ILIJADA

Ilijada je antiki grki ep, a smatra se da joj je autor Homer, starogrki slijepi pjesnik.
Autorstvo je problem o kojem se stalno raspravlja pa je tako ta rasprava dobila ime
homersko pitanje. Neki smatraju da Homer nije mogao biti autor tako opsenog djela nego
da su Ilijada i Odiseja rezultat spajanja vie djela razliitih autora, a drugi tvrde da je Homer
ipak autor i ne dovode u pitanje njegovo postojanje. Ilijada je podijeljena na 24 pjevanja,
pisana heksametrima, a ime je dobila po drugom nazivu za grad Troju. U Ilijadi se opisuje
zadnjih pedesetak dana desetogodinjeg Trojanskog rata izmeu Trojanaca i Grka. Glavni
pokreta radnje je Ahilejeva srdba, Ahilej je bio najvei grki junak pod Trojom, sin kralja
Peleja i boice Tetide. Njegova je srdba usmjerena prema Agamemnonu koji mu je oteo
lijepu slukinju Briseidu. Nakon toga ne eli ratovati, no kada mu Hektor ubije prijatelja
Patrokla, Ahilej se vraa u borbu ponovno prepun srdbe koja ga pokree.

U prvom pjevanju saznajemo da rat traje deset godina i jo nije iznjedrio pobjednika,
ali i da Ahejci umiru od kuge. Uzrok tome je bog Apolon kojega je sveenik Hris zamolio da
kazni Ahejce jer mu ne ele vratiti kerku. Agamemnon saziva narodnu skuptinu na kojoj
saznaje uzrok kuge te odluuje sveeniku vratiti kerku, a u svai s Ahilejem oduzima mu
njegovu slukinju Briseidu. U ovom desetogodinjem ratu, Zeus vrhovni bog bogova i ljudi
bio je na strani Trojanaca za razliku od Here, njegove ene, boice obitelji, koja se udruila s
Atenom i bila na strani Ahejaca. U estom pjevanju Grci pritiskaju Trojance te po nalogu
vraa Helena, Hektor ide u grad da poalje ene u hram na molitvu. Trebaju se moliti boici
Ateni i prinjeti potrebne rtve za pomo u ratu. Poslije toga Hektor ide do svog brata Parisa
ijom je krivnjom zapoeo rat. Naime, Paris je oteo Helenu grkom kralju Menelaju. Hektor
ga kudi jer zbog njega ginu ljudi, a on ne sudjeluje u borbi. Paris prihvaa kritiku i odluuje se
vratiti s bratom na bojite. Hektor i Paris, iako braa, potpuno su suprotne linosti i karakteri.
Helena se u tom susretu obraa Hektoru i moli ga da sjedne govorei mu kako joj je prokleta
sudbina i da je na njih dvoje Zeus nabacio prokletstvo te da e se u budunosti o njima
pjevati pjesme. Hektor Heleni odgovara da je njegova zadaa borba pa makar morao
umrijeti. Nakon toga odlazi do Andromahe, svoje ene, kako bi se oprostio. Pronalazi je na
kuli gdje plae nad sudbinom i govori Hektoru kako e umrijeti od grke ruke u boju, a
ostaviti nju i dijete same, a Hektor joj odgovara da se ne boji smrti nego trenutka kada nju
Grci lie slobode i saznaju da joj je on mu, ali da je njegova obveza ii u rat. Iz ovog pjevanja
moemo zakljuiti da je Hektor pravi junak jer je neustraiv, ali ima u sebi osjeaje ljubavi i
brige prema svojoj eni i sinu koje ostavlja same. U esnaestom pjevanju Ahilejev najbolji
prijatelj Patroklo u suzama moli Ahileja da se vrati jer e izgubiti rat bez njega, Ahilej odbija,
no doputa da Patroklo uzme njegovo oruje i oklop te krene u bitku. Moda e se tako
Trojanci prepasti da je ponovno u ratu najvei grki junak. S Ahilejevim je orujem Patroklo
hrabro vodio Grke u boju, ali nakon tri neuspjena napada na gradske zidine, etvrti put mu
se obrati Apolon i ree mu da bjei jer ni veem junaku Ahileju nije sueno da osvoji Troju.
Na kraju je Patroklo pao od Hektorove ruke. U osamnaestom pjevanju saznajemo da se
Ahilej eli ubiti jer se smatra krivcem za Patroklovu smrt. Sve robinje i njegova majka Tetida
kleknu zajedno s njime i pokuavaju ga sprijeiti u naumu. Tetida mu govori da i njega eka
ista sudbina kao i Hektora, ali da e dobiti novo oruje jer se s njegovim sada Trojanci bore.
Odlazi na Olimp te moli Hefesta na koljenima da napravi novo oruje za Ahileja. Na njezinu
molbu poeo je kovati novi tit koji je imao srebrni remen, a na njemu je bilo pet krugova,
prvi je predstavljao nebeski svod, drugi ivot u gradu, trei ivot na selu, etvrti pastirski ivot
i posljednji peti krug predstavljao je ocena. Homer opisuje kovanje tita dio po dio, opirno i
detaljno. U dvadeset i etvrtom pjevanju saznajemo da je Hektor mrtav i da ga je ubio Ahilej
koji ga je zavezao za kola i mrcvario njegovo tijelo kruei oko Patroklova gropa. Bogovi
odravaju skuptinu na kojoj se vijea treba li predati Hektorovo tijelo. U Hektorovu obranu
stao je Apolon koji govori da je redovito prinosio rtve i molio se, a protiv njega je Hera koja
tvrdi da je obini smrtnik za razliku od Ahileja koji je boanskog podrijetla. Na kraju je
zakljueno da se njegovo tijelo treba vratiti Prijamu, Hektorovu ocu na to i sam Ahilej
pristaje. Prijam dolazi k Ahileju po sinovo tijelo, a pri tom susretu obojica plau, svaki zbog
svojih gubitaka. Kasnije zajedno veeraju, zaboravljajui da su zapravo protivnici, potom
Prijam odlazi s Hektorovim tijelom. Ahilej mu je obeao da ih nee napadati dvanaest dana
dok ne naprave lomau i pokopaju Hektora. Nakon to su to sve napravili i pokopali
Hektorove koste, Iilijada zavrava rijeima: L'jepo se sakupe svi i gozbom se goahu slavnom
Svi u dvorima Zeusu gojenca Prijama kralja. Tako slavljahu oni konjokrote Hektora dau. Iz
ovih primjera vidimo Ahilejevu preobrazbu, od krvnika do suosjeajna ovjeka. U ovom djelu
bogove od ljudi razlikuje besmrtnost i svemonost, ali veinu ostalih karakteristika posjeduju
i jedni drugi, npr. nesavrenost, neslaganje, mrnja, nevjera, itd. Bogovi su zauzeli svoje
strane u ratu pa se zato meusobno prepiru i svaaju. Zapravo, bogovi nisu prikazani previe
udaljenima od obinih ljudi.

Kroz ovo djelo upoznao sam jednu daleku civilizaciju koja nema dodirnih toaka sa
dananjim nainom ivota, ali prijateljski i obiteljski odnosi nisu se promjenili kroz tisue
godina. Njihova kultura i obiaji puno su drugaiji i mogu primjetiti da su im dosta vani, za
razliku od dananjeg vremena gdje se takve stvari i ne cijene previe. Moemo zakljuiti da
se ljudi kroz godine i stoljea mijenjaju, ali da im uvijek trebaju na prvom mjestu biti obitelj,
prijatelji, ast, zahvalnost, briga, portvovnost i sve ono to su vrline jednog ovjeka od
pamtivijeka do danas.