Metodiki i organizacijski oblici radaIzbor ovisi o dobi

uenika, o broju uenika na satu, mjestu rada, karakteru nastavne

jedinice
1.Frontalni rad metodiki organizacijski oblik rada u kojem svi
uenici izvode istu zadau u isto vrijeme pod voenjem i
nadzorom nastavnika. Nastavnik vjebu opisuje, demonstrira, a
zatim svi uenici prelaze na rad. !rednosti su moe se
primjenjivati s uenicima svi" dobni" skupina, u svim
organizacijskim oblicima rada, na svim mjestima za vjebanje,
moe se koristiti u svim dijelovima sata i omoguava izravno
djelovanje na sve uenika. Nedostaci ograniene mogunosti
primjene u slabijim uvjetima rada, ne moe se dovoljno uzeti u
obzir individualne znaajke svakog uenika. #ogu vjebati u
slobodnoj $ormaciji, $ormaciji polukruga, kruga, vrste i kolone.
Naje%e se primjenjuje u uvodnom, pripremnom i zavr%nom
dijelu sata. &reba maksimalno uvaavati uvjete u kojima se
provodi.
'.(rupni oblik rada takav #))* u kojem se tjelesno
vjebanje odvija tako da su sudionici rasporeeni po grupama.
+vaki grupni rad je pogodan za primjenu, a najbolji je onaj uz
pomo kojeg e se najbolje realizirati zadatak. ,enici se nalaze
u odjeljenjima- "eterogena, "omogenizirani i promjenjiva.
.eterogena / $ormiraju se prema spolu, tjelesnoj visini, teini ili
dr. slinom kriteriju uenici su s razliitim sposobnostima ne
prua uvjete za zadovoljenje interesa uenika niti se
zadovoljavaju autentine potrebe uenika, sve se svodi na
prosjek. &akvo vjebanje ne motivira uenike. #oe se provoditi
u radu s mje%ovitim razredom gdje je primarni cilj razvijanje
"umani" odnosa meu spolovima. .omogenizirana $ormiraju
se na osnovi rezultata dobiveni" inicijalnim, tranzitivnim ili
$inalnim provjeravanjem. &rebaju se i mogu $ormirati prema
cilju, i zadaama koje se ele postii na pojedinom satu.
)moguuje vjebanje u uvjetima optimalnog optereenja da
uenici lak%e svladavaju postavljene zadae i bre napreduju.
&rebao bi dominirati u radu. !romjenjiva ili varijabilna
odjeljenja uenici svoji" stalni" odjeljenja u neka druga. Ne
omoguava ni uenicima ni nastavnicima provoenje
kontinuiranog vjebanja, sustavno praenje uenika, registriranje
nji"ova napredovanja, ni trans$ormaciju antropolo%kog statusa
uenika. )djeljenje naje%e mijenjaju najslabiji i najbolji
uenici. )djeljenja mogu $unkcionirati kao stalna, povremena,
promjenjiva i privremena. +talna uenici u svom odjeljenju
vjebaju vi%e sati uzastopno ili dok se ne postigne postavljeni
cilj0 poslije inicijalnog ispitivanja1. !ovremena uenici u svom
odjeljenju vjebaju dok izvode samo odreene motorike
zadae0vjebe na spravama, %portske igre1. !romjenjiva / uenici
se premje%taju iz jednog odjeljenja u drugo zbog izvr%avanja
zadaa primjerene nji"ovim potrebama0glavni 2 dio sata1.
!rivremena traju dugo dok uenik ne sredi dobivene
rezultate0nakon inicijalnog ispitivanja1.
3*ad u parovima podjela razreda na grupe po dva uenika,
svaki par obavlja istu zadau koju je uitelj opisao i
demonstrirao. #oe se primijeniti u svim dijelovima sata, sa
svim dobnim skupinama. #oe biti u obliku suradnje, jedan
uenik uva drugog0asistira ili pomae1, pasivni, polu/aktivni i
aktivni partner0jedan i drugi izvr%avaju zadae1. #ogu se
$ormirati prema spolu, partneri priblino jednake visine, teine,
sposobnosti. !artneri se mogu mijenjati. #oe biti ples u paru,
vuenje, potiskivanje, dodavanje lopte4
3*ad u trojkama #))* kada razred dijelimo na grupe po tri
uenika, svaka trojka radi istodobno na izvr%avanju zadatka.
,itelj najavljuje zadatak, opisuje, demonstrira i trojke rade.
,glavnom se primjenjuje u glavnom 2 dijelu sata. #ogu biti
kompaktne, povremene ili trenutane. Npr. dodavanje lopte,
dizanje i no%enje u troje, elementarne, momadske i %ta$etne
igre.
3*ad u etvorkama podjela razreda na grupe po 5 uenika,
svaka 5 istodobno obavlja iste zadae u skladu s
demonstracijom. #ogu se $ormirati "omogenizirane ili
"eterogene etvorke, mogue i" je provoditi u svim dijelovima
sata. Npr. razni oblici tranja, ope pripremne vjebe sa
spravama, na spravama, elementarne momadske i %ta$etne igre.
*ad u parovima, trojkama i etvorkama moe biti samostalan, u
kombinaciji s drugim #))* ili kao nji"ovi sastavni dijelovi.
3!aralelno odjeljenski oblik rada razred se dijeli na ' ili vi%e
odjeljenja koja istodobno izvode iste zadae. #ogu biti u
$ormaciji kolona ili vrsta %to ovisi o zadai. #oe se izvoditi u
svim dijelovima sata. ,enici promatraju jedan drugog, izvode
vjebu jedan za drugim. Nema mnogo ekanja, postie se visok
intenzitet optereenja na satu, racionalnije se iskori%tava prostor,
sredstva i pomagala, uenici se vi%e osamostaljuju.
3!aralelno izmjenini oblik rada razred dijelimo na 5
odjeljenja, te ' i ' odjeljenja paralelno i istodobno izvode iste
zadae. Nakon odreenog vremena zamjenjuju zadatke,
mijenjaju radna mjesta a zadae su iste 0Npr. voenje lopte, rad
na prei1, samo jedan zadatak je nov. ,itelj moe vi%e pratiti,
usmjeravati i ispravljati, pomagati, nego u pret"odnom obliku
rada. 6rijeme se iskori%tava racionalnije i provodi se u glavnom
2 dijelu sata.
3Izmjenino odjeljenski oblik rada razred se dijeli na ' 5
odjeljenja koja istodobno izvode razliite zadae. Na uiteljev
znak mijenjaju radna mjesta i nastavljaju s radom. #ijenjaju se
dok ne prou sva radna mjesta. 2ko se koristi pri uenju novi"
motoriki" gibanja, nova zadaa se obrauje na samo jednom
radnom mjestu. 2ko se koristi pri ponavljanju sadraja, uitelj je
tamo gdje je najpotrebnije. 7od provjeravanja je tu, a uenici na
ostalim zadacima rade samostalno. !rednosti vea aktivnost
uenika, raznovrsniji rad, bolji uvidi u rad svakog pojedinca,
vea angairanost uenika s obzirom na uvanje i pomaganje,
uinkovitija primjena u slabijim uvjetima.
#ogu se odjeljenja podijeliti i u poluodjeljenja ukoliko je to
potrebno.
3)djeljenski oblik rada s dopunskim vjebama #))* u kojim
se u glavnoj vjebi dodaje dopunska vjeba0npr. kolut naprijed/
sunono preskakivanje kratke vijae1. Nakon glavne vjebe
uenik izvodi dopunsku vjebu i vraa se na mjesto u odjeljenju.
!oveava se aktivnost i optereenje uenika na satu &87. &reba
paziti da je lagana za izvoditi, ne traje dugo, ukoliko je mogue
preklapa se s interesom i eljama uenika. ,potpunjuje utjecaj
glavne vjebe. ,tjecaj dopunske vjebe kompenzirajui,
korigirajui, relaksirajui, utilitaran i kombiniran. Ne preporua
se njezino izvoenje ako je broj uenika malen, napor glavne
vjebe znatniji, karakter vjebe takav da se izvodi brzo i bez
ekanja.
3!aralelno odjeljenski oblik rada s dopunskim vjebama sva
odjeljenja izvode istu vjebu i glavnu i dopunsku0npr. kolut
naprijed iz zaleta i bacanje lopte o zid i "vatanje1
3!aralelno izmjenini oblik rada s dopunskim vjebama
dopunske vjebe se mogu primjenjivati na samo jednom radnom
mjestu ili oba. 2ko je vjebanje na jednom mjestu dinamino i
odvija se bez ekanja, dopunska vjeba nije potrebna jer glavna
vjeba osigurava dovoljno visok intenzitet vjebanja. 2ko je
glavna vjeba statina, dopunska vjeba je potrebna na oba
mjesta.
3Izmjenino odjeljenski oblik rada s dopunskim vjebama
moe se primijeniti na jednom, dva, tri ili na svim radnim
mjestima. 9opunske vjebe treba primjenjivati samo ako
pridonose identi$ikaciji nastavnog procesa.
3*ad u stanicama grupni oblik rada u kojem se razred dijeli na
grupe od dva do tri uenika koji izvode vjebe na vi%e radni"
mjesta, odnosno stanica po unaprijed utvrenom redoslijedu,
trajanje vjebanja ili broju ponavljanja, svaki uenik mora proi
sve stanice. #oe biti :/1' stanica, ovisi o broju uenika,
materijalnim uvjetima rada i o cilju i zadaama koje se ele
ostvariti. !rimarni cilj je usavr%avanje motoriki" znanja i
postignua, moe se koristiti i za pobolj%anje motoriki"
sposobnosti. ,vijek ovisi o cilju i zadaama koje se ele
ostvariti. +tanice se mogu postaviti u obliku kruga, pravokutnika
ili kvadrata. 7raj svake stanice trebaju biti upute i in$ormacije.
,itelj svakako treba kratko objasniti, opisati i demonstrirati
vjebu. +amo jedanput prelaze sva radna mjesta, moe se
provesti samo u glavnom 2 dijelu sata. 1. ,savr%avanje
motoriki" znanja i motoriki" postignua broj stanica ovisi o
sloenosti motoriki" gibanja. 6jebe sloenije manje stanica,
potrebna vea koncentracija. 7oliko puta e uenik ponoviti
vjebu ovisi o broju uenika, karakteru vjebe na svakoj stanici,
vremenu predvienom za svaku vjebu. *ad se moe organizirati
na vi%e naina stanica s jednim radnim mjestom, s dva radna
mjesta, s razliitim brojem radni" mjesta i nejednakim trajanjem
vjebi, zajedniki stanini krug. '. *azvoj motoriki"
sposobnosti na razliitim stanicama se koriste razliitog
intenziteta. !ogodan je za razvoj eksplozivne snage, brzinske
snage, neki" initelja koordinacije, $leksibilnosti i ravnotee.
37runi oblik rada / #))* kojim se postie odreeni cilj
razvoja, podizanja na vi%u razinu motoriki" i $unkcionalni"
sposobnosti. radna mjesta se postavljaju u krugu. 6jeba na
jednoj stanici se ponavlja samo jednom pa se prelazi na sljedeu
stanicu, broj stanica moe biti razliit ovisno o broju uenika,
materijalnim uvjetima rada, cilja i zadaa. + obzirom na broj
stanica razlikujemo mali0 do ; stanica1 i veliki 0vi%e stanica1
krug. !ri $ormiranju kruga, izboru vjebi treba imati na umu cilj
i zadae koje se ele ostvariti, aktualno stanje, autentine
potrebe, karakter vjebi, utjecaj vjebi, doziranje i distribuciju
optereenja. Nakon svake serije vjebanja, slijedi vrijeme
oporavka i odmora, zatim prelaze na sljedeu stanicu.
3*ad na stazi / razred se dijeli u nekoliko grupa koje rade na
svom radnom mjestu / stazi. Izvode iste vjebe na razliitim
spravama i u razliitim uvjetima po unaprijed utvrenom
redoslijedu, svaki uenik prolazi sve vjebe na stazi. +adraj
stie pret"odno svladana motorika gibanja. Izbor vjebi ovisi o
cilju i zadaama koje se ele ostvariti. Nije potrebno planirati
vrijeme za odmor jer se uenici odmaraju kad prou sva radna
mjesta na stazi.
3!oligon prepreka / #))* koji podrazumijeva izvoenje
odreenog broja vjebi u nizu, jedni" iza drugi" na standardnoj
ili improviziranoj stazi prepreka. Naje%e se primjenjuje radi
usavr%avanja motoriki" znanja i podizanje razine motoriki"
postignua. #oe se provoditi tijekom cijele godine. , obzir
dolaze samo pret"odno svladana motorika gibanja ili
jednostavne strukture da bi i" mogli svladati svi uenici bez
te%koa. + obzirom na mjesto izvoenja razlikujemo- poligon
prepreka na otvorenom i zatvorenom prostoru. + obzirom na
$ormiranje, sastavljanje i nain izrade moe biti- prirodni,
umjetni i kombinirani. !rema namjeni mogu biti- poligon
prepreka za opu pripremu, za %portske igre, za motorike
sposobnosti i kompleksni poligon prepreka. !rema broju staza
jednostazne, dvostazne i vi%estazni.
<.Individualni oblik rada / podrazumijeva pojedinanu
komunikaciju, rad uitelja s jednim uenikom. 8bog uvjeta na
&87 nemogue, ali se mogu zadovoljiti individualne potrebe
uenika. !rovodi se individualizirani pristup uenicima. #ora se
utvrditi aktualno stanje antropolo%kog statusa uenika. *azlike
su i u stanju zdravlja uenika. )d uitelja se oekuje da bude
voditelj nastavnog procesa, organizator, savjetnik, pomaga
uenicima, od uenika se oekuje vi%e aktivnosti, inicijative,
samostalnosti. Individualizirani rad podrazumijeva vi%e slobode
u izboru optimalni" puteva i naina, sredstava i speci$ini"
oblika rada, te vi%e odgovornosti uitelja i uenika prema radu i
u tijeku rada.
METODE RADA
#etode su naini rada. *azlikujemo nastavne metode, metode
vjebanja, metode uenja.
1.Nastavne metode / su nain rada u nastavi, izvannastavnim i
izvan%kolskim organizacijskim oblicima rada. !rimjenjuju se
metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracija, metoda
postavljanja i rje%avanja motoriki" zadaa. a1#etoda usmenog
izlaganja / primjenjuju se u svim oblicima rada. #oe biti u
$unkciji- 1. opisivanja / primjenjuju se u poetnoj $azi uenja
motorikog gibanja, '. obja%njavanja / poetna $aza motorikog
gibanja nakon demonstracija ako su potrebne dopunske
in$ormacije o motorikom gibanju, <. korekcije / usmeno
izlaganje nastavnika koje je usmjereno na upozoravanje na
pogre%ke, nji"ove uzroke, te upuivanje na naine nji"ovog
uklanjanja, 5. analize / koristi se u $azi usavr%avanja motoriki"
gibanja. ,smeno izlaganje mora biti kratko, jasno i razumljivo,
rjenik prilagoen djeci, glasno, privlano za uenike
b1#etoda demonstracije / sve %to elimo nauiti uenike
pokazujemo da dobiju vizualnu sliku o motorikom gibanju koje
trebaju nauiti. !rva demonstracija mora biti originalna / bez
prekida, u obliku, brzini, amplitudi i tempu kako se inae izvodi.
9ruga demonstracija / polaganija s naglaskom na one elemente
za koje nastavnik smatra da e uenici tee izvoditi. +vi uenici
moraju dobro vidjeti nastavnika. &rebao bi demonstrirati
nastavnik jer je on strunjak pa bi trebao vjebu pravilno
demonstrirati, uspje%nije, naglasit bitno / uenici stvaraju
pravilne predodbe. !onekad treba ukljuiti uenike / oslobaaju
se pritiska od tzv. te%ki" vjebi i stjeu samopouzdanje /
osamostaljuju se u radu.
c1#etoda postavljanja i rje%avanja motoriki" zadataka / zasniva
se na aktivnosti djece i uenika u procesu usavr%avanja
odreenog motorikog gibanja. )visno o tome kakav je
motoriki zadatak primjenjuju se metode na vi%oj i nioj razini.
Na nioj razini / uenici izvode postavljenu zadau pod tzv.
vlastitom izboru / samostalno i na nain koji njima najbolje
odgovara0 voenje lopta / izbor voenja, smjer kretanja...1 Na
vi%oj razini uz motorika gibanja odreuje se $orma, karakter,
smjer kretanja, trajanje kretanja koje uenici sami rje%avaju po
vlastitom izboru.
'.#etode vjebanja primjenjuju se za razvoj odravanja
razliiti" antropolo%ki" sposobnosti. 9ijeli se na a1#etode
standardno ponavljajueg vjebanja / vjebe se ponavljaju i
izvode bez posebno vani" promjena u strukturi i optereenju.
!rema nainu optereenja razlikujemo- metodu standardno
neprekinutog vjebanja i metodu standardnog isprekinutog
vjebanja.
b1#etode promjenjivog vjebanja obiljeava primjenu razliiti"
vjebi i razliita optereenja. &ijekom vjebanja mijenja se
tempo, brzina, ritam, trajanje rada i optereenje. &oj skupini
metoda pripadaju- 1.metoda promjenjivoga neprekinutog
vjebanja 0 kretanje i to ciklikog karaktera1. '.metoda
promjenjivog isprekidanog vjebanja 0sustavno smjenjivanje
optereenja i stanki1
c1+ituacijska metoda vjebanja primjenjuje se kad je sadraj
organizacijskog oblika rada identian s ciljem natjecanja. =to je
imitacija igre ili natjecanja blia stvarnosti, uinak je bolji.
<.#etode uenja primjenjuju se u realizaciji svi" organizacijski"
oblika. )snovne metode uenja u smislu usvajanja motoriki"
znanja i motoriki" navika su-
a1+intetika metoda uenja smatra se najprirodnijom jer se
pokret ui u cjelini. 9o izraaja dolazi individualnost, primjena u
niim razredima.
b12nalitika metoda uenja pokreti se ue po dijelovima, svaki
dio se posebno ui, a kada se pokreti usvoje prelazi se u nji"ovo
povezivanje u cjelinu.
c17ombinirana metoda uenja primjena sintetike i analitike
metode uenja. !ri uenju pokreta ili kretanja najprije se
primjeni sintetika metoda, a u tijeku rada ako je potrebno
odreeni dio pokreta izvodi se naknadno po analitikoj metodi te
se na kraju pokret izvodi u cjelini.
ODOGJNO OBRAZOVN !RO"E#
)pe znaajke / proces u kojem se utjee na odgoj i obrazovanje
subjekata te nji"ovo tjelesno i du%evno, socijalno i moralno
$ormiranje. + motri%ta kin.)) i organizirani proces utjecaja na
antropolo%ka obiljeja subjekta, zatim organizirani proces uenja
motoriki" gibanja. 7rajnji cilj &87 razviti ljubav i potrebu za
svakodnevnim tjelesnim vjebanjem.
TEORJ#$O%METOD&$ !R#T'! ODGOJNO%
OBRAZOVNOM !RO"E#'
)) je sloen proces i treba se promatrati s razni" gledi%ta- 1.
metodiko/metodolo%ko gledi%te/ radi lak%eg razumijevanja
njegove teorijske osnove prije svega de$inicije, zakonitosti i
kategorija )) procesa u %irem smislu, odnosno nastavnikog
procesa i procesa tjelesnog vjebanja u uem smislu. '. s
antropolo%kog gledi%ta radi boljeg razumijevanja biolo%ke
osnove ovjeka, <. s pedago%kog gledi%ta radi upozavanja sa
zakonitostima i utjecajima )) kojima je izloen uenika
prilikom tjelesnog vjebanja, 5. s dru%tvenog gledi%ta radi
uspje%nijeg razumijevanja )) procesu
NA#TAVN !RO"E#
Nastava / aktivnost koja se odvija sustavno i planski prema
vaeim didaktiko metodikim naelima i u skladu s biolo%kim,
pedago%kim, psi"olo%kim i sociolo%kim za"tjevima suvremene
teorije i prakse kineziolo%ke metodike
)snove nastavnog procesa / subjekti nas.procesa- uenici,
nastavnici, ostali suradnici. ,enik / treba brinuti o
njegovoj emocionalnoj, motorikoj i intelektualnoj autonomiji /
moe samo na temelju uvida u aktualno stanje antropolo%kog
obiljeja. &reba maksimalno uvaavati individualne razlike
meu uenicima, treba uvaavati uenikovo mi%ljenje i stavove.
Nastavnik / najodgovorniji za organizaciju nas.procesa,
provoenje i krajnje uinke / osoba koja uenike motivira na
uenje, pokree i upuuje na rad i red, podupire i utjee na
razvoj antropolo%ki" obiljeja uenika. ,tjee na usmjeravanje
uenika prema samouenju, samokontroli i samoocjenjivanju.
Organizacija i tijek nasta(nog )rocesa
Nastava &87 zbiva se u speci$inim uvjetima, uenici za
vrijeme nastave tek se kreu, cjelokupan rad ima dinamiku, a to
se zbiva u relativno velikom prostoru i rabe se odreena
pomagala, rekviziti. 8ato je dobro planirati sve pojedinosti
nas.procesa. Nastava &87 se svodi na uenje novi", ponavljanje
i usavr%avanje naueni" motoriki" gibanja. ,enicima mora biti
jasan primarni cilj i zadaci koji se ele ostvariti
>tape nas. procesa-
1. !onavljanje pret"odno svladani" motoriki" gibanja kao uvod
i priprema za uenje novog mot.gibanja / traje kratko,
primjenjuje se samo za uenje sloeni" mot.gibanja, osnovne
zadae te etape- neposredne pripreme uenika za rad koji slijedi i
uvoenje i pripremu uenika za uenje novog mot.gibanja
uenje. '.Najavljivanje, opisivanje, demonstracija i obja%njenje
novog mot.gibanja a1Najavljivanje novog zadatka mora biti
glasno i kratko, svr"a najave zadatka je da uenici tono znaju
%to e na tom satu uiti novo, da se upoznaju s elementarnim
in$ormacijama o novom mot.gibanju. b1)pisivanje / uenike
treba upozoriti na sve %to ini osnovnu strukturu mot.gibanja.
2ko je mogue, poeljno je povezati nove in$ormacije s onima
koje su uenicima poznate. c19emonstracija / mora biti izvedena
u konanom obliku, tj.mora biti onako kako se to mot.gibanje
izvodi. !oeljno je isto gibanje demonstrirati s razliiti" strana.
+lijedi d1)bja%njenje / mora biti kratko, jasno, glasno i s
nagla%avanjem onog dijela u mot.gibanju u kojem je do%lo do
odstupanja u osnovnoj strukturi kretanja. <. ,enikovo
izvoenje mot.gibanja / bitno da novo mot.gibanje izvode %to
pravilnije. Individualizacija da od samog poetka, ali na nain da
svi uenici svladavaju osnovne strukture novog mot.gibanja u
uvjetima koji su primjereni uenju tog mot.gibanja.
5.Ispravljanje uenikovi" pogre%aka / najprije treba ispravljati
krupne pogre%ke koje dovode u pitanje osnovnu strukturu
pokreta ili gibanja, zatim male pogre%ke. 2naliza pogre%ke treba
biti usmjerena prema pronalaenju i utvrivanju njezina uzroka,
zatim slijedi utvrivanje putova i postupaka za njezino
ispravljanje. ,eniku treba objasniti, uputiti ga %to treba i na koji
nain raditi da bi ju ispravio. ?. !onavljanje, uvjebavanje,
individualno vjebanje / provodi se radi daljnjeg usavr%avanja
novog mot.gibanja putem njegova vi%estrukog ponavljanja.
)vladati odreena mot.gibanja znai moi ga izvoditi u svakoj
prilici. :.!raenje, provjeravanje i ocjenjivanje / radi dobivanja
povratni" in$ormacija o rezultatima rada i napredovanja uenika
u svladavanju odreenog mot.gibanja, ali i povratne in$ormacije
o svom radu. !rvo je tekue provjeravanje / izvodi se na kraju
glavnom 2 dijela sata, a svodi se na utvrivanje postojeeg
stanja. 8atim tranzitivno provjeravanje / da bi se dobio uvid u
kvalitetu znanja uenika. 6ezano je za re$istiranje,
tj.ocjenjivanje. Nastavnik zatim uenicima daje potpunije
in$ormacije o tome kako je uradio odreeni zadau. +vaka ova
etapa nije sama sebi cilj, nego sve zajedno ine organsku cjelinu.
MJERE MOTVA"JE* #TM'+A"JE MOB+ZA"JE
' TJE$' NA#T,!RO"E#A
#jera motivacije / poticajne mjere bliske dobi sudionika u
nas.procesu.
#jera stimulacije / osobito primjerena verbalna stimulacija.
#oe se poticati "rabriti sudionike nas.procesa, odobravati nain
i postupak nekog uenika, po"valiti i odavati priznanja za uspje"
u radu, upuivati primjedbe ili prijekore za nedolino pona%anje
/ stimulirati uenike na korekciju postupaka. @olje djeluju mjere
stimulacije s pozitivnim predznakom. +nano sredstvo
mobilizacije su javne ocjene rada, postignuti rezultati u nastavi.
#A>*> )+I(,*2NA2 N2+.!*)B>+2- 1. 8dravstveno
"igijenske mjere / briga o zdravlju, ukljuuje u nas.proces samo
zdrave uenike, pripadaju mjere osobne "igijene, "igijene obue
i odjee, "igijensko/te"nika kontrola prostora, opreme, sprava,
pomagala. '.!reventivne mjere / prije nastave, za vrijeme i
nakon nastave. )siguravanje uenika kod osiguravajueg
zavoda. Na poetku %k.g. potrebno je pregledati sve prostorije,
sprave. , tijeku i nakon rada- na nastavi &87 mogu biti samo u
opremi, bez ukrasni" predmeta koji mogu izazvati ozlijede,
ispod sprava postaviti strunjae, za doskoke s vei" visina deblje
spuvaste strunjae, sprave ne postavljati blizu zida, za vrijeme
vjebanja red i disciplina... <.Cuvanje / djelatnost i spremnost
nastavnika ili uenika da pri izvoenju vjebi sauva uenika od
pada. &rebaju biti u stanju pripravnosti, uvanje se primjenjuje
sve dok vjeba nije potpuno svladana. !odrazumijeva
predvianje situacije, brzo reagiranje, veliku koncentraciju. a1
!rovoenje pravodobni" mjera / !rovoenje u
nestandardiziranim uvjetima, tj.provoenje nastave u prirodnim
uvjetima. Neposredno prije uporabe naznaenog prostora i
predmeta treba obvezno provjeriti jesu li s obzirom na sigurnost
pogodni za izvoenje nastave. !rovjeriti sigurnost priruni"
sredstava. b1 6erbalni / doprinos uvanju postie se ako je
opisivanje razumljivo, obja%njenje uvjerljivo i upute za uvanje
temeljite. Nastavnik daje pravodobna upozorenja, uenik moe
verbalno od nastavnika traiti pomo. c1 7onkretna $izika
aktivnost / naje%e je potrebna pri vjebanju na spravama,
vjebaa treba pridravati, odnosno pri padu u"vatiti %to blie
sredi%tu tei%ta tijela. d1 ,z pomo razliiti" pomagala /
strunjae. 5.!omaganje / djelatnost i spremnost nastavnika ili
uenika, a provodi se zato da se uenicima pomogne lak%e
izvoditi neke vjebe ili pokrete. Naini pomaganja- a1 verbalno /
rijeima izraena pomo. +talno bodrenje, neprekidno
opominjanje i upozoravanje uenika moe djelovati negativno.
!omaganje se koristi samo onoliko koliko je potrebno da se
zadaa lak%e izvede. b1 $iziko / potrebno uvijek kad uenik nije
u stanju vjebu privesti kraju. , trenutku svladavanja. c1 sprave
ili rekviziti / treba i" upotrijebiti samo dok uenici ne mogu bez
nji" izvesti odreenu vjebu
!*)(*2#I*2NA>
9e$iniciju i pojam programiranja odreuje struktura nastavnog
predmeta. !rogramiranje podrazumijeva precizno de$iniranje
cilja koji se programom eli ostvariti, utvrivanje uvjeta i
postupaka njegove realizacije i istodobno mogunost veri$ikacije
stupnja u kojem se program ostvario. !ojam programiranja
sadri odgovore na < osnovna pitanja- %to se programom eli
ostvariti, na koji nain se to eli postii i u kojoj mjeri se
programirano realiziralo, tj.kakvi su uinci programa.
)pa obiljeja programiranja / )) proces e provodi planski,
racionalno, organizirano i sigurno. Nastavni sadraji su u
slubenom programu strukturirani po nas.cjelinama. !redloeni
sadraji imaju orijentacijski karakter. )peracionalizacija
programa podrazumijeva izradu- a1(lobalnog programa / ini
repertoar odgovarajui" sadraja rasporeeni" na nas.teme i
cjeline. Izbor i vrednovanje nas.cjelina i nas.tema sastavnice su
tog programa. b1)perativnog programa / sadrajna
konkretizacija globalnog programa, dobra osnovica za izradu
izvedbenog programa. +vodi se na sastavljanje nas.jedinica za
svaki sat. c1 Izvedbenog programa / speci$ina konkretizacija
onog djela koji se odnosi na odreenu "omogeniziranu skupinu
koji joj pripada. +astavni dio tog programa je odreivanje
odgovarajui" sadraja, doziranje, distribucija i kontrola
optereenja.
>tape programiranja
1.etapa / eksplicitno de$iniranje cilja programa. *ealna situacija
moe utjecati na promjenu cilja programa. Nuno je uzeti u obzir
i bitno sagledati spol uenika, zdrastveno stanje, rezultate
konanog provjeravanja, rezultate inicijalnog provjeravanja,
nastavni plan i program &87, pre$erencije uenika prema
odreenim sadrajima, materijalne uvjete rada i speci$inosti
sredije u kojoj se %kola nalazi
'.etapa / treba
odabrati sadraje, vrednovati sadraje i distribuciju sadraja.
Nastavne cjeline / sastavni dijelovi nas.programa, ine i"
sadraji koji pripadaju istim mot.strukturama0"odanje i tranje1.
Nastavne teme / sadrajnim odreenjem izvedbene iz
nas.cjeline, po opsegu sadraja su ue od nas.cjelina. Nastavna
jedinica / opseg sadraja koji se odreuje na samo jednom satu /
odnosi se na glavni 2 dio / moe sadravati ' ili vi%e nas.tema1
!ri izboru nas.cjeline moramo paziti na materijalne uvjete rada.
Nas. cjeline vrednuju se s obzirom na vrijednost nji"ova utjecaja
na osobine i sposobnosti. 2ko za neku nas.cjelinu nemamo
uvjete, treba ju zamijeniti s nas.cjelinom koja ima isti ili slian
utjecaj na organizam. 2ko za neku nas.temu nemamo uvjete,
neemo uzeti ju uzeti u obzir ili emo ju zamijeniti drugom
nas.temom slinom po strukturi kretanja.
6rednovanje nas.tema / odreivanje broja ponavljanja ili
$rekvencija svakoj nas.temi. &reba utvrditi koliko e se puta
pojedina nas.tema ponoviti tijekom %k.god. )visi o-
zdravstvenom stanju uenika, dobivenim rezultatima inicijalnog
provjeravanja, o korisnosti svake nas.teme, predznanju uenika,
sloenosti nas. temi...
+astavljanje nas.jedinice / ovisi o razredu, dobi uenika. 1.razred
/ ' nas. teme, '.razredu / '/<, <.razred / <, 5.razred / </5
nas.teme. 1. nastavna jedinica ne moe sadravati samo jednu
nas.temu jer ne bi zadovoljila osnovne metodike principe,
osnovna metodika naela ni vaee zakonitosti procesa
tjelesnog vjebanja.
Nas.jedinice treba sastaviti za itavu %k.g. / treba voditi brigu o
nji"ovoj korisnosti, posebno obzirom na rezultate inicijalnog
provjeravanja. 6alja procijeniti koliko je potrebno vremena,
broja ponavljanja da uenici usvoje nas.temu. Nas.jedinice treba
sastavljati od jednostavniji" prema sloenijim, teim. =to
svestraniji utjecaj tjelesnog vjebanja na organizam uenika,
raznovrsnost, uzeti u obzir konkretne materijalne uvjete rada i
klimatske uvjete u kojima se %kola nalazi, za slabije uvjete
sastaviti dvostruku nas.jedinicu.
<.etapa / odreivanje volumena optereenja, organizacija tog
procesa / metodiki organizacijski oblici rada, metode rada,
metodiki postupci. 6olumen optereenja ovisi o cilju koji se eli
programom ostvariti i o aktualnom stanju antropolo%kog statusa
uenika. @Itko je stalno nadzirati utjecaj razliiti" vrsta procesa
vjebanja. )snovni kriterij za izbor met.organizacijski" oblika
rada, metoda i postupaka su- cilj programa, aktualno stanje
uenika i konkretni uvjeti rada.
5.etapa / kontinuirano praenje, provjeravanje te analiziranje
in$ormacija o tijeku i uincima tjelesnog vjebanja odnosno
programa. +talno praenje putem pozitivni" provjeravanja,
pratiti stanja antropolo%ki" obiljeja tijekom itave %k.g.
#otorika postignua provjeravati periodiko. 8avr%no
provjeravanje / sagledavanje ukupni" rezultata rada, kao
orijentacijska vrijednost. )dg. u zajednici s drugim predmetima,
nedjeljiv dio cjelokupna )) rada, plana i programa %kole i u
situaciji koja je sama po sebi odgojna.
!RREMANJE NA#TAV$A DNEVNA !R!REMA
!ripremanje nastavnika za sat &87- 11!osredno/poinje s
planiranjem ili programiranjem na samom poetku %k.g.
!olazi%te mora biti jasno de$iniranje cilja, zatim zadaa koje se
ele ostvariti i izvr%iti iz programa izbor sadraja uz pomo koji"
treba realizirati postavljene ciljeve i zadae. '1Neposredno/
obu"vaa teorijsko pripremanje, metodiko i organizacijsko
pripremanje. !ripremanje za svaki sat, nastavnik treba imati na
umu mjesto i ulogu tog sata u odnosu prema satovima koji su
pret"odili i koji slijede. a1&eorijsko pripremanje nastavnik
mora vladati nas.jedinicom, mora teorijski poznavati
nas.sadraje, svaku vjebu, nain izvoenja, nji"ov utjecaj na
organizam. b1#etodiko pripremanje jedan od osnovni" uvjeta
za met.pripremanje je analiza pret"odnog sata da bi se utvrdilo
trebaju li korekcije na satu za koji se priprema i radi povratne
in$ormacije o realizaciji tog sata. &reba utvrditi jesu li ostvareni
cilj i zadae, jesu li izabrane metode, nas.sredstva... 9e$inirati
cilj nastavnik treba tono znati %to eli postii na tom satu.
,tvrditi antropolo%ke, obrazovne i odgojne zadae. !otvrivanja
sadraja za glavni 2 dio sata treba voditi rauna o principu
postupnosti, svestranosti, raznovrsnosti. +amo 1 nas.tema moe
biti nova, ostale poznate. )dluiti se za optimalne metodike
postupke te koji e se metodiki organizacijski oblik rada
primijeniti na konkretnom satu te metode rade koje su
najprimjerenije na odreenom satu. Nastavnik treba misliti na tip
sata, trajanje pojedini" dijelova. c1)rganizacijsko pripremanje
nastavnik treba imati u vidu mjesto rada. &u se ubraja i
pripremanje sprava i pomagala. &o pripremanje podrazumijeva
kontrolu nji"ove ispravnosti ali i dono%enje i odno%enje
vjebanog prostora to obavljaju uenici. Isto vrijedi za
vizualna, auditivna kada su potrebna na satu. 7ao i prikladna
odjea i obua za nastavnika i uenike. d1)sobno pripremanje
tjelesna priprema odnosi se na praktina znanja i nastavnikovu
tjelesnu spremu i psi"iku pripremu pripremljenost nastavnika
motiviran za rad, raspoloen, spreman za komunikaciju i
odgovore na pitanja. 9nevna priprema za sat &87 zavr%na $aza
pripremanja nastavnika za sat. #odel dnevne pripreme u
zaglavlju sadri te"nike podatke- naziv %kole, ime i prezime
nastavnika, razred, nadnevak, mjesto, broj nas.jedinice. 8atim
struktura i trajanje sata tono navoenje sadraja koji se
planiraju ostvariti u svakom dijelu sata. +lijedi cilj koji se eli
ostvariti na konkretnom satu. )dreuje se %to se eli postii na
odreenom satu i objektivne mogunosti da se to ostvari. +lijede
antropolo%ke, obrazovne i odgojne zadae. 8atim nastavna
sredstva i pomagala.
!ra-enje* )ro(jera(anje i ocjenji(anje
6aljan sustav praenja, provjeravanja i ocjenjivanja je onaj
kojemu je cilj unaprjeivanje zdravlja najmlai" i mladi",
optimalan razvoj nji"ovi" osobina i sposobnosti, usvajanje
teorijski" znanja vani" u svakodnevnom ivotu i urgentnim
situacijama, pobolj%anje nji"ovi" motoriki" dostignua i
osiguravanje primjereni" odgojni" uinaka. ,enika treba stalno
provjeravati i davati mu povratnu in$ormaciju o tome kako su
ostvarili sve zadae &87/a. inicijalnim provjeravanjem na
poetku godine objektivno se utvrdi aktualno stanje
antropolo%kog statusa svakog uenika te se postavlja dijagnoza
trenutnog stanja.
!raenje i provjeravanje/ provodi se tijekom cijele godine da bi
bilo sustavno. *ealnost praenja i provjeravanja treba temeljiti
na stvarnim potrebama uenika. )bjektivnost praenja i
provjeravanja se osniva na za"tjevu da se dobije odgovor kako
su uenici realizirali programske zadae i kakvi su uinci
programa, odnosno programiranja.
6rste provjeravanja-
a1inicijalno ili pret"odno/ radi utvrivanja postojeeg stanja,
provodi se na poetku godine. )bu"vaaju se antropolo%ke
znaajke, motorike sposobnosti i $unkcionalne sposobnosti te
motorika znanja i postignua.
b1tekue provjeravanje/ na satovima obrade novog sadraja radi
dobivanja in$ormacije o stupnju svladanosti novog motorikog
gibanja
c1tranzitivno ili periodino provjeravanje/ provodi se da bi se
utvrdilo u kojem se opsegu program ostvaruje u trenutku
provoenja tog provjeravanja. &reba dobiti povratne in$ormacije
o- dinamici ostvarenja programski" zadaa za svakog uenika i
za razred u cjeliniD je li do%lo i do kakvi" je promjena do%lo kod
uenikaD kakva je razina nji"ova motorikog znanja i motoriki"
postignua, kakvi su odgojni rezultati rada i dr.
d1$inalno ili zavr%no provjeravanje/ provjerava se na kraju
odreenog razdoblja. Bilj je da se utvrdi u kojem je opsegu
realiziran program i kakvi su njegovi uinci. #otorika znanja i
postignua ne treba se obu"vatiti $inalnim provjeravanjem
ukoliko se provjeravalo tijekom itave godine.
#etode provjeravanja/ potrebno i" je primjenjivati planski,
sukcesivno ili struno
a1metoda promatranja/osnovni uvjet je se promatranje odvija
prema utvrenom kriteriju, odnosno normama i standardima. 9a
bi promatranje bilo %to djelotvornije, prije promatranja treba
de$inirati cilj promatranja, utvrditi vrijeme i nain promatranja te
izraditi ljestvicu vrijednosti0subjektivna procjena i ocjena, npr.
motorikog gibanja1. &reba li uenika aktivno ukljuiti u
promatranje ili ne ovisi o cilju koji se eli postii primjenom te
metode.
b1metoda mjerenja/precizno se utvruju individualne znaajke,
osobine i sposobnosti uenika, stanje i razina nji"ovi"
motoriki" postignua. Nastavniku omoguuje lak%u i uspje%niju
izradu programa, praenje njegove realizacije te pouzdaniju
kontrolu i dobivanje objektivniji" in$ormacija o uincima
provedbe programa.
c1metoda ankete/ provodi se radi utvrivanja stavova i interesa
uenika, anketa uenicima mora biti jasna/ ovisi i vrijednost
odgovora.
+adraj praenja i provjeravanja/ nastavniku mora osiguravati
potpun i objektivan uvid u stanje antropolo%kog statusa uenika i
na temelju toga izradu programa rada sukladno autentinim
potrebama uenika. ,enicima treba omoguavati povratne
in$ormacije o djelotvornosti procesa tjelesnog vjebanja. &reba
pratiti- a1zdravstveno stanje/ inicijalno stanje na poetku godine
od zdravstvene ustanove, zatim uitelj treba pratiti promjene
zdravstvenog stanja i reagirati na nji", te i" upisivati u rubriku
zapaanja o uenikuD b1antropolo%ka obiljeja/ smatraju se
organizirani sustavi svi" osobina, sposobnosti te motoriki"
in$ormacija i nji"ovi meusobni odnosi. ,brajaju se
antropometrijske, mor$olo%ke znaajke, motorike, $unkcionalne
i kognitivne sposobnosti, kognitivne osobine i socijalni status.
!rvo se obavi inicijalno provjeravanje, zatim se antropolo%ka
obiljeja trebaju provjeravati tijekom cijele godine, a na kraju
slijedi zavr%no provjeravanje, trebaju se obu"vatiti i
antropolo%ke znaajke 0rast i razvoj1 te motorike sposobnosti
0razvoj osobina i sposobnosti1 i $unkcionalne sposobnosti
0koordinacija $unkcije organski" sustava1.D c1motorika znanja/
stupanj usvojenosti pojedini" motoriki" struktura koje mogu
biti na razliitim razinama, na ta znanja se moe utjecati
primjerenim vjebanjem ili ponavljanjem odreeni" struktura
kretanja sve dok se znanje ne usvoji na odreenoj razini, stjeu
se iskljuivo vjebanjem. 9ijele se na biotika motorika znanja
i socijalna motorika znanja.D d1motorika postignua su sprega
motoriki" znanja i motoriki" sposobnosti, a izraavaju se
putem sposobnosti uenika da i" u konkretnoj motorikoj
aktivnosti povee i maksimalno iskoristi radi postizanja %to
boljeg rezultata. +vode se na postizanje maE. uinka u pojedinim
motorikim aktivnostima, svr"a nji"ova provjeravanja je utvrditi
potencijalne mogunosti uenika u pojedinim nastavnim
cjelinama.D e1odgojni rezultati rada/ osnovni uvjet je dobro
organiziran rad, sustavno praenje i provjeravanje odgojni"
rezultata u tijeku itave %kolske godine i nji"ovo objektivno
vrednovanje. )dgoj uenika je planska, sustavna i smi%ljena
aktivnost svakog nastavnika.
)rganizacija provjeravanja/ posebno se odnosi na inicijalno i
$inalno provjeravanje/ vano da u %to kraem vremenu dobiju %to
vi%e pouzdani" in$ormacija o uenicima/ vrlo uspje%no
provjeravanje koje nastavnik provodi uz pomo uenika.
Nastavnik upozna uenike s ciljem i nainom provjeravanja,
te"nikom ispunjavanja i voenja evidencijske liste. )rganizacija
i provedba se vr%i tako da se opi%e i demonstrira zadaa na
svakom radnom mjestu, nakon toga se dolazi na provjeravanje
uenika, uenici potom nakon svake zavr%ene zadae rezultat
upisuju u evidencijsku listu, a nakon zavr%enog mjerenja
nastavnik provjerava upisane podatke radi dobivanja povratne
in$ormacije. &ekue provjeravanje nastavnik provodi sam.
)cjenjivanje/ postupak kojim se na ugovoreni nain izraava
uspje" uenika ili ocjenjivanje uenika je postupak kojim se na
nain utvren propisima prati njegov odgojno/ obrazovni razvoj
i odreuje razina koju je u tome dostigao. 6anost i uloga
ocjenjivanja/ ocjena mora biti objektivan prikaz uenikove
&87./ mora biti zasnovano na sustavnom, svestranom, planskom
i objektivnom praenju i provjeravanju.
6rste ocjenjivanja/ 1.pret"odno ocjenjivanje/ inicijalno
ocjenjivanje, na poetku da se utvrdi stanje uenikovi"
sposobnostiD '.tekue ocjenjivanje/ vezano za tekue
provjeravanje/ svr"a je da se uenicima skrene pozornost na
pogrje%ke ili istakne nji"ov dobar radD <.periodino ocjenjivanje/
provodi se u takvim vremenskim intervalima u kojima su prema
saznanju ili pretpostavci uenici svladali planom i programom
odreeni nastavni sadrajD 5.zavr%no ocjenjivanje/ na kraju
odreenog perioda, tom ocjenom uitelj treba izraziti svoj sud o
cjelokupnom uenikovom napretku tijekom godine.
Naela ocjenjivanja/ ocjenjivanje mora biti individualno,
svestrano0obu"vatiti sve zadae1, sustavno0provoditi planski i
kontinuirano1, realno0odraz stvarnog stanja1,
pravedno0povjerenje izmeu uitelja i uenika1, javno0ocjena
javna i dostupna uenicima1.
+adraj ocjenjivanja/ treba uzeti u obzir- zdravstveno stanje,
antropolo%ka obiljeja, motoriko znanje i postignua, odgojne
uinke rada
Naini ocjenjivanja- brojano, opisno i kombinirano
&e"nike ocjenjivanja- treba uzeti u obzir- zdravstveno stanje,
antropolo%ka obiljeja, motoriko znanje i postignua, odgojne
uinke rada
=kolska dokumentacija- )pa 0dnevnik, imenik, dnevna
priprema1 i +peci$ina 0pregled rada i evidencijska lista1