PEDAGOŠKI FAKULTET

AKADEMSKA 2009./2010.
ODSJEK:
ODSJEK : RAZREDNA
RAZRED NA NASTAV
NASTAVA
GODINA STUDIJA: III
SKRIPTU RADILA: SPAHIĆ SEDINA

ŠKOLSKA PEDAGOGIJA
LITERATURA:
•Dž!"#$ A%$&'!()* M$+,' S#!$&'!()* ŠKOLSKA PEDAGOGIJA*
S$+$%!' 199-.
•M$+(%$ +$#$&()* MIKROPEDAGOGIJAKOMUNIKAIJSKI ASPEKT
ODGOJA* Z$+* 1993.
•V$4&#(& P5ž!6,(* ŠKOLA OTVORENIH VRATA*
VRATA* J$6#+$+6,'* 2002.
•G'+"$&$ H(#+7* KAKO PRIPREMATI DIJETE ZA ŠKOLU* Z$+* 1991.
•T'8$6
T'8$6 G'+"'&* KAKO ITI USPJEŠAN NASTAVNASTAVNIK* '+$"*
'+$ "* 199-.
•L$+&7 E.S$;(+'* KAKO RAZVITI EMOIONALNU
INTELIGENIJU KOD DJETETA* Z$+* 200<.

D'7."+.M(+'64$!$ T';()
M+. I+8$ =()

S$+$%!'* 6;#8$+ 2010.

 TEMA +'% 2
ŠKOLSKA PEDAGOGIJA I NJEN PREDMET
1.P+"8# ;+'5>$!$&%$ ?,'46, ;"$'(%
Školska pedagogija proučava onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na školsku
 populaciju (osnovnu i srednju školu). Školska
Šk olska pedagogija stvaralački povezujući teoriju i
 praksu proučava zakonitosti koje se javljaju u procesu odgoja i obrazovanja naše
suvremene privatne i državne, osnovne i srednje škole. U vezi s tim školska pedagogija
!stvara uvjete da se podučavanje trans"ormira u meta!učenje(učenje učenja kako učiti)
!naglašava i objektivizira novu "uturološku poziciju škole i potiče primjenu stvaralački#
modela učenja(strategija učenja otkrivanjem)
!stvara preduvjete za postizanje individualnog maksimumaantropocentrički orijentirana
škola, škola usmjerena prema učeniku i učitelju
!priprema mlade za aktivan i stvaralački život u $% vijeku
!osnovni cilj je stvaralačko ponašanje subjekta u nastavi(aktivno učenje)
!multimedijalnost u nastavi tj.upotreba savremene nastavne te#nologije
!poučava odgojno!obrazovnu teoriju i praksu škole kao speci"ične zajednice učenika,
učitelja i roditelja(partnerstvo obitelji i škole)
!proučava speci"ičnosti i zakonitosti odgoja i obrazovanja učenika školske dobi
(mla&e,srednje i starije školsko doba).
Školska pedagogija ima kompleksno
kompleksno područje djelatnosti, a to znači da
• 'rikuplja, opisuje i veri"icira školski odgoj
• Utvr&uje zakonitosti i uzročno!posljedične veze me&u pedagoškim pojavama
• stražuje pedagošku praksu i daje sugestije za njeno unapre&enje.
truktura školske pedagogije obu#vaća
!školu kao socijalno povijesnu tvorevinu,
!organizaciju života i rada škole,
!nastavnika,
!učenika
!razred,
!školsku pedagogiju teorija i praksa.
2.Z$"$7( ?,'46, ;"$'(%
*adaci školske
školske pedagogije predstavljaju konkretizaciju njenog predmeta proučavanja.
*adaci školske pedagogije su
• 'roučava uloge učitelja i učenika u nastavnom procesu
• 'roučava školuteorije škole, alternativne školske metode i kritički i# analizira,
• tvara uvjete da se poučavanje pretvara u meta učenje(to je problem kako učiti)
• +oristi se rezultatima drugi# nauka(interdisciplinarnost)
• azvija i usavršava metodologiju u istraživanju problema suvremene škole,
• 'roučava pedagoške zakonitosti, ciljeve, sadržaje, metode i sredstva.
 TEMA +'% 2
ŠKOLSKA PEDAGOGIJA I NJEN PREDMET
1.P+"8# ;+'5>$!$&%$ ?,'46, ;"$'(%
Školska pedagogija proučava onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na školsku
 populaciju (osnovnu i srednju školu). Školska
Šk olska pedagogija stvaralački povezujući teoriju i
 praksu proučava zakonitosti koje se javljaju u procesu odgoja i obrazovanja naše
suvremene privatne i državne, osnovne i srednje škole. U vezi s tim školska pedagogija
!stvara uvjete da se podučavanje trans"ormira u meta!učenje(učenje učenja kako učiti)
!naglašava i objektivizira novu "uturološku poziciju škole i potiče primjenu stvaralački#
modela učenja(strategija učenja otkrivanjem)
!stvara preduvjete za postizanje individualnog maksimumaantropocentrički orijentirana
škola, škola usmjerena prema učeniku i učitelju
!priprema mlade za aktivan i stvaralački život u $% vijeku
!osnovni cilj je stvaralačko ponašanje subjekta u nastavi(aktivno učenje)
!multimedijalnost u nastavi tj.upotreba savremene nastavne te#nologije
!poučava odgojno!obrazovnu teoriju i praksu škole kao speci"ične zajednice učenika,
učitelja i roditelja(partnerstvo obitelji i škole)
!proučava speci"ičnosti i zakonitosti odgoja i obrazovanja učenika školske dobi
(mla&e,srednje i starije školsko doba).
Školska pedagogija ima kompleksno
kompleksno područje djelatnosti, a to znači da
• 'rikuplja, opisuje i veri"icira školski odgoj
• Utvr&uje zakonitosti i uzročno!posljedične veze me&u pedagoškim pojavama
• stražuje pedagošku praksu i daje sugestije za njeno unapre&enje.
truktura školske pedagogije obu#vaća
!školu kao socijalno povijesnu tvorevinu,
!organizaciju života i rada škole,
!nastavnika,
!učenika
!razred,
!školsku pedagogiju teorija i praksa.
2.Z$"$7( ?,'46, ;"$'(%
*adaci školske
školske pedagogije predstavljaju konkretizaciju njenog predmeta proučavanja.
*adaci školske pedagogije su
• 'roučava uloge učitelja i učenika u nastavnom procesu
• 'roučava školuteorije škole, alternativne školske metode i kritički i# analizira,
• tvara uvjete da se poučavanje pretvara u meta učenje(to je problem kako učiti)
• +oristi se rezultatima drugi# nauka(interdisciplinarnost)
• azvija i usavršava metodologiju u istraživanju problema suvremene škole,
• 'roučava pedagoške zakonitosti, ciljeve, sadržaje, metode i sredstva.
 1.
3.Š,'46,$ ;"$'(%$ ,$' @&$&6#!&$
@&$&6#!&$ "(67(;4(&$ 5 656#$!5 ;"$'(%6, @&$&'6#(
Školska pedagogija proučava školski odgoj koji se realizira u školi kao društvenoj,
 povijesnoj, pedagoškoj, kulturnoj i antropološkoj instituciji. -emelje
-emelje školske pedagogije
 postavio je ./.+omenski u djelu 001elika
001elika didaktika00 sredinom %2st.(nastavu podijelio na
dva segmenta!polugodišta, utvrdio dužinu nastavnog sata....)
istem pedagoški# disciplina čini
Školska, obiteljska, predškolska, visokoškolska, povjesna pedagogija, surdopedagogija,
ti"lopedagogija, oligo"renopedagogija,logopedija, pedagogija slobodnog vremena,vojna
 pedagogija....
3.1.P'!@$&'6# ?,'46, ;"$'(% 6$ ;"$'(%6,(8 "(67(;4(&$8$
!"("$,#(,$(naučno!pedagoška disciplina koja proučava zakonitosti nastavnog procesa
radi njegovog unapre&enja tj.teorije nastave!osnivači atke i +omenski)
8#'"(,$(naučno!pedagoška disciplina koja proučava zakonitosti nastave pojedini#
 predmeta radi unapre&enja te nastave),
;+"?,'46,$ ;"$'(%$(smisao predšk.odgoja je briga o djeci predškolske dobi i
nji#ovom raznovrsnom aktivnošću u skladu sa odgojnim ciljem, zadacima i
zakonitostima psi#o"izičkog razvitka djece, osigurava povoljne uvjete i omogući da ona
radosno prožive djetinjstvo)
'(#4%6,$ ;"$'(%$(odgoj u obitelji je direktno povezan s odgojem u školi)
,'8;$+$#(!&$ ;"$'(%$(različitosti sistema! kad poredimo našu školu i neku stranu)
(&#+$#(!&$ ;"$'(%$(specijalna pedagogija!djeca sa smetnjama se uključuju u
redovne škole).

.Š,'46,$ ;"$'(%$ ( "+5 @&$&'6#(

.1.P6('4'?, "(67(;4(&:
!razvojna psi#ologija!poznavati psi#ički razvoj djeteta jako utiče na njegov odgoj u
školskoj dobi,
!školska psi#ologija!razvoj psi#ički# sposobnosti učenika u školskoj dobi,
!socijalna psi#ologijasocio!psi#ički uticaj na djecu školske dobi
!psi#ologija mladi#
!mentalna #igjena
!psi#opatologija.
.2.O6#$4 &$5>& "(67(;4(&
!/natomija!gra&a tijela
!"iziologija!rad organa
!genetika!biološko naslje&e
!sociologija odgoja i obrazovanja,
!komunikologija,
!in"ormatika,
!kibernetika!(grč.!k3bernao upravljam vladam)nauka o općim zakonitostima procesa
upravljanja i komunikacije u organiziranim sistemima, živim organizmima i me&usobnim
odnosima jedni# prema drugim, de"inira se i kao nauka o načinima primanja, predaje,
čuvanja, obrade i iskorištavanja in"ormacija4kibernetička pedagogija utvr&uje načela
upravljanja odgojno!obrazovnim procesom.
 2.

!ekologija!(grč.oikoskuća, dom4 logos! riječ, govor)nauka o odnosu organizma prema

okolini, o njegovom smještaju i pojavljivanju u prostoru4 ure&eni prostori u kojima se
odvija odgojno!obrazovni procesi označavaju se nazivom 00odgojno!obrazovna ekologija00.
!ergologija!relativno mlada znanstvena disciplina koja teži sjedinjavanju parcijalnog
ljudskog znanja o procentima i odnosima na bazi rada, sintezi dostignuća posebni#
znanosti o radu kao što su psi#ologija rada, sociologija rada, pedagogija rada i "ilozo"ija
rada4 ergologija je opća znanost koja proučava rad zakonitosti i učinke rada učenje je
vrsta ljudskog rada koja se odvija u odgojno!obrazovnom procesu4 nastava je osnovni
oblik u kojem se realizira odgojno!obrazovni rad u školama različiti# vrsta.
!viktimologija! je znanost koja proučava žrtve, kako se postaje žrtva i koje su preventivne
mjere da do nji# ne do&e. nterdisciplinarno se bavi proučavanjem obilježja žrtve(nji#ov
sociološki, ekonomski, politički i dr.položaj) kao i psi#ološki# uvjeta koji su pret#odili
doga&aju i posljedica koje su uslijedileučenici mogu biti žrtve svoji# nastavnika i
obrnuto.
!kineziologija!nauka o "izičkim mogućnostima učenika i nji#ov ma5imum
!gnoseologija!nauka o spoznaji
!aksiologija,
!kulturna antropologija! je znanstvena disciplina antropologije. 'roučava relacije ličnost!
kultura,kulturne stečevine i drugo, nastavni programi treba da inkorporiraju speci"ičnosti
sredine u kojoj se realiziraju.
B.M#'"'4'(%$ ?,'46, ;"$'(%
6etodologija! (grč.met#odos!put, logos!riječ)je nauka kojom se na naučnim pristupima
istražuju stanja, pojave i doga&aji objektivnog svijeta.
B.1.V+6#
B.1.V+6# (6#+$ž(!$&%$
B.1.1.F5&"$8&#$4&$ (4( $@(>&$ (6#+$ž(!$&%$
7va istraživanja
istraživanja su interdisciplinarnog karaktera i usmjerena
usmjerena su na pronalaženje
osnovni# zakonitosti na kojima se temelji odgojna vrijednost škole.
 8pr.taksonomija ciljeva odgoja i obrazovanja u devetogodišnjoj osnovnoj
školi(kognitivno,a"ektivno i psi#omotorno područje).
B.1.2.O;+$#(!&$ (6#+$ž(!$&%$
7na su po svom obimu uža od "undamentalni#. 8jima 8jima se istražuju
istražuju konkretni procesi ili
ili
situacije. 8pr.realizacija speci"ični# ciljeva na području kognitivnog, a"ektivnog i
 psi#omotornog područja u razrednoj
razredn oj nastavi.
B.1.3.R$@!'%&$C$,7('&$;+(8(%&%&$ (6#+$ž(!$&%$
7va vrsta istraživanja je značajna za odgojno!obrazovnu praksu jer u njima pored
znanstvenika učestvuju i nastavnici iz neposredne odgojno!obrazovne prakse. 8ji#ova je
 prednost što se brzo dolazi do rezultata
re zultata i to što kao istraživači učestvuju nastavnici koji
dobro poznaju odgojno!obrazovnu praksu. 8pr.prednosti opisnog ocjenjivanja u
razrednoj nastavi.
B.1..T'+(%6,$
B.1..T'+(%6,$ (6#+$ž(!$&%$
7na su rezultat misaone tj.kvalitativne analize
analize odre&eni# podataka. 8pr.#olistički
8pr.#olistički
 pristup razvoju svakog učenika i emancipacijski odgoj(razviti
od goj(razviti slobodnog i poštenog
čovjeka). 9olinistički pristup u razvoju obu#vata
 !kognitivni razvoj!da i# obrazujemo,treba podsticati i nji#ov socijalno!emocionalni
razvoj4 !psi#omotorni razvoj.
3.
B.1.B.E8;(+(%6,$ (6#+$ž(!$&%$
7na se odnose na proučavanje pedagoške prakse tj.neposredne pedagoške stvarnosti.
:mpirijsko istraživanje ne može dati pouzdane rezultate ako nije povezana s teorijom.
B.1..L'&(#5"(&$4&$ (6#+$ž(!$&%$
+arakteristika longitudinalni# istraživanja je da #ronološki prati jednu pojavu.
 8pr.razvoj učenički# socijalni# kompetencija od % do ; razreda osnovne škole
B.1.<.T+$&6!+@$4&$ (6#+$ž(!$&%$
*a razliku od longitudinalni# istraživanja transverzalna istraživanja #ronološki prati
odre&enu pojavu u presjeku, samo u odre&enom razdoblju. 8pr.razvoj dječji# socijalni#
kompetencija u razrednoj nastavi.

B.2.I6#+$ž(!$>, 8#'"
B.2.1.P'!(%6&$ (4( (6#'+(%6,$ 8#'"$
7mogućava prikupljanje podataka o školi iz davne prošlosti.
 8pr.razvoj školstva u <i9 u vrijeme /ustrougarske.
B.2.2.D6,+(;#(!&'$&$4(#(>,$ 8#'"$
7va metoda se najčešće koristi u školskoj pedagogiji. 'omoću ove metode se istražuju i
opisuju odre&eni podaci i odre&ena pedagoška dokumentacija. =eskriptivno!analitička
metoda uključuje proučavanje, analiziranje i interpretiranje dokumentacione gra&e.
B.2.3.E,6;+(8&#$4&$ 8#'"$
'rimjenom ove metode u istraživanju se namjerno izazivaju odre&ene pedagoške
 pojave uvo&enjem eksperimentalnog "aktora i prati se njegova e"ikasnost. >ormiraju se
dvije grupe kontrolna i eksperimentalna grupa. U eksperimentalnu grupu se uvodi
eksperimentalni "aktor čija se e"ikasnost želi utvrditi.

B.3.I6#+$ž(!$>,( ;'6#5;7(
  B.3.1.P+'8$#+$&%
nstrument promatranja se naziva protokol promatranja. 'edagoška pojava se promatra i
 bilježi na različite načine(video zapise, magneto"onsko snimanje, obično zapisivanje
 podataka). 'romatranje može biti namjerno sistematsko, a može biti ne namjerno ne
sistematsko. 'romatranje se organizira sukladno predmetom promatranja, zatim se
odre&uje mjesto i vrijeme promatranja, vrsta promatranja, način vo&enja zabilješki,
dužina trajanja, podaci o subjektu koji je predmet promatranja. 'ret#odno je neop#odno
sačiniti obrazac protokola promatranja.
  B.3.2.I&#+!%5
ntervju podrazumijeva direktan razgovor intervjuira(nastavnika) i respodenta(učenika).
6ože biti standardizirani(vo&eni) i nestandardizirani(slobodni). +od vo&enog pitanja se
unaprijed, precizno "ormuliraju i sustavno bilježe odgovori respodenta. +od
nestandardiziranog intervjua pitanja se jasno i precizno "ormuliraju ali se nji#ova
"ormulacija može modi"icirati. 'rema svojoj namjeni intervju može biti
?noseologijski (spoznajni često se upotrebljava u naučnim istraživanjima)
-erapeutski (djelovanje na respodenta putem razgovora)
n"ormativni (prikupljanje podataka ili in"ormacija).
 .
  B.3.3.A&,#(+$&%
/nketiranje se provodi pomoću instrumenta koji se naziva upitnik. +od anketiranja se
 provodi pismeno ispitivanje. 'omoću upitnika se može ispitati veliki broj ispitanika i u
tome se ugleda njegova ekonomičnost i prednost u odnosu na intervjuiranje.

TEMA +'% 3
RAZVOJ IDEJA I KONEPIJA O OSNOVNOJ ŠKOLI
Škola otvoreni# vrata!1alentin 'uževski

1. PRVOITNA ZAJEDNIA
N'6!(%?#&$ ?,'4$
7dgoj i škola prate čovjeka tokom cijele njegove #istorije. 'rva 00neosviještena škola00
nastala je u procesima života i rada prve do danas poznate privredne i društvene
organizacije života u prvobitnoj zajednici. @iveći uz odrasle, mladi čovjek od prvi# dana
opstanka ljudskog roda uči, usvaja odre&ena znanja, radne vještine i druga iskustva
življenja. -a se prva 00škola00 utemeljila na neposrednoj i izravnoj komunikaciji u kojoj su
odrasli nesvjesno demonstrirali mladima poželjne vještine i iskustva, a oni i#
oponašanjem usvojili. *a#valjujući mogućnosti komuniciranja čovjek se uspio izdvojiti
od ostatka svijeta. <io je to prvi korak na putu prema školi.

  I&(7(%$7(%$
'rije oko ABB BBBgod.kada je čovjek ovladao verbalnom komunikacijom mogao je
mnoga znanja, vještine i navike uspješno prenositi na mlade u organizovanom obliku
inicijacije.'rvi predučitelji iz tog doba bili su veterani(za muškarce) i matroni( za
djevojke). vake godine bi u svakom plemenu veterani bi odvodili prispjele novicijate na
odabrana mjesta i odre&eno vrijeme obučavali bi i# u svemu što je rad pleme uspio u
svom dugogodišnjem radu saznati i otkriti. nicijacija je prijelazni oblik izme&u
neosviještene i osviještene škole. ada se uči verbalnom i kinetičkom porukom,
 posebnim poučavanjem. 8akon završetka održavani su rigorozni ispiti i u septembru
 plemena predvi&ena je velika svetkovina povodom proglašavanja mladi# za punopravne
članove zajednice.

O#,+() ;(68$
-reća velika etapa u razvoju škole, dogodila se u vrijeme otkrića pisma. -ek kada je
čovjek ovladao pismom kao sredstvom komuniciranja, mogle su se prenositi velike
količine in"ormacija o radnim procesima, ljudskim odnosima i drugim običajima. Covjek
 je tek učenjem pisma bio osposobljen za dalji kulturni i privredni uspon. 8ovija
ar#eološka istraživanja pokazuju da se prve škole javljaju u umeru(/kad). 'rvi
 pro"esionalni odgajatelj nazivao se umia, što je značilo brat, prijatelj, onaj koji poučava.
Učila su se slova, čitanje, pisanje i razgovor o pročitanom. 'isalo se na glinenim
 pločicama.
 B.
2.ROOVLASNI=KO DRUŠTVOC;(6$+6, ?,'41B0 G5#&+
2.1 I&"(%$ C(&"56(
9indusi su razvili poseban sistem školovanja. 9induski modeli škole su temeljni
modeli od koji# se škola u svijetu dalje razvijala. Učenje je bilo zasnovano na jogi i
meditaciji.
2.2 K(&$ C,(&6,$ ?,'4$
8a prostorima +ine stvorena je sasvim drugačija škola. -a škola je bila
najdemokratičnija škola u cijelom starom svijetu, jer je omogućavala svima da stiču
znanja i vještine. Učitelji su samo učili i poučavali učenike. Učenici nisu dobijali
svjedodžbe, niti su se obavljali završni ispiti nego su to obavljale posebne komisije.
7snovu odgoja sačinjavala je etika. 8aročito je bio razra&en obiteljski odgoj. 7dgojem se
tražilo izvršavanje obiteljski# dužnosti, zatim da se ne krše državni zakoni, ne vrije&a
vlada, poštuje učitelj, pomaže drugima....vaki gra&anin je mogao sticati obrazovanja na
svim stupnjevima u državnim ili privatnim školama. 'ostojale su osnovne, srednje škole i
sveučilišta.
2.3 E(;$# CE(;$#6,$ ;(6$+&$ ?,'4$
'rvenstveni zadatak odgoja bio je pomla&ivanje svećeničkog aparata pa su škole bile
osnivane uz #ramove u većim gradovima. U školama se izučavala geometrija,
astronomija, aritmetika, astrologija, javljaju se i prvi počeci medicine. U školu se kreće sa
otprilike A godina. 'rvo se učilo čitat i pisat, a pisali su crnom ili crvenom tintom. 'isalo
se na voštanim tablicama, a kasnije na papirusu.
2. G+>,$ CA#(&$ ( S;$+#$
8ajviši domet u razvoju škole u /ntici postigli su ?rci. parta i /tena su bile ne tako
 prostorno udaljene jedna od druge, ali su geogra"ske, ekonomske, političke, društvene i
kulturne prilike bile vrlo različite što je utjecalo i na odgojni sustav. *ajednička im je crta
što je odgoj bio namijenjen isključivo za djecu robovlasnika.
  A#(&$
8a osnovu /ristotelovog učenja izvršili su klasi"ikaciju ontogeneze na četiri etape od
 po 2 godinadjetinjstvo, mladost, zrelost i starost. =o 2 godina djeca su odgajana u
 porodici. =jevojčice su i dalje ostajale u kući pod majčinim nadzorom da uče kućanske
 poslove ali i učile su i# o pjesmi i plesu dječaci su odlazili u školu. 'o#a&ali su škole
gramatista i kitarista. U školi gramatista učili su čitanje, pisanje i računanje. Učitelj se
nazivao gramatist. 'rimao je plaću od roditelja. U školi kitarista učili su sviranje na liri
kitari, pjevali lirske i epske pjesme, te plesali.  %D godina dječaci su odlazili u
'alestre(škola borbe). Učili su i plivanje s ciljem da se razvije snaga i ljepota. <ogatiji su
svoju djecu slali u gimnazije. U njima se učila politika, "ilozo"ija, umjetnost. Eilj
/tenskog odgoja je bio kalokagatia!jedinstvo dobrote i ljepote, iz čega su se izvodili i
nastavni sadržaji. 'laton je otvorio svoju akademiju, a /ristotel visoku školu gdje se
izučavala "ilozo"ija, etika, estetika, logika i prirodne znanosti.
 .
  S;$+#$
7dgoj u parti je bio u rukama države. Eilj je bio vojnički odgoj, kako bi mladež bila
spremna za ratovanje. =o 2 godine djeca su ostajala kod kuće. 'oslije 2 godine odlazila
su u javne odgojne ustanove gdje su ostajala do %F godine. 8ajveća pažnja se poklanjala
tjelesnom vježbanju s ciljem da se tijelo razvije i očvrsne. @ivot se odvijao kao u
vojničkom logoru sa slabom #ranom i lošom odjećom. =ječaci su učili i borbene pjesme i
muziku. U lov na robove(radi vježbanja u napadu na druge neprijatelje) išli su mladići u
dobi od %F!$Bg. *vali su se e"ebi. =jevojke su se odgajale javno, pod državnim
nadzorom.  one su učile borilačke vještine, pjevanje i ples.
2.B R(8 C48&#$+& +$8$#(>, ( '!'+&(>, ?,'4
7dgoj u starom rimu je bio pod utjecajem grčkog odgoja. 'rve elementarne škole,
 pojavile su se u imu oko A st.p.n.e.gdje se razvijao domoljubivi odgoj. Učeći 00zakone %$
 ploča00 trebalo je razvijati i učvrćavati pravnu državu da bi robovlasnici znali koristiti
svoja prava. 'ored elementarni# škola osnivaju se i gramatičke škole gdje se izučavao
latinski i grčki jezik. avljaju se i govorničke škole, gdje se pored govorništva izučavaju
 još i "ilozo"ija, pravo, matematika i astronomija. 8ajznačajniji uski pedagoški teoretičar 
 bio je 6ark >abije +vintilijan. U svom poznatom djelu 007brazovanje govornika00 iznosi
odgojni cilj i metode poučavanja.

3.FEUDALNO DRUŠTVOC6+"&%( !(%, ( 6+"&%'!%,'!& ?,'4

3.1 P'%$!$ ,+?)$&6#!$
8a razvoj srednjovjekovne škole odlučujući utjecaj imalo je kršćanstvo. +ršćanstvo je
uvelo pojam demokratizacije škole, jer je škola bila dostupna svima, ne samo djeci
"eudalaca nego i kmetova, koja su s djecom svoji# gospodara mogla po#a&ati
samostanske i župne škole.
3.1 S$8'6#$&6, ?,'4
7ve škole u prvom stepenu su imale dva kursa
%.scola interior!sprema novicijate za sveštenike
$.scola e5terio!škola za svjetkovni stalež i puk 
a)septem artis liberalis(dijalektika, retorika, gramatika, aritmetika, astronomija,
geometrija i muzika)
 b)septem artes probitatis(sedam viteški# vještinaja#anje, plivanje, ga&anje kopljem i
strijelom, mačevanje, lov, ša#, sastavljanje sti#ova)
c)septem artis mec#anicum(pomorstvo , trgovina, gra&evina, poljuprivreda, medicina,
kazalište)
6e&utim da se uz sve ovo %GABg.nije pojavio ?utenberg sa izumom tiskom, opće
narodna pučka škola čiji je utemetelj ./.+omenski ne bi bila ostvarena, budući da
 potpuna demokratizacij osnovne škole nije zamisliva dok god čovjek živi, radi i odgaja
se u pismoslovoj komunikaciji. vi gradovi u :vropi imali su univerzitete<olonja,
75"ord, 'ariz, Hisabon, im,'rag,Eanbrigde, <eč....
 <.
.KAPITALISTI=O DRUŠTVO
.1 5+ž'$6,$ ;"$'(%$ 1< ( 1-6#.
.1.1.J$& A8'6 K'8&6,
<uržoazija je za svoju djecu u gradovima otvorila gimnazije, srednje i više stručne
škole i sveučilišta. *a djecu radnika, seljaka i siromašni# zanatlija buržoazija je otvorila
takav tip škola koje su se pripremale isključivo za proizvodnju, za razne djelatnosti.
adržaj obrazovanja takve djece je bio siromašan. U %2st. a svojim pedagoškim idejama
 javlja se an /mos +omenski. +omenski je tražio opće, besplatno i društveno školovanje,
čvrstu organizaciju nastavnog rada, analiziranje potrebni# sadržaja itd. =jeca su do I
godina ostajala u porodici, od I!%$g. po#a&ala su školu maternjeg jezika koja danas
odgovara našoj srednjoj nastavi, od %$!%Fg. gimnaziju gdje se izučavala gramatika,
retorika, etika, zemljopis. 7d %F!$Bg. djeca su mogla po#a&ati akademiju koja je imala
teološki, pravni i medicinski "akultet. *a#valjujući +omenskom obrazovanje i otvorenje
škola se javlja kao veliki društveni i pedagoški pokret, svojevrsna evolucija u odgoju.
.1.2.Dž'& L'7,
'iše o odgoju razuma, tjelesnom i moralnom odgoju. 7n je detaljno obradio teoriju
tjelesnog odgoja. 1iše je cijenio sposobnost da se nešto umije naučiti nego kvantitet
znanja. *alagao se za privatni odgoj, gdje bi nastavnik imao samo jednog učenika.
 8astavnik treba biti svjetski obrazovan i da ima sposobnost svladavanja samog sebe.
'oznato mu je djelo 006isli o odgoju00.
.1.3.$& $, R56'
1jerovao je u moć prirode i slobodu čovjeka, po čemu je sa svojim djelom 00:mil00
 postao poznat u cijelom svijetu. 7dgoj treba polaziti od djeteta onakvog kakvo ono jeste.
=ijete treba da živi svojim životom. 'rvi učitelj treba da bude priroda, zatim iskustvo, a
tek onda ljudi. 8jegov :mil do %$g. ne ide u školu, a kada u %$!toj krene u školu, učenje
će se zasnivati na radoznalosti.

.2.P"$'(%$ 19 6#'4%)$
.2.1. K$+$,#+(6#(, 196#.
=evetnaesto stoljeće je bilo veoma bitno, to je stoljeće stasanja mnogi# znanosti,
širenja industrije...dolazi do značajne di"erencijacije, dolazi do porasta opće prosvjete.
-raži se besplatna, obavezna osnovna škola za sve, koja će ići ukorak s vremenom.
Utjecaj 'estalocijeva učenja vodio je demokratski orijentiranoj školi. -o je stoljeće
 pedagoški# klasika'estolacija, >rebela, 9erbarta, Ušinskog i pensera.
.2.2.J'$& H(&+( P6#$4'7(
voje imanje pretvara u domove za sirotinjusku djecu i posvećuje se odgoju. matrao je
da odgoj treba biti u "unkciji promjena u društvu. 7dgoj treba biti opći za svu djecu i
 pripremu za rad. vako dijete posjeduje unutarnje sile i zadatak škole je da pokrene te
sile. adržaj nastave treba se zasnivati na tri osobine4ime, broj i oblik. 'oznata su mu
 pedagoška djela 001ečernji satovi jednog pustinjaka00 00Heonardo i ?ertuda00 , a posebno
djelo 00+ako ?ertuda poučava svoju djecu00. ?ovori o tri čovjekove sile pamet, srce i
ruka.
 -.
.2.3.F+("+(, F+4
Ubraja se me&u najmoćnije 'astelocijeve učenike i sljedbenike. šao je u posjetu
'astelociju i tamo ostao dvije godine. Učio je da odgoj djeteta treba biti u skladu sa
njegovim radom. ?lavno mu je djelo 007dgoj čovjeka00. 7snovao je zabavnik za djecu koji
 je nazvao 00=ječiji vrtić00. 'osvetio se izradi dječji# igračaka.
.2..U?(&6,(
sticao je aktivnost kao bitnu pojavu kod djece, koju treba razvijati aktivnim učenjem.
*alagao se za načelo zornosti u nastavi, a razradio je metodiku nastave materinjeg jezika.
<io je od najveći# metodičara i didaktičara.
.2.B.J'$& F+("+( H+$+#
matra se osnivačem pedagogije kao nauke. 8akon završeni# studija odlazi u <ern gdje
 pri#vaća 'astelocijeve odgojne metode. +ada se vratio u 8jemačku počeo je širiti
njegove ideje('astelocijeve). 'ostao je poznat po svojim djelima007pća pedagogija00
007pća praktična "ilozo"ija00. 7snovao je eksperimentalnu gimnaziju kao vježbaonicu s
domom. -u je napisao psi#ološka djela00 Udžbenik za psi#ologiju00 00'si#ologija kao
nauka00 008acrt predavanja iz pedagogije00. U odgoju 'asteloci razlikuje tri glavna
 područjaupravljanje, nastavu i disciplinu. 8ajbolja sredstva upravljanja su autoritet i
ljubav. 8astava prolazi kroz G stupnjajasnost, asocijaciju, sistem i metodu.

B.3.P"$'(%$ 20 6#'4%)$
B.3.1.K$+$,#+(6#(, 206#.
=vadeseto stoljeće karakterizira mnoštvo moderni# pedagoški# pokušaja u
00modeliranju00 škole. *a#tjeva se škola koja će se više približiti životu, škola koja će
učenika stavljati u aktivan odnos prema učenju i okolini. U školstvu tog doba oglasili su
se o#n =e5e3 i ?eorg +eršeštajner. G.K?#?#$%&+5 bio je ideolog pedagogije 00radne
škole00 u 8jemačkoj. 7n govori mnogo o vaspitanju karaktera. 'ri vaspitanju karaktera on
 prvenstveno ističe vaspitanje čvrste volje. 7n je #tio da pomiri klasne suprotnosti u
 8jemačkoj. 'o njemu radna škola treba da otpočne još u osnovnoj školi. 7snovna škola
daje djetetu osnovne vještinečitanje, pisanje, računanje, prije svega spretnost u ručnom
radu. 'oznat je u istoriji školstva po tzv.produžnim školama, koje je organizovao prije
svega za radničku omladinu. /merički pedagog DCD%5%( predstavnik "ilozo"ije
 pragmatizma. 7dgoj treba zasnivati na praktičnim aktivnostima učenika u neposrednoj
životnoj stvarnosti, pri čemu treba uvažavati dječije interese, sklonosti i nagone. 7štro je
kritikovao staru školu, on je protiv razreda, protiv nastavnog sata i protiv klasične podjele
gradiva. 7tvorio je prvu eksperimentalnu školu u Cikagu sa svojom ženom. 'ragmatizam
tvrdi da objektivna istina ne postoji već samo ono što je korisno za pojedinca.
avlja se mnoštvo različiti# pedagoški# smjerova(individualna,socijalna, aksiološka,
moralna, umjetničkog odgoja....)
-o je vrijeme nastanka eksperimentalne pedagogije/ugust Ha3 6euman, /. <inet, :.
-#orndike......
*načajno za sve ove smjerove,da ponekad jedni drugima, proturječe , da zastupaju
sasvim različita gledišta, da je našao ključ svi# naši# problema, a svaki se približava istini
iz drugog vidnog kutka. 8astupa vrijeme re"ormski# pedagoški# pokreta usmjereno na
rješenje školski# pitanja, pod nazivom 00nova škola00.

9.
.S#!$+$&% 6'7(%$4(6#(>, "+ž$!
=vadeseto stoljeće je i vrijeme stvaranja prve socijalističke države i pokušaja izgradnje
socijalističke škole s prvim teorijama o odumiranju škole i praksom jedinstvene škole, i
 prvim pedagoškim imenima socijalističke pedagogije(+rupska, <lonski, Šuljgin,
6akarenko). 6akarenko je bio pedagoški optimist i vjerovao u mogućnost odgoja putem
kolektiva. 7n je u svojim djelima raspravljao o disciplini. matrao je da osnovu
vaspitnog sistema treba tražiti u socijalističkom #umanizmu. 8jegova djela
su00'edagoška poema00 00 *astave na kulama00 00knjiga za roditelje00 kao i mnoge članke i
 predavanja što je izašlo u njegovim 00abranim pedagoškim djelima00.
 7snovna škola u $Bst.doživljava značajne promjene. 'rodužuje se i dnevno trajanje rada
škole, unutarnja organizacija života i rada. 'očinju procesi akcija za životnošću škole koji
traju i danas.

TEMA +'% 
KARAKTERISTI=NE TENDENIJE U RAZVOJU SAVREMENE OSNOVNE
ŠKOLE
1.TEORIJE ŠKOLA
1.1.D5'!&'@&$&6#!&$ #'+(%$ ?,'4
-eorije škola u osnovi su proučavanja odnos škole kao institucije i društvenog sastava.
*a du#ovno!znanstvenu teoriju škole težište proučavanja je 00bit00 škole. *nanost nije zbog
sebe same, nego je za potrebe i pedagoške prakse. -reba povezati teoriju i praksu da bi se
sagledala "unkcija škole.
1.2.S#+5,#5+$4&'5&,7('&$4&$ #'+(%$ ?,'4
'roučava "unkciju odgoja u očuvanju "unkcije društva pomoću socijalizacije tj.daljnje
 prenošenje sustava vrijednosti i normi, i socijalno "ormiranje ličnosti.
1.3.P6('$&$4(#(>,$ #'+(%$ ?,'4
7bjašnjava djelovanje škole kao institucije na učenika i nastavnika. 7va teorija ističe
važnost stručne kvali"ikacije, razvoj ličnosti i gra&ansku poslušnost.
-eorija interakcije ukazuje na smetnje koje prouzrokuje škola u odnosu na svoje subjekte.
'omoću interakcijskog okvira može se objasniti da škola kao odlučujući čimbenik
sudjeluje u nastanku poteškoća i smetnji kod učenika. 7va teorija razmatra ponašanja
sudionika unutar škole, kako razvijaju svoj identitet i kako ga prezentiraju

2.TEORIJE ODGOJAPRAVI U PEDAGOGIJI

2.1.S'7('4'(%6,$ #'+(%$
7snivač je /.+ant, zasniva odgoj na sociologiji pri čemu se umanjuje uloga ličnosti u
odgoju. *ajednica je ta koja odgaja, a osoba se prilago&ava. =ruštvo uči pojedinca i on
mu se prilago&ava. *načaj ovog pravca je u tome što se polazi od činjenice da je odgoj
društvena pojava i da mu ciljeve postavlja društvo.
2.2.P+$8$#(>,$ #'+(%$
 'redstavnik je =žon =juji. Uči da je odgoj namjenjen pojedincu i da pojedinac
sačinjava društvo. 7dgoj mora biti oru&e za potrebe prakse. 'ojedinac se treba razvijati
kroz rješavanje svakodnevni# životni# problema kako bi postao sposoban za život kao
slobodna, samostalna i autentična ličnost.
10.
2.3.(!('+(6#(>,$ #'+(%$
7snivač je =žon 1otson. 7vaj pravac naglašava značaj ponašanja odre&ene osobe.
 8avodi se da se ponašanje može kontrolirati i da se njime može upravljati. 'otrebno je
znati odnose izme&u podražaja na organizam, reakcije i potkrepljenje. U odgoju je
 potrebno učenike vježbati u odgovarajućim reakcijama kako bi se prilagodili okolini. *a
uspje# je važna poticajna okolina, da bi se od svakog učenika mogao izgraditi dobar
stručnjak, a sa lošom okolinom biti će suprotan rezultat.
2..E6&7(%$4(6#(>,( ;+$!$7 /#'+(%$
*astupa da je za odgoj najbitnije da učenici nauče bitne sadržaje, pa će se lakše
snalaziti u radu i životu. -o će se postići organizacijom nastave po predmetima,
disciplinom učenika i realizacijom ciljeva. 7vaj pravac osporava s#vaćanja pedocentrista
(da je djete u središtu pozornosti) i pragmatičke koncepcije .=jujija.
2.B.E@(6#&7(%$4(6#(>,( ;+$!$7
'renio se iz "ilozo"ije i psi#ologije. 7snovno pitanje je problem ljudske egzistencije, a
ne ljudska priroda. 'od egzistencijom se podrazumijeva da nešto postoji, da jeste, a pod
esencijom ono što je bit toga što postoji.
2..E#$#(6#(>,$ ,'&7;7(%$ '"'%$
'olaze od snažnog uticaja društva na pojedinca. U usiji je /..6akarenko razvio
sistem kolektivnog odgoja u koloniji 006aksim ?orki00. matrao je da je odgoj težak, ali
ostvarljiv pomoću kolektiva.
2.<.P+6'&$4(6#(>, #'+(%
maju svog utemeljitelja :.6onuiera koji ističe važnost ličnosti kao integrirajuće
strukture. 8aglašava važnost drugog čovjeka za razvoj pojedinca. 'ersonalizmu pridaje
veliko značenje odgoju kao ravnopravnom dijalogu u kojem se ljudi osvješćuju i postaju
autonomne ličnosti koje egzistiraju.

3.SAVREMENE DOKTRINE O DEŠKOLARIZAIJI I KRITIKE ŠKOLE

=eškolarizacija! davanje školi novi# zadaća kako bi se pravile neke promjene u društvu
odnosno potreba da se škola mijenja, trans"ormira u suvremeniju.
3.1.P+"5!%#( "?,'4$+(@$7(% ?,'4
Učenik je stvaralačka ličnost. tvaralaštvo je okosnica cjelokupne aktivnosti učenika.
 8astavu u suvremenim uvjetima treba s#vatiti prvenstveno kao organizacijsku i
motivacijsku aktivnost nastavnika. 8astava dobiva nove paradigme, ona se trans"ormira u
učenje. Učenje podrazumijeva kooperativno učenje, samostalno planiranje i istraživanje
učenika.
+orikulum!veća samostalnost i autonomija nastavnika i učenika u izradi nastavni#
 programa(planova,programa,medija,mjesta realizacije...)
/U-7 +7 */?71//U =:Š+7H/*/EU
  E.G(4;(!ističe da je osnovna orijentacija škole da se trans"ormira u školu bez razreda
00škola bez katedre00 i eksperime. školu u kojoj će učenici imati mogučnost da istražuju.
  M.J'+&6&!pokazali su da se mladima može ukazati povjerenje. ezultate škole
osnovali su učenici u 7slu. ezultati ukazuju na veliku vrijednost učeničke inicijative i
nji#ove autonomije u nastavnom radu.

11.
J'& H'4#!skola još uvijek ne može izdvojiti bitna znanja. 7snovno pitanje je kako će
se odabrati sadržaj koji će biti odgovarajući za talentiranu djecu i ispod prosječnu. U
svom poznatom djelu 00 +ako djeca doživljavaju neuspje#00 govori o apsurdnosti nastavni#
 planova i programa. 9olt to obrazlaže da taj koncept plana i programa ne bi vrijedio da se
sve uključi u njega jer znanje se mijenja.
I.(&,4!nastava se mora ravnati prema učeniku. 8astava koja se ravna prema
učeniku, znači da se na nastavi pomogne svakom učeniku da napreduje u učenju!
organiziranje nastave na više nivoa.
  A.M$"4(&!navodi da školu treba 00osloboditi00 dosadašnjeg načina rada,izbor sadržaja,
 plana, programa...Učenicima treba nuditi programe 00ala carte00 kao što se u restoranu
mogu izabrati jela za svakog gosta.
 J.L6'5+&!kritički se odnosi prema postojećoj školi i traži izgra&ivanje00instrumentalni#
spoznaja00. 'ostojeća škola ima zadatak da oblikuje senzibilitet i stvaralaštvo.
  H.H&#(!zalaže se za strukturiranje evropske škole. znosi mnoge pojave s kojima se
mladi susreću, to su nasilje, pretjerano gledanje -1...8avodi da treba pomoći naraštaju
da odrastu u svijetu u kojim živi. voja razmatranja iznosi u I teza najvažnije značajke
društva, odgoj za slobodu traže puno više, škola kao mjesto na kojem se stječe iskustvo,
mjesto na kojem se živi, sustav obrazovanja, zapošljavanja, vlasti, prometa i in"ormacije,
mjesto na kome se razvijaju i uvježbavaju sposobnosti, na kojem se stječu znanja.
.G4$66+!za probleme suvremene škole nalazi izlaz u kvalitetnom obrazovanju.
'rema ?lasseru uspješan nastavnik je onaj ko uspije uvjeriti ne polovinu ili četvrtinu
nego sve njegove ili njezine učenike da u školi kvalitetno rade. ?lasser iz nepovoljne
situacije vidi izlaz u voditeljskom upravljanju bez prisile, od prosvjetni# vlasti do
nastavnika. =anašnja djeca su često prepuštena samom sebi, ako ne računamo skrb, vrtiće
i škole. 'orodica i škola gube monopol nad odgojem. +od djece se javlja nesigurnost,
izgubljenost i bespomoćnost. uvremeno dijete pronalazi aktivnosti koje još više razaraju
njegovu psi#ičku i "izičku ličnost. 8ajveći dio vremena provodi pred -1 ekranom,
slušanje muzike.....a u težem slučaju to je pušenje , alko#ol, droga...
3.2.U6;%?&$ ?,'4$
Uspješna škola poštuje svoje učenike i učitelje, te vodi o njima računa. 7na se bavi
učenicima i učiteljima. vaka škola počinje na G temelja, a to su
!školska ekonomija(zgrada,oprema,"inancije)
!nastavni programi
!školska okolina
!učitelji i učenici.
Škola se ne može razvijati bez učenika i učitelja. 7na je nastala za#valjujući njima.
Učitelji predstavljaju 00dušu00 i život škole. Škola bi trebala služiti razvoju čovjeka u
učeniku i to potpunog a ne djelomičnog. ezultat svakog školovanja ne bi smio biti
stručnjak nego i čovjek. 7snovni instrument razvijanja uspješne škole jeste ljubav me&u
učiteljima, kao i nji#ova ljubav prema školi i učenicima. 7snovni organ razvoja i
održavanja ljudskosti u učitelju i učeniku je mozak. 7n je nezamjenjiv. Škola treba
učitelje i učenike koji se služe mozgom, a nisu samo 00vlasnici mozga00. -ajna uspješne
škole jeste aktivan mozak. =a bi se razvijali i održavali čovjeka potrebni su motivirani
učitelji i učenici. -ajna uspješnog motiviranja je ljubav me&u učiteljima i učenicima.

12.
Uspješan je onaj nastavnik koji zna motivirati svoje učenike. =emokratsko vo&enje je
važna vještina učitelja. 7n mora biti vo&a, osoba koja privlači a ne odbija. <ez ekipe
nema razvoja škole. -imski orijentirana škola je kreativna škola. nterpersonalna
komunikacija je bitna vještina razvijene i uspješne škole. Školi su potrebni učitelji i
učenici koji mogu razvijati i održavati čovjeka. 7snovne tajne uspješne školeučitelj i
učenik(ljubav,mozak i ekipa)!motiviranost, vo&enje i komunikacijaJškola.
edam tajni svakog uspje#a
%.čovjek je osnova svakog uspje#a
$.ljubav je tajna zajedničkog uspje#a
D.dobro korišten mozak je tajna svakog uspje#a
G.samo motivirani čovjek može uspjeti
A.vo&enje pomoću ljubavi vodi nas do zajedničkog uspje#a
I.ekipna suradnja ljudi i mozgova stvara čudo
2.kvalitetna komunikacija osigurava uspješno i kreativno zajedničko preživljavanje.
3.2.1.M,$ ( T!+"$ ?,'46,$ 6#!$+&'6#
006eku00 stvarnost predstavljaju vrijednosne norme, principe i načine ponašanja, pravila
igre, uvjerenja i "antazije o sebi i drugima.(utinger)
U 00meku00 stvarnost ubrajamo značenje, smisao i vrijednost škole za učitelje i učenike,
nji#ovo subjektivno doživljavanje škole, nji#ovo me&usobno komuniciranje i sl.(6ori).
7n opisuje osjećaje i interakcije, grupne norme, etiku, moral, stavove prema školi,
nastavi, radu s učenicima, tradiciju i "ilozo"iju škole. -o je ne"ormalni dio škole00podvodni
dio sante leda00("ormalni) i 00nadvodni dio00(ne"ormalni). 006eka00 stvarnost nisu doga&aji
unutar škole, nego nji#ove interpretacije(?erken). 7na je u razmišljanjima, nji#ovoj
svijesti i "antazijama. -o su 00meki "aktori00 škole, vizije, du# i osjećaji. 00mekoj00 stvarnosti
 pripada i lojalnost(*iglar) koja znači željeti uspje#, biti vjeran i pošten, prema sebi,
suradnicima i školi. -o znači poštovati i vjerovati, voljeti i ne iznevjeriti sebe, suradnike i
školu. 7dgojna komponenta škola, ali i uspješnosti prenošenja obrazovni# sadržaja
smještene su u 006ekoj00 ,a ne u 00-vrdoj00 stvarnosti škole. 7no što utiče na učenike jeste
ono što vide i dožive, a ne toliko ono što čuju i s#vate.
00-vrda00 stvarnost! nadvodni, vidljivi dio sante
006eka00 stvarnost! podvodni, nevidljivi dio sante.
3.2.2.Š,'46,$ "5,$7(%$ C'+$@'!$&% ( (@'+$@$
Škola kao činitelj društvene promocije odigrati će svoju ulogu samo pod uvjetom da
obrazovanje i izobrazba postavi na zdravim temeljima. 7brazovanje i izobrazba ključ je
mogućnosti da svako nadzire svoju budućnost i svoj osobni razvitak. Škola će ostvariti
svoju društvenu promociju u suvremenim uvjetima kada edukacijom uspije osigurati
mogućnost zaposlenja. Škola će se morati preusmjeriti i za edukaciju za prilagodbu.
Škola će se pojaviti i kao organizacija koja uči.
 13.
.UDUĆNOST ŠKOLE
<udućnost škole je u sljedećim promjenama
!trans"ormacija škole u insituciju koja će uvažavati učenikove individualne mogućnosti
!privatne i državne škole!veća mogućnost izbora
!upotreba interneta doživjet će pravu ekspanziju
!veća povezanost izme&u škole i promjena u društvuškola će postati;;edukativna
zajednica00učenika i roditelja
!nastavnik mjenja svoje ulogeorganizira, promatra, podržava, razvija otvorenu
komunikaciju
!u nastavnim programima biti će integrirani novi sadržaji odgoj za ljudska prava, odgoj
za mir, toleranciju, za očuvanje okoline....
!obrazovanje u budućnosti najviše operira sa sljedećim terminimaopće i stručno
obrazovanje,kompjuterska te#nologija, 00neškolske institucije00, slobodno vrijeme,
 permanentno obrazovanje, televizijska nastava, život i učenje ispred ekrana itd.
!obrazovanje će za pojedinca u budućnosti imati veće značenje (postojat će više školski#
sistema i veliki broj školski# programa).
!školu će za#vatiti multimedijalnost, pojavit će se novi pro"ili nastavnog osoblja.

B.ALTERNATIVNI ŠKOLSKI SUSTAVI ŠKOLE

/lternativne škole krajem $B stoljeća izlazi s modernijim programima koji učenicima
daju aktualna znanja. -akvi učenici provode u školi cijeli dan i imaju velike mogućnosti
da zadovolje svoje interese, želje . pored obavezni# sadržaja, učenici mogu i sami birati
sadržaj. 8astava je u "ormi dijaloga, igre, zabave i sl. 8ačin sticanja znanja polazi od
 potreba i mogućnosti svakog učenika posebno. 7pća karakteristika alternativni# škola je
u tome da uvažavaju individualizaciju učenika, učenje putem igre i slobode izbora
učenika i suodgovornosti učitelja, učenika i roditelja za rezultate rada.
B.1.F+&'! ;',+#
=osta je pri#vaćen >reneov pokret, nazvan po njegovom začetniku elesten >reneu.
7vaj učitelj je sa svojim učenicima izra&ivao zidne novine, radio u vrtu, uvažavao
nji#ove želje i interese, a najveći dio gradiva izučavan je putem prepiske s drugim
školama. 7vdje se nastavni predmeti ne izučavaju kao u tradicionalnim školama, nego su
zamijenjeni sadržajima iz užeg i šireg dječjeg okruženja.
Udžbenike, potrebne tekstove prave sami učenici. =jeca su u prilici samostalnog i
timskog sticanja znanja. *astupljeni su razne proslave ro&endana, nastava u vrtu,
dvorištu, šumi, na njivi isl.
B.2.M'&#6'+( 6(6#8
azvija se pod utjecajem svoje utemeljiteljice 6arije 6ontesori, dječjeg liječnika i
 psi#ijatra. 7na je u dječjim bolnicama započela s mirnim načinom podučavanja sa
djecom koja su bila odrasla za školu. U imu je osnovala dječji dom za djecu
 predškolske dobi. Uradila je dosta materijala pomoću koga je sa djecom u igri razvijala
motoriku, osjet dodira. *a svaku dob djece postojao je i odgovarajući materijal.
=jeca samostalno biraju materijal i njime rukuju prema svojim željama. U ovom
sistemu djeci se ništa ne nameće. 7na sam biraju sredstva i način rada. =jeca sve sama
izvršavaju ali zato na raspolaganju moraju imati sav potreban materijal.

1.
B.3.$4"'6, ?,'4
8ji#ov utemeljitelj je udol" Štajner. %;%;g.škola je počela djelovati pod patronatom
vlasnika tvornice cigareta. -rebalo je imati posebnu školu za djecu radnika koji ostaju u
tvornici po cijeli dan u kojoj bi djeca svi# uzrasta imala skrb, odgoj i učenje. 1lasnik
tvornice je gledao svoje interese. Eilj mu je bio da zaposleni što manje odsustvuju sa
 posla. U ovim školama se polazi od djeteta, od toga da se ispita čime je obdareno i što
ono može sve postići. *a rad u ovim školama potrebni su kreativni nastavnici za
izvo&enje nastavnog i vannastavnog rada za svi# %$ razreda (osnovna i srednja škola).
Škola koju je osnovao udol" ima sve više pristalica u svijetu. Učenici u njima stiću
 produbljeno znanje iz nauke o čovjeku, odgajaju se tjelesno, intelektualno i estetski. U
ovoj školi nema ponavljanja razreda. 7ni učenici koji na vrijeme ne postignu
odgovarajuće rezultate upućuju se na dodatne tečajeve.
B..J&$ ;4$& 5 !+';6,(8 @84%$8$
+rajem $Bst.pojavljuju se i novi odgojni ciljevi. <ilo je važno kako se mladi osjećaju u
vrijeme višegodišnjeg boravka u školi. -akvi se odgojni ciljevi nisu mogli ostvariti u
nastavi u razrednim odjeljenjima. U tim su odjeljenjima sva djeca približno iste starosti,
ali veoma različiti# potreba i interesa. *bog toga tragalo se za novim organizacijskim
oblicima rada u školi. U okviru ti# nastojanja zapažene rezultate postigao je 'eter
'etersen u gradiću eni.
P#+ P#+6&
Uključio se u aktivnosti školski# re"ormi. <io je angažovan kao savjetnik jedne
gimnazije, zatim kao pomoćni učitelj pedagogije i psi#ologije na @enevskoj učiteljskoj
školi. adio je kao upravitelj i učitelj u prvoj njemačkoj višoj školi. 'etersen je u školskoj
 praksi koristio svaku priliku da izvodi metodičke eksperimente u svom odjeljenju sa
malim brojem učenika. 'rilika da svoje pedagoške ideje cjelovito implementira u školsku
 praksu pružila se 'etersenu u školi u eni.
O6&'! P#+6&'! #'+(% &$6#$!
*alaže se da škola postane škola obitelji. -o znači da škola ima zadaću nastaviti
obiteljski odgoj pružajući ugodu obiteljske atmos"ere. =a bi ostvario svoje ciljeve
socijalnog učenja tj.odgojne ciljeve, 'etersen "ormira odjeljenske zajednice od učenika
triju godišta(školskog godišta). U svojoj teoriji nastave 'etersen ističe ulogu igre i rada, a
 posebnu pažnju posvećuje razgovoru. azgovor se odvija redovito u krugu!djeca sjede u
stolicama da bi se stalno gledali licem u lice za razliku od sjedenja u ostalim školama.
J&$ ;4$& 5 A86#+"$85
U /msterdamu je osnovana škola za katoličku nastavu koja radi prema modelu ena!
 plana. Škola je ure&ena kao zajednica djece, učitelja i roditelja u kojoj je učenje sastavni
dio života. U školi se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kuće. -o se postiže
stalnom suradnjom učitelja i roditelja te angažiranju roditelja kao pomagača. kupina
djece u jednom odjeljenju sastavljena je od djece različite dobi i sposobnosti. U mla&oj su
skupini djeca odG!A godina, u srednjoj od I!;, a u starijoj od ;! . svake godine iz
skupine odlazi %KD djece, a dolazi trećina novi# učenika. =jeca biraju s kim žele
sura&ivati i kojim će tempom raditi.

1B.
P#+6& &$ M$%&(
-o je jedna škola na području >rank"urta. 7snovana je kao narodna i realna škola koja
radi prema koncepciji ena!plana. Unutarnju organizaciju škole ističu osnovne odrednice
 poznate kao ena!plan. -o znači da je važno odgojno djelovanje, a ne samo sticanje
znanja. 'rvu skupinu čine učenici prve godine školovanja koji su upisali se učenici $,D i G
razreda. -i učenici će preći u sljedeću skupinu ako su sposobni čitati glatko i s
razumijevanjem, ako poznaju G osnovne računske operacije i mogu rješavati tekstualne
zadatke. Učenici koji uspješno završe desetu godinu 00gimnazijskog00programa mogu
nastaviti školovanje u nekoj drugoj gimnaziji. oditelji su često i rado vi&eni u školi. *a
nji# se organizuju razgovori, sastanci i druženja. 6ogu i prisustvovati nastavnim
aktivnostima.

<.PROMJENE NA RAZINI ŠKOLE

-raži se #umanističko obrazovanje koje bi bilo u "unkciji svakog pojedinca. 'ostavljaju
se konkretni ciljevi
!osigurati izgradnju instrumentalni# spoznaja, prvenstveno čitanje,
!posvećuju posebnu pažnju praktičnom aspektu, osamostaljenju usvojeni# znanja.
 8admošena trijada
 8ovu školu možemo označiti sa dvije važne karakteristikeotvorenost i primjerenost
doživotnom obrazovanju. 8jena je glavna uloga u podršci subjektu koji uči. 8jemu ona
mora ponuditi višestruki izbor mogućnosti učenja.

TEMA +'% B
1.PROFESIONALNA KOMPETENTNOST U=ITELJA:STIANJE*
RAZVIJANJE I USAVRŠAVANJE
1.1.E6%#6#: ,$,' 6 @$8(?4%$8 ,$' 5"5) 5>(#4%$
1.2.Š#$ % 5>(#4%
Učitelj nije samo predavač, nego je i odgajatelj, njegov utjecaj na učenike je vrijedno
odgojno sredstvo i nije ga moguće nadoknaditi drugim utjecajima. Učitelj mora biti
!moralna, cjelovita, stabilna ličnost,
!obrazovan, kulturan, općeobrazovan,
!dobar stručnjak!stručno osposobljen tj.kompetentan za odre&enu nastavnu oblast,
!mora posjedovati pedagošku kulturu (ovladati osnovama pedagoške prakse),
!pozitivan odnos prema ljudima, optimizam, ljubav prema poslu,
!da posjeduje ugled i autoritet.
Učitelj je učenik, voditelj, inspirator, umjetnik, glumac, kreator, borac, vizionar, sanjar,
organizator, režiser, realista, programer, scenarist, aranžer, koordinator, dijagnostičar i
terapeut, mentor, savjetodavac, suradnik, istraživač, inovator, evaluator, planer.
1.3.Š#$ >(&( &%'!5 ;+'6('&$4&5 ,'8;#&#&'6#
 P'%$8 ,'8;#&#&'6#(
E48&#( ;+'6('&$4& ,'8;#&#&'6#( 5>(#4%$
+ompetentan(lat.Eonnpetens) nadležan, mjerodavan, osposobljen, sposoban,
kvali"iciran, odgovoran za nešto.

1.
:lementi koji čine pro"esionalnu kompetentnost učitelja su
• /dekvatna motivacija za pro"esiju
• posobnosti
• vojstva ličnosti
• *nanja
• 7pću kulturu
• n"ormiranost
• 'ro"esionalnu zrelost
• premnost za stalno učenje, mijenjanje i usavršavanje.
1..K'85&(,$7(%$* (&#+$,7(%$ ( ,'';+$7(%$ 5>(#4%$ 6$ "%7'8
  +omunikacija!razgovor 
nterakcija!uspostaviti dijalog
+ooperacija!zajednički rad sa djecom
U komunikaciji, interakciji i kooperaciji sa djecom neop#odno je da učitelj bude
!senzibilan,
!kreativan,
!integrativan (da učenici slobodno govore svoje ideje bez pritiska),
!otvoren,
!#rabar,
!alternativan,
!srdačan,
!vedar,
!odlučan,
!empatičan (npr.ja znam kako se ti osjećaš),
!osjećajan,
!demokratičan,
!"leksibilan,
!tolerantan (pri#vata različitosti kod djece , ljudi),
!osoba koja doživljava sebe,
!osoba koja je kritična prema sebi,
!osoba koja izgra&uje sebe.
1.B.K'85&(,$7(%$* (&#+$,7(%$ ( ,'';+$7(%$ 5>(#4%$ 6$ +'"(#4%(8$
U komunikaciji, interakciji i kooperaciji sa roditeljima neop#odno je da učitelj bude
!prijatelj,
!suradnik,
!savjetnik,
!instruktor (pomaže roditelju kako da kod kuće pomaže djetetu),
!konsultant,
 !in"ormator.
1..Š#$ >(&( ;+'6('&$4&5 ,'8;#&#&'6# 5>(#4%$
'ro"esionalnu kompetentnost učitelja čine odgovarajući nivoi obrazovanja
!pedagoški,
!psi#ološki,
!didaktički,
!metodički,
!opći i posebni. 1<.
2.LIK U=ITELJA U ODGOJNOORAZOVNOM RADU
2.1. P+'5>$!$&% 4(,$ 5>(#4%$ C;"5#'4'(%$
Hičnost učitelja je ključ za uspješno izvršavanje školskog programa. 6nogi "aktori
utiču na učiteljevo pravilno postupanje sa djecom. vakako da su učiteljeva sredina,
obrazovanje, vještina i iskustvo od veoma velikog značaja, ali su od istog, ako ne i većeg
značaja, ličnost učitelja i njegovo razumijevanje samog sebe. Učitelj koji sebe razumije,
koji je svjestan svoji# slabosti, ali i svoji# snaga, posjeduje zdrave temelje za rad sa
djecom.
P"5#'4'(%$@&$&6#!&$ "(67(;4(&$
'edoutologija je pedagogijska disciplina koja se bavi proučavanjem pro"esije učitelj.
vaka osoba nije podjednako sposobna za obavljanje učiteljske "unkcije. -o znači da bi
se učitelj trebao odlikovati ne samo dobrim "izičkim i mentalnim zdravljem, nego i
različitim drugim osobnim kvalitetama i pedagoškim osobinama. vr#a pedeutologije kao
 pedagogijske discipline je da se učitelju tijekom školovanja i u procesu permanentnog
obrazovanja i usavršavanja omogući stjecanje sustavni# znanja o "unkciji učitelja,
osobinama o radu u odgojno!obrazovnom procesu.
7tuda je moguće izdvojiti tri osnovna zadatka pedeutologije
%.omogućiti učiteljima da psi#ološke spoznaje o ličnosti, činiteljima razvitka ličnosti
 povezuju sa svojim radom, usavršavanjem i odnosom prema sebi4
$.poticati prakticiranje ispravnog kvalitetnog odnosa prema drugima prema učenicima,
roditeljima, kolegama i drugima4
D.omogućiti upoznavanje učitelja sa speci"ičnostima učiteljske pro"esije.
'ri koncipiranju programa pedeutologije sadržaji se mogu razvrstati u tri šira područja
• 7sobine učitelja
• 'ro"esionalno obrazovanje i permanentno obrazovanje i stručno usavršavanje
•  8orme i obaveze speci"ične za odgojno!obrazovnu djelatnost.
O6'(& 5>(#4%$ličnost, činitelji razvitka ličnosti, lične osobine učitelja!tipologija
ličnosti učitelja4 pedagoške osobine učitelja!stil rada učitelja, me&uljudski odnos,
speci"ičnost odnosa učitelj!učenik, elementi uspješna odnosa, interakcija i komunikacija4
 psi#o#igjena učiteljskog poziva! radna opterećenost i zamornost učiteljskog poziva,
organiziranost učiteljeve radne sredine i osobnog života.
P+'6('&$4&' '+$@'!$&%* ;+8$&&#&' '+$@'!$&% ( 6#+5>&' 56$!+?$!$&%:
opće, stručno, pedagoško!psi#ološko obrazovanje, pedagoška "unkcija učitelja,
metodička "unkcija učitelja, učitelj i te#nologija nastave, učiteljeva "unkcija u različitim
oblicima odgojno!obrazovnog rada izvan nastave, korelacija povezanosti izme&u
stručnog, pedagoško!psi#ološkog obrazovanja i učenikova rada i uspje#a.
N'+8* '$!@ ( 6;7((>&'6#( '"'%&' '+$@'!& "%4$#&'6#(: deontologija(deon!
grč.!što treba činiti4 logos grč.!znanost)!ukupnost etički# normi i obaveza u odgojno!
obrazovnoj djelatnosti, odgovornost prema radu i rezultatima rada, društveni, pravni i
materijalni položaj učitelja, izbor kandidata za učiteljski poziv(selekcija), znanstveno
usavršavanje učitelja i napredovanje u radu, etički kodeks učiteljske pro"esije,
organiziranost učiteljstva i pro"esionalna udruženja učitelja.

1-.
$+4 R.R'+6 (odžers %;FA) naglašava da sljedeće osobine nastavnikove ličnosti i
kvalitete njegovog rada utječu na stvaranje klime u kojoj se odvija učenje koje dovodi do
unutrašnji# promjena su
• uočavanje s problemom
• +ongruentnost nastavnika(biti nastavnik onakav kakav jesi bez maske,
 principijelan, objektivan, pravičan)
• <ezuvjetna naklonost!postigne naklonost učenika zbog njegovog demokratskog
odnosa prema svima
• :mpatičko razumjevanje
• =oživljaj učenika!onako kako učenici dožive nastavnika
S!'%6#!$ 56;%?&( &$6#$!&(,$CR.A.M$''&)
• >leksibilnost!spremnost nastavnika da se prilago&ava
• :mpatičnost!sposobnost suosjećanja sa drugima, stav pri#vaćanja drugi# onakvi#
kakvi jesu
• 'ersonalizirani stil
• +reativnost!potiče originalne ideje, rješavanje ideja na neobičan način
• +omunikativnost!imati sposobnost komunikacije znači imati sposobnost ostvariti
dobre odnose sa drugim ljudima
• tručnost
• avjesnost
• 7dgovornost
• 7sjetljivost!osjetljivost za tu&u tugu, radost
• Hežernost!stvaranje atmos"ere gdje nema stra#a
• misao za #umor 

2.2.S#$!'!( &$6#$!&(,$ ( (&#+$,7(% 5 +$@+"5

uvremeni pristup locira odgoj i obrazovanje u dinamičan i složen interacijski odnos
izme&u nastavnika i učenika, u kojem ovisno o uzrastu, mogućnostima i sposobnostima
učenika treba da se izmjenjuje pozicija subjekta i objekta u odnosu. U praksi se najviše
susrećemo sa dvije krajnosti, ili je učenik uvijek u poziciji objekta ili je postavljen u
 poziciju subjekta. Učenik mora osjetiti da može slobodno izraziti svoje mišljenje, da
nastavnik poštuje to mišljenje. =a bi nastavnik doveo učenika da to osjeća on mora
 poticati učenika na izražavanje vlastitog mišljenja, razvijati ideju učenika, u kon"liktnim
situacijama nastavnik treba omogućiti učeniku da izrazi svoje mišljenje.
2.3.S'7(%$4&$ +!+@((4&'6# 5 +$@+"&'% ,'85&(,$7(%(
 U razrednoj komunikaciji značajna je uloga nastavnika jer učenik oponašajući
nastavnika usvaja interakcijske i komunikacijske modele ponašanja. 8astavnikovo
 ponašanje mora učeniku biti i emocionalno privlačno. 8aziv socijalna reverzibilnost
ukazuje i na demokratičnost odnosa me&u subjektima odgojno!obrazovnog procesa.
ocijalno reverzibilne su one izjave, ponašanje i govor nastavnika koji su takvi da se
učenik može istim riječima obratiti nastavniku a da pri tom ne krši pravila pristojnosti.
*nači, verbalne izjave nastavnika smo podijelili na reverzibilne i ireverzibilne. ako je
sadržaj izjave isti, ona pak može biti reverzibilna i ireverzibilna, ovisno o "ormi.

19.
 8pr.6olim te iza&i pred tabluL (reverzibilna)
 8pr.odma# iza&i pred tabluL (ireverzibilna)
-o odre&uje i neverbalna komunikacija (gest, mimika). ocijalna reverzibilnost javit će se
kao posljedica uspostavljenog #umanog odnosa izme&u nastavnika i učenika, ali isto tako
doprinosi oplemenjivanju tog odnosa.  većim stupnjem zrelosti učenika, postiže se veća
reverzibilnost.

3.ODNOS IZMEU NASTAVNIKA I U=ENIKA

3.1.K$,' ;'68$#+$8' '"&'6 (@85 &$6#$!&(,$ ( 5>&(,$
V@$ ,'%$ &"'6#$%
'odučavanje kod mladi# može biti "rustrirajuće praćeno razočarenjima. usrećemo se sa
tvrdoglavim otporom, slabom motivacijom... +ada mladi ljudi odbijaju da uče ono čemu
odrasli #oće da i# nauče, podučavanje je sve drugo osim zadovoljstva. >aktor koji ima
najviše utjecaja je stepen uspješnosti nastavnika u uspostavljanju posebnog odnosa sa
učenicima. uština je u kvalitetu odnosa izme&u nastavnika i učenika.
Š#$ % (#&' @$ '"&'6 &$6#$!&(, 5>&(, 
8e smijemo zaboraviti da su podučavanje i učenje dvije različite "unkcije, dva odvojena
i posebna procesa. 'roces podučavanja obavlja jedna osoba, dok se proces učenja odvija
u drugoj. +valiteta odnosa izme&u nastavnika i učenika je suština podučavanja, bez
obzira sto ne uči. U školi veliki dio vremena koji bi trebalo posvetiti procesu učenja
koristi se za rješavanje problema za šta su nastavnici rijetko obučeni.
P+'!%+& !%?#(& 58%6#' &%$6&( $;6#+$,7(%$
Uspješnost nastave prirodno je orijentirana na razvoj speci"ični# vještina. 'ažnja je
usmjerena na praktične stvari koje nastavnici svakodnevno moraju da primjene u
učionici, a ne apstraktne obrazovne komponente. 8astavnici su upoznati sa pojavama, ali
nisu naučeni kako da i# primjene u praksi. -e pojave su učenje s ljubavlju, sloboda
učenja, atmos"era u učionici.....
V%?#(& ,'% 5&$;+5%5 +$@!'% 5>&(,$
6etode koje koristi većina nastavnika čine sve drugo osim onoga što bi od učenika
stvorilo nezavisne i zrele osobe. Umjesto da podstiču razvoj odgovornosti, nastavnici i
direktori škola kontrolišu učenike svi# uzrasta kao da im se ne može vjerovati i kao da
nikad ne mogu postati odgovorni.
J"&$ '" (4'@'(%$ @$ 6! 5>&(,C5@+$6# ( #(;'!
8aša se "ilozo"ija sastoji u tome da su učenicima bilo koje dobi, ljudska biča i da sa
nastavnicama razvijaju me&uljudske odnose, dobre ili loše, u zavisnosti od toga kako i#
nastavnici tretiraju. 1jerujemo da me&u učenicima postoji mnogo više sličnosti nego
 razlika. 'rije svega svi su ljudska biča. vi imaju ljudske karakteristike, ljudska osjećanja
i ljudske reakcije. va djeca osjećaju uzbu&enje kada zaista nešto uče, a dosadu kada to
ne čine. vako dijete može da se naljuti i želi da se osveti, ona i štite svoja ljudska prava.
K$,' +$@+(%?(#( 6;'+ (@85 $5#'+(#$+&'6#( ( ;';56#4%(!'6#(
=ugo vremena postoje kontraverzna mišljenja o tome da li škole treba da budu čvrste ili
 popustljive, tradicionalne ili konzervativne. 7vo još uvijek nije razriješeno. talno se
 pojavljuje "undamentalno pitanje koje zanima roditelje i nastavnike. 7ni koji podržavaju
strogost i čvrst stav žele da odrasli kontrolišu i usmjeravaju mlade ljude koristeći svoju
moć i autoritet.
20.
 7ni koji zagovaraju popustljivost i slobodu za djecu u školama nesvjesno se opredjeljuju
za takve uslove u kojima je učenicima dopušteno da koriste svoju moć i time
nastavnicima zagorčavaju život. 8astavnici će naučiti kako da uspostave i održe pravila i
red u odjeljenju bez upotrebe moći.
3.2.T'4+$&#&( ( &#'4+$&#&( &$6#$!&(7(
M'"4 (,$6&' 5>&%$ (@85 5>&(,$ ( &$6#$!&(,$
1ećina nastavnika započinje svoj pro"esionalni život sa idejom da će iskusiti radost
uspje#a, ali umjesto toga školski život postaje pun nesloge, mjesto gdje su nastavnici
suprotstavljeni učenicima i sve to liči na borbu za opstanak. +ada nastavnici dožive
razočarenje pokušavaju da s#vate šta se to dogodilo. 'onekad okrivljuju nastavnike,
savjetnike, direktore, a najgore je kada okrivljuju sebe, smatraju da nisu stvoreni da budu
nastavnici. 6nogi budu obes#rabreni, napuštaju pro"esiju. indikat prosvjetni# radnika
rijetko uspijeva da riješi problem. 7ni su zaduženi za poboljšanje radni# uslova,
 povećanje plaće, ali nastavnici i dalje ostaju "rustrirani.
Š#$ % "'$+ '"&'6 (@85 5>&(,$ ( &$6#$!&(,$
=obar je ako postoji
!otvorenost (tako da je lako biti direktan i iskren jedan prema drugom)
!brižnost (kada svako zna da ga onaj drugi poštuje)
!me&uzavisnost (što je suprotno od zavisnosti)
!samostalnost (koja dopušta da svako razvije svoju jedinstvenost, kreativnost i
individualnost)
!uzajamno zadovoljenje potreba (tako da nijedna potreba nije zadovoljena na račun
 potrebe onog drugog)
K$,' ;'68$#+$8' '"&'6 (@85 &$6#$!&(,$ ( 5>&(,$
'ostoji model koji nastavnici lako mogu koristiti i razumjeti u svakodnevnom
 pronalaženju odgovarajućeg ponašanja u odre&enoj situaciji. ve što učenik može da
uradi i kaže nalazi se u pravougaoniku. =rugi način da razmišljamo o pravougaoniku
 jeste da razmislimo da je to prozor kroz koji posmatramo učenika.

!učenik mirno radi ! učenik slijedi nastavnikova

svoj zadatak uputstva
 pri#vatljiva ponašanja
!učenik pomaže !nakon časa likovnog učenik 
drugom učeniku raščišćava stvari za sobom
!učenik je bučan i !učenik ne vrača radni
ometa druge materijal koji koristi
nepri#vatljiva ponašanja
!učenik gura i udara !učenik prekida druge
druge kada recituju

21.
S5?#(&6,$ +$@4(,$ (@85 #'4+$&#&( ( &#'4+$&#&( &$6#$!&(,$
7ni nastavnici koji imaju tendenciju da kritikuju učenici i# doživljavaju strogim, te i#
izbjegavaju. lika %. prikazuje netolerantnog nastavnika, a slika $.tolerantnog(za njega je
veći broj ponašanja učenika u oblasti pri#vatljivog)

 pri#vatljiva ponašanja pri#vatljiva ponašanja

nepri#vatljiva ponašanja nepri#vatljiva ponašanja

lika %. slika $.

3.3.F$,#'+( ,'%( 564'!4%$!$%5 #'4+$&#&'6# ( &#'4+$&#&'6# &$6#$!&(,$

• 'romjene u samom sebi(nastavniku) različito se ponašaju iz časa u čas, mjenjaju
se zbog nečeg što se dešava u njima samim
• 'romjena u drugoj osobi(učeniku)nastavnici su prema nekim učenicima
tolerantniji, uvijek će postojati individualne razlike
• 'romjene situacije ili okruženja(mjesto,vrijeme)

RAZRED % +4$#(!&' stalna radna zajednica učenika približno jednake #ronološke dobi

i predznanja, koja pod rukovodstvom nastavnika po istom nastavnom planu i programu
sistematski stiču odgoj i obrazovanje.
 8astavnaKrazredna klima najviše zavisi od samog nastavnika. 7na će biti povoljna
ukoliko učenici osjete da i# nastavnik potiče, uvažava nji#ove inicijative, brine za nji#,
 posjeduje dobar pedagoški takt, ima povjerenje u potencijale svoji# učenika i posjeduje
visoke moralne osobine.
'rema karakteristikam klime koja se javlja u školi možemo govoriti o četiri osnovna tipa
škole
%.Š+7H/ /U-7+/-+7!*7H/UM/!škola orjentisana znanju, kogniciji,
 programima koji se realiziraju u školi bez mogućnosti vanjski# uticaja.
$.Š+7H/ /U-7+/-+/!<H+/ @17-U!je nešto otvorenija prema životu. Škola
 pokazuje svoje rezultate, ali je to djelo dominantne uprave ili nastavnika.
D.=:67+/-+7!*7H/UM -' Š+7H:!ima razvijene unutrašnje demokratske
odnose izme&u svi# subjekata, uključujući i roditelje, priznaju se individualna prava, ali
škola djeluje kao svijet za sebe.
G.=:67+/-+/  @17-87 <H+/ Š+7H/!to je škola koja uvažava interese
učenika za različite sadržaje nastave, nastavnici su otvoreni za vlastiti razvoj i suradnju s
okruženjem. oditelji mogu davati incijative za različite sadržaje u školi.

22.
/*:=87!8/-/18/ +H6/ +/7 */18/ 1//<H/
8a nastavno!razrednu klimu pored unutrašnji# "aktora(stepen organizacije
nastave,interpersonalni odnosi subjekta, starosna dob učenika, razred koji po#a&aju, broj
učenika u razredu..) utiču i vanjsku "aktori.a to suškolska sredina, ar#itektonsko
obilježje, unutrašnjost prostora, organizacijska obilježja, obilježja nastavnika i obilježja
učenika.
1.?,'46,$ 6+"(&$(prirodna i društvena)društvena sredina!ugled škole,briga za njen
razvoj, ugled prosvjetni# radnika4 prirodna sredina!tj.prirodni uslovi za rad
škole(lokacija, komunikacija, buka, prašina ,vjetar, sunce...)
2.$+(#,#'&6,' '(4%ž%!radi se o školskom prostoru i školskoj zgradi. =anas sve više
ima pristalica za "ormiranje "leksibilnog školskog prostora. 'rovode se u dva koncepta
!djelomično "leksibilan školski prostor 
!potpuno "leksibilan školski prostor.
3.5&5#+$?&%'6# ;+'6#'+$*&%'!$ 5+"&'6#!bitno za nastavnu klimu. Učionice koje su
neuredne, obljepljene neadekvatnim crtežima, išarane klupe, prljavi zidovi...su
neprivlačni za učenje za razliku od suprotnog.
.'+$&(@$7(%6,$ '(4%ž%$! unutrašnja i vanjska organizacija donosi dobre rezultate i
može govoriti o pogodnoj radnoj emocionalnoj klimi, a ako vlada stanje, nepoštuju
školsko zvono, buka za vrijeme nastave može se govoriti o gore navedenom.
B.'(4%ž%$ &$6#$!&(,$!nastavnici se me&usobno mnogo razlikuju, po karakteru,
socijalnom statusu, u školi i okruženju, stručnosti, općoj kulturi...
.'(4%ž%$ 5>&(,$!broj učenika, razredni stupanj, psi#o"izičke osobine, odre&uju klimu
u razredu i školi..

.U=ITELJNASTAVNIKPROFESOR 
U4'$ 5>(#4%$
8ove "unkcije škole podrazumijevaju i nove uloge nastavnika. -e uloge su sljedeće
!poučavanje učenika u svr#u sticanja znanja, vještina!uloga obrazovatelja
!poučavanje učenika u svr#u usvajanja vrijednosti, stavova, navika!uloga odgajatelja
!sudjelovanje u procesima razvoja škole,tj.razvoju procesa obra. i odgoja!razvojna uloga.
>unkciju nastavnika možemo promatrati na dvije različite ravni s tradicionalne ravni i
ravni suvremenosti. U tradicionalnoj školi nastavnik je bio mentor, posrednik izme&u
nastavni# sadržaja i učenika. Učenik je bio objekt. 'od suvremenim nastavnikom su
zadaci koje treba realizirati. -o su
 !novi nastavni sadržaji
!nove metode, oblici i sredstva
!nova uloga učenika.
U takvim uvjetima nastavnik je sve više
!redatelj nastave
!organizator 
!koordinator, programer,mentor.
=a bi nastavnik mogao pri#vatiti i "unkcionisati s novim ulogama, mora prije svega
 poznavati svoju struku, pedagogiju, psi#ologiju, didaktiku, metodike, voljeti djecu, da
ima razvijene stvaralačke komunikacije, da stvara povoljnu pedagošku klimu.

23.
G4$!& '6'(& &$6#$!&(>,' ;'@(!$
U osnovnoj školi mogu raditi učitelji koji su završili učiteljsku školu, pedagošku
akademiju ili odgovarajući "akultet, koji imaju visoke psi#ičke, "izičke i druge
sposobnosti potrebne za rad u školi. 7d suvremenog nastavnika se traži visoka idejno!
moralna izgra&enost, solidno opće i stručno obrazovanje, psi#ološko! pedagoška i
didaktičko!metodičko osposobljenost, ljubav i poštovanje dječje ličnosti. =jecu treba
voljeti. 8astavnik treba uspostaviti prijateljski kontakt s učenicima. Učenici na svakom
koraku trebaju osjetiti da i# nastavnik poštuje. 'osebna karakteristika nastavničkog
 poziva odnosi se na njegov stvaralački rad. *a taj poziv značajne su i njegove karakterne
osobine. 7n mora biti izgra&ena moralna ličnost. -reba djelovati vedro, optimistično i
imati korektan govor bez vikanja. 7sobni primjer nastavnika najbolje je odgojno
sredstvo. 7n je u svemu uzor svojim učenicima. ad nastavnika se ogleda u redovnoj
nastavi, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. 8astavnički poziv je ujedno i
 poziv odgajatelja, stoga on mora raspolagati visokim mentalnim, emocionalnim i
karakternim osobinama.
T(8'!( 5>(#4%$
8astavnici su u svom poslu nastupali i djelovali kao individualisti. 8ije postojala želja
za timskim radom. uradnja se zapažala samo na početku školske godine kada se vrši
 planiranje. ako je timska nastava teorijski dobro razra&ena, rijetko se primjenjuje.
uvremeni za#tjevi traže timski rad učitelja. amo timovi nastavnika mogu provoditi
 potrebna istraživanja i izvoditi odgovarajuće zaključke.
 8a osnovu ti# istraživanja poduzimale bi se mjere da se nastavna praksa mijenja i
unapre&uje. *ato su u svakoj školi potrebni kreativni nastavnici. Uvo&enje pedagoški#,
didaktički# i metodički# inovacija ne može se zamisliti bez timskog rada.
P+8$&&#&' '+$@'!$&%
Učitelji imaju obavezu da svoja znanja produbljuju, mijenjaju i pri#vaćaju nova. -o je
stalan, permanentan proces koji traje cijelog radnog vijeka. tečeno znanje samo je uvjet
za početak pro"esionalnog rada, ali ne i garancija da će biti dovoljno. 8jegova aktualnost
 je vrlo kratka(D!Agod.). *ato se u nastavničkoj pro"esiji permanentnom obrazovanju daje
visoka vrijednost. 'ermanentno obrazovanje trebalo bi prije svega(biti) pomoći
nastavnicima da steknu sposobnost pravilnog procjenjivanja date situacije i provjere
rezultate odre&eni# promjena u odgojno!obrazovnom procesu. 'ermanentno obrazovanje
negira tradicionalna s#vaćanja da u čovjekovom životu postoje dva perioda. 'rvi daje
znanje a drugi upotreba tog znanja. 'ermanentno obrazovanje treba da znači kontinuiran
 proces mijenjanja nastavnika. 8astavnik nikad ne može reći da je završio svoje
obrazovanje. 8astavnik se stavlja u ulogu učenika. 'ermanentno obrazovanje doprinosi
 potrebi za osposobljavanje i učenika za permanentno obrazovanje.
P6('(%&$ 5>(#4%!$ ;'@(!$
8astavnici imaju potrebne teškoće oko zaštite svog psi#ičkog zdravlja. 6entalno
zdravlje se najčešće opisuje u okviru sljedeći# dimenzija
!uravnotežen emocionalni život,
!realna slika o sebi,
!sposobnost mijenjanja i prilago&avanja.

2.
8astavnički poziv je težak, a to se ogleda u 
!potrebi za empatičkim stavom prema drugim,
!potencijalne nesloge u nastavničkom kolektivu,
!stalna suradnja s drugim,
!učenička disciplina(ne),
!pritisci roditelja.
*bog svega toga dolazi do ugroženosti psi#ičkog i "izičkog zdravlja (iscrpljenost, smetnje
 pri radu srca..). 8a psi#ičkom planu može doći do poremećaja mišljenja, pamčenja i
smetnji a"ektiviteta i voljni# aktivnosti.
'oremećaj mišljenja
• 7psežno mišljenje (udaljava se od glavne teme)
• +očenje misaonog toka (čvrsto se drži jedne misli, ideje)
• <ujica ideja (brzo prelazi sa jedne na drugu ideju)
'oremećaj pamćenja
• 'rolazna zaboravnost
• /mnezija (zaboravljanje za odre&eni vremenski interval)
• 9ipermnezija (reproduciranje raniji# doživljaja)
'oremećaj pažnje
• lab tenacitet (ne može se dugo koncentrirati)
• laba vigilnost pažnje (nesposobnost usmjeravanja na nove predmete)
/"ektivni poremećaji
• 'rojekcija a"ekta (okrivljuje se osoba koja nije kriva)
• =epresivno raspoloženje (zabrinutost)
• :u"orično raspoloženje (veselost bez razloga)
1oljni poremećaji
• /bulija (nedostatak voljni# podstreka)
9isterične osobe (naglo mijenjaju raspoloženje)
/nankastične osobe (pretjerana krutost)

F8(&(@$7(%$ 5>(#4%6,' ;'@(!$

-o se odnosi na to da ima više žena nego muškaraca u učiteljskom pozivu. -o naročito
dolazi do izražaja u pojedinim zemljama u drugoj polovini $B stoljeća. +ada je >ranke u
gradu9ale otvorio prvu učiteljsku školu, u nju su primali samo muškarci. 'od utjecajem
 'estalocijevi# ideja %FG2 u Eir#u otvorena je ženska učiteljska škola, ali nije imala &ake
 pa je za tri godine zatvorena. 'rva ženska učiteljska škola otvorena je u >rancuskoj %FF%
godine. U *agrebu su sestre milosrdnice u svome samostanu otvorile prvu privatnu
školu(žensku) %FA%g. =ržavna ženska učiteljska škola otvorena je u *agrebu %FF$g. 'rva
učiteljska ženska škola ta vrijeme turske vladavine u <i9 bila je ženska škola take
kenderove, osnovana u arajevu %FA2!%F2F. od %F2% milosrdne sestre dolaze iz *agreba
 pa se privatne ženske škole otvaraju u arajevu, <anjaluci..

2B.
TEMA +'% 
ZRELOST ZA ŠKOLU
<rojna istraživanja u razvojnoj psi#ologiji pokazala su da postoji optimalno vrijeme
učenja pojedini# vještina, koje su psi#olozi nazvali 00kritičnim vremenom za učenje00.
ezultati učenja neće se pokazati ako se učenjem počne prije nego je postignut odre&en
stepen zrelosti živčanog sistema i organizma. +rene li dijete u školu u pravo 00kritično00
vrijeme a učenje i druge aktivnosti neće biti problema. zrazi 00zrelosti00 i
00pripremljenosti00 upotrebljavaju se kao sinonimi , iako je pripremljenost adekvatnija
riječ. *relost je rezultat procesa sazrijevanja koji je biološki uvjetovan, dok
 pripremljenost uključuje znanja, iskustva kao i motivaciju. 6i ćemo koristiti izraz
00zrelost za školu00.
*akonom se propisuje #ronološka dob kada djeca moraju krenuti u školu. +od nas je to
navršeni# šest godina. +riterij #ronološke dobi se pokazuje nepouzdanim, jer ima djece
kojoj program nije primjeren, tako da su trebali krenuti godinu ranije ili kasnije. *relost
se posmatra sa više aspekata "izička, intelektualna i emocionalno!socijalna.
F(@(>,$ @+4'6#
>izički zrelim djetetom se smatra dijete koje je zdravo i zadovoljava standarde za
visinu, težinu i tjelesne proporcije. 7na podrazumijeva i normalno "unkcioniranje
osjetni# organa, normalan slu# i vid. 'odrazumijeva da dijete nema poteškoća u stajanju,
kretanju i sjedenju.
I&#4,#5$4&$ @+4'6#
'odrazumijeva adekvatnu govornu razvijenost, razvijenost opažanja, mišljenja i
 pamćenja. -a 00adekvatnost00 se ogleda u načinu na koji dijete posmatra svijet oko sebe.
=ijete treba da je realistički usmjereno,tj.da ima orijentaciju u vremenu i prostoru. +od
djeteta treba da je razvijen govor, da razumije govor drugi#, te da može drugima
saopćavati svoje misli. =a se u procesu mišljenja služi osnovnim misaonim operacijama,
analizom, sintezom, apstrakcijom i generalizacijom. 7d djeteta se za#tijeva i
koncentracija pažnje.
E8'7('&$4&$ @+4'6#
'odrazumijeva da je dijete steklo emocionalnu stabilnost i kontrolu. -o znači da
 posjeduje odre&enu razinu tolerancije na "rustraciji koja će mu omogućiti da ustraje u
školskom učenju i onda kada mu baš i nije zanimljivo. :mocionalno nezrelo dijete lako
gubi motivaciju i teško podnosi školsku disciplinu. ve to dovodi do slabije socijalne
 pri#vaćenosti od vršnjaka. 7stala djeca izbjegavat će ga ili će mu se rugati. :mocionalna
zrelost povezana je sa socijalnom, a ona podrazumijeva da prvoškolac ima krug prijatelja
s kojima se druži i igra, koji ga pri#vaćaju kao ravnopravnog partnera. 6e&u
najznačajnije uzročnike školskog neuspje#a ubraja se psi#ička nezrelost. 'si#ičku
nezrelost utvr&uje psi#olog u školi(intelektualnu zrelost) na dva načina
!primjenom testova inteligencije, gdje se djetetov učinak izražava mentalnom dobi.
!primjenom posebni# testova za zrelost.
'rimjenom nekog testa inteligencije psi#olog odre&uje mentalnu dob djeteta. 6entalna
dob odre&uje položaj koji naše dijete ima u skupini vršnjaka u rješavanju standardni#
zadataka koji čine test inteligencije.

2.
REAKTIVNA STANJA PRVOŠKOLAA
eaktivna stanja djeteta na polazak u školu posljedica su nedovoljne emocionalno!
socijalne zrelosti intelektualne razvijene djece. *a#tjevi škole za nji# su izvor "rustracija i
stresova te uzrokuju reakcije koje su simptomima nalik na neurotske. -a stanja se mogu
mani"estirati na sljedeći način
• +781:*18/ 6'-76/-7H7?/ u području
!urogenitalnog sistemanoćno!dnevno mokrenje,
!gastroentimalnog sistemamučnine, povraćanje, stolica
!motoriketik, mucanje
!vegetativnog sistemaglavobolje,dr#tanje
!u području sna
!selektivni mutizamne govori u odre&enim situacijama.
• /8+7*87 :/+-187 -/8:(stra# od učiteljice)
• =:':187 :/+-187 -/8:(plačljivost)
• 7=?78: -:Š+7M:(agresivnost).
'restrogi za#tjevi čine djecu preosjetljivom, povučenom, nemirnom, a pretjerano
 popuštanje dovodi do nesamostalnosti, nesigurnosti. eaktivna stanja češća su kod
 pedagoški zapuštene djece. imptomi s vremenom iščeznu i djeca se bar donekle
 prilagode situaciji, ali ostaje negativan stav prema školi. eaktivno stanje djeteta mora
 biti poticaj da razmislimo o odgojnim postupcima koji primjenjujemo, o atmos"eri kojim
ga okružujemo. Učiteljicu s tim problemom treba upoznati. 7va stanja su posljedica
nedovoljne socijalne emocionalne i intelektualne zrelosti.

PROLEMI U ŠKOLSKOM U=ENJU

P+'48( 5 ;'+'"(7(
=ijete vrlo osjetljivo reagira na svoj položaj u porodici, naročito na zanemarivanje,
odbacivanje, nepri#vaćanje. =ijete laže ili krade, nervozno je ili pretjerano stidljivo, bez
interesa je. -o su samo neki signali koji nam 00javljaju00 da je nesretno, nesigurno,
uplašeno. U razredu se katkad dogode i prave mobe eksplozije nediscipline. ukob
rješava tučom, prema učiteljici nema distance, ljutnju izražava i udarcima nogom. =jeci
kvari igru, trga stvari. 'romjene u porodici uoči polaska u školu mogu dovesti do
 problema u učenju i ponašanju djeteta ro&enje brata, razvod braka, bolest ili smrt
ukućana, preseljenje u novi stan, odlazak u novu sredinu.
 D%7$ 6$ #?,')$8$ 5 +$@!'%5
+od djece zbog nekog oštećenja ili bolesti smanji se sposobnost u nekim područjima
 ponašanja. manjenje neke od ti# sposobnosti naziva se 00teškoćama u razvoju00.
ve do nedavno naglasak je bio na onome što dijete ne može zbog svog oštećenja, a
danas se nastoji otkriti ono što je usprkos oštećenju ostalo zdravo.
7štećenja koja uvjetuju teškoće u razvoju su sljedeće
!oštećenje vida
!oštećenje slu#a i govora
!tjelesna invalidnost
!mentalna retardacija
!poremećaji ponašanja.

2<.
7va oštećenja mogu biti različitog stepena, mogu uticati na sticanje iskustava koja su
 potrebna djetetu za svakodnevan život. 1ećina oštećenja otkrije se u ranom djetinjstvu,
neka pri pregledu za polazak u školu ili kasnije, kada se počne tragati za razlozima
neuspje#a. =anas je u cijelom svijetu prisutno nastojanje da se djeca sa blažim teškoćama
u razvoju uključe u razrede sa svojim vršnjacima, koja takve teškoće nemaju. Uz zdravu
djecu ubrzava se nji#ov emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. / druga djeca stječu
iskustva o razlikama me&u ljudima. Cesto se za djecu s teškoćama u razvoju mora
 primjenjivati tzv.prilago&eni program. U redovnom programu izaberu se oni sadržaji koji
ta djeca mogu savladati uz odgovarajuću pomoć.
S;7((>& #?,') 5 5>&%5
=ijete u prvom razredu ima pravo na razdoblje privikavanja na školu u kojem njegove
 pogreške i poteškoće ne smiju biti upotrebljene za postavljanje dijagnoza.  vremenom se
 pokaže da neka djeca imaju teškoća u praćenju rada. +ad djetetov uspje# u školskom
radu znatno zaostaje za njegovim stvarnim sposobnostima, onda kažemo da ima
6;7((>& #?,') 5 5>&%5. ako se roditeljima i nastavnicima čini da ono nije
zainteresirano, ipak radi se o tome da ono ne može. peci"ične teškoće u učenju očituju
se kao teškoće u sticanju sposobnosti slušanja, govora, čitanja, pisanja i računanja. adi
se o disleksiji, disgra"iji i diskalkuliji(računanje). =isleksične i disgra"ične teškoće treba
s#vatiti ozbiljno te je potrebno potražiti pomoć de"ektologa!logopeda. 'osljedice teškoća
osjećaju se na obrazovnom, osobnom i socijalnom planu.uzroke treba tražiti u nasljednim
"aktorima, oštećenju mozga, nepovoljnim uticajima sredine. vaki od nji# može dovesti
do dis"unkcije središnjeg živčanog sistema koja leži u osnovi speci"ični# teškoća u
učenju. ve što čine roditelji, nastavnici kako bi pomogli takvom djetetu mora polaziti od
osnovni# principa dječjeg učenja.
/tmos"era učenja mora biti oslobo&ena stra#a od neuspje#a . optuživanje djeteta da se ne
trudi i naša nervoza još više ga koči.
1ježbanje mora imati uporište u dječjem iskustvu u njemu bliskim sadržajima i
 predmetima.
 2-.
TEMA +'% <
INTEGRAIJA DJEE S TESKOĆAMA U RAZVOJU U O. ŠSTRU=NE I
DRUŠTVENE ODREDNIE
ntegracija djece s teškoćama u razvoju obavezna je prema zakonu od %;2A god.(/=).
va djeca od D!$% god.obu#vaćena su školovanjem u zajedničkim školama do najvišeg
stupnja. 8amjera je da se takva djeca smjeste u 00najmanju ograničavajuću sredinu00. Škola
 je obavezna izraditi pojedinačni obrazovni program u čemu sudjeluju učitelj, pedagog,
 psi#olog i roditelj.
S#+5,#5+$ ;';54$7(% "%7 6 #?,')$8$ 5 +$@!'%5
!ispodprosječnim intelektualnim "unkcijama(lako,umjereno,teže i teško mentalno
retardirane osobe)
!oštećenje vida(sljepoća i slabovidnost)
!oštećenje slu#a(glu#oća i naglu#ost)
!poremećaj u motorici
!poremećaj u ponašanju na organskoj podlozi,emocionalna neuravnoteženost
(#iperaktivnost)
!oštećenje govora i glasa(mucanje i tepanje)
!višestruka oštećenja.
vaka od navedeni# vrsta ima za#tjeve
!primjenu speci"ični# odgojni# i re#abilitacijski# postupaka
!primjenu speci"ični# sredstava,pomagala i opreme
!osposobljeno de"ektološko!re#abilitacijsko osoblje.
U>&(7( 6 56;'+&(8 ,'&(#(!&(8 +$@!'%8 ,'%( (&#4,#5$4&' 5&,7('&(+$%5 &$
+$@(&( C4$,? 4$, 8&#$4& +#$+"$7(%
6entalna retardacija je stanje u kojem je intelektualno "unkcioniranje znatno ispod
 prosjeka, što se očituje u razvojnom razdoblju i za koje je tipična neprimjerenost
adaptivnog ponašanja. tupnjevi mentalne retardacije su
!laka mentalna retardacija
!umjerena mentalna retardacija
!teža mentalna retardacija i
!teška mentalna retardacija.
Haka mentalna retardacija AB!I; N, praćena je blažim odstupanjima u psi#omotornom,
govornom, socijalnom i emocionalnom razvoju. -a djeca su sposobna za odgoj i
 obrazovanje i učenje, ako nastavni plan i program,metode i sredstva rada prilagodimo
nji#ovim smanjenim sposobnostima, te ako provodimo načelo individualizacije.
Uzroci teškoća u učenju su posljedica nji#ovog slabijeg pamćenja,siromašne mašte,
ograničene sposobnosti zaključivanja i apstra#iranja. 7vo trebaju poznavati svi stručnjaci
koji rade s ovom djecom. U protivnom nji#ovo ponašanje će postati nepri#vatljivo za
okolinu, pa će ga odbaciti, što izaziva osjećaj manje vrijednosti, a pokazuje se u dva
oblika nedisciplina i povlačenje u sebe.
-reba osigurati niz subjektivni# i objektivni# pretpostavki integracije. U 65%,#(!&
 pretpostavke integracije ubrajamo subjekte koji su uključeni u odgoj
!djeca s teškoćama u razvoju
!učitelji i de"ektolozi
!učenici bez razvojni# smetnji
!roditelji. 29.
6e&u objektivne pretpostavke integracije ubrajamo
!školska zgrada sa speci"ičnim prostorijama
!speci"ična didaktična sredstva
!"inanciranje rada.
7va djeca imaju speci"ične somatske(tjelesne)probleme. maju poremećaj u
govoru,glasu,oštećenje vida, slu#a te bolestiepilepsija,neuroze,psi#oze.
Učitelj mora biti sposoban za
!izradu primjereni# programa
!izradu individualni# zadataka
!specijalni# i individualni# nastavni# sredstava
!individualizirano ocjenjivanje.
-reba osigurati i cjelodnevni stručni postupak
%.pravilna izmjena rada i odmora
$.primjena znanja u životu
D.pravilna pre#rana
G.igra,šetnja,izleti
H/+/ 6:8-/H8/ '7-:Š+7M/ AB!I; N
U6::8/!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!DA!G; N
-:@/!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!$B!DG N
-:Š+/!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!ispod $B N
'osebni oblici mentalne retardacije(poteškoća)
• /U-*/6(slaba socijalna integracija, stereotipije, sami sebe zovu imenom,
abnormalne reakcije na zvuk, dodir, ne razvijaju privrženost..)
• =7O871 8=76(trisomija $%,#romozomski mozaik,translokacija)
U>&(7( 6$ '?#)&%8 !("$
-u spadaju djeca koja su slijepa ili slabovidna. lijepa imaju očuvan vid do %BP, a
slabovidna od %B!GBP. lijepo dijete zbog oštećenja vida znanje, vještine i navike stiče
 putem opipa i slu#a. +retanje slijepe djece ograničeno je od samog ro&enja,pokreti su
siromašni, ne mogu oponašati pokrete. nalaženje i kretanje su načelo koje mora biti
 prisutno u svim osnovnoškolskim aktivnostima.
=a bi se slijepo dijete moglo uključiti u 7Š potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta
!suradnja učitelja i de"ektologa
!za učitelja temeljne in"ormacije iz područja sljepoće
!prijevoz i pratnju
!suradnja s roditeljima.
7d te#nički# i nastavni# pomagala treba osigurati
!tablicu i šilo za pisanje <railleova pisma
!stroj za pisanje
!računarsku spravu za slijepe
!pribor za relje"no crtanje
!<railleovu slovaricu
!štap za slijepe.
ako su bitna načela taktilne zornosti, koji podrazumijeva učenje putem neposrednog
taktilnog promatranja, načelo individualizacije te svjesne aktivnosti.

30.
*a slabovidnu djecu potrebno je osigurati
!udžbenike sa uvećanim crnim tiskom,
!crteže koji ne smiju biti pretrpani pojedinostima,
!naočale, povećalo...

U>&(7( 6$ '?#)&%8 645$

7vdje spadaju glu#a i naglu#a djeca. ?lu#oćom se smatra gubitak slu#a od F% decibela
i više. ?lu#oću dijelimo na
%. gubitak slu#a bez usvojene vještine glasovnog sporazumijevanja
$. gubitak slu#a s usvojenom vještinom glasovnog sporazumijevanja.
8aglu#ošću se smatra oštećenje slu#a od $A!FB decibela. 7na se dijeli na
!lakši,
!umjereni i
!teži gubitak slu#a.
'ri uključivanju u redovnu školu, učenik s oštećenjem slu#a trebao bi imati razvijen
govor da može komunicirati. 8astavnik treba upoznati slušni, intelektualni, socijalni i
emocionalni status učenika. 7vakvi učenici bi trebali sjediti u prvoj klupi. 8astavnikovo
lice treba biti osvijetljeno i okrenuto prema učeniku. 8e treba #odati po razredu i
govoriti, kao svi okrenuti lice ploči. -reba koristiti individualizirani rad i pisani oblik
 provjere znanja.

U>&(7( 6$ '+$&6,(8 5!%#'!$&(8 ;'+8)$%(8$ 5 ;'&$?$&%5

6e&u djecom sa smetnjama u razvoju, po svojoj se složenosti ističu djeca s organskim
uvjetovanim poremećajima u ponašanju koji su posljedica ozljede mozga. ezultati toga
mogu bitiporemećaj percipiranja, mišljenja i emocionalnog ponašanja. 7snovna teškoća
te djece je učenje. U ranoj dobi ta djeca pokazuju poremećaj u ponašanju #iperaktivnost i
emocionalna labilnost. 'olaskom u školu otkrivaju se poteškoće u
!čitanju
!apstra#iranju
!percipiranju dio!cjelina.
 H(;+$,#(!&'6# 8'ž (#(
%. :8*78/ 9':/+-187-(#iperaktivno djeluje na nebitne podražaje
 pokret,boja, zvuk)
 $. 67-78/ 9':/+-187-(ne može se uzdržati na reakciju koju izaziva
motorička reakcijasve što vidi gužva, čupa,premješta)
 =7E/E/!ne mogu voljeti stvar kao cjelinu
'7:6:M/ '':E'/8U '17? 'H/8/  '7*/=8:
+ada su školske obaveze u pitanju imaju sljedeće poteškoće
!govor ispuštanje i dodavanje riječi
!čitanje sporo čitanje, ispuštanje i dodavanje slogova
!pisanje ispuštanje slova,naopako pišu
!matematika ne razlikuje geometrijska tijela
!muzika nema ritma
!sport otežano kretanje, nespretnost.

31.
U>&(7( 6$ #%46&'8 (&!$4("&'?)5 ( +'&(>&(8 '46#(8$
7vdje se radi o tri skupine tjelesne invalidnosti kao posljedica oštećenja lokomotornog
aparata, tjelesna invalidnost zbog oštećenja nervnog sistema, tjelesna invalidnost zbog
kronični# bolesti. 7vi učenici se mogu školovati ali je potreban gra&evinski pristup
škole. 'otrebna su didaktička sredstva, ortopedska i te#nička pomagala. 7ni ostvaruju
 pravo na prijevoz, treba i# pri#vatiti učitelj.
• -jelesno invalidni učenici
!učenici bez udova
!sa amputiranim udovima
!sa oduzetošću
!sa cerebralnom paralizom.
• 9ronično bolesni učenici
!bolest srca
!bolest dišni# putova
!padavica(epilepsija)
!dijabetes.

'7-U'E 7-1/1/8/ 7E/H8: 8-:?/E:

O;6+!$7(%$ 5>&(,$ 6 #?,')$8$ 5 +$@!'%5 5 5&,7(%( ,!$4(##& "(%$&'6#(,
7pservacija ili promatranje u užem smislu je jedna od mnogi# metoda istraživanja
odnosno dijagnosticiranja. 'rovodi se u razrednom odjeljenju za vrijeme rada s
učenicima, za vrijeme igre. U opservaciji stanja djeteta i njegovog ponašanja nije korisno
obratiti pažnju samo na teškoće, potrebno je obratiti pažnju na djetetove 00jake strane00 i
 pozitivne osobine.
P'#+&( ';)( 5!%#( @$ '6#!$+(!$&% ';6+!$7(% 5 ?,'4( su
!broj učenika mora biti po mjeri
!učitelj ne smije biti početnik 
!primjeren prostor 
!prijevoz.
S$6#$! 6#+5>&' #(8$ @$ ';6+!$7(%5
!učitelj
!de"ektolog
!pedagog
!psi#olog
!liječnik.
Z$"$) 6#+5>&%$,$:
=:>:+-7H7?
!upoznaje dijete
!proučava djetetovu dokumentaciju
!daje stručnu pomoć.

32.
UC-:H
!proučiti dokumentaciju o učeniku
!treba pripremiti učenike da pri#vate učenike s teškoćama
!treba raditi s roditeljima drugi# učenika
!utvr&uje programske sadržaje
!treba primjenjivati individualizaciju
!sura&ivati sa de"ektologom
!voditi zaključke.
'97H7?
!upoznati dokumentaciju
!razgovarati s djetetom
!savjetovati se s učiteljem, de"ektologom.
':=/?7?
!upoznaje dokumentaciju
!sudjeluje u izradi programa
!sudjeluje pri izvješću.

P+(;+8$ 5>&(,$ @$ ;+(!$)$&% 5>&(,$ 6 #?,')$8$ 5 +$@!'%5

-o je vrlo odgovoran i osjetljiv posao. 'rimjereni razgovori trebali bi učenike navesti na
 pri#vaćanje spoznaje o postojanju učenika koji se razlikuju od nji#. Što su učenici
#ronološke dobi niže teže im je objasniti. U takvim okolnostima možda je dovoljno
istaknuti da nekim učenicima treba neke sadržaje više puta ponoviti kako bi i# usvojili,
da neki učenici ne vide dobro, ne čuju i sl. 6ala djeca su sklona ruganju a neka
izražavaju previše zaštitnički# stajališta.

P+(;+8$ 5>(#4%$ @$ +$" 6 5>&(7(8$ 6 #?,')$8$ 5 +$@!'%5

7bavještenje učitelja o učeničkom oštećenju, njegovim mogućnostima i potrebama,
važno je za motivaciju učitelja. U trenutku kada se učenik upisuje u redovnu školu, učitelj
treba imati potpuni uvid u niz objektivni# stručni# argumenata o zrelosti. /ko je u pitanju
učenik s oštećenim slu#om, učitelj treba znati kakav je njegov slušni status, kada je
nastupilo oštećenje i sl., kakva mu je socijalna i emocionalna zrelost. /ko je riječ o
oštećenju vida treba se upoznati sa stupnjem oštećenja i sve kao i kod slu#a. +ada je u
 pitanju tjelesna invalidnost učitelj treba dobiti in"ormacije o sposobnosti djetetove
komunikacije, intelektualni razvoj, emocionalni i socijalni(status) razvoj.

S5+$"&%$ 6 +'"(#4%(8$
oditelji imaju važnu ulogu u unapre&ivanju procesa integracije, u smislu poticanja.
7ni sudjeluju u stvaranju programa. 'osebnu pozornost treba obratiti na roditelje čija
djeca imaju osjećaj manje vrijednosti, a i oni sami.  druge strane su roditelji djece koja
nemaju oštećenja. <oje se da će djeca s teškoćama loše uticati na nji#ovu djecu.

33.
TEMA +'% - I+8(&'

TRI ASPEKTA ODGOJA

mamo tri aspekta odgoja
%. društveno!generacijski aspekt!odgoj kao pojava
$. individualni aspekt razvoja ličnosti!odgoj kao proces
D. interakcijsko!komunikacijski aspekt!odgoj kao djelatnost

1.D+5?#!&'&+$7(%6,( $6;,#
7dgoj s ovog aspekta de"inišemo kao prenose iskustava, znanja i socijalnog naslje&a sa
stariji# na mla&e.
2.I&"(!("5$4&( $6;,# '"'%$
7dgoj sa ovog aspekta možemo de"inisati kao svjesno i namjerno djelovanje odnosno
samodjelovanje na razvoj "izički# i psi#ički# osobina ličnosti pojedinca.
3.I&#+$,7(%6,','85&(,$7(%6,( $6;,# '"'%$
7dgoj sa ovog aspekta de"inišemo kao odnos subjekta u nastavi ucčenika i učitelja koji se
odvija u naizmjeničnom zauzimanju pozicije subjekta i objekta, a čije ostvarenje ovisi o
mogućnostima, odnosno osposobljenosti svakog sudionika.

>/+-7 U':Š87- 6:QUHU=+7? 7=87/

6e&uljudski odnosi zavise od više "aktora, mi ćemo izdvojiti tri
• 6'7(%$4&5 ;+7;7(%5
• 8'7('&$4& 6#$!'!
• 8;$#(%5
S'7(%$4&$ ;+7;7(%$
ocijalna percepcija je me&uzavisno percipiranje osoba u socijalnoj situaciji. U
 percipiranju druge osobe može se poći sa dva gledišta
! vlastito gledište! da drugi doživljavaju i posmatraju svijet kao ja4 tj.stojimo na vlastitom
stajalištu i tražimo od drugi# da imaju istu sliku svijeta oko nas to je egoističko gledište,
gdje nastavnik mora posmatrati učenike sa svi# gledišta.
! sličnosti gledišta! tj.gledište da su drugi slični meni tj. maju slično mišljenje o svietu
oko sebe što isključuje različitosti.
 7va dva gledišta se temelje na racionalnom pristupu, a imamo i ove
 8esvjesna "unkcija psi#e! tj.nesvjesni me#anizmi psi#e koje prvenstveno nastavnici u
odgojno!obrazovnom procesu trebaju dobro upoznati.
ocijalni pristup je me&usobno percipiranje osobe u socijalnoj situaciji.
• *akonitosti socijalne percepcije
!osoba / percipira psi#ičke procese osobe < kroz psi#ičke procese u samoj sebi
!me&uljudski i društveni odnosi temelje se na objašnjenju tu&i# reakcija pomoću
motivacije u samom sebi koja skoro uvijek ostaje nesvjesna
!proekcijska introspekcija
nesvjesna "unkcija psi#e
proekcija!odbrambeni me#anizam
  introspekcija

3.
'roekcijska introspekcija!da se me&uljudskom odnosu tu&e ponašanje objašnjava na
osnovu nesvjesne "unkcije psi#e, pa drugoj osobi pripisujemo neke osobine, stavove,
motive, ponašanja koji su zapravo u nama samima , a koji# nismo svjesni i ne želimo i#
 priznati pa i# rješavamo na taj način da i# pripisujemo drugima.
'ovjerenje je kamen temeljac svakoj istinskog pravog me&uljudskog odnosa.
'ristupi povjerenju
!optimistički mam povjerenja u svakog
!pesimistički 8emam povjerenja ni u koga
!realan!#uman mam povjerenja u onog ko to zaslužuje
• 'rvi dojam
9alo e"ekat
!trans"er pojedine osobine
!trans"er cjelovitog dojma
U prvom susretu s nekom osobom i stvaranju prvog dojma može doći do djelovanja
 podsvjesni# procesa koji mogu zamagliti pravu sliku o drugom. 'oznat je me#anizam
nazvat 00#alo e"ekat00. 9alo e"ekat je me#anizam koji djeluje na nesvjesnoj osnovi u
stvaranju prvog dojma prema nekome tj.radi se o tome da mi u prvom susretu s drugom
osobom uočimo neku njenu osobinu na osnovu koje prosu&ujemo čitavu ličnost. -u se
radi o trans"eru pojedine osobine na mišljenje o cjelokupnoj ličnosti. 8pr.uočimo
urednost i imamo dobro mišljenje o toj osobi.
• 'rosu&ivanje i procjenjivanje percipiranog
'rosu&ivanje i procjenjivanje zavisi od
 !sposobnosti ljudi
 !kvaliteta osobine
 !sličnosti osoba
U procesu osposobljavanja nastanik treba da posebnim vježbama djeluje na razvoj
sposobnosti precipiranja, prosu&ivanja i procjenjivanja ličnosti učenika. posobnosti
 procjenjivanja na osnovu percipiranja zavisi od
!kvaliteta osobine koja se procjenjuje
!inteligencije
!autoritativnosti
!stepenu objektivnosti.
 • -aćnost socijalne percepcije
stražuje ?age
=vije vrste ličnosti u odnosu na socijalnu percepciju
%.odnosi se na ono što nama znači ono što percipiramo(npr.suze u očima!neko tužan, a
može biti alergičan) tj.naša ocjena je bila bez uživljavanja u stanje te osobe.
$.odnosi se na stepen uživljavanja u položaj drugog od čega zavisi uspješnost
me&uljudskog odnosa u pozitivnoj korelaciji.

3B.
  E8'7('&$4&( 6#$!'!(
*auzimanje stavova u odnosu ovisi i ponašanje osobe koje su u njemu.
%.pojam i komponenta stava
tav i njegove komponente
tav! tendencija koja usmjeruje naše ponašanje
+omponente stava
!spoznajna!znanje
!emocionalna!osjećaj,emocija prema
!motivacijska!poticaj za ponašanje
:mocionalna komponenta je bitna za vrijednost, jačinu i kvalitet stava.
• 'olariziranje i gradiranje emocija u stavu
impatija olakšava uspostavljanje odnosa, omogućava spontanu i prirodnu interakciju i
komunikaciju. /ntipatija predstavlja kočnicu u uspostavljanju odnosa, te otežava
interakciju i komunikaciju me&u ljudima. 9umani ljudski odnos može se zasnivati samo
na pozitivnim emocionalnim stavovima.
tavovi nastavnika o konkretnim pitanjima
!disciplina učenika
!neprilago&enost,loše ponašanje učenika
!motivacija učenika
!autoritet nastavnika
!autoritet učenika
!strogost!blagost nastavnika
!slobodi učenika.
EMPATIJA
:mpatija je spoznajno!emocionalna sposobnost uživljavanja u položaj druge osobe i i
sagledavanje svijeta njenim ocima. Uključuje intelektualnu i a"ektivnu s"eru ličnosti to je
zavlačenje pod kožu druge osobe,koje nam omogučava da sagledamo svijet njenim
očima.
K'8;'&&# 8;$#(%:
%.kognitivno Rintelektualna
!posmatranje druge osobe s njene tačke gledišta
!preuzimanje uloge druge osobe u odre&enoj situaciji
 $.a"ektivno!emocionalne
!osjetljivost prema osjećanjima druge osobe
!sposobnost suosjećanja
T'+(% 8;$#(%
a)psi#ološki usmjerena teorija nam govori da za razvoj i osjećaj empatije
važnakoncepcija vlastitog 00/00 ili ega koji se odlikuje
!sposobnošću samopromatranja
!zauzimanju distance u odnosu na sebe i svoje ponašanje
!"ormiranje pojma o sebi.
 b)sociološki usmjerena teorija ističe važnost koncepcije vlastitog 00/00 ali više u proces u
razvoja te sposobnosti. 7va teorija naglašava da se empatija razvija
!u komunikaciji sa drugima
!preuzimanju različiti# socijalni# uloga.
3.

• :ksperiment u 9elsinkiju
:ksperiment u 9elsinkiju je potvrdio da se empatija može razvijati. Učenici nekoliko
škola u 9elsinkiju su bili podvrgnuti tzv.00empat#3 Seek00, odnosno sedmice u kojima su
im svjesno stvarali situacije koje potiču i razvijaju osjećaj empatije. U odnosu na
kontrolne grupe eksperimentalne grupe su pokazale znatno veći stepen empatije na kraju
00empat#3 Seek00.
ezultati su pokazali da se može svjesno uticati na razvoj empatije i to naročito one
sposobnosti koje se odnose na emocionalno pri#vatanje, empatično slušanje i
razumjevanje drugog.

1ažnost empatije u odgojnom radu

!otkrivanje osjećanja koje prate ponašanje
!pri#vatanje osobe onakve kakva jeste
!otkrivanje emocionalno!motivacijski# "aktora
!s#vaćanje odgajanika u njegovom tonalitetu
!biranje adekvatni# odgojni# sredstava i postupaka
!prilago&avanje komunikacije učenicima
!uspješnost odgojnog djelovanja.

8-:/+E/  +76U8+/E/ U 7=?7U

 7dgojno djelovanje u me&uljdskom odnosu ne može se odvijati ako me&u sudionicima
tog odnosa nema interakcije koja se najčešće uspostavlja komunikacijom.
P'%$8 (&#+$,7(% ( ,'85&(,$7(%
 I&#+$,7(%$! me&usobno djelovanje ljudi koji jedan prema drugom zauzimaju stavove i
koji sebi obostrano odre&uju ponašanje.
K'85&(,$7(%$ proces stvaranja značenja izme&u dvije ili više osoba ili kao proces
uzajamne razmjene značenja.
'ojam interakcije
!me&usobno djelovanje
!zauzimanje stavova
!odre&ivanje ponašanja.
 'ojam komunikacije
!interakcija putem znakova
!proces stvaranja značenja
!proces uzejamne razmjene značenja.
/ko je prenos poruke jednosmjeran tj.poruka teče samo u jednom smjeru taj proces
zovemo in"ormisanje.
/ko poruka teče u oba smjera, onda taj proces zovemo komuniciranje.
n"ormacije se prenose znakovima, tj.znakovi moraju nešto značiti. 8astavne sadržaje
koje treba prenijeti učenicima prvo treba pretvoriti u odre&ene znakove. U ljudskoj
komunikaciji općenito pa tako i u nastavnoj možemo razlikovati dva aspekta
komunikacije
!sadržajni!pri upotrebi znakova
!odnosni.
3<.
adržaj,znak i šum
S$"+ž$%pojam,misao,ideja,osjećaj,poticaj
Z&$, verbalnivizualni(pismo)
  /kustični(govor)
  8everbalnivizualni(skica,mimika,gest)
  /kustični(muzika)
Š58objektivni(slab tisak,buka)
ubjektivni(nepoznavanje koda,raspoloženje,stav).
*nakovi su osnovni elementi i bitni sadržaji svakog komuniciranja. vaki znak ima
svoje značenje. vaka riječ ima svoje značenje. azlikujemo 7<H:@/1/UM: H
=:87-/-187 *8/C:8: riječi!isti sadržaj za sve ljude i +U-1:87 H
+787-/-187 *8/C:8: koje je vezano za naš vlastiti emocionalni doživljaj i
emocionalno je obojeno.
iječima kojima se služimo u komunikaciji jedni autori nazivaju znakovima, dok drugi
simbolima. azlikujemo i# posredstvom nji#ovi# značenja. *nak je jednoznačan. imbol
 je mnogoznačan.
O4(7( ,'85&(,$7(%
'rema broju osoba i načinu komunikacijemožemo razlikovati
!komunikacija izme&u dvije osobe!direktni oblik komunikacije, licem u lice,uključuje
verbalni i neverbalni sporazum.
!komunikacija u maloj grupi!tri ili više osoba u komunikaciji
!javna komunikacija!na javnim mjestima, ima društveni karakter, unaprijed planirana
!organizirana komunikacija!bujica poruka unutar mreže me&usobno ovisni# odnosa.
!komunikacija masmedija!sredstva javnog in"ormisanja.
U školi se javljaju svi oblici komunikacije.
V+6# ,'85&(,$7(%
 ntrapersonalna! ja ja
nterpersonalna Rja ti ,ti ja
6asovna komunikacija! ja grupa, grupa mi

 8eposredna
  -elekomunikacijska
 'ersonalna(dvije osobe)
/personalana(jedna osoba!onaj što čita vjesti ne zna ko ga gleda)

1 8asilna(najčešće jedna osoba ne učestvuje dobrovoljno)

8enasilna(obje strane učestvuju dobrovoljno)

1 /utoritarna
  =emokratska

1 ednosmjerna(autokrate ,osobe koje nare&uju)

  =vosmjerna

3-.
truktura komunikacije ovisi o nekoliko "aktora
!o ličnosti nastavnika
!nastavnom sadržaju
!strukturi nastavnog sata
! ličnosti učenika
!du#u grupe i sl.
 +arakteristike interpersonalne komunikacije
%.interpersonalna komunikacija uključuje verbalno i neverbalno ponašanje
$. interpersonalna komunikacija uključuje spontano, "ormalno ili konstituirano
 ponašanje, kombinaciju toga
D. interpersonalna komunikacija nije statična nego dinamična
G. interpersonalna komunikacija uključuje personalnu povratnu in"ormaciju, interakciju,
uskla&enost
A.interpersonalna komunikacija je vo&ena unutrašnjim i vanjskim pravilima.
I. interpersonalna komunikacija je aktivnost
2.interpersonalna komunikacija može uključiti uvjeravanje.

-:7/ +76U8+/E: O/-H/OE+/

-eorije komunikacije!karakteristike
1. ='!%,$ ;+'8$#+$#( 5 '"&'65 6 "+5(8$
'olazi od odnosa jednog čovjeka prema drugom, od nji#ove interakcije. -ek u
interakcijskim odnosima ljudi mogu da do&u do izražaja ne samo prema sebi nego i
 prema drugima.
2. M54%5"6,( '"&'6 ;'68$#+$#( 5 ,'85&(,$7(%(
n"ormacije koje dobijamo od drugi# odre&uje naš odnos prema nama samima, a
in"ormacije koje dajemo drugima odre&uju opet nji#ov doživljaj sebe.
3. P'!+$#&$ (&'+8$7(%$ (#&$ @$ ;'&$?$&%
istemi kao što su grupa, razred, obitelj i sl.moraju se promatrati kao krugovi
in"ormacija, i to zato što u njima ponašanje svakog pojedinca uvjetuje ponašanje drugog,
s druge strane, njegovo ponašanje uvjetovano je ponašanjem svi# drugi#. Uzročni "aktori
odre&enog ponašanja ne traže se ni u pojedincu ni u njegovoj okolini, nego u
interakcijskom krugu . pojedinac!okolina!pojedinac.
 . 856'&' 5#(7$&% 5!%#'!$&' % 6(#5$7(%'8 ( &$ &%5 "%45%
edna osoba djeluje na drugu i izaziva promjene u njenom ponašanju, ali to novo
 ponašanje druge osobe utiče na prvu osobu. +ontekst u kojem se odvija nji#ov odnos
utiče na obje osobe, koje opet sa svoje strane utiču na taj kontekst.
B.P'6#'% +$@4(>(#( 6#5;&%!( 6!%6&'6#( ' &$?8 ;'&$?$&%5
amo smo djelomično svjesni pravila koja vladaju našim ponašanjem. 7vdje razlikujemo
 pravila ponašanja koji# smo potpuno svjesni, pravila koja su nesvjesna ali se lako
 prepoznaju ako nas neko na nji# upozori i pravila koja su potpuno izvan naše svijesti, pa
se ne prepoznaju ni onda kad nas neko na nji# upozori.
.,'85&(,$7(%$ % >(#$!' ;'&$?$&% ( 5#(> &$ ;'&$?$&%
'ojam simptoma nastaje kao posljedica interpersonalni# odnosa. imptom prestaje biti
vlastitost pojedinca postaje oblik odnosa, način reagovanja, način komunikacije.

39.
/+76!-:7/ +76U8+/E:
%.nije moguće ne komunicirati
vako odbijanje komunikacije je ustvari komunikacija jer svako ponašanje u
interpersonalnoj situaciji ima karakter poruke.
$.komunikacija ima sadržajni aspekt i aspekt odnosa
'ostoji više varijanti koje se mogu pojaviti izme&u sadržajnog aspekta i aspekta odnosa.
!ekstremni pozitivni!partneri se slažu u oba aspekta
!ekstremni pozitivni!partneri se ne slažu ni u jednom
D.odnos je uvjetovan interpretacijom ponašanja
Cesto od drugi# očekujemo odre&eno ponašanje pa se ponašamo u skladu stim da takvo
 ponašanje sami uvjetujemo tj.prisiljavamo druge da se tako ponašaju pa i# optužujemo.
G.komunikacija je verbalna i neverbalna
-j.teče na dva nivoaverbalnom!digitalnom i neverbalnom!analognom.
A.komunikacija može biti simetrična i komplementarna
U simetričnim odnosima teži se sličnošću, a u komplementarnim se dopunjuju
različitosti.

1:</H8/  8:1:</H8/ +76U8+/E/

+omunikacija stalno teče na dva nivoa verbalnu i neverbalnu., nemoguće je djeliti.
 8everbalna i verbalna mogu biti u tri različita odnosa
!neverbalna poruka može zamjeniti verbalnu. ?estovni znakovi imaju svoje značenje i
variraju od kulture do kulture.
!neverbalna poruka može dati veću snagu verbalne poruke.
!jedna može proturječiti drugoj.
1erbalna komunikacija je više pod kontrolom svijesti nego neverbalna.

>unkcije neverbalne komunikacije

%.izražavanje emocija
$.izražavanje uzajamni# stavova
D.prezentiranje vlastiti# osobina
G.praćenje,podrška i dopuna verbalne komunikacije
A.zamjena za verbalnu komunikaciju
I.konvencionalno izražavanje.
8everbalni komunikacijski znakovi se dijele na
!paralingvističke i
!ekstralingvističke.
P$+$4(&!(6#(>,( 65:
!svi popratni glasovi i šumovi koje čujemo uz izgovor glasova i riječi,
!otvorenije ili zatvorenije izgovaranje samoglasnika,
!karakteristike u brzini interpretacije i intezitetu izgovaranja u emocionalnom statusu,
intonaciji izgovorene rečenice,
!naglašavanju pojedini# riječi u rečenici,
!duže ili krače pauz me&u riječima.

0.
  E,6#+$4(&!(6#(>,( znakovi mogu biti kinezički i prokinezički.
 +inezički znakovi se odnose na razne vrste pokreta i položaj tjela.
'rokinezički znakovi predstavljaju udaljenost, prostorne odnose me&u učesnicima u
komunikaciji. -o su
!"izička blizina, udaljenost me&u osobama u komunikacijskoj interakciji
!prostorni raspored učesnika komunikacije
>unkcije verbalne komunikacije
 %.in"ormiranje o objektivnom(zbivanje,stanja,predmeti)
 $.in"ormiranje o subjektivnom(emocije, stavovi, vrijednosti)
 D.iznošenje ideja.

nterakcijska povezanost u komunikaciji

tupnjevi interakcijske povezanosti u komunikaciji
/) "izička prisutnost!neverbalna komunikacija različiti stupnjevi unutarnje
 povezanosti
<) akcijsko!reakcijsko komuniciranje pitanje!odgovor 
E) empatijsko komuniciranje prilago&avanje komunikacije onima kojima
komuniciramo, in"ormiranje i utjecanje
=) dijalog!obostrano empatijsko komuniciranje, me&usobno utjecaji!ideal ljudske
komunikacije
 Uvjeti za empatijsko komuniciranje i dijalog
%.komunicirati sa malim brojem osoba
$.dobro poznavati osobe s kojima se komunicira
D.biti osjetljiv na ljudsko ponašanje
G.imati razvijenu empatiju
A.biti motiviran za uzajamnu povezanost.

Uspješna odgojna komunikacija

+arakteristike uspješne komunikacije
!razumjevanje
!zadovoljstvo
!uticaj na stavove
!oplemenjivanje odnosa
!izazivanje akcije.
azumjevanje!odnosi se na tačnost primanja poruke, in"ormacije
*adovoljstvo!odnosi se na ono što ličnost u komunikaciji emocionalnodoživljava,osjeća
Uticaj na stavove! zavisi od pozitivni# osjećanja, me&usobne naklonitosti
zazivanje akcije!učenja nema bez vlastite aktivnosti učenika. *ato je motivacija
učenika važan djelokrug nastavnika.

1.

I&#+$,7(%$ ( ,'85&(,$7(%$ 5 +$@+"5

• ocioemocionalna klima u razredu
+valitet me&uljudski# odnosa izme&u sudionika nastavnog procesa utiče na stvaranje
odre&ene emocionalne klime koja vlada u razredu.
:mocionalna klima!podrazumjeva a"ektivan ton u odnosima
!nastavnik!učenik 
!nastavnik!nastavnik 
!učenik!učenik 
/nderson razlikuje dva oblika nastavnikovog ponašanja koja su suprotna i rijetko se
 javljaju u čistom obliku
%.dominantno! guši i "rustrira individualne razlike i ne dopušta slobodan razvoj
učenikove ličnosti
$.integrativno! demokratski proces u grupi.
7va ponašanja nastavnika odgovaraju nastavnim stilovima vo&enja koja su proučavali
L!(& ( L(;;(#
!autoritarni stil
!demokratski stil
!ravnodušni stil.
 A5#+'+(#$#(!&( 6#(4!učenici imaju malo mogučnosti za samostalnu akciju. -ako
nastavnik sputava, guši svaku aktivnost učenika za koje smatra da je van njegovi#
za#tjeva, dominira ličnost nastavnika.
  D8',+$#6,( 6#(4!očituje se od spremnosti nastavnika da dovede učenike do aktivnog
rada i suradnje,potiče samostalnos i incijativu.
R$!&'"5?&( 6#(4!nastavnik nije zainteresovan za učenike što stvara ravnodušnu klimu
koja je nepovoljna za učenje prisutna je pasivnost i apatija.
'roučavanjem nastavnikovog ponašanja prema učenicima .Oit#all je uočio dva tipa
 ponašanja
%.nastavnik u centru nastavnog procesa što odgovara dominantnim odnosno
autoritativnom stilu
$.učenik u centru nastavnog procesa odgovara integrativnom tj.demokratskom tipu
 ponašanja nastavnika.
   F4$&"+6 na temelju svoji# proučavanja dijeli nastavnike zavisno od uticaja na učenike
na
!direktne! nastavnik objašnjava, iznosi vlastito mišljenje, upravlja učenikovom
aktivnošću, kritizira učenikovo ponašanje.
!indirektni!nastavnik potiče učenike da daju svoje mišljenje, iznosi ideje, koristi nji#ove
ideje i proširuje i#, #vali, o#rabruje učenikovo sudjelovanje u radu.
=irektan nastavnik je krut,neprilagodljiv i stvara klimu koja "rustrira učenike i oni
imaju negativan stav prema školi.
ndirektni nastavnici stvaraju klimu koja motiviše učenike. Učenici imaju pozitivnu
stranu prema školi, imaju manje disciplinarni# problema.
til ponašanja nastavnika i njegovi oblici uticaja na učenike primarni su "aktor za
stvaranje socio!emocionalne klime nastavnog procesa, dok je sastav grupe od sekundarne
važnosti.
2.
17-1/ U':Š89 8/-/18+/
6/?778
%.>H:+<H87-!izražavaju spremnost da budu prilagodljivi
$.:6'/-C87-!sposobnost percipiranja učenika sa njegove tačke gledišta
D.':78/H*/8 -H!stil proučavanje prilago&avanja vlastitoj
ličnosti(orginalnost)
G.+:/-187-! unose inovacije u svoj rad, nova rješenja,eksperimentiraju
A.+76U8+/-187-!vješt u postavljanju pitanja
I.-UC87-!dobro poznaje svoj predmet i područja koja su s njegovim povezana
2./1:87-!pripremaju se za ispite
F.7=?71787-!učenicima pomažu u učenju
;.7:-H17-!razmišljaju o stavovima koji se cijene
%B.H:@:87-!govor protkan veselošću i #umorom
%%.6/7 */ 9U67 
matra se da nastavnikova ličnost u većoj mjeri odre&uje socio!emocionalnu klimu
nego njegove pedagoške mjere.
7sobine nastavnikove ličnosti i kvalitete njegova rada koje u većoj mjeri utiče na
stvaranje klime u kojoj se odvija učenje koje dovodi do unutrašnji# promjena su $+4
R'+6!razmatra uslove u kojima se odvija učenje značajno za razvoj ličnosti, to su
%.suočavanje sa problemom!tj.stvaranje poticajne klime gdje se učenici suočavaju sa
 problemom( problemska )
$.kongruetnost nastavnika!biti nastavnik onakav kakav jesi tj.bez maske, principilan,
objektivan
D.bezuslovna naklonost!postići naklonost za#valjujući demokratskom načinu rada
G.empatično razumjevanje! razumjeti učenika s njegove tačke gledišta
A.doživljaj učenika!sve pret#odne za#tjeve učenici treba da dožive.

-/171 8/-/18+/  8-:/+E/ U /*:=U

avremeni pristup locira odgoj i obrazovanje u dinamičan i složen interakcijski odnos
izme&u nastavnika i učenika u kojem zavisno o uzrastu, mogućnostima i sposobnostima
učenika treba da se izmjenjaju pozicije subjekta i objekta u odnosu. U praksi najčešće
susrećemo dvije krajnosti ili je učenik uvijek u poziciji subjekta ili objekta. Učenik mora
 osjetiti da može slobodno izraziti svoje mišljenje i da nastavnik poštuje to mišljenje. =a
 bi nastavnik doveo učenika da to osjeća, on mora poticati učenika na izražavanje vlastitog
mišljenja, uvažavati ideje učenika, u kon"liktnim situacijama mora omogućiti učeniku da
kaže svoje mišljenje.

7E/H8/ :1*<H87- U /*:=87 +76U8+/E

U razrednoj komunikaciji značajna je uloga nastavnika, jer učenik oponašajući
nastavnika usvaja interakcijske i komunikacijske modele ponašanja. 8astavnikovo
 ponašanje mora učeniku biti emocionalno privlačno.
8aziv socijalna reverzibilnost ukazuje na demokratičnost odnosa me&u subjektima
odgojno!obrazovnog procesa. ocijalno reverzibilne su one izjave, ponašanje i govor
nastavnika koji su takvi da se učenik može istim riječima obratiti nastavniku, a da pri
tome ne krši pravila pristojnosti.
3.
1erbalne izjave nastavnika podijelili smo na
!reverzibilne i
!ireverzibilne.
  R!+@((4& su takve izjave koje učenik može oponašati u svom obraćanju nastavniku,
a da pri tome ne naruši pravila pristojnosti.
  I+!+@((4& izjave su pak one koje nastavnik sebi uzima za pravo da i# primjenjuje u
svom op#o&enju s učenikom, ali bi nji#ovo oponašanje od strane učenika dovelo do
narušavanja pravila pristojnosti i izazvalo negativne reakcije nastavnika.
vaka izjava ima svoju sadržajnu i "ormalnu stranu. adržaj je bitan, ali nije svejedno
kojom "ormom ga izričemo, što znači u izjavama koje su reverzibilne po sadržaju
verbalna "orma i neverbalni momenti te cjelokupni kontekst situacije odredit će da li će ta
izjava biti doživljena reverzibilno ili ireverzibilno(mimika, gest, boja glasa...)

TAŠ I TAŠ proveli su istraživanje socijalne reverzibilnosti i ireverzibilnosti kao oblika

 ponašanja u nastavi bilježeći nastavnikove izjave i uočili su da za procjenu
reverz.Kireverz. nije svejedno nije svejedno da li se uzima u obzir mimika, glas i opća
situacija ili se procjena vrši samo na osnovi sadržaja tj.spoznali su da na procjenu
verbalne izjave nastavnika utječu ne samo šta nastavnik kaže, nego i koliko kaže. -ime su
istakli značenje neverbalne komunikacije koja prati verbalnu