramske
grupe razvijanje uenikova
dramskog izrazaJ
- nastavnik uvodi uenike u
spontan dramski izraz,
osposobljava i& za izvoenje
samostalni& dramski&
zadataka i priprema za
izvoenje igrokazaS
okvirni sadraji rada u
dramskoj grupi:
1466
-a) upoznavanje dramske knj/ i
teorije drame, -b) priprema
u/ za gledanje kazaline
predstave ili DF drame,
-c) analiza kazaline predstave
ili DF drame: gluma,
dramaturgija, scenograija,
razlika izmeu kazaline glume
i glume u DF dramiJ
-d) osnovni zakoni dramskog
stvaralatva, scenske
umjetnosti i dramske vrsteJ
-e) povijest kazalita i drameJ
-) povijest &rvatske kazaline
kultureJ
-g) veliki dramatiari i
komediograiJ
-&) veliki kazalini glumci i
reormatoriJ
1467
-i) scensko-glazbeni oblici
umjetnostiJ
-j) nastajanje kazaline
predstaveJ
- k) dramatizacija proznog
djelaJ
-l) pra)enje kazaline kritike i
prikazaJ
-m) pisanje prikaza kazalini&
predstava i DF drama
j) Pro4ram2&a pove/ano2t
dram2&e % 2'en2&e umjetno2t%
2 pro4ramom %/ra3avanja %
2tvaranja
1468
program dramske i scenske
umjetnosti kao sastavni dio
programa knjievne, scenske i
ilmske umjetnosti povezuje
se s programom izraavanja i
stvaranja (jezinog
izraavanja)
u programskoj cjelini
5zraavanje i stvaranje, koja
obu&va)a raznolike oblike
jezinog (govornog i
pismenog), scenskog i
ilmskog izraavanja i
stvaranja, prisutni su
sadraji koji se vezuju uz
dramsku knj/ i scensku umj/
1469
razliiti oblici jezinog i
scenskog izraavanja i
stvaranja ukljuuju se u
okvire dramske i scenske
umjetnosti
ve) od !/ razreda .L
airmiraju se dijaloki oblici
izraavanja i stvaranja oni
su svojevrstan nastavak
djeiji& igara u djejem
vrti)u sa scenskim lutkama u
kojima djeca stvaraju dijalog
scenske razgovorne
(dijaloke i monoloke) igre
koje se provode kao posebna
vrsta govorne vj/ pribliavaju
dijete scenskoj umj/
1470
u takvim se scenskim igrama
oituje djetetova stvaralaka
mata, sposobnost uivljavanja
u odreene likove i situacije i
sposobnost emocionalnog
nijansiranja govora
osim scenski& razgovorni&
(govorni&) igara, ve) od prvog
razreda mogu se njegovati
vjebe opisivanja zamiljeni&
predmeta (igraaka, knjiga,
slika, cvije)a i sl/)
u tom obliku izraavanja
dijete se oslanja na vizualnu
percepciju i asocijaciju
1471
uz dramsku i scensku umj/
sadrajno se povezuju
razliiti oblici prepriavanja
lutkarske ili kazaline
predstave
u prva etiri razreda .L uz
dramsku i scensku umj/ vezuju
se ovi oblici jezinog i
scenskog izraavanja i
stvaranja: scenske govorne
igre, usmene dramatizacije
(basne, bajke), stvaranje
dramske prie, opisivanje
stvarnog i zamiljenog
scenskog prostora,
prepriavanje lutkarske ili
kazaline predstave,
karakterizacija likova iz
1472
lutkarske predstave ili
scenskog (kazalinog) djela
od %/ do */ razreda program
nastave izraavanja i
stvaranja obu&va)a
razvijeniji sadraj i
razgranatije oblike jezinog i
scenskog izraavanja koji se
povezuju s dramskom i
scenskom umjetno)u
produktivne (stvarala ke)
oblike ine: usmeno ili
pismeno stvaranje dramske
prie, razvijanje dramske
radnje stvaranjem zapleta,
vr&unca i raspleta, usmeno ili
pismeno oblikovanje
dramskog dijaloga, usmeno ili
1473
didaskalije koja opisuje
scenski prostor, vanjski
izgled likova, pismeno ili
usmeno stvaranje aia
(popisa dramski& likova i
nji&ovi& odnosa)
osim izvorni& oblika
izraavanja i stvaranja
njeguju se i oblici koji se
utemeljuju na gotovom
dramskom tekstu ili scenskom
djelu to su reproduktivni
oblici izraavanja koji
takoer mogu imati
stvaralaka obiljeja
na >?174;.7 DB;4D0 ili
43B<4;.7 >=BA0
utemeljuju se ovi oblici
1474
jezino-scenskog izraavanja
i stvaranja:
-1) izgovaranje i zapisivanje
naslova dramskog ili scenskog
djela, izgovaranje i zapisivanje
dramski& likova i glumaca koji
su tumaili pojedine likove,
izgovaranje i zapisivanje imena
redatelja, scenograa,
kostimograa, kazaline
ustanove u kojoj se predstava
izvodiJ
-2) prepriavanje lutkarske ili
kazaline predstave,
prepriavanje dramskog
teksta, karakterizacija
dramskog lika, karakterizacija
pojedine uloge (uloga)J
1475
-3) opisivanje scenskog
prostora na temelju
didaskalija, opisivanje viene
scene, opisivanje vanjskog
izgleda dramski& likova na
temelju didaskalija, opisivanje
kostima na temelju gledanja
kazaline predstaveJ
->) tumaenje (interpretacija)
likova, interpretacija glume,
interpretacija scenograije,
kostimograije, interpretacija
reije, pisanje kazaline
kritike
navedeni oblici izraavanja
mogu se razvrstati u dvije
temeljne vrste:
1476
a) stvaralaki oblici
izraavanja,
b) analitiko-interpretacijski
oblici izraavanja
stvarala ki se oblici
pojavljuju kao izvorni oblici
jezino-scenskog izraavanja
(uenici samo stvaraju i tekst
i scenski izraz)
analiti ko-interpretacijski
oblici utemeljuju se na
tekstovnom dramskom ili
scenskom predloku, tj/
uvjetovani su gotovim
predlokom
prema tom kriteriju moemo
1477
uspostaviti ovakav
klasiikacijski model jezini&
i scenski& oblika izraavanja i
stvaranja u .L:
&) Je/%n% % 2'en2&% o(0%'%
%/ra3avanja % 2tvaranja
po razredima: #TVA*A!A KI
OB!I.I
- !/ scenske govorne igre,
-"/ opis zamiljeni& predmeta,
-#/ opis zamiljeni& prostora,
-$/ opis zamiljeni& likova,
-%/ usmeno stvaranje dramske
prie,
-'/ pismeno stvaranje dramske
prie,
-(/ usmeno oblikovanje
dijaloga,
1478
-*/ pismeno oblikovanje
dijaloga,
-+/ usmeno oblikovanje
monologa,
-!-/ usmeno oblikovanje
didaskalije,
-!!/ pismeno oblikovanje
didaskalije,
-!"/ usmeno oblikovanje aia,
-!#/ pismeno oblikovanje aia
U ANA!ITI KO?
INTE*P*ETA.IJ#K I OB!I.I
!/ izgovaranje naslova
dramskog ili scenskog djela,
-"/ zapisivanje naslova,
-#/ prepriavanje dramskog
teksta ili kazaline predstave,
-$/ karakteriziranje dramskog
lika (usmeno, pismeno),
1479
-%/ opisivanje scenskog
prostora na temelju
didaskalija,
-'/ opisivanje dramskog lika na
temelju didaskalija,
-(/ opisivanje kostima na
temelju gledanja predstave,
-*/ tumaenje lika,
-+/ interpretacija glume,
scenograije, kostimograije,
-!-/ 5nterpretacija reije,
-!!/ pisanje kazaline kritike,
-!"/ usmena kazalina kritika
0) Pro4ram dram2&e %
2'en2&e umjetno2t% % pro4ram
%tanja
postavljen je u suodnos s
programom itanja u
1480
programuJ u programu itanja
dramski tekst pojavljuje se
kao poseban tip teksta koji
ima i svoje posebnosti itanja
itanje dramskog teksta
razlikuje se od itanja
epskog (pripovjednog) ili
lirskog (pjesnikog) teksta
razlikuje se prema nainu
primanju (recepcije) i nainu
ostvarivanja
itanje drame
8?BD8.4D1FA=1 43B<4;.
@175LA=1<=B tu
posebnost itanja dramskog
teksta 2ogdan 8opovi) izrie
ovim rijeima:
Falja dok itamo raditi ono
to dobri dramatiari rade
1481
dok piu: treba pri itanju
neprekidno imati pozornicu
pred oima, zamiljati
prizore i lica dijaloga na
pozornici/
2ogdan 8opovi) preporuuje
dva naina itanja dramskog
teksta:
-a) itati dramu i postaviti je
na zamiljenu (imaginarnu)
pozornicuJ
-b) vidjeti predstavu i
itanjem dograivati vieno
pri itanju dramskog teksta
dolazi do izraaja jo jedna
posebnost, tj/ nastupa
prekodiranje priop)enja
(poruka)J
1482
-signali pisanoga koda
sraunati na vizualno primanje
(primanje oima)
transormiraju se u slune
signale
43B<4;. @175LA=1<=B
pri itanju dramskog teksta
utemeljuje se na
didaskalijama i dramskim
situacijama
na temelju didaskalija i
slijeda dramski& situacija
itatelj zamilja mjesto
radnje (prostor u kojemu se
dogaa radnja sa svim
predmetnim i vremenskim
odrednicama), dramske likove i
nji&ove odnose (izgled likova,
kostime, postupke), govor
1483
likova (nain govora, boju
glasa)
prate)i razvoj dramske
radnje (smjenjivanje
dramski& situacija), itatelj
zamilja kako se mijenja
izgled scene, kako se
mijenjaju likovi u pojedinim
dramskim situacijama
recepcija dramski& situacija i
dramski& likova ostvaruje se
kao svojevrsno sukobljavanje
realnog i iktivnog,
sukobljavanje dvaju
konteksta (itateljevog
realnog konteksta i dramskog
konteksta)
1484
tu dvojnost konteksta 1smus
deinira ovako: itatelj prima
dramske situacije i likove kao
dio neposredne stvarnosti, ali
istodobno osje)a da to nije
sam ivot nego njegova
umjetnika konkretizacijaJ
taj se odnos oituje i pri
itanju ostali& knj/ vrsta, ali
se pri itanju dramskog djela
osobito name)e
m) Pro4ram na2tave %tanja
dram2&%1 te&2tova u O5 % #5
program itanja dramskog
teksta usklauje se s op)om
teorijom itanja i teorijom
itanja dramskog teksta u
1485
skladu sa suvremenom
teorijom itanja dramskog
teksta program nastave
itanja obu&va)a ove
elemente u sljede)em
redoslijedu
provjeri u planu i programu
to pie, usporedi s knjigomO
preskaem !/, "/, #/ i $
razredJ iz nekog razloga nema
'/ raz/O
D- ra/red
a) 20u9anje rad%o2'ene,
gramoonske snimke ili
snimke na kasetiJ uoavanje
govorni& osobina dramski&
likovaJ uoavanje tempa,
jaine, boje glasaJ
- intonacija replikeJ
1486
uvjetovanost intonacije
doivljajnim stanjem likaJ
zvuni uinci (umovi, zvukovi)
i nji&ova unkcija u dramskom
djelu
b) %tanje u 2e(%J u2mjereno
%tanje: otkrivanje namjera,
pogleda i stavova likova u
pojedinim dramskim
situacijama, razloga nji&ova
sukobljavanja na intimnom,
socijalnom ili idejnom planu,
uoavanje motiva koji potiu
dramsku radnju (zaplet,
vr&unac, rasplet)J
- zamiljanje scenskog
prostora, scenski& situacijaJ
odreivanje unkcije scenski&
rekvizitaJ uoavanje,
1487
zamiljanje svjetlosni& i
zvukovni& elemenata na sceniJ
dijalog i monologJ prijelaz
dijaloga u monologJ monolog
kao dijalog s odsutnim ili
zamiljenim partnerom na
sceni
c) %tanje % /ap%2%vanjeJ
zapisivanje bibliograski&
podataka (autor, naslov,
idava, mjesto, godina
izdanja)J zapisivanje likova
pojedinanoJ uz lik (njegovo
ime, nadimak) biljeiti
vlastita zapaanja, reenice
koje izraavaju njegova
duevna stanja, poglede,
idejeJ zapisivati
karakteristine rijei i
1488
izraze kojima se lik sluiJ
biljeiti Rneknjievne rijeiS
kojima se lik slui
d) 40a2no %nterpretat%vno
%tanje replikaJ odreivanje
sadraja i konteksta u kojem
se ostvarujeJ odreivanje
tipa intonacije (upitna,
izjavna, usklina)J emicionalna
obojenost replikaJ
- odreivanje rijei koje nose
logiku i emocionalnu
izraajnostJ odreivanje
tempa, pauza, jaine, boje
glasaJ itanje po ulogamaJ
govorenje monologa napamet
F- *a/red
a) 20u9anje rad%o2'ene,
gramoonske ploe, kasete,
1489
televizijske emisijeJ gledanje
kazaline predstaveJ
uoavanje govorni& osobina
likaJ kako glumac ostvaruje
pojedine situacije (kako
izgleda, kako govori, to ini,
koje pokrete izvodi, kakav mu
je izraz lica, boja glasa)J
scenski prostor, vizualni i
auditivni elementiJ nji&ova
povezanost s likom,
situacijom
b) %tanje u 2e(%J u2mjereno
%tanje: uoavati i
ormulirati osnovnu temu i
Rmale temeS koje izgrauju
osnovnu temuJ otkrivanje
dramskog dogaaja kao lanca
situacijaJ otkrivanje
1490
tematsko-idejni& el/ u
didaskalijama i dijalozimaJ
- otkrivanje sukoba kao
dramskog sredstva za
izraavanje idejeJ zamiljanje
scenskog prostora, situacija i
likovaJ rasporeivanje likova u
scenskom prostoruJ
odreivanje unkcije vizualni&
i auditivni& sredstava na sceniJ
uivljavanje u svijet likova
(identiiciranje, projiciranje,
distanciranje)
c) %tanje % (%0je3enjeJ
zapisivanje bibliograski&
podatakaJ zapisivanje
podataka koji se odnose na
temu drame, na male teme u
dijalogu i dramskim
1491
situacijamaJ citiranje
podataka iz didaskalija koji
se odnose na temuJ citiranje
replika koje potvruju
odreenu osobinu likaJ
zapisivanje asocijacija uz
podatke iz tekstovaJ
zapisivanje sudova o likovima
i situacijama
d) 40a2no %nterpretat%vno
%tanje monoloki& i
dijaloki& dijelova tekstaJ
odreivanje znaenjski&
preokreta u dijaloguJ
prilagoavanje intonacije
znaenjskim preokretima u
dijaloguJ govorenje dijaloga i
monologa napametJ scensko
izvoenje dramskog dijaloga
1492
ili monologa
G- ra/red
a) 20u9anje rad%o2'ene8
televizijske drame i kazaline
predstaveJ
uoavanje temeljnog konlikta
i njegova scenskog izraavanjaJ
ponaanje dramski& likova u
konliktnim situacijamaJ
dijalog (govor) u unkciji
ostvarivanja konliktaJ vrijeme
dramskog dogaajaJ
-izraavanje kategorije
vremena na sceniJ pra)enje
inova i nji&ova meusobnog
odnosaJ stilska obiljeja:
oitovanje ironije, &umora,
groteske
b) %tanje u 2e(%J u2mjereno
1493
%tanje: uoavanje inova i
nji&ove strukture,
povezivanje inova u
jedinstvenu dramsku radnju,
uoavanje anrovski&
karakteristika dramskog
tekstaJ zamiljanje reijske
postave pojedini& situacija,
inova i likovaJ zamiljanje
pojedini& uloga
c) %tanje % /ap%2%vanjeJ
zapisivanje dramski& situacija
po inovimaJ zapisivanje
zapaanja o razvijanju
dramski& sukobaJ citiranje
replika koje potiu dramske
sukobeJ zapisivanje reenica
(replika) koje su intonirane
1494
aluzivno, negatorski,
podrugljivo, uvredljivoJ
-otkrivanje elemenata
grotesknoga, traginoga,
tragikominogaJ zapisivanje
replika koje pokazuju govorne
nesporazume
d) 2'en2&o o(0%&ovanje8 scenska
interpretacija pojedini&
prizora: u ulozi glumca,
redatelja, scenograa
n) Pro4ram2&e odredn%'e
sadraj programa dramske i
scenske umjetnosti iskazuje
se prema recepcijskom
kriteriju, tj/ prema nainu
primanja i komuniciranja
1495
prema tom kriteriju
uspostavljeni su ovi naini
primanja i komuniciranja:
a) sluanje dramskog teksta,
b) gledanje scenskog djela, c)
itanje dramskog teksta
rije je o razliitim
aktivnostima koje
pretpostavljaju razliite
sposobnosti: a) sposobnost
sluanja (auditivnog primanja
dramski& poruka)J b)
sposobnost gledanja
(vizualnog primanja dramski&
poruka)J
1496
- c) sposobnost itanja, tj/
sposobnost prekodiranja
vizualni& znakova (znakova
pisanog jezika) u scenske
znakove, auditivne znakove
uspostavljene su razine na
kojim se ostvaruje
komunikacija s dramskim i
scenskim predlokom:
-!/ poetna je razina
individualni doivljaj,
subjektivni dojamJ
- "/ program taj subjektivni
doivljaj podie na kritiko-
teorijsku razinu i uspostavlja
odrednice kojima se ostvaruje
ta razina
1497
kriti ko-teorijska razina
obu&va)a literarni i
teatroloki pristup, pojmove
teorije drame (dramaturke
pojmove) i teatroloke
pojmove
navoenjem ti& pojmova
oznaava se razina koju
itatelj gledatelj dosee na
pojedinim o-o stupnjevima
programski se sadraj
organizira prema naelu
primjerenosti, postupnosti,
sistematinosti, kontinuiteta
i vertikalnog slijeda
1498
program itanja i gledanja
temelji se na
reprezentativnim djelima
dramske i scenske umjetnosti
koja se itaju, gledaju i
interpretiraju u pojedinim
razredim
o) Pro4ram dram2&e %
2'en2&e umjetno2t% % pro4ram
je/%&a
uspjeno bavljenje dramskim
tekstom i scenskim djelom u
o-o procesu iziskuje i svoje
lingvistiko utemeljenje
stoga se program dramske
knj/ i scenske umj/ promatra u
korelaciji s programom iz
jezika
1499
jezini dio programa
obu&va)a lingvistiki sadraj
koji se ukljuuje u nastavu
dramske i scenske umjetnosti
ukljuivanje lingv/ sadraja
prilagouje se programskim
odrednicama dramske i
scenske umjetnosti prema
unkcionalnom kriteriju
program dramske i scenske
umj/ uspostavlja unkcionalnu
korelaciju s programom iz
jezika - taj se suodnos moe
prikazati &orizontalno i
vertikalno
8ogledaj to pie u planu i
programu i knjiziO
1500
8rvi pie vertikalno
povezivanje, a potom
&orizontalno u knj/
1. 8?.I?174;. 8.FB@5F1<=B
>?174;B 5 43B<4;B 07=/
.4DF1?0=B 4B G.?5@.<D1A<. 5
FB?D5;1A<. &orizontalno je
povezivanje po razredima
(programsko usklaivanje i
povezivanje za svaki razred
posebno), a vertikalno je
povezivanje programa iz
razreda u razred
1501
predloku uoava se govor
kao sredstvo
sporazumijevanja meu
dramskim,scenskim likovima
te mimika, geste, pokreti
na temelju usvojenog rjenika
prekid, nastavit )e ovaj dio
poslije
p) !ITE*A*NI I
TEAT*O!O5KI
P*I#T$P
D*AM#KOME DJE!$
a) !%terarna % teatro0o9&a
metod%&a &on'ep'%ja
1502
metodika nastave dramske
knj/ airmirala je dvije
koncepcije u pristupu
dramskom djelu literarnu i
teatroloku
a) A5DB?1?<1 ;.<3B835=1
pristupa dramskom dj/ kao
beletristikom (pisanom)
tekstu i interpretaira ga kao
posebnu vrstu knj/, poseban
knj/ rod
pribliava ueniku dramsko
djelo kao knjievni tekst
1503
elemente (scenograiju,
kostimograiju, reiju, glumu)
postavlja nastavni proces u
posebne uvjete, tj/ iziskuje
dodatna nastavna sredstva i
drukije metodike postupke
obje koncepcije ravnopravno
egzistiraju u pristupu
dramskom dj/, samo se
prilagouju posebnim
uvjetima
u k/ praksi (kae ?os/)
prevladava literarna
koncepcija, koja katkad
dovoljno ne airmira
posebnosti dramskog teksta,
tj/ svodi dramsko dj/ na epske
elemente
1504
takav je pristup deiniran
kao Repizacija dramskog dj/S
ta koncepcija, meutim,
doputa izbor metodiki&
postupaka koji uenicima
pribliavaju dramski tekst kao
posebnu knjievnu strukturu
() $voBenje uen%&a u
2'en2&o ,&a/a0%9no) dje0o
@epalova predlae etiri aze
u prouavanju dramske i
scenske umjetnosti
1. u prvoj azi nastava
priprema uenike za itanje
1505
djela
scensko se djelo ukljuuje u
o-o proces i u prvoj,
pripremnoj azi kao Rzorno
sredstvoS na kojemu se
upoznaje jezik scenske
umjetnosti
2. u drugoj azi (od $/ do '/
razreda) uenici potpunije
upoznaju jezik scenske
umjetnosti i iluzionistike
znaajke teatraJ
-aktivno se ukljuuju u
pra)enje kazalinog programa,
a kazalino zbivanje (zbivanje
na sceni) doivljavaju naivno
realistikiJ
1506
-razdoblje od !!/ do !#/ godine
presudno je u ormiranju
zanimanja za kazalinu
umjetnost i odnos prema
kazalitu
3. u tre ) o j azi ((/ i */ razred)
uenici bez teko)a
pri&va)aju kazalinu istinu
kao umjetniku istinu, tj/
razumijevaju scensko dj/ kao
antonomnu umjetniku
stvarnost
4. u zavrnoj srednjokolskoj
azi u/ samostalno
interpretiraju dramsko i
scensko djelo
1507
za svako razdoblje (za svaku
azu) dramskog i scenskog o i
o @epalova utvruje razine
teorijskog pristupa i
najvanije metodike
postupke i oblike rada
(pogledaj u knjizi)
') *ad% u2vajanja &a/a0%9no4
rjen%&a8 pred0a3e po2e(ne
/adat&e % vje3(e ,"epa0ova):
1. ;oja je razlika izmeu rijei
artist (artistica) i glumac
(glumica)N
2. 4astavite abecedni rjenik
za ove teme:
a) scena, b) gledalite, c)
drama, d) likovi koji
pripradaju kazalitu/
1508
3. 8ronaite u popisu rijei
sinonime/
$/ Dko stvara predstavu
(spektakl)N
+. ;oje znaenje imaju rijei:
drama, in, nositelj ulogeN
,. ;oja je razlika izmeu drame
i inscenacijeN
(/ Dko sudjeluje u dramiN
0. .piite gledalite prije
poetka predstave/
1. . emu nam govori
dekoracijaN
!-/ ;oju ulogu imaju minka i
kostimiN
d) Metod%&% 2u2tav u
%nterpreta'%j% dram2&o4 dje0a
1509
priroda dramskog djela i
nain upoznavanja s njim
odreuje i metodiki sustav
njegove intepretacijeJ
dramsko djelo u/ mogu
upoznati na vie naina:
individualnim itanjem izvan
nastave (doma)a lektira)
interpretativnim itanjem
odreeni& dramski& situacija
na redovitom satu
knjievnosti ili na satu lektire
gledanjem kazaline
predstave
gledanjem televizijske
dramske emisije
sluanjem radioemisije
1510
gledanjem dramskog
ostvarenja u izvedbi dramske
druine u koli
r) !ITE*A*NA
METODIKA
KON.EP.IJA
1. #amo2ta0no %nd%v%dua0no
%tanje
ako su uenici upoznali
dramsko djelo individualnim
itanjem doma)e lektire,
interpretacija djela ostvaruje
se na satu lektire
sat se odvija u etiri aze:
1511
<- pripremna aza
>- analitika aza
@- samostalni radovi u/
A- upute za samostalno
itanje novi& dramski& djela
ili gledanje interpretiranog
djela u kazalitu
1. 0 8?58?B7<.= 4B K1@5
provjerava kako su uenici
doivjeli dramsko dj/ u cjelini
(prepoznaju li osnovni ton
djela
komian, tragian, ozbiljan,
tragikomian, satirian),
prepoznaju li dramsku vrstu,
koje su dramske situacije
najimpresivnije, koji su likovi
najvie zaokupili nji&ovu
panju
1512
u pripremnoj se azi
primjenjuju ovi metodi ki
postupci: dijalog, anketa,
pregledavanje ueniki&
radova (pismeni&),
promatranje slikovnog
materijala koji se temelji na
dramskom tekstu (rad s
dramskim mapama)
2. 0 1<1A5D5 H ;.= 4B K1@5
analiziraju bitni problemi
dramskog djela
(ustrojstvo dramske radnje,
likovi, idejni i tematski aspekt
djela, mogu)nosti scenske
realizacije)
1513
3. K1@1 417.4D1A<5G ?1>.F1
prua uenicima mogu)nost
oitovanja vlastiti&
zapaanja o dramskome
tekstu, koja iznose u usmenoj
ili pismenoj ormi
4. @1F?L<5 >5. <14D1F<.I 41D1
ima motivacijsku ulogu:
pripremiti, potaknuti i
usmjeriti uenike na itanje
novog dramskog djela
2. Interpretat%vno ,2'en2&o)
%tanje
1514
ako su uenici upoznali samo
prvi in dramskog djela
individualnim itanjem,
najprije )e iznijeti doivljaje
i zapaanja koja su stekli
itaju)i ga
zatim )e sluati
interpretativno / novi&
dramski& situacija (obino
kljuni&)
kao interpreti mogu nastupiti
uenici lanovi dramske
druine koji su za sat
pripremili odreene dramske
situacije
odabrane se dramske scene
mogu uti s gramoonske
ploe ili magnetooske vrpce
u interpretaciji glumca
1515
tako se dramski tekst usvaja
itanjem u sebi i
interpretativnim / koje
sadri elemente scenskog
govora
govorna interpretacija
odreeni& dramski& situacija
neposrednije i dublje uvodi
uenike u doivljaj dramske
situacije
ona i& istodobno motivira za
dalje itanje teksta i
samostalno govorno
interpretiranje novi& scena
1516
kompozicijska jedinica u kojoj
je ostvarena odreena aza u
razvoju dramske radnje i u
kojoj su likovi predstavljeni u
odreenim odnosima
prvi in uenici itaju kod
ku)e, drugi itaju na satu
(interpretativno /), tre ) i in
itaju kod ku)e usmjereno
uenici dobivaju zadatke koje
) e samostalno rijeiti nakon
itanja dramskog teksta
zadaci za usmjereno itanje
odnose se na objanjavanje
pojedini& scena, postupaka
likova, govora likova,
didaskalija
1517
kad u enici samostalno rijee
postavljene zadatke
utemeljene na usmjerenom
itanju teksta, nastavni )e
sat imati karakter
samostalnog rada, tj/ uenici
)e iznositi svoja zapaanja i
rezultate rada u tom
slu aju sat ) e imati ovakvu
strukturu :
<- utvrivanje problema
koje je trebalo istraiti
>- usmeno ili pismeno
iznoenje problema
@- korekcije, dopune,
generalizacije
A- zadaci za doma)i rad
1518
@- %nterpreta'%ja dram2&e
2'ene
ako u/ nisu upoznali
dramsko dj/ u cjelini ni
pojedine inove i scene,
interpretacija se ostvaruje
ovako:
1. intelektualno i doivljajno
motiviranje u/ za primanje
dramskog djela
2. izbor dramske situacije i
interpretativno itanje
@- emocionalna stanka
A- objavljivanje doivljaja,
korekcija doivljaja
5. interpretacija proitane
dramske scene
E- sistematizacija i
generalizacija
1519
7. motiviranje uenika za
samostalno itanje i analizu
preostali& dijelova teksta
1. P*IP*EMNA 7A"A =
INTE!EKT$A!NO I
DOIV!JAJNO MOTIVI*ANJE
$- "A P*IMANJE D*AM#KOG
DJE!A
a) 5<DBAB;D01A<1 7.D5F135=1 -
trai da se uenicima objasne
pojmovi koji )e biti vezani uz
interpretaciju teksta to su
obino pojmovi s kojima se
susre)u prvi put
objanjavaju se elementi koji
su vezani uz temu djela, ako se
pretpostavlja da i& u/ ne
poznaju
1520
ako je rije o socijalnoj ili
povijesnoj temi, u/ )e se u
uvodnoj azi sata upoznati, u
osnovnim crtama, s onim
tematskim elementima koji )e
biti predmetom dramskog
prikazivanja
b) >.E5FA=1=<1 7.D5F135=1
trai da se osmisli sve ono to
postoji u u/ emocionalnom i
ivotnom iskustvu to )e
olakati pri&va)anje
dramskog dj/ time se interp/
povezuje s iskustvima i
doivljajima te se tako otvara
mogu)nost neposrednijeg i
dubljeg doivljaja dramskog
dj/
1521
c) 0 8?58?B7<.= K1@5 treba
ukloniti sve zapreke koje bi
koile doivljaj dramskoj
djela to znai da se i
leksika interpretacija
ostvaruje prije
interpretativnog itanja
nepoznate rijei i raze koje
)e se pojaviti u dramskom
tekstu objanjavaju se prije
itanja kako ne bi dolo do
koenja, odnosno rasprenosti
doivljaja
2. <- I"BO* D*AM#KE #IT$A.IJE
1522
likovi i osnovne obavijesti o
njima, a zatim se ita prva
dramska scena njezinim )e
se itanjem pobuditi
zanimanje za itanje
(samostalno) ostali& inova
b) 1;. 4B H 5D1 >?174;1
43B<1 ;.=1 .25A=BE1F1
F?G0<13 ?1><=B (vr&unac
zapleta), uenike treba tzv/
spojnim komentarom dovesti
do te scene, tj/ saeto
iznijeti razvoj dogaaja u
drami do trenutka koji )e biti
objavljen interpretativnim
itanjem
1523
to je tzv/ lokalizacija teksta
(odlomka) koji se itaJ takva je
lokalizacija potrebna da bi u/
mogli pratiti odreenu
dramsku scenu u kontekstu dj/
c) 1;. =B ;.=5 0 H /
8?. H 5D1. >?174;.
>=BA. ;.=B 4B
5<DB?8?BD5?1, moe
iznijeti razvoj dogaaja do
scene koja )e se itati
>- >- INTE*P*ETATIVNO
ITANJE D*AM#KE #IT$A.IJE
uenici u toj azi nastavnog
sata doivljavaju dramsku
situaciju, intuitivno proniu u
smisao autorovi& poruka
tekst se moe itati na
razli ite na ine:
1524
a) interpretativno / moe se
ostvariti tako da itatelj
nastupa kao promatra
(oevidac) zbivanja
b) unkcionalniji je oblik
itanje po ulogama takvo
itanje omogu)uje u/ da
doive i spoznaju bit dramske
situacije i da stvore iluziju
kazaline predstave
takvo itanje trai od
itatelja temeljito poznavanje
dramskog teksta, sposobnost
identiikacije s likom koji se
ostvaruje itanjem,
sposobnost zamiljanja
dramske situacije, tj/ okolnosti
u kojima se ostvaruje dijalog
1525
u takvu tipu / interpret
komunicira s drugom osobom i
na taj nain sudjeluje u
stvaranju odreene dramske
situacije
c) za interpretativno / i / po
ulogama uenici se posebno
pripremaju nakon
interpretacije teksta na satu
d) osim interpetacije uitelja ili
uenika, dramski tekst u/
sluaju s gramoonske ploe
ili magnetooske vrpce
@- EMO.IONA!NA #TANKA
1526
nji&ov izraz lica, ne obavlja
nikakve druge radnje (ne e)e
razredom, ne prelistava
knjigu, nita ne zapisuje na
plou, nita ne govori)
A- OBJAV!JIVANJE
DOIV!JAJA8 KO*EK.IJA
DOIV!JAJA
kad uitelj primijeti na izrazu
lica da nastupa trenutak
oputanja, trai da uenici
izraze svoj doivljaj dramske
situacije doivljaj se
izraava usmeno ili pismeno
1. 1;. 4B >.E5FA=1=
.2=1FA=0=B 047B<. - u/
upu)uje orijentacijsko
pitanje kojim potie
iskazivanje doivljaja
1527
a) pitanje se moe odnositi na
osnovni ton dramske scene:
;ako je intonirana ova
scenaN ;oje osje)aje u vama
pobuujeN Lto vam je
smijeno u ovoj situacijiN Lto
vas je potreslo dok ste sluali
ovu dramsku situacijuN
b) prvo se pitanje moe odnositi
na uo avanje sukoba, tj/
odnosa meu likovima:
;ako se likovi meusobno
odnoseN @bog ega su likovi
tako uzbueni, uznemireniN
@bog ega se likovi
sukobljujuN Lto proivljavaju
likovi u ovoj situacijiN ;ako se
ponaajuN ;ako i& zamiljate
na sceniN
1528
c) prvo se pitanje moe odnositi
na primje ) ivanje problema o
kojemu govori autor:
. kojoj se ivotnoj pojavi
govori u ovom dijaloguN ;ako
autor doivljava ljubav,
drutvene odnose, ljudski
poraz, pobjedu, ljudsko
stradanjeN
2. 1;. 4B >.E5FA=1=
.2=1FA=0=B 8547B<. na
anketnim listi)ima ili u svojoj
biljenici
a) na anketnim listi ) ima biljee
svoje doivljaje i zapaanja
nizanjem asocijacija, emocija
i misli uitelj i& motivira na
izraavanje poticajnim
pitanjem ili zadatkom:
1529
@abiljeite na priloene
listi)e osje)aje koje je u
vama izazvala scena koju ste
uli/ Lto ste proivljavali
sluaju)i tekstN <a to ste
pomiljali sluaju)i tekstN
Lto ste predoivaliN Lto ste
pomisliliN Lto vas je najvie
impresioniraloN ;oji biste lik
eljeli glumiti na sceniN ;oje
su vam reenice
najuzbudljivije, najsmjenije,
najtunijeN
1530
odgovora povezuje se s
komentarom i korelacijama
c) ako uenici iznose u anketnim
listi)ima odgovore koji
odudaraju od karaktera
teksta, odgovori se
ispravljaju odgovore
ispravlja uitelj ili uenici
d) na osnovi odgovora (tj/ na
osnovi objavljeni& doivljaja i
zapaanja) stvara se plan za
interpretaciju dramske
scene
5. INTE*P*ETA.IJA
predmetom interpretacije
mogu biti:
a) dramski likovi, b)
kompozicija dramske scene,
c) idejno-tematska osnova
dramske scene
1531
postupci i metode: u toj se
azi nastavnog sata
primjenjuje metoda
&euristikog razgovora,
metoda rada na tekstu
(glasno itanje, usmjereno
itanje, itanje s
podcrtavanjem, citiranje
teksta izborno itanje),
metoda pismeni& radova u/
-(stvaranje plana za analizu
lika, komentiranje odreeni&
replika, ispisivanje jezini&
podataka, ormuliranje
generalizacija, rjeavanje
zadataka na nastavnim
listi)ima koje je pripremio
nastavnik, popunjavanje
1532
graiko predoivanje
kompozicije i odnosa meu
likovima, interpretacija
didaskalija)
E- #I#TEMATI"A.IJA I
GENE*A!I"A.IJA
kad se temeljni problem
osmisli, sreuju se zapaanja,
sudovi i zakljuci, tj/ izvode
se generalizacije
7. MOTIVI*ANJE $- "A
#AMO#TA!NO - I ANA!I"$ DJ-
u zavrnoj azi sata uitelj
motivira uenike: za itanje
preostali& dijelova teksta, za
itanje novog dramskog djela,
za gledanje u kazalitu ili na
televiziji
1533
2) TEAT*O!O5KA
,#.EN#KA) ANA!I"A
ako su uenici upoznali
dramsko djelo gledanjem u
kazalitu ili na televiziji,
interpretacija obu&va)a i
scenske elemente
1. 5@?1E1F1<=B
>.E5FA=1=1 ;1@1A5L<B
8?B>4D1FB - u/ najprije
izraavaju doivljaj kazaline
predstave, izdvajaju
najimpresivnije prizore i
likove, opisuju scenu,
analiziraju kreacije pojedini&
glumaca
1534
2. 048.?B C 5F1<=B 4
5@F.?<57 >?174;57
DB;4D.7 svoja zapaanja
o izvedbi, tj/ o scenskoj
realizaciji dramskog teksta,
usporeuju s izvornim
dramskim tekstom
pronalaze u tekstu
najimpresivnije situacije
(dijaloge, monologe) i
analiziraju postupke glumaca u
interpretaciji ti& dramski&
isjeaka
pri tome opisuju izgled lika i
izgled scene te usporeuju s
didaskalijama
tako je kazalina predstava
motivirala uenike za drugo
itanje dramskog teksta
1535
41D 4B 7.EB .2.I1D5D5
1;. 4B 8.@.F0 IA0735
koji su interpretirali
odreeno dramsko djelo
uenici )e se pripremiti za
razgovor s glumcima i tako
provesti zanimljivu analizu
predstave i dramskog dj/ na
taj se nain ostvaruje veza
kazalita i kole
1;. 40 >?174;. >=BA.
5@FBA5 0 H B<535 H A1<.F5
>?174;B >?0E5<B u koli
s njima se razgovara o
izvedbiJ oni objanjavaju
koncepciju scenske
realizacije pojedini& likova, a
redatelj, scenogra i
1536
svoj udio i svoju koncepciju u
ostvarivanju djela
takvim se postupcima u/
privikavaju na kritiko
prosuivanje kazalinog ina i
odgajaju za budu)e
posjetitelje kazalini&
predstava
a) #&upn% po2jet &a/a0%9noj
pred2tav%
FB@1 <14D1FB >?174;B
;<=5EBF<.4D5 5
;1@1A5LD1 - ostvaruje se
organiziranjem skupni&
(kolektivni&) i pojedinani&
posjeta kazalitu, tj/
prisustvovanjem kazalinoj
predstavi
razvijena praksa suradnje
1537
kole i kazalita biljei pet do
est kolektivni& posjeta
kazalitu tijekom kolske
godine
.?I1<5@135=1 4;08<.I
8.4=BD1 ;1@1A5LD0 571 4F.=B
7BD.>5H;B @<1H1=;B u
godinjim planovima rada
utvruju se, na temelju
kazalinog repertoara,
dramske predstave koje )e se
skupno posjetiti
pri izboru dramski&
predstava prednost imaju ona
dramska djela koja se
prouavaju u nastavi
knjievnosti
1538
termini posjeta prilagouju
se, tj/ usklauju se s
vremenom prouavanja djela u
nastavi
kolektivni posjet kazalinoj
predstavi pretpostavlja
pripremu u enika za gledanje
predstave karakter
pripreme ovisi o prirodi djela
i o-o zada)a
IAB>1<=B ;1@1A5L<B
8?B>4D1FB 7.EB 571D5
?1@A5 H 5DB .-. @1>1 ] B:
a) produbiti analizu dramskog
djela koje su uenici itali i
interpretirali u nastaviJ
b) upoznati scensku postavu
toga dramskog djelaJ
1539
c) upoznavati zakonitosti
scenskog oblikovanja dramskog
teksta i izraajne mogu)nosti
scenskog jezikaJ
d) uvoditi uenike u
teatroloku analizu i
osposobljavati i& za
izraavanje zapaanja i ocjena
kazalinog ina
ve) se pri samostalnom
itanju i interpretaciji
dramskog teksta
uspostavljaju i teatroloki
pristupi
pri itanju i interpretaciji
teksta airmiraju se scenski
zadaci koji postavljaju uenika
u ulogu gledatelja
1540
() #'en2&o %tanje dram2&o4
te&2ta
pretpostavlja odreeni
stupanj teatorskog
(scenskog) zamiljanja
itatelj zamilja scenski
prostor, likove u prostoru,
nji&ov vanjski izgled i
ponaanjeJ
prati kako se mijenja izgled
scene, zamilja zbivanje izvan
scene
43B<4;. H 5D1<=B 8.4D08<. 4B
?1@F5=1 8?57=B<.7 ?1@A5 H 5D5G
7BD.>5 H ;5G 8.4D081;1:
a) u itelj na primjeru pokazuje
uenicima kako zamilja
scenski prostor, lik u scenskom
prostoruJ
1541
b) uitelj trai da u enici na
temelju didaskalija iskau
svoje zamiljanje scenskog
prostora i lika u scenskom
prostoruJ
c) pokazivanjem otograija
scene i glumaca u odreenoj
sceni i sl/
pri izboru teksta za
samostalno itanje uenik
moe dobiti poticaj za
scensko itanje i zadatak koji
usmjerava na takav tip
itanja:
primjer u knj/:
A >nevnik itanja ;rleine
drame 0 agoniji
1542
i. 8odaci o itanju 5me i
prezime:, ?azred:, Lkola
(usmjerenje):, .cjena iz
knjievnosti:
ii. >ramska djela koja sam
itao u teku)oj k/ godini
(ime i prezime pisca, naslov
dramskog djela):
>ramska djela koja sam gledao
u kazalitu ili na televiziji (ime
i prezime pisca, naslov
dramskog djela):
iii. 8ri itanju ;rleine drame
pokuajte se drati ovi&
naputaka: 0 >nevnik itanja
zapisujte:
a) probleme koje pisac otvara
u pojedinim dramskim
situacijamaJ
1543
b) zapaanja o likovima
(psi&oloke, etike znaajke)J
c) zapaanja o govoru
dramski& likova/
5F/ na stranicu >nevnika
itanja upiite podatke koji se
trae:
!/ <aslov dj/, nakladnik,
mjesto, godina/
2. 5me i prezime prireivaa,
pisca predgovora, naslov
pogovora, predgovora/
- Dablica - Frijeme / (datum,
sat) , Dekst (str/) ,
8roblemi , @apaanja o
likovima,@apaanja o govoru
dramski& likova

1544
B >nevnik itanja ;rleine
drame 0 agoniji
555/ 8ri samostalnom itanju
;rleine drame 0 agoniji
pokuajte se drati ove
temeljne upute/ Falja dok
itamo dramo raditi ono to
dobri dramatiari rado dok je
piu: treba pri itanju
neprekidno imati pozornicu
pred oima, zamiljati prizore
i likove dijaloga na pozornici/
5F/ <a stranicu >nevnik
itanja upiite podatke koji se
trae/
!/ <aslov djela, nakladnik,
mjesto, godina/
1545
2. 5me i prezime prireivaa,
pisca predgovora, naslov
pogovora, predgovora/
-F?5=B7B H5D1<=1
(>1D07 5
41D),DB;4D,43B<4;B
@1754A5
scensko itanje moe se
usmjeriti prema posebnim
scenskim problemima to i&
postavlja (otvara) dramski
tekstJ
- tako se itanje moe
usmjeriti prema scenskom
zamiljanju dramskog lika -
scensko zamiljanje dramskog
lika obu&va)a otkrivanje
podteksta svake replike
1546
tj/ otkrivanje namjera,
osje)aja, tenji i misli lika,
naina govornog ostvarivanja
lika, ponaanje lika (geste,
mimika)
zadatak uz samostalno
itanje dramskog teksta
trai popunjavanje
karakteroloke tablice koja
se odnosi na odabrane
dramske situacijeJ
takvo itanje priprema
uenike za scensko
doivljavanje lika na
pozornici, a istodobno i&
priprema za itanje
dramskog teksta po ulogama
1547
') %tanje dram2&o4 te&2ta
po u0o4ama
/ po ulogama metodiki je
postupak koji se primjenjuje
u interpretaciji dramskog
djela s viestrukom namjerom
ono od uenika iziskuje
intimniji odnos prema
likovima, suivljavanje s
nji&ovim tenjama i
proivljavanjima, sposobnost
predoivanja
to su psi&oloke osnove toga
metodikog postupka osim
1548
emocionalnu izraajnost
dramske rijei
itanje po ulogama za&tijeva
posebne pripreme u
pripremnoj azi, koja nastupa
nakon interpretacije teksta,
u/ rjeavaju razliite
zadatke:
1549
odgovaraju na postavljena
pitanja
piu biograiju lika u prvom
licu
iznose karakteristike lika
(zanimanja, sklonosti,
svjetonazore, odnos prema
drugim likovima)
analiziraju govor
opisuju scenu
promatraju otograije na
kojima je prikazan lik ili
scena
kad uitelj provjeri kako su
uenici rijeili zadatke
vezane uz odreene likove i
dramske situacije, pristupa
se itanju teksta po ulogama
1550
kad se proita odreena
dramska sekvencija, analizira
se realizacija
interpretativnog /J
-uenici koji nisu sudjelovali u
itanju teksta nastupaju kao
kritiari: analiziraju govor u
najsitnijim pojedinostima
posebnu pozornost pridaju
vrednotama govorenog jezika,
odreuju stupanj suivljenosti
s likom, usporeuju govornu
interpretaciju uenika i
glumca
time se razvija jo jedna
vana sastavnica u pristupu
dramskom dj/ razvijanje
smisla za scenski govor
1551
razvijanje scenske
imaginacije postie se na
razli ite na ineJ prije nego
to u/ proitaju odreenu
scenu po ulogama, opisat )e
izgled pozornice, prostor u
kojem se kre)u, predmete s
kojima dolaze u kontakt
poticaj za razvijanje scenske
imaginacije moe se ostvariti
ovako:
0itelj zadaje zadatak da
u/ kau to )e ugledati na
sceni kad se digne zastor u
kazalitu na poetku prvog
ina ;rleine drame RIospoda
IlembajeviS
(0 enici ) e, prisje ) aju ) i se
teksta, opisati scenu/)
1552
@a razvijanje scenske
imaginaicije mogu se
upotrijebiti otograije,
ilustracije u knj/ i drugi
slikovni prilozi/ 0/ )e
najprije itati tekst (obino
didaskalije), a zatim
samostalno opisivati
odreene situacije i
usporeivati i& sa slikovnim
prilozima
postupci koji se primjenjuju
za razvijanje scenske
imaginacije pridonose
airmaciji stvaralakog
odnosa prema dramskom
tekstu
zavrni je in u interpretaciji
dra mskog djela pokuaj
1553
dramatizacije, tj/ scenskog
oblikovanja dramskog dj/J
time se otvara nova
problematika u knjievno-
estetskom odgoju u/
takav oblik rada izlazi iz
okvira redovite nastave i
ukljuuje se u slobodne
aktivnosti u kojima u/
razvijaju svoje sklonosti za
razliite oblike stvaralatva
nastava dramske knj/ i
slobodne aktivnosti koje se
povezuju uz knjievno-
estetsko obrazovanje
osposobljavaju u/ za itanje
(doivljavanje i
razumijevanje) dramskog
teksta, za primanje scenske
1554
realizacije dramskog djela
(razvijanje scenske
senzibilnosti) i za samostalno
stvaralatvo
samostalno se stvaralatvo
o ituje u : dramskom
izvoenju i samostalnom
stvaranju dramski& dj/ time
nast/ dramske knj/ preuzima
vanu ulogu u estetskom
odgoju mlade generacije
osnovnokolska nastava
dramske knjievnosti razvija
zanimanje za dramsko djelo i
omogu)uje uenicima dalje
prouavanje drame u srednjoj
koli
1555
9) Metod%&% pr%2tup
rad%o;on2&oj rea0%/a'%j%
dram2&o4 te&2ta
primanje dramskog teksta u
radioonskoj realizaciji
odreuje posebnosti
metodiki& postupanja
sluatelj prima dramski tekst
auditivno, posredovanjem
zvukovni& signala (govora,
umova, zvukova, glazbe6)
auditivne signale sluatelj
dopunjuje vizualnim
predodbama, tj/ na temelju
auditivni& poticaja razvija
vizualne asocijacije
metodiki pristup dramskom
tekstu u radioonskoj
prezentaciji usmjerava se
1556
prema scenskom govoru
(govoru likova) i akustikim
scenskim znakovima
na temelju primljeni&
akustiki& scenski& znakova
aktiviraju se vizualni scenski
znakovi
radi uspjenije recepcije
dramskog teksta u
radioonskoj realizaciji,
nuno je da uenici
pret&odno proitaju taj
dramski tekst - itanjem )e
upoznati tekst i uspostaviti
scenski odnos prema tekstu
radioonska postava teksta
otvara nove mogu)nosti
doivljavanja i spoznavanja
metodi ki pristup
1557
radioonskoj postavi
dramskog teksta
pretpostavlja usmjeravaju)e
zadatke koji upu)uju
sluatelje na akustike
scenske znakove i
aktualizaciju vizualni&
scenski& znakova koji se ne
iskazuju
usmjeravaju ) i zadaci odnose
se na:
govor likova, glazbu, umove,
zvukove i ostale akustike
znakoveJ isto tako usmjeravaju
sluatelje na scensko
zamiljanje (zamiljanje
scenskog prostora, izgleda
likova, postupaka6)
kad u enici odsluaju dramski
1558
tekst, pristupa se
provjeravanju recepcije
teksta prema za&tjevima
usmjeravaju)i& zadatakaJ u
toj se azi ponovno ukljuuje
pisani dramski tekst i
utvruje znaenje njegove
radioonske postave
povezivanjem na izvorni pisani
dramski tekst utvruje se
sustav vizualni& znakova koji
se ne mogu iskazati radijskim
jezikomJ analiza se bavi
svakom replikom i odreuje
njezine scenske mogu)nosti s
gledita akustiki& i vizualni&
scenski& znakova
sustavom pitanja i zadataka
provodi se radioonska
1559
(scenska) interpretacija
dramskog teksta opisani
metodiki pristup oprimjerit
)emo radioonskom
prezentacijom Ilorije ?anka
7arinkovi)a
likovi: >on =ere, sestra
7agdalena, tj/ Ilorija
?adiooska analiza ostvaruje
se sljede)im pitanjima i
zadacima:
;ako poinje prva replikaN
@ato Ilorija ne reagira na
govorni poticaj don =ereN
Lto znai Ilorijin uda& u
odvijanju dijalogaN (8roitaj
didaskaliju koja to
objanjava/) ;ako je Ilorija
uzda&nulaN Ilorija je
1560
reagirala trzajem/
?adioonska postava teksta
nije izrazila taj njezin
postupakj/ ;ako zamiljate
Iloriju koja se trzaN >on
=ere pokuava odrediti
Iloriju kao enu/ 0 jednom
asu ugrize se za usnu/ ;ada
to iniN ;ako zamiljate don
=eru u tom asuN 4estra
7agdalena, tj/ Ilorija,
nasmijei se s nekim tunim
zadovoljstvom/ ;ako
zamiljate taj osmje&N
4estra 7agdalena sva se
zacrveni i zbuni, i spustivi
glavu od stida, jedva uspije
apnuti6 ;omentirajte to
njezino reagiranje/ >on =ere
1561
skoi prijete)i/ 4estra
7agdalena ustane6
8rotumaite te postupke/ <a
temelju pitanja i odgovora
utvruju se govorne i psi&oloke
znaajke likova te unkcija
mimike, geste i pokreta u
karakterizaciji lika
t) PO!A"I5TA $
INTE*P*ETA.IJI
D*AM#KOG DJE!A
u teoriji interpretacije istie
se vanost polazita prema
suvremenoj teoriji
interpretacije polazite mora
biti svaki element knj/ teksta
koji se najimpresivnije
1562
name)e, koji zaokuplja
primateljev doivljajni i
spoznajni svijet
element koji se prvi name)e
itateljevoj (primateljevoj)
panji moe biti vezan uz
tematsko-idejno ustrojstvo
djela, uz njegovu kompoziciju,
uz likove i jezikJ i najsitnija
pojedinost moe zaokupiti
itateljevu panju i trai
objanjenje
u interpretaciji dramski& dj/
polazite moe biti idejno-
tematska osnova dj/,
struktura, likovi, jezik bez
obzira na to koje se polazite
uzima, ono se promatra kao
sastavni dio cjelovitog djela,
1563
tj/ u kontekstu djela
a) TEMAT#KO?IDEJNA
ANA!I"A
provodi se povezano s
analizom kompozicije, likova i
jezika djela
7BD.>5H;5 8.4D0835
ako su uenici proitali ili
gledali djelo u kazalitu ili na
televiziji, idejno-tematska
interpretacija provodi se
dijalokom m/ (metodom
&euristikog razgovora),
postavljanjem teza koje u/
argumentiraju tekstom,
kontrolnim zadacima
primjenom ti& metodiki&
postupaka ustanovit )e se
mogu li u/ odrediti o kojoj
1564
ivotnoj pojavi govori
dramsko djelo i kako autor
doivljava svijet koji je
prikazan
autorova idejna pozicija
otkriva se u kompoziciji
likova, u postavljanju sukoba i
u njegovoj motivaciji, u
izgradnji djela, u izboru
jezini& sredstava
pri tematsko-idejnoj
interpretaciji u/ obavje)uje
uenike o onim pojavama koje
su im nepoznate
u interp/ idejno-tematske
osnove ukljuuje se povijesni,
socioloki, politiki i
biograski komentar:
a) povijesni komentar -
1565
ukljuuje se u tem-idej
interp/ dramski& dj/ koja su
inspirirana povijesnim
temama i linostima
b) socioloki komentar -
ukljuuje se u interp/
socijalne drame
c) politi ki u interpretaciju
socijalno-politike drame
d) biograski komentar -
ukljuuje se u interp/ oni&
dramski& dj/ koja su vezana
uz autorovu biograiju
.L interpretacija - ne smije
unositi previe elemenata u
objanjavanje geneze teme
jer time optere)uje uenike
otkrivanjem tematsko-idejni&
osnova dramskog dj/ u/ ire
1566
krug spoznaja i izgrauju
pogled na svijetJ
-svaka tematsko-idejna interp/
omogu)uje odreivanje stava,
promatranje autorove vizije
svijeta u kontekstu
suvremenog ivota
u enicima .L nije dostupna
takva idejno-tematska analiza
koja u pojedinostima otkriva
autorov povijesni i drutveni
okvir
() KOMPO"I.IJ#KA
ANA!I"A
otkriva ustrojstvo dramskog
dj/ tradicionalna s&ema
dramske radnje obu&va)a
1567
ekspoziciju, zaplet,
kulminaciju i raspletJ
a) ekspozicija obino
obu&va)a prve scene, b)
zaplet se pojavljuje u prvom
inu, c) kulminacija u inalu
pretposljednjeg ili
posljednjeg ina, d) rasplet u
zavrnom prizoru
doga aji u dramskom dj/
odvijaju se uglavnom u
uzrono-vremenskoj
postupnosti, tj/ prevladava
kronoloki princip kompozicije
kompozicijska se analiza ne
provodi zato da bi se
uspostavio sustav dogaaja
ona tei otkrivanju sukoba i
polarizaciji likova koja je
1568
uvjetovana organizacijom
sukoba
otkriva tzv/ vanjsku
dramatiku (vidljivu) i
unutarnju (skrivenu)
dramatiku koja proizlazi iz
meusobni& odnosa likova
pri odreivanju kompozicije
dramske radnje primjenjuju
se graike kompozicijske
s&eme kojima se prikazuje
raspored likova po inovima,
polarizaciji likova i aze u
razvoju dramske radnje
primjer u knj/ odnosi se na
7oliereova Lkrca
0 kompozicijskoj se analizi
dramskog djela primjenjuju ovi
7BD.>5H;5 8.4D0835:
1569
1. uitelj ili uenik prepriava
razvoj dramske radnjeJ
obino provodi saeto
prepriavanje dramske
radnje
2. naizmjenino prepriavanje
dramske radnje po inovimaJ
svaki novi in prepriava
drugi uenik
3. prepriavanje dramske
radnje po azamaJ svaku novu
azu prepriava drugi
uenik,druga uenica
4. obrnuto prepriavanje
dramske radnje od zavrne
scene (raspleta) prema
ekspoziciji
5. prepriavanje koje prati
ulazak likova u dramsku
1570
radnju
6. citiranje teksta koji
najavljuje odreenu azu u
razvoju dramske radnje
7. odreivanje kompozicije na
osnovi kompozicijske s&emeJ
uitelj predouje uenicima
kompozicijsku s&emu, a oni
odreuju koji dogaaji ulaze
u okvir pojedine aze
8. uitelj iznosi uenicima plan
kompozicije dramske radnje
u poreme)enu redoslijedu
zbivanjaJ u/ uspostavljaju
odgovaraju)i redoslijed i
obiljeavaju aze u razvoju
radnje
9. pokazuju se otograije
pojedini& scenaJ u/ odreuju
1571
na koje se scene odnose
prikazane otograije i koji
trenutak u razvoju dramske
radnje obiljeavaju
10. uenici rasporeuju likove u
vezi s osnovnim sukobom
11. u/ iznosi uenicima
najvanije dramske scene, a
oni odreuju koji likovi imaju
sredinje mjesto u
prikazanim scenama
12. kompozicija se moe
odreivati prema mjestu i
vremenu radnje u pojedinim
inovima
odreuju)i mjesto i vrijeme
zbivanja radnje, mogu se
usporedo iznositi pojedinosti
koje govore o tzv/ scenskom
1572
okviru (detaljniji opis
prostora interijera,
eksterijera, opis pejzaa,
ugoaja)
.) TEO*IJ#KE O#NOVE "A
INTE*P*ETA.IJ$
D*AM#KOG !IKA
a) Va3no2t 0%&a u 2tru&tur%
drame
teorija drame istaknula je
vanost lika u strukturi
draskog dj/ 1ristotel je u
svojoj 8oetici uspostavio
redoslijed elemenata dramske
strukture: !/ radnja, "/
ljudski likovi, #/ dikcija, $/
misao, %/ prizor i '/ pjesma
1573
u 1ristotelovu poretku
dramski& el/ ljudski lik
(dramski lik) dolazi na drugo
mjestoJ budu)i da se radnja i
ostali elementi vrsto vezuju
uz ljudski lik, moemo
govoriti o sredinjoj ulozi lika
u strukturiranju dramskog dj/
u teoriji analize dram/ dj/
postavlja se kao sredinji
problem kako treba
tumaiti dramske likove
() Po2e(no2t% dram2&o4
te&2ta
1574
posebnosti analize dramskog
lika proizlaze iz posebnosti
njegova poloaja u strukturi
dramskog djelaJ dramski se
tekst razlikuje od epskog
(pripovjednog) teksta svojim
organizacijskim znaajkama
on se sastoji od govora likova
(dijaloga i monologa) i
didaskalija didaskalije
sadre naputke (obavijesti) o
dekoru, namjetanju scene i
ponaanju glumaca na sceni
1575
glumeJ ima i svoju vremensku
mjeru, tj/ traje obino #-
$- minuta
dio ina u kojem se likovi na
pozornici ne mijenjaju zove se
scenaJ ona se dijeli na replike
(govorne jedinice kojima se
ostvaruje komunikacija meu
dramskim likovima)
') O(0%&ovanje dram2&o4 0%&a
lik se u dramskom djelu
izgrauje u drukijim
uvjetima i drukijim
sredstvima nego u epskom
djelu
1576
kako se dramsko djelo
temelji na prikazivanju
konliktni& situacija, lik
izrasta iz temeljnog
dramskog konlikta,sukoba
bori se s zaprekama u sebi i u
svijetu u kojem ivi, svoju
du&ovnu i tjelesnu energiju
usmjeruje na svladavanje
problema: psi&olokog,
moralnog, socijalnog,
ideolokog i ilozoskog
karaktera
pri oblikovanju i oivotvorenju
dramskog lika najvaniju
ulogu preuzimaju govorni
oblici izraavanja (dijalog i
monolog)
1577
osim govorne karakterizacije
u dramskom djelu postoji i
tzv/ nejezina (negovorna)
karakterizacija svoju
osobnost i karakter dramski
lik iskazuje gestama i
mimikom
u raspravama o mogu)nosti
kreiranja dramskog lika istie
se da je raspon sredstava pri
oblikovanju dramskog lika
manji nego u epskom djelu
tako Dimotejev smatra da su
likovi u drami jednostanije
prikazani nego u epskom djelu
upravo zbog ogranienosti
sredstava izraavanja
1578
dramski lik moe
konkretizirati samo ono to je
vanjsko u pokretima,
stvarima i razgovorima on
ne moe s takvom puno)om
otkriti unutarnji sadraj
ovjekov u svim nijansama kao
to je to dostupno epu ili lirici
tvrdnja o nemogu)nostima
drame da izrazi unutarnji
sadraj ovjekov u svim
nijansama teko se moe
pri&vatiti najpoznatiji likovi
dramske knj/ otkrivaju
najdublje i najkompleksnije
sadraje ovjekova
unutarnjeg ivota (.t&elo,
Gamlet)
1579
dramski su likovi nezavisniji
od svoga tvorca nego likovi u
epskim djelima jer se autor u
drami ne pojavljuje kao
pripovjeda i komentatorJ ta
okolnost pridonosi otrijem
izdvajanju dramskog lika u
strukturi djela
d) Teatro0o9&% pr%2tup 0%&u
postoji i scenski (teatroloki)
pristup dramskom liku i
1580
literarnog teksta i njegove
scenske realizacije
dramski je tekst ponajprije
namijenjen prikazivanju na
sceni i dramska zamisao
dobiva svoju dovrenu ormu
samo pri scenskoj realizaciji
dramski se tekst u scenskoj
realizaciji pokazuje i
dokazuje kao nova
umjetnika stvarnost koju
kreiraju, na predloku
literarnog teksta, redatelji,
glumci i ostali sudionici
kazalinog ina
e) #'en2&o o3%votvorenje
1581
scena proiruje mogu)nosti
karakterizacije, tj/
konkretizacije dramskog likaJ
pri scenskom oblikovanju
dramski& likova redatelj
iskoritava razliita sredstva:
prostor, zvukove, umove,
svjetlosne uinke, ljudski
glas, mimiku, geste
u scenskoj se realizaciji
dramski lik pojavljuje pred
gledateljem kao iv ovjek
glumac svojom senzibilno)u
ispunjava stvoreni dramski
lik, uda&njuje mu ivot
gledatelj postaje sudionikom
zbivanja u kojem glumac
prenosi (izraava) ivotnu
dramu pojedinog lika
1582
>/ A/ 4tajen istie doprinos
glumca u predstavljanju
dramskog lika ovim rije ima:
=edinstven doprinos ivoga
glumca sastoji se u njegovoj
sposobnosti da popuni piev
okvir, zadravaju)i svu
simbolinost i univerzalnu
sugestiju koju taj okvir
sadri, istodobno je
predstavljaju)i publici
oivotvorenom i dinaminom/
;ljuna rije je ovdje
oivotovrena/ 4ve vrijednosti
umj/ ovise o sposobnosti
umjetnika da i& prenese
publici i pretvori u jednu
sasvim doivljenu,
nada&njuju)u snagu/ .vo
1583
postavlja granice simbolu: lik
mora biti dovoljno ljudski da
bi glumac mogao pogodno ga
predstaviti svojom osobno)u
i da bi ga gledatelj mogao
prepoznati/
;) %tate0j = 40edate0j =
dram2&% 0%&
doivljavanje i spoznavanje
dramskog lika itanjem
teksta temelji se na
neposrednoj itateljevoj
literarnoj sposobnosti i
sposobnosti zamiljanja
1584
dramski se tekst pri itanju
prima bez posrednika, ne
iskljuuju)i, razumljivo,
autora, koji u itateljevoj
svijesti iezava kao
posrednik
pri itanju dramskog teksta
stupanj konkretizacije lika
uvjetovan je sugestivnom
snagom teksta (njegovi&
poruka) i razvijeno)u
itateljeve literarne
imaginacije
itatelj prima dramske
situacije kao dio neposredne
stvarnosti, ali istodobno
osje)a da to nije ivot, nego
njegova umjetnika
konkretizacija
1585
taj se odnos oituje i pri
itanju ostali& knj/ vrsta, ali
se pri itanju dramskog
teksta osobito name)e
=/ 7/ Aotman istie da
Rumjetnost trai dvojako
proivljavanje istodobno
trai da itatelj zaboravi da
je pred njim zamisao (ikcija)
i da bude svjestan da je to
ikcijaS
gledanje scenske izvedbe
dramskog teksta prua nove
mogu)nosti doivljavanja i
spoznavanjaJ 2jelinski je ta
dva tipa komunikacije s
dramskim likovima odredio
ovako:
1586
-ukratko to kae kad ita
zamilja kako izgleda lik i
kako zvui njegov govor, kroz
tvorca osje)a njegovu
prisutnostJ no dramska poezija
nije potpuna bez scenske
umjetnostiJ da bismo potpunije
upoznali lik, treba vidjeti i
sluati kako on djeluje i govori
(moje)
4) G0uma' = 0%&
postoje razliite teorije o
odnosu glumca prema liku to
ga interpretira na sceni i o
odnosu gledatelja prema
glumevoj interpretaciji lika
1587
1ristotel je smatrao da je
svr&a tragedije kat&arsis
proi)enje gledatelja od
stra&a i saaljenja koje se
javlja kao rezultat
uivljavanja tako je
stvorena aristotelovska
koncepcija teatra koji se
temelji na uenju o
identiikaciji glumca i lika,
gledatelja i glumca koji lik
interpretira - kazalina
predstava treba djelovati
prije svega na emocije
1588
teorija uivljavanja
(Bin`&lunga) detaljnije i
sustavnije je razraena u
radovima estetiara "-/
stolje)a prema toj teoriji,
komunikacija s umj/ djelom
oituje se kao unutarnja
aktivnost itatelja
sadraj uivljavanja ini
unutarnja aktivnost
primateljeve osobnosti koja
je izazvana umj/ djelom tu
unutarnju aktivnost neki
teoretiari nazivaju i
doivljajem umjetnikog
djela
B/ Gusserl je doivljaj djela
deinirao kao proces koji se
neprestano mijenja
1589
;/ 4/ 4tanislavski istie
teatar proivljavanja,
nasuprot teatru
predstavljanjaJ u skladu s
takvim pogledima, trai od
glumca da svoju cjelokupnu
tjelesnu i psi&iku energiju
usmjeri prema onome to se
dogaa u dramskom liku koji
)e oivotovoriti na sceni
glumac mora imati jako
razvijenu sposobnost
doivljavanja, zamiljanja,
spontanog predavanja
osobnosti koju interpretira
1590
0 suivljavanju s dramskim
likom treba posti)i razinu
koju pokazuju djeca u
trenucima stvarala kog
zamiljanja: (u knj/)
Bto, kad umj/ doe do
djeije istine i vjere u
nji&ovim igrama, tada )ete
mo)i postati veliki glumac/ (;/
4/ 4tanislavski)
novije teorije odstupaju od
takvi& s&va)anja one polaze
od racionalne koncepcije u
tumaenju dramskog lika
gledatelj ne treba suosje)ati
s likovima, prema njima valja
uspostaviti kriti ko-analiti ki
odnos
1591
racionalna, antiiluzionistika
koncepcija kazalinog ina i
dramskog lika najpotpuniji je
izraz doivjela u teoriji 2/
2rec&ta svoje uenje je
oznaio terminom
Ferremdung (F-eekt)
prema 2rec&tovoj teoriji,
smisao kazaline predstave
nije u izazivanju emocija,
nego u Rbuenju kritikog
stava u gledateljaS glumac
se ne identiicira s likom to
ga kreira, ve) ga Rpromatra s
posebnog gleditaS, otkriva o
njemu svoje miljenje i poziva
gledatelja da zauzme kritiki
stav
1592
suoavaju)i ulogu gledatelja u
dramskom teatru koji poiva
na teoriji identiikacije i
epskome teatru koji izrasta
na teoriji otuenja, 2rec&t je
ustanovio ove razlike:
Iledatelj dramskog teatra
kae: R>a to sam i ja ve)
osje)ao/ Dakav sam ja/ Do je
prirodno/ 8otresa me patnja
ovog ovjeka jer za njega
nema izlaza/ Do je velika umj/,
tu je sve samo po sebi
razumljivo/ 8laem sa
zaplakanim, smijem se sa
nasmijanim/S
1593
Iledatelj epskog teatra
kae: RDo ne bi& nikada
pomislio/ Dako se to ne smije
initi/ Do je vrlo upadljivo,
gotovo nevjerojatno/ Do mora
prestati/ 8otresa me patnja
ovog ovjeka jer bi za njega
ipak bilo izlaza/ Do je velika
umjetnost: tu nije nita samo
po sebi razumljivo/S 4mijem
se zaplakanom, plaem zbog
zasmijanog/
1) $ en%&
vode)e teorije glume i
primanja poruka u dram/ dj/
ne mogu se podjednako
primjenjivati u k/
interpretaciji dramskog dj/
1594
istraivanja su pokazala da se
u pristupu umj/ dj/ oituje
tzv/ naivni realizam
svojstven neizgraenom
itatelju djeca umj/
stvarnost ne s&va)aju kao
autonoman svijet, ve) kao dio
svakodnevne stvarnosti
dramske likove, osobito
scenske, doivljavaju i
pri&va ) aju kao dio
neposredne stvarnosti
istrauju)i odnos uenika
mla i& razreda .L prema
scenskim likovima, ./ 5/
<ikiorova ustanovila je da
1595
pri&va)anju likova dolazi do
tzv/ potpune identiikacije
mali se gledatelji izjednauju
s likovima u nji&ovim
proivljavanjima, sklonostima,
postupcima, vanjskom izgledu
i socijalnom tipu aktivnosti
dolazi do gubljenja vlastitog
RjaS i njegove projekcije u
strukturu dramskog lika
u skladu s doivljajno-
spoznajnim mogu)nostima u/,
interpretacija im otkriva
dramske likove kao
utjelovljenje autorovi&
zamisli, kao izraz njegove
stvaralake imaginacije, kao
autonoman umjetniki svijet
1596
budu)i da dramski likovi
otkrivaju mladom itatelju
jo neiskuane doivljaje i
emocije, nove spoznaje o
ovjeku i njegovoj prirodi,
interpretacija u svojoj
metodikoj organizaciji uzima
u obzir tu vanu okolnost i
omogu)uje u/ da uoava nove
odnose meu likovima i spozna
nove istine o ovjeku i ivotu
pri izgra ivanju metodi ki&
postupaka o ituje se
emocionalni i racionalni
pristup
1597
- uenici se suivljavaju s
likovima u granicama svoji&
mogu)nosti, ali istodobno
uspostavljaju i kritiko-
analitiki stav prema njima
interpretacija uvodi uenike
u podtekst tako prevladava
prirodnu tenju mladog
itatelja da dramski tekst
promatra ponajprije kao
vanjsko dogaanje
istraivanja su pokazala da se
mladi gledatelji u svojim
sudovima o vrijednosti
dramskog djela kao prvo
oslanjaju na njegov
abulativni karakter
1598
otkrivanje podteksta, prema
uenju 4tanislavskog,
omogu)uje itatelju
dramskog teksta da uoi
splet bezbrojni& raznoliki&
unutarnji& struktura djela,
satkan od Rmagini& akoS,
dati& okolnosti, svi& mogu)i&
tvorevina mate, unutranji&
pokreta, objekata koji
privlae panju, manji& i
ve)i& istina i vjerovanja u
nji&, adaptacija i drugi&
slini& elemenata
1599
interpretacije dramske
umjetnosti tako )e i
dramski lik postati
predmetom literarne i
scenske analize nastava )e
osposobljavati u/ za itanje
dramskog teksta, tj/ za
razumijevanje njegovi&
poruka i gledanje kazaline
predstave koja trai novu
senzibilnost
u) #.EN#KI
"ADA.I8 D*AM#KE I
#.EN#KE VJEBE
a) #'en2&% /ada'%
1600
uz itanje i sluanje dramski&
djela vezuju se scenski
kreativni i analitiki zadaciJ
a) scenski kreativni zadaci
slue razvijanju scenske
imaginacije, a b) analitiki
osmiljavanju i ocjenjivanju
scenski& rjeenja i postupaka
A) po2toje ra/0% %te vr2te
2'en2&%1 &reat%vn%1 /adata&a
1601
<- scenski zadaci koji trae
da uenici na temelju
didaskalija predoe %/40ed
po/orn%'e, tj/ scenski okvir u
kojem se odvija dramska
situacija:
Fi ste u kazalitu/ 0
atmoseri iekivanja/ 8odie
se zastor/ Lto )ete ugledati
na pozornici kad se digne
zastor na poetku prvog ina
;rleine drame Iospoda
IlembajeviN
>- scenski zadaci koji trae
da uenici predoe %/40ed 0%&a
u odreBen%m 2%tua'%jama
1602
;ako izgleda barunica 3asteli
u prvom inu drame Iospoda
Ilembajevi kad se pojavi na
sceniN
@- scenski zadaci koji trae
da uenici predoe odno2e
meBu 0%&ov%ma, nji&ov
ra2pored na 2'en%, kretanje:
;ako su rasporeeni likovi u
prvom prizoru prvog ina u
drami Iospoda IlembajeviN
;ako se na pozornici kre)u
Aeone i njegov otac u sceni
obraunaN
1603
A- scenski zadaci usmjereni
na otkrivanje deta0ja na
po/orn%'%, tj/ detalja u
interijeru, eksterijeru,
detalja koji se vezuju uz lik:
;ako zamiljate Aeonea kada
prstima nervozno prebire po
luliN ;oji su portreti prisutni
u ku)i Ilembajevi&, unkcijaN
D- scenski zadaci koji trae
da uenici odrede svoju
/am%2ao 0%&a na 2'en%, tj/
svoje vienje scenske
interpretacije lika:
.dgovara li vaoj scenskoj
zamisli prva ili druga
koncepcija Aaure Aenbac& u
scenskoj interpretaciji:
1604
a) Aauru treba glumaki
ostvariti kao strastvenu i
razdraljivu enu
b) Aauru treba glumiti kao
senzibilnu i inteligentnu enu
E- scenski zadaci koji trae
da uenici odrede kako
4ovorno treba ostvarivati
odreene rep0%&e:
;ako )ete izgovoriti repliku
Aaure A/ u sceni obrauna s
;/: (replika) Go)ete li tu
repliku izgovarati:
razdraljivo, ustreptalo,
prigueno, grevito, smireno,
agresivnoN
1605
F- scenski zadaci koji trae
da uenici op%9u % %/ra/e
4e2te, m%m%&u % &retanje
pojed%no4 0%&a u odreenoj
dramskoj situaciji:
>uboka koncentracija/ Diina/
4tanka/ Aaura je bacila
cigaretu i tako stoji nijema/
.nda ode do sekretara i
tamo6
svaki od spomenuti& scenski&
zadataka kreativnog tipa
usmjeren je na odreeni
aspekt scenske realizacije
dramskog dj/J zadaci
postavljaju uenika u ulogu
glumca, redatelja i
scenograaJ na taj se nain
ostavruju nove mogu)nosti
1606
doivljavanja i spoznavanja
dramskog teksta
B) ana0%t% &o?&r%t% &% /ada'%
primjenjuju se u
interpretaciji dramskog
djela u unkciji spoznavanja i
prosuivanja knjievni& i
scenski& elemenata dramskog
djela
zadaci koji se usmjeravaju na
osmiljavanje i procjenjivanje
scenski& elemenata dramskog
djela obu&va)aju:
dramske likove u
interpretaciji razliiti&
glumaca, scensku postavu
drame, redateljsku koncepciju,
scenograiju, kazalinu kritiku
1607
1. anal/-krit/ zadaci koji slue
upo/navanju podte&2ta
temelje se na itanju
dramskog tekstaJ u poetnoj
azi uitelj tumai podtekstJ
moe citirati tumaenje
redatelja ili teatrologaJ isto
tako moe citirati miljenje
glumca o tome kako s&va)a
podtekst odreene replike
uvoenje uenika u
razumijevanje podteksta
odvija se u nekoliko aza:
1.najprije se odabere replika
kojoj treba odrediti podtekst
2.uenici samostalno
(usmjerenim) itanjem
pokuavaju odrediti podtekst
3.uitelj provjerava rezultate
1608
samostalnog rada uenika
4.uitelj ili uenici ispravljaju i
dopunjuju rezultate
samostalnog rada
5.uitelj citira tumaenje
redatelja ili teatrologa te
iste replike
6.uitelj citira miljenje
glumca o tome kako treba
realizirati podtekst odreene
replike
pri rjeavanju tog tipa
zadataka primjenjuju se tzv/
&ara&tero0o9&e ta(0%'e, koje
sadre repliku, doivljajno i
misaono stanje lika, govornu,
mimiku i gestovnu
realizacijuJ na temelju ti&
odrednica uenik pokuava
1609
izgovoriti repliku, tj/ izraziti
njezin podtekst
2. analitiko-kritiki zadaci
mogu se temeljiti na
pred0o9&u &a/a0%9ne &r%t%&eJ
kad uenici doive dramsko
djelo na sceni, moe se
pristupiti analizi kazaline
kritike
u primjeni tog postupka
oituje se ovakav redoslijed:
1. uenici iskazuju svoje
dojmove o kazalinoj
predstavi, izriu svoje
miljenje i ocjene glume,
reije, scenograije
2. ita se kazalina kritika o toj
predstavi
3. uenici iznose svoje miljenje
1610
o ocjenama koje su izreene
u kritici
4. usporeuju (suoavaju) svoje
miljenje i ocjene s
miljenjem kazalini&
kritiara
takve analize razvijaju
polemiko miljenje,
oslobaaju uenikovo vlastito
s&va)anje pojedini& scenski&
elemenata i izgrauju
teatarsku senzibilnost i
kritinost
3. analitiko-kritiki zadaci
mogu se usmjeriti samo na
40um'a i njegovu 4ovornu
rea0%/a'%ju uloge za takav
tip vjebe prijeko je
potrebno imati govornu
1611
snimku koja slui kao
predloak za analizuJ
analiza se provodi redom:
1. uenici na temelju
samostalni& itanja dramskog
teksta, odreuju govorne
karakteristike lika
2. sluaju govornu snimku toga
teksta u interpretaciji
odreenog glumca
3. izraavaju zapaanja i
primjedbe na govor glumca
4. analiziraju vrednote govornog
jezika kojim je glumac uspio
izraziti emocionalne i misaone
vrednote teksta
u analizi govora glumca
uenici se pozivaju na
d%da2&a0%je i komentiraju
1612
govorne realizacije u skladu s
kontekstom i autorovom
zamisli lika u odreenoj
situaciji
4. analitiko-kritiki zadaci
mogu se temeljiti na 2'en2&oj
pov%je2t% dram2&o4 dje0a
uenici upoznaju razliite
scenske realizacije pojedine
drame, glumce koji su
interpretirali pojedine likove,
zapise redatelja o
postavljanju drame na scenu,
izjave glumaca, kazaline
kritike iz pojedini& razdoblja
i sl/
u provedbi analitiko-
kritiki& zadataka
utemeljeni& na scenskoj
1613
povijesti djela primjenjuju se
ovi metodiki postupci:
uitelj obavje)uje uenike o
postavljanju djela na scenu i
pri tome pokazuje snimke
pojedini& prizora i scena u
interpretaciji glumaca
razliiti& kazalita, razliiti&
razdoblja
uitelj prikazuje dijapozitive
o izgledu scene u razliitim
teatarskim postavama
ita zanimljive zapise o tome
kako je drama postavljena na
scenu, kako je redatelj
pristupao svome poslu, kako
su glumci radili na oblikovanju
uloge i sl/
na temelju takvi& postupaka
1614
mogu se stavrati problemske
situacije - u/ se opredjeljuju
za odreene koncepcije u
postavljanju drame i trae
argumentaciju za svoje
stavove
za provedbu ti& zadataka
posluit )e i televizijske
emisije, tzv/ televizijski
teatar u tom se tipu emisija
pristupa scenskoj povijesti
reprezentativni& dramski&
dj/ koja ulaze u program
nastave knj/J
kao ilustrativna graa u
provedbi te koncepcije mogu
se odabrati tekstovi poznati&
redatelja i teatrologa
(4tanislavskog, Iavelle,
1615
4tupice, Kergussona, 4elema i
dr/)
analitiko-kritiki zadaci
ukljuuju se u razliite aze
interpretacije drame i
pokrivaju razliite aspekte
njezine strukture
() #tvara0a&e dram2&e %
2'en2&e vje3(e
knjievno-scenski odgoj i
obrazovanje ne ostvaruju se
samo itanjem i
interpretacijom dramski& dj/
te gledanjem i
interpretacijom scenski& dj/
1616
u razvijenom tipu literarno-
scenskog odgoja i
obrazovanja vano mjesto
pripada dramskom i scenskom
stvaralatvu u/ koje se
ostvaruje u nastavi i
izvannastavnim oblicima rada
dramsko i scensko
stvaralatvo u/ airmirano je
u teoriji, k/ praksi i
posebnim kazalinim
ustanovima za njegovanje
djejeg i omladinskog
scenskog stvaralatva
(@agrebako kazalite mladi&,
7ala scena i dr/)
knjievno-scenski odgoj i
obrazovanje ostvaruju se
1617
stvaralaki& i scenski& vjebi
a) "vje/dana !ad%&a navod%
ove vr2te dram2&%1 % 2'en2&%1
vje3(%
-koje provodi s lanovima
@agrebakog kazalita mladi&:
1. vj- opa3anja % &on'entra'%je
imaju skupni oblik i
ostvaruju se igrom u kojoj se
pogaa razmjetaj stvari u
prostoru
2. vj- 20u9anja % ra/v%janja
pr%e ,/am%90janja nje/%na
/avr9et&a) usmjerene su na
pra)enje abule i razvijanje
sposobnosti predvianja
1618
3. vj- op%2%vanja 20%&e %0%
umjetn%&e reprodu&'%je
prema sje)anju usmjerene su
na razvijanje likovne
memorijeJ vjeba trai da
djeca govore o slici koju su
promatrala nekoliko sekundi,
a zatim se slika uklanja
4. vj- ra/v%janja a2o'%ja'%ja
ostvaruju se tako da dijete
dobije dio stvari (npr/
komadi) tkanine, glume, koe,
drva, stakla) koje slue kao
poticaj za zamiljanje cjeline
kojoj dio pripada i za
razvijanje asocijacija
? ta se vjeba oboga)uje
zamiljanjem mjesta gdje se
stvari nalaze i nji&ova vlasnika
1619
5. vj- prepo/navanja 2tvar%
/ave/an%1 o%ju provode se
tako da djeca dodirom
prepoznaju predmet i
razvijaju asocijacije (dodire,
mirisne, vidne i slune)
6. vj- pro%/voBenja %
prepo/navanja /vu&ova
provode se tako da djeca
sama izrauju glazbene
instrumente od papirni& i
limeni& kutija, napunjeni&
gra&om, kameni)ima i
avli)ima, i proizvode
razliite zvukove:
-zvukovima ukalica
RproizvodeS kiu, vjetar i sl/J
nakon toga djeca upoznaju k/
instrumentarij i razvijaju
1620
asocijacije uz zvukove
pojedini& instrumenata
7. vj- u ra/v%janju dram2&o4
d%ja0o4a trae da u/
samostalno stvaraju dramski
dijalog
8. vj- 2tvaranja dram2&e
radnje ,/ap0eta8 ra2p0eta)
trae da dijete u zadanom
tijeku radnje samo stvara
zaplete, rasplete, uvodi u
radnju dramske likove i
postavlja i& u razliite odnose
9. vj- tran/%'%je obu&va)aju
prijenos doivljaja iz
neposredne stvarnosti u
zamiljenu stvarnost
10. vj- &retanja u pro2toru
trae da dijete nainom
1621
kretanja sugerira prostor u
kojem se kre)eJ promatrai
prema nainu kretanja
utvruju prostor, a dijete
koje je izvodilo vjebu daje
svoje tumaenje
11. per'ept%vne vje3(e u/
predmete (percepcija vida,
opipa, mirisa, okusa, slu&a)
razvijaju stvaralaku matu,
tj/ djeca zamiljene predmete
najprije ugledaju, gledaju,
dodiruju, oslukujuJ uz
predmete mogu razvijati i
svoj emo/ odnos
12. vj- per2on%;%'%ranja %
%dent%;%'%ranja trae da se
oivljavaju predmeti i pojave i
da se dijete identiicira s
1622
predmetom ili pojavom
13. vj- 2tvaranja te&2ta trae
da dijete stvara tekst na
temelju razliiti& poticaja
sve navedene vrste vjebi
zapravo su improvizacije jer
ni u emu nisu iksirane,
pruaju slobodu izbora i
izraavanja
() Br%an MaN predv%Ba 2u2tav
vje3(% prema 2tupnjev%ma 9&-
2u2tava
za uenike nii& razreda .L
predvia vj/ od pet do deset
puta tjedno, za u/ vii&
razreda .L i u/ 4L predvia
dramske vj/ koje traju puni
k/ sat
1623
u njegovu sustavu na prvom su
mjestu vjebe matanja
njima se pridruuju vjebe
percipiranja koje takoer
potiu matu pokretom,
zvukom, dodiromJ posebnu
vrstu ine govorne vjebe
koje se temelje na uoavanju
odnosa izmeu govora i osobeJ
zavrni tip vj/ ine vjebe
senzitivnosti i cjelovite
karakterizacijeJ na temelju
spomenuti& tipova vj/ moe se
prije)i na improvizacije kao
sintetiki tip vjebe u kojoj
se sjedinjuju elementi iz
pret&odi& vjebi
') Jean?P%erre *Nn4aert
1624
provod% u na2t- dram- &nj-
ra/0%%te vj-
vjebe itanja dramskog
teksta slue razvijanju
ekspresivnosti i emocionalnom
nijansiranju tekstaJ to su vj/
interpretativnog itanja
teksta
vjebe recitiranja
(deklamiranja) provodi kao
svojevrstan oblik scenskog
govoraJ jedan u/ recitira
tekst, ostali su sluatelji
(publika)J vjeba trai da
recitator uspostavlja kontakt
sa sluateljima
vjebe govorenja dramskog
dijaloga trae da se iskae
ton govora, da se odredi
1625
odnos osobe koja govori
prema porukama koje prenosi,
da se pronikne u doivljajno
stanje lika
vjebe insceniranja trae da
se u razredu ostvari
odabrana scena iz dramskog
djela napamet ili slue)i se
tekstom
d) E0%2a(et1 D%ene2'1
u2po2tav0ja dram2&e %4re
&oj%ma ra/v%ja 2tvara0a&e
2po2o(no2t% uen%&a
njezine dramske igre
obu&va)aju tjelesnu
ekspresiju (pokret, mimiku,
geste) i verbalnu ekspresiju
(disanje, artikulaciju, govor)
1626
ona organizira i posebnu vrstu
stvaralaki& vjebi koje
sadre poticajne rijei za
stvaranje dramske situacije
koju )e kasnije scenski
ostvariti s ostalim u/
za stvaranje dram/ situacije
kao poticaji mogu posluiti
crtei (nekoliko crtea) na
temelju koji& se stvara
dramski tekstJ glazbeni
poticaji (sluanje glazbe)
mogu posluiti kao predloak
za stvaranje dramske
situacije
1627
posebnu vrstu vjebi ine
vjebe izmiljanja zapleta u
okviru prie, dramatizacijom
povijesni& situacija,
pronalaenjem zapreka s
kojima se bori glavni lik,
stvaranjem dijaloga prema
zadanim moralno-psi&olokim
osobinama lika, predlaganjem
redateljski& rjeenja za
pojedine dramske situacije
ve)ina metodiara istie kao
poseban tip stvaralake vj/
dramatizaciju, tj/ prijenos
epskog (pripovjednog) teksta
u dramski oblik
1628
dramski oblik uzima se u obzir
i scenska postava
dramatiziranog teksta tekst
moe biti namijenjen
izvoenju na pozornici (u
razredu), televizijskoj ili
radijskoj (radioonskoj)
postavi
e) T- #- "epa0ova 2matra da
2u dramat%/a'%je ,%n2'ena'%je)
va3no 2red2tvo o?o rada
-koje uenike stvaralaki
angaira i produbljuje nji&ovo
istraivako zanimanje za
knjumj/ tekst
1629
a) u njezinu se metodikom
sustavu
dramatizacije,inscenacije
provode od $/ razreda .L
na satima knj u $/ i %/
razredu, na temelju itanja
teksta po ulogama, u/
osmiljavaju (osvje)uju)
dijalog kao temeljno sredstvo
dramskog,scenskog
izraavanja i to olakava
dramatizaciju literarnog
(epskog) teksta
1630
dramskog teksta ne mogu
pristupiti njegovu stvaranju
dramatizacija,inscenacija
literarnog teksta ukljuuje se
u interpretaciju kao
stvaralaki metodiki
postupak, tj/ ini dio
interpretacije, a moe
Ruspjeno zamijeniti
interpertacijuS
b) D/ 4/ @epalova u %/ i '/
razredu provodi skupne
usmene dramatizacije koje
zavravaju scenskom
izvedbom u razredu
c) u '/ i (/ razredu provodi
pismene dramatizacije
1631
-!/ najprije uenici iz
literarnog teksta izdvajaju
replike dvaju ili vie likova u
odabranoj epizodi
-"/ na temelju podataka u
literarnom predloku stvaraju
tekst didaskalije i
uspostavljaju razvoj radnje
u/ sami odabiru epizode iz
literarnog teksta koje prenose
u dramski izraz
da bi
dramatizacija,inscenacija
ostvarila o-o zadatke koji se
pred nju postavljaju, mora
udovoljiti ovim metodikim
za&tjevima prije nego to
pristupi dramatizaciji teksta
od u/ trai da utvrde:
1632
siejnu liniju literarnog
teksta (basne, bajke,
pripovijetke), odrede aze u
razvoju radnje (zaplet,
kulminaciju, rasplet)
motivaciju radnje, njezinu
pokretaku silu, konlikt
glavne i sporedne likove,
nji&ove odnose, razvijanje ti&
odnosa ovisno o karakternim
osobinama likova
govorne znaajke likova
glavnu ideju teksta, autorovu
idejnu poziciju, njegov odnos
1633
tragini)
stvaralake dramske i
scenske zadatke D/ 4/
@epalova vezuje uz pojedina
djelaJ uz svako djelo stvara
primjerene zadatke kojima
potie u/ na stvaralatvoJ
prije gledanja ?evizora u
kazalitu provodi pripremne
stvaralake vjebe (usmene i
pismene)
to su, npr/, ovakve vjebe:
8romatraj i pripovijedaj kako
ide pred plou tvoj prijatelj
koji )e odgovaratiN ;ako on
ita naglas nauene sti&oveN
;ako pred ploom odgovaraju
ostali ueniciN
1634
razliiti tipovi stvaralaki&
dramski& i scenski& vjebi
imaju vrlo vanu ulogu u
razvijanju knjievne i
kazaline kulture u/J
navedenim tipovima
stvaralaki& vj/ i zadataka
pridruuju se istraivaki
zadaci koji u/ uvode u
samostalno pronalaenje
izvora
1635
suvremena metodika
opredjeljuje se za takve
istraivake zadatke koji
uenika ukljuuju u to iri
kulturni ivotJ
v) Prouavanje dram2&e &nj-
u 9&o0% u&0juuje ova&ve
/adat&e %2tra3%va&o4
&ara&tera:
<- u kulturnim rubrikama
dnevni& listova prikupljati
grau koja se odnosi na
1636
gostovanjima dramski&
umjetnika i ansambala,
otograije glumaca,
kazalini& scena, kazaline
recenzije, kritike i sl/
>- pratiti dramski program na
televiziji i radiju i prikupljati
inormacije o repertoaru,
kazalinim osvrtima i
recenzijama
@- itati reprezentativne
asopise u kojima se
pojavljuje problematika
dramske i scenske umjetnosti
A- prikupljati kazaline
programe, plakate i ostalu
grau koja se nudi kazalinim
posjetiteljima
1637
stvara se skupna (razredna)
teatar2&a mapa iz koje se,
prema potrebi, odabire
odreena graaJ teatarska
mapa moe se tematizirati, tj/
povezivati s pojedinim
dramskim djelimaJ za svako se
dramsko djelo uspostavlja
literarno-teatarski dosje koji
sadri tekstovni, vizualni i
auditivni materijal to se
odnosi na to djelo
0%terarno?teatar2&% do2je /a
dram2&o dje0o 2adr3% ove
%/vore:
1. izvorni dramski tekst
(razliita izdanja teksta)
1638
2. plakate koji prate scenski
povijest dramskog djela
3. otograije glumaca i
redatelja koji su scenski
ostvarivali djelo
A- otograije scene,
kazalita
5. izreske iz novina koji sadre
razliite inormacije o djelu
6. preslike stranica iz
knjievni& i teatarski&
asopisa koji se odnose na
djelo
7. videokasete koje se odnose
na to djelo
8. magnetoonske vrpce ili
kasete na kojima je snimljen
dramski tekst
1639
9. uenike radove (literarne,
scenske, likovne) koji se
odnose na to djelo
literarno scenski dosje
moe se uspostaviti i za
pojedina razdobljaJ tako se
moe uspostaviti literarno-
scenski dosje za antiko
razdoblje, pod naslovom
1ntika drama i kazalite, ili
4rednjovjekovna drama i
kazalite, ?enesansna drama i
kaz/ i sl/
prikupljanjem izvora
inormacija u/ upoznaju
radost otkrivanja i aktivno se
ukljuuju u o-o proces i iru
kulturnu sredinu
1640
iznose svoje dojmove o
kazalinoj predstavi, ita se
kazalina kritika o toj
predstavi, uenici iznose
svoje miljenje o kritici
(konrontiraju se miljenja)
-uenici odreuju govorne
karakteristike lika, sluaju
izvedbu teksta u interpretaciji
glumca, komentiraju govor
glumca
1641
I.D.F =B DF.= >5.
4;?58DB
METODI KI P*I#T$P
!ITE*A*NO?P$B!I.I#TI KOM
TEK#T$
- literarno-publicistiki tekstovi
sadre knjievnoumj/ i znanstvena
obiljeja (spoj su beletristikog
stila i objektivnosti,
dokumentarnosti, analitinosti)
1642
vrste:
esej
pamlet
eljton
umjetniki memoari
dnevnik
knjievno-znanstvene su vrste:
putopis
reportaa
- u osnovnoj koli u naim
programima obrauju se:
putop%2 analiziraju se elementi
literarnog u putopisu
(subjektivnost, emocionalnost),
te elementi publicistikog
(podaci, injenice,
1643
dokumentarnost)
dnevn%&o?memoar2&a pro/a
Po0a/%9ta %nterpreta'%je
-problem je u bivalentnosti
literarno-publicistikog teksta jer
inter/ treba obu&vatiti:
logiko-spoznajni element
emocionalno-antazijski element
polazita interpretacije mogu
biti:
tema (predmet prikazivanja i
njegova obiljeja)
autorov stav prema predmetu
prikazivanja
kompozicija teksta (redoslijed
dogaanja, sustav postupaka)
1644
likovi
jezik i stil
7a/e %nterpretat%vno4 pro'e2a
a) doivljajno-spoznajna motivacija
-motivacijski razgovor utemeljen
na doivljajima i iskustvima uenika
o predmetu koji )e biti prikazan u
literarno-publicistikom tekstu
-likovna motivacija, promatranje
geograske karte
-ekskurzija u mjesto o kojem
putopis govori
-tv emisija
-itanju putopisnog teksta
pret&ode razliiti komentari
(povijesni, geograski, socioloki,
biograski) i objanjenje
1645
nepoznati& rijei i pojmova (rijei
se objanjavaju sinonimima i
opisnim postupkom
b) lokalizacija teksta
c) emocionalna pauza
d) objavljivanje doivljaja
e) interpretacija
-obu&va)a analizu teme i motiva,
ideje, kompozicije, jezika i stila
-metodiki su postupci:
1646
prepriavanje teksta,
opisivanje pojava o kojima tekst
govori, objanjavanje pievi&
postupaka u oblikovanju putopisa,
objanjavanje jezini& i stilski&
pojedinosti, postavljanje pitanja,
sastavljanje plana kompozicije,
usmjereno itanje teksta,
glasno itanje,
izraajno itanje
) usustavljivanje i generalizacija
g) motiviranje u enika za itanje
novi& djela
Na e0a pr% %nterpreta'%j%
dnevn% &o?memoar2&e pro/e
1647
-utvruju se izvori kojima se pisac
inspirirao (npr/ povijesna zbivanja,
osobe i dogaaji iz kulturnog i
umjetnikog ivota)
-odreuje se vremenski raspon
zbivanja koja se iznose u dnevniku
ili memoarima, time se provodi
drutveno-povijesna lokalizacija
-otkrivaju se stvarne znaajke
likova koji se javljaju u djelu
-analizira se jezik i stil na razini
leksika, sintakse, semantike
M pripremanje u enika za itanje
takve proze:
1648
-nast/ daje osnovne obavijesti o
dogaajima koje autor iznosi
-itaju se izvorni dokumenti kojima
se autor sluio
-promatraju se slike, likovni prilozi,
kra)i ilmovi koji su tematski
vezani uz sadraj teksta koji )e se
interpretirati
-iznose se podaci o autorovoj
stvaralakoj i graanskoj
biograiji
-objanjavaju se nepoznate rijei,
pojmovi i imena
-uenici itaju vlastite radove u
obliku dnevnika
1649
-lokalizira se odabrani ulomak
- slijedi aza itanja i
interpretacije teksta, objave
doivljaja uenika, zadavanje
zadataka za samostalni rad
NA*ODNA
KNJIEVNO#T
vrste:
1650
pripovijetka
bajka
basna
lirka pjesma
epska pjesma
lirsko-epska pjesma (balada)
zagonetka
poslovica
pitalica
Pro4ram2&a odre B enja
?od >- do A- ra/reda poslovice,
zagonetke, bajke, basne (nji&ovo
prepoznavanje bez ulaenja u
alegorijsko znaenje)
1651
?D- ra/red na osnovu primjera
zaokruuju se osnovni pojmovi o
bajci i basni kao knji/ vrstama,
preneseni smisao i pouka basne,
antastini elementi, likovi i motivi
bajke
?E- ra/red epske i lirske narodne
pjesme, zapaanje speciinosti
epske poezije (ponavljanja,
deseterci)
?F- ra/red narodna balada
a) Metod% &e o2nove /a
%nterpreta'%ju (aj&e
-u pedagokoj literaturi javlja se
spor o odgojnoj ulozi bajke
1652
-jako je miljenje da bajka
negativno djeluje u odgoju djece
jer im prenosi nestvaran svijetJ
zastupnici tog miljenja smatraju
da knji/ djelo mora izraavati
ivotne procese iskljuivo
realistiki, trae podudarnost
knji/ djela i ivota ta se
koncepcija ne moe pri&vatiti
Po0a/%9ta %nterpreta'%je
-polazite je onaj element koji se
pri prvom itanju najvie name)e
doivljajnom svijetu itatelja
-polazia mogu biti:
1653
likovi
abula
struktura
smjenjivanje antastini& i
realni& motva
kompozicija
Interpreta'%ja 0%&ova
-u bajci se pojavljuju stvarni i
nestvarni likovi (likovi iz biljnog i
ivotinjskog svijeta te prirodne
pojave)
-pri inter/ nestvarni& likova moramo
uoiti neke karakteristine stilske
postupke:
1654
personiiciranje likova
&iperbolinost
socijalna dimenzija likova (car,
kraljevi), pastir)
likovi kao nositelji narodni&
vjerovanja
aze nastavnog sata
pri interpretaciji bajke:
1) P*IP*EMA "A ITANJE
TEK#TA
Mmetode motivacije:
o razgovor o uenikim iskustvima,
doivljajima, spoznajama
o metoda poticajne rijei uz koju
uenici navode svoje asocijacije
o vjeba personiiciranja neivi&
predmeta
1655
o itanje ueniki& pismeni&
sastavaka u kojima personiiciraju
predmet
o promatranje ilustracija
najkarakteristiniji& prizora
o razgovor o likovima crtani&
ilmova
o objanjavanje nepoznati& rijei,
pojmova i izraza
o ako se bajka ne ita u cjelini,
prepriava se sadraj do trenutka
u razvoju radnje koji )e se
proitati na satu
o ako su uenici kod ku)e proitali
bajku u cjelosti, provjerava se
kako su je doivjeli, koji su i&
likovi zainteresirali
1656
o gledanje ilma raenog na
predloku bajke
2) itanje teksta (interpretativno)
treba uvaiti pripovjedni karakter
bajke
3) provjeravanje doivljaja usmeno,
pismeno, anketom provjeravaju se
osje)aji i misli pobuene tekstom
4) prepriavanje moe biti izborno,
saeto, stvaralako, prepriavanje
povezano uz ilustracije, pri
prepriavanju uenici se mogu
sluiti kompozicijskom s&emom
1657
+) analiza teksta (interpretacija)
obu&va)a temu, likove,
kompoziciju, ideju, jezik, stil te
karakteristike bajke kao
knjievne vrste
- metode u ovoj azi:
dijaloka metoda (problemska
pitanja na koja uenici odgovaraju,
metoda objanjavanja (uenici
objanjavaju postupke, likove,
jezik, stilska sredstva),
metoda rada na tekstu (odgovori se
argumentiraju dijelovima teksta),
metoda itanja (glasno izborno,
ti&o usmjereno, interpretativno
itanje)
1658
,) uop)avanje na osnovu uoeni&
elemenata uenici izvode
zakljuke i sistematiziraju
elemente koje se odnose na likove,
kompoziciju///
- primjenjuju se oblici usmenog
(odgovori na pitanja, komentari,
izlaganja, usmene recenzije) i
pismenog (nastavni i anketni listi)i,
rjeavanje kontrolni& zadataka)
rada
1659
odreivanjem tipa intonacije
reenice, ritma, boje glasaJ
provodi se itanje po ulogama i
dramatizacija teksta (uenici
prenose tekst bajke u dramski
oblik)
0) zadavanje zadataka za samostalni
rad kod ku)e usmeni zadaci:
prepriavanje teksta,
interpretacija likova, usporedna
karakterizacija likova, samostalno
iznoenje abule, izlaganje idejni&
stavova bajkeJ pismeni: odgovori
na pitanja, pismena
karakterizacija likova, pismeni
plan kompozicije, saeto
prepriavanje, komentiranje
jezini& i stilski& elemenata
1660
- zadatak moe biti da uenici
ilustriraju bajku, pripreme izlobu
najpoznatiji& izdanja narodni&
bajki i najpoznatiji& ilustracija
() Metod% &e o2nove /a
%0 u2tra'%ju (a2ne
BA#NA je epska vrsta (dogaaji,
likovi), ali se po svojim strukturnim
obiljejima pribliava drami
(konlikt) i to komediji ili satiri
-alegorijskog je karaktera, pouava
ismijavaju)i
1661
M polazita interpretacije mogu
biti:
doivljaj likova
situacija
doivljaj smijenog i aljivog
doivljaj podrugljivog i ironino-
satirinog
-najprije se analiziraju likovi i
situacija u kojoj se likovi nalaze, a
zatim se razjanjava alegorija i
izvodi pouka
-likovi su govorno karakterizirani
-svaki lik u basni utjelovljuje
odreenu tipinu crtu (naivnost,
lukavost, ogranienost) pr%n'%p
t%p%no2t%
Mstilske zna ajke basne:
1662
jednostavnost, aoristinost,
aluzivnost, ironinost
promatraju se u unkciji
karakterizacije likova i izraavanja
idejni& stavova
M aze sata na kojem se
interpretira basna:
1) P*IP*EMA "A ITANJE
razgovor usmjerena na
provjeravanje poznavanja knji/
injenica vezani& uz analizu basne,
objanjavanje nepoznati& rijei i
pojmova, osmiljavanje uenikova
ivotnog iskustva vezanog uz
tematski svijet basneJ metoda
1663
uenicima da pronau u itanci
pojam basne, proitaju ga i
usmeno izloe, proitaju jednu
narodnu basnu i iznesu njene
znaajke, nau narodne poslovice
koje govore o lai, naivnosti,
pronau sinonime za odreene
rijei, pronau ilustracije basni
2) INTE*P*- ITANJE ima
pripovjedaki karakterJ vedrim
tonom obiljeava se poanta basne i
kominost, uivljavanjem u
ivotinjske likove stvara se
komini eekt, a uivljavanjem u
ljudske situacije otkriva se smisao
basneJ basna se uvijek ita vedrim
tonomJ moe biti individualno,
zborno i itanje po ulogama
1664
3) provjeravanje do3%v0jaja
dijaloka metoda, metoda ankete i
metoda samostalnog izlaganja
4) ponovno %tanje basna se ne
prepriava, ve) se ponovno itaJ
ponovnim itanjem odreena je
kompozicija basne i naznaene su
osnovne linije za interpretaciju
likova
+) ana0%/a provodi se
karakterizacija likova, razjanjava
se alegorija i izvodi pouka
E)2%nte/a
F)/adavanje /adata&a /a
2amo2ta0n% rad
1665
') Metod% &e o2nove /a
%nterpreta'%ju ep2&e % ep2&o?
0%r2&e narodne pje2me ,(a0ade)
-istie se vanost povijesni& i
rodoljubni& elemenata
-likovi su velianstveni, plemeniti, a
teme intimne ljudske tragedije
-sustavna interp/ nar/ pjesama
poinje u '/ razredu
narodna se pjesma interpr/ u
vie nastavni& sati:
<- 2at 7.D5F135=1:
1666
-tv-emisija o narodnim guslarima, o
ambijentu dogaanja
-ilm u kojem se prikazuju
odreene situacije iz nar/ pjesama
-upoznavanje pojmova vezani& uz
nar/ pjesmu, upoznavanje povijesni&
dogaaja i linosti
>- 2at 5<DB?8/ .>12?1<B
B84;B <1?.><B 8=B47B
-uoavanje epske strukture:
dogaaj, likovi, abula
@- 2at 5<DB?8/ .>12?1<B
B84;B 8=B47B
-analiza likova, sti&, stil, jezik
A- 2at 5<DB?8/ .>12?1<B
B84;B 8=B47B
1667
-uoavanje stilski& znaajki,
posebnosti narodnog izraza
D- 2at 5<DB?8/ .>12?1<B
B84;B 8=B47B
-cjelovita obrada
E- 2at 45<DBD4;5 (knjievne
znaajke epske narodne pjesme:
postanak, autori, vrste, kriteriji
klasiikacije, tematske, idejne,
stilske i jezine znaajke)
-narodna epsko-lirska pjesma
interpretira se poslije obrade
epske pjesme jer )e na taj nain
uenici lake otkrivati epski i lirski
karakter balade
1668
- mogu ) a su dva sustava
interpretacije narodne pjesme:
temat2&o?pro(0em2&a odabire
se jedan problem (tema,
kompozicija, lik) i interpretira se
u okviru jednog nastavnog sata
'je0ov%ta %nterp/ jedna epska
pjesma interp/ se kroz vie
nastavni& sati
- polazita interp/ ovise o doivljaju
uenika, mogu biti:
tema, kompozicija, dogaaj
(mjesto, vrijeme, povijesni i
socioloki aspekt), likovi, ideja
M aze nastavnog procesa:
1669
1) pr%prema /a %tanje kao i kod
bajke i basne s tim da se
ukljuuje povijesni kontekstJ
uenici prikupljaju povijesne
sadraje iz razliiti& izvoraJ
usvaja se nepoznati rjenik i
karakteristina narodna
razeologija
2) %nterpretat%vno %tanje moramo
imati na umu pjevni karakter i
deseteracJ mora se potovati
interpunkcija, pravilno
akcentuirati tekst i prilagoditi
glas ugoaju djela
@)emo'%ona0na pau/a
4) %/ra3avanje do3%v0jaja % dojmova
emocionalno djelovanje teksta
provjerit )emo pitanjima
1670
+) ponovno u2mjereno %tanje
itanje sa zadacima, otkrivaju se
kompozicijske i stilske znaajke
teksta
,) 2a3eto prepr%avanje 2a
'%t%ranjem
/) ana0%/a aza razvoja radnje,
dijaloga, opisa, pripovijedanja,
autorava komentara, postupaka u
kreiranju likova, stila, sti&a
(metoda rada na tekstu)
G)2%nte/a
1) 2amo2ta0n% 2tvara0a&% rad
d) Interpreta'%ja 0%r2&e narodne
pje2me
-rabi se isti princip kao i u interp/
umjetnike lirske pjesme
1671
-polazita interp/ su : emocionalni
sloj, motivi i slike, muzikalnost
sti&a, stilska obiljeja
e) Po20ov%'e8 /a4onet&e8 p%ta0%'e
- razvijaju sposobnost razmiljanja
i zakljuivanja
Maze interpretacije:
1) provjera jesu li uenici razumjeli
smisao
2) knjievna obiljeja (sredstva
slikovitog izraavanja, verbalne
igre, ritam, sintaktiko
ustrojstvo)
3) samostalni rad uenika
1672
METODI KI P*I#T$P
EPO)I I P*AV.$
-prouavanje epo&e obu&va)a
(naelo sveukupnosti)
drutveno-politike prilike
kulturne prilike
knjievnost u svom vremenu
jezik, pravopis, stil
pisce i djela
-takva obrada poinje u srednjoj
koli
-pri obradi epo&e treba
upotrijebiti induktivnu metodu, tj/
krenuti od konkretne knjievne
grae i njenom analizom izvesti
obiljeja epo&e
1673
-kao osnova za deiniranje i
karakteriziranje odreene epo&e
uzimaju se reprezentativna djela i
autori
-u obradi epo&e moe se pored
knjievne grae razmatrati likovno
i glazbeno stvaralatvo istog
razdoblja
*edo20jed o(rade
mot%va'%ja likovno ili glazbeno
djelo
najava epo1e vremensko
odreenje, znaenje termina
mo4u6no2t% o(rade epo1eJ na to
se obrada koncentrira:
o izabrani tekstovi iz odreene
epo&e po vrstama ili problemima
o kojima govore
1674
o obrada se moe povezati s
obradom te epo&e u glazbi i
slikarstvu
o polazite mogu biti knjievni
programi i maniesti
o obrada se moe izvoditi po
nacionalnom kriteriju (njemaki,
engleski, ruski romantizam)
o oblikovanje knjievnog lika u
dotinoj epo&i (usporedba s
likovima iz drugi& epo&a)
METODI KI P*I#T$P
PI#.$
-panja se koncentrira na:
graansku biograiju
drutveno-povijesni kontekst
1675
knjievnoumjetnike vrijednosti
autorovi& tekstova (idejna,
kompozicijska, tematska,
anrovska, stilska analiza
tekstova odreenog pisca)
literarna popularnost odreenog
pisca
pjesniki izraz i stav pisca prema
ivotu i svijetu
odnos prema njegovim
suvremenicima
graa iz autorovi& tekstova koja
sadri podatke o genezi
pojedini& djela ili autorove
komentare o djelu
P!ANI*ANJE NA#TAVNOG
G*ADIVA
1676
- " temeljna dokumenta odre uju
nastavni proces:
na2tavn% p0an odreuje
nastavne predmete, nji&ov
redoslijed po razredima, broj
sati za svaki predmet
na2tavn% pro4ram odreuje
opseg, dubinu i redoslijed
sadraja u svakom razredu
M tipovi planiranja:
4od%9nj%C&a0endar2&% p0an rada
- rasporeuje nastavno gradivo na
osnovi vremenski& jedinica kolske
godine, polugodita, tromjeseja
- obu&va)a: nastavne cjeline temu
broj sati
temat2&% p0an
1677
- nast/ se gradivo ralanjuje u
tematske cikluse
- obu&va)a: temu broj sati
metode nast/ sredstva
meupredmetnu korelaciju
oblike govornog i pismenog
izraavanja
p0an na2tavn%1 jed%n%'a
- zavrna aza u ralanjivanju
nast/ gradiva
- odreuje sadrajne i metodike
elemente nast/ sata
Kore0a'%j2&o?%nte4ra'%j2&o
p0an%ranje
1678
- jedna nast/ jedinica dovodi se u
tematsku, pojmovnu ili metodoloku
vezu s jedinicama iz drugi&
predmetni& i o-o podruja
NA#TAVNIK
MATE*INJEG JE"IKA I
KNJIEVNO#T
- svaka metodika koncepcija
nastave jezika i knjievnosti
postavlja odreene za&tjeve
nastavniku, ueniku i nast/ procesu
M kvalitete koje bi nastavnik trebao
posjedovati:
knjievna i estetska senzibilnost
1679
&umanistika naobrazba i
struna sprema
sugestivno prenoenje doivljaja
i znanja ueniku
uvaava uenikovu linost
organizira nast/ proces
stvaranjem programske situacije
koje izazivaju uenikovu
intelektualnu aktivnost
rukovanje te&nikim sredstvima
originalnost, leksibilnost,
rjeitost
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
::
1680
Mot%v%ranje u en%&a /a %tanje
pr%povjedne pro/e
M postupci motivacije uenika za
itanje pripovjedni& djela:
anketa kojom se ispituju interesi
uenika i stupanj nji&ove knji/
kulture
interpretativno itanje odabranog
odlomka
sluanje radio-emisije
ilustracije pojedini& epizoda
sluanje glazbeni& djela koja su
inspirirana prip/ djelom
knjievne obljetnice pojedni&
pisaca
izloba knjiga iz kolske ili
gradske knjinice
ekranizacija knjievni& djela
1681
zadavanje tema za samostalne
pismene radove koji su utemeljeni
na knji/ sadrajima
objavljivanje knjievnog natjeaja
natjeaj za najuspjeliji prikaz
odabranog romana
inormiranjem uenika o tome
kako je dotino djelo doivljavao
neki znanstvenik, umjetnik
inormiranje uenika o procesu
stvaranja djela
portret pisca
knjievni asopis ili pano sa
sastavcima o djelu
#amo2ta0no %tanje % (%0je3enje
1682
-uenici s vode bibliograske
biljeke, u dnevnik itanja unose
ime i prezime autora, naslov djela,
izdavaa, mjesto i godinu izdanja
-u dnevnik itanja unose se vlastita
zapaanja o djelu, asocijacije,
osje)aji i misli
-osim spontanog biljeenja
primjenjuje se i usmjereno itanje
nastavnik upozorava uenike na
to u tekstu trebaju obratiti
pozornost
-iz teksta se citiraju reenice,
odjeljci, monolozi i dijalozi
1683
ANOTA.IJA saeta
karakteristika djela u kojoj se
iznosi tema, ideja i kratka ocjena
njegovi& umjetniki& svojstava,
sadri i podatke o vremenu
nastanka djela i povijesnoj epo&i
koja je u njemu prikazana
*E.EN"IJA za&tjeva
obrazlaganje izneseni& sudova,
obrazloenu analizu teme i idejne
zamisli djelaJ oblikovanju recenzije
pret&odi itanje s biljeenjem
(aktivno itanje)
Metod% &e &on'ep'%je u o(rad%
pr%povjedne pro/e
1684
M aze nastavnog sata pri kolskoj
interpretaciji pripovjedne proze:
!) doivljajno-spoznajna
motivacija
") najava teksta i njegova
lokalizacija
#) interpretativno itanje
$) emocionalna i intelektualna
pauza
%) objavljivanje doivljaja i
nji&ova
korekcija
') interpretacija teksta
() sinteza
*) zadaci za samostalni rad
1685
1) >.E5FA=1=<.-48.@<1=<1
7.D5F135=1
M tipovi motivacija pri
interpretaciji prip/ djela, prema
sadrajnoj usmjerenosti:
motivacije utemeljene na
osobnim iskustvima uenika
motivacije utemeljene na
knjievnoteor/ i knjievnopov/
osnovi
motivacije utemeljene na
likovnim, glazbenim i ilmskim
predlocima
motivacije utemeljene na
op)ekulturnim sadrajima
motivacije utemeljene na
lingvistiko-stilistikoj osnovi
1686
motivacije utemeljene na
ilozoskoj, sociolokoj i povijesnoj
osnovi
postupci ostvarivanja motivacije:
anketiranje uenika prema kojem
se usmjeruje daljnja
interpretacija
zadavanja provokativne tematske
rijei na koju uenici niu svoje
asocijacije
zadacima objektivnog tipa i
testovima provjerava se
poznavanje knjievnoteor/,
knjievnopov/, ilozoski&,
povijesni& podataka
pokazivanje ilustracija epizoda iz
prip/ djela, te portreta
knjievni& likova
1687
sluanje glazbe
gledanje ilma koji je raen na
predloku literarnog djela
samostalni pismeni radovi
uenika (uenici postavljaju
pitanja koja su biljeili u dnevnik
itanja, itaju teze do koji& su
doli na temelju biljeaka)
itanje sekundarni& izvora
(pieva dnevnika, komentara o
genezi djela)
izlaganje nastavnika ili uenika
2) A.;1A5@135=1 DB;4D1
1688
-tekstove dijelimo na nezavisne ili
samostalne (nisu izdvojeni odlomci
iz ve)e cjeline, to su cjelovite
pripovijetke, novele, crtice) i
zavisne (odabrani odlomci izdvojeni
iz ve)e cjeline, romana, novele,
pripovijetke, drame) postavlja
se pitanje treba li svaki tekst
lokalizirati
-lokalizacija stavlja tekst u
drutveni i knjievni kontekst u
kojem je djelo nastalo
-lokalizacija se ostvaruje na vie
razina: epizoda se lokalizira u
poglavlje, poglavlje u dio romana,
roman u piev opus, u stvaralaku
azu, vremenski kontekst u kojem
je djelo nastalo
1689
-lokalizacija ima inormativnu i
motivacijsku ulogu
-lokalizacija se moe ostvariti:
metodom u2meno4 %/0a4anja
tekst lokal/ oblikuje se usmeno,
jednostavnim, saetim
reenicama
d%ja0o9&om metodom ako su
uenici proitali djelo u cijelosti,
nastavnik postavlja pitanja koja
se odnose na kompozicijsku
cjelinu do epizode koja )e se
interpretirati
&ompo/%'%j2&%m ta(0%'ama u
njima je naznaen redoslijed
epizoda, a uenici izlau
redoslijed dogaanja do epizode
koja )e se itati
1690
metodom rada 2 ud3(en%&om iz
teksta lokalizacije uenici
ispisuju najvanije podatke
d%ja&ron%j2&e % 2%n&ron%j2&e
ta(0%'e dijakron/ donose
podatke za ve)e razdoblje, prate
povijesni slijed pojava, a sinkron/
obu&va)aju podatke o dogaajima
koje se zbivaju u isto vrijeme
-ako je rije o zavisnom tekstu,
lokalizacija se provodi prije
interpretativnog itanja
- lokalizaciju zavisni& tekstova
nazivamo unutranjom, tu se
izdvojeni dio situira u cjelinu, nuno
se izvodi prije interpretativnog
itanja
1691
-vanjskom lokalizacijom djelo se
situira u kontekst autorove
biograije, te u knjievnoteor/ i
knjievnopov/ kontekst, moe se
ostvariti u razliitim azama sata
3) 5<DB?8?BD1D5F<. H 5D1<=B
DB;4D1
- naziva se i izraajnim, estetskim
itanjem
- to je itanje koje se zasniva na
vrednotama govorenog jezika
(intonaciji, intenzitetu, tempu,
pauzama, boji glasa)
- njime itatelj prenosi sluatelju
emocionalni i misaoni sloj teksta
- moe se pojaviti u poetnoj azi
sata, kao do/-spoz/ 7otivacija
1692
<- ;a/a: priprema teksta za
itanje
-nastavnik studira tekst, njegove
idejno-estetske znaajke, kritike i
interpretacije teksta
- graiki se oznaavaju pauze,
intonacije, tempo
-vano je odrediti to se itanjem
eli posti)i kod sluatelja
>- ;a/a: itanje teksta pred
auditorijem
- nastavnik priprema uenike za
sluanje teksta
-ita se kontinuirano (bez prekida),
sve se obavijesti iznose prije
itanja
1693
-nastavnik pri itanje ne e)e po
razredu, itanje je osloboeno
primjedaba, mimike i gestaJ knjige
su zatvorene kako bi sva panja
bila usmjerena na sluanje
>) B7.35.<1A<.-
5<DBAB;D01A<1 810@1
- krataka pauza u kojoj se
koncentriraju prvi dojmovi o tekstu
-svaka neoekivana reakcija na
tekst moe upozoriti na odreene
promaaje u postupanju s tekstom
-za vrijeme trajanja pauze ne
izvode se nikakvi postupci koji bi
remetili uenikovu koncentraciju
B) .2=1F1 >.E5FA=1=1 5
<=5G.F1 ;.?B;35=1
1694
-prve reakcije na tekst pokazuju
stupanj uenikove knjievne
senzibilnosti i kulture
Mmetodi ki postupci u toj azi
nastavnog sata:
d%ja0o9&a metoda nastavnik
postavlja pitanja usmjerena na
otkrivanje doivljaja, no problem
je to ovom metodom ne mogu svi
uenici izraziti svoj osobni
doivljaj ve) samo nekoliko nji&
metoda p%2anja nastavnik
postavlja pitanja, a uenici biljee
svoje dojmove, te i& potom itaju,
a u razgovoru se provodi korekcija
doivljaja, olakano je izraavanje
uenicima koji se lake pismeno
izraavaju
1695
o nastavnikova pitanja mogu
biti:
uop)ena trae odgovor u
obliku emotivne reakcije
temeljena na
pojedinostima izazivaju
odreeni tip reakcije
an&eta na anketnim listi)ima su
pitanja koja trae da uenici
izraze svoj doivljaj teksta
&ra6e %/0a4anje - usmeno
-cilj objave doivljaja:
omogu)iti ueniku da iskae
osobni doivljaj teksta
markirati temeljnu liniju
interpretacije
1696
proces oblikovanja djela postaje
u primateljevoj svijesti
dugotrajniji
razvijanje knjievne
senzibilnosti i kulture
izraavanja
-ova aza prijelaz je iz spontanog,
emotivnog pristupa djelu u
racionalno spoznavanje djela
Intere2 metod% &e teor%je /a
roman
K) 5<DB?8?BD135=1
M $ su metodike teorije pristupa
obradi romana:
K?1I7B<D1?<1 ;.<3B835=1
.2?1>B ?.71<1 0 L;.A5
1697
- pravi izbor manji& cjelina iz
romana
- prednost: analitiko itanje
proznog teksta do detalja
-nedostatak: gubi se iz vida roman
kao cjelina
-nastala je kao opreka
prepriavalakoj koncepciji koja se
temeljila na priavanju abule bez
dubinske analize djela
3=BA.F5D1 (D.D1A<1)
5<DB?8?BD135=1 ?.71<1
-roman se prouava cjelovito
1698
-roman se obradom ralanjuje na
strukturne elemente (tema i
problem, ideja, likovi i nji&ovi
odnosi, abula i kompozicija,
jezino-stilske odrednice,
anrovske karakteristike,
knjievnopov/ kontekst)
-cjelovita interpretacija trai ve)i
broj nastavni& sati, zato treba
smanjiti broj romana (inter/ se
samo reprezentativni primjeri)
DB.?5=1 8?.2AB74;B
<14D1FB ?.71<1
-pristupa romanu kao otvorenoj
strukturi koja sadri op)eljudske
probleme
1699
-nastavni proces se organizira kao
sustav problemski& situacija koje
trae rjeenje
DB.?5=1 4DF1?1A1 H ;B
<14D1FB ?.71<1
-uenik sam otkriva nove ideje i
metode
-transormira oblike romanesknog
izraavanja u neki drugi oblik
(dramski, ilmski, televizijski)J
dramatiziraju se, ekraniziraju
pojedine romaneskne situacije
Metod% &a na e0a u %ntarpreta'%j%
romana
M Mmetodika naela u
interpretaciji romana:
1700
interpretacija je utemeljena na
knjievnoteor/ spoznajama o
romanu
roman se prouava s gledita
vremena u kojem je nastao
(knjievnopov/ kontekst)
suvremena metodika inzistira na
cjelovitoj interpret/ romana
samostalno itanje romana u
cjelini pretpostavka je za
uspjenu interpretaciju
objektivni uvjeti samostalnog
itanja izvan nastave:
posjedovanje teksta, reim
itanja, rok itanja
subjektivni uvjeti: probueni
interes za roman, stupanj
itateljeve knji/ senzibilnosti i
kulture
1701
kolska inter/ temelji se na
uenikovim emocionalnim,
socijalnim, moralnim i
intelektualnim iskustvima
-ciljevi interpretacije pripovjedne
proze:
o(ra/ovn% nove spoznaje o temi
romana, idejama, abuli,
kompoziciji, jeziku, stilu
od4ojn% stavovi, pogledi,
miljenja, opredjeljenja
;un&'%ona0n% sposobnosti i
umije)a koja se razvijaju u
procesu interpretacije
1702
-polazite i predmet interpretacije
mogu biti:
1703
o idejno-tematska razina romana
o abulativno-kompozicijska razina
o romaneska te&nika
o anr
o usporedba dvaju ili vie romana
isti& ili razliiti& epo&a
o knjievnopovijesni kontekst
nastanka romana
o likovi
o jezik
o stil
Po0a/%9ta %nterpreta'%je romana
M pri odreivanju polazita u obzir
se uzimaju # komponente:
uenikova recepcija romana i
okolnosti koje na nju utjeu
1704
knjievnoumjetnika priroda
romana
knjievopovijesni kontekst u
kojem je roman nastao
Interpreta'%ja 0%&ova u
pr%povjednoj pro/%
a) kreiranje likova
M likovi se kreiraju pomo ) u:
- opisa -
pripovijedanja
- dijaloga - monologa
- pismom, dnevnikom -
pripovjedakim
kome
ntarom
1705
-opisom se naje)e slui u
izikoj (vanjskoj) karakterizaciji
likova
-portreti likova istiu
najkarakteristinije crte koje lik
individualiziraju ili karikiraju
-iziki portreti likova ukljuuju i
socijalnu, moralnu komponentu
(nakit, odje)a)
-opisi okoline ili ambijenta u kojem
se likovi kre)u ilustriraju nain
ivota ti& ljudi
M iziki portreti likova mogu biti:
1706
2tat%&%
d%nam%n% (mimika, geste kao
izraz likova unutranjeg stanja)
b) govorna karakterizacija likova
-u dijalozima i monolozima lik
otkriva svoju socijalnu,
intelektualnu, etiku, psi&oloku
dimenziju te se dimenzije
otkrivaju kroz leksik, oblike i
strukturu reenice, ritmiko
ustrojstvo govora (npr/ uporabu
narodnog leksika, aorizama, raza,
strani& rijei)
-psi&iko stanje lika oituje se npr/
ponavljanje istog glasa ili
ralanjivanjem govornog lanca
1707
-ponavljanjem iste raze u
razliitim kontekstima, iskrivljenim
govorom postie se eekt
kominosti lika
-imena likova otkrivaju (npr/ 0
registraturi):
-izike osobine
-zanimanje
-socijalni status
-mogu)e su i:
- antroponimijske varijante
- deminutivni,augmentativni
oblici
- vielana imena
1708
- imena likova imaju svoj puni
uinak u idejnoj i umjetnikoj
izgradnji djela
I) 45<DB@1
-usustavljivanje najvaniji&
spoznaja do koji& se dolo analizom
-moe se izvesti:
o p%tanj%ma % /ada'%ma (usmeno
i pismeno)
o 2amo2ta0n%m %/0a4anjem
uen%&a
METODI KI P*I#T$P
D*AM#KOJ I #.EN#KOJ
$MJETNO#TI
1709
D*AMA knjievni tekst pisan u
dijalokoj ormi, namijenjen
izvoenju na sceni
-bitne odrednice drame: dramski
karakteri, sukob-dramska radnja,
ideja, anr dramskog teksta
-u tradicionalnoj nastavi drama je
zauzimala skromno mjesto tek u
$/ razredu upoznavale su se prve
odrednice vezane uz dramu, a tek u
*/ razredu prvi pravi dramski
tekstovi
- u modernoj nastavi drama vie
nije zapostavljena, tj/ airmira se i
scenski odgojJ uenik postaje:
o %tate0j dram2&o4 te&2ta
o 40edate0j 2'en2&o4 dje0a
1710
-program predvia analitiko-
interpretacijsko bavljenje dramom
i scenskim djelom (uvoenje
uenika u interpret/ dramskog i
scenskog djela i samostalna
interpret/)
-reprezentativna dramska i scenska
djela prouavaju se u okviru
povijesno-stilski& ormacija (npr/ u
razdoblju renesanse, klasicizma)
-program obu&va ) a usvajanje
teat roloki& pojmova:
od <- do A- ra/reda kazalite,
gledalite, pozornica, glumac,
uloga, gluma, zaplet, rasplet, in,
slika, prizor
1711
od D- do G- ra/reda tema,
abula, ideja, drama, autorov
stav, &umor, ironija, satira, geg,
dekor, rasvjeta, kostimi, scena,
komedija, tragedija, radio-drama
2rednja 9&o0a drama u
kontekstu drugi& umjetnosti,
knjievni& rodova i vrsta, te u
knjievnopovijesnom kontekstu
Dram2&a dru3%na
-pripada izvannastavnim
aktivnostima, osnovni joj je
zadatak razvijanje uenikova
dramskog izraza
Mosnovni sadraji rada dramske
druine:
1712
upoznavanje dramske knji/ i
teorije drame
pripremanje uenika za gledanje
kazalini& predstava
povijest kazalita i drame
veliki dramatiari i komediograi
veliki kazalini glumci i
reormatori
nastajanje kazaline predstave
dramatizacija proznog djela
pra)enje kazaline kritike i
prikaza
Pove/ano2t dram2&e umjetno2t% %
%tanja
a) sluanje interpretativnog itanja
ili radio-drame uoavaju se
govorne osobine likova, tempo,
intonacija, boja glasa
1713
b) itanje u sebi (usmjereno itanje)
uoava se tema, abula, odnosi
meu likovima, zamilja se izgled
scene
c) itanje i zapisivanje zapisivanje
imena autora, naslova, vrste
drame, likova, nji&ovi& osobina,
citiranje replika
d) glasno interpretativno itanje
replika uivljavanje u lik
Pove/ano2t dram2&e umjetno2t% %
je/%&a
<- ra/red uenici imenuju
dramska lica i nazive za mjesto
izvoenja kazaline predstave
-u analizu scenskog govora
ukljuuju se izjavne upitne i
uskline reenice
1714
-dramski uzorci pozdravljanja,
oslovljavanja slue kao intonacijski
uzorci
>- ra/red na dramskim scenama
aktivira se rjenik za imenovanje
scenskog prostora i vremena
-usvaja se struni rjenik: glumac,
uloga, gluma, bajka-igrokaz
-uenici poinju uoavati razliite
vrste jesni& i nijeni& reenica
@- ra/red unoenjem
neknjievni& rijei u dijalog
ostvaruje se individualizacija
dramskog lika
1715
-poinju se imenovati izika i
psi&ika stanja u kojima se nalaze
dramska lica
A- ra/red leksik se proiruje
rijeima iz socijalne, moralne i
emocionalne sere
-razvija se spoznaja o antonimnom
odnosu meu rijeima
-u analizu dijaloga ukljuuju se
rijei odmila, umanjenice,
uve)anice, rijei pogrdnog
znaenja
1716
-uporaba glagolski& vremena
promatra se s gledita vremenski&
odnosa, tj/ to se dogaa sada, to
se dogaalo prije, to )e se
dogoditi
D- ra/red analiziraju se
knjievne i neknjievne rijei
-u analizi dr/ dijaloga ukljuuje se
pojam vieznanosti rijei
-uoava se ekspresivna obojenost
uporabe vokativa
-govorna interpr/ ukljuuje
akcenatsku problematiku i izgovor
onetski& rijei
1717
E- ra/red uoava se unkcija
uporabe jednostavne i sloene
reenice u razvoju radnje
-analizira se uloga glag/ vremena u
govornom oblikovanju dramski&
likova i situacija
F- ra/red psi&oloka
karakterizacija likova rabi
izdierenciran rjenik za
imenovanje emocionalni&, voljni& i
intelektualni& maniestacija
-analizira se unkcija zavisni& i
nezavisni& reenica
-pojmovi scenograija, scenogra
trae jezina sredstva kojima se
iskazuju nji&ove znaajke
1718
G- ra/red stilskim postupcima
ostvaruju se &umor, ironija i satira
-u dramskom djelu oituju se
razliiti unkcionalni stilovi:
znanstveni, publicistiki, poslovni,
umjetniki, razgovorni
2rednja 9&o0a drama se airmira
kao knjievni rod
-prouava se dijalog i monolog te
intonacija u svim njenim oblicima
-srednjokolski program dram/ umj/
temelji se na povijesnom
prouavanju
!%terarn% % teatro0o9&% pr%2tup
dram2&om dje0u
M dvije su koncepcije pristupa
drami:
1719
o 0%terarna pristupa drami kao
beletristikom tekstu i
interpretira je kao poseban
knji/ rod
-dram/ djelo svodi na epske
elemente (epizacija dram/ djela)
o teatro0o9&a pristupa drami kao
scenskom djelu i u interpretaciju
ukljuuje scenske elemente
(reiju, glumu///) te trai dodatna
nast/ sredstva i metode
$vo B enje u en%&a u 2'en2&o dje0o
I- ;a/a od !/ do $/ razreda
nastava priprema uenike za
itanje dram/ djela
II- ;a/a %/ i '/ razreda uenici
upoznaju jezik scenske umj/ i
iluzionistike znaajke teatra
1720
-kazalino zbivanje uenici
doivljavaju naivno realistiki
-to je razdoblje presudno za
ormiranje interesa za kazalite
III- ;a/a (/ i */ razred scensko
djelo uenici doivljavaju kao
autonomnu umjetniku stvarnost
-uenici mogu samostalno
interpretirati dramsko djelo, te
usvajaju kazalini rjenik
IV- ;a/a - srednja kola uenici
samostalno interpretiraju dramsko
djelo
Metod% &% 2u2tav u %nterpreta'%j%
dram2&o4 dje0a
M dramsko djelo uenici mogu
upoznati na vie naina:
1721
individualnim itanjem izvan
nastave
interpretativnim itanjem dram/
situacija na satu
gledanjem kazaline predstave
gledanjem televizijske dramske
emisije
sluanjem radio-emisije
gledanjem dramskog izvoenja
dramske sekcije u koli
a) samostalno individualno itanje
- provodi se ako su uenici proitali
dramu za lektiru, sat se odvija u $
aze:
1722
1) pr%premna ;a/a provjerava se
kako su uenici doivjeli dramsko
djelo, prepoznaju li dramsku
vrstu, koje su im situacije i likovi
najimpresivniji (metodiki su
postupci dijalog, anketa,
pregledavanje uenikovi& pismeni&
radova, promatranje slikovnog
materijala koje se temelji na
dramskom tekstu)
2) ana0%t%&a ;a/a analizira se
radnja, tema, likovi, ideja,
mogu)nosti scenske realizacije
3) 2amo2ta0n% radov% uen%&a
iznose se zapaanja o tekstu u
usmenoj ili pismenoj ormi
4) upute /a 2amo2ta0no %tanje
nov%1 dram2&%1 dje0a ili 40edanje
%nterpret- dje0a u &a/a0%9tu
1723
Interpretat%vno %tanje
-npr/ prvi in uenici itaju
samostalno kod ku)e, drugi itaju
na satu interpretativnim itanjem,
a tre)i kod ku)e usmjereno
-zadaci za usmjereno itanje
odnose se na objanjavanje
pojedini& scena, postupaka likova,
govora likova, didaskalija
-sljede)i nastavni sat ima karakter
samostalnog rada uenika koji
iznose svoja zapaanja i rezultate
radaJ
-struktura takva sata:
1724
a) utvrivanje problema koje je
trebalo istraiti
() usmeno ili pismeno iznoenje
problema
') korekcije, dopune,
generalizacije
d) zadaci za doma)i rad
Interpreta'%ja dram2&e 2'ene
-ako uenici nisu upoznali dramsko
djelo u cjelini ni pojedine inove i
scene, interpretacija tee ovako:
1) intelektualno i doivljajno
motiviranje uenika objanjavaju
se pojmovi s kojima se uenici
susre)u prvi put, povezuje se s
uenikovim iskustvima i
doivljajima
1725
2) izbor dramske situacije i
interpretativno itanje ita li se
prva dramska scena, ne iznosi se
sadraj u cjelini, najavi se svijet
djela, glavni likoviJ ita li se
dramska scena koja je vr&unac
radnje, potrebno je iznijeti saeti
razvoj dogaaja do te scene to
je tzv/ lokalizacija odlomkaJ
interpretativno itanje moe se
ostvariti tako da itatelj nastupa
kao promatra ili se tekst moe
proitati po ulogama, te posluati
s 3>-a ili kasete
#)emocionalna pauza
1726
4) objavljivanje doivljaja, korekcija
doivljaja doivljaje uenici
objavljuju usmeno ili pismenoJ kod
usmenog objavljivanja uenicima
se upu)uje orijentacijsko pitanjeJ
pismeno se doivljaji mogu
objaviti anketom ili u uenikim
biljenicama
+) interpretacija proitane dramske
scene predmet interpretacije
mogu biti dramski likovi,
kompozicija dramske scene,
idejno-tematska osnova dramske
sceneJ rabi se metoda
&euristikog razgovora, rada na
tekstu, pismeni& radova uenika,
')usustavljivanje i generalizacija
1727
/) motiviranje uenika za samostalno
itanje i analizu ostali& dijelova
teksta
Teatro0o9&a ana0%/a
-ako su uenici upoznali dramsko
djelo gledanjem u kazalitu ili na
tv-u, interpretacija obu&va)a i
scenske elemente: prizore, likove,
scenu, kostime
-mogu)a je usporedba izvedbe i
izvornog dramskog teksta
-mogu)e je na sat pozvati glumce,
redatelja, scenograa koji )e
objasniti svoj udio u ostvarivanju
scenske izvedbe
Po0a/%9ta u %nterpreta'%j%
dram2&o4 dje0a
1728
-polazite moe biti svaki element
knji/ teksta koji zaokuplja
primateljev doivljajni i spoznajni
svijet
-element moe biti vezan uz
tematsko-idejno ustrojstvo djela,
uz njegovu kompoziciju, likove i
jezik
a) tematsko idejna analiza
provodi se dijalokom metodom
(&euristiki razgovor), pitanjima na
koja uenici odgovaraju, a odgovore
argumentiraju tekstom (metoda
rada na tekstu)
-cilj je da uenici proire krug
spoznaja, izgrade osobne stavove,
usporede autorov stav sa
1729
suvremeno)u
b) kompozicijska analiza otkriva
ustrojstvo dramskog djela,
tradicionalna s&ema drame
obu&va)a ekspoziciju, zaplet,
kulminaciju i rasplet
-u drami prevladava kronoloki
princip kompozicije, dogaaji se
odvijaju u uzrono-posljedinom
slijedu
-cilj kompozicijske analize je
otkrivanje:
!) vanj2&e dramat%&e sukob,
dogaaji
") unutarnje dramat%&e odnosi
meu likovima
1730
-metode u komp/ analizi: svaki in
drame prepriava drugi uenik,
prepriavanje od zavrne scene
prema ekspoziciji, nastavnik
uenicima daje poreme)en
redoslijed zbivanja uenici
moraju uspostaviti odgovaraju)i
slijed, uenicima se daje
kompozicijska s&ema oni moraju
odrediti dogaaje koji ulaze u okvir
pojedine aze
Ko0e&t%vn% po2jet &a/a0%9noj
pred2tav%
- o-o zadaci gledanja kazaline
predstave: produbiti analizu
dramskog djela koje su uenici
1731
itali i interp/ na nastavi, upoznati
scensku postavu tog dramskog
djela, upoznati zakonitosti
scenskog oblikovanja dram/ teksta
#'en2&o %tanje dram2&o4 dje0a
-itanje dram/ teksta pretpostavlja
teatarsko (scensko) zamiljanje
-scensko itanje razvija se pomo)u
sljede)i& metodiki& postupaka:
pokazivanjem otograija scene i
glumaca u odreenoj sceni, uenici
na temelju didaskalija trebaju
iskazati svoje zamiljanje scenskog
prostora i lika u scenskom prostoru
-scensko zamiljanje dramskog lika
obu&va)a otkrivanje namjera,
osje)aja, tenji, misli lika
1732
%tanje dram2&o4 te&2ta po
u0o4ama
-za&tijeva temeljite pripreme
-uenici koji nisu sudjelovali u
itanju analiziraju govor do
detalja, usporeuju govornu interp/
uenika i glumaca, odreuju
stupanja saivljenosti s likovima
Metod% &% pr%2tup rad%o;on2&oj
rea0%/a'%j% dram2&o4 te&2ta
-sluatelj dram/ tekst prima
auditivno, a auditivne signale
dopunjava vizualnim predodbama
-metodiki je pristup usmjeren
2'en2&om 4ovoru (govoru likova)
a&u2t%&%m 2'en2&%m /na&ov%ma
(umovi, glazbe)
-za realizaciju radio-drame
1733
najvanije je scensko zamiljanje
likova, prostora
Interpreta'%ja dram2&o4 0%&a
-drama se temelji na konliktu, pa
tako i lik izrasta iz dramskog
konlikta
-dominantnu ulogu u oblikovanju
dramskog lika imaju govor (dijalog i
monolog), didaskalije, te mimika i
geste (neverbalna komunikacija)
-pri scenskom (teatrolokom)
pristupu dramskom liku i dramskom
djelu treba osvijetliti odnos
literarnog teksta i njegove scenske
realizacije
-kod djece pri pristupu umj/ djelu
javlja se tzv/ naivni realizam
dramski se likovi pri&va)aju kao dio
neposredne stvarnostiJ dolazi i do
1734
tzv/ potpune identiikacije uenik
se izjednauje s likovima u nji&ovim
proivljavanjima, sklonostima,
postupcima, vanjskom izgledu
#'en2&% /ada'%8 dram2&e %
2'en2&e vje3(e
a) kreativni zadaci
-uenik na temelju didaskalija
treba predoiti izgled pozornice
-uenik treba predoiti izgled lika
u odreenim situacijama
1735
-trebaju odrediti odnose meu
likovima, nji&ov raspored na sceni
-trebaju odrediti kako govorno
treba ostvariti odreene replike
-trebaju opisati i izraziti geste i
mimiku, te kretanje pojedinog lika u
odreenoj dramskoj situaciji
b) analiti ko-kriti ki zadaci
-nastavnik ita repliku iz dramskog
teksta, uenici pokuavaju odrediti
podtekst, citira se tumaenje
redatelja, teatrologa, glumca o
tome kako s&va)a podtekst
odreene replikeJ
-primjenjuju se tzv/
&ara&tero0o9&e ta(0%'e koje sadre
repliku, doivljajno i misaono stanje
1736
lika, govornu, mimiku i gestovnu
realizaciju
-uenici iznose svoje dojmove o
kazalinoj predstavi, ita se
kazalina kritika o toj predstavi,
uenici iznose svoje miljenje o
kritici (konrontiraju se miljenja)
-uenici odreuju govorne
karakteristike lika, sluaju izvedbu
teksta u interpretaciji glumca,
komentiraju govor glumca
#tvara0a &e dram2&e % 2'en2&e
vje3(e
1737
MM @vjezdana Aadika navodi ove
vrste vjebi:
vj- opa3anja % &on'entra'%je
igrom se pogaa razmjetaj stvari
u prostoru
vj- op%2%vanja 20%&e uenici
govore o slici koju su gledali
nekoliko sekunda
vj- ra/v%janja a2o'%ja'%ja
uenici dobiju dio predmeta te
moraju zamisliti cjelinu kojoj
predmet pripada (guma, koa,
staklo)
vj- u ra/v%janju dram2&o4
d%ja0o4a u/ samostalno stvaraju
dram/ dijalog
vj- 2tvaranja dram2&e radnje
u/ u tijeku radnje sam stvara
1738
zaplete, rasplete, uvodi u radnju
dramska lica
vj- prepo/navanja 2tvar%
/ave/an%1 o%ju u/ dodirom
prepoznaju predmet i razvijaju
asocijacije
MM istraivaki zadaci koji uvode
u/ u samostalno pronalaenje
izvora:
u rubrikama dnevni& listova
prikupljati grau koja se odnosi
na dramsku umj/
pratiti dramski program na
televiziji, prikupljati in/ o
repertoaru, kazalinim
recenzijama
itati asopise vezane uz dramsku
umjetnost
1739
prikupljati kazaline programe,
plakate
TEO*IJ#KI
#$#TAVI
"NANO#TI O
KNJI- I MKOO
1740
- teorijski sustavi zok utjeu
na oblikovanje metodiki&
sustava nastave knjoo, a ti
metodiki sustavi nastave
knjoo odreuju se prema
sadraju i primaocu sadraja
a) tradicionalni teorijski
sustavi bavili su se
izvanknjievnim elementima:
pievom biograijom,
socijalnim, povijesnim i
kulturnim kontekstom
b) moderni teorijski sustavi
bave se literarno)u knji/
djela
1741
a) 8.@5D5F5@17
vee se uz Daineovo uenje o
rasi, sredini i momentu kao
determinantama knjievnog
enomena
- knji/ pozitivisti prouavaju
piev ivot i rad, utvruju
autentinost tekstova,
istrauju socijalne, politike,
kulturne i knjievne prilike u
kojima pisac stvara
- metodiki pozitivizam
nastavu utemeljuje na pievoj
biograiji, razvija receptivno-
reproduktivni tip nastaveJ
1742
-nastavnik je prenositelj
podataka, a uenik primatelj
gotovi& inormacijaJ ne bavi se
odgajanjem itatelja
b) 71?;45@17
7arW i Bngels otvorili su nove
pristupe umjetnikoj
problematiciJ knji/ se poima
kao oblik drutvene svijesti
- na temeljima uenja 7arWa i
Bngelsa svoja uenja su razvili
8le&anov, Aukacs (razvija
teoriju o ideolokoj
uvjetovanosti umj/ stvaralatva
i drutvenoj uvjetovanosti
orme),
1743
-Ioldman (smatra da je umj/
djelo izraz kolektivne vizije
svijeta, svijesti drutvene
klase)
- metodiki marksizam istie u
prvi plan odnos knjievnosti i
drutva, tj/ osposobljavanje
uenika za spoznavanje ti&
odnosa
c) 845G.A.L;.
K5A.@.K4;1 0H B<=1
rana aza bazira se na
objanjavanju autorove
linosti
du&ovno povijesna metoda
obiljeio ju je >ilt&e[,
1744
sredinji je pojam doivljajJ
knji/ je djelo izraz 9du&a
vremena:J pojedino knji/
djelo dovodi u vezu s drugim
djelima i drugim
umjetnostima
aza Kreudove psi&oanalize
po K/ umjetniko stvaranje
slui iktivnom razrjeenju
unutranji& napetosti izmeu
podsvjesnog i svjesnogJ
1745
-razvija se posebni tip knji/
analize tematike i likovaJ K/ je
istraivao uestalost tema i
motiva u knji/ djelima,
analizirao je ustaljene
pjesnike slike i modele
ponaanja
- njegov sljedbenik 3arl Iustav
=ung uspostavlja teoriju
ar&etipa koja pojam
individualne podsvijesti podie
na razinu kolektivne
podsvijesti
- 2ergson razvija uenje o
intuiciji, smatra da postoje dva
tipa spoznaje: racionalna,
znanstvena i intuitivna,
umjetnika
1746
- 3roce smatra da se do
spoznaje dolazi ili putem
antazije ili putem intelekta
enomenoloki pristup knji/
djelu zasniva ga Bdmund
Gusserl, razvija uenje o
razlici izmeu izraza i znakaJ
temelj uenja je
konstituiranje knji/ djela u
primaoevoj svijesti
- njegov sljedbenik ?oman
5ngarden uspostavlja teoriju o
slojevima, smatra da strukturi
djela ne pripadaju ni pisac, ni
itatelj, a knji/ je djelo
sastavljeno od razliiti&
&eterogeni& slojevaJ
1747
-smatra da knji/ djelo sadri
mjesta neodreenosti koja
itatelj popunjavaJ u
metodologiju knjievnog
studija uveo je &ermeneutiku
(nauava vjetinu
razumijevanja i tumaenja
tekstova)
d) 4D?0;D0?1A54D5H ;.
4B75.D5H ;. 0 H B<=B
zastupaju ga lanovi 8rakog
lingvistikog kruga: 7ukabovskc
koji je !+#$/ uveo pojam
strukturalizam i ?oman
=akobson koji je uveo pojam
literarnostJ
1748
-orijentiraju se na prouavanje
jezika koji ima ' unkcija:
reerencijalnu, aektivnu,
spoznajnu, atiku,
metajezinu i poetsku
- struk/ semiot/ kolu
predvodi Aotman koja tvrdi da
se knji/ injenica mora
prouavati u odnosu na druge
sline injenice jer u toj mrei
razliiti& odnosa dobiva
razliite unkcije
- Aotman uspostavlja
semiotiki pristup umj/, a
utemeljuje ga na pojmu knji/
znaka
1749
- razlikuje jezini znak od
knjievnog knji/ znak je
tekst, tj/ cjelokupna umj/
struktura
- knjievnoumjetniki tekst je
sustav inormacija, a itatelj
je primatelj inormacija
- ovaj pristup aktivira primarno
itateljevo jezino, literarno i
ivotno iskustvo
uenikovo poimanje
tekstovne i izvantekstovne
stvarnosti
e) DB.?5=1 ?B3B835=B
1750
bavi se odnosima itatelja i
pisca, tj/ itatelja i djelaJ
ilozosko is&odite teorije
recepcije je &ermeneutikaJ
-uvodi itatelja kao initelja
povijesti knjievnostiJ
-u odreivanje odnosa itatelja
i djela =auss uvodi pojam
&orizont oekivanja kao
spremnosti publike da na
temelju pret&odnog poznavanja
knji/ pri&vati novo djeloJ
-uvodi i pojam publike: u
trokutu autor,djelo,publika,
publika nije pasivni initelj
1751
1752