PRIPREMA ZA ČAS

I. TOK I STRUKTURA NASTAVNOG ČASA

Naziv škole Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

Školska godina 2020/2021
Datum 11. 11. 2020.
Predmet Metodika nastave historije I
Razred-odjeljenje IV-I
Nastavna tema Metodika nastave historije
Nastavna jedinica Predmet i zadaci metodike nastave historije
Tip časa Obrada novih nastavnih sadržaja

II. PEDAGOŠKI I METODSKI ELEMENTI

1. Pravilnim historijskim saznanjima pomoći učenicima

da izgrade svoj pogled na svijet.

2. Stvaranje sposobnosti kod učenika da pravilno uče,

odnosno da uče sa razumijevanjem i da to znanje i
Odgojni cilj
primijene.
elementiPedagoški

3. Pomoću konkretnih spoznaja iz prošlosti o radu i

djelovanju čovjeka uopšte uticati na socijalizaciju i
humanizaciju učenika.
1. Upoznavanje učenika sa predmetom i zadacima
metodike nastave historije i njenom ulogom u nastavi.

2. Upoznavanje učenika sa ispravnim pristupima

Obrazovni cilj nastavi historije i njenom mjestu u sistemu pedagoških
nauka.

3. Upućivanje učenika na faktore koji negativno djeluju

na nastavu historije i razumijevanje historije.
1. Razvijanje intelektualnih i izražajnih sposobnosti
Funkcionalni cilj
kod učenika.
elementiMetodski

Nastavne metode Dijalog, monolog

Oblici rada Frontalni i grupni
Udžbenik: Senaid Hadžić, Azem Kožar, Metodika
Nastavna sredstva
nastave historije, Tuzla, OFF-SET, 2006.
Nastavna pomagala Laptop, grafoskop
Korelacija sa drugim
Pedagogija, didaktika
predmetima
Lokacija rada Učionica br. 105.
Literatura 1. R. Stradling, Kako predavati istoriju Evrope 20. vijeka,
Sarajevo, 2001.
2. A. Z. Redko, Psihologija učenja historije, Sarajevo,
1965.
 3. Kojo Simić, Osnove metodike nastave, Banja Luka,
2015.

III. ARTIKULACIJA ČASA – TOK NASTAVNOG RADA

1. Psihološka priprema (1 min) – razgovor sa učenicima;

2. Tehnička priprema (1 min) – pripremanje nastavnih
pomagala;
3. Pedagoška priprema (5-6 min) – postaviti učenicima uvodna
pitanja koja će ih usmjeriti ka naslovu i sadržaju nastavne
jedinice:
a) Prošle godine smo spominjali neka velika imena u
svijetu nauke kao i naučnu revoluciju i imena nekih
naučnika možete li se prisjetiti nekih?
Isak Njutn, Galileo Galilej, Francisa Bakonn....
b) Zašto su oni značajni?
- očekivan odgovor- koristili su naučnu metodu
Pojašnjenje-Svaka nauka,pored pojmovne određenosti i naučne
Uvodni dio časa građe, treba raspolagati i naučnim metodama kojim će, na način
(do 7 min) adekvatan toj nauci, analizirati probleme, objasniti uzroke i pojave,
doći do saznanja i pouzdanih i primjenljivih
rezultata. Metoda označava osmišljen i primjenljiv način na koji se vrši
neki rad.
b) Šta mislite da li se u pripremi nastave treba/može
primjeniti naučni metod?
- Očekujem različite odgovore – upotrijebiću pozitivne
odgovore za daljnja pitanja.
c) Poznajete li način (nauku, naučnu disciplinu, pravila)
kako se nastavnici pripremaju za čas?
- Metodika je opći naziv za metode koji se koriste u određenoj nauci
(npr. učenje o pedagoškim metodama)
Tome ih uči metodika nastave historije – najava nastavne
jedinice.
Glavni dio časa 1. Upoznajem učenike sa metodikom nastave historije, njenim
(25-30 min) predmetima:
a) historije kao nauke,
b) historije kao nastavnog predmeta,
c) metodike nastave historije kao nauke,
d) drugim konkretnim pitanjima metodike nastave
historije: zadacima, principima, sadržajima, metodama,
oblicima rada, sredstvima i objektima, izvođenju nastave,
samostalnom radu, slobodnim aktivnostima učenika, radu
nastavnika historije, nastavnim planom i programom, gradivom,
korelacijom sa drugim predmetima itd.

2. Objašnjavam poziciju metodike nastave historije između

historijske nauke i didaktike kao pedagoške discipline.
Da li je metodika nastave historije bliža historijskoj nauci
ili pak didaktici kao pedagoškoj disciplini?
- didaktička znanja su neophodna za tehničku, formalnu
realizaciju nastave, ali se važnijim čine posebna, tj. stručna
znanja iz oblasti historijske nauke. Naglašavam da nastava
historije bez didaktičkih znanja ne bi bila potpuna, jer bi inače
bila izolirana i teško bi se takva mogla inkorporirati u društvo i
školski sistem.

3. Osim znanja iz struke, nastavnik historije mora posjedovati i

znanja iz drugih nauka i naučnih disciplina. Pitanje za učenike:
Iz kojih još nauka nastavnik mora posjedovati znanje?
- Mora posjedovati znanja iz psiholoških i pedagoških nauka, ali
iako je savremena pedagogija izgradila sistem prenošenja
znanja, praktična primjena još uvijek u najvećoj mjeri zavisi od
nastavnika, tj. njegovih znanja, umijeća, opredjeljenja i volje.

4. Metodika nastave historije temelji se na opštim i posebnim

znanjima. Pitanje za učenike: šta mislite koja su to opšta
znanja ili opšti principi, a šta se podrazumijeva pod
posebnim ili konkretnim znanjima?
- Opšti principi su oni koji su rezultat naučnih istraživanja u
drugim srodnim društvenim i humanističkim naukama
(sociologiji, psihologiji, pedagogiji, naukama o jeziku, pravnoj
nauci itd.). Posebni principi su konkretna znanja iz oblasti
historije (politička, društvena, ekonomska, kulturna i druga
stvarnost u datom trenutku prošlosti).

5. Pitanje za učenike: Da li je važno održavati ravnotežu ova

dva principa? Šta bi se dogodilo ako bi ta ravnoteža bila
narušena?
- Mogući različiti odgovori. Učenike koji ponude negativan
odgovor uputiti na ispravan odgovor: Veoma je važno održavati
ravnotežu između prenošenja i usvajanja znanja iz opšteg i
posebnog. U protivnom, ako bi ravnoteža bila narušena, otvorio
bi se prostor unošenju legendarnog, mitskog, šovinističkog,
populističkog, ideološkog i političkog elementa. To dalje vodi u
krivo shvatanje historijskih događaja i procesa i time se napušta
pravac egzaktnosti koji je obavezan u svakoj nauci.
Pitanje za zadaću: poznajete li neki primjer tumačenja
historijskih događaja ili procesa zasnovanih na
djelomičnom uvažavanju historijske stvarnosti?
Upute na odgovor: Tvrtkova titulacija „kralj Srbljem, Bosne...“;
„Danak u krvi“

6. U nastavi historije često se može desiti da prenošenje i

usvajanje znanja ode krivim putem. Pitanje za učenike: šta
mislite koji je krivi, a koji pravi put u prenošenju i
usvajanju znanja iz historije?
- Krivi put je nagomilavanje činjenica i podataka tokom
izvođenja nastave, te insistiranje na ponavljanju tih činjenica i
podataka prilikom sistematizacije gradiva. Osim što je
učenicima teže naučiti gomilu činjenica i podataka, taj pristup je
pogrešan i zbog toga što će tako stečeno znanje učenici brzo
izgubiti, odnosno ono neće postati njihovo trajno znanje.
Također, moguće su i razne negativne posljedice takvog
prenošenja znanja, npr. da učenik zamrzi nastavnika, predmet
ili nauku u cjelini, što će mu dalje otežavati usvajanje znanja iz
ovog predmeta.
Ispravan put je optimalan broj činjenica i podataka smjestiti u
odgovarajući kontekst. Drugim riječima, potrebno je učenicima
jasno i nedvosmisleno objasniti stvarno značenje činjenica i
podataka o događajima i procesima iz prošlosti, tako da oni
mogu da razumiju temu o kojoj se govori. Na takav način
stečeno znanje trebalo bi postati njihovo trajno vlasništvo.
Prema tome, cilj nastave historije je učenje sa
razumijevanjem, a ne učenje napamet.
Osnovna veza između historijske nauke i metodike nastave
historije sastoji se upravo u tome – pravilno izvedenoj
historijskoj misli. Pitanje za učenike: šta mislite od čega se
sastoji pravilno izvedena historijska misao?
- Od uzroka, toka i posljedica.

7. Dakle, metodika nastave historije i historija su povezane.

Pitanje za učenike: poznajete li još neke naučne discipline sa
kojima je historija povezana, a koje su neophodne za
istraživanje historije?
- Arheologija, paleografija, diplomatika, heraldika, arhivistika...

8. Objasniti učenicima sistem pedagoških nauka i mjesto

metodike nastave historije u njemu:
Opšta pedagogija ⟶ školska pedagogija ⟶
osnovnoškolska/srednjoškolska/visokoškolska pedagogija ⟶
didaktika ⟶ metodike nastavnih predmeta i područja ⟶
metodika nastave historije ⟶ u osnovnoj/srednjoj/visokoj
školi.
Na cjelokupni shematski prikaz uputiti učenike na udžbenik,
strana 12.
Metodika nastave historije je, prema tome, dio didaktike.
Didaktika, kao pedagoška disciplina, donosi rezultate za sva
svoja područja, odnosno ona zajednička znanja koja se mogu
koristiti za sva didaktička područja. Metodika nastave pojedinog
predmeta, konkretno historije, tim opštim znanjima dodaje
posebna znanja iz svoje oblasti. Na taj način, deduktivnom (od
opšteg ka posebnom) i induktivnom (od posebnog ka opštem)
zaokružuje se slika znanja.

9.Pitanje za učenike Šta mislite kako je bilo stanje sa

istraživanjima iz oblasti metodike nastave historije u
 prošloj državi?
Pojasniti da se insistiralo na deduktivnom metodu. Ideološki
uticaj i nedostatak planskog i organiziranog rada naučno-
nastavnih ustanova na ovim pitanjima.

10. Upoznavanje učenika sa zadacima metodike nastave

historije.
-
Objasniti učenicima primjer odgojno-obrazovnog procesa za
vrijeme Prve Jugoslavije i ukazati na negativne stvari tog
procesa: dominacija religiozno-moralnog odgoja, jačanja svijesti
o jugoslavenstvu; sekundarna uloga sticanja znanja i
razumijevanja događaja i procesa iz prošlosti, te otkrivanja
zakonitosti historijskog razvoja, nedovoljna primjena
objektivnosti, suzbijanja šovinizma, skoro potpuna odsutnost
estetskog i intelektualnog odoja; forsiranje historijskih neistina
o jednom jugoslavenskom narodu sastavljenom od tri plemena
(Srba, Hrvata i Slovenaca) itd.
Ili na primjeru odgoja i obrazovanja u Drugoj Jugoslaviji, gdje su
osnovne greške u forsiranju socijalističkih i marksističkih
shvatanja, klasnoj borbi, ideološkom shvatanju historijskih
događaja i procesa pod pokroviteljstvom Saveza komunista
Jugoslavije itd.

11. Predstaviti učenicima moderno europsko, građansko

shvatanje zadataka metodike nastave historije.
Tu se ističe potreba povezivanja prošlosti i sadašnjosti i ulozi
čovjeka kao društvenog bića u historiji. Takav sistem čovjeka
predstavlja kao društveno biće, a učenicima se razvija osjećaj
pripadnosti društvu, osjećaj humanosti.
Nastava historije razvija kod učenika shvatanje da su društva i
sistemi promjenjivi, te da historijski razvoj nije moguće
zaustaviti. Takva shvatanja pomažu učeniku da odbaci svaki vid
antagonizma među nacijama, narodima, rasama, vjerama,
klasama ili bilo čemu drugom, a čemu će on tokom svog života
sigurno biti izložen.
Završni dio časa 1. Podijeliti učenike u dvije grupe i postaviti grupama po tri
(do 10 min) kratka pitanja o današnjoj nastavnoj jedinici:

Prva grupa:
a) Nabrojite osnovne predmete preoučavanja metodike nastave
historije!

b) Sa kojom naukom ili naučnom disciplinom je metodika

nastave historije najviše povezana?

c) Za pravilno razumijevanje historijske stvarnosti potreban je

odnos između opštih i posebnih znanja. Kakav taj odnos mora
biti?
 Druga grupa:
d) Kako bismo, u najkraćem, mogli odrediti zadatak nastave
historije?

e) Šta možemo označiti kao negativne faktore koji utiču na

zadatke nastave historije?

f) Moderni europski pristup nastavi historije ima zadatak da

kod učenika stvori kakve osjećaje?

Dozvoliti učenicima da izlože svoje odgovore.

2. Zapis na tabli –odgovori na piitanja.

3. Ocijeniti najaktivnije učenike.
4. Zadati domaću zadaću.

IZGLED TABLE

• Metodika nastave historije je nauka o nastavi historije tj. o načinu izlaganja

historijske nauke

• PREDMET metodike nastave historije obuhvata: -Historiju kao nauku, historiju

kao nastavni predmet, metodiku nastave historije kao nauku, ostala konkretna
pitanja metodike nastave historije: zadatke, principe, sadržaje, metode, oblike
rada, sredstva i objekte, izvođenje nastave, samostalan rad i slobodne aktivnosti
učenika, rad nastavnika historije, nastavni plan i program, sadržaj izbor i
raspored gradiva, korelacije sadržaka sa ostalim nastavnim predmetima,
korištenje znanja savremenih informacijskih i drugih nauka itd.

• Metodika nastave historije se prevashodno temelji na dometima historijske

nauke međutim samo poznavanje historijske nauke nije dovoljno za pravilno
predavanje ovog predmeta.

• Historijsku istinu iznijetu u vidu činjenica, neophodno je dovesti u vezu sa bitnim

historijskim procesima, tako da se nastava historije ne svede na pamćenje
podataka i događaja, već na uviđanje i utvrđivanje historijskih zakonitosti
izraženih u vidu posebno oblikovanih zaključaka

• Metodika nastave historije, kao posebna didaktika jednog predmeta proiziazi iz

didaktike- kao posebno iz općeg
• Zadaci metodike nastave historije su se mijenjali shodno interesima i pogledima
vladajućih struktura

• Zadatak nastave historije treba da bude povezivanje sadašnjosti i prošlosti To se

postiže konkretnim spoznajama o djelovanju društva time nastava historije
razvija osjećaje raznovrsnosti i poromjenjivosti društava.