Ilijada (osvrt)

Ilijada je grčki ep iz 8. st. pr. Krista čije se autorstvo pripisuje Homeru. Naslov epa je prema
grčkom nazivu za grad Troju, Ilij. Kako bi suvremeni čitatelj u potpunosti mogao shvatiti radnju,
pogotovo onaj koji se nije susreo s herojskom epskom poezijom, prethodno treba istražiti mitsku
priču o Trojanskom ratu i podsjetiti se na priče o grčkim bogovima koji u radnji Ilijade imaju važnu
ulogu. Homer je za epsko pripovijedanje u heksametrima koristio mitsku podlogu koju su u ono
vrijeme poznavali slušatelji kojima je ep bio prvobitno namijenjen. Bez poznavanja mitologije, teško
je shvatiti tijek radnje ili povezati likove smrtnika i likove bogova.

Herojski epovi, pa tako i ovaj, prikazuju likove izuzetnih pojedinaca, a to su u ovom slučaju
Hektor i Ahilej, smrtnici koji će se u jednom trenutku sukobiti i čije su sudbine tragične. Ahilejeva
srdžba, glavna tema Ilijade, za mene je bila najbolje prikazana jer je utjecala na to da Ahileja i
suvremeni čitatelj doživi kao junaka koji prolazi izazove i kušnje, koji se lomi i koji, nakon što uspije
umiriti svoju ljutnju, postaje nalik običnom, nesavršenom čovjeku poput većine nas. Također, u
današnje vrijeme, kada mediji nameću ideale ljepote, suvremeni mladi čitatelj poput mene može se
zapitati koliko je bila lijepa Helena zbog čije je otmice počeo rat? Zašto je Paris napravio kobnu grešku
zbog koje će i Atena i Hera stati na stranu Grka i pomoći Grcima da osvoje Troju? Helena, pak, za
razliku od Briseide, manje je upečatljiv lik i nekako je u Briseidinoj sjeni. Ona ima posebnu ulogu u
razvoju radnje i utječe, jednako kao i Patroklo, na oblikovanje složenog Ahilejeva karaktera te je
uzrokom njegove srdžbe.

Ep je oblikovan u 24 pjevanja i obuhvaća vrijeme od 51. dana u desetoj, završnoj godini rata.
Čitatelja vraća u neka drevna vremena u kojima su se bogovi poigravali s ljudskim sudbinama, nekad
pomažući, a nekad odmažući smrtnicima. Atena, Apolon, Hera, Afrodita prepuštaju bitku pred Trojom
ljudima, bitka traje punih deset godina, a završava smrću najvećih junaka pod Trojom - najprije
Hektorovom, a potom i Ahilejevom smrću. Paris, s kojim na neki način i započinje priča o Troji, bit će
onaj čija će strijela presuditi najvećem grčkom junaku. Što to znači? Jedan veliki grad zauvijek je
nestao, a svi koji su bili dio priče o padu i nestanku Troje, također su zauvijek ostali obilježeni istom
tom nesrećom. Za mene je ovo još jedna priča o tome kako iz rata nitko ne izlazi bez ožiljaka…