Generika struktura metodike

Proizlazi da je smisao metodike pojedinog nastavnog predmeta povezati izabrane sadraje supstratnih znanosti u novu organsku cjelinu
koja omoguuje izvoenje o-o procesa
Generika struktura izvodi se iz znanstvenih disciplina koje sudjeluju u osmiljavanju o-o procesa
1)

SUPSTRATNE DISCIPLINE bitne uza uspostavljanje i razumijevanje geneze metoike jer se njihovim povezivanem i
zajedniki djelovanjem metodika konstruira kao posebna disciplina
a)
b)

2)

3)

Matine znanosti ( istrauje matino polje, iz nje se uzimaju ciljevi nastavnog programa/predmeta. Hrvatski
ima matine znanosti: lingvistika, znanost o knjievnosti, teatrologija, stilistika, medilogija, filmologija)
Temeljne o-o znanosti ( filozofija, psihologija, sociologija i pedagogija)

KORELACIJSKE DISCIPLINE javljaju se u teorijskom i praktinom funkcioniranju metodike pojedinih nastavnih predemta s
obzirom na poterbu korelacije. U praktinoj nastavi, sadraji matilne znanosti jednog predmeta povezuju i objanjavaju pomou
sadrajaiz drugih znanosti koje su matine u dr. predmetima . Tako u nastavi knjievnosti korelacijska znanost moe biti
lingvistika.
POMONE DISCI'PLINE- pomau u analizi i tumaenju sadraja matine znanosti i s njima se mogu uspostaviti korelacijski
odnosi, no budui da njihovi sadraji nisu sadraji k. Predmeta, nazivaju se pomonima . U knjievnosti to mogu biti:
etnolografija, arheologija, medicina..

Metodiki stup MHJ

Metodike po obrazovnim stupnjevima istog predmeta razlikuju se intenzitetom prerade znanstvenog u didaktiko znanje. Odnos
znanstvenog i didaktikog znanj po stupnjevima moe se prikazati opim metodikim stupom:
Odnos udjela matine znanosti i udjela temeljnih odgojnih znanosti
Stupanje predkolskog odgoja ( matine najmanji udio, temeljne- najvei udio)
Visokog obrazovanja obrnuto
Opi metodiki stup primjenjen za pojedinu metodiku postaje metodiki stup za tu istu metodiku!
-

Pokazuje rast udjela matine znanosti od najmanjeg udjela u ukupnom programu u studiju pred. Odgoja do najvieg udjela u visokom
obrazovanju
Po kriteriju obrazovnih stupnjeva postoje sljedee discipline MHJ ( za predkolsku dob, poetkne razrede O, predmetnu nastavu, srednje
kole i sveuilita)

Matine znanosti u podruju poetnog itanja i pisanja: jezikoslovljen, psihologija, psiholingvistika, znanost o likovnosti i
grafemika.
Vrste rijei: Promjenjive ( imenice, glagoli, pridjevi, brojevi i zamjenice)
Nepromjenjive ( veznici, usklici, estice, prilozi i prijedlozi )
Uloga razgov. Jezika u uenju po. Jezika:
Hrvatski stand. Jezik: propisana gramatika, pravopisna i pravogovorna pravila (standarde)
Razgovorni govor: nema standarda, nije normiran, sluimo se njime u svakodnevnom ivotu ( uenici s takvimjezikom
dolaze u kole pa imaju potekoa s usvajanjem hrv. St. Jezika)
Mjesni govor : narjeje, dijalekti, govori
RAZGOVORNI JEZIK
Narjeje: sadri zajednike osobitosti veeg broja slinih lokalnih govora; najvia razina lokalnog govora; TO, KAJ, A
(poseban jezini sustav s vl. Glasovima, oblicima i obiljejima)
Dijalekt: svako narjeje ima vie dijalekata, uspostavljaju se na zajednikim osobinama uih govornih podruja
Govori: nia razina od dijalekata, pojedinih uih podrja i mjesta
Reenice prema priopajnoj svrsi: izjavna, usklina, upitna, nijena i jesna
Osnovni reenini dijelovi: S, P, O i PO
5 kljunih pojmova koje Been objanjava u knjizi Metodika...: metodiko znanje, predloak, in, instrumentarij, didaktiki transfer
Uloga jezinih djelatnosti u PIP- nuno ih je poznavati za uspjeh itanja i pisanja te ih funkcionalno povezivati (to su: sluanje,
itanje, pisanje i govorenje)
Deklinacija ili sklonidba promjena po padeima (I, P, Z, Br)
Komparacija ili stupnjevanje po stupnjevima (P), pozitiv, komparativ i superlativ
Konjugacija ili sprezanje promjena glagola po licima
Nastavni plan: kolski dokument kojim se propisuje o-o podruja/predmeti koji e se pouavati u odreenoj koli, redoslijed
pouavanja predmeta po razredima i broj sati tjedno.
Uiteljima je potreban u nastavi kako bi on svoj rad mogao prirodno ukljuiti u taj program.

Nastavni program: konkretizacija o-o ciljeva u obliku programskih sadraja rasporeenih prema ishodnim ciljevima i dobi,
dokument koji propisuje vilje ei sadraje nast. Predmeta (slubeni, izvedbeni)
Metodiko znanje
- Povezuje znanje o uenju i znanje o pouavanju, sadri i jedno i drugo. Uitelj mora poznavati znanje (sadraj) predmeta koji
pouava te psiholoka, socioloka, pedagoka, didaktika i druga znanja i osposobljenostipomou kojih e ostvariti
pouavanje.
- Teorijsko metodiko znanje sadri ove elemente: znanje iz matinih znanosti metodike, iz temeljnih o-o znanosti i
posebna teorijska znanja pojedine metodike, dok praktino obuhvaa planiranje nastave nastavnog predmeta, izvoenje
nastavnog sata, komuniciranje s uenicima, pravilna uporaba materinskog jezika, tehnika i druga nastavna sredstva i medije,
izrada metodikih artefakata, stvaranje povoljne klime.
Metodiko umijee
- Kompetencija
- Povezuje znanja, vjetine i sposobnosti, ukljuuje ovlatenost za dobivanje posla (diploma), motivaciju i socijalne elemente
potrebne za uspjeno obavljanje posla (profesije). Za stjecanje kompetencija kljuni su iskustvo i uenje. Kljuna obiljeja
nas. Umijea su znanja, odluivanje i radnja.
- Nastavna umijea: planiranje i pripremanje, izvedba nast. Sata, razredni ugoaj, disciplina, ocjenjivanje uenikova
napretka, prosudba vl. rada
Aspekti identiteta HRJ
- Socioloki: govornici
- Lingvistiki: posebnosti jezinih obiljeja, mjesto meu ostalim jezicima, genetsko podrijetlo, standardizacija, identifikacija
- Povijesni: razvoj jezika ( Baanska ploa, Gaj..)
- Kulturni: epika (Marulieva Judita), roman (Zoranieve Planine) i drama ( Luci Robinja)
- Pravni: Maurani (Zakon o pukim kolama i preparandijama), Ustav RH (1991.), Ugovor RH i EU o pristupanju (2011.)
Knjige identiteta: Gramatika hrv. Jezika Babi, Teak
Hrvatski pravopis- Hrv. Institut 2013.
Rijenik hrv. Jezika- Ani
METODIKI PREDLOAK
- Izvorni tekst ijom se analizom postiu kognitivni ciljevi i pojmovi iz nastavnog programa. U nastavi knjievnosti to je npr.
Pjesma, prozni/dramski tekst koji uitelj analizira s uenicima te s pomou njega ostvaruje neki programski zadataka. U
nastavi jezika to moe biti pogodni knjievni tekst ili pak posebno napisan tekst, zasien jezinom pojavom koju uenici
kasnije analizom upoznaju.
METODIKI INSTRUMENTARIJ
- Nalazi se u udbenicima i drugim sredstvima za uenje. Metodiki tekst kojim se uenik i uitelj vode do spoznaje eljnog
pojma iz nast. Programa u postupku analize metod. Predloka. Udbenici imaju sloen MI u kojem su pitanjaza zajedniku
analizu, samostalan rad, dodatne zadatke. Sastavni dijelovi mogu biti i ilustracije, ivotopis, misaone karte..

METODIKI SUSTAVI!!!!
-

1) Globalni sustav: primjenjuje se na poetku pouavanja PIP. Djetetu se ponudi istodobno slika nekog pojma i napisana
rije za taj pojam. Dijete uoava kako slika i rije znae isto. Dijete ovim putem ne ui razlikovati slova i glasove ve usvaja
proces simboliziranja. Temeljna je strategija za uenje ideografskih pisama.

2) Sintetiki sustav: polazi od glasa/slova i zasniva se na povezivanju pojedinanih glasova u vee cjeline- Slogove ili
rijei.
Metoda sricanja- uenje svih slova napamet- prvo samoglasnici pa suglasnici. Pojedina rije itala se izgovarajui
slova, a potom se spajala u rije.

3) Analitiki sustav: primjenjuje se u PIP. Polazi od govornih cjelina (tekst, rijei i reenice) koje se analitikim
procesom rastavljaju na svoje najmanje dijelove (glasove). U okviru sustava razvilo se nekoliko aspekata. Jedan od njih je
Jakototova metoda (gotov tekst- napamet reenicu po reenicu-prepoznavanje svake reenice posebno-rijei-slova-ponovno
sintetiziranje).
Metode danas: Normalnih reenica (polazi od kratkih i djetetu bliskih reenica. Isti postupak kao i kod Jacototove)
Normalnih rijei ( rije iz svakodnevnog ivota uz pomo predmeta/slike- razgovor-crtanje
Rastavljanje-povezivanje- bojanje slova koje se ui)

4) Analitiko-sintetiki sustav: podjednako zastupljene analitike i sintetike metode. Uenje obino zapoinje po
analitkim sustavu (rije, reenica, tekst) pa kad se ralani glasovi se obratnim putem sintetiziraj. Glavni problem
je itavanje. Pojedini uenici teko povezuju slova pse javlja sricanje (odvojeno izgovaranje glasova).
5) Integrirani sustav: obuhvaa proces PIP kao cjelinu, odnosi se na ukupno podruje opismenjavanja. Odnosi se na
sve sustave i metode meusobno povezane. Uenik mora nauiti itati i pisati sva slova. Objanjava cijeli proces
PIP povezan u jedinstven, integrirani sustav.
METODIKI ARTEFAKTI
- Razne vrste modela i drugih predmeta kojima se pojedini odnosi i procesi nastoje to vie vizualizirati i tako uiniti to
zornijim, sva sredstva koja uitelj osmiljava ili izrauje sam/uz pomo aparata/strojeva. PIP: slova izraena od tekstila,
gline,kutijica sa pijeskom...
Nastavna jedinica: cjelovit metodiki in koji ima svoju temu, met- strategije i ciljeve koji idreuu njezin sadraj i vremenski tijek
Nastavna etapa: dio nastavne jedinice s relativnom didaktikom cjelovitou, svaka nastavna jedinica ima vie etapa
Npr. Uenje velikog i malog rukopisnog slova:
ETAPE motivacijska priprema, grafika obrada ruk. Pisma, itanje teksta pisanog ruk, pismom,
stvaralaki oblici pisanja, vjebanje u pisanju u koli i kod kue)
Nastavna situacija: nastavni dio nastavne etape, svaka ima 1+ situacija
Nastavni sat: vremenska jedinica u kojoj se ostvaruje nastavna jedinica
STRUKTURA NASTAVNOG PROGRAMA
Predmetno podruje: dio nastavnog predmeta koji predstavlja uu cjelinu koja se obino temelji i na posebnoj matinoj
znanosti
Nastavna cjelina: tematska cjelina koju povezuju neka zajednika tematika
Nastavna tema: slina obiljeja kao cjelina, ali opsegom manja
Kljuni pojmovi: pojmovi koji ulaze u nastavnu temu, koje uenici trebaju obavezno nauiti
Obrazovna postignua: funkcionalno objanjenje obrazovnih sadraja koje uenici trebaju uoiti usvajajui pojedine
kljune pojmove
VIZUALNO UPORITE
- Dio metodikog instrumentarija u PIP kojiolakava i usmjerava uenike prilikom usvajanja oblika slova. Oznake su u
obliku strelica koje uenici prate kako bi nauili pisati odreeno slovo. Jedan od postupaka za razvoj grafomotorikih
vjetina.
- HJ (1.-6. Razred 5 sati tj./ 175 god, 7.-8. Raz 4h tj/140 god)
Filozofija bavi se opom spoznajom svijeta, ovjeka i njegova djelovanja
Psihologija istrauje kognitivne, emocionalne i voljne razvoje pojedinca
Sociologija prouava meuljudske odnose, odnose pojedinca i okoline/drutva/dr. Skupina
Pedagogija Prouava ope ciljeve i zadatke odgoja i njihovu konkretizaciju na opoj razini 0-0 djelovanja
Logike spoznajne metode
- Zajednike svim predmetima i nastavnim sadrajim
- 1) metode oblikovanja i izraavanja pojma ( analiza i sinteza, generalizacija i apstrakcija, specijalizacija i definicija)
- 2) metode izvoenja sudova i zakljuaka (indukcija i dedukcija)
Obvezni nastavni program (okvir)
- Dokument koji donosi drava, sadri ciljeve i okvirni sadraj obrazovanja u konkretnoj vrsti kole i pojedinanoj koli,
odreuje slijed pouavanja

Godinji Izvedbeni program

- Detaljiziran program koji se izvodi iz okvirnog pza razinu razreda ili obrazovnu skupinu uenika, sadri pojedinosti za
godinji, mjeseni, tjedni i dnevno izvoenje programa, donosi ga svaki uitelj
- U njega su ukljuene sve nastavne jedinice tijekom godine s brojem nastavnih sati

Epistemiologija metodike
- Epistemiologija je filozofska disciplina koja istrauje prirodu i temelje znanja

Istrauje je li metodika znanost, po emu, koje je njeno mjesto u znanosti

Kljuno je pitanje odrediti znanje koje se moe nazvati metodiko uzimajui u obzir njezinu dvostruku prirodu teorijske i
praktine discipline te mjeru interdisciplinarnosti
Metodiko znanje, vjetine i umijea

METODIKO POLJE
- Teorijski model kojim se objanjava priroda interdisciplinarnosti metodike, odnosno povezanost spoznaja raznih znanosti
koje ulaze uu metodiu spoznaju
- Teorijski prostor proimanja znan. Disciplina iz kojih se uspostavlja metodika, zajedniki prostor supstranih znanosti i
matine
- Teorije MP vane za teorijsko objanajvanje konstituiranja metodike kao prakseoloke discipline i njezine
interdisciplinarnosti

NASTAVNE ETAPE UENJA FORMALNOG SLOVA

1) MOTIVACIJA ( pria vezana uz slovo koje se ui)
2) UENJE VELIKOG I MALOG FORMALNOG SLOVA
a) Globalno itanje- cjelovito prepoznavanje rijei, globalno itati rijei u poetnici, preslikati rijei u poetnicu ili u
biljenicu
b) Sluanje zoraka rijei/ skupova: smisliti to vie rijei koje poinju istim slovom
c) Najava novog slova/glasa
d) Glasovna analiza i sinteza: ralamba rijei I-V-O, izrezati slova, tapii i rijei
e) Pronalaenje novih uzoraka rijei: osmisliti neke nove rijei
3) PRIJENOS GLASA U SLOVO
a) Promatranje zadanog slova
b) Crtanje velikih i malih form. Slova i izrada od materijala
c) Pisanje velikih i malih formalnih slova i rijei
4) ITANJE I PISANJE RIJEI I KRATKOG TEKSTA
5) VJEBANJE

NASTAVNE ETAPE UENJA RUKOPISNOG SLOVA

1) MOTIVACIJSKA PRIPREMA
a) Emocionalno-intelektualna motivacija
b) Najava i lokalizacija teksta
c) Izraajno itanje
d) Emocionalno-intelektualna stanka
e) Izraavanje doivljaja i razumijevanje teksta
f) Sinteza
g) Grafemska priprema
2) GRAFIKA OBRADA RUKOP. SLOVA
a) Uoavanje izgleda, b) usporedba s formalnim, c) pisanje slova u slobodnom prostoru, d) pisanje u crtovlju, e)
pisanje slova/rijei/reenica
3) ITANJE TEKSTA PISANOG RUKOP. PISMOM
4) STVARALAKI OBLICI RADA
5) VJEBANJE U PISANJU RUKOP. SLOVA U KOLI I KOD KUE
Imenice: promjenjiva vrsta rijei kojima imenujemo bia, stvari i pojave: OPE (oznauju supine istovrsnih oznaenika koji
imaju zajednika obiljeja/ znaenja), VLASTITE (upuuju na odreeni, konkretan objekt- imenuje se i izluuje iz skupine
istovrsnih pojava/predmeta)
Pridjevi: koje poblie opisuju imenice, izraavaju njena svojstva (opisin, gradivni i posvojni)
Oblici: odreeni i neodreeni
Zamjenice: kojima se zamjenjuju druge imenske rijei (osobne, posvojne,p povratne, povratno-posvojne, pokazne, upitne,
odnosne, neodreene)
Brojevi: kojima oznaujemo koliko ega ima (glavni i redni)
Glagoli: kojima se izrie radnja, stanje i zbivanje
Nesvreni (kuhati), svreni (skuhati), perfekt (pjevao sam), pluskvamperfekt (bio sam pjevao), aorist
( zapjevah), imperfekt ( nesvreno vrijeme, pjevah), prezent, futur 1 i 2 (budem pjevao)

Prijedlozi: nepromjenjiva vrsta rijei koje konkertiziraju padeno znaenja imenice, oznauju odnose meu biima, stvarima i
pojavama ( bez, dok, k, kod, kroz, meu,m na, nakon, od, uz, prema, pri, zbog, iz..)
Prilozi: koje se dodaju G ili P kako bi se poblie odredilo njihovo znaenje (mjesni, vremenski, nainski, uzroni)
Veznici: kojima se povezuju rijei, skupine rijei ili reenice ( i, pa, te, ni, niti, a, li, nego, ve, no, jer, ako..)
Usklici: kojima se izraavaju razliiti osjeaji ili oponaaju zvukovi iz prirode (hej, oj, ej..)
estice: koje slue za oblikovanje ili preoblikovanje reeninih sadraja (barem, ba, in, zar, ak..)
JEZINE DJELATNOSTI
Nuno ih je poznavati i funkcionalno povezati za uspjeh itanja i pisanja
Temeljna zadaa HJ: uenici naue komunicirati, iskazivati misli i osjeaje te primati poruke drugih, upoznavanje jez.
Pravila i zakonitosti (ostvarivanje zadaa kroz jez. Djelatnosti)
- SLUANJE (razumijevanje drugog, kako bi primio poruku, radnja slunih organa kojem se zapaaju govor i dr. zvukovi),
GOVORENJE (sposobnost izricanja misli i osjeaja uz pomo artikularnih glasova i rijei), PISANJE (djelatnost
izraavnaja misli i osjeaja pismom kao sustavom znakova, nekim sredstvima na nekoj podlozi) te ITANJE (sposobnost i
djelatnost dekodiranja nepoznatog teksta- pretpostavke: poznavanje jezika i pisma)
-

Monografski pristup: pristup u PIP u kojem se svako slovo ui zasebno

SASTAVNICE IDENTITETA
- 1) tipoloki elementi
- 2) meusobna razumljivost
- 3) genetski element
- 4 ) identifikacija
- 5) standardizacija

MATINE ZNANOSTI: HJ (lingvistika, znanost o knjievnosti, filmologija, mediologija, teatrologija i stilistika)

PIP (jezikoslovlje, grafemika, psiholingvistika, znanost o likovnosti, psihologija)
JEZIK (gramatika, pravopis, pravogovor) / JEZINO IZRAAVANJE (stilistika)
KNIEVNOST (znanost i knjievnosti povijest knjievnosti, teorija knji., kritika..)
ETAPE SATA
JEZIK: 1) Priprema/ Motivacijski uvod

J.I. : 1) Motivacija

2) Rad na jezino- metodikom predloku

2) Situacija usmenog/pismenog jez. Izra.

3) Najava sadraja

3) Zadaci za razvoj odr- jez. Izra.

4) Upoznavanje jez. Pojave u kontekstu

4) zadaci za vjebanje

5) Vjebanje

5) Zadaci za primjenu usvojenog jez. Izraza

6) Ponavljanje i utvrivanje
7) Vrednovanje u. Postignua

Psihologija
-

Nezaobilazna u odreivanju nastavnog sadraja, ciljeva, metoda i oblikaa rada jer osigurava uvid u kognitivne i emocionalne
znaajke pojedinih razvojnih etapa djeteta. Upotpunjena praktinim iskustvom mogue je njenim instrumentima procijeniti
primjerenost odreenih sadraja. Ne odgovara li stupanj sloenosti u razumljivosti nastavnih sadraja stupnju kognitivnihg
razvoja uenika, moe doi do pojave preniske ili previsoke zahtjevnosti kole. Psiholoki pojmovi: doivljaji, miljenje,
govor, sposobnosti, emocije, interesi, znanje

Filozofija

Potrebna u metodici na teorijskoj i praktinoj razini, tj. U promiljanju svrhe O-O djelatnosti, objanjavanju prirode same
metodike. Propituje spoznajnu vrijednost i svrhovitost svakog nastavnog sadraja s obzirom na korisnost za napredovanje
ovjeka u ljudksog drutva
Epistemiologija, gnoseologija ( spoznajna vrijednost O-O procesa) , etika ( moralne i etike vrijednosti u nastavi), logika
(zakonitosti valjanog miljenja u O-O p.), estetika, filozofija odgoja

METODIKI IN ( :-P )
- Osnovno teorijsko polazite metodike utemeljeno u neposrednoj praksi
- Osnovna jedinica o-o procesa
- 5 imbenika: polaznik koji ga ui, sadraj koji se pouava i njegova 0-o svrha, pouavatelj koji ga organizira, vrijeme
trajanja ina i sustav metodike provedbe kojim sein ostvaruje
- Osnovna i najmanja jedinica cjelovitog o-o procesa, jedinstven je i neponovljiv
- To je osnovno teorijsko polazite metodike utemeljeno u neposrednoj praksi, a a nazivamo ga i osnovnom jedinicom o-o
procesa. On se uvijek sastoji od sadrajno i vremenski odreenih segmenata pouke.
Odrednice kulturnog identiteta: znanost, umjetnost, obrazovanje, port, kult. I prirodna batina

TEKSTOVI
Interdisciplinarnost metodike
Znanosti koje nastaju povezivanjem vie disciplina nazivaju se interdisciplinarne znanosti. Interdisciplinarnost openito
oznauje svojstvo poivanja neke znanstvene strukture na vie disciplina.
Metodika je interdisciplinarna znanost jer nastaje od dvije skupine znanosti u kojima je vie pojedinanih znanosti.
Prva skupina su matine znanosti koje su razliite za svaku metodku, a iz njih se preuzima nastavni sadraj. Druga skupina su
temeljne odgojno-obrazovne znanosti: filozofija, psihologija, sociologija i pedagogija s didaktikom.
Metodika se osmiljava na prostoru proimanja vie disciplina, a sam interdisciplinarni postanak i funkcioniranje
metodike otkriva generika struktura metodike.
Uloga psihologije
Za postizanje uspjeha u pouavanju iznimno su vane psiholoke spoznaje o osobitosti djejeg spoznajnog razvoja u
pojedinim njegovim razdobljima.
U odreivanju sadraja, ciljeva, metoda i oblika nastave i emocionalne znaajke pojedinih razvojnih etapa djeteta.
Omoguava odreivanje primjerenih sadraja spoznajnim i emotivnim mogunostima djeteta. Ne odgovara li stupanj kognitivnog
razvoja uenika, moe doi do pojave preniske ili previsoke zahtjevnosti kole.
Na psiholokim spoznajama trebaju se temeljiti odluke o nastavnim sadrajima, ali i odluke o individualnom pristupu
uenika u procesu pouavanja.
Uloga filozofije na teor. I prak. Razini
Filozofija ulazi u strukturu metodike po tome to se bavi opom spoznajom svijeta, ovjeka i njegova djelovanja. Pa u njeno
promiljanje ulazi i odgoj i obrazovanje.
Filozofske discipline se oituju u metodici na razliite naine. Filozofija odgoja promilja smisao i svrhu o i o u ludskom
ivotu. Epistemiologija metodike prouava prirodu znanja i prosuuje metodiko znanje. Gnoseologija istrauje nain spoznaje u o. O
procesu. Logika prouava zakone i oblike miljenja na kojima poiva o. O Etika prouava moralne zakone, a estetika je pak vana za
umjetnike sadraje jer prouava smisao i funkciju lijepog.
Filozofija propituje spoznajnu vrijednost i svrhovitost svakog nastavnog sadraja s obzirom na njegovu korisnost za
napredovanje ovjeka i drutva u pojedinom razdoblju.
Metodiko znanje
Metodiko znanje u cijelosti pripada znanju o odgoju i obrazovanju, a povezuje znanje o uenju i znanju o pouavanju.
Uitelj nuno mora poznavati sadraj nastavnog predmeta koji pouava te psiholoke, socioloke, pedagoke, didaktika i
druga znanja i osposobljenost pomou kojih e ostvariti pouavanje. To znanje u cjelini nazivamo metodikim znanjem. Metodiko
znanj se ne odnosi na mehaniko pridruivanje dijelova znaja iz znanosti, nego i o prilagoavanju tih zanja za potrebe o-o procesa.
Ni jedna druga disciplina osim metodike ne povezuje na taj nain znanja o uenju i znanja o pouavanju pa se stoga
metodiko znanje moe smatrati posebnim podrujem znanja.
Metodiko umijee (kompetencije)
Ono povezuje znanja, vjetine i sposobnosti, ukljuuje ovlatenost za obavljanje posla, motivaciju te etike i socijalne
elemente potrebne za uspjeno obavljanje posla. Kao glavna obiljeja nastavnih umijea navode se znanja, odluivanje i radnja.
Razlikujemo est umijea, a prvo je planiranje i priprema. Pllaniranje i priprema je umijee potrebno za odabir ciljeva i naina kak
ih najlake postii. Umijee izvedbe nastavnog sata se odnosi na ukljuivanje uenika u uenje, kakvou pouke, obrazovanje
pozornosti i izmjenu aktivnosti. Vano umijee je i neuredni ugoaj koji rteba biti poticajan i temeljiti se na meusobnom potovanju.

Uz razredni ugoaj veemo i umijee odravanja reda i autoriteta, to jednim nazivom nazovamo disciplina. Umijee ocjenjivanja
uenikova napretka ukljuuje pravodobno ocjenjivanje i pametne informacije, ali uitelj bi trebao prosuivati i vlastiti rad kako bi
stekao uvid u mogua poboljanja.
LITERATURA
A. Been (2007): Metodika- znanost o pouavanju nastavnog predmeta, Profil.
Mira udina- Obradovi (2002): Igrom do itanja, Zagreb, kolska knjiga
Dragutin Rosandi ( 2002): od slova do teksta i metateksta, Zagreb, Profil.
PRIPREMANJE ZA NASTAVU
- Podrazumijeva: poznavanje sadraja iz nastavnog programa, metodika osposobljenost ( poznavanje metoda, sustava,
teorija), poznavanje metodikih mogunosti udbenika, poznavanje funkcija i uporaba suvremenih nastavnih sredstava.

METODIKI PRIRUNICI
-

Prati svaki udbeniki komplet, U njemu autor/ica udbenika objanjava svoju koncepciju nastave s pomou udbenika i
samo izvoenje nastave.To je oblik orjentacije koji uitelju pomae samo kao smjernica pri stvaranju svog vlastitog sata.
Sadre upute, priprave i podsjetnike namijenjen ponajprije uiteljima kao objanjenje za primjenu nekog modela, metoda.
Odnose se najee na tumaenje met.. predloka i instrumentarija u nastavi, sadre priprave te izvedbeen nastavne
programe.

Temeljni struni prirunici:

Knjige u kojima su iznijeti sadraji matine znanosti nastavnog predmeta. Primjer: gramatika hrvatskog jezika, pravopis,
rijenik i rijenik stranih rijei.

METODIKA I KURIKUL
-

Najvanije sastavnice: ciljevi, sadraji, uvjeti i ishodi uenja. Uvjeti uenja su najvie promatrani, ali jednako tako se mora
voditi briga i o ostalim elementima.
a) Unutarnji uvjeti uenja: poetno stanje kognitivnih i afektivnih osobina uenika, odnosno psihomotorne i intelektualne
sposobnosti, relevantno predznanje i nekognitivne osobine.
b) Vanjski uvjeti uenja: su program, uiteljeva osposbljenost za pouavanje i organizaciju. Drugi krug vanjskih uvjeta su
svi organizacijski procesi jer o njima ovisi uinkovitost procesa uenja.

METODIKO POLJE
-

to je teorijski model kojim se objanajva priroda interdisciplinarnosti metodike. Ona utvruje sljedee:
a) Metodika je autonomna znanstvena disciplina jer se ne moe poistovjetiti niti s jednom drugom disciplinom
b) Ako se neka metodika moe poistovjetiti s didaktikom tada ona nije stabilna, odnosno nema vlastite metajezike i
metateorije.
C) Metodika ne pripada u cijelosti ni pedagogiji niti matinoj znanosti
Odnosi metodikog polja mijenjaju se obzirom na stupanj zrelosti polaznika (dinamika metodikog polja), uloga matinih
znanosti se poveava to je obrazovni stupanj vii, a smanjuje se uloga supstratnih znanosti.

Metodiki esej: istraivaki je i analitiki rad o nekom metodikom pitanju. Obino je pisan kombinacijom metodike teorije i
praktinih iskustava, a moe biti usmjeren instruktivno i kritiki.