5.

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVE HRVATSKOGA

JEZIKA

Kada su nam jasni ciljevi koje želimo postići, određujemo sadržaje kojima ćemo
ih ostvariti. Nastavni sadržaji predstavljaju osnovu učenja, a u nas se propisuju
nastavnim planom i programom. Nastavnim se planom određuje što se uči
(predmeti) i vrijeme potrebno za realizaciju svakog predmeta. Navedeno se
predočava u obliku tablice. Nastavni program razrađuje se po predmetima i
razredima, strukturira konkretne sadržaje nastavnih predmeta na područja,
cjeline, teme, jedinice. Nastavni plan je školski dokument u kojem se u obliku
tablica propisuju odgojno-obrazovna područja odnosno nastavni predmeti koji
će se proučavati u određenoj školi, redoslijed proučavanja tih predmeta
(područja) po razredima ili semestrima te tjedni broj sati za pojedino područje
ili predmet. Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhvaća četiri nastavna područja:
hrvatski jezik, književnost, jezično izražavanje i medijsku kulturu. Nastavna su
područja samostalne cjeline koje se čvrsto povezuju u nastavni predmet prema
načelima unutrašnjeg suodnosa. Program za hrvatski jezik u osnovnoj školi s
programom za srednje škole čini zajednički (jedinstven) sustav jezično-
književnog obrazovanja. Nastavni program je školski dokument kojim se
propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom
nastavnom predmetu. Nastavni plan je konkretizacija nastavnog programa.
Programe i globalne planove propisuju prosvjetne vlasti ili školske ustanove.
Izvedbene planove (godišnje, mjesečne, tjedne ili dnevne) izrađuju nastavnički
stručni aktivi ili svaki nastavnik za svoj predmet.

Programom se određuje opseg, dubina i slijed proučavanja nekog sadržaja.

Opseg se odnosi na kvantitetu činjenica i generalizacija i aktivnosti koje se
stječu i razvijaju. Program hrvatskog jezika od prvog do osmog razreda osnovne
škole i od prvog do četvrtog razreda srednje škole usustavljen je tako da se
1
nastavni sadržaj proširuje, mijenja i dopunjuje. Pogledajmo na primjeru
programske cjeline Drama:

5.r.: igrokaz, osnovno obilježje, vrste igrokaza, likovi u dramskom djelu

6.r.: igrokaz, kompozicija (prizor, slika, čin), popis lica, plakat, didaskalije,
monolog, dijalog

7.r.: dramska kompozicija (uvod, zaplet, vrhunac, peripetija, rasplet, epilog),

dramske vrste, pojmovi komično i tragično

8.r.: protagonist, antagonist, sukob načela i stajališta, dramska napetost, dramska

atmosfera, scenski znakovi, režija, libreto

1.r.sš: drama, pojam, vrste, razvoj, struktura i kompozicija, sukob, likovi,

monolog i dijalog, drama i kazalište, tragedija, komedija, drama (primjeri)

Dubina i slijed proučavanja sadržaja odnose se na okomitu organizaciju. Dubina

se odnosi na mikroanalizu i makroanalizu sadržaja, a slijed je redoslijed kojim
se predočava sadržaj. Najpoznatije je utvrđivanje slijeda ono koje je usustavio
Disterweg: od bližeg prema daljem, od lakšeg prema težem, od jednostavnijeg
prema složenom, od poznatog prema nepoznatom, od konkretnog prema
apstraktnom. Ovo utvrđivanje slijeda danas je dopunjeno: od cjeline prema
dijelovima, od sadašnjosti prema prošlosti, od doživljenog prema pojmovima.

Posebno bi valjalo skrbiti o određivanju opsega nastavnih sadržaja te

primjerenosti sadržaja svakom učeniku. Zahtjevi učenja ne smiju nadići
učeničke sposobnosti. Prilagodljiva organizacija oblikovanja sadržaja pomoći će
učenicima u razumijevanju i usvajanju tih sadržaja te ostvarivanju individualnih
ciljeva obrazovanja.

Danas se sve češće rabi pojam kurikul. Kurikul je, prema definiciji C. Möllera,
plan za sastavljanje i odvijanje nastavnih jedinica, mora sadržavati iskaze o
ciljevima učenja, organizaciji i kontroli učenja te ostvarivanja učenja.
Razvijanje kurikula odvija se u tri međusobno ovisna procesa: planiranju,
organizaciji i kontroli učenja. Najprije se određuju ciljevi jedne nastavne
jedinice. Zatim se planiraju najpovoljnije strategije za postizanje odabranih
ciljeva. Na kraju, sastavljaju se kontrolni postupci kojima se ispituje jesu li
ciljevi postignuti. Kurikul je pojam širi od nastavnog plana i programa.
Težak tim pojmom obuhvaća globalne teoretske postavke o svrsi školovanja
uopće, o izobrazbenim ciljevima pojedinih vrsta školovanja i svrsishodnoj
organizaciji nastave svakog pojedinog predmeta. Primjena tih teoretskih
postavaka na konkretan predmet u konkretnom razredu ostvaruje se nastavnim
planom i programom. S toga gledišta, planiranje i programiranje obuhvaća više
planova i programa:

a) na razini škole - plan i program za svu nastavnu djelatnost

b) na razini predmeta - plan i program određenog nastavnog predmeta za svaki

razred

c) na razini razrednog odjela - plan i program koji izrađuje nastavnik za svaki

odjel u kojem izvodi nastavu svog predmeta, može se govoriti o godišnjem
planu, o planu obrade jedne nastavne jedinice, o planu nastavnog sata.

Riječ je o više projekata, pa Težak umjesto pojmova planiranje i programiranje

rabi jedan pojam - projektiranje. Projektiranje nastave hrvatskoga jezika
obuhvaća dva projekta:

a) plan i program hrvatskoga jezika u osnovnoj školi

b) plan i program hrvatskoga jezika u srednjoj školi

Za oba ta obrazovna stupnja trebalo bi načiniti više projekata:

 obvezni nastavni plan i program namijenjen svim učenicima u

redovitoj nastavi (za obvezatne i izborne sadržaje)
  dopunski nastavni plan i program namijenjen učenicima kojima treba
više pomoći za svladavanje obveznih sadržaja iz nastave hrvatskoga
jezika
 dodatni nastavni plan i program namijenjen darovitim učenicima i
svima koji žele učiti o sadržajima koji nisu obuhvaćeni obveznim
planom i programom

Planiranje obvezatnih sadržaja hrvatskoga jezika u srednjoj školi

U srednjoškolskoj nastavi teme se određuju za svako nastavno područje i to

kriterijima određene struke. Sadržaji se planiraju po tematskim krugovima,
temama i nastavnim jedinicama.

npr. KNJIŽEVNOST

Tematski krug: književnost 16. stoljeća

Tema: Marin Držić

Nastavne jedinice:

1. sat: Život i djelo Marina Držića

2. sat: Komedije M. Držića (Novela od Stanca, Tirena, Skup)

3. sat: Dundo Maroje (interpretacija odlomka). Zaključak.

JEZIK

Tematski krug: stilistika padeža

Tema: vokativ

Nastavna jedinica: Stilska obilježja vokativnih nastavaka u muškom i ženskom

rodu

IZRAŽAVANJE
Tematski krug: pripovijedanje

Tema: dijalog u pripovjednim i dramskim tekstovima

Nastavna jedinica: govorna vježba – dijalog u kratkim pripovjednim tekstovima

s uporabom vlastitih imena u vokativu.

Već se u tom primjeru zapaža načelo koordinacije ili usklađivanja nastavnih

sadržaja književnosti, jezika i izražavanja.

Godišnji se planovi izrađuju i za izbornu nastavu i za slobodne aktivnosti.