1

Popis literature za stručni ispit iz povijesti

Metodika nastave povijesti: učenje i poučavanje povijesti u osnovnoj i srednjoj školi

Opća literatura:
 V. Vizek Vidović, M. Rijavec, V. Vlahović – Štetić, D. Miljković, Psihologija obrazovanja,
Zagreb, 2003., str. 45-59; 70-132; 145-264; 271-313; 334-376; 409-418; 444-462
 V. Poljak, Didaktika, Zagreb, 1990. (ili neko drugo izdanje)
 L. Bognar, M. Matijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 28-33, 151-166, 180-188,
195-298, 323-
 C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Zagreb, 2001.
 D. Trškan, Motivacijske tehnike u nastavi, u: Povijest u nastavi 7/2006, str. 19-28.

Kurikulum i planiranje kurikuluma:

 V. Previšić (ur.), Kurikulum. Teorije, metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb, 2007., str. 15-38;
117-204
 V. Vizek Vidović (ur.), Planiranje kurikuluma usmjerenog na kompetencije u obrazovanju, Zagreb,
2009., str. 19-48
 S. Koren, M. Najbar Agičić, Europska iskustva i nastava povijesti u obveznom obrazovanju, u:
Povijest u nastavi, 10/2007

Ocjenjivanje u nastavi povijesti:

 T. Grgin, Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.
 V. Vizek Vidović, M. Rijavec, V. Vlahović – Štetić, D. Miljković, Psihologija obrazovanja,
Zagreb, 2003., str. 419-442
 D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
 Predmetni ispitni katalog iz povijesti za državnu maturu te primjeri zadataka iz povijesti na
nacionalnim ispitima i državnoj maturi www.ncvvo.hr
 Materijali o PISA istraživanju koji se odnose na Hrvatsku i primjeri zadataka iz područja Čitalačka
pismenost: http://www.pisa.hr/

Primjeri nastavnih strategija, metoda i postupaka (za pripremu nastavnog sata):

 R.J. Marzano, D.J. Pickering, J.E. Pollock, Nastavne strategije, Zagreb, 2006.
 W. Mattes, Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Zagreb, 2007.
 W. Mattes, Rutinski planirati – učinkovito poučavati, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
 H. Klippert, Kako uspješno učiti u timu: zbirka praktičnih primjera, Zagreb, 2001.
 E. Jensen, Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb, 2003.
 T. Buzan, Mentalne mape za klince, Veble Commerce, Zagreb, 2005.
 I. Rendić Miočević, Učenik – istražitelj prošlosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
 I. Rendić Miočević, Oživjela Hrvatska, Problemski priručnik hrvatske povijesti u 16, 17. i 18.
stoljeću, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
 P. Lukačić, 'Primjena WEB 2.0 servisa u nastavi povijesti', u: Povijest u nastavi, 12/2008, str. 205-
220
 D. Detling, 'Tablica u nastavi povijesti', u: Povijest u nastavi 12/2008, str. 221-232
 2

Historiografija i nastava povijesti: rad s izvorima, literaturom i konceptima

Literatura (opća):
 K. Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb, 2008.
 R. W. Fogel, G.R. Elton, Kojim putem do prošlosti, Dva pogleda na povijest, Ibis Grafika, Zagreb,
2002.
 O. Luthar, Majstori i muze, Naklada MD, Zagreb, 2002.
 Z. Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb, 2008., str. 7-48

Rad s izvorima i konceptima:

 R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003., str. 81-273
 R. Stradling, Multiperspsektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2005.
 M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. ili Kako poučavati – kako učiti
istoriju, Beograd, 1983. – poglavlja o korištenju udžbenika i povijesnih karata
 P. Burke, Očevid: Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003.
 K. Mikić, Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, 2001.
 S. Alić, Mediji od zavođenja do manipuliranja, Biblioteka Tragom struke, AGM, Zagreb, 2009.
 Pavao Skok, Izvanškolska nastava, Zagreb, 2002.
 D. Trškan, Terenski rad u nastavi povijesti – učenje metodom otkrivanja, u: Povijest u nastavi
10/2007., str. 207-216
 Interkulturalizam u nastavi povijesti,Povijest u nastavi,02/2004. (tematski broj urednik prof. dr. sc.
Drago Roksandić)
 Industrijska baština u nastavi povijesti, Povijest u nastavi, 15/2010 (tematski broj urednica mr. sc.
Marijana Marinović)
 Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu, Zbornik Prvog hrvatskog simpozija o nastavi
povijesti (urednici dr. sc. Drago Roksandić i mr. sc. Marijana Marinović), FF Press, Zagreb, 2006.
 Povijesno nasljeđe i nacionalni identiteti, Zbornik Drugog hrvatskog simpozija o nastavi povijesti
(urednica mr. sc. Marijana Marinović), Zavod za školstvo Republike Hrvatske, Zagreb, 2006.
 Nacionalni pokret u Hrvatskoj u 19. stoljeću, Zbornik Trećeg hrvatskog simpozija o nastavi
povijesti (urednica mr. sc. Marijana Marinović), Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2008.

Primjeri nastavnih strategija, metoda i postupaka te zbirke izvora (za pripremu nastavnog sata):
 Holokaust u nastavi. Priručnik za nastavnike, Zagreb, 2005.
 R. Tudor, Poučavanje ženske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2005.
 L. Miletić, N. Jurić Stanković, Dramske metode u nastavi povijesti, u: Povijest u nastavi 3/2004,
str. 177-182
 Udžbenici, radne bilježnice i metodički priručnici

Materijali Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta:

 Nastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu školu (5. – 8. razred) i srednje škole
(gimnazije, četverogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole) – mogu se naći u pdf formatu
na web stranici Ministarstva znanosti obrazovanja i športa www.mzos.hr (za osnovnu školu) i
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja www.ncvvo.hr (za srednje škole).
 Nacionalni okvirni kurikulum (www.mzos.hr)
 Zakon o osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju
 Zakon o udžbenicima. Udžbenički standard.
 Pravilnik o ocjenjivanju
 3

Nastava povijesti i kultura pamćenja

Literatura
 M. Brkljačić, S. Prlenda (prir.), Kultura pamćenja i historija, Zagreb, 2006., str. 19-78, 137-
168, 219-372
 E. Paris, Duge sjene. Istina, laži i povijest, Zagreb, 2003.
 S. Koren, Slike nacionalne povijesti u hrvatskim udžbenicima uoči i nakon raspada
Jugoslavije, u Historijski zbornik LX, Zagreb, 2007.
 S. Koren, Nastava povijesti između historije i pamćenja. Hrvatski udžbenici povijesti o 1945.
godini, u Kultura sjećanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Disput, Zagreb,
2009.

Važne web stranice

 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: www.mzos.hr
 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja: www.ncvvo.hr
 Agencija za odgoj i obrazovanje: www.azoo.hr
 Portal hrvatske historiografije: www.historiografija.hr
 Povijest u nastavi: www.hrčak.hr
 Hrvatski povijesni portal: http://povijest.net/

Teme za stručni ispit

Teme Sadržaji Ključni pojmovi

Didaktika i metodika  Poznavanje osnovne terminologije: didaktika, didaktika, metodika, nastava,
metodika, didaktika povijesti, metodika odgoj, obrazovanje, učenje,
nastave povijesti itd. poučavanje
 Zadaće i sadržaj didaktike povijesti
Nastava povijesti u  Ustroj školstva u RH predškolski, osnovnoškolski,
školskom sustavu RH  Zakon o osnovnom i srednjem školstvu srednjoškolski i visokoškolski
 Nastava povijesti u osnovnoj i srednjim odgoj i obrazovanje; nastava
školama: programi, ciljevi, sadržaji povijesti; redovna, izborna,
dopunska i dodatna nastava;
Razvoj i učenje  Teorije razvoja teorije razvoja, teorije učenja
 Teorije učenja učenici s teškoćama u razvoju;
 Rad s učenicima s posebnim potrebama daroviti učenici, kritičko i
 Alternativni pristupi učenju, poučavanju i kreativno mišljenje
ocjenjivanju
Nastavni planovi i  Nacionalni okvirni kurikulum nastavni plan, nastavni
programi za osnovnu i  Nastavni plan i program za osnovnu školu i program, opseg i dubina
srednje škole srednje škole programa (ekstenzitet i
 Nastavni program povijesti za osnovnu školu intenzitet), redoslijed sadržaja u
 Nastavni program povijesti za gimnaziju programu, kurikulum, HNOS,
 Nastavni programi povijesti za strukovne korelacija, državna matura,
škole ishodi
Učeničke  Kako su definirani ciljevi nastave povijesti u kompetencije (definirane kao
kompetencije (ciljevi postojećim programima. ciljevi), zadaci/ ishodi/
nastave) i ishodi  Odgojni i obrazovni (materijalni i postignuća; materijalni,
(zadaci) nastave funkcionalni) zadaci/ishodi nastave (Poljak). funkcionalni i odgojni zadaci
 Vrste materijalnih i funkcionalnih nastave
zadataka/ishoda (Poljak).
 Revidirana Bloomova taksonomija i Bloomova taksonomija
određivanje ishoda nastavnog procesa.
Priprema za nastavni  Struktura nastavnog procesa (Poljak). priprema, cilj, ishodi, metode,
sat  Nastavna načela. oblici rada, mediji poučavanja
 Artikulacija sata. (nastavna sredstva i pomagala),
 4

 Etape nastavnog procesa. Izrada plana ploče nastavna načela

(vođenje bilježaka, mentalne mape, artikulacija sata, etape
kronološke i sinkroničke tablice itd.) nastavnog procesa, didaktički
 Dijelovi pripreme i poznavanje osnovne trokut
didaktičko-metodičke terminologije i
pojmova. frontalni rad, različiti oblici
 Oblici i metode rada u nastavi povijesti. samostalnog rada učenika
 Mediji poučavanja: Vrste, odabir i priprema (grupni rad, rad u paru,
nastavnih sredstava i pomagala. individualni rad),
 Udžbenik povijesti kao nastavno sredstvo.
Udžbenički standard metode rada u nastavi (rad s
 Informacijska tehnologija u nastavi povijesti. povijesnim tekstom, rad s
 Izrada plana ploče vizualnim izvorima, metoda
razgovora, demonstracije,
pisanja, crtanja, praktičnih
radova)

nastavna sredstva, nastavna

pomagala, udžbenik, radni
udžbenik, informacijska
tehnologija
Motivacija  Definicija motivacije. opća i specifična motivacija,
 Opća i specifična motivacija. ekstrinzična i intrinzična
 Ekstrinzična i intrinzična motivacija. motivacija, teorije motivacije
 Teorije motivacije.
 Strategije oblikovanje motivacijskog uvoda u
sat (primjeri iz nastave povijesti).
 Strategije za poticanje i održavanje motivacije
tijekom nastave (primjeri iz nastave povijesti).
Vrednovanje i  Pravilnik o ocjenjivanju praćenje, provjeravanje,
ocjenjivanje učeničkog  Svrha ocjenjivanja. ocjenjivanje i vođenje učenika;
rada  Vrste, način, funkcije, tehnike i oblici vanjsko i unutarnje ocjenjivanje;
ocjenjivanja. dijagnostičko, formativno i
 Elementi ocjenjivanja i iskazivanje rezultata. sumativno ocjenjivanje; pismeno
 Sumativno i formativno ocjenjivanje. i usmeno ocjenjivanje;
Određivanje kriterija uspjeha i značaj alternativno ocjenjivanje;
povratne informacije. samoocjenjivanje i
 Prednosti i nedostaci pismenog i usmenog samovrednovanje; portfolio;
ocjenjivanja. analitičko i sintetitčko
 Učestale pogreške kod ocjenjivanja i kako ih ocjenjivanje
izbjeći.
testovi znanja, zadaci
 Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje:
objektivnog tipa, zadaci
Standardizirani testovi. Vrste i način
poluotvorenog tipa, zadaci
konstrukcije zadataka u ispitima znanja.
esejskog tipa
Ocjenjivanje pomoću zadataka objektivnog
tipa. Ocjenjivanje pomoću zadataka
državna matura, nacionalni
poluotvorenog i otvorenog tipa (esejski
ispiti, predmetni ispitni katalog,
zadaci). Formiranje kriterija za ocjenjivanje
obvezni i izborni predmeti, PISA
esejskih zadataka.
 Bloomova taksonomija i oblikovanje zadataka
natjecanja
za provjeravanje i ocjenjivanje.
 Vanjsko provjeravanje znanja. Državna
matura i nacionalni ispiti. PISA: primjeri
zadataka za jezično područje.
 Natjecanja iz povijesti
Planiranje nastave  Svrha planiranja u nastavi povijesti. dugoročno, srednjoročno i
 Planiranje temeljeno na kompetencijama i kratkoročno planiranje,
ishodima. kompetencije, ishodi
 Dugoročno, srednjoročno i kratkoročno
 5

planiranje nastave godišnje i polugodišnje

 Elementi planiranja planiranje, makroplan (godišnji
 Izrada makroplana (orijentacijskog plana) i orijentacijski plan); mikroplan
mikroplana (izvedbenog plana). (izvedbeni plan); tematsko
 Formativno ocjenjivanje i planiranje nastave planiranje, mjesečno planiranje
Historiografija i  Prošlost, povijest, historija, historiografija. prošlost, povijest, historija,
nastava povijesti  Historiografija i nastava povijesti. historiografija, nastava povijesti
 Nastava povijesti u RH – historijat
Koncepti u nastavi  Uloga povijesnih koncepata u konstrukciji koncepti, kronologija,
povijesti: kronologija, historiografskih naracija i objašnjenja. kauzalnost (uzroci i posljedice),
kauzalnost, promjena i  Kronologija. Shvaćanje vremena kroz povijest promjena, kontinuitet,
kontinuitet, značenje (cikličko, linearno, teleološko). Periodizacija i perspektive, značenje prošlih
prošlih događaja mjerenje vremena (prema dinastijama i događaja
multiperspektivnost vladarima, ključnim događajima i osobama,
epohama, kulturnim stilovima itd.) vokabular koji se odnosi na
 Razvoj kronološkog razumijevanja u nastavi vrijeme i kronologiju:
povijesti: osnove datiranja i računanja - svakodnevni termini:
vremena, stvaranje kronološkog okvira prije/poslije, ranije/kasnije,
(povijesna razdoblja i sl.), razvijanje prošlost/sadašnjost/budućno
učeničkog osjećaja za tijek vremena, st, prošlo, nedavno,
redoslijed i trajanje povijesnih događaja, moderno, sat, dan, tjedan,
pojava i procesa (kronološke i sinkroničke mjesec, godina, datum,
tablice, vježbe nizanja događaja). početak, prvo/ rano/ ranije,
 Vokabular koji se odnosi na tijek vremena. kasno/ kasnije/ najkasnije,
 Kauzalnost u historiografiji i nastavi povijesti staro /novo, godišnjica,
– temeljne postavke, problemi, nedoumice i životni vijek
strategije. Uzroci: dugoročni i kratkoročni. - temeljni vokabular:
Povod. Posljedice. prapovijest, stari vijek,
 Razumijevanje koncepata promjene i srednji vijek, novi vijek,
kontinuiteta u historiografiji i nastavi suvremeno doba, kalendar,
povijesti. Je li svaka promjena ujedno i desetljeće, stoljeće,
napredak? Što se u određenom razdoblju tisućljeće, pr. Kr., p. Kr.,
mijenja, a što je ostalo isto? povijesno, razdoblje, era,
 Značenje prošlih događaja kao interpretativna arheologija, primitivno,
kategorija: kako se na temelju pripisanih udaljeno, prapovijesno,
značenja stvara hijerarhija među događajima, vladavina, nasljeđe, trajanje,
procesima i ljudima u prošlosti (neki su suvremenost, generacija,
događaji važniji od drugih; prekretnice), zašto izumrli, kronologija,
ljudi mogu imati različite zamisli o važnosti anakronizam, stalno,
pojedinih događaja. vječnost, antika,
srednjovjekovlje, renesansa,
 Multiperspektivnost: Različite perspektive o
reformacija, industrijska
povijesnim događajima i njihova uloga u
revolucija, romantizam,
učeničkom razumijevanju povijesti i razvoju
realizam, modernizam i sl.
učeničkog kritičkog mišljenja.
- Napredni vokabular: proto-,
post-, ante-, neo-, prijašnji,
trajan, prolazan/
kratkotrajan, prijelazan,
preteča, epoha, beskrajnost,
klasični, julijanski/
gregorijanski kalendar,
postmodernizam,
postindustrijski,
postkolonijalni, itd.

Poučavanje o  Historiografija i interpretacija. Što je povijesni događaji, povijesne

interpretacijama interpretacija? Odnos između povijesnih činjenice, interpretacija, vrste
događaja, povijesnih činjenica i povijesnih interpretacija, značenje prošlih
interpretacija. događaja, istraživanje, selekcija,
(ne)pristranost, postmodernizam
 6

 Oblikovanje narativa: prikazivanje događaja u

tvrdnjama, prosudbe o značenju i važnosti
događaja, uspostavljanje hijerarhije među
događajima (koji je događaj važniji od
drugoga) te selekciju događaja na temelju
pripisanih značenja. Utjecaj vrijednosnih
prosudbi povjesničara, kao i vremena i
prostora u kojemu djeluju, na odabir
materijala i pitanja koja će se postaviti
prošlosti.
 Vrste interpretacija: znanstveni radovi
povjesničara, popularna pisanja o prošlosti,
udžbenički tekstovi, muzejski postavi, igrani i
dokumentarni filmovi, književna djela,
slikarstvo, karikature, popularna glazba, itd.
 Zašto u historiografiji postoje različite
interpretacije istih događaja? Jesu li sve
interpretacije jednako vrijedne?
 Učenje i poučavanje o interpretacijama: 1.
kako i u kojim okolnostima nastaju određene
interpretacije (povijesni kontekst), 2. tko su
autori, 3. gdje i kada su nastale, 4. koji su
izvori korišteni, 5. koja je ciljana publika, 6.
koja je svrha interpretacije (pokušaj tumačenja
prošlosti, informirati, zabaviti, kreirati mitove,
utjecati na dnevnu politiku itd.), 7. usporedba
različitih interpretacija i ocjena njihove
vrijednosti.
 Poučavanje o interpretacijama i mogućnosti
razvoja učeničkog kritičkog mišljenja.
Povijesni izvori i  Historiografija, povijesni izvori i povijesno primarni i sekundarni izvori;
povijesna istraživanja istraživanje. Izvori i literatura. Znanstvene materijalni, pisani, slikovni
publikacije (vizualni), zvukovni izvori;
 Mogućnosti rada s povijesnim izvorima u usmena povijest, kritičko
nastavi povijesti. Razvoj vještina kritičkog mišljenje, esejski zadaci
mišljenja kroz rad s izvorima. Postavljanje
kvalitetnih pitanja (fokus na konceptima i izvori, literatura, znanstvene
interpretacijama). publikacije, muzeji, arhivi,
 Pisani izvori: Kako odabrati i pripremiti istraživanje, istraživačko
tekstove. Strategije rada s pisanim izvorima. pitanje, bilješke
 Vizualni (slikovni) izvori – vrste i funkcije u
nastavi. Strategije rada sa slikovnim izvorima:
umjetničke slike, fotografije, karikature, pla-
kati, zemljovidi. Film i TV u nastavi povijesti
 Materijalni izvori: Kako raditi s predmetima.
Arheološki lokaliteti. Muzeji. Spomenici
 Lokalna/ zavičajna povijest. Mogućnosti
razrade nastavnog plana i programa na
temama iz zavičajne povijesti.
 Usmena povijest
 Kako provjeravati učenička znanja i
sposobnosti pomoću povijesnih izvora?
Uporaba povijesnih izvora u ocjenjivanju
učenika. Ocjenjivanje pomoću zadataka
esejskog tipa
 Istraživanje: Samostalni istraživački radovi
učenika (natjecanja) – formuliranje
istraživačkog pitanja, struktura istraživačkog
rada, pisanje bilježaka i popisa literature
 7

Nastava povijesti,  Konstrukcije identiteta i sjećanja u perspektiva/ perspektive,

politika povijesti i programima i udžbenicima povijesti. pamćenje i sjećanje, kultura
kultura sjećanja  Poučavanje osjetljivih i kontroverznih pitanja. sjećanja, politike povijesti
 Poučavanje o Holokaustu. identitet, kontroverza, udžbenici,
sjedišta pamćenja
Razredni menedžment  Upravljanje razredom. upravljanje razredom,
 Vođenje razredne administracije. razredništvo, razredna
 Razredništvo. administracija (matična knjiga,
 Stvaranje pozitivnog ozračja. Uzroci i e-matica, dnevnik, imenik,
sprječavanje neprimjerenog vladanja. svjedodžba, učenička knjižica
itd.), vladanje učenika
Osobni razvoj  Studij povijesti i stjecanje nastavničkih nastavničke kompetencije,
nastavnika povijesti kompetencija. pripravnički staž, stručni ispit,
 Pripravnički staž, stručni ispit. Stručno stručno usavršavanje, stručni
usavršavanje i napredovanje u struci. aktiv, nastavnik-mentor,
 Akcijska istraživanja nastave. nastavnik-savjetnik

samoocjenjivanje i
samovrednovanje nastavničkog
rada, akcijska istraživanja