1-Predmet HJ PDF

nacionalni
kurikulum
nastavnoga
predmeta
Hrvatski
jezik
veljaa 2016.
prijedlog
Cjelovita
kurikularna
reforma
Rani i predkolski,
osnovnokolski
i srednjokolski odgoj
i obrazovanje
nacionalni kurikulum
nastavnoga predmeta
hrvatski jezik
Prijedlog
veljaa 2016.
lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivom

doc. dr. sc. Emina Berbi Kolar, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Odsjek za filologiju
dr. sc. Vesna Budinski, Sveuilite u Zagrebu, Uiteljski fakultet, Katedra za hrvatski jezik i knjievnost, scensku i medijsku kulturu
Meri Farac Jemri, prof., Osnovna kola Rude, Zagreb
Diana Grebliki-Miculini, prof., Osnovna kola pansko Oranice, Zagreb
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Nikolina Marini, prof., Komercijalna i trgovaka kola Bjelovar, Bjelovar (voditeljica)
dr. sc. Goran Novakovi, prof., XII. gimnazija, Zagreb
Sanja Polak, dipl. u., Osnovna kola Davorina Trstenjaka, Zagreb
Nataa Sajko, prof., Medicinska kola Varadin, Varadin
Anita ojat, prof., Osnovna kola Ljudevita Gaja, Osijek
Branka Toli, prof., Gornjogradska gimnazija, Zagreb
lanice strune radne skupine iz jedinice za strunu i administrativnu podrku
Gea Cetini, Agencija za odgoj i obrazovanje
Marijana ei, Agencija za odgoj i obrazovanje
Jadranka Domazet, Agencija za odgoj i obrazovanje
lanovi strune radne skupine iz ekspertne radne skupine
Branislava Baranovi
Tomislav Rekovac
tehnika koordinatorica strune radne skupine
Mirta Srdarev, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
ekspertna radna skupina
Boris Joki (voditelj)
Branislava Baranovi
Suzana Hitrec
Tomislav Rekovac
Zrinka Risti Dedi
Branka Vuk
UPUTE
ZA ITANJE
Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom
nacionalnog kurikuluma (onk) odreen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini
iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih
kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.
nacionalni
kurikulum za
gimnazijsko
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
strukovno
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
umjetniko
obrazovanje
podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja
Slika a. Sustav
nacionalnih
kurikulumskih
dokumenata
izraenih u okviru
Cjelovite kurikularne
reforme
Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

postignia darovitih uenika.
nacionalni
kurikulum za
osnovnokolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

vrednovanja postignua uenika sa tekoama
nacionalni
kurikulum za
rani i predkolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

odgojno-obrazovnom sustavu RH
okvir nacionalnog kurikuluma
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o
sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti
koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih
radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.
Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, uenje i pouavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim podrujima i meupredmetnim temama te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma ine gradivnu strukturu odreenog
predmeta i proteu se kroz cijeli period pouavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta
odreeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oekujemo od
uenika u odreenoj domeni/konceptu predmeta na kraju odreene godine uenja. Odreeni su
kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu
uslonjavaju. Kroz godine uenja ishodi ine zaokruenu, loginu cjelinu uenja i pouavanja u
odreenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine uenja i pouavanja odreuju ukupna iskustva uenja u odreenom predmetu.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, ukljuuje i razradu ishoda, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. itanje ishoda stoga, osim na smu
formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.
Razrada ishoda ukljuuje preciznije odreenje aktivnosti i sadraja u okviru pojedinog ishoda ili
skupine ishoda.
Za veliku veinu ishoda odreene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije odreuju dubinu i irinu svakog ishoda i opisuju oekivana postignua uenika na kraju
odreene godine uenja, ime se olakava planiranje i provedba vrednovanja.
Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u veini kurikuluma nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.
Od uenika se oekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.
Sadraj
UVOD, 1
A. OPIS PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 3
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK, 4
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 4
Komunikacija i jezik, 5
Knjievnost i stvaralatvo, 5
Kultura i mediji, 6
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U PREDMETU HRVATSKI JEZIK, 7
Odgojno-obrazovni ishodi osnovna kola
1. razred osnovne kole, 42
Odgojno-obrazovni ishodi srednja kola
1. razred srednje kole 140+140+140+140, 121


1. razred srednje kole 105+105+105, 256
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA I MEUPREDMETNIM TEMAMA, 286

F. UENJE I POUAVANJE PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 286
Iskustva uenja, 286
Uloga uitelja i nastavnika, 288
Materijali i izvori, 201
Okruje, 289
Odreeno vrijeme, 289
Grupiranje djece i uenika, 289
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK, 290
DODATAK KURIKULUMU POPIS PREDLOENIH KNJIEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ITANJE, 292

POJMOVNIK KURIKULUMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 302
LITERATURA, 313
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
UVOD
Kurikulum predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine
odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se ui i pouava hrvatski jezik: osnovnokolski i srednjokolski odgoj i
obrazovanje, tj. gimnazijsko, strukovno i umjetniko obrazovanje. Svi dokumenti kurikuluma ine cjelovit
koncept predmeta Hrvatski jezik i njegov su neodvojiv dio, stoga se i itaju u kontekstu meusobne
povezanosti i uvjetovanosti.
U opisu predmeta istaknuta je svrha uenja i pouavanja predmeta, navode se suvremene znanstvene i strune
smjernice te naela na kojima se temelje pristupi i sustavi uenja i pouavanju predmeta.
Odgojno-obrazovni ciljevi uenja i pouavanja predmeta predstavljaju opa, najire odreena oekivanja o
tome to e uenici znati i moi uiniti kao rezultat uenja i pouavanja predmeta.
Tri znanstveno utemeljene i meusobno povezane domene u organizaciji kurikuluma predmeta ine strukturu
koja izravno odreuje dio kurikuluma predmeta u kojem se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze oekivanja od uenika u pojedinoj godini
uenja i pouavanja predmeta, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva uenja i pouavanja predmeta.
Odreeni su kao znanja, vjetine, stavovi i vrijednosti te se razvijaju od prvoga razreda osnovne kole do
zavrnoga razreda srednje kole.
Kurikulum predmeta povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim podrujima, meupredmetnim temama i
ostalim predmetima kurikuluma.
U dijelu o uenju i pouavanju predmeta navode se okvirne smjernice o nainima organizacije uenja i
pouavanja predmeta, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi
vrednovanju.
Izraeni su kurikulumi za srednjokolski odgoj i obrazovanje: za etverogodinje strukovne kole, gimnazije i
trogodinje strukovne kole sa satnicama 140 + 140 + 140 + 140, 140 + 140 + 105 + 105, 105 + 105 + 105 + 105 i 105
+ 105 + 105. Uenicima se na svim razinama i oblicima kolovanja omoguuje razvoj i stjecanje komunikacijske
jezine kompetencije i viestruke pismenosti nune za nastavak kolovanja, ivot i rad.
Struktura Kurikuluma nastavoga predmeta Hrvatski jezik grafiki prikaz
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Hrvatski jezik materinski je jezik veini uenika, jezik na kojemu ue uenici drugih naroda i nacionalnih
manjina, jezik javne komunikacije i jezik u slubenoj uporabi u Republici Hrvatskoj. Osposobljenost za
komunikaciju na hrvatskome standardnom jeziku uenicima je polazite za uenje svih drugih nastavnih
predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik pouava na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Uei
hrvatski jezik, uenici ovladavaju komunikacijskom jezinom kompetencijom na svim djelatnim idiomima
hrvatskoga jezika te stjeu osnove italake, medijske, informacijske i meukulturne pismenosti to je
preduvjet osobnomu razvoju, uspjenom kolovanju, cjeloivotnom uenju te kritikom odnosu prema nizu
pojava u drutvenom i poslovnom ivotu.
Svrha je uenja i pouavanja predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje uenika za jasno, tono i prikladno
sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom. Uenicima se omoguuje primanje, razumijevanje,
vrednovanje i stvaranje razliitih govornih i pisanih tekstova svjesnom primjenom komunikacijskih strategija.
Djetetu i mladoj osobi jezik je najee sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ju okruuje, a vjetine
sluanja, govorenja, itanja, pisanja i njihova meudjelovanja pridonose njezinoj osobnoj dobrobiti i
omoguuju joj djelovanje u osobnim, drutvenim, poslovnim, politikim i kulturnim prigodama.
Uenici usvajaju pravila kulturne komunikacije i stav o nunosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika kao
slubenoga jezika Republike Hrvatske. Osvjetavaju i potrebu ouvanja hrvatskih dijalekata i govora te se
stvaralaki izraavaju na zaviajnim idiomima. Uenicima se omoguuje razumijevanje i prihvaanje
meukulturnih razlika te uoavanje i prevladavanje kulturnih i jezinih stereotipa i predrasuda pri emu
potuju i uvaavaju jezike drugih naroda. Istraujui i pretraujui, zauzimaju kritiki odnos prema
prikupljenim informacijama iz razliitih medija i uvjebavaju procijeniti i vrednovati njihove svrhe i namjene
te ih stvaralaki preoblikuju primjenom razliitih strategija sluanja, govorenja, itanja, pisanja i prevoenja.
Iskustvo knjievnosti omoguuje uenicima razumijevanje vanosti i potrebe itanja, itanje iz uitka i
literarno izraavanje. itanjem razliitih tekstova uenici obogauju iskustvo, u njima upoznaju i prihvaaju
hrvatsku kulturu i tradiciju kao dio osobnoga i nacionalnog identiteta. Osobita je vrijednost uenja i
pouavanja Hrvatskoga jezika razvijanje mate i estetskih mjerila vrednovanja te doivljavanje knjievnosti kao
izvora znanja, iskustva i vrijednosti ovjeanstva jer knjievnost na svim jezicima svijeta izraava opeljudske
poruke i ideje.
Kurikulum predmeta temelji se na komunikacijsko-funkcionalnom i holistiko-humanistikom pristupu i
usmjeren je ovladavanju komunikacijskom jezinom kompetencijom. Kurikulumom se potie razvijanje
jezinih djelatnosti sluanja, govorenja, itanja, pisanja i prevoenja te njihova ovladavanja koje se ostvaruju
primanjem, proizvodnjom i meudjelovanjem razliitim oblicima i vrstama teksta. Odgojno-obrazovni ishodi
ostvaruju se iskustvenim, problemsko-stvaralakim, istraivakim i projektnim uenjem i pouavanjem,
osobito individualnim, individualiziranim pristupom i suradnikim oblicima rada te svrhovitom uporabom
informacijske i komunikacijske tehnologije.
Kurikulum uvaava kognitivne i jezine faze razvoja uenika te potie cjelovito ostvarivanje njihovih
potencijala pri emu je kljuan doivljaj radosti i uspjeha u uenju materinskoga jezika, knjievnosti i kulture.
Vana su naela na kojima poiva kurikulum: naelo teksta, naelo cjelokupnosti komunikacijske jezine
prakse, naelo standardnoga jezika i zaviajnosti, naelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, naelo
razlikovanja i povezivanja jezinih razina, naelo stvaralatva u jeziku i putem jezika te opa naela
postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteenosti. Tim se naelima u
svim sastavnicama predmeta potie razvoj integriteta, jezinoga i kulturnog identiteta, osjeaj domoljublja,
nacionalne pripadnosti i pripadnosti viekulturnoj i viejezinoj zajednici europskih naroda.
Kurikulum naelom didaktikoga prijenosa potuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikoslovlja i
znanosti o knjievnosti, kao i njima srodnih edukacijskih i komunikacijskih znanosti. Stavljajui uenika u
svoje sredite, potie ga da steene spoznaje primjenjuje i aktivira u svakodnevnome ivotu i meudjelovanju s
drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Uenik se slui hrvatskim jezikom radi sporazumijevanja, izraavanja i prenoenja informacija, misli, osjeaja i
stavova sa svrhom i namjenom u razliitim ivotnim situacijama.
Uenik:
ovladava temeljnim jezinim djelatnostima sluanja, govorenja, itanja, pisanja i prevoenja te
njihovim meudjelovanjem i jezinim znanjem hrvatskoga standardnog jezika; stvara pisane i govorne
tekstove razliitih sadraja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rjenik
stjee naviku i potrebu za itanjem razliitih neprekinutih, isprekidanih, mjeovitih i viestrukih
tekstova u osobne, obrazovne, javne i poslovne svrhe
samostalno ita, razumije, tumai i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske
knjievnosti na temelju osobnoga itateljskoga iskustva i znanja o knjievnosti te razvija kritiko
miljenje i literarni ukus
otkriva razliite naine itanja razvijajui iskustva itanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva
te ostvaraju nove perspektive, potiu razvoj mate i refleksiju o svijetu, sebi i drugima
pronalazi u razliitim izvorima sadraje i informacije o kojima kritiki promilja, procjenjuje njihovu
pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te primjenjuje viestruku pismenost,
samostalno rjeava probleme i donosi odluke
razvija vlastiti jezino-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili vie djelatnih jezinih idioma
materinskoga jezika te potuje razliite jezine i kulturne zajednice i njihove vrijednosti.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Predmet Hrvatski jezik konceptualiziran je u tri znanstveno utemeljene i meusobno povezane domene:
Komunikacija i jezik, Knjievnost i stvaralatvo, Kultura i mediji. Polazita konceptualizacije suvremene su teorije
uenja vane za razvoj viestruke pismenosti i drutveno-kulturne svijesti te jedinstvena konceptualizacija
svih predmeta jezino-komunikacijskoga podruja usklaena sa suvremenim kurikulumskim teorijama i
pristupima uenju i pouavanju.
Pismenost se odreuje kao sposobnost razumijevanja, tumaenja i vrednovanja tekstova razliitih sadraja i
struktura, a tekstom se smatra svaki cjeloviti jezini i multimedijski izriaj. U svim se domenama razvija
komunikacijska jezina kompetencija i ovladava se jezinim djelatnostima sluanja, govorenja, itanja, pisanja i
prevoenja te njihovim meudjelovanjem; ujedno se potie razvoj aktivnoga rjenika.
Domena Komunikacija i jezik odnosi se na uporabu jezika u kontekstu. U komunikacijskim situacijama
uenik primjenjuje razliite komunikacijske strategije sluanja, govorenja, itanja i pisanja radi izraavanja i
prenoenja informacija, ideja, stavova i vrijednosti te upoznaje komunikacijski bonton. Razvoj jezinih znanja,
znanja o jeziku i ovladavanje jezinim djelatnostima proces je koji ukljuuje razvoj miljenja, intelektualnu i
emocionalnu angairanost, socijalni razvoj te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Jezina
svijest i jezino znanje u funkciji su razvoja i ovladavanja komunikacijskom jezinom kompetencijom.
Domena Knjievnost i stvaralatvo utemeljena je na itanju i recepciji knjievnoga teksta koji je proizvod
umjetnikoga, jezinog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti.
itanjem se knjievni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, usporeuje se i suprotstavlja te tako
ostvaruje smisao i svrhu da zabavlja, pouava te potie razliite refleksije djeteta i mlade osobe. Osobito se
naglaava poticanje itanja iz uitka i potrebe, italakih navika i italake kulture. Stoga je vrlo vaan dio
domene itanje knjievnih tekstova prema slobodnome izboru uenika i obrazlaganje vlastitoga izbora.
Razvijajui umijea interpretacije, povezuje se vlastito iskustvo i iskustvo knjievne fikcije. Potie se
stvaralatvo u skladu s mogunostima i interesima djeteta i mlade osobe.
itanje knjievnih tekstova pridonosi stjecanju kulturnoga iskustva djeteta i mlade osobe te uspjenosti
njegove socijalizacije irenjem vlastitih iskustava i spoznavanjem iskustava drugih ljudi i drukijih kultura.
Domena Kultura i mediji odnosi se na istraivanje veza izmeu tekstova i njihovih oblika, izmeu kultura
ivljenja i drutvenih odnosa, meuodnosa autora i publike te visoke umjetnosti i popularne umjetnosti. U
sreditu je uenikova istraivanja i stvaranja tekst koji, sinkronijski i dijakronijski, predstavlja vrijednosti i
predrasude, sukobe i razlike, uvjerenja, znanja i socijalne strukture drutva.
Kulturu ini sustav zajednikih znanja, vjerovanja, vrijednosti i praksi koji su osnova drutva. Kultura je sustav
koncepcija kojima ljudi komuniciraju, obnavljaju i razvijaju svoje znanje o ivotu i stavovima prema ivotu. Iz
toga proizlazi komunikacijska priroda kulture, tj. kultura je istodobno posrednik i posredovano, a mediji su
primarni prijenosnici kulture.
Komunikacija i jezik
Domena Komunikacija i jezik temelji se na ovladavanju uporabnim mogunostima hrvatskoga jezika u jezinim
djelatnostima sluanja, govorenja, itanja, pisanja i meudjelovanja koje omoguuju razvoj komunikacijske
jezine kompetencije na standardnome hrvatskom jeziku.
Domena obuhvaa razvoj:
jezine, uporabne, strategijske i drutvenojezine kompetencije
kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova razliitih vrsta i struktura u razliite svrhe i namjene
socijalizacijske sposobnosti uenika, tj. razmjenu ideja, miljenja, iskustava, osjeaja u meudjelovanju
s drugima u razliitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama
komunikacijskih strategija radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju prije steenoga znanja i
uenja
sposobnosti pomnoga itanja obavijesnih i knjievnih tekstova, tj. analize i interpretacije teksta te
razumijevanja konteksta i znaenjskih slojeva
svijesti o sebi kao osobi koja izgrauje, potuje i izraava vlastiti (jezini) identitet i potuje identitet
drugih u okviru jezine i kulturno-jezine govorne zajednice.
Knjievnost i stvaralatvo
Domena Knjievnost i stvaralatvo temelji se na knjievnome tekstu. Knjievni je tekst umjetnika i drutvena
tvorevina koja ima osobnu, kulturnu, drutvenu i estetsku vrijednost. Kao stvaralaka jezina djelatnost
knjievnost je sastavni dio svakodnevnoga ivota.
Domena obuhvaa:
razumijevanje, interpretiranje i vrednovanje knjievnoga teksta sa svrhom osobnoga razvoja, stjecanja
i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralatva
razumijevanje stvaralake i umjetnike uloge jezika i njegova kulturnoga znaenja
povezivanje jezinih djelatnosti, aktivne uporabe rjenika i temeljnoga znanja sa svrhom dubokoga i
asocijativnog razumijevanja teksta
stvaralako i kritiko miljenje, sposobnost izraavanja jedinstvenoga i osobnoga doivljaja te
nadograivanja vlastitoga iskustva
potrebu za itanjem i pozitivan stav prema itanju iz potrebe i uitka
osobni i nacionalni kulturni identitet te razumijevanje opekulturnoga nasljea
razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritikoga miljenja i stvaralatva.
Kultura i mediji
Domena Kultura i mediji temelji se na razumijevanju teksta u razliitim drutvenim, kulturnim i
meukulturnim kontekstima. Domenom se potie razvoj znanja o sebi i drugima, uvaavanje razliitih
uvjerenja i vrijednosti te se omoguuje djelovanje u drutvenoj zajednici.
Domena obuhvaa:
povezivanje jezinih djelatnosti, aktivne uporabe rjenika i temeljnoga znanja sa svrhovitim pristupom
informacijama te kritiko vrednovanje i kreativnu uporabu informacija radi rjeavanja problema i
donoenja odluka
komunikacijske i prezentacijske sposobnosti: stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno
odailjanje, kritiki odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih
poruka na drutvo i pojedinca
razumijevanje kulture s gledita svakodnevnoga ivota, s drutvenoga gledita, kulture u odnosu na
popularnu kulturu i kulture u odnosu prema knjievnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na
oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
svijest o jedinstvenosti i vrijednosti razliitih miljenja, stavova i ideja, drutava i kultura sa svrhom
uspjene komunikacije te razumijevanja drugih i drukijih.
Domene u organizaciji Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik i jezine djelatnosti grafiki prikaz
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Odgojno-obrazovni ishod razvija se od prvoga razreda osnovne kole do zavrnoga razreda srednje kole pa se
pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno-obrazovnim
ciklusima koji slijede. U razradi ishoda, oznaen zvjezdicom ishod je koji se prvi put ui i pouava, a ishod
oznaen dvjema zvjezdicama u programu za etverogodinje srednje kole sa satnicom 140 + 140 + 140 + 140
odnosi se na gimnazijsko obrazovanje. Nadalje, sastavnice razrade ishoda uslonjavaju se i razvijaju u
ciklusima kompleksnijim sadrajima i aktivnostima, a uenicima se uenjem i pouavanjem omoguuje
uvjebavanje i utvrivanje znanja, automatizacija vjetina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne
ishode ine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih
ishoda je preporuka koja sadrava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije odreenje aktivnosti i sadraja u okviru
pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda
opisno odreuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vjetina i usvojenosti
stavova/vrijednosti u etiri kategorije.
Tablini prikaz odgojno-obrazovnih ishoda olakava okomito i vodoravno itanje dokumenta. Okomitim
itanjem uoavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u tri domene, a vodoravnim itanjem razvojnost svakoga
pojedinog ishoda od prvoga razreda osnovnokolskoga odgoja i obrazovanja do zavrnoga razreda
srednjokolskoga odgoja i obrazovanja. Vaan dio tablice ine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje
olakavaju snalaenje prilikom itanja ishoda.
OZNAKA
OBJANJENJE OZNAKE
A.
domena Komunikacija i jezik
B.
domena Knjievnost i stvaralatvo
C.
domena Kultura i mediji
A. 1.
domena Komunikacija i jezik, prvi razred
B. 1. 1
domena Knjievnost i stvaralatvo, prvi razred, ishod jedan
ishod oznaen zvjezdicom navodi se samo kad se prvi put ui i pouava, u

sljedeim se razredima podrazumijeva njegovo razvijanje i uslonjavanje
**
razlikovni program gimnazija i strukovna kola
Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda tablica
Odgojno-obrazovni ishodi po domenama grafiki prikaz
Osnovna kola
KOMUNIKACIJA I JEZIK
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 1
A. 2. 1
A. 3. 1
A. 4. 1
Uenik razgovora u skladu s jezinim

razvojem, izraava svoje potrebe, misli i
osjeaje te potuje pravila uljudnoga
ophoenja.
Uenik razgovora u skladu s temom iz

svakodnevnoga ivota, izraava svoje
potrebe, misli i osjeaje te potuje pravila
uljudnoga ophoenja.
Uenik razgovara u skladu sa zadanom ili

slobodno odabranom temom, izraava
svoje potrebe, misli i osjeaje te potuje
pravila uljudnoga ophoenja.
Uenik razgovara i raspravlja u skladu sa

zadanom ili slobodno odabranom temom i
potuje pravila uljudnoga ophoenja.
tekstne vrste: pozdravljanje, upoznavanje,

cjelovite reenice kao pitanja i odgovori na
postavljena pitanja, smisleni tekst
sastavljen od tri do etiri reenice,
razgovorne igre
tekstne vrste razgovorne igre, telefonski

razgovor, spontani razgovor, usmena
improvizacija
tekstne vrste razgovorne igre, telefonski

razgovor, spontani razgovor, usmena
improvizacija
tekstne vrste razgovorne igre, spontani

razgovor, usmena improvizacija, spontana
rasprava
A. 1. 2
A. 2. 2
A. 3. 2
A. 4. 2
Uenik slua s razumijevanjem

jednostavne govorne/itane tekstove,
tono izgovara glasove, rijei i reenice na
temelju sluanoga teksta.
Uenik slua s razumijevanjem kratke

tekstove jednostavnih struktura i odgovara
na pitanja o sluanome tekstu.
Uenik aktivno slua tekstove

jednostavnih struktura i prepriava sadraj
sluanoga teksta.
Uenik aktivno slua razliite tekstne vrste,

prepriava sluani tekst te izdvaja kljune
podatke.
tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih

struktura, lingvometodiki predloak,
govor uitelja, audiovizualni zapisi, govor
predavaa, govor glumaca



PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 3
A. 2. 3
A. 3. 3
A. 4. 3
Uenik govori jednostavne tekstove u

skladu s jezinim razvojem i vlastitim
iskustvom.
Uenik govori kratke tekstove

jednostavnih struktura u skladu s temom.

jednostavnih struktura i razlikuje uvodni,
sredinji i zavrni dio govornoga teksta.

jednostavnih struktura u skladu sa svrhom
govorenja.
tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst,

kratki opisni tekst, poruka, molba, kratki
obavijesni tekst
tekstne vrste: kratke pripovjedne forme,

kratki opisi, poruka, molba, izvjee, vijest,
obavijest

poruka, molba, obavijest, izvjee, vijest,
opis predmeta ili lika, prezentacijski kratki
govor

poruka, molba,obavijest, izvjee, vijest,
opis (realistian i slikovit), prezentacijski
kratki govor
A. 1. 4
A. 2. 4
A. 3. 4
A. 4. 4
Uenik ita s razumijevanjem tekstove

primjerene poetnomu opismenjavanju.
Uenik ita s razumijevanjem kratke

tekstove tematski prikladne uenikomu
iskustvu, jezinomu razvoju i interesima.
Uenik ita tekst s razumijevanjem i

pronalazi vane podatke u tekstu.
Uenik ita tekst s razumijevanjem, izdvaja

i tumai vane podatke iz teksta
tekstne vrste za itanje: tekstovi s

umetnutim slikama umjesto rijei, krae
obavijesti, upute za rjeavanje zadataka,
krai edukativni tekstovi, isprekidani
tekstovi
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi,

obavijesni tekstovi, isprekidani tekstovi
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi,

obavijesni tekstovi, isprekidani teksta
A. 1. 5
A. 2. 5
A. 3. 5
A. 4. 5
Uenik pie formalna slova, rijei i kratke

reenice u skladu s jezinim razvojem.
Uenik pie rukopisna slova, rijei, reenice

i tekst voenim pisanjem i primjenjuje
pravopisna pravila primjerena jezinom
razvoju
Uenik pie voenim pisanjem tekstove

jednostavnih struktura u skladu sa
zadanom ili slobodno odabranom temom
te primjenjuje pravopisna pravila
primjerena jezinomu razvoju.
Uenik pie voenim pisanjem tekstove

jednostavnih struktura u skladu sa svrhom
i primateljem te primjenjuje pravopisna
pravila primjerena jezinomu razvoju.
tekstne vrste: lingvometodiki tekstovi

primjereni poetnomu opismenjavanju,
tekstovi s umetnutim slikama umjesto
rijei, krae obavijesti, upute za rjeavanje
zadataka, krai edukativni tekstovi s
umetnutim slikama ili bez slika, isprekidani
tekstovi
tekstne vrste: kratki tekst tri do pet

reenica sadrajno i logiki povezan
tekstne vrste: kratki tekst tri do pet

reenica sadrajno i logiki povezan, kratki
opis predmeta ili lika, kratka obavijest,
kratko izvjee, pismo, sastavak
tekstne vrste: popis, dnevnik, pravila,

upute, obavijest, izvjee, opis, sastavak,
prie prema nizu slika, tekst estitke i
razglednice, kratko pismo
tekstne vrste: biljeka,dnevnik, pisani

sastavak na zadanu ili slobodnu temu,
slikovit i stvaran opis predmeta ili lika,
obavijest, izvjee, tekst estitke i
razglednice, pismo, SMS poruka, poruka
elektronike pote
10
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 6
A. 2. 6
A. 3. 6
A. 4. 6
Uenik tono upotrebljava rijei, sintagme

i reenice u tonome znaenju u
uobiajenim komunikacijskim situacijama.
Uenik tono upotrebljava i objanjava

rijei, sintagme i reenice u tonome
znaenju s obzirom na komunikacijsku
situaciju.
Uenik tono upotrebljava rijei u

sintagmama i reenicama te ih povezuje u
kratki vezani tekst.
Uenik povezuje rijei u sintagmu,

reenicu i tekst jednostavnih struktura uz
funkcionalnu primjenu jezinih znanja.
A. 1. 7
A. 2. 7
A. 3. 7
A. 4. 7
Uenik prepoznaje razliku izmeu

mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog
jezika.
Uenik usporeuje mjesni govor i

standardni hrvatski jezik.
Uenik prepoznaje razliku izmeu

zaviajnoga govora i standardnoga
hrvatskoga jezika.
Uenik objanjava razliku izmeu

zaviajnoga govora i standardnoga
hrvatskog jezika.
A.1. 8
Uenik prepoznaje glasovnu strukturu
rijei te glasovno analizira i sintetizira rijei
primjereno poetnomu opismenjavanju.
KNJIEVNOST I STVARALATVO
B 1. 1
B. 2. 1
B. 3. 1
B. 4. 1
Uenik izraava svoja zapaanja, misli i

osjeaje nakon sluanja/itanja
knjievnoga teksta i povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
Uenik iskazuje i objanjava svoja

zapaanja, misli i osjeaje nakon
sluanja/itanja knjievnoga teksta te
povezuje sadraj i temu teksta s vlastitim
iskustvom.
Uenik objanjava svoja zapaanja, misli i

knjievnoga teksta i povezuje sadraj,
temu i motive teksta s vlastitim
iskustvom.
B. 1. 2
B. 2. 2
B. 3. 2
B. 4. 2
Uenik slua/ita s razumijevanjem

knjievni tekst, kazuje o emu tekst govori
i prepoznaje knjievne vrste prema obliku
u skladu s jezinim razvojem i dobi.
Uenik slua/ita s razumijevanjem

knjievni tekst i razlikuje knjievne vrste
prema obliku i sadraju.
Uenik ita knjievni tekst s

razumijevanjem i prepoznaje obiljeja
knjievnog teksta.
Uenik ita s razumijevanjem knjievni

tekst i objanjava obiljeja knjievnoga
teksta.
Uenik izraava svoja zapaanja, misli i

knjievnoga teksta i povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
11
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
B. 1. 3
B. 2. 3
B. 3. 3
B. 4. 3
Uenik izraava svia li mu se

proitani/sluani knjievni tekst ili ne.
Uenik objanjava razloge zbog kojih mu

se knjievni tekst svia ili ne svia.
tekstne vrste: pria sa slikama, kratka

pripovijetka, bajka, djeja pjesma, kratki
igrokaz, zagonetka
tekstne vrste: pria sa slikama, kratka pria,

bajka, djeja pjesma, kratki igrokaz,
zagonetka
Uenik uoava vrijednosti knjievnoga

teksta primjereno recepcijskim
sposobnostima te vlastitomu itateljskom i
osobnom iskustvu.
Uenik objanjava vrijednosti knjievnoga

teksta primjereno recepcijskim
sposobnostima te vlastitomu itateljskom i
osobnom iskustvu.
tekstne vrste: pria, bajka, basna, pjesma,

igrokaz, djeji roman
tekstne vrste: pria, bajka, basna, pjesma,

igrokaz, djeji roman
B 1. 4
B. 2. 4
B. 3. 4
B. 4. 4
Uenik izabire ponuene knjievne

tekstove i ita/slua ih s razumijevanjem
prema vlastitome interesu.
Uenik samostalno izabire knjievne

tekstove i ita/slua ih s razumijevanjem
prema vlastitome interesu.
Uenik redovito ita iz uitka i prema

vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga
za djecu.
Uenik redovito ita iz uitka i prema

vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga
za djecu.
B. 1. 5
B. 2. 5.
B. 3. 5.
B. 4. 5.
Uenik se stvaralaki izraava prema

vlastitome interesu potaknut razliitim
iskustvima i doivljajima tijekom uenja i
pouavanja.

pouavanja.

pouavanja.

pouavanja.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
C. 2. 1
C. 3. 1
C. 4. 1
Uenik slua/ita obavijesni tekst

oblikovan u skladu s poetnim
opismenjavanjem i pronalazi podatke u
tekstu.
Uenik slua/ita obavijesni tekst

oblikovan u skladu s poetnim
opismenjavanjem i navodi podatke iz
teksta.
Uenik pronalazi podatke u obavijesnome

tekstu iz razliitih izvora primjerenih dobi
uenika.
Uenik izdvaja kljunu poruku ili podatak u

obavijesnome tekstu iz razliitih medija
primjerenih dobi uenika.
tekstne vrste: krai edukativni tekstovi u

udbenicima, djejim asopisima, djejim
leksikonima, rjenicima i enciklopedijama
te obavijesni tekstovi u skladu s poetnim
opismenjavanjem; isprekidani tekstovi:
tablice, piktogrami
tekstne vrste: krai edukativni tekstovi u

udbenicima, djejim asopisima, djejim
leksikonima, rjenicima i enciklopedijama
te obavijesni tekstovi u skladu s poetnim
opismenjavanjem; isprekidani tekstovi:
piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
tekstne vrste: edukativni tekstovi

primjereni razvoju italake pismenosti,
vijest, obavijest, izvjee, novinski lanak
primjeren razvoju italake pismenosti i
spoznajnim mogunostima uenika,
isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice,
popisi, plakati, recepti
tekstne vrste: edukativni tekstovi

primjereni razvoju italake pismenosti,
vijest, obavijest, izvjee, novinski lanak
primjeren razvoju italake pismenosti i
spoznajnim mogunostima uenika;
isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice,
12
C. 1. 2
C. 2. 2
C. 3. 2
C. 4. 2
Uenik razlikuje razliite medijske sadraje

primjerene dobi i interesu.
Uenik razlikuje razliite vrste medija i

medijske sadraje primjerene dobi i
interesu.
Uenik razlikuje vrste medija primjerene

dobi i interesima, izabire medijske sadraje
te iskazuje miljenje o medijskim
sadrajima.
Uenik razlikuje razliite vrste medija

primjerene dobi i interesima, izabire
medijske sadraje te obrazlae miljenje o
njima.
tekstne vrste: asopisi za djecu, animirani

filmovi, edukativni i interaktivni digitalni
mediji primjereni dobi i interesima
uenika, televizijske i radijske emisije za
djecu, zvune prie, kazaline predstave za
djecu
tekstne vrste: knjievni i zabavno-pouni

asopisi za djecu, kazaline predstave za
djecu, animirani, dokumentarni i igrani
filmovi, edukativni i interaktivni digitalni
mediji primjereni dobi i interesima
uenika, zvuna pria, televizijske i radijske
emisije za djecu, djeje radijsko i filmsko
stvaralatvo
tekstne vrste: djeji asopisi, strip za djecu,

kazaline predstave za djecu, animirani,
dokumentarni i igrani filmovi tematski i
sadrajno primjereni recepcijskim i
spoznajnim mogunostima uenika,
edukativni i interaktivni digitalni mediji
primjereni dobi i interesima uenika,
televizijske emisije za djecu, radijske
emisije za djecu
tekstne vrste: djeji asopisi, kazaline

predstave za djecu, animirani, igrani i
dokumentarni filmovi tematski i sadrajno
primjereni recepcijskim i spoznajnim
mogunostima uenika, edukativni i
interaktivni digitalni mediji primjereni dobi
i interesima uenika, televizijske i radijske
emisije za djecu
C. 1. 3
C. 2. 3
C. 3. 3
C. 4. 3
Uenik posjeuje kulturne dogaaje

primjerene dobi.
Uenik posjeuje kulturne dogaaje

primjerene dobi i iskazuje svoje miljenje.
Uenik razlikuje kulturne dogaaje koje

posjeuje i iskazuje svoje miljenje o
njima.
Uenik razlikuje i opisuje kulturne

dogaaje koje posjeuje i iskazuje svoje
miljenje o njima.
13
PETI RAZRED
ESTI RAZRED
SEDMI RAZRED
OSMI RAZRED
A. 5. 1
A. 6. 1
A. 7. 1
A. 8. 1
Uenik razgovara i raspravlja o

svakodnevnim dogaajima i svojim
interesima, primjenjuje vjetine aktivnoga
sluanja i potuje pravila uljudnoga
ophoenja.
Uenik razgovara i raspravlja o

svakodnevnim dogaajima i vlastitim
interesima te ih povezuje s proitanim i
posluanim tekstne vrstema, primjenjuje
vjetine aktivnoga sluanja i potuje
pravila uljudnoga ophoenja.
Uenik razgovara i raspravlja prema

razliitim obrascima voenja razgovora,
primjenjuje vjetine aktivnoga sluanja i
Uenik razgovara i raspravlja prema

razliitim obrascima grupnoga razgovora,
primjenjuje vjetine aktivnoga sluanja i
tekstne vrste: razgovorne igre (glumljeni

slubeni razgovori, razgovori s
izmiljenim biima...), telefonski razgovor,
spontani razgovor
tekstne vrste: razgovor, uvjeravanje,

nagovaranje
tekstne vrste: privatni razgovor, slubeni

razgovor, intervju (stvarni i zamiljeni),
komentar, pripremljena rasprava, panelrasprava
tekstne vrste: komentar, okrugli stol
A. 5. 2
A. 6. 2
A. 7. 2
A. 8. 2
Uenik aktivno slua tekst, izdvaja kljune

rijei i objanjava znaenje teksta u cjelini.
Uenik aktivno slua tekst, saima

podatke u biljeke i objanjava znaenje
teksta u cjelini.
Uenik aktivno slua tekst, izvodi

zakljuke i tumai znaenje teksta u
cjelini.
Uenik aktivno slua tekst, prosuuje

znaenje teksta u cjelini i povezuje ga s
prethodnim znanjem i iskustvom iznosei
konkretne primjere.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi

jednostavnih struktura (obavijest, poziv),
izlagaki tekstne vrste jednostavnih
struktura (saetak, objanjenje), radijska i
televizijska emisija, zvuni zapis
pripovjednih tekstova

jednostavnih struktura (izvjee),
upuivaki tekstovi jednostavnih
struktura (savjet, molba)
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest,

intervju), izlagaki tekstne vrste
(definicija), upuivaki tekstovi (upute),
raspravljaki tekstovi (osvrt)
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa,

reportaa, putopis), izlagaki tekstne vrste
(predavanje, predstavljanje), raspravljaki
tekstovi (problemski lanak, komentar)
14
PETI RAZRED
ESTI RAZRED
SEDMI RAZRED
OSMI RAZRED
A. 5. 3
A. 6. 3
A. 7. 3
A. 8. 3
Uenik oblikuje i govori tekstove

jednostavnih pripovjednih i opisnih
struktura u skladu s temom i prema planu.
Uenik oblikuje i govori tekstove

jednostavnih pripovjednih i opisnih
struktura u skladu s temom i prema
smjernicama.
Uenik oblikuje i govori tekstove sloenih

pripovjednih i opisnih struktura u skladu s
temom i prema planu te obrazlae vlastito
miljenje.
Uenik oblikuje i govori tekstove sloenih

pripovjednih i opisnihstruktura te
jednostavnih raspravljakih struktura u
skladu s temom i prema smjernicama.*
tekstne vrste: opisni tekstovi (opis osobe,

opis vanjskoga i unutarnjega prostora),
pripovjedni tekstovi (prepriavanje,
stvaralako prepriavanje), obavijesni
tekstovi (obavijest i poziv)
tekstne vrste: opisni tekstovi (objektivni i

subjektivni opis), pripovjedni
(prepriavanje s promjenom gledita,
saeto prepriavanje), obavijesni (izvjee,
izjava); javni govor
tekstne vrste: portret, prezentacija
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi

sloenih struktura, raspravljaki tekstovi
(komentar, osvrt)
A. 5. 4
A. 6. 4
A. 7. 4
A. 8. 4
Uenik ita tekst s razumijevanjem,

izdvaja kljune rijei i objanjava znaenje
teksta u cjelini.

usporeuje podatke prema vanosti i
objanjava znaenje teksta u cjelini.
Uenik ita tekst s razumijevanjem, izvodi

zakljuke i tumai znaenje teksta u
cjelini.

prosuuje znaenje teksta u cjelini i
povezuje ga s prethodnim znanjem i
iskustvom.

jednostavnih struktura (obavijest, poziv,
izvjee), izlagaki tekstovi jednostavnih
struktura (saetak, objanjenje), opisni i
pripovjedni tekstovi jednostavnih
struktura, isprekidani tekstovi (oglas,
plakat, tablica)

(biografije poznatih, uvodnici u tiskanim i
online novinama i asopisima); isprekidani
tekstovi (uputa, poziv i oglas u
elektronikome obliku)
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest,

intervju), izlagaki tekstovi (saetak,
objanjenje, definicija), upuivaki tekstovi
(uputa, savjet, molba), objasnidbeni
tekstovi (enciklopedije, rjenici, leksikoni),
raspravljaki tekstovi (osvrt), isprekidani
tekstovi (tablica, grafikon, dijagram, karta)
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa,

reportaa, putopis), izlagaki tekstovi
(predavanje, predstavljanje), raspravljaki
tekstovi (problemski lanak, komentar),
isprekidani tekstovi (obrazac)
15
PETI RAZRED
ESTI RAZRED
SEDMI RAZRED
OSMI RAZRED
A. 5. 5
A. 6. 5
A. 7. 5
A. 8. 5
Uenik pie tekst jednostavnih

temom i prema planu.
Uenik pie tekst jednostavnih

temom i prema smjernicama.
Uenik pie tekst sloenih pripovjednih i

opisnih struktura u skladu s temom i
prema planu.
tekstne vrste: opisni tekstovi (opis osobe,

opis vanjskog i unutarnjeg prostora),
obavijesni tekstovi (obavijest i poziv),
pisani sastavak na zadanu ili slobodnu
temu; isprekidani tekstovi (popis, recept,
poziv i oglas u tiskanome obliku);
dopisivanje (osobno pismo, e-poruka, SMS
poruka)
tekstne vrste: opisni tekstovi (objektivni i

subjektivni opis), pripovjedni tekstovi
(stvaralako prepriavanje, prepriavanje s
promjenom gledita, saeto prepriavanje),
obavijesni tekstovi (obavijest, poziv,
izvjee, izjava); dopisivanje; blog
tekstne vrste: portret, pria, prikaz, vijest,

intervju; isprekidani tekstovi (dnevnik,
letak, obrazac); komunikacija digitalnim
medijima
Uenik pie tekst sloenih opisnih i

pripovjednih struktura te jednostavnih
raspravljakih struktura u skladu s temom i
prema smjernicama.
A. 5. 6
A. 6. 6
A. 7. 6
A. 8. 6
Uenik oblikuje tekst i primjenjuje

morfoloka znanja o promjenjivim i
nepromjenjivim rijeima na prototipnim i
estim primjerima.

morfoloka znanja o glagolskim oblicima
na prototipnim i estim primjerima.

sintaktika znanja o gramatikome i
komunikacijskom ustrojstvu reenice na
prototipnim i estim primjerima.

sintaktika znanja o reenicama po sastavu
na prototipnim i estim primjerima.
A. 5. 7
A. 6. 7
A. 7. 7
A. 8. 7
Uenik objanjava jezinu raznolikost

hrvatskoga jezika.
Uenik tumai uporabu hrvatskoga jezika s

obzirom na komunikacijsku situaciju.
Uenik usporeuje razliite odnose i

znaenja meu rijeima te opisuje njihovo
znaenje u razliitim kontekstima.
Uenik istrauje informacije o tekstne

vrstema i dogaajima vanima za razvoj
hrvatskoga jezika.

sloenih struktura, raspravljaki tekstovi
(komentar, osvrt, javno pismo, post na
forumu), prezentacija
16
PETI RAZRED
ESTI RAZRED
SEDMI RAZRED
OSMI RAZRED
B. 5. 1
B. 6. 1
B. 7. 1
B. 8. 1
Uenik obrazlae vlastiti neposredni

doivljaj knjievnoga teksta i povezuje ga
sa svijetom oko sebe.
Uenik obrazlae vlastita iskustva i

stavove te ih usporeuje s onima u
knjievnome tekstu.
Uenik tumai utjecaj knjievnoga teksta

na stvaranje miljenja o sebi i drugima.
Uenik obrazlae odnos proivljenoga

iskustva i iskustva steenoga itanjem
knjievnih tekstova.
B. 5. 2
B. 6. 2
B. 7. 2
B. 8. 2
Uenik razlikuje temeljna anrovska

obiljeja knjievnoga teksta i izraava
vlastiti literarni doivljaj.
Uenik obrazlae znaenje knjievnoga

teksta i oblikuje smisao knjievnoga teksta
na temelju vlastitoga itateljskoga iskustva
i knjievnoteorijskoga znanja.
Uenik tumai knjievni tekst na temelju

itateljskoga iskustva i usporedbe s drugim
tekstne vrstema primjenjujui
knjievnoteorijska znanja.
Uenik interpretira knjievni tekst na

temelju vlastitoga itateljskoga iskustva i
konteksta primjenjujui temeljna
knjievnoteorijska znanja.
B. 5. 3
B. 6. 3
B. 7. 3
B. 8. 3
Uenik prosuuje knjievni tekst na

temelju iskustva o svijetu oko sebe i
objanjava uoene ideje i problematiku u
vezi s proitanim tekstom.
Uenik prosuuje knjievni tekst i

obrazlae vlastite stavove u vezi s
proitanim tekstom.
Uenik vrednuje knjievni tekst i

argumentira vlastita zapaanja u vezi s
proitanim tekstom.
Uenik kritiki vrednuje knjievni tekst i

povezuje ga s vlastitim knjievnim
iskustvom.
tekstne vrste: lirska pjesma (domoljubna,

pejzana, ljubavna; dijalektna), basna,
bajka, kratka pria, vic, anegdota, roman za
djecu i mlade, pustolovni roman, igrokaz
tekstne vrste: lirska pjesma, crtica, usmena

knjievnost (narodna bajka, lirska i epska
pjesma), znanstvenofantastini i ljubavni
roman
tekstne vrste: lirska pjesma (socijalna,

misaona, duhovna), novela, socijalna
pripovijetka, roman, kriminalistiki roman,
biografija, autobiografija, dramski tekst
tekstne vrste: lirska pjesma, novela, kratka

pria, socijalni i povijesni roman, predaja,
dramski tekst: komedija
B. 5. 4
B. 6. 4
B. 7. 4
B. 8. 4
Uenik obrazlae vlastiti izbor knjievnoga

teksta i pokazuje zanimanje i pozitivan
stav prema itanju.
Uenik argumentirano prosuuje

samostalno izabrani knjievni tekst i
povezuje ga s vlastitim iskustvom.
Uenik obrazlae vlastiti izbor knjievnih

tekstova za itanje i primjenjuje znanja s
obzirom na tematiku, likove i naine
izlaganja.
Uenik argumentirano prosuuje

samostalno izabrani knjievni tekst i
promilja o njegovoj svrsi, obiljejima
pripadajuega anra i autora.
17
PETI RAZRED
ESTI RAZRED
SEDMI RAZRED
OSMI RAZRED
B. 5. 5
B. 6. 5
B. 7. 5
B. 8. 5

pouavanja.

pouavanja.

pouavanja.

pouavanja.
KULTURA I MEDIJI
C. 5. 1
C. 6. 1
C. 7. 1
C. 8. 1
Uenik razlikuje izvore informacija,

pronalazi potrebne informacije u skladu sa
svojim potrebama i interesima.
Uenik samostalno izabire informacije iz

razliitih izvora, provjerava njihovu
korisnost i tonost u skladu s postavljenim
zadatkom.
Uenik organizira izabrane informacije iz

razliitih izvora radi rjeavanja problemske
situacije.
Uenik vrednuje informacije i izvore

informacija te povezuje odabrane
informacije s postojeim znanjem radi
rjeavanja problemske situacije.
tekstne vrste: post, obavijest, recept,

plakat, hipertekst
tekstne vrste: upute, katalog, programi,

vijest, prospekt
tekstne vrste: dnevnik, blog, novinski

lanak, letak, natuknica u razliitim
prirunicima (referentnoj literaturi)
tekstne vrste: opis procesa, biografija,

dijagram, grafikon, kritika, osvrt;
referentna literatura
C. 5. 2
C. 6. 2
C. 7. 2
C. 8. 2
Uenik prosuuje razliite medijske

tekstove jednostavnih struktura kojima se
promiu pozitivni komunikacijski obrasci.
Uenik usporeuje razliito predstavljanje

istih medijskih sadraja sa svrhom utjecaja
na razvoj miljenja i stavova.
Uenik obrazlae pozitivan i negativan

utjecaj razliitih medijskih tekstova na
razvoj stavova i vrijednosti ciljane
tinejderske publike.
Uenik prosuuje utjecaj medijskih

tekstova sa svrhom komercijalizacije i
oblikovanja stavova te ih dekonstruira
usporeujui vie tekstova istoga sadraja.
C. 5. 3
C. 6. 3
C. 7. 3
C. 8. 3
Uenik razlikuje tiskane medijske tekstove

i objanjava uporabu sadrajnih i grafikih
elemenata sa svrhom prenoenja poruke.
Uenik objanjava uporabu vizualnih i

zvunih postupaka i tehnika u medijskim
tekstne vrstema sa svrhom prenoenja
poruke.
Uenik objanjava uporabu postupaka,

tehnika i izraajnih sredstava u razliitim
asopisima sa svrhom prenoenja poruke.
Uenik tumai uporabu postupaka, tehnika

i izraajnih sredstava u internetskome
okruju sa svrhom prenoenja poruke.
18
PETI RAZRED
ESTI RAZRED
SEDMI RAZRED
OSMI RAZRED
C. 5. 4
C. 6. 4
C. 7. 4
C. 8. 4
Uenik opisuje vlastitim rijeima znaenje

popularnokulturnih tekstova u kontekstu
svakodnevnoga ivota.
Uenik objanjava vlastitim rijeima

znaenje popularnokulturnih tekstova s
obzirom na vlastite interese i iskustvo.
Uenik obrazlae vlastitim rijeima

znaenje popularnokulturnih tekstova s
obzirom na drutveni i ekonomski
kontekst.
Uenik samostalno prosuuje

popularnokulturne tekstove s obzirom na
knjievni i kontekst ostalih umjetnosti.
tekstne vrste: animirani filmovi, stripovi,

videoigre, igrani filmovi, tekstne vrste
popularne glazbe, isjeci na raznim
internetskim portalima
tekstne vrste: televizijske emisije, asopisi
tekstne vrste: djela tzv. trivijalne

knjievnosti,: krimi, romansa, gotiki
roman; tinejderski asopisi
tekstne vrste: suvremeni tekstovi s kojima

se uenik svakodnevno susree
C. 5. 5
C. 6. 5
C. 7. 5
C. 8. 5
Uenik vrednuje kulturne dogaaje,

samostalno ih izabire i posjeuje u
fizikome i digitalnome okruju.



19
Srednja kola sa satnicom 140 + 140 + 140 + 140

PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 1
A. 2. 1
A. 3. 1
A. 4. 1
Uenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.



tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi (iz razliitih
podruja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima uenika) prema modelu i
smjernicama voenoga i grupnoga
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon sluanja, itanja i
gledanja; anketa i intervju; vrste rasprava:
diskusija i razgovor u krugu
tekstne vrste: slubeni i poslovni razgovor,

intervju, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz razliitih podruja
ljudskog djelovanja u skladu s interesima i
dobi uenika) prema obrascu i smjernicama
voenoga i grupnog razgovora; razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
sluanja, itanja i gledanja; vrste rasprave:
plenarna rasprava, diskusija
tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor

o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz
razliitih podruja ljudskog djelovanja u
skladu s interesima i dobi uenika);
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi nakon sluanja, itanja i gledanja;
vrste rasprave: debata, simultano suenje,
panel-rasprava

temi (iz razliitih podruja ljudskog
djelovanja u skladu s interesima i dobi
uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno
gledanja; vrste rasprave: debata, simulirano
suenje, diskusija, polemika, okrugli stol,
sastanak
A. 1. 2
A. 2. 2
A. 3. 2
A. 4. 2
Uenik aktivno slua prema odreenoj svrsi

sluanja, izdvaja i razvrstava informacije i
ideje u obliku teksta.

sluanja, analizira i razvrstava informacije i

sluanja, usporeuje i tumai informacije i

sluanja i kritiki procjenjuje informacije i
tekstne vrste: opisni i pripovjedni: pria,

bajka, izvjee, priopenje, putopis;
govorne i razgovorne vrste predviene za
godinu kolovanja
tekstne vrste: izlagaki (usmeni obavijesni

prikaz/prezentacija, radijski ili televizijski
prikaz, popularno predavanje, javni
govor...), govorne i razgovorne vrste
predviene za godinu uenja
tekstne vrste: raspravljaki i upuivaki:

mobilizacijski govor, znanstveno
predavanje, kritiki prikaz, anketa, savjeti,
upute; govorne i razgovorne vrste
tekstne vrste: raspravljaki: rasprava,

debata, okrugli stolovi, podijske rasprave,
znanstvena predavanja, komentari, kritike,
predstave...
20
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 3
A. 2. 3
A. 3. 3
A. 4. 3
Uenik oblikuje i govori opisne i

pripovjedne tekstove i usklauje govorenje
s komunikacijskom situacijom, svrhom i
sluateljima.
Uenik oblikuje i govori izlagake tekstove i

usklauje govorenje s komunikacijskom
situacijom, svrhom i sluateljima.
Uenik oblikuje i govori upuivake i

raspravljake tekstove i usklauje
govorenje s komunikacijskom situacijom,
svrhom i sluateljima.
Uenik oblikuje i govori raspravljake

tekstove iusklauje govorenje s
komunikacijskom situacijom, svrhom i
sluateljima.
tekstne vrste: opisne i i pripovjedne:

usmeni opis, pria, anegdota, vijest,
obavijest, izvjee, izjava, priopenje,
molba...
tekstne vrste: izlagake - usmena

prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,
popularno predavanje
tekstne vrste: referat, usmena

interpretacija, uputa
tekstne vrste: usmeni komentar, kritika

(knjige, filma, videoigre, utakmice,
likovnoga djela...), prigodni zabavljaki
govori: npr. zdravica
A. 1. 4
A. 2. 4
A. 3. 4
A. 4. 4
Uenik ita s razumijevanjem prema svrsi

itanja opisne i pripovjedne tekstove
sloenih struktura te izdvaja i analizira
informacije i ideje.

itanja izlagake tekstove sloenih
struktura te povezuje i objanjava

itanja upuivake i raspravljake tekstove
sloenih struktura i interpretira ih.
Uenik ita s razumijevanjem prema

odabranoj svrsi itanja raspravljake
tekstove sloenih struktura i kritiki ih
procjenjuje.
tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis

(subjektivni i objektivni), putopis, novinsko
i tehniko izvjee, vijest, obavijest
tekstne vrste: izlagake: prikaz, zapisnik,

saetak; pismo (osobno i javno) i govor
tekstne vrste: raspravljake i upuivake prirunici i upute; esej; uvodnik, kolumna,

intervju; referat
tekstne vrste: raspravljaki tekstovi:

komentar, kritika, esej; molba, alba,
poslovni ivotopis, Europass...
A. 1. 5
A. 2. 5
A. 3. 5
A. 4. 5
Uenik oblikuje i pie opisne i pripovjedne

tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i
obiljeja funkcionalnih stilova u skladu sa
svrhom teksta i eljenim uinkom na
primatelja.
Uenik oblikuje i pie izlagake tekstove,

primjenjuje pravopisna pravila i obiljeja
funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom
teksta i eljenim uinkom na primatelja.
Uenik oblikuje i pie upuivake i

raspravljake tekstove, primjenjuje
pravopisna pravila i obiljeja
funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom
Uenik oblikuje i pie raspravljake

tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i
obiljeja funkcionalnoga stila u skladu sa
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi:

subjektivni i objektivni opis, tehniki opis;
obavijest, izvjee, vijest, biografija,
putopis, reportaa
tekstne vrste: prikaz, saetak, zapisnik,

govor i pismo (osobno i javno)

uvodnik, kolumna, intervju, anketa,
interpretativni esej, usporedna ralamba
dvaju ili vie tekstova i upuivaki tekstovi:
savjet, uputa, recept, pravila ponaanja,
prijedlog kunog reda te referat

komentar, kritika, raspravljaki esej; molba,
alba i poslovni ivotopis, zahtjev,
prijavnica, Europass
21
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 6
A. 2. 6
A. 3. 6
A. 4. 6
Uenik ralanjuje i objanjava sintaktiku

slubu rijei u reenici i primjenjuje jezino
znanje pri oblikovanju teksta.
Uenik ralanjuje spojeve rijei i reenice

u tekstu i primjenjuje jezino znanje pri
oblikovanju teksta.
Uenik objanjava veze meu reenicama u

tekstu i procjenjuje njihov utjecaj na
oblikovanje teksta.
Uenik opisuje i objanjava glasovni sustav

hrvatskoga jezika u tekstu i primjenjuje
jezino znanje pri prijenosu govorenoga
jezika u pisani i pisanog u govoreni jezik.
A. 1. 7
A. 2. 7
A. 3. 7
A. 4. 7
Uenik istrauje i otkriva znaenjske

odnose meu rijeima na temelju
konteksta.
Uenik razlikuje leksike slojeve u

standardnome jeziku i odabire rijei
prikladne kontekstu, svrsi i primateljima.
Uenik razmatra i objanjava razloge

stvaranja ili zastarijevanja rijei i odabire
rijei prikladne kontekstu, svrsi i
primateljima.
Uenik otkriva i opisuje kako se tvore

hrvatske rijei.
A. 1. 8
A. 2. 8
A. 3. 8
A. 4. 8
Uenik istrauje rasprostranjenost

hrvatskih govora i dijalekata te raspravlja o
jeziku kao sastavnici nacionalnoga
identiteta.
Uenik ralanjuje svoj idiolekt, usporeuje

ga s drugim idiomima i navodi ga kao
sastavnicu osobnoga identiteta.
Uenik objanjava jezik kao drutvenu i

povijesnu pojavu podlonu utjecajima i
stvara pretpostavke o promjenama u
hrvatskome jeziku.
Uenik raspravlja o jezinoj kulturi i kritiki

prosuuje uporabu hrvatskoga standardnog
jezika u javnim situacijama.
B. 1. 1
B. 2. 1
B. 3. 1
B. 4. 1
Uenik izraava svoje miljenje i obrazlae

svoj kritiki stav o knjievnom tekstu na
temelju itateljskog iskustva i znanja o
svijetu.

svijetu.

svijetu.

svijetu.
B. 1. 2
B. 2. 2
B. 3. 2
B. 4. 2
Uenik interpretira knjievni tekst i

povezuje interpretaciju s tematskim,
anrovskim, kompozicijskim i stilskim
obiljejima teksta.*

odreuje meusobne odnose tematskih,
anrovskih, kompozicijskih i stilskih
obiljeja.*
Uenik interpretira knjievne tekstove i

usporeuje ih s obzirom na tematska,
anrovska, kompozicijska i stilska
obiljeja.*
Uenik interpretira knjievni tekst i kritiki

ga prosuuje s obzirom na tematska,
anrovska, kompozicijska i stilska
obiljeja.*
22
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
B. 1. 3
B. 2. 3
B. 3. 3
Uenik istrauje i objanjava drutvenopovijesni i kulturni kontekst knjievnoga

teksta.*
Uenik usporeuje knjievne tekstove s

obzirom na drutveno-povijesni i kulturni
kontekst.*
Uenik istrauje i interpretira utjecaj

drutveno-povijesnog i kulturnog
konteksta na knjievni tekst.*
ETVRTI RAZRED
B. 4. 3
Uenik kritiki prosuuje utjecaje
drutveno-povijesnoga i kulturnog
konteksta na knjievni tekst.*
*tekstne vrste: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drame u uem
smislu i komedije
*tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i
epska), drama u uem smislu, tragedija, komedija
B. 1. 4
B. 2. 4
B. 3. 4
Uenik samostalno odabire knjievni tekst

za itanje i obrazlae stavove, interese i
navike vezane uz itanje.

za itanje i komentira svoje stavove,
interese i navike vezane uz itanje.

za itanje i procjenjuje svoje stavove,
interese i navike vezane uz itanje
B. 1. 5
B. 2. 5
B. 3. 5
B. 4. 5

vlastitom interesu potaknut razliitim
iskustvima.

iskustvima.

iskustvima.

iskustvima.
B. 4. 4
za itanje i kritiki procjenjuje svoje
stavove i vrijednosti vezane uz itanje.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
C. 2. 1
C. 3. 1
C. 4. 1
Uenik u skladu sa svrhom istraivanja

odabire informacije iz razliitih izvora i
provjerava njihovu valjanost.*

dokazuje njihovu valjanost. *

procjenjuje njihovu valjanost.*
Uenik usporeuje i kritiki vrednuje

informacije i njihove izvore i povezuje
odabrane informacije s postojeim
znanjem i vrijednosnim sustavom. *
* izvori: tiskani i elektroniki; neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i viestruki; razliiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
23
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
C. 1. 2
C. 2. 2
C. 3. 2
C. 4. 2
Uenik istrauje i interpretira ulogu

medijskih tekstova i njihov utjecaj na
svakodnevni ivot primatelja.*
Uenik istrauje i interpretira ulogu

oblikovanje ivotnog stila primatelja. *
Uenik usporeuje medijske tekstove i

zakljuuje o njihovu utjecaju na
oblikovanje stavova i vrijednosti
primatelja. *
Uenik kritiki procjenjuje utjecaj

medijskih tekstova na doivljaj stvarnosti
i oblikovanje identiteta razliitih
primatelja. *
* izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i struni tekstovi (tiskani i elektroniki); auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori
C. 1. 3
C. 2. 3
C. 3. 3
C. 4. 3
Uenik prosuuje utjecaj kulturnih

vrijednosti i obrazaca u razliitim tekstne
vrstema na oblikovanje vlastitoga
kulturnog identiteta. *
Uenik prosuuje utjecaj masovne kulture

na oblikovanje vlastitoga kulturnog
identiteta. *
Uenik prosuuje utjecaj knjievne i

kulturne batine na razvoj vlastitoga
kulturnog identiteta. *
Uenik prosuuje povezanost vlastitoga

kulturnog identiteta s odreenim kulturnim
krugom. *
* izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni, struni, medijski tekstovi (tiskani i elektroniki), auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; razliita umjetnika djela
C. 1. 4
C. 2. 4
C. 3. 4
C. 4. 4.
Uenik samostalno odabire i posjeuje

kulturne i umjetnike dogaaje prema
vlastitom interesu.

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.
24

PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 1
A. 2. 1
A. 3. 1
A. 4. 1






tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o

zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz
temi nakon sluanja, itanja i gledanja; vrste
rasprave: debata, simultano suenje, panelrasprava

sastanak
A. 1. 2
A. 2. 2
A. 3. 2
A. 4. 2

ideje u tekst.

ideje u tekst.

sluanja, usporeuje i tumai osnovne
informacije i ideje u obliku teksta.

sluanja i procjenjuje informacije i ideje u
obliku teksta.

bajka, izvjee, priopenje, putopis; govorne
i razgovorne vrste predviene za godinu
kolovanja
tekstne vrste: izlagaki (usmeni obavijesni

prikaz, popularno predavanje, javni govor...),
godinu uenja
tekstne vrste: raspravljaki i upuivaki mobilizacijski govor, znanstveno

predviene za godinu uenju

predstave...
25
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 3
A. 2. 3
A. 3. 3
A. 4. 3

sluateljima.

Uenik oblikuje i govori raspravljake i

upuivake tekstove i usklauje govorenje s
sluateljima.

tekstove i usklauje govorenje s
sluateljima.
tekstne vrste: opisne i pripovjedne: usmeni

opis ili pria/anegdota, prepriavanje, vijest,
molba



A. 1. 4
A. 2. 4
A. 3. 4
A. 4. 4

odabranoj svrsi itanja opisne i pripovjedne
tekstove sloenih struktura te izdvaja i
objanjava informacije i ideje.

odabranoj svrsi itanja izlagake tekstove
sloenih struktura, analizira i povezuje

odabranoj svrsi itanja upuivake i
raspravljake tekstove sloenih struktura i
interpretira ih.

tekstove sloenih struktura i procjenjuje ih.
tekstne vrste: opis (subjektivni i objektivni),

putopis, reportaa, biografija, novinsko i
tehniko izvjee, vijest, obavijest...
tekstne vrste: prikaz, zapisnik, saetak;

pismo (osobno i javno), govor...
tekstne vrste: raspravljake i upuivake prirunici i upute; esej; uvodnik, kolumna,

intervju; referat

komentar, kritika, esej; molba, alba,
ivotopis u svrhu zaposlenja ili nastavka
kolovanja te Europass...
A. 1. 5
A. 2. 5
A. 3. 5
A. 4. 5

tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i
primatelja.
Uenik oblikuje i pie izlagake tekstove i

funkcionalnog stila u skladu sa svrhom
Uenik oblikuje i pie raspravljake i

upuivake tekstove i primjenjuje
pravopisna pravila i obiljeja funkcionalnog
stila u skladu sa svrhom teksta i eljenim
uinkom na primatelja.

obiljeja funkcionalnog stila u skladu sa
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi subjektivni i objektivni opis, tehniki opis;
putopis, reportaa...

govor i pismo (osobno i javno) i govor

uvodnik, kolumna, intervju, anketa,
interpretativni esej, usporedna ralamba
dvaju ili vie tekstova i upuivaki tekstovi:
savjet, uputa, recept, pravila ponaanja,
prijedlog kunog reda te referat

alba i ivotopis u svrhu zaposlenja ili
nastavka kolovanja, radni nalog, zahtjev,
prijavnica, Europass
26
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 6
A. 2. 6
A. 3. 6
A. 4. 6
Uenik objanjava sintaktiku slubu rijei

u reenici i funkcionalno ju primjenjuje pri
oblikovanju teksta.
Uenik objanjava spojeve rijei i reenice u

tekstu i funkcionalno ih primjenjuje pri
oblikovanju teksta.
Uenik opisuje veze meu reenicama u

oblikovanju znaenja teksta.
Uenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga

jezika i funkcionalno prenosi govoreni jezik
u pisani i pisani u govoreni.
A. 1. 7
A. 2. 7
A. 3. 7
A. 4. 7

konteksta.
Uenik razlikuje leksike slojeve u jeziku i

odabire rijei prikladne kontekstu, svrsi i
primateljima.
Uenik tumai razloge stvaranja ili

zastarijevanja rijei i odabire rijei prikladne
kontekstu, svrsi i primateljima.
Uenik istrauje i opisuje znaenjske sveze

rijei u hrvatskome jeziku.
A. 1. 8
A. 2. 8
A. 3. 8
A. 4. 8
Uenik opisuje rasprostranjenost hrvatskih

govora i dijalekata i raspravlja o jeziku kao
sastavnici nacionalnoga identiteta.
Uenik opisuje svoj idiolekt, usporeuje ga

s drugim idiomima i navodi ga kao
Uenik tumai jezik kao drutvenu i

povijesnu pojavu podlonu promjenama.
Uenik komentira i prosuuje uporabu

hrvatskoga standardnog jezika u javnim
situacijama.
B. 1. 1
B. 2. 1
B. 3. 1
B. 4. 1

svijetu.

svijetu.

svijetu.

svijetu.
B. 1. 2
B. 2. 2
B. 3. 2
B. 4. 2

obiljejima teksta.*

obiljeja.*

anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja.*

prosuuje ga s obzirom na tematska,
27
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
B. 1. 3
B. 2. 3
B. 3. 3
B. 4. 3
Uenik istrauje i objanjava drutvenopovijesni i kulturni kontekst knjievnog

teksta.*

kontekst.*

drutveno-povijesnog i kulturnog konteksta
na knjievni tekst.*
Uenik prosuuje utjecaje drutvenopovijesnoga i kulturnog konteksta na

knjievni tekst.*
*tekstne vrste: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u uem
smislu i komedije
* tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i
B. 1. 4
B. 2. 4
B. 3. 4
B. 4. 4

za itanje i objanjava stavove, interese i

za itanje i obrazlae svoje stavove, interese
i navike vezane uz itanje.

interese i navike vezane uz itanje.

za itanje i kritiki procjenjuje svoje
stavove i vrijednosti vezane uz itanje.
B. 1. 5
B. 2. 5
B. 3. 5
B. 4. 5

iskustvima.

iskustvima.

iskustvima.

iskustvima.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
C. 2. 1
C. 3. 1
C. 4. 1

izabire informacije iz razliitih izvora i

dokazuje njihovu valjanost.*

procjenjuje njihovu valjanost.*
Uenik u skladu sa svrhom usporeuje i

vrednuje informacije i njihove izvore te
povezuje odabrane informacije s
postojeim znanjem i vrijednosnim
sustavom.*
*izvori: tiskani i elektroniki; neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i viestruki; razliiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
28
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
C. 1. 2
C. 2. 2
C. 3. 2
C. 4. 2
Uenik istrauje i tumai ulogu medijskih

tekstova i njihov utjecaj na svakodnevni
ivot primatelja.*
Uenik istrauje i objanjava ulogu

oblikovanje ivotnog stila primatelja.*
Uenik analizira medijske tekstove i

zakljuuje o njihovu utjecaju na oblikovanje
stavova i vrijednosti primatelja.*
Uenik procjenjuje utjecaj medijskih

tekstova na doivljaj stvarnosti i
oblikovanje identiteta primatelja.*
*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i struni tekstovi (tiskani i elektroniki); auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori
C. 1. 3
C. 2. 3
C. 3. 3
C. 4. 3
Uenik objanjava utjecaj kulturnih

vrstema na oblikovanje vlastitoga kulturnog
identiteta.*
Uenik objanjava utjecaj masovne kulture

identiteta.*
Uenik objanjava utjecaj knjievne i

kulturnog identiteta.*
Uenik objanjava povezanost vlastitog

kulturnoga identiteta s odreenim
kulturnim krugom.*
*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i struni tekstovi (tiskani i elektroniki), auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; umjetnika djela
C. 1. 4
C. 2. 4
C. 3. 4
C. 4. 4

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.
29

PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 1
A. 2. 1
A. 3. 1
A. 4. 1
Uenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili


primjenjuje komunikacijski bonton.*




tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o

zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz
temi nakon sluanja, itanja i gledanja; vrste
rasprave: debata, simultano suenje, panelrasprava

sastanak
A. 1. 2
A. 2. 2
A. 3. 2
A. 4. 2

ideje u tekst.

ideje u tekst.

sluanja, usporeuje i tumai osnovne
informacije i ideje u obliku teksta.

sluanja i procjenjuje informacije i ideje u
obliku teksta.

bajka, izvjee, priopenje, putopis; govorne
i razgovorne vrste predviene za godinu
kolovanja
tekstne vrste: izlagake (usmeni obavijesni

prikaz, popularno predavanje, javni govor...),
godinu uenja
tekstne vrste: raspravljaki i upuivaki mobilizacijski govor, znanstveno


predstave...
30
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 3
A. 2. 3
A. 3. 3
A. 4. 3

sluateljima.

Uenik oblikuje i govori raspravljake i

upuivake tekstove i usklauje govorenje s
sluateljima.

tekstove i usklauje govorenje s
sluateljima.
tekstne vrste: opisne i i pripovjedne:

usmeni opis, pria, anegdota, vijest,
molba...



A. 1. 4
A. 2. 4
A. 3. 4
A. 4. 4

odabranoj svrsi itanja opisne i pripovjedne
tekstove sloenih struktura te izdvaja i
objanjava osnovne informacije i ideje.

odabranoj svrsi itanja izlagake tekstove
sloenih struktura te analizira i povezuje

odabranoj svrsi itanja upuivake i
raspravljake tekstove sloenih struktura i
interpretira ih.

tekstove sloenih struktura i procjenjuje ih.
tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis

(subjektivni i objektivni), putopis, novinsko
i tehniko izvjee, vijest, obavijest
tekstne vrste: prikaz, zapisnik, saetak;

pismo (osobno i javno), govor...
tekstne vrste: raspravljake i upuivake:

prirunici i upute; esej; uvodnik, kolumna,
intervju; referat; molba, alba, poslovni
ivotopis
tekstne vrste: komentar, kritika, esej,

molba, alba, ivotopis u svrhu zaposlenja
(Europass)...
A. 1. 5
A. 2. 5
A. 3. 5
A. 4. 5

primatelja.
Uenik oblikuje i pie izlagake tekstove i

funkcionalnog stila u skladu sa svrhom
Uenik oblikuje i pie raspravljake i

upuivake tekstove i primjenjuje
pravopisna pravila i obiljeja funkcionalnog
stila u skladu sa svrhom teksta i eljenim
uinkom na primatelja.

obiljeja funkcionalnog stila u skladu sa
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi:

subjektivni i objektivni opis, tehniki opis;
putopis, reportaa

govor i pismo (osobno i javno)
tekstne vrste: razne upravne, tehnike,

poslovne i druge upute (recept, pravila
ponaanja, uputa za rukovanje strojevima ili
uporabu ureaja), molba, alba, ivotopis u
svrhu zaposlenja; raspravljaki tekstovi:
ocjena i kritika, komentar

alba i poslovni ivotopis, radni nalog,
zahtjev, prijavnica, Europass
31
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
A. 1. 6
A. 2. 6
A. 3. 6
A. 4. 6
Uenik opisuje sintaktiku slubu rijei u

reenici i funkcionalno ju primjenjuje pri
oblikovanju teksta.
Uenik opisuje spojeve rijei i reenice u

oblikovanju teksta.
Uenik opisuje veze meu reenicama u

tekstu i njihov utjecaj na oblikovanje teksta
i funkcionalno ih primjenjuje.
Uenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga

jezika i funkcionalno prenosi govoreni jezik
u pisani i pisani u govoreni.
A. 1. 7
A. 2. 7
A. 3. 7
A. 4. 7

konteksta.
Uenik razlikuje leksike slojeve u

standardnome jeziku i odabire rijei
prikladne kontekstu, svrsi i primateljima.
Uenik objanjava razloge stvaranja ili

zastarijevanja rijei i odabire rijei prikladne
kontekstu, svrsi i primateljima.
Uenik istrauje i opisuje znaenjske sveze

rijei u hrvatskome jeziku.
A. 1. 8
A. 2. 8
A. 3. 8
A. 4. 8
Uenik opisuje rasprostranjenost hrvatskih

govora i dijalekata te objanjava jezik kao
sastavnicu nacionalnog identiteta.
Uenik opisuje svoj idiolekt, usporeuje ga

s drugim idiomima i navodi ga kao
Uenik objanjava jezik kao drutvenu i

povijesnu pojavu podlonu promjenama.
Uenik objanjava uporabu hrvatskoga

standardnoga jezika u javnim situacijama.
B. 1. 1
B. 2. 1
B. 3. 1
B. 4. 1

svijetu.

svijetu.

svijetu.

svijetu.
B. 1. 2
B. 2. 2
B. 3. 2
B. 4. 2

obiljejima teksta.*

obiljeja.*


prosuuje ga s obzirom na tematska,
32
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
B. 1. 3
B. 2. 3
B. 3. 3
B. 4. 3
Uenik istrauje i objanjava drutvenopovijesni i kulturni kontekst knjievnog

teksta.*

kontekst.*

drutveno-povijesnog i kulturnog konteksta
na knjievni tekst.*
Uenik prosuuje utjecaje drutvenopovijesnoga i kulturnog konteksta na

knjievni tekst.
*tekstne vrste: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u uem
smislu i komedije
*tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i
B. 1. 4
B. 2. 4
B. 3. 4
B. 4. 4

za itanje i opisuje stavove, interese i

za itanje i objanjava stavove, interese i

za itanje i obrazlae svoje stavove, interese
i navike vezane uz itanje.

vrijednosti vezane uz itanje.
B. 1. 5
B. 2. 5
B. 3. 5
B. 4. 5

iskustvima.

iskustvima.

iskustvima.

iskustvima.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
C. 2. 1
C. 3. 1.
C. 4. 1


dokazuje njihovu valjanost.*

organizira informacije iz vie razliitih
izvora i procjenjuje njihovu valjanost.*
Uenik u skladu sa svrhom usporeuje i

procjenjuje informacije i njihove izvore te
povezuje odabrane informacije s
postojeim znanjem i vrijednosnim
sustavom.*
33
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
ETVRTI RAZRED
C. 1. 2
C. 2. 2
C. 3. 2
C. 4. 2
Uenik istrauje i tumai ulogu medijskih

tekstova i njihov utjecaj na svakodnevni
ivot primatelja.*
Uenik istrauje i objanjava ulogu

Uenik analizira medijske tekstove i

zakljuuje o njihovu utjecaju na oblikovanje
stavova i vrijednosti primatelja.*

C. 1. 3
C. 2. 3
C. 3. 3
C. 4. 3
Uenik objanjava utjecaj kulturnih

vrstema na oblikovanje vlastitoga kulturnog
identiteta.*
Uenik objanjava utjecaj masovne kulture

identiteta.*
Uenik objanjava utjecaj knjievne i


C. 1. 4
C. 2. 4
C. 3. 4
C. 4. 4

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.

vlastitom interesu.
34
Srednja kola sa satnicom 105 + 105 + 105

PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
A. 1. 1
A. 2. 1
A. 3. 1
Uenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili slobodno

odabranoj temi u skladu sa svrhom i komunikacijskom
situacijom i primjenjuje komunikacijski bonton.


tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj

temi nakon sluanja, itanja i gledanja; anketa i intervju;
vrste rasprava: diskusija i razgovor u krugu
tekstne vrste: slubeni i poslovni razgovor, intervju,

razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
sluanja, itanja i gledanja; vrste rasprave: plenarna
rasprava, diskusija
tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog
djelovanja u skladu s interesima i dobi uenika); razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon sluanja, itanja
i gledanja; vrste rasprave: debata, simultano suenje,
panel-rasprava
A. 1. 2
A. 2. 2
A. 3. 2
Uenik aktivno slua prema odreenoj svrsi sluanja,

izdvaja i razvrstava osnovne informacije i ideje u tekst.

analizira i razvrstava osnovne informacije i ideje u tekst.

usporeuje i tumai osnovne informacije i ideje u obliku
teksta.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni: pria, bajka, izvjee,

priopenje, putopis; govorne i razgovorne vrste predviene
za godinu kolovanja
tekstne vrste: izlagaki: usmeni obavijesni prikaz

/prezentacija iz struke, radijski ili televizijski prikaz,
popularno predavanje, javni govor.; govorne i razgovorne
vrste predviene za godinu uenja
tekstne vrste: raspravljaki i upuivaki - mobilizacijski

govor, znanstveno predavanje, kritiki prikaz, anketa,
savjeti, upute; govorne i razgovorne vrste predviene za
godinu uenja
35
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
A. 1. 3
A. 2. 3
A. 3. 3
Uenik oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i

usklauje govorenje s komunikacijskom situacijom,
svrhom i sluateljima.
Uenik oblikuje i govori izlagake tekstove i usklauje

govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i
sluateljima.
Uenik oblikuje i govori raspravljake i upuivake

tekstove i usklauje govorenje s komunikacijskom
tekstne vrste: govorne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni

opis, pria, anegdota, vijest, obavijest, izvjee, izjava,
priopenje, molba...
tekstne vrste: izlagake - usmena prezentacija / usmeni

prikaz, javni govor, popularno predavanje
tekstne vrste: usmeni komentar: knjige, filma, videoigre,

utakmice, usluge i sl., prigodni govor
A. 1. 4
A. 2. 4
A. 3. 4
Uenik ita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi

itanja opisne i pripovjedne tekstove sloenih struktura te
izdvaja i objanjava osnovne informacije i ideje.

itanja izlagake tekstove sloenih struktura te analizira i
povezuje informacije i ideje.*

itanja upuivake i raspravljake tekstove sloenih
struktura i interpretira ih.*
tekstne vrste: opis (subjektivni i objektivni), putopis,

reportaa, biografija, novinsko i tehniko izvjee, vijest,
obavijest...
tekstne vrste: prikaz, zapisnik, saetak; pismo (osobno i

javno), govor...
tekstne vrste: raspravljake i upuivake: prirunici i upute;

esej; uvodnik, kolumna, intervju; referat; molba, alba,
ivotopis u svrhu zaposlenja
A. 1. 5
A. 2. 5
A. 3. 5
Uenik oblikuje i pie opisne i pripovjedne tekstove i

primjenjuje pravopisna pravila i obiljeja funkcionalnih
stilova u skladu sa svrhom teksta i eljenim uinkom na
primatelja.
Uenik oblikuje i pie izlagake tekstove i primjenjuje

pravopisna pravila i obiljeja funkcionalnog stila u skladu
sa svrhom teksta i eljenim uinkom na primatelja.
Uenik oblikuje i pie raspravljake i upuivake tekstove i

primjenjuje pravopisna pravila i obiljeja funkcionalnog
stila u skladu sa svrhom teksta i eljenim uinkom na
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi - subjektivni i

objektivni opis, tehniki opis; obavijest, izvjee, vijest,
biografija, putopis, reportaa...
tekstne vrste: prikaz, saetak, zapisnik, govor i pismo

(osobno i javno)
tekstne vrste: razne upravne, tehnike, poslovne i druge

upute (recept, pravila ponaanja, uputa za rukovanje
strojevima ili uporabu ureaja), molba, alba, ivotopis u
svrhu zaposlenja; raspravljaki tekstovi: ocjena i kritika,
komentar
36
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
A. 1. 6
A. 2. 6
A. 3. 6
Uenik funkcionalno primjenjuje jezina pravila pri
oblikovanju teksta u skladu s njegovom vrstom i svrhom.


A. 1. 7
A. 2. 7
A. 3. 7
Uenik opisuje znaenjske odnose meu rijeima na

temelju konteksta.
Uenik razlikuje leksike slojeve u standardnome jeziku i

odabire rijei prikladne kontekstu, svrsi i primateljima.
Uenik istrauje i opisuje znaenjske sveze rijei u

hrvatskome jeziku.
B. 1. 1
B. 2. 1
B. 3. 1
Uenik izraava svoje miljenje i obrazlae svoj kritiki stav

o knjievnom tekstu na temelju itateljskog iskustva i
znanja o svijetu.

znanja o svijetu.

znanja o svijetu.
B. 1. 2
B. 2. 2
B. 3. 2
Uenik ita s razumijevanjem knjievni tekst, prepoznaje

njegova anrovska obiljeja i izdvaja osnovne
kompozicijske sastavnice.*
Uenik ita s razumijevanjem knjievni tekst te ga

objanjava.*
Uenik ita s razumijevanjem knjievni tekst te ga

interpretira.
tekstne vrste: kratke prie, novele, pripovijetke, romani,

poezija (lirska), drama u uem smislu i komedije
tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele,

pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u uem
smislu, tragedija, komedija
B. 1. 3
B. 2. 3
B. 3. 3
Uenik samostalno odabire knjievni tekst za itanje i

opisuje stavove, interese i navike vezane uz itanje.

objanjava stavove, interese i navike vezane uz itanje.

obrazlae svoje stavove, interese i navike vezane uz itanje.
tekstne vrste: kratke prie, novele, pripovijetke, romani,

poezija (lirska), drama u uem smislu i komedije
37
PRVI RAZRED
DRUGI RAZRED
TREI RAZRED
C. 1. 1
C. 2. 1
C. 3. 1
Uenik u skladu sa svrhom istraivanja izabire informacije

iz razliitih izvora i provjerava njihovu valjanost.*

iz razliitih izvora i dokazuje njihovu valjanost.*

iz razliitih izvora i procjenjuje njihovu valjanost.*
C. 1. 2
C. 2. 2
C. 3. 2
Uenik istrauje i tumai utjecaj medijskih tekstova utjecaj

na svakodnevni ivot primatelja.*
Uenik objanjava ulogu medijskih tekstova i njihov

utjecaj na oblikovanje ivotnog stila primatelja.
Uenik analizira medijske tekstove i zakljuuje o njihovu

utjecaju na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.
C. 1. 3
C. 2. 3
C. 3. 3
Uenik objanjava utjecaj kulturnih vrijednosti i obrazaca u

razliitim tekstne vrstema na oblikovanje vlastitoga
Uenik istrauje i objanjava utjecaj medijskih tekstova na

Uenik objanjava utjecaj knjievne i kulturne batine na

razvoj vlastitoga jezinog i kulturnog identiteta.*
C. 1. 4
C. 2. 4
C. 3. 4
Uenik samostalno odabire i posjeuje kulturne i

umjetnike dogaaje prema vlastitom interesu.


38
KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE I STRATEGIJE UENJA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Uenik postupno ovladava jezinim djelatnostima i meudjelovanjem s obzirom na strukturnu sloenost
tekstnih vrsta, a strategije uenja i pouavanje te komunikacijske strategije omoguuju laku i uinkovitu
uporabu jezika i ovladavanje sadrajima hrvatskoga jezika u sve tri domene Komunikacija i jezik, Knjievnost i
stvaralatvo i Kultura i mediji. Strategije uenja i komunikacijske strategije oblikovane su kao ishodi uenja radi
lakeg praenja njihova razvoja i ovladavanja. Pojedine strategije uenja i komunikacijske strategije ponavljaju
se prije, tijekom i nakon jezinoga primanja i proizvodnje te meudjelovanja, no one se uslonjuju s obzirom
na dob te jezini i kognitivni razvoj. Uenicima treba osvjeivati vanost sluenja strategijama uenja i
komunikacijskim strategijama te im stoga valja omoguiti to eu njihovu uporabu. Ovladavanje strategijama
ovisi o odabiru i prihvaanju s obzirom na osobine linosti i stilove uenja. Stoga uenik samostalno odabire
strategije kojima e se sluiti. Uitelj na temelju analize potreba uenika planira i programira pouavanje onih
strategija kojima njihovi uenici nisu ovladali, koje su sloenije i potrebno je due vrijeme usvajanja, a vane su
za stjecanje komunikacijske jezine kompetencije. Vano je da uitelj izravno pouava uenike strategijama,
modelira njihovu uspjenu uporabu do postupnog osamostaljivanja uenika u odabiru i uporabi. Ako uenici
nisu ovladali strategijama nunim za jezino djelovanje i meudjelovanje u jednoj godini uenja, valja ih
planirati u sljedeim godinama uenja. Stoga se strategije uenja i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu uenja. Uporaba strategija uenja i komunikacijskih strategija ne vrednuje se sumativno, ve
se kontinuirano prati njihovo usvajanje.
Slijedi prikaz strategija uenja i komunikacijskih strategija vanih za stjecanje znanja, sposobnosti i vjetina u
sve tri domene predmeta Hrvatski jezik od prve godine uenja do zavrne godine uenja. Uitelj i uenici
dogovaraju teme govorenja, razgovaranja, raspravljanja, pisanja, sluanja i itanja. Teme mogu biti povezane s
drugim dvjema domenama, mogu biti primjerene vrsti teksta, ali i povezane s meupredmetnim temama i
sadrajima drugih predmeta. Ovladavanje komunikacijskim strategijama u nastavi Hrvatskoga jezika vano je
za uenje sadraja meupredmetnih tema i drugih predmeta.
STRATEGIJE UENJA U DOMENAMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Odabire i primjenjuje komunikacijske strategije i strategije uenja sukladno vlastitim potrebama i u skladu s jezinom
djelatnosti, meudjelovanjem i zadatkom.
Odreuje ciljeve uenja.
Priprema se i planira za ostvarivanje jezine djelatnosti i meudjelovanja s obzirom na temu, svrhu, namjenu i zadatak.
Aktivira prije steeno znanje i povezuje ga s novim na temelju zadatka.
Pretrauje i prikuplja podatke, informacije i ideje iz razliitih izvora u skladu s temom, svrhom i namjenom te s ciljem
ostvarivanja zadanog ili samostalno odabranog zadatka.
Upotrebljava vlastite biljeke i natuknice u jezinom primanju, proizvodnji i meudjelovanju.
Analizira i sintetizira prikupljene podatke u svrhu razumijevanja teksta i s ciljem ostvarivanja jezine djelatnosti i
meudjelovanja zadanog ili samostalno odabranog zadatka.
Slui se rjenikom radi razumijevanja novih rijei i pojmova u tekstu kao cjelini.
Slui se jezinim prirunicima s obzirom na dob, postojee znanje i zadani ili samostalno odabrani zadatak.
Slui se grafikim prikazima (i ilustrira) radi razvrstavanja, klasificiranja i kategoriziranja podataka, informacija,
pojmova i ideja.
Uoava vlastita odstupanja tijekom razgovaranja/govorenja, itanja i pisanja te ih samostalno ispravlja.
Planira vlastito uenje i uoava vanost pojedinih faza uenja radi ostvarivanja cilja uenja.
Odabire uinkovite strategije za ostvarivanje zadatka i fleksibilno odbacuje neuinkovite.
Nadgleda proces ostvarivanja zadanog ili samostalno odabranog zadatka.
Preuzima odgovornost za svoj rad.
Vrednuje i samovrednuje ostvarivanje zadanog ili samostalno odabranog zadatka prema unaprijed dogovorenim
kriterijima vrednovanja i dogovorenim obrascima.
39
KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE
JEZINO PRIMANJE
SLUANJE I ITANJE
ITANJE
postavlja pitanja prije sluanja/itanja teksta (predvia mogui sadraj teksta)

prepoznaje glavne ideje tijekom sluanja/itanja
oblikuje natuknice i biljeke tijekom sluanja/itanja
izdvaja nove rijei i pojmove iz sluanoga/itanoga teksta i provjerava njihovo znaenje sluei
se rjenicima
uoava i izdvaja kljune rijei, bitno/nebitno u reenici, dijelovima teksta i cjelovitom tekstu
saima, analizira, organizira, sintetizira, vrednuje i primjenjuje nove informacije i ideje iz teksta
na temelju sluanja/itanja
postavlja pitanja radi provjere razumijevanja tijekom i poslije sluanja/itanja
oblikuje natuknice i biljeke tijekom sluanja/itanja
svojim rijeima oblikuje tekst nakon sluanja/itanja radi boljeg razumijevanja teksta
stvara pretpostavke o tekstu i letiminim pregledom teksta utvruje kljune podatke ili dijelove
teksta
aktivira postojee znanje i predvia nadolazei tekst
ita tekst u sebi / naglas / pomno radi razumijevanja dijelova teksta ili teksta u cjelini
ita tekst po dijelovima i parafrazira dijelove teksta radi razumijevanja teksta u cjelini
podcrtava/izdvaja kljune podatke, nove informacije i glavne ideje
ponovno ita reenice, dijelove teksta, poglavlja koja nije razumio da bi ih bolje razumio
JEZINA PROIZVODNJA
RAZGOVARANJE/
RASPRAVLJANJE/
GOVORENJE
GOVORENJE I PISANJE
jasno izraava svoje misli, elje, potrebe i osjeaje tijekom razgovora/ rasprave/ govorenja
izabire rijei koje izazivaju pozitivne emocije tijekom razgovaranja/ raspravljanja/ govorenja
uoava govornikov/sugovornikov stav i neverbalnu i paraverbalnu komunikaciju
slui se tehnikama za prevladavanje straha i nelagode tijekom razgovora/ raspravljanja/
govorenja
pokazuje empatiju tijekom razgovora/ rasprave/govorenja
preuzima i daje rije tijekom razgovora i rasprave
zapoinje razgovor s razliitim osobama u razliitim komunikacijskim situacijama
ukljuuje se u razgovor/raspravu dajui odgovore i postavljajui pitanja
priprema se i planira oblikovanje teksta s obzirom na temu, svrhu i namjenu
oblikuje koncept
samostalno oblikuje tekst na temelju pripreme i plana sluei se vlastitim biljekama,
natuknicama i konceptom
upotrebljava novonauene rijei i pojmove oblikujui tekst
samostalno odabire rijei i jezina sredstva za oblikovanje teksta s obzirom na strukturu teksta,
temu i svrhu
samostalno prati, ispravlja i vrednuje oblikovanje teksta tijekom govorenja i pisanja s obzirom
na izraz i sadraj
ureuje tekst da bi pojasnio njegov smisao te uinak na primatelja
samoinicijativno trai pomo zbog potekoa u oblikovanju tekstova
trai povratnu informaciju o napisanom/izgovorenom tekstu
40
Stuktura odgojno-obrazovnog ishoda grafiki prikaz
41
1. razred osnovne kole

ODGOJNOOBRAZOVNI ISHODI
A. 1. 1
Uenik razgovora
u skladu s jezinim
razvojem, izraava
svoje potrebe,
misli i osjeaje te
potuje pravila
uljudnoga
ophoenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razgovara o temama u skladu sa svojim interesima i potrebama
- zapoinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- paljivo i uljudno slua sugovornika ne prekidajui ga u govorenju
- paljivo slua pitanje i odgovara cjelovitom reenicom*
- postavlja jednostavna pitanja*
- govori vie cjelovitih reenica tematski povezanih u cjelinu kao objanjenje
- objanjava nepoznate rijei nakon voenoga razgovora*
- potuje pravila uljudnoga ophoenja tijekom razgovora
- tekstne vrste: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite reenice kao pitanja i
odgovori na postavljena pitanja, smisleni tekst sastavljen od tri do etiri
reenice, razgovorne igre
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- sudjeluje u
razgovoru, postavlja
pitanja i odgovara
na njih uz pomo
uitelja u skladu s
vlastitim potrebama
te potuje pravila
uljudnoga
ophoenja
- zapoinje razgovor
uz poticaj, postavlja
pitanja i odgovara
na njih u skladu s
vlastitim potrebama
te potuje pravila
uljudnoga
ophoenja
- zapoinje razgovor
prema smjernicama,
izraava svoje
potrebe, misli i
osjeaje te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- samostalno
zapoinje razgovor
u skladu sa
slobodno
odabranom ili
zadanom temom,
izraava svoje
potrebe, misli i
osjeaje te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
PREPORUKA: Uitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i osigurati vrijeme za meusobno razgovaranje. U komunikaciji, svakodnevnoj ili u didaktikoj situaciji, uenik upotrebljava rijei
molim, hvala, oprosti, izvoli i izraava svoje elje, potrebe, misli i osjeaje potaknute pitanjima: to eli?, to misli o?, Kako se osjea? Uenik se tijekom razgovora slobodno izraava. Nakon toga
diskretno ga se upuuje na drutveno prihvatljiva pravila razgovora.
A. 1. 2
Uenik slua s
razumijevanjem
jednostavne
govorne/itane
tekstove, tono
izgovara glasove,
rijei i reenice na
temelju sluanoga
teksta.
- slua s razumijevanjem jednostavne govorne/itane tekstove iz razliitih

izvora
- slua i razumije uputu te postupa prema uputi
- odgovara na pitanja o sluanome tekstu
- postavlja pitanja o sluanome tekstu pojanjavajui vlastito razumijevanje i
nepoznate rijei*
- razgovara s drugim uenikom o sadraju sluanoga teksta radi boljega
razumijevanja teksta*
- tono ponavlja izgovor glasova i prototipnih rijei te intonira reenice s
obzirom na priopajnu svrhu nakon sluanja dijela teksta
- tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura, lingvometodiki
predloak, govor uitelja, audiovizualni zapisi, govor predavaa, govor glumaca
- slua s
razumijevanjem
jednostavne
govorne/itane
tekstove, odgovara
na pitanja uz
pogreke i izgovara
glasove i
prototipne rijei uz
pokuaje i
pogreke
- slua s
razumijevanjem
govorni/itani
tekst, tono
odgovara na
pitanja o sadraju
teksta uz pomo
uitelja i izgovara
glasove, prototipne
rijei i reenice
prema modelu
- slua s
razumijevanjem
govorni/itani
tekst, tono
odgovara na
pitanja o sadraju
teksta prema
smjernicama i
izgovara glasove,
prototipne rijei i
reenice uz pomo
uitelja
- slua s
razumijevanjem
govorni/itani
tekst, samostalno
odgovara na
pitanja o sadraju
teksta i tono
izgovara glasove i
rijei te tono
intonira reenice
PREPORUKA: Pri odabiru tekstova za uenje, pouavanje i vrednovanje valja potovati naelo od jednostavnijega prema sloenome, i to s obzirom na sadraj, ustroj teksta, jezine strukture i rjenik.
Tekstovi tijekom poetnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopirni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom uenika trebaju se postupno uslonjavati.
42
A. 1. 3
Uenik govori
jednostavne
tekstove u skladu s
jezinim razvojem
i vlastitim
iskustvom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- govori jednostavne tekstove u skladu s jezinim razvojem i vlastitim
iskustvom
- tono intonira reenicu s obzirom na priopajnu svrhu i poredak rijei u
reenici, u skladu s jezinim razvojem i dobi
- povezuje rijei i sintagme u jednostavne i/ili sloene reenice veznicima i, ali,
jer, ili...
- pria o vlastitim doivljajima i dogaajima
- pripovijeda kratku priu prema nizu slika
- prepriava kratke i jednostavne sluane i proitane tekstove u skladu s
poetnim opismenjavanjem
- opisuje na temelju promatranja: osobe, predmete, biljke i ivotinje iz kolskog
ili obiteljskog okruja te zamiljena bia
- izgovora glasove i naglaava rijei u skladu s jezinim razvojem
- prepoznaje da razliiti sadraji govorenja pobuuju razliite osjeaje
- prepoznaje da odreeni osjeaji govornika utjeu na nain govorenja
- tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, kratki opisni tekst, poruka, molba,
kratki obavijesni tekst
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
govori jednostavne
tekstove u skladu s
vlastitim iskustvom
- uz pomo uitelja
govori jednostavne
tekstove u skladu s
vlastitim iskustvom
- prema
smjernicama govori
jednostavne
tekstove u skladu s
vlastitim iskustvom
- samostalno govori
jednostavne
tekstove u skladu s
vlastitim iskustvom
PREPORUKA: Uenika se tijekom govora ne prekida i ne ispravlja da ga ispravci i prekidi uitelja i drugih uenika ne bi sputavali u izraavanju. Nakon govora ueniku se diskretno objasni u emu je
pogrijeio tijekom govora i poui ga se nainima otklanjanja pogreaka u govoru.
A. 1. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
tekstove
primjerene
poetnomu
opismenjavanju.
- povezuje napisano slovo s glasom

- razlikuje slovo od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu rije, a rijei u reenicu
- ita rijei u kojima se slovo koje se ui nalazi na poetku, u sredini i na kraju
rijei
- ita jednostavne i kratke reenice koje sadre nauena slova
- razlikuje znaenja rijei, pisane rijei, skupova rijei i slikovnih reenica
- odgovara na jednostavna pitanja nakon itanja teksta
- postavlja pitanja primjereno poetnom opismenjavanju
- ita rijei, reenice, tekstove premjereno poetnomu opismenjavanju
- tono intonira izjavne, upitne i uskline reenice
- prikazuje i ita podatke u grafikim prikazima i isprekidanim tekstovima
drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i drutvo...)
- tekstne vrste: lingvometodiki tekstovi primjereni poetnomu
opismenjavanju, tekstovi s umetnutim slikama umjesto rijei, krae obavijesti,
upute za rjeavanje zadataka, krai edukativni tekstovi s umetnutim slikama ili
bez slika, isprekidani tekstovi
- ita rijei i krae

reenice primjerene
poetnomu
opismenjavanju uz
povremene
pogreke i razumije
ih uz pomo uitelja
- ita s
razumijevanjem
rijei i kratke
reenice primjerene
poetnomu
opismenjavanju
- ita s
razumijevanjem
kratke tekstove
primjerene
poetnomu
opismenjavanju
- ita s
razumijevanjem
due tekstove
primjerene
poetnomu
opismenjavanju
PREPORUKA: Uitelj stvara okruje koje je poticajno za itanje. Tijekom usvajanja poetnih italakih vjetina uenik treba svakodnevno vjebati itanje. Uitelj treba pouiti uenike tehnikama
itanja koje mu omoguuju tonost, pravilnu artikulaciju glasova, reeninu intonaciju i razumijevanju proitanoga. Brzina itanja nije presudna u procesu poetnoga opismenjavanja.
43
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 5
Uenik pie formalna
slova, rijei i kratke
reenice u skladu s
jezinim razvojem.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- povezuje glas s odgovarajuim slovom
- razlikuje slova od drugih znakova
- povezuje glasove i slova u cjelovitu rije,a rijei u reenicu
- prepoznaje slinosti i razlike izmeu pojedinih formalnih slova
- razlikuje malo i veliko formalno slovo
- pie velika i mala formalna slova
- prepisuje rijei i reenice
- samostalno pie rijei i reenice samo nauenim slovima
- oblikuje kratak pisani tekst primjeren poetnomu opismenjavanju
- pie prvu rije u reenici velikim slovom
- pie velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili
mjesta koja su mu poznata
- pie reenini znak na kraju reenice
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prepisuje rijei i
kratke reenice
formalnim slovima
standardnoga
kolskog pisma
prema modelu
- pie rijei i kratke

reenice formalnim
slovima
standardnoga
kolskog pisma
- samostalno pie
rijei i oblikuje
kratke reenice
formalnim slovima
standardnoga
kolskog pisma
- samostalno pie
rijei, kratke
reenice i oblikuje
kratak tekst
formalnim slovima
standardnoga
kolskog pisma
Metodiki postupci poetnoga opismenjavanja*:

- pravilno dri pisaljku u ruci
- izvodi predvjebe za pisanje formalnih slova
- prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela
- izrauje model zadanoga slova od razliitih materijala (papir, folija,
vezice, masa za modeliranje i sl.)
- opisuje izgled slova
- slua zadani glas i pie odgovarajue slovo
- usvaja abecedni poredak slova uenjem kroz igru i igrolikim aktivnostima
- dopisuje izostavljene rijei u reenici
- tekstne vrste: kratki tekst od tri do pet reenica sadrajno i logiki
povezan
PREPORUKA: Uenik pie velikim slovima formalnoga kolskog pisma. Mala slova slue za itanje te se ne preporuuju diktati i vjebe prepisivanja duih tekstova malim formalnim slovima. Malim
formalnim slovima moe se napisati tek redak ili dva kao motorika vjeba. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta uenici mogu pisati nekoliko reenica velikim i malim formalnim
slovima.
44
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 6
Uenik tono
upotrebljava rijei,
sintagme i reenice u
tonome znaenju u
uobiajenim
komunikacijskim
situacijama.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- objanjava svojim rijeima znaenje rijei nakon voenoga razgovora, na
temelju proitanoga ili sluanoga teksta
- izabire rijei kojima razumije znaenje i njima oblikuje sintagme i
reenice
- izabire jednu od predloenih rijei i dopunjuje reenicu
- trai rijei u djejem rjeniku uvaavajui abecedni poredak rijei i ita s
razumijevanjem znaenje rijei
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
prepoznaje znaenje
rijei i upotrebljava
ih u sintagmama i
reenicama u
uobiajenim
komunikacijskim
situacijama
- samostalno
prepoznaje znaenje
rijei i upotrebljava
ih u sintagmama i
reenicama u
uobiajenim
komunikacijskim
situacijama
VRLO DOBRA
- objanjava
znaenje rijei i
samostalno ih
upotrebljava u
sintagmama i
reenicama u
uobiajenim
komunikacijskim
situacijama
IZNIMNA
- samostalno izabire
odgovarajue rijei i
tono ih
upotrebljava u
oblikovanju
sintagmi i reenica
u uobiajenim
komunikacijskim
situacijama
PREPORUKA: Razliitim ciljanim aktivnostima i strategijama uenja i pouavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rjenik uenika u skladu s jezinim razvojem.
A. 1. 7
Uenik prepoznaje
razliku izmeu
mjesnoga govora i
standardnoga
hrvatskog jezika.
- prepoznaje razliku u izraavanju na mjesnome govoru i standardnome

hrvatskom jeziku
- slua i ita tekstove primjerene jezinomu razvoju na
mjesnome/zaviajnom govoru i standardnome hrvatskom jeziku
- govori i razgovara svojim organskim idiomom
- razlikuje rijei mjesnoga/zaviajnog i standardnoga hrvatskog jezika
- prepoznaje
govorne i pisane
tekstove na
mjesnome govoru
prikladne
uenikomu
iskustvu, jezinomu
razvoju i interesima
- uz pomo uitelja
prepoznaje razliku
izmeu govornih i
pisanih tekstova na
mjesnome govoru i
standardnome
hrvatskom jeziku u
neposrednoj
ivotnoj stvarnosti
- prepoznaje razliku
izmeu govornih i
pisanih tekstova na
mjesnome govoru i
standardnome
hrvatskom jeziku u
neposrednoj
ivotnoj stvarnosti
- samostalno
prepoznaje i opisuje
razliku izmeu
mjesnoga govora i
standardnoga
hrvatskog jezika u
neposrednoj
ivotnoj stvarnosti
PREPORUKA: Ovim se ishodom promie ouvanje zaviajnih idioma kao kulturnoga nasljea. Prema naelu zaviajnosti uputno je u poetnoj nastavi ueniku dopustiti slobodno izraavanje idiomom
koji najbolje poznaje i kojim moe slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjeaje. To je iznimno vano za daljnji razvoj komunikacijske jezine kompetencije i suzbijanje straha od jezinoga
izraavanja u didaktikoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim jezikom jest uvaavanje imanentnoga jezinog znanja uenika.
A.1. 8
Uenik prepoznaje
glasovnu strukturu
rijei te glasovno
analizira i sintetizira
rijei primjereno
poetnomu
opismenjavanju.
- prepoznaje fonoloku strukturu govora u komunikacijskoj situaciji

sluanja i govorenja
- izvodi glasovnu analizu i sintezu
- pravilno izgovora glasove i naglaava rijei primjerene poetnomu
opismenjavanju
- sudjeluje u metodikim igrolikim aktivnostima u skladu s poetnim
opismenjavanjem
- pronalazi nove uzorke rijei zasiene glasom/slovom koje se ui
- prepoznaje
glasovnu strukturu
rijei i uoava
poetni glas u
jednoslonim
rijeima
- prepoznaje
glasovnu strukturu
rijei i uoava
poetni, sredinji i
zavrni glas u rijei
te glasovno analizira
i sintetizira
jednoslone i
dvoslone rijei
- prepoznaje
glasovnu strukturu
rijei i glasovno
vieslone rijei
- prepoznaje
glasovnu strukturu
rijei i glasovno
vieslone rijei te
daje konkretne
primjere novih
uzoraka rijei
PREPORUKA: U poetnome itanju i pisanju uenik dekodira slova i vjebanjem postie automatizaciju. Uitelj se pri pouavanju koristi metodama poetnoga itanja i pisanja (globalna, analitika i
sintetika).
45
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B 1. 1
Uenik izraava svoja
zapaanja, misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- izraava osjeaje nakon itanja/sluanja knjievnoga teksta rijeima,
crteom ili pokretom
- izraava opisane situacije i doivljeno u knjievnome tekstu rijeima i
crteom
- govori o emu razmilja i kako se osjea nakon itanja/sluanja
knjievnoga teksta
- izabire vlastite proivljene situacije koje su u vezi s proitanim tekstom
- iskazuje miljenje o postupcima likova
- usporeuje postupke likova iz knjievnoga teksta s vlastitim postupcima i
postupcima osoba koje ga okruuju
- pripovijeda o dogaajima iz svakodnevnoga ivota koji su slini onima u
knjievnome tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz poticaj izraava
svoje misli i osjeaje
nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
prepoznaje
situacije iz
knjievnoga teksta
u svakodnevnome
ivotu
- uz pomo uitelja
izraava svoje misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
opisuje situacije iz
svakodnevnoga
ivota sline onima
u knjievnome
tekstu
- samostalno
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
povezuje situacije iz
knjievnoga teksta s
onima u
svakodnevnome
ivotu
- samostalno
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
objanjava slinosti
i razlike izmeu
situacija u
knjievnome tekstu
i situacija u
svakodnevnome
ivotu
PREPORUKA: Uitelj svakodnevno planira vrijeme za itanje knjievnih tekstova i organizira aktivnosti prianja / itanja naglas cijelomu razredu, itanja u manjim grupama i samostalnoga itanja
naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni uenikovim recepcijskim, doivljajnim i spoznajnim mogunostima te tematski povezani s interesima uenika i njegovom ivotnom stvarnou.
B. 1. 2
Uenik slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst, kazuje
o emu tekst govori i
prepoznaje knjievne
vrste prema obliku u
skladu s jezinim
razvojem i dobi.
- iznosi svojim rijeima doivljaj i zapaanja o proitanome knjievnom

tekstu
- opisuje situacije, dogaaje i likove u knjievnim tekstovima s obzirom na
vlastiti doivljaj
- usmeno odgovara na pitanja o proitanome knjievnom tekstu
- prepoznaje i izdvaja rijei koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za
djecu
- prepoznaje udesne i izmiljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
- prepoznaje elemente igre rijeima u pjesmama za djecu
- prepoznaje priu, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku
- prepoznaje poetak, sredinji dio i zavretak prie nakon itanja ili
sluanja prie
- paljivo slua dok uitelj ita knjievni tekst
- prepriava proitanu priu svojim rijeima
- ita kratki knjievni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja
teksta primjereno poetnomu svladavanju vjetine itanja
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
usmeno odgovara
na pitanja o
sadraju teksta i
prepoznaje
knjievne vrste
prema obliku uz
pomo uitelja
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
prema smjernicama
usmeno odgovara
na pitanja o
sadraju teksta i
prepoznaje
knjievne vrste
prema obliku uz
pomo uitelja
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
samostalno usmeno
odgovara na pitanja
o sadraju teksta i
prepoznaje vrstu
knjievnoga teksta
prema obliku
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
usmeno odgovara
na pitanja o
sadraju teksta,
kazuje o emu tekst
govori i prepoznaje
vrstu knjievnoga
teksta prema obliku
PREPORUKA B 1., B 2., B 3.: Prema izboru uitelja u dogovoru s uenicima uenik ita izmeu est i deset cjelovitih knjievnih tekstova godinje izabranih prema sljedeim kriterijima: recepcijskospoznajne mogunosti uenika, anrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.
Uenik sudjeluje u stvaralakim igrolikim aktivnostima nakon proitanoga knjievnog teksta: dramatizacija, crtanje, igre, pokreti i sl.
46
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 1. 3
Uenik izraava svia li
mu se
proitani/sluani
knjievni tekst ili ne.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- iskazuje svia li mu se knjievni tekst ili ne
- izdvaja iz knjievnoga teksta to mu se svia i to mu se ne svia
- objanjava razloge zbog kojih mu se neki knjievni tekst svia ili ne svia
- dogovorenim simbolima unutar skupine crteom izraava svia li mu se
knjievni tekst ili ne
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
- iskazuje svia li
mu se proitani
knjievni tekst bez
navoenja razloga
- iskazuje svia li
mu se proitani
i izdvaja dijelove
teksta koji mu se
sviaju ili ne sviaju
- iskazuje svia li
mu se proitani
i navodi razloge
zbog kojih mu se
tekst svia ili ne
svia
- iskazuje svia li
mu se proitani
knjievni tekst i
navodi razloge i
primjere iz teksta
zbog kojih mu se
neki tekst svia ili
ne svia
- uz pomo izabire
tekst za itanje i
ita/slua tekstove
prema vlastitome
interesu
tekst za itanje i ita
tekstove prema
vlastitome interesu
tekstove za itanje,
ita tekstove i
objanjava razloge
odabira pojedinoga
teksta za itanje
tekstove za itanje,
ita iz uitka te
preporuuje
tekstove za itanje i
navodi razloge zbog
kojih nudi izabrani
tekst za itanje
drugim uenicima
- tekstne vrste: pria sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, djeja pjesma,

kratki igrokaz, zagonetka
B 1. 4
Uenik izabire
ponuene knjievne
tekstove i ita/slua ih
s razumijevanjem
prema vlastitome
interesu.
- upoznaje se s prostorom kolske knjinice

- upoznaje se s radom u kolskoj knjinici
- posjeuje knjinicu jedanput tjedno i posuuje slikovnice za itanje
- upoznaje se s razliitim vrstama slikovnica
- preporuuje proitane slikovnice i prie drugim uenicima
- objanjava vlastiti izbor slikovnica
- razgovara o nainu itanja pojedine slikovnice (itanje odrasloga,
samostalno itanje, itanje u paru)
- svakodnevno izabire jedan knjievni tekst za itanje koji mu nudi uitelj
ili samostalno izabire knjievne tekstove iz djejih knjiga i asopisa
- sastavlja popis proitanih slikovnica, pria, pjesama i igrokaza uz pomo
odraslih i usporeuje vlastiti popis s popisom ostalih uenika radi
poticanja itanja
IZNIMNA
PREPORUKA: ita najmanje jedno knjievno djelo godinje prema vlastitom izboru, a preporuuje se vie knjievnih djela sa ireg popisa predloenih tekstova za cjelovito itanje. Svakodnevno
izabire jedan kratki knjievni tekst za itanje izmeu vie knjievnih tekstova primjerenih dobi uenika prema prijedlogu uitelja ili samostalnome izboru.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.
47
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 1. 5
Uenik se stvaralaki
izraava prema
vlastitome interesu
potaknut razliitim
iskustvima i
doivljajima tijekom
nastavnoga procesa.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- istrauje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je
bliska nadgledajui vlastiti napredak
- nudi inovativna rjeenja potaknut razliitim iskustvima i doivljajima
tijekom nastavnoga procesa
- ralanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajui mogue
probleme i preuzimajui rizik do konanoga cilja
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih uenika s naglaskom na
samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara razliite individualne uratke: stvaralatvo na dijalektu /
zaviajnome govoru, ureuje razredne novine, dramatizira tekstove i
priprema za izvedbu, osmiljava scenografiju, izrauje kostime, izraava
se pokretom, crta slikovnicu i dr.
DOBRA
-
VRLO DOBRA
-
IZNIMNA
-
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) pratei vlastiti

napredak
- koristi se jezinim vjetinama, aktivnim rjenikom i temeljnim znanjima
sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izraaja kreativnost,
originalnost i stvaralako miljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralatvo
PREPORUKA: Ovim je ishodom ueniku ponuen stvaralaki nain izraavanja i mogunost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukiji od klasine provjere znanja. Ishod se moe
ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podlijee vrednovanju. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja uradak
razrednomu odjelu, a uitelj ga moe nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju meupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti, Poduzetnitvo, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
Uenik slua/ita
obavijesni tekst
oblikovan u skladu s
poetnim
opismenjavanjem i
pronalazi podatke u
tekstu.
- slua itani ili samostalno ita obavijesni tekst oblikovan u skladu s

poetnim opismenjavanjem
- izdvaja informaciju iz sluanoga ili proitanog teksta prema uputama
- izdvaja jedan ili vie podataka iz teksta prema postavljenome pitanju
- crteom i rijeima izraava o emu tekst govori
- tekstne vrste: krai edukativni tekstovi u udbenicima, djejim
asopisima, djejim leksikonima, rjenicima i enciklopedijama te
obavijesni tekstovi u skladu s poetnim opismenjavanjem; isprekidani
tekstovi: tablice, piktogrami
- slua/ita
obavijesni tekst
poetnim
opismenjavanjem i
uz pomo uitelja
pronalazi podatke u
tekstu
- slua/ita
obavijesni tekst
poetnim
opismenjavanjem i
prema smjernicama
pronalazi podatke u
tekstu
- slua/ita
obavijesni tekst
poetnim
opismenjavanjem i
samostalno
pronalazi podatke u
tekstu
- slua/ita
obavijesni tekst
poetnim
opismenjavanjem,
samostalno
pronalazi i iskazuje
podatke u tekstu
48
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
C. 1. 2
Uenik razlikuje
razliite medijske
sadraje primjerene
dobi i interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje vrste medija primjerenih djeci
- izdvaja omiljene medijske sadraje i razgovara o njima: animirani
filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i djejeg
programa, kazaline predstave
- slua itanje ili samostalno ita krae tekstove u knjievnim i zabavnopounim asopisima za djecu
- slua zvune prie
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i slui se njima
- izraava svoje miljenje o medijskim sadrajima govorom i crteom
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prepoznaje medije
i medijske sadraje
primjerene dobi i
interesu
- prepoznaje medije
i medijske sadraje
primjerene dobi i
interesu te izdvaja
omiljene medijske
sadraje
- razlikuje medije i
medijske sadraje
primjerene dobi i
interesu te izdvaja
omiljene medijske
sadraje
- razlikuje medijske
sadraje te iskazuje
svoje miljenje o
njima
- iskazuje svia li
mu se kulturni
dogaaj
- opisuje kulturne
dogaaje i izdvaja
dijelove koji su mu
bili zanimljivi
- iskazuje miljenje
o kulturnim
dogaajima i izdvaja
to mu je bilo
zanimljivo
- samostalno
iskazuje miljenje o
kulturnim
dogaajima i
potkrepljuje vlastito
miljenje
primjerima
- vrste medija: asopisi za djecu, animirani filmovi, edukativni i

interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima uenika,
televizijske i radijske emisije za djecu, zvune prie, kazaline predstave za
djecu
C. 1. 3
Uenik posjeuje
kulturne dogaaje
primjerene dobi.
- sudjeluje u kulturnim dogaajima primjerenima dobi

- razgovara s ostalim uenicima nakon kulturnoga dogaaja
- izdvaja to mu se svia ili ne svia u vezi s kulturnim dogaajem
- iskazuje svoj doivljaj kulturnoga dogaaja crteom, slikom, govorom,
pokretom, pjevanjem
- kulturni dogaaji: kazaline predstave za djecu, likovne izlobe, izlobe
u muzejima primjerene dobi i interesima uenika, susreti s knjievnicima i
ilustratorima u koli ili narodnim knjinicama, djeji knjievni, filmski,
edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci
PREPORUKA: Aktivnosti i sadraji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (lokalne zajednice i njihova ponuda drutveno-kulturnih i
umjetnikih sadraja) te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Sadraji izvanuionikoga tipa zahtijevaju pojedinani angaman svakoga
uenika, aktiviranje steenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga uenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga ukljuivanja uenika u kulturni
i drutveni ivot zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti oekivanoga ishoda jest uenika mapa u kojoj uenik tijekom kolske godine samostalno biljei i prati vlastite aktivnosti. Prati se i potie
individualni razvoj uenika. Preporuuje se dvaput na godinu zajedniki posjet uenika i uitelja odreenomu izabranom sadraju.
49

A. 2. 1
Uenik razgovora
u skladu s temom
iz svakodnevnoga
ivota, izraava
svoje potrebe,
misli i osjeaje te
potuje pravila
uljudnoga
ophoenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razgovara o temama iz svakodnevnoga ivota koje zaokupljaju njegovu
pozornost i osjeajni svijet
- zapoinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom reenicom*
- govori vie cjelovitih reenica tematski povezanih u cjelinu kao objanjenje*
- rabi nove rijei koje je nauio kao dio aktivnoga rjenika
- tono izgovara sve glasove u rijeima
- izgovara prototipne i este rijei koje su dio aktivnoga rjenika u kojima su
glasovi , , d, , ije/je/e/i
- tono intonira izjavnu, upitnu i usklinu reenicu
- tono izgovara nijenice (rijece ne i ni)
- tono izgovara rijecu li u upitnim reenicama
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
razgovara o temama
iz svakodnevnoga
ivota u skladu s
vlastitim iskustvom
i potuje pravila
uljudnoga
ophoenja
- prema
smjernicama
razgovara o temama
iz svakodnevnoga
ivota u skladu s
vlastitim iskustvom
i potuje pravila
uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara o temama
iz svakodnevnoga
ivota u skladu s
vlastitim iskustvom
i potuje pravila
uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara o
razliitim temama iz
svakodnevnoga
ivota, proiruje
temu u skladu s
vlastitim iskustvom
i potuje pravila
uljudnoga
ophoenja
- slua tekst s
razumijevanjem i
tono odgovara na
pitanja o sadraju
sluanoga teksta
- slua tekst s
razumijevanjem,
tono odgovara na
pitanja o sadraju
teksta i objanjava
o emu govori
sluani tekst
- slua tekst s
razumijevanjem,
tono odgovara na
pitanja o sadraju
teksta i izraava
svoje miljenje o
sluanome tekstu
-tekstne vrste: telefonski razgovor, spontani razgovor, usmena improvizacija

PREPORUKA: Uitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i osigurati vrijeme za meusobno razgovaranje.
A. 2. 2
Uenik slua s
razumijevanjem
kratke tekstove
jednostavnih
struktura i
odgovara na
pitanja o
sluanome tekstu.
- slua s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura primjerene

jezinomu razvoju i dobi
- postavlja pitanja o sluanome tekstu
- provjerava razumijevanje sluanoga teksta u razgovoru s drugim uenikom
- postavlja dodatna pitanja za dio sadraja sluanoga teksta koji nije potpuno
razumio
- izraava svoje misli i osjeaje o sluanome tekstu (crteom, pismom,
govorom, pokretom)
- slua tekst s
razumijevanjem i uz
pomo uitelja
odgovara na pitanja
o sadraju
sluanoga teksta

predloak, govor uitelja, audiovizualni zapisi, govor predavaa, govor
glumaca
PREPORUKA: Pri odabiru tekstova za uenje, pouavanje i vrednovanje valja potovati naelo od jednostavnijega prema sloenome, i to s obzirom na sadraj, ustroj teksta, jezine strukture i rjenik.
Tekstovi tijekom poetnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopirni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom uenika trebaju se postupno uslonjavati.
50
A. 2. 3
Uenik govori
kratke tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
s temom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa slobodno
odabranom ili zadanom temom, primjerene jezinomu razvoju i dobi
- pripovijeda kratku priu prema nizu slika
- pria o vlastitim doivljajima i dogaajima
- pripovijeda dogaaje i nie ih kronoloki
- opisuje na temelju promatranja
- prepoznaje da su reenice smislene cjeline sastavljene od rijei ili skupova
rijei koji ine smisao
- prepoznaje da se reenicama izriu misli i osjeaji
- tono izgovara rijei; izgovara prototipne i este rijei koje su dio aktivnoga
rjenika u kojima su glasovi , , (poput: maka, kua, ovjek, zadaa,
cvijee...), d, (ak, on, udbenik), ije/je/e/i (svijet, lijep, pjesma...)
- tono izgovara nijenice (rijece ne i ni)
- tono izgovara rijecu li u upitnim reenicama
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i govori
kratke tekstove
jednostavnih
struktura u skladu s
temom
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
kratke tekstove
jednostavnih
temom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
kratke tekstove
jednostavnih
temom
- samostalno
oblikuje i govori
kratke tekstove
jednostavnih
temom
- tekstne vrste: kratke pripovjedne forme, kratki opisi, poruka, molba,

izvjee, vijest, obavijest
Preporuka: Da bi se potaknuo razvoj samopouzdanja i samoinicijativnosti uenika tijekom govora, uenik se slobodno izraava bez prekida i ispravljanja uitelja. Nakon govora ueniku se diskretno
objasni u emu je pogrijeio i poui ga se nainima otklanjanja pogreaka u govoru.
A. 2. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
kratke tekstove
tematski prikladne
uenikomu
iskustvu,
jezinomu razvoju
i interesima.
- ita kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, jezinomu razvoju i

interesima uenika
- odgovara na pitanja o proitanome tekstu
- postavlja pitanja o proitanome tekstu
- izdvaja nepoznate rijei
- pretpostavlja znaenje nepoznate rijei prema ostalim rijeima u itanome
tekstu
- pronalazi podatke u itanome tekstu prema uputi ili pitanjima
- izdvaja podatke u grafikim prikazima i isprekidanim tekstovima
- ita s
razumijevanjem
kratke tekstove
tematski prikladne
iskustvu, dobi i
interesima te uz
pomo uitelja
odgovara na pitanja
o tekstu
- ita s
razumijevanjem
kratke tekstove
tematski prikladne
iskustvu, dobi i
interesima te prema
smjernicama
odgovara na pitanja
o tekstu
- ita s
razumijevanjem
kratke tekstove
tematski prikladne
iskustvu, dobi i
interesima te
objanjava o emu
govori tekst
- ita s
razumijevanjem
tekstove tematski
prikladne iskustvu,
dobi i interesima te
izraava svoje
miljenje o tekstu
- tekstne vrste: tekstovi s umetnutim slikama umjesto rijei, krae

obavijesti, upute za rjeavanje zadataka, krai edukativni tekstovi, isprekidani
tekstovi
PREPORUKA: Uitelj zajedno s uenicima stvara okruje koje je poticajno za itanje. Tekstovi za itanje trebaju biti primjereni jezinom razvoju uenika i njegovim recepcijskim sposobnostima.
Tijekom pouavanja itanja uitelj individualizira pristup svakom ueniku uvaavajui individualne razlike s ciljem da od uenika stvori itatelja koji ita s razumijevanjem i radi uitka. Uitelj
osigurava vrijeme za svakodnevno itanje/prianje namijenjeno cijelomu razrednom odjelu, grupama uenika ili pojedinano. Podjednako treba biti zastupljeno itanje naglas i itanje u sebi.
Postupno se uvode aktivnosti za razvijanje vjetina izraajnoga (interpretativnog) itanja. Uitelj treba biti model interpretativnog itanja i recitiranja.
51
A. 2. 5
Uenik pie
rukopisna slova,
rijei, reenice i
tekst voenim
pisanjem i
primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
urednomu
jezinom razvoju.
RAZRADA ISHODA
- pie velika i mala rukopisna slova
- prepoznaje slinosti i razlike izmeu pojedinih rukopisnih slova
- razlikuje veliko i malo rukopisno slovo
- povezuje glasove i slova u cjelovitu rije, rije u reenicu piui rukopisnim
slovima
- prepisuje rijei i reenice rukopisnim slovima
- samostalno pie rijei i reenice samo nauenim rukopisnim slovima
- samostalno stvara pisane reenice prema poticaju
- pie da bi izrazio misli i osjeaje
- oblikuje i pie tekstove realnih sadraja (pravila, upute, pisma, i sl.)
- pie kratki vezani tekst/sastavak prema zadanome poticaju
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, rije
- pie prototipne i este rijei koje su dio aktivnog rjenika u kojima su glasovi
, , d, , ije/je/e/i
- u pisanju rastavlja rijei na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi
pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja rijei na slogove na kraju retka - pie
veliko poetno slovo: poetak reenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga
i naseljenoga mjesta u bliem okruju, imena ustanova s kojima se uenik
svakodnevno susree
- pie reenine znakove na kraju reenice
- pravilno pie nijenice (rijece ne i ni)
- pravilno pie rijecu li u upitnim reenicama
- pie oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
- pravilno dri pisaljku u ruci
- izvodi predvjebe za pisanje rukopisnih slova
- prikazuje zadano rukopisno slovo pokretom ruke ili tijela
- uoava povezanost pisanja i itanja
- slua i pie rijei u kojima se slovo koje se ui nalazi na poetku, u sredini i
na kraju rijei zbog pravilnoga spajanja rukopisnih slova
- provjerava urednost i itkost u pisanju
- aktivno i angairano pie kako bi se osamostalio u pisanju
- tekstne vrste: kratki tekst (tri do pet reenica) sadrajno i logiki povezan,
kratki opis predmeta ili lika, kratka obavijest, kratko izvjee, pismo, sastavak
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
prepisuje i pie
slova, rijei i
jednostavne
reenice rukopisnim
slovima, primjenjuje
pravopisna
pravila primjerena
urednomu jezinom
razvoju
- samostalno
prepisuje i pie
slova, rijei i
jednostavne
reenice rukopisnim
slovima, primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
urednomu jezinom
razvoju
- uz pomo uitelja
oblikuje i pie
jednostavne
reenice i kratke
tekstove
rukopisnim slovima,
primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
urednomu jezinom
razvoju
- samostalno
oblikuje i pie
jednostavne
reenice i kratke
tekstove
rukopisnim slovima,
primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
urednomu jezinom
razvoju
PREPORUKA: Samostalno pisanje prema poticaju treba biti usklaeno s dinamikom uenja i jezinim razvojem pojedinoga uenika. Uitelj stvara situacije i aktivnosti za uenike kojima uenik
osvjeuje vanost potrebe pisanja, primjerice pisanje pisama prijateljima, dnevnika... Uitelj stvara i organizira okruje koje je poticajno za pisanje, tj. u kojem su smjetene brojne knjige, tiskovine,
poruke i sl. Uitelj svojim primjerom pokazuje potrebu za svakodnevnim pisanjem. Razgovara s uenicima o napisanome, postavlja pitanja kojima pokazuje prihvaanje razine koju je uenik postigao
u pisanje te tako utjee na njegovo samopouzdanje. Teme o kojima uenici piu trebaju biti teme bliske interesima, iskustvu, potrebama i znanjima uenika. Osim literarnih sastavaka, uenici trebaju
pisati tekstove poput popisa, dnevnika, uputa, pisama, molbi. Uenike ve tijekom poetnoga opismenjavanja valja pouavati strategijama pripreme za pisanje, prikupljanja i istraivanja podataka za
pisanje, ispravljanja vlastitoga teksta, ureivanja teksta za objavljivanje.
52
A. 2. 6
Uenik tono
upotrebljava i
objanjava rijei,
sintagme i
reenice u
tonome znaenju
s obzirom na
komunikacijsku
situaciju.
A. 2. 7
Uenik usporeuje
mjesni govor i
standardni
hrvatski jezik.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- usvaja nove rijei i utvruje znaenje nauenih rijei u aktivnome rjeniku

- objanjava znaenje odreene rijei s obzirom na kontekst
- izabire odgovarajue rijei i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i reenica
- upotrebljava nove rijei pri oblikovanju ili dopunjavanju reenica
- trai objanjenje nepoznatih rijei u djejem rjeniku i koristi se njima kao
dijelom aktivnoga rjenika
- prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i usklinu reenicu te jesnu i nijenu u
tekstu
- prepoznaje u tekstu prototipne imenice, tj. imenice koje imaju konkretno
znaenje povezano s neposrednom stvarnou
- razlikuje rijei mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika
- usporeuje rijei mjesnoga/zaviajnog govora i standardnoga hrvatskog
jezika
- zamjenjuje rije na zaviajnome govoru rijeju na standardnome hrvatskom
jeziku istog znaenja
- slua i govori tekstove na mjesnome/zaviajnom govoru prikladne
uenikomu iskustvu, jezinomu razvoju i interesima
- ita i pie literarne tekstove na mjesnome/zaviajnom govoru u skladu sa
svojim interesima, potrebama i iskustvom
- prikuplja rijei mjesnoga ili zaviajnoga govora
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
tono upotrebljava
rijei i opisuje
njihovo znaenje s
obzirom na
priopajnu svrhu te
komunikacijsku
situaciju
- upotrebljava rijei,
sintagme i reenice
u tonome znaenju
s obzirom na
priopajnu svrhu te
komunikacijsku
situaciju
- prema
smjernicama tono
upotrebljava rijei i
objanjava znaenje
rijei, sintagmi i
reenica s obzirom
na priopajnu svrhu
i komunikacijsku
situaciju
- samostalno
upotrebljava rijei i
objanjava znaenje
rijei, sintagmi i
reenica s obzirom
na priopajnu svrhu
i komunikacijsku
situaciju
- prepoznaje
govorne i pisane
tekstove na
mjesnome govoru
prikladne
uenikomu
iskustvu, jezinomu
razvoju i interesima
- uz pomo uitelja
prepoznaje razliku
izmeu govornih i
pisanih tekstova na
mjesnome govoru i
standardnome
hrvatskom jeziku u
neposrednoj
ivotnoj stvarnosti
izmeu govornih i
pisanih tekstova na
mjesnome govoru i
standardnome
hrvatskom jeziku u
neposrednoj
ivotnoj stvarnosti
- samostalno
razliku izmeu
mjesnoga govora i
standardnoga
hrvatskog jezika u
neposrednoj
ivotnoj stvarnosti
PREPORUKA: Ovim se ishodom promie ouvanje zaviajnih idioma kao kulturnoga nasljea. Prema naelu zaviajnosti uputno je u poetnoj nastavi ueniku dopustiti slobodno izraavanje
idiomom koji najbolje poznaje i kojim moe slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjeaje. To je iznimno vano za daljnji razvoj komunikacijske jezine kompetencije i suzbijanje straha od
jezinoga izraavanja u didaktikoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim jezikom jest uvaavanje imanentnoga jezinog znanja uenika.
B. 2. 1
Uenik izraava
svoja zapaanja,
misli i osjeaje
nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta
i povezuje ih s
vlastitim
iskustvom.
- izraava misli i osjeaje nakon itanja knjievnoga teksta

vlastiti doivljaj
- povezuje postupke likova iz knjievnoga teksta s vlastitim postupcima i
postupcima osoba koje ga okruuju
knjievnome tekstu
- preoblikuje proitani knjievni tekst: stvara novi svretak, mijenja postupke
likova, uvodi nove likove, sudjeluje u prii
- uz poticaj
izraava svoje misli
i osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta
i prepoznaje
situacije iz
knjievnoga teksta
u svakodnevnome
ivotu
- uz pomo uitelja
izraava svoje misli
i osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
opisuje situacije iz
knjievnoga teksta
sline onima u
svakodnevnome
ivotu
- samostalno
izraava svoje misli
i osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
povezuje situacije
iz knjievnoga
teksta s onima u
svakodnevnome
ivotu
- samostalno izraava
svoje misli i osjeaje
nakon sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
objanjava slinosti i
razlike izmeu
situacija u
knjievnome tekstu i
situacija u
svakodnevnome
ivotu
53
B. 2. 2
Uenik slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst i
razlikuje knjievne
vrste prema obliku
i sadraju.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje priu, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku i sadraju
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje pjesnikovu igru rijeima i ludistike elemente u pjesmi za djecu
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- prepoznaje poetak, sredinji dio i zavretak prie
- uoava obiljeja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja rijei koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- odgovara na pitanja o proitanome knjievnom tekstu
- prepriava knjievni tekst svojim rijeima
- ita kratki knjievni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta,
primjereno poetnomu svladavanju vjetine itanja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst, uz
pomo uitelja
odgovara na pitanja
o sadraju teksta i
prepoznaje
knjievne tekstove
po obliku
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
samostalno
odgovara na pitanja
o sadraju teksta i
prepoznaje
knjievne tekstove
po obliku i sadraju
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
prepriava sadraj
knjievnoga teksta
prema smjernicama
i prepoznaje
knjievne tekstove
po obliku i sadraju
- slua/ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
prepriava sadraj
knjievnoga teksta i
razlikuje tekstove po
obliku i sadraju
PREPORUKA: Tekstovi su primjereni recepcijskim, doivljajnim i spoznajnim mogunostima uenika te tematski povezani s interesima uenika i uenikovom ivotnom stvarnou.
B. 2. 3
Uenik objanjava
razloge zbog kojih
mu se knjievni
tekst svia ili ne
svia.
- iskazuje svia mu li se knjievni tekst ili ne

- izdvaja iz teksta to mu se svia i to mu se ne svia
- objanjava razloge zbog kojih mu se tekst svia ili ne svia
- iskazuje miljenje o dogaajima u prii
- iskazuje miljenje o postupcima likova
- dogovorenim simbolima unutar skupine crteom izraava svia li mu se tekst
ili ne
- tekstne vrste: pria sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, djeja pjesma, kratki
igrokaz, zagonetka
- iskazuje svia li
mu se knjievni
tekst ili ne svia
bez navoenja
razloga
- iskazuje svia li
mu se knjievni
tekst ili ne svia i
uz pomo uitelja
navodi razloge
- iskazuje svia li
mu se knjievni
tekst ili ne svia i
izdvaja dijelove
teksta koji mu se
sviaju
- iskazuje svia li mu
se knjievni tekst ili
ne svia i objanjava
razloge
PREPORUKA B 1., B 2., B 3.: U ostvarivanju ishoda uenik izraava doivljaje o proitanome tekstu crteom, slikom, pokretom; stvaralakim igrolikim aktivnostima; improvizacijama; kratkim i
jednostavnim dramatizacijama.
Prema izboru uitelja u dogovoru s uenicima uenik ita izmeu est i deset cjelovitih knjievnih tekstova godinje izabranih prema sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogunosti
uenika, anrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.
54
B. 2. 4
Uenik samostalno
izabire knjievne
tekstove i
ita/slua ih s
razumijevanjem
prema vlastitome
interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- upoznaje se s razliitim vrstama slikovnica, zbirki pria, pjesama za djecu

- upoznaje se s prostorom narodne knjinice u blizini mjesta stanovanja (ili
bibliobusom)
- upoznaje se s radom djejega odjela narodne knjinice u blizini mjesta
stanovanja
- posjeuje kolsku ili narodnu knjinicu jednom tjedno i posuuje slikovnice i
knjige za djecu za svakodnevno itanje
- svakodnevno izabire jedan knjievni tekst za itanje koji mu nudi uitelj ili
samostalno izabire knjievne tekstove iz djejih knjiga i asopisa
- preporuuje proitane slikovnice i knjige za djecu drugim uenicima
- objanjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu
- objanjava nain itanja pojedine slikovnice ili knjige za djecu: itanje
odrasloga, samostalno itanje, itanje u paru
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
ili odrasle osobe
izabire tekst za
itanje i ita/slua
tekstove prema
vlastitome interesu
- samostalno
izabire tekst za
itanje i ita
tekstove prema
vlastitome interesu
VRLO DOBRA
- samostalno
izabire tekstove za
itanje i objanjava
razloge izbora
teksta
IZNIMNA
tekstove za itanje,
ita prema interesu i
iz uitka, objanjava
razloge izbora
tekstova i
preporuuje ih
drugim uenicima
PREPORUKA: ita najmanje jedno knjievno djelo godinje prema vlastitom izboru, a preporuuje se vie knjievnih djela sa ireg popisa predloenih tekstova za cjelovito itanje. Svakodnevno
izabire jedan knjievni tekst za itanje izmeu vie knjievnih tekstova primjerenih dobi uenika prema prijedlogu uitelja ili samostalnom izboru.
B. 2. 5
Uenik se
stvaralaki izraava
prema vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima i
doivljajima
tijekom
nastavnoga
procesa.

- nudi inovativna rjeenja potaknut razliitim iskustvima i doivljajima tijekom
nastavnoga procesa
- ralanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajui mogue probleme i
preuzimajui rizik do konanoga cilja
- stvara razliite individualne uratke: stvaralatvo na dijalektu / zaviajnome
govoru, ureuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu,
osmiljava scenografiju, izrauje kostime, izraava se pokretom, crta
slikovnicu i dr.
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) pratei vlastiti napredak
- koristi se jezinim vjetinama, aktivnim rjenikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izraaja kreativnost,
PREPORUKA: Ovim je ishodom ueniku ponuen stvaralaki nain izraavanja i mogunost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukiji od provjere znanja. Ishod se moe ostvarivati
individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podlijee vrednovanju. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik prezentira uradak razrednome
odjelu, a uitelj ga moe nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju meupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti, Poduzetnitvo, Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije.
55
KULTURA I MEDIJI
C. 2. 1
Uenik slua/ita
obavijesni tekst
oblikovan u skladu
s poetnim
opismenjavanjem i
navodi podatke iz
teksta.
C. 2. 2
Uenik razlikuje
razliite vrste
medija i medijske
sadraje
primjerene dobi i
interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- slua itani ili samostalno ita obavijesni tekst oblikovan u skladu s poetnim
opismenjavanjem
- pronalazi podatke u tekstu
- izdvaja podatke iz teksta
- iskazuje jedan ili vie podataka iz teksta
- izraava o emu govori tekst govorom, pismom ili crteom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
pronalazi podatke
u obavijesnome
tekstu
oblikovanome u
skladu s poetnim
opismenjavanjem
- prema
smjernicama
pronalazi podatke
u obavijesnome
tekstu
oblikovanome u
skladu s poetnim
opismenjavanjem
- samostalno
pronalazi podatke
u obavijesnome
tekstu
oblikovanome u
skladu s poetnim
opismenjavanjem
- samostalno
pronalazi podatke
u obavijesnome
tekstu
oblikovanome u
skladu s poetnim
opismenjavanjem i
drugima usmeno
iskazuje traene
podatke
- prepoznaje
razliite vrste
medija i medijske
sadraje primjerene
dobi i interesu
- razlikuje vrste
medija i medijske
sadraje primjerene
dobi i interesu te
izdvaja medijske
sadraje kojima je
izloen u
svakodnevnome
ivotu
- razlikuje vrste
medija i medijske
sadraje primjerene
dobi i interesu te
izdvaja omiljene
medijske sadraje
- razlikuje vrste
medija i medijske
sadraje primjerene
dobi i interesu i
iskazuje svoje
miljenje o njima
- tekstne vrste: krai edukativni tekstovi u udbenicima, djejim asopisima,

djejim leksikonima, rjenicima i enciklopedijama te obavijesni tekstovi u
skladu s poetnim opismenjavanjem; isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice,
- razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima

- izdvaja omiljene medijske sadraje i razgovara o njima
- gleda i slua animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu
- pria kratku filmsku priu nakon gledanja filma
- razlikuje glavne i sporedne likove u gledanome filmu
- razlikuje film od kazaline predstave
- prati (gleda, slua i doivljava) kazaline predstave, televizijske i radijske
emisije za djecu obrazovnoga i djejeg programa
- slua itanje ili samostalno ita krae tekstove u knjievnim i zabavnopounim asopisima za djecu
- slua zvune prie
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i slui se njima
- prepoznaje interaktivne digitalne medije primjerene dobi i slui se njima
- razlikuje lutkarsku kazalinu predstavu od ostalih predstava za djecu
DOBRA
- vrste medija: knjievni i zabavno-pouni asopisi za djecu, kazaline

predstave za djecu, animirani, dokumentarni i igrani filmovi, edukativni i
interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima uenika, zvuna
pria,televizijske i radijske emisije za djecu, djeje radijsko i filmsko
stvaralatvo
56
C. 2. 3
Uenik posjeuje
kulturne dogaaje
primjerene dobi i
iskazuje svoje
miljenje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- sudjeluje u kulturnim dogaajima
- iskazuje svoj doivljaj tijekom kulturnog dogaaja crteom, slikom, govorom
ili kraim pisanim reenicama
- kulturni sadraji: kazaline predstave za djecu, likovne izlobe, izlobe u
muzejima primjerene uzrastu i interesima uenika, susreti s knjievnicima i
ilustratorima u koli ili narodnim knjinicama, djeji knjievni, filmski,
edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci
- iskazuje svia li
mu se kulturni
dogaaj
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje kulturne
dogaaje i izdvaja
dijelove koji su mu
bili zanimljivi
- iskazuje miljenje
o kulturnim
dogaajima i izdvaja
to mu je bilo
zanimljivo
- samostalno
iskazuje miljenje o
kulturnim
dogaajima
potkrepljujui svoje
miljenje
primjerima
uenika, aktiviranje steenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga uenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga ukljuivanja uenika u
kulturni i drutveni ivot zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti oekivanoga ishoda jest uenika mapa u kojoj uenik tijekom kolske godine samostalno biljei i prati vlastite aktivnosti. Prati se i
potie individualni razvoj uenika. Preporuuje se dvaput na godinu zajedniki posjet uenika i uitelja odreenomu izabranom sadraju.
57

A. 3. 1
Uenik razgovara u
skladu sa zadanom
ili slobodno
odabranom
temom, izraava
svoje potrebe, misli
i osjeaje te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- tijekom razgovora izraava svoje misli, osjeaje i potrebe u skladu s
komunikacijskom situacijom
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije: vrnjaki razgovor, razgovor
sa starijim osobama
- prikladno se izraava u razgovoru sa starijim osobama iz kolskoga okruja
- razgovara o sluanome/itanom tekstu i izrie svoje miljenje
- rabi nove rijei povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i
temom razgovora kao dio aktivnoga rjenika
- tekstne vrste: razgovorne igre, telefonski razgovor, spontani razgovor,
usmena improvizacija
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
odgovara na
postavljena pitanja
u skladu sa
zadanom temom u
poznatoj
komunikacijskoj
situaciji i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- prema
smjernicama
razgovara u skladu
sa zadanom temom,
izraava svoje
potrebe, misli i
osjeaje te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- razgovara u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom,
izraava svoje
potrebe, misli i
osjeaje te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- samostalno
zapoinje razgovor i
razgovara u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom,
izraava svoje
potrebe, misli i
osjeaje te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
PREPORUKA: Uenik se tijekom razgovora slobodno izraava. Nakon razgovora ueniku se diskretno objasni u emu je pogrijeio i poui ga se nainima otklanjanja pogreaka.
A. 3. 2
Uenik aktivno
slua tekstove
jednostavnih
struktura i
prepriava sadraj
sluanoga teksta.
- slua s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura

- slua tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
- izraava svoje misli i osjeaje o sluanom tekstu (crteom, pismom, govorom,
pokretom)
- prepoznaje neverbalne znakove aktivnog sluanja: uspostavlja kontakt oima,
slijedi jednu, dvije ili vie uputa, slua sugovornika s izrazom interesa
- izdvaja nepoznate rijei, pretpostavlja znaenje rijei prema kontekstu
- izdvaja kljune rijei i glavnu ideju sluanoga teksta
- razlikuje i izdvaja potrebne injenice, potrebne podatke i vane pojedinosti iz
sluanoga teksta
- prepriava sluani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini
- oblikuje saetu poruku sluanoga teksta
- izrie miljenje o sluanome tekstu
- slua s
razumijevanjem
tekstove
jednostavnih
struktura i uz
pomo uitelja
odgovora na pitanja
o tekstu
- aktivno slua
tekstove
jednostavnih
struktura i
prepoznaje vane
podatke u tekstu
- aktivno slua
tekstove
jednostavnih
struktura i izdvaja
vane podatke iz
teksta
- aktivno slua
tekstove
jednostavnih
struktura, izdvaja
vane podatke iz
teksta i samostalno
prepriava tekst
PREPORUKA: Uenike postupno razvija vjetine aktivnog sluanja (uspostavlja kontakt oima, slijedi jednu, dvije ili vie uputa, slua sugovornika s izrazom interesa).
58
A. 3. 3
Uenik govori kratke
tekstove
jednostavnih
struktura i razlikuje
uvodni, sredinji i
zavrni dio
govornoga teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili
slobodno odabranoj temi
- razlikuje okruja u kojima se govor odvija: obitelj, uionica, pozornica...
- razlikuje privatni i javni govor
- prepoznaje uvod, sredinji i zavrni dio teksta
- oblikuje govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, sredinji dio, zakljuak
- pripovijeda dogaaje i nie ih kronoloki
- oblikuje kratku obavijest i izvjee
- sudjeluje u stvaranju zajednike stvaralake prie
- slui se novim rijeima povezanima s komunikacijskom situacijom i temom
govora
- prepoznaje humor i koristi se njegovim stilskim obiljejima u govoru
- primjenjuje govorne vrednote: modulira glas i glasnou govora
- tono izgovara rijei
- tono izgovara prototipne i este rijei koje su dio aktivnoga rjenika u kojima
su glasovi , , d, , ije/je/e/i
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
govori kratke
tekstove
jednostavnih
struktura
- prema
smjernicama govori
kratke tekstove
jednostavnih
struktura i uz
pomo uitelja
oblikuje uvodni,
sredinji i zavrni
dio teksta
- govori kratke
tekstove
jednostavnih
struktura i prema
smjernicama
oblikuje govor
(uvod, sredinji dio
i zakljuak)
- govori kratke
tekstove
jednostavnih
struktura i
samostalno oblikuje
govor
- tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, poruka, molba, obavijest, izvjee,

vijest, opis predmeta ili lika, prezentacijski kratki govor
PREPORUKA: Da bi se potaknuo razvoj samopouzdanja i samoinicijativnosti uenika tijekom govora, uenik se slobodno izraava bez prekidanja i ispravljanja uitelja. Nakon govora ueniku se
diskretno objasni u emu je pogrijeio i poui ga se nainima otklanjanja pogreaka u govoru. Uenika se pouava govornim vrednotama: izraajnosti i jasnoi izraavanja, intonaciji, prilagodljivosti
glasa te primjerenoj uporabi rjenika.
A. 3. 4
Uenik ita tekst s
razumijevanjem i
pronalazi vane
podatke u tekstu.
- ita razliite vrste tekstova s razumijevanjem

- uoava grafiku strukturu teksta
- odgovara na pitanja o proitanome tekstu
- postavlja pitanja o proitanome tekstu
- pretpostavlja znaenje nepoznatih rijei na temelju konteksta
- pronalazi vane podatke u tekstu
- pronalazi i tumai podatke u grafikim prikazima i isprekidanim tekstovima
- prepriava tekst
- izraajno ita razliite tekstove
- ita kratki tekst s

razumijevanjem i
uz pomo uitelja
pronalazi vane
podatke u tekstu
- ita tekst s
razumijevanjem i
prema smjernicama
pronalazi vane
podatke u tekstu
- ita tekst s
razumijevanjem,
pronalazi vane
podatke iz teksta i
objanjava itani
tekst
- ita tekst s
razumijevanjem,
pronalazi vane
podatke iz teksta te
izraava svoje
miljenje o itanome
tekstu
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, obavijesni tekstovi, isprekidani

tekstovi
PREPORUKA: Uenik svakodnevno ita naglas i u sebi. Uenici vjebaju izraajno itanje razliitih vrsta tekstova. Tijekom itanja uitelj pouava uenike razliitim strategijama itanja da bi uenik
razvio vjetine itanja s razumijevanjem.
59
A. 3. 5
Uenik pie
voenim pisanjem
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa zadanom ili
slobodno
odabranom temom
te primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
jezinomu razvoju.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- pie kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno
odabranoj temi
- pie prema predlocima za uvjebavanje pisanja
- pie voenim pisanjem prema kompozicijskom planu (uvod, glavni dio,
zakljuak)
- oblikuje i pie razliite kratke tekstove: pravila, upute, obavijesti, pisma,
dnevnici
- rabi nove rijei kao dio aktivnoga rjenika
- provjerava pravopisnu tonost i slovopisnu itkost u pisanju
- prepoznaje i ispravlja pogreke u tekstu
- pie prototipne i este rijei koje su dio aktivnoga rjenika u kojima su glasovi
, , d, , ije/je/e/i
- rastavlja rijei na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- pie veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zaviaju,
nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja vielanih imena s kojima uenik dolazi u doticaj
- pie dvotoku i zarez u nabrajanju
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
pie kratke
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
te uz pomo
uitelja primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
jezinomu razvoju
- prema
smjernicama pie
kratke tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
te uz odstupanja
primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
jezinomu razvoju
- samostalno pie
voenim pisanjem
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
te primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
jezinomu razvoju
- samostalno pie
voenim pisanjem
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu sa
zadanom ili
slobodnom temom,
grafiki organizira
tekst i bez
odstupanja
primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
jezinomu razvoju
- tekstne vrste: popis, dnevnik, pravila, upute, obavijest, izvjee, opis,

sastavak, prie prema nizu slika, tekst estitke i razglednice, kratko pismo
PREPORUKA: Pri pouavanju pisanja valja slijediti faze procesa pisanja: pripremna faza (pripremanje za pisanje sastavka), faza pisanja po planu, faza usavravanja napisanog sastavka (prepravljanje,
ispravljanje, dorada) te faza predstavljanja sastavka javnosti. Uitelj priprema nastavne materijale na temelju analize potreba uenika: metodiki predloci za pisane i pismene vjebe, vjebe sreivanja
reenica/teksta, vjebe dopunjavanja reenica/teksta, vjebe skraivanja reenica/teksta, vjebe prepisivanja s preinakama.
A. 3. 6
Uenik tono
upotrebljava rijei u
sintagmama i
reenicama te ih
povezuje u kratki
vezani tekst.

- objanjava znaenje odreene rijei s obzirom na kontekst reenice
- rabi nove rijei kao dio aktivnoga rjenika
- trai objanjenje nepoznatih rijei u djejem rjeniku
- izabire rijei u skladu s komunikacijskom situacijom
- prepoznaje prototipne imenice, glagole i pridjeve koji imaju konkretno
znaenje povezano s neposrednom stvarnou
- prepoznaje prototipne i este umanjenice i uveanice
- usvaja lingvistiki pojam imenica, glagol, pridjev na prototipnim rijeima
- funkcionalno upotrebljava sve vrste rijei prema vlastitome jezinom razvoju
- uz pomo uitelja
skladu sa
znaenjem te ih
povezuje u
jednostavne izraze
i reenice
- prema
smjernicama
sintagmama i
reenicama te ih uz
pomo uitelja
povezuje u kratki
tekst u skladu sa
svakodnevnim
komunikacijskim
situacijama
- samostalno
sintagmama i
reenicama te ih
prema smjernicama
povezuje u kratki
tekst u skladu sa
svakodnevnim
komunikacijskim
situacijama
- samostalno
sintagmama i
reenicama te ih
samostalno povezuje
u kratki tekst u
skladu s
svakodnevnim
komunikacijskim
situacijama
60
A. 3. 7
Uenik prepoznaje
razliku izmeu
zaviajnoga govora i
standardnoga
hrvatskoga jezika.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome hrvatskom jeziku i
zaviajnome govoru
- opisuje zaviajni govor
- ita i slua tekstove na kajkavskome, akavskom i tokavskom narjeju
- govori i pie literarne tekstove na mjesnome/zaviajnom govoru
- istrauje u mjesnim knjinicama i zaviajnim muzejima tekstove vezane uz
jezini identitet i batinu
- popisuje rijei zaviajnoga govora i sastavlja djeji zaviajni rjenik
- slui se normativnim prirunicima prilagoenim jezinomu razvoju uenika
- prepoznaje povijesne jezine dokumente i spomenike kao kulturnu batinu
mjesta/zaviaja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
uoava razliku
izmeu rijei na
zaviajnome
govoru i
standardnome
hrvatskom jeziku
- uz pomo uitelja
uoava razliku
izmeu zaviajnoga
govora i
standardnoga
hrvatskog jezika
- prema
smjernicama
opisuje razlike
izmeu zaviajnoga
govora i
standardnoga
hrvatskog jezika
izmeu zaviajnoga
govora i
standardnoga
hrvatskoga jezika,
uoava vanost
uenja hrvatskoga
standardnog jezika
PREPORUKA: Uitelj u pouavanju treba razvijati pozitivan odnos prema zaviajnome govoru te poticati jezino izraavanje na mjesnome/zaviajnom govoru. Postupno upoznaje uenike s
normativnim prirunicima (pravopis, gramatika, rjenik) prilagoenima dobi uenika i njihovim koritenjem.
B. 3. 1
Uenik iskazuje i
objanjava svoja
zapaanja, misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta
te povezuje sadraj
i temu teksta s
vlastitim
iskustvom.
- objanjava zapaanja, misli i osjeaje nakon itanja/sluanja knjievnoga

teksta
- razgovara s ostalim uenicima o vlastitome doivljaju teksta
- usporeuje svoja zapaanja, misli i osjeaje nakon sluanja/itanja knjievnog
teksta sa zapaanjima, mislima i osjeajima ostalih uenika
vlastiti doivljaj
- povezuje temu i sadraj teksta s vlastitim iskustvom
- iskazuje miljenje o postupcima likova iz knjievnoga teksta
knjievnome tekstu
likova, uvodi nove likove, sudjeluje u prii
- uz poticaj iskazuje
svoje misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta
- iskazuje svoja
zapaanja nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta
te povezuje temu i
sadraj teksta s
vlastitim iskustvom
- iskazuje i
usporeuje svoja
zapaanja, misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnog teksta
sa zapaanjima
ostalih uenika,
povezuje temu i
sadraj teksta s
vlastitim iskustvom
- iskazuje,
usporeuje i
objanjava svoja
zapaanja, misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnog teksta,
navodi slinosti i
razlike izmeu
knjievnoga teksta i
vlastitoga iskustva
61
B. 3. 2
Uenik ita
knjievni tekst s
razumijevanjem i
prepoznaje obiljeja
knjievnog teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje realistinu priu ili pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku,
igrokaz i djeji roman po obliku i sadraju
- prepoznaje i izdvaja temu knjievnoga teksta
- odgovara na pitanja o opisanome dogaaju, liku, situaciji u knjievnome
tekstu
- opisuje situacije, dogaaje i likove u knjievnim tekstovima
- prepoznaje redoslijed dogaaja
- prepoznaje poetak, sredinji dio i zavretak prie
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- prepoznaje glavne i sporedne likove u prii
- odreuje osnovna obiljeja lika prema izgledu, ponaanju i govoru
- odgovara na pitanja o proitanoj pjesmi
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje pjesnikovu igru rijeima i ludistike elemente u pjesmi za djecu
- uoava obiljeja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja rijei koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- zapaa ritam i rimu u poeziji za djecu
- zapaa ponavljanja u stihu, kitici ili pjesmi
- zapaa brzi i spori ritam u pjesmi
- razlikuje dijelove pjesme (stih, kitica)
- prepoznaje pjesnike slike
- ita kratki knjievni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta
primjereno poetnom svladavanju vjetine itanja
- prepriava knjievni tekst svojim rijeima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- ita knjievni
tekst i uz pomo
uitelja odgovara
na pitanja o tekstu
- ita knjievni
tekst, samostalno
odgovara na pitanja
i prema
smjernicama
prepoznaje obiljeja
knjievnoga teksta
- ita knjievni
tekst, samostalno
odgovara na pitanja
i prepoznaje
obiljeja
knjievnoga teksta
- ita knjievni tekst,

prepoznaje obiljeja
knjievnoga teksta i
izraava svoja
razmiljanja
potkrepljujui ih
primjerima iz teksta
PREPORUKA: Uitelj svakodnevno planira vrijeme za itanje knjievnih tekstova i organizira aktivnosti prianja / itanja naglas cijelomu razredu, itanja u manjim grupama i samostalnoga itanja
naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni uenikovim recepcijskim, doivljajnim i spoznajnim mogunostima te tematski povezani s interesima uenika i njegovom ivotnom stvarnou.
62
B. 3. 3
Uenik uoava
vrijednosti
knjievnoga teksta
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- uoava i izdvaja vrijednosti koje je uoio u knjievnome tekstu
- iskazuje to mu je u tekstu lijepo
- uoava pozitivne ivotne vrijednosti u tekstu
- uoava dobre i loe postupke likova
- razgovara o postupcima likova u knjievnome tekstu
- prepoznaje pozitivne osobine likova u knjievnome tekstu
- razgovara s ostalim uenicima o vrijednostima u knjievnome tekstu
- navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito miljenje o vrijednosti
knjievnoga teksta
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
uoava vrijednost
knjievnoga teksta
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu
- prema
smjernicama
uoava vrijednosti
knjievnoga teksta
u odabranim
dijelovima teksta s
jasno istaknutim
vrijednostima
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu
- uoava vrijednosti
knjievnoga teksta i
izrie svoja
razmiljanja o
uoenim
vrijednostima
primjereno
recepcijskim
sposobnostima i
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu.
- uoava vrijednosti
knjievnoga teksta,
iskazuje miljenje o
proitanome
knjievnom tekstu,
navodi dijelove
teksta s jasno
istaknutim
vrijednostima
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu
tekstne vrste: pria, bajka, basna, pjesma, igrokaz, djeji roman
B. 3. 4
Uenik redovito ita
iz uitka i prema
vlastitome interesu
te razlikuje vrste
knjiga za djecu.
- svakodnevno ita iz uitka i redovito posuuje knjige iz kolske ili narodne

knjinice
- razvija itateljske navike kontinuiranim itanjem i motivacijom za itanjem
razliitih anrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku pria i djeji roman
- razlikuje djeje rjenike, enciklopedije i leksikone i slui se njima
- sudjeluje u radionicama za poticanje itanja u knjinici
- izrauje popis proitanih knjiga
- redovito izlae svoj izbor za itanje ostalim uenicima
- objanjava razloge vlastitoga izbora knjiga za itanje
- preporuuje ostalim uenicima knjige koje je proitao i koje su mu bile
zanimljive
- razgovara o izabranome i proitanom knjievnom djelu koje je proitalo vie
uenika
- izabire tekstove prema interesu sa ireg popisa predloenih knjievnih
tekstova za itanje
- uz pomo uitelja
i knjiniara izabire
knjige za itanje i
ita prema
vlastitome interesu
- izabire knjige za
itanje, ita prema
vlastitome interesu
i prepoznaje vrstu
knjige za djecu
- izabire knjige za
itanje, redovito
ita iz uitka i
prema vlastitome
interesu te
prepoznaje vrste
knjiga za djecu
- izabire knjige za
itanje, ita iz uitka
i prema vlastitome
interesu, razlikuje
vrste knjiga za djecu
i preporuuje
proitane knjige
drugim uenicima
PREPORUKA: ita najmanje jedno knjievno djelo godinje prema vlastitome izboru, a preporuuje se vie knjievnih djela sa ireg popisa predloenih tekstova za cjelovito itanje. Svakodnevno
63
B. 3. 5
Uenik se
stvaralaki izraava
prema vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima i
doivljajima
tijekom nastavnoga
procesa.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- uz pomo uitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima
dolazi do izraaja kreativnost i originalnost, stvaralako miljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezinom razvoju i dinamici uenja,
potaknut razliitim iskustvima i doivljajima na nastavi i u svakodnevnom
ivotu
- povezuje jezine djelatnosti, aktivnu uporabu rjenika i temeljna znanja sa
- nudi inovativne odgovore potaknut razliitim iskustvima i doivljajima
- sudjeluje u razgovoru o svojim radovima s ostalim uenicima i uiteljem
samovrednovanju
osmiljava scenografiju, izrauje kostime, izraava se pokretom i plesom, crta
slikovnicu i dr.
DOBRA
-
VRLO DOBRA
-
IZNIMNA
-
PREPORUKA: Ovim je ishodom ueniku ponuen stvaralaki nain izraavanja i mogunost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukiji od provjere znanja. Ishod se moe ostvarivati
tehnologije.
64
KULTURA I MEDIJI
C. 3. 1
Uenik pronalazi
podatke u
obavijesnome
tekstu iz razliitih
izvora primjerenih
dobi uenika.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- izabire i ita tekstove u zabavno-pounim asopisima i knjigama za djecu te
edukativnim internetskim stranicama
- razlikuje obavijesne tekstove od knjievnih tekstova
- prepoznaje razliite izvore informacija
- pronalazi podatke u jednome od izvora informacija prema svojim interesima i
potrebama
- usporeuje i provjerava informacije iz razliitih izvora
- izdvaja kljune podatke iz teksta
- objanjava sadraj teksta
- preporuuje ostalim uenicima obavijesne tekstove koje je proitao i koji su
mu bili zanimljivi
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
prepoznaje kljuni
podatak u
obavijesnome
tekstu
primjerenome
razvoju italake
pismenosti
- prema
smjernicama
prepoznaje i izdvaja
kljune podatke u
kratkome tekstu
primjerenome
razvoju italake
pismenosti
- prema
smjernicama
izdvaja kljune
podatke i poruku u
tekstu
primjerenome
razvoju italake
pismenosti
- samostalno izdvaja
i navodi kljune
podatke i poruku u
tekstu primjerenome
razvoju italake
pismenosti
- tekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju italake pismenosti,

vijest, obavijest, izvjee, novinski lanak primjeren razvoju italake
pismenosti i spoznajnim mogunostima uenika, isprekidani tekstovi:
- izvori informacija: strunjaci i predavai; kolske ili narodne/gradske
knjinice; obavijesni tekstovi u prirunicima, knjigama, djejim asopisima,
novinama; internet, radio, televizija
65
C. 3. 2
Uenik razlikuje
vrste medija
primjerene dobi i
interesima, izabire
medijske sadraje te
iskazuje miljenje o
medijskim
sadrajima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje vrste medija primjerene djeci
- izdvaja i izabire medijske sadraje i razgovara o njima
- izdvaja omiljene medijske sadraje
- opisuje medijske sadraje
- iskazuje miljenje o medijskim sadrajima
- gleda i slua animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadrajno
primjerene recepcijskim i spoznajnim mogunostima uenika
- pripovijeda kratku filmsku priu nakon gledanja filma
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje film od kazaline predstave, televizijske emisije i dramske serije
- zamjeuje slinosti i razlike izmeu knjievnoga djela, kazaline predstave i
filma nastalih prema knjievnome djelu
emisije za djecu
- slua zvune prie
- opisuje sadraj edukativnih digitalnih medija primjerenih dobi
- opisuje sadraj interaktivnih digitalnih medija primjerenih dobi
- samostalno i redovito ita tekstove u knjievnim i zabavnopounim
asopisima za djecu i iskazuje miljenje o njima
- ita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- kreira kroz igru vlastite uratke potaknute odreenim medijskim sadrajem
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prepoznaje
razliite medije i
medijske sadraje
- nabraja vrste
medija, opisuje
medijske sadraje i
izdvaja omiljene
medijske sadraje
- razlikuje vrste
medija, opisuje
medijske sadraje,
izdvaja omiljene i
iskazuje svoje
miljenje o njima
- opisuje medijske
sadraje kojima je
izloen, izdvaja
omiljene, iskazuje
svoje miljenje o
njima i kroz igru
kreira vlastite uratke
potaknute
odreenim
sadrajem
-tekstne vrste: djeji asopisi, strip za djecu, kazaline predstave za djecu,

animirani, dokumentarni i igrani filmovi tematski i sadrajno primjereni
recepcijskim i spoznajnim mogunostima uenika, edukativni i interaktivni
digitalni mediji primjereni dobi i interesima uenika, televizijske emisije za
djecu, radijske emisije za djecu
66
C. 3. 3
Uenik razlikuje
kulturne dogaaje
koje posjeuje i
iskazuje svoje
miljenje o njima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- posjeuje kulturne dogaaje i sudjeluje u njima
- iskazuje svoje miljenje o kulturnome dogaaju
- iskazuje svoj doivljaj tijekom kulturnoga dogaaja crteom, slikom, govorom
ili kratkim tekstom
- iskazuje svia li
mu se kulturni
dogaaj ili ne
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje kulturni
dogaaji koji je
posjetio i izdvaja
to mu se svia i
to mu se ne svia.
- razlikuje kulturne
dogaaje i iskazuje
miljenje o
kulturnome
dogaaju koji je
posjetio
- iskazuju miljenje o
kulturnome
dogaaju i
potkrepljuje svoje
miljenje primjerima

ilustratorima u koli ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjinicama, djeji
knjievni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni
djeci
uenika, aktiviranje steenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga uenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga ukljuivanja uenika u kulturni i
drutveni ivot zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti oekivanoga ishoda jest uenika mapa u kojoj uenik tijekom kolske godine samostalno biljei i prati vlastite aktivnosti. Prati se i potie
67

ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 4. 1
Uenik razgovara i
raspravlja u skladu
sa zadanom ili
slobodno
odabranom temom i
potuje pravila
uljudnoga
ophoenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- tijekom razgovora izraava svoje misli, osjeaje i potrebe u skladu s
komunikacijskom situacijom
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije: vrnjaki razgovor, razgovor
sa starijim osobama
- prikladno se izraava u razgovoru sa starijim osobama iz kolskoga okruja
- razgovara o sluanome/itanom tekstu i izrie svoje miljenje
- sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje misli i zapaanja
- rabi nove rijei povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i
temom razgovora kao dio aktivnoga rjenika
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
razgovora u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
potujui pravila
uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
potujui pravila
uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara i prema
smjernicama
raspravlja u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
potujui pravila
uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara i
raspravlja u skladu
sa zadanom ili
slobodnom temom
potujui pravila
uljudnoga
ophoenja
- tekstne vrste: razgovorne igre, spontani razgovor, usmena improvizacija,

spontana rasprava
PREPORUKA: Uenik se tijekom razgovora slobodno izraava. Nakon razgovora ueniku se diskretno objasni u emu je pogrijeio i poui ga se nainima otklanjanja pogreaka.
68
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 4. 2
Uenik aktivno slua
razliite vrste
tekstova, prepriava
sluani tekst te
izdvaja kljune
podatke.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- slua s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura
- slua tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa
- primjenjuje neverbalne znakove aktivnoga sluanja: uspostavlja kontakt
oima, slijedi jednu, dvije ili vie uputa, slua sugovornika s izrazom interesa
- izraava svoja miljenja i stavove o sluanome tekstu primjereno dobi
- usporeuje miljenja i stavove o sluanome tekstu s drugim uenicima
- izdvaja nepoznate rijei, pretpostavlja znaenje rijei prema kontekstu
- izdvaja kljune rijei i glavnu ideju sluanoga teksta
- razlikuje i izdvaja potrebne injenice, potrebne podatke i vane pojedinosti iz
sluanoga teksta
- prepriava sluani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini
- oblikuje vezani tekst o sluanome tekstu
- oblikuje saetu poruku sluanoga teksta
- izrie miljenje o sluanom tekstu
- tekstne vrste i izvori: kratki tekstovi jednostavnih struktura, lingvometodiki
- slua s
razumijevanjem
razliite vrste
tekstova i uz
pomo uitelja
izdvaja kljune
podatke iz teksta
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua
razliite vrste
tekstova, prema
smjernicama
izdvaja kljune
podatke iz teksta i
prepriava sluani
tekst
- aktivno slua
razliite vrste
tekstova i izraava
svoje miljenje i
stavove o
sluanome tekstu
- aktivno slua
razliite vrste
tekstova i izraava
svoje miljenje i
stavove o sluanome
tekstu te ih
usporeuje s
miljenjima drugih
PREPORUKA: Uenike postupno razvija vjetine aktivnog sluanja (uspostavlja kontakt oima, slijedi jednu, dvije ili vie uputa, slua sugovornika s izrazom interesa).
A. 4. 3
Uenik govori kratke
tekstove
jednostavnih
svrhom govorenja.
- oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura

- razlikuje razliite svrhe govorenja: predstavljanje, estitanje, isprika, zahvala,
molba, prijedlog, zapovijed
- razlikuje privatni i javni govor
- organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, sredinji dio, zakljuak
- slui se novim rijeima u skladu s temom govora i komunikacijskom
situacijom
- prepoznaje vanost neverbalne komunikacije pri govorenju: uspostavlja
kontakt oima i mimikom
- tono izgovara rijei
- izgovara prototipne i este rijei koje su dio aktivnog rjenika u kojima su
- potuje drutveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u razliitim
ivotnim situacijama
- tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, poruka, molba,obavijest, izvjee,
vijest, opis (realistian i slikovit), prezentacijski kratki govor
- prema modelu
govori kratke
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom
govorenja
- uz pomo uitelja
govori kratke
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom
govorenja
- prema
smjernicama
govori kratke
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom
govorenja
- samostalno govori
kratke tekstove
jednostavnih
svrhom govorenja
Preporuka: Da bi se potaknuo razvoj samopouzdanja i samoinicijativnosti uenika tijekom govora, uenik se slobodno izraava bez prekida i ispravljanja uitelja. Nakon govora ueniku se diskretno
objasni u emu je pogrijeio i poui ga se nainim otklanjanja pogreaka u govoru. Uenika se pouava govornim vrednotama: izraajnosti i jasnoi izraavanja, intonaciji, prilagodljivosti glasa te
primjerenoj uporabi rjenika.
69
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 4. 4
Uenik ita tekst s
razumijevanjem,
izdvaja i tumai
vane podatke iz
teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita s razumijevanjem razliite vrste tekstova primjerenih dobi i jezinomu
razvoju
- razlikuje grafike dijelove teksta
- izdvaja vane podatke iz teksta
- analitiki ita obavijesne tekstove
- izdvaja kljune rijei iz teksta
- prepriava tekst
- objanjava temeljno znaenje teksta
- objanjava nepoznate rijei: na temelju voenoga razgovora, zakljuivanja na
temelju konteksta, uporabom rjenika tijekom itanja teksta
- samostalno pronalazi tekstove u skladu sa zadatkom
- tumai podatke u grafikim prikazima i isprekidanim tekstovima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- ita tekst s
razumijevanjem,
razlikuje dijelove
teksta, odgovara na
postavljena pitanja
o tekstu i uoava
temeljno znaenje
proitanoga teksta
- ita tekst s
razumijevanjem,
razlikuje dijelove
teksta, izdvaja
vane podatke iz
teksta i prema
smjernicama
opisuje temeljno
znaenje
proitanoga teksta
- ita s
razumijevanjem,
razlikuje dijelove
teksta, izdvaja
vane podatke iz
teksta i opisuje
temeljno znaenje
proitanoga teksta
- ita tekst s
razumijevanjem,
razlikuje dijelove
teksta, izdvaja vane
podatke iz teksta i
tumai temeljno
znaenje
proitanoga teksta
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, obavijesni tekstovi, isprekidani

teksta
PREPORUKA: Uenik svakodnevno ita naglas i u sebi. Uenici vjebaju izraajno itanje razliitih vrsta tekstova. Tijekom itanja uitelj pouava uenike razliitim strategijama itanja da bi uenik
razvio vjetine itanja s razumijevanjem.
70
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 4. 5
Uenik pie voenim
pisanjem tekstove
jednostavnih
svrhom i
primateljem te
primjenjuje
pravopisna pravila
primjerena
jezinomu razvoju.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i pie sastavak prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi prema
razliitim modelima voenoga pisanja
- pie prema predlocima za uvjebavanje pisanja
- pie krae tekstove o predmetu ili slici, izvornoj stvarnosti
- pie prema kompozicijskome planu
- pie biljeke
- provjerava slovopisnu itkost u pisanju
- prepoznaje i ispravlja pogreke u tekstu
- ralanjuje i prosuuje vlastiti tekst prema zadanim kriterijima
- pie prema predlocima za ovladavanje gramatikom (morfolokom,
sintaktikom i leksikom) i stilistikom normom (na poetnoj funkcionalnoj
razini) potrebnom za strukturiranje teksta
- slui se novim rijeima kao dijelom aktivnoga rjenika
- pie prototipne i este rijei koje su dio aktivnog rjenika u kojima su glasovi
, , d, , ije/je/e/i
- rastavlja rijei na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- pie veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u
zaviaju, nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja vielanih imena s kojima uenik dolazi u doticaj
- pie dvotoku i zarez u nabrajanju
- pravilno pie pokrate vielanih naziva
- razlikuje upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotoku, crticu i
navodnike u pisanju upravnog govora
- pravilno pie posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
- pie oznake za mjerne jedinice
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
i prema planu pie
kratke tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom i
primateljem
- prema modelu
pie kratke
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom i
primateljem
- prema
smjernicama pie
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom i
primateljem
- samostalno pie
tekstove
jednostavnih
svrhom i
primateljem, grafiki
organizira tekst
- tekstne vrste: biljeka, pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu, slikovit i
stvaran opis predmeta ili lika, obavijest, izvjee, tekst estitke i razglednice,
pismo, SMS poruka, poruka elektronike pote
PREPORUKA: Pri pouavanju pisanja valja slijediti faze procesa pisanja: pripremna faza (pripremanje za pisanje sastavka), faza pisanja po planu (prva inaica i ostale inaice), faza usavravanja
napisanog sastavka (prepravljanje, ispravljanje, dorada) te faza predstavljanja sastavka javnosti.
71
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 4. 6
Uenik povezuje
rijei u sintagmu,
reenicu i tekst
jednostavnih
struktura uz
funkcionalnu
primjenu jezinih
znanja.
A. 4. 7
Uenik objanjava
razliku izmeu
zaviajnoga govora i
standardnoga
hrvatskog jezika.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

- prepoznaje prototipne i este sinonimne i antonimne rijei u tematskim
skupinama
- pravilno rabi rijei i strukturira reenice u zadanome kontekstu
- objanjava znaenje odreene rijei s obzirom na kontekst reenice
- trai objanjenje nepoznatih rijei u djejem rjeniku
- razlikuje imenice kojima se imenuje bie i stvar u tekstu
- prepoznaje glagol u reenici prema pitanjima to netko radi?, to se dogaa?
- razlikuje glagole kao rijei koje izriu to tko radi ili to se dogaa u tekstu
- razlikuje pridjeve kao rijei koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje
Kakvo je to? i ije je to?
- dopunjuje reenice izraavajui okolnost glagolske radnje: nain
- pravilno oblikuje jedninu i mnoinu imenica, umanjenice i uveanice u govoru
i pismu
- pravilno oblikuje prolo, sadanje i budue vrijeme u govoru i pismu
- pravilno upotrebljava rijei za proirivanje reeninoga niza (pridjevi, prilozi,
veznici) prema vlastitome jezinom razvoju
- funkcionalno upotrebljava sve vrste rijei u skladu s dinamikom uenja i
jezinoga razvoja
- uz pomo uitelja
oblikuje sintagme i
reenice te
funkcionalno
primjenjuje jezina
znanja uz
odstupanja
- uz pomo uitelja
oblikuje sintagme,
reenice i kratki
tekst te
funkcionalno
primjenjuje jezina
znanja uz
odstupanja
- prema
smjernicama
oblikuje reenice i
kratki tekst te
funkcionalno
primjenjuje jezina
znanja uz
odstupanja
- samostalno
oblikuje reenice i
kratki tekst te
funkcionalno
primjenjuje jezina
znanja uz
odstupanja
- razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome hrvatskom jeziku i

zaviajnome govoru
- opisuje zaviajni govor
- ita i slua tekstove na kajkavskome, akavskom i tokavskom narjeju
- govori i pie literarne tekstove na mjesnome/zaviajnom govoru
- primjenjuje normu hrvatskoga standardnoga jezika u javnoj komunikaciji
primjerenu jezinomu razvoju i dinamici uenja
- istrauje tekstove vezane uz jezini identitet i batinu u mjesnim knjinicama
i zaviajnim muzejima
- popisuje rijei zaviajnoga govora i sastavlja djeji zaviajni rjenik
- slui se normativnim prirunicima prilagoenim jezinomu razvoju uenika
- prepoznaje povijesne jezine dokumente i spomenike kao kulturnu batinu
mjesta/zaviaja
- uz pomo uitelja
prepoznaje razliku
izmeu zaviajnoga
govora i
standardnoga
hrvatskog jezika te
uoava vanost
uenja hrvatskoga
standardnog jezika i
pozitivnoga odnosa
prema zaviajnome
govoru
- uz pomo uitelja
opisuje zaviajni
govor i prepoznaje
razliku izmeu
zaviajnoga govora
i standardnog
hrvatskog jezika te
uoava vanost
uenja hrvatskoga
pozitivnoga odnosa
prema zaviajnome
govoru
- prema
smjernicama
opisuje zaviajni
govora i objanjava
razliku izmeu
zaviajnog govora i
standardnoga
hrvatskog jezika te
uoava vanost
uenja hrvatskoga
pozitivnoga odnosa
prema zaviajnome
govoru
- samostalno opisuje
zaviajni govor i
objanjava razliku
izmeu zaviajnoga
govora i
standardnoga
hrvatskog jezika te
uoava vanost
uenja hrvatskoga
pozitivnoga odnosa
prema zaviajnome
govoru
PREPORUKA: Uitelj u pouavanju treba razvijati pozitivan odnos prema zaviajnom govoru te potie jezino izraavanje na mjesnome/zaviajnom govoru.
72
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 4. 1
Uenik objanjava
svoja zapaanja,
misli i osjeaje
nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
povezuje sadraj,
temu i motive teksta
s vlastitim
iskustvom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- izraava svoj doivljaj knjievnoga teksta usmeno, pisano, crteom, pokretom

- iznosi svoja zapaanja o knjievnome tekstu
- razgovara s ostalim uenicima o vlastitome doivljaju teksta
- povezuje knjievni tekst s vlastitim iskustvom
- povezuje temu i motive teksta s vlastitim iskustvom
- objanjava i usporeuje svoja zapaanja, misli i osjeaje nakon
sluanja/itanja knjievnoga teksta s mislima i osjeajima drugih uenika
likova, uvodi nove likove, sudjeluje u prii i sl.
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
izraava svoje misli
i osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta
- objanjava svoja
zapaanja, misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnoga teksta i
povezuje
sadraj,temu i
motive teksta s
vlastitim iskustvom
- prema
smjernicama
objanjava i
usporeuje svoja
zapaanja, misli i
osjeaje nakon
sluanja/itanja
knjievnog teksta s
mislima i
osjeajima drugih
uenika te povezuje
sadraj, temu i
motive teksta s
vlastitim iskustvom
- objanjava svoje
misli i osjeaje
nakon
sluanja/itanja
knjievnog teksta,
usporeuje ih s
mislima i osjeajima
drugih uenika te
povezuje sadraj,
temu i motive teksta
s vlastitim
iskustvom
73
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 4. 2
Uenik ita s
razumijevanjem
knjievni tekst i
objanjava obiljeja
knjievnoga teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- zamjeuje i objanjava osnovna obiljeja pripovijetke, pjesme, bajke, basne,
zagonetke, igrokaza i djejeg romana
- odgovara na pitanja o opisanome dogaaju, liku, situaciji u knjievnome
tekstu
- odgovara na pitanja o proitanoj pjesmi
- samostalno postavlja pitanja nakon itanja prie i slua odgovore drugih na
postavljeno pitanje
- prepoznaje temu knjievnoga teksta
- prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis,
pripovijedanje
- prepoznaje redoslijed dogaaja u prii
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- odreuje osnovna obiljeja lika prema izgledu, ponaanju i govoru
- objanjava postupke likova i dogaaje u proitanome knjievnom djelu
- prepoznaje preneseno znaenje izraza ili dijelova knjievnog teksta
- prepoznaje pjesnike slike, personifikaciju i onomatopeju u knjievnome
tekstu
- prepoznaje rimu i ritam u poetskim tekstovima: ponavljanja u stihu, strofi i
pjesmi; brzi i spori ritam u pjesmi
- prepriava sadraj proitanoga djela
- prikazuje tijek dogaaja i likove u prii govorom, pismom, crteom, stripom i
pokretom
- iskazuje sadraj knjievnog teksta iz perspektive drugoga lika
- pripovijeda sadraj prie iz perspektive drugoga vremena ili mjesta
- preoblikuje fabularni tijek proitanoga knjievnoga teksta
- izraajno ita knjievne tekstove
- razlikuje knjievni tekst od neknjievnih tekstova
- objanjava razliku izmeu knjievnoga i neknjievnog teksta iste tematike
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- ita s
razumijevanjem
knjievni tekst, uz
pomo uitelja
odgovara na pitanja
o tekstu i
prepoznaje obiljeja
knjievnoga teksta
- ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
samostalno
odgovara na pitanja
i prepoznaje
obiljeja
knjievnoga teksta
- ita knjievni
tekst, samostalno
odgovara na
pitanja, navodi
obiljeja knjievnog
teksta i izraava
svoja razmiljanja o
sadraju teksta
- ita knjievni tekst,

samostalno
odgovara na pitanja,
objanjava obiljeja
knjievnog teksta i
izraava svoja
razmiljanja o
sadraju i teksta
potkrepljujui ih
primjerima iz teksta.
PREPORUKA: Uitelj svakodnevno planira vrijeme za itanje knjievnih tekstova i organizira aktivnosti itanja na glas cijelom razredu, itanja u manjim grupama i samostalnog itanja. Tekstovi su
primjereni su uenikovim recepcijskim, doivljajnim i spoznajnim mogunostima te tematski povezani s interesima uenika i uenikovom ivotnom stvarnou.
74
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 4. 3
Uenik objanjava
vrijednosti
knjievnoga teksta
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- iskazuje i objanjava svoje miljenje s obzirom na uoene vrijednosti u
knjievnome tekstu
- razgovara s ostalim uenicima o istaknutim obiljejima i vrijednostima u
knjievnome tekstu
- izdvaja dijelove teksta koji su ga se najvie dojmili
- uoava pozitivne ivotne vrijednosti u tekstu
- izdvaja dijelove teksta s istaknutim pozitivnim vrijednostima
- prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih dogaaja,
vrijedne poruke te mudre izreke i poruke
- uoava dobre i loe postupke likova
- razgovara o postupcima likova u knjievnome tekstu
- navodi argumente kojima potkrepljuju vlastito miljenje o uoenim
vrijednostima knjievnoga teksta
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
prepoznaje
vrijednost
knjievnoga teksta
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu.
- prepoznaje i
navodi vrijednosti
knjievnoga teksta
u odabranim
dijelovima teksta s
jasno istaknutim
vrijednostima
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu
- objanjava
vrijednosti
knjievnoga teksta i
izraava miljenje o
uoenim
vrijednostima
primjereno
recepcijskim
sposobnostima i
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu.
- objanjava
vrijednosti
knjievnoga teksta,
izraava miljenje o
proitanome
knjievnom tekstu
potkrepljujui ga
dijelovima teksta s
jasno istaknutim
vrijednostima
primjereno
recepcijskim
sposobnostima te
vlastitomu
itateljskom i
osobnom iskustvu
- tekstne vrste: pria, pripovijetka, bajka, basna, pjesma, igrokaz, djeji roman
B. 4. 4
Uenik redovito ita
iz uitka i prema
vlastitome interesu
te razlikuje vrste
knjiga za djecu.
- svakodnevno ita iz uitka i redovito posuuje knjige iz kolske ili narodne

knjinice
- razvija itateljske navike kontinuiranim itanjem i motivacijom za itanjem
razliitih anrova
- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku pria i djeji roman
- razlikuje djeje rjenike, enciklopedije i leksikone
- sudjeluje u radionicama za poticanje itanja u knjinici
- izrauje popis proitanih knjiga
- redovito izlae svoj izbor za itanje ostalim uenicima
- objanjava razloge vlastitoga izbora knjiga za itanje
- preporuuje ostalim uenicima knjige koje je proitao i koje su mu bile
zanimljive
- razgovara o izabranome i proitanom knjievnom djelu koje je proitalo vie
uenika
- izabire tekstove prema interesu sa ireg popisa predloenih knjievnih
tekstova za itanje
- uz pomo uitelja
i knjiniara izabire
knjige za itanje i
ita prema
vlastitome interesu
- samostalno
izabire knjige za
itanje, ita prema
vlastitome interesu
i prepoznaje vrstu
knjige za djecu
- samostalno
izabire knjige za
itanje, ita iz
uitka i prema
vlastitom interesu
te preporuuje
proitane knjige
drugim uenicima
knjige za itanje,
redovito ita iz
uitka te
preporuuje
proitane knjige
drugim uenicima
navodei razloge za
itanje
PREPORUKA: ita najmanje jedno knjievno djelo godinje prema vlastitome izboru, a preporuuje se vie knjievnih djela sa ireg popisa predloenih tekstova za cjelovito itanje. Svakodnevno
75
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 4. 5
Uenik se stvaralaki
izraava prema
vlastitom interesu
potaknut razliitim
iskustvima i
doivljajima tijekom
nastavnoga procesa.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- uz pomo uitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima
dolazi do izraaja kreativnost i originalnost, stvaralako miljenje
- nudi inovativne odgovore primjerene jezinom razvoju i dinamici uenja,
potaknut razliitim iskustvima i doivljajima na nastavi i u svakodnevnom
ivotu
- povezuje jezine djelatnosti, aktivnu uporabu rjenika i temeljna znanja sa
- nudi inovativne odgovore potaknut razliitim iskustvima i doivljajima
- sudjeluje u raspravama o svojim radovima s ostalim uenicima i uiteljem
samovrednovanju
osmiljava scenografiju, izrauje kostime, izraava se pokretom i plesom, snima
kratke filmove (klipove), crta i pie slikovnicu i sl.
DOBRA
-
VRLO DOBRA
-
IZNIMNA
-
PREPORUKA: Ovim je ishodom ueniku ponuen stvaralaki nain izraavanja i mogunost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukiji od klasine provjere znanja. Ishod se moe ostvarivati
tehnologije.
76
KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
C. 4. 1
Uenik izdvaja
kljunu poruku ili
podatak u
obavijesnome tekstu
iz razliitih medija
primjerenih dobi
uenika.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- izabire i ita tekstove u pounim asopisima za djecu, knjigama za djecu i
edukativnim internetskim stranicama
- razlikuje medije kao izvore potrebnih informacija
- razlikuje obavijesne tekstove od knjievnih tekstova
- prepoznaje kljuni podatak u tekstu
- izdvaja kljune podatke u tekstu
- objanjava podatke iz teksta
- pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na razliitim medijima
kombinirajui izvore informacija prema svojim interesima i potrebama
- objanjava i usporeuje informacije iz razliitih izvora te iskazuje miljenje o
izdvojenim podatcima
- iznosi svoja zapaanja i misli o proitanome tekstu
- preporuuje ostalim uenicima obavijesne tekstove koje je proitao i koji su
mu bili zanimljivi
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
prepoznaje kljuni
podatak u
obavijesnome
tekstu iz razliitih
medija primjerenih
dobi uenika
- prema
smjernicama
prepoznaje i izdvaja
kljune podatke u
obavijesnome
tekstu iz razliitih
medija primjerenih
dobi uenika
- izdvaja kljunu
poruku ili podatak u
obavijesnome
tekstu iz razliitih
medija primjerenih
dobi uenika
- samostalno izdvaja,
navodi i objanjava
kljunu poruku ili
podatak u
obavijesnome tekstu
iz razliitih medija
primjerenih dobi
uenika
- tekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju italake pismenosti,

vijest, obavijest, izvjee, novinski lanak primjeren razvoju italake
pismenosti i spoznajnim mogunostima uenika; isprekidani tekstovi:
- izvori informacija: strunjaci i predavai; kolske ili narodne/gradske
knjinice; obavijesni tekstovi u prirunicima, knjigama, djejim asopisima,
novinama; internet, radio, televizija
77
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
C. 4. 2
Uenik razlikuje
razliite vrste medija
primjerene dobi i
interesima, izabire
medijske sadraje te
obrazlae miljenje o
njima.
C. 4. 3
Uenik razlikuje i
opisuje kulturne
dogaaje koje
posjeuje i iskazuje
svoje miljenje o
njima.
- razlikuje vrste medija primjerene djeci

- izdvaja i izabire medijske sadraje i razgovara o njima
- iskazuje i obrazlae svoje miljenje o medijskim sadrajima
- gleda i slua animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadrajno
primjerene recepcijskim i spoznajnim mogunostima uenika
- pripovijeda kratku filmsku priu nakon gledanja filma
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje film od kazaline predstave, televizijske emisije i dramske serije
- zamjeuje slinosti i razlike izmeu knjievnoga djela, kazaline predstave i
filma nastalih prema knjievnome djelu
emisije za djecu
- samostalno i redovito ita tekstove u knjievnim i zabavno-pounim
asopisima za djecu
- slua zvune prie
- slui se edukativnim digitalnim medijima primjerenima dobi
- slui se interaktivnim digitalnim medijima primjerenima dobi
- ita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- iskazuje i obrazlae miljenje o izabranim medijskim sadrajima
- vrste medija: djeji asopisi, kazaline predstave za djecu, animirani, igrani i
dokumentarni filmovi tematski i sadrajno primjerene recepcijskim i
spoznajnim mogunostima uenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji
primjereni dobi i interesima uenika, televizijske i radijske emisije za djecu
- posjeuje i sudjeluje u kulturnim dogaajima
- razlikuje kulturne dogaaje
- iskazuje svoj doivljaj tijekom kulturnoga dogaaja crteom, slikom, govorom
ili kratkim tekstom
- iznosi svoja zapaanja, misli i osjeaje nakon posjeta kulturnom dogaaju
ilustratorima u koli ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjinicama, djeji
knjievni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni
djeci
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prepoznaje
razliite vrste
medija i izabire
medijski sadraj
- nabraja razliite
vrste medija,
izabire i opisuje
medijske sadraje
te izdvaja omiljene
medijske sadraje
- razlikuje razliite
vrste medija,
opisuje medijske
sadraje, izdvaja
omiljene te iskazuje
svoje miljenje o
njima
- razlikuje razliite
vrste medija, izabire
i opisuje medijske
sadraje kojima je
izloen, izdvaja
omiljene te
obrazlae svoje
miljenje o njima
- uz pomo uitelja
razlikuje i opisuje
kulturni dogaaj
- prema
smjernicama
opisuje kulturni
dogaaj te iskazuje
miljenje o
kulturnome
dogaaju
- razlikuje i opisuje
kulturne dogaaje
te iskazuje
miljenje o
kulturnome
dogaaju koji je
posjetio
kulturne dogaaje te
iskazuje miljenje o
kulturnome
dogaaju
potkrepljujui svoje
miljenje primjerima
Preporuka: Aktivnosti i sadraji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (lokalne zajednice i njihova ponuda drutveno-kulturnih i umjetnikih
sadraja) te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Sadraji izvanuionikoga tipa zahtijevaju pojedinani angaman svakoga uenika,
aktiviranje steenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga uenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga ukljuivanja uenika u kulturni i
drutveni ivot zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti oekivanoga ishoda jest uenika mapa u kojoj uenik tijekom kolske godine samostalno biljei i prati vlastite aktivnosti. Prati se i potie
78

A. 5. 1
Uenik razgovara
i raspravlja o
svakodnevnim
dogaajima i
svojim
interesima,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- razmjenjuje informacije, razgovara sa svrhom dobivanja informacija
- koristi se razliitim govornim inovima: zahtjevi, isprike, zahvale i pozivi te na
njih odgovara u skladu sa svrhom i kontekstom
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i objanjava
svoje miljenje
- aktivno slua sugovornika pokazujui to neverbalnim znakovima: kimanjem
glavom i gledanjem sugovornika u oi
- slui se elementima neverbalne komunikacije: mimika, geste
- tono izgovara prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih i estih rijei koje
poinju suglasnikom ili suglasnikim skupinama s, , z, , k, ps, ks i osobnom
zamjenicom
- razgovijetno govori i primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu:
tono izgovara prototipne i este rijei u kojima su glasovi , , d, , dvoglas ie
(rijei u kojima je provedena glasovna promjena); tono izgovara uporabno este
naglasne cjeline; tono intonira reenice
- oblikuje jasna i nedvosmislena pitanja*
- odgovara na pitanja cjelovitim reenicama*
- objanjava svoje miljenje i uvaava tua*
- potuje pravila uljudnoga ophoenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
- razgovara uz
pomo uitelja o
svakodnevnim
dogaajima i
potuje pravila
uljudnoga
ophoenja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razgovara o
svakodnevnim
dogaajima i
svojim interesima i
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- razgovara prema
smjernicama o
svakodnevnim
dogaajima i
svojim interesima i
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara o
svakodnevnim
dogaajima i
svojim interesima i
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja te potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- tesktne vrste: razgovorne igre (glumljeni slubeni razgovori, razgovori s

izmiljenim biima...), telefonski razgovor, spontani razgovor
79
A. 5. 2
Uenik aktivno
slua tekst,
izdvaja kljune
rijei i objanjava
znaenje teksta u
cjelini.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- prepoznaje sluanje iz zadovoljstva i sadrajno sluanje: usmjereno na
razumijevanje i zapamivanje poruka
- postavlja pitanja/potpitanja da bi pojasnio razumijevanje sluanoga teksta
- odgovara na postavljena pitanja o sluanome tekstu
- izdvaja kljune rijei da bi razumio temeljno znaenje sluanoga teksta
- pie kratke biljeke o sluanome tekstu na temelju kljunih rijei
- prepriava sluani tekst sluei se biljekama
- aktivno slua primjenjujui neverbalne znakove: usmjeravanje pozornosti na
govornika, kimanje glavom, gledanje govornika u oi, neprekidanje govornika
- objanjava nepoznate rijei: na temelju voenoga razgovora, zakljuivanja iz
konteksta, uporabom rjenika*
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua
tekst i prepoznaje
kljune rijei uz
pomo uitelja
- aktivno slua
tekst i izdvaja
kljune rijei
prema
smjernicama
- aktivno slua
tekst i samostalno
izdvaja kljune
rijei
- aktivno slua
tekst, izdvaja
kljune rijei i
objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- oblikuje i govori
uz pomo uitelja
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
s temom
- oblikuje i govori
prema
smjernicama
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
s temom
- oblikuje i govori
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
s temom i prema
planu
- oblikuje i govori
strukturirane
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
s temom i prema
planu
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv),

izlagaki tekstovi jednostavnih struktura (saetak, objanjenje), radijska i
televizijska emisija, zvuni zapis pripovjednih tekstova
A. 5. 3
Uenik oblikuje i
govori tekstove
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura
u skladu s temom
i prema planu.
- prepoznaje razliite svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne

- usmeno opisuje i pripovijeda u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom
temom
- izdvaja kljune rijei i glavne ideje povezujui dijelove govora u jasnu logiku
cjelinu rabei prototipne veznike i vezne rijei
- opisuje po planu
- oblikuje i govori tekst kronoloki niui dogaaje
- primjenjuje govornike vjetine: govori dovoljno glasno i razgovijetno te
usklauje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: mimika, geste
- izabire odgovarajue rijei koje stavlja u suodnos kao dio aktivnoga rjenika
- tono izgovara prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih i estih rijei koje
poinju suglasnikom ili suglasnikim skupinama s, , z, , k, ps, ks i osobnom
zamjenicom
- govori primjenjujui govorne vrednote i pravogovornu normu: tono izgovara
prototipne i este rijei u kojima su glasovi , , d, , dvoglas ie (rijei u kojima
je provedena glasovna promjena); tono izgovara prototipne i este rijei u
kojima je provedena glasovna promjena; tono izgovara uporabno este
naglasne cjeline; tono intonira reenice
- tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora),
pripovjedni (prepriavanje, stvaralako prepriavanje), obavijesni (obavijest i
poziv)
80
A. 5. 4
Uenik ita tekst
s razumijevanjem,
izdvaja kljune
rijei i objanjava
znaenje teksta u
cjelini.
RAZRADA ISHODA
- prepoznaje svrhu itanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uoava sastavne elemente grafike strukture teksta: naslov, podnaslove,
fotografije i/ili ilustracije (npr. uoava dijelove teksta istaknute bojom,
veliinom ili oblikom)
- ita tekst i izdvaja kljune rijei da bi razumio znaenje teksta u cjelini
- odgovara na postavljena pitanja o proitanome tekstu
- postavlja pitanja o itanome tekstu
- pie kratke biljeke na temelju kljunih rijei
- prepriava itani tekst uz pomo zabiljeenih kljunih rijei i biljeaka
- objanjava nepoznate rijei na temelju voenoga razgovora, zakljuivanja iz
konteksta
- slui se novim rijeima kao dijelom aktivnoga rjenika*
- izraajno ita tekst primjenjujui pravogovornu normu i govorne vrednote*
- prepoznaje i uoava obiljeja tekstova prema vrsti, obliku, sadraju, svrsi,
primatelju
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
ita tekst s
razumijevanjem,
izdvaja kljune
rijei i uoava
sastavne elemente
grafike strukture
- prema
smjernicama ita
tekst s
razumijevanjem,
izdvaja kljune
rijei i uoava
sastavne elemente
grafike strukture
teksta
- ita tekst s
razumijevanjem,
samostalno izdvaja
kljune rijei i
uoava sastavne
elemente grafike
strukture teksta
- ita tekst s
razumijevanjem,
samostalno izdvaja
kljune rijei iz
teksta, objanjava
znaenje teksta u
cjelini i povezuje
ga sa sastavnim
elementima
grafike strukture
teksta
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv,

izvjee), izlagaki tekstovi jednostavnih struktura (saetak, objanjenje),
opisni i pripovjedni tekstovi jednostavnih struktura, isprekidani tekstovi
(oglasi, plakati, tablice)
81
A. 5. 5
Uenik pie
tekstove
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura
u skladu s
temom i prema
planu.
RAZRADA ISHODA
- pie tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom
temom
- postavlja plan pisanja teksta i odreuje glavni cilj i podciljeve
- planira dijelove teksta kronolokim redom
- povezuje reenice u tekst rabei prototipne veznike i vezne rijei
- rabi jednostavne reenine strukture
- slui se novim rijeima koje je uo ili proitao istraujui o temi kao dijelom
aktivnoga rjenika
- pie u skladu s gramatikom normom prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih
i estih rijei koje poinju suglasnikom ili suglasnikim skupinama s, , z, , k,
ps, ks i osobnom zamjenicom
- pie u skladu s pravopisnom normom: pie prototipne i este rijei u kojima
su glasovi , , d, , dvoglas ie (rijei u kojima je provedena glasovna
promjena); pie veliko i malo slovo u prototipnim i estim pridjevima na -ski,
-ki, -ki, -ev, -ov, -in; pie veliko slovo u jednorjenim i vierjenim
izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bliem okruju); pie zarez odvajajui
usklik od ostatka reenice
- pie s potrebom i zadovoljstvom
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie tekst
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom
- uz pomo uitelja
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom
- uz pomo uitelja
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
- samostalno
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
- tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora),

obavijesni (obavijest i poziv), pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu;
isprekidani tekstovi (popis, recept, poziv i oglas u tiskanome obliku);
dopisivanje (osobno pismo, e-poruka, SMS poruka)
PREPORUKA: Faze procesa pisanja: 1. pripremna faza: prvi susret s temom (misaona priprema), prikupljanje podataka i jezine grae, planiranje (izrada plana); 2. faza pisanja po planu
(razliite inaice); 3. faza usavravanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada); 4. faza predstavljanja javnosti (ureivanje za objavljivanje, objavljivanje)
82
A. 5. 6
Uenik oblikuje
tekst i
primjenjuje
morfoloka znanja
o promjenjivim i
nepromjenjivim
rijeima na
prototipnim i
estim
primjerima.
RAZRADA ISHODA
- razlikuje morfoloke kategorije kojima se uspostavljaju veze meu rijeima:
rod, broj, pade, lice, stupanj, vrijeme
- uoava padee kao razliite oblike iste rijei s pomou proirenih padenih
pitanja (pitanje cjelovitom reenicom s upitnom zamjenicom i glagolom) u
prototipnim ulogama
- uoava prototipna znaenja padea (npr. vritelj radnje (nominativ), predmet
radnje (akuzativ), mjesto radnje (lokativ), sredstvo radnje (instrumental)
- rabi oblike s provedenim glasovnim promjenama u skladu s normom
- prepoznaje najee prijedlone izraze (npr. s + instrumental (drutvo), pri,
prema + lokativ)
- razlikuje imenice i pridjeve na prototipnim i estim primjerima
- povezuje pojedinane reenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst
uporabom kohezivnih sredstava (npr. zamjenica, veznika)
- razlikuje priloge, prijedloge, veznike, estice i uzvike uoavajui da
nepromjenjive rijei imaju uvijek samo jedan oblik
- uoava da nepromjenjive rijei utjeu na uspostavljanje odnosa meu
rijeima
- uoava najee poloaje rijei: prilog - glagol, pridjev - imenica, prijedlog imenica
- preoblikuje reenino ustrojstvo esticama
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uoava uz pomo
uitelja
promjenjive i
nepromjenjive
vrste rijei na
prototipnim i
estim primjerima
te oblikuje tekst
prema modelu
- razlikuje prema
smjernicama
promjenjive i
nepromjenjive
vrste rijei na
prototipnim i
estim primjerima
te oblikuje tekst
na temelju slinih
primjera
- razlikuje prema
smjernicama vrste
promjenjivih i
nepromjenjivih
rijei na
prototipnim i
estim primjerima
te primjenjuje
morfoloko znanje
u oblikovanju
teksta
- samostalno
razlikuje vrste
promjenjivih i
nepromjenjivih
rijei na prototipnim
i estim primjerima
te primjenjuje
morfoloko znanje
u oblikovanju teksta
PREPORUKA: Rijei poredane po estoti mogue je pronai u objavljenome Hrvatskome estotnome rjeniku (Mogu, Bratani i Tadi 1999) ili na jednome od dvaju mrenih korpusa (Hrvatska
jezina riznica http://riznica.ihjj.hr/ i Hrvatski nacionalni korpus www.hnk.ffzg.hr).
A. 5. 7
Uenik objanjava
jezinu raznolikost
hrvatskoga jezika.
- uoava jezinu raznolikost u svojem uem i irem okruju u svakodnevnim

komunikacijskim situacijama
- objanjava svojim rijeima razliku izmeu materinskoga jezika, drugoga
jezika, manjinskoga jezika i standardnoga hrvatskog jezika te navodi primjere
- prepoznaje i izdvaja lokalizme i dijalektizme svojega zaviajnoga govora i
narjeja
- prepoznaje este lokalizme i dijalektizme drugih narjeja
- razlikuje svoj zaviajni govor i narjeje od drugih govora i narjeja
- usporeuje zaviajni govor i narjeje sa standardnim hrvatskim jezikom
- stvara govorni ili pisani tekst na svojemu narjeju i predstavlja ga primatelju
- prepoznaje slinosti i uvaava razlike izmeu vlastite jezine kulture i drugih
jezinih kultura
- prepoznaje uz
pomo uitelja
jezinu raznolikost
hrvatskoga jezika
- opisuje uz pomo
uitelja jezinu
raznolikost
hrvatskoga jezika
- objanjava prema
smjernicama
jezinu raznolikost
hrvatskoga jezika
- samostalno
objanjava jezinu
raznolikost
hrvatskoga jezika
PREPORUKA: Razvija osobni i zaviajni identitet kao dio hrvatske jezine batine. Dio sadraja ishoda ostvaruje se u izvanuionikoj nastavi, kao to su posjeti tribinama, susretima, zaviajnim
muzejima i festivalima na kojima se njeguje zaviajna rije. Prikuplja lokalizme i dijalektizme te stvara zaviajni rjenik.
83
B. 5. 1
Uenik obrazlae
vlastiti
neposredni
doivljaj
knjievnoga
teksta i povezuje
ga sa svijetom
oko sebe.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- izraava svoje osnovne osjeaje (uenje, radost, milosre, saaljenje,
napetost iekivanja, ljutnja, uas, strah) kao reakciju na knjievni tekst i
pomo u usmjeravanju svoje pozornosti na dogaaje, likove i odreene
pojedinosti
- uoava da je poetski izraz osoban i subjektivan
- pokazuje zanimanje za likove i dogaaje koji su povezani s njime i vlastitim
doivljajem
- pokazuje empatiju: razumijevanje znaenja i vanosti emocija te ponaanja
knjievnih likova u knjievnome tekstu
- razvija sposobnost imaginacije koja doivljavanjem fiktivnoga odraava
stvarne osjeaje, stavove i vrijednosti (npr. itajui fiktivnu priu, uenik kao
da sudjeluje u stvarnome dogaaju)
- usporeuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom itanja
knjievnoga teksta
- stvara mentalne predodbe o proitanome tekstu: razumijevanje knjievnoga
teksta na temelju fantazijskoga miljenja, tj. zamiljanja
- ita iz uitka
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje
pojedinane
osjeaje koje u
njemu izaziva
knjievni tekst i
izdvaja ono to ga
se najvie dojmilo
- opisuje vlastiti
emocionalni
doivljaj
knjievnoga teksta
i izdvaja ono to
ga se najvie
dojmilo
- usporeuje
vlastiti
emocionalni
doivljaj
knjievnoga teksta
s dijelovima
knjievnoga teksta
koji u njemu budi
suosjeanje
- obrazlae vlastiti
emocionalni
doivljaj
knjievnoga teksta i
usporeuje vlastita
iskustva s onima u
knjievnome tekstu
PREPORUKA: Da bi uenik razvio trajnu itateljsku naviku, preporuuje se zajedniko itanje kraih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: uenik - tekst, uenik - tekst - uenici, uenik - tekst uitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi uenici. Predmet razgovora trebaju biti iskljuivo uenikove predodbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doivljaja i razumijevanja. Pritom
se istie vanost svakoga pojedinanog miljenja.*
B. 5. 2
Uenik razlikuje
temeljna
anrovska
obiljeja
knjievnoga
teksta i izraava
vlastiti literarni
doivljaj.
- obrazlae razliku izmeu knjievnih i ostalih tekstova navodei primjere

- razlikuje temeljna anrovska (poetska, prozna, dramska) obiljeja na osnovi
tematike, likova i naina izlaganja, strukture teksta (vizualna i grafika
obiljeja) i primjenjuje temeljna knjievnoteorijska znanja
- pokazuje zanimanje za zvunost i ritminost poezije, za priu i likove
(pripovijedanje o dogaajima), za sceninost dramskoga teksta
- prepoznaje temeljna jezino-stilska obiljeja knjievnoga teksta: preneseno
znaenje, pjesnika slika, onomatopeja, epitet, personifikacija
- tematizira tekst s obzirom na uoenu problematiku
- objanjava vlastiti literarni doivljaj (vlastite mentalne predodbe o tekstu
oblikovane na temelju doivljaja i razumijevanja teksta, tj. interakcije izmeu
teksta i itatelja)
- opisuje uz pomo
uitelja anrovska
obiljeja
knjievnoga teksta
i izraava vlastiti
literarni doivljaj
- opisuje
anrovska obiljeja
knjievnoga teksta
i izraava vlastiti
literarni doivljaj
- razlikuje prema
smjernicama
anrovska obiljeja
i izraava vlastiti
literarni doivljaj
- samostalno
razlikuje anrovska
obiljeja i izraava
vlastiti literarni
doivljaj
84
B. 5. 3
Uenik prosuuje
knjievni tekst na
temelju iskustva
o svijetu oko sebe
i objanjava
uoene ideje i
problematiku u
vezi s proitanim
tekstom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- stvara vizualne i akustine prezentacije knjievnoga teksta
- poistovjeuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke
- komentira glavne dogaaje i obrazlae vlastito vienje dogaaja
- uoava i objanjava problematiku knjievnoga teksta
- usporeuje vlastito miljenje o tekstu s drukijim miljenjima
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje knjievnoga teksta
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- objanjava uz
pomo uitelja
vlastito miljenje o
knjievnome
tekstu
- objanjava prema
smjernicama
vlastito miljenje o
knjievnome
tekstu na temelju
iskustva o svijetu
oko sebe
- vrste tekstova: lirska pjesma (domoljubna, pejzana, ljubavna; dijalektna)

basna, bajka, kratka pria, vic, anegdota, roman za djecu i mlade, pustolovni
roman, igrokaz
VRLO DOBRA
- tumai vlastito
miljenje o
knjievnome
tekstu na temelju
iskustva o svijetu
oko sebe
IZNIMNA
- prosuuje
knjievni tekst na
temelju iskustva o
svijetu oko sebe
PREPORUKA: U ostvarivanju ovoga ishoda uenicima valja omoguiti slobodno i otvoreno iznoenje vlastitih zapaanja u obliku zakljuka, prosudbe, usporedbe i vrednovanja u razliitim
komunikacijskim modelima govornih vjebi: okrugli stol, diskusija, panel-diskusija, tribina i sl.
PREPORUKA B. 1, B. 2, B. 3: Vrste tekstova navedene u ishodu B. 3 odnose se i na ishode B. 1 i B. 2.
Prema izboru uitelja u dogovoru s uenicima uenik ita izmeu est i osam cjelovitih knjievnih tekstova godinje izabranih prema sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogunosti
uenika, podjednaka anrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.
B. 5. 4
- izraava vlastiti doivljaj knjievnoga teksta
Uenik obrazlae
vlastiti izbor
knjievnoga
teksta i pokazuje
zanimanje i
pozitivan stav
prema itanju.
- obrazlae razloge vlastitoga izbora knjievnih tekstova

- uoava emocionalni aspekt itanja koji ukljuuje nade, strahove i napetost to
proizlazi iz poistovjeivanja sa sudbinom fikcionalnoga lika
- dijeli vlastito italako iskustvo: sastavlja zajedniki popis izabranih
knjievnih tekstova i raspravlja o razlozima popularnosti/nepopularnosti
knjievnih tekstova
- razvija italake navike kontinuiranim itanjem i motivacijom za itanjem
razliitih anrova
- opisuje prema
smjernicama
vlastiti izbor
knjievnoga teksta
u skladu s vlastitim
iskustvom
- obrazlae prema
smjernicama
vlastiti izbor
knjievnoga teksta
i opisuje
proivljeno
iskustvo tijekom
itanja
- samostalno
obrazlae vlastiti
izbor knjievnoga
teksta i opisuje
proivljeno
iskustvo tijekom
itanja
- samostalno
obrazlae vlastiti
izbor knjievnoga
teksta i tumai
proivljeno
iskustvo tijekom
itanja
PREPORUKA: ita najmanje jedan knjievni tekst godinje prema vlastitome izboru. Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne
moraju sumativno vrednovati.
85
B. 5. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima i
doivljajima
tijekom uenja i
pouavanja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
uenja i pouavanja
- pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim
ureajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snima zvuka i slike),
besplatni programi na interentu)
- stvara razliite individualne uratke (npr. stvaralatvo na dijalektu /
zaviajnome govoru, ureuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema
za izvedbu, osmiljava scenografiju, izrauje kostime, izraava se pokretom i
plesom, snima kratke filmove (isjeke), oblikuje fotografije u ilustrativni film,
crta slikovnicu, izrauje razliite prirunike i sl.)
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda prati se i ne podlijee vrednovanju. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja uradak
86
KUTURA I MEDIJI
C. 5. 1
Uenik razlikuje
izvore
informacija,
pronalazi
potrebne
informacije u
skladu sa svojim
potrebama i
interesima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne
- pronalazi informacije u razliitim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (npr. kada se prikazuje odreena emisija ili film, informacije o temi
koja ga zanima i sl.)
- izabire kljune rijei za internetsko pretraivanje
- slui se sadrajem i kazalom pojmova u traenju informacija
- ovladava osnovnim tehnikama pretraivanja interneta i knjininih kataloga
- provjerava tonost informacija
- citira izvor informacija
- vrste tekstova: post, obavijest, recept, plakat, hipertekst
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razlikuje izvore
informacija i koristi
se prema
smjernicama
jednim izvorom u
traenju
informacija u
skladu s
pojedinanim
zadatkom
- razlikuje izvore
se prema
smjernicama
razliitim izvorima
u traenju
informacija u
skladu s
pojedinanim
zadatkom
- razlikuje izvore
se prema
smjernicama
razliitim izvorima
u traenju
informacija u
skladu sa svojim
interesima i
potrebama
- razlikuje izvore
informacija i
samostalno se
koristi razliitim
izvorima u traenju
informacija u
skladu sa svojim
interesima i
potrebama
PREPORUKA: Izvori informacija: strunjaci ili drugi pojedinci, kolske ili narodne/gradske knjinice, internet.
C. 5. 2
Uenik prosuuje
razliite medijske
tekstove
jednostavnih
struktura kojima
se promiu
pozitivni
komunikacijski
obrasci.
- primjenjuje pozitivne komunikacijske obrasce (npr. izdvaja sadraje koji

promiu pozitivne vrijednosti i pozitivne komunikacijske obrasce) i pokazuje
toleranciju
- uoava da razliiti primatelji i poiljatelji mogu razliito reagirati na isti
medijski tekst (npr. na trenutano popularnu televizijsku seriju ili glazbeni
video)
- opisuje razliite reakcije razliitih primatelja na isti tekst i povezuje utjecaj
dobi, spola i/ili kulturne pripadnosti primatelja i poiljatelja s izborom
medijskoga sadraja i reakcijama na njega te navodi primjere (npr. navodi
razliite reakcije na svoju omiljenu pjesmu / glazbeni anr i pretpostavlja zato
se te reakcije razlikuju)
- objanjava medijske tekstove jednostavne strukture (npr. istrauje kako se
videoigre i animirani filmovi koriste u svrhu promocije poznatih osoba i
proizvoda)
- stvara medijske tekstove jednostavnih struktura
- opisuje medijski
tekst jednostavnih
struktura koji
potie pozitivne
komunikacijske
obrasce
- izdvaja razliite
medijske tekstove
jednostavnih
struktura koji
potiu pozitivne
komunikacijske
obrasce
- usporeuje
razliite medijske
tekstove
jednostavnih
struktura koji
potiu pozitivne
komunikacijske
obrasce
- prosuuje razliite
medijske tekstove
jednostavnih
struktura koji potiu
pozitivne
komunikacijske
obrasce
87
C. 5. 3
Uenik razlikuje
tiskane medijske
tekstove i
objanjava
uporabu
sadrajnih i
grafikih
elemenata sa
svrhom
prenoenja
poruke.
C. 5. 4
Uenik opisuje
vlastitim
rijeima znaenje
popularnokulturnih
tekstova u
kontekstu
svakodnevnoga
ivota.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uoava uporabu i organizaciju pojedinih sadrajnih i grafikih elemenata u

razliitim dnevnim novinama
- prepoznaje kako se sadrajnim elementima oblikuje znaenje medijske
poruke i stvara eljeni uinak na primatelja (npr. rubrike u novinama: lokalne,
nacionalne, internacionalne vijesti, crna kronika, sport, zabava, kultura, lokalni
dogaaji i sl.)
- prepoznaje kako se grafikim elementima oblikuje znaenje medijske poruke i
stvara eljeni uinak na primatelja sa svrhom privlaenja iroke publike (npr.
naslov, podnaslov, nadnaslov, fotografija s tekstom koji ju objanjava imaju
svrhu pobuivanja interesa itatelja i sl.)
- nabraja sadrajne
i grafike elemente
medijskoga teksta
- izdvaja sadrajne
i grafike elemente
medijskoga teksta
te prepoznaje
prema
smjernicama kako
se njima prenosi
poruka
- objanjava na
poznatome
primjeru uporabu
sadrajnih i
grafikih elemente
medijskoga teksta
u svrhu prenoenja
poruke
- objanjava
organizaciju
sadrajnih i grafikih
elemenata
medijskoga teksta u
svrhu prenoenja
poruke
- uoava vezu teksta i svijeta koji ga okruuje

- opisuje znaenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih sa
svakodnevnim ivotom
- uoava priu kao temelj popularnokulturnih tekstova
- izdvaja vlastita i tua miljenja o popularnokulturnim tekstovima u
skladu s dosadanjim znanjem i iskustvom
- usvaja pojam popularne kulture (ono to se dopada velikomu broju
ljudi)
- opisuje uz pomo
uitelja znaenje
popularnokulturnih
tekstova i
povezuje ih sa
svakodnevnim
ivotom
- opisuje prema
smjernicama
znaenje popularnokulturnih
tekstova i
povezuje ih sa
svakodnevnim
ivotom
- opisuje prema
smjernicama
tekstova i
povezuje ih sa
svakodnevnim
ivotom i svijetom
koji ga okruuje
- opisuje vlastitim
rijeima znaenje
popularnokulturnih
tekstova i povezuje
ih sa svakodnevnim
ivotom i svijetom
koji ga okruuje
- tekstne vrste: animirani filmovi, stripovi, videoigre, igrani filmovi, tekstovi

popularne glazbe, isjeci na raznim internetskim portalima, tj. suvremeni
tekstovi s kojima se uenik svakodnevno susree
PREPORUKA: Ovim se ishodom ueniku predstavlja kultura s gledita svakodnevnoga ivota, kultura s drutvenoga gledita, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema
knjievnosti i ostalim umjetnostima. Ishod nastoji promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne anrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritikoga miljenja.
88
C. 5. 5
Uenik vrednuje
kulturne
dogaaje,
samostalno ih
izabire i posjeuje
u fizikome i
digitalnome
okruju.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
Preporueni izvanuioniki sadraji:
- posjet kazalitu: kazaline predstave; programi kojima se predstavlja
organizacija rada kazalita, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kuama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavake
kue)
- posjet institucijama: knjinice, muzeji, atelijeri, umjetnike radionice,
instituti, zavodi
- festivali: knjievni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- tribine i susreti s knjievnicima i autorima razliitih provenijencija
- sudjelovanje u radionicama razliitih sadraja
- posjeti izlobama
- predavanja u fizikome i digitalnome okruju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadraji: online izlobe, online uionice
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
izabire i posjeuje
kulturne dogaaje,
obrazlae izbor
jednoga kulturnog
dogaaja i
usporeuje ga s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
- na poticaj izabire
i posjeuje
kulturne dogaaje
u skladu s
vlastitim
interesima te ih
usporeuje s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
- samostalno
izabire i posjeuje
razliite kulturne
dogaaje;
procjenjuje
njihovu kvalitetu s
obzirom na
vlastite interese,
stavove i uvjerenja
te uvaava stavove
i vrijednosti drugih
i posjeuje razliite
kulturne dogaaje;
vrednuje njihovu
kvalitetu s obzirom
na vlastite interese,
stavove i uvjerenja
te uvaava stavove i
vrijednosti drugih
PREPORUKA: Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati. Aktivnosti i sadraji iskazani u ovome
ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (lokalne zajednice i njihova ponuda drutveno-kulturnih i umjetnikih sadraja) te upuivanjem na digitalne sadraje
dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Sadraji izvanuionikoga tipa zahtijevaju pojedinani angaman svakoga uenika, aktiviranje steenih znanja i kompetencija u smislu
neposrednoga iskustvenoga uenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnoga razvoja te aktivnoga ukljuivanja uenika u kulturni i drutveni ivot zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti
oekivanoga ishoda jest uenika mapa u kojoj uenik tijekom kolske godine samostalno biljei i prati vlastite aktivnosti. Preporuuje se dvaput na godinu zajedniki posjet uenika i uitelja
odreenomu izabranom sadraju.
89

A. 6. 1
Uenik razgovara
i raspravlja o
svakodnevnim
dogaajima i
vlastitim
interesima te ih
povezuje s
proitanim i
posluanim
tekstovima,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje kulturoloke obrasce voenja razgovora s obzirom na sugovornika,
vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vrnjacima ili odraslima, slobodni ili voeni
razgovor
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlae
svoje miljenje
- raspravlja o svakodnevnim dogaajima i vlastitim interesima, o proitanome
ili posluanome tekstu i razluuje bitno
- aktivno slua sugovornika pokazujui to verbalnim znakovima: podravajuim
komentarima i neverbalnim znakovima*
- parafrazira sugovornikove rijei da bi pojasnio vlastito razumijevanje
razgovora i rasprave
- trai objanjenje nepoznatih rijei, pojmova i sintagmi*
- tono govori oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu
- razgovijetno govori primjenjujui govorne vrednote i pravogovornu normu:
(u izvedenicama)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razgovara uz
pomo uitelja o
vlastitim
interesima,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- razgovara prema
smjernicama o
vlastitim
interesima,
povezuje ih s
proitanim i
posluanim
tekstovima,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- razgovara i
raspravlja prema
smjernicama o
vlastitim
interesima,
povezuje ih s
proitanim i
posluanim
tekstovima,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara i
raspravlja o
vlastitim
interesima,
povezuje ih s
proitanim i
posluanim
tekstovima,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- tekstne vrste: razgovor, uvjeravanje, nagovaranje
90
A. 6. 2
Uenik aktivno
slua tekst,
saima podatke u
biljeke i
objanjava
znaenje teksta u
cjelini.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- razlikuje sluanje iz zadovoljstva i sadrajno sluanje: usmjereno na
razumijevanje i zapamivanje poruka
- aktivno slua sugovornika pokazujui to verbalnim znakovima: podravajuim
komentarima i neverbalnim znakovima*
- trai objanjenja o dijelovima sluanoga teksta koje ne razumije i postavlja
potpitanja o sluanome tekstu
- parafrazira i saima podatke o sluanome tekstu i objanjava znaenje teksta
u cjelini*
- samostalno oblikuje biljeke o sluanome tekstu vlastitim rijeima
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o sluanome tekstu
- objanjava znaenje nepoznatih rijei na temelju sadraja teksta
- uoava kako govornikova neverbalna komunikacija utjee na primanje i
razumijevanje teksta
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- odgovara na
pitanja o
sluanome tekstu i
uz pomo uitelja
parafrazira tekst
- parafrazira i
saima sluani
tekst prema
smjernicama
- samostalno
parafrazira i saima
sluani tekst i
prema
smjernicama
objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- parafrazira i
saima sluani
tekst i samostalno
objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- oblikuje i govori
uz pomo uitelja
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura te
povezuje glavne
misli u skladu s
temom
- oblikuje i govori
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura te
povezuje uz
pomo uitelja
glavne misli i vane
pojedinosti u
skladu s temom
- oblikuje i govori
prema
smjernicama
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura te
povezuje glavne
misli i vane
pojedinosti u
skladu s temom
- samostalno
oblikuje i govori
pripovjedne i
opisne tekstove
jednostavnih
struktura te
povezuje glavne
misli i vane
pojedinosti u
skladu s temom
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvjee),

upuivaki tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba)
A. 6. 3
Uenik oblikuje i
govori tekstove
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura
u skladu s temom
i prema
smjernicama.
- razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne

- opisuje, pripovijeda, izvjetava s razliitih toaka gledita
- povezuje glavne ideje i vane pojedinosti u cjelovit, smislen i organiziran
govor rabei prototipne veznike i vezne rijei
- nie dogaaje potujui kronoloki slijed i uzrono-posljedine veze
- vlastitim rijeima prepriava i saima tekst iznosei bitno
- primjenjuje govornike vjetine: pravi stanke izmeu dijelova govora i
usklauje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: uspostavlja kontakt
oima sa svim primateljima*
- tono govori oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu
(izvedenice)
- tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni
(prepriavanje s promjenom gledita, saeto prepriavanje), obavijesni
(izvjee, izjava); javni govor
91
A. 6. 4
Uenik ita tekst
s razumijevanjem,
usporeuje
podatke prema
vanosti i
objanjava
znaenje teksta u
cjelini.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- razlikuje svrhu itanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uoava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih
dovodi u vezu sa sadrajem teksta
- prepoznaje znaenje kljunih rijei i glavnih ideja u kontekstu itanoga teksta
- pregledava, trai i izabire vane podatke iz itanoga teksta
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u itanome tekstu vodei se prethodnim
znanjem i iskustvom
- samostalno oblikuje biljeke da bi razumio itani tekst u cjelini
- prepriava proitani tekst uz pomo biljeaka
- slui se novim rijeima kao dijelom aktivnoga rjenika*
- objanjava znaenje nepoznatih rijei na temelju sadraja teksta
- razlikuje obiljeja tekstova prema vrsti, obliku, sadraju, svrsi, primatelju*
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- ita tekst s
razumijevanjem,
prepoznaje vane
podatke u tekstu
uz pomo uitelja i
opisuje znaenje
teksta u cjelini
- ita tekst s
razumijevanjem,
prepoznaje vane
podatke u tekstu
prema
smjernicama,
objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- ita tekst s
razumijevanjem,
razlikuje prema
smjernicama
podatke u tekstu
prema vanosti i
objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- ita tekst s
razumijevanjem,
samostalno
usporeuje podatke
u tekstu prema
vanosti i
objanjava znaenje
teksta u cjelini
- prema modelu
oblikuje i pie
tekst jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
- uz pomo uitelja
oblikuje i pie
tekst jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
- uz pomo uitelja
oblikuje i pie
tekst jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema
smjernicama
- samostalno
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema smjernicama
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi (biografije poznatih, uvodnici u

tiskanim i online novinama i asopisima); isprekidani tekstovi (uputa, poziv i
oglas u elektronikome obliku)
A. 6. 5
Uenik pie tekst
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura
u skladu s temom
i prema
smjernicama.
- pie tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom

temom
- pie pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura s razliitih gledita
- planira dijelove teksta kronolokim redom i s vidljivim
uzrono-posljedinim vezama
- izabire podatke i oblikuje ih u sadrajno jasne i gramatiki tone reenice
- rabi jednostavne reenine strukture
- tono pie oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu
su glasovi , , d, , dvoglas ie (izvedenice); pie veliko slovo u jednorjenim i
vierjenim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u irem okruju); pie
pravopisne znakove s ciljem pravilnoga itanja i razumijevanja teksta; pie
pravopisne znakove rastavljajui tekst na reenice i reenine dijelove
- tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni (stvaralako
prepriavanje, prepriavanje s promjenom gledita, saeto prepriavanje),
obavijesni (obavijest, poziv, izvjee, izjava); dopisivanje; blog
92
A. 6. 6
Uenik oblikuje
tekst i
primjenjuje
morfoloka
znanja o
glagolskim
oblicima na
prototipnim i
estim
primjerima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje morfoloke kategorije: lice, vrijeme, nain
- svrhovito se koristi jednostavnim i sloenim glagolskim oblicima: infinitiv,
prezent, perfekt, futur prvi, kondicional prvi, aorist
- tono pie i govori oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome i aoristu
(npr. bit u, ja bih, mi bismo eljeli)
- razlikuje rodne nastavke u glagolskom pridjevu radnom/perfektu i tono ih
pie (npr. htio (sam), htjela (sam), elio (sam), eljela (sam), vidio (sam), vidjela
(sam) i sl.)
- oblikuje reenice koristei se razliitim glagolskim oblicima
- izabire sintaktiki primjerene i tono morfoloki oblikovane glagolske oblike i
prenosi znaenje u tekst
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prepoznaje
prema modelu
prototipne i este
glagolske oblike i
primjenjuje ih u
oblikovanju teksta
- izdvaja prema
smjernicama
prototipne i este
glagolske oblike i
primjenjuje ih u
oblikovanju teksta
- razlikuje
prototipne i este
glagolske oblike i
samostalno ih
primjenjuje u
oblikovanju teksta
- samostalno
razlikuje glagolske
oblike i primjenjuje
ih u oblikovanju
teksta
PREPORUKA: Rijei poredane po estoti mogue je pronai u objavljenome Hrvatskome estotnome rjeniku (Mogu, Bratani i Tadi 1999) ili na jednome od dvaju mrenih korpusa (Hrvatska
jezina riznica http://riznica.ihjj.hr/ i Hrvatski nacionalni korpus www.hnk.ffzg.hr).
A. 6. 7
Uenik tumai
uporabu
hrvatskoga jezika
s obzirom na
komunikacijsku
situaciju.
- objanjava da se sudionici u komunikaciji slue zajednikim jezikom da bi

mogli komunicirati
- objanjava ulogu i uporabu slubenoga jezika u razliitim svakodnevnim
komunikacijskim situacijama
- razlikuje dvojezinost i viejezinost pojedinaca
- razlikuje razgovorni jezik, hrvatska narjeja (govore), jezik knjievnosti i
standardni hrvatski jezik u svakodnevnim komunikacijskim situacijama
- prepoznaje kolokvijalne izraze i objanjava njihovu svrhu i stilsku vrijednost u
komunikaciji
- razlikuje uporabu razgovornoga i standardnoga jezika u formalnim i
neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
- svrhovito se slui hrvatskim jezikom u formalnim i neformalnim
svakodnevnim komunikacijskim situacijama
jezinih kultura
- razlikuje uz
pomo uitelja
uporabu
hrvatskoga jezika s
obzirom na
komunikacijsku
situaciju
- samostalno
razlikuje uporabu
hrvatskoga jezika s
obzirom na
komunikacijsku
situaciju
- objanjava
uporabu
hrvatskoga jezika s
obzirom na
komunikacijsku
situaciju
- tumai uporabu
hrvatskoga jezika s
obzirom na
komunikacijsku
situaciju
PREPORUKA: Dio sadraja ostvaruje se u izvanuionikoj nastavi, kao to su posjeti tribinama, susretima, zaviajnim muzejima i festivalima na kojima se njeguje zaviajna rije.
93
B. 6. 1
Uenik obrazlae
vlastita iskustva i
stavove te ih
usporeuje s
onima u
knjievnome
tekstu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uoenima u knjievnome tekstu
- stvara mentalne predodbe o proitanome tekstu
- izraava vlastite predodbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga
iskustva itatelja (spoznajna i etika funkcija knjievnosti, npr. proivljava neto
to ne moe doivjeti u realnome svijetu ili u vlastitome fizikom okruju)
- razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predvianja te razumijevanja
sebe samoga i drugih ljudi
- ita iz uitka
- opisuje vlastite
reakcije potaknut
iskustvima
izreenima u
knjievnome
tekstu
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje vlastite
predodbe i
iskustva te
iskustva izreena u
knjievnome
tekstu
- usporeuje
vlastite predodbe,
iskustva i stavove
s onima u
knjievnome
tekstu
- obrazlae vlastite
predodbe,
iskustva i stavove
te ih usporeuje s
onima u
knjievnome
tekstu
PREPORUKA: Da bi uenik razvio trajnu itateljsku naviku, preporuuje se zajedniko itanje kraih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: uenik - tekst, uenik - tekst - uenici, uenik - tekst uitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi uenici. Predmet razgovora trebaju biti iskljuivo uenikove predodbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doivljaja i razumijevanja. Pritom
se istie vanost svakoga pojedinanog miljenja.*
B. 6. 2
Uenik obrazlae
znaenje
knjievnoga teksta
i oblikuje smisao
knjievnoga teksta
na temelju
vlastitoga
itateljskog
iskustva i
knjievnoteorijskoga znanja.
- postavlja pitanja s ciljem otkrivanja znaenja knjievnoga teksta

- oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje knjievnoga teksta: povezanost
teme i motiva
- razlikuje sastavnice knjievnoga teksta: likovi, dogaaji, mjesto, vrijeme i
primjenjuje temeljna knjievnoteorijska znanja
- uoava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja,
asonanca, aliteracija
- procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti: to je
primjereno, prihvatljivo ponaanje
- opisuje prema
smjernicama
znaenje
knjievnoga teksta
vodei se vlastitim
itateljskim
iskustvom
- obrazlae prema
smjernicama
znaenje
knjievnoga teksta
i vlastitim rijeima
oblikuje smisao
knjievnoga teksta
vodei se vlastitim
itateljskim
iskustvom
- samostalno
obrazlae znaenje
knjievnoga teksta
i oblikuje smisao
knjievnoga teksta
vodei se vlastitim
itateljskim
iskustvom i
knjievnoteorijskim znanjem
- argumentirano
obrazlae znaenje
knjievnoga teksta
i oblikuje smisao
knjievnoga teksta
vodei se vlastitim
itateljskim
iskustvom i
knjievnoteorijskim znanjem
94
B. 6. 3
Uenik prosuuje
knjievni tekst i
obrazlae vlastite
stavove u vezi s
proitanim
tekstom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- uoava etiku razinu knjievnoga teksta
- uoava kako stavovi i vrijednosti u knjievnim tekstovima utjeu na itatelje,
usporeuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- opisuje na koji nain i u kojoj mjeri knjievni tekst utjee na oblikovanje
njegovih stavova i vrijednosti
- razlikuje doslovno i preneseno znaenje
- prepoznaje razliite modele ponaanja likova
- prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku knjievnoga teksta
- ita knjievni tekst radi pobuivanja osjeaja i ljudske odgovornosti za uoene
probleme
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- objanjava prema
smjernicama
vlastito miljenje o
tekstu
- potvruje vlastito
miljenje o tekstu
dokazima iz teksta
- obrazlae vlastito
miljenje o tekstu
dokazima iz teksta
i iznoenjem
argumentiranih
zapaanja
- obrazlae vlastite
stavove, stavlja ih
u odnos sa
stavovima u
knjievnome djelu
i donosi
argumentirane
zakljuke
- tekstne vrste: lirska pjesma (domoljubna, pejzana, ljubavna; dijalektna),

crtica, kratka pria, roman za djecu i mlade, znanstvenofantastini i ljubavni
roman, igrokaz
B. 6. 4
Uenik
argumentirano
prosuuje
samostalno
izabrani knjievni
tekst i povezuje ga
s vlastitim
iskustvom.

- povezuje knjievni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom
- razumije motive drugih i drukijih
- uoava svrhu knjievnoga teksta: zadovoljstvo, pouavanje o svijetu, vienje
stvari s drugih gledita
- objanjava italake sklonosti i utjecaj na italaki ukus
- uvaava razliite ukuse pri izboru knjievnih tekstova
- argumentirano preporuuje knjievni tekst drugima
- opisuje razloge
vlastitoga izbora
knjievnoga teksta
u skladu s
vlastitim
interesima i
iskustvom
- obrazlae razloge
vlastitoga izbora
knjievnoga teksta
u skladu s
vlastitim
interesima i
iskustvom
- prosuuje
samostalno
izabrani knjievni
tekst i uoava
njegovu svrhu u
skladu s vlastitim
interesima i
iskustvom
- argumentirano
prosuuje
samostalno
izabrani knjievni
tekst i uoava
njegovu svrhu u
skladu s vlastitim
interesima i
iskustvom
95
B. 6. 5
Uenik se
stvaralaki izraava
prema vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima i
doivljajima
tijekom uenja i
pouavanja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
uenja i pouavanja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
96
KULTURA I MEDIJI
C. 6. 1
Uenik samostalno
izabire informacije
iz razliitih izvora,
provjerava njihovu
korisnost i tonost
u skladu s
postavljenim
zadatkom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- pronalazi informacije u razliitim izvorima prema svojim interesima i
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi
koja ga zanima i sl.)
- pronalazi potpune i provjerene informacije
- provjerava tonost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojane
podatke, izraavanje postotcima)
- izabire potrebne informacije u razliite svrhe
- usporeuje informacije slinoga sadraja pronaene u razliitim izvorima i
izabire ih prema korisnosti
- ovladava osnovnim tehnikama pretraivanja interneta i knjininih kataloga*
- citira izvor informacija*
- izabire prema
smjernicama
potrebne
informacije iz
jednoga izvora
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- izabire prema
smjernicama
potrebne
informacije iz vie
izvora
- izabire prema
smjernicama
potrebne
informacije iz vie
izvora u svrhu
donoenja
zakljuaka
- samostalno
izabire potrebne
informacije iz vie
izvora u svrhu
donoenja
zakljuaka
- opisuje uz pomo
uitelja razliito
predstavljanje istih
medijskih sadraja
sa svrhom utjecaja
na razvoj miljenja
i stavova
- usporeuje
prema
smjernicama
razliito
medijskih sadraja
sa svrhom utjecaja
na razvoj miljenja
i stavova
- samostalno
usporeuje
razliito
medijskih sadraja
sa svrhom utjecaja
na razvoj miljenja
i stavova
- tekstne vrste: upute, katalog, programi, vijest, prospekt
PREPORUKA: Izvori informacija: strunjaci ili drugi pojedinci, kolske ili narodne/gradske knjinice, internet.
C. 6. 2
Uenik usporeuje
razliito
medijskih sadraja
sa svrhom utjecaja
na razvoj miljenja
i stavova.
- uoava razliitu ulogu javnih i komercijalnih medija

- uoava razliito prenoenje istih medijskih sadraja u javnim i komercijalnim
medijima
- dekonstruira medijske poruke razlikujui injenice od fikcije (npr. utvruje i
objanjava zato se animirani filmovi promoviraju u lancima brze prehrane)
- objanjava zato bi razliiti primatelji i poiljatelji (djeaci, djevojice, odrasli,
pripadnici tree dobi te razliite kulturne grupe) mogli razliito reagirati na vie
razliitih medijskih tekstova (npr. manga stripove, sportske emisije, sapunice,
videoigre koje simuliraju utrke i sl.)
- navodi primjere razliitih reakcija tinejdera i njihovih roditelja na vie
razliitih medijskih tekstova
- pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju proitanoga teksta / pogledanoga
filma / serije / glazbenoga videospota (npr. pretpostavlja tko su itatelji
pojedinih asopisa; gledatelji pojedinih TV programa i sl.)
- navodi uz pomo
uitelja primjere
razliitoga
predstavljanja istih
medijskih sadraja
97
C. 6. 3
Uenik objanjava
uporabu vizualnih i
zvunih postupaka
i tehnika u
medijskim
tekstovima sa
svrhom
prenoenja poruke.
C. 6. 4
Uenik objanjava
vlastitim rijeima
tekstova s obzirom
na vlastite interese
i iskustvo.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prepoznaje uporabu postupaka, tehnika te vizualnih i zvunih znakova u

razliitim filmovima i kazalinim predstavama (npr. uporaba predmeta/odjee
bijele i crne boje moe sugerirati i podjelu likova na pozitivne i negativne)
- opisuje kako se razliitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvunim
znakovima oblikuje znaenje medijske poruke i stvara eljeni uinak na publiku
sa svrhom prenoenja poruke (npr. tehnika slow-motion ili glazbena tema koja
se ponavlja u filmu esto slui za prijenos neke neverbalne poruke,
naglaavanje ili produivanje neke vane scene i sl.; takoer, u kazalinoj se
predstavi funkcionalno rabe scenografija, kostimi, rasvjeta i drugo da bi se
postigao uinak na publiku)
- prepoznaje uz
pomo uitelja
postupke i tehnike
u medijskome
tekstu
- prepoznaje
prema
smjernicama
postupke i tehnike
u medijskome
tekstu te opisuje
kako se njima
prenosi poruka
- opisuje uporabu
postupaka i
tehnika u
medijskome
tekstu i objanjava
kako se njima
prenosi poruka
- samostalno
objanjava
uporabu
postupaka i
tehnika u
medijskome
tekstu te na
primjerima
objanjava kako se
njima prenosi
poruka
- objanjava vezu teksta i svijeta koji ga okruuje

- tumai znaenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s vlastitim
interesima, eljama i iskustvom
- uoava priu i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte
znatielje, svianja/nesvianja
- izdvaja dijelove popularnokulturnih tekstova koji predstavljaju sukobe, razlike
i razliita uvjerenja
- izdvaja vlastita i tua miljenja o popularnokulturnim tekstovima u skladu s
dosadanjim znanjem i iskustvom
- objanjava pojam popularne kulture na poznatim primjerima
popularnokulturnih tekstova
- opisuje uz pomo
uitelja znaenje
popularnokulturnih
tekstova i
povezuje ih s
vlastitim
interesima
- opisuje prema
smjernicama
tekstova i
povezuje ih s
vlastitim
interesima
- objanjava prema
smjernicama
tekstova i
povezuje ih s
vlastitim
interesima i
iskustvom
- objanjava
vlastitim rijeima
tekstova i
povezuje ih s
vlastitim
interesima i
iskustvom
- tekstne vrste: televizijske emisije, asopisi, tj. suvremeni tekstovi s kojima se

uenik svakodnevno susree
98
C. 6. 5
Uenik vrednuje
kulturne dogaaje,
samostalno ih
izabire i posjeuje
u fizikome i
digitalnome
okruju.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
kue)
instituti, zavodi
- posjeti izlobama
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
izabire i posjeuje
kulturne dogaaje,
obrazlae izbor
jednoga kulturnog
dogaaja i
usporeuje ga s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
i posjeuje
kulturne dogaaje
u skladu s
vlastitim
interesima te ih
usporeuje s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
- samostalno
izabire i posjeuje
razliite kulturne
dogaaje;
procjenjuje
njihovu kvalitetu s
obzirom na vlastite
interese, stavove i
uvjerenja te
uvaava stavove i
vrijednosti drugih
- samostalno
izabire i posjeuje
razliite kulturne
dogaaje; vrednuje
njihovu kvalitetu s
obzirom na vlastite
interese, stavove i
uvjerenja te
uvaava stavove i
vrijednosti drugih
neposrednoga iskustvenoga uenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnog razvoja te aktivnoga ukljuivanja uenika u kulturni i drutveni ivot zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti
99

A. 7. 1
Uenik razgovara i
raspravlja prema
razliitim
obrascima voenja
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- primjenjuje razliite obrasce voenja razgovora s obzirom na sugovornika,
vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vrnjacima ili odraslima, slobodni ili voeni
razgovor
- razlikuje vjetine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje,
raspravljanje
- razlikuje spontanu komunikaciju (uvjetovana osjeajima) i uvjebanu,
planiranu komunikaciju (planirana i pripremljena rasprava)
- raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi
- zastupa i brani svoje miljenje, stavove i vrijednosti
- tumai, obrazlae i prosuuje na temelju injenica i dokaza (argumenata)
- potvruje vlastito miljenje iznosei navode (citate), statistike podatke,
opeprihvaene injenice, spoznaje i vrijednosne sudove
- aktivno slua sugovornika parafraziranjem onoga to je uo
(posuenice, tuice)
- govori samo ono to moe dokazati*
- procjenjuje primjerenu koliinu izreenih informacija u skladu s ciljem i
smislom razgovora*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razgovara uz
pomo uitelja
prema jednome od
obrazaca voenja
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- prema
smjernicama
razgovara prema
jednome od
obrazaca voenja
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja prema
razliitim
obrascima voenja
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara i
raspravlja prema
razliitim
obrascima voenja
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- tekstne vrste: privatni razgovor, slubeni razgovor, intervju (stvarni i

zamiljeni), pripremljena rasprava, panel-rasprava
100
A. 7. 2
Uenik aktivno
slua tekst, izvodi
zakljuke i tumai
znaenje teksta u
cjelini.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- razlikuje sluanje iz zadovoljstva, empatijsko sluanje: usmjereno na
razumijevanje govornikovih osjeaja i potreba i sadrajno sluanje: usmjereno
na razumijevanje i zapamivanje poruka
- aktivno slua sugovornika pokazujui to verbalnim znakovima: parafraziranjem
i neverbalnim znakovima
- razlikuje svrhu sluanja: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u sluanome tekstu
- usporeuje sline podatke u sluanome tekstu
- pojednostavnjuje sloene podatke u sluanome tekstu
- organizira i interpretira podatke iz sluanoga teksta te ih saima u razliite
vrste biljeaka
- donosi niz zakljuaka da bi oblikovao znaenje i smisao sluanoga teksta u
cjelini
- objanjava znaenje nepoznatih rijei iz sluanoga teksta sluei se
rjenikom/rjenicima*
- objanjava govornikovu neverbalnu komunikaciju i povezuje ju sa sadrajem
sluanoga teksta*
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua
tekst i izvodi
zakljuke uz
pomo uitelja i
objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- aktivno slua
tekst, izvodi
zakljuke o
sluanome tekstu
prema
smjernicama i
objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- aktivno slua
tekst, samostalno
izvodi zakljuke o
sluanome tekstu i
obrazlae znaenje
teksta u cjelini
- aktivno slua
tekst, samostalno
izvodi zakljuke o
sluanome tekstu i
tumai znaenje
teksta u cjelini
- oblikuje i
govori uz pomo
uitelja tekstove
sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom
- oblikuje i govori
tekstove sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
- oblikuje i govori
tekstove sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
te obrazlae vlastito miljenje
prema
smjernicama
- samostalno
oblikuje i govori
tekstove sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu te
obrazlae vlastito
miljenje
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest, intervju), izlagaki tekstovi

(definicija), upuivaki tekstovi (uputa), raspravljaki tekstovi (osvrt)
A. 7. 3
Uenik oblikuje i
govori tekstove
sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu te
obrazlae vlastito
miljenje.
- odreuje svrhu govorenja: osobnu, obrazovnu, javnu

- oblikuje i govori strukturirane opisne, pripovjedne i raspravljake tekstove
prema planu
- obrazlae vlastito miljenje i stajalite o razliitim temama u skladu s dobi i
vlastitim iskustvom
- izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju razliitih sadraja uz vizualna
pomagala*
- primjenjuje govornike vjetine: mijenja reeninu intonaciju*
- usklauje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: primjereno dri
ruke, umjereno se kree*
(posuenice i tuice)
- uvaava tua stajalita i miljenja
- tekstne vrste: portret, prezentacija
101
A. 7. 4
Uenik ita tekst s
razumijevanjem,
izvodi zakljuke i
tumai znaenje
teksta u cjelini.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- objanjava svrhu itanja: osobnu, obrazovnu i javnu
- uoava slikovne elemente i grafiku strukturu teksta, aktivira prethodna znanja
o temi koju prouava i predvia sadraj nadolazeega teksta
- izvodi zakljuke na temelju jednoga ili vie dijelova itanoga teksta
- donosi niz zakljuaka da bi oblikovao znaenje i smisao itanoga teksta u cjelini
- razlikuje sline podatke u itanome tekstu
- pojednostavnjuje sloene podatke iz itanoga teksta
- organizira i interpretira podatke iz itanoga teksta i saima ih u razliite vrste
biljeaka
- pronalazi dokaze i potkrepljuje zakljuke do kojih je doao itanjem
- objanjava svrhu slikovnih materijala povezujui ih s itanim tekstom*
- objanjava znaenje nepoznatih rijei sluei se rjenikom/rjenicima*
- objanjava obiljeja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi, primatelju*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
ita tekst s
razumijevanjem i
izvodi zakljuke iz
dijelova teksta
- prema
smjernicama ita
tekst s
razumijevanjem,
izvodi zakljuke o
proitanome
tekstu i objanjava
znaenje teksta u
cjelini
- ita tekst s
razumijevanjem,
samostalno izvodi
zakljuke o
proitanome
tekstu i obrazlae
znaenje teksta u
cjelini
- ita tekst s
razumijevanjem,
samostalno izvodi
zakljuke o
proitanome
tekstu i tumai
znaenje teksta u
cjelini
- oblikuje i pie
vezani tekst
jednostavnih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema
smjernicama
- prema modelu
oblikuje i pie
tekst sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
- uz pomo uitelja
oblikuje i pie
tekst sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura u
skladu s temom i
prema planu
- samostalno
oblikuje i pie
vezani tekst
sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura
u skladu s temom
i prema planu
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest, intervju), izlagaki tekstovi (saetak,

objanjenje, definicija), upuivaki tekstovi (uputa, savjet, molba), objasnidbeni
tekstovi (enciklopedije, rjenici, leksikoni), raspravljaki tekstovi (osvrt),
isprekidani tekstovi (npr. tablica, grafikon, dijagram, karta)
A. 7. 5
Uenik pie tekst
sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura
u skladu s temom
i prema planu.
- pie tekst trodijelne strukture s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u

skladu sa zadanom i slobodno odabranom temom u kojem dolaze do izraaja:
povezanost, jasnoa i bogatstvo rjenika
- izabire i organizira podatke/ideje u sadrajno jasne i gramatiki tone reenice
- izraava miljenje pomou detalja, objanjenja, slika, osjeaja i usporedaba
- usklauje sadraj teksta sa svrhom i vrstom teksta
- predvia i razlikuje strukturu teksta ostvarujui vanjsku i unutarnju strukturu
- rabi sloenije reenine strukture
- ponovno ita i pregledava napisani tekst sa svrhom poboljanja teksta sluei
se pravopisom i rjenicima
- pie u skladu s pravopisnom normom: pie prototipne i este rijei u kojima su
glasovi , , d, , dvoglas ie (posuenice, tuice); pie veliko slovo u
jednorjenim i vierjenim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne,
umjetnike, politike, znanstvene i druge drutvene priredbe); pie zarez radi
odvajanja neovisnih dijelova reenice (dozivanje, usklik) i u nabrajanju rijei i
reenica; pie prototipne i este kratice i pokrate
- tekstne vrste: portret, pria, prikaz, vijest, intervju; isprekidani tekstovi (npr.
dnevnik, letak, obrazac); komunikacija digitalnim medijima
102
A. 7. 6
Uenik oblikuje
tekst i primjenjuje
sintaktika znanja
o gramatikome i
komunikacijskom
ustrojstvu
reenice na
prototipnim i
estim primjerima.
A. 7. 7
Uenik usporeuje
razliite odnose i
znaenja meu
rijeima te opisuje
njihovo znaenje u
razliitim
kontekstima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- objanjava reenino ustrojstvo na temelju uporabe i primjenjuje imanentno

jezino znanje
- opisuje reenicu kao gramatiku jedinicu neovisnu o kontekstu
- objanjava gramatiko ustrojstvo reenice, tj. sintaktike kategorije: predikat,
subjekt, objekt i prilone oznake te atribut i apozicija na prototipnim i estim
primjerima
- opisuje reenicu kao komunikacijsku jedinicu ovisnu o kontekstu
- objanjava komunikacijsko ustrojstvo reenice: tema, tj. dio koji ovisi o
kontekstu (nosi staru obavijest) i rema, tj. dio koji ne ovisi o kontekstu (nosi
novu obavijest) na prototipnim i estim primjerima
- objanjava razliku izmeu reenice kao gramatike jedinice, tj. modela kojim
se ne govori i reenice kao komunikacijske jedinice, tj. ostvaraja u govoru i
pismu
- objanjava stilski neobiljeeni red rijei u reenici (gramatiki red rijei: S, P,
O, PO; AT, AP) i stilski obiljeeni red rijei u reenici na prototipnim i estim
primjerima
- stvara tekst razumijevajui reenino ustrojstvo
- opisuje uz pomo
uitelja gramatiko
(sintaktiko) i
komunikacijsko
ustrojstvo reenice
na prototipnim i
estim primjerima
te oblikuje tekst
prema modelu
- opisuje
gramatiko
(sintaktiko) i
komunikacijsko
ustrojstvo reenice
na prototipnim i
estim primjerima
te oblikuje tekst na
temelju slinih
primjera
- objanjava prema
smjernicama
gramatiko i
komunikacijsko
ustrojstvo reenice
na prototipnim i
estim primjerima
te primjenjuje
jezino znanje u
oblikovanju teksta
- objanjava
gramatiko i
komunikacijsko
ustrojstvo
reenice na
prototipnim i
estim primjerima
te primjenjuje
jezino znanje u
oblikovanju teksta
- opisuje znaenja rijei i njihovu ulogu u reenici radi razumijevanja i stvaranja

tekstova
- uoava razliite uloge istoznanih i suprotnih rijei u kontekstu
- objanjava znaenja novih rijei u razliitim kontekstima
- objanjava uestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor
- razlikuje rijei iz stranih jezika: anglizmi, hungarizmi, talijanizmi, germanizmi,
turcizmi i sl.
- razlikuje tuice, posuenice i usvojenice; tuice zamjenjuje hrvatskim
rijeima
- prikuplja i objanjava neologizme
- slui se hrvatskim jezinim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
(npr. posjeuje mrene stranice jezinog sadraja: savjetnik.ihjj.hr; bolje.hr,
riznica.ihjj.hr, nazivlje.hr i sl.)
jezinih kultura
- uoava uz pomo
uitelja razliite
odnose meu
rijeima i opisuje
njihovo znaenje u
poznatim
kontekstima
- uoava razliite
odnose meu
rijeima i opisuje
prema
smjernicama
njihovo znaenje u
poznatim
kontekstima
- samostalno
objanjava razliite
odnose meu
rijeima i opisuje
njihovo znaenje u
razliitim
kontekstima
- usporeuje
razliite odnose
meu rijeima i
objanjava njihovo
znaenje u
razliitim
kontekstima
103
B. 7. 1
Uenik tumai
utjecaj
knjievnoga
teksta na
stvaranje
miljenja o sebi i
drugima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- povezuje vlastiti spoznajni i osjeajni doivljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o
knjievnome tekstu
- razvija pripovjednu sposobnost, tj. stavlja u odnos uzroke i posljedice te
vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u knjievnome tekstu
- uoava tematizira li tekst pojave i doivljaje koje moe prepoznati u svojem
okruju
- uoava utjecaj knjievnih tekstova na poimanje vlastitih osjeaja i osjeaja
prema drugim ljudima
- uoava estetska obiljeja knjievnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
- stvara mentalne predodbe o proitanome tekstu
- ita iz uitka
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje utjecaj
knjievnoga teksta
na vlastite reakcije
prema sebi i
drugima
- objanjava
utjecaj knjievnih
tekstova na
stvaranje miljenja
o sebi te na
stvaranje vlastitih
mentalnih
predodaba
- obrazlae utjecaj
knjievnoga teksta
na stvaranje
miljenja o sebi i
drugima te na
stvaranje vlastitih
mentalnih
predodba
- tumai utjecaj
knjievnoga teksta
na stvaranje
miljenja o sebi i
drugima te na
stvaranje vlastitih
mentalnih
predodaba
PREPORUKA: Da bi uenik razvio trajnu itateljsku naviku, preporuuje se zajedniko itanje kraih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: uenik - tekst, uenik - tekst - uenici, uenik - tekst uitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi uenici. Predmet razgovora trebaju biti iskljuivo uenikove predodbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doivljaja i razumijevanja.
Pritom se istie vanost svakoga pojedinanog miljenja.*
B. 7. 2
Uenik tumai
knjievni tekst na
temelju
itateljskoga
iskustva i
usporedbe s
drugim tekstovima
primjenjujui
knjievnoteorijska
znanja.
- imenuje i opisuje pripovjedne dogaaje u kronolokome slijedu radi

cjelovitoga razumijevanja (razliiti uenici razliito itaju isti tekst)
- uoava strukturu knjievnoga teksta: fabula i kompozicija knjievnoga teksta;
stih i strofa kao jedinstveni i samostalni pjesniki oblik; dijalog, monolog,
didaskalije i primjenjuje temeljna knjievnoteorijska znanja
- razlikuje pripovjedaa (u 1. i 3. licu) od autora
- prepoznaje temeljna jezino-stilska obiljeja knjievnoga teksta: hiperbola,
retoriko pitanje
- opisuje razliite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava panju itatelja
na specifinosti u knjievnome tekstu
- opisuje figurativni jezik pjesnitva (neto se spoznaje kao neto drugo)
- opisuje knjievni
tekst i prema
smjernicama
otkriva njegovo
znaenje s
obzirom na
vlastito itateljsko
iskustvo
- opisuje knjievni
tekst i prema
smjernicama
otkriva njegovo
znaenje s
obzirom na
anrovska obiljeja
i vlastito
itateljsko
iskustvo
- tumai prema
smjernicama
znaenje
knjievnoga teksta
s obzirom na
anrovska obiljeja
i vlastito
itateljsko
iskustvo
- samostalno
tumai znaenje
knjievnoga teksta
s obzirom na
anrovska
obiljeja i vlastito
itateljsko
iskustvo
104
B. 7. 3
Uenik vrednuje
knjievni tekst i
argumentira
vlastita zapaanja
u vezi s proitanim
tekstom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- vrednuje knjievni tekst i argumentira vlastita zapaanja povezujui ih s
prethodnim znanjem
- interpretira etiku i idejnu razinu knjievnoga teksta
- uoava vieslojnost knjievnoga teksta
- tumai dublje znaenje knjievnoga teksta
- uoava autorove poruke u knjievnome tekstu
- objanjava uzroke i posljedice u knjievnome tekstu
- uoava veze i odnose u knjievnome tekstu
- usklauje tekstni i vlastiti kod
- usporeuje djela sline tematike
- zastupa vlastito miljenje i potuje miljenja drugih
- objanjava na koji nain i u kojoj mjeri knjievni tekst utjee na oblikovanje
njegovih stavova i vrijednosti
- tekstne vrste: lirska pjesma (socijalna, misaona, duhovna), novela, socijalna
pripovijetka, roman, kriminalistiki roman, biografija, autobiografija, dramski
tekst
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- potvruje uz
pomo uitelja
vlastito miljenje o
tekstu dokazima iz
teksta
- oblikuje stavove,
objanjava vlastito
miljenje i
povezuje ga s
dokazima na
kojima ga temelji
- oblikuje stavove,
zastupa vlastito
miljenje i
povezuje ga s
dokazima na
kojima ga temelji
- vrednuje
knjievni tekst,
zastupa vlastito
miljenje i
argumentira
vlastita zapaanja
u vezi s
proitanim
tekstom
B. 7. 4
Uenik obrazlae
vlastiti izbor
knjievnih
tekstova za
itanje,
primjenjuje znanja
s obzirom na
tematiku, likove i
naine izlaganja.

- obrazlae anrove na temelju tematike, likova i naina izlaganja
- obrazlae figurativnost jezika knjievnosti
- objanjava svevremenske opeljudske poruke knjievnoga teksta
- stvara zajedniki popis knjievnih tekstova po kriteriju anra, autora, tematike
i sl.
- opisuje vlastiti
izbor knjievnoga
teksta s obzirom
na tematiku, likove
i naine izlaganje
- objanjava
vlastiti izbor
knjievnoga teksta
s obzirom na
tematiku, likove i
naine izlaganja
- obrazlae vlastiti
izbor knjievnoga
teksta
primjenjujui
znanja s obzirom
na tematiku, likove
i naine izlaganja
- argumentirano
obrazlae vlastiti
izbor knjievnoga
teksta
primjenjujui
znanja s obzirom
na tematiku, likove
i naine izlaganja
105
B. 7. 5
Uenik se
stvaralaki izraava
prema vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima i
doivljajima
tijekom uenja i
pouavanja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
uenja i pouavanja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
106
KULTURA I MEDIJI
C. 7. 1
Uenik organizira
izabrane
informacije iz
razliitih izvora
radi rjeavanja
problemske
situacije.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- izabire relevantne izvore za istraivanje informacija u skladu sa zadatkom
- usporeuje informacije iz razliitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti,
tonosti i autorstva
- selektivno i kritiki preuzima informacije iz razliitih izvora
- koristi se informacija potujui intelektualno vlasnitvo
- predlae rjeenja problemske situacije na temelju prikupljenih i organiziranih
informacija
- razlikuje injenice od miljenja i stavova
- analizira razliita znaenja tekstova
- uoava predrasude i stereotipe
- citira izvor informacija
- slui se razliitim prirunicima prema svojim interesima i potrebama
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- organizira prema
smjernicama
izabrane
informacije iz
jednoga izvora
- organizira prema
smjernicama
izabrane
informacije iz
razliitih izvora
- organizira prema
smjernicama
izabrane
informacije iz
razliitih izvora sa
svrhom rjeavanja
problemske
situacije
- samostalno
organizira
izabrane
informacije iz
razliitih izvora sa
svrhom rjeavanja
problemske
situacije
- prepoznaje
pozitivan i
negativan utjecaj
razliitih medijskih
tekstova na razvoj
stavova i
vrijednosti ciljane
tinejderske
publike
- objanjava
pozitivan i
negativan utjecaj
razliitih medijskih
tekstova na razvoj
stavova i
vrijednosti ciljane
tinejderske
publike
- usporeuje
pozitivan i
negativan utjecaj
razliitih medijskih
tekstova na razvoj
stavova i
vrijednosti ciljane
tinejderske
publike
- obrazlae
pozitivan i
negativan utjecaj
razliitih
medijskih
tekstova na razvoj
stavova i
vrijednosti ciljane
tinejderske
publike
- tekstne vrste: dnevnik, blog, novinski lanak, letak, natuknica u razliitim

prirunicima (referentnoj literaturi)
C. 7. 2
Uenik obrazlae
pozitivan i
negativan utjecaj
razliitih medijskih
tekstova na razvoj
stavova i vrijednosti
ciljane tinejderske
publike.
- objanjava svoju reakciju na medijski tekst i pretpostavlja komu bi jo mogao

biti zanimljiv i koristan
- usporeuje reakcije razliitih primatelja na poruke u sobama za razgovor, na
forumima i drutvenim mreama
- objanjava zato bi primatelji i poiljatelji razliite dobi, spola, nacionalnosti,
drutvenoga statusa i sl. mogli razliito reagirati na razliite medijske tekstove
- obrazlae razliito poimanje istoga teksta u razliitih primatelja
- suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj
diskriminaciji te suzbija govor mrnje
107
C. 7. 3
Uenik objanjava
uporabu
postupaka, tehnika
i izraajnih
sredstava u
razliitim
asopisima sa
svrhom prenoenja
poruke.
C. 7. 4
Uenik obrazlae
vlastitim rijeima
tekstova s obzirom
na drutveni i
ekonomski
kontekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izraajnih sredstava u razliitim

asopisima: usklaenost naslova sa sadrajem teksta, odnos fotografije i
ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za
privlaenje pozornosti, svrha razliitih priloga asopisu
- objanjava kako se razliitim postupcima, tehnikama i izraajnim sredstvima
oblikuje znaenje medijske poruke i stvara eljeni uinak na primatelja (npr.
uenik zapaa naglaeno reklamiranje modnih i kozmetikih proizvoda ili
tematsko predstavljanje odjee i obue nizom fotografija u asopisima)
- izdvaja tehnike i
izraajna sredstva
u medijskom
tekstu
- razlikuje
postupke, tehnike
i izraajna sredstva
u medijskome
tekstu te opisuje
prema
smjernicama na
poznatome
primjeru kako se
njima prenosi
poruka
- opisuje postupke,
tehnike i izraajna
sredstva u
medijskome
tekstu te
objanjava prema
smjernicama na
poznatim
primjerima kako se
njima prenosi
poruka
- samostalno
objanjava
postupke, tehnike
i izraajna sredstva
u medijskome
tekstu te
objanjava kako se
njima prenosi
poruka istraujui
nove primjere
- tumai vezu teksta i svijeta koji ga okruuje

- opisuje ulogu popularne glazbe u izraavanju temeljnih pitanja mladenakoga
identiteta
- obrazlae znaenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s drutvenim i
ekonomskim okrujem (npr. biografije poznatih koje prikazuju drutvenu i
ekonomsku raslojenost)
- tumai priu i likove kao temelje popularnih tekstova, tj. kao objekte divljenja
ili osude
- izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
dosadanjim znanjem i kulturnim iskustvom
- objanjava postojanje razliitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri,
minkeri...)
- usporeuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz knjievnosti ili drugih umjetnosti
- objanjava uz
pomo uitelja
znaenje
popularnokulturnih
tekstova i povezuje
ih s drutvenim
okrujem
- objanjava prema
smjernicama
znaenje
popularnokulturnih
tekstova i povezuje
ih s drutvenim
okrujem
- obrazlae prema
smjernicama
znaenje
popularnokulturnih
tekstova i povezuje
ih s drutvenim i
ekonomskim
okrujem
- obrazlae svojim
rijeima znaenje
popularnokulturnih
tekstova i povezuje
ih s drutvenim i
ekonomskim
okrujem
- tekstne vrste: djela tzv. trivijalne knjievnosti: krimii, romanse, gotiki

romani, tj. suvremeni tekstovi s kojima se uenik svakodnevno susree,
tinejderski asopisi
108
C. 7. 5
Uenik vrednuje
kulturne dogaaje,
samostalno ih
izabire i posjeuje
u fizikome i
digitalnome
okruju.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
kue)
instituti, zavodi
- posjeti izlobama
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
izabire i posjeuje
kulturne dogaaje,
obrazlae izbor
jednoga kulturnog
dogaaja i
usporeuje ga s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
i posjeuje
kulturne dogaaje
u skladu s
vlastitim
interesima te ih
usporeuje s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
- samostalno
izabire i posjeuje
razliite kulturne
dogaaje;
procjenjuje
njihovu kvalitetu s
obzirom na vlastite
interese, stavove i
uvjerenja te
uvaava stavove i
vrijednosti drugih
- samostalno
izabire i posjeuje
razliite kulturne
dogaaje;
vrednuje njihovu
kvalitetu s
obzirom na
vlastite interese,
stavove i uvjerenja
te uvaava
stavove i
vrijednosti drugih
109

A. 8. 1
Uenik razgovara i
raspravlja prema
razliitim
obrascima
grupnoga
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja.
A. 8. 2
Uenik aktivno
slua tekst,
prosuuje
znaenje teksta u
cjelini i povezuje
ga s prethodnim
znanjem i
iskustvom iznosei
konkretne
primjere.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razgovara prema razliitim obrascima voenja razgovora u skladu sa zadanom
ili slobodno odabranom temom
- primjenjuje vjetine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje,
pregovaranje, raspravljanje
- raspravlja spontano ili u planiranoj i pripremljenoj raspravi
- govori samo ono to moe dokazati
- aktivno slua sugovornika
(neologizmi)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
razgovara i
raspravlja prema
jednome od
obrazaca grupnoga
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja prema
jednome od
obrazaca grupnoga
razgovora,
primjenjuje
vjetine aktivnoga
sluanja i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja prema
razliitim
obrascima
grupnoga
razgovora, aktivno
slua i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- samostalno
razgovara i
raspravlja prema
razliitim
obrascima
grupnoga
razgovora, aktivno
slua i potuje
pravila uljudnoga
ophoenja
- aktivno slua i
obrazlae tekst u
cjelini uz pomo
uitelja te ga
povezuje s
prethodnim
znanjem i
iskustvom
- aktivno slua i
prosuuje tekst u
cjelini prema
smjernicama te ga
povezuje s
prethodnim
znanjem i
iskustvom
- aktivno slua i
samostalno
prosuuje
znaenje teksta u
cjelini na temelju
prethodnoga
znanja i iskustva
- aktivno slua i
prosuuje
znaenje teksta u
cjelini na temelju
prethodnoga
znanja i iskustva
te iznosi
konkretne
primjere
- tekstne vrste: komentar, okrugli stol
- razlikuje sluanje iz zadovoljstva, empatijsko sluanje, sadrajno sluanje i

kritiko sluanje: usmjereno na procjenu sluanoga teksta
- aktivno slua tekst u razliite svrhe: osobna, obrazovna, javna
- procjenjuje podatke iz sluanoga teksta
- organizira i objedinjuje vane podatke iz sluanoga teksta u saetak
- sintetizira sadraj sluanoga teksta
- zauzima stav prema znaenju sluanoga teksta
- prosuuje sluani tekst i proiruje njegovo znaenje na temelju prethodnoga
znanja i iskustva
- objanjava znaenje nepoznatih rijei sluei se razliitim izvorima
- tumai govornikovu neverbalnu komunikaciju
-tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa, reportaa, putopis), izlagaki
tekstovi (predavanje, predstavljanje), raspravljaki tekstovi (problemski lanak,
komentar)
110
A. 8. 3
Uenik oblikuje i
govori tekstove
sloenih
pripovjednih i
opisnih struktura
te jednostavnih
raspravljakih
struktura u skladu
s temom i prema
smjernicama.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i govori tekst u skladu sa svrhom govorenja
- oblikuje i govori tekstove sloenih opisnih i pripovjednih struktura te
jednostavnih raspravljakih struktura prema smjernicama
- jasno i sustavno izlae u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
prema smjernicama
- obrazlae vlastito miljenje i stajalite o razliitim temama u skladu s dobi i
vlastitim iskustvom te ga procjenjuje s obzirom na tua stajalita i miljenja
- primjenjuje govornike vjetine: govori s uvjerenjem
- usklauje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: ima pozitivan i
otvoren stav
- uvjebava govornu fluentnost (spretnost): izbjegava pogreke u govoru,
zastajkivanja, samoispravljanja, izbjegava zamuckivanje i potapalice
- razgovijetno govori i primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu:
(neologizmi)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- oblikuje i govori
uz pomo uitelja
tekst sloenih
opisnih i
pripovjednih
struktura te
jednostavnih
raspravljakih
struktura i iznosi
vlastito miljenje i
stajalite u skladu
s temom
- oblikuje i govori
prema
smjernicama tekst
sloenih opisnih i
pripovjednih
struktura te
jednostavnih
raspravljakih
struktura i iznosi
vlastito miljenje i
stajalite u skladu
s temom
- oblikuje i govori
prema
smjernicama tekst
sloenih opisnih i
pripovjednih
struktura te
jednostavnih
raspravljakih
struktura i
obrazlae vlastito
miljenje i
stajalite u skladu
s temom
- samostalno
oblikuje i govori
tekst sloenih
opisnih i
pripovjednih
struktura te
jednostavnih
raspravljakih
struktura i
obrazlae vlastito
miljenje i
stajalite u skladu
s temom
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi sloenih struktura, raspravljaki

tekstovi (komentar, osvrt)
111
A. 8. 4
Uenik ita tekst s
razumijevanjem,
prosuuje
znaenje teksta u
cjelini i povezuje
ga s prethodnim
znanjem i
iskustvom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- ita tekst s razumijevanjem u razliite svrhe: osobne, obrazovne, javne
- uoava kako slikovni elementi i grafika struktura teksta utjeu na
razumijevanje teksta u cjelini
- procjenjuje podatke iz itanoga teksta
- pronalazi i navodi dokaze iz itanoga teksta i izvan teksta (npr. na temelju
vlastitoga znanja, informacija u drugim tekstovima)
- organizira i objedinjuje vane podatke iz itanoga teksta u saetak
- stvara vizualne prikaze (npr. plakate), grafike organizatore (npr. Vennov
dijagram, strukturirane mape) sintetizirajui sadraj proitanoga teksta
- izvrava razliite vrste italakih zadataka (npr. pronalaenje podataka ili
tumaenje dijelova teksta)
- tumai svrhu slikovnih materijala povezujui ih s itanim tekstom
- zauzima stav prema proitanome i prosuuje itani tekst na temelju
prethodnoga znanja i iskustva
- proiruje znaenje itanoga teksta itajui nove tekstove iste ili sline
tematike
- objanjava znaenje nepoznatih rijei sluei se razliitim izvorima
- interpretativno ita tekst primjenjujui pravogovornu normu i govorne
vrednote
- usporeuje obiljeja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi i primatelju
- ita tekst s
razumijevanjem,
obrazlae tekst u
cjelini prema
smjernicama i
povezuje ga s
prethodnim
znanjem i
iskustvom
DOBRA
- ita tekst s
razumijevanjem,
samostalno
obrazlae tekst u
cjelini i povezuje
ga s prethodnim
znanjem i
iskustvom
VRLO DOBRA
- ita tekst s
razumijevanjem,
prosuuje
znaenje teksta u
cjelini na temelju
prethodnoga
znanja i iskustva te
iznosi konkretne
primjere
IZNIMNA
- ita tekst s
razumijevanjem,
prosuuje
znaenje teksta u
cjelini na temelju
prethodnoga
znanja i iskustva
iznosei
konkretne
primjere te
proiruje znaenje
teksta
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa, reportaa, putopis), izlagaki

tekstovi (predavanje, predstavljanje), raspravljaki tekstovi (problemski lanak,
komentar), isprekidani tekstovi (obrazac)
112
A. 8. 5
Uenik pie tekst
sloenih opisnih i
pripovjednih
struktura te
jednostavnih
raspravljakih
struktura u skladu
s temom i prema
smjernicama.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- pie tekst s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u skladu sa
slobodno odabranom ili zadanom temom u kojem dolaze do izraaja: svjesnost
i proces razlaganja ideja
- planira sadraj teksta postavljajui koncept i odreuje glavni cilj i podciljeve
- obrazlae vlastito miljenje oblikujui argumente i stajalita na temelju tonih
podataka i primjera
- izabire i organizira podatke i glavne ideje u sadrajno jasne i gramatiki tone
reenice stvarajui odjeljke
- ostvaruje vanjsku i unutarnju strukturu pisanoga teksta
- oblikuje vanjsku prezentaciju teksta odabirui odgovarajui oblik i format
teksta
- rabi sloenije reenine strukture
- izabire slikovni materijal koji pojanjava tekst koji pie
- pie tekst u zadanim veliinama s obzirom na vrijeme i duina teksta
su glasovi , , d, , dvoglas ie (neologizmi); pie veliko slovo u jednorjenim i
vierjenim izrazima/imenima (ustanove, drutva, pokreti, epohe, povijesni
dogaaji); pie zarez u nezavisnosloenim i zavisnosloenim reenicama; pie
este rijei iz stranih jezika; pravilno pie u uspravnom nabrajanju
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- oblikuje i pie
tekst sloenih
opisnih i
pripovjednih i
jednostavnih
raspravljakih
struktura u skladu
s temom i prema
planu
- prema modelu
oblikuje i pie
tekst sloenih
opisnih i
pripovjednih
struktura te
jednostavnih
raspravljakih
struktura u skladu
s temom i prema
smjernicama
- samostalno
oblikuje i pie
tekst sloenih
opisnih i
pripovjednih
struktura te uz
pomo uitelja
tekst jednostavnih
raspravljakih
struktura u skladu
s temom i prema
smjernicama
- samostalno
oblikuje i pie
tekst sloenih
opisnih i
pripovjednih te
jednostavnih
raspravljakih
struktura u skladu
s temom i prema
smjernicama
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi sloenih struktura, raspravljaki

tekstovi (komentar, osvrt, javno pismo, post na forumu), prezentacija
113
A. 8. 6
Uenik oblikuje
tekst i primjenjuje
sintaktika znanja
o reenicama po
sastavu na
prototipnim i
estim primjerima.
A. 8. 7
Uenik istrauje
informacije o
tekstovima i
dogaajima
vanima za razvoj
hrvatskoga jezika.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- objanjava reenice po sastavu na temelju uporabe i primjenjuje imanentno
jezino znanje
- objanjava reenice po sastavu: jednostavne i sloene reenice s obzirom na
temeljno reenino ustrojstvo na prototipnim i estim primjerima
- objanjava jednostavne reenice s obzirom na odnos izmeu predikata i
subjekta te predikatnoga skupa i subjektnoga skupa
- objanjava sloene reenice (nezavisnosloene, zavisnosloene i
viestrukosloene) s obzirom na broj sureenica i s obzirom na vrstu sklapanja
sureenica (sklapanje povezivanjem, sklapanje uvrtavanjem i sklapanje
nizanjem bez veznika)
- vrste reenica: jednostavne neproirene, jednostavne proirene;
nezavisnosloene reenice: sastavne, suprotne, rastavne, zakljune, iskljune;
zavisnosloene reenice: predikatne, subjektne, objektne, mjesne, vremenske,
nainske, uzrone, pogodbene, atributne
- stvara tekst razumijevajui reenini sastav
- stavlja u odnos razvoj hrvatskoga jezika s nacionalnim identitetom i kulturom

- objanjava pojmove trojezinosti i tropismenosti kroz povijest
- upoznaje se s tekstovima i dogaajima vanima za razvoj hrvatskoga jezika
(Baanska ploa, Misal po zakonu rimskog dvora, Biblija, prvi rjenik i prva
gramatika, ilirski pokret, hrvatska himna)
- istrauje suvremene jezine prirunike sa svrhom upoznavanja suvremene
leksikografije i uoava brojnost jezinih prirunika
jezinih kultura
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje uz pomo
uitelja reenice
po sastavu na
prototipnim i
estim primjerima
te oblikuje tekst
prema modelu
- opisuje prema
smjernicama
reenice po
sastavu na
prototipnim i
estim primjerima
te oblikuje tekst na
temelju slinih
primjera
- objanjava prema
smjernicama
reenice po
sastavu na
prototipnim i
estim primjerima
te primjenjuje
jezino znanje u
oblikovanju teksta
- objanjava
reenice po
sastavu na
prototipnim i
estim primjerima
te primjenjuje
jezino znanje u
oblikovanju teksta
- istrauje uz
pomo uitelja
informacije o
tekstu i dogaaju
po vlastitome
izboru vanome za
razvoj hrvatskoga
jezika
- istrauje prema
smjernicama
informacije o
tekstu i dogaaju
po vlastitome
izboru vanome za
razvoj hrvatskoga
jezika
- samostalno
istrauje
informacije o
tekstovima i
dogaajima po
vlastitome izboru
vanima za razvoj
hrvatskoga jezika
- samostalno
istrauje
informacije o
tekstovima i
dogaajima po
vlastitome izboru
vanima za razvoj
hrvatskoga jezika
stavljajui u odnos
hrvatski jezik i
kulturnu batinu
114
B. 8. 1
Uenik obrazlae
odnos
proivljenoga
iskustva i iskustva
steenoga
itanjem
knjievnih
tekstova.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- povezuje vlastiti spoznajni i osjeajni doivljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o
knjievnome tekstu
- uoava da je u knjievnome tekstu rije o svijetu i ovjekovoj sudbini
- obrazlae odnos fiktivnoga i stvarnoga svijeta u kontekstu prikazivanja
dogaaja, likova i iskustava
- rjeava razliite problemske vrnjake situacije pomou razliitih oblika pria
(preuzimanjem fiktivnoga iskustva)
- obrazlae estetska obiljeja knjievnoga teksta na temelju svojega
itateljskoga iskustva i znanja o knjievnosti
- ita iz uitka
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje razliku
izmeu
proivljenoga
iskustva i iskustva
steenoga itanjem
knjievnih tekstova
izdvajajui
konkretan primjer
- stavlja u odnos
proivljeno
iskustvo i iskustvo
steeno itanjem
knjievnih tekstova
- objanjava odnos
proivljenoga
iskustva i iskustva
steenoga itanjem
knjievnih tekstova
i potkrepljuje ih
primjerima koji su
mu pomogli u
stvaranju slike
svijeta
- obrazlae odnos
proivljenoga
iskustva i iskustva
steenoga itanjem
knjievnih tekstova
i potkrepljuje ih
primjerima koji su
mu pomogli u
rjeavanju
problemske
situacije
PREPORUKA: Da bi uenik razvio trajnu itateljsku naviku, preporuuje se zajedniko itanje kraih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: uenik - tekst, uenik - tekst - uenici, uenik - tekst uitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi uenici. Predmet razgovora trebaju biti iskljuivo uenikove predodbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doivljaja i razumijevanja.
Pritom se istie vanost svakoga pojedinanog miljenja. Rabe se tehnike procesne drame, forum-kazalita.
B. 8. 2
Uenik interpretira
knjievni tekst na
temelju vlastitoga
itateljskog
iskustva i
konteksta
primjenjujui
knjievnoteorijska
znanja.
- prosuuje razliite osobine likova predoene govorom lika, njegovim

razmiljanjem, emocionalnim i psihikim reakcijama, moralnim stavovima i
njihov meusobni odnos
- obrazlae vanost konteksta (osobnoga, drutvenoga) i odnosa s drugim
tekstovima za cjelovitije razumijevanje knjievnoga teksta
- objanjava obiljeja poetskoga, proznog i dramskog teksta te njihove
vieznanosti i primjenjuje temeljna knjievnoteorijska znanja
- interpretira uz
pomo uitelja
knjievni tekst na
temelju vlastitoga
itateljskog
iskustva i
osobnoga
konteksta
- interpretira
prema
smjernicama
knjievni tekst na
temelju vlastitoga
itateljskog
iskustva i dovodi
ga u vezu s drugim
tekstovima i
osobnim
kontekstom
- interpretira
prema
smjernicama
knjievni tekst na
temelju vlastitoga
itateljskog
iskustva i dovodi
ga u vezu s drugim
tekstovima te
osobnim i
drutvenim
kontekstom
- samostalno
interpretira
knjievni tekst na
temelju vlastitoga
itateljskog
iskustva i dovodi
ga u vezu s
drugim
tekstovima te
osobnim i
drutvenim
kontekstom
115
B. 8. 3
Uenik kritiki
vrednuje knjievni
tekst i povezuje ga
s vlastitim
knjievnim
iskustvom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- procjenjuje etiku, estetsku i idejnu razinu knjievnoga teksta
- usporeuje problematiku knjievnoga teksta s vlastitim iskustvom
- objanjava svrhu pisanja i gledite autora u knjievnome tekstu
- dovodi u vezu obiljeja anra i znaenje knjievnoga teksta
- vrednuje misaonu poruku knjievnoga teksta
- pretpostavlja autorove neizgovorene stavove, vrijednosti i namjere koje su
implicitno navedene u knjievnome tekstu
- donosi zakljuke o knjievnome tekstu i potkrepljuje ih dokazima
- tumai vlastita stajalita o knjievnome tekstu
- razlikuje uporabu fraza, floskula i neutemeljenih dokaza u odnosu na vrste
dokaze
- revidira vlastita i tua stajalita o knjievnome tekstu i ne prihvaa ih bez
analize i vrednovanja
- predlae naine pomirbe razliitih miljenja, izraava suglasnost za razliita
miljenja, prihvaa ispravnost tuega miljenja ili zakljuka o knjievnome
tekstu
- oblikuje knjievni ukus i daje preporuku za itanje knjievnih tekstova
- usporeuje knjievne tekstove istoga ili razliitih autora, iste knjievne vrste i
tematike
- usporeuje knjievni tekst s njegovim adaptacijama u drugim medijima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prosuuje uz
pomo uitelja
knjievni tekst i
objanjava vlastite
stavove
- prosuuje prema
smjernicama
knjievni tekst i
objanjava vlastite
stavove
- prosuuje
knjievni tekst,
zastupa vlastite
stavove i povezuje
ih s vlastitim
knjievnim
iskustvom
- kritiki vrednuje
knjievni tekst,
zastupa vlastite
stavove i povezuje
ih s vlastitim
knjievnim
iskustvom
- tekstne vrste: lirska pjesma, kratka pria, novela, roman, socijalni i povijesni
roman, predaja, dramski tekst: komedija
116
B. 8. 4
Uenik
argumentirano
prosuuje
samostalno
izabrani knjievni
tekst i promilja o
njegovoj svrsi i
obiljejima
pripadajuega
anra i autora.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- obrazlae prema
smjernicama
vlastiti izbor
knjievnoga teksta
i uoava njegovu
svrhu u skladu s
vlastitim
iskustvom
- obrazlae vlastiti
izbor knjievnoga
teksta, opisuje
prema
smjernicama
njegovu ulogu u
skladu s vlastitim
iskustvom i
obrazlae
karakteristike
pripadajuega
anra

- uoava zajednike karakteristike omiljenoga anra i omiljenih autora
- uoava svrhu knjievnoga teksta: razotkrivanje nevolja potlaenih,
propitivanje autoriteta
- prepoznaje svevremenske i opeljudske vrijednosti i ideje koje prenosi
knjievni tekst
- argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih knjievnih tekstova
- uvaava razliite knjievne ukuse i stavove
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prosuuje
samostalno
izabrani knjievni
tekst, promilja o
njegovoj ulozi u
skladu s vlastitim
iskustvom i
obrazlae
karakteristike
pripadajuega
anra
- argumentirano
prosuuje
samostalno
izabrani knjievni
tekst, promilja o
njegovoj ulozi u
skladu s vlastitim
iskustvom i
obrazlae
karakteristike
pripadajuega
anra i autora
B. 8. 5
Uenik se
stvaralaki izraava
prema vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima i
doivljajima
tijekom uenja i
pouavanja.

uenja i pouavanja
Preporuka: Ovim je ishodom ueniku ponuen stvaralaki nain izraavanja i mogunost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukiji od klasine provjere znanja. Ishod se moe ostvarivati
individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda prati se i ne podlijee vrednovanju. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja uradak razrednomu
tehnologije.
117
KULTURA I MEDIJI
C. 8. 1
Uenik vrednuje
informacije i
izvore informacija
te povezuje
odabrane
informacije s
postojeim
znanjem radi
rjeavanja
problemske
situacije.
C. 8. 2
Uenik prosuuje
utjecaj medijskih
tekstova sa
svrhom
komercijalizacije i
oblikovanja
stavova te ih
dekonstruira
usporeujui vie
tekstova istoga
sadraja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- usporeuje informacije iz razliitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti,
tonosti i autorstva u skladu sa zadatkom
- predlae rjeenja problemske situacije na temelju prikupljenih i
obraenih/analiziranih informacija
- prepoznaje kontekst u tumaenju informacija
- prepoznaje aluzije na druge tekstove
- zakljuuje na temelju prikupljenih informacija
- tekstne vrste: opis procesa, biografija, dijagram, grafikon, kritika, osvrt,
referentna literatura
- objanjava snagu medijskih poruka kojima je svakodnevno okruen i njihov

utjecaj na vlastiti doivljaj stvarnosti i oblikovanje vlastitih stavova (npr.
opisuje neke ope stereotipe u tinejderskim asopisima)
- samostalno izabire i prerauje informacije za stvaranje pretpostavki i
donoenje odluka (npr. uoava i kritiki prosuuje idole koje predstavljaju
masovni mediji: filmske zvijezde, vrhunske manekenke i sportai)
- objanjava i pretpostavlja zato bi primatelji i poiljatelji razliite dobi, spola,
kulture, rase, financijskoga statusa i (posebnih) potreba mogli razliito reagirati
na razliite medijske tekstove (npr. na medijski tekst u kojem se iznosi neko
prijeporno pitanje o kojem se javno raspravlja)
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- saima glavne
ideje izraavajui
ih vlastitim
rijeima prema
smjernicama te ih
usporeuje s
vlastitim
postojeim
znanjem
- saima glavne
ideje izraavajui
ih vlastitim
rijeima te ih
usporeuje s
vlastitim
postojeim
znanjem
- povezuje nove
informacije s
vlastitim
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom te ih
primjenjuje u
donoenju
zakljuaka
- povezuje nove
informacije s
vlastitim
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom te ih
primjenjuje u
rjeavanju
problemske
situacije
- opisuje utjecaj
medijskih tekstova
kao predstavljanje
stvarnosti u svrhu
oblikovanja
stavova te ih
dekonstruira
prema modelu
usporeujui vie
tekstova istoga
sadraja
- objanjava
utjecaj medijskih
tekstova sa
svrhom
oblikovanja
stavova te ih
dekonstruira
prema
smjernicama
usporeujui vie
tekstova istoga
sadraja
- obrazlae utjecaj
medijskih tekstova
sa svrhom
komercijalizacije i
oblikovanja
stavova te ih
dekonstruira
prema
smjernicama
usporeujui vie
tekstova istoga
sadraja
- prosuuje
utjecaj medijskih
tekstova sa
svrhom
komercijalizacije i
oblikovanja
stavova te ih
dekonstruira
usporeujui vie
tekstova istoga
sadraja
118
C. 8. 3
Uenik tumai
uporabu
postupaka, tehnika
i izraajnih
sredstava u
internetskome
okruju sa svrhom
prenoenja poruke.
C. 8. 4
Uenik samostalno
prosuuje
popularnokulturne
tekstove s obzirom
na knjievni i
kontekst ostalih
umjetnosti.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razlikuje hipertekst od obinoga teksta

- slui se poveznicama koje proiruju sadraj teksta
- uoava sastavne elemente hipermedije: meusobno povezani tekst, slika,
video i zvuk
- opisuje uporabu postupaka, tehnika i izraajnih sredstava u kreiranju
internetskih stranica (npr. prouava strukturu internetske stranice: raspored
rubrika, korisne poveznice, raspored sadraja; npr. uporaba zvukova i glazbe
moe potaknuti korisnika da se dulje zadri na internetskim stranicama i
pretrauje sadraje)
- izdvaja postupke,
tehnike i izraajna
sredstva u
internetskome
okruju
- opisuje prema
smjernicama
postupke, tehnike i
izraajna sredstva
u internetskome
okruju i
objanjava kako se
njima prenosi
poruka
- samostalno
opisuje postupke,
tehnike i izraajna
sredstva u
internetskome
okruju i
objanjava kako se
njima prenosi
poruka
- tumai uporabu
postupaka,
tehnika i
izraajnih
sredstava u
inernetskome
okruju, navodi
primjere i
procjenjuje kako
se njihovom
kombinacijom
prenosi poruka
- obrazlae vezu teksta i svijeta koji ga okruuje

- objanjava ulogu popularne glazbe u izraavanju temeljnih pitanja
mladenakoga identiteta
- prosuuje znaenje popularnokulturnih tekstova povezujui ih s drutvenim,
ekonomskim i kulturnim okrujem
- tumai priu i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte
identifikacije
- izdvaja dijelove popularnokulturnih tekstova koji utjeu na oblikovanje
miljenja i stavova (npr. razliiti prikazi uloga djevojaka i mladia u
tinejderskim asopisima)
dosadanjim znanjem i kulturnim iskustvom
- objanjava postojanje razliitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri,
minkeri, emoi, hipsteri...)
- usporeuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz knjievnosti ili drugih umjetnosti
- obrazlae uz
pomo uitelja
tekstova i
povezuje ih s
poznatim
knjievnim
tekstovima
- obrazlae prema
smjernicama
tekstova i
povezuje ih s
poznatim
knjievnim
tekstovima
- prosuuje prema
smjernicama
popularnokulturne
tekstove i
povezuje ih s
poznatim
knjievnim
tekstovima
- samostalno
prosuuje
popularnokulturne
tekstove i
povezuje ih s
poznatim
knjievnim
tekstovima i
ostalim
umjetnostima
- tekstne vrste: suvremeni tekstovi s kojima se uenik svakodnevno susree
119
C. 5. 5
Uenik vrednuje
kulturne dogaaje,
samostalno ih
izabire i posjeuje
u fizikome i
digitalnome
okruju.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
kue)
instituti, zavodi
- posjeti izlobama
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
izabire i posjeuje
kulturne dogaaje,
obrazlae izbor
jednoga kulturnog
dogaaja i
usporeuje ga s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
i posjeuje
kulturne dogaaje
u skladu s
vlastitim
interesima te ih
usporeuje s
vlastitim
iskustvom,
stavovima i
vrijednostima
- samostalno
izabire i posjeuje
razliite kulturne
dogaaje;
procjenjuje
njihovu kvalitetu s
obzirom na vlastite
interese, stavove i
uvjerenja te
uvaava stavove i
vrijednosti drugih
- samostalno
izabire i posjeuje
razliite kulturne
dogaaje;
vrednuje njihovu
kvalitetu s
obzirom na
vlastite interese,
stavove i
uvjerenja te
uvaava stavove i
vrijednosti drugih
120
Ishodi kurikuluma s nastavnim planom 140 + 140 + 140 + 140 odnose na sve vrste gimnazijskih i dio strukovnih programa. Posebnosti i razlike s obzirom na vrstu programa navedene su u rubrici
Preporuka. Zvjezdicom su oznaeni ishodi u razradi ishoda obuhvaeni gimnazijskim programima. Naglasak je u strukovnim kolama na funkcionalnoj uporabi jezika, tj. polazite je uenja i
pouavanja u domeni Komunikacija i jezik razvoj uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije dok uenici u gimnazijama usvajaju i metajezina znanja potrebna za nastavak
kolovanja. Uenici u strukovnim kolama usvajaju osnovna znanja iz knjievne teorije, a razlika je i u ishodima domene Kultura i mediji (prema potrebama sektora u kojem se uenik koluje).
1. razred srednje kole (140 + 140 + 140 + 140)

A. 1. 1
Uenik razgovara
i raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom
i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i
namjenom: informiranje, upuivanje i zabavljanje* i prepoznaje svrhu i
namjenu razgovora
- razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanje, pregovaranje i
raspravljanje*
- primjenjuje kulturoloke obrasce razgovora: razgovor s vrnjacima u
slobodno vrijeme, razgovor s vrnjacima u didaktikoj situaciji, razgovor
uvjetovan meukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u
neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe*
svoje miljenje
- primjenjuje tehnike aktivnog sluanja (podravajuim komentarima,
parafraziranjem onoga to je uo i neverbalnim znakovima)
- prepoznaje i provjerava znaenje nepoznatih rijei na temelju konteksta
razgovora i rasprave*
- tono se i efektno slui sinonimima, pravilno kontekstualizira homonime i
vieznanice da bi izbjegao nesporazume**
- tono povezuje rijei u prijedlono-padenim izrazima i upotrebljava
pravilne padee u reenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti iskaza
- upotrebljava glagolska vremena u relativnom znaenju za postizanje
efektivnosti iskaza**
- slui se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalau
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: tono
izgovara glasove, rijei, naglaske (npr. strana imena i prezimena, rijei
stranoga podrijetla)
- razlikuje injenice od miljenja i uoava pristranost i namjeru sugovornika*
- razgovara radi razmjene informacija te procjenjuje njihovu relevantnost i
tonost*
- razgovara i
raspravlja prema
modelu radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komnikacijskim
bontonom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
uskladu s
komunikacijsko
m situacijom i
komnikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijsko
m situacijom i
komunikacijski
m bontonom
121
- odabire informacije kojima rjeava problemske situacije ili zadatke*

- odabire informacije i provjerava relevantnost i tonost informacija*
- obrazlae i potkrepljuje svoj stav*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlae ih i potkrepljuje jednostavnim
primjerima i analogijama*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
- tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz razliitih
podruja ljudskog djelovanja u skladu s interesima uenika) prema modelu i
smjernicama voenoga i grupnoga razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon sluanja, itanja i gledanja; anketa i intervju
- tekstne vrste: diskusija i razgovor u krugu
PREPORUKA: uitelj e tijekom uenja i pouavanja uenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih uenika. Uenik usvaja rijei i
pojmove tijekom srednjokolskoga obrazovanja i usklauje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s
vremenskom odgodom. Uenik postupno ovladava vjetinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu sloenost razgovornih i raspravljakih vrsta iz godine u godinu uenja.
Pojedini podishodi ponavljaju se zato to su oni neizostavni dio uenja i pouavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina. Uenici trebaju
biti stalno izloeni strategijama uenja i komunikacijskim strategijama zato to njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaanju te uporabi s obzirom na osobine linosti i stilove uenja. Stoga
se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu uenja. Komunikacijske strategije i strategije uenja ne vrednuju se sumativno. Uitelj i uenici dogovaraju teme razgovora; uitelj
predlae teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu stekli koju od
vjetina razgovaranja i raspravljanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve etiri godine, no sadraji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima uenik ovladava u svakoj godini uenja.
A. 1. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja, izdvaja i
razvrstava
informacije i ideje
u obliku teksta.
- aktivno slua opisne i pripovjedne tekstove uivo ili posredovane

razliitim medijima prema odreenoj svrsi sluanja
- izdvaja, razvrstava i objanjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i vane
informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta
- analizira efektivnost i funkcionalnost jezine postave (uporaba rijei,
reeninih struktura) sluanoga teksta i neverbalnu komunikaciju
- selektivno slua prema svrsi sluanja (obrazovna, javna, osobna)*
- stvara biljeke na temelju sluanja*
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni: pria, bajka, izvjee, priopenje,
putopis; govorne i razgovorne vrste predviene za godinu kolovanja
- aktivno slua i
prema
smjernicama
izdvaja osnovne
informacije i
ideje bitne za
svrhu sluanja
- aktivno slua i
prema
smjernicama
izdvaja i
razvrstava
osnovne
informacije i
ideje bitne za
svrhu sluanja
- aktivno slua i
prema
smjernicama
izdvaja i
razvrstava
informacije i
ideje bitne za
svrhu sluanja u
obliku teksta
- aktivno slua i
samostalno
izdvaja i
razvrstava
informacije i
ideje bitne za
svrhu sluanja u
obliku teksta
PREPORUKA: uenik treba uiti sluati najmanje dva teksta prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire opisne i pripovjedne tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne) te
govorne i razgovorne vrste predviene za godinu kolovanja. Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine.
Strategije sluanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim
razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju
analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
122
A. 1. 3
Uenik oblikuje i
govori opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi prema svrsi govorenja i sluateljima
- odreuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora u slobodno odabranoj temi
- oblikuje natuknice, koncept i logino strukturiran tekst prema obiljejima
tekstne vrste
- govori u skladu s govornom ulogom (izvjestitelja, sudionika dogaaja,
pripovjedaa)
- s razumijevanjem upotrebljava rijei prikladne temi u oblikovanju
govornih tekstova
- **tono se i efektno slui sinonimima, pravilno kontekstualizira
homonime i vieznanice
pravilne padee u reenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti
iskaza
- **upotrebljava glagolska vremena u relativnom znaenju za postizanje
efektivnosti iskaza
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama:
pravilno intonira rijei i reenice: upotrebljava naglasak kao razlikovno
sredstvo, pravilno odreuje reeninu melodiju, stanku i tempo, slui se
neverbalnim i paraverbalnim znakovima
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
VRLO DOBRA
- samostalno
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
IZNIMNA
- samostalno
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijsko
m situacijom,
svrhom i
sluateljima
- tekstne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni opis, pria, anegdota, vijest,

obavijest, izvjee, izjava, priopenje, molba...
PREPORUKA: uenik treba uvjebati i izvesti najmanje dva govorna teksta opisnih i pripovjednih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru uitelja. Pri odabiru tekstnih vrsta valja voditi rauna o
raznolikosti tekstova za sluanje, govorenje, itanje i pisanje, tj. voditi rauna da se ne ponavljaju iste vrste. Samoprocjenu i vrednovanje uenici provode ili prema obrascima/ljestvicama procjene
koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim
razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti
ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
123
A. 1. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema svrsi
itanja opisne i
pripovjedne
tekstove sloenih
struktura te
izdvaja i analizira
informacije i
ideje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnome i profesionalnom
interesu i prema uiteljevu odabiru
- ita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi itanja i
objanjava obiljeja teksta
- ita neprekinute, isprekidane i mjeovite tekstove u tiskanome i
elektronikom obliku
- prepoznaje strukturna obiljeja tekstova i slui se prethodno steenim
znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta
- analizira tekst: izdvaja informacije, razlikuje podatke po vanosti,
odreuje glavne ideje u tekstu, objanjava izravna i neizravna znaenja*
- izraajno ita naglas primjenjujui pravogovornu normu i govorne
vrednote
- povezuje vjetine itanja radi informacije i itanja iz uitka
- odreuje svrhu itanja, samostalno ili prema zadatku*
- letiminim pregledom teksta utvruje kljune podatke ili dijelove teksta*
- izdvaja nove rijei i pojmove iz itanoga teksta i provjerava njihovo
znaenje sluei se rjenicima *
- prati i nadgleda vlastito itanje*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
- opisuje osnovna
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te izdvaja
izravno i neizravno
navedene
informacije i ideje
u tekstu
- objanjava
osnovna obiljeja
i svrhu opisnih i
pripovjednih
tekstova te
organizira
izravno i
neizravno
navedene
informacije i
ideje u tekstu
- objanjava
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te
analizira izravno i
neizravno
navedene
informacije i
ideje u tekstu
IZNIMNA
- vlastitim
rijeima
objanjava
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te
analizira i
objanjava na
raznovrsnim
primjerima
izravno i
neizravno
navedene
informacije i
ideje u tekstu
- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni),

putopis, novinsko i tehniko izvjee, vijest, obavijest
PREPORUKA: uenik treba utvrditi obiljeja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova razliitih tekstnih vrsta i razliitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mjeovitih tekstova
odreuje uitelj prema potrebama. Strategije itanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina itanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u
strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
124
A. 1. 5
Uenik oblikuje i
pie opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i pie neprekinute, isprekidane i mjeovite obavijesne i
pripovjedne tekstove razliitih funkcionalnih stilova (administrativnoga,
publicistikoga i knjievnoumjetnikoga) prema zadanoj ili slobodno
odabranoj temi i u razliite svrhe
- prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom odreuje oblik teksta
(neprekinuti, isprekidani, mjeoviti)
- prepoznaje svrhu teksta: obrazovnu, javnu, profesionalnu
- samostalno popunjava razliite vrste obrazaca u tiskanome i
elektronikome obliku
- odabire prikladne rijei, pojmove i jezina sredstva i vrstu teksta u skladu
sa svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
- postie cjelovitost i povezanost teksta
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene rijei u oblikovanju pisanih
tekstova
- pie primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i
eljenim uinkom na primatelja
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahtjevima
teksta koji pie (pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje
rijei iz stranih jezika, pisanje toke sa zarezom, dvotoke, trotoke i
zagrada i njihova razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa
specifinom svrhom pisanja*
- ureuje tekst kako bi pojasnio njegov smisao te uinak na primatelja*
- pokazuje kompetencije stvaralatva i kreativnosti u izravnoj interakciji s
drugima*
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila i
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
i eljenim
uinkom na
primatelja
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi: subjektivni i objektivni opis,

tehniki opis; obavijest, izvjee, vijest, biografija, putopis, reportaa
PREPORUKA: uenik treba obavezno utvrditi obiljeja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova razliitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mjeovitih tekstova
odreuje uitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se uenik koluje. Podishod koji se odnosi na razvoj rjenika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rjenika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja uenik razvija tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina pisanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja.
Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
Sadraji ishoda A. 1. 1, A. 1. 2, A. 1. 3, A. 1. 4 i A. 1. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadraje ishoda tih domena.
125
A. 1. 6
Uenik
ralanjuje i
objanjava
sintaktiku slubu
rijei u reenici i
primjenjuje
jezino znanje pri
oblikovanju
teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje, opisuje rijei kao morfoloke i sintaktike jedinice u reenici i
tekstu
- objanjava razliku izmeu rijei kao morfoloke i sintaktike kategorije i
navodi primjere**
- opisuje, ralanjuje i objanjava sintaktiku slubu promjenjivih i
nepromjenjivih rijei u reenici**
- opisuje funkciju imenskih i glagolskih oblika u reenici i navodi primjere
- razlikuje sintaktike slube i znaenja padea, prijedlono-padenih
izraza, slubu priloga, prijedloga, veznika i estica u reenici
- razlikuje relativna znaenja glagolskih vremena i naina**
- razlikuje uporabu aktiva i pasiva za oblikovanje znaenja i preoblikuje
reenice prema komunikacijskim potrebama
- primjenjuje jezino znanje pri oblikovanju i izraavanju znaenja u svojim
tekstovima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje
sintaktiku
slubu rijei u
reenici na
oglednim
primjerima i
prema modelu ih
primjenjuje u
svojem tekstu
- opisuje i
objanjava
sintaktiku
slubu rijei u
reenici na
oglednim
primjerima i
oblikuje istovrsne
primjere u
svojem tekstu
- opisuje i
objanjava
sintaktiku
slubu rijei u
reenici i oblikuje
istovrsne
primjere u
svojem tekstu i
tono oblikuje
znaenja
- ralanjuje i
objanjava
sintaktiku
slubu rijei u
reenici,
primjenjuje
jezino znanje pri
tonom
oblikovanju
znaenja novih
tekstova
NAPOMENA: usvajanje sintaktikih i morfolokih znanja na metajezinoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezine kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je uenje i
pouavanje metajezinim znanjima u strukovnim kolama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 1. 7
Uenik istrauje i
otkriva
znaenjske
odnose meu
rijeima na
temelju
konteksta.
- opisuje odnos sadraja i znaenja leksema u kontekstu

- razlikuje konotativno i denotativno, podrutvljeno i pojedinano znaenje
na temelju konteksta
- istrauje i otkriva leksiko-semantike odnose sinonimije, homonimije,
antonimije u kontekstu
- istrauje hiponimijsko-hiperonimijske odnose u kontekstu**
- otkriva i objanjava naine i razloge proirivanja znaenja rijei i
posljedice vieznanosti (polisemije), smisleno se slui vieznanicama
- primjenjuje znanje o vrstama rjenika i rjenikom lanku pri svrhovitom
sluenju rjenicima
- uz pomo
uitelja istrauje
znaenjske
odnose meu
rijeima na
temelju
konteksta
- prema
smjernicama
istrauje i otkriva
znaenjske
odnose meu
rijeima na
temelju
konteksta
- samostalno
istrauje
znaenjske
odnose meu
rijeima na
temelju
konteksta
- samostalno
istrauje i otkriva
znaenjske
odnose meu
rijeima na
temelju
konteksta
126
A. 1. 8
Uenik istrauje
rasprostranjenost
hrvatskih govora i
dijalekata te
raspravlja o jeziku
kao sastavnici
nacionalnoga
identiteta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- opisuje i svojim rijeima objanjava jezik kao sredstvo za komunikaciju i
spoznaju svijeta oko sebe i u sebi
- opisuje podrijetlo hrvatskoga jezika i njegovu pripadnost jezinoj porodici
prema jezinome stablu
- istrauje rasprostranjenost hrvatskih govora i dijalekata hrvatskoga jezika
na dijalektolokoj karti
- razlikuje materinski jezik od drugoga jezika, stranoga jezika s obzirom na
razinu obrazovanja i navodi razlike izmeu svojega zaviajnoga govora i
standardnoga jezika te hrvatskoga jezika i srodnih jezika
- opisuje razloge standardizacije jezika i njegovu funkciju u slubenoj
komunikaciji
- prepoznaje svoju dvojezinost (zaviajni idiom i standardni jezik, prvi i
drugi jezik) i dvojezinost drugih**
- zamjeuje i opisuje podrijetlo toponima i egzonima s kojima se susree**
- raspravlja o jeziku kao sastavnici nacionalnoga identiteta
- iskazuje jezinu toleranciju prema govornicima drugih jezika
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo
jezinoga stabla
uoava pripadnost
hrvatskoga jezika
jezinim
porodicama i
otkriva njegovo
podrijetlo
- opisuje
pripadnost
hrvatskoga jezika
jezinim
porodicama
prema jezinome
stablu i
prepoznaje jezik
kao sastavnicu
nacionalnoga
identiteta
- opisuje idiome
hrvatskoga jezika
prema svojem
jezinom znanju
i iskustvu te uz
pomo jezinoga
stabla i
dijalektoloke
karte obrazlae
svoj jezini
identitet
- opisuje
rasprostranjenos
t govora i
dijalekata
hrvatskoga jezika
na dijalektolokoj
karti i raspravlja
o jeziku kao
sastavnici
nacionalnoga
identiteta
B. 1. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom
tekstu na temelju
itateljskog
iskustva i znanja
o svijetu.
- izraava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o knjievnome

tekstu kao cjelini
- iskazuje svoje miljenje o onome o emu tekst govori
- obrazlae svoje razumijevanje teksta
- argumentira svoj kritiki stav o knjievnom tekstu na temelju
itateljskoga iskustva, znanja o svijetu i znanja o knjievnosti
Ishod se ne ocjenjuje i ne odreuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,

emocionalne i estetske osjetljivosti na knjievni tekst.
PREPORUKA: ishod je usmjeren istraivanju osobnoga itateljskoga iskustva i iskazivanju dojma i polazite je razliitim pristupima itanju knjievnoga teksta.
127
B. 1. 2
Uenik
interpretira
knjievni tekst i
povezuje
interpretaciju s
tematskim,
anrovskim,
kompozicijskim i
stilskim
obiljejima teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o razliitim
interpretacijama* knjievnoga teksta i povezuje ih s tematskim,
anrovskim, kompozicijskim i stilskim obiljejima
- prepoznaje i objanjava** anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja
knjievnoga teksta (npr. u proznom tekstu: tema, likovi; u poeziji: motivi,
tema; dramskom tekstu: kompozicija drame; i izrazna, npr. u poeziji
jezino-stilska sredstva, ritam)
- primjenjuje osnovne knjievnoteorijske pojmove relevantne za
interpretacije knjievnoga teksta
- prosuuje knjievni tekst sluei se relevantnim knjievnoteorijskim
pojmovima**
- tumai kako medij prenoenja knjievnoga teksta utjee na kompoziciju,
stilska i anrovska obiljeja te na oblikovanje znaenja
DOBRA
- prema primjeru
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- uz pomo
uitelja
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje
njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- prema
smjernicama
intepretira
knjievni tekst i
prepoznaje njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
-prema
smjernicama
intepretira
knjievni tekst i
objanjava
njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje
njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
povezuje
interpertaciju s
tematskim,
anrovskim,
kompozicijskim i
stilskim
obiljejima
-prema
smjernicama
interpretira
knjievni tekst,
predlae razliite
interpretacije i
objanjava
tematska,
anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja**
- samostalno
interpretira
knjievni tekst,
predlae razliite
interpretacije i
objanjava
tematska,
anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja**
PREPORUKE: knjievnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s knjievnim tekstom predvienim za itanje i objanjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se ue radi
razumijevanja teksta; pojmovi predvieni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedeim razredima.
Prednost se daje odabiru suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drame u uem smislu i komedije.
*Odnosi se na uenikove interpretacije knjievnoga teksta.
Uenici tijekom etvrtoga i petog ciklusa u gimnazijama trebaju usvojiti i primjenjivati sljedee jezino-stilske figure: polisidenton, elipsa, metafora, hiperbola, eufemizam, alegorija, simbol, retoriko
pitanje, antiteza, ironija, oksimoron, paradoks.
128
B. 1. 3
Uenik istrauje i
objanjava
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnoga
teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje i povezuje /objanjava** razliite recepcije knjievnoga teksta
- istrauje i opisuje /objanjava** prikazivanje univerzalnih tema u
knjievnim tekstovima razliitih knjievnopovijesnih razdoblja, poetika i
kultura
- prepoznaje /objanjava** meuodnos razliitih konteksta i knjievnoga
teksta (drutveno-povijesnih, kulturnih i umjetnikih)
- opisuje /objanjava** utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja
knjievnoga teksta
- istrauje, odabire i usporeuje razliita umjetnika djela kojima je
nadahnue odreeni knjievni tekst
- istrauje i opisuje /objanjava** intertekstualnost i intermedijalnost u
knjievnom tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
opisuje drutvenopovijesni i kulturni
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnoga teksta
- prema
smjernicama
opisuje
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
i njegov utjecaj
na znaenje
knjievnoga
teksta
- prema smjernicama
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije knjievnoga
teksta**
- prema
smjernicama
objanjava
drutvenopovijesni i kulturni
kontekst i njegov
utjecaj na znaenje
knjievnoga
teksta**
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
opisuje
meuodnos
razliitih
konteksta i
knjievnoga
teksta
- prema
smjernicama
objanjava
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnoga
teksta**
IZNIMNA
- samostalno
opisuje
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnoga
teksta
- samostalno
objanjava
kontekst
knjievnoga
teksta**
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 1. 1, B. 1. 2 i B. 1. 3: uenik u gimnazijskim programima u kolskoj godini ita izmeu est i osam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogunostima uenika, anrovskoj uravnoteenosti i tipinosti (poezija, proza, drama), poetikoj
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. U strukovnim kolama uenici itaju izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih dva
kanonska i tri suvremena, prema istim kriterijima. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog
ciklusa preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje odabiru suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska),
drama u uem smislu i komedije.
Ishod se moe ostvarivati i u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnou i na temelju usvojenih znanja i vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti.
B. 1. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
obrazlae stavove,
interese i navike
vezane uz itanje.
- obrazlae svoj odabir teksta za itanje

- promilja, kao samorefleksivni itatelj, svoje doivljaje, misli i stavove o
itanju
- obrazlae i procjenjuje svoj popis omiljenih knjievnih tekstova
- objanjava svoje itateljske navike
- objanjava u emu uiva kad ita i potkrepljuje primjerima iz teksta
Ishod se ne ocjenjuje i ne odreuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje itateljske

kulture uenika i poticanje uitka u itanju.
PREPORUKA: uenik ita najmanje jedan knjievni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritikoga, problemskoga i literarnoga itanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 1. 1 do A. 1. 5.
129
B. 1. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- kreativno primjenjuje iskustvo itanja knjievnoga teksta:
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izraaja dolazi
kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralako miljenje
- stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zaviajnom govoru
ili dijalektu, argonu ili standardnome jeziku potaknut razliitim iskustvima
- anrovski preoblikuje knjievni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje
dramski tekst sluei se pripovjednim tehnikama) primjenjujui svoje
znanje o anrovskim i strukturnim obiljejima
- adaptira, dramatizira, pie sinopsis
- priprema i izvodi dramske i scenske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima (kratke) filmove, crta, slika, izrauje
strip, rjenik, prirunik
- rjeava razliite problemske situacije motivirane knjievnim tekstom
pomou dramskih tehnika, razliitih vrsta odgojnoga kazalita i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Ishod se ne ocjenjuje i ne odreuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje

kreativnosti.
PREPORUKA: ueniku je ovim ishodom ponuena mogunost za stvaralaki nain izraavanja i dokazivanja. Ishod se moe ostvarivati individualnim i timskim radom i u korelaciji s likovnom i
glazbenom umjetnou i/ili na temelju usvojenih znanja i vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje
se formativno. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja svoj rad u koli i izvan kole, u stvarnom i digitalnom okruju.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
Uenik u skladu
sa svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
provjerava
njihovu valjanost.
- odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa

svrhom istraivanja
- istrauje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora
- definira i artikulira potrebu za informacijom
- prepoznaje razliite potencijalne izvore informacija
- prepoznaje korist od traenja odreene informacije
- opisuje opseg i nain pretrage informacije
- provjerava valjanost informacija u skladu sa svrhom istraivanja
- uoava pristranost izvora informacija
- razlikuje injenice od miljenja
- izvori: tiskani i elektroniki, neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i viestruki
tekstovi; razliiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
jednog izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire
relevantne
informacije iz
razliitih izvora
u skladu sa
svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire
relevantne
informacije iz
razliitih izvora
u skladu sa
svrhom
istraivanja i
provjerava
njihovu
valjanost
- samostalno
odabire
relevantne
informacije iz
razliitih izvora
u skladu sa
svrhom
istraivanja i
provjerava
njihovu
valjanost
130
C. 1. 2
Uenik istrauje i
interpretira
utjecaj medijskih
tekstova na
svakodnevni ivot
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- prepoznaje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje
svakodnevnog ivota primatelja
- istrauje medijsku poruku unutar medijskoga teksta i kome je ona
namijenjena
- istrauje utjecaj medijskih sadraja na ponaanje primatelja**
- istrauje i opisuje na koje je jezine, vizualne, auditivne i audiovizualne
naine oblikovana medijska poruka i kako ti naini utjeu na njezinu
recepciju**
- uoava pozitivne strane medijskih sadraja
- prepoznaje i razlikuje miljenje i injenice u medijskom tekstu
- prepoznaje izravna i neizravna znaenja u medijskom tekstu s obzirom na
kontekst, stavove i vrijednosti koje promie
- istrauje predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskom tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
istrauje i opisuje
utjecaj medijskih
tekstova ina
svakodnevni ivot
primatelja
- prema
smjernicama
istrauje i
obrazlae utjecaj
medijskih
tekstova na
svakodnevni
ivot primatelja
- prema
smjernicama
istrauje i
interpretira
utjecaj
medijskih
tekstova na
svakodnevni
ivot primatelja
- samostalno
istrauje i
interpretira
utjecaj
medijskih
tekstova na
svakodnevni
ivot primatelja
- izvori: tiskani i elektroniki obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

struni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
PREPORUKA: projektni zadatak u kojem uenici istrauju funkcionalnu uporabu tehnika i izraajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izraajna sredstva te stvaraju u meudjelovanju s drugima razliite vrste tiskanih i elektronikih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.
C. 1. 3
Uenik prosuuje
utjecaj kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta.
- istrauje tekstove iz razliitih izvora i u njima uoava razliitost kulturnih

vrijednosti i obrazaca ponaanja
- razlikuje kulturne obrasce supkulturnih skupina mladih i njihov utjecaj u
knjievnim tekstovima, kazalinim predstavama, filmu, stripu; medijskim i
viemedijskim tekstovima
- analizira i prosuuje predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju preispitujui
osobne i tue pretpostavke u skladu s vlastitim kulturnim okrujem, znanjem
i iskustvom**
- prosuuje utjecaj kulturnih vrijednosti i obrazaca na razvoj vlastitoga
kulturnog identiteta
- usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
svojega kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
istrauje utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
svojega
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
prosuuje
utjecaj kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
svojega
kulturnog
identiteta
- samostalno
prosuuje
utjecaj kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
svojega
kulturnog
identiteta
- izvori: tiskani i elektroniki obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,

struni, medijski tekstovi , auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; razliita
umjetnika djela
PREPORUKA: ishodi C. 1. 1, C. 1. 2 i C. 1. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskim podrujem u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i
B domene.
131
C. 1. 4
Uenik
samostalno
odabire i
posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- samostalno odabire i posjeuje kulturne, umjetnike i drutvene dogaaje i
manifestacije u stvarnom i digitalnom okruju kao dio svojega neposrednoga
iskustva uenja
- aktivno se ukljuuje u kulturni i drutveni ivot zajednice
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Ishod se ne ocjenjuje i ne odreuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike

posjeivanja kulturnih i umjetnikih dogaaja i manifestacija.
PREPORUKA: aktivnosti i sadraji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (ponuda drutveno-kulturnih i umjetnikih sadraja u lokalnoj
zajednici) te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Preporueni izvanuioniki sadraji: posjet kazalitu (kazaline predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalitu: organizacija rada kazalita, rad na predstavi i njihovi sudionici), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kuama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavake
kue), posjet kulturnim institucijama (knjinice, muzeji, atelijeri, umjetnike radionice, instituti, zavodi, festivali: knjievni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski), tribine i susreti s
knjievnicima i razliitim autorima, sudjelovanje u radionicama razliitih sadraja, posjeti izlobama, predavanja u fizikome i digitalnome okruju, sudjelovanje u projektima, mreni sadraji (kulturni
portali, mreni susreti s piscima, virtualne izlobe, virtualne uionice...).
132
A. 2. 1
Uenik razgovara i
raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom: informiranje, upuivanje, pregovaranje, zabavljanje i prepoznaje
svrhu i namjenu razgovora
neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe
svoje miljenje
- primjenjuje tehnike aktivnoga sluanja: podravajuim komentarima,
parafraziranjem onoga to je uo i neverbalnim znakovima
- provjerava i prepoznaje znaenje nepoznatih rijei na temelju konteksta
- tono se i efektno slui leksemima iz razliitih leksikih slojeva (npr.
dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima) radi postizanja
eljenih uinaka na sugovornike**
- tono povezuje rijei prema pravilima sronosti, upravljanja i pridruivanja
u spojevima rijei i reenicama i stvara reenice razliite duine i sloenosti
radi koherentnosti i kohezivnosti iskaza**
izgovara glasove, rijei, naglaske (npr. rijei stranoga podrijetla), pravilno
intonira reenice
- razgovara radi upuivanja sugovornika i pregovaranja zbog zajednikoga
rjeavanja problemske situacije ili donoenja odluke*
- usmjerava razgovor na bitno s ciljem zajednikoga rjeavanja problema*
- uoava potrebe, osjeaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja
pozitivnih i nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom ograniavajui koliinu informacija i postavlja ciljana
pitanja*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlae ih i potkrepljuje ih citatima iz
relevantnih i pouzdanih izvora*
- razgovara i
raspravlja prema
modelu radi
upuivanja
sugovornika u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika i
pregovaranja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere
informacija i ideja
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere
informacija i ideja
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- procjenjuje tua miljenja u skladu sa svojim stavovima i gleditem*

133
- tekstne vrste: slubeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi uenika) prema obrascu i smjernicama voenoga i grupnog
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon sluanja,
itanja i gledanja
- tekstne vrste: plenarna rasprava, diskusija
PREPORUKA: uitelj e tijekom uenja i pouavanja uenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih uenika. Uenik usvaja rijei i pojmove
tijekom srednjokolskoga obrazovanja i usklauje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom
odgodom. Uenik postupno ovladava vjetinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu sloenost razgovornih i raspravljakih vrsta iz godine u godinu uenja. Pojedini podishodi ponavljaju
se zato to su oni neizostavni dio uenja i pouavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim
razredima. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina. Uenici trebaju biti stalno izloeni strategijama uenja i
komunikacijskim strategijama zato to njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaanju te uporabi s obzirom na osobine linosti i stilove uenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu uenja. Komunikacijske strategije i strategije uenja ne vrednuju se sumativno. Uitelj i uenici dogovaraju teme razgovora; uitelj predlae teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu stekli koju od vjetina razgovaranja i/ili raspravljanja, uitelj
planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja.
A. 2. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja, analizira
i razvrstava
informacije i ideje
u tekst.
- aktivno slua izlagake tekstove uivo ili posredovane razliitim medijima

prema odreenoj svrsi sluanja
- analizira, razvrstava i objanjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i
vane informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta
reeninih struktura, stilskih izraajnih sredstava, govorne vrednote) i
neverbalna obiljeja sluanoga teksta
- prati razumijevanje na temelju konteksta i prije steenoga znanja*.
- oblikuje dobro povezan, smislen i stilski ureen govorni ili pisani
neprekinuti ili isprekidani tekst na temelju sluanja*
- odgovara na pitanja, saima i preoblikuje sluani tekst u natuknice ili
saetak*
- aktivno slua i
prema
smjernicama
razvrstava
osnovne
informacije i
ideje u tekst
- aktivno slua i
prema
smjernicama
razvrstava i
analizira
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta u novi
tekst
- aktivno slua i
samostalno
razvrstava i
analizira
informacije i
ideje iz sluanog
teksta u novi
tekst
- aktivno slua i
samostalno
razvrstava i
analizira
informacije i
ideje iz sluanog
teksta te izraava
svoje miljenje i
stav u obliku
teksta
- tekstne vrste: izlagaki (usmeni obavijesni prikaz/prezentacija, radijski ili

televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor...), govorne i
razgovorne vrste predviene za godinu uenja
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje dva teksta prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire izlagake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne) te
govorne i razgovorne vrste predviene za godinu uenja. Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine.
razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju
analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
134
A. 2. 3
Uenik oblikuje i
govori izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- oblikuje i govori izlagaki tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj
temi, svrsi ili sluateljima
tekstne vrste
- govori prikladno se sluei natuknicama, biljekama, karticama, plakatima
i raunalnim prikazima
- s razumijevanjem upotrebljava rijei prikladne temi i sluateljima u
oblikovanju govorenih tekstova
- tono se i efektno slui leksemima iz razliitih leksikih slojeva (npr.
dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima) radi postizanja
eljenih uinaka na sugovornike**
- tono povezuje rijei prema pravilima sronosti, upravljanja i
pridruivanja u spojevima rijei i reenicama i stvara reenice razliite
duine i sloenosti za postizanje koherentnosti i kohezivnosti iskaza
- redom rijei i sureenica istie znaenja i ostvaruje eljeni uinak na
sugovornike**
intonira reenice, slui se verbalnima i paraverbalnim obiljejima: gestama,
mimikom, poloajima tijela
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
- vrednuje i samovrednuje govor*
- pretrauje, prikuplja i rasporeuje kljune podatke za odabranu temu*
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima i
pridrava se
zadanog vremena
- samostalno
oblikuje i govori
izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima i
pridrava se
zadanog vremena
- samostalno
oblikuje i govori
izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima i
pridrava se
zadanog vremena
- tekstne vrste: izlagake - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni

govor, popularno predavanje
PREPORUKA: uenik treba uvjebati i izvesti najmanje dva govorna teksta izlagakih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru uitelja. Samoprocjenu i vrednovanje uenici provode ili prema
obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije
uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira aktivnosti
za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
135
A. 2. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema svrsi
itanja izlagake
tekstove sloenih
struktura te
povezuje i
objanjava
informacije i
ideje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita izlagake tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i
prema uiteljevu odabiru
elektronikom obliku
- povezuje i saima podatke i ideje u tekstu, bira prikladne citate kojima
podupire svoje zakljuke o eksplicitnom i implicitnom
znaenju teksta
- povezuje informacije i ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i
drugim tekstovima
- izraajno ita naglas primjenjujui pravogovorna pravila i govorne
vrednote
- prepoznaje znaenje rijei i iz reeninoga konteksta ili ga izvodi iz
znaenja nekoga dijela rijei koji mu je poznat*
- razvrstava podatke u tablice i dijagrame*
- saima i sintetizira nove informacije i ideje u tekstu*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- razlikuje
funkciju i
osnovna obiljeja
izlagakih
tekstova te
razvrstava i
povezuje
informacije i
ideje u tekstu
- opisuje funkciju
i osnovna
obiljeja
izlagakih
tekstova te
saima
informacije i
ideje u tekstu
VRLO DOBRA
- objanjava
funkciju i
obiljeja
izlagakih
tekstova na
poznatim
primjerima te
saima i
objanjava
informacije i
ideje u tekstu,
svoje zakljuke
podupire
prikladnim
citatima
IZNIMNA
- objanjava
funkciju i
obiljeja
izlagakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
saima tekst,
zakljuke
podupire
prikladnim
citatima i
povezuje tekst sa
svojim znanjem,
iskustvom i
drugim
tekstovima
- tekstne vrste: izlagake: prikaz, zapisnik, saetak; pismo (osobno i javno)

i govor
odreuje uitelj prema potrebama. Strategije itanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskoga obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
136
A. 2. 5
Uenik oblikuje i
pie izlagake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnoga
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i pie neprekinute, isprekidane i mjeovite izlagake tekstove
razliitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicistikoga i
knjievnoumjetnikoga) prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i u
razliite svrhe
- prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom odreuje oblik
elektronikom obliku
- slui se prikladnim jezinim strukturama i obiljejima oblikovanja
pojedinih vrsta tekstova i postie cjelovitost i povezanost teksta
- s razumijevanjem upotrebljava rijei prikladne temi i eljenom uinku u
oblikovanju pisanih tekstova
sa svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema potrebama
teksta koji pie (npr. uspravno nizanje i nizanje zarezom; razlikovna uloga
zareza, kosa crta, navodnici i polunavodnici, pisanje glasova , , d, , j u
tuicama...)
- preuzima incijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u
razliitim medijima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
izlagake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i uz
pomo uitelja
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
izlagake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila uz pomo
uitelja
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
izlagake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i prema
smjernicama
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
i eljenim
uinkom na
primatelja
- tekstne vrste: prikaz, saetak, zapisnik, govor i pismo (osobno i javno)
Sadraji ishoda A. 2. 1, A. 2. 2., A. 2. 3, A. 2. 4 i A. 2. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
137
A. 2. 6
Uenik ralanjuje
spojeve rijei i
reenice u tekstu i
primjenjuje
jezino znanje pri
oblikovanju
teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- opisuje gramatike veze meu sastavnicama spojeva rijei te ih
funkcionalno primjenjuje u reenicama
- opisuje i objanjava razliku reenice kao gramatike i komunikacijske
jedinice i navodi primjere
- ralanjuje i objanjava gramatike veze meu sastavnicama spojeva
rijei: sronost, upravljanje, pridruivanje**
- oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih reenica
te viestrukosloene reenice nizanjem, sklapanjem veznikom i
uvrtavanjem
- opisuje unutarnju vezu lanova sureenica i sureenica, red rijei u
reenici i inverziju sureenica te objanjava kako utjeu na oblikovanje
znaenja teksta*
- prikladno odabire reenice razliite strukture, sloenosti i duine u skladu
sa svrhom teksta i eljenim uinkom na primatelja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje spojeve
rijei i reenice u
oglednim
primjerima i uz
pomo uitelja
funkcionalno ih
primjenjuje u
svojim
tekstovima
- opisuje i
objanjava
spojeve rijei i
reenice u
oglednim
primjerima i
oblikuje istovrsne
primjere u svojim
tekstovima
- opisuje i
objanjava
spojeve rijei i
reenice,
razvrstava ih i
oblikuje istovrsne
primjere u svojim
tekstovima
- ralanjuje i
objanjava
spojeve rijei i
reenice i
funkcionalno
primjenjuje
jezino znanje pri
oblikovanju
znaenja novih
tekstova
NAPOMENA: usvajanje sintaktikih znanja na metajezinoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezine kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je uenje i pouavanje
metajezinim znanjima u strukovnim kolama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 2. 7
Uenik razlikuje
leksike slojeve u
standardnome
jeziku i odabire
rijei prikladne
kontekstu, svrsi i
primateljima.
- prepoznaje opeuporabni leksik i leksik ograniene uporabe i navodi

primjere
- prepoznaje leksike slojeve standardnoga jezika i razvrstava lekseme u
tekstu prema kriterijima podrune i funkcionalne raslojenosti na lokalizme,
dijalektizme, frazeme, nazive, kolokvijalizme, argonizme, urnalizme,
administrativizme, scijentizme, poetizme i sl.
- razlikuje uporabnu i stilsku vrijednost rijei koje pripadaju
opeuporabnom leksiku i leksiku ograniene uporabe**
- opisuje pojmovlje i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima,
nazivima i nazivoslovlju u izraavanju znaenja
- odabire rijei iz razliitih leksikih slojeva prikladno kontekstu, svrsi i
primateljima
- uz pomo
uitelja odreuje
pripadnost rijei
leksikom sloju
- prema
smjernicama
izdvaja rijei
odreenoga
leksikoga sloja i
navodi prikladne
kontekste za
njihovu uporabu
- samostalno
izdvaja rijei
odreenoga
leksikoga sloja i
prema zadanome
kontekstu
pravilno odabire
rijei
- samostalno
razlikuje rijei iz
razliitih leksikih
slojeva i odabire
rijei prikladne
kontekstu, svrsi i
primateljima
PREPORUKE: sadraje ovog ishoda preporuuje se ostvariti projektom, istraivanjem i povezati sa sluanjem i itanjem tiskovina i strune literature i govora vrnjaka. U strukovnim kolama vea se
pozornost posveuje odnosu strukovnoga i opeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.
138
A. 2. 8
Uenik ralanjuje
svoj idiolekt,
usporeuje ga s
drugim idiomima i
navodi ga kao
sastavnicu
osobnoga
identiteta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- razlikuje i opisuje organske (mjesne govore, dijalekte) i neorganske
(argon, kolokvijalni jezik) idiome kao sastavnice svojeg idiolekta
- opisuje jezine slinosti i razlike hrvatskih govora i dijalekata na temelju
svojega jezinoga i govornog iskustva
- opisuje funkcije i uporabne mogunosti standardnoga jezika, narjeja i
govora drutvenih skupina i navodi primjere**
- opisuje podrijetlo antroponima i imena i njihovu pripadnost odreenom
sloju**
- uvaava govornike drugih jezika i jezinih i govornih navika
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- zamjeuje i
opisuje osobitosti
svojega idiolekta
- opisuje i
objanjava
sastavnice svojeg
idiolekta prema
jezinim i
govornim
sastavnicama
- ralanjuje svoj
idiolekt na
jezine i govorne
sastavnice i
usporeuje ga s
drugim idiomima
- ralanjuje svoj
idiolekt na
sastavnice,
usporeuje ga s
drugim idiomima
i navodi ga kao
sastavnicu
osobnoga
identiteta
B. 2. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom
tekstu na temelju
itateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

tekstu kao cjelini
itateljskoga iskustva i znanja o svijetu i znanja o knjievnosti

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraivanju osobnoga itateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazite je razliitim pristupima itanju knjievnoga teksta.
139
B. 2. 2
Uenik
interpretira
knjievni tekst i
odreuje
meusobne
odnose tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja.
RAZRADA ISHODA
interpretacijama knjievnoga teksta* na temelju meusobnog odnosa
tematskih, anrovskih, kompozicijskih i stilskih obiljeja
- odreuje i opisuje / prosuuje** meusobne odnose anrovskih,
kompozicijskih i stilskih obiljeja knjievnoga teksta
interpretacije knjievnoga teksta
pojmovima**
- usporeuje knjievne tekstove s obzirom na medij prenoenja
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo
uitelja
interpretira
knjievni tekst i
prema
smjernicama
opisuje njegova
tematska,
anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja
- uz pomo
uitelja
interpretira
knjievni tekst i
prema
smjernicama
opisuje
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
prema
smjernicama
opisuje
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
objanjava
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja
- interpretira
knjievni tekst i
prema
smjernicama
opisuje
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih
obiljeja**
- interpretira
knjievni tekst i
prema
smjernicama
objanjava
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih
obiljeja**
- interpretira
knjievni tekst,
predlae razliite
interpretacije i
samostalno
objanjava
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih
obiljeja**
- interpretira
knjievni tekst,
predlae razliite
interpretacije i
samostalno
tumai i povezuje
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih
obiljeja**
Prednost se daje odabiru suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u uem smislu i komedije.
140
B. 2. 3
Uenik
usporeuje
knjievne
tekstove s
obzirom na
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje i usporeuje recepcije knjievnoga teksta koje se razlikuju s
obzirom na ivotno iskustvo, dob, spol, dominantni ukus
- istrauje i objanjava /usporeuje** prikazivanje univerzalnih tema u
kultura
- objanjava /usporeuje** meuodnos razliitih konteksta i knjievnoga
- objanjava /usporeuje** utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja
knjievnoga teksta
- istrauje i objanjava /obrazlae** intertekstualnost i intermedijalnost u
knjievnom tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
objanjava
drutvenopovijesnii kulturni
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnoga teksta
- prema
smjernicama
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na
znaenje
knjievnoga teksta
- prema
smjernicama
objanjava
meuodnos
razliitih
konteksta i
knjievnoga
teksta
- samostalno
objanjava
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnih
tekstova
- prema
smjernicama
usporeuje
kontekst i njegov
utjecaj na
znaenje
knjievnoga
teksta**
-prema
smjernicama
usporeuje
meuodnos
razliitih
konteksta i
knjievnoga
teksta**
- samostalno
usporeuje
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnih
tekstova**
- prema
smjernicama
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnoga
teksta**
VRLO DOBRA
IZNIMNA
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 2. 1, B. 2. 2 i B. 2. 3: uenik u gimnazijskim programima u kolskoj godini ita izmeu est i osam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. U strukovnim kolama uenik ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova, od kojih dva
kanonska i tri suvremena. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog ciklusa preporueno je
odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje odabiru suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u uem smislu i
komedije.
B. 2. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
komentira svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.

itanju
- opisuje temeljne drutvene vrijednosti koje je uoio u odabranom
knjievnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost,
toleranciju, osobne slobode, solidarnost, drutvena pravednost ili odrivi
razvoj)
- objanjava to utjee na njegov knjievni ukus

PREPORUKA: uenik ita najmanje jedan knjievni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritikoga, problemskoga i literarnoga itanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima od
A. 2. 1. do A. 2. 5.
141
B. 2. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- stvara novi tekst u govorenom ili pisanom obliku na zaviajnom govoru ili
dijalektu, argonu ili standardnome jeziku potaknut razliitim iskustvima
- anrovski preoblikuje knjievni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
dramski tekst koristei pripovjedne tehnike primjenjujui svoje znanje o
anrovskim i strukturnim obiljejima
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrauje
strip, rjenik, prirunik...
plesom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

kreativnosti.
glazbenom umjetnou i/ili na temelju usvojenih znanja i vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje
se formativno. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja svoj rad u koli i izvan kole, u stvarnom i digitalnom okruju.
KULTURA I MEDIJI
C. 2. 1
Uenik u skladu sa
svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
dokazuje njihovu
valjanost.

svrhom istraivanja
- razlikuje akademske i neakademske izvore podataka**
- istrauje informacije koristei napredno pretraivanje
- analizira valjanost informacija u skladu sa svrhom istraivanja
- prepoznaje utjecaje konteksta na tumaenje informacija
- uoava ciljeve i motive autora u neakademskim izvorima podataka**
- izvori: tiskani i elektroniki, neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i
viestruki tekstovi; razliiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
prepoznaje
njihovu valjanost
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- samostalno
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
142
C. 2. 2
Uenik istrauje i
interpretira
utjecaj medijskih
tekstova na
oblikovanje
ivotnoga stila
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- uoava utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje
vlastitoga ivotnoga stila i ivotnoga stila razliitih primatelja s obzirom na
dob, spol i kulturni kontekst (ponaanje, odnosi; moda: stil stanovanja ili
odjee, radne i prehrambene navike; zdravlje)
- objanjava vrste medijskoga nasilja i prepoznaje ih u medijskom sadraju
- objanjava utjecaj medijskih sadraja na emocije i fizioloke reakcije
primatelja
- istrauje i objanjava uporabu izraajnih sredstava i tehnika kojima je
oblikovana medijska poruka**
- objanjava utjecaj razliitih oblika popularne komercijalne kulture
(videoigara, televizijskih i radijskih emisija, asopisa, novina, filmova,
reklamnih poruka) na primatelje
- uoava simboliku medijskoga jezika i prepoznaje trivijalne medijske
poruke
- prepoznaje razliita stilska sredstva u medijskim tekstovima (npr. ironiju,
sarkazam, aluziju)
- objanjava izravna i neizravna znaenja u medijskom tekstu s obzirom na
kontekst, stavove i vrijednosti
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
istrauje i
objanjava utjecaj
medijskih
tekstova na
oblikovanje
ivotnoga stila
primatelja
- prema
smjernicama
istrauje i
obrazlae utjecaj
medijskih
tekstova na
oblikovanje
ivotnoga stila
primatelja
- prema
smjernicama
istrauje i
interpretira
utjecaj medijskih
tekstova na
oblikovanje
ivotnoga stila
primatelja
- samostalno
istrauje i
interpretira
utjecaj medijskih
tekstova na
oblikovanje
ivotnoga stila
primatelja
izraajna sredstva te stvaraju u meudjelovanju s drugima razliite vrste tiskanih i elektronikih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka
i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.
C. 2. 3
Uenik prosuuje
utjecaj masovne
kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta.
- istrauje tekstove iz razliitih izvora i u njima uoava utjecaj

komercijalizacije i masovne kulture
- uoava i razlikuje karakteristike masovne kulture
- prepoznaje i objanjava obiljeja kozmopolitske kulture, unda, trenda i
kia u umjetnosti i obrazlae svoje reakcije na njih
- prepoznaje komercijalizaciju kulture i kulturnu industriju: knjiga, filmova,
predstava, stripova, slika... kao proizvoda za masovnu prodaju i/ili kao
statusni simbol**
- opisuje razliku izmeu masovne i tzv. visoke kulture
- prosuuje utjecaj masovne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog
identiteta
struni tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; razliita
umjetnika djela
- prema
smjernicama
analizira utjecaj
masovne kulture
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
interpretira
utjecaj masovne
kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
prosuuje utjecaj
masovne kulture
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- samostalno
prosuuje utjecaj
masovne kulture
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
PREPORUKA: ishodi C. 2. 1, C. 2. 2 i C. 2. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskim podrujem u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i B domene.
143
C. 2. 4
Uenik
samostalno
odabire i
posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- samostalno odabire i posjeuje kulturne, umjetnike i drutvene dogaaje
i manifestacije u stvarnom i digitalnom okruju kao dio svojega
neposrednoga iskustva uenja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

PREPORUKA: aktivnosti i sadraji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (lokalnom zajednicom i njihovom ponudom drutveno-kulturnih i
umjetnikih sadraja) te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Preporueni izvanuioniki sadraji: posjet kazalitu (kazaline predstave;
programi kojima se predstavljaju u kazalitu: organizacija rada kazalita, rad na predstavi i njihovi sudionici), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kuama (radijske i televizijske postaje,
novinske i izdavake kue), posjet kulturnim institucijama (knjinice, muzeji, atelijeri, umjetnike radionice, instituti, zavodi, festivali: knjievni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski), tribine i
susreti s knjievnicima i razliitim autorima, sudjelovanje u radionicama razliitih sadraja, posjeti izlobama, predavanja u fizikome i digitalnome okruju, sudjelovanje u projektima, mreni sadraji
(kulturni portali, mreni susreti s piscima, virtualne izlobe, virtualne uionice...).
144
3. razred srednje kole (140 + 140 + 140 +140)

A. 3. 1
Uenik razgovara
i raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom
i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom: informiranje, upuivanje, uvjeravanje, zabavljanje* i prepoznaje
svoje miljenje
- tono primjenjuje struni leksik u skladu s temom razgovora
- tono se i efektno slui rijeima iz pasivnoga leksika ili leksika na prijelazu
radi postizanja eljenih uinaka na sugovornike**
- pravilno rabi tekstualne veznike i modifikatore radi koherentnosti i
kohezivnosti iskaza**
- istie znaenja odabirom tekstne veze i ostvaruje eljeni uinak na
sugovornike**
izgovara glasove, rijei, naglaske
- razgovara radi uvjeravanja sugovornika radi zajednikoga rjeavanja
problemske situacije ili donoenja odluke*
- uvjerava sugovornika u pozitivne vrijednosti svojih poruka*
- proiruje temu razgovora aktivirajui postojee znanje*
- prepoznaje i uzima u obzir osjeaje i potrebe sugovornika*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlae ih i potkrepljuje provjerenim
podacima do kojih je doao istraivanjem razliitih izvora*
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom* prema
zadanoj strukturi: redoslijed govornika, uloge govornika, vremensko
ogranienje, pravila rasprave*
- procjenjuje misli, osjeaje i stavove i razmjenjuje ih cjelovito i smisleno, u
skladu sa situacijom*
- prilagoava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
- prema modelu
razgovara i
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje te ih
obrazlae u skladu
s komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje te ih
procjenjuje u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje, samostalno
procjenjuje i
prilagoava
vlastite stavove
temeljem novih
spoznaja u
skladu s
komunikacijsko
m situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje, samostalno
procjenjuje i
prilagoava
vlastite stavove
temeljem novih
spoznaja i
spreman je na
kompromise u
skladu s
komunikacijsko
m situacijom i
komunikacijskim
bontonom
145
- tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj

temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu s interesima i dobi
uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon sluanja,
itanja i gledanja
- tekstne vrste: debata, simultano suenje, panel-rasprava
odgodom.
Uenik postupno ovladava vjetinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu sloenost razgovornih i raspravljakih vrsta iz godine u godinu uenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
to su oni neizostavni dio uenja i pouavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim
A. 3. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja,
usporeuje i
tumai
informacije i ideje
u obliku teksta.
- aktivno slua upuivake i raspravljake tekstove uivo ili posredovane

- usporeuje i tumai bitne, potrebne, zanimljive, korisne i vane
- procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezine postave (uporaba rijei,
reeninih struktura) sluanoga teksta i neverbalne znakove
- slui se prijanjim znanjem za proirivanje ili nadopunjavanje tumaenja
neprekinuti tekst na temelju sluanja
-slui se prethodno steenim znanjem za proirivanje ili nadopunjavanje
tumaenja*
- povezuje ogranieno tumaenje sa irim drutvenim ili jezinim
kontekstom*
- aktivno slua i
prema
smjernicama
usporeuje
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta u obliku
teksta
- aktivno slua i
prema
smjernicama
usporeuje i
tumai
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta u obliku
teksta
- aktivno slua i
samostalno
usporeuje i
tumai
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta u obliku
teksta
- aktivno slua i
samostalno
usporeuje i
tumai
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta te izraava
svoje miljenje i
stav u obliku
teksta
- tekstne vrste: raspravljaki i upuivaki: mobilizacijski govor, znanstveno

predavanje, kritiki prikaz, anketa, savjeti, upute; govorne i razgovorne vrste
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje dva teksta prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire upuivake i raspravljake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
knjievne) te govorne i razgovorne vrste predviene za godinu uenja. Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom
kolske godine. Strategije sluanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskoga obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i
u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama
planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
146
A. 3. 3
Uenik oblikuje i
govori upuivake
i raspravljake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- oblikuje i govori raspravljaki ili upuivaki tekst prema zadanoj ili
slobodno odabranoj temi, svrsi i sluateljima
- odreuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora (u slobodno odabranoj
temi)
- oblikuje logino strukturiran tekst prema obiljejima tekstne vrste
- govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, govornika)
- s razumijevanjem upotrebljava rijei prikladne u oblikovanju govornih
tekstova
- tono se i efektno slui rijeima iz pasivnoga leksika ili leksika na
prijelazu radi postizanja eljenih uinaka na sugovornike**
- tono primjenjuje struni leksik u skladu sa temom razgovora**
- pravilno rabi tekstualne veznike i modifikatore radi koherentnosti i
kohezivnosti iskaza**
- istie znaenja odabirom tekstne veze i ostvaruje eljeni uinak na
sugovornike**
izgovara glasove, rijei, naglaske (npr. tuice), pravilno intonira rijei i
reenice: primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi
reeninu melodiju, stanku, tempo
- primjereno se slui humorom*
- pridrava se zadanoga vremena*
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
upuivake ili
raspravljake
tekstove u skladu
sa svrhom
DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
upuivake ili
raspravljake
tekstove u skladu
sa svrhom i
sluateljima
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
upuivake i
raspravljake
tekstove skladu
sa
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima
IZNIMNA
- samostalno
oblikuje i govori
upuivake ili
raspravljake
tekstove u skladu
sa
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima
- tekstne vrste: referat, usmena interpretacija, uputa
PREPORUKA: uenik treba uvjebati i izvesti najmanje dva govorna teksta upuivakih i raspravljakih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru uitelja. Samoprocjenu i vrednovanje uenici
provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskoga
obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja,
uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih
znanja i vjetina.
147
A. 3. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema svrsi
itanja
upuivake i
raspravljake
tekstove sloenih
struktura i
interpretira ih.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita upuivake i raspravljake tekstove prema osobnome i
profesionalnom interesu i prema uiteljevu odabiru
elektronikom obliku
- interpretira tekst: izdvaja i tumai ideje, uoava i tumai autorovo
gledite i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja; razlikuje injenice
od stavova
- usporeuje i suprotstavlja pristupe slinim temama u razliitim
tekstovima
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i
drugim tekstovima
vrednote
- utvruje autorovu namjeru i stavove/gledite*
- uoava elemente povezivanja odlomaka i sadrajnih cjelina*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razlikuje
funkciju i
obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te
izdvaja i
objanjava ideje u
tekstu
- opisuje funkciju
i obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te
analizira i tumai
ideje u tekstu,
svoje zakljuke
podupire citatom
- objanjava
funkciju i
obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova na
poznatim
primjerima te
interpretira tekst
- objanjava
funkciju i
obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
interpretira tekst,
prikladno ga
povezuje sa
svojim znanjem,
iskustvom i
drugim
tekstovima
- tekstne vrste: raspravljake i upuivake - prirunici i upute; esej;

uvodnik, kolumna, intervju; referat
strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prethodno steenih znanja i vjetina.
148
A. 3. 5
Uenik oblikuje i
pie upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnoga
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i pie neprekinute, isprekidane i mjeovite upuivake i
raspravljake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (administrativnoga,
publicistikoga i popularnoznanstvenoga) prema zadanoj ili slobodno
odabranoj temi i za razliite svrhe
- samostalno popunjava razliite vrste obrazaca u tiskanome i elektronikom
obliku
- slui se prikladnim jezinim strukturama i obiljejima oblikovanja pojedinih
vrsta tekstova i postie cjelovitost i povezanost teksta
- pie primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i eljenim
uinkom na primatelja
- odabire prikladne rijei, pojmove i jezina sredstva i vrstu teksta u skladu sa
svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
teksta koji pie (npr. pisanje tuica i posuenica)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa specifinom
svrhom pisanja*
- samonadgleda i vrednuje proces stvaranja*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
i eljenim
uinkom na
primatelja
- tekstne vrste: a) raspravljake: uvodnik, kolumna, intervju, anketa,

interpretativni esej, usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
b) upuivake: savjet, uputa, recept, pravila ponaanja, prijedlog kunog reda
te referat
odreuje uitelj prema potrebama obrazovnoga sektora u kojem se uenik koluje. Podishod koji se odnosi na razvoj rjenika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
149
A. 3. 6
Uenik objanjava
veze meu
reenicama u
tekstu i
procjenjuje
njihov utjecaj na
oblikovanje
teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- opisuje, objanjava tipove veza meu reenicama kojima se postie
povezanost i smislenost tekstova
- objanjava efikasnost, efektivnost i primjerenost teksta primatelju i
komunikacijskoj situaciji
- objanjava i usporeuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu i vezna sredstva
na primjerima
- funkcionalno primjenjuje jezina obiljeja primjerena upuivakim i
raspravljakim tekstovima
- uoava i opisuje vezu funkcionalnoga stila i reeninih struktura**
- procjenjuje veze meu reenicama i njihov utjecaj na oblikovanje
znaenja teksta**
- primjenjuje jezino znanje pri oblikovanju i izraavanju znaenja u svojim
tekstovima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje veze
meu reenicama
na oglednom
primjeru teksta i
funkcionalno ih
primjenjuje u
svojem tekstu
- opisuje i
objanjava veze
meu reenicama
na oglednim
primjerima
tekstova i prema
njima oblikuje
istovrsne u
svojem tekstu
- opisuje i
objanjava veze
meu reenicama
u tekstu te ih
razvrstava u
poznatim
primjerima
oblikujui
istovrsne u
svojem tekstu
- objanjava veze
meu reenicama
u tekstu i
procjenjuje
njihov utjecaj na
oblikovanje
znaenja teksta
na novim
primjerima
NAPOMENA: usvajanje sintaktikih znanja na metajezinoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezine kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je uenje i pouavanje
metajezinim znanjima u strukovnim kolama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 3. 7
Uenik razmatra i
objanjava
razloge stvaranja
ili zastarijevanja
rijei i odabire
rijei prikladne
kontekstu, svrsi i
primateljima.
- prepoznaje i opisuje jezine i izvanjezine razloge stvaranja ili

zastarijevanja rijei
- razlikuje pasivni leksik i leksik na prijelazu od aktivnoga leksika i njihovu
funkciju u tekstu
- objanjava razliku izmeu historizama, arhaizama i zastarjelica
- tumai pomodnice i oivljenice na primjerima iz svakodnevne jezine
prakse
- razlikuje i tumai znaenja sinonima, homonima i vieznanica s obzirom
na njihovu pripadnost odreenom vremenskom razdoblju**
- objanjava potrebu za leksikim posuivanjem i novotvorenicama
- razmatra jezine i izvanjezine razloge stvaranja ili zastarijevanja rijei**
- odabire rijei prikladne odabranom kontekstu, svrsi i primateljima
- uz pomo
uitelja
prepoznaje
jezine ili
izvanjezine
razloge stvaranja
ili zastarijevanja
rijei i prema
modelu odabire
rijei prikladne
kontekstu
- opisuje jezine i
izvanjezine
razloge stvaranja
ili zastarijevanja
rijei i prema
smjernicama
odabire rijei
prikladne
kontekstu
- samostalno
objanjava
jezine i
izvanjezine
razloge stvaranja
ili zastarijevanja
rijei i odabire
rijei prema
zadanome
kontekstu
- samostalno
razmatra i
objanjava
jezine i
izvanjezine
razloge stvaranja
ili zastarijevanja
rijei i odabire
rijei prikladne
odabranome
kontekstu, svrsi i
primateljima
PREPORUKA: sadraje ovog ishoda preporuuje se ostvariti projektom, istraivanjem i povezati sa sluanjem i itanjem tiskovina i strune literature i govora vrnjaka. U strukovnim kolama vea se
pozornost posveuje odnosu strukovnoga i opeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.
150
A. 3. 8
Uenik objanjava
jezik kao
drutvenu i
povijesnu pojavu
podlonu
utjecajima i
stvara
pretpostavke o
promjenama u
hrvatskome
jeziku.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- uoava i opisuje promjene hrvatskoga jezika i pisama na oglednim
tekstovima iz razliitih povijesnih razdoblja hrvatskoga jezika od
srednjovjekovlja do suvremenosti
- objanjava meujezine dodire i navodi razloge jezinoga posuivanja u
prolosti i sadanjosti
- prepoznaje tuice i posuenice i razlikuje ih od prilagoenica
- imenuje tuice prema jeziku iz kojeg potjeu i prema izrazu**
- uoava da je jezik drutvena pojava i prepoznaje sociolingvistike i
sociokulturne razloge jezinih pojava i promjena
- razmatra poloaj vlastita jezika u hrvatskome i svjetskom kontekstu u
- objanjava jezine pojave u globalizacijskim promjenama i procjenjuje
utjecaj engleskoga jezika na hrvatski jezik i druge jezike
- pretpostavlja budue promjene hrvatskoga jezika potkrepljujui svoje
stavove primjerima**
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje
promjene
hrvatskoga jezika
i pisama na
oglednim
tekstovima iz
povijesti
hrvatskoga jezika
- objanjava
meujezine
dodire hrvatskoga
i drugih jezika na
jezine promjene
u prolosti i
sadanjosti
- povezuje
promjene u
prolosti s
promjenama u
sadanjosti i
objanjava utjecaj
jezinih i
izvanjezinih
razloga na jezine
pojave i promjene
- objanjava
jezine pojave u
globalizacijskim
procesima i
stvara
pretpostavke o
promjenama u
hrvatskom jeziku
potkrepljujui
svoje stavove
primjerima
PREPORUKA: uenik moe izraditi vlastiti razlikovni rjenik, rjenik frazema ili rjenik drutvene skupine kojoj pripada, moe istraiti povijesne slojeve u odreenom tekstu.
B. 3. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom
tekstu na temelju
itateljskoga
iskustva i znanja
o svijetu.

tekstu kao cjelini
- argumentira svoj kritiki stav o knjievnome tekstu na temelju

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraivanju osobnoga itateljskoga iskustva i iskazivanju dojma i polazite je razliitim pristupima itanju knjievnoga teksta.
151
B. 3. 2
Uenik
interpretira
knjievne
tekstove i
usporeuje ih s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
interpretacijama* knjievnih tekstova na temelju usporedbe prema
tematskim, anrovskim, kompozicijskim i stilskim obiljejima
- objanjava tematska, anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja
knjievnoga teksta
- obrazlae** /objanjava tematska, anrovska, kompozicijska i stilska
obiljeja knjievnoga teksta iz sinkronijske i dijakronijske perspektive
- samostalno** primjenjuje osnovne knjievnoteorijske pojmove
relevantne za interpretacije knjievnoga teksta
pojmovima**
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
- uz pomo
uitelja
interpretira
knjievne
tekstove i prema
smjernicama
opisuje
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja
- prema
smjernicama
interpretira
knjievne
tekstove i prema
smjenicama
objanjava
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja
- samostalno
interpertira
knjievne
tekstove i prema
smjernicama ih
usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- interpretira
knjievne
tekstove i prema
smjernicama
objanjava
imeusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih
obiljeja**
- interpretira
knjievne
tekstove i prema
smjernicama ih
usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
- interpretira
knjievne
tekstove,
predlae razliite
interpretacije i
prema
smjernicama ih
usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
IZNIMNA
- samostalno
interpretira
knjievne
tekstove i
usporeuje ih s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- interpretira
knjievne
tekstove,
predlae razliite
interpretacije i
samostalno ih
usporeuje ih s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
Prednost se daje sljedeim knjievnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u uem smislu, tragedija, komedija.
152
B. 3. 3
Uenik istrauje i
interpretira
utjecaj
drutvenopovijesnoga i
kulturnog
konteksta na
knjievni tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- **istrauje i objanjava / **interpretira **povijesne promjene knjievne
recepcije
- istrauje i usporeuje /interpretira** prikazivanje univerzalnih tema u
kultura
- usporeuje /interpretira** meuodnos razliitih konteksta i knjievnoga
- usporeuje /interpretira** utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja
knjievnoga teksta
- odabire, istrauje i usporeuje umjetnika djela iz razliitih umjetnosti:
strip, film, kazalite, glazbu, slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, ples,
fotografiju, dizajn i usporeuje ih s knjievnim tekstom po nekom kriteriju:
stilskom, povijesnom, tematskom
- istrauje i objanjava / interpretira** intertekstualnost i intermedijalnost
u knjievnom tekstu
DOBRA
VRLO DOBRA
- uz pomo
uitelja
usporeuje
drutvenopovijesne i
kulturne
kontekste i
njihove utjecaje
na razliite
recepcije
knjievnoga
teksta
- prema
smjernicama
usporeuje
drutvenopovijesne i
kulturne
kontekste i
njihove utjecaje
na znaenje
knjievnoga
teksta
- prema
smjernicama
usporeuje
meuodnos
razliitih
konteksta i
knjievnoga
teksta
- prema
smjernicama
usporeuje
drutvenopovijesne i
kulturne
kontekste i
njihove utjecaje
na razliite
recepcije
knjievnoga
teksta**
- prema
smjernicama
interpretira
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
i njegov utjecaj
na znaenje
knjievnoga
teksta
- samostalno
interpretira
meuodnos
razliitih
konteksta i
knjievnoga
teksta**
IZNIMNA
- samostalno
usporeuje
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnih
tekstova
- samostalno
interpretira
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnih
tekstova**
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 3. 1, B. 3. 2 i B. 3. 3: Uenik u gimnazijskim programima u kolskoj godini ita izmeu est i osam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. U strukovnim kolama uenici itaju izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova, od kojih tri
kanonska i dva suvremena, odabranih prema istim kriterijima. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtoga i
petog ciklusa preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje.
153
B. 3. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
procjenjuje svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
- tumai univerzalne poruke odabranoga teksta
- kritiki procjenjuje drutvene i modne utjecaje na oblikovanje svojega
knjievnog ukusa
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

od A. 3. 1 do A. 3. 5.
B. 3. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.

- stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zaviajnome govoru
plesom

kreativnosti.
glazbenom umjetnou i/ili na temelju usvojenih znanja i vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda
formativno se vrednuje. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja svoj rad u koli i izvan kole, u stvarnome i digitalnom okruju.
154
KULTURA I MEDIJI
C. 3. 1
Uenik u skladu
sa svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
procjenjuje
njihovu valjanost.
C. 3. 2
Uenik
usporeuje
medijske
tekstove i
zakljuuje o
njihovu utjecaju
na oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

svrhom istraivanja
- razlikuje primarne i sekundarne izvore informacija**
- pronalazi informacije u razliitim digitalnim nevidljivim bazama,
znanstvenim i komercijalnim bazama podataka i knjininim katalozima
- procjenjuje valjanost informacija u skladu sa svrhom istraivanja
- razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija
- prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove i istrauje ih proirujui
svoje spoznaje**
- organizira i saima pronaene informacije i izdvaja ideje i znaenje**
- saima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajui
plagiranje
-izvori: tiskani i elektroniki, neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i viestruki
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
procjenjuje
njihovu valjanost
- samostalno
odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
kritiki
procjenjuje
njihovu valjanost
- razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje

vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti razliitih primatelja s
obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- objanjava sadraj komercijalnih medijskih poruka i ekonomska naela
funkcioniranja medija
- analizira medijske poruke i prosuuje ih u odnosu na vlastite vrijednosti i
stavove
- analizira nevidljive medijske poruke i prepoznaje u medijskim porukama
skrivene stavove i miljenja
- istrauje i objanjava svrhu pojedinih grafikih, tekstualnih elemenata i
simbola u razliitim tekstovima**
- usporeuje razliite medijske tekstove i uporabu izraajnih sredstava i
tehnika kojima je oblikovana medijska poruka
- zakljuuje o utjecajima razliitih oblika popularne komercijalne kulture
(videoigara, televizijskih emisija, asopisa, novina, filmova) primatelje
- objanjava vrste medijskoga nasilja s obzirom na medijski sadraj
- usporeuje izravna i neizravna znaenja u medijskom tekstu
- zakljuuje kako su predrasude, stereotipi i/ili manipulacija ukljueni u
medijski tekst
- prema
smjernicama
analizira medijske
tekstove i
prepoznaje njihov
utjecaj na
oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
analizira medijske
tekstove i
zakljuuje o
njihovu utjecaju
na oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
usporeuje
medijske
tekstove i
zakljuuje o
njihovu utjecaju
na oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja
- samostalno
usporeuje
medijske
tekstove i
zakljuuje o
njihovu utjecaju
na oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja

struni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori
155
C. 3. 3
Uenik prosuuje
utjecaj knjievne i
kulturne batine
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje tekstove iz razliitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu
batinu
- objanjava specifinosti nematerijalnih aspekata hrvatske kulturne
batine (kulturna tradicija, umjetnost...)**
- obrazlae vanost odreenoga knjievnoga teksta koji je dio nacionalne
knjievne i kulturne batine
- prosuuje kulturnu raznolikost u sredini u kojoj ivi**
- prosuuje utjecaj kulturne batine na oblikovanje vlastitoga kulturnog
identiteta
- iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima razliitih kulturnih
skupina
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturne batine
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
obrazlae utjecaj
kulturne batine
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
prosuuje utjecaj
kulturne batine
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- samostalno
prosuuje utjecaj
kulturne batine
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta

struni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; razliita
umjetnika djela
PREPORUKA: ishodi C. 3. 1, C. 3. 2 i C. 3. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskim podrujem u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene.
C. 3. 4
Uenik
samostalno
odabire i
posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.


PREPORUKA: aktivnosti i sadraji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (ponudom drutveno-kulturnih i umjetnikih sadraja u lokalnoj
156

A. 4. 1
Uenik razgovara i
raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi, u skladu sa svrhom i
namjenom razgovora (informiranje, pregovaranje, upuivanje i
zabavljanje*)
- razgovara radi donoenja zajednikoga zakljuka o moguem rjeenju
problemske situacije ili o zajednikoj odluci
svoje miljenje
- slui se novotvorenicama radi postizanja eljenoga uinka na
sugovornike**
- primjenjuje znanje pri prijenosu pisane realizacije jezika u govornu i
govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme u
razliitim komunikacijskim situacijama**
izgovara glasove, rijei, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara
naglasne cjeline i intonativno naglaava reenice prema priopajnoj svrsi i
vrsti razgovora i rasprave
- usmjerava razgovor prema sporazumu/kompromisu koji je prihvatljiv
svim sugovornicima*
- upravlja razgovorom usmjeravajui ga pitanjima i potuje zadano
vrijeme*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlae ih i potkrepljuje vrijednosnim i
spoznajnim sudovima i konzistentno argumentira*
- uoava i otklanja agresivne, negativne ili prosudbene implikacije*
kompromise*
- prema modelu
razgovara i
raspravlja radi
donoenja
zakljuaka u skladu
s komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih odluka
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja prema
strukturi i
potujui zadano
vrijeme radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih
odluka u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i
raspravlja prema
strukturi i
potujui zadano
vrijeme radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih
odluka u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
157
- tekstne vrste: slubeni i poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu
s interesima i dobi uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi nakon sluanja, itanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simulirano suenje, diskusija, polemika, okrugli
stol, sastanak
odgodom.
A. 4. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja i kritiki
vrednuje
informacije i ideje
u obliku teksta.
- aktivno slua raspravljake tekstove, uivo ili posredovane razliitim

medijima prema odreenoj svrsi sluanja
- kritiki vrednuje bitne, potrebne, zanimljive, korisne i vane informacija i
ideje u obliku govorenog i/ili pisanoga teksta
- kritiki procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezine postave (uporaba
rijei, reeninih struktura, intonativnih obiljeja govora, jezine kulture)
sluanoga teksta
- tumai i kritiki procjenjuje sluani tekst
- razlikuje injenice od stavova i miljenja*
-procjenjuje razumijevanje na temelju konteksta, prethodno steenoga
znanja ili vanjskih izvora
- utvruje govornikov nain uvjeravanja i zauzima kritiki stav*
- aktivno slua i
prema
smjernicama
procjenjuje
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta
- aktivno slua i
prema
smjernicama
procjenjuje
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta u obliku
teksta
- aktivno slua i
samostalno
kritiki vrednuje
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta u obliku
teksta
- aktivno slua i
samostalno
kritiki vrednuje
informacije i
ideje iz sluanoga
teksta te izraava
svoje miljenje i
stav u obliku
teksta
- tekstne vrste: rasprava, debata, okrugli stolovi, podijske rasprave,

znanstvena predavanja, komentari, kritike, predstave...
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje dva teksta prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire raspravljake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne). Za
usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine. Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskoga
obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja,
uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih
znanja i vjetina.
158
A. 4. 3
Uenik oblikuje i
govori
raspravljake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- oblikuje i govori raspravljaki (ili zabavljaki) tekst prema zadanoj ili
samostalno odabranoj temi, svrsi i sluateljima
- oblikuje koncept i logino strukturiran tekst prema obiljejima tekstne
vrste
- govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, kritiara, nazdraviara)
i pridrava se zadanoga vremena
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene rijei u oblikovanju
govorenih tekstova
- slui se novotvorenicama radi postizanja eljenoga uinka na
sugovornike**
- odabire hrvatske istoznanice umjesto tuica**
govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme
pri govornome nastupu
- govori u skladu s pravogovornom normom i govornim vrednotama: tono
naglasne cjeline i intonativno naglaava reenice prema priopajnoj svrsi
funkcionalnim stilom
- priprema i odabire kljune argumente i protuargumente u skladu s
temom, svrhom i sluateljima*
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove u skladu
sa svrhom
DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove u skladu
sa svrhom i
sluateljima
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove skladu s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima
IZNIMNA
- samostalno
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove u skladu
s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima
- tekstne vrste: usmeni komentar, kritika (knjige, filma, videoigre,

utakmice, likovnoga djela...), prigodni zabavljaki govori: npr. zdravica
PREPORUKA: uenik treba uvjebati i izvesti najmanje dva govorna teksta raspravljakih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru uitelja. Samoprocjenu i vrednovanje uenici provode ili prema
obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskoga obrazovanja. Strategije
za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti u strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prethodno steenih znanja i vjetina.
159
A. 4. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema odabranoj
svrsi itanja
raspravljake
tekstove sloenih
struktura i
kritiki ih
procjenjuje
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- ita raspravljake tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i
tumai obiljeja teksta
elektronikom obliku
znanjima o svrsi i funkciji strukture
- samostalno i argumentirano kritiki procjenjuje tekst prema zadanim
odrednicama: usporeuje informacije i ideje u tekstu s drugim tekstovima
koje je itao kao i sa svojim znanjem i iskustvom kako bi oblikovao
prosudbe razliite vrste:procjenjuje svrhu teksta, gledite autora prema
zadanim odrednicama
vrednote
- uspjeno objanjava znaenja rijei kako bi itao teno i tono*
- predvia znaenje nepoznatih rijei i objanjava njihovo znaenje*
- usporeuje, vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta*
- tekstne vrste: raspravljaki tekstovi: komentar, kritika, esej; molba, alba,
poslovni ivotopis, Europass...
- objanjava
funkciju i
obiljeja
raspravljakih
tekstova te uz
pomo uitelja
usporeuje i
procjenjuje
informacije i
ideje u tekstu
prema zadanim
odrednicama
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- tumai funkciju
i obiljeja
raspravljakih
tekstova te uz
pomo smjernica
uporeuje i
procjenjuje tekst
prema zadanim
odrednicama
- tumai funkciju
i obiljeja
raspravljakih
tekstova na
poznatim
primjerima te uz
pomo smjernica
usporeuje i
kritiki
procjenjuje tekst
prema zadanim
odrednicama
- tumai funkciju
i obiljeja
raspravljakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
samostalno i
argumentirano
kritiki
procjenjuje tekst
prema zadanim
odrednicama
strukovnim kolama planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prethodno steenih znanja i vjetina.
160
A. 4. 5
Uenik oblikuje i
pie raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnog
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
publicistikoga, popularnoznanstvenoga i znanstvenoga) prema zadanoj ili
slobodno odabranoj temi i u razliite svrhe
pojedinih vrsta tekstova
- odabire i primjenjuje prikladan rjenik i jezina sredstva u skladu s
tekstnom vrstom
- pie u skladu s pravopisnom normom
- preuzima odgovornost za svoj rad
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
i eljenim
uinkom na
primatelja
- tekstne vrste: raspravljaki tekstovi: komentar, kritika, raspravljaki esej;

molba, alba i poslovni ivotopis, zahtjev, prijavnica, Europass
161
A. 4. 6
Uenik opisuje i
objanjava
glasovni sustav
hrvatskoga jezika
u tekstu i
primjenjuje
jezino znanje pri
prijenosu
govorenoga jezika
u pisani i
pisanoga u
govoreni jezik.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsjenoj i
nadodsjenoj razini (glasovi, fonemi, naglasci)**
- objanjava razloge promjene glasova na granicama morfema vezanim uz
pisanje glasova u dodiru
- usporeuje govornu i pisanu realizaciju jezika na primjerima
govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme u
razliitim komunikacijskim situacijama
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje glasovni
sustav hrvatskog
jezika na oglednom
primjeru i
primjenjuje jezino
znanje pri
prijenosu
govorenoga jezika
u pisani i pisanoga
u govoreni
- opisuje glasovni
sustav hrvatskog
jezika na oglednim
primjerima i
primjenjuje jezino
znanje pri
prijenosu
govorenoga jezika
u pisani i i
pisanoga u
govoreni
- opisuje glasovni
sustav hrvatskog
jezika na novim
primjerima, uoava
odstupanja i
primjenjuje jezino
znanje pri
prijenosu
govorenoga jezika
u pisani i pisanoga
u govoreni
- objanjava
glasovni sustav
hrvatskoga jezika
na novim
primjerima i
primjenjuje jezino
znanje pri
prijenosu
govorenoga jezika
u pisani i pisanoga
u govoreni
NAPOMENA: Usvajanje fonetskih, fonolokih i prozodijskih znanja na metajezinoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezine kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je
uenje i pouavanje metajezinim znanjima u strukovnim kolama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj
komunikaciji.
A. 4. 7
Uenik otkriva i
opisuje kako se
tvore hrvatske
rijei.
A. 4. 8
Uenik raspravlja
o jezinoj kulturi i
kritiki prosuuje
uporabu
hrvatskoga
standardnog
jezika u javnim
situacijama.
- otkriva i opisuje kako se tvore hrvatske rijei prema razliitim tvorbenim

obrascima (izvoenje i slaganje; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba,
sufiksalno-prefiksalna tvorba, sloeno-sufiksalna tvorba, srastanje,
slaganje)
- prepoznaje razlike meu rijeima s istim ili razliitim tvorbenim
obrascima: npr. ita - itatelj; kuhalo, raunalo i sl.
- opisuje znaenjske razlike meu rijeima uvjetovane tvorbenim
obrascima
- predlae nove rijei prema tvorbenim obrascima**
- razlikuje odnose meu funkcionalnim stilovima standardnoga jezika i
njihovoj uporabi
- objanjava odnos funkcionalnoga stila prema jezinoj normi
- primjenjuje i prihvaa pravila jezine kulture koja se odnose na uporabu
standardnoga jezika (odnos prema tuicama, posuenicama i
novotvorenicama)
- raspravlja i kritiki prosuuje uporabu standardnoga jezika u javnim
situacijama
- slui se jezinim prirunicima
- prema modelu
otkriva kako se
tvore hrvatske
rijei i opisuje
prototipne
tvorbene obrasce
- prema
smjernicama
otkriva i opisuje
kako se tvore
hrvatske rijei
prema razliitim
tvorbenim
obrascima
- prema
smjernicama
otkriva i opisuje
znaenjske razlike
meu rijeima
uvjetovane
tvorebnim
obrascima
- samostalno
otkriva i opisuje
znaenjske razlike
meu rijei
uvjetovane
tvorbenim
obrascima
- opisuje razlike
meu
funkcionalnim
stilovima i
istrauje suodnos
stila i jezine
norme na
oglednim
primjerima
- prema
smjernicama
opisuje i
objanjava odnos
funkcionalnog
stila i jezine
norme na
oglednim
primjerima
- samostalno
objanjava odnos
funkcionalnih
stilova prema
jezinoj normi i
prikladno odabire
jezina pravila u
javnoj situaciji
- raspravlja o
svojoj i javnoj
jezinoj kulturi i
kritiki prosuuje
uporabu
hrvatskoga
standardnog
jezika u javnim
situacijama
162
B. 4. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
itateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
tekstu kao cjelini
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

B. 4. 2
Uenik interpretira
knjievni tekst i
kritiki ga
prosuuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja.

interpretacijama* knjievnoga teksta iz persprektive razliitih modela
objanjavanja knjievnosti
- objanjava /prosuuje** tematska, anrovska, kompozicijska i stilska
obiljeja knjievnoga teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku
perspektivu
- kritiki prosuuje knjievni tekst sluei se relevantnim
knjievnoteorijskim pojmovima**
- navodi osnovna teorijska polazita i teorije nastanka knjievnosti
potrebne za razumijevanje knjievnoga teksta**
- uz pomo uitelja
interpetira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
ih usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- prema
smjernicama
interpetira
knjievne tekstove i
usporeuje ih s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
- prema
smjernicama
interpretira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
ih usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- interpretira
knjievni tekst i
prema smjernicama
ga prosuuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
prema smjernicama
ga prosuuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
prosuuje ga s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- interpretira
knjievni tekst,
predlae razliite
interpretacije i
prema smjernicama
ga kritiki
prosuuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
- interpretira
knjievni tekst,
predlae razliite
interpretacije i
samostalno ga
kritiki prosuuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja**
PREPORUKE: Knjievnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s knjievnim tekstom predvienim za itanje i objanjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se ue radi
razumijevanja teksta. Prednost se daje sljedeim knjievnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u uem smislu, tragedija, komedija.
163
B. 4. 3
Uenik kritiki
prosuuje
utjecaje
kulturnog
konteksta na
knjievni tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje promjene knjievne recepcije i kritiki** procjenjuje njihove
veze s promjenama u drutvenom kontekstu
- istrauje i kritiki** prosuuje prikazivanje univerzalnih tema u
kultura
- interpretira / kritiki procjenjuje** meuodnos razliitih konteksta i
knjievnoga teksta (drutveno-povijesnih, kulturnih i umjetnikih)
- interpretira / kritiki procjenjuje** utjecaje konteksta na oblikovanje
znaenja knjievnoga teksta
- odabire, istrauje i usporeuje tekstove i umjetnika djela iz razliitih
podruja stvaralatva: strip, film, kazalite, glazbu, slikarstvo, kiparstvo,
arhitekturu, ples, fotografiju, dizajn i usporeuje ih s knjievnim tekstom
po nekom kriteriju: stilskom, povijesnom, tematskom
- istrauje i procjenjuje intertekstualnost i intermedijalnost u knjievnom
tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
interpretira
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnoga teksta
- prema
smjernicama
interpretira
konteksti i njegov
utjecaj na znaenje
knjievnoga teksta
- prema
smjernicama
interpretira
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnoga
teksta
- samostalno
prosuuje utjecaj
kulturnog
konteksta na
knjievni tekst
- prema
smjernicama
interpretira
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnoga
teksta**
- prema
smjernicama
prosuuje utjecaj
kulturnog
konteksta na
znaenje
knjievnoga
teksta**
- samostalno
prosuuje
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnoga
teksta**
- samostalno
kritiki prosuuje
utjecaj drutvenopovijesnoga i
kulturnog
konteksta na
knjievni tekst**
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 4. 1, B. 4. 2 i B. 4. 3: Uenik u gimnazijskim programima u kolskoj godini ita izmeu est i osam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. U strukovnim kolama uenici itaju izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova, od kojih tri
kanonska i dva suvremena, prema istim kriterijima. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog
ciklusa preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje.
B. 4. 4
Uenik samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
kritiki procjenjuje
svoje stavove i
vrijednosti vezane
uz itanje.

itanju
- kritiki prosuuje po emu knjievni tekst obogauje njegovu spoznaju,
matu, osjeaje i vrijednosti
- kritiki procjenjuje svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim,
politikim, emocionalnim ili drutvenim problemima i pitanjima na temelju
odabranoga teksta kojega je proitao

od A. 4. 1 do A. 4. 5.
164
B. 4. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- stvara novi tekst u govornom ili pisanom obliku na zaviajnom govoru ili
plesom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

kreativnosti.
glazbenom umjetnou i/ili na temelju usvojenih znanja i vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda
formativno se vrednuje. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja svoj rad u koli i izvan kole, u stvarnome i digitalnom okruju.
KULTURA I MEDIJI
C. 4. 1
Uenik usporeuje
i kritiki vrednuje
informacije i
njihove izvore i
povezuje odabrane
informacije s
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom.

svrhom istraivanja
- poznaje pravila i zakone vezane uz koritenje informacija i izvora
informacija**
- objanjava i primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora
informacije
- usporeuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora radi procjene
pouzdanosti, vjerodostojnosti, tonosti, autorstva i gledita
- procjenjuje objektivnost informacija
plagiranje
- samonadgleda postojee znanje i vrijednosni sustav te ga reorganizira u
skladu s novim informacijama
- prema
smjernicama
usporeuje
informacije i
njihove izvore
- organizira i
povezuje
informacije s
postojeim
vrijednosnim
sustavom
- usporeuje
informacije i
njihove izvore i
povezuje ih s
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom
- usporeuje i
kritiki vrednuje
informacije i
njihove izvore te
povezuje
odabrane
informacije s
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom.
165
C 4. 2.
Uenik kritiki
procjenjuje
utjecaj medijskih
tekstova na
doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- procjenjuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na
oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti razliitih
primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
- tumai cenzuru u medijskim izvorima
- objanjava na koji se nain stvaraju trendovi u medijima
- kritiki procjenjuje sadraj medijskih poruka
- istrauje i kritiki procjenjuje uporabu razliitih izraajnih sredstava i
tehnika kojima je oblikovana medijska poruka**
- kritiki procjenjuje utjecaj razliitih oblika popularne komercijalne kulture
- kritiki procjenjuje izravna i neizravna znaenja u medijskom tekstu s
obzirom na kontekst, stavove i vrijednosti
- prema
smjernicama
analizira utjecaj
medijskih
tekstova na
doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
DOBRA
- prema
smjernicama
interpretira
utjecaj medijskih
tekstova na
doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
procjenjuje
utjecaj medijskih
tekstova na
doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
IZNIMNA
- samostalno
kritiki
procjenjuje
utjecaj medijskih
tekstova na
doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja

C. 4. 3
Uenik prosuuje
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim
krugom.
- istrauje tekstove iz razliitih izvora i povezuje ih s razliitim kulturnim

krugovima
- obrazlae kulturno posredovanje i povezanost u razliitim tekstovima**
- usporeuje pojave iz razliitih kulturnih krugova i opisuje njihove
utjecaje na oblikovanje kulturnog identiteta
- razmjenjuje ideje, stavove i vrijednosti s pripadnicima razliitih kulturnih
krugova
- prosuuje utjecaj razliitih kulturnih krugova na oblikovanje vlastitoga
skupina
- objanjava
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim
krugom
- obrazlae
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim
krugom
- prosuuje
prema
smjernicama
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim
krugom
- samostalno
prosuuje
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
europskim i
svjetskim
kulturnim
krugovima

struni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; razliita
umjetnika djela
PREPORUKA: Ishodi C. 4. 1, C. 4. 2 i C. 4. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskim podrujem u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene
166
RAZRADA ISHODA
C. 4. 4
Uenik samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.

RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

PREPORUKA: aktivnosti i sadraji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (ponudom drutveno-kulturnih i umjetnikih sadraja u lokalnoj
167

A. 1. 1
Uenik razgovara i
raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom (informiranje, upuivanje i zabavljanje*) i prepoznaje svrhu i
namjenu razgovora
raspravljanje*
svoje miljenje
izgovara glasove, rijei, naglaske (npr. strana imena i prezimena, rijei stranog
podrijetla)
tonost*
- vrste razgovora: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz razliitih
- vrste rasprava: diskusija i razgovor u krugu
- razgovara i/ili
raspravlja prema
modelu radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
IZNIMNA
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
168
odgodom.
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu stekli koju od vjetina razgovaranja i/ili raspravljanja, uitelj planira
aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja.
A. 1. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja, izdvaja i
razvrstava
informacije i ideje
u tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- aktivno slua opisne i pripovjedne tekstove uivo ili posredovane razliitim

informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta- analizira
efektivnost i funkcionalnost jezine postave (uporaba rijei, reeninih
struktura) sluanoga teksta i neverbalnu komunikaciju
- selektivno slua prema svrsi sluanja (obrazovna, javna, osobna)*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i
prema smjernicama
izdvaja osnovne
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja
- aktivno slua i
prema smjernicama
izdvaja i razvrstava
osnovne informacije
i ideje bitne za svrhu
sluanja
- aktivno slua i
prema smjernicama
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja u obliku
teksta
- aktivno slua i
samostalno izdvaja i
razvrstava
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja u obliku
teksta
- tekstovi za sluanje: opisni i pripovjedni: pria, bajka, izvjee, priopenje,

PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje dva teksta prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire opisne i pripovjedne tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
knjievne) te govorne i razgovorne vrste predviene za godinu kolovanja. Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom
kolske godine. Strategije sluanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u
svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize
potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
169
A. 1. 3
Uenik oblikuje i
govori opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

tekstne vrste
pripovjedaa)
- s razumijevanjem upotrebljava rijei prikladne temi u oblikovanju govornih
tekstova
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: pravilno
intonira rijei i reenice: upotrebljava naglasak kao razlikovno sredstvo,
pravilno odreuje reeninu melodiju, stanku i tempo, slui se neverbalnim i
paraverbalnim znakovima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove i usklauje
govorenje sa svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
tekstove i usklauje
govorenje sa svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
tekstove i usklauje
govorenje sa svrhom
i sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom i
sluateljima
- govorne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni opis, pria, anegdota, vijest,

PREPORUKA: uenik treba uvjebati i izvesti najmanje dva govorna teksta opisnih i pripovjednih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru uitelja. Pri odabiru tekstnih vrsta valja voditi rauna u
raznolikosti tekstova za sluanje, govorenje, itanje i pisanje, tj. voditi rauna da se ne ponavljaju iste vrste. Samoprocjenu i vrednovanje uenici provode ili prema obrascima/ljestvicama procjene
koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim
razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti
ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
170
A. 1. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema svrsi
itanja opisne i
pripovjedne
tekstove sloenih
struktura te
izdvaja i
objanjava
informacije i
ideje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

elektronikom obliku
- izdvaja informacije, razlikuje podatke po vanosti, odreuje glavne ideje u
tekstu, objanjava izravna i neizravna znaenja*
- izraajno ita naglas primjenjujui pravogovornu normu i govorne vrednote
- izdvaja nove rijei i pojmove iz itanoga teksta i provjerava njihovo
znaenje sluei se rjenicima *
- prepoznaje znaenje rijei i iz reeninoga konteksta ili ga izvodi iz znaenja
nekoga dijela rijei koji mu je poznat*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uoava osnovna
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te izdvaja
izravno navedene
informacije u tekstu
- prepoznaje
osnovna obiljeja i
svrhu opisnih i
pripovjednih
tekstova te izdvaja
izravno navedene
informacije i ideje u
tekstu
- razlikuje obiljeja i
svrhu opisnih i
pripovjednih
tekstova te
objanjava izravno
navedene
tekstu
- objanjava obiljeja
i svrhu opisnih i
pripovjednih
tekstova te
objanjava izravno i
neizravno navedene
tekstu
- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni), putopis,

novinsko i tehniko izvjee, vijest, obavijest
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina itanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti
171
A. 1. 5
Uenik oblikuje i
pie opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i pie neprekinute, isprekidane i mjeovite obavijesne i pripovjedne

tekstove razliitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicistikoga i
knjievnoumjetnikoga) prema zadanoj ili odabranoj temi i u razliite svrhe
- prepoznaje svrhu teksta: obrazovnu, javnu, profesionalnu
obliku
tekstova
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahjevima
teksta koji pie (npr. pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje
rijei iz stranih jezika, pisanje toke sa zarezom, dvotoke, trotoke i zagrada
i njihova razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- provjerava gramatiku i pravopisnu tonost*
drugima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja

Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
PREPORUKA: sadraji ishoda A. 1. 1, A. 1. 2, A. 1. 3, A. 1. 4. i A. 1. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
mogu se ostvarivati kroz sadraje ishoda tih domena.
172
A. 1. 6
Uenik opisuje
sintaktiku
slubu rijei u
reenici i
funkcionalno ju
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- opisuje rijei kao morfoloke i sintaktike jedinice u reenici i tekstu
- opisuje imenske i glagolske oblike, sintaktiku slubu i znaenje padea,
prijedlono-padene izraze, relativna znaenja glagolskih vremena, priloge,
prijedloge, veznike i estice u reenici i funkcionalno ih primjenjuje
- prepoznaje i imenuje glavne (samostalne) i sporedne (nesamostalne)
reenine lanove na prototipnim primjerima
- primjenjuje sintaktiko znanje pri oblikovanju i izraavanju znaenja u
svojim tekstovima
- prepoznaje prema
modelu sintaktike
slube rijei u
reenici na
prototipnim
primjerima
DOBRA
- razlikuje
sintaktike slube
rijei u reenici na
prototipnim
primjerima i
oblikuje istovrsne
primjere
VRLO DOBRA
IZNIMNA
sintaktike slube
rijei u reenici i
funkcionalno
primjenuje
sintaktiko znanje u
novim primjerima
- opisuje sintaktiku
slubu rijei u
reenici i
funkcionalno
primjenuje
sintaktiko znanje u
svojim tekstovima
PREPORUKA: uenje i pouavanje metajezinim morfosintaktikim znanjima valja usmjeriti razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u
svakodnevnoj komunikaciji.
A. 1. 7
Uenik istrauje i
otkriva
znaenjske
odnose meu
rijeima na
temelju
konteksta.
A. 1. 8
Uenik opisuje
rasprostranjenost
hrvatskih govora i
dijalekata te
objanjava jezik
kao sastavnicu
nacionalnoga
identiteta.

- istrauje i otkriva leksiko-semantike odnose u kontekstu
- otkriva naine i razloge proirivanja znaenja rijei i posljedice
vieznanosti u ponuenim primjerima i na temelju konteksta
- uz pomo uitelja
prepoznaje
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- prema
smjernicama
razlikuje znaenjske
odnose meu
rijeima na temelju
konteksta
- samostalno
istrauje znaenjske
odnose meu
rijeima na temelju
konteksta
- samostalno
istrauje i otkriva
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- svojim rijeima opisuje jezik kao sredstvo za komunikaciju i spoznaju

- opisuje, prema jezinome stablu, podrijetlo hrvatskoga jezika i njegovu
pripadnost jezinoj porodici
- opisuje, prema dijalektolokoj karti, rasprostranjenost i govornu raznolikost
hrvatskoga jezika
- uoava razliku izmeu materinskog jezika, drugoga i stranoga jezika na
primjerima iz svoje jezine prakse (npr. usporeuje rijei iz zaviajnoga
idioma i standardnoga jezika ili rijei iz srodnih jezika i hrvatske rijei)
- objanjava zato je jezik sastavnica nacionalnoga identiteta
- uz pomo
jezinoga stabla i
dijalektoloke karte
uoava pripadnost
hrvatskoga jezika
jezinim
porodicama i otkriva
njegovo podrijetlo
- opisuje pripadnost
hrvatskoga jezika
jezinim
porodicama prema
jezinome stablu i
prepoznaje jezik kao
sastavnicu
nacionalnoga
identiteta
- opisuje idiome
hrvatskoga jezika
prema svojem
jezinom znanju i
iskustvu te uz
pomo iskazuje svoj
jezini identitet
- opisuje
rasprostranjenost i
govornu raznolikost
hrvatskoga jezika na
dijalektolokoj karti
i objanjava jezik
kao sastavnicu
nacionalnog
identiteta iskazujui
jezinu toleranciju
173
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
B. 1. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom
tekstu na temelju
itateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.
- izraava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o knjievnome tekstu kao

cjelini
- argumentira svoj kritiki stav o knjievnom tekstu na temelju itateljskoga
iskustva, znanja o svijetu i znanja o knjievnosti
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

B. 1. 2
Uenik
interpretira
knjievni tekst i
povezuje
interpretaciju s
tematskim,
anrovskim,
kompozicijskim i
stilskim
obiljejima
teksta.
- interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o razliitim interpretacijama*

knjievnog teksta i povezuje ih s tematskim, anrovskim, kompozicijskim i
stilskim obiljejima
- prepoznaje anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja knjievnog teksta,
npr. u proznom tekstu: tema, likovi; u poeziji: motivi, tema; dramskom
tekstu: kompozicija drame; i izrazna, npr. u poeziji jezino-stilska sredstva,
ritam
interpretacije knjievnog teksta
- opisuje kako medij prenoenja knjievnoga teksta utjee na kompoziciju,
- prema primjeru
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- uz pomo uitelja
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- prema
smjernicama
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje njegova
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
povezuje
interpertaciju s
tematskim,
anrovskim,
kompozicijskim i
stilskim obiljejima
*Odnosi se na uenikove interpretacije knjievnog teksta.
174
B. 1. 3
Uenik istrauje i
objanjava
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnog
teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje i povezuje razliite recepcije knjievnog teksta

- istrauje i opisuje prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim tekstovima
razliitih knjievnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura
- prepoznaje meuodnos razliitih konteksta i knjievnog teksta (drutvenopovijesnih, kulturnih i umjetnikih)
- opisuje utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja knjievnog teksta
- istrauje i opisuje intertekstualnost i intermedijalnost u knjievnom tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije knjievnog
teksta
- prema
smjernicama
kontekst i njegov
utjecaj na znaenje
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
opisuje meuodnos
razliitih konteksta i
knjievnog teksta
- samostalno
kontekst knjievnog
teksta
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 1. 1, B. 1. 2 i B. 1. 3: uenik ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogunostima uenika, anrovskoj uravnoteenosti i tipinosti (poezija, proza, drama), poetikoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i
uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i
petog ciklusa preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje odabiru suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska), drama u uem smislu i komedije.
B. 1. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
komentira svoje
stavove, interese
i navike vezane
uz itanje.

itanju

od A. 1. 1 do A. 1. 5.
175
B. 1. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitom
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zaviajnome govoru
dramski tekst sluei se pripovjednim tehnikama i primjenjujui svoje znanje
o anrovskim i strukturnim obiljejima
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrauje strip,
rjenik, prirunik...
plesom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Ishod se ne ocjenjuje i ne odreuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje kreativnosti.
PREPORUKA: ueniku je ovim ishodom ponuena mogunost za stvaralaki nain izraavanja i dokazivanja. Ishod se moe ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja i
vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i
potuje njegove mogunosti. Uenik predstavlja svoj rad u koli i izvan kole, u stvarnom i digitalnom okruju.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
Uenik u skladu
sa svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
provjerava
njihovu valjanost.

svrhom istraivanja
- prema
smjernicama
odabire informacije
iz jednog izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
provjerava njihovu
valjanost
- samostalno
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
provjerava njihovu
valjanost

176
C. 1. 2
Uenik istrauje i
tumai utjecaj
medijskih
tekstova na
svakodnevni
ivot primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

svakodnevnoga ivota primatelja
namijenjena
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
prepoznaje utjecaj
medijskih tekstova
na svakodnevni
ivot primatelja
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na svakodnevni
ivot primatelja
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
istrauje i tumai
utjecaj medijskih
tekstova na
svakodnevni ivot
primatelja
IZNIMNA
- samostalno
istrauje i tumai
utjecaj medijskih
tekstova na
svakodnevni ivot
primatelja

C. 1. 3
Uenik
objanjava
utjecaj kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta.

struni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
razliita umjetnika djela
- uz pomo uitelja
prepoznaje utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
kulturnih vrijednosti
i obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
identiteta
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
identiteta
B domene.
177
C. 1. 4
Uenik
samostalno
odabire i
posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitom
interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
manifestacije u stvarnome i digitalnom okruju kao dio svojega neposrednog
iskustva uenja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

PREPORUKA: Aktivnosti i sadraji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (ponuda drutveno-kulturnih i umjetnikih sadraja u lokalnoj
178

A. 2. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom (informiranje, upuivanje, pregovaranje, zabavljanje) i prepoznaje
svoje miljenje
intonira reenice
- uoava potrebe, osjeaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih
i nedvosmislenih poruka*
pitanja*
- razgovara i/ili
raspravlja prema
modelu radi
upuivanja
sugovornika u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika i
pregovaranja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere informacija
i ideja u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
IZNIMNA
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere informacija
i ideja u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- vrste razgovora: slubeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj

ili slobodno odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu
s interesima i dobi uenika) prema obrascu i smjernicama voenoga i
grupnog razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
sluanja, itanja i gledanja
- vrste rasprave: plenarna rasprava, diskusija
179
odgodom.
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu stekli koju od vjetina razgovaranja i/ili raspravljanja, uitelj planira
aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja.
A. 2. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja, analizira i
razvrstava
informacije i ideje
u tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- analizira, razvrstava i objanjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i vane
- objanjava svojim rijeima efektivnost i funkcionalnost jezine postave
(uporaba rijei, reeninih struktura, stilskih izraajnih sredstava, govorne
vrednote) i neverbalna obiljeja sluanoga teksta
neprekinuti ili isprekidani tekst na temelju sluanja
- prati razumijevanje na temelju konteksta i prije steenoga znanja*
saetak*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i
prema smjernicama
razvrstava osnovne
novi tekst
- aktivno slua i
prema smjernicama
razvrstava i analizira
informacije i ideje iz
sluanoga teksta u
novi tekst
- aktivno slua i
samostalno
sluanog teksta u
novi tekst
- aktivno slua i
samostalno
sluanog teksta te
izraava svoje
miljenje i stav u
obliku teksta
- tekstovi za sluanje: izlagaki (usmeni obavijesni prikaz/prezentacija,

radijski ili televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor...), govorne i
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje dva teksta prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire izlagake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne) te
razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i
uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
180
A. 2. 3
Uenik oblikuje i
govori izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i govori izlagaki tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj

temi, svrsi ili sluateljima
tekstne vrste
- govori prikladno se sluei natuknicama, biljekama, karticama, plakatima i
raunalnim prikazima
- tono povezuje rijei prema pravilima sronosti, upravljanja i pridruivanja u
spojevima rijei i reenicama i stvara reenice razliite duine i sloenosti za
postizanje koherentnosti i kohezivnosti iskaza
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje govorenje
sa svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje govorenje
sa svrhom i
sluateljima
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje govorenje
s komunikacijskom
sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje govorenje
s komunikacijskom
sluateljima
- govorne vrste: izlagake - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni

govor, popularno predavanje
za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
181
A. 2. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema svrsi
itanja izlagake
tekstove sloenih
struktura, analizira
i povezuje
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita izlagake tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i prema

uiteljevu odabiru
elektronikom obliku
- prepoznaje strukturna obiljeja tekstova i slui se steenim znanjima o svrsi
i funkciji strukture teksta
- analizira informacije i ideje
- povezuje i saima podatke i ideje u tekstu, bira prikladne citate kojima
podupire svoje zakljuke o eksplicitnom i implicitnom
znaenju teksta
- povezuje informacije i ideje u tekstu sa svojim znanjem i drugim
tekstovima
- izraajno ita naglas primjenjujui pravogovorna pravila i govorne vrednote
- saima i sintetizira nove informacije i ideje u tekstu*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- razlikuje funkciju i
osnovna obiljeja
izlagakih tekstova
te analizira
tekstu
- opisuje funkciju i
osnovna obiljeja
izlagakih tekstova
te analizira i saima
tekstu
- objanjava funkciju
i obiljeja izlagakih
tekstova na
poznatim
primjerima te
saima i povezuje
tekstu, svoje
zakljuke podupire
prikladnim citatima
i obiljeja izlagakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
saima informacije i
ideje u tekstu, slui
se prikladnim
citatima i povezuje
tekst sa svojim
znanjem i drugim
tekstovima
- tekstne vrste: izlagake - prikaz, zapisnik, saetak; pismo (osobno i javno) i

govor
planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prethodno steenih znanja i vjetina.
182
A. 2. 5
Uenik oblikuje i
pie izlagake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnoga
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

knjievnoumjetnikoga) prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i u
razliite svrhe
obliku
tuicama...)
- preuzima inicijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u razliitim
medijima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
izlagake tekstove,
primjenjuje
uz pomo uitelja
primjenjuje obiljeja
funkcionalnih stilova
u skladu sa svrhom
teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
izlagake tekstove,
primjenjuje
uz pomo uitelja
u skladu sa svrhom
teksta
- samostalno
oblikuje i pie
izlagake tekstove,
primjenjuje
prema smjernicama
u skladu sa svrhom
teksta
- samostalno
oblikuje i pie
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
u skladu sa svrhom
teksta i eljenim
uinkom na
primatelja
PREPORUKA: sadraji ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4 i A. 2. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
183
A. 2. 6
Uenik opisuje
spojeve rijei i
reenice u tekstu i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- opisuje i funkcionalno primjenjuje gramatike veze meu sastavnicama

spojeva rijei i njihova funkcionalna svojstva: sronost, upravljanje,
pridruivanje
- opisuje razliku reenice kao gramatike i komunikacijske jedinice i navodi
primjere
- oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih reenica te
viestrukosloene reenice nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrtavanjem
- prepoznaje sve vrste reenica: jednostavne, sloene, viestrukosloene
- opisuje unutarnju vezu lanova sureenica i sureenica, red rijei i
sureenica i kako utjeu na oblikovanje znaenja teksta
- primjenjuje sve vrste reenica, prepoznaje ih i opisuje kako oblikuju
znaenje teksta
- oblikuje cjelovite i povezane reenice koje jasno i tono izraavaju eljeni
smisao
- prikladno odabire reenice razliite strukture, sloenosti i duine u skladu
sa svrhom teksta i eljenim uinkom na primatelja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
prepoznaje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
- prema
smjernicama
prepoznaje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
opisuje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
IZNIMNA
- samostalno
opisuje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
PREPORUKA: uenje i pouavanje metajezinim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 2. 7
Uenik objanjava
leksike slojeve u
standardnome
jeziku i odabire
rijei prikladne
kontekstu, svrsi i
primateljima.
- prepoznaje opeuporabni leksik i leksik ograniene uporabe i navodi

primjere
- prepoznaje leksike slojeve standardnoga jezika i objanjava lekseme u
tekstu prema kriterijima podrune i funkcionalne raslojenosti kao lokalizme,
- opisuje pojmovlje i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, nazivima i
nazivoslovlju u izraavanju znaenja
primateljima
- uz pomo uitelja
prepoznaje rijei iz
odreenoga
leksikog sloja
- prema
smjernicama
rijei iz odreenoga
leksikog sloja i
navodi prikladne
kontekste za
njihovu uporabu
- samostalno izdvaja
rijei iz odreenoga
leksikog sloja i
prema zadanom
kontekstu pravilno
odabire rijei
- samostalno
razlikuje rijei iz
razliitih leksikih
slojeva i odabire ih
prikladno
kontekstu, svrsi i
primateljima
PREPORUKE: sadraje ovog ishoda preporuuje se ostvariti projektom, istraivanjem i povezati sa sluanjem i itanjem tiskovina i strune literature i govora vrnjaka. Osobita se pozornost posveuje
odnosu strukovnoga i opeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.
184
A. 2. 8
Uenik opisuje
svoj idiolekt,
usporeuje ga s
drugim idiomima
i navodi ga kao
sastavnicu
osobnoga
identiteta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- opisuje i razlikuje i opisuje organske (mjesne govore, dijalekte) i
neorganske (argon, kolokvijalni jezik) idiome kao sastavnice svojeg idiolekta
- opisuje funkcije i uporabne mogunosti standardnoga jezika, narjeja i
govora drutvenih skupina
- zamjeuje i
opisuje osobitosti
svojega idiolekta
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- opisuje sastavnice
svojeg idiolekta
prema jezinim i
govornim
sastavnicama
svojeg idiolekta i
usporeuje ga s
drugim idiomima
svojeg idiolekta,
usporeuje ga s
drugim idiomima i
navodi ga kao
sastavnicu
osobnoga identiteta
B. 2. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
itateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.
- izraava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o knjievnome tekstu kao

cjelini

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraivanju osobnoga itateljskog iskustva, iskazivanju dojma i polazite je razliitim pristupima itanju knjievnoga teksta.
185
B. 2. 2
Uenik
interpretira
knjievni tekst i
odreuje
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

knjievnog teksta i objanjava ih s obzirom na tematska, anrovska,
kompozicijska i stilska obiljeja
- odreuje i opisuje anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja knjievnoga
teksta
- tumai knjievne tekstove s obzirom na medij prenoenja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
interpretira knjievni
tekst i prema
smjernicama opisuje
njegova tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- uz pomo uitelja
tekst i prema
smjernicama
objanjava njegova
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
tekst i prema
smjernicama
objanjava njegova
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
tekst i objanjava
meusobne odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja
B. 2. 3
Uenik
usporeuje
knjievne
tekstove s
obzirom na
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst.
- istrauje i usporeuje recepcije knjievnog teksta koje se razlikuju s

- istrauje i objanjava prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim
tekstovima razliitih knjievnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura
- objanjava meuodnos razliitih konteksta i knjievnog teksta (drutvenopovijesnih, kulturnih i umjetnikih)
- objanjava utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja knjievnog teksta
- istrauje i objanjava intertekstualnost i intermedijalnost u knjievnom
tekstu
- uz pomo uitelja
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
objanjava
drutveno-povijesni
i kulturni kontekst i
njegov utjecaj na
znaenje knjievnog
teksta
- prema
smjernicama
objanjava
meuodnos
knjievnog teksta
- samostalno
usporeuje
knjievne tekstove s
obzirom na
drutveno-povijesni
i kulturni kontekst
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 2. 1, B. 2. 2 i B. 2. 3: uenik ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogunostima uenika, anrovskoj uravnoteenosti i tipinosti (poezija, proza, drama), poetikoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti
hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog ciklusa
preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje odabiru suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u
uem smislu i komedije.
Ishod se moe ostvarivati u povezanosti s ranije usvojenim znanjima i vjetinama iz likovne i glazbene umjetnosti.
186
B. 2. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
komentira svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
knjievnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost,
toleranciju, osobne slobode, solidarnost, drutvena pravednost ili odrivi
razvoj)
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

A. 2. 1 do A. 2. 5.
B. 2. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitom interesu
potaknut
razliitim
iskustvima.
- na temelju knjievnog teksta istrauje, eksperimentira, nudi inovativne

odgovore i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajui
vlastiti napredak
- na temelju knjievnog teksta samostalno priprema i oblikuje vlastite radove
u kojima do izraaja dolazi kreativnost i originalnost i stvaralako miljenje
rjenik, prirunik...
pomou dramskih tehnika i tehnika odgojnoga kazalita i odgojnoga plesa
- ralanjuje proces nastanka rada na etape svladavajui mogue probleme
187
KULTURA I MEDIJI
C. 2. 1
Uenik u skladu sa
svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
dokazuje njihovu
valjanost.
C. 2. 2
Uenik istrauje i
objanjava utjecaj
medijskih
tekstova na
oblikovanje
ivotnog stila
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

svrhom istraivanja

- objanjava vrste medijskoga nasilja i prepoznaje ih u medijskome sadraju
primatelja
- objanjava utjecaj razliitih oblika popularne komercijalne kulture
- uoava simboliku medijskoga jezika i prepoznaje trivijalne medijske poruke
sarkazam, aluziju)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
prepoznaje njihovu
valjanost
- prema
smjernicama odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- samostalno odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- samostalno
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja

188
C. 2. 3
Uenik objanjava
utjecaj masovne
kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje tekstove iz razliitih izvora i u njima uoava utjecaj
komercijalizacije i masovne kulture
- prepoznaje i objanjava obiljeja kozmopolitske kulture, unda, trenda i kia
u umjetnosti i obrazlae svoje reakcije na njih
- prosuuje utjecaj masovne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
identiteta
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
identiteta
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
identiteta

B domene.
C. 2. 4
Uenik
samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.

iskustva uenja

189

A. 3. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

namjenom (informiranje, upuivanje, uvjeravanje, zabavljanje*) i prepoznaje
svoje miljenje
- primjenjuje tehnike aktivnog sluanja: podravajuim komentarima,
- razgovara radi uvjeravanja sugovornika radi zajednikog rjeavanja
kompromise*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
razgovara i /ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje te ih
obrazlae u skladu
s komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- prema
smjernicama
razgovara i /ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u svoje
stavove i ideje te ih
procjenjuje u skladu
s komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u svoje
stavove i ideje,
samostalno
procjenjuje i
prilagoava vlastite
stavove temeljem
novih spoznaja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u svoje
stavove i ideje,
samostalno
procjenjuje i
prilagoava vlastite
stavove temeljem
novih spoznaja i
spreman je na
kompromise u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- vrste razgovora: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno

odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
nakon sluanja, itanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simultano suenje, panel-rasprava
190
PREPORUKA: uitelj e tijekom uenja i pouavanja uenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih uenika. Uenik usvaja rijei i
vremenskom odgodom.
A. 3. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja,
usporeuje i
tumai
informacije i ideje
u obliku teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezine postave sluanoga teksta
(uporaba rijei, reeninih struktura) i neverbalne znakove
- slui se prethodno steenim znanjem za proirivanje ili nadopunjavanje
tumaenja*
kontekstom*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i
prema smjernicama
usporeuje
sluanoga teksta u
obliku teksta
- aktivno slua i
prema smjernicama
usporeuje i tumai
sluanoga teksta u
obliku teksta
- aktivno slua i
samostalno
usporeuje i tumai
sluanoga teksta u
obliku teksta
- aktivno slua i
samostalno
usporeuje i tumai
sluanoga teksta te
izraava svoje
miljenje i stav u
obliku teksta
- tekstovi za sluanje: raspravljaki i upuivaki - mobilizacijski govor,

znanstveno predavanje, kritiki prikaz, anketa, savjeti, upute; govorne i
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje jedan tekst prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire upuivake i raspravljake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
knjievne). Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine. Strategije sluanja razvijaju se tijekom cijeloga
srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od
vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i
vjetina.
191
A. 3. 3
Uenik oblikuje i
govori upuivake
i raspravljake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i govori raspravljaki ili upuivaki tekst prema zadanoj ili slobodno
odabranoj temi, svrsi i sluateljima
- odreuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora (u slobodno odabranoj temi)
tekstova
reenice: primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake tekstove
i usklauje
govorenje sa svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake tekstove
i usklauje
govorenje sa svrhom
i sluateljima
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake tekstove
i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake tekstove
i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
sluateljima
- govorne vrste: referat, usmena interpretacija, uputa
provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja.
Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira
aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
192
A. 3. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema svrsi
itanja upuivake
i raspravljake
tekstove sloenih
struktura i
interpretira ih.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita upuivake i raspravljake tekstove prema osobnome i profesionalnom

elektronikom obliku
- interpretira tekst: izdvaja i tumai ideje, uoava i tumai autorovo gledite i
namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja; razlikuje injenice od stavova
- izraajno ita naglas primjenjujui pravogovornu pravila i govorne vrednote
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
obiljeja upuivakih
i raspravljakih
tekstova te izdvaja i
objanjava ideje u
tekstu
obiljeja upuivakih
i raspravljakih
tekstova te analizira
i tumai ideje u
tekstu, svoje
zakljuke podupire
citatom
i obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova na
poznatim
primjerima te
interpretira tekst
prema smjernicama
- tumai funkciju i
obiljeja upuivakih
i raspravljakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
samostalno
interpretira tekst
- tekstne vrste: raspravljake i upuivake - prirunici i upute; esej; uvodnik,

kolumna, intervju; referat
193
A. 3. 5
Uenik oblikuje i
pie upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnoga
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

obliku
teksta koji pie (pisanje bibliografskih jedinica i navoenje izvora, pisanje
posuenica)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
u skladu sa svrhom
teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
u skladu sa svrhom
teksta
- samostalno
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
u skladu sa svrhom
teksta
- samostalno
oblikuje i pie
upuivake i
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
u skladu sa svrhom
teksta i eljenim
uinkom na
primatelja
- tekstne vrste: raspravljaki tekstovi: uvodnik, kolumna, intervju, anketa,

interpretativni esej, usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova i upuivaki
tekstovi: savjet, uputa, recept, pravila ponaanja, prijedlog kunog reda te
referat
PREPORUKA: sadraji ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4 i A. 3. 5. integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
194
A. 3. 6
Uenik opisuje
veze meu
reenicama u
tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje teksta
i funkcionalno ih
primjenjuje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- opisuje tipove veza meu reenicama kojima se postie povezanost i

smislenost tekstova
- prepoznaje efikasnost, efektivnost i primjerenost teksta primatelju i
- objanjava i usporeuje linearanu i paralelnu tekstnu vezu i vezna sredstva
- uoava i opisuje vezu funkcionalnog stila i reeninih struktura
- funkcionalno primjenjuje znanje pri oblikovanju znaenja teksta
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
prepoznaje veze
meu reenicama u
tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje
znaenja
- prema
smjernicama
prepoznaje veze
meu reenicama u
tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje
znaenja
- prema
smjernicama
opisuje veze meu
reenicama u tekstu
i njihov utjecaj na
oblikovanje
znaenja te ih
funkcionalno
primjenjuje
- samostalno
opisuje veze meu
reenicama u tekstu
i njihov utjecaj na
oblikovanje
znaenja te ih
funkcionalno
primjenjuje
PREPORUKA: uenje i pouavanje metajezinim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 3. 7
Uenik objanjava
razloge stvaranja
ili zastarijevanja
rijei i odabire
rijei prikladne
kontekstu, svrsi i
primateljima.

- objanjava razliku izmeu historizama, arhaizama i zastarjelica na
prototipnim primjerima
prakse
- objanjava potrebu za leksikim posuivanjem i novotvorenicama na
odabranim primjerima
- objanjava jezine i izvanjezine razloge stvaranja ili zastarijevanja rijei
- odabire rijei prikladne odabranom kontekstu, svrsi i i primateljima
- uz pomo uitelja
prepoznaje jezine
ili izvanjezine
razloge stvaranja i
zastarijevanja rijei i
prema modelu
odabire rijei
prikladne kontekstu
- opisuje jezine i
izvanjezine razloge
prema smjernicama
odabire rijei
prikladne kontekstu
- samostalno
opisuje jezine i
izvanjezine razloge
stvaranja ili
odabire rijei
prikladne kontekstu
- samostalno
objanjava jezine i
izvanjezine razloge
stvaranja ili
odabire rijei
prikladne kontekstu,
svrsi i i primateljima
PREPORUKA: sadraje ovog ishoda preporuuje se ostvariti projektom, istraivanjem i povezati sa sluanjem i itanjem tiskovina i strune literature i govora vrnjaka. Osobita pozornost posveuje
se odnosu strukovnoga i opeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.
195
A. 3. 8
Uenik objanjava
jezik kao
drutvenu i
povijesnu pojavu
podlonu
promjenama.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
tekstovima iz razliitih vremenskih razdoblja od srednjovjekovlja do
suvremenosti
- razmatra poloaj vlastita jezika u hrvatskome i svjetskom kontekstu
- zamjeuje jezine pojave u globalizacijskim promjenama i prepoznaje
utjecaj engleskoga jezika na sve svjetske jezike
- promilja o budunosti hrvatskog jezika
- prepoznaje
promjene
hrvatskoga jezika i
pisama na oglednim
tekstovima iz
jezine povijesti
DOBRA
- prepoznaje
promjene
hrvatskoga jezika i
pisama na oglednim
tekstovima iz
jezine povijesti i
sadanjosti
VRLO DOBRA
- opisuje promjene
hrvatskog jezika i
pisama na oglednim
tekstovima iz
jezine prolosti i
sadanjosti
IZNIMNA
- objanjava
promjene hrvatskog
jezika i pisama na
oglednim
tekstovima iz
jezine prolosti i
sadanjosti
PREPORUKA: uenik moe izraditi vlastiti razlikovni rjenik, rjenik frazema ili rjenik drutvene skupine kojoj pripada, moe istraiti povijesne slojeve u odreenom tekstu.
B. 3. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
itateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.
- izraava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o knjievnome tekstu

kao cjelini

196
B. 3. 2
Uenik
interpretira
knjievne
tekstove i
usporeuje ih s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o razliitim interpretacijama

knjievnih tekstova na temelju usporedbe prema tematskim, anrovskim,
kompozicijskim i stilskim obiljejima
- objanjava tematska, anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja knjievnog
teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
interpretira knjievne
tekstove i prema
smjernicama
objanjava njegova
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- prema smjernicama
tekstove i prema
smjernicama
objanjava njegova
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpertira knjievne
tekstove i prema
smjernicama ih
usporeuje s
obzirom na
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
tekstove i
usporeuje ih s
obzirom na
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
B. 3. 3
Uenik istrauje i
interpretira
utjecaj drutvenopovijesnoga i
kulturnoga
konteksta na
knjievni tekst.

- istrauje i objanjava prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim
tekstu
- uz pomo uitelja
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
objanjava
drutveno-povijesni
njegov utjecaj na
znaenje knjievnog
teksta
- prema
smjernicama
interpretira
meuodnos
knjievnog teksta
- samostalno
interpretira utjecaj
kulturnoga
konteksta na
knjievni tekst
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 3. 1, B. 3. 2 i B. 3. 3: uenik ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogunostima uenika, anrovskoj uravnoteenosti i tipinosti (poezija, proza, drama), poetikoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti
hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog ciklusa
preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje odabiru knjievnih tekstova sljedeih vrsta: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska),
drama u uem smislu, tragedija, komedija.
197
B. 3. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
procjenjuje svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
- tumai univerzalne poruke odabranog teksta
- kritiki procjenjuje drutvene i modne utjecaje na oblikovanje svojeg
knjievnog ukusa
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

A. 3. 1 do A 3. 5.
B. 3. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitom interesu
potaknut
razliitim
iskustvima.

dramski tekst sluei se pripovjednim tehnikama primjenjujui svoje znanje
o anrovskim i strukturnim obiljejima
rjenik, prirunik
plesom
vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i
198
KULTURA I MEDIJI
C. 3. 1
Uenik u skladu sa
svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
procjenjuje
njihovu valjanost.
C. 3. 2
Uenik analizira
medijske tekstove
i zakljuuje o
njihovu utjecaju
na oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

svrhom istraivanja
svoje spoznaje
- saima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajui plagiranje
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- prema
smjernicama odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
procjenjuje njihovu
valjanost
- samostalno odabire
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i kritiki
procjenjuje njihovu
valjanost
- uz pomo uitelja
opisuje medijske
tekstove i
prepoznaje njihov
utjecaj na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
opisuje medijske
tekstove i
prepoznaje njihov
utjecaj na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
analizira medijske
tekstove i
objanjava njihov
utjecaj na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja
- samostalno
analizira medijske
tekstove i zakljuuje
o njihovu utjecaju
na oblikovanje
stavova i vrijednosti
primatelja
- izvori: tiskani i elektroniki; neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i viestruki

stavove
(videoigara, televizijskih emisija, asopisa, novina, filmova) na primatelje
- objanjava vrste medijskog nasilja s obzirom na medijski sadraj
medijski tekst
199
C. 3. 3
Uenik objanjava
utjecaj knjievne i
kulturne batine
na razvoj
vlastitoga
kulturnog
identiteta.
C. 3. 4
Uenik
samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje tekstove iz razliitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu batinu

- obrazlae vanost odreenoga knjievnog teksta koji je dio nacionalne
identiteta
skupina
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
- samostalno
objanjava utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitoga

iskustva uenja

200

KOMUNIKACIJA I JEZIK:
A. 4. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

namjenom razgovora (informiranje, pregovaranje, upuivanje i zabavljanje*)
svoje miljenje
naglasne cjeline i intonativno naglaava reenice prema priopajnoj svrsi i vrsti
- usmjerava razgovor prema sporazumu/kompromisu koji je prihvatljiv svim
sugovornicima*
- uoava potrebe, osjeaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih i
nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom usmjeravajui ga pitanjima i potuje zadano vrijeme*
kompromise*
- vrste razgovora: slubeni i poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu s interesima
i dobi uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon sluanja,
itanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simulirano suenje, diskusija, polemika, okrugli stol,
sastanak
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
razgovara i /ili
raspravlja radi
donoenja
zakljuaka u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- prema
smjernicama
razgovara i /ili
raspravlja radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih odluka
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja prema
strukturi i
potujui zadano
vrijeme radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih odluka
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja prema
strukturi i
potujui zadano
vrijeme radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih odluka
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
201
PREPORUKA: uitelj e tijekom uenja i pouavanja uenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih uenika. Uenik usvaja rijei i
vremenskom odgodom.
A. 4. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja i
procjenjuje
informacije i ideje
u obliku teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta
reeninih struktura, intonativnih obiljeja govora, jezine kulture) sluanoga
teksta
- tumai i procjenjuje sluani tekst
- oblikuje dobro povezan, smislen i stilski ureen govorni ili pisani neprekinuti
tekst na temelju sluanja
- procjenjuje razumijevanje na temelju konteksta, prethodno steenoga znanja
ili vanjskih izvora*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i uz
pomo uitelja
usporeuje i tumai
informacije i ideje
iz sluanoga teksta
- aktivno slua i
prema smjernicama
usporeuje i tumai
obliku teksta
- aktivno slua i
prema smjernicama
procjenjuje
obliku teksta
- aktivno slua i
samostalno
procjenjuje
informacije i ideje
te izraava svoje
miljenje i stav u
obliku teksta
- tekstovi za sluanje: raspravljaki: rasprava, debata, okrugli stolovi, podijske

rasprave, znanstvena predavanja, komentari, kritike, predstave...
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje jedan tekst prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire raspravljake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne). Za
usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine. Strategije sluanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog
obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja,
uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
202
A. 4. 3
Uenik oblikuje i
govori
raspravljake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

- oblikuje koncept i logino strukturiran tekst prema obiljejima tekstne vrste
- govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, kritiara, nazdraviara) i
pridrava se zadanoga vremena
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene rijei u oblikovanju govorenih
tekstova
- primjenjuje znanje pri prijenosu pisane realizacije jezika u govornu i govorne
u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme pri
govornome nastupu
- govori u skladu s pravogovornom normom i govornim vrednotama: tono
naglasne cjeline i intonativno naglaava reenice prema priopajnoj svrsi i vrsti
- priprema i odabire kljune argumente i protuargumente u skladu s temom,
svrhom i sluateljima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- govorne vrste: usmeni komentar, kritika (knjige, filma, videoigre, utakmice,

likovnoga djela...), prigodni zabavljaki govori: npr. zdravica
uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i
uiteljeve procjene prethodno steenih znanja i vjetina.
203
A. 4. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
raspravljake
tekstove prema
svrsi itanja i
procjenjuje ih.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

elektronikom obliku
- prepoznaje strukturalna obiljeja tekstova i slui se steenim znanjima o svrsi
i funkciji strukture
- argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama: usporeuje
informacije i ideje u tekstu s drugim tekstovima koje je itao kao i sa svojim
znanjem i iskustvom kako bi oblikovao prosudbe razliite vrste; procjenjuje
ostvaruje li tekst svoju svrhu, procjenjuje gledite autora s obzirom na njegovu
pristranost/nepristranost
- predvia znaenje nepoznatih rijei i razjanjava njihovo znaenje*
- usporeuje, vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
obiljeja
raspravljakih
tekstova te uz
pomo uitelja
usporeuje i
procjenjuje
tekstu prema
zadanim
odrednicama
- objanjava
funkciju i obiljeja
raspravljakih
tekstova te prema
smjernicama
usporeuje i
procjenjuje
tekstu prema
zadanim
odrednicama
- tumai funkciju i
obiljeja
raspravljakih
tekstova na
poznatim
primjerima te uz
pomo smjernica
usporeuje i
procjenjuje tekst
prema zadanim
odrednicama
- tumai funkciju i
obiljeja
raspravljakih
tekstova na
poznatom i
nepoznatom
primjeru te uz
pomo smjernica
argumentirano
procjenjuje tekst
prema zadanim
odrednicama
- tekstne vrste: raspravljaki tekstovi: komentar, kritika, esej; molba, alba,

ivotopis sa svrhom zaposlenja ili nastavka kolovanja te Europass...
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
204
A. 4. 5
Uenik oblikuje i
pie raspravljake
tekstove,
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnog
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i pie neprekinute, isprekidane i mjeovite upuivake i raspravljake

tekstove razliitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicistikoga,
popularnoznanstvenoga i znanstvenoga) prema zadanoj ili odabranoj temi i u
razliite svrhe
- samostalno popunjava razliite vrste obrazaca u tiskanome i elektronikome
obliku
vrsta tekstova
- odabire i primjenjuje prikladan rjenik i jezina sredstva u skladu s tekstnom
vrstom
- preuzima odgovornost za svoj rad*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove,
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja

molba, alba i ivotopis sa svrhom zaposlenja ili nastavka kolovanja, radni
nalog, zahtjev, prijavnica, Europass
PREPORUKA: uenik treba obavezno utvrditi obiljeja najmanje dva oblika neprekinutih tekstova razliitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mjeovitih tekstova
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenivati i u svim sljedeim razredima.
PREPORUKA: sadraji ishoda A. 4. 1, A. 4. 2, A. 4. 3, A. 4. 4 i A. 4. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
205
A. 4. 7
Uenik istrauje i
opisuje
znaenjske sveze
rijei u
hrvatskome
jeziku.
A. 4. 8
Uenik
objanjava
uporabu
hrvatskoga
standardnoga
jezika u javnim
situacijama.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- uoava i razlikuje razliite znaenjske sveze meu rijeima, npr. frazeme,

potapalice, vierjene nazive
- opisuje nastanak jezine sveze i njezinu razliitost prema zasebnom
znaenju svake sastavnice
- ispisuje i objanjava sluei se rjenicima znaenjske sveze iz tekstova
razliitih funkcionalnih stilova
- opisuje odnose meu funkcionalnim stilovima standardnoga jezika

standardnoga jezika
- objanjava uporabu standardnoga jezika u javnim situacijama
- funkcionalno se slui jezinim prirunicima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
uoava i opisuje
razliite znaenjske
sveze rijei u
zadanome tekstu
- prema
smjernicama
uoava i opisuje
razliite
znaenjske sveze
rijei u zadanome
tekstu
- samostalno
uoava i opisuje
razliite
znaenjske sveze
rijei u
nepoznatome
tekstu
- samostalno
istrauje i opisuje
znaenjske sveze
rijei u razliitim
tekstovima i
funkcionalnim
stilovima
- uz pomo uitelja
opisuje funkcionalni
stil i istrauje suodnos
stila i jezine norme na
oglednim primjerima
- prema smjernicama
opisuje odnos
funkcionalnog stila i
jezine norme na
oglednim primjerima
odnos funkcionalnog
stila i jezine norme i
navodi pozitivne
primjere iz javnih
situacija
- samostalno
objanjava uporabu
hrvatskoga
standardnoga jezika
u javnim situacijama
B. 4. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
itateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

kao cjelini

206
B. 4. 2
Uenik
interpretira
knjievni tekst i
prosuuje ga s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

knjievnih tekstova na temelju usporedbe prema tematskim, anrovskim,
kompozicijskim i stilskim obiljejima
- objanjava tematska, anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja knjievnog
teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu
- samostalno se slui osnovnim knjievnoteorijskim pojmovima relevantnim
za interpretacije knjievnog teksta
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
interpetira knjievne
tekstove i prema
smjernicama ih
usporeuje s obzirom
na tematska,
anrovska,
kompozicijska i stilska
obiljeja
- prema
smjernicama
interpretira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
ih usporeuje s
obzirom na
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
prema smjernicama
ga prosuuje s
obzirom na
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
tekst i prosuuje ga
s obzirom na
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
razumijevanja teksta.
B. 4. 3
Uenik prosuuje
utjecaje
kulturnoga
konteksta na
knjievni tekst.
- istrauje promjene knjievne recepcije i procjenjuje njihove veze s

promjenama u drutvenom kontekstu
- istrauje i prosuuje prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim
- interpretira meuodnos razliitih konteksta i knjievnog teksta (drutvenopovijesnih, kulturnih i umjetnikih)
- interpretira utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja knjievnog teksta
arhitekturu, ples, fotografiju, dizajn i usporeuje ih s knjievnim tekstom po
nekom kriteriju: stilskom, povijesnom, tematskom
tekstu
- uz pomo uitelja
interpretira
drutveno-povijesni
njegov utjecaj na
razliite recepcije
knjievnoga teksta
- prema
smjernicama
interpretira
konteksti i njegov
utjecaj na
znaenje
knjievnoga teksta
- prema
smjernicama
prosuuje
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnoga
teksta
- samostalno
prosuuje utjecaj
drutvenopovijesnog i
kulturnoga
konteksta na
knjievni tekst
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 4. 1, B. 4. 2 i B. 4. 3: Uenik ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
petog ciklusa preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje odabiru knjievnih tekstova sljedeih vrsta: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska i epska), drama u uem smislu, tragedija, komedija.
Ishod se moe ostvarivati na temelju usvojenih znanja i vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti.
207
B. 4. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
kritiki
procjenjuje svoje
stavove i
vrijednosti
vezane uz itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
- kritiki procjenjuje svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim, politikim,
emocionalnim ili drutvenim problemima i pitanjima na temelju odabranoga
teksta koji je proitao
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

od A. 4. 1 do A. 4. 5.
B. 4. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitom
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.
- kreativno primjenjuje iskustvo itanja knjievnog teksta:

rjenik, prirunik...
plesom

kreativnosti.
208
KULTURA I MEDIJI
C. 4. 1
Uenik
usporeuje i
kritiki vrednuje
informacije i
njihove izvore i
povezuje
odabrane
informacije s
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom.
C. 4. 2
Uenik
procjenjuje
utjecaj medijskih
tekstova na
doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

svrhom istraivanja
informacija
- objanjava i primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora informacije
- usporeuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora sa svrhom procjene
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema smjernicama
usporeuje
informacije i njihove
izvore
- organizira i
povezuje
informacije s
postojeim
vrijednosnim
sustavom
- usporeuje
informacije i
njihove izvore i
povezuje ih s
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom
- usporeuje i
kritiki vrednuje
informacije i
njihove izvore te
povezuje odabrane
informacije s
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom
- uz pomo uitelja
razlikuje utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta primatelja
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
- samostalno
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
- samostalno
procjenjuje utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
- izvori: tiskani i elektroniki; neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i viestruki


- procjenjuje sadraj medijskih poruka
- procjenjuje utjecaj razliitih oblika popularne komercijalne kulture
- procjenjuje izravna i neizravna znaenja u medijskom tekstu s obzirom na
209
C. 4. 3
Uenik
objanjava
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim
krugom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

krugovima
- usporeuje pojave iz razliitih kulturnih krugova i opisuje njihove utjecaje
na oblikovanje kulturnoga identiteta
krugova
skupina
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
prepoznaje
povezanost
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom
- prema
smjernicama
opisuje
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom
- prema
smjernicama
objanjava
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom
- samostalno
objanjava
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom

PREPORUKA: ishodi C. 4. 1, C. 4. 2 i C. 4. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskim podrujem u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene.
C. 4. 4
Uenik
samostalno
odabire i
posjeuje kulturne
i umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.

iskustva uenja

210

ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom
i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom (informiranje, upuivanje i zabavljanje*) i prepoznaje svrhu i
namjenu razgovora
raspravljanje*
- primjenjuje kulturoloke obrasce razgovora: razgovor s vrnjacima u slobodno
vrijeme, razgovor s vrnjacima u didaktikoj situaciji, razgovor uvjetovan
meukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u
svoje miljenje
- tono povezuje rijei u prijedlono-padenim izrazima i upotrebljava pravilne
padee u reenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti iskaza
podrijetla)
tonost*
- vrste razgovora: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz razliitih
- razgovara i /ili
raspravlja prema
modelu radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i /ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
IZNIMNA
- samostalno
razgovara i /ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
211
PREPORUKA: uitelj e uenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Uenik usvaja rijei i pojmove tijekom srednjokolskoga
obrazovanja i usklauje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadraji i aktivnosti
razredima. Uenici trebaju biti stalno izloeni strategijama uenja i komunikacijskim strategijama zato to njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaanju te uporabi s obzirom na osobine linosti i
stilove uenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu uenja. Komunikacijske strategije i strategije uenja ne vrednuju se sumativno. Uitelj i uenici dogovaraju teme
razgovora; uitelj predlae teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu
stekli koju od vjetina razgovaranja i/ili raspravljanja, uitelj planira aktivnosti koje e im omoguiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve etiri godine, no sadraji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima uenik ovladava u svakoj godini uenja.
A. 1. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja, izdvaja i
razvrstava
informacije i
ideje u tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta- analizira
efektivnost i funkcionalnost jezine postave sluanoga teksta (uporaba rijei,
reeninih struktura) i neverbalnu komunikaciju
- selektivno slua prema svrsi sluanja* (obrazovna, javna, osobna)
- aktivno slua i
prema
smjernicama
izdvaja osnovne
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja
DOBRA
- aktivno slua i
prema
smjernicama
osnovne
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja
VRLO DOBRA
- aktivno slua i
prema
smjernicama
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja u obliku
teksta
IZNIMNA
- aktivno slua i
samostalno izdvaja
i razvrstava
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja u obliku
teksta

PREPORUKA: uenik treba uiti sluati najmanje jedan tekst prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire opisne i pripovjedne tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne)
te govorne i razgovorne vrste predviene za godinu kolovanja. Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske
godine. Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskoga obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim
sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize
212
A. 1. 3
Uenik oblikuje i
govori opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
tekstne vrste
pripovjedaa)
- s razumijevanjem upotrebljava rijei prikladne temi u oblikovanju govornih
tekstova
- tono povezuje rijei u prijedlono-padenim izrazima i upotrebljava pravilne
padee u reenici za postizanje koherentnosti i kohezivnosti iskaza
intonira rijei i reenice: upotrebljava naglasak kao razlikovno sredstvo,
paraverbalnim znakovima
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
IZNIMNA
- samostalno
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima

raznolikosti tekstova za sluanje, govorenje, itanje i pisanje (izbjei ponavljanje istih vrsta tekstova). Samoprocjenu i vrednovanje uenici provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje
priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja.
213
A. 1. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema odabranoj
svrsi itanja
opisne i
pripovjedne
tekstove sloenih
struktura te
izdvaja i
objanjava
osnovne
informacije i
ideje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
elektronikom obliku
- izdvaja informacije, razlikuje podatke po vanosti, odreuje osnovne ideje u
tekstu, objanjava izravna i neizravna znaenja*
- izdvaja nove rijei i pojmove iz itanoga teksta i provjerava njihovo znaenje
sluei se rjenicima *
- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni), putopis,
novinsko i tehniko izvjee, vijest, obavijest
- uoava osnovna
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te izdvaja
izravno navedene
informacije u
tekstu
DOBRA
- prepoznaje
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te izdvaja
izravno navedene
informacije i ideje
u tekstu
VRLO DOBRA
- razlikuje obiljeja
i svrhu opisnih i
pripovjednih
tekstova te
objanjava izravno
navedene
informacije i ideje
u tekstu
IZNIMNA
- objanjava
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te
objanjava izravno
i neizravno
navedene
informacije i ideje
uz pomo
smjernica
214
A. 1. 5
Uenik oblikuje i
pie opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
pravopisna
pravila i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu
sa svrhom teksta
i eljenim
uinkom na
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

obliku
tekstova
teksta koji pie (pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje rijei iz
stranih jezika, pisanje toke sa zarezom, dvotoke, trotoke i zagrada i njihova
razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- prepoznaje svrhu teksta (obrazovna, javna, profesionalna)*
svrhom pisanja*
drugima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
- samostalno
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi - subjektivni i objektivni opis,

215
A. 1. 6
Uenik opisuje
sintaktiku
slubu rijei u
reenici i
funkcionalno ju
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- opisuje rijei kao morfoloke i sintaktike jedinice u reenici i tekstu
- opisuje imenske i glagolske oblike, sintaktiku slubu i znaenje padea,
prijedlono-padene izraze, relativna znaenja glagolskih vremena, priloge,
prijedloge, veznike i estice u reenici i funkcionalno ih primjenjuje u
govorenju i pisanju
- prepoznaje i imenuje glavne (samostalne) i sporedne (nesamostalne)
reenine lanove na prototipnim primjerima
- primjenjuje sintaktiko znanje pri oblikovanju i izraavanju znaenja u svojim
tekstovima
- prepoznaje
prema modelu
sintaktike slube
rijei u reenici na
prototipnim
primjerima
DOBRA
- razlikuje
sintaktike slube
rijei u reenici na
prototipnim
primjerima i
oblikuje istovrsne
primjere
VRLO DOBRA
- razlikuje opisuje
sintaktike slube
rijei u reenici i
funkcionalno
primjenuje
sintaktiko znanje
u novim
primjerima
IZNIMNA
- opisuje
sintaktiku slubu
rijei u reenici
funkcionalno
primjenuje
sintaktiko znanje
u svojim
tekstovima
PREPORUKA: uenje i pouavanje metajezinim morfosintaktikim znanjima valja usmjeriti razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u
svakodnevnoj komunikaciji.
A. 1. 7
Uenik istrauje i
otkriva
znaenjske
odnose meu
rijeima na
temelju
konteksta.
A. 1. 8
Uenik opisuje
rasprostranjenost
hrvatskih govora
i dijalekata te
objanjava jezik
kao sastavnicu
nacionalnoga
identiteta.

- istrauje i otkriva leksiko-semantike odnose u kontekstu
- otkriva naine i razloge proirivanja znaenja rijei i posljedice vieznanosti
u ponuenim primjerima i na temelju konteksta
- uz pomo uitelja
prepoznaje
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- prema
smjernicama
razlikuje
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- samostalno
istrauje
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- samostalno
istrauje i otkriva
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- svojim rijeima opisuje jezik kao sredstvo za komunikaciju i spoznaju

- opisuje, prema jezinome stablu, podrijetlo hrvatskoga jezika i njegovu
pripadnost jezinoj porodici
- opisuje, prema dijalektolokoj karti, rasprostranjenost i govornu raznolikost
hrvatskoga jezika
- uoava razliku izmeu materinskoga jezika, drugoga i stranoga jezika na
primjerima iz svoje jezine prakse (npr. usporeuje rijei iz zaviajnoga idioma
i standardnoga jezika ili rijei iz srodnih jezika i hrvatske rijei)
- objanjava zato je jezik sastavnica nacionalnog identiteta
- uz pomo
jezinoga stabla i
dijalektoloke
karte uoava
pripadnost
hrvatskoga jezika
jezinim
porodicama i
otkriva njegovo
podrijetlo
- opisuje
pripadnost
hrvatskoga jezika
jezinim
porodicama prema
jezinome stablu i
prepoznaje jezik
kao sastavnicu
nacionalnoga
identiteta
- opisuje idiome
hrvatskoga jezika
prema svojem
jezinom znanju i
iskustvu te uz
pomo iskazuje
svoj jezini
identitet.
- opisuje
rasprostranjenost i
govornu raznolikost
hrvatskoga jezika
na dijalektolokoj
karti i objanjava
jezik kao sastavnicu
nacionalnog
identiteta
iskazujui jezinu
toleranciju
216
B. 1. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom
tekstu na temelju
itateljskog
iskustva i znanja
o svijetu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
kao cjelini
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

B. 1. 2
Uenik
interpretira
knjievni tekst i
povezuje
interpretaciju s
tematskim,
anrovskim,
kompozicijskim i
stilskim
obiljejima
teksta.

knjievnoga teksta i povezuje ih s tematskim, anrovskim, kompozicijskim i
stilskim obiljejima
- prepoznaje anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja knjievnog teksta (npr.
u proznom tekstu: tema, likovi; u poeziji: motivi, tema; dramskom tekstu:
kompozicija drame; i izrazne, npr. u poeziji jezino-stilsko sredstva ritam)
- primjenjuje osnovne knjievnoteorijske pojmove relevantne za interpretacije
knjievnog teksta
- opisuje kako medij prenoenja knjievnoga teksta utjee na kompoziciju,
- prema primjeru
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje
njegova tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- uz pomo uitelja
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje
njegova tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- prema
smjernicama
interpretira
knjievni tekst i
prepoznaje
njegova tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
povezuje
interpretaciju s
tematskim,
anrovskim,
kompozicijskim i
stilskim
obiljejima
217
B. 1. 3
Uenik istrauje i
objanjava
drutvenopovijesni i
kulturni kontekst
knjievnog
teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje i povezuje razliite recepcije knjievnog teksta

- istrauje i opisuje prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim tekstovima
razliitih knjievnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura
- prepoznaje meuodnos razliitih konteksta i knjievnog teksta (drutvenopovijesnih, kulturnih i umjetnikih)
- opisuje utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja knjievnog teksta
- istrauje, odabire i usporeuje razliita umjetnika djela kojima je nadahnue
odreeni knjievni tekst
- istrauje i opisuje intertekstualnost i intermedijalnost u knjievnom tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
kontekst i njegov
utjecaj na znaenje
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
opisuje
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnog teksta
- samostalno
kontekst
knjievnog teksta
B. 1. 4
Uenik
samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
komentira svoje
stavove, interese
i navike vezane
uz itanje.

itanju

od A. 1. 1 do A. 1. 5.
218
B. 1. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitome
interesu
potaknut
razliitim
iskustvima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zaviajnome govoru ili
dramski tekst sluei se pripovjednim tehnikama i primjenjujui svoje znanje o
rjenik, prirunik...
- rjeava razliite problemske situacije motivirane knjievnim tekstom pomou
dramskih tehnika, razliitih vrsta odgojnoga kazalita i odgojnim plesom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

kreativnosti.
vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
Uenik u skladu
sa svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
provjerava
njihovu valjanost.

svrhom istraivanja
- prema
smjernicama
odabire
informacije iz
jednog izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
provjerava njihovu
valjanost
- samostalno
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
provjerava njihovu
valjanost

tekstovi, razliiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
219
C. 1. 2
Uenik istrauje i
tumai utjecaj
medijskih
tekstova utjecaj
na svakodnevni
ivot primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
svakodnevnog ivota primatelje
namijenjena
- uz pomo uitelja
prepoznaje utjecaj
medijskih tekstova
na svakodnevni
ivot primatelja
DOBRA
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na svakodnevni
ivot primatelja
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
istrauje i tumai
utjecaj medijskih
tekstova na
svakodnevni ivot
primatelja
IZNIMNA
- samostalno
istrauje i tumai
utjecaj medijskih
tekstova na
svakodnevni ivot
primatelja

C. 1. 3
Uenik
objanjava
utjecaj kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitog
kulturnog
identiteta.

- uz pomo uitelja
prepoznaje utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
B domene.
220
C. 1. 4
Uenik
samostalno
odabire i
posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
manifestacije u stvarnom i digitalnom okruju kao dio svoga neposrednog
iskustva uenja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

knjievnicima i razliitim autorima, sudjelovanje u radionicama razliitih sadraja, posjeti izlobama, predavanja u fizikome i digitalnome okruju, sudjelovanje u projektima, mreni sadraji
221

ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 2. 1
Uenik
razgovara i/ili
raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi
u skladu sa
svrhom i
komunikacijsko
m situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
svoje miljenje
intonira reenice
- uoava potrebe, osjeaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih
i nedvosmislenih poruka*
pitanja*
- vrste razgovora: slubeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi uenika) prema obrascu i smjernicama voenoga i grupnog
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon sluanja,
itanja i gledanja
- razgovara i/ili
raspravlja prema
modelu radi
upuivanja
sugovornika u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika i
pregovaranja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere
informacija i ideja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere
informacija i ideja
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
222
razredima. Uenici trebaju biti stalno izloeni strategijama uenja i komunikacijskim strategijama zato to njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaanju te uporabi s obzirom na osobine linosti
i stilove uenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu uenja. Komunikacijske strategije i strategije uenja ne vrednuju se sumativno. Uitelj i uenici dogovaraju teme
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 2. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja,
analizira i
razvrstava
informacije i
ideje u tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

- analizira razvrstava i objanjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i vane
- objanjava svojim rijeima efektivnost i funkcionalnost jezine postave
(uporaba rijei, reeninih struktura, stilskih izraajnih sredstava, govorne
vrednote) i neverbalna obiljeja sluanoga teksta
ili isprekidani tekst na temelju sluanja
saetak*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i
prema smjernicama
razvrstava osnovne
informacije i ideje
u tekst
- aktivno slua i
prema smjernicama
sluanoga teksta u
novi tekst teksta
- aktivno slua i
samostalno
sluanoga teksta u
novi tekst
- aktivno slua i
samostalno
sluanoga teksta te
izraava svoje
miljenje i stav u
obliku teksta
- tekstovi za sluanje: izlagake (usmeni obavijesni prikaz/prezentacija,

radijski ili televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor...), govorne i
PREPORUKA:uenik treba obavezno sluati najmanje jedan tekst prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire izlagake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne) te
Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim
razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika
i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
223
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 2. 3
Uenik oblikuje
i govori
izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijsko
m situacijom,
svrhom i
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i govori izlagaki tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj temi,
svrsi ili sluateljima
tekstne vrste
raunalnim prikazima
- tono povezuje rijei prema pravilima sronosti, upravljanja i pridruivanja u
spojevima rijei i reenicama i stvara reenice razliite duine i sloenosti radi
koherentnosti i kohezivnosti iskaza
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
izlagake tekstove
i usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake tekstove
i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
izlagake tekstove
i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- govorne vrste: izlagake - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,

obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja. Strategije
za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
224
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 2. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema
odabranoj svrsi
itanja izlagake
tekstove
sloenih
struktura,
analizira i
povezuje
informacije i
ideje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- ita izlagake tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu i prema
uiteljevu odabiru
- ita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi itanja i opisuje
obiljeja teksta
- ita neprekinute, isprekidane i mjeovite tekstove u tiskanom i elektronikom
obliku
- prepoznaje strukturna obiljeja tekstova i koristi se steenim znanjima o svrsi
i funkciji strukture
- analizira informacije i ideje, povezuje ih sa svojim znanjem i drugim
tekstovima
- povezuje i saima informacije i ideje u tekstu, citira, parafazira
- prepoznaje
funkciju i osnovna
obiljeja izlagakih
tekstova te
analizira
informacije u
tekstu
DOBRA
- razlikuje funkciju
i osnovna obiljeja
izlagakih tekstova
te analizira i
saima informacije
i ideje u tekstu
VRLO DOBRA
osnovna obiljeja
izlagakih tekstova
na poznatim
primjerima te
saima informacije
i ideje u tekstu,
slui se prikladnim
citatima
IZNIMNA
obiljeja izlagakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
saima informacije
i ideje u tekstu,
svoje zakljuke
podupire
prikladnim
citatima i povezuje
tekst sa svojim
znanjem i drugim
tekstovima
- tekstne vrste: prikaz, zapisnik, saetak; pismo (osobno i javno), govor...
225
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 2. 5
Uenik oblikuje
i pie izlagake
tekstove i
primjenjuje
pravopisna
pravila i
obiljeja
funkcionalnoga
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim
uinkom na
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
obliku
- koristi se prikladnim jezinim strukturama i obiljejima oblikovanja pojedinih
tuicama...)
- preuzima incijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u razliitim
medijima*
- prema modelu
oblikuje i pie
izlagake tekstove
i primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova stila u
skladu sa svrhom
teksta
DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
izlagake tekstove
i primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
VRLO DOBRA
- samostalno
oblikuje i pie
izlagake tekstove
i primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
IZNIMNA
- samostalno
oblikuje i pie
izlagake tekstove
i primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
PREPORUKA: sadraji ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4 i A. 2. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik
i mogu se ostvarivati kroz sadraje ishoda tih domena.
226
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 2. 6
Uenik opisuje
spojeve rijei i
reenice u
tekstu i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- opisuje i funkcionalno primjenjuje gramatike veze meu sastavnicama

spojeva rijei i njihova funkcionalna svojstva: sronost, upravljanje,
pridruivanje
- opisuje razliku reenice kao gramatike i komunikacijske jedinice
- prepoznaje sve vrste reenica: jednostavne, sloene, viestrukosloene
- opisuje unutarnju vezu lanova sureenica i sureenica, red rijei i sureenica
i kako utjeu na oblikovanje znaenja teksta
- primjenjuje sve vrste reenica, prepoznaje ih i opisuje kako oblikuju znaenje
teksta
smisao
- prikladno odabire reenice razliite strukture, sloenosti i duine u skladu sa
svrhom teksta i eljenim uinkom na primatelja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
prepoznaje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
- prema
smjernicama
prepoznaje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
opisuje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
IZNIMNA
- samostalno
opisuje spojeve
rijei i reenica i
funkcionalno ih
primjenjuje pri
oblikovanju
znaenja teksta
PREPORUKA: uenje i pouavanje metajezinim znanjima usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 2. 7
Uenik
objanjava
leksike slojeve
u standardnome
jeziku i odabire
rijei prikladne
kontekstu, svrsi
i primateljima.
- prepoznaje opeuporabni leksik i leksik ograniene uporabe i navodi primjere

- prepoznaje leksike slojeve standardnoga jezika i objanjava lekseme u tekstu
prema kriterijima podrune i funkcionalne raslojenosti kao lokalizme,
- opisuje pojmovlje i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, nazivima i
nazivoslovlju u izraavanju znaenja
primateljima
- uz pomo uitelja
prepoznaje rijei iz
odreenoga
leksikog sloja
- prema
smjernicama
prepoznaje i
opisuje rijei iz
odreenoga
leksikog sloja i
navodi prikladne
kontekste za
njihovu uporabu
- samostalno
izdvaja rijei iz
odreenoga
leksikog sloja i
prema zadanom
kontekstu pravilno
odabire rijei
- samostalno
razlikuje rijei iz
razliitih leksikih
prikladno
kontekstu, svrsi i
primateljima
PREPORUKE: Sadraje ovog ishoda preporuuje se ostvariti projektom, istraivanjem i povezati sa sluanjem i itanjem tiskovina i strune literature i govora vrnjaka. Pozornost se posveuje
227
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
A. 2. 8
Uenik opisuje
svoj idiolekt,
usporeuje ga s
drugim
idiomima i
navodi ga kao
sastavnicu
osobnoga
identiteta.
RAZRADA ISHODA
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
- opisuje i razlikuje i opisuje organske (mjesne govore, dijalekte) i neorganske

(argon, kolokvijalni jezik) idiome kao sastavnice svojeg idiolekta
- opisuje podrijetlo antroponima i imena i njihovu pripadnost odreenom sloju
- opisuje funkcije i uporabne mogunosti standardnoga jezika, narjeja i govora
drutvenih skupina
- zamjeuje i
opisuje osobitosti
svojeg idiolekta
DOBRA
- opisuje
sastavnice svojeg
idiolekta prema
jezinim i
govornim
sastavnicama
VRLO DOBRA
- opisuje
sastavnice svojeg
idiolekta i
usporeuje ga s
drugim idiomima
IZNIMNA
- opisuje
sastavnice svojeg
idiolekta,
usporeuje ga s
drugim idiomima i
navodi ga kao
sastavnicu
osobnoga
identiteta
B. 2. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom
tekstu na
temelju
itateljskog
iskustva i znanja
o svijetu.

kao cjelini

228
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
B. 2. 2
Uenik
interpretira
knjievni tekst i
odreuje
meusobne
odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

knjievnog teksta i objanjava ih s obzirom na tematska, anrovska,
kompozicijska i stilska obiljeja
- odreuje i opisuje anrovska, kompozicijska i stilska obiljeja knjievnoga
teksta
- primjenjuje osnovne knjievnoteorijske pojmove relevantne za interpretacije
knjievnog teksta
- tumai knjievne tekstove s obzirom na medij prenoenja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
interpretira
knjievni tekst i
prema smjernicama
opisuje njegova
tematska,
anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja
- uz pomo uitelja
interpretira
knjievni tekst i
prema smjernicama
objanjava njegova
tematska, anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
prema smjernicama
objanjava njegova
tematska, anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
objanjava
meusobne odnose
tematskih,
anrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obiljeja
B. 2. 3
Uenik
usporeuje
knjievne
tekstove s
obzirom na
drutvenopovijesni i
kulturni
kontekst.
- istrauje i usporeuje recepcije knjievnog teksta koje se razlikuju s obzirom

na ivotno iskustvo, dob, spol, dominantni ukus
- usporeuje prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim tekstovima razliitih
knjievnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura
- usporeuje utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja knjievnog teksta
- istrauje, odabire i usporeuje razliita umjetnika djela kojima je nadahnue
odreeni knjievni tekst
tekstu
- uz pomo uitelja
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na znaenje
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
objanjava
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnog teksta
- samostalno
usporeuje
knjievne tekstove
s obzirom na
kontekst
229
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
B. 2. 4
Uenik
samostalno
odabire
knjievni tekst
za itanje i
komentira svoje
stavove,
interese i navike
vezane uz
itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
knjievnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost, toleranciju,
osobne slobode, solidarnost, drutvena pravednost ili odrivi razvoj)
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

od A. 2. 1 do A. 2. 5.
B. 2. 5
Uenik se
stvaralaki
izraava prema
vlastitome
interesu
potaknut
razliitim
iskustvima.
- na temelju knjievnog teksta istrauje, eksperimentira, nudi inovativne

odgovore i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajui
vlastiti napredak
- na temelju knjievnog teksta samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u
kojima do izraaja dolazi kreativnost i originalnost i stvaralako miljenje
rjenik, prirunik...
dramskih tehnika i tehnika odgojnog kazalita i odgojnoga plesa
- ralanjuje proces nastanka rada na etape svladavajui mogue probleme

kreativnosti.
PREPORUKA: ueniku je ovim ishodom ponuena mogunost za stvaralaki nain izraavanja i dokazivanja. Ishod se moe ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja
i vjetina iz likovne i glazbene umjetnosti. Uenik svoje radove moe prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Uitelj cijeni uenikovu samostalnost i
230
KULTURA I MEDIJI
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
C. 2. 1
Uenik u skladu
sa svrhom
istraivanja
odabire
informacije iz
razliitih izvora i
dokazuje
njihovu
valjanost.
C. 2. 2
Uenik istrauje
i objanjava
utjecaj
medijskih
tekstova na
oblikovanje
ivotnog stila
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

svrhom istraivanja

primatelja
- objanjava utjecaj razliitih oblika popularne komercijalne kulture (videoigara,
televizijskih i radijskih emisija, asopisa, novina, filmova, reklamnih poruka) na
primatelje
sarkazam, aluziju)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
odabire informacije
iz razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
prepoznaje njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- samostalno
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- samostalno
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja

231
ODGOJNOOBRAZOVNI
ISHODI
C. 2. 3
Uenik
objanjava
utjecaj masovne
kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- istrauje tekstove iz razliitih izvora i u njima uoava utjecaj komercijalizacije
i masovne kulture
- prepoznaje i objanjava obiljeja kozmopolitske kulture, unda, trenda i kia u
umjetnosti i obrazlae svoje reakcije na njih
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
masovne kulture
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
DOBRA
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
masovne kulture
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
masovne kulture
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
masovne kulture
na oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta

PREPORUKA: ishodi C. 2. 1, C. 2. 2 i C. 2. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskim podrujem u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima
A i B domene.
C. 2. 4
Uenik
samostalno
odabire i
posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome
interesu.

manifestacije u stvarnome i digitalnom okruju kao dio svojega neposrednoga
iskustva uenja

zajednici) te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Preporueni izvanuioniki sadraji: posjet kazalitu (kazaline predstave; programi
koji se predstavljaju u kazalitu: organizacija rada kazalita, rad na predstavi i njihovi sudionici), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kuama (radijske i televizijske postaje, novinske i
izdavake kue), posjet kulturnim institucijama (knjinice, muzeji, atelijeri, umjetnike radionice, instituti, zavodi, festivali: knjievni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski), tribine i susreti s
232

A. 3. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
zadanoj ili slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom (informiranje, upuivanje, uvjeravanje, zabavljanje*) i
prepoznaje svrhu i namjenu razgovora
svoje miljenje
- slui se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to
nalau
- razgovara radi uvjeravanja sugovornika radi zajednikog rjeavanja
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom prema
kompromise*
odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
nakon sluanja, itanja i gledanja
- prema modelu
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje te ih
obrazlae u skladu
s komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje te ih
procjenjuje u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje, samostalno
procjenjuje i
prilagoava vlastite
stavove temeljem
novih spoznaja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u
svoje stavove i
ideje, samostalno
procjenjuje i
prilagoava
vlastite stavove
temeljem novih
spoznaja i
spreman je na
kompromise u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
233
A. 3. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja,
usporeuje i tumai
osnovne
obliku teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

reeninih struktura) sluanoga teksta i neverbalne znakove
tumaenja*
kontekstom*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i uz
pomo uitelja
usporeuje
informacije i ideje
iz sluanoga teksta
- aktivno slua i
prema
smjernicama
usporeuje
informacije i ideje
u obliku teksta
- aktivno slua i
prema
smjernicama
usporeuje i
tumai informacije
i ideje u obliku
teksta
- aktivno slua i
samostalno
usporeuje i
tumai informacije
i ideje te izraava
svoje miljenje i
stav u obliku
teksta

knjievne). Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine. Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog
vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih
znanja i vjetina.
234
A. 3. 3
Uenik oblikuje i
govori raspravljake
i upuivake
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- oblikuje i govori raspravljaki ili upuivaki tekst prema zadanoj ili
slobodno odabranoj temi, svrsi i sluateljima
tekstova
reenice, primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima

- govorne vrste: referat, usmena interpretacija, uputa
provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja.
Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira
aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
235
A. 3. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema odabranoj
svrsi itanja
upuivake i
raspravljake
tekstove sloenih
struktura i
interpretira ih.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita upuivake i raspravljake tekstove prema osobnome i

profesionalnom interesu i prema uiteljevu odabiru
elektronikom obliku
- objanjava strukturna obiljeja tekstova i slui se prethodno steenim
- interpretira tekst: analizira i objanjava glavne informacije i ideje u tekstu,
objanjava autorovo gledite i namjenu teksta te utjecaj teksta na
primatelja
vrednote
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
i osnovna obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te uz
pomo uitelja
analizira
informacije i ideje
u tekstu
-opisuje funkciju i
osnovna obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te prema
smjernicama
analizira i
objanjava
informacije i ideje
u tekstu
- objanjava
funkciju i osnovna
obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova na
poznatim
primjerima te
samostalno
analizira i
objanjava
informacije i ideje
u tekstu
- svojim rijeima
objanjava
funkciju i obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova na
poznatim
primjerima te
interpretira tekst
prema
smjernicama
- tekstne vrste: raspravljake i upuivake: prirunici i upute; esej;

uvodnik, kolumna, intervju; referat; molba, alba, poslovni ivotopis
236
A. 3. 5
Uenik oblikuje i
pie raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnog stila
u skladu sa svrhom
teksta i eljenim
uinkom na
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

elektronikom obliku
pojedinih vrsta tekstova i postie cjelovitost i povezanost teksta
sa svrhom, temom, tekstom vrstom i funkcionalnim stilom
teksta koji pie (npr. pisanje posuenica)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova stila u
skladu sa svrhom
teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
- tekstne vrste: razne upravne, tehnike, poslovne i druge upute (recept,

pravila ponaanja, uputa za rukovanje strojevima ili uporabu ureaja),
molba, alba, ivotopis sa svrhom zaposlenja; raspravljaki tekstovi: ocjena i
kritika, komentar
237
A. 3. 6
Uenik opisuje veze
meu reenicama u
tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje teksta i
funkcionalno ih
primjenjuje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- opisuje tipove veza meu reenicama kojima se postie povezanost i
smislenost tekstova
- prepoznaje efikasnost, efektivnost i primjerenost teksta primatelju i
- objanjava i usporeuje linearanu i paralelnu tekstnu vezu i vezna sredstva
- uoava i opisuje vezu funkcionalnog stila i reeninih struktura
- funkcionalno primjenjuje znanje pri oblikovanju znaenja teksta
- uz pomo uitelja
prepoznaje veze
meu reenicama
u tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje
znaenja
DOBRA
- prema
smjernicama
prepoznaje veze
meu reenicama
u tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje
znaenja
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
opisuje veze meu
reenicama u
tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje
znaenja te ih
funkcionalno
primjenjuje
- samostalno
opisuje veze meu
reenicama u
tekstu i njihov
utjecaj na
oblikovanje
znaenja te ih
funkcionalno
primjenjuje.
PREPORUKA: uenje i pouavanje metajezinim znanjima usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 3. 7
Uenik objanjava
razloge stvaranja ili
i odabire rijei
prikladne
kontekstu, svrsi i
primateljima.

- objanjava potrebu za leksikim posuivanjem i novotvorenicama na
odabranim primjerima
- objanjava jezine i izvanjezine razloge stvaranja ili zastarijevanja rijei
- razlikuje arhaizme i historizme i zastarjelice na prototipnim primjerima
prakse
- odabire rijei prikladne odabranom kontekstu, svrsi i i primateljima
- uz pomo uitelja
prepoznaje jezine
ili izvanjezine
razloge stvaranja i
i prema modelu
odabire rijei
prikladne
kontekstu
- opisuje jezine i
izvanjezine
razloge
i prema
smjernicama
odabire rijei
prikladne
kontekstu
- samostalno
opisuje jezine i
izvanjezine
i odabire rijei
prikladne
kontekstu
- samostalno
objanjava jezine
i izvanjezine
i odabire rijei
prikladne
kontekstu, svrsi i i
primateljima
PREPORUKA: sadraje ovog ishoda preporuuje se ostvariti projektom, istraivanjem i povezati sa sluanjem i itanjem tiskovina i strune literature i govora vrnjaka. Pozornost se posveuje
A. 3. 8
Uenik objanjava
jezik kao drutvenu
i povijesnu pojavu
podlonu
promjenama.

tekstovima iz razliitih vremenskih razdoblja od srednjovjekovlja do
suvremenosti
- razmatra poloaj vlastita jezika u hrvatskome i svjetskom kontekstu
- zamjeuje jezine pojave u globalizacijskim promjenama i prepoznaje
utjecaj engleskoga jezika na sve svjetske jezike
- promilja o budunosti hrvatskog jezika
- prepoznaje
promjene
hrvatskoga jezika i
pisama na
oglednim
tekstovima iz
jezine povijesti
- prepoznaje
promjene
hrvatskoga jezika i
pisama na
oglednim
tekstovima iz
jezine povijesti i
sadanjosti
- opisuje promjene
hrvatskog jezika i
pisama na
oglednim
tekstovima iz
jezine prolosti i
sadanjosti
- objanjava
promjene
hrvatskog jezika i
pisama na
oglednim
tekstovima iz
jezine prolosti i
sadanjosti
PREPORUKA: uenik moe izraditi vlastiti razlikovni rjenik, rjenik frazema ili rjenik drutvene skupine kojoj pripada; moe istraiti povijesne slojeve u odreenom tekstu.
238
B. 3. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
itateljskog iskustva
i znanja o svijetu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
kao cjelini
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

B. 3. 2
Uenik interpretira
knjievne tekstove i
usporeuje ih s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja.

interpretacijama* knjievnih tekstova na temelju usporedbe prema
knjievnog teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu
- uz pomo uitelja
interpretira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
objanjava njegova
tematska,
anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja
- prema
smjernicama
interpretira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
objanjava njegova
tematska, anrovska
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpertira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
ih usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievne tekstove i
usporeuje ih s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
239
B. 3. 3
Uenik istrauje i
kulturnog
konteksta na
knjievni tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

- istrauje i usporeuje prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim
tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
objanjava
kontekst i njegov
utjecaj na znaenje
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
interpretira
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnog teksta
- samostalno
kulturnog
konteksta na
knjievni tekst
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 3. 1, B. 3. 2 i B. 3. 3: Uenik ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
B. 3. 4
Uenik samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
procjenjuje svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.

itanju
- kritiki procjenjuje drutvene i modne utjecaje na oblikovanje svojeg
knjievnog ukusa

od A. 3. 1 do A. 3. 5.
240
B. 3. 5
Uenik se
stvaralaki izraava
prema vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
dramski tekst sluei se pripovjednim tehnikama primjenjujui svoje
znanje o anrovskim i strukturnim obiljejima
strip, rjenik, prirunik
plesom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

kreativnosti.
KULTURA I MEDIJI
C. 3. 1
Uenik u skladu sa
svrhom istraivanja
odabire informacije
iz razliitih izvora i
procjenjuje njihovu
valjanost.

svrhom istraivanja
svoje spoznaje
plagiranje
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
procjenjuje njihovu
valjanost
- samostalno
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
kritiki procjenjuje
njihovu valjanost

241
C. 3. 2
Uenik analizira
medijske tekstove i
zakljuuje o
njihovu utjecaju na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

stavove
(videoigara, televizijskih emisija, asopisa, novina, filmova) primatelje
medijski tekst
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
opisuje medijske
tekstove i
prepoznaje njihov
utjecaj na
oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
opisuje medijske
tekstove i
prepoznaje njihov
utjecaj na
oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
analizira medijske
tekstove i
objanjava njihov
utjecaj na
oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja
- samostalno
analizira medijske
tekstove i
zakljuuje o
njihovu utjecaju na
oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja

C. 3. 3
Uenik objanjava
utjecaj knjievne i
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
kulturnog
identiteta.
- istrauje tekstove iz razliitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu

batinu
identiteta
skupina
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitog
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
kulturnog
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
kulturnog
identiteta

A i B domene.
242
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
C. 3. 4
Uenik samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
vlastitome interesu.

DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

243

A. 4. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom razgovora (informiranje, pregovaranje, upuivanje i
zabavljanje*)
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i
obrazlae svoje miljenje
- usmjerava razgovor prema sporazumu / kompromisu koji je prihvatljiv
svim sugovornicima*
- upravlja razgovorom usmjeravajui ga pitanjima i potuje zadano
vrijeme*
kompromise*
- vrste razgovora: slubeni i poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u
skladu s interesima i dobi uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon sluanja, itanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simulirano suenje, diskusija, polemika, okrugli
stol, sastanak
- prema modelu
razgovara i/ili
raspravlja radi
donoenja
zakljuaka u skladu
s komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih odluka
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja prema
strukturi i
potujui zadano
vrijeme radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih odluka
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja prema
strukturi i
potujui zadano
vrijeme radi
donoenja
zakljuaka i
zajednikih odluka
u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
244
A. 4. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja i
procjenjuje
obliku teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

ideje u obliku govorenog i/ili pisanoga teksta
(uporaba rijei, reeninih struktura, intonativnih obiljeja govora, jezine
kulture)
- tumai i procjenjuje sluani tekst
- procjenjuje razumijevanje na temelju konteksta, prethodno steenoga
znanja ili vanjskih izvora*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
- aktivno slua i uz
pomo uitelja
usporeuje i
tumai informacije
i ideje iz sluanoga
teksta
- aktivno slua i
prema
smjernicama
usporeuje i
tumai informacije
i ideje u obliku
teksta
- aktivno slua i
prema
smjernicama
procjenjuje
informacije i ideje
u obliku teksta
IZNIMNA
- aktivno slua i
samostalno
procjenjuje
informacije i ideje
te izraava svoje
miljenje i stav u
obliku teksta
- tekstovi za sluanje: raspravljaki: rasprava, debata, okrugli stolovi,

podijske rasprave, znanstvena predavanja, komentari, kritike, predstave...
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje jedan tekst prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire raspravljake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne).
Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine. Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog
vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih
znanja i vjetina.
245
A. 4. 3
Uenik oblikuje i
govori raspravljake
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
vrste
- govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, kritiara,
nazdraviara) i pridrava se zadanoga vremena
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene rijei u oblikovanju
govorenih tekstova
govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme
pri govornome nastupu
- priprema i odabire kljune argumente i protuargumente u skladu s
temom, svrhom i sluateljima*
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
DOBRA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom,
svrhom i
sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
raspravljake
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- govorne vrste: usmeni komentar, kritika (knjige, filma, videoigre,

utakmice, likovnoga djela...), prigodni zabavljaki govori: npr. zdravica
obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja. Strategije
za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prethodno steenih znanja i vjetina.
246
A. 4. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
raspravljake
tekstove sloenih
struktura prema
odabranoj svrsi
itanja i procjenjuje
ih.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita neprekinute, isprekidane i mjeovite tekstove u tiskanom i
elektronikom obliku
- prepoznaje strukturna obiljeja tekstova i koristi se steenim znanjima o
svrsi i funkciji strukture
- argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama:
usporeuje informacije i ideje u tekstu s drugim tekstovima koje je itao
kao i sa svojim znanjem i iskustvom kako bi oblikovao prosudbe razliite
vrste; procjenjuje ostvaruje li tekst svoju svrhu
vrednote
- predvia znaenje nepoznatih rijei i objanjava njihovo znaenje*
- vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
i obiljeja
raspravljakih
tekstova te uz
pomo uitelja
usporeuje i
procjenjuje
informacije i ideu
svrhuje u tekstu
obiljeja
raspravljakih
tekstova te prema
smjernicama
usporeuje i
procjenjuje
informacije i ideje
u tekstu
VRLO DOBRA
- objanjava
obiljeja
raspravljakih
tekstova na
poznatim
primjerima te
prema
smjernicama
procjenjuje tekst
prema zadanim
odrednicama
IZNIMNA
- objanjava
funkciju i obiljeja
raspravljakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
prema smjernicama
argumentirano
procjenjuje tekst
prema zadanim
odrednicama
- tekstne vrste: komentar, kritika, esej, molba, alba, ivotopis sa svrhom

zaposlenja (Europass)
247
A. 4. 5
Uenik oblikuje i
pie raspravljake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnog stila
u skladu sa svrhom
teksta i eljenim
uinkom na
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
publicistikoga, popularnoznanstvenoga i znanstvenoga) prema zadanoj ili
odabranoj temi i u razliite svrhe
pojedinih vrsta tekstova
- odabire i primjenjuje prikladan rjenik i jezina sredstva u skladu s
tekstnom vrstom
- preuzima odgovornost za svoj rad
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove i
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove i
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove i
primjenjuje
pravopisna pravila
i obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja

molba, alba i poslovni ivotopis, radni nalog, zahtjev, prijavnica, Europass
248
A. 4. 6
Uenik opisuje
glasovni sustav
hrvatskoga jezika i
funkcionalno
prenosi govoreni
jezik u pisani i
pisani u govoreni.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsjenoj i
nadodsjenoj razini (glasovi, fonemi, naglasci) na prototipnim primjerima
- uoava razloge promjene glasova na granicama morfema vezanim uz
pisanje glasova u dodiru
- usporeuje govorenu i pisanu realizaciju jezika na primjerima
- funkcionalno primjenjuje znanja o prijenosu pisane realizacije jezika u
govorenu i govorene u pisanu prema zakonitostima pravopisne i
pravogovorne norme u razliitim komunikacijskim situacijama
- uz pomo uitelja
uoava glasovni
sustav hrvatskoga
jezika i opisuje
prijenos
govorenoga jezika
u pisani i pisanog
u govoreni
DOBRA
- prema
smjernicama
uoava glasovni
sustav hrvatskoga
jezika i opisuje
prijenos
govorenoga jezika
u pisani i pisanog
u govoreni
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
opisuje glasovni
sustav hrvatskoga
jezika i
funkcionalno
prenosi govoreni
jezik u pisani i
pisani u govoreni
IZNIMNA
- samostalno
opisuje glasovni
sustav hrvatskoga
jezika i
funkcionalno
prenosi govoreni
jezik u pisani i
pisani u govoreni
NAPOMENA: Usvajanje fonetskih, fonolokih i prozodijskih znanja na metajezinoj razini usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi
jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
A. 4. 7
Uenik istrauje i
opisuje znaenjske
sveze rijei u
hrvatskome jeziku.
A. 4. 8
Uenik objanjava
uporabu hrvatskoga
standardnoga jezika
u javnim
situacijama.
- uoava i razlikuje razliite znaenjske sveze meu rijeima, npr. frazeme,

potapalice, vierjene nazive
- opisuje nastanak jezine sveze i njezinu razliitost prema zasebnom
- ispisuje i objanjava sluei se rjenicima znaenjske sveze iz tekstova
- opisuje odnose meu funkcionalnim stilovima standardnoga jezika

standardnoga jezika
- objanjava uporabu standardnoga jezika u javnim situacijama
- funkcionalno se slui jezinim prirunicima
- uz pomo uitelja
uoava i opisuje
razliite
znaenjske sveze
rijei u zadanome
tekstu
- prema
smjernicama
uoava i opisuje
razliite
znaenjske sveze
rijei u zadanome
tekstu
- samostalno
uoava i opisuje
razliite
znaenjske sveze
rijei u
nepoznatome
tekstu
- samostalno
istrauje i opisuje
znaenjske sveze
rijei u razliitim
tekstovima i
funkcionalnim
stilovima
- uz pomo uitelja
opisuje funkcionalni
stil i istrauje
suodnos stila i jezine
norme na oglednim
primjerima
- prema smjernicama
opisuje odnos
funkcionalnog stila i
jezine norme na
oglednim primjerima
odnos funkcionalnog
stila i jezine norme i
navodi pozitivne
primjere iz javnih
situacija
- samostalno
objanjava uporabu
hrvatskoga
standardnoga jezika u
javnim situacijama
249
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 4. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
i znanja o svijetu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
tekstu kao cjelini
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

B. 4. 2
Uenik interpretira
knjievni tekst i
prosuuje ga s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja.

interpretacijama knjievnih tekstova na temelju usporedbe prema
knjievnog teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu
- samostalno se slui osnovnim knjievnoteorijskim pojmovima
relevantnim za interpretacije knjievnog teksta
- uz pomo uitelja
interpetira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
ih usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- prema
smjernicama
interpretira
knjievne tekstove i
prema smjernicama
ih usporeuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
prema smjernicama
ga prosuuje s
obzirom na
tematska,
anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
- samostalno
tekst i prosuuje ga s
obzirom na
tematska, anrovska,
kompozicijska i
stilska obiljeja
razumijevanja teksta.
250
B. 4. 3
Uenik prosuuje
utjecaje drutvenopovijesnoga i
kulturnog konteksta
na knjievni tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- istrauje promjene knjievne recepcije i procjenjuje njihove veze s
promjenama u drutvenom kontekstu
- istrauje i prosuuje prikazivanje univerzalnih tema u knjievnim
- interpretira meuodnos razliitih konteksta i knjievnog teksta
(drutveno-povijesnih, kulturnih i umjetnikih)
- interpretira utjecaje konteksta na oblikovanje znaenja knjievnog teksta
arhitekturu, ples, fotografiju, dizajn i usporeuje ih s knjievnim tekstom
po nekom kriteriju: stilskom, povijesnom, tematskom
tekstu
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
interpretira
kontekst i njegov
utjecaj na razliite
recepcije
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
interpretira
konteksti i njegov
utjecaj na
znaenje
knjievnog teksta
- prema
smjernicama
prosuuje
meuodnos
razliitih konteksta
i knjievnog teksta
- samostalno
prosuuje utjecaj
kulturnog konteksta
na knjievni tekst
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 4. 1, B. 4. 2 i B. 4. 3: Uenik ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
B. 4. 4
Uenik samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
kritiki procjenjuje
svoje stavove i
vrijednosti vezane
uz itanje.

itanju
- kritiki procjenjuje svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim, politikim,
teksta kojega je proitao

od A. 4. 1 do A. 4. 5.
251
B. 4. 5
Uenik se
stvaralaki izraava
prema vlastitome
interesu potaknut
razliitim
iskustvima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- kreativno primjenjuje iskustvo itanja knjievnog teksta:
- stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zaviajnome
govoru ili dijalektu, argonu ili standardnome jeziku potaknut razliitim
iskustvima
- anrovski preoblikuje knjievni tekst: dramatizira prozni tekst,
preoblikuje dramski tekst sluei se pripovjednim tehnikama primjenjujui
svoje znanje o anrovskim i strukturnim obiljejima
plesom
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

kreativnosti.
KULTURA I MEDIJI
C. 4. 1
Uenik usporeuje i
kritiki vrednuje
izvore i povezuje
odabrane
informacije s
postojeim znanjem
i vrijednosnim
sustavom.

svrhom istraivanja
informacija
- objanjava i primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora
informacije
- usporeuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora sa svhom procjene
- prema
smjernicama
usporeuje
informacije i
njihove izvore
- organizira i
povezuje
informacije s
postojeim
vrijednosnim
sustavom
- usporeuje
informacije i
njihove izvore i
povezuje ih s
postojeim
znanjem i
vrijednosnim
sustavom
- usporeuje i
kritiki vrednuje
izvore te povezuje
odabrane
informacije s
postojeim znanjem
i vrijednosnim
sustavom.

252
C. 4. 2
Uenik procjenjuje
utjecaj medijskih
tekstova na
doivljaj stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- procjenjuje sadraj medijskih poruka
- procjenjuje utjecaj razliitih oblika popularne komercijalne kulture
- procjenjuje izravna i neizravna znaenja u medijskom tekstu s obzirom
na kontekst, stavove i vrijednosti
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
razlikuje utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
- samostalno
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja
- samostalno
procjenjuje utjecaj
medijskih tekstova
na doivljaj
stvarnosti i
oblikovanje
identiteta
primatelja

C. 4. 3
Uenik objanjava
povezanost
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom.

krugovima
- usporeuje pojave iz razliitih kulturnih krugova i opisuje njihove
utjecaje na oblikovanje kulturnog identiteta
krugova
skupina
- uz pomo uitelja
prepoznaje
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom
- prema
smjernicama
opisuje
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom
- prema
smjernicama
objanjava
povezanost
vlastitoga
kulturnog
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom
- samostalno
objanjava
povezanost
identiteta s
odreenim
kulturnim krugom

struni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski
izvori; razliita umjetnika djela
PREPORUKA: ishodi C. 4. 1, C. 4. 2 i C. 4. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskom podruju u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene.
253
C. 4. 4
Uenik samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema


254
1. razred srednje kole (105 + 105 + 105)

ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 1
Uenik razgovara i/ili
raspravlja o zadanoj
ili slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
namjenom: informiranje, upuivanje i zabavljanje* i prepoznaje svrhu i
namjenu razgovora
raspravljanje*
svoje miljenje
podrijetla)
tonost*
- vrste razgovora: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
sluanja, itanja i gledanja; anketa i intervju
- razgovara i /ili
raspravlja prema
modelu radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i /ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
IZNIMNA
- samostalno
razgovara i /ili
raspravlja radi
razmjene
informacija i u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
256
Uenik postupno ovladava vjetinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu sloenost razgovornih i raspravljakih vrsta iz godine u godinu uenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato to
su oni neizostavni dio uenja i pouavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima.
Uenici trebaju biti stalno izloeni strategijama uenja i komunikacijskim strategijama zato to njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaanju te uporabi s obzirom na osobine linosti i stilove
uenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu uenja. Komunikacijske strategije i strategije uenja ne vrednuju se sumativno. Uitelj i uenici dogovaraju teme razgovora;
uitelj predlae teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu stekli koju od
vjetina razgovaranja i/ili raspravljanja, uitelj planira aktivnosti koje e im omoguiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve tri godine, no sadraji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima uenik ovladava u svakoj godini uenja.
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 2
Uenik aktivno slua
prema odreenoj
svrsi sluanja, izdvaja
i razvrstava osnovne
tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
reeninih struktura) sluanoga teksta i neverbalnu komunikaciju
- selektivno slua prema svrsi sluanja* (obrazovna, javna, osobna)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i
prema smjernicama
izdvaja osnovne
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja
- aktivno slua i
prema smjernicama
osnovne
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja
- aktivno slua i
prema smjernicama
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja u obliku
teksta
- aktivno slua i
samostalno izdvaja
i razvrstava
informacije i ideje
bitne za svrhu
sluanja u obliku
teksta

PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje jedan tekst prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire opisne i pripovjedne tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
knjievne) te govorne i razgovorne vrste predviene za godinu kolovanja. Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom
kolske godine. Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u
svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba
uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
257
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 3
Uenik oblikuje i
govori opisne i
pripovjedne tekstove
i usklauje govorenje
s komunikacijskom
sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

vrste
pripovjedaa)
- s razumijevanjem upotrebljava rijei prikladne temi u oblikovanju
govorenih tekstova
intonira rijei i reenice (upotrebljava naglasak kao razlikovno sredstvo,
paraverbalnim znakovima)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
opisne i
pripovjedne
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima

raznolikosti tekstova za sluanje, govorenje, itanje i pisanje (izbjei ponavljanje istih vrsta tekstova). Samoprocjenu i vrednovanje uenici provode ili prema obrascima/ljestvicama procjene koje
priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira aktivnosti koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i
aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
258
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema svrsi itanja
tekstove sloenih
struktura te izdvaja i
objanjava osnovne
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnom i profesionalnom

interesu i prema uiteljevu odabiru povezujui vjetine itanja radi
informacije i itanja iz uitka ili potrebe
- ita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi itanja
- ita neprekinute, isprekidane i mjeovite tekstove u tiskanom i
elektronikom obliku prema zadanoj svrsi itanja (informiranje, zabavljanje)
- opisuje osnovna obiljeja tekstova i slui se steenim znanjima o svrsi i
funkciji strukture teksta
- izdvaja informacije, razlikuje podatke po vanosti, odreuje osnovne ideje u
tekstu, prepoznaje izravna i neizravna znaenja*
- aktivira prethodno steeno znanje postavljajui pitanja*
- odreuje svrhu itanja (samostalno ili prema zadatku)*
- stvara pretpostavke o tekstu i letiminim pregledom teksta utvruje
kljune podatke ili dijelove teksta*
- ita tekst po dijelovima i parafrazira*
- podcrtava kljune podatke i glavne ideje*
- oblikuje pitanja o tekstu*
- slui se rjenikom i pomonom literaturom*
- izdvaja nove rijei i pojmove iz itanog teksta i provjerava njihovo znaenje
sluei se rjenicima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uoava osnovna
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te izdvaja
izravno navedene
informacije u
tekstu
- prepoznaje
osnovna obiljeja i
svrhu opisnih i
pripovjednih
tekstova te izdvaja
izravno navedene
tekstu
- razlikuje osnovna
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te
objanjava uz
pomo smjernica
izravno i neizravno
navedene
tekstu
- opisuje osnovna
obiljeja i svrhu
opisnih i
pripovjednih
tekstova te
samostalno
objanjava izravno i
neizravno navedene
informacije i ideje
- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni),

putopis, reportaa, biografija, novinsko i tehniko izvjee, vijest, obavijest...
odreuje uitelj prema potrebama. Strategije itanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju
primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina itanja, uitelj planira aktivnosti koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize
259
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 5
Uenik oblikuje i pie
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
u skladu sa svrhom
teksta i eljenim
uinkom na
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

knjievnoumjetnikoga) pema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i u
razliite svrhe
obliku
svrhom, temom, tekstom vrstom i funkcionalnim stilom
tekstova
teksta koji pie (pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje rijei
iz stranih jezika, pisanje toke sa zarezom, dvotoke, trotoke i zagrada i
njihova razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- prepoznaje svrhu teksta (obrazovna, javna, profesionalna)*
drugima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
- samostalno
oblikuje i pie
opisne i
pripovjedne
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.

odreuje uitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se uenik koluje. Podishod koji se odnosi na razvoj rjenika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu jer
je razvoj rjenika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja uenik razvija tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se
i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina pisanja, uitelj planira aktivnosti koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na
temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
Sadraji ishoda A. 1. 1, A. 1. 2, A. 1. 3, A. 1. 4 i A. 1. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
260
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
A. 1. 6
Uenik funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila pri
oblikovanju teksta u
skladu s njegovom
vrstom i svrhom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- funkcionalno primjenjuje jezina znanja potrebna za pisanje opisnih i

pripovjednih tekstova:
- slui se veznim sredstvima kojima se iskazi povezuju u smislenu cjelinu:
uporabom veznika, priloga, zamjenica, redom rijei, ponavljanjima
zajednikih elemenata i sl.
- u opisivanju veinom koristi imenice i pridjeve, glagole stanja...
- zapaa linearnu vezu meu reenicama kao bitnu osobinu pripovijedanja, a
paralelnu kao bitnu osobinu opisivanja i primjenjuje ih u pisanju
smisao
- slui se novim rijeima u oblikovanju smislenih govornih i pisanih tekstova
u skladu s njihovom svrhom
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
opisnim i
pripovjednim
tekstovima
- prema
smjernicama
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
opisnim i
pripovjednim
tekstovima
- prema
smjernicama
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
opisnim i
pripovjednim
tekstovima u skladu
s njegovom svrhom
- samostalno
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
opisnim i
pripovjednim
tekstovima u skladu
s njegovom svrhom
PREPORUKA: uenje i pouavanje jezinim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezine kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji i
povezano je s jezinim obiljejima tekstnih vrsta predvienih za godinu uenja i pouavanja.
A. 1. 7
Uenik opisuje
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta.

- razlikuje konotativno i denotivno, podrutveljeno i pojedinano znaenje na
temelju konteksta
- prepoznaje i razlikuje leksiko-semantike odnose u kontekstu
- otkriva naine i razloge proirivanja znaenja rijei i posljedice
vieznanosti u kontekstu
- uz pomo uitelja
prepoznaje
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- prema
smjernicama
prepoznaje
znaenjske odnose
meu rijeima na
temelju konteksta
- prema
smjernicama
opisuje znaenjske
odnose meu
rijeima na temelju
konteksta
- samostalno
opisuje znaenjske
odnose meu
rijeima na temelju
konteksta
261
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 1. 1
Uenik izraava svoje
miljenje i obrazlae
svoj kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
i znanja o svijetu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- izraava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o knjievnom tekstu
kao cjelini
- iskazuje svoje miljenje i stavove o onome o emu tekst govori
- kritiki se osvre na knjievni tekst na temelju itateljskoga iskustva i znanja
o svijetu
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

PREPORUKA:ishod je usmjeren istraivanju osobnoga itateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazite je razliitim pristupima itanju knjievnoga teksta.
B. 1. 2
Uenik ita s
razumijevanjem
knjievni tekst,
prepoznaje njegova
anrovska obiljeja i
izdvaja osnovne
kompozicijske
sastavnice.
- odabire i primjenjuje strategije itanja knjievnog teksta koje su mu

potrebne za razumijevanje knjievnoga teksta
- prepoznaje anrovska obiljeja (npr. u proznom tekstu: tema, likovi; u
poeziji: motivi, tema; dramskom tekstu: kompozicija drame...) i stilske
odrednice (npr. u poeziji jezino-stilsko sredstva, ritam...) i kompozicijske
sastavnice i njihov utjecaj na oblikovanje smisla i znaenja knjievnog teksta
- prepoznaje anrovsku pripadnost teksta
- uoava intertekstualnost i intermedijalnost u knjievnim i drugim
umjetnikim djelima
- stvaralaki se izraava potaknut knjievnim tekstom:
- anrovski preoblikuje knjievni tekst
- stvaralaki odgovara na tekst tako to stvara novi u govorenom ili pisanom
obliku (na zaviajnom govoru ili dijalektu, argonu ili standardnome jeziku)
rjenik, prirunik...
pomou dramskih tehnika, razliitih vrsta odgojnog kazalita i odgojnim
plesom
- pokazuje svoju misaonu, emocionalnu i estetsku osjetljivost na tekst
- prema
smjernicama
uoava anrovska
obiljeja i uz pomo
uitelja izdvaja
pojedine
kompozicijske
sastavnice
- uoava anrovska
obiljeja knjievnog
teksta i prema
smjernicama
izdvaja pojedine
kompozicijske
sastavnice
- prepoznaje
anrovska obiljeja
knjievnog teksta i
prema smjernicama
izdvaja pojedine
kompozicijske
sastavnice
- prepoznaje
anrovska obiljeja
knjievnog teksta
te samostalno
izdvaja pojedine
kompozicijske
sastavnice
262
PREPORUKA: knjievnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s knjievnim tekstom predvienim za itanje i objanjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se ue radi
Uenik u kolskoj godini ita izmeu pet i sedam cjelovitih knjievnih tekstova, od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru), odabrana prema sljedeim kriterijima: recepcijskospoznajnim mogunostima uenika, anrovskoj uravnoteenosti i tipinosti (poezija, proza, drama), poetikoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih
tekstova. Osim cjelovitih knjievnih tekstova, itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog ciklusa preporueno je odabire razliite tekstne
vrste za itanje. Prednost se daje odabiru suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u uem smislu i komedije.
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
B. 1. 3
Uenik samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
komentira svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

A 1. 1 do A 1. 5.
KULTURA I MEDIJI
C. 1. 1
Uenik u skladu sa
svrhom istraivanja
odabire informacije iz
razliitih izvora i
provjerava njihovu
valjanost.

svrhom istraivanja
- prema
smjernicama
odabire informacije
iz jednog izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja
- prema
smjernicama
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
provjerava njihovu
valjanost
- samostalno
odabire relevantne
informacije iz
razliitih izvora u
skladu sa svrhom
istraivanja i
provjerava njihovu
valjanost

263
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
C. 1. 2
Uenik istrauje i
tumai utjecaj
medijskih tekstova
na svakodnevni ivot
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- prepoznaje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na

svakodnevni ivot primatelja
namijenjena
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
- uz pomo uitelja
prepoznaje utjecaj
medijskih tekstova
na svakodnevni
ivot primatelja
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na svakodnevni
ivot primatelja
VRLO DOBRA
- prema
smjernicama
istrauje i tumai
utjecaj medijskih
tekstova na
svakodnevni ivot
primatelja
IZNIMNA
- samostalno
istrauje i tumai
utjecaj medijskih
tekstova na
svakodnevni ivot
primatelja

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem uenici istrauju funkcionalnu uporabu tehnika i izraajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i izraajna
sredstva te stvaraju u meudjelovanju s drugima razliite vrste tiskanih i elektronikih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka i
multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.
C. 1. 3
Uenik objanjava
utjecaj kulturnih
vrijednosti i obrazaca
u razliitim
tekstovima na
oblikovanje vlastitog
kulturnog identiteta.

- uz pomo uitelja
prepoznaje utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
kulturnih
vrijednosti i
obrazaca u
razliitim
tekstovima na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
domena Komunikacija i jezik i Knjievnost i stvaralatvo.
264
ODGOJNO-OBRAZOVNI
ISHODI
C. 1. 4
Uenik samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i umjetnike
dogaaje prema
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
iskustva uenja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

PREPORUKA: aktivnosti i sadraji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima uenika, fizikim okrujem (ponuda drutveno-kulturnih i umjetnikih sadraja u lokalnoj zajednici)
te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Preporueni izvanuioniki sadraji: posjet kazalitu (kazaline predstave; programi koji se
predstavljaju u kazalitu: organizacija rada kazalita, rad na predstavi i njihovi sudionici), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kuama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavake kue),
posjet kulturnim institucijama (knjinice, muzeji, atelijeri, umjetnike radionice, instituti, zavodi, festivali: knjievni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski), tribine i susreti s knjievnicima i
razliitim autorima, sudjelovanje u radionicama razliitih sadraja, posjeti izlobama, predavanja u fizikome i digitalnome okruju, sudjelovanje u projektima, mreni sadraji (kulturni portali, mreni
susreti s piscima, virtualne izlobe, virtualne uionice...).
265

A. 2. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
svoje miljenje
intonira reenice
- uoava potrebe, osjeaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih i
nedvosmislenih poruka*
pitanja*
- razgovara i
raspravlja prema
modelu radi
upuivanja
sugovornika u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
DOBRA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika i
pregovaranja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema
smjernicama
razgovara i
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i
raspravlja radi
upuivanja
sugovornika,
pregovaranja i
provjere
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- vrste razgovora: slubeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi nakon sluanja, itanja i gledanja
266
uitelj predlae teme razgovora koje su povezane s druge dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu stekli koju od
vjetina razgovaranja i/ili raspravljanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve tri godine, no sadraji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima uenik ovladava u svakoj godini uenja.
A. 2. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja, analizira i
razvrstava osnovne
informacije i ideje
u tekst.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

- analizira, razvrstava i objanjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i vane
- opisuje svojim rijeima efektivnost i funkcionalnost jezine postave (uporaba
rijei, reeninih struktura, stilskih izraajnih sredstava, govorne vrednote) i
neverbalna obiljeja sluanoga teksta
ili isprekidani tekst na temelju sluanja
- oblikuje natuknice i biljeke tijekom sluanja*
- odgovara na pitanja, saima i preoblikuje sluani tekst*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i
prema smjernicama
razvrstava osnovne
informacije u tekst
- aktivno slua i
prema smjernicama
razvrstava osnovne
tekst
- aktivno slua i
prema smjernicama
analizira i
razvrstava osnovne
tekst
- aktivno slua i
samostalno
analizira i
razvrstava osnovne
tekst
- tekstovi za sluanje: izlagaki - usmeni obavijesni prikaz /prezentacija iz

struke, radijski ili televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor;
govorne i razgovorne vrste predviene za godinu uenja
PREPORUKA: uenik treba obavezno sluati najmanje jedan tekst prema odabiru uitelja. Uitelj za sluanje odabire izlagake tekstove razliitih funkcionalnih stilova (obavijesne i knjievne) te
Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim
razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i
uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
267
A. 2. 3
Uenik oblikuje i
govori izlagake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i govori izlagaki tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj temi,
svrsi ili sluateljima
tekstne vrste
raunalnim prikazima
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
izlagake tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- govorne vrste: izlagake - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,

obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i
usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira aktivnosti za uenike
koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
268
A. 2. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema odabranoj
svrsi itanja
izlagake tekstove
sloenih struktura
te analizira i
povezuje
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita izlagake tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu i prema

uiteljevu odabiru
- ita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi itanja i opisuje
obiljeja teksta
elektronikom obliku
- opisuje strukturalna obiljeja tekstova i koristi se steenim znanjima o svrsi i
funkciji strukture teksta
- analizira informacije i ideje; povezuje i saima informacije i ideje u tekstu,
citira, parafazira
- tekstne vrste: prikaz, zapisnik, saetak; pismo (osobno i javno), govor...
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prepoznaje
funkciju i osnovna
obiljeja izlagakih
tekstova te uz
pomo uitelja
analizira
informacije u
tekstu
osnovna obiljeja
izlagakih tekstova
te uz pomo
smjernica analizira
tekstu
osnovna obiljeja
izlagakih tekstova
na poznatim
primjerima te
analizira i saima
tekstu
obiljeja izlagakih
tekstova na
poznatim i
nepoznatim
primjerima te
saima informacije
i ideje u tekstu,
svoje zakljuke
podupire
prikladnim citatima
269
A. 2. 5
Uenik oblikuje i
pie izlagake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnog stila
u skladu sa svrhom
teksta i eljenim
uinkom na
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

obliku
- koristi se prikladnim jezinim strukturama i obiljejima oblikovanja pojedinih
svrhom, temom, tekstom vrstom i funkcionalnim stilom
zareza, kosa crta, navodnici, pisanje glasova , , d, , j u tuicama...)
- preuzima incijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u razliitim
medijima*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i pie
izlagake tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova stila u
skladu sa svrhom
teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
izlagake tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
izlagake tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
- samostalno
oblikuje i pie
izlagake tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
- tekstne vrste: prikaz, saetak, zapisnik, govor i pismo (osobno i javno)...
je razvoj rjenika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja uenik razvija tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijavaju se
i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina pisanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti
270
A. 2. 6
Uenik
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila pri
oblikovanju teksta
u skladu s
njegovom vrstom i
svrhom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- funkcionalno primjenjuje jezina znanja potrebna za pisanje izlagakih

tekstova
uporabom veznika, priloga, zamjenica, redom rijei, ponavljanjima zajednikih
elemenata, odnosno uporabom raznih oblika jezinog povezivanja koji mogu
doprinijeti (npr. objanjavanju neke pojave i sl.)
smisao
- u izlagakim tekstovima nudi informacije o temi, objanjava neki postupak,
usporeuje (pojave se identificiraju imenovanjem, svrstavanjem u razred, vrstu
ili razlaganjem u dijelove: tipine su i varijante s glagolima: sadri, sastoji se,
ukljuuje, sastavljen je i sl.)
- primjenjuje nove rijei u oblikovanju smislenih govornih i pisanih tekstova u
skladu s njihovom svrhom
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
izlagakim
tekstovima
- prema
smjernicama
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
izlagakim
tekstovima
- prema
smjernicama
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
izlagakim
tekstovima u skladu
s njegovom svrhom
- samostalno
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
izlagakim
tekstovima u skladu
s njegovom svrhom
povezano s jezinim obiljejima tekstnih vrsta predvienih za godinu uenja i pouavanja.
A. 2. 7
Uenik opisuje
leksike slojeve u
standardnome
jeziku i odabire
rijei prikladne
kontekstu, svrsi i
primateljima.
- prepoznaje i opisuje rijei koje pripadaju opeuporabnome i leksiku

ograniene uporabe, npr. dijalektizmima, nazivima, razgovornom jeziku ili
argonu, frazama i sl.
- prepoznaje homonimiju i pleonazme
primateljima
- uz pomo uitelja
prepoznaje rijei iz
odreenoga
leksikog sloja
- prema
smjernicama
prepoznaje i
opisuje rijei iz
odreenoga
leksikog sloja i
navodi prikladne
kontekste za
njihovu uporabu
- samostalno
izdvaja rijei iz
odreenoga
leksikog sloja i
prema zadanom
kontekstu pravilno
odabire rijei
- samostalno
razlikuje rijei iz
razliitih leksikih
prikladno
kontekstu, svrsi i
primateljima
PREPORUKA: sadraje ishoda preporuuje se ostvariti projektom i istraivanjem i povezati sa sluanjem i itanjem lokalnih glasila, prouavanjem strune literature i sl. Uenici odabiru one jezine
slojeve s kojima su najbolje upoznati i kojima su najee izloeni. Prema vrsti obrazovanja i obrazovnome sektoru u kojemu se uenik koluje ui se i pouava o odnosu strukovnoga i opeuporabnoga
leksika, tj. o leksiku struke.
271
B. 2. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
i znanja o svijetu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- izraava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o knjievnom tekstu kao
cjelini
o svijetu
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

B. 2. 2
Uenik ita s
razumijevanjem
knjievni tekst te
ga objanjava.
- odabire i primjenjuje strategije itanja knjievnoga teksta koje su mu

potrebne za razumijevanje knjievnoga teksta
- utvruje izravna i neizravna znaenja u tekstu, objanjava prenesena
znaenja, objanjava smisao knjievnog teksta
- primjenjuje osnovne knjievnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju
knjievnog teksta
- uz pomo uitelja
utvruje eksplicitna
znaenja u tekstu
- uz pomo
smjernica
prepoznaje i
razjanjava
prenesena znaenja
i opisuje smisao
knjievnog teksta
- objanjava
prenesena znaenja
povezujui vie
izravno navedenih
elemenata u
knjievnom tekstu i
opisuje njegov
smisao
- objanjava
prenesena znaenja
povezujui izravno i
neizravno navedene
elemente u tekstu
te objanjava
smisao knjievnog
teksta podupirui
svoje zakljuke
podatcima iz teksta

rjenik, prirunik...
dramskih tehnika, razliitih vrsta odgojnog kazalita i odgojnim plesom
razumijevanja teksta; pojmovi predvieni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedeim razredima. Uenik u kolskoj godini ita izmeu pet i
sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogunostima uenika, anrovskoj
uravnoteenosti i tipinosti (poezija, proza, drama), poetikoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. Osim cjelovitih knjievnih tekstova,
itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog ciklusa preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje odabiru
suvremenih knjievnih tekstova sljedeih vrsta: kratke prie, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u uem smislu i komedije.
272
B. 2. 3
Uenik samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
komentira svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
knjievnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost, toleranciju,
osobne slobode, solidarnost, drutvena pravednost ili odrivi razvoj)
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

PREPORUKA: uenik ita najmanje jedan knjievni tekst prema samostalnom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritikoga, problemskoga i literarnoga itanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 2. 1 do A. 2. 5.
KULTURA I MEDIJI
C. 2. 1
Uenik u skladu sa
svrhom istraivanja
odabire informacije
dokazuje njihovu
valjanost.

svrhom istraivanja
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
prepoznaje njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- samostalno
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
273
C. 2. 2
Uenik istrauje i
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

primatelja
- objanjava utjecaj razliitih oblika popularne komercijalne kulture (videoigara,
televizijskih i radijskih emisija, asopisa, novina, filmova, reklamnih poruka) na
primatelje
sarkazam, aluziju)
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja
- samostalno
objanjava utjecaj
medijskih tekstova
na oblikovanje
ivotnog stila
primatelja

C. 2. 3
Uenik objanjava
utjecaj masovne
kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta.
- istrauje tekstove iz razliitih izvora i u njima uoava utjecaj komercijalizacije

i masovne kulture
- prepoznaje i objanjava obiljeja kozmopolitske kulture, unda, trenda i kia u
umjetnosti i obrazlae svoje reakcije na njih
- uz pomo uitelja
opisuje utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
masovne kulture na
oblikovanje
vlastitoga
kulturnog
identiteta

B domene.
274
C. 2. 4
Uenik samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
manifestacije u stvarnom i digitalnom okruju kao dio svojega neposrednog
iskustva uenja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Preporueni izvanuioniki sadraji: posjet kazalitu (kazaline predstave; programi koji se
275

A. 3. 1
Uenik razgovara
i/ili raspravlja o
zadanoj ili
slobodno
odabranoj temi u
skladu sa svrhom i
komunikacijskom
situacijom i
primjenjuje
komunikacijski
bonton.*
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

namjenom: informiranje, upuivanje, uvjeravanje, zabavljanje* i prepoznaje
svoje miljenje
- razgovara radi ruvjeravanja sugovornika radi zajednikog rjeavanja
kompromise*
odabranoj temi (iz razliitih podruja ljudskog djelovanja u skladu s interesima
i dobi uenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
sluanja, itanja i gledanja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- prema modelu
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u svoje
obrazlae u skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u svoje
procjenjuje u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- prema
smjernicama
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u svoje
stavove i ideje,
samostalno
procjenjuje i
prilagoava vlastite
stavove temeljem
novih spoznaja u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
- samostalno
razgovara i/ili
raspravlja radi
uvjeravanja
sugovornika u svoje
stavove i ideje,
samostalno
procjenjuje i
prilagoava vlastite
stavove temeljem
novih spoznaja i
spreman je na
kompromise u
skladu s
komunikacijskom
situacijom i
komunikacijskim
bontonom
276
uitelj predlae teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakavaju usvajanje strukturnih obiljeja). Ako uenici nisu stekli koju od
vjetina razgovaranja i/ili raspravljanja, uitelj planira aktivnosti koje e im omoguiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve tri godine, no sadraji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima uenik ovladava u svakoj godini uenja.
A. 3. 2
Uenik aktivno
slua prema
odreenoj svrsi
sluanja,
usporeuje i
tumai osnovne
informacije i ideje
u obliku teksta.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

- usporeuje i tumai bitne, osnovne informacija i ideje u obliku govorenoga
i/ili pisanoga teksta
(uporaba rijei, reeninih struktura) i neverbalne znakove
tekst na temelju sluanja
tumaenja*
kontekstom*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- aktivno slua i uz
pomo uitelja
usporeuje
informacije iz
sluanoga teksta
- aktivno slua i
prema smjernicama
usporeuje
informacije u obliku
teksta
- aktivno slua i
prema smjernicama
usporeuje i tumai
obliku teksta
- aktivno slua i
samostalno
usporeuje i tumai
informacije i ideje
te izraava svoje
miljenje i stav u
obliku teksta

knjievne). Za usvajanje novih rijei i provjeru usvojenosti uenik se moe sluiti popisima rijei koje e samostalno stvarati tijekom kolske godine. Strategije sluanja se razvijaju tijekom cijelog
vjetina sluanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i
vjetina.
277
A. 3. 3
Uenik oblikuje i
govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i
usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i govori raspravljaki ili upuivaki tekst prema zadanoj ili slobodno
odabranoj temi, svrsi i sluateljima
tekstova
reenice: primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi reeninu
melodiju, stanku, tempo
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake tekstove
i usklauje
govorenje sa
svrhom
- prema
smjernicama
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i usklauje
govorenje sa
svrhom i
sluateljima
- samostalno
oblikuje i govori
raspravljake i
upuivake
tekstove i usklauje
govorenje s
komunikacijskom
situacijom, svrhom
i sluateljima
- govorne vrste: usmeni komentar: knjige, filma, videoigre, utakmice, usluge i

sl., prigodni govor
PREPORUKA: uenik treba uvjebati i izvesti najmanje dva govorna teksta upuivakih i raspravljakih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru uitelja. Samoprocjenu i vrednovanje uenici provode
ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjokolskog obrazovanja. Strategije
uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina govorenja, uitelj planira aktivnosti za
uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba uenika i uiteljeve procjene prije steenih znanja i vjetina.
278
A. 3. 4
Uenik ita s
razumijevanjem
prema odabranoj
svrsi itanja
upuivake i
raspravljake
tekstove sloenih
struktura i
interpretira ih.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- ita upuivake i raspravljake tekstove te raznovrsne znanstveno-popularne

tekstove prema vlastitom interesu i prema odabiru uitelja povezujui vjetine
itanja radi informacije i itanja iz uitka
- slui se steenim znanjima o svrsi i funkciji strukture
elektronikom obliku
- interpretira tekst: analizira i objanjava glavne informacije i ideje u tekstu,
opisuje autorovo gledite i namjenu teksta i utjecaj teksta na primatelja
- sintetizira i primjenjuje nove informacije *
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
osnovna obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te uz
pomo uitelja
analizira
tekstu
obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te prema
smjernicama
analizira i
objanjava
tekstu
- objanjava
funkciju i obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te
samostalno
analizira i
objanjava
tekstu
- svojim rijeima
objanjava funkciju
i obiljeja
upuivakih i
raspravljakih
tekstova te
interpretira tekst
prema smjernicama
- tekstne vrste: raspravljake i upuivake: prirunici i upute; uvodnik,

kolumna, ocjena, intervju; referat; molba, alba, ivotopis sa svrhom zaposlenja
(Europass)
PREPORUKA: uenik treba utvrditi obiljeja dvije tekstne vrste (neprekinutih tekstova razliitih tekstnih vrsta i razliitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mjeovitih tekstova odreuje uitelj
prema potrebama i vrsti obrazovanja. Strategije itanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjokolskoga obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
279
A. 3. 5
Uenik oblikuje i
pie raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnoga
stila u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- oblikuje i pie neprekinute, isprekidane i mjeovite upuivake i raspravljake

popularnoznanstvenoga) prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i za
razliite svrhe
obliku
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema o potrebama
teksta koji pie (npr. pisanje posuenica)
svrhom pisanja*
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova stila u
skladu sa svrhom
teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta
- prema
smjernicama
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
- samostalno
oblikuje i pie
raspravljake i
upuivake
tekstove i
primjenjuje
obiljeja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i
eljenim uinkom
na primatelja
- tekstne vrste: razne upravne, tehnike, poslovne i druge upute (recept,

pravila ponaanja, upute za rukovanje), molba, alba, ivotopis sa svrhom
zaposlenja; raspravljaki tekstovi: ocjena i kritika, komentar
je razvoj rjenika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja uenik razvija tijekom cijeloga srednjokolskog obrazovanja. Strategije uvjebane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se
i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedeim razredima. Ako uenici nisu stekli koju od vjetina pisanja, uitelj planira aktivnosti za uenike koje e im omoguiti ovladavanja. Sadraji i aktivnosti
Sadraji ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4 i A. 3. 5 integracijski su povezani s domenama Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji i i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati u sadrajima ishoda tih domena
280
A. 3. 6
Uenik
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila pri
oblikovanju teksta
u skladu s
njegovom vrstom i
svrhom.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- funkcionalno primjenjuje jezina znanja potrebna za pisanje upuivakih i

raspravljakih tekstova:
uporabom veznika, priloga, zamjenica, redom rijei, ponavljanjima zajednikih
elemenata, odnosno uporabom raznih oblika jezinog povezivanja koji mogu
doprinijeti jasnoi upute ili argumentacije
smisao
- oblikuje linearnu vezu meu reenicama kao bitnu osobinu strukturnog
sadraja raspravljanja
- rabi reenice s otvarakom funkcijom (sadre elemente: ovaj, taj, sljedei,
idui) i reenice sa zatvarakom funkcijom (sadre elemente: zato, zbog toga,
iz tih razloga, ukratko, jednom rijeju, na kraju, da zakljuimo)
- u upuivakim tekstovima rabi glagole zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja i
sl.
- slui se novim rijeima u oblikovanju smislenih govornih i pisanih tekstova u
skladu s njihovom svrhom
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
izlagakim i
raspravljakim
tekstovima
- prema
smjernicama
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena o
izlagakim i
raspravljakim
tekstovima
- prema
smjernicama
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
izlagakim i
raspravljakim
tekstovima u skladu
s njegovom svrhom
- samostalno
funkcionalno
primjenjuje jezina
pravila primjerena
izlagakim i
raspravljakim
tekstovima u skladu
s njegovom svrhom
povezano s jezinim obiljejima tekstnih vrsta predvienih za godinu uenja i pouavanja.
A. 3. 7
Uenik istrauje i
opisuje znaenjske
sveze rijei u
hrvatskome jeziku.
- uoava i razlikuje razliite znaenjske sveze meu rijeima: npr. frazeme,

potapalice, vierjene nazive, kolokacije
- opisuje nastanak znaenjske sveze i njezinu razliitost prema zasebnom
- ispisuje i objanjava, sluei se rjenicima, znaenjske sveze iz tekstova
- uz pomo uitelja
uoava i opisuje
razliite znaenjske
sveze rijei u
zadanome tekstu
- prema
smjernicama
uoava i opisuje
razliite znaenjske
sveze rijei u
zadanome tekstu
- prema
smjernicama
uoava i opisuje
razliite znaenjske
sveze rijei u
nepoznatome
tekstu
- samostalno
istrauje i opisuje
znaenjske sveze
rijei u razliitim
tekstovima i
funkcionalnim
stilovima
281
B. 3. 1
Uenik izraava
svoje miljenje i
obrazlae svoj
kritiki stav o
knjievnom tekstu
na temelju
itateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
- izraava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o knjievnom tekstu kao
cjelini
o svijetu
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

B. 3. 2
Uenik ita s
razumijevanjem
knjievni tekst te
ga interpretira.
- odabire i primjenjuje strategije itanja knjievnog teksta koje su mu potrebne

za razumijevanje knjievnog teksta:
- uoava stilsku izraajnost knjievnog teksta i njezin utjecaj na oblikovanje
poruke
- objanjava i povezuje elemente strukture teksta: tema, pripovjeda i
perspektiva propovijedanja, likovi, fabula, ideja; pjesnika slika, dramska
napetost i sukob i sl.
- objanjava svoje razumijevanje odnosa detalja i cjeline teksta
rjenik, prirunik...
dramskih tehnika, razliitih vrsta odgojnog kazalita i odgojnim plesom
- interpretira
knjievni tekst uz
pomo uitelja
- interpretira
knjievni tekst uz
pomo smjernica
- interpretira
knjievni tekst uz
pomo smjernica i
povezuje ga sa
svojim itateljskim
iskustvom
- samostalno
interpretira
knjievni tekst i
povezuje ga sa
svojim znanjem,
itateljskim
iskustvom i
svijetom oko sebe
razumijevanja teksta; pojmovi predvieni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedeim razredima. Uenik u kolskoj godini ita izmeu pet i
sedam cjelovitih knjievnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedeim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogunostima uenika, anrovskoj
uravnoteenosti i tipinosti (poezija, proza, drama), poetikoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteenosti hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova. Osim cjelovitih knjievnih tekstova,
itaju se i ulomci tekstova koje uitelj odabire radi ostvarivanja sadraja ishoda. Tijekom etvrtog i petog ciklusa preporueno je odabrati razliite tekstne vrste za itanje. Prednost se daje sljedeim
knjievnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u uem smislu, tragedija, komedija.
282
B. 3. 3
Uenik samostalno
odabire knjievni
tekst za itanje i
procjenjuje svoje
stavove, interese i
navike vezane uz
itanje.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
itanju
- prosuuje po emu knjievni tekst obogauje njegovu spoznaju, matu,
osjeaje i vrijednosti
- obrazlae svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim, politikim,
teksta kojega je proitao
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

PREPORUKA: uenik ita najmanje jedan knjievni tekst prema samostalnom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritikoga, problemskoga i literrarnoga itanja. Ishod se ostvaruje u povezanosti s
ishodima od A. 3. 1 do A. 3. 5.
KULTURA I MEDIJI
C. 3. 1
Uenik u skladu sa
svrhom istraivanja
odabire informacije
procjenjuje njihovu
valjanost.

svrhom istraivanja
- prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove i istrauje ih proirujui svoje
spoznaje
- saima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajui plagiranje
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
analizira njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
dokazuje njihovu
valjanost
- prema
smjernicama
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i
procjenjuje njihovu
valjanost
- samostalno
odabire informacije
skladu sa svrhom
istraivanja i kritiki
procjenjuje njihovu
valjanost

283
C. 3. 2
Uenik analizira
medijske tekstove i
zakljuuje o
njihovu utjecaju na
oblikovanje
stavova i
vrijednosti
primatelja.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

stavove
(videoigara, televizijskih emisija, asopisa, novina, filmova) na primatelje
medijski tekst
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
- uz pomo uitelja
opisuje medijske
tekstove i
prepoznaje njihov
utjecaj na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
opisuje medijske
tekstove i
prepoznaje njihov
utjecaj na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja
- prema
smjernicama
analizira medijske
tekstove i
objanjava njihov
utjecaj na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja
-samostalno
analizira medijske
tekstove i
zakljuuje o njihovu
utjecaju na
oblikovanje stavova
i vrijednosti
primatelja
C. 3. 3
Uenik objanjava
utjecaj knjievne i
kulturne batine na
razvoj vlastitoga
jezinog i
kulturnog
identiteta.
- istrauje tekstove iz razliitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu batinu

- objanjava utjecaj kulturne batine na oblikovanje vlastitoga kulturnog
identiteta
- uoava i opisuje promjene hrvatskoga jezika i pisama na oglednim tekstovima
iz razliitih vremenskih razdoblja
- uoava da je jezik drutvena pojava i prepoznaje razloge jezinih promjena
- opisuje vanost odreenog knjievnog teksta koji je dio nacionalne knjievne
i kulturne batine (npr. Baanska ploa)
skupina
- uz pomo uitelja
prepoznaje utjecaj
kulturne batine na
oblikovanje
jezinog i kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
opisuje utjecaj
kulturne batine na
oblikovanje svog
jezinog i kulturnog
identiteta
- prema
smjernicama
objanjava utjecaj
kulturne batine na
oblikovanje
vlastitog jezinog i
kulturnog
identiteta
- samostalno
objanjava utjecaj
kulturne batine na
oblikovanje
vlastitog jezinog i
kulturnog
identiteta
PREPORUKA:ishodi C. 3. 1, C. 3. 2 i C. 3. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogunostima uenika i sektorskim podrujem u kojemu se uenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i B
domene.
284
C. 3. 4
Uenik samostalno
odabire i posjeuje
kulturne i
umjetnike
dogaaje prema
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
iskustva uenja
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA

te upuivanjem na digitalne sadraje dostupne svima bez obzira na mjesto kolovanja ili stanovanja. Preporueni izvanuioniki sadraji: posjet kazalitu (kazaline predstave; programi kojima se
285
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA I MEUPREDMETNIM

TEMAMA
Hrvatski jezik nastavni je jezik pouavanja i uenja u veini hrvatskih osnovnih i srednjih kola, stoga je kljuni
dio kurikuluma. Razvojem i uporabom viestruke pismenosti (komunikacijsko-funkcionalne, italake,
informacijske, medijske i meukulturne) Hrvatski jezik izravno je povezan sa svim ostalim podrujima,
predmetima i meupredmetnim temama kurikuluma.
Predmet Hrvatski jezik dio je Jezino-komunikacijskoga podruja, a ovladavanje prvim jezikom omoguuje bolje
razumijevanje, uenje i primjenu postojeih znanja i vjetina u drugim i stranim jezicima.
Uenjem jezika i ovladavanjem jezinim zakonitostima i jezinim kompetencijama, osobito italakom,
ostvaruje se poveznica s Matematikim podrujem u svim ciklusima i domenama podruja.
Jezikom se izraavaju osjeaji, stavovi i vrijednosti, umjetniki se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori to je
poveznica s Drutveno-humanistikim i Umjetnikim podrujem. Izgrauje se odnos meu ljudima, razvija se
prihvaanje drugih i razliitih, vrednuje se i uva povijesno, kulturno i knjievno nasljee te nacionalni
identitet.
Suradniko uenje, prihvaanje odgovornosti i rjeavanje problema, sposobnost javnoga nastupa te kritika
procjena drutvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s meupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.
Uporaba i odabir strategija uenja, razlikovanje injenica od miljenja, propitivanje i traenje informacija iz
razliitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rjeavanju problema i donoenju odluka poveznica
su s meupredmetnom temom Uiti kako uiti.
Razvoj odgovornosti pojedinca, drutvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvaavanje razliitih miljenja i
ravnopravnosti poveznica su s meupredmetnom temom Graanski odgoj i obrazovanje.
Inicijativnost, samostalnost i samopouzdanje u iznoenju vlastitih ideja i stavova te prihvaanje razumnoga
rizika poveznica su s meupredmetnom temom Poduzetnitvo.
Uporaba informacijske pismenosti u svrhu traenja odgovarajuih informacija, kritikog vrednovanja izvora te
samostalnog uenja poveznica su s meupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
F. UENJE I POUAVANJE PREDMETA HRVATSKI JEZIK

I. Iskustva uenja
Uenje i pouavanje u nastavi Hrvatskoga jezika usmjereno je na uenika radi otkrivanja njegovih potencijala,
interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezinog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje
sposobnosti uporabe jezika u razliitim komunikacijskim situacijama, razvijanje italake pismenosti i kulture,
istraivanje iskustava i ideja knjievnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralatva i stvaralatva drugoga
te razumijevanje teksta u razliitim kulturnim, meukulturnim i drutvenim kontekstima.
Uenju i pouavanju hrvatskoga jezika pristupa se prema naelima razliitih metodikih sustava i pristupa, a
naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holistiko-humanistikom pristupu radi ostvarivanja ciljeva
uenja definiranih prema podrujima komunikacije i jezika, knjievnosti i stvaralatva te kulture i medija.
Priprema, organizacija, voenje i evaluacija uenja i pouavanja temelji se na naelima primjerenosti,
obavijesnosti, sustavnosti, ivotnosti, zanimljivosti te naelima znanstvenosti i naelu teksta s ciljem
funkcionalne primjene znanja i vjetina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom kolovanja, u
svakodnevnome i profesionalnom ivotu.
U predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo uenja i pouavanja na kojemu i pomou kojega uenik razvija
jezine djelatnosti primanja (sluanje i itanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova meudjelovanja
(razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije uenja te strategije, metode i oblici uenja i pouavanja povezuju se sa sadrajima domena predmeta,
Komunikacija i jezik, Knjievnost i stvaralatvo i Kultura i mediji.
286
Uenje i pouavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima uenik aktivno stjee znanja i razvija
vjetine, ui istraivanjem i otkrivanjem te se koristi prije steenim znanjima i iskustvima uenja uoavajui
vanost samostalnoga upravljanja uenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito uenje.
Usvajanje i uenje jezika uvjetovano je trima kontekstima: lingvistikim, drutvenim i kognitivnim te
njihovom interakcijom. Pokazatelji jezinoga razvoja univerzalni su razvojni obrasci, no odreeni i
individualnim obiljejima prema kojima se osmiljavaju aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vjetina i izbor
komunikacijskih strategija vanih za svrhovito ovladavanje standardnim hrvatskim jezikom i metajezinim
znanjem.
Opismenjavanje je sloen i dugotrajan proces, a poetno itanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje
komunikacijske jezine kompetencije tijekom ranoga uenja materinskoga jezika u primarnome obrazovanju.
Predkolski odgoj i obrazovanje i prvi ciklus osnovnokolskoga obrazovanja obuhvaaju preditalako i
italako razdoblje. Sustavnost u pouavanju i uvaavanje postojeih jezinih dosega omoguuju i potiu uitak
uenja i uenje bez straha. Pokuaji i pogreke pokazatelji su jezinoga napretka i dinamike procesa usvajanja
jezika.
U prvome i drugom ciklusu posebno su vane aktivnosti uenja kojima se uspostavlja suodnos jezinih
predvjetina usvojenih u ranome razdoblju s jezinim znanjima i vjetinama kojima e se pouavati uenike.
Tijekom drugoga i treeg ciklusa uenici ue o jezinoj normi: pravogovornoj i pravopisnoj, gramatikoj i
leksikoj normi standardnoga hrvatskog jezika na uporabnoj razini, a to znai da se metajezina znanja
pouavaju na temelju jezinih znanja. Nova se znanja proiruju i produbljuju u skladu s urednim jezinim
razvojem i individualnom dinamikom uenja u dosezanju komunikacijske jezine kompetencije.
U etvrtom i petom ciklusu tekst je i dalje polazite pri ovladavanju jezinim djelatnostima i lingvistikim
znanjima (sloenim jezinim strukturama i rjenikom). Uenje i pouavanje jezinim i metajezinim
sadrajima usklaeno je s vrstom kolovanja i jezikom struke.
Tekstove, obavijesne i knjievne, na kojima se ui i pouava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedeim
naelima: naelu teksta, naelu cjelokupnosti komunikacijske jezine prakse, naelu standardnoga jezika i
zaviajnosti, naelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, naelu razlikovanja i povezivanja jezinih
razina, naelu stvaralatva u jeziku i putem jezika.
Uenik e se jezino najbre razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezino komuniciranje; pritom
valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreke i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogreaka.
Pristup uenju i pouavanju knjievnosti temelji se na doivljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom,
literarnom i estetskom aspektu recepcije knjievnoga teksta radi interpretacije i vrednovanja, razvoja
problemskoga i kritikoga miljenja te stvaralatva.Strategije i aktivnosti uenja i pouavanja u nastavi
knjievnosti usmjerene su na razvijanje kritikoga i problemskog itanja te na ueniko stvaralatvo, pri emu
do izraaja dolazi uenikova osobnost i kreativnost potaknuta itanjem knjievnoga teksta.
Knjievni tekstovi namijenjeni cjelovitomu itanju odabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajne
mogunosti uenika, anrovska uravnoteenost i tipinost (poezija, proza, drama), poetika egzemplarnost,
literarna vrijednost i podjednaka zastupljenost hrvatskih i svjetskih knjievnih tekstova te antologijskih i
suvremenih.
Naglasak je na uenikovu osobnome izboru knjievnoga teksta radi poticanja potrebe za itanjem, itanja iz
uitka, evazivnog itanja te stvaranja italakih navika i italake kulture.
Tijekom osnovnokolskoga i srednjokolskog odgoja i obrazovanja uenik u svakoj kolskoj godini samostalno
ita odreen broj cjelovitih knjievnih tekstova koje odabire uitelj uvaavajui preporuke uenika.
U prvome ciklusu uenik godinje ita izmeu 8 i 10 knjievnih tekstova. U drugome i treem ciklusu uenik
ita izmeu 6 i 8 knjievnih tekstova. U etvrtome i petom ciklusu u gimnazijama uenik ita izmeu 6 i 8
cjelovitih knjievnih tekstova godinje, dok u strukovnim kolama ita izmeu 5 i 7 tekstova godinje.
Preporueni broj knjievnih tekstova za cjelovito itanje nije obvezujui gornjom granicom, naime uitelj na
temelju vlastite procjene, analizirajui potrebe i interese razrednoga odjela, planira broj knjievnih djela za
cjelovito itanje za svaki razredni odjel pojedinano.
287
U etvrtome i petom ciklusu u gimnazijama uitelj godinje izabire tri kanonska i tri suvremena knjievna
teksta te najmanje jedan tekst uenik izabire samostalno. Uenik strukovnih programa u etvrtome ciklusu
godinje ita najmanje dva kanonska i tri suvremena knjievna teksta, a u petome ciklusu najmanje tri
kanonska i dva suvremena knjievna teksta te najmanje jedan tekst uenik izabire samostalno.
Broj djela za itanje po vlastitome izboru uenika nije ogranien, ak tovie, uenike valja poticati na itanje iz
uitka.
Uenje i pouavanje u domeni Kultura i mediji potiu uenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim
istraivanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i vanosti medijskih tekstova i njihovih
poruka te njihove kritike prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturolokih
sadraja, svoje i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglaava poticanje potrebe i navike posjeivanja
kulturnih dogaaja radi obogaivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.
Uitelj, uvaavajui preporuke uenika, izabire medijske sadraje i popularnokulturne tekstove s kojima se
uenik svakodnevno susree primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogunostima. Uenik
razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraivanja i otkrivanja pouzdanosti i tonosti
informacija; saima, organizira i tumai prikupljene informacije i kritiki ih vrednuje; istrauje utjecaje
kulturnih vrijednosti i obrazaca te masovne potroake kulture s ciljem prosuivanja njihova utjecaja na
oblikovanje kulturnoga identiteta. Promilja o vanosti knjievnoga teksta koji je dio nacionalne knjievne i
kulturne batine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski
kulturni kontekst.
II. Uloga uitelja i nastavnika

Uitelj prihvaa i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave hrvatskoga jezika i kontinuirano
unapreuje svoje uiteljske kompetencije da bi se odrala visoka profesionalna kvaliteta pouavanja u skladu sa
zahtjevima suvremenoga drutva. Metode i pristupe pouavanju osmiljava i primjenjuje kreativno i
samostalno s ciljem poticanja na uenje i razvoj, diferencira ih i individualizira da bi odgovorio na potrebe svih
uenika.
Osmiljava nastavu procjenjujui prije steena znanja i vjetine uenika, njihove individualne razlike s
obzirom na sposobnosti i razliite stilove uenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje uenik potjee, zdravlje,
razvojnu dob i interese. Uitelj samostalno kreira i bira materijale i prilagoava ih uenicima u razrednome
odjelu ili skupini koju pouava. U pouavanju se uvaavaju i prihvaaju razliite osobnosti uenika.
Uitelj primjenjuje raznovrsne strategije pouavanja, a ujedno i pouava uenike razliitim strategijama
uenja, komunikacijskim strategijama (sluanja i itanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu
(istraivanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito uenje, nadgledanje i usmjeravanje uinkovitositi i
samostalnosti u radu i pomae ueniku u odabiru najprikladnijih. Prilagoava pouavanje ueniku (osmiljava
razliite aktivnosti za uenika) i potie ga na aktivno sudjelovanje u uenju, smisleno usvajanje koncepata i
kategorija i razumijevanje procesa. Osmiljava aktivnosti za uenike u kojima uenik moe primijeniti ono to
je nauio i koje potiu razvoj kritikoga i kreativnog miljenja. Potie uenika na samorefleksiju i
samovrednovanje uenja.
Omoguuje ueniku sudjelovanje u razliitim interakcijama i procesima, potie njegovu autonomiju,
inicijativnost, osjeaj individualnosti i identiteta te mu prua podrku da razvije svoj puni potencijal, potie
razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za razliitosti te razvoj vjetina za izraavanje svojih
miljenja i stavova i uvaavanja tuih.
III. Materijali i izvori

Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih predmetnim
kurikulumom. Dinamika uenja i pouavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom uitelja i uenika te
pomou informacijske i komunikacijske tehnologije.
Uitelj odabire materijale za uenje i pouavanje i/ili ih izrauje samostalno i u suradnji s uenicima. Nastavni
su materijali funkcionalni i usklaeni s ciljevima uenja i aktivnostima za uenike.
288
Polazini izvori nastave hrvatskog jezika razliite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, razliitih
sadraja i struktura u razliitim medijima.
U nastavi hrvatskoga jezika tekst za uenje, pouavanje i vrednovanje jezinih umijea jest lingvometodiki
predloak koji je usklaen s jezinom i razvojnom dobi uenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno
usvojenim jezinim znanjima, sposobnostima i vjetinama.
Izvori uenja i pouavanja moraju biti razliiti i dostupni uenicima tijekom uenja i pouavanja.
Podrazumijeva se uporaba referentne literature.
IV. Okruje
Okruje za uenje i pouavanje hrvatskoga jezika ueniku je poticajno i usmjereno je na sadraje uenja.
Omoguuje razliitu dinamiku uenja i razumijevanja u kojoj se uvaavaju i prihvaaju razliita miljenja,
stavovi i vrijednosti. Promovira se osjeaj zajednitva koji potie na sudjelovanje u stvaranju pozitivne
razredne klime i kulture.
Prostor uenja i pouavanja najee je uionica, a uenje i pouavanje ostvaruje se i u razliitim
izvanuionikim prostorima kao to su kulturno-umjetnike institucije i manifestacije, u fizikome i
virtualnom okruju. Uenik sudjeluje u osmiljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okruju
moe se pridruiti razliitim obrazovnim zajednicama.
Odnosi izmeu uenika i uitelja temelje se na meusobnome potovanju, povjerenju, uvaavanju, toleranciji i
dobroj volji. Prema svim se uenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove
razliitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.
V. Odreeno vrijeme
Predmet Hrvatski jezik pouava se od prvoga do petog ciklusa. U prvome, drugome i dijelom u treemu (esti
razred) planirano je godinje 175 sati. Prva etiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju nastave, bez formalnog
rasporeda sati i vremenskog ogranienja trajanja nastavnoga sata, a to omoguava uiteljima vei stupanj
prilagodbe odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima uenika. U sedmome i osmome razredu planirano
je 140 sati. U etvrtom i petom ciklusu razlikuju se srednjokolski etverogodinji programi (sa satnicom
140+140+140+140) i strukovni programi (sa satnicom 140+140+105+105; 105+105+105+105; 105+105+105).
Uitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvjebavanja, ponavljanja, usustavljivanja i
provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka uenika u pojedinom razrednom odjelu. Broj sati s
obzirom na tri domene rasporeuje se prema naelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom
jednoga nastavnoga sata mogu se pouavati i uiti sadraji svih triju domena.
VI. Grupiranje djece i uenika

Uenici su grupirani u razredne odjele kao homogena cjelina prema kronolokoj dobi. Veliinom razrednoga
odjela upravlja se oblikovanjem skupine ili stvaranjem uenikih timova prikladnih za postizanje radnoga i
produktivnog ozraja. Uenik postavlja vlastite ciljeve, ui timski i samostalno u razliitim grupama i
okrujima. Tijekom uenja i pouavanja oblikuje se pozitivno i radno razredno individualizirano okruje za
uenje u kojemu uenici osjeaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Uenici se mogu organizirati u razliite
skupine radi ostvarivanja razliitih projekata (individualnih i suradnikih, razrednih i kolskih) u fizikom i
mrenom okruju.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe uenika s tekoama, kurikulum se prilagoava u skladu sa smjernicama
Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te vrednovanje postignua djece i uenika s tekoama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih uenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama
Okvira za poticanje iskustava uenja i vrednovanje postignua darovite djece i uenika.
289
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Vrednovanje u predmetu Hrvatski jezik paljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem razliitih
povezanih informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom se potuje jedinstvenost svakoga
uenika s obzirom na kognitivno, drutveno-afektivno i psihomotoriko razvojno podruje vrednovanja.
Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira uenika na daljnji rad, a ujedno je povratna
informacija uenicima i uiteljima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.
Elementi vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda konceptualiziranih u trima
domenama: Komunikacija i jezik (A), Knjievnost i stvaralatvo (B) i Kultura i mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:
1. Sluanje i govorenje
2. itanje
3. Pisanje.
Sustavnim praenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumaenja podataka o pouavanju i
napredovanju pojedinoga uenika formativno se djeluje na poboljanje uenja i pouavanja. Formativno
vrednovanje polazite je za uenikovo i uiteljevo planiranje daljnjega uenja i pouavanja.
Na kraju odreenoga razdoblja uenja i pouavanja procjenjuju se ishodi uenja i pouavanja. Sumativno se
vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vjetina, a prati se i procjenjuje usvojenost opeprihvaenih stavova i
vrijednosti te razvijenost navika i elementi generikih kompetencija: odgovornost, samostalnost i
samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja poticanje je uenika na iskazivanje
znanja, vjetina i stavova.
Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za uenje, vrednovanje kao uenje i vrednovanje nauenoga.
Vrednovanje za uenje slui unapreivanju i planiranju buduega uenja i pouavanja. Temelji se na povratnoj
informaciji ueniku i razmjeni iskustava (uitelj - uenik i uenik - uenik) o procesima uenja te usvojenosti
znanja, vjetina i stavova u odnosu na postavljena oekivanja. Motivira uenike na daljnji rad.
Oblici su vrednovanja: provjera razumijevanja i uenikova napredovanja ciljanim pitanjima, voenje
individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s uenicima, predstavljanje uenikih radova, uvid u
uenike mape (uvidom u uenike uratke, prikupljane tijekom duega razdoblja, prati se uenikov napredak),
predstavljanje uenikih projekata, opaanja uenikih aktivnosti i ponaanja tijekom uenja i pouavanja
(frontalno, individualno i suradniko).
Vrednovanje kao uenje uenika potie na (samo)praenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje uenja s
obzirom na ciljeve postavljene na poetku nastavnoga procesa. Uenjem i pouavanjem uenike se usmjerava
na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju
znanja, vjetina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito uenje.
Oblici su vrednovanja: voenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s uenicima, sluenje
popisima za (samo)procjenu znanja, vjetina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i
praenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljakih uradaka, opisnicima za (samo)procjenu suradnikoga
uenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima uenja i njegova ostvarivanja.
Vrednovanje nauenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti
vjetina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se
tijekom ili na kraju odreenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvjebavanja, usustavljivanja i
sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojanom ocjenom.
Oblici su vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa;
predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktini radovi, projekti; uenike mape i sl. Provode se
prema potrebi/planu i individualnoj procjeni uitelja.
290
Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda potie dubinsko i trajno uenje te primjenu znanja i
vjetina u novim situacijama i rjeavanje problema u kontekstu koji je uenicima relevantan i zanimljiv.
Eksplicitna pravila i mjerila vrednovanja uenicima pomau pri razumijevanju sastavnica uspjene izvedbe i
aspekata uenja koji se vrednuju.
Zakljuna (pr)ocjena oblikuje se na temelju to vie razliitih informacija o uenikovoj usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda prema zadanim odgojno-obrazovnim ishodima i razinama njihove usvojenosti. Zakljuna
(pr)ocjena nije aritmetika sredina pojedinanih ocjena, ve je pokazatelj uenikova napretka u uenju i
razvijenosti vjetina. O podatcima o uenikovu postignuu i uradcima u predmetu, uloenome trudu,
sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvjeuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno ugraeni u
odgojno-obrazovne ishode.
Ishodi koji se formativno vrednuju:
1., 2., 3. i 4. razred O B. 4, B. 5, C. 3
5. , 6., 7. i 8. razred O B. 4, B. 5, C. 5
1., 2., 3. i 4. razred S u srednjokolskom programu sa satnicama 140 + 140 + 140 + 140, 140 + 140 + 105 + 105 i
105 + 105 + 105 + 105 B. 1, B. 4, B. 5, C. 4; u srednjokolskom programu sa satnicom 105 + 105 + 105 B. 1, B. 3 i
C. 4
291
DODATAK KURIKULUMU
POPIS PREDLOENIH KNJIEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ITANJE
Napomena uz popis predloenih tekstova za cjelovito itanje
Cjelovito itanje knjievnih tekstova jedna je od kljunih sastavnica nastave knjievnosti u koli. Ona proizlazi
iz dvojake svrhe nastave knjievnosti. S jedne strane treba omoguiti razvoj kulturne pismenosti koja ukljuuje
poznavanje, razumijevanje i koritenje osnovnih elemenata kulturnoga okruja. U tome poznavanje
knjievnosti, koja je ne samo konstitutivni imbenik toga okruja ve ujedno i jedan od najznaajnijih oblika
njegove refleksije, ima posebnu vrijednost. S druge pak strane, itanje knjievnih tekstova donosi mogunost
specifinoga (trans)formativnog iskustva koje pridonosi osobnom razvoju itatelja. itanje, kao svojevrsna igra
mogunosti, otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.
Ovaj popis, ponajprije, predstavlja prijedlog tekstova koji, prema procjeni lanova Strune radne skupine,
omoguuju cjelovito itanje usmjereno prema navedenoj svrsi nastave knjievnosti. Rije je o otvorenome
popisu s kojega uitelj moe izabrati tekstove prema svojim profesionalnim kriterijima, no nita ga ne prijei
da za cjelovito itanje izabere i neki drugi prikladan tekst koji nije na popisu. To se odnosi ne samo na
razmjerno suvremene tekstove ve i na one starije.
Ovaj popis predloenih tekstova oblikovan je na temelju nekoliko osnovnih kriterija. Prvi je od njih
usmjeravao izbor na tekstove koji odgovaraju kulturno dominantnoj predodbi o knjievno vrijednim djelima.
Drugi je kriterij nalagao izbor samo onih tekstova koji su prikladni za uenikovo samostalno cjelovito itanje.
Zbog toga na popisu nisu mnoga vana djela svjetske i nacionalne knjievnosti, poput Biblije, Homerovih epova,
Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja ili Robinje. To ne znai da se uenici s tim djelima uope nee
susresti, ve da e ih upoznati preko najznaajnijih dijelova ili ulomaka, kao to je uobiajeno u nastavnoj
praksi. Stoga ovaj popis nipoto ne treba poistovjeivati s popisom sadraja nastave knjievnosti ili pregledom
nastavnoga gradiva.
Trei je kriterij izbora bio primjerenost tekstova dobi uenika i njihovu kulturnome i ivotnom iskustvu. Ovaj
je kriterij osobito vaan imamo li na umu injenicu da djeca i mladi ljudi itaju sve manje i da je za mnoge od
njih itanje u koli moda i jedina prilika da razviju sklonost prema itanju i italake navike. Zbog toga se na
ovome popisu nalazi razmjerno velik broj suvremenih knjievnih tekstova koji su redovno blii senzibilitetu,
interesima i potrebama mladih itatelja.
Naposljetku, popis sadrava tekstove iz razliitih knjievnih razdoblja, djela iz nacionalne i svjetske
knjievnosti te tekstove koji pripadaju razliitim knjievnim vrstama, to omoguuje raznolika kulturna i
itateljska iskustva.
U poglavljima D. Odgojno-obrazovni ishodi u predmetu Hrvatski jezik i F. Uenje i pouavanje predmeta Hrvatski jezik
uitelji mogu pronai dodatne smjernice o sastavljanju popisa za cjelovito itanje.
Jo jednom elimo istaknuti da ovaj popis predloenih tekstova za cjelovito itanje nije zaokrueni obvezujuI
kanonski popis. Njegov je otvoreni karakter posljedica uvjerenja da su usmjerenost na uenika i profesionalna
autonomija uitelja temeljna pretpostavka kvalitetnoga odgoja i obrazovanja.
292
Prvi ciklus
Andersen, Hans Christian, Bajke (izbor)
Ani, Vinja, Boina tiina
Balog, Zvonimir, Male prie o velikim slovima
Baronian, Jean-Baptiste, Figaro, maak koji je hrkao
Bauer, Ludvig, Tri medvjeda i gitara
Borovac, Ivanka, ivotinjska abeceda
apek, Karel, Potarska bajka
uni-Bandov, Jadranka, ale, trice, zvrndalice
opi, Branko, Jeeva kuica
oki, Ana, Tri, Giza, tri / Tri sestre / Nema pojma Grizlijane
Femeni, Stanisalv, Idi pa vidi
Gluevi, Maja, Piki i Argo
Grimm, Jakob i Wilchem, Bajke (izbor)
Grozdani, Ksenija, Dvanaest veselih mjeseci
Guljaevi, Ivana,arapojedac
Hercigonja, elimir: Pobuna u postolarskoj radionici / Pranjavko / Vodenjak i stara kruka
Horvat Vukelja, eljka, Hrabrica / Kako je kornjaa ila na ljetovanje / Reumatini kiobran i drugi igrokazi /
Slikoprie ili Nove slikoprie
Horvat, Nada, Mica Potarica
Ivelji, Nada, Boina bajka
Jeli, Marijana, Coprnica Dragica
Janikovszky, Ba se veselim / Da sam odrastao / Kako da odgovorim / Zna li i ti
Junakovi, Svjetlan, Dome, slatki dome
Kasparaviius,Kstutis, Dan jagoda / Mala zima / Mali vrtlar
Kovaevi, Hrvoje, General Kiro, mi
Kuec, Ksenija, Janko i stroj za vrijeme
Lindgren, Astrid, Mi djeca Graje Male
Lovreni, Sanja, Djevojica iz cirkusa
Lukatela, Vesna, Jedan je djeak imao
Mravunac, Larisa, Djeak u zvjezdanim izmama
Peroci, Ela, Maca papuarica
Perrault, Charles, Bajke (izbor)
Pervan, Jelena, Brbljava Iva
PeterlikHuseinovi, Andrea, Jan vjetroviti / Ljubav / Plavo nebo / Ciconia, ciconia
Pili, Sanja, Maa i (izbor iz serije) / Djed Mraz darove nosi
Pongrai, Ema, Princeza i zmaj
Pongrai, Zoran, Zato ne volim bajke/ Zabrinuta Jasenka
Prosenjak, Boidar, Mi
Sigsgaard, Jens, Pale sam na svijetu
krinjari, Sunana, Kako sanjaju stvari / Medin dom / Nezadovoljna bubamara / Plesna haljina utog
maslaka
Torjanac, Tomislav, abeceda
Videk, Nevenka, Pismo iz Zelengrada / Zagonetna abeceda
Vitez, Grigor, A zato ne bi / Kako ivi Antuntun
Vukovi, Aljoa, Tople rijei
Zidar Bogadi, Nada, Sretan cvrak
Zubovi, Sonja, Kako se gleda abeceda
Zvrko, Ratko, Grga varak
293
2. ciklus
Balog, Zvonimir, Boe, kako sam ja blesav
Balog, Zvonimir, Pjesme
Barrie, James Matthew, Petar Pan
Basne (po izboru)
Bilopavlovi, Tito, Pauna/ Filipini iza ugla
Brajko-Livakovi, Maja, FinkaFi
Brli-Maurani, Ivana, udnovate zgode egrta Hlapia
Brli-Maurani, Ivana, uma Striborova / Rego
Collodi, Carlo, Pinokio
Dahl, Roald, Charlie i tvornica okolade / Matilda / Fantastini gospodin Lisac
Garda, Anto, Duh u movari / Ljubiasti planet / Izum profesora Leopolda
Gavran, Miro, Igrokazi za djecu
Gavran, Miro, Zaljubljen do uiju / Sretni dani / Kako je tata osvojio mamu / Svata u mojoj glavi
Gluevi, Maja, Bijeg u koari / Tiina, snima se
Hercigonja, elimir, Bajkovnica
Hitrec, Hrvoje, Eko Eko / Humandel / Matko na takama
Horvat, Tihomir, Frka u itarjevu
Horvati, Dubravko, Stanari u slonu
Hrvatske narodne bajke
Ivelji, Nada, estinski kiobran
Kaniaj, Pajo, Triave pjesme
Kstner, Erich, Emil i detektivi / Blizanke / Tonek i Tokica
Kinney, Jeff, Gregorov dnevnik (izbor iz serije)
Kipling, Rudyard, Knjiga o dungli
Kopjar, Marko, Potanski Marko / okoladne godine / ganci od vanilije
Kovaevi, Hrvoje, Tajna (izbor iz serije)
Krili, Zlatko, aljive prie i prie bez ale
Kuan, Ivan, Domaa zadaa
Kuan, Ivan, Koko u Parizu / Lae, Melita / Uzbuna na Zelenom vrhu / Zagonetni djeak
Lagerlf, Selma, Legende o Kristu
Lindgren, Astrid, Pipi Duga arapa
Lofting, Hugh, Pripovijest o doktoru Dolittleu
Lovrak, Mato, Druba Pere Kvrice / Vlak u snijegu
Lovreni, Sanja, Noina maka i drugi igrokazi
Maar, Paul, Tjedan sav od subota
Macan, Darko, Knjige lau
Maduni Barii, Nives, Tajna okoladnih bombona
Marui, Matko, Snijeg u Splitu
Matoec, Milivoj, Strah u Ulici lipa
Mihaljevi, Nada, Aneo plianih igraaka
Mihokovi-Kumri, Nada, Tko vjeruje u rode jo
Molnar, Ferenc, Junaci Pavlove ulice
Parun, Vesna, Miki slavni kapetan / Dingiskan i Miki Trasi
Pavlii, Pavao, Trojica u Trnju
Pichon, Liz, Tom Gates Odlini izgovori (i druge dobre fore)
Pili, Sanja, O mama sve najbolje / Nemam vremena / Zar ba moram u kolu?
Polak, Sanja, Dnevnik Pauline P. / Drugi dnevnik Pauline P. / Morski dnevnik Pauline P.
Pongrai, Zoran, Mama je kriva za sve / Ovaj put je kriv tata
Primorac, Branka, Zvonka, zmaj i tri kavalira / Ljubavni sluaj maka Joje / Moj djed astronaut
294
Prosenjak, Boidar, Sija sree / Sunce za vuka

Pukin, Aleksandar Sergejevi, Bajka o ribaru i ribici
Rori, Ivica Vanja, Najljepe pjesme za djecu
Semp, Jean-Jacques, Goscinny, Ren, Nikica
Spyri, Johanna, Heidi
esto, Silvija, Bum Tomica(izbor iz serije)
kufli-Horvat, Ines, (ur.), Kaos prije premijere
Todorovski, Zvonko, Plavi truba
Twain, Mark, Doivljaji HuckleberyjaFinna
Vitez, Grigor, Pjesme / Kad bi drvee hodalo
Winterfeld, Henry, Timpetill
Zidar-Bogadi, Nada, Plavi san
Zlatar, Pero, Veseli zemljopis
eljeznjak, Mila, Sretne prie
3. ciklus
Bitenc, Jadranko, Twist na bazenu / Apsolutni poetnici
Boyne, John, Djeak u prugastoj pidami
Brajko-Livakovi, Maja,Kad pobijedi ljubav / Nemoj rei nikome
Brli-Maurani, Ivana, Prie iz davnine (izbor)
Bruckner, Karl, Sadako hoe ivjeti
Caroll, Lewis, Alisa u zemlji uda
Cesari, Dobria, Pjesme
Cveni, Josip, vrsto dri joy-stick
Dnevnik Ane Frank
Doerr, Anthony, Svjetlo koje ne vidimo
Domjani, Dragutin, Pjesme
Dovjak-Matkovi, Blanka, Zagrebaka pria
Ellis, Deborah, Djevojica iz Afganistana
Ende, Michael, Beskrajna pria / Momo
Galovi, Fran, Pjesme
Gavran, Miro, Zaboravljeni sin / Profesorica iz snova / Ljeto za pamenje
Gavran, Miro, Zaboravi Hollywood / Mu moje ene
Gervais, Drago, Pjesme
Glavaevi, Sinia, Prie iz Vukovara
Green, John, Greka u naim zvijezdama / U traganju za Alaskom / Gradovi od papira
Grozdani, Ksenija, Nova sam u koli
Hercigonja, elimir, Tajni leksikon
Hitrec, Hrvoje, Smogovci
Hornby, Nick, Sve zbog jednog djeaka
Horvat, Joa, Besa / Waitapu
Ibbotsen, Eva, Putovanje na rijeku More
Ivelji, Nada, Svrakovo brdo
Jan, Bernard, Potrai me ispod duge
Jelai-Buimski, Dubravko, Sportski ivot leteega Martina / Balkanska mafija / Martin protiv CIA-e i KGB-a
Juri Zagorka, Marija, Ki Lotraka / Tajna krvavog mosta
Katelan, Jure, Pjesme
Kishon, Ephraim, Kod kue je najgore
Klepac, Jadranka, Miris knjige
Kniek, Igor, Pria o dva brata
295
Kolar, Slavko, Breza

Kopjar, Marko, Ljubav, padobranci i izvanzemaljci
Kovaevi, Hrvoje, Tajna... (izbor iz serije)
Kovai, Ivan Goran, Pjesme
Kovai, Ivan Goran, Pripovijetke
Krili, Zlatko, Zabranjena vrata / Veliki zavodnik
Krklec, Gustav, Pjesme
Kwok, Jean, Izgubljena u prijevodu
Laa, Josip, Grand hotel
Lewis, CliveStaples, Kronike iz Narnije (po izbor)
Macan, Darko, Pavo protiv Pave
Mayer, Milutin, Dolazak Hrvata
Majer, Vjekoslav, Dnevnik maloga Perice
Miheli, Nada, Biljeke jedne gimnazijalke / Zeleni pas / Draga mama
Milo, Damir, Bijeli klaun
Milo, Damir, Kornatske prie
Nazor, Vladimir, Pjesme
Nazor, Vladimir, Pripovijetke
Nesb, J, arobna kupka doktora Proktora... (izbor iz serije)
Nstlinger, Christine, Konrad, djeak iz limenke / Olfi meu enama
Novak, Vjenceslav, Iz velegradskoga podzemlja
Oz, Amos, Iznenada u dubini ume
Paljetak, Luko, Grenlandski leptiri
Paljetak, Luko, Pjesme
Parun, Vesna, Pjesme
Pavlii, Pavao, Dobri duh Zagreba
Pichon, Liz, Tom Gates, moj savreni svijet
Pili, Sanja, Mrvice iz dnevnoga boravka / Hou biti posebnaaaa / Sasvim sam popubertetio
Polak, Sanja, Pobuna Pauline P. / Skijaki dnevnik Pauline P.
Pongrai-oki, Ana, Grozdana na zrnu papra
Pongrai, Zoran, Djevojica koja je preskoila nebesa / Gumi-gumi
Pongrai, Zoran, uvari sree
Primorac, Branka, Maturalac / Divlje godine
Primorac, Branka, Perein: ivot i smrt: o Rudolfu, ne samo pilotu
Prosenjak, Boidar, Divlji konj
Rajki, Igor, Mamac za duhove / Uasna
Riordan, Rick, Kradljivac gromova
Roth, Veronica, Razliita / Pobunjena
Rowling, JoanneKathleen, HarryPotter (izbor iz serije)
Rundek, Melita, Psima ulaz zabranjen / Hej, ja sam online
Saint-Exupry, de Antoine, Mali princ
Schwab, Gustav, Najljepe prie klasine starine
Stori, ime, Maka se uvijek doeka na noge / Jana, volim te, al' stvarno
Sienkiewicz, Henryk, Kroz pustinju i praumu
ajatovi, Ivona,Tajna ogrlice sa sedam rubina
enoa, August, Kameni svatovi, Postolar i vrag
esto, Silvija, Debela / Tko je ubio Pateticu / Vanda
imunovi, Dinko, Alkar / Duga
krinjari, Sunana, Ulica predaka / arobni prosjak
kufli-Horvat, Ines, (ur.), Matoplov / Panika u Strahogradu
Tadijanovi, Dragutin, Pjesme
296
Tihi-Stepani, Jasminka, Ima fejs?/Moja neprijateljica Ana/ Ba kao HarryPotter/ Bacit u ti kompjutor kroz
prozor
Tolkien, John Ronald Reuel, Hobit
Townsend, Sue, Tajni dnevnik Adriana Molea / Novi jadi Adriana Molea
Tribuson, Goran, Ne dao bog veega zla
Tribuson, Goran, Rani dani / Mrtva priroda
Verne, Jules, Put u sredite zemlje
Vitez, Grigor, Pjesme
Wilde, Oscar, Prie
Zusak, Markus, Kradljivica knjiga
etvrti i peti ciklus

Ahmatova, Ana, izbor iz poezije
Alighieri, Dante, Boanstvena komedija (izbor)
Ammaniti, Niccolo, Nek zabava pone
Andri, Ivo, Na Drini uprija
Anouilh, Jean, Antigona
Aralica, Ivo, Psi u trgovitu
Atwood, Margaret, Slukinjina pria
Austen, Jane, Ponos i predrasude / Razum i osjeaji
Balota, Mate, izbor iz poezije
Balzac, Honore de, Otac Goriot
Bareti, Renato, Osmi povjerenik
Baricco, Alessandro, Ocean more
Baudelaire, Charles, izbor iz poezije
Bauer, Ludwig, Zaviaj, zaborav
Beckett, Samuel, ekajui Godota
Begovi, Milan, Bez treega / Dunja u kovegu / Pustolov pred vratima
Boccaccio, Giovanni, Dekameron(izbor)
Bodroi Simi, Ivana, Hotel Zagorje
Borges, Jorge Luis, izbor iz kratke proze
Bradbury, Ray, Fahrenheit 451
Brecht, Bertold, Majka Hrabrost i njezina djeca / Kavkaski krug kredom
Brean, Ivo, Neastivi na Filozofskom fakultetu / Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja
Bronte, Emily, Orkanski visovi
Bruckner, Pascal, Boansko dijete
Bulgakov, Mihail, Majstor i Margarita
Buni Vui, Ivan, Plandovanja
Burgess, Anthony, Paklena narana
Calderon de la Barca, Pedro, ivot je san
Calvino, Italo, Ako jedne zimske noi neki putnik
Camus, Albert, Stranac
Capote, Truman, Hladnokrvno ubojstvo
Carver, Raymond, izbor iz kratke proze
Celan, Paul, izbor iz poezije
Cesari, Dobria, izbor iz poezije
Christie, Agatha, Boi Herculea Poirota
Coetzee, J. M., ivot i dobaMichaela K.
Conrad, Joseph, Srce tame
Cvetajeva, Marina, izbor iz poezije
297
egec, Branko, izbor iz poezije

ehov, Anton Pavlovi, Tri sestre / izbor iz kratke proze
Botton, Alain de, Kako vam Proust moe promijeniti ivot
Domjani, Dragutin, izbor iz poezije
Dedi, Arsen, izbor iz poezije
Desnica, Vladan, Proljea Ivana Galeba / Zimsko ljetovanje
Dizdar, Mak, izbor iz poezije
Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna / Idiot
Doxiadis, Apostolos, Stric Petros i Goldbachova slutnja
Doyle, Arthur Conan, Baskervilski pas
Dragojevi, Danijel, izbor iz poezije
Drakuli, Slavenka, Mramorna koa
Dri, Marin, Dundo Maroje / Novela od Stanca / Skup
Duras, Marguerite, Ljubavnik
Dubran, Halil, Prorokov vrt
Eco, Umberto, Ime rue
Eliot, Thomas Stearns, izbor iz poezije
Eshil, Okovani Prometej
Esquiel, Laura, Kao voda za okoladu
Euripid, Medeja
Ezop, Basne
Fabrio, Nedjeljko, Vjebanje ivota
Feri, Zoran, Aneo u ofsajdu
Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary
Frost, Robert, izbor iz poezije
Gaarder, Jostein, Sofijin svijet
Galovi, Fran, izbor iz poezije
Gavran, Miro, Ljubavi Georgea Washingtona i druge drame / Poncije Pilat
Gervais, Drago, izbor iz poezije
Gibson, William, Neuromancer
Gjalski, Ksaver andor, Pod starim krovovima
Goethe, Johann Wolfgang, Faust I.
Gogolj, Nikolaj Vasiljevi, Kabanica
Golding, William, Gospodar muha
Goldoni, Carlo, Gostioniarka Mirandolina
Golub, Ivan, izbor iz poezije
Grass, Gnter, Limeni bubanj
Greene, Graham, Mirni Amerikanac
Gromaa, Tatjana, izbor iz poezije
Gunduli, Ivan, Dubravka
Harris, Thomas, Kad jaganjci utihnu
Hasanaginica
Haek, Jaroslav, Doivljaji dobrog vojaka vejka
Havel, Vaclav, Popodne s obitelji
Heine, Heinrich, izbor iz poezije
Hemingway, Ernest, izbor iz kratke proze / Starac i more
Hesse, Herman, Igra staklenim perlama / Sidharta
Horvat, Ana, izbor iz poezije
Hosseini, Khaled, Goni zmajeva / Tisuu arkih sunaca
Huxley, Aldous, Vrli novi svijet
Ibsen, Henrik, Lutkina kua
Ionesco, Eugene, elava pjevaica / Instrukcija / Stolice
298
Jergovi, Miljenko, Sarajevski Marlboro / Mama Leone

Jesenjin, Sergej, izbor iz poezije
Joyce, James, Portret umjetnika u mladosti
Kafka, Franz, Preobraaj / Proces
Kaleb, Vjekoslav, Gost
Karuza, Senko, izbor iz kratke proze
Katelan, Jure, izbor iz poezije
Keats, John, izbor iz poezije
Kertsz, Imre, ovjek bez sudbine
Ki, Danilo, Grobnica za Borisa Davidovia
Kolanovi, Maa, Slobotina Barbie
Kovai, Ante, U registraturi
Kozarac, Josip, izbor iz kratke proze
Kranjevi, Silvije Strahimir, izbor iz poezije
Krauss, Nicole, Povijest ljubavi
Krlea, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza / Na rubu pameti / Balade Petrice Kerempuha / Gospoda
Glembajevi / Kraljevo / izbor iz poezije
Kundera, Milan, Nepodnoljiva lakoa postojanja / ala / ivot je negdje drugdje
Kureishi, Hanif, Buddha iz predgraa
Leskovar, Janko, Misao na vjenost
Lodge, David, Razmjena
Lorca, Federico Garcia, izbor iz poezije
Ljermontov, Mihail, Junak naeg doba
Majeti, Alojz, angi
Male, Branko, izbor iz poezije
Mann, Thomas, Smrt u Veneciji
Marinkovi, Ranko, izbor iz kratke proze / Kiklop / Glorija
Mrquez, Gabriel Garca, Sto godina samoe / Dvanaest hodoasnika / Kronika najavljene smrti / Ljubav u
doba kolere
Matanovi, Julijana, Zato sam vam lagala
Matii, Mate, Posmrtna trilogija
Mato, Antun Gustav, izbor iz poezije i kratke proze
Maupassant, Guy de, Na vodi
Maurani, Ivan, Smrt Smail-age engia
McCarthy, Cormac, Cesta
Mianovi, Miroslav, izbor iz poezije
Mihali, Slavko, izbor iz poezije
Miller, Arthur, Smrt trgovakog putnika
Miosz, Czesaw, O putovanjima kroz vrijeme
Mitovi (grki, skandinavski i slavenski)
Molire, krtac / Umiljeni bolesnik
Moravia, Alberto, Ravnoduni ljudi
Mrkonji, Zvonimir, izbor iz poezije
Munro, Alice, Sluba, druba, pronja, ljubav, brak
Murakami, Haruki, Kafka na alu
Musil, Robert, ovjek bez osobina / Pomutnje gojenca Trlessa
Nazor, Vladimir, izbor iz poezije / izbor kratke proze
Neruda, Pablo, izbor iz poezije
Nothomb, Amelie, Strah i trepet
Novak, Kristian, rna mati zemla
Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan
Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipanii
299
Orwell, George, 1984. / ivotinjska farma

Palahniuk, Chuck, Klub boraca
Pamuk, Orhan, udan osjeaj u meni / Istanbul / Snijeg / Zovem se Crvena
Parsons, Tony, Mukarac i djeak
Parun, Vesna, izbor iz poezije
Pavlii, Pavao, Dobri duh Zagreba / Koraljna vrata / Veernji akt
Paz, Octavio, Pjesnikov labirint samoe
Pessoa, Fernando, Knjiga nemira
Petrarca, Francesco, izbor iz poezije
Pirandello, Luigi, est lica trai autora
Plath, Sylvia, izbor iz poezije
Plaut, krtac
Poe, Edgar Allan, izbor iz poezije i kratke proze
Poli Kamov, Janko, izbor iz kratke proze i poezije
Preradovi, Petar, izbor iz poezije
Prevert, Jacques, izbor iz poezije
Proust, Marcel, Combray
Prtenjaa, Ivica, Brdo
Pupai, Josip, izbor iz poezije
Pukin, Aleksandar Sergejevi, izbor iz poezije
Racine, Jean, Fedra
Rice, Anne, Intervju s vampirom
Rilke, Reiner Maria, izbor iz poezije
Rimbaud, Arthur, izbor iz poezije
Roterdamski, Erazmo, Pohvala ludosti
Sajko, Ivana, ena bomba
Salinger, Jerome David, Lovac u itu /Savren dan za banana ribe
Saramago, Jos, Ogled o sljepoi
Savievi, Olja, Adio kauboju
Schlink, Bernhard, ena kojoj sam itao
Selimovi, Mea, Dervi i smrt / Tvrava
Shakespeare, William, Hamlet / Macbeth / Othelo / Romeo i Julija / San ivanjske noi
Szymborska, Wisawa, Radost pisanja
Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti / izbor iz poezije
Sofoklo, Antigona / Kralj Edip
Solenjicin, Aleksandar, Jedan dan Ivana Denisovia
Somosa, Jose Carlos, Spilja ideja
Soucy, Geatan, Djevojica koja je previe voljela ibice
Stone, Irving, Agonija i ekstaza
Sskind, Patrick, Parfem
enoa, August, Zlatarovo zlato / izbor iz kratke proze / izbor iz poezije
imi, Antun Branko, izbor iz poezije
kunca, Andriana, izbor iz poezije
oljan, Antun, Izdajice / Kratki izlet
op, Nikola, izbor iz poezije
ovagovi, Filip, Ptiice
tivii, Tena, Dvije i druge
tuli, Branimir, izbor iz poezije
Tadijanovi, Dragutin, izbor iz poezije
Tagore, Rabindranath, Brodolom
Tolkien, J. R. R., Gospodar prstenova
Tolstoj, Lav Nikolajevi, Ana Karenjina
300
Tomi, Ante, to je mukarac bez brkova

Tribuson, Goran, Povijest pornografije / Legija stranaca
Turgenjev, Ivan Sergejevi, Oevi i djeca
Ugrei, Dubravka, Forsiranje romana reke / tefica Cvek u raljama ivota
Ujevi, Tin, izbor iz poezije
Vargas Llosa, Mario, Grad i psi
Vidri, Vladimir, izbor iz poezije
Viewegh, Michal, Sjajne zeznute godine
Vrkljan, Irena, Marina ili o biografiji
Wallace, Edgar, Krivotvoritelj
Waller, Robert James, Mostovi okruga Madison
Whitman, Walt, izbor iz poezije
Wilde, Oscar, Slika Doriana Graya
Williams, Tennessee, Maka na vruem limenom krovu / Tramvaj zvan udnja
Woolf, Virginia, Gospoa Dalloway / Svjetionik
Wordsworth, Coleridge, Southey: izbor iz poezije
Yourcenar, Marguerite, Hadrianovi memoari / Vatra
Zafn, Carlos Ruiz, Sjena vjetra
agar, Anka, izbor iz poezije
301
POJMOVNIK KURIKULUMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ITANJE
itanje je vjetina prepoznavanja grafema, vrsta rijei, sintaktikoga poretka rijei u reenici, logike
povezanosti i strukture itavoga teksta. Razlikujemo letimino, orijentacijsko, pregledno, selektivno i
cjelovito itanje. (Husler 2003)
itanje je proces spoznavanja znaenja pisanog teksta u svrhu informiranja, uenja ili zabave. (Vizek-Vidovi
i dr. 2003)
itanje je viestruko sloena djelatnost: tjelesna, duhovna, jezina, spoznajna, stvaralaka. itanje se oituje
kao fizioloki proces, doivljajno-spoznajni proces, jezina djelatnost, komunikacijska i stvaralaka djelatnost.
(Rosandi 2005)
itanje je ovjekova sposobnost deifriranja dogovrenoga sustava znakova i shvaanja poruke koju oni nose.
(Kuva-Levai 2013)
Proces itanja sloena je aktivnost primanja informacija u pisanome obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i
vjetina to se postupno razvijaju. (Pavlievi-Frani 2005)
Razvoj itanja moemo podijeliti u etiri razdoblja:
Predkolsko itanje - razdoblje pripreme za itanje, od druge do este godine ivota.
Poetno itanje - razdoblje usvajanja ifriranja i deifriranja teksta, prvi razred osnovne kole.
Prijelazno razdoblje - razdoblje deifriranja/ifriranja teksta uz automatizirano slijevanje, drugi razred
osnovne kole.
Razdoblje zrelog itanja - razdoblje gdje je glavni proces automatizacija uz prepoznavanje cijelih rijei i
cjeline reenice, trei razred osnovne kole. (udina-Obradovi 2004)
Smisao itanja je u razumijevanju poruke koju je pisac ostavio u pisanom obliku, u obliku koji su pisac i
itatelj poruke prije prihvatili kao zajedniki. (udina-Obradovi 2003)
etiri vrste itanja prema Giehrlu:
Informacijsko itanje - razabiranje informacija (funkcionalno-pragmatini itatelj).
Evazivno itanje - micanje iz svijeta u kojem se ivi da bi se, barem u mati, uz pomo literarnih likova,
doivjelo ono za im se ezne - emocionalno-fantastiki itatelj.
Kognitivno itanje - pomou kojega se nastoji spoznati svijet i njegove zakonitosti, a spoznaje urediti u
misaoni i logini pogled na svijet - racionalno-intelektualni itatelj.
Knjievnosno itanje sadri najmanje etiri odvojene razine kojih itatelj ne mora obavezno biti svjestan.
Razine se tiu vrste itanja koja se zadaje uenicima i tijekom kolovanja postaju sve sloenije:
jezina razina zahtijeva od uenika razaznavanje jezinih jedinica, tj. obraanje pozornosti na slovnicu,
rjenik i skladnju (red rijei u reenicama). Drugim rijeima, uenik prati opis, upuuje se u prepoznavanje
naina ili stila pisanja i prepoznavanje pjesnikih ukrasa.
znaenjska razina zahtijeva od uenika razumjeti osnovno, ali i preneseno znaenje rijei. Tim se
itanjem spoznaje i shvaa proitano. Ono se i provjerava tako to se od uenika trai prepriavanje
sadraja proitanoga. Rijei imaju glavno znaenje za razliku od sporednoga, izriito znaenje za razliku od
skrovitoga. Rije majka znai enski roditelj u glavnome znaenju. asna majka ne oznauje enskoga
roditelja nego predstojnicu asnih sestara.
ustrojna razina zahtijeva od uenika shvaanje odnosa meu rijeima, odgonetavanje smisla. Uenik
razmatra to je reeno povezujui jezine jedinice da bi iz njihova odnosa iitao znaenje. Za razgovor ili
pisanje o svome doivljaju djela, njegovoj poruci i znaenju, uenik je spreman tek kada razlikuje to je
reeno i to bi sve to moglo znaiti.
kulturna razina uvjetuje uenikovo povezivanje proitanoga s vanjskim pojavama. itatelj je sposoban
tumaiti proitano i povezivati ga, primjerice, s drugim djelima istoga pisca ili slinoga sadraja.
Raspoznaje slinosti i razlike meu djelima koja su dio domae knjievne batine ili pripadaju svjetskoj
knjievnosti; prepoznaje vrste djela i razlikuje ih od znanstvenih i strunih djela iz podruja filozofije,
psihologije, astronomije, biologije, povijesti umjetnosti, knjievne kritike i sl. Djela su lijepe knjievnosti
samo dio ponude u svijetu itanja. (Laszlo 2013)
302
Literarno itanje - pomou kojega se trai smisao ivota te omoguuje prelazak granica realne egzistencije literarni itatelj. (Kuva-Levai 2013 prema Giehrlu)
FUNKCIONALNI STILOVI
Funkcionalni stilovi su specijalizirani jezici za pojedina podruja ljudskoga djelovanja, te je tako mogue
govoriti o jeziku administracije, jeziku znanosti, publicistikom ili svakodnevnogovornom jeziku. Osnovna
odlika svih funkcionalnih stilova je visok stupanj komunikacijske konvencionalnosti. (Bagi 1999)
Administrativni funkcionalni stil - odreen svojom preskriptivnom funkcijom slui za izricanje onoga to
se propisuje i za oblikovanje jasnih i nedvosmislenih tvrdnja, stil zakona, propisa i odredaba.
Znanstveni funkcionalni stil - najstroi funkcionalni stil standardnoga jezika koji je u potpunosti u slubi
logine organizacije sadraja i njezina izraza; stil znanstvenih radova, monografija i kolskih udbenika.
Knjievnoumjetniki funkcionalni stil - najslobodniji i najindividualniji funkcionalni stil; stil knjievnih
djela.
Publicistiki funkcionalni stil - stil javnoga priopavanja kojim se slue novinari i publicisti; stil novina,
televizije, radija i internetskih portala.
Razgovorni funkcionalni stil - stil koji slui za potrebe svakodnevnoga sporazumijevanja, a odlikuje se
komunikacijskom spontanou i nepripremljenou, neusiljenou, prirodnou i familijarnou. (Hrvatski
pravopis 2013)
Beletristiki (knjievnoumjetniki) stil - shematska apstrakcija izvedena iz naelnih odlika raznorodnih i
autonomnih iskaza. Beletristiki stil nije jedan od funkcionalnih stilova koji bi ispunjavao jednu od funkcija
jezika. U odnosu na funkcionalne stilove moglo bi ga se odrediti kao nadstil, jer uvjetno koristi ili moe
koristiti sve potencijale koje jezini sustav posjeduje ili doputa; on se ne oblikuje unutar sustava kao jedan od
njegovih podsustava nego polifunkcionalnog jezika predstavlja kao svoju funkciju. (Bagi 1999)
Stilovi i podstilovi kojima se upotpunjuje slika funkcionalne stilistike:
novinarski (urnalistiki) stil, sakralni, stripovni, retoriki (s oratorskim i debatnim podstilovima),
esejistiki, scenaristiki stil
znanstveni stil s podstilovima: znanstveno-akademski i instruktivni (znanstveno-udbeniki)
knjievni stil s podstilovima: poetski, prozni i dramski stil
publicistiki stil: knjievnopublicistiki, znanstvenopublicistiki, znanstvenopopularni i memoarski
epistolarni stil. (Visinko 2015)
GOVOR
Govor je zvuno sredstvo ostvarenja jezika. Sustav verbalnih i neverbalnih znakova koji imaju znaenje i koji
se koriste u komunikaciji meu ljudima. U uem smislu govorom se razumijeva komunikacija rijeima.
Lingvistiki pristup tumai govor kao pojavu koja se, osim fonetski, moe ralaniti i fonoloki i morfoloki i
sintaktiki i semantiki.
Govor se u uem smislu odreuje kao komunikacija govorom se razumijeva komunikacija rijeima. Govor je
pojava kada se pojedinac slui jezikom u odreenoj situaciji (franc. parole) suprotstavljena jeziku kao sustavu
to ga dijeli skupina govornika ili zajednica (franc. langue, prema F. de Saussureu).
(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/enciklopedije/237-hrvatska-enciklopedija)
Teorija govornih inova - teorija o uporabi jezika kao djelovanju; proizlazi iz rada Johna L. Austina i Johna
Searlea koji su prouavali kako govornici upotrebljavaju jezik da bi postigli eljeni uinak te kako sluatelji
proniu u znaenje izreenoga. Osnovna je pretpostavka da svakim izriajem govornici izvode jedan drutveni
in ili vie njih. Iako je zaeto u okrilju filozofije jezika, prouavanje govornih inova danas ini potpodruje
meukulturne pragmatike. Teorija je doivjela kritiku u lingvistikoj antropologiji zbog univerzalistikih
tendencija i zanemarivanja drutvenoga konteksta. (STRUNA)
HRVATSKI JEZIK
Standardni jezik sustav je ureen eksplicitnom (svjesnom, planskom) normom, tj. pravilima (pravopisom i
gramatikom) i popisom (normativnim rjenikom). Standardni jezik svi moraju uiti, a sluenje njime zahtijeva
odreeni napor. Bitne su znaajke standardnoga jezika autonomnost, svjesna normiranost, viefunkcionalnost,
stabilnost u prostoru i elastina stabilnost u vremenu. (Frani i dr. 2006)
303
Materinski jezik (mother tongue, Muttersprache) je prvi jezik koji ovjek u svome ivotu kao dijete usvaja.
(Jelaska 2005)
Ini jezik nadreeni je pojam drugom i stranom jeziku. Inojezinost ukljuuje istraivanja podruja stjecanja J2
(inoga jezika, tj. drugoga i stranoga jezika). (Jelaska 2007)
Strani jezik je jezik koji se ui u posebno oblikovanim situacijama, ui se da bi se sporazumijevalo sa
strancima u vlastitoj zemlji ili inozemstvu. Strani je jezik prototipno jezik koji se ne govori u okolini gdje tko
ivi i djeluje. (Jelaska 2007)
Drugi jezik je onaj jezik koji pojedinac usvaja nakon to je ve usvojio jedan jezik. Drugi je jezik prototipno
jezik koji se govori u okolini gdje tko ivi i djeluje.
Manjinski jezik je jezik skupine dravljana neke zemlje razliit od slubenoga ili nacionalnoga jezika
(http://struna.ihjj.hr/naziv/manjinski-jezik/20954/
Dvojezinost je vladanje dvama jezicima. Ona se naziva i meunarodnicom, bilingvizam ili bilingvalnost.
Katkad se na engleskome jeziku razlikuje bilingvalnost kao pojedniano znanje dvaju jezika i bilingvizam kao
drutvena dvojezinost. Hrvatski bi nazivi mogli pratiti tu podjelu, pa bi dvojezinost mogla biti osobno
obiljeje, a npr. dvojezije drutveno. (Jelaska 2007)
Izvornojezinost je termin koji obuhvaa materinski jezik izvornih govornika i openito prvi jezik (Jelaska
2007).
Okomita dvojezinost podrazumijeva viejezini diskurs u kojem se ostvaruje okomiti prijenos jezinih
jedinica. (Pavlievi-Frani 2006) Tijekom prvih est razreda osnovne kole uenici istovremeno usvajaju i ue
standardni idiom dok usvajaju i svoj materinski idiom. To znai da uenici na odreeni nain postaju
dvojezini govornici jer se njihova dva idioma mogu razlikovati. (Cviki 2007)
INFORMACIJA
Informacija - skup podataka s pripisanim znaenjem, osnovni element komunikacije koji, primljen u
odreenoj situaciji, poveava ovjekovo znanje. Informacija nastaje pripisivanjem znaenja primljenim
podatcima. Kljunu ulogu u pretvorbi podataka u informaciju ima znanje kojim ovjek raspolae. Oblikovane
informacije mogu se drugim pojedincima prenositi u obliku poruka.
Podatci se sastoje od skupa kvantitativnih parametara koji opisuju neku injenicu ili zbivanje. Oni sami za
sebe nemaju nikakvo znaenje, niti odreuju svoj relativni znaaj, pa njihovo puko gomilanje ne pridonosi
razumijevanju pojave na koju se odnose. Podatci su, meutim, osnova za oblikovanje informacije. (Hrvatska
enciklopedija)
IDIOM
Idiom - opi, kvalitativno i hijerarhijski neutralan i nespecificiran termin
KRITERIJI KLASIFIKACIJE IDIOMA
ogranienost/neogranienost
konkertnost/nekonkretnost
vii/nii hijerarhijski stupanj.
Organski idiom - razvio se u okvirima konkretne etnike zajednice (civilizacije) i zadovoljava samo njezine
vlastite komunikacijske i ekspresivne potrebe.
Neorganski idiom u najkarakteristinijem vidu jest bilo koji standardni jezik, a to su takoer i razgovorni
(openacionalni, regionalni, zonalni) jezik; argon, interdijalekt.
Konkretnima moemo smatrati samo dvije kategorije idioma: mjesni govor i standardni jezik.
Standardni jezik ima najvii rang meu neorganskim idiomima. Na hijerarhijskoj ljestvici proporcionalni su
visia ranga i stupanj konkretnosti. (Brozovi 1970)
304
JEZIK
Jezik je jedinstvena ljudska pojava, apstraktan sustav znakova koji poglavito slui za sporazumijevanje, iako
ima i brojne druge uloge, poput poimanja svijeta, sredstva djelovanja, sredstava stvaranja, sredstava
poistovjeivanja itd. (Jelaska 2005)
Konstruktivistiki pristup jeziku temelji se na tri osnovne pretpostavke:
znanje jezika izrasta iz njegove uporabe
jezik nije samostalna kognitivna sposobnost, ve je u uskom meuodnosu s ostalim kognitivnim
sposobnostima i domenama znanja
gramatika je konceptualizacija.
Kognitivnolingvistiki pristup jezik smatra iskustvenom pojavnou, jezine jedinice primarnim i
simbolikim, a jezina pravila shematskim konstrukcijama. (Geld 2006)
JEZINE DJELATNOSTI
Jezine djelatnosti su sluanje i govorenje te itanje i pisanje. U strunoj se terminologiji rabe i nazivi jezina
aktivnost, vjetina, sposobnost. Rije je o razliitim i raznolikim lingvistiki, psiholoki i socijalno uvjetovanim
aktivnostima odnosno postupcima ije sustavno provoenje znatno olakava usvajanje (recepciju) jezinih
sadraja. Slijedu valja dodati i psiholingvistiku djelatnost razumijevanja koja najee prethodi govorenju te
neke posredovane jezine djelatnosti kao to su saimanje i prevoenje. (Pavlievi-Frani 2005)
Jezina djelatnost - mogunost ostvarivanja jezika kao apstraktnog sustava ljudskog uma.
Jezine djelatnosti su sluanje i itanje te govorenje i pisanje
Jednostavne (osnovne) jezine djelatnosti su primalake (recepcija): sluanje i itanje, a proizvodne (produkcija):
govorenje i pisanje.
Sloene jezine djelatnosti obuhvaaju jezino primanje i proizvodnju, a to su meudjelovanje (interakcija):
razgovaranje, dopisivanje i posredovanje (medijacija): parfraziranje, naizmjenice ili istovremeno usmeno
prevoenje; obrada teksta, obrada tueg govora, biljeenje i dr.
Sluanje je vrsta receptivne ovjekove sposobnosti koja omoguuje usvajanje fonetsko-fonolokoga sustava
nekoga jezika, dakle usvajanje fonema, prozodema i intonema.
Govorenje je vrsta proizvodne jezine djelatnosti kojom se leksikim, gramatikim, fonolokim i prozodijskim
sredstvima nekoga jezika prenosi usmena poruka u procesu jezinoga sporazumijevanja.
itanje je sloena aktivnost primanja informacija u pisanome obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i
vjetina to se postupno razvijaju. itanje se odreuje kao vjetina primanja i odailjanja poruka u pripoavanju
te kao sposobnost, primjerice interpretativno itanje kao nadgradnja kojoj prethodi savladavanje vjetine itanja.
Pisanje je sloena produktivna djelatnost koja ponajprije zahtijeva poznavanje slovnoga sustava te usvajanje
gramatiko-pravopisnih pravila i normi nekoga jezika. (Jelaska 2005)
Prevoenje je najsloenija jezina djelatnost, a odnosi se na posredovanu, djelomino proizvodnu jezinu
djelatnost koja zahtijeva istodobno preoblikovanje, tumaenje i prenoenje jezinih sadraja iz jezika u jezik ili
iz jednoga u drugi jezini idiom. (Pavlievi-Frani 2005.)
Jezine sposobnosti su jezine djelatnosti koje se vie razvijaju spontanim usvajanjem. Jezina sposobnost
znai da osoba moe jezino djelovati. (Jelaska 2005.)
Jezine vjetine su jezine djelatnosti koje se vie razvijaju uenjem i uvjebavanjem. Jezina vjetina znai
da je osoba ovladala jezinom djelatnou tako da to uspjeno ini. (Jelaska 2005.)
JEZINE RAZINE
Jezine razine:
znaenjska razina, leksika znanje i uporaba razliitih rijei, samoznanih i suznanih, frazema,
kolokacija; semantika razina znaenje reenica, sinonima, antonima, gramatikih kategorija poput
padea)
305
gramatika razina, fonoloka razlikovni glasovi i njihove inaice, slogovna struktura, naglasci; morfoloka
sklonidba, sprezanje, vrste rijei, morfemi, tvorba rijei; sintaktika sintagme, sureenice, reenice,
sronost; pravopisna pisanje slova, dijakritikih znakova, interpunkcije
uporabne razine, pragmatika komunikacijska uloga jezika, ustroj i prilagodba poruke kontekstu,
ironija; drutvenojezina pravila ponaanja, izrazi pozdravljanja, uporaba stila, idioma. (Jelaska 2007)
JEZINI RAZVOJ
Jezini razvoj je uporaba jezinih pravila u irokom spektru jezinih i drutvenih situacija. (Jelaska 2007)
Jezini razvoj podijeljen je u dva razdoblja:
predjezino snaan razvoj vidne i slune percepcije, proizvodnja glasova i slogova koji ne nose
znaenje te razumijevanje.
jezino zapoinje oko prve godine, tj. u trenutku kad dijete proizvede prvu rije (intonacijski povezano
i semantiki smislenu slogovnu cjelinu) i tako ue u razdoblje jednolanih iskaza. (Kuva 2007)
Usvajanje jezika je spontano ovladavanje jezikom, tj. proces stjecanja jezinih pravila, u prirodnoj situaciji i
prirodnom okruju. Spontano se ovladavaju jezine djelatnosti sluanja, govorenja i razgovaranja. (Jelaska
2007.)
Uenje jezika je svjesno ili izravno ovladavanje jezikom u obrazovnim okolnostima.
Ovladavanje jezikom je termin koji se moe rabiti u oba znaenja, uenje ili usvajanje jezika kada se tono ne
zna kakav je bio nain stjecanja jezinoga znanja. (Jelaska 2005)
JEZINA KOMUNIKACIJA
Jezina je komunikacija poseban tip ljudske djelatnosti koji predstavlja kontakt dviju ili vie govornih osoba, a
pretpostavlja ostvaraj nekoliko preduvjeta: sposobnost sluanja, postojanje zajednikoga koda (sveukupnost
jezinih injenica i poznavanje istoga jezika), identinost govorne situacije, temu govora, njegovu svrhu (cilj), te
niz psiholoko-socijalno-obrazovnih karakteristika govornih osoba. (Pavlievi-Frani 2005)
JEZINE NORME
Jezine norme propisane su, opisane i sadrane u jezinim prirunicima: gramatici, pravopisu i rjeniku. Kako
se jezik moe ostvariti govorom i pismom, razlikuju se norme govorenoga i norme pisanoga jezika.
Gramatika norma prikazuje fonoloko, morfoloko i sintaktiko ustrojstvo jezika, tako da za svako od tih
podruja jasno propisuje koje pojave i kada treba smatrati pravilnima, a koje nepravilnima. Gramatika norma
razumijeva uenje normativne gramatike, teorijskih zakonitosti i pravila izgraenih u skladu sa sustavom
pojedinoga jezika.
Leksika norma bavi se problematikom cjelokupnoga rjenikog blaga u jeziku; ima vie obiljeja posrednoga
odreivanja nego neposrednoga normiranja.
Stilistika norma odnosi se na usvajanje funkcionalnih stilova standardnoga jezika.
Ortoepska ili pravogovorna norma razumijeva usvajanje fonemskoga sustava u usmenoj jezinoj realizaciji.
Odnosi se na poznavanje glasovnoga ustrojstva nekoga jezika i pravilan izgovor (artikulaciju, akcentuaciju i
intonaciju).
Ortografska ili pravopisna norma propisuje usvajanje grafijskoga sustava te naine biljeenja jezinih
jedinica spojenih u rijei, reenice, tekst. Odnosi se na uenje pravopisnoga ustrojstva pojedinoga jezika.
(Frani i dr. 2006)
KNJIEVNOST
Knjievnost je zbir djela. Djelo je jezino otvarenje, predstavlja itav kompleks knjievne pojave. (Katii u
kreb, Stama 1986)
306
Knjievnost je vaan segment procesa kolovanja. Ona podupire jezini i umjetniki odgoj i obrazovanje te se
kao sadraj nudi na svim njegovim stupnjevima. Pritom knjievni sadraji koje izabiremo podlijeu
zakonitostima doivljajno-spoznajnog svijeta djeteta, a knjievni tekst se smatra izvorom spoznaje i doivljaja
za uenika. No, kako umjetniko djelo nije samo po sebi smisleno, njegov se smisao postie tek posredstvom
interpretatora.
(kreb, Stama 1998)
Interpretacija knjievnog teksta - interpretacija kao objanjavanje smisla (nekog ili neeg), na nastavi
knjievnosti preuzima ulogu objanjenja knjievnog teksta. (Ani 2003)
kolska interpretacija je ipak mnogo vie od prodiranja u slojeve nekog djela. Ona uzima u obzir emocionalno,
intelektualno, fantazijsko, ivotno i literarno iskustvo uenika, ali i samog interpretatora. (Rosandi 1986)
KOMPETENCIJE
Komunikacijska kompetencija obuhvaa jezinu i strategijsku kompetenciju u svim modelima
komunikacijske kompetencije. Jezina kompetencija, u uskom smislu, shvaena je kao gramatika
kompetencija, a u irem smislu kao koncept koji je sastavljen od elemenata sociolingvistikoga i
sociokulturnoga, odnosno pragmatikoga znanja te sposobnosti uporabe toga znanja. Jezina kompetencija
obuhvaa gramatiku, diskursnu i pragmatiku kompetenciju. Strategijska kompetencija podrazumijeva
poznavanje verbalnih i neverbalnih komunikacijskih strategija (poboljavaju djelotvornost komunikacije) koje
se primjenjuju u sluaju prekida u komunikaciji ili nedovoljne razine kompetentnosti u jednoj ili vie
komponentaa komunikacijske kompetencije.
(prema Pavii Taka i Bagari Medve 2013)
Komunikacijska kompetencija je sposobnost djelovanja u pravom komunikacijskom okruenju, to
podrazumijeva dinaminu razmjenu u kojoj se lingvistika kompetencija treba prilagoditi cjelokupnom
informacijskom ulazu, lingvistikom i paralingvistikim, koji prua jedan ili vie sugovornika. (Savignon 1983)
Jezina (lingvistika) kompetencija definira se kao poznavanje i sposobnost uporabe jezinih izvora pomou
kojih se mogu oblikovati dobro strukturirane poruke.
Jezina (lingvistika) kompetencija odnosi se na znanje razliitih vidova jezika kao sustava, neovisno o
drutvenim vrijednostima svojih inaica te ulogama njegovih razliitih inaica. Jezina sposobnost odnosi se
na stupanj i kakvou pojedinoga znanja (npr. tonosti pojedinog izraza, razlikovna obiljeja pojedinoga glasa),
na spoznajni (kognitivni) ustroj, nain kako je znanje spremljeno i naine kako mu se pristupa.
Gramatika kompetencija je vladanje verbalnim ili neverbalnim lingvistikim kodom, tj. znanje morfolokih i
sintaktikih pravila, znanje vokabulara, znanje semantikih pravila, fonolokih i ortografskih pravila.
Leksika kompetencija, poznavanje i sposobnost koritenja rjenika nekog jezika, sastoji se od leksikih i
gramatikih elemenata.
Diskursna kompetencija - ovladanost nainima povezivanja i tumaenja oblika i znaenja radi postizanja
smislene cjelovitosti govorenih ili pisanih tekstova razliitih anrova. Kohezivnost (povezanost) teksta
ostvaruje se kohezivnim sredstvima pomou kojih se dijelovi (reenice i izriaji) povezuju u cjelinu, a
koherentnost (suvislost) podrazumijeva smislenu, znaenjsku jedinstvenost i cjelovitost teksta (organizacija
znaenja i uspostavljanja loginog odnosa prema opoj propoziciji/ideji).
Interkulturalna komunikacijska kompetencija je sposobnost uspjenog komuniciranja meu pripadnicima
razliitih kultura koja osim lingvistike i sociolingvistike kompetencije zahtijeva i odreena opa znanja o
poznavanju svijeta (savoir), praktine vjetine i umijea (savoir-faire) i stavove (ili tzv. egzistencijalne
kompetencije) (savoir-tre). (CEF 2005)
Medijska kompetencija je sposobnost kritike analize medijskih poruka koja koristi medije kao sredstvo za
kreativno izraavanje. (Toli 2009)
307
Meukulturnalna komunikacijska kompetencija podrazumijeva sposobnost uspjenoga i odgovarajuega

ponaanja s pripadnicima drugoga jezika i kulture pod njihovim uvjetima, znanje o drugima, znanje o sebi,
sposobnost tumaenja i povezivanja, sposobnost otkrivanja i(li) interakcije, uvaavanje tuih vrijednost,
uvjerenja i ponaanja. (Novak Mili 2012)
Pragmatika kompetencija obuhvaa diskursivnu i funkcionalnu kompetenciju.
Pragmatika kompetencija odnosi se na funkcionalno koritenje jezinih resursa (proizvodnju jezinih
funkcija, govorne inove), oslanjajui se na scenarije interaktivnih razmjena. Odnosi se i na usvajanje diskursa,
koheziju i koherentnost, identifikaciju vrsta i oblika tekstova, ironiju i parodiju. (ZEROJ 2005)
Sociolingvistika kompetencija definira se posjedovanjem znanja i vjetina za odgovarajuu uporabu jezika u
drutvenom kontekstu.
Sociolingvistika kompetencija podrazumijeva poznavanje drutvenih pravila i konvencija koje su u osnovi
prikladnoga razumijevanja i uporabe jezika u raznim sociolingvistikim i sociokulturolokim kontekstima.
Strategijska kompetencija obuhvaa niz metakognitivnih komponenti koje korisniku jezika omoguuju
postavljanje komunikacijskog cilja, procjenjivanje komunikacijskih izvora i planiranje. Drugim rijeima,
strategijska kompetencija obuhvaa poznavanje verbalnih i neverbalnih komunikacijskih strategija koje se
prizivaju da bi se nadomjestili prekidi u komunikaciji do kojih je dolo zbog nedostatne kompetencije u jednoj
ili vie sastavnica komunikacijske kompetencije. Ukljuuje parafrazu, okolianje, ponavljanje, izbjegavanje
rijei, pogaanje, promjene registra i stila, modifikaciju poruka i dr. (Canale 1983)
Strategijska kompetencija je niz metakognitivnih komponenata koje korisniku jezika omoguuju ukljuivanje
u postavljanje komunikacijskog cilja, procjenjivanje komunikacijskih izvora i planiranje. (Bachman i Palmer
1996)
Strategijska kompetencija obuhvaa:
strategije uenja: kognitivne strategije, tj. uporaba logike i analize u uenju jezika; metakognitivne
strategije koje ukljuuju planiranje uenja, samovrednovanje, fleksibilni odabir strategija tijekom uenja,
nadgledanje vlastitoga uenja; strategije pamenja koje pomau pri upamivanju i prisjeanju rijei)
komunikacijske strategije: strategije izbjegavanja, strategije postignua, strategije oklijevanja, samonadzora
i integracijske strategije. (prema Oxford, Celce-Murcia 2007 u Pavii Taka i Bagari Medve 2013)
Jezina sposobnost znai da osoba moe jezino djelovati, npr. da moe pisati ili razgovarati.
Komunikacijska sposobnost aktivira usvajanje jezika, tj. ona je djelatna snaga za trajnu kreativnost, za
ostvarenje znaenjskim potencijalom jezika.
Pienemannova teorija sposobnosti jezine obrade objanjava da ljudski um ne moe obraivati odreene
jezine strukture i oblike na sljedeoj razvojnoj razini ako oni nisu savladani na prethodnoj. (Medved Krajnovi
2010)
KOMUNIKACIJA
Podravajua komunikacija odnosi se na ponaanje kojim pojedinac nastoji pruiti pomo drugim osobama
koristei pritom verbalne i neverbalne poruke.
Literarno-didaktika komunikacija je ona kod koje nastavnik interpretativno ita literarni tekst, objanjava
tekst uenicima te izraava svoje doivljaje o tekstu. (Rosandi 1986)
KULTURA
Kultura se moe definirati kao sustav vrijednosti koji se oituje u stavovima i navikama (obiajima) to su
proireni u odreenoj drutvenoj zajednici i prenose se s generacije na generaciju. (Inglehart 1997)
Kultura obuhvaa tri znaenja: antropoloko (koje se tie naina ivota), civilizacijsko (usmjereno na fiziki i
umni rad i na stvaralatvo kao njegov proizvod) i bihevioralno (koje obuhvaa obrasce ponaanja). (Pasini 2010)
Multikulturalnost je tolerancija meu razliitim kulturama, a interkulturalnost je tolerancija, ali i meusobno
razumijevanje razliitih kultura. (Pasini 2010)
308
LITERARNI DOIVLJAJ
Literarni doivljaj jest mentalna predodba o proitanome tekstu; neposredni doivljaj teksta; predodbe o
tekstu koje je uenik sam oblikovao na temelju vlastitoga doivljaja i razumijevanja (srodni izrazi:
konkretizacija ili aktualizacija teksta, tekstualni svijet, mentalna predodba teksta). (Grosman 2010)
LINGVOMETODIKI PREDLOAK
Lingvometodiki predloak - tekst za uenje, pouavanje i vrednovanje jezinih umijea. (Teak 1996)
Lingvometodiki predloak ima temeljnu ulogu pri usvajanju trajnih znanja i visoke razine jezinokomunikacijske kompetencije koje omoguuje komunikacijsko-funkcionalni pristup uenju i pouavanju (koji
se, izmeu ostalog, temelji na naelima postupnosti, istraivanju, otkrivanju i samostalnom zakljuivanju o
jezinim pojavama, pravilima i znanjima).
Lingvometodiki predloak u uenju i pouavanju jezika mora biti u skladu s jezinom i razvojnom dobi
uenika, njegovim interesima, iskustvom i ranije usvojenim jezinim znanjima, sposobnostima i vjetinama te
mora biti razumljiv i sadrajno blizak i aktualan uenikom iskustvu.
Pouavanje i uenje jezika treba zapoeti na kratkim obavijesnim tekstovima, tonije tekstovima jednostavnih
jezinih struktura na razini leksika, sintakse i stila te prototipnih i estotnijih jezinih pojava i pravila koja su
cilj uenja i pouavanja. Pri odabiru ili stvaranju lingvometodika predloka u pouavanju i uenju jezika treba
voditi rauna o duljini teksta i o sadrajnom i kulturolokom kontekstu.
Svojstva dobrog lingvometodikog predloka:
zastupljenost prototipnih primjera jezinih pravila i gramatikih kategorija
estotnost, a to znai izostavljanje rijetkih primjera na poetku uenja i pouavanja, primjerice u
svakodnevnoj komunikaciji ee rabimo imenice u jednini mukog i srednjeg roda, negoli imenice u srednjem
rodu, odnosno imenice u mnoini)
jednostavnost (primjerice jednostavnije je uoiti znaenje i oblik rijei u kojima nisu provedene glasovne
promjene (dan, dana / san, sna), od rijei u kojima su provedene).
Lingvometodiki tekstovi na poetku uenja trebaju biti leksiki prikladni, a to znai da moraju biti
sastavljeni od estih i prototipnih rijei kojima uenici znaju znaenje, odnosno kojima se oni najee koriste.
Stoga valja izbjegavati fonoloki zahtjevne rijei, dakle rijei u kojima su provedene glasovne promjene, a
uvrstiti rijei koje imaju konkretno i esto znaenje s obzirom na okruje u kojemu uenik ivi i kolski
kontekst.
Valja izbjegavati vieznane rijei i izraze koje od uenika zahtijevaju vie razine kognitivnih procesa miljenja
te treba birati prototipne rijei koje najbolje predstavljaju odreene kategorije, tonije skupine rijei.
Osim prilagodbe rjenika u lingvometodikim predlocima valja misliti i na sintaktika i stilska obiljeja
tekstova, odnosno o razini usvojenosti sintaktikih pravila s obzirom na jezini razvoj. Vano je da u poetku
uenja i pouavanja jezinih pojava u lingvometodikim predlocima izbjegavamo stilski obiljeen red rijei u
reenici, sloene reenice s umetnutim dijelovima, odnosne reenice i pasivne reenine konstrukcije. S
obzirom na dob, jezini i kognitivni razvoj te pasivni i aktivni rjenik uenika, tekstovi se tijekom uenja i
pouavanja trebaju uslonjavati. (ei, Jelaska 2007)
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Neverbalna osjetljivost oznauje sposobnost zapaanja i tumaenja neverbalnih znakova (pogled, izraz lica,
boja glasa, pokreti, dranje tijela) koji pokazuju unutranja psihika stanja (miljenja, osjeaji) drugih osoba te
moe imati pozitivan utjecaj na drutvene interakcije pojedinaca. (Hodgins, Zuckerman, 1990)
PISMENOST
Pismenost je sposobnost razumijevanja, tumaenja i vrednovanja tekstova razliitih sadraja i struktura (PISA
2009)
italaka pismenost je razumijevanje i koritenje pisanih tekstova, razmiljanje o njima i angaman prilikom
itanja radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitog znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u drutvu.
(PISA 2009)
309
Informacijska pismenost je uinkovito koritenje informacija u kontekstu rjeavanja problema;

podrazumijeva sposobnost uinkovitog traenja informacija, upuenost pri odabiru i vrednovanju informacija,
lakou i lagodnost koritenja irokog raspona medija, svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti
informacija i uinkovitost prenoenja infomacija drugima. (piranec 2003)
Komunikacijsko-funkcionalna pismenost obuhvaa jezik kao sredstvo komunikacije u svrhu ovladavanja
primalakim i proizvodnim jezinim djelatnostima i njihovim meudjelovanjem radi razmjene informacija,
ideja, stavova i vrijednosti. (Jezino-komunikacijsko podruje kurikuluma 2016)
Medijska pismenost - sposobnost da se informacija vrednuje, analizira, procijeni i razmijeni u svim svojim
oblicima (itinski 2009)
Meukulturna pismenost podrazumijeva razvoj znanja o sebi i drugima, odgovornog ponaanja prema
pripadnicima drugih jezika i kultura, uvaavanje razliitih vrijednosti, uvjerenja i ponaanja; svijest o
procesima stvaranja, izraavanja i razmjene ideja i vrijednosti te razumijevanja promjena u svijetu i
komunikacije meu kulturama; svijest o nunosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda, diskriminacije i
govora mrnje. (Jezino-komunikacijsko podruje kurikuluma 2016)
Viestruka pismenost kompleksan je set vjetina koje omoguuju ljudima da se izraze, istrae, komuniciraju i
razumiju protok ideja izmeu pojedinaca i grupa u okruju brzih promjena, odnosno da itaju svijet u
specifinome kontekstu: medijskome, informacijskom, znanstvenom, tehnolokom i slino. (Unesco 2006)
Prototipne rijei - prototip je svojevrstan simbol kategorije, najbolji predstavnik svoje kategorije ili shema,
skup odlija koja karakterizira najbolje elemente dane kategorije ustrojene tako da pristup podatcima o
lanovima kategorije iziskuje najmanji spoznajni napor. Drugim rijecima, prototip je sredinji,
najreprezentativniji, najuoljiviji ostvaraj sheme. On je jedinica u odnosu na koju se nove
jedinice uvode u shemu po slinosti s prototipom. Iako su neki prototipni lanovi pojedinih kategorija ujedno i
najei, estoa nije izravno povezana s prototipom. Prototipni su lanovi neke kategorije oni koji
govornicima ee prvi padnu napamet kad ih se trai da ih navedu kao primjer, oni koji se prvi usvajaju u
jezinomu razvoju, oni koji se bre svrstavaju u neku kategoriju nego rubniji lanovi. (Galeti, Jelaska 2011)
PISMO
Pismo - u najopenitijem smislu rijei, konvencionalni sustav vizualnih (najee grafikih) ili rjee taktilnih i
sl. znakova kao sredstvo za biljeenje i uvanje jezinih poruka i tekstova.
U lingvistici, sustav vizualnih znakova (slika, simbola, znakova za slogove ili glasove te njihovih kombinacija) za
prijenos jezine poruke, koji odlikuje visok stupanj konvencije u pojedinim jezinim zajednicama. (Hrvatska
enciklopedija)
kolsko formalno uspravno pismo osnovno je pismo za poetno uenje pisanja i itanja. Oblici slova
formalnoga kolskog pisma krajnje su pojednostavljeni, nemaju ukrasnih elemenata i temeljni su slovni oblici
za sva druga pisma. kolsko formalno uspravno pismo sastoji se od velikih (majuskula) i malih slova
(miniskula).
kolsko formalno koso pismo ukoena je inaica uspravnoga pisma i prijelaz je izmeu formalnoga i
rukopisnoga pisma. Ukoena inaica kolskoga formalnog pisma osnova je kurzivnih pisama.
kolsko rukopisno koso pismo uobiajeno je osnovno pismo za pouavanje pisanja u drugoj etapi uenja
(nakon uenja formalnoga pisma). Utemeljeno je na tradiciji kolskih pisama u Hrvatskoj i proieno od
elemenata individualne stilistike. Slova se povezuju, pa prevladava neprekinuti potez, to uvelike pomae
tenosti i brzini pisanja.
kolsko rukopisno uspravno pismo u odnosu na kolsko rukopisno koso pismo nema nikakvih razlika u
obliku slova, nego samo u kutu pod kojim su slova pisana. (Hrvatski pravopis 2013)
310
STRATEGIJE
Strategija je organizirano, smisleno i utvreno djelovanje koje pojedinac odabire da bi obavio zadatak koji je
sam sebi zadao ili s kojim je suoen. (ZEROJ 2005)
Strategije su misaoni postupci koji nam omoguuju da gradivo koje elimo zapamtiti preraujemo, povezujui
ga u postojee sheme u dugoronom pamenju. (ei, 2012, prema Vizek-Vidovi i ur. 2003)
Strategije uenja su odreena djelovanja, ponaanja, koraci ili tehnike koje uenici (esto namjerno) rabe kako
bi poboljali svoje napredovanje u razvitku kompetencije u jeziku cilju. Te strategije mogu olakavati
internalizaciju, pohranjivanje, prizivanje ili koritenje novog jezika; strategije su pomagala za samousmjereno
sudjelovanje u uenju, neophodno za razvijanje komunikacijske sposobnosti. (ei, 2012., prema Oxford u
Lessard-Clouston, 1997., i Vizek-Vidovi i ur. 2003)
Strategije uenja - strategije kojima se uenik slui tijekom uenja, obavljanja aktivnosti, rjeavanja zadatka ili
problema.
Strategije pouavanja - strategije kojima uitelj potie, vodi i organizira nastavni proces i on ih bira s obzirom
na ciljeve nastave i uenikove mogunosti, interese i sposobnosti. (ei 2012 prema Oxford u LessardClouston 1997, Vizek-Vidovi 2003)
A. kognitivne strategije
podrazumijevaju konkretnu manipulaciju ili transformaciju materijala koji treba nauiti ponavljanjem
gradiva, saimanjem informacija, uporabom mnemotehnika (ponavljanje, elaboracija, organizacija)
B. metakognitivne strategije
obuhvaaju razmiljanje o vlastitom miljenju, spoznaju o vlastitim znanjima i refleksiju o misaonim
postupcima (planiranje, samoreguliranje, nadgledanje)
C. drutveno-afektivne strategije
emocionalni imbenici uenja najee su kljuni za uspjeh (ei 2012 prema Oxford u Lessard-Clouston
1997, Vizek-Vidovi 2003)
Komunikacijske strategije su strategije uenja koje uenik primjenjuje s ciljem osmiljavanja jezinoga
primanja i jezinoga unosa te kontrole svoga jezinoga primanja (recepcije) i produkcije da bi komunicirao na
zadovoljavajui nain. (prema Pavii Taka i Bagari Medve 2013)
TEKST
Tekst definiramo kao komunikacijski dogaaj koji ispunjava sedam kriterija tekstualnosti. Ako ijedan od tih
kriterija smatra neispunjenim, tekt nije komunikativan.
Sedam kriterija tekstualnosti: kohezija, koherencija, intencionalnost, prihvatljivost, informativnost,
situativnost, intertekstualnost. (De Beugrande, Dressler 2010)
Tekst u interakciji se odreuje kao kategorija koja ovjeku slui za pohranu spoznaja, emocija i doivljaja,
podruje je kojemu je diskurs podruje istraivanja i prouavanja, odnosno analiza diskursa. (Brinker 1992)
Tekst je govoreni ili pisani iskaz koji je u nizu svojih jezinih jedinica obiljeen njihovom uzajamnom
povezanou - koherencijom i potpunou - kompletnou. (Werlich 1975)
Tekst je bilo koji slijed ili diskurs (govoreni ili pisani) koji se odnosi na odreeno podruje i koji tijekom
obavljanja nekog zadatka rezultira, kao potpora ili cilj, kao proizvod ili proces, jezinom aktivnou. (ZEROJ
2005)
Tekstna vrste su konvencionalni obrasci sloenih jezinih radnji koje ujedinjuju tipina kontekstualna
(situacijska), komunikacijsko-funkcionalna i strukturalna (gramatika i tematska) obiljeja. (Brinkerm 1992)
Tekstne vrste su skupovi tekstova s odreenim zajednikim svojstvima.
Vrste tekstova (PISA 2009)
prema mediju: tiskani i elektroniki
prema: autorski i temeljeni na poruci
prema obliku: neprekinuti, isprekidani, mjeoviti i viestruki
prema tipu: deskriptivni, narativni, ekspozitorni, argumentativni, instruktivni i transakcijski.
311
VJETINE
Vjetine se odnose na spoznajne procese, psihomotorike aktivnosti, kao i socijalne vjetine. Dakle, vjetine se
odnose na sve ono to omoguava odgovarajuu primjenu znanja (injeninih i teorijskih), neovisno o tome da
li se ta primjena odnosi na brzinu i koliinu obrade informacija, odluivanja ili fizike reakcije, kao i ponaanja i
odnose s drugima unutar razliitih drutvenih skupina, ili pak kombinaciju razliitih vjetina. Vjetine se dijele
na spoznajne, psihomotorike i socijalne.
Spoznajne vjetine oznaavaju skup steenih logikih i kreativnih razmiljanja.
Psihomotorike vjetine oznaavaju steenu fiziku spretnost te uporabu unaprijed poznatih metoda,
instrumenata, alata i materijala.
Socijalne vjetine oznaavaju skup steenih vjetina potrebnih za stvaranje i razvijanje meuljudskih odnosa.
Komunikacijske vjetine su oblici ponaanja to ih pojedinac pokazuje u interakciji s drugima, u nastojanju
da postigne odreeni cilj, pri emu je vano da, prema potrebi, slina ponaanja moe uspjeno ponoviti u
novim situacijama. (Spitzberg 2003)
ZNANJE
Znanje, tj. deklarativno znanje treba shvatiti kao rezultat iskustava (empirijsko znanje) i formalnoga
obrazovanja (akademsko znanje). Sva ljudska komunikacija temelji se na zajednikoj spoznaji svijeta. (ZEROJ
2005)
Znanje oznaava skup steenih i povezanih informacija, a odnosi se na injenino i teorijsko znanje.
injenina znanja oznaavaju skup steenih zasebnih informacija. Steene informacije mogu biti pojmovi,
njihove definicije te druga injenina znanja koja sama po sebi ne otvaraju jednoznanu mogunost stvaranja
novih informacija na temelju ogranienog broja postojeih informacija.
Organizacijsko znanje sastoji se od sposobnosti ukljuenih u nadzor nad formalnim strukturama jezika, a
ine ga gramatiko i tekstovno znanje.
Gramatiko znanje - znanje vokabulara, morfologije, sintakse, fonologije / pravopisa ukljuenih u
prepoznavanje i tvorbu gramatiki tonih reenica, te razumijevanje njihova sadraja. (Bachman i Palmer 1996)
Pragmatiko znanje odnosi se na mogunost stvaranja i tumaenja diskursa povezivanjem reenica, izriaja,
tekstova s njihovim znaenjem. (Bachman i Palmer 1996)
Teorijska znanja oznaavaju skup steenih poveznica zasebnih informacija. To povezivanje moe se odnositi
na razliite teorije, modele te druga teorijska znanja kojima se otvara mogunost jednoznanog stvaranja novih
korisnih zasebnih informacija.
312
LITERATURA
Ani, V. (2000). Rjenik hrvatskoga jezika. Novi liber. Zagreb.
Badurina, L. (2008). Izmeu redaka. Studije o tekstu i diskursu. Hrvatska sveuilina naklada / Izdavaki centar
Rijeka. Zagreb - Rijeka.
Bachman, L. F., Palmer, A. S. (1996). Language Testing in Practice: Designing and Developing Useful Language Tests.
Oxford University Press
Bagari, V. i Mihaljevi Djigunovi, J. (2007). Definiranje komunikacijske kompetencije. Metodika, Vol. 8, br. 1.
Zagreb.
Bagi, K. (2004). Treba li pisati kako dobri pisci piu. Disput. Zagreb.
Bagi,T. (2012). Samostalnost u uenju stranih jezika i ZEROJ. ivot i kola 27: 222-233
Bari, E. i dr. (1995120052). Hrvatska gramatika. kolska knjiga. Zagreb.
Barthes, R. (2004). Uitak u tekstu. Meandaar. Zagreb.
Beacco, J.-C. (ur.) (2015). The Language Dimension in all Subjects. Council of Europe
Beaugrande de, R.-A., Dressler, W. U. (2010). Uvod u lingvistiku teksta. Disput. Zagreb.
Benjak, M., Pogaj-Hadi, V. (2008). Spreavanje komunikacijskih smetnji u nastavi hrvatskoga jezika. Lahor. br. 5.
Zagreb.
Bennet, A., Royle, N. (20043). An Introduction to Literature, Criticism and Theory. Pearson & Longman. Harlow.
Been, A. Metodike u suvremenom odgojno-obrazovnom i znanstvenom sustavu (dostupno na:
http://2co2.ufzg.hr/skini/bezen_met.pdf)
Been, A., Budinski, V., Kolar Billege, M. (2012). to, zato, kako u pouavanju hrvatskoga jezika. Uiteljski fakultet
Sveuilita u Zagrebu i Profil. Zagreb.
Been, A., Budinski, V., Kolar Billege, M. (2014). Mikrostrukturirani model metodike interpretacije teksta narodne
knjievnosti iz sakupljakog opusa Balinta Vujkova. u: elikovi, K. (ur.) Dani Balinta Vujkova dani hrvatske knjige i
rijei: 11-23. Subotica. Hrvatska itaonica.
Bili Metri, K. (2013). Gramatika dijaloga: teorijski prikaz. Jezikoslovlje. 14-1. Zagreb.
Binkley et al. (2010). KSAVE 21st century skills framework
Blagus Bartolec, G. (2014). Rijei i njihovi susjedi, Kolokacijske sveze u hrvatskom jeziku. Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Zagreb.
Bra Roth, M. (ur.) (2010). PISA 2009. italake kompetencije za ivot. NCVVO PISA-centar. Zagreb.
Brinker, K. (1992). Linguistissche Textanalyse. Eine Einfhrung in Grundbefriffe und Methoden. Schmidt. Berlin.
Brozovi, D. (1970). Standardni jezik. Teorija, usporedbe, geneza, povijest, suvremena zbilja. Matica hrvatska. Zagreb.
Buchberger, I. (2012). Kritiko miljenje. Udruga za razvoj visokoga kolstva Universitas. Rijeka.
Budinski, V. i Kolar Billege, M. (2012). Mjerenje preditakih vjetina glasovne analize i sinteze u hrvatskom materinskom
jeziku na poetku prvog razreda osnovne kole. u: Blaetin, S. (ur.) X. meunarodni kroatistiki znanstveni skup: 301-312).
Znanstveni zavod Hrvata u Maarskoj. Peuh.
Budinski, V., Kolar Billege, M. (2011). Razine jezinih predvjetina uenika u hrvatskom jeziku na poetku prvoga razreda
osnovne kole (neita, poluita i ita) inicijalno istraivanje. u: Been, A., Majhut, B. (ur.) Redefiniranje tradicije:
djeja knjievnost, suvremena komunikacija, jezici i dijete: 89-103. UFZG i ECNSI. Zagreb.
Bujas, . (2001). Veliki hrvatsko-engleski rjenik. Nakladni zavod Globus. Zagreb.
Bulger, M. E. (2012). Measuring media literacy in a national context: callenges of definition, method and implementation.
Medijske studije. Vol. 3. br. 6. Zagreb
Byram, M., Gribkova, B., Starkey, H. (2002). Developing the intercultural dimension in language teaching: a practical
introduction for teachers. Council of Europe.
Canale, M. (1983). From communicative competence to communicative language pedagogy. (dostupno na:
https://books.google.hr/books?hl=en&lr=&id=iWDXAwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA2&dq=Canale,+M.+(1983).+F
rom+communicative+competence+to+communicative+language+pedagogy.&ots=f0Iebb8NI&sig=aEfUTNH9oDshTW-9i1SAZ6lKLeg&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false)
Crnkovi, M. (1984). Djeja knjievnost. kolska knjiga. Zagreb.
Culler, J. (2001). Knjievna teorija. Vrlo kratak uvod. AGM. Zagreb.
313
ei, M., Barbaroa iki, M. (ur.) (2013). Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Agencija za odgoj i obrazovanje.
Zagreb.
ei, M., Cviki, L., Milovi, S. (ur.) (2012). Inojezini uenik u okruenju hrvatskoga jezika. AZOO. Zagreb.
ei, M. (2012.) Strategije uenja i pouavanja hrvatskoga kao inoga jezika, u: Inojezini uenik u okruenju
hrvatskoga jezika: okviri za ukljuivanje inojezinih uenika u odgoj i obrazovanje na hrvatskome jeziku (ur. ei, M.,
Cviki, L. i Milovi, S.). AZOO. Zagreb.
ei, M., Jelaska, Z. (2007.). Pouavanje gramatike i oblikovanje nastavnoga sata: primjer obrade sklonidbe i padea.
Jastrebarsko. Naklada Slap.
imar, ., Obrenovi, N. (2013). Medijska pismenost u Hrvatskoj. Zagreb.
udina-Obradovi, M. (2003). Igrom do itanja. kolska knjiga. Zagreb.
udina-Obradovi, M. (2004). Kad kraljevna pie kraljeviu. Puko otvoreno uilite Korak po korak. Zagreb.
udina-Obradovi, M. (2014). Psihologija itanja, od motivacije do razumijevanja. Golden marketing - Tehnika
knjiga, Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.
Deklaracija o umjetnikom odgoju (2006). IDEA, InSEA, ISME
Donoghue, D. (1998). The Practice of Reading, Yale University Press, New Haven & London.
Duda, D. (2002). Kulturalni studiji. Ishodita i problemi. AGM. Zagreb.
Eco, U. (2005). est etnji pripovjednim umama. Algoritam. Zagreb.
Erdeljac, Vlasta. (2009). Mentalni leksikon: modeli i injenice. Ibis grafika. Zagreb.
Erjavec, K., Zgrablji, N. (2000). Odgoj za medije u kolama u svijetu, Hrvatski model medijskog odgoja. Medijska
istraivanja. God. 6. br. 1. Zagreb.
Eurydice. (2011). Pouavanje itanja u Europi: konteksti, politike i praksa. Europska komisija. Bruxelles.
Framework Educational Programme for Basic Educational Programme for Basic Education. (2007). VUP. Prague.
Frani, A., Hudaek, L., Mihaljevi, M. (2006). Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnome jeziku.
Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb.
Galeti, V., Jelaska, Z. (2011). Tipizacija i formalna kvantifikacija prototipnosti Lahor, br. 11. Zagreb.
Galjer, A.(1986). Lektira u prvom i drugom razredu osnovne kole, prirunik za nastavnike. kolska knjiga. Zagreb.
Geld, R. (2006.). Konceptualizacija i vidovi konstruiranja znaenja: temeljne kognitivnolingvistike postavke i pojmovi.
Suvremena lingvistika 62: 183-212. Zagreb.
Gjeri., N., Fulgosi, S., itnik, Z., (2011). Kvalitativna analiza ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignua uenika
osmih razreda provedenih 2008. godine: hrvatski jezik i povijest. Struno izvjee. Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja. Zagreb.
Glovacki-Bernardi, Z. (2004). O tekstu. Zagreb: kolska knjiga.
Glazer, J. (1997). Introduction to Children's Literature. Pearson Education. New Jersey.
Green, O. J., Burleson, B. R. (ur.) (2003). Handboook of Communication and Social Inteaction Skills: 93-134. Mahweh,
New Yersey: Larwerence Erlbaum Associates.
Grosman, M. (2010). U obranu itanja. Algoritam. Zagreb.
Hamburger, Kate. (1976). Logika knjievnosti. Nolit. Beograd.
Harley, T. A. (2009). The Psychology of language. Psychology Press. Hove.
Husler, M. (2003). Kontakt sprache deutsch neu. Prirunik za profesore. kolska knjiga. Zagreb.
Hirsch Jr., E. D. (2003). Reading Comprehension Requires Knowledge of Words and World. American Educator.
American Federation of Teacher.
Horvat, M., tebih Golub, B. (2010). Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku. Rasprave Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/1: 1-21
314
Hrvatska enciklopedija, mreno izdanje (2013-2015). Hrvatski leksikografski zavod. Zagreb.

Hrvatski pravopis. 2013. ur. Jozi, . i dr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
Hrica, G., Kuva Kraljevi, J., najder, J. (2013). Hrvatski estotni rjenik djejeg jezika. Lahor 2: 189-205.
Huber, J., Reynolds, C. (ur.) (2014). Developing Intercultural Competence through Education. Council of Europe.
Pestalozzi Series, No.3
Ivaneti, N. (2003). Uporabni tekstovi. FF Press. Zagreb.
Jelaska, Z. (2004). Fonoloki opisi hrvatskoga jezika Glasovi, slogovi, naglasci. Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb.
Jelaska, Z. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik. Hrvatska sveuilina naklada. Zagreb.
Jelaska, Z. (2005). Jezik, Komunikacija i sposobnost: nazivi i bliskoznaince. Jezik Vol. 52. No 4: 128-138. Hrvatsko
filoloko drutvo. Zagreb.
Jelaska, Z. (2007). Drutvo i jezik. U: Cviki, L. (ur.) Drugi jezik hrvatski: 24-33. Profil. Zagreb.
Jelaska, Z. (2007). Teorijski okviri jezikoslovnom znanju u novom nastavnom programu hrvatskoga jezika za osnovnu kolu.
u: ei, M., Barbaroa-iki, M. (ur.): Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika Suvremeni pristupi pouavanju u
osnovnim i srednjim kolama: 9-33. Naklada Slap. Zagreb.
Kapovi, M. (2010). iji je jezik? Algoritam. Zagreb.
Koli-Vehovec, S (1998). Edukacijska psihologija. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka.
Koli-Vehovec, S. (2013). Kognitivni i metakognitivni aspekti itanja (dostupno na:
http://www.azoo.hr/images/izdanja/citanje/04.html)
Koir, M., Zgrablji, N., Ranfl, R. (1999). ivot s medijima. Doron. Zagreb
Kovaevi, M. i Badurina, L. (2001). Raslojavanje jezine stvarnosti. Filozofski fakultet. Rijeka.
Kovaevi, M. i Anel, M. (1999) Jesu li leksiki i gramatiki razvoj meusobno usklaeni?, u: Badurina, L., Pritchard,
B., Ivaneti, N. i Stolac, D. (ur.) Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike, Zagreb - Rijeka: HDPL, str. 397-404.
Kovaevi, M. i Kuva, J. (2004) Jezik udbenika i jezik djeteta: razumiju li se oni?, u Bacelja, R. (ur.) Zbornik radova
Dijete, odgojitelj i uitelj. Zadar, str. 93-101.
Kovaevi, M.; Palmovi, M.; Hrica, G. (2009) The Acquisition of Case, Number and Gender in Croatian, u:
Stephany, u Voeikova, M. (ur.) Development of Nominal Inflection in First Language Acquisition: A Cross-Linguistic
Perspective. Berlin: Mouton De Gruyter, str. 153-17.
Kuva, J. (2007). Usvajanje prvoga jezika: uredan jezini razvoj. u Cviki, L. (ur.) Drugi jezik hrvatski: 49-59. Profil.
Zagreb.
Kuva-Levai, K. (2013). Razvoj i vrste itanja, tipologija itatelja s obzirom na itanje neknjievnih tekstova. u: itanje
za kolu i ivot. AZOO. Zagreb (dostupno na: http://www.azoo.hr/images/izdanja/citanje/03.html)
Langer, Judith A. (1994). A response-based approach to reading literature. National research center on literature
teaching and learning. New York.
Lasi Lazi, J., Lszl, M., Boras, D. (2008). Informacijsko itanje. Zavod za informacijske studije. Zagreb.
Lasi-Lazi, J. (ur.) (2014). Informacijska tehnologija u obrazovanju. Zavod za informacijske studije. Zagreb
Lasi-Lazi, J., piranec, S., Banek, M. (2012). Izgubljeni u novim obrazovnim okruenjima pronaeni u informacijskom
opismenjivanju. Medijska istraivanja 18/1: 125-142.
Leniek, E. (2002). Lektira u razrednoj nastavi. Visoka uiteljska kola u Petrinji. Petrinja.
Lotman. J. M. (2001). Struktura umjetnikog teksta. Alfa. Zagreb.
Lui-Mumlek, K. (2002). Lektira u razrednoj nastavi. kolska knjiga. Zagreb.
MacLuhan, M. (2008). Razumijevanje medija: mediji kao ovjekovi produeci. Golden marketing - Tehnika knjiga.
Zagreb.
Martinovi, B. (2014). Na ptu do nglasn nrm oprmjereno menicama. Hrvatska sveuilina naklada Sveuilite Jurja Dobrile u Puli. Zagreb.
McDonoough, J., Shaw, C., Masuhara, H. (2013). Materials and Methodsin ELT. Wiley- Blackwell. Oxford.
315
Medved Krajnovi, M. (2010). Od jezinosti do viejezinosti. Uvod u istraivanja ovladavanja inim jezikom. Leykam
international. Zagreb.
Nacionalni okvirni kurikulum (2010). MZO. Zagreb
Nemeth-Jaji, J. Suvremeni pristupi sadrajima i ciljevima pouavanja u predmetnim podrujima Hrvatskoga jezika za
osnovnu kolu radi stjecanja jezino-komunikacijske kompetencije. (dostupno na:
http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/J_Nemeth-Jajic_jezicno-komunikacijska_kompetencija.doc)
Nemeth-Jaji, J.. Metodiki aspekti itanja neknjievnih tekstova u nastavi hrvatskoga jezika. (dostupno na:
http://www.azoo.hr/images/izdanja/citanje/11.html)
Nikevi-Milkovi, A. (2008). Kognitivni i metakognitivni procesi pri pisanju kod studenata niih i viih godina studija.
Magistarski rad. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.
Nikevi-Milkovi, A. (2008). Procesni pristup pisanju kao oblikovanju teksta. Psihologijske teme 17, 1: 185-201.
Novak Mili, J. (2012). Meukulturalna komunikacijska kompetencija i inojezini hrvatski u okruenju hrvatske kole. u:
Inojezini uenik u okruenju hrvatskoga jezika. AZOO. Zagreb
Ozimec. S. (1996). Otkrie kreativnosti. Tonimir. Varadinske Toplice.
Pasini, D. (2010). Kultura u nastavi hrvatskog kao stranog jezika. asopis za Hrvatske studije, Vol. 6. Zagreb.
Pastuovi, N. (2012). Obrazovanje i razvoj. IDIZ i Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.
Pavii Taka, V. i Bagari Medve, V. (2013). Jezina i komunikacijska kompetencija u stranome jeziku. Filozofski
fakultet u Osijeku. Osijek.
Pavlievi-Frani, D. (2006). Jezinost i meujezinost izmeu sustava, podsustava i komunikacije. Lahor br. 1. Zagreb
Pavlievi-Frani, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Alfa. Zagreb.
Pedagoka enciklopedija 1 (1989). Beograd, Zagreb, Sarajevo, Titograd, Novi Sad: Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, IRO kolska knjiga, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Republiki zavod za unapreivanje
vaspitanja i obrazovanja, Zavod za izdavanje udbenika.
Pele, Gajo. (1989). Pria i znaenje. Naprijed. Zagreb.
PISA 2012. Matematike kompetencije za ivot. 2013. PISA Hrvatska. Zagreb.
Pletikos, E. (2008). Kriteriji procjene govornoga izraavanja u nastavi hrvatskoga jezika. U: Jezik, knjievnost i mediji u
nastavi hrvatskoga jezika: 43-64. Naklada Slap i AZOO. Zagreb.
Prijedlog Nacionalne strategije poticanja itanja Republike Hrvatske (2015. 2020.). 2015.
Rosandi, D. (2005). Metodika knjievnoga odgoja. kolska knjiga. Zagreb.
Rosandi, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Profil. Zagreb.
Runji-Stoilova, A., Panda, A. (2010). Prilagodba anglizama u govoru na hrvatskim televizijama. asopis za hrvatske
studije. Vol. 6: 229-240.
Sabli, M. (2014). Interkulturalizam u nastavi. Naklada Ljevak. Zagreb.
Samardija, M. (2002). Neko i davno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika.
Izdavaki centar Rijeka. Rijeka.
Schonmann, S. (2011). Key concepts in theatre/drama education. Sense Publishers. Rotterdam, Boston, Taipei.
Schweizer, B. (2009). Cultural Literacy: Is it Time to Revisit the Debate? Thought & Action. The Nea Higher
Education Journal
Selden, R., Widdowson, P., Brooker, P. (2005). A readers guide to contemporary literary theory. Pearson Longman.
Harlow, England.
Sili, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput. Zagreb.
Sili, J., Pranjkovi, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika (za gimnazije i visoka uilita). kolska knjiga. Zagreb.
Smjernice za umjetniki odgoj (2006). UNESCO
Solar, M. (2004). Ideja i pria. Golden Marketing Tehnika knjiga. Zagreb.
Solar, M. (2011). Kritika relativizma ukusa. MH. Zagreb.
Solar, M. (2014). Knjievnost. Vrlo kratak uvod u njezinu teoriju, povijest i kritiku. Politika kultura. Zagreb.
Solar, M. (2005). Laka i teka knjievnost. Matica hrvatska. Zagreb.
316
Solar, M. (2003). Povijest svjetske knjievnosti. Kratki pregled. Golden marketing. Zagreb.
Solar, M. (2006). Rjenik knjievnoga nazivlja. Golden Markteing- Tehnika knjiga. Zagreb.
Solar, M. (1984). Teorija knjievnosti. kolska knjiga. Zagreb.
Solar, M. (1989). Teorija proze. Sveuilina naklada Liber. Zagreb.
Solar, M. (1990). Teorija knjievnosti. kolska knjiga. Zagreb.
Solar, M. (2005). Vjebe tumaenja. MH. Zagreb.
Spitzberg, B. H. (2003). Metods of interpersonal skill assessment, u: John O. Green i Brant R. Burleson (ur.)
Handboook of Communication and Social Inteaction Skills, Mahweh, New Yersey: Larwerence Erlbaum Associates.
93-13.
kolski rjenik hrvatskoga jezika. (2012). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i kolska knjiga. Zagreb.
kreb, Z., Stama, A. (1986). Uvod u knjievnost. Globus. Zagreb.
kufli-Horvat, I. (2008). Dramska nadarenost i njezino provjeravanje. Hrvatski. god VI. broj 1. Zagreb.
kufli-Horvat, I. (2004). Scensko stvaralatvo uenika osnovnokolske dobi. Hrvatski. god. II. broj 1-2. Zagreb.
kiljan, D. (1980) Pogled u lingvistiku. kolska knjiga. Zagreb.
piranec, S. (2003). Informacijska pismenost - klju za cjeloivotno uenje. Edupoint. III/17. Zagreb.
piranec, S. Banek Zorica, M. (2008). Informacijska pismenost, Teorijski okvir i polazita. Zavod za informacijske
studije. Zagreb
Staiger, E. (1996). Temeljni pojmovi poetike. Ceres. Zagreb.
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2013). Vlada Republike Hrvatska
Strievi, I. (2011). Pismenosti 21. stoljea: Uenje i pouavanje u informacijskom okruenju. Zrno : asopis za obitelj,
vrti i kolu XXII: 2-5, 97-98.
STRUNA (Hrvatsko strukovno nazivlje), Teorija govornih inova http://struna.ihjj.hr/ (pristupljeno 11. 10. 2015.)
Teak, S., Babi, S. (2000). Gramatika hrvatskoga jezika - prirunik za osnovno jezino obrazovanje. kolska knjiga.
Zagreb.
Teak, D. (1991). Hrvatska poratna djeja pria. kolska knjiga. Zagreb.
Teak, S. (1996). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. kolska knjiga. Zagreb.
Teak, S. (2003). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2. kolska knjiga. Zagreb.
Tkalec, G. (2010). Primjenjivost teorije recepcije na medij interneta. Fluminensia. God. 22. br. 2. Rijeka.
Toli, M. (2009). Medijska kompetencija kao prevencija pri sprjeavanju medijske manipulacije u osnovnim kolama.
Medianali. Vol. 3. br. 6. Zagreb.
Turk, M. (1996). Jezini purizam. Fluminensia. God. 8, br. 1-2: 63-79. Rijeka.
Turk, M., Opai, M. (2008). Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language, Suvremena lingvistika. Br.
65, sv. 1. Zagreb.
Understanding of Literacy (2006). UNESCO Education for All Global Monitoring Report
Unsworth, L. (2001). Teaching multiliteracies across the curriculum. Changing contexts of text and image in classroom
practice. Open University Press. Buckingham, Philedelphia
Veli, M. (1987). Uvod u lingvistiku teksta. kolska knjiga. Zagreb.
Visinko, K. (2014). itanje pouavanje i uenje. kolska knjiga. Zagreb.
Visinko, K. (2005). Djeja pria povijest, teorija, recepcija i interpretacija. kolska knjiga. Zagreb.
Visinko, K. (2010). Jezino izraavanje u nastavi hrvatskoga jezika, Pisanje. kolska knjiga. Zagreb.
Vizek-Vidovi, V., Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP-VERN.
Zagreb.
Vuleti, B. (2002). Lingvistika govora. FF Press. Zagreb.
Werlich, E. (1975). Typologie der Texte. Heidelberg.
Yule, G. (19962). The Study of Language. Cambridge University Press. Cambridge.
317
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje (ZEROJ). 2005. Vijee Europe , kolska
knjiga. Zagreb.
itinski, M. (2009). to je medijska pismenost? Obnovljeni ivot. 64, 2. Zagreb.
318

1-Predmet HJ PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1-Predmet HJ PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

nacionalni

lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivom

podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

okvir nacionalnog kurikuluma

1. razred srednje kole 140+140+140+140, 121

3. razred srednje kole 105+105+105+105, 233

E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA I MEUPREDMETNIM TEMAMA, 286

DODATAK KURIKULUMU POPIS PREDLOENIH KNJIEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ITANJE, 292

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Struktura Kurikuluma nastavoga predmeta Hrvatski jezik grafiki prikaz

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

domena Komunikacija i jezik

domena Knjievnost i stvaralatvo

domena Kultura i mediji

domena Komunikacija i jezik, prvi razred

domena Knjievnost i stvaralatvo, prvi razred, ishod jedan

ishod oznaen zvjezdicom navodi se samo kad se prvi put ui i pouava, u

razlikovni program gimnazija i strukovna kola

Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda tablica

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Odgojno-obrazovni ishodi po domenama grafiki prikaz

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Uenik razgovora u skladu s jezinim

Uenik razgovora u skladu s temom iz

Uenik razgovara u skladu sa zadanom ili

Uenik razgovara i raspravlja u skladu sa

tekstne vrste: pozdravljanje, upoznavanje,

tekstne vrste razgovorne igre, telefonski

tekstne vrste razgovorne igre, telefonski

tekstne vrste razgovorne igre, spontani

Uenik slua s razumijevanjem

Uenik slua s razumijevanjem kratke

Uenik aktivno slua tekstove

Uenik aktivno slua razliite tekstne vrste,

tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih

tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih

tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih

tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Uenik govori jednostavne tekstove u

Uenik govori kratke tekstove

Uenik govori kratke tekstove

Uenik govori kratke tekstove

tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst,

tekstne vrste: kratke pripovjedne forme,

tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst,

tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst,

Uenik ita s razumijevanjem tekstove

Uenik ita s razumijevanjem kratke

Uenik ita tekst s razumijevanjem i