Dveri Rijeci 5 - Prirucnik Za Ucitelje PDF

• NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû•
DVERI RIJEýI
Priruþnik za uþiteljice/uþitelje hrvatskoga jezika za peti razred osnovne škole
(uz DVERI RIJEýI, þitanku hrvatskoga jezika za peti razred osnovne škole)
1
Poštovane uþiteljice i uþitelji hrvatskoga jezika!
Priruþnik koji držite u ruci na osobit je naþin nastao davno prije negoli se i rodila ideja o
þitankama. Zapravo, ovaj je priruþnik nastajao zauzetim radom s uþenicima, nuÿenjem
tema, sadržaja i zadataka koje smo smatrali bitnima osobito u odgojnom radu s djecom.
Bilježile smo i skupljale sve što smo zamijetile:
- osluškivanjem njihovih želja
- praüenjem njihovih potreba
- promatranjem njihovih reakcija uoþavanjem njihovih zapažanja
- provjeravanjem njihovih moguünosti
- upoznavanjem njihovih dosega
- razumijevanjem njihovih poteškoüa
- usvajanjem njihovih prijedloga
- odgovaranjem na njihova pitanja
- spremnošüu na izazove koje oni postavljaju
- stalnom zaþuÿenošüu nad djeþjom potrebom za ljepotom, nad njihovim
prepoznavanjem istine, nad njihovim traganjem za pravdom, nad njihovom
spremnošüu na dobrotu
- ushiüenjem nad njihovim poetskim i proznim, dramskim i govorniþkim,
filmskim, likovnim i mnogobrojnim drugim stvaralaþkim sklonostima…
Nastajao je ovaj priruþnik i na mnogobrojnim predavanjima i radionicama u kojima su

sudjelovali (poneke i vodili) njegove autorice i autori: stvarao se i oblikovao dugim
razgovorima, promišljanjima, preispitivanjima i provjerama. Mnoge su naše vrijedne
kolegice i kolege sudjelovali u njegovoj izradi svojim primjedbama, sugestijama, idejama
iznesenim u razgovoru s nama. Štoviše, mnogi roditelji naših uþenika – znanstvenici,
književnici, ljudi iz razliþitih kulturnih ustanova naše zemlje rado su se odazvali svakoj našoj
molbi i priskoþili nam u pomoü dobrim savjetima. Ovaj priruþnik nije zbirka priprava za
nastavu, on je zbirka ideja i naþina na koji se nastava hrvatskoga jezika (u velikome svome
dijelu) može izvesti, i to ne obuhvaüajuüi samo dio koji se odnosi na književnost nego i
dijelove nastave izražavanja i stvaranja, medijske kulture, opüe kulture te nudeüi mnoštvo
predložaka za slovniþko gradivo hrvatskoga jezika.
ýitanke koje prate naši priruþnici nude temeljne životne vrednote: ljubav, istinu,
dobrotu u tekstovima hrvatskih i svjetskih pisaca, tekstovima u kojima se nalaze i svi
obrazovni sadržaji propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U njima su
zastupljeni sadržaji koji obuhvaüaju zbilju od usko osobnoga do opüenitoga, od kuünog
praga do svemirskih prostranstava, od ljubavi prema zaviþaju do skrbi za planet, od želje
za vlastitim boljitkom do poštivanja ljudskih prava.
Želja nam je pomoüi djeci da odrastu u jasnije odreÿenim vrijednostima, da uþeüi jezik i
književnost, uþe o sebi i o svijetu, da to uþenje bude ispunjeno vedrinom, humorom,
radošüu, a da se – pritom – ne bježi od tzv. velikih, ozbiljnih tema (napuštenost, invalidnost,
bolest, smrt, agresivnost, ekologija, odgoj za drugog, ljudska prava…) na naþin koji djeca
mogu prihvatiti i razumjeti.
Želimo kulturu i umjetnost svoje zemlje i svoga naroda prikazati, shvatiti i usvojiti kao
osobnu iskaznicu jer je Hrvatska stoljeüima opstojala mnogo više zahvaljujuüi
samosvojnosti kulture, naporom, željom i stvaranjem umjetniþkih djela negoli politiþkim
okolnostima (stoga iskljuþivo politiþke osobe i ideje nemaju mjesta ni u þitankama ni u
priruþnicima).
2
Tekstovi u þitankama i priruþnicima nastoje obuhvatiti sve vidove kulture: globalne,

regionalne, urbane, ruralne, lokalne. Raznovrsnošüu sadržaja želimo saþuvati i njegovati
individualnost u nuÿenju i primanju tekstova, u ostvarivanju i rastu uþenikove i uþiteljeve
osobnosti.
Nastojali smo saþuvati i naglasiti nacionalnu, generacijsku i spolnu specifiþnost, ali im
se nismo željele podrediti.
Želja nam je da s našim priruþnikom doista gradite ne samo svoje nastavne sate, nego
i susrete sa svojim uþenicima (su)djelujuüi tako u izgradnji boljega svijeta jer dobar svijet
þine samo dobri ljudi. Vjerujemo da je graÿenje dobrog i plemenitog svijeta duboka þežnja
svakoga þovjeka, a mi uþiteljice i uþitelji upravo iz takve zadaüe crpimo snagu, radost i
vjeru u ovaj teški i lijepi posao jer toliko smo još dobra ostali dužni onima koji idu, onima
koji su otišli pred nama. Toliko smo još dobra ostali dužni onima s kojima idemo,
naraštajima koji slijede. Uistinu, toliko smo još dobra, zauzetosti za dobro dužni sebi
samima.
3
KAKO ûETE SE SLUŽITI OVIM PRIRUýNIKOM?
Ovaj priruþnik sadrži:

1. Opširne i bogate upute za interpretaciju svake nastavne jedinice.
Poþesto se nude i alternativni metodiþki sustavi, a time i alternativne
interpretacije. Uþitelj(ica) ih ne treba (niti može) slijediti doslovno.
Odabirat üe ih prema svojim potrebama (odnosno ciljevima i zadacima
koje želi ostvariti) te znaþajkama odjela kojemu predaje.
2. Godišnji raspored rada po mjesecima.
3. Znaþajne datume u školskoj godini koji se mogu aktualizirati nastavnim
procesom.
4. Tipove metodiþkih sustava i osnovne korake u njihovu ostvarivanju.
5. Obrazac priprave koji uþitelj(ica) popunjava vrlo jednostavno, na
temelju svojih iskustava s ovim priruþnikom.
6. Ispite znanja iz književnosti s bodovnim ljestvicama.
7. Razliþite dodatke (upute za lektiru, radne listiüe, upute za vježbe
þitanja, izražajnog govorenja, novinske isjeþke, uþeniþke radove i
sliþno).
8. Popis struþne literature.
Raspored sadržaja svake nastavne jedinice ureÿen je ovako:
Naslov nastavne jedinice Ispod naslova nastavne jedinice u pravilu se

napominje ili navodi iskustvo uþitelja koji su to
književno djelo provjeravali sa svojim uþenicima.
Metodiþki sustav Uz uobiþajeni i najþešüi, interpretacijsko-

analitiþki, metodiþki sustav nerijetko su ponuÿeni
i drugi sustavi. Ukoliko je rijeþ o kakvom sustavu
kojim se dosad niste služili, dobro je pažljivo
prouþiti tijek sata i zadatke/ciljeve koji se takvim
sustavom mogu ili trebaju postiüi.
Zadaci i ciljevi Ovdje je uþitelji(ca)ma ponuÿeno obilje zadataka i

a) obrazovni ciljeva, na njima je da izaberu one koje žele i
b) funkcionalni mogu postiüi. U odgojnim smo ciljevima
c) odgojni naglašavali þlanke konvencija Ujedinjenih naroda,
i to Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o
pravima þovjeka.
4
Didaktiþka artikulacija sata Uz jednu motivaciju koja je u þitanci, u priruþniku

a) motivacija se nude dvije ili tri motivacije, nerijetko þetiri.
b) vrsta artikulacije Iskustvo u mentorstvu studentima kroatistike
c) sinteza pokazalo je da je poþetnicima vrlo teško odrediti
d) izražavanje i stvaranje motivaciju, a naše višegodišnje
(petnaestogodišnje, dvadesetogodišnje, itd.)
iskustvo kaže da katkad þovjek ostane bez prave
ideje i da je osvježenje dobrodošlo. Ovisno o
metodiþkom sustavu koji smo izabrali, središnji
dio didaktiþke artikulacije može biti:
interpretacija u užem smislu, stvaranje
problemske situacije, uspostavljanje meditativnog
ozraþja i sl. To je uvijek jasno navedeno u
priruþniku. Naravno, uþiteljici/uþitelju ostaje puna
sloboda izmjene, dopune ili kombiniranja
elemenata. To üe uvijek ovisiti o osobi
uþiteljice/uþitelja i znaþajkama uþenika u odjelu.
Zadaci za izražavanje i stvaranje potiþu
kreativnost i znatiželju uþenika. Zanimljivi su kao
povod pismenim sastavcima ili raspravama.
Njihova složenost uvjetovana je dobi uþenika i
njihovim interesima.
Aktualizacija Sukladno dobi uþenika aktualizirali smo odreÿeni

dio u tijeku nastavnog procesa. Aktualizacija
katkad može poslužiti i kao uporišna toþka u
interpretaciji ili problemskom pristupu.
Integracija Navedena su ostala podruþja hrvatskoga jezika

(pravopis, pravogovor, slovnica, medijska kultura)
koja su u izrazitom suodnosu s nastavnom
jedinicom iz književnosti.
Korelacija Navedeni su predmeti koji su u nekom suodnosu
(korelaciji) s nastavnom jedinicom. Trebali bi se
shvatiti kao uputa za razgovor s predmetnim
uþiteljem/uþiteljicom navedenoga predmeta.
Zanimljivosti Ovaj je dio namijenjen uþitelji(ca)ma koji svojim

uþenicima hotimice proširuju vidike i znanja koja
nisu uvijek usko vezana uz njihov predmet.
Iskusniji üe uþitelji i uþiteljice poþesto ovdje
pronaüi kakav podatak ili poslovicu koja može biti
efektna sinteza ili ideja, naslov pismenoga
sastavka, motivacija ili problemsko pitanje.
Struþna literatura Ovdje je navedena usko struþna literatura koja se
tiþe samo odreÿene nastavne jedinice. Popis
struþne metodiþke literature na kraju je priruþnika.
5
METODIýKI SUSTAVI/PRISTUPI U NASTAVI KNJIŽEVNOSTI

U priruþnicima za þitanke Dveri rijeþi služili smo se razliþitim metodiþkim pristupima. Njih je
ponajveüma odreÿivala uobiþajena praksa, ali i naša specifiþna iskustva s uþenicima i polaznicima
literarnih radionica tijekom proteklih godina. Naime, provjeravali smo recepciju veüeg dijela tekstova iz
þitanaka, stoga üete u priruþniku naiüi na naša neposredna iskustva i savjete koji su proistekli iz njih.
Navodeüi vam, poštovane kolegice i kolege, metodiþke pristupe, nipošto ih ne uvjetujemo ili
ograniþavamo, nudimo vam ih kao podsjetnik odreÿenih koraka ili stupnjeva pri ostvarivanju nastavne
jedince po zamisli u priruþniku. Uvjereni smo da ih vi možete nadopuniti, promijeniti ili zamijeniti svojim
iskustvom i znanjem.
1. INTERPRETACIJSKO-ANALITIýKI
1. motivacija (doživljajna); 2. najava teksta i njegova lokalizacija; 3. interpretacijsko þitanje

teksta; 4. emocionalno-intelektualna stanka; 5. izražavanje prvih dojmova; 6. interpretacija u
užem smislu; 7. sinteza; 8. aktualizacija; 9. zadaci za samostalan rad
2. PROBLEMSKO-STVARALAýKI
1. najava teksta i provjera dosadašnje recepcije; 2. susret s tekstom; 3. stvaranje problemske

situacije; 4. izdvajanje i preciziranje problema; 5. naznake uputa za rješavanje problema; 6.
pojedinaþno i skupno rješavanje problema; 7. rezultati – priopüavanje i korekcije; 8. sinteza; 9.
aktualizacija
3. MEDITACIJSKO-STVARALAýKI
1. duševno-tjelesna priprema s najavom teksta; 2. prvi meditativni susret s tekstom; 3.

meditativno poniranje u slojeve teksta; 4. stvaralaþko izražavanje; 5. meÿusobna komunikacija;
6. sinteza; 7. aktualizacija
4. KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI
1. najava teme; 2. uspostavljanje pojmovno–informacijskih veza; 3. izlaganje; 4. heuristiþki

razgovor; 5. sinteza ; 6. aktualizacija
5. INTEGRACIJSKO-TERAPIJSKI
1. najava glavne svrhe i naþina susreta; 2. osvješüivanje „doživljaja sebe”; 3. najava teksta i prvi
susret s njim; 4. izražavanje dojmova i doživljaja; 5. dublje poniranje u književni tekst; 6.
izražavanje vlastitog iskustva u dodiru s tekstom; 7. razmjena iskustva i njihovo vrednovanje; 8.
sinteza; 9. aktualizacija
6
Uþiteljski poziv i poslanje sadrži niz istoznaþnosti priroÿenih roditeljskom

pozivu i poslanju. I kao što se nužno dogaÿa da je istinski roditelj istodobno i
uþitelj, tako je i istinski uþitelj, u vrlo odreÿenom smislu, istodobno i roditelj.
Pouþavati dijete znaþi zapoþinjati jednu nesluüenu povijest. U vremenu silnih i
silovitih promjena, u vremenu kad se svijet naoþigled zgušnjava, prostor slobode i
osobnog neshvatljivo i bolno smanjuje, i pouþavanje stjeþe novo znaþenje, zatjeþe
se pred novim zahtjevnostima. Naime, mnogo toga što se u školi uþi, veü üe sutra
biti zastarjelo i zaboravljeno (ako veü i danas nije). Mnogo toga oko þega se i
uþitelji i uþenici trude, sutra više neüe biti vrijedno pozornosti.
Zbog toga biva sve važnije da uþitelji pouþavaju svoje uþenike svojom
ljudskošüu. Da ih upuüuju na staze þovjeþnosti i srþanosti. Da im uþine razložnom
potrebu zauzimanja za vrijednosti koje traju. Da im otvore dušu da uvijek i u
svemu mogu prepoznati nadu koja üe otvarati nove svjetove posred svijeta koji
sve više guši.
Postoji nešto što uþenici ne zaboravljaju!
Oni nikad ne zaboravljaju ljudskost, srþanost i srdaþnost svojih uþitelja. Ne
zaboravljaju njihovu dobrohotnu zahtjevnost i njihovu toplinu, bila ona vidljiva i
površnom oku ili prikrivena. Ne zaboravljaju ozraþje vedrine koja su širili. Ne
zaboravljaju pouzdanje svojih uþitelja kojim su ih oni ispraüali u život, pouzdanje u
kojem je bila punina sigurnosti da üe sve biti dobro i da nema niþega što bi
þovjeku moglo toliko nauditi da ne nastavi svoj životni hod uspravan. I, ma što bilo,
ostaje im neupitan sustav vrijednosti koje su im uþitelji svojom plemenitom
osobnošüu i djelovanjem svjedoþili.
7
RIJEýI
Zlata Kolariü-Kišur
Napomena: Ovaj tekst stavljen je kao uvod u þitanku, u þudesan umjetniþke

rijeþi. Predlažemo da njime uvedete uþenike u razumijevanje pjesniþke rijeþi, da
im nenametljivo pokažete da i oni mogu (trebaju i jesu) biti sustvaratelji
umjetniþkog teksta svojim razumijevanjem rijeþi. Dakle, uþitelj bi trebao
pripremiti sat sveþanosti rijeþi: njenih znaþenja, odziva i doziva. Ovim se satom
može potaknuti otvaranje uþenika rijeþi i njihova zaþuÿenost nad rijeþju. Ovaj
sat mogao bi im pokazati da üe sati hrvatskoga jezika, posebice sati književnosti
biti poziv na istraživanje i osluškivanje rijeþi, i to rijeþi njima bliskih, njima
dragih i razumljivih. Sama ilustracija pruža mnoštvo poticaja za razgovor
(þuvanje rijeþi, prenošenje rijeþi, znaþenja rijeþi, zvuk i izgled rijeþi - oblik slova
…).
METODIýKI SUSTAV
a) meditacijsko-stvaralaþki
b) interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi
a) funkcionalni zadaci i ciljevi
Poticanje emocionalnih i intelektualnih aktivnosti slušanjem, þitanjem i

razumijevanjem (razmatranjem) pjesme.
Poticanje doživljajno-spoznajnih procesa u razliþitim oblicima književne
komunikacije, istraživanje individualnog i kolektivnog doživljaja književnog
djela.
Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja,
stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja
umjetniþkoga djela.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost.
Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta.
Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre
rijeþima).
Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme (forme).
Otkrivanje dubljih slojeva pjesme.
Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske (razliþite od svakodnevne)
stvarnosti.
a) obrazovni zadaci
Književnost je umjetnost rijeþi.

8
b) odgojni zadaci
Jezik je kljuþ srcu. (azerbejdžanska)

Kakvo srce, takav jezik. (þeška)
Njegovan jeziþni izraz odraz je „higijene” uma, duha.
Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku, njegovanje poštovanja prema
drugim jezicima i njihovim govornicima.
Razvijanje i njegovanje kulture rijeþi, osjetljivosti za rijeþ, osvješüivanje
iskonske snage rijeþi!
KOPD UN-a þl. 8.
Dijete ima pravo na oþuvanje vlastite osobnosti, u što su ukljuþeni narodnost, ime i
obiteljski
odnosi kakvi su priznati zakonom.
Voli svoj zaviþaj, svoj govor i svoj jezik, svoj narod: upoznaj njegovu prošlost, njegove
ljepote,
njegove znamenite ljude, njegove posebnosti. Sve to i tebe þini vrijednim, posebnim,
drugaþijim.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Izaberi tri rijeþi kojima üeš se predstaviti, ne spomenuvši svoje ime (neka
jedna rijeþ bude imenica, druga pridjev, a treüa glagol)! Napiši ih u
bilježnicu. Razmisli kako üeš objasniti zašto si odabrao/odabrala baš te tri
rijeþi! Što one govore o tebi?
b) Zamisli tri pojma (imenice) koje ti predstavljaju nešto lijepo, dobro, drago ili
blisko! Napiši ih u bilježnicu! Sad svaku rijeþ (svaki pojam) predstavi malim
crtežom, skicom, znakom… Je li to jednostavno? Može li se svaka rijeþ
„nacrtati”? Je li svaka rijeþ dobro „nacrtana” (primjerice, uz rijeþ ljubav djeca
nacrtaju srce, što je simbol ljubavi, ali ne odgovara doslovnom znaþenju
rijeþi, ili uz rijeþ svjetlost nacrtaju sunce ili žarulju)?
2.a) stvaranje meditacijskog ozraþja:

Sam izbor motivacije (one u þitanci ili jedne od ponuÿenih) unekoliko üe
usmjeriti tijek nastavnog sata. Iskustvo s ovakvim motivacijama pokazalo je da
se uþenici veoma lako „otvore”i zainteresiraju za rijeþi koje su sami predložili i
koje su odabrali drugi. Žele podijeliti svoja iskustva, þesto su zaþuÿeni nad
onim što su spontano otkrili ili rekli o sebi. Uþitelj üe usmjeravati njihove izjave
prema najavi pjesme. Istaknut üe njihovu otvorenost rijeþima, pohvaliti njihovo
stvaralaštvo i „napraviti” sveþanu tišinu (zamolit üe uþenike za baš takvu tišinu)
kako bi mogao interpretacijski proþitati pjesmu! Potom se mogu slijediti pitanja i
prijedlozi u þitanci! Cilj je ovoga sata osvijetliti rijeþ sa svih njenih strana:
svakodnevnu, doslovnu, prenesenu, lijepu, toplu, hladnu… Uvesti uþenike u
svijet književnog stvaralaštva koje poþiva upravo na þudesnoj snazi i ljepoti
rijeþi, u našem sluþaju – hrvatske rijeþi! Rijeþi koja je skrivena u mnogim svojim
znaþenjima upravo u uþenicima.
9
2.b) interpretacija u užem smislu:

Dobra priprema za ovaj tekst jest druga inaþica motivacije, navedena u ovom
priruþniku. Njome üe se uþenici zorno uvjeriti u mnogoznaþnost rijeþi. Nakon
interpretacijskog þitanja pjesme, ponudite im vježbu kojom üe nam se osvijetliti
djetetov unutarnji svijet, kojom üemo spoznati širinu i dubinu (katkad i smjer)
njegovih asocijacija i njegova rjeþnika.
Nadopuni niz rijeþima:
a) vedrima – ljeto, morski zrak…
b) lepršavim – ptice, leptiri…
c) lakim – perce, pahulja…
d) od kojih se ljudi razblaže i smiješe – bilo mi je lijepo s tobom, ispriþaj mi
to još jednom…
e) teškim – ne dolazi, ostavi me…
f) tvrdim kao kamen – bježi, gubi se…
g) koje nanose bol – ne vjerujem ti, stidi se, ne valjaš…
h) i ostave na srcu ožiljak i znamen – nikad se neüeš popraviti, neüe od
tebe biti ništa…
i) nježnim – dijete moje, sreüice…
j) toplim – doÿi bliže, pecivo…
k) blagim– rosa, dlan…
l) koje nas usreüuju – razumijem te, ti mi puno znaþiš…
m) koje nas smiruju – zagrljaj, ne boj se…
n) koje nas i u tuzi tješe – s tobom sam, vjerujem ti…
o) duhovitim – šala, vic…
Može se dogoditi da u nizu pronaÿemo rijeþ ili sintagmu koja ne odgovara
sadržajnom ili asocijacijskom sloju poþetne rijeþi, no trebamo dati priliku djetetu
da to objasni. To se može uþiniti tako da ga upitamo za objašnjenje, ali bolji je
naþin da ga potaknemo da piše o tome. Ne treba isticati da je sve ono što
dijete napiše njegovo viÿenje i njegov svijet koji uþitelj treba poštivati u najveüoj
mjeri (þak i kad ga ne razumije). Ne možemo oþekivati da üe dijete ove dobi
nanizati sve rijeþi koje su prenesenog znaþenja. ýesto üe se dogoditi da dijete
rijeþ shvati doslovno (topla rijeþ – pecivo, sunce…). Meÿutim i takva rijeþ, na
neki naþin, odgovara nizu. Dakako, možemo ih poticati da navedu dvije, tri
rijeþi prenesenog znaþenja i dvije, tri doslovnoga znaþenja.
Ovakva se pismena vježba može organizirati tako da se uþenicima podijele
listiüi s tekstom ove vježbe ili da se napiše na prozirnicu i zajedniþki popunjava.
Oba naþina imaju svoje prednosti: pri prvom üemo dobiti osobnu leksiþku kartu
djeteta, a pri drugome bogat niz meÿusobnih asocijacija, reakcija i poticaja. U
svakom sluþaju, nakon provedene vježbe uþenicima se može dati da se,
obogaüeni zajedniþkim iskustvom rijeþi i njezina asocijacijskog raspona,
pismeno izraze.
3. izražavanje i stvaranje:
Objasni poslovice: Porani mišlju, a okasni rijeþju i neüeš se pokajati. Ispeci pa
reci. Reci gori lijepo i gora üe ti odvratiti lijepo. Rijeþ je hodalica. Proþitajte tekst
Mladi glazbari i usporedite rijeþi koje nemaju znaþenje (gungun…) s onim
znaþenjima ili rijeþima na koje vas podsjeüaju.
10
4. aktualizacija:
Vježba pogodna za postizanje boljeg ozraþja u razrednoj zajednici. Dade li se
kao domaüa zadaüa (da tražene rijeþi napišu flomasterima na papiriüe),
uþenicima se može reüi da donesu veliki papir na koji üe lijepiti svoje papiriüe s
najpogodnijim rijeþima u za to predviÿeni dio (a, b, c, d). Napravite popis rijeþi u
svome odjelu:
a) rijeþi za poþetak dana, poþetak rada…
b) rijeþi kojima üete se obraüati jedni drugima s uvažavanjem, bliskošüu…
c) rijeþi kojima üe biti zabranjen ulaz u odjel…
d) rijeþi za sutrašnji dan…
8. rujna – Svjetski dan borbe protiv nepismenosti
23. rujna – Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine
5. listopada – Svjetski dan uþitelja
15. listopada – 15. studenog – Mjesec knjige
22. veljaþe – Katedra sv. Petra – Dan tiskanja Misala po zakonu rimskoga
dvora – prve hrv. tiskane knjige; Dan Nacionalne i sveuþilišne
knjižnice u Zagrebu
2. travnja – Svjetski dan djeþje knjige
22. travnja – Dan hrvatske knjige; Dan Društva hrvatskih književnika
23. travnja – Svjetski dan knjige i autorskih prava
integracija
Vrste rijeþi. Službe rijeþi. Pismeno i usmeno izražavanje.
korelacija
Sat razrednika. Svi predmeti – rijeþi po kojima prepoznajemo nastavne predmete.
zanimljivosti
Podrijetlo rijeþi rijeþ.

Rijeþ je vezana za temeljnu korijensku rijeþ – reüi, koja je po svojoj osnovici
praslavenska i sveslavenska i crkvenostaroslavenska: *rekti, rešti (rekon) u
znaþenju latinskoga dicere. Duljenjem korijena nastaje rêk – rijek; te rijeþ, dok je
daljnji prijevojni oblik – rok.
Sama rijêþ znaþi:
- verbum, Word, Wort, logos
- stvar (lat. res)
- Sin Božji (logos)
Korijen *(w)rek u srodstvu sa sanskrtskom – racayati (dovršen, naþinjen,
uobliþen), te njemaþkim rechnen (raþunati, brojiti, odreÿivati). U glavnim
indoeuropskim jezicima za pojam rijeþi imamo ove oblike:
- grþki: rêma, léksis, épos
11
latinski: verbum, vôx

talijanski: parola
španjolski: palabra
francuski: parole, mot
danski, švedski, norveški: ord
njemaþki: Wort
engleski: Word
starocrkvenoslavenski: glagolju, slovo, reþ
þeški, poljski, ruski: slovo.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
12
KAD MOJA MAJKA GOVORI

Marinko Kovaþeviü
Napomena: Uþitelj se može odluþiti za jeziþno-poetsku motivaciju: samostalno

stvaranje usporedaba kojima uþenici nadograÿuju zadanu sintaktiþku strukturu
Majþin je govor kao... ili Majþine su rijeþi kao... Stvaranje vlastite usporedbe probudit
üe stvaralaþki duh i pokrenuti postupak zamišljanja pa üe tako unaprijed biti
olakšan put za kasnije primanje pjesme. Uþitelj üe, pak, dobiti dragocjenu sliku o
lirskom i emotivnom senzibilitetu uþenika. Napisane usporedbe uþenici (ne svi) i
þitaju.
METODIýKI SUSTAV
interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti fantazijskoga mišljenja: zamišljanja vizualnih,

auditivnih i olfaktivnih elemenata.
Razvijanje sposobnosti asocijacijskoga mišljenja.
Razvijanje sposobnosti þitanja u sebi i uživljavanja u pjesmu.
Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja.
Razvijanje sposobnosti pismenoga stvaralaþkog izražavanja.
Razvijanje sposobnosti usmenoga izražavanja dojmova i prosudba o pjesmi.
Razvijanje jeziþne kreativnosti.
Razvijanje sposobnosti racionalnog mišljenja na predmetno-sadržajnom sloju
pjesniþkog djela.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma.
Pjesniþka slika.
Epitet.
Motiv. Ritam pjesme. Nejednaka duljina stiha.
Raspoloženje osjeüaji i misli.
Dvostih. Trostih. ýetverostih.
Za one koji žele i mogu više:

ŠESTEROSTIH.
KONTRAST. METAFORA. ASONANCA. ALITERACIJA. POLISINDET.
13
ANAFORA. OPKORAýENJE. SUPROTNOST. PONAVLJANJE.

EKSPRESIVNA VRIJEDNOST GLAGOLSKIH OBLIKA.
c) odgojni zadaci
Osjeüajna vezanost majke i djeteta. Majku treba poštovati, ona je simbol

nježnosti, dobrote, ljubavi, brige, nesebiþnosti, požrtvovnosti. O njoj ovisi hoüe
li oni divni darovi koje krije djetinja duša procvjetati ili üe uvenuti. O nebu i o
majci nikad ne govorimo dovoljno dobro. (indijska)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj uþenicima ponudi LEKSIýKI NIZ koji se sastoji od pomiješanih toplih
rijeþi iz pjesme (majka, trešnje, jagode, cvijet, sunce) i hladnih rijeþi uljeza
(tama, hladnoüa, mrak, bol, praznina), a uþenici iz tog niza biraju rijeþi koje
bi željeli pronaüi u pjesmi. Nakon þitanja leksiþkih nizova slijedi najava
pjesme. U susretu s pjesmom moguü je efekt zaþudnosti kad uþenici otkriju
da se iste rijeþi nalaze u pjesmi.
b). Napišite asocijacijski niz rijeþi uz rijeþ majka! Na što te sve podsjeüa ta
rijeþ? Koje slike ona pobuÿuje u tebi? Koje ti zvukove doþarava? Kakvo
raspoloženje izaziva? Kojim te osjeüajima ispunjava veü sama pomisao na
majku?
c) Uþenici mogu izvesti prizor iz svakodnevnoga života u kojem likovi MAJKA i
KûI ili MAJKA i SIN doþaravaju situaciju u kojoj üe biti naglašene majþine
rijeþi/poruke upuüene djetetu. Može se doþarati i kakva druga situacija koja
se uþenicima uþini prikladnom i zgodnom: npr. razgovor nakon majþina
povratka s roditeljskog sastanka, tj. situacija u kojoj majka napada, ali isto
tako i situacija u kojoj majka tješi sina ili küer nakon nekog neuspjeha.
2. interpretacija u užem smislu:

Pjesniku su zamirisale, obojile se i procvjetale majþine rijeþi. Objasnite!
Dokažite da je pjesnik majci uzvratio istom mjerom jer su takvi i stihovi koje joj
posveüuje?
Obrazložite svoj odgovor!
Uþenici mogu napraviti komparaciju izmeÿu pjesniþkih slika u pjesmi i jednog
obraÿenog pripovjednog teksta koji koordinira s pjesmom na tematsko-idejnoj
osnovici.
Razviti treüu motivaciju u dijaloškom obliku, kao dramski prizor.
4. aktualizacija:
2. nedjelja u svibnju – Majþin dan
KOPD-a UN-a þl. 9.
Dijete ima pravo na održavanje osobnih odnosa s oba roditelja, na neposredne doticaje
s njima,
bez obzira na meÿusobnu odvojenost roditelja.
Potrebna ti je majþina i oþeva ljubav, majþina i oþeva skrb – ti si þudesno
nastao/nastala iz
14
njihove ljubavi, þak i kad su tvoji roditelji rastavljeni ili kad ih nema, grije te i prati njihova
ljubav. Poštuj svoje roditelje, þak i kad uoþavaš neke njihove propuste i neke njihove
mane, budi uvjeren/uvjerena da te oni vole, da üe te uvijek voljeti. Poštuj oca i majku da
dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji.
integracija
Slovnica: jednoznaþnost i višeznaþnost rijeþi (pravo i preneseno znaþenje).
Opisivanje.
Medijska kultura – dramski odgoj
korelacija
Engleski jezik (Family and friends in action – Obitelj i prijatelji u akciji).
Likovna kultura. Glazbena kultura. Vjeronauk.
zanimljivosti
Hrvatski pisac Fran Mažuraniü napisao je crticu Majka. Slovenski pisac Ivan
Cankar pisao je lirski intonirane pripovijetke o majci
(Zastidio se majke, Šalica kave i druge). Toplinu i nježnost prema majci iskazao
je u svom djelu i jedan drugi slovenski pisac – Prežihov Voranc (Ĉurÿice).
15
SUDAC
Rabindranath Tagore
Napomena: Ovaj tekst djeci je vrlo poticajan kad treba osvijestiti snagu njihove
veze s roditeljima. Naime, interpretirajuüi ovaj tekst zajedno s roditeljima (v.
zadatak u Pokušaj i ti u þitanci), puno smo se puta osvjedoþili da su djeca/uþenici
bili iznenaÿeni jer su roditelji bili ganuti ovim tekstom, a djeca ganuta roditeljskim
osjeüajima. O tome su rado svjedoþila na satu izražavanja i stvaranja iznoseüi
svoja iskustva. S druge strane, poþesto bi roditelji komentirali ovakav naþin rada s
djecom radujuüi mu se i pristajuüi na uvlaþenje u nastavni proces. Tekst je vrlo
pogodan kao poticaj za izražavanje i stvaranje prigodom Majþina dana, pisanja
pisma roditeljima, itd.
METODIýKI SUSTAV
a) interpretacijsko-analitiþki
b) meditacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi

Preoblikovanje uþenikovog spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin.
Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje opüeljudska moralna naþela.
Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika.
Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja.
Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja.
Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti racionalnog stvaralaþkog mišljenja na predmetno-
-sadržajnom sloju pjesme.
Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja.
b) obrazovni zadaci
Pjesma u prozi. Poslovica/posloviþnost izraza. Retoriþko pitanje.

16
c) odgojni zadaci
Osvješüivanje uloge obitelji u životu svakoga þovjeka, posebice svakoga

djeteta.
Svaki þlan obitelji ima obveze prema drugim þlanovima obitelji, ovisno o
ulozi drugoga þlana (poštivati starije, biti strpljiv s mlaÿima, suosjeüanje,
spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist zajednice…).
Razvijanje suosjeüanja prema djeci bez obitelji ili djeci okrnjene obitelji.
Njegovanje i poticanje osjeüaja empatije prema svima kojima su potrebni
pomoü i razumijevanje.
Poticanje na aktivnu i stvaralaþku ulogu maštanja u planiranju buduünosti
vlastitoga života.
Upoznavanje posebnosti djetinjstva u odnosu na odraslu dob (manja
odgovornost za vlastite þine, površinsko gledanje na zbilju, nerazumijevanje
uzroka i posljedica, itd.).
Roditelji su vrijedni najveüe ljubavi, njihovu ljubav možemo vratiti samo
svojom ljubavlju prema njima i svemu što nas okružuje.
Roditelji ljube svoju djecu više no što djeca ljube roditelje. (korejska)
/ kad tuku, majþine su ruke mekane. (þeška)
Majþina se nježnost stalno obnavlja. (francuska)
Bog nije mogao biti svugdje, pa je stvorio majke. (židovska)
Nad sunašcem ni svitlosti, a nad majku ni milosti.
Majþina ljubav, ditinje veselje.
KOPD UN-a þl. 5.
Roditelji imaju prava i dužnost da usmjeravaju i vode dijete prema njegovim razvojnim
sposobnostima. To isto vrijedi i za þlanove proširene obitelji, kako predviÿaju mjesni
obiþaji. Poštuj svoje roditelje i budi im poslušan, oni te vode pravim putem – koji nije
uvijek lagan ni jednostavan - da bi i ti postao/postala osobom koja üe znati odabrati
prave vrijednosti i stvarati bolji svijet.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Zamislite osobu koja je osmo dijete od þetrnaestoro djece u obitelji. Kakav
üe roditelj, po vašem mišljenju, biti ta osoba? Je li važan odgoj u obitelji?
b) Što znate o djeþjim pravima? Imaju li djeca dužnosti prema roditeljima i
obitelji?

Za interpretacijsko-analitiþki sustav dovoljno je pratiti pitanja iz þitanke, a u
meditacijsko-stvaralaþkom sustavu dobro je krenuti od zadataka u Pokušaj i ti,
tj. uputiti uþenike da im roditelji proþitaju i komentiraju tekst. U razgovoru s
uþenicima osvijestit üemo im þinjenicu da roditelji bezuvjetno vole djecu. Vole ih
unaprijed! To se može dopunjavanjem reþenica (koje možemo dati na radnom
listiüu ili grafoprozirnici).
Iako moji roditelji nisu znali da üu biti_______________________, oni me vole.

(navedi jednu svoju malu manu)
To zakljuþujem po________________________________________.
(navedi neku lijepu gestu svojih roditelja)
17
Znam da je moja majka/moj otac zabrinut kad______________________, ipak i

(opiši izraz lica ili držanje tijela)
tada mi ona/on_____________________________________.
(navedi što majka/otac þine ili kažu)
Kad zagrlim svoju majku/svoga oca, želim joj/mu, zapravo, reüi
(napiši što ti prvo padne na um)
(Dalje nastaviti prema stanju u odjelu; potrebno je voditi raþuna o obiteljskoj

situaciji svakoga djeteta.)
Bogaüenje rjeþnika: stvaranje antonimskih parova (mislene imenice): lijenost -
marljivost, dobrota – zloüa, ljubaznost – namrgoÿenost, uslužnost –
neuslužnost, pristojnost – nepristojnost.
Napravite zakonik o obitelji i odnosima u njoj: napišite što sve treba svaki þlan
obitelji, što sve ne treba þiniti þlan obitelji te kazne za prekršaje! Kasnije
prepišite najbolje zakone i najprikladnije kazne na veliki papir i ukrasite njime
uþionicu. Neka se zakonik sveþano proþita na roditeljskom sastanku! (Npr.
Svaki je þlan obitelji dužan pokazati ljubaznost u ophoÿenju: ljubazno prihvatiti
ili ljubazno odbiti! Potrebno je reüi jednu lijepu rijeþ svojim roditeljima gledajuüi
ih u oþi, barem jednom dnevno! Tko zaboravi uputiti barem jednu lijepu rijeþ ili
iskren osmijeh, neka sam iznese smeüe toga dana ili se ponudi da üe oprati
posuÿe!)
4. aktualizacija:
Koji bi naslovi mogli stajati povrh ovoga teksta? Ponuditi uþenicima poslovice o
roditeljima (odgojni zadaci) i djeci pa neka izaberu jednu od njih i pismeno
obrazlože svoj odgovor.
Povezati s izražavanjem i stvaranjem!
24. rujna – Svjetski dan zdravog srca (Iako se ovim spomendanom misli na
medicinsko znaþenjsko polje, može se o srcu govoriti i u
prenesenom znaþenju, osobito o zdravom srcu.)
3. listopada – Meÿunarodni dan djece/Djeþji dan
20. studenog – Svjetski dan djeteta
20. ožujka – Dan borbe protiv rasne diskriminacije ili 8.travnja – Svjetski dan
Roma (osobito ako se povede razgovor o ilustraciji, npr. koje su
rase þovjek i dijete na slici, kojem narodu pripadaju i sl.).
druga nedjelja u svibnju – Majþin dan
15. svibnja – Meÿunarodni dan obitelji
4. lipnja – Meÿunarodni dan nevine djece – žrtava agresije
integracija
Tekst se može usporediti sa svim tekstovima u prvom dijelu þitanke, uzmu li se
postupno jedan za drugim, tada drugi tekst možemo obraditi meditacijsko-
stvaralaþki, tj. ovaj tekst uzeti za ishodište u promišljanju odnosa s roditeljima ili
obitelju.
18
korelacija
Vjeronauk: Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji.
zanimljivosti
Indija je zemlja raznolike i bogate kulture. Evo nekih vrsta pisama kojima se
piše u Indiji: devanagari, burmanski, kanarski, makassar, javanski, gujarati,
gurmukhi, tamilski.
Najznaþajnije Tagoreove pjesme napisane su na bengalskom jeziku.
Indija je domovina velikih književnih djela, epova Mahabharata (10. st. do 4. st.
prije Krista, govori o junaþkim podvizima, mitovima i legendama) i Ramayana
(4. st. prije Krista).
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
19
DJETINJSTVO
Tin Kolumbiü
Napomena: Uvoÿenjem uþenika u zanimljiv tip zadataka s kojima üe se susresti u

ovoj nastavnoj jedinici (kompariranje književnog teksta i likovnog djela) ostvaruje
se nastava utemeljena na naþelima korelacije meÿu umjetnostima i uspostavlja
moguünost otkrivanja specifiþnih obilježja razliþitih umjetnosti - uþenik
produbljuje svoje spoznavanje izmeÿu književnog i likovnog djela ne ulazeüi dublje
u otkrivanje složenih odnosa meÿu umjetnostima za što je potrebno više literarnog
i likovnog znanja i iskustva.
METODIýKI SUSTAV
b) korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi
Poticanje na aktivnu i stvaralaþku ulogu maštanja. Razvijanje sposobnosti

usmenoga izražavanja dojmova i prosudba o proþitanom tekstu.
Osposobljavanje uþenika za izvanliterarno percipiranje djela. Razvijanje
sposobnosti estetskog senzibiliteta, stvaralaþke imaginacije i kreativnosti.
Razvijanje uþenikove osjetljivosti na izazov književnog djela i njegove unutarnje
pokretljivosti za ostala umjetniþka podruþja. Razvijanje sposobnosti
kompariranja proznoga teksta i umjetniþke, likovne ilustracije. Razvijanje
sposobnosti komuniciranja s likovnim djelom. Izazivanje asocijacija, poticanje
na razmišljanje. Razvijanje sposobnosti samostalnog pismenog izražavanja.
b) obrazovni zadaci
Tema, fabula, glavna misao. Kratka priþa. Pripovijedanje u 1. licu.

Karakterizacija likova. Slikovitost opisa. Deminutivi. Dijalog. Za one koji
mogu i žele više: retrospekcija.
c) odgojni zadaci
Poticanje i evociranje sjeüanja na vlastito rano djetinjstvo radi uoþavanja

razvoja i razvojnih promjena (tjelesnih i duhovnih).
20
Majka je vrijedna najveüe ljubavi, njenu ljubav možemo vratiti samo svojom
ljubavlju.
Preambula KOPD UN-a:
U svim zemljama svijeta i u svim društvima svijeta ima djece koja vrlo teško žive te je
takvoj djeci potrebno pružiti najveüu moguüu pozornost.
Budi osjetljiv/osjetljiva na onu djecu koja nemaju sve što ti imaš: roditelje, dom, vlastite
igraþke i vlastiti prostor, slobodno vrijeme, ureÿenu školu, vršnjake s kojima se možeš
igrati, džeparac koji možeš štedjeti ili potrošiti. (Ovdje neka djeca sama navode ono što
imaju oni, a nemaju djeca u nerazvijenome svijetu ili njihovi siromašni susjedi. Dobro je
navoditi ih da navode nematerijalne vrijednosti, npr. mir, vrijeme za igru, dobre uþitelje.)
Pokaži drugima i sebi da znaš cijeniti prave vrijednosti, bez obzira na vidljive razlike
izmeÿu tebe i onih koji imaju manje od tebe.
KOPD UN-a þl. 27.
1. Države ugovornice priznaju svakome djetetu pravo na standard življenja primjeren
djetetovu tjelesnom, duševnom, duhovnom, üudorednom i društvenom razvoju.
Roditelj(i) ili ostale osobe odgovorne za dijete prvenstveno su odgovorne osigurati,
unutar svojih sposobnosti i novþanih moguünosti, životne uvjete nužne za djetetov
razvoj.
Za standard djetetova življena najvažnija je jasno iskazana i vidljivo življena roditeljska
ljubav i skrb. Da bi roditelji mogli svojoj djeci pružiti visok standard, potrebno je da imaju
strpljivu i poslušnu djecu s kojom üe se dogovarati oko svega što je potrebno tjelesnom,
duševnom, duhovnom, üudorednom i društvenom razvoju djece.
Razmišljaš li o naþinu svoga života: imaš li zahvalnosti za topli dom, omiljenu knjigu ili
igraþku, udoban naslonjaþ, svoju postelju, svoju sobu. Koliko su roditelji trebali raditi da
ti to namijene? Imaš li prava stalno tražiti nove zabave, nove igrice, nove stvari? Znaš li
pouzdano da ti je to što želiš nužno za razvoj? Hoüeš li nakon toga bolje uþiti, biti bolji
prema ukuüanima, biti pametniji, mudriji?
Ovdje je dobro osvrnuti se na potrošaþki mentalitet, konzumizam, reklamne kampanje,
niz potrošaþkih histerija: Tamagochi, Pokemonmanija, mobiteli, romobili, pomodne
sitnice – gdje su nakon nekoliko godina?
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jeste li pravili ili još pravite igraþke od papira? Koje? Kako? S kim?
(Umjesto razgovora uþitelj se s uþenicima može dogovoriti da donesu ranije
napravljene igraþke od papira.)
b) Dozovite u sjeüanje miris (trave, biljke, cvijeta, voüa, þaja, kolaþa, kruha)
koji u vama izaziva asocijacije i tako vas vraüa u trenutke veü proživljenog
vremena. Koji je to miris? S kojom ga osobom povezujete? Kako i zašto?

Napišite sve rijeþi koje vam padaju na pamet kad pomislite na ognjište i kruh!
Razmislite i o prenesenom znaþenju rijeþi ognjište. Što je vaše ognjište?
Pronaÿite dijelove teksta:
a) u kojima je naglašena radnja (epski dijelovi)
b) u kojima su istaknuti osjeüaji (lirski dijelovi).
21
a) Napiši imena predmeta koji uzmiþu ili su veü uzmakli pred upotrebom novih i
modernijih zamjena.
b) Napiši nekoliko rijeþi koje se danas sve više gube i nestaju iz govora (pitaj
starije ako ne možeš sam). Usporedi te rijeþi s njihovim novim imenima.
Olovkom u boji podcrtaj rijeþ za koju smatraš da je slikovitija i da toþnije
odreÿuje i imenuje predmet ili pojavu.
4. aktualizacija:
16. listopada – Svjetski dan hrane – Dan kruha
1.- 7. listopada – Dani kruha i zahvalnosti za plodove prirode
Kakvo djetinjstvo smatrate sretnim? Mora li sretno djetinjstvo nužno biti i
bogato djetinjstvo? Navedite primjer:
a) bogatog i nesretnog
b) siromašnog i sretnog djetinjstva.
integracija
Provjera usvojenosti. Stvaralaþko prepriþavanje.
korelacija
Povijest (Egipat, dar Nila). Sat razrednika. Priroda.

Engleski jezik (An apple a day - Jedna jabuka na dan (spominje se i kruh)).
zanimljivosti
Bosiljak je ljekovita i zaþinska biljka, omiljena kuhinjska mirodija. Veoma je osjetljiv

na niske temperature. Poznavali su ga i stari Egipüani, o þemu svjedoþe njegovi
ostaci pronaÿeni u grobnicama egipatskih piramida.
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
22
TATA NEMA VREMENA

Mladen Bjažiü
Napomena: Pjesma pogodna kako za upoznavanje uþenika i njihovih obiteljskih

okolnosti na poþetku školske godine, tako i za upoznavanje uþenika s Konvencijom
o pravima djeteta. U drugom sluþaju može biti polazištem za raspravu ili
uspješnom završnicom razmatranju o obitelji i njezinoj ulozi.
METODIýKI SUSTAV
b) problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja.
b) obrazovni zadaci:
Ponavljanje. Šaljiva lirska pjesma. Tema. Ideja. Vezani stih. Deseterac.

ýetverostih – katren.
c) odgojni zadaci
KOPD UN-a þl. 9.

s njima, bez obzira na meÿusobnu odvojenost roditelja.
Potrebna ti je majþina i oþeva ljubav, majþina i oþeva skrb – ti si þudesno nastao/nastala
iz njihove ljubavi, þak i kad su tvoji roditelji rastavljeni ili kad ih nema, grije te i prati
njihova ljubav. Poštuj svoje roditelje, þak i kad uoþavaš neke njihove propuste i neke
njihove mane, budi uvjeren/uvjerena da te oni vole, da üe te uvijek voljeti. Pokaži svojim
roditeljima da cijeniš i trebaš njihovu ljubav, njihovu pažnju, njihovo vrijeme provedeno s
tobom. Važnost obiteljskoga zajedništva. Životinje „prijatelji” ne mogu biti nadomjestak
obiteljskom druženju. Trebamo pronaüi vremena za svoje bližnje.
Osamljenost može biti problemi djeteta, ne samo odraslih.
Pozitivan odnos prema životinjama – kuünim ljubimcima.
23
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Imaš li kuünoga ljubimca? Kojeg? Kako si ga dobila/dobio?
b) Sjeti se situacije kad su tvoji roditelji imali puno vremena i strpljenja za neki
tvoj problem!
c) Kad razgovaraš s roditeljima? O þemu najþešüe razgovaraš s roditeljima?

a) Pri interpretacijsko-analitiþkom modelu dovoljno je držati se pitanja u þitanci
proširujuüi ih dodacima iz priruþnika. Ovaj üe model biti djelotvoran bude li
se pjesma interpretirala u prvome polugodištu.
b) Problemsko-stvaralaþki pristup možemo primijeniti uz obilježavanje
Meÿunarodnoga dana obitelji. Uþenicima možemo dati da vode dnevnik
obitelji (tjedan ili dva) kako je navedeno u aktualizaciji i povesti heuristiþki
razgovor o bitnim odrednicama obitelji. Primjerice: Tko sve þini obitelj
(þlanovi)? Što sve þini obitelj (vrijeme provedeno zajedno, strpljivost i
snošljivost u odnosima meÿu þlanovima, spremnost na žrtvu za drugog u
obitelji)? Najveüi neprijatelji obitelji su… (sebiþnost, neposlušnost, nesloga,
nerazumijevanje, lijenost) Najveüi prijatelji obitelji su... Navedi sve dobre
strane svoje obitelji, i to svakog þlana posebno! Navedi što bi
popravio/popravila u svome odnosu prema obitelji. Nakon objave uþeniþkih
zapažanja pristupit üemo interpretaciji pjesme s veü jasnom slikom o ulozi i
znaþenju obitelji, posebice odnosu s roditeljima djece ove dobi. Osobit
naglasak stavit üemo na zadnju strofu prema kojoj üe se uþenici moüi
odrediti slažu li se s Petrom i podržavaju li je!
Napišite i smislite naþine kojima možete uštedjeti vrijeme za cijelu obitelj. Npr.
jednom tjedno iskljuþiti TV, okupiti se jednom dnevno desetak minuta i izraziti
svoje dobre želje þlanovima obitelji.
Kojeg bi ti ljubimca želio/željela imati? Kakvo bi ime nosio tvoj ljubimac? Jesi li
gledao/gledala film ili þitao/þitala knjigu Lassie se vraüa kuüi? Napiši što ti se
svidjelo u tome filmu/knjizi!
Djeca imaju potrebu biti s roditeljima. Oblikuj jednu reþenicu takvoga sadržaja
koja üe nalikovati na zapovijed ili zakon. (Npr. prometne zapovijedi - Poštujte
naše znakove!)
4. aktualizacija:
Napiši tjedni dnevnik svoje obitelji: pažljivo bilježi, iz sata u sat, što radite od
ranog jutra do poþinka. Na kraju tjedna utvrdi koliko ste vremena proveli
zajedno i što ste radili u to vrijeme? Na satu razrednika porazgovarajte o
podacima do kojih ste došli. Znaþajni datumi koji se mogu pjesmom osvijestiti!
3. listopada – Meÿunarodni dan djece/Djeþji dan; 20. studenoga – Svjetski dan
djeteta; 11. prosinca - Dan UNICEF-a; 15. svibnja – Meÿunarodni dan obitelji..
24
integracija
ýitanje. Krasnoslov. Pripovijedanje. Pisanje imena životinja.
korelacija
Glazbena kultura: Ivica Percl.

Dan djeþjih prava – dijete ima pravo na svoje roditelje i njihovo slobodno
vrijeme.
zanimljivosti
Našalimo li se, možemo reüi da su životinje pridonijele odgoju mnogih znamenitih

osoba ili su bile u osobitoj vezi s njima!
Vrhovnog boga starih Grka – Zeusa odgojila je koza Amalteja.
Kentaur (mitološka životinja s tijelom konja i trupom i glavom þovjeka) Hiron
odgojio je najveüeg antiþkog mitološkog junaka – Herakla!
Konj Aleksandra Makedonskoga zvao se Bukefal.
Rimski car Kaligula imenovao je svoga konja senatorom.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
25
SVE ŠTO TREBAM ZNATI

Robert Fulghum (izborna jedinica)
Napomena: Ovu je nastavnu jedinicu dobro obraditi u dogovoru s razrednikom

odjela jer ona je u þitanci prvenstveno radi svoje odgojne poruke. Uþitelju
hrvatskoga jezika ona može pomoüi u homogenizaciji odjela i jasnom postavljanju
pravila koja üe vrijediti ponajprije na satima hrvatskoga jezika, to üe se izrazito
naglasiti u stvaranju plakata – pravilnika kojim se može uresiti uþionica! Takoÿer,
ovo može biti uvod za sate razredne zajednice na kojima üe se pouþavati djecu
njihovim pravima i dužnostima! Naime, ovaj tekst afirmira ljudska prava (to znaþi
i prava djeteta) potiþuüi ljude (to znaþi i djecu) da ih svojim odnosom, tj.
dužnostima prema svekolikoj zbilji oživotvore.
METODIýKI SUSTAV k
problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi
Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje temeljna uljudbena naþela.

Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti kod uþenika.
-sadržajnom sloju teksta.
Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja.
b) obrazovni zadaci
Doslovno i preneseno znaþenje. Pripovijedanje. Pripovjedaþ u 1. licu.
c) odgojni zadaci
PREAMBULA KOPD UN-a

Pripremanje djeteta – uþenika za samostalan život u društvu.
Odgoj za mir: promicanje mira, mirno rješavanje sukoba, življenje u duhu mira,
uoþavanje mira kao temeljne ljudske vrijednosti i temeljnog ljudskog prava.
Dužnost je uþenika probleme rješavati mirnim putem, biti mirotvorac i tamo gdje se þini
da je mirni put najteži put.
26
Svi su ljudi meÿusobno jednaki – po pravu i dostojanstvu.

Svi ljudi imaju ista prava na solidarnost, razumijevanje, jednakost, slobodu, snošljivost i
pravdu.
Dužnost je uþenika pokazati svakome þovjeku – uþeniku da ga cijeni i poštuje, da uvažava
njegovu slobodu mišljenja i govorenja, ali da sam – pritom – može zadržati vlastita
uvjerenja,
mišljenja ili obiþaje.
U svim zemljama svijeta i u svim društvima svijeta ima djece koja vrlo teško žive te je takvoj
djeci potrebno pružiti najveüu moguüu pozornost.
Budi osjetljiv/osjetljiva na onu djecu koja nemaju sve što ti imaš: roditelje, dom, vlastite
igraþke i vlastiti prostor, slobodno vrijeme, ureÿenu školu, vršnjake s kojima se možeš igrati,
džeparac koji možeš štedjeti ili potrošiti. (Ovdje neka djeca sama navode ono što imaju oni,
a nemaju djeca u nerazvijenome svijetu ili njihovi siromašni susjedi. Dobro je navoditi ih da
navode nematerijalne vrijednosti, npr. mir, vrijeme za igru, dobre uþitelje.)
Pokaži drugima i sebi da znaš cijeniti prave vrijednosti, bez obzira na vidljive razlike izmeÿu
tebe i onih koji imaju manje od tebe.
Motiviranje uþenika za svakodnevno i svjesno provoÿenje temeljnih uljudbenih naþela.
Odgoj za ekologiju.
Motiviranje i poticanje odjela kao razredne zajednice uþenika koja üe živjeti prema naþelima
koja dobrovoljno i svjesno prihvate.
Ne zaboravi da þudo postoji.
Djetinjstvo je doba kad se þovjek odgaja i obrazuje za život.
Po jutru se dan poznaje. Pitat üe te starost gdje ti bila mladost. Odmalena se trn oštri.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Postoje neki postupci koji olakšavaju zajedniþki život: u školi, u obitelji, u
društvu.
Te postupke zajedniþkim imenom nazivamo uljudno ponašanje/ophoÿenje!
Navedite neka pravila uljuÿenoga/lijepoga/dobroga ponašanja.
b) Kaže se da je škola ODGOJNO-OBRAZOVNA ustanova. Objasnite što se
podrazumijeva rijeþju ODGOJ, a što rijeþju OBRAZOVANJE! ýemu treba
dati prednost?
2. stvaranje problemske situacije:

U heuristiþkom razgovoru o pravilima ili savjetima, uþitelj üe nastojati dovesti u
sumnju uþeniþka objašnjenja tražeüi prave i iskustvene argumente.
Podijelit üe uþenike u skupine koje üe uza svako pravilo navesti objašnjenje,
svoje iskustvo.
Uþenici mogu sami odabrati pravila o kojima üe govoriti ili im uþitelj može
podijeliti radne listiüe. Ovisno o broju skupina, svaka se može osvrnuti na jedno
ili više pravila!
Dovoljno je nekoliko minuta da se skupina meÿusobno dogovori o svome
viÿenju pravila koje üe iznijeti prema pitanjima u radnom listiüu.
Sinteza: razgovor o smislu i znaþenju poslovica ponuÿenih u odgojnim
zadacima.
27
a) Pisanje „javnoga" dnevnika o pravilima. Uþenici trebaju voditi dnevnik
(na posebnom papiru) o svome svjesnom življenju pravila i savjeta. To üe
uþiniti tako da opišu situacije i postupke po kojima üe se vidjeti da se
uþenik pravila pridržavao ili da to nije uspio. (Naime, ne mora se dogoditi
da se uþenik pridržava svakog pravila; on može griješiti i uvidjeti svoje
pogreške). Dnevnik vodi najdulje dva tjedna, a u njemu je potrebno
spomenuti svako pravilo barem jednom. K tomu, zatražit üemo da na
kraju dnevnika roditelj napiše svoje zapažanje (jedna – dvije reþenice) o
uþenikovu dnevniku. Praksa nam je pokazala da su to dragocjeni
„susreti" roditelja, uþenika i uþitelja na zajedniþkoj zadaüi odgoja djeteta.
Uþitelj može vrednovati pismenu ili sadržajnu stranu dnevnika, a þitanje
dnevnika može biti povod satu usmenoga izražavanja.
b) Plakat o kršenju/pridržavanju pravila (medijska kultura). Uþenici trebaju
uoþavati i pronalaziti novinske isjeþke iz dnevnog tiska i þasopisa o
primjerima koji se odnose na sadržaj pravila (ekologija, nasilje, kraÿa,
sport, politika, zdrav život). Neka rade u skupinama, tako da svaka
skupina napravi svoje predstavljanje bilo svih pravila, bilo samo nekih.
Svima treba odrediti zajedniþke uvjete za izradu plakata: novinski isjeþci,
uþeniþki komentari, približna veliþina papira i slova (npr. 60 x 40 cm) te
krajnji rok predaje plakata. Najuspjelije treba izložiti u uþionicama
razliþitih predmeta ili u školskom predvorju. Ovi plakati kasnije mogu
poslužiti kao povodi za pismene sastavke ili usmene rasprave.
c) Živi uravnoteženo – imaš li hobi? Postupak kao u zadatku br. 2: ovdje je
potrebno naglasiti nezdrav život s obzirom na dugotrajno gledanje
televizijskih programa, videa, raþunalnih i inih elektroniþkih igara.
d) Povelja o pravilima u petom razredu Deset zapovijedi u petom razredu.
Skupini uþenika može se predložiti da prepišu lijepim i þitljivim rukopisom
sva pravila i da taj papir (veüih dimenzija) drže u matiþnoj uþionici kao
podsjetnik i putokaz u ponašanju cijeloga odjela.
e) Nauþi pravila petog razreda napamet.!
4. aktualizacija:
a) Koja su pravila osobito poštovana u uþenikovoj sredini, a koja se osobito
krše?
b) Kakvo je uþenikovo osobno stajalište prema pravilu koje najþešüe krši?
c) Razgovor o jednoj od ponuÿenih motivacija.
LISTOPAD – Prvi tjedan – prvi ponedjeljak – Meÿunarodni djeþji tjedan
5. listopada – Svjetski dan uþitelja
10. studenoga – Svjetski dan mladeži
16. studenoga – Meÿunarodni dan tolerancije
20. studenoga – Svjetski dan djeteta
10. prosinca – Dan prava þovjeka
11. prosinca – Dan UNICEF-a
SVIBANJ: - Druga nedjelja u svibnju - Majþin dan
28
integracija
Pripovijedanje. Pismeno izražavanje. Kultura govorenja. Medijska kultura – tisak.
korelacija
Vjeronauk – deset zapovijedi. Priroda – ekologija, životni ciklus. Likovna kultura -

izrada plakata. Glazbena kultura – pjesma/song u Disneyevu filmu Kralj lavova.
zanimljivosti
Robert Fulghum bio je pravi kauboj (cowboy), pjevaþ tradicionalnih pjesama,

trgovaþki putnik, uþitelj slikanja i pjevanja, sveüenik, profesionalni umjetnik i
barmen.
RADNI LISTIû (može se staviti na prozirnicu ili kopirati i podijeliti skupinama)
Sve podijeli s drugima. Što znaþi SVE?

Radost, tugu, bol, kolaþ, uspjeh, sreüu. Razmisli i
odgovori: dijeli li þovjek i bez svoje volje sve važno s
drugima – klimatske promjene, zagaÿenost planeta,
strah od zaraze, strah od terorizma, želje za boljom
buduünošüu, želju za mirom…
Igraj pošteno.
Pronaÿi primjere da bi se ovog pravila trebali
pridržavati nogometaši, vozaþi, uþitelji, uþenici,
bogate i moüne države, odrasli…
Ne tuci ljude.
Tuku li se ljudi samo pesnicama i oružjem? Mogu li
se ljudi „tuüi” klevetama, lažima, ucjenom, zabranom
govora? Na koje se sve naþine ljudi „tuku” u tvojoj
okolini: u školi, u naselju, u svijetu, u filmovima koje
gledaš?
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Gdje üeš vratiti plastiku, metal, žvakaüu gumu…?
Trebaš li izbjegavati predmete koji su od materijala
koji se ne mogu jednostavno vratiti u prirodu jer
nismo ih u njoj pronašli? Što znaš o ekološkim
odlagalištima smeüa? Koje stvari iz svoga kuüanstva
možeš vratiti tamo gdje si ih našao, a koje moraš
odnijeti u posebne spremnike? Vidi ekološke savjete
uz ovu lekciju.
29
Poþisti za sobom.
Kako bi ovo predoþio u prenesenom znaþenju izraza
„þistiti za sobom”? Je li dobro govoriti ono za što nisi
posve uvjeren da je istina? Smije li se zaboraviti dug,
uþinjena usluga, iskazana pažnja ili pomoü? Kako se
to poþisti za sobom?
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kako se zove þin uzimanja tuÿih stvari (onoga što
nije tvoja svojina)? Mogu li se tako uzeti i tuÿa prava?
Kako? Što je citat? Što je posudba?
Kad nekoga povrijediš, ispriþaj se.
Kako üeš znati da si nekoga povrijedio? Navedi
znakove po kojima se vidi da je netko povrijeÿen.
Znaš li temeljna ljudska prava? Kako se ispriþavaš:
uobiþajenim izrazima ili drugaþije? što misliš o izreci:
Ne þini drugome što ne želiš da drugi tebi þini?
Preoblikuj je ovako: Ispriþaj se drugome onako kako
bi želio da se tebi drugi ispriþa. (Lijepo rijeþima
oblikuj i napiši jednu ispriku koju si ostao „dužan”
nekoj dragoj osobi!)
Peri ruke prije jela.
Zašto se ruke peru prije jela? Je li þin uzimanja hrane
samo ljudska potreba ili je to i prilika za zahvalnost
na plodovima ljudskoga rada i darovima prirode?
Može li doruþak, objed ili veþera biti svakodnevna
mala radost zajedništva obitelji? Perete li ruke prije
užine u školi? Opiši trenutak od zadnjeg zvona na
satu prije velikog odmora do završetka odmora
(užine). Imaj na umu sva pravila. Uoþi ona kojih se
drže i ona koje tvoji vršnjaci zanemaruju.
Pusti vodu u zahodu.

Zahod (nužnik) mjesto je þovjekove intime, i tamo se
þovjek treba pridržavati pravila o þistoüi. Primijeni ovo
pravilo na pravilo: Poþisti za sobom! Može li se ono
povezati s ekologijom? Kako se „pušta voda” na hrpe
smeüa i otpada pored velikih gradova? Kamo voda
nosi smeüe i otrovne otpadne tvari? Što znate o
tome? Razgovarajte na satu prirode o tome.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.

Da bi þovjek zdravo živio, mora se zdravo hraniti, a
to znaþi redovito uzimati obroke. Paziš li na svoju
prehranu? Što znaš o zdravoj prehrani? Nisu li keksi i
mlijeko zastarjeli pored mnogobrojnih snackova,
þipsa, smokija, pizza, grickalica'? Jesi li þuo za
dijete? Preporuþuju li one ovakvu hranu? Je li nužno
da svi ljudi stanu u isti konfekcijski broj i pod istu
odjevnu marku?
30
LJUBAV
Vinko Kos
Napomena: Melodiozni i odmjereni stihovi ove pjesme otkrivaju crtu svojstvenu i

zajedniþku svim ljudima: ljubav je važna komponenta ljudskog života, pred
otkriüem ljubavi svi su oþarani i zbunjeni, koliko god imali ljubavi, uvijek bismo je
željeli imati još više; nabujala emotivnost ne da se sakriti. Provjerite stoga kako su
uþenici doživjeli Kosovu Ljubav. Pjeva li Kos o osobnoj i intimnoj ljubavi ili o
ljubavi uopüe?
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje spoznaje o ekspresivnosti pjesniþke rijeþi na dijalektima hrvatskoga

jezika. Razvijanje sposobnosti percipiranja lirske pjesme. Doživljavanje poezije
kao estetske stvarnosti. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskog
ukusa. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje
jeziþne kreativnosti. Razvijanje sposobnosti preoblikovanja uþenikovog
spontanog doživljaja u stvaralaþki þin.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Vezni stih. Ponavljanje. Rima. Usporedba.

Dijalektna poezija.
Anafora. Hiperbola.
c) odgojni zadaci
Razvijanje svijesti o važnosti i ulozi ljubavi u životu. Razvijanje smisla za

njegovanje humanih odnosa meÿu spolovima i plemenitih osjeüaja uopüe.
Osvijestiti osjeüaj da ljubav u životu þovjeka treba biti ispred želje za
stjecanjem materijalnih dobara. Razvijanje ljubavi i interesa prema svim
narjeþjima hrvatskoga jezika.
31
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Ranije pripremljeni uþenik napamet izgovori stihove M. Kušeca (pjesma bez
naslova):
*
S oblacima
u glavi
djeþaci plavi
u mome gradu
u namjeri da kažu
volim te
- doþekaju bradu.
Koju je spoznaju pjesnik otkrio u ovim stihovima? Je li istina da nije lako

govoriti o ljubavnim osjeüajima? Nije li ih, možda, lakše povjeriti olovci i
papiru? Gdje vi zapisujete ljubavne poruke? S kim razgovarate o
simpatijama i zaljubljenosti? Je li lako reüi što je to ljubav? Odgovor na to
pitanje potražit üemo u pjesmi V. Kosa Ljubav.
b) Znate li kako se zove Dan zaljubljenih i svih koji se vole? Kada se
obilježava taj dan? Kako ga obilježavaju tvoji vršnjaci, a kako odrasli? Kako
se obilježava u tvojoj školi ili obitelji?

Sigurno ste veü upoznali osjeüaj o kojem je rijeþ u pjesmi!
Možete li zamisliti život bez nekoga koga üete voljeti i tko üe voljeti vas?
Objasnite kako zaljubljenost utjeþe na vaše ponašanje!
Kome üete radije priopüiti tajnu:
a) prijateljici /prijatelju
b) najskrivenijoj stranici dnevnika ili požutjelog spomenara
c) nikome
d) svima?
Obrazložite svoj odgovor!
Izdvojite i proþitajte stihove koji potvrÿuju da je ljubav:
a) dragocjeno bogatstvo
b) þarobni osjeüaj koji opija dušu i budi životni optimizam
c) svima vidljiva i prepoznatljiva pojava.
Proþitajte stih koji se ponavlja! Što se time želi postiüi?
Koja je rijeþ najuþestalija? Što mislite zašto?
Razgovor o bojama. Poznato je da boje imaju svoju simboliku (ne istu u svim
dijelovima svijeta). Ako ne znaš, pitaj uþitelja likovne kulture. (Primjerice, crna
boja simbolizira žalost, žuta ljubomoru…) Koja boja simbolizira ljubav? Kojim
oblikom ili crtežom najþešüe iskazujemo nježne osjeüaje? Znate li objasniti
pojmove licitar, licitarski i licitarsko srce? (Ako ne znaš, posluži se Rjeþnikom
hrvatskog jezika Vladimira Aniüa ili drugim).
32
4. aktualizacija:
14. veljaþe - Sveti Valentin, Dan zaljubljenih i svih koji se vole.Vidi
drugu motivaciju.
integracija
Opisivanje osobe. Pismo (intimno).
korelacija
Likovna kultura. Sat razrednika.
zanimljivosti
Mržnja raÿa mržnju, a ljubav raÿa ljubav. (A. Sutherland Neill)

Biti zaljubljen znaþi biti u stanju stalne anestezije. (Henry L. Mencken)
Ljubav je blagoslov zemlje, zamišljena ptica… (V. Parun)
Ljubav je najbolji uþitelj. (Gaj Plinije)
Ljubav sve pobjeÿuje. (Vergilije)
Ljubav je uvijek plemenita i lijepa, ali stvarnost se brine da ona prolazi kroz
šumu kopriva. (Martin Kessel)
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
33
DORICA
Dobriša Cesariü
Napomena: Pjesma koja svojom izvanjskom jednostavnošüu i pjevnošüu stiha

poziva na odmor, snatrenje i sjeüanje. Predlažemo da ovom pjesmom „umirite“
svoje uþenike, da ih „vratite” tijekom prvoga polugodišta u ranije vrijeme, da vide
da od njega nisu daleko odmakli, da se osjete sigurnima. Dan-dva ranije
predložite im da donesu najdražu (bivšu) igraþku i neka se deset minuta prije
kraja sata njome poigraju.
METODIýKI SUSTAV _________________________
Interpretacijsko-analitiþki
zadaci i ciljevi

Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme.
Razvijanje sposobnosti racionalnoga stvaralaþkog mišljenja na predmetno-
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Tema. Ideja. Strofa/kitica. Trostih, dvostih, monostih. Rima.

Preneseno znaþenje.
c) odgojni zadaci
Poticanje i evociranje sjeüanja na vlastito rano djetinjstvo radi uoþavanja

razvoja i razvojnih promjena (tjelesnih i duhovnih).
ýovjek je kao brava – svakom treba izabrati kljuþ. (ruska)
Osvješüivanje uloge obitelji u životu svakoga þovjeka, posebice svakoga
djeteta.
Mali znakovi pažnje pokazuju meÿusobnu ljubav i radost zajedništva u obitelji.
U sretnom domu i na rajþicama rastu tikve. (korejska)
Obitelj je domovina srca. (G. Manzini)
Više vrijedi živjeti i najbjednijim životom sa svojom obitelji, negoli sam u
izobilju. (vijetnamska)
34
KOPD UN-a þl. 27.

2. Roditelj(i) ili ostale osobe odgovorne za dijete prvenstveno su odgovorne osigurati,
razvoj.
Za standard djetetova življena najvažnija je jasno iskazana i vidljivo življena roditeljska
ljubav i skrb. Da bi roditelji mogli svojoj djeci pružiti visok standard, potrebno je da imaju
strpljivu i poslušnu djecu s kojom üe se dogovarati oko svega što je potrebno tjelesnom,
duševnom, duhovnom, üudorednom i društvenom razvoju djece.
igraþku, udoban naslonjaþ, svoju postelju, svoju sobu… Koliko su roditelji trebali raditi
da ti to namijene? Imaš li prava stalno tražiti nove zabave, nove igrice, nove stvari?
Znaš li pouzdano da ti je to što želiš nužno za razvoj? Hoüeš li nakon toga bolje uþiti,
biti bolji prema ukuüanima, biti pametniji, mudriji?
niz potrošaþkih histerija: Tamagochi, Pokemonmanija, Aktionman, Barbie, mobiteli,
romobili, pomodne sitnice – gdje su nakon nekoliko godina?
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uobiþajeno je mišljenje da se samo djevojþice igraju lutkama. Što jedna
lutka može znaþiti odraslom þovjeku, pjesniku?
b) Iako su veü odavno u školskim klupama, mnogi petaši (i stariji) od njih
katkad posegnu za lutkom ili kakvom igraþkom. Što misliš o tome?

Slijediti pitanja iz þitanke. Pjesma je pogodna za stjecanje znanja o vrstama
strofa ili kitica. Ostali se navedeni književni pojmovi mogu pri interpretaciji ove
pjesme utvrditi ukoliko su usvojeni ranije.
Ovdje je dobro aktualizirati prava djeteta, ali i njegove „dužnosti”u smislu
odnosa prema igraþkama ili predmetima zabave koji se svakodnevno i iznova
nude na tržištu.
Opiši svoju radnu sobu, ali tako da navedeš samo predmete koji ti nešto
znaþe: navedi što ti znaþe, koje mjesto zauzimaju u tvojoj sobi, jesu li ti oni
darovani, itd.
Nauþi pjesmu krasnosloviti.
I djeþaci se igraju lutkama – lutkama ratnika, heroja i sl. Organizirajte razgovor
(može i na satu razredne zajednice) o smislu igre lutkama: igramo li se mira ili
rata?
4. aktualizacija:
Kakve se danas lutke kupuju i daruju? Što sve može jedna moderna lutka?
35
(Osvijestiti þinjenicu kako elektroniþke lutke koje govore, hodaju, miþu rukama i
sl. ne ostavljaju puno prostora mašti. ýak im se može kupovati i odjeüa, što
opet ne ostavlja slobodu kreativnosti – šivanju i pravljenju krpica za svoju
lutku.)
23. 9. - Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine.
15.5. - Meÿunarodni dan obitelji
integracija
Pisanje vlastitih imena. Pisanje posvojnih pridjeva.
korelacija
Glazbena kultura: pjesme o igraþkama.
zanimljivosti
Dobriša Cesariü roÿen je u Požegi, ali je djetinjstvo proveo u Osijeku.

Prva pjesma objavljena mu je kad je imao 14 godina (I ja ljubim, u zagrebaþkom
listu Pobratim, 1916. godine).
Šestinska nošnja spada u najslikovitije hrvatske narodne nošnje. I danas se na
tržnicama sjeverne hrvatske mogu kupiti papuþe ili prsluci s motivima šestinske
nošnje.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
36
VELIKO IŠýEKIVANJE
Jostein Gaarder
Napomena: I ovaj tekst upravo nuka uþitelja i pruža mu priliku da afirmativno

progovori o obitelji kao o zajednici u kojoj život nastaje, raÿa se i raste. Živimo u
vremenu kad se sve više napušta tradicija i prokušane obiteljske vrijednosti, broj
djece se stalno smanjuje, brakovi se raspadaju i sve þešüe su krize obiteljskih
odnosa. Ljubav je uvjet obiteljske sreüe. Toplinu obiteljskog doma ne može
nadomjestiti i zamijeniti ništa drugo. Potpuna i skladna obitelj omoguüava djetetu
sretniji rast i sazrijevanje, veüu emocionalnu stabilnost te manje potencijalnih
problema i nepoželjnih posljedica. Ovo je jedan od tekstova þiju smo recepciju
provjeravali u više osnovnih škola u Hrvatskoj te smo dobili ohrabrujuüe
komentare i vrlo zanimljive djeþje radove.
METODIýKI SUSTAV_________________________
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti povezivanja spoznaja i pronicanja u odnose tih

spoznaja. Razvijanje sposobnosti vlastite imaginacije. Razvijanje sposobnosti
otkrivanja emocionalnih i misaonih impulsa književnoumjetniþke rijeþi.
Razvijanje sposobnosti zamišljanja, slušanja, þitanja, govorenja, kritiþkog
procjenjivanja i zakljuþivanja.
b) obrazovni zadaci
Djeþji roman. Fabula. Tema.

Karakterizacija lika. Pripovijedanje u 1.licu.
Usporedba.
Unutarnji monolog. Metafora.
c) odgojni zadaci
Isticanje važnosti sklada u obitelji, uzajamne ljubavi, poštovanja, brige jednih za

druge i meÿusobnog prihvaüanja bez obzira na razlike u temperamentu,
karakternim osobinama, sklonostima i interesima. Išþekivanje prinove u obitelji
velika je i zajedniþka radost. Razliþitost meÿu
37
braüom i sestrama daje obitelji svojevrsnu ljupkost, živost i dinamiku.

Odrastanje jedinca/jedinice u sjeni je stalnog kompleksa: Kako bi bilo lijepo da
imam brata ili sestru.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Bili ste u posjetu roÿacima ili prijateljima koji su dobili malu bebu. Opišite. što
ste tom prilikom osjetili, vidjeli, þuli. Kakvi su vas osjeüaji obuzimali dok ste
bili u blizini bebe, što je najviše zaokupilo vašu pozornost, kako ste se
ponašali u njezinoj blizini vi, kako ona sama, kako odrasle osobe, a kako
bebin stariji brat ili sestra?
b) Opišite kako se u vašem kraju ili meÿu prijateljima proslavlja roÿenje djeteta.
Što iz razgovora sa starijima znate o obiþajima koji se povezuju s tim
dogaÿajem? Na temelju onoga što ste saznali usporedite kako je to bilo
ranije, a kako danas.

Kako djeþak zamišlja dane nakon bratova roÿenja?
Kako vi pomažete svojoj braüi, sestrama ili prijateljima?
Kako se vi odnosite prema bliskim osobama þiji vam se postupci ne sviÿaju?
Objasnite zašto djeþak brata usporeÿuje sa svemirskim putnikom.
a) Izvedite u razredu prizor u kojem dolazi do zamišljenog meÿusobnog sukoba
izmeÿu dviju sestara, brata i sestre i sliþno. Neka podloga tom prizoru budu
realne situacije iz svakodnevnog života prikazane bez uljepšavanja.
b) Napiši zamišljeni razgovor izmeÿu Zemljanina i stanovnika Marsa, svemirca.
4. aktualizacija:
Ako imate brata ili sestru, ispriþajte kakvi su vaši meÿusobni odnosi. Što vas u
tim odnosima ispunjava zadovoljstvom i sreüom, a što vam smeta? Ima li meÿu
vama ljubomore i zavisti? Kako rješavate takve nesuglasice? Smatrate li da je
dijete koje nema brata ili sestru privilegirano ili prikraüeno u odnosu na one koji
nisu sami?
integracija
Opisivanje. Objašnjavanje. Dokazivanje.
korelacija
Engleski jezik (All about me – Sve o meni/nabrajanje þlanova obitelji, svojih

osobina…).
Zemljopis.
38
zanimljivosti
Zemlja, gledana iz svemirskoga broda, izgleda kao velika plava lopta. Dvije treüine
njezine površine pokrivaju mora i oceani. Kineski zid je jedina graÿevina na Zemlji
koja se vidi iz svemira. Rijeþ beba dolazi iz engleskog jezika (anglizam) i u nekim
krajevima oznaþava samo lutku. Za vedrih noüi vidimo tisuüe zvijezda u obliku
trepereüih svjetleüih toþaka. Osim Zemljinog Mjeseca koji se dobro vidi, ponekad
vidimo Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn koji ne trepere, nego izgledaju poput
svjetleüih ploþica. Zemlja je treüi planet od Sunca koje je od nas udaljeno 149
milijuna kilometara.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
39
JOŠ JEDAN DŽEP

Prežihov Voranc
Napomena: Književni je lik važan faktor rašþlambe književnog djela. Ako je u

djelu rijeþ o njegovim uglavnom psihiþkim osobinama, tada se rabi pojam
karakter. Prema ulozi u djelu likove dijelimo na glavne i sporedne. Likovi su
nosioci fabule i osnovne misli (ideje) ili pišþeve poruke. U rašþlambi (analizi) lika
valja posvetiti pozornost njegovu fiziþkom izgledu (vanjski portret), njegovim
razmišljanjima, mislima i osjeüajima (unutarnji portret) te njegovim odnosima i
postupcima prema drugim likovima. Toplinu majþina lika iz ovog ulomka uþenici
üe sigurno dugo nositi u svom sjeüanju.
METODIýKI SUSTAV ____________________
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja. Razvijanje literarnih analitiþko-

-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja,
komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja,
usustavljivanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja
predestetske stvarnosti. Razvijanje sposobnosti asocijacijskog mišljenja
izazvanog književnim tekstom. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja ljudskih,
umjetniþkih i estetskih vrednota.
b) obrazovni zadaci
Pripovijedanje u 3.licu. Pripovijetka.

Fabula. Elementi fabule. Glavni lik. Sporedni lik.
Karakterizacija lika - etiþka.
Tema teksta. Glavna misao ili ideja.
Za one koji mogu više:
Socijalni okvir zbivanja. Autobiografski zapis.
c) odgojni zadaci
Osvješüivanje uloge o znaþenju obitelji u životu svakoga þovjeka, posebice

svakoga djeteta. Stjecanje spoznaja o razliþitim vidovima obiteljskog života
40
(život u velikoj obitelji – s roditeljima, život bez roditelja…). Razvijanje

senzibiliteta prema malim ljudima i njihovim velikim problemima.
Sirotinju pomaže najiskrenije sirotinja. (A. Dukiü)
U siromašnoj kuüi i Bog je gladan. (korejska narodna)
Siromaštva se ne treba stidjeti. Ima mnogo više ljudi koji bi se morali stidjeti
svoga bogatstva. (J. Nestroy)
Siromah bez strpljivosti isto je što i svjetiljka bez ulja. (sirijska narodna)
KOPD UN-a þl. 27.
razvoj. Za standard djetetova življena najvažnija je jasno iskazana i vidljivo življena
roditeljska ljubav i skrb. Da bi roditelji mogli svojoj djeci pružiti visok standard,
potrebno je da imaju strpljivu i poslušnu djecu s kojom üe se dogovarati oko svega što
je potrebno tjelesnom, duševnom, duhovnom, üudorednom i društvenom razvoju
djece.
igraþku, udoban naslonjaþ, svoju postelju, svoju sobu… Koliko su roditelji trebali raditi
da ti to namijene?
Imaš li prava stalno tražiti nove zabave, nove igrice, nove stvari? Znaš li pouzdano da ti
je to što želiš nužno za razvoj? Hoüeš li nakon toga bolje uþiti, biti bolji prema
ukuüanima, biti pametniji, mudriji?
niz potrošaþkih histerija: Tamagochi, Pokemonmanija, mobiteli, romobili, pomodne
sitnice – gdje su nakon nekoliko godina?
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Koje su osobe najvažnije u tvom životu? Možeš li zamisliti život bez njih?
b) Je li život uvijek pravedan prema svima?

Prisjeti se proþitanih književnih djela u kojima se pojavljuje lik majke (I. B.
Mažuraniü: Šuma Striborova) Usporedi likove po sliþnosti i razliþitosti s ovim
likom.
Priredite u razredu raspravu na temu Kako pomoüi djeci da ne budu negativno
etiketirana, tj. obilježena.
Navedi neke dobrotvorne akcije koje poznaješ! Osmisli kojom prigodom i za
koga biste u školi (razrednom odjelu) mogli prikupiti pomoü!
Navedi tri osobine koje najviše cijeniš kod ljudi, a zatim provjerite u razredu
koje ste ljudske osobine izabrali kao pobjednice!
4. aktualizacija:
Djeca imaju pravo na sretan život u potpunoj obitelji (osim roditelja, tu su i
41
djedovi, bake, striþevi, tetke…), na ljubav obaju roditelja, na njihovu brigu i

razumijevanje, ali imaju pravo i na kontakt s onim roditeljem koji, iz objektivnih
ili subjektivnih razloga (smrt, napuštanje braþnog druga), uvjetuje nepotpunu
obitelj. Zbog odvojenog života roditelja najþešüe dolazi do prekida
emocionalnih odnosa što stvara odgojne poteškoüe þije su posljedice
neodgovorno i delikventno ponašanje, slab uspjeh u školi, asocijalno
ponašanje, arogancija i sliþno. Samo u stabilnoj i skladnoj obitelji dijete može
izrasti u sretnu i stabilnu osobu. Naglasiti da i djeci bez roditelja drugi (tvoji)
roditelji mogu (i trebaju) pokazati ljubav!
2. nedjelja u svibnju - Majþin dan
15. svibnja – Meÿunarodni dan obitelji
20. studenoga – Svjetski dan djeteta
17. listopada – Svjetski dan borbe protiv siromaštva
Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji.
integracija
Upravni govor. Dramatizacija. Pripovijedanje…
korelacija
Vjeronauk. Likovna kultura. Engleski jezik (All about me - Sve o meni/obitelji).
zanimljivosti
Sliþnu tematiku u svojim djelima ima i drugi slovenski pisac – Ivan Cankar.
Voranca þesto usporeÿuju s Maksimom Gorkim i Jackom Londonom.
„Još jednom otvaram Ĉurÿice. Je li moguüe ljepše prikazati majku, njenu ljubav
prema djetetu i ljubav djeteta prema njoj? Kod nas je to znao samo još Cankar… I
ti koji üeš proþitati njegove Ĉurÿice, znat üeš više o þovjeku, nego što si znao prije
no što si upoznao Voranca, a zatim üeš jedva doþekati da posegneš i za drugim
njegovim knjigama i vidiš kako je þovjek silan i moüan u svome radu.“ – napisao je
slovenski pjesnik Oton Županþiü.
42
KALENDAR
Danijel Dragojeviü
Napomena: Tekst koji svojom sažetošüu dopušta, upravo nuka, da bude polazište
za razmatranje o imenima i njihovu znaþenju. Iskustvo je pokazalo da su uþenici
vrlo zainteresirani za znaþenje i podrijetlo vlastitoga imena i imena njima dragih
osoba. I ova je nastavna jedinica dobra za homogenizaciju odjela, za njihovo bolje
meÿusobno upoznavanje i prihvaüanje. Uþitelj može pripremiti razliþite vrste
kalendara. Osobito je dobro da se skupe stari zidni kalendari (u prosincu) koji su
ilustrirani reprodukcijama slika, umjetniþkih fotografija gradova, biljaka, životinja,
pejsaža… Ponuÿeni radni listiüi mogu dobro poslužiti i na satu razredne zajednice.
METODIýKI SUSTAV__________________
zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda koja se oþituje i u

narodnim imenima ljudi, mjesta, pokrajina, bilja, životinja i svekolike zbilje.
Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku. Njegovanje poštovanja prema
drugim jezicima i njihovim govornicima. Buÿenje interesa za nove pjesniþke
teme (forme). Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje
sposobnosti interpretacijskoga þitanja. Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske
pjesme.
b) obrazovni zadaci
Ritam. Poetska proza/lirska proza.

Za one koji žele više:
Lirska minijatura.
c) odgojni zadaci
Iznimno znaþajan oblik vlastite samobitnosti jest ime. Ono, na poseban naþin,
izražava predodžbu roditelja o sebi i svome djetetu te nosi lepezu znaþenja u
sebi: obiteljsku prošlost ili odmak od nje, obiteljska oþekivanja, roditeljski odnos
prema djetetu (npr. sluþajno dano ime, bez dubljeg razloga)!
43
Mnogi odrasli ljudi imaju nejasan odnos prema vlastitom imenu, zanemaruju
svoj unutarnji odnos prema njemu, a ime je jedan od izvora za osjeüaj vlastite
vrijednosti, posebnosti, pripadnosti obitelji, zaviþaju, narodu, uljudbi.
KOPD UN-a þl. 7.
Dijete od roÿenja ima pravo na osobno ime.
Saznaj sve o svome imenu i prezimenu, njegovom podrijetlu, saznaj o ljudima koji su ga
nosili. Svome imenu pridodaj i svoje vrijednosti. Navedi sve svoje nadimke: kako su te
sve zvali kad si bio/bila djetešcem, sjeti se tko ti ih je dao, što prema tebi osjeüa osoba
koja ti je dala nadimak, što ti znaþe, što ti govore o tebi…
Ime nije nikoga nagrdilo.
Niti me može vatra sagorjeti, niti voda izbrisati. (pošteno ime)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedite nekoliko uobiþajenih muških i ženskih imena po kojima znate
da je najvjerojatnije rijeþ o Nijemcima, Englezima ili Amerikancima,
Španjolcima, Talijanima, Hrvatima… Po þemu zakljuþujete koje ime
pripada odreÿenome narodu? Možete li na isti naþin odrediti liþka,
zagorska, dalmatinska, slavonska, istarska ili dubrovaþka imena?
b) Kad ne bismo znali koji je danas dan ili koliko je još dana do prvih školskih
praznika, gdje bismo najprije trebali potražiti te informacije? Kako se zove
pregled svih mjeseci, tjedana i dana u godini? (kalendar) Što on u sebi još
može sadržavati? (mjeseþeve mijene, vjerske i državne blagdane, imena,
savjete po danima –za poljoprivrednike, lovce, uþitelje, uþenike, kuüanice i
sl.)
c) Kakve vrste kalendara poznajete? (zidni, džepni, stolni, digitalni…)
Navedite znaþajku svakoga od tih kalendara! ýemu služe kalendari?
Može li kalendar biti pjesniþka tema? Objasni svoj odgovor!

Za uobiþajenu interpretaciju treba slijediti pitanja iz þitanke.
Priloženim nastavnim listiüem može se služiti u drugom dijelu sata ili na satu
izražavanja i stvaranja.
a) Pismeno objasni jednu od naših narodnih poslovica: Ime nije nikog
nagrdilo. / Niti mogu u vatri izgorjeti, niti me voda može oprati.
b) Raspitaj se u svojoj užoj okolici o puþkim/narodnim izrekama za pojedine
dane u godini.
c) Potraži u knjižnici tzv. puþke kalendare. Pronaÿi i zapiši neke izreke koje
se odnose na vrijeme u godini (vezano uz blagdane). Mendalinþiü,
pogorelþiü. (Sv. Magdalena je u srpnju, mjesecu kad lako planu požari.)
Sveti Lovre, paligore. (Sv. Lovro – 10. kolovoza, vrijeme uþestalih požara)
Sveta Kate, k ognju gnjate. Sveti Niko, na oganj, sinko! Sveti Vlaho,
nemoj plaho! (Sv. Katarina – 24. studenoga; Sveti Nikola – 6. prosinca;
Sveti Vlaho/Blaž – 3. veljaþe)
44
d) Pogledaj televizijsku emisiju TV kalendar ili u novinama potraži rubriku

Dogodilo se na današnji dan! Sliþni sadržaji postoje i na razliþitim
hrvatskim internetski portalima. Zapiši najzanimljivije podatke. Razgovarajte
o njima u odjelu.
e) U Rjeþniku stranih rijeþi Bratoljuba Klaiüa potraži svoje ime (ako je
stranoga podrijetla) i vidi što znaþi!
4. aktualizacija:
Jedna od motivacija: b ili c!
Ima li tko od uþenika u razredu džepni kalendar. Kakav je?
Tko zna štogod o podrijetlu i znaþenju svojega imena?
Koja su ti imena najljepša? Znaš li što o imenima rijeka, planina i naselja u
svome zaviþaju?
Imendan nekolicine uþenika u odjelu.
integracija
Pisanje vlastitih imena (višeþlanih i jednoþlanih). S. Škrinjariü: Mali Eskimi.
korelacija
Vjeronauk – vjerske sveþanosti davanja imena novoroÿenþetu. Osobe iz

kršüanske/muslimanske/židovske povijesti po kojima djeca nose imena. Ostali
predmeti – imenovanje kljuþnih pojmova u predmetu i samo znaþenje imena
predmeta. Npr. zemljopis – opis Zemlje, vjeronauk – nauk o vjeri, glazbena kultura
– glas, glazba…
*Ovo je dobro raditi u dogovoru s uþiteljima nekih predmeta kako bi uþenicima
podastrijeli razliþito hrvatsko struþno nazivlje i objasnili ga.
zanimljivosti
U Španjolskoj djeca, uz oþevo, nose i majþino prezime.

Praznovjerje – ime zloþestoga nije se smjelo spominjati, otuda mnoštvo naziva za
vraga (neþisti, neþastivi, onaj s rogovima i papcima, i sl.).
Gregorijanski i julijanski kalendar dobili su nazive po papama koji su ih dali
preurediti kako bi što više odgovarali astronomskim zakonitostima.
Onomatologija – znanstvena disciplina koja prouþava podrijetlo i znaþenje
vlastitih imena.
literatura
Rebeka Aniü (priredila): Vježbe za rad s mladima, KSC, Zagreb, 2000.
Josip Kekez: Poslovice, zagonetke i govorniþki oblici, MH, Zagreb, 1996. (str.
111.- 113.)
Mate Šimundiü: Rjeþnik osobnih imena, Nakladni zavod Matice hrvatske,
Zagreb, 1998.
45
Nastavni listiü:
(Tražene podatke popunite flomasterom ili olovkom u svojoj omiljenoj boji.

Ispunjeni listiü zalijepite u radnu bilježnicu.)
Moje ime je________________________________________________________
Moji me prijatelji zovu________________________________________________
Kad sam bio/bila djetešcem, tepali su mi _________________________________
Danas me oslovljavaju ovako__________________________________________
Zbog þega (ne) voliš svoj nadimak? _____________________________________
Da se ne zovem___________________________________, rado bih da mi je ime
_________________________________________ zato što to ime meni govori
Moje ime znaþi _____________________________________________________
Ime mi je dao/dala __________________________________________ zato što
_________________________________________________________________
Moje ime podsjeüa me na ____________________________________________
Znaš li što znaþi tvoje prezime?________________________________________
Znaš li odakle potjeþe tvoje prezime?____________________________________
Odgovara li, po tvom mišljenju, tvoje ime tvome prezimenu?
Objasni! _________________________________________________________
_________________________________________________________________
Napiši rijeþ (ili skup rijeþi) koje bi volio/voljela da uvijek stoje uz tvoje ime:
Jesi li što nauþio/nauþila o svome imenu odgovarajuüi na ova pitanja?

(Odgovori sam(a) sebi!)
Poslije popunjavanja listiüa, sjednite u krug i ukratko objasnite svoje odgovore!
46
DJEDOVO SLOVO
Miroslav Slavko Mader
Napomena: Zaboraviti pretke znaþi biti potok bez izvora i stablo bez korijena –
kaže stara kineska poslovica. Radost koju steþemo u djetinjstvu – polovica je
životne snage. Upravo to bi trebao biti krajnji cilj interpretacije ovoga teksta:
osvijestiti radost života i postojanja. Idejno i sadržajno, ovaj je tekst „podloga“
Balogovu Bosonogom generalu u þitanci za šesti razred i Maÿerovoj lirskoj
pjesmi, u þitanci sedmoga razreda, o njegovu odnosu s djedom – dejkom, kako ga
on naziva.
zadaci i ciljevi
Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre rijeþima).

Otkrivanje dubljih slojeva teksta.
Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uþenike za samostalno služenje
knjigom.
Razvijanje pjesniþkog sluha – doživljaja ritma, pjesniþkih slika.
Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja.
Razvijanje sposobnosti samostalnog karakteriziranja poetskog iskaza.
Razvijanje sposobnosti interpretacijskoga þitanja.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u lirskoj prozi.
Provjeravanje uþenikovih þitateljskih i literarno-komunikacijskih navika.
b) obrazovni zadaci
Poetska proza. Karakterizacija lika. Kontrast (suprotnost). Personifikacija.

Epitet. Metafora. Dijalektizmi. Stvaranje novih rijeþi – licentia poetica. Iteracija.
Pripovjedaþ u prvom licu.
c) odgojni zadaci
Djetinjstvo – najsretnije razdoblje života (koje nas odreÿuje kasnije).

Razvijanje svijesti o duhovnom bogatstvu i njegovoj vrijednosti.
47
Što više ljubavi i pažnje dijelimo drugima, bogatiji smo.

Poštovanje i ljubav prema starijim þlanovima obitelji (bakama, djedovima).
Pravo djeteta na sretno i bezbrižno djetinjstvo.
Ljubav prema zaviþaju i domovini treba poticati, stvarati i njegovati.
Ljubav prema zaviþaju nadahnjuje umjetnike.
Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život
þine plemenitijim.
KOPD UN-a þl. 8. Dijete ima pravo na oþuvanje vlastite osobnosti, u što su ukljuþeni
narodnost, ime i obiteljski odnosi kakvi su priznati zakonom.
ljepote,
njegove znamenite ljude, njegove posebnosti. Sve to i tebe þini vrijednim, posebnim,
drugaþijim. Nastoj upoznati i druge narode i druga podneblja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o djetinjstvu i osobama koje su naše djetinjstvo uþinile takvim
kakvo jest.
Kojih se trenutaka svojega djetinjstva želiš zauvijek sjeüati? Možeš li navesti
dvije osobe (osim roditelja) i dva mjesta koja su jako važna za tvoje
djetinjstvo. Odgovor potkrijepi dokazima.
b) Priþaju li vam stariji (roditelji, bake, djedovi, tete i dr.) o svom djetinjstvu?
Znate li neke zgode koje su se njima dogodile kad su bili mali? Usporedite
njihovo i svoje djetinjstvo te naÿite sliþnosti i razlike. Igrate li se nekih
igara koje su oni igrali? Što se tijekom godina bitno promijenilo?
c) Razgovor o duhovnom bogatstvu. Jeste li þuli izreku ýovjek je bogatiji
što više daje drugima? Protumaþite te rijeþi.
Jesi li ti bogata osoba? Što tebe obogaüuje? Razlikuješ li duhovno
bogatstvo od materijalnoga? ýovjek može brzo i iznenada ostati bez
materijalnih dobara. No, može li nam netko uzeti lijepe uspomene, sjeüanja
na sretne trenutke i drage osobe? Prisjetite se nekih važnih trenutaka svoga
djetinjstva.

Zašto je, po tvom mišljenju, pjesnik toliko puta rabio izraz imao sam?
Jesi li ti bogato dijete? Što je tvoje bogatstvo?
Razgovor o tome koliko nas život u prirodi oplemenjuje.
Slijediti pitanja u þitanci.
Stilska izražajna sredstva:
KONTRAST:
Da, bio sam bogat kako više nikada neüu biti.
Ali nemojte misliti da sam bio sin bogatih roditelja.
Naprotiv!
Djeda više nema meÿu živima.
No, vjerovali ili ne, moj djed još uvijek sjedi
ispod visoke obale koju oplakuje Sava.
48
EPITETI:
crni dudovi
ruke ljuskave (od kedera)
ciganska vatra
savska voda
bakina tvornica kruha
bogatstvo djetinjstva
štuka luda, brza
sunþani dan
PERSONIFIKACIJA:
Sunþani dan pjevušio je poljem od vjetriüa i ptiþica.
Nema veselijega godišnjeg doba od ljeta.
METAFORA:
Ljeto je velika svetkovina prirode. Ono je prava gozba sunca.
PONAVLJANJE (RIJEýI, IZRAZA)
Bio sam bogat / Bogatstvo
Imao sam (trinaest puta u prvom dijelu teksta)
DIJALEKTIZMI
krpenjaþa, taþke, bostan, bašþa, strnika, dud
a) Objasni misao Ja sam bogat þovjek. Moje mi uspomene nitko ne može
uzeti.
b) Iz teksta Djedovo slovo u stupce upiši glagole, imenice, pridjeve.
4. aktualizacija:
15. svibnja - Meÿunarodni dan obitelji; 20. studenog - Svjetski dan djeteta.
Živiš li u gradu ili na selu?
Usporedi svoje djetinjstvo s pjesnikovim. Piši o sliþnostima i razlikama.
Je li razlika izmeÿu života na selu i u gradu oþita kao nekada ili se nešto
promijenilo? Objasni svoje stajalište.
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Prepriþavanje.

Glagoli (naprašiti se, nablatiti, narijeþiti…) – preoblikovanje i sinonimi.
Svrha ponavljanja rijeþi i izraza.
Zaviþajne rijeþi (bostan, blago, strnika, bašþa, keder, taþke i druge).
korelacija
Zemljopis/Priroda: život u slavonskoj ravnici uz Savu.

Sat razrednika: Meÿunarodni dan obitelji, Svjetski dan djeteta.
49
zanimljivosti
U svojoj autobiografiji Miroslav Maÿer o odnosu s bratom, koji ga je prije smrti

ohrabrivao da nastavi pisati poeziju i poÿe njegovim putem, kaže: „Nikada ne bih
poveo sebe i njega do jednog pjesnika, da on sam nije vjerovao u mene i da se ja
sam ne osjeüam dovoljno kreativno jakim, da ga naslijedim i dalje razvijem.
Njegova lirska ostavština ušla je u tok moje poezije i s njom prerasta u novo
nastajanje, u novu liriku jedinstva krvi, liriku Miroslava Slavka. Ovo predstavljeno
jedinstvo odražava i zbirka Mislim na sunce, koju ujedno smatram jednako
njegovom kao i svojom, a najviše našom. Mi smo jedno.“
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
50
SRIJEDOM U IMOTSKOM
Ivan Iüan Ramljak
Napomena: Neka ovaj tekst bude, izmeÿu ostalog, i poziv uþenicima:

a) da bolje upoznaju svoj rodni kraj, svaki kutak hrvatske domovine, njene ljude,
njihove obiþaje, tradiciju, dobrotu, plemenitost, a ponekad ljudske nedostatke
b) da (potaknuti pitanjem Kakav sam kupac?) preispitaju sebe i svoje navike, svoj
odnos prema izazovima potrošaþkog mentaliteta medijskoj psihozi nametnutoj
emitiranjem neprekidno otvorenog reklamnog kanala napadnim kupi me
porukama.
METODIýKI SUSTAV _________________________
zadaci i ciljevi
Upoznavanje, þuvanje, razvijanje i poštivanje vlastitog nacionalnog i kulturnog

identiteta u književnim djelima. Razvijanje sposobnosti povezivanja spoznaja i
pronicanja u odnose tih spoznaja. Razvijanje sposobnosti estetskog
senzibiliteta, stvaralaþke imaginacije i kreativnosti. Poticanje asocijacijskog i
fantazijskog mišljenja koje üe uþenicima omoguüiti doþaravanje vizualnih,
auditivnih, olfaktivnih, taktilnih i gustativnih elemenata književnog opisa.
b) obrazovni zadaci
Kratka priþa.
Opis vanjskog prostora (eksterijera).
Govorna karakterizacija lika. Ugoÿaj.
Dijalog. Ideja. Fabula.
Za one koji mogu i žele više:
Dijalektizam. Tuÿice. Metafora.
c) odgojni zadaci
Razvijanje kulture odgovornog i savjesnog kupca. Neracionalna potrošnja ne

samo da nije dobra, ona može biti i štetna u odgojnom smislu. Treba se nauþiti
oduprijeti potrošaþkom mentalitetu konzumentskog društva u kojem je reklamni
kanal otvoren stalno i neprekidno nudi potrošaþku robu.
51
Senzibiliziranje uþenika za svaki kutak Lijepe Naše. Razvijanje interesa i želje

za upoznavanjem tradicije, obiþaja, mentaliteta i govora svih ljudi i krajeva
naše domovine.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Ispriþaj kakav si kupac. Kako majka kupuje na tržnici? Kako se kupuje na
tržnici?
b) Navedi imena gradova u kojima se održava kakav sajam.

S kim pisac poistovjeüuje trgovce?
Kojim slikovitim i metaforiþnim izrazom pisac naziva Tomislavgrad?
Objasnite što to znaþi! Imate li vi svoju kolijevku? Koju? Kakvu?
Možete li u kolijevci „zanjihati” uspomene? Objasnite!
Tko je pobjednik u nadmudrivanju?
Pisac je u tekstu uspješno doþarao ugoÿaj sajma, ljude i kraj o kojem je rijeþ.
Dokažite!
Objasnite kako je tome pridonio govor likova!
Napiši zamišljeni ili stvarni dijalog prilikom kupnje odjevnog predmeta ili þega
drugog.
4. aktualizacija:
1. listopada – Svjetski dan ljudskih naselja
Potrošnja – izazov nametnut medijskim oglašavanjem.
integracija
Prepriþavanje. Razgovor (slobodni). Opis vanjskoga prostora (eksterijera). Dijalog.
korelacija
Zemljopis.
zanimljivosti
Nedaleko od Imotskoga nalazi se Crveno jezero koje je ime dobilo po crvenkastoj

boji strmih, gotovo okomitih obronaka. Dno jezera samo je devetnaest metara
iznad morske razine.
Kod Imotskog se nalazi i Modro jezero, još jedan u nizu bisera širom Lijepe Naše.
52
DOKAZ DA JE ZEMLJA OKRUGLA

Ljudevit Bauer
Napomena: Neka vam, kolegice i kolege, ovaj tekst posluži kao mamac
uþenicima da proþitaju cijeli (istoimeni) Bauerov roman. Naime, to je djeþji
akcijski roman, pun napetosti i blagog humora. Djeci smo ga nudili kao izbornu
lektiru, osobito je dobro bio prihvaüen od djeþaka. Napominjemo ovdje i kratku
Bauerovu priþu za djecu (iako nije i samo za njih) Ronilac bisera koju djeca rado
þitaju i rado interpretiraju.
METODIýKI SUSTAV ___________________

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja i spoznavanja te vrednovanje umjetniþkog

djela.
Poticanje na samostalno þitanje romana.
Razvijanje ljubavi prema knjizi i osposobljavanje za samostalno služenje
knjigom.
Razvijanje sposobnosti samostalnog karakteriziranja likova.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u tekstu.
b) obrazovni zadaci
Pripovijedanje u prvom licu. Fabula. Kompozicija. Tema. Poruka. Etiþka

karakterizacija likova. Prepriþavanje.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi i prijateljstva meÿu djecom.

Osjeüaj skrbi za zdravlje braüe i sestara.
Doba djetinjstva najljepše je životno doba jer u to vrijeme mislimo da sve
možemo i znamo, a þitav svijet je naš.
Svaki je dan prilika za doprinos pravima þovjeka – tvoga bližnjega.
53
Hoüeš li prijatelja – budi prijatelj. (ruska)

Blago onome tko ima prijatelje, jao onome tko ih treba. (hrvatska)
Znanje je imanje.
Više valja šaka dobrote nego vreüa mudrosti.
Gdje se bratska srca slože i olovo plivat može.
Znatiželja, hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje.
Optimizam – recept za dobar život, recept za dobre meÿuljudske odnose.
KOPD UN-a þl.12. Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito mišljenje ima pravo na
izražavanje misli o svim stvarima koje se odnose na njega. Tako izraženim mislima pridavat
üe se znaþaj u skladu s dobi i zrelošüu djeteta.
KOPD UN-a þl.15. Djeca imaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja.
Dužnost je djece da se igraju – igrom stvaraju prijateljske odnose, u igri uþe o životu, igrom
stvaraju nove rijeþi, nove odnose, nove svjetove. Dužnost je djece da se igraju mira, ne
rata.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj zada dramsku situaciju: nekoliko djeþaka na tavanu istražuje
„tajnu“ i odliþno se zabavljaju sve do pojave neþijeg mlaÿeg brata ili
sestre. Dijalog osmišljavaju sami uþenici.
b) „Brat" i „sestra" ili dva „brata" bez rijeþi odigraju uobiþajenu situaciju
kad u kuüi nema odraslih.
Dolazi „majka" i „dijeli pravdu".
Ostali uþenici moraju prepoznati sukob i pokušavaju ga zajedniþki riješiti.
c) Na prethodnom satu uþitelj zadaje problem: Koje osobine treba njegovati
meÿu braüom? (dobrota, trpeljivost, ljubav, zajedništvo, tolerancija,
druželjubivost, skrb, prijateljstvo, dijeljenje zajedniþkih tajni, zajedniþkih
sjeüanja…). Objasni svoj odnos s bratom/sestrom. Bi li trebao što mijenjati?
(biti manje svadljiv, treba uvažavati i mlaÿe, ne treba se tužakati, svojega
brata ili sestru uvijek štititi, sve dijeliti…)
Uþenici þitaju svoje radove, ostali analiziraju sastavke stavljajuüi moguüe
primjedbe i dajuüi savjete proizašle iz osobnog iskustva.

Razgovor kao u þitanci.
FABULA je sadržaj nekog književnog djela koji govori najbitnije u tijeku
radnje.
KOMPOZICIJA je odnos pojedinih dijelova u književnom tekstu. Uobiþajeni
su dijelovi: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet.
Podijeli priþu na uvod, zaplet, vrhunac, rasplet te svakom dijelu daj naslov.
Dogaÿaj pripovijeda jedan od Borinih prijatelja. Ovo je pripovijedanje u
prvom licu.
Objasni što toþno znaþi pripovijedanje u prvom licu.
U kojem su licu pisana djela koja si ti proþitao/proþitala?
Pokušaj ovu zgodu prepriþati u prvom i treüem licu. Objasni razlike.
54
Saznajte gdje se nalaze Gradec i Bijelo brdo te rjeþice Srebrenica i Orava.

Jesu li ta mjesta stvarna ili izmišljena?
Ispriþajte na satu kako ste „istraživali" svoj uži zaviþaj (ili samo dio grada ako
živite u gradu).
Svakako proþitajte zbirku Ljudevita Bauera Dokaz da je Zemlja okrugla, iz
koje je i ova pripovijetka.
a) Pronaÿi u tekstu rijeþi koje ne pripadaju standardnom književnom jeziku.
b) Prepriþaj tekst s nekim novim pojedinostima i promijenjenim završetkom.
c) Na duhovit naþin ispriþaj neki svoj dogaÿaj u kojem je osim prijatelja
sudjelovao i tvoj brat ili sestra (ili najbolji/najbolja prijatelj/prijateljica)
4. aktualizacija:
Imaš li brata ili sestru? Kakav je vaš odnos?
26. rujna – Dan þistih planina
21. ožujka – Dan Gorana
7. travnja – Svjetski dan zdravlja
5. lipnja – Dan zaštite planinske prirode
integracija
ýitanje. Pripovijedanje u prvom i treüem licu. Prepriþavanje s promijenjenim

završetkom.
korelacija
Priroda: bolesti dišnih putova.

Ekologija: šume su pluüa Zemlje – obrazložiti.
Sat razredne zajednice: odnosi meÿu braüom i sestrama.
zanimljivosti
Dokazano je da se veliki kašalj može lijeþiti na visinama (odlazak na planinu, let

zrakoplovom).
Galileo Galilei (1564.-1642.), talijanski fiziþar, astronom i matematiþar,
konstruirao je teleskop i matematiþki dokazao Kopernikov heliocentriþni sustav.
Sunce je središte, a planeti Sunþeva sustava, meÿu kojima je i planet Zemlja,
okreüu se oko njega. Kad je crkveni sud (inkvizicija) zahtijevao da se odrekne
svoga uþenja, on je to i uþinio – da bi spasio život, ali je navodno rekao: Eppur si
muove (Ipak se kreüe), tj. Zemlja se ipak kreüe oko Sunca. Poÿe li putnik s bilo
koje toþke na Zemlji i kreüe se uvijek u istom pravcu, vratit üe se na mjesto s
kojega je pošao. Dokaz da je Zemlja okrugla!
55
IMAŠ LI HOBI
Miro Gavran
Napomena: Ovo je još jedna u nizu nastavnih jedinica, koja üe osim usvajanja
književnoteorijskih znanja i poruka sadržaja teksta, umnogome pomoüi pri
osvjetljivanju unutarnjeg svijeta mnogih uþenika. Ako ste razrednik/razrednica
petomu razredu pristupite ovome štivu korelacijsko-integracijski.
Rado bismo, nadalje, da ovaj tekst bude poticaj za þitanje Gavranova romana
Svašta u mojoj glavi. Kao što stoji na koncu romana istoga autora (Sretni dani):
Sada znadem da su u životu najvažnije dvije stvari: prijateljstvo i ljubav, tako
bismo mogli uobliþiti i prikazati svijet svakome osjetljivom i povuþenom (možda
preplašenom) djetetu, kakvih zacijelo ima i u odjelu kojemu predajete.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Buÿenje interesa za samostalno þitanje.
knjigom.
Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti.
Razvijanje sposobnosti promišljenog izražavanja doživljaja.
Razvijanje sposobnosti racionalnog stvaralaþkog mišljenja.
b) obrazovni zadaci
Portret – psihološka i socijalna karakterizacija lika; (epistolarna proza)

56
c) odgojni zadaci
Obitelj kao ishodište sigurnosti svakog djeteta.

Odnos djeteta prema društvu (nova sredina).
Usamljenost i posljedice loše komunikacije.
Potreba svakog þovjeka za ljubavlju i pažnjom najbližih.
Prijateljstvo umnožava radosti, a dijeli tuge. (engleska)
Nema zime dok ne padne inje, ni radosti dok ne dijeliš s kime. (hrvatska)
KOPD UN-a þl. 2. Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na imovinu,
roÿenje, hendikepiranost ili kakvu drugu okolnost.
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na rasu, boju kože ili spol.
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na vjeru, politiþko ili drugo
uvjerenje. Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na narodnosno, etniþko ili
društveno podrijetlo.
Pokaži svakoj osobi da je vrijedna tvojega uvažavanja, time oboje dobivate: ti jer
uvažavanje potjeþe od tebe, osoba jer je uvažavana i tako ti može uzvratiti. Oboje, na
taj naþin, rastete u svome þovještvu.
Odjeüa ne þini þovjeka.
KOPD UN-a þl. 12. Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito mišljenje ima pravo na
izražavanje misli o svim stvarima koje se odnose na njega. Tako izraženim mislima
pridavat üe se znaþaj u skladu s dobi i zrelošüu djeteta.
KOPD UN-a þl. 16. Dijete neüe biti podvrgnuto samovoljnim ili nezakonitom miješanju u
njegovu privatnost, obitelj, dom ili dopisivanje, niti nezakonitim napadima na njegovu
þast i ugled.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o prvom školskom danu u 5. razredu.
Prisjeti se prvog dana u 5. razredu.
Kako ste se upoznali s pojedinim uþiteljima?
O þemu ste razgovarali? Jeste li osjeüali strah i nelagodu ili radost i
uzbuÿenje pri susretu s novim predmetima i uþiteljima?
b) Igra: Jedan uþenik glumi novog uþenika koji dolazi u njemu sasvim
nepoznatu sredinu. U razredu mu svatko postavi pitanje ne bi li o njemu
doznali što više podataka.
Kasnije novi uþenik priþa kako se osjeüa pri unakrsnom ispitivanju.
2.a) interpretacija u užem smislu:

Slijediti pitanja iz þitanke.
2.b) uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza:

U heuristiþkom üe razgovoru uþitelj(ica) imenovati odnose meÿu uþenicima na
temelju njihovih primjera, i to prvo onih dobrih: snošljivost/tolerancija,
nesebiþnost, ljubaznost, skromnost, suosjeüajnost… Nastojat üe se pronaüi
primjer za svaku dobru stranu uþenika. Potom üe se odreÿivati suprotnosti.
57
pazeüi da se ni na koga ne aludira: netrpeljivost, zavist, drskost, silovitost,

bahatost, podrugljivost…
Osvrüuüi se na sadržaj teksta, uþitelj(ica) üe taktiþno povesti razgovor o
razumijevanju uþenika petoga razreda i njihovih novih uþitelja. Svojim
primjerom uþitelj(ica) üe posvjedoþiti da neüe govoriti o imenima i predmetima,
nego o odnosima. Možda se nekog uþitelja uþenici neopravdano boje, možda
nekoga ne shvaüaju dovoljno… Svatko, možda, neka bude povodom razgovoru
i, ponajprije, preispitivanju samoga/same sebe.
U sintezi treba naglasiti ideju o nužnom naporu i ulaganju napora da se
meÿusobno razumijemo.
a) Ponekad se i u društvu nama bliskih i poznatih osoba osjeüamo usamljeno.
Pokušaj u sastavku razjasniti zašto je to tako.
b) Prisjeti se lektirnoga djela Pale sam na svijetu iz nižih razreda. Kako se Pale
osjeüao?
c) Zašto se tako osjeüao? Jeste li se i sami nekada usporeÿivali s njim?
4. aktualizacija:
Što oþekuješ od svoje obitelji i prijatelja? Jesi li zadovoljan/zadovoljna njihovim
odnosom prema tebi? Što bi mijenjao/mijenjala? Držiš li svoj odnos prema
drugima ispravnim? Što ti osobito smeta u meÿuljudskim odnosima? Možeš li
to kako promijeniti?
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Prepriþavanje. Dijalog (dramatizacija). Opis lika.
korelacija
Sat razrednika: razgovor o odnosima u odjeljenju. Odnos uþenik – uþitelj.

Odnos meÿu uþenicima.
Kako biti iskren i pošten prema drugima uvažavajuüi svaþiju osobnost.
alternativni metodiþki sustav
zanimljivosti
Miro Gavran proglašen je najboljim srednjoeuropskim piscem godine za 1999.

godinu. Meÿunarodnu literarnu nagradu dobio je u Budimpešti. Knjiga Mire
Gavrana Zaboravljeni sin odabrana je 2002. godine u Baselu u Švicarskoj na
IBBY HONOUR LIST za najbolji roman godine.
58
LOŠ UýENIK
Jacques Prevert
Napomena: Osim nesumnjive umjetniþke vrijednosti (pjesma je antologijska), ovaj

tekst nudi velike moguünosti za upoznavanje uþenika u petom razredu, kako u
odnosima prema razliþitim naþinima pouþavanja - tako i individualnom odnosu
prema školi. Dobro je, u dogovoru s razrednikom petoga razreda, uskladiti
vrijeme interpretacije ove pjesme s vremenom ovakve ili sliþne teme na satu
razredne zajednice. Razredniku mogu pomoüi pitanja navedena uz izražavanje i
stvaranje! Iako pojam pjesniþke slobode (licentia poetica) nije naveden u PIP-u,
mislimo da su pjesme ovakvoga oblika i sadržaja upravo pogodne da uþenicima
petoga razreda predoþimo temeljno umjetniþko pravo. Naravno, latinski termin
uþenik ne treba znati, a pojam stvaralaþke slobode može usvojiti samo na
obavijesnoj razini.
METODIýKI SUSTAV
interpretacijsko– analitiþki
zadaci i ciljevi
Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza.

Otkrivanje poetske funkcije ritma.
stvarnosti.
b) obrazovni zadaci
Slobodni stih. Ponavljanje. Ritam. Kontrast. Licentia poetica – pjesniþka

sloboda.
c) odgojni zadaci
KOPD UN-a þl. 12.

Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito mišljenje ima pravo na izražavanje misli o
svim stvarima koje se odnose na njega. Tako izraženim mislima pridavat üe se znaþaj u
skladu s dobi i zrelošüu djeteta.
59
Najmuþnije je samog sebe upoznati.

ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta.
Na muci se poznaju junaci.
Lako je postati uþen, ali je teško postati þovjek. (uzbeþka)
KOPD UN-a þl. 19.
Države ugovornice üe poduzeti sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i
izobrazbene
mjere zaštite djeteta od svih oblika tjelesnoga ili duševnog nasilja, povreda ili
zlouporabe, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, u što
je ukljuþena i spolna zlouporaba, dok o djetetu brinu roditelj(i), zakonski skrbnik(ci) ili
neka druga odgovorna osoba þijoj je brizi dijete prepušteno.
Dužnost je svake osobe poštivati drugu osobu, obraüati joj se mirnim i uljudnim tonom.
Nikad ne primjenjuj silu ili porugu u odnosima s drugim, pogotovo ne s onima slabijim
od sebe. Ako tko nad tobom þini nasilje, povjeri se starijoj osobi koja te voli: majci,
uþitelju/uþiteljici, pedagogu u školi i sl. Izbjegavaj nasilje i nasilnike, ne traži njihovo
društvo, oni hoüe poslušnike koji im sve odobravaju i koji ih slijepo slušaju.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Koja je najþešüa podjela meÿu uþenicima: na dobre i loše, na muške i
ženske, na štrebere i neznalice, na plašljive i hrabre, na zanimljive i
dosadnjakoviüe? Tko ih tako dijeli? Zašto?
b) Školska ploþa zauzima središnji dio zida u koji uþenici gledaju. Kad bi ona
imala lice, kakvo bi joj bilo: sretno ili nesretno, zabrinuto ili puno povjerenja?

Kako üemo znati da je ovo lirska pjesma? Govori li ona i o uþenikovu osjeüaju
ili o jednom dogaÿaju?
Iako u pjesmi nisu poštivana pravopisna pravila, mi ipak možemo pjesmu þitati
kao da jesu. Kako? Kakav je ritam pjesme? Pogledaj pjesmu i uoþi ima li
potrebne pravopisne znakove (navodnike, zareze i sl.)! To je PRAVO
PJESNIKA (i svakog umjetnika) da zbilju, stvarnost predoþi u svome djelu
onako kao on misli da üe je najbolje prikazati, izreüi. Pri tome se ne mora držati
uobiþajenih pravila. To nazivamo UMJETNIýKOM SLOBODOM (licentia
poetica).
Kako shvaüaš - prva þetiri stiha: kome uþenik kaže da, a kome ne? Koga
uþenik voli, a koga se plaši?
a) Sastavite pravilnik o ponašanju uþitelja i uþenika, predložite ga uþiteljima
(nakon razgovora na satu razredne zajednice). Neka u pravilniku budu
navedeni naþini ispitivanja i ocjenjivanja koje üete doznati od svakoga
predmetnoga uþitelja (možda najava ispitivanja, možda prijedlog da se uvijek
zna koji üe se uþenik javiti da odgovara, možda koliþina gradiva…).
b) Pripremite raspravu (možete meÿusobno podijeliti zadatke) o povodima
uþeniþke nesigurnosti:
60
a) slabo znanje
b) prevelika oþekivanja uþitelja/roditelja/samoga uþenika
c) nepovjerenje prema uþitelju
d) strah od ispitivanja
e) nerazumijevanje nauþenoga
f) precjenjivanje vlastitoga znanja
g) …navedi još barem jedan razlog!
Raspravu možete dovršiti i na satu razredne zajednice!
ýime se sve možeš (i kako) suprotstaviti svome strahu od ocjenjivanja,
ispitivanja?
4. aktualizacija:
a) U petom razredu dobili ste nekoliko predmeta više i sve (veüinom) nove
uþitelje! Ima li trenutaka kad se vi osjeüate kao uþenik pred ploþom iz
naše pjesme?
b) što biste savjetovali uþeniku iz pjesme? Kako üe nadvladati svoj strah?
3. listopada - Meÿunarodni dan mira; Meÿunarodni dan djece/Djeþji dan
5. listopada - Svjetski dan uþitelja
12. listopada - Svjetski dan pronalazaþa
16. studenog - Meÿunarodni dan tolerancije
integracija
Pravopis. Upravni govor.
korelacija
Sat razredne zajednice.
zanimljivosti
Veliko ispitivanje znanja provedeno meÿu 500 000 uþenika od 13 i 14 godina

iz 41 zemlje (provjeravalo se znanje kemije, fizike, matematike, biologije i
zemljopisa) pokazalo je da su u tim predmetima najviše znanja pokazali uþenici
iz Singapura, Južne Koreje, Japana i ýeške.
Sve te þetiri zemlje zauzele su i visoko mjesto u anketi o pregledavanju
domaüih zadaüa. (Podaci: Modra lasta, br. 7, 1997. godina)
J. Prevert jedan je od najpoznatijih francuskih pjesnika. Mnoge su njegove
pjesme uglazbljene, a najpoznatija je pjesma Barbara.
61
LEKTIRA
Melita Rundek
Napomena: Uz Mjesec knjige (15. listopada - 15. studenoga) uþitelj üe u

donijeti bajke, priþe, slikovnice i druge knjige koje jesu/i nisu uþenici þitali i
postavit üe nezaobilazno pitanje: ýitate li školsku lektiru i s kakvim se problemima
susreüete kad je rijeþ o lektiri?
METODIýKI SUSTAV____________________
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti percipiranja, predoþavanja, memoriranja, shvaüanja,

razumijevanja, rasuÿivanja, kritiþkoga i stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje
sposobnosti individualnog i nijansiranog izražavanja osobnog iskustva i vlastitih
doživljaja izazvanih susretom i komunikacijom s literarnim tekstom. Razvijanje
pismene i usmene jeziþne kreativnosti i stvaralaštva. Razvijanje svijesti o
trajnom zanimanju za književno djelo i svaku drugu umjetnost. Razvijanje
sposobnosti za samostalnu rašþlambu djela.
b) obrazovni zadaci
Roman za mladež. Pripovijedanje u 3. licu. Glavni lik. Sporedni likovi.

Unutarnje proživljavanje lika. Karakterizacija lika. Dijalog. Usporedba.
Onomatopeja. Fabula. Elementi fabule.
Opis interijera. Opis eksterijera. Stilska uloga deminutiva.
Vanjska kompozicija: glava, poglavlje, odjeljak.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema knjizi. Razvijanje þitalaþkih interesa i motiviranje

uþenika za samostalno þitanje lektire. Stjecanje navike i kulture þitanja.
Upoznavanje svijeta knjige. Razvijanje intelektualne radoznalosti i težnje za
proširivanjem spoznajnih horizonata. Knjiga je bogata riznica, vrelo novih
spoznaja, ona osim znanja pruža i zadovoljstvo, razvija maštu, potiþe na
razmišljanje, privlaþi pozornost, daje i traži odgovore na mnoga pitanja.
Pouzdan znak dobre knjige jest taj da nam se ona, što smo stariji, sve više
62
sviÿa. (Lichtenberg)
KOPD UN-a þl. 28.
Države ugovornice priznaju svakom djetetu pravo na izobrazbu, te üe u cilju ostvarenja
ovoga prava postupno i na temelju jednakih moguünosti za svu djecu, one posebice:
uspostaviti obvezatnu osnovnu izobrazbu, besplatnu za sve.
Ako je tvoje pravo da budeš obrazovan i pametan (a jest), onda je tvoja dužnost da uþiš,
marljivo i koliko najviše možeš. Tvoje je pravo (i dužnost) da sanjariš, maštaš i
razmišljaš o svom buduüem zanimanju, o onome þime se želiš baviti u životu. Raspituj
se o najbližim i najboljim školama u kojima se obuþavaju mladi ljudi za posao koji voliš.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) U razred se mogu donijeti bajke, priþe, slikovnice i druge knjige koje su/i
nisu þitali. ýitate li školsku lektiru i s kakvim se problemima susreüete u
svezi s tim?
b) Nabrojite pet najdražih, najsmješnijih, najtužnijih knjiga.
c) Neka su književna djela nastala tako da su ih pisci najprije priþali svojoj
djeci, a tek kasnije su objavljena u knjigama (I. Brliü-Mažuraniü, J. R. R.
Tolkien…). Sjetite se tko je vama priþao priþe u ranom djetinjstvu. Koje su to
priþe bile?

Koja metafora slikovito istiþe i naglašava djeþakov strah od lektire? Predbacuje
li on sebi za svoj odnos prema þitanju i lektiri? Navedite reþenice iz kojih se vidi
da on duboko proživljava svoje probleme! U tekstu je dan opis unutarnjeg
prostora (interijera) i vanjskog prostora (eksterijera). Pronaÿite te reþenice i
proþitajte ih!
a) Kojim se pedagoškim (odgojnim) metodama služe tvoji roditelji? Navedi ih!
(Primjerice: uskraüivanjem emotivne topline, zabranom izlazaka,
iskljuþivanjem iz omiljene slobodne aktivnosti… Dalje nastavi sam/sama!)
Koja ti metoda najteže pada, a koja te najviše boli? Obrazloži!
b) Jedna od neiskorištenih motivacija.
4. aktualizacija:
22. travnja - Dan hrvatske knjige i Dan Društva hrvatskih književnika. 22.
veljaþe - Dan tiskanja Misala po zakonu rimskoga dvora, prve hrvatske tiskane
knjige, Dan Nacionalne i sveuþilišne knjižnice u Zagrebu 2. travnja - Svjetski
dan djeþje knjige 15. listopada -15. studenoga - Mjesec knjige
Razgovor o þitanju knjiga. Uzmiþe li knjiga pred navalom drugih (agresivnijih)

medija?
63
integracija
Lektira. Film.
korelacija
Engleski jezik (Emily 's timetable – Emilin dnevni raspored).

Priroda (psi). Zemljopis (zvijezde).
zanimljivosti
Prva tiskana knjiga bila je Biblija (1455. g.).

Najprodavanija i najraširenija knjiga na svijetu takoÿer je Biblija.
Rijeþ biblija dolazi iz grþkog jezika i znaþi knjige (množina).
Donedavno najmanja knjiga na svijetu bila je velika je 3,5 x 3,5 mm, a
sadržavala je tekst Oþenaša na sedam svjetskih jezika.
Prema najnovijim podacima iz Guinessove knjige rekorda za godinu 2002.
trenutaþno najmanja knjiga velika je 1 mm2, a stranice joj se mogu okretati
iskljuþivo pomoüu igle.
Danas se jedna od najveüih knjižnica na svijetu nalazi u Aleksandriji (u Egiptu)
i zove se Aleksandrina. U Aleksandriji se, naime, nalazila najveüa i
najpoznatija knjižnica staroga vijeka koja je imala 500-700 000 svitaka i bila je
središte znanja ondašnjega svijeta, ali je, nažalost, izgorjela. Osnivaþ knjižnice
bio je egipatski kralj Ptolomej Soter, a utemeljena je 228. godine prije nove
ere. Ptolomej je za gradnju izabrao baš grad Aleksandriju jer je želio obnoviti
državu Aleksandra Makedonskog, osnivaþa grada koji i danas nosi njegovo
ime.
Novoizgraÿena knjižnica ima jedanaest katova (od þega su þetiri pod zemljom),
8 milijuna naslova, 50 000 mapa i karata te 3 500 mjesta u þitaonici.
Još jedna od najveüih svjetskih knjižnica nalazi se u Washingtonu.
Najveüa hrvatska knjižnica je Nacionalna i sveuþilišna knjižnica u Zagrebu.
Bibliofob je onaj koji se boji knjiga, a bibliofil je ljubitelj i sakupljaþ knjiga.
Bibliobus je putujuüi autobus s knjigama za posuÿivanje.
Naziv džepna knjiga odnosi se na knjige skromne izrade, manjeg formata i
veüe naklade, a zovu se tako zato što se mogu nositi i u džepu.
Vještina lijepog, krasopisnog pisanja zove se kaligrafija. Krasopiscima
(kaligrafima) u srednjem vijeku trebalo je i po godinu dana za prepisivanje cijele
knjige (za sat vremena moglo se napisati najviše pet do deset slova).
64
DJEDOVE OBRVE
Vesna Parun
Napomena: Evo pjesniþkih slika koje nude trenutke životne i pjesniþke istine -
jasno izražene unutarnje dvojbe djeteta koje niti je anÿeosko utjelovljenje dobrote
niti je personifikacija zloþestoüe. Djecu üe sigurno privuüi moguünost brzog i
lakog poistovjeüivanja, ona üe u ispriþanoj zgodi lako prepoznati sebe i još jednu
u nizu situacija i tema što ih život neumorno tka u odnosima izmeÿu djece i
odraslih. Pjesma je dokaz da u poeziji nisu i ne moraju uvijek biti zastupljene
afirmacijske poetske teme - vrata pjesme otvorena su svim iskrenim i nedužnim
þuÿenjima nad spoznajama života i svijeta pa tako i prešuüivanim elementima
djeþje zbilje bilo da je rijeþ o djetetu nesvojstvenom altruizmu ili sitnim
nepodopštinama.
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti estetskoga percipiranja i doživljavanja lirske pjesme.

Razvijanje sposobnosti prepoznavanja predestetske stvarnosti. Razvijanje
sposobnosti argumentiranog iznošenja podataka, kompariranja, uopüavanja,
obrazlaganja, prosuÿivanja, zakljuþivanja i usustavljivanja. Razvijanje
sposobnosti racionalnoga stvaralaþkog mišljenja i izražavanja. Razvijanje
literarnih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja
(ostvarivanja) pjesniþkog teksta. Razvijanje sposobnosti þitanja u sebi,
usmjerenog þitanja, interpretacijskog þitanja. Razvijanje sposobnosti
povezivanja jeziþno-stilistiþkih elemenata te idejnih i emocionalnih slojeva lirske
pjesme.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma.
Pjesniþka slika. Motiv. Epitet. Usporedba.
Slobodni stih. Onomatopeja.
Intimna pjesma. Metafora. Monostrofa. Opkoraþenje. Inverzija.
Ekspresivna vrijednost glagola. Grafiþki izgled pjesme. Poetizam (þun).
65
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi i razumijevanja u meÿusobnim obiteljskim odnosima.

Razvijanje sposobnosti odricanja, razumijevanja, opraštanja, poštovanja
starijih, povjerenja. Isticanje ljepote skladnih obiteljskih odnosa. U obitelji se
ostvaruju ljepota i punoüa življenja. Njegovanje kulture ophoÿenja. Razvijanje
duha samodiscipline. Vladanje sobom i samokontrola dokaz su duševne
snage, racionalnosti, jake volje i potpune slobode. Obogaüivanje komunikacije
meÿu bliskim þlanovima obitelji i osobama koje okružuju dijete. Osvješüivanje
spoznaje o vlastitom doživljajnom svijetu i razliþitim emotivnim stanjima: strah,
strepnja, zabrinutost, ljutnja, sreüa, ljubav, zavist, ljubomora…
KOPD UN-a þl. 9.
s njima, bez obzira na meÿusobnu odvojenost roditelja.
Potrebna ti je majþina i oþeva ljubav, majþina i oþeva skrb – ti si þudesno nastao/nastala
iz njihove ljubavi, þak i kad su tvoji roditelji rastavljeni ili kad ih nema, grije te i prati
njihova ljubav. Poštuj svoje roditelje, þak i kad uoþavaš neke njihove propuste i neke
njihove mane, budi uvjeren/uvjerena da te oni vole, da üe te uvijek voljeti.
Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji.
KOPD UN-a þl. 19.
izobrazbene mjere zaštite djeteta od svih oblika tjelesnoga ili duševnog nasilja, povreda
ili zlouporabe, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, u što
Nikad ne primjenjuj silu ili porugu u odnosima s drugim, pogotovo ne s onima slabijim od
sebe. Ako tko nad tobom þini nasilje, povjeri se starijoj osobi koja te voli: majci,
KOPD UN-a þl. 5.
Roditelji imaju prava i dužnost usmjeravati i voditi dijete prema njegovim razvojnim
sposobnostima, to isto vrijedi i za þlanove proširene obitelji, kako predviÿaju mjesni
uvijek lagan ni jednostavan - da bi i ti postao/postala osobom koja üe znati odabrati
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj üe s uþenicima potražiti odgovor na pitanja: Možemo li sakriti
osjeüaje? i Što je to što nas odaje? Nakon oþekivanih odgovora oþi i izraz
lica, uþitelj üe i dalje ustrajati s pitanjima dok kao odgovor ne dobije rijeþ
iz naslova pjesme obrve.
b) Kako reagira osoba koju naljutiš? Po þemu znaš daje ljuta þak i onda ako ti
ništa ne govori?
66

Koji se osnovni motiv provlaþi od poþetka do kraja pjesme?
Kakvo znaþenje imaju rijeþi golubice i odletjeti, pravo ili preneseno?
Završava li svaki stih u svom retku? Kako se zove taj ritmotvorni postupak?
Kojom je vrstom stiha pjesma pisana?
Kakva je razlika izmeÿu proznog kazivanja i ove pjesme?
a) Što znaš o životu djece bez roditelja? Gdje žive, tko o njima brine? Jesi li
þuo/þula za SOS sela i SOS majke?
b) Opiši jedan svoj nestašluk.
4. aktualizacija:
Razgovor o odnosima u obitelji. Obitelj ima biološko i šire društveno
utemeljenje. Odgovorno roditeljstvo igra veliku ulogu u pravilnom razvoju i
formiranju djeteta. Ali, sve više je obitelji koje ne funkcioniraju tako da djetetu
pružaju i osiguravaju uvjete za normalan tjelesni, intelektualni, moralni, estetski
razvoj i radni odgoj. ýeste su pogreške u odgoju:
a) roditeljska blagonaklonost (ne traži se red, rad, disciplina, kulturno
ponašanje, samostalnost u obavljanju poslova,… svi su djeþji loši postupci
za njih samo prolazne sitnice…).
b) pretjerana strogost (preveliki zahtjevi, grubost u ophoÿenju, þesto
kažnjavanje, naglašeno autoritativan stav roditelja, zahtijevanje apsolutne
poslušnosti…).
c) negativan osobni primjer (roditelji traže od djece istinu, a sami do nje
ne drže, mama traži od mene da kažem kad sam dobio lošu ocjenu, a
kaže mi da na telefon kažem da je nema doma iako ona upravo gleda TV,
traže da djeca ne puše, a sami su pušaþi…).
d) apsolutna sloboda (dijete je pravi idol u obitelji, sve mu se podreÿuje,
udovoljava se svakoj njegovoj želji, svim hirovima, „mušicama", ono se
razvija u pravog malog tiranina koji nareÿuje odraslima, zahtijeva od njih
i upravlja njima…).
e) negativna usmjerenost (više se istiþu djetetove negativnosti nego dobra
djela).
integracija
Opisivanje. Scenske improvizacije: monolog.

Kad se bude, u sklopu medijske kulture, govorilo o animiranom filmu – uþenicima
se može ponuditi da sami naprave sliþice po uzoru na ilustraciju uz ovu pjesmu:
uþenici mogu fotokopirati ilustraciju te na preslike docrtati stupnjeve u pokretu
(npr., ruku, glave, tijela, obrva) i tako dobiti vlastiti animirani pokret.
67
korelacija
Likovna kultura: portret. Engleski jezik (Family and friends in action; My granny).
zanimljivosti
Vesna Parun napisala je više od 50 knjiga i oko 500 soneta.

Osim Patke Zlatke, Zeca mudrijana i Kornjaþina oklopa napisala je i 4 knjige
„maþjih" pjesama.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
68
KLJASTA SAVA
Dinko Šimunoviü
Napomena: Uvažavajuüi þinjenicu da se radi o uþenicima petoga razreda te da je

ova nastavna jedinica podatan predložak za usvajanje šireg broja
književnoteorijskih pojmova (vidi u obrazovnim zadacima), a da je, osim toga,
potrebno još ostvariti i pripremu za školsku lektiru i riješiti zadatke u radnoj
bilježnici, predlažemo da uþitelj za ovu nastavnu jedinicu planira dva školska sata
kako bi mogao realizirati sve zacrtane zadaüe.
zadaci i ciljevi
Upoznavanje i prosudba književnog teksta koji obogaüuje raznolikošüu gledišta

i situacija nužnih za shvaüanje sveukupne zbilje koja okružuje uþenike.
Promišljanje o odnosima: ja i drugi. Razvijanje sposobnosti za samostalnu
analizu proznoga djela. Utjecaj književnog djela na þuvstveni senzibilitet i
svijest promatraþa (radost, žalost i ostale emocije pomoüu kojih se stvaraju
vrijednosni sudovi). Usporeÿivanje književne stvarnosti sa svojom sadašnjošüu
i životnom stvarnosti.
b) obrazovni zadaci
Pripovijetka. Tema. Fabula. Mjesto i vrijeme radnje. Opis vanjskog prostora

(eksterijera). Slikovitost opisa. Poetizirani opis. Pripovijedanje u 3. licu.
Osnovna misao. Deminutivi. Književni portret. Karakterizacija lika: etiþka
fiziþka, psihološka, sociološka. Usporedba. Za one koji mogu i žele više:
Ponavljanje. Izražajnost broja: augmentativno ili hiperboliþno znaþenje broja.
Olfaktivni motivi. Dijalektizam. Socijalni okvir zbivanja. Suprotnost (kontrast).
c) odgojni zadaci
Senzibiliziranje uþenika prema ljudima s posebnim potrebama. Razvijanje

spoznaje o važnosti prihvaüanja invalidne osobe i utjecaju zajednice na
69
njeno duševno stanje. Razvijanje potrebe i navika kulturnog ophoÿenja s

invalidnim ljudima u konkretnim životnim uvjetima.
KOPD UN-a þl. 2
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na imovinu, roÿenje,
hendikepiranost ili kakvu drugu okolnost.
Odjeüa ne þini þovjeka.
Nije velik tko se velik rodi, nit je visok tko na visu stoji, veü je velik tko se malen rodi, a
kad padne – golem grob mu treba. (Mažuraniü)
KOPD UN-a þl. 23.
Države ugovornice priznaju da duševno ili tjelesno hendikepirano dijete mora uživati pun
i pristojan život u uvjetima koji osiguravaju dostojanstvo, promiþu oslanjanja na vlastite
moguünosti i olakšavaju djetetovo djelatno sudjelovanje u zajednici.
Alineja 2. Države ugovornice priznaju pravo hendikepiranom djetetu na posebnu skrb i
ohrabrivat üe i osiguravati svakom takvom djetetu i onima odgovornima za njegovu skrb
pružanje, ovisno o raspoloživim sredstvima. pomoüi koju se zatraži i koja je primjerena
djetetovim uvjetima i okolnostima u kojima žive njegovi roditelji ili osobe koje skrbe za
njega. Neki se uþenici od tebe razlikuju tjelesnim izgledom ili tjelesnim ograniþenjima,
neki pak po svojim duhovnim – duševnim moguünostima koje zaostaju za tvojima, no
takvi uþenici zbog toga nisu manje vrijedni. Manje su vrijedni oni koji misle suprotno, koji
takvima žele dokazati da su bolji od njih, ili koji takve sažalijevaju misleüi da oni ne
mogu uživati u životu, prijateljstvu, ljubavi. Budi prijatelj takvu uþeniku, vidjet üeš kako
üeš dobrog prijatelja dobiti!
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Poznato je da postoje sportske igre þiji su natjecatelji tjelesno
hendikepirani. Poznajete li sportaša/sportašicu koji usprkos tomu postiže
zavidne rezultate vrijedne divljenja?
b) Poznajete li osobu koja zbog odreÿenog tjelesnog nedostatka ima
posebne potrebe, primjerice slijepu osobu, gluhu osobu, osobu koja ne
može govoriti, osobu kojoj nedostaje ruka/ruke, noga/noge i sliþno? Jeste
li kad razmišljali o tom kako je toj osobi u svakodnevnom životu, s
kakvim se problemima susreüe i na koji ih naþin rješava?
c) Jeste li kad sudjelovali u berbi grožÿa? Kada, gdje, s kim? Opišite svoje
iskustvo tako što üete rijeþima doþarati vinograd, grožÿe, ose i pþele,
beraþe, boje, oblike, pribor za berbu, zvukove koje ste þuli, mirise i
ugoÿaj koji ste doživjeli.
d) Jeste li kad vidjeli kako se veze ruþni rad? Jeste li vidjeli izvezene
rukotvorine? Imate li koga u obitelji tko se ranije bavio, ili se još bavi, tim
aktivnostima? Imate li koju izvezenu obiteljsku uspomenu, npr. bakinu
maramu, stolnjak, posteljinu… Ispriþajte o tom.
70

U karakterološku tablicu unesi imena likova, okarakteriziraj ih i potkrijepi to
navodima iz teksta.
a) Prolistaj Likovnu enciklopediju i izdvoji portrete koji su privukli tvoju
pozornost.
b) Prisjeti se proþitanih knjiga i odgovori: Pada li ti na pamet književni lik s
kojim su se sudbina i život gorko poigrali? Koji je to lik?
4. aktualizacija:
4. prosinca - Dan invalida
7. travnja – Svjetski dan zdravlja
Usmeno izražavanje:
Uþitelj üe s uþenicima povesti razgovor o tom kako smo gotovo
svakodnevno svjedoci velikog broja prometnih nesreüa u kojima stradaju
ljudi, posebice mladi. Dok neki od njih prerano i tragiþno završavaju život,
drugima ostaju trajne posljedice: vezani su uz bolesniþku postelju, invalidska
kolica, ortopedske proteze i pomagala te stalnu pomoü druge osobe.
Na koji se naþin ti ljudi mogu nositi sa surovom životnom zbiljom, kako sami
mogu oplemeniti svoj život, kakva je uloga obitelji, nas, ostalih pojedinaca i
cijele društvene zajednice? U razgovoru üemo poticati uþenike na pomoü,
osvijestiti njihove plemenite osjeüaje i potrebu da se solidariziraju s onima
kojima je pomoü potrebna.
Umjesto prometa, ili zajedno s njim, može se progovoriti i o Domovinskom
ratu. Uþitelj üe najbolje sam procijeniti je li emocionalna klima u razredu
pogodna za to imajuüi u vidu saznanja o broju djece poginulih i nestalih
branitelja i ratnih invalida.
Razgovor o slavlju (Božiü, Nova godina i ostale prigodne sveþanosti) bez
pucnjave.
integracija
Stvaralaþko prepriþavanje. Pismo. Opis osobe (portret). Lektira.
korelacija
Likovna kultura (portret). Zemljopis.

71
zanimljivosti
Dinko Šimunoviü o svom je pisanju zabilježio:

Poznavao sam tajnu kako se može napisati dobra stvar. Osim priroÿenog dara
treba dvostruko iskustvo: najprije poznavanje realnog života, a zatim jezika i
tehnike pisanja. Onda kako se ne smije obraÿivati stvar, koja je indiferentna, nego
je treba mrziti ili ljubiti pišuüi jedino o tome, što si doživio u zbilji ili pak tako živo
proüutio u fantaziji, da je postalo isto što zbilja.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
72
DJEVOJýICA I JA
Dragutin Tadijanoviü
Napomena: Kao što ima nekoliko tekstova vrlo pogodnih za ostvarivanje bolje
atmosfere u odjelu (slaganje i meÿusobno poštivanje), tako ovaj tekst može izvrsno
poslužiti za njegovanje odnosa uvažavanja i prihvaüanja meÿu spolovima.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

stvarnosti.
Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije.
b) obrazovni zadaci
Strofa (trostih, þetverostih i peterostih). Slobodni stih.

Za one koji mogu više: pjesnika/djeþaka nazivamo lirskim subjektom (razlog je
lako objasniti u usporedbi/suodnosu s gramatiþkim pojmom subjekta).
c) odgojni zadaci
Upoznavanje posebnosti djetinjstva u odnosu na odraslu dob (manja

odgovornost za vlastite þine, „površinsko" gledanje na zbilju, nerazumijevanje
uzroka i posljedica, itd.).
Poticanje i evociranje sjeüanja na vlastito rano djetinjstvo zbog uoþavanja
razvoja i razvojnih promjena (tjelesnih i duhovnih). Poticanje na aktivnu i
stvaralaþku ulogu maštanja u planiranju buduünosti vlastitoga života.
Prijateljstvo je ljubav bez krila. (francuska) Nema zime dok ne padne inje, ni
radosti dok ne dijeliš s kime. (hrvatska)
73
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Navedite najdraže štivo koje ste uþili do þetvrtoga razreda. O þemu ono
govori? Sjeüate li se ijednog ljubavnog?
b) Zamislite djeþaka i djevojþicu koji se simpatiziraju, sviÿaju jedno
drugome. Koji üe njihovi postupci biti oþekivani i pristojni? Mogu li
postupci jednoga od njih dvoje biti manje pristojni (nepristojni)?
Objasnite svoje stajalište.
c) Imate li ukuüane, rodbinu ili obiteljske prijatelje koji vas pitaju: Kako
ljubav?, Jesi li zaljubljen(a)? i sliþno? Kako se tada osjeüate? Što im
odgovarate?

Ukoliko se odluþite za interpretacijsko – analitiþki model, dobro je zadržati se
na motivaciji i tražiti jasnu sponu ili jasnu razliku izmeÿu današnjega i
ondašnjega odnosa prema osjeüaju zaljubljenosti u djece (javna/društvena i
tajna/intimna strana osobe).
U najavi teksta dobro je istaknuti da svoj doživljaj zaljubljenosti iskazuje
djeþak s poþetka prošloga stoljeüa, nešto mlaÿi od uþenika petoga razreda.
Interpretacijom üemo naglasiti djeþakov doživljaj (temelj lirskog
izražavanja).
Ovdje je i prilika da se nauþi ili ponovi pojam strofe (trostih, þetverostih i
peterostih) i slobodnog stiha (iako je ovdje rijeþ o tzv. besjedovnom stihu, taj
pojam uþenici ne trebaju znati).
Predzadnji zadatak dobar je za aktualizaciju, i prilika je za odgoj za kulturu
slušanja i govorenja, osobito kao odgoj za toleranciju jer üe mišljenja o
djeþakovoj odluci biti podijeljena. Važno je usmjeravati razgovor tako da se
uþenici meÿusobno þuju i uvaže razlike u mišljenjima.
Zadatak za samostalni rad može nalikovati motivaciji u meditacijsko-
stvaralaþkom modelu, s tom razlikom što üe uþenici o tome pisati, a ne samo
razmišljati.
2.b). stvaranje meditacijskog ozraþja:

Meditacijsko-stvaralaþki model bit üe primjenjiv u odjelima koji imaju uþenike
ujednaþenih literarnih sposobnosti, te u onim okolnostima kad smo sve zadatke
koji se odnose na književnoteorijsko nazivlje (strofa, slobodni stih, lirski subjekt,
doživljaj - lirika) zadovoljili prethodnim nastavnim jedinicama. Za motivaciju
üemo zatražiti od uþenika da se, u tišini, sjete svoje prve simpatije. Neka se
sjete kako su izražavali svoju naklonost drugoj osobi, jesu li željeli da to svi
vide, jesu li bili stidljivi, plahi ili hrabri, otvoreni… Neka se prisjete trenutka kad
su to pokazali drugoj osobi ili kad im je ona uzvratila. Neka u sjeüanje pokušaju
prizvati taj osjeüaj, ponovo ga doživjeti… Ne trebaju ništa pisati u bilježnicu, ne
trebaju ništa govoriti (osim ako izriþito zažele)!
U ovoj dobi ne možemo govoriti o meditacijskom poniranju u dublje slojeve
teksta, no umjesto toga zatražit üemo da prepišu i proþitaju najljepšu strofu
74
ili stih, baš ono što osjeüaju kao svoje. Tek kad svi (ili oni koji hoüe) proþitaju
odabrane stihove, neka objasne svoj izbor.
Meÿusobna komunikacija ostvarivat üe se govorenjem (þitanjem) i slušanjem
zapisa (odgovora, dopuna) drugih uþenika. Sintezu i aktualizaciju postiüi üemo
pisanjem priznanja svoga prvog crvenila na obrazima. Uþenici slobodno mogu
posuditi prve stihove pjesme da bi izrekli svoje priznanje i svoje osjeüaje. Mogu
se poslužiti i reþenicama drugih uþenika koje su im se svidjele dok su se
meÿusobno slušali.
a) interpretacijsko-analitiþki model:
Potaknuti uþenike da argumentirano brane svoje odgovore, tj. mišljenja.
Njihovi odgovori bit üe odraz njihova poimanja dopuštenog i nedopuštenog u
odnosima meÿu spolovima. Što je grijeh po djeþakovu mišljenju:
a) branje lješnjaka u šumi s dragom djevojþicom
b) zajedniþko odmaranje (ležanje) u hladovini, u grmu
c) želja za zavirivanjem pod dud na kojem je stajala djevojþica
d) neugoda koju je osjetio u grmu i pod dudom?
b) meditacijsko-stvaralaþki model:
Za stvaralaþko izražavanje poslužit üemo se metodom dopunjavanja
zapoþetih reþenica želeüi tako osvijestiti odnos prema drugima i prema
osobama suprotnog spola. Inaþe, to nam može služiti i kao dio priprave za
pismeni sastavak ili školsku zadaüu kojoj je šira tema uþeniþki osjeüaji ili
prva ljubav. Evo primjera nekih reþenica koje üe navesti i nagnati uþenike na
verbaliziranje svojih misli i osjeüaja (primjere možete dati na nastavnom
listiüu (str. 75.), ponuditi ih napisane na ploþi ili prozirnici).
4. aktualizacija:
Pokušaj oponašati pjesnika: prisjeti se nekog svoga ugodnog doživljaja (iz
predškolskoga doba) koji si dijelio/dijelila sa svojom simpatijom. Osvrni se na
taj „davni" dogaÿaj i pronaÿi što je u njemu uzvišeno i dostojanstveno, a što
djeþje, svakodnevno.
integracija
5. S. Škrinjariü: Mali Eskimi
korelacija
Vjeronauk. Sat razredne zajednice.
zanimljivosti
Sve pjesme iz zbirke Dani djetinjstva posveüene su Srcu moga srca, studentici
povijesti umjetnosti Jeli Ljevakoviü, supruzi pjesnika Tadijanoviüa.
75
Nastavni listiü:
Prvi sam se put zaljubio/la kada mi je bilo_______________________ godina.
Znao/la sam da sam zaljubljen jer bi mi blizini te osobe bilo kao da sam
Moja simpatija privlaþila me je zato/zbog/jer__________________________.
Iako mnoge osobe imaju mnogo sliþnosti s mojom simpatijom, ona je
posebna jer___________________________________________________.
Kad ti uzvrati osmijeh osoba koju voliš, þini ti se da____________________.
Kad si zaljubljen, svijet ti nalikuje___________________________________.
Zaljubljene osobe zacrvene se kad_________________________________.
Moja zaljubljenost moja je tajna zato što_____________________________.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
76
UDARILA ME ONA, MOJA MAJKA

Božidar Prosenjak
Napomena: Ovo je jedan od tekstova kojim üemo djeci osvijestiti spoznaju da

odrastanje traži i odgovorno ponašanje. U odnosima izmeÿu djece i roditelja
zaiskri pokatkad i koja nepoželjna iskra, djeca þesto ne primjeüuju da odrasle koji
put „zaboli“ njihovo ponašanje, da povrijede roditeljsko veliko, toplo srce koje
poklekne pred zahtjevima djeteta miljenika i onda kad, možda, ne bi trebalo, a
ponekad opet, kao u ovom sluþaju, roditelj iznevjeri djetetova oþekivanja. To ne
znaþi da dijete kritiku ili neispunjenje svojih želja treba doživjeti kao „svjetlo na
nebu koje üe se ugasiti….. od žalosti", veü kao postupak i þin u kojem nije bilo
izbora, a koji je jasno odaslao nedvosmislenu poruku - tako više ne može i treba se
mijenjati (a upravo to i jest najteže). Nastavna je praksa pokazala i to da djeca
Prosenjakovo djelo, iz kojeg je ulomak uzet, rado þitaju, da se u njemu prepoznaju
i da je to jedno od onih lektirnih djela koja þitaju sa zadovoljstvom i bez prisile.
METODIýKI SUSTAV ____________
zadaci i ciljevi
Buÿenje interesa za samostalno þitanje književnog djela. Razvijanje

sposobnosti racionalnog stvaralaþkog mišljenja na tematsko-sadržajnom sloju
proznog teksta. Razvijanje sposobnosti prosuÿivanja, usporeÿivanja,
zamišljanja, zakljuþivanja i tumaþenja. Razvijanje jeziþne kreativnosti.
Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava u proznom tekstu.
Razvijanje sposobnosti vlastite imaginacije. Razvijanje sposobnosti zauzimanja
kritiþkog stava o djelu. Razvijanje sposobnosti uþenikovog reagiranja na poziv
umjetniþkog djela.
Razvijanje sposobnosti povezivanja spoznaja i pronicanja u odnose tih spoznaja.
Razvijanje sposobnosti tumaþenja, obrazlaganja, argumentiranja, zakljuþivanja i
usustavljivanja traženih podataka. Razvijanje sposobnosti þitanja, usmenog i
pismenog stvaralaþkog izražavanja.
Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkog i likovnog izriþaja.
77
b) obrazovni zadaci
Djeþji roman. Pripovjedanje u 1. licu. Glavni lik

Etiþka karakterizacija lika
Personifikacija. Onomatopeja
Slikovitost vanjskog opisa. Usporedba.
Za one koji žele više:
Antropomorfizam. Nemušti jezik. Suprotnost.
Aforistiþnost stila. Poetiþnost opisa. Unutarnji monolog. Poglavlje.
Solilokvij (glasan razgovor sa samim sobom).
c) odgojni zadaci
Razvijanje djeþje svijesti o njemu samom i ulozi majke u njegovu odrastanju.

Poticanje na nenasilje prema drugim biüima. Osvješüivanje spoznaje da
odrastanje može donijeti neugodnosti, probleme i da ono traži odgovorno
ponašanje. Roditeljski osjeüaji i potreba za potomstvom ne iskljuþuju pravo
jedinke na samostalnost. Odgovornost i neodgovornost u ponašanju moralne
su etiþke i vrijednosne kategorije. Upoznavanje sa svijetom životinja i poticanje
na human odnos prema njima. Samoodricanje nije vrlina: ono je samo pobjeda
razboritosti… (Shaw)
KOPD UN-a þl. 5.
Roditelji imaju prava i dužnost usmjeravati i voditi dijete prema njegovim razvojnim
sposobnostima. To isto vrijedi i za þlanove proširene obitelji, kako predviÿaju mjesni
uvijek lagan ni jednostavan - da bi i ti postao / postala osobom koja üe znati odabrati
KOPD UN-a þl. 18.
Oba su roditelja odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji ili zakonski skrbnici imaju
prvenstvenu odgovornost za razvoj i odgoj djeteta. Dobrobit djeteta mora biti njihova
temeljna briga.
Uvijek imaj na umu da te roditelji vole, da si baš ti (tvoja braüa i sestre) najveüa
vrijednost u
njihovu životu, zato poštuj svoje roditelje, budi poslušno dijete. Tako üeš im priþiniti
najveüu radost.
Dijete ima dužnost biti poslušno i dobro svojim roditeljima jer im je ono najveüa
vrijednost.
Djeca su najveüe bogatstvo.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o tome u koje je svrhe konj služio þovjeku:
- u prošlosti (za vuþu tereta, razvozio je poštu, vukao je carske koþije,
vukao je prve gradske tramvaje, imao je znaþajnu ulogu u vojsci…)
- danas (za pomoü u seoskim domaüinstvima, za konjske utrke, za škole
jahanja, za terapijsko jahanje…).
b) Uþitelj üe s uþenicima povesti razgovor o sportovima ili dogaÿanjima
vezanim uz konje: konjske utrke, preponsko jahanje, tradicijske igre
78
poput Sinjske alke i sliþno. Može se povesti razgovor i o uzgajalištima konja:

Ĉakovo, Lipik (prije rata), Križevci, Istra, Odransko polje kod Siska i tako dalje,
c) c) – Nabrojite najmanje tri pasmine konja.
(lipicanac - plemeniti konj, belgijanac – teški teretni konj, hrvatski posavac
– domaüi konj, meÿimurski konj, istarski konj, poni – mali konj koji se
najviše uzgaja u Engleskoj…)
– Navedite nazive konja s obzirom na boju! (vranac, bijelac, riÿan, zelenko)

Ispišite reþenice iz kojih se vidi zbog þega majka popušta svome ždrebetu.
Je li majþin postupak urodio plodom?
Obrazložite odgovor i potkrijepite ga navodom iz teksta!
Ispišite iz teksta reþenice u kojima prepoznajete sebe i svoju majku.
a) Opiši jednu životinju koju najbolje poznaješ.
b) Objasni ustaljene skupove rijeþi/sintagme: biti na konju (naüi se u povoljnim
prilikama poslije teškoüa),
- þekaj, konju, dok trava naraste (ne treba se nadati),
- i mi konja za trku imamo (nismo ni mi slabiji, imamo jake razloge),
- pasti s konja na magarca (iz boljeg položaja doüi u gori), raditi kao konj
(mnogo i naporno raditi, muþiti se).
- Navedeni zadatak može biti i motivacija.
c) Pitaj starije (djeda, baku…) i saznaj nešto o obiþajima vezanim uz konje
(npr. Bartolska procesija, svadbeni obiþaji i sliþno).
4. aktualizacija:
Razgovor o problemima odrastanja.
4. rujna – Meÿunarodni dan zaštite životinja
4. listopada – Meÿunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški)
integracija
Opisivanje. Lektira. Likovna umjetnost.
korelacija
Priroda. Likovna kultura. Engleski jezik (The world of animals; Family and friends
in action).
zanimljivosti
Uþitelj može napomenuti da je, npr. ogromno Kinesko Carstvo, u davna vremena
imalo i po desetak tisuüa konja samo u poštanskoj službi. Pratili su ih glasnici i
tekliþi, a poštanske su postaje bile udaljene jedna od druge onoliko
79
koliko je konj mogao prijeüi u jednom danu. Na drugoj su postaji þekali

odmorni konji koji su preuzimali pošiljke i nastavljali put.
Po brzini i spretnosti naroþito su bili poznati tatarski glasnici koji su na brzim i
uvježbanim konjima u jednom danu prelazili udaljenost od 500 km, a ukoliko
je bilo potrebno, jurili su i noüu.
Konjiþki sport je vrlo skup. Najslavniji konji trkaþi stoje i po nekoliko milijuna
eura.
Veliki rimski vojskovoÿa Cezar obiþavao je diktirati pisma svojim tajnicima jašuüi
na konju. Buduüi da je u isto vrijeme diktirao više pisama, imao je uza se
istovremeno i po 6-7 tajnika.
Konj je pripitomljen kasnije od drugih životinja zbog nepovjerljivosti prema
þovjeku i ljubavi prema slobodi. Kobilje mlijeko zove se kumis i ima ljekovita
svojstva.
Kad je rimski car Kaligula doznao da senatori pripremaju urotu i rade mu o
glavi, odjenuo je svog bojnog konja u togu, doveo ga u Senat, posjeo ga na
poþasno mjesto senatora, pokazao rukom i rekao senatorima: „Samo njemu
mogu slijepo vjerovati!"
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
80
HORVATSKA DOMOVINA
Antun Mihanoviü
Napomena: Hrvatska himna, na osobit je naþin, poznata uþenicima od najranijeg

djetinjstva: bilo kao pratiteljica velikih sveþanosti, natjecanja ili kao uvod u
sveþanosti u školi, a nalazi se i u programima nižih razreda osnovne škole. Ipak,
sve to ne prijeþi da joj se u petome razredu pristupi kao umnogome novom ili malo
poznatom tekstu. Svaki dan može biti dobar povod za interpretaciju himne, no mi
ovdje nudimo neke uobiþajene i neke manje uobiþajene prigode kao poziv da
osvijestimo uþenicima kako sadržaj i znaþenje himne tako i znaþenja dana koji
obilježavamo. Uþenici üe rado donijeti ilustracije iz þasopisa, kalendara ili
razglednice njima osobito lijepih ili dragih krajeva Hrvatske, ukoliko ih se na
vrijeme uputi. Takoÿer mogu donijeti prešane biljke, oblutke, kamenþiüe, školjke,
itd. i napraviti kolaž/plakat koji ima obrise hrvatskih granica.
METODIýKI SUSTAV ____________
zadaci i ciljevi

rijeþima).
Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme (forme).
stvarnosti.
Integriranje uþenikovih znanja o pjesmi i njegovih stvaralaþkih napora.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi.
b) obrazovni zadaci
Himna. Uzvišen stil. Suodnos: tema – motiv. Arhaizmi ili zastarjelice.

Katren/þetverostih. Oktava/osmerostih. Ponavljanje. Kontrast. Licentia
poetica.
81
c) odgojni zadaci
Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine.
Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine; povijesti, jezika,
ljudi… prošlosti, sadašnjosti, buduünosti.
Razvijanje osjeüaja poštovanja i brige za svekoliku narodnu baštinu:
materijalnu i duhovnu.
Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim
zajednicama.
Razvijanje ljubavi prema svome narodu, razvijanje osjeüaja nacionalnoga
ponosa i dostojanstva.
Razvijanje osjeüaja pripadnosti svome narodu, njegovoj materijalnoj i
duhovnoj baštini.
Nije plemena bez slavna imena.
Ni žita bez kukolja, ni naroda bez izroda.
KOPD UN-a þl.8.
obiteljski odnosi kakvi su priznati zakonom.
ljepote, njegove znamenite ljude, njegove posebnosti. Sve to i tebe þini vrijednim,
posebnim, drugaþijim. Nastoj upoznati i druge narode i druga podneblja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kad bi kakav stranac, koji nikad nije vidio Hrvatsku niti o njoj što þuo, poželio
da mu baš vi predstavite svoju domovinu – o þemu biste mu govorili?
Napišite mali plan izlaganja, tj. navedite one pojmove koje nikako ne biste
izostavili želeüi da stranac shvati kako je naša domovina lijepa i kako je
volite! što biste spomenuli?
b) Znate li što je himna? U kojim prigodama þujemo himnu? Koje sve himne
znadete? O þemu one govore? Kako se ponašate kad ste na javnom mjestu
dok se himna izvodi (pjeva, svira)? Kako se ponašate nakon izvoÿenja
himne?
c) Kako se osjeüate kad se naši sportaši uspinju na pobjedniþko mjesto uz
zvuke hrvatske himne? Primjeüujete li osjeüaje na licima tih sportaša? Kako
biste ih opisali? Kako se u takvim trenucima osjeüaju vaši roditelji?
Primjeüujete li što na njihovim licima?

Za interpretacijsko-analitiþki naþin pristupa tekstu dovoljno je slijediti pitanja
iz þitanke i proširiti ih s ovdje dometnutima.
Kad pjesnik kaže stare slave djedovino, na koje slavne ljude i dogaÿaje može
pomišljati? Bi li ovoj pjesmi odgovarao naslov Hrvatska djedovina? Objasni
svoj odgovor.
Odgovori zadatka (a, b, c, d, e, f) ujedno su motivi kojima üe uþitelj dovesti
uþenike do spoznaje odnosa motiva i teme, tj. da je motiv najmanji dio teme
i da on pokreüe pjesniþki doživljaj.
82
U pjesmi se mogu pronaüi rijeþi u množini koje nam zvuþe neobiþno. One
se u današnje vrijeme ne upotrebljavaju u svakodnevnom govoru. Koje su
to rijeþi? Pronaÿi ih! Kako glasi njihov oblik u množini?
Pronaÿi u pjesmi rijeþi koje se danas ne govore i ne pišu u onom obliku u
kojem su u pjesmi. Napiši ih u bilježnicu i pored njih navedi rijeþi koje ih
danas zamjenjuju.
Te su rijeþi zastarjele (upotrebljavali su ih naši preci prije više stotina godina),
zato ih zovemo zastarjelice ili arhaizmi.
Zbog pjesniþkih potreba (dužine stiha, oblika strofe, ritma i dojma) pjesnik
može i smije neke rijeþi kratiti ili duljiti, pisati ih i slagati na razliþite naþine.
To pravo pjesnika nazivamo pjesniþkom ili umjetniþkom slobodom!
Postoji i izraz stvaralaþka sloboda!
2.b) stvaranje meditacijskog ozraþja:

U meditacijsko-stvaralaþkom pristupu poslužit üemo se ilustracijama u þitanci
nukajuüi uþenike da se pismeno ili usmeno izraze o fotografijama, navodeüi ih
da iskažu asocijacije i osjeüaje koje u njima bude prizori ili motivi fotografija.
Ovisno o njihovim iskazima, možemo ih svrstati u skupine i ponuditi im tematski
(ili motivski) bliske strofe u kojim mogu prepoznati sliþnost svojih i pjesnikovih
opažaja/rijeþi/izraza.
K tome, zadatak (a, b, c, d, e) može se proširiti i na sadržaje u radnoj bilježnici,
a pogodan je i za pismene vježbe izražavanja, npr. opis unutarnjeg ili
vanjskoga prostora, prikazivanje ugoÿaja, stvaranje leksiþkih nizova koji üe se
odnositi na neki pojam (domoljublje, zadivljenost, ljepota, ponos, sreüa,
prirodne ljepote, sklad…). To üe uþenicima pomoüi pri pisanju pismenih
sastavaka.
Usporedi motive ove pjesme i pjesme Kako je nastala naša zemlja (V. Strojny).
Pronaÿite još neke zastarjelice u þitanci. Naþinite neobiþne kratke množine i
napišite kraüi sastavak u kojem üete ih sve (ili veüinu njih) upotrijebiti! Zamislite
da pišete pismo svome prapradjedu ili samom pjesniku Mihanoviüu! Izrazite mu
svoje poštovanje ili zahvalnost zbog lijepe naše himne!
(Uþitelj üe uþenike podsjetiti na tvorbu kratke množine im. m. r., ponuditi im
neke zastarjelice ili izraze neuobiþajene djeþjem rjeþniku: lijepost,
hvalevrijedno, domaja, štovanje, udivljenje, harno (od srca), vjekovjeþno,
polnoü, gizdav, drobno, poljodjelac, znamenje, tmina…; glagole u aoristu i
imperfektu.)
4. aktualizacija:
U þitanci üeš pronaüi mnoge lijepe fotografije koje prikazuju neke motive iz
Hrvatske. Odaberi po vlastitoj želji jednu fotografiju i navedi svoje razloge za
njen odabir (o svakom razlogu pokoju reþenicu da ga objasniš)! Npr. fotografiju
možeš izabrati zato što:
a) priziva sjeüanja na tvoj zaviþaj ili zaviþaj tvojih roditelja
b) prikazuje ono što ti osobito voliš
c) ima poseban ugoÿaj, voliš gledati tu fotografiju
83
d) podsjeüa te na jedan tvoj doživljaj to još nikad niste vidjeli/niste tamo

bili…
25. svibnja – Dan državnosti
23. rujna – Meÿunarodni dan kulturne baštine
10. listopada – Dan neovisnosti
29. prosinca – Dan biološke raznolikosti
6. veljaþe – Svjetski dan zelenila; Dan života (prva nedjelja u veljaþi)
13.-17. ožujka – Dani hrvatskoga jezika
30. ožujka – Glavosijek Zrinskog i Frankopana u Beþkom Novom Mjestu
22. travnja – Dan planeta Zemlje; Dan hrvatske knjige; Dan Društva
hrvatskih književnika
integracija
Duga i kratka množina – vozi/vozovi, srpi/srpovi, gromi/gromovi, snop/snopi,

sin/sini.
Vokativ. Vrste rijeþi –sve, osim brojeva. Apostrof. Jotacija: projde, dojde, hrastje
i ostale gl. promjene (primjeri).
korelacija
Svi predmeti.
zanimljivosti
Svoju himnu ima i Istra: Krasna zemljo, Istro mila. Autor joj je pjesnik Ivan Cukon
(Zukkon). U njoj se takoÿer spominju rijeke, gore i sve što je naše. Grþka rijeþ
hymnos znaþi hvalospjev u þast bogu. Svoje himne imaju mnogi športski klubovi,
društva i pokreti, zajednice… Izraz þestit Božiü u neposrednoj je vezi s rijeþju
þestan, þesna. To je stara rijeþ koja znaþi sretan, blagoslovljen.
84
KAKO JE NASTALA NAŠA ZEMLJA

Vladimir Strojny
Napomena: ýini nam se da ne znamo pjeva li pjesma o ilustraciji ili je ilustracija

izrasla iz stihova. Doista, neka u ovoj pjesmi, s obzirom na dubinu i ljepotu njene
poruke, bude rijeþima tijesno, a mislima široko… široko kao more naše zemlje,
kao njene ravnice, njene šume, kao srce njenoga þovjeka….

zadaci i ciljevi

Otkrivanje poetske funkcije personifikacije, onomatopeje, ritma…
Kompariranje interpretacijskoga þitanja i prvog þitanja naglas.
Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske (razliþite od svakodnevne) stvarnosti.
Razvijanje sposobnosti pamüenja.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma (domoljubna). Pjesniþke slike. Epitet. (Metafora).

Personifikacija. Vezani stih.
c) odgojni zadaci
Razvijanje osjeüaja ljubavi prema domovini.

Prirodne ljepote domovine (brda, doline, rijeke, jezera, more – ljepota je u
prirodnom bogatstvu i razliþitostima).
85
Poštovanje i upoznavanje s poviješüu hrvatskoga naroda.

Ekološke poruke (þista mora, bistre rijeke, þiste šume).
Razvijanje ljubavi prema baštini (narodni obiþaji, nošnje).
Poticanje na zajedništvo pri þuvanju domovine.
Nitko ne voli domovinu zato što je velika, veü zato što je njegova. (slovenska)
Obiþaji od starine štit su jaki domovine.
duhovnoj baštini.
ýuvajmo i poštujmo okoliš u kojemu se kreüemo i živimo.
Sklad prirode budi u þovjeku osjeüaj mira, spokoja, zadovoljstva i užitka.
Prag od kuüe – najviše brdo.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Zamislite zemlju u liku þovjeka. Koji bi dio tijela, po vašem mišljenju,
predstavljao odreÿene prirodne ljepote? Zašto?
Ramena – planine (þvrsta, pouzdana, nose teret, visoko su).
Oþi –jezera (bistre, jasne, providne, þiste, u njima se ogleda „duša
þovjeka").
Bore na licu – simbol starosti, postojanosti, mudrosti, dobrote, briga,
djedovina, baština…
Uþenici ostale dijelove tijela poistovjeüuju s izgledom zemlje.
Ova motivacija može biti usmena i pismena vježba s prethodnoga sata.
b) Razgovor na temu U mašti putujem svojom domovinom. Uþenici
odaberu put (sa sjevera na jug, s otoka u Slavoniju i od Istre do
Dubrovnika) i opisuju što „vide" putujuüi zamišljenim pravcem.
c) Za motivaciju mogu poslužiti fotografije prirodnih ljepota Hrvatske (iz
turistiþkih vodiþa, kalendara, razglednica, raznih fotomonografija) na
kojima üe djeca prepoznati npr. Velebit, Dinaru, nacionalne parkove,
more, slavonsku ravnicu, te o njima razgovarati.
Uþenicima možemo ponuditi i fotografije narodnih nošnji sa zadatkom da
prepoznaju iz kojeg kraja dolaze, a onda uþenici kažu što znaju o tom dijelu
Hrvatske.

Razgovor o ilustraciji: obratiti pozornost na djedova pleüa, ruke, kralježnicu
te bakine vratne žile i ruke.
Kažu li ti nekada oni koji te vole srce mamino, srce moje malo i sliþno?
Zašto? Kad ti tako tepaju?
ýovjek bez srca ne može živjeti. A zemlja? što je srce domovine? Objasnite
što zemlju þini domovinom?
Govori li pjesma o osjeüajima? Kojim? ýijim?
86
Nakon interpretacije uþitelj može zadati uþenicima da odaberu stihove koji se

odnose na njihov uži zaviþaj i detaljnije o njima razgovaraju dodajuüi svoje
dojmove i doživljaj užeg zaviþaja.
a) Pronaÿi u pjesmi pjesniþke slike i odaberi najljepšu te je proširi s nekoliko
svojih stihova.
b) U himni Hrvatska domovina Antuna Mihanoviüa pronaÿi stihove koji
takoÿer govore o planinama, rijekama, ravnicama, ljepotama domovine.
Pronaÿi sliþnosti i razlike s pjesmom Kako je nastala naša zemlja.
4. aktualizacija:
Imaš li prema domovini obveze i dužnosti? Koje?
Na koji naþin domovini pokazuješ svoju ljubav? (Sve pozitivno od uþenja,
prijateljstva, ljubavi prema obitelji, korektnog odnosa prema starijima,
ekološkog djelovanja, skrbi za kuüne ljubimce i sl. svakako utjeþe i na
ljepotu domovine).
Opiši svoje iskustvo s planinarenja, skijanja, kupanja u þistoj rijeci…
integracija
Krasnoslov. Prepriþavanje. Opisivanje (fotografije nacionalnih parkova,

Jadranskog mora, narodnih nošnji Hrvatske).
korelacija
Priroda – razgovor o dijelovima zemlje koji su zagaÿeni, oneþišüeni industrijski ili

ljudskom nebrigom te kako pozitivno djelovati na svijest ljudi oko nas, a posebno
kako üe se sami uþenici ukljuþiti u ekološke pothvate. Zemljopis – reljef (kako
planine nastaju u pjesmi, kako su se stvarale na Zemlji), porjeþja (usporedba s
bakinom rukom), „naj u Hrvatskoj (najmanji/najveüi grad/najviša planina/najduža
rijeka/najdublje more/ /najistoþnija i najzapadnija toþka i sl.).
zanimljivosti
U Hrvatskoj je:
- najviši vrh: Dinara (1831 m)
- najduža rijeka: Sava (od ukupno 945 km u Hrvatskoj je 562 km)
- najdublje jezero: Vransko jezero na Cresu (74 m)
- najveüe jezero: Vransko jezero kod Biograda (30,7 km2)
- najveüi otoci: Krk i Cres (oba po 405,8 km2)
- najviši otok: Braþ (Vidova gora, 780 m)
- najduža obala otoka: Pag (269,2 km)
- najveüi grad: Zagreb
- najmanji grad: Hum.
87
Vladimir Strojny bio je zaljubljenik u prirodu i prirodne ljepote domovine. Kako je

živio u Zagrebu, svake subote i nedjelje odlazio bi na Sljeme planinariti i uživati u
prirodi. Umro je jedne subote na Sljemenu! Bio je vrstan fotograf, fotografirao je
zagrebaþke motive, koji su uz pjesme objavljeni u zbirci Zagrebu s ljubavlju.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
88
VELEBIT
Zvonimir Balog
Napomena: Imajuüi u vidu dugogodišnje iskustvo s lektirnim djelom Veseli

zemljopis (Z. Balog), uvjerili smo se (anketnim pitanjem u obradi lektire) da je
ova pjesma meÿu djeci najbližima. Osim toga, pjesmom se, tijekom cijele školske
godine, mogu aktualizirati datumi znaþajni za odnos þovjeka i prirode.
zadaci i ciljevi

rijeþima).
Preoblikovanje uþenikovog spontanog poetskog/likovnog doživljaja u
stvaralaþki þin.
b) obrazovni zadaci
Vezani stih. Neujednaþena duljina stiha. Personifikacija. Pjesniþke slike.
Humor.
c) odgojni zadaci
Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajka domovine.

Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine: vremena i prostora,
jezika i ljudi, prošlosti, sadašnjosti, buduünosti.
Razvijanje osjeüaja osjetljivosti za ugrožena biüa u prirodi; þuvanje prirode i
njezinih ljepota.
ýovjek je nedjeljivi dio prirode: on bez nje ne može, ona bez njega može.
89
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Poznajete li kojeg planinara? Jeste li se ikada sami popeli na kakvo veüe
brdo ili planinu? Sjeüate li se osjeüaja koji vas je obuzeo na vrhu brda ili
planine? Sjeüate li se onoga što ste tamo vidjeli ili doživjeli? Imate li želju
za planinarenjem?
b) Na što sve pomišljate kad þujete rijeþ ekologija? Kakve slike „vidiš"?
Kakav si ti ekolog? Sjetite se svog zadnjeg izleta u prirodu. Jeste li tamo
vidjeli samo prirodne ljepote ili ste vidjeli i tragove þovjekove nepažnje
prema prirodi? Kakvi su to tragovi bili?

Ovisno o razlogu odabira ovoga teksta (aktualizaciji, korelaciji i sl.) mogu se
proširiti grozdovi pitanja iz þitanke. Pitanjima iz þitanke mogu se dodati i
sljedeüa:
Kako objašnjavate prvih pet stihova? Kada su na Velebitu šume uspijevale?
Znate li koji je dio Velebita šumovit, a koji je dio golet? Znate li zašto je jedan
dio Velebita golet. Ima li to kakve veze s hrvatskom davnom prošlošüu? U
pjesmi se spominju neke životinje koje obitavaju na Velebitu. Navedite ih! Koju
biste od njih voljeli zaista sresti, vidjeti svojim oþima? Objasnite svoj izbor.
Znaš li za obiþaj dijeljenja autograma ili skupljanja potpisa? Tko to þini, tj. koje
osobe daju autograme, a koje skupljaju? Spada li Velebit meÿu „osobe" za þiji
se „autogram“ vrijedi potruditi? Objasni svoj odgovor. (Ovdje je prigoda za
neobvezno povezivanje nastave književnosti i medijske kulture, osobito
problematizirati þasopise i TV emisije za mladež koje stvaraju obožavane
zvijezde, idole i sliþno. Što znaþi biti obožavatelj? Ššto znaþi biti na vrhuncu?
Koje su temeljne vrijednosti?)
Dobro promotri crtež u þitanci: je li i naš ilustrator personificirao Velebit?
Objasni svoj odgovor! Opiši lice Velebita prikazano na crtežu, obrati
pozornost na izraz njegova lica. što je, po tvom mišljenju, razlog takvomu
izrazu!
Proþitati neobiþna imena velebitskih biljaka i potaknuti uþenike da sami
stvaraju imena za biljke koje:
a) ne žele da ih izletnici pronaÿu
b) koje mogu vidjeti samo orlovi
c) koje mogu naüi samo mravi
d) koje su nježne, opore, otrovne, ljekovite… (sukladno neobiþnim
nazivima velebitskih biljaka).
4. aktualizacija:
Planinarenje. Velebit– moguüe odredište za razredni izlet. Ekološki problemi
(pitanja postavljena u motivaciji).
RUJAN: 16. Svjetski dan ozona; 22. Europski dan bez automobila (obilježava
90
se u Francuskoj od 1998. Do 2001. preko 900 gradova toga dana

zabranjuje promet automobilima u središtu grada); 26. Dan þistih
planina
LISTOPAD: 4. Dan ptica; Meÿunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški);
10. Svjetski dan pješaþenja (World Walking Day)
PROSINAC: 29. Dan biološke raznolikosti na Zemlji VELJAýA: 6. Svjetski dan
zelenila
TRAVANJ: 7. Svjetski dan zdravlja; 22. Dan planeta Zemlje
SVIBANJ: 31. Svjetski dan sporta; Svjetski dan nepušaþa; Dan ljubaznosti
sudionika u prometu (u Zagrebu od 1997.)
LIPANJ: 5. Svjetski dan zaštite okoliša; 8. Dan zaštite planinske prirode u
Hrvatskoj.
integracija
Imenice (opüe, vlastite, glagolske). Prilozi. Prijedlozi. Pravopis. Medijska kultura.
korelacija
Priroda. Zemljopis. Ekologija.
zanimljivosti
Rijeþ planinar nastala je u 19. stoljeüu, a tada su je smatrali loše tvorenom

rijeþju. Jedino planinarsko društvo u Zagrebu zvalo se Društvo za laznju po
gorah.
Velebit je planina s tri lica: liþko mu je šumovito, primorsko golo i kamenito, a
treüe je ni primorsko ni liþko - vršno. Vršni pojas Velebita sadrži neizmjerno
bogatstvo krških reljefnih oblika: kukova, greda, vrtaþa, jama i sliþno.
Dulibe su planinski travnjaci u tamnim i šumovitim dolinama.
Neke velebitske biljke, osim što rastu samo na Velebitu i nigdje drugdje
(endemi), imaju vrlo zanimljiva imena: nježna pljeskavica, velebitska vrkuta,
udoviþica, livadni procjepak, ljubovka, primorska krkavina, širokozubni ušljivac,
rascijepani kukurijek, planinski mekinjak, kolovrc, velecvjetni rožac…
Sjeverni je dio Velebita proglašen nacionalnim parkom, a cijeli je Velebit park
prirode!
91
CETINA
Josip Pupaþiü
Napomena: U ovoj je pjesmi Josip Pupaþiü (Bepo) fiksirao ljepotu zaviþajnog

krajolika i sliku svoje i naše Cetine. On u pjesmi ne iskazuje samo svoj talent nego
oþaranost, þuÿenje, poetiþno sagledavanje života i gotovo opsjednutost prirodom i
malim stvarima koje suvremenom þovjeku u otuÿenom svijetu sve više nedostaju.
ýitatelj nije samo pozvan u pjesmu, veü on zajedno s pjesnikom gleda to þudo od
vode i prirode uživajuüi u dražima motiva, naslaÿujuüi se proplamsajima
pjesnikova iskaza. A djeca, uvijek iznova (praksa je to pokazala), gotovo
razoþaraju svojim slabim poznavanjem biljnog svijeta: mnogi ne poznaju ni lipu
pored koje svakodnevno prolaze u najbližem parku, ni kesten na uglu ulice, a
kamoli murvu, grab, javor, platanu, jasen….. - a da i ne spominjemo, primjerice,
rašeljku, stabalce þija je skromnost i jednostavnost toliko osvojila Pupaþiüa da je
svojoj küeri jedinici nadjenuo ime Rašeljka.
zadaci i ciljevi
Razvijanje literarnih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti percipiranja lirske

pjesme. Razvijanje sposobnosti doživljavanja osnovnog raspoloženja u lirskoj
pjesmi. Razvijanje sposobnosti fantazijskoga i stvaralaþkoga mišljenja.
Razvijanje senzibiliteta za estetske vrednote u pjesmi i vrednote koje nas
okružuju u svakodnevnom životu. Razvijanje sposobnosti interpretacijskog
þitanja. Razvijanje sposobnosti memoriranja lirske pjesme. Razvijanje
sposobnosti komentiranja, obrazlaganja, razumijevanja, zakljuþivanja i
usustavljivanja. Razvijanje racionalnog i reproduktivno-produktivnog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja, poetskog govorenja i
krasnoslova pjesme.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Slobodni stih. Personifikacija. Epitet. Pjesniþke slike.

Usporedba. Zaviþajni motivi u poeziji. Ritmiþko ustrojstvo.
Suprotnost ili kontrast. Opkoraþenje. Invokacija. Inverzija. Elipsa. Peterostih.
Deveterostih. Stanka ili cenzura.
92
c) odgojni zadaci

Razvijanje ljubavi prema prirodi. Osvješüivanje spoznaja o važnosti vode u
životu þovjeka. Poticanje volje da se þuva priroda i njene raskošne ljepote.
Razvijanje spoznaje da živa biüa mogu opstati i biti istinski sretna samo ako
žive u skladu sa zakonima prirode. Poticanje na zapažanje promjena u prirodi,
na uoþavanje i doživljavanje estetskih vrednota.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Opustite se, zauzmite položaj u kojem se ugodno osjeüate, zamislite da
se nalazite na þistoj modrozelenoj rijeci u kojoj se odražavaju slike
okolnog krajolika. Potrudite se i nastojte prostor doživjeti svim osjetilima,
a zatim nabrojte što sve vidite i þujete. Dodirnite vodu rukom, poigrajte
se kapljicama, okusite ih. Zapažate li i doživljavate što osjetilom mirisa
(…miris cvijeüa, trave...)? Osjeüate li da rijeka i priroda utjeþu na vaše
duševno raspoloženje, na vaše misli i na vaš odnos prema prirodi? Kako?
b) Razmislite o uzreþici paziti koga kao malo vode na dlanu i
protumaþite je. Prisjetite se ostalih uzreþica koje su vam poznate, a
povezane su s vodom (npr. prevesti koga žedna preko vode,
zamutiti komu vodu i sl.).

Pronaÿi rijeþ kojom se pjesnik izravno obraüa þitateljima. što
time postiže:
a) poziva þitatelje u pjesmu
b) poziva þitatelje da sudjeluju u doživljaju
c) poziva þitatelje da se uvjere u ljepotu krajolika
d) želi s þitateljima podijeliti svoje oduševljenje?
Obrazloži odgovor za koji se opredijeliš.
Koji epiteti istiþu üudljivost rijeke?
a) Prisjeti se imena naseljenih mjesta koja u sastavu imena imaju rijeþ VODA.
(Baška Voda, Gornje Mrzle Vodice, Dobra Voda… )
b) Proþitaj pjesmu tako da glasom doþaraš zanos, þuÿenje, divljenje i
oduševljenje koje je potpuno obuzelo pjesnika. Nauþi pjesmu napamet.
c) Neiskorištena motivacija.
d) Objasni izraze:
- znati kao vodu piti (znati što vrlo dobro)
- rasti kao iz vode (naglo napredovati i uspješno se razvijati)
- živjeti na kruhu i vodi (živjeti oskudno)
- mutiti komu vodu (izazivati nemir)
- tjerati vodu na þiji mlin (raditi što u þiju korist)
- živjeti kao vrag u malo vode (teško živjeti)
93
- lijevati vodu u rešeto (raditi uzaludan posao)

- sliþiti kao dvije kapi vode (biti sasvim sliþan)
- prevesti koga žedna preko vode (prevariti koga, vješto ga obmanuti)
- skoþiti za koga u vodu i vatru (izložiti se najveüoj opasnosti za koga)
- utopiti koga u žlici vode (uþiniti koga nesretnim)
- proteüi üe dotle još puno vode (proüi üe još mnogo vremena)
- plivati niz vodu (iüi putem najmanjeg otpora)
- plivati uz vodu (raditi protiv mišljenja veüine)
- loviti u mutnoj vodi (izvlaþiti korist iz zamršene situacije)
- došla mu voda do grla/nosa/usta/ušiju (našao se u opasnosti)
- biti na jednu vodu (biti osobenjak, þudak)
- iüi kao po vodi (nesigurno hodati)
- biti kap u vodi (biti nevažan, beznaþajan)
- biti izmeÿu vatre i vode (nalaziti se izmeÿu dviju opasnosti)
- politi koga hladnom vodom (ugasiti mu zanos).
4. aktualizacija:
22. ožujka - Svjetski dan voda
22. travnja – Dan planeta Zemlje
5. lipnja – Svjetski dan zaštite okoliša
Aktualizirat üemo problem þovjekova odnosa prema prirodi uopüe, a
posebno njegov odnos prema vodi bez koje nema života, a svakodnevno je
zagaÿujemo raznim ekoincidentima. Istovremeno üemo razvijati i spoznaju
da smo jedna od rijetkih zemalja u kojoj još uvijek vodu možemo piti s
izvora. Krške ljepotice bez premca, rijeke Krka, Zrmanja, Cetina, Gacka (i
ostale uþenicima dobro poznate zaviþajne rjeþice), zatim u svijetu poznati
dragulj - Plitviþka jezera, naše jedinstveno more, otoci, obala, jezera,
obvezuju nas na odgovorno ponašanje i poštivanje pravila ekokodeksa.
Uþitelj može tražiti od uþenika da usporede kakvo su znaþenje u životu ljudi
imale rijeke u davnoj prošlosti, a kakvo znaþenje u þovjekovu životu one
imaju danas (izletišta, moderni sportovi - primjerice rafting). Takoÿer üe
aktualizirati problem nestašice vode u nekim našim „žednim" mjestima
(posebice otocima).
KOPD UN-a þl. 8.
ljepote, njegove znamenite ljude, njegove posebnosti. Sve to i tebe þini vrijednim
Nauþi nazivlje svojega zaviþaja za obiteljske odnose: znaš li razlikovati znaþenje rijeþi
STRIC od rijeþi UJAK, znaþenje rijeþi SVEKRVA od rijeþi PUNICA? Tko ti je RODBINA,
a tko SVOJTA?
Tuÿe poštuj, a svojim se diþi.
Koliko znaš, toliko vrijediš.
Svaka ptica svome jatu leti, svaka ptica svojim glasom pjeva.
Domovina kakva bila, roÿenom je sinu mila.
Gdje tko niknu, tu se i obiknu.
94
integracija
Krasnoslov pjesme s naglaskom na isticanje vrednota govorenoga jezika: jaþina

(intenzitet tona), kretanje tona, trajanje tona (tempo), boja tona i stanke. Malo i
veliko poþetno slovo u pisanju voda i zemljopisnih imena.
korelacija
Povijest (prapovijest). Zemljopis (vode na kopnu).
zanimljivosti
Cetina izvire u istoimenom selu, duga je 105 km, naša je hidroenergetski

najbolje iskorištena rijeka (ima 4 hidroelektrane). Na njoj je i najveüe umjetno
jezero u Hrvatskoj – Peruþa.
Rijeka s istim imenom postoji i u Poljskoj (Cetynia).
Delmati su Cetinu zvali Kentona, a Hrvati su joj dali današnje ime.
Na Cetini se nalazi poznato izletište Radmanove mlinice.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
95
STARINSKE ŠEGE
Miroslav Dolenec Dravski
Napomena: U þitankama Dveri rijeþi osobito smo željeli afirmirati rad i smisao
rada. ýini nam se kako se rad poþesto ne smatra vrednotom nego nužnim zlom, a
tomu nije tako. Kao i govor, smislen i svrhovit rad svojstven je samo þovjeku
(mnoge životinje grade filigranski svoj nastambe, ali to þine nagonski, bez svijesti
o radu). Kao da se cijela planetarna industrija zabave urotila protiv rada i
njegova smisla, a rad doista oplemenjuje þovjeka i zemlju. U ovoj pjesmi tomu
problemu možemo priüi na duhovit naþin, no ne bismo ga smjeli zaobiüi.
zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda

Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike.
Razvijanje sposobnosti racionalnog stvaralaþkog mišljenja na sadržajnom
sloju pjesme.
Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja.
Motiviranje uþenika za samostalno þitanje poezije.
b) obrazovni zadaci
Kajkavsko narjeþje. Dijalog. Monolog. Humor (ironija). Vezani stih. Rima.

96
c) odgojni zadaci
Razvijanje pravilnog odnosa prema radu, pozitivnih ljudskih osobina.

Poštivanje starijih i odnos djeteta prema odraslima.
Ništa nije bolje od dobre volje.
Rad oplemenjuje ljude, društvo i zemlju.
Što možeš uþiniti danas, ne ostavljaj za sutra.
Bolje je uzalud raditi nego uzalud besposlen stajati.
KOPD UN-a þl. 18.
Oba su roditelja odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji ili zakonski skrbnici imaju
prvenstvenu odgovornost za razvoj i odgoj djeteta. Dobrobit djeteta mora biti njihova
temeljna briga.
Uvijek imaj na umu da te roditelji vole, da si baš ti (tvoja braüa i sestre) najveüa
vrijednost u njihovu životu, zato poštuj svoje roditelje, budi poslušno dijete, tako üeš im
priþiniti najveüu radost.
Dijete ima dužnost biti poslušno i dobro svojim roditeljima jer im je ono najveüa
vrijednost.
Djeca su najveüe bogatstvo.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Igra: Uþitelj odredi uþenike od kojih üe jedan biti sin (küi), a drugih dvoje
roditelji. Zadana je situacija: dijete želi izlazak, a roditelji pronalaze
argumente da ga ne puste.
b) Uþenici priþaju o nerazumijevanju roditelja za njihove izlaske ili o podjeli
zaduženja meÿu ukuüanima te obavljanju tih zadataka. Iznose svoja
stajališta, razmišljanja, argumente.
c) Razgovor o sliþnostima i razlikama izmeÿu književnog jezika i narjeþja.
Uþenici na karti Republike Hrvatske odreÿuju kojim se narjeþjem gdje
govori.

Koji se sve poslovi obavljaju u seoskom domaüinstvu? Pronaÿi glagole kojima
otac nareÿuje poslove (donesi, operi, poþeši, nakoši, pripazi, zriblji, premeþi,
oþisti, ometi, zvozi, naseþi, potekni, oberi, zeberi). Kako se ponaša sin:
a) žali se
b) svadljiv je
c) strpljivo sve radi
d) pokušava izbjeüi poslove?
Objasni i citatom potkrijepi svoj odgovor.
Zašto ga otac nije pohvalio za obavljeni posao?
Je li iznenaÿen i zaþuÿen što sin nije otišao na Dravu ili mu se izruguje?
Objasni svoj odgovor.
Po þemu zakljuþuješ da djeþak živi u Podravini?
Odgovor potkrijepi dokazima.
97
a) Uprizorite u razredu ovaj tekst tako da jedan uþenik bude otac, drugi sin.
b) Tekst s kajkavskog narjeþja prevedite na književni jezik.
c) Na smiješan naþin opišite sliþnu situaciju u kojoj ste sami sudjelovali.
4. aktualizacija:
Kako su u tvojoj obitelji podijeljena zaduženja meÿu ukuüanima? Koje su tvoje
obveze? Obavljaš li ih s veseljem? Razumiju li te roditelji? Što bi u njihovu
odnosu prema tebi trebalo mijenjati? Kakva su iskustva tvojih prijatelja?
integracija
Razlike izmeÿu standardnog, književnog jezika i kajkavskog narjeþja. Glagoli.

ýitanje. Prepriþavanje. Dramatizacija. Dijalog, monolog.
korelacija
Priroda: seosko domaüinstvo (poslovi) – život uz rijeku. Zemljopis:

Podravina (reljef, hidrografija, gospodarstvo). Sat razredne zajednice:
odnosi u obitelji, prava i dužnosti ukuüana. Likovna kultura: naivno
slikarstvo (podravski motivi).
zanimljivosti
Za vrijeme oseke, blato ili pijesak obale þini se praznim, ali na njemu, kao na
najbogatijem pašnjaku, živi mnoštvo životinja, a osobito vodenih ptica.
Životinje pjeskovitih ili muljevitih obala štite se od isušivanja tijekom oseke
zakopavajuüi se. Rijeþna ušüa su osnovni izvor hrane za vodene ptice, a zimi su
i važna stanica u seobama.
Od davnina su stanovnici uz Dravu, u potrazi za zlatom, prosijavali i þistili
pijesak i mulj, ne bi li pronašli koje zrnce plemenite kovine.
Potrebno je brzo raditi ono što nije važno da bi se polako moglo raditi ono što
je važno. (kineska)
Radom se sve postiže. (francuska)
Tko je vjeran radu, neüe ga iznevjeriti lažna ljubav. (njemaþka)
Posao u kojem nema duše, dugo se ne završi. (karakalpaþka)
98
NAŠI ŠKOJI
Pere Ljubiü
Napomena: Netko je rekao da je dijalektna poezija vraüanje zemlje þovjeku, da je

ona pjesnikovo traženje duše svoga kraja. Ova Ljubiüeva pjesma sigurno potvrÿuje
to pravilo. Ona doþarava autentiþan ugoÿaj inspiriran fenomenom prirode, ona je
kondenzirana slika zaþudne ljepote i neka kao takva obilato posluži uþenicima kao
poticaj za stvaranje na zaviþajnom govoru i dijalektima hrvatskoga jezika. Naime,
koliko god se divili pjesmama napisanim na standardnom, književnom jeziku,
uvijek iznova zastanemo pred ljepotom sugestivne, melodiozne, koloristiþki svježe i
toplinom obojene dijalektne rijeþi.

zadaci i ciljevi

identiteta. Razvijanje sposobnosti doživljavanja osnovnog raspoloženja lirske
pjesme. Razvijanje sposobnosti razumijevanja pjesniþkih slika nastalih na
dijalektu. Uoþavanje ekspresivnosti þakavske rijeþi. Razvijanje asocijacijskog
mišljenja i sposobnosti samostalnog izražavanja (usmenog i pismenog) na
dijalektu.
b) obrazovni zadaci
Lirska pejsažna pjesma. Pjesniþka slika. Motiv.

Epitet. Usporedba.
Personifikacija. Katren. Dijalektna poezija.
Ponavljanje.
Vezani stih. Dugi stih: Dvanaesterac. Ritam. Stanka
Metafora.
c) odgojni zadaci
Njegovanje zaviþajne rijeþi. Razvijanje ljubavi prema svim govorima i

dijalektima hrvatskoga jezika. Razvijanje interesa za þitanje djela nastalih na
99
dijalektu. Razvijanje interesa za stvaranjem samostalnih literarnih pokušaja

na zaviþajnom govoru i dijalektu.
Razvijanje ljubavi prema svim dijelovima Republike Hrvatske.
KOPD UN-a þl. 8.
obiteljski odnosi kakvi su priznati zakonom. Voli svoj zaviþaj, svoj govor i svoj jezik, svoj
narod: upoznaj njegovu prošlost, njegove ljepote, njegove znamenite ljude, njegove
posebnosti. Sve to i tebe þini vrijednim, posebnim, drugaþijim. Nastoj upoznati i druge
narode i druga podneblja.
Nauþi nazivlje svojega zaviþaja za obiteljske odnose: znaš li razlikovati znaþenje rijeþi
STRIC od rijeþi UJAK, znaþenje rijeþi SVEKRVA od rijeþi PUNICA? Tko ti je RODBINA,
a tko SVOJTA?
Domovina kakva bila, roÿenom je sinu mila.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Nabroj hrvatske otoke na kojima si bio!
b) Uþitelj nabraja veüa mjesta poznatih otoka, a uþenici pogaÿaju na
kojem se otoku nalaze.
c) Likovna motivacija (fotografije) – Slijepa karta (imenovanje otoka)

Proþitajte stih koji upuüuje na nazoþnost þovjeka u prostoru.
Promotrite koje se rijeþi ponavljaju.
Objasnite što je pjesnik želio naglasiti tim ponavljanjem.
a) U dogovoru s nastavnikom likovne kulture likovno izrazi doživljaj ove
pjesme.
b) Napiši asocijacijski niz rijeþi (na dijalektu) uz imenicu otok.
4. aktualizacija:
13.-17. ožujka - Dani hrvatskoga jezika, ýakavski sabor u Žminju (1. nedjelja u
lipnju). Kajkavski susreti u Zlataru, Susreti u Cerniku…
integracija
Opisivanje.
korelacija
Engleski jezik (The wonders of my country – ýuda moje domovine/more, otoci,

gradovi na obali…) Zemljopis. Likovna kultura.
100
zanimljivosti
Naši najveüi otoci su Krk i Cres. Imaju govovo istu površinu, 405,8 km2.
Otoþno bogatstvo Hrvatske þini 718 otoka i otoþiüa, 389 hridi, 78 grebena
(ukupno 1185).
Najnapuþeniji otok je Korþula, slijede Krk, Braþ i Hvar.
Hrvatska obala po mnogim je odrednicama i ocjenama turistiþkih struþnjaka
najljepša i turistiþki najprivlaþnija u Europi, a meÿu takvima je i u svjetskim
razmjerima.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
101
STARI MLADIû
Pajo Kanižaj
Napomena: Smatrali smo potrebnim u þitanku uvrstiti i jedan tekst o glavnom

gradu. Ova se Kanižajeva pjesma odnosi na devetstotu obljetnicu Zagreba, a kako
u Hrvatskoj ima i dvostruko i (skoro) trostruko starijih gradova i mjesta,
predlažemo uþitelji(ca)ma tih gradova da pronaÿu kakvu pjesmu o svome gradu i,
primjerice, usporede stari „šjor Trogir" ili „bijelu vilu Dubrovkinju, Zadranku" sa
Starim mladiüem. Krapini je veü Vladimir Nazor stvorio dedeka Kajbušþaka.
Poslušate li našu napomenu, tada ovom pjesmom aktualizirajte kakav županijski
blagdan ili dan sveca - zaštitnika mjesta, tako da ga „stari mladiü" radosno
pozdravi podignutim „škrlakom"!

zadaci i ciljevi

Razvijanje literarnih analitiþko–istraživaþkih sposobnosti.
Otkrivanje idejnih stajališta u pjesmi.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih slojeva
pjesme.
Kompariranje lirske pjesme i glazbenog djela.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Vezani stih. Rima. Epitet. Metafora. Personifikacija.

102
c) odgojni zadaci
Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajki domovine.

ljudi…, prošlosti, sadašnjosti, buduünosti.
Nitko ne voli domovinu zato što je velika, veü zato što je njegova. (slovenska)
duhovnoj baštini.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razglednice nekadašnjeg Zagreba i suvremenoga grada – razgovor
(usporedba, prosudbe, argumenti).
b) Reprodukcija nekog hrvatskog slikara (vedute Zagreba) ili više njih. U
razgovoru üe neke najznaþajnije graÿevine i dijelove grada prepoznati i
djeca koja ne žive u Zagrebu.
c) Slušanje neke od pjesama posveüenih Zagrebu i potom razgovor o njemu.
d) Zagreb je glavni grad domovine Hrvatske i kulturni, politiþki i duhovni
centar svih Hrvata.
Razgovor o glavnome gradu, znaþaju glavnoga grada za domovinu i
njene ljude.
Ovu bi motivaciju svakako trebali koristiti uþitelji koji rade i žive izvan
Zagreba.

Pristaje li Zagrebu epitet bijeli?
Pjesnik je poosobio Zagreb. Objasni kako.
U prvoj i treüoj strofi nalazimo iste epitete uz razliþite imenice. Zašto?
Na kojem se dijelu þovjekovog tijela nalaze vlasi i oko?
Uz njih je epitet sljemensko.
Kako to objašnjavaš?
Kakva je pjesma kojom izražavamo osjeüaje?
Strofu od þetiri stiha nazivamo katren.
Rimuju li se stihovi?
a) U sastavku Zagreb i ja opiši svoj odnos prema Zagrebu i njegovim
ljepotama.
b) Usporedi svoj grad ili selo sa Zagrebom te piši o sliþnostima i razlikama.
103
c) Napiši što ti se u današnjem gradu Zagrebu ne sviÿa i kako bi, da možeš,

to promijenio/promijenila.
d) Proþitaj knjigu A. Zaninoviüa Pero u jantaru (Legende o Zagrebu).
4. aktualizacija:
Pronaÿi podatak o starosti glavnog grada Hrvatske. On üe reüi kad je nastala
ova pjesma.
Što tebi osobno znaþi Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske?.
Ako živiš u kojem drugom gradu ili mjestu, napiši podatke koje znaš o
njegovoj starosti i nastanku.
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Pridjevi. Preneseno znaþenje. Usmeno i pismeno

izražavanje.
korelacija
Povijest: Andautonija. Znaþaj glavnoga grada za Republiku Hrvatsku.

Glazbena kultura: pjesme posveüene Zagrebu. Zemljopis: smještaj, položaj i
znaþaj glavnog grada Hrvatske. Priroda: oþuvanje spomenika prošlosti,
parkova, perivoja – ekologija. Sat razredne zajednice: ljubav prema
domovini.
zanimljivosti
Pajo Kanižaj piše pjesme i na kajkavkom narjeþju, objavljuje romane, kazališne

drame, radiodrame, a napisao je i scenarij za crtani film ýudnovate zgode šegrta
Hlapiüa.
Prava je povijest Zagreba poþela u srednjem vijeku kad na tlu današnjeg Kaptola i
na prostoru zagrebaþkog Gornjeg grada nastaju središnje povijesne jezgre
naselja: biskupski grad Zagreb (od 1094. godine) i slobodna kraljevska varoš na
brdu Gradec (od 1242. godine). Dva dijela grada postaju jedna cjelina 1850.
godine i u pravnom pogledu. Postaju grad Zagreb.
104
NA LADANJU
Antun Gustav Matoš
Napomena: Osim što je ovaj tekst vrlo pogodan za klasiþnu interpretaciju

hrvatskoga klasika, on pruža mnoštvo moguünosti za aktualizaciju nekih znaþajnih
tema tijekom školske godine. K tomu, ovaj tekst poziva na igru, na uživljavanje u
Matošev doživljaj hrvatskoga þovjeka i hrvatskoga krajolika. Predlažemo da se
ovaj tekst koristi kao ishodišni ili poticajni i za sate izražavanja i stvaranja, a
pogodan je za interpretacijsko þitanje kako zbog svoje izrazite ritmiþnosti, tako i
zbog nekoliko 'težih' rijeþi na kojima se lako dade uvidjeti þitateljska vještina.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Ostvarivanje književno umjetniþkoga djela u susretu þitatelja i teksta.
Buÿenje interesa za nove književne teme.
Otkrivanje dubljih slojeva književnoumjetniþkoga teksta.
knjigom.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (likovno, scensko) percipiranje djela.
Razvijanje sposobnosti neposrednog i promišljenog izražavanja doživljaja.
b) obrazovni zadaci
Pripovijedanje u prvom licu. Opis vanjskoga prostora. Onomatopejski

glagoli. Usporedba. Epitet.
Preneseno znaþenje. Ponavljanje. Ritam.
105
c) odgojni zadaci
Razvijanje i poticanje pozitivnog odnosa prema radu. Poštivanje ljudskoga

rada i razvijanje svijest o potrebi za radom kao bitnim ljudskim svojstvom i
pravom. Rad oplemenjuje zemlju i ljude. Razvijanje i poticanje pozitivnog
odnosa prema selu i životu na selu. Selo i seoski obiþaji bitna su sastavnica
hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta.
Bogaüenje rjeþnika onomatopejskim rijeþima, bliskoznaþnicama,
istoznaþnicama, pojmovima urbane i ruralne kulture…
Svaki je dan prilika za uoþavanje i priznavanje prava þovjeka – tvoga bližnjega.
Hoüeš li upoznati þovjeka, pogledaj njegova djela. (kineska)
ýovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i jeziku.
(arapska)
Sunca i kruva svakom triba.
Uþeni bez rada, kao oblak bez kiše. (arapska)
Radom se sve postiže. (francuska)
Oduzmi rad iz ruku, oduzeo si kruh iz usta. (uzbeþka)
Kasno je kopati bunar kad se osjeti žed. (njemaþka)
Ako ne poþneš, neüeš ni svršit.
Tko ništa ne þini, zlo þini.
Ki þa dela, sebi dela.
KOPD UN-a þl. 27.
razvoj.
3. Za standard djetetova življena najvažnija je jasno iskazana i vidljivo življena
roditeljska ljubav i skrb.
Da bi roditelji mogli svojoj djeci pružiti visok standard, potrebno je da imaju strpljivu i
poslušnu djecu s kojom üe se dogovarati oko svega što je potrebno tjelesnom,
duševnom, duhovnom, üudorednom i društvenom razvoju djece. Roditelji s radošüu
rade, katkad teško i naporno, da bi osigurali svojoj djeci ono što im je potrebno, ili i
više od toga. Djeca mogu pomoüi roditeljima u njihovu radu: svoj prostor mogu i
trebaju držati þistim i urednim, mogu pomoüi u održavanju þistoüe svoga doma i svim
onim poslovima koje mogu obaviti i djeþje ruke! Razmišljaš li o naþinu svoga života:
imaš li zahvalnosti za topli dom, omiljenu knjigu ili igraþku, udoban naslonjaþ, svoju
postelju, svoju sobu… Koliko su roditelji trebali raditi da ti to namijene? Imaš li prava
stalno tražiti nove zabave, nove igrice, nove stvari? Znaš li pouzdano da ti je to što
želiš nužno za razvoj? Hoüeš li nakon toga bolje uþiti, biti bolji prema ukuüanima, biti
pametniji, mudriji? Imaš li pravo odbiti kad te roditelji zamole da oþistiš svoju sobu,
odeš u trgovinu ili oþistiš povrüe za ruþak? Koje su dužnosti djeteta?
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Sjeüate li se kakva svoga doživljaja sa sela? Ispripovijedajte ga opisujuüi
mjesto, godišnje doba i dio dana u kojem se dogodio. Nastojte navesti
106
što više pojedinosti u pripovijedanju pa ih, redom kojim vam padnu na

pamet, zapišite u bilježnicu.
b) Jeste li kad gledali poljske radove: oranje, brananje, sjetvu, kosidbu,
vršidbu? S kojom se svrhom to radi? Kako se to þini? Kako ste se osjeüali
dok ste gledali pokrete ljudi (seljaka/težaka)? S kakvim osjeüajima oni
rade taj posao? što se dogaÿa nakon takvih završenih poslova (gozba,
sveþanosti, pjesma, slavlje)?
c) Igrom pantomime uþenici üe doþarati oranje, brananje, sjetvu, kosidbu,
vršidbu, berbu i sliþno. (Naravno, oponašat üe oni uþenici koji su vidjeli te
radove, a uþitelj može tumaþiti pokrete onima koji nisu vidjeli kako se
izvode poljski radovi!) Oponašati se može i sviranje violine koje üe pomoüi
da se spomenu i objasne pojmovi: lajtmotiv, staccato, gudalo.
2.a) interpretacija u užem smislu rijeþi:

Ovisno o ciljevima kojima üemo dati prednost, odredit üemo artikulaciju sata.
Ukoliko se opredijelimo za interpretaciju sadržaja i stila (na razini petoga
razreda), mogu se pratiti pitanja iz þitanke i nastojati na uoþavanju,
razumijevanju, definiranju i prepoznavanju stilskih postupaka. Kontrast:
Ladanje, princip zdravlja, prirodnosti i rada nasuprot varoškoj truleži,
neprirodnosti i lijenosti.
Preneseno znaþenje: Ne znajuüi sijati na polju, sijuüi tek na brazdi nepoznatih,
plodnih i dobrih duša, zabavljam se s djecom… Mi živimo, dišemo, sijemo, nas
siju, nas vrše i nas sahranjuju… Ponavljanje, ritam: gledam prijatelja na
oranju, na vlastitoj brazdi, na zemlji, na našoj dobroj zemlji.…pada pregršt
klice, sjemena – sveta pregršt rada i života. A žito, zrelo žito leluja… sahranjuju
pod vjeþnim okom neba, okom svijeta, pod vjeþnim i svetim okom božanstva.
Opis vanjskog prostora: …pjesme lete prema modrini naših gora u kopreni
domaüeg ambrozijskog zraka, prepelica puüpurikne negdje u zelenoj kao
smaragd djetelini, povjetarac milujuüi šuška po lišüu mlade kukuruze, naši konji
ržu na paši, na dobroj paši iza kiše…
2.b) stvaranje problemske situacije:

Uzme li se ovaj tekst kao ishodišni na satu izražavanja i stvaranja (tvorba
rijeþi), može se potkrijepiti i pjesmom Prepelica Grigora Viteza i brojalicom
Mladi glazbari.
Odluþimo li se za aktualizaciju pojmova vezanih uz poljodjelstvo, zaviþajnu
problematiku, mogu nam poticajem biti lirske narodne pjesme iz ýitanke 5!
Slijedi nastavak Matoševa ulomka (dio oznaþen masnim slovima jest ideja koju
bismo trebali usaditi uþenicima – zvijezda naša i našega naroda jest predan i
pošten rad, ma koje vrste: ratarski, uþiteljski, roditeljski…): Kao onaj visoki,
nepomiþni sokol, kao Dedal i kao aeroplan mašat üeš se sunca. A noüu üeš u
tim visinama pored zvijezda Jakoba, Berenice, svete kraljevske Trojice, i pored
fatalne, veliþanstvene zvijezde Napoleona Bonapartea, sliþne zlatnoj pþeli,
naüi svoju zvijezdu, zvijezdu svoje zemlje i naroda svoga. Jest, pravo
imaÿahu Kaldejci i stari astrolozi. Izmeÿu života naše duše i sjajnih života
nebeskih postoji sklad uzroþnosti. Kant je vidio na ovom svijetu tek dva þuda,
tek dva žrtvenika: kategoriþki imperativ, moralni zakon u nama i zvijezdama
osuto nebo nad nama. A isti
107
zakon što vlada vidljivošüu, vlada dušom našom. Harmonija nebeskih sfera,
sferska muzika
zvuþi u onim odabranim ljudskim dušama, što najviše odgovaraju onom
neminovnom zakonu i poretku što je upisan u nebesima, „knjigama od vijeka".
Sursum corda!
Iako je u tekstu spomenuta samo jedna onomatopejska rijeþ (puüpurikne,
šuška, ržu) u izražavanju i stvaranju možemo poüi od nje, tj. prepoznavati,
domišljati i stvarati onomatopejske rijeþi za glasanje životinja (domaüih i divljih),
rijeþi za zvukove u prirodi (prilikom kosidbe, kopanja, vršidbe…) i dr. Takoÿer,
mogu se napraviti leksiþke igre – tvorbe rijeþi, osobito zanimljive s pravopisnog
aspekta: npr. sijaþ – þovjek koji sije; sijaþica - žena koja sije; sijaüica – naprava
za sijanje; sijaüi – onaj koji služi za sijanje; sijaþi – ljudi koji siju; sijanje –
jednoliko posipanje sjemena po zemlji, ruþno ili strojno; sijalica - stroj za sijanje;
sijalica – žarulja, itd.
Naþini pozdravljanja – kako se pozdravljaju prijatelji, kako poznanici, kako
mlaÿi pozdravlja starijega, pozdravi rijeþima, pozdravi pokretom… (i ovdje se
može izvrsno ugraditi pantomima).
4. aktualizacija:
Seoski radovi nekada i danas: možemo li vidjeti sijaþa ili sijaüice (strojeve ili
strojne prikljuþke za sijanje)? Ovo može poslužiti kao uvod za razgovor o
ekologiji, zaštiti okoliša, odnosu prema planetu, odnosu prema radu.
Ukoliko su uþenici iz seoske sredine može se organizirati izrada zaviþajnoga
rjeþnika (þak slikovnoga) o poljodjelstvu, o ratarskim kulturama, može se
napraviti kalendar ratarskih poslova. Sliþno se može (mada u užem obliku)
uþiniti i u gradskoj sredini (npr. poslovi oko ureÿenja okuünice, oko
balkonskih biljaka i sl.). Važno je naglasiti i osvijestiti odnos prema živoj
prirodi oko nas.
Može poslužiti i jedna od ponuÿenih motivacija:
23. 9. Meÿunarodni dan kulturne baštine, Dan europske baštine
1.10. Svjetski dan ljudskih naselja
11. 10. Dan zahvalnosti za plodove zemlje (druga nedjelja listopada)
15. 10. Svjetski dan seoske žene
16. 10. Svjetski dan hrane - Dan kruha
17. 10. Svjetski dan borbe protiv siromaštva, Meÿunarodni dan šetaþa
10. 12. Dan prava þovjeka
6. 2. Svjetski dan zelenila, Dan života (prva nedjelja u veljaþi)
22. 4. Dan planeta Zemlje
1.5. Meÿunarodni dan rada;
3.5. Dan Sunca;
5.5. Svjetski dan zaštite okoliša
Vježba (za problemsko-stvaralaþko izražavanje):

Željeli bismo da se uþenici ovom vježbom osvijeste što zemlja, oranica osjeüa
(personifikacija) kad se obraÿuje – tj. oplemenjuje ljudskim radom. I þovjeka
oplemenjuje rad! Uþenike treba razdijeliti u parove (po moguünosti onakve kakve
oni žele, tj. prijateljske) i objasniti im vježbu. U obradi tla potrebno je prvo duboko
oranje, zatim usitnjavanje zemlje,
108
tanjuranje, grabljenje itd.

Jedan uþenik stane okrenut leÿima drugom uþeniku iz para. Zadaüa prvog
uþenika je opustiti drugog uþenika, svoga sudruga. Stavite ruke na ramena
svoga sudruga.
Uþitelj pokazuje na jednom uþeniku ono što uþenici trebaju napraviti jedan
drugom prema sljedeüim uputama:
DUBOKO Šakom s palþane strane prolazimo preko leÿa, najprije

ORANJE uz kralježnicu, a potom i dalje od nje.
USITNJAVANJE Lagano udarati rubom šake po leÿima, nikako udarati u

predjelu bubrega.
TANJURANJE Cijelim dlanom þinimo kružne pokrete dužinom i

širinom leÿa.
GRABLJENJE Savijenim prstima grabimo preko leÿa, tj. odozgo

prema dolje.
IZRADA Palcem povlaþimo ravne crte preko leÿa, odozgo

GREDICA prema dolje.
SADNJA Sadimo tako da prstima pritišüemo leÿa primjerice da

kažiprstom, palcem ili svakim prstom posebno upremo
po odreÿenim mjestima na leÿima.
KIŠA Lagano vrhovima prstiju prelazimo preko leÿa imitirajuüi

kišu koja üe pomoüi brzom klijanju i rastu (sliþno
bubnjanju prstiju).
SUNCE Dobro protrljamo dlanove i gotovo dotaknemo leÿa

(lopatice) tako da osjetimo toplinu, ponovo snažno
protrljamo dlanove i prinesemo ih iznad lopatica, osjetit
üemo toplinu ruku (poput sunþeve topline).
Pitati uþenike kako se osjeüaju nakon ove vježbe! Znaju li tko živi u tako lijepo
ureÿenom prostoru naših oranica? Iskustvo je pokazalo da su oduševljeni ovom
vježbom i rado je ponavljaju tijekom odmora. Ako se usmjeri njihov razgovor
prema iskazivanju doživljaja, možemo þuti vrlo zanimljive misli!
integracija
V. Nazor: Oraþ Dragonja. Uloga glagola i pridjeva u opisivanju. Onomatopejske

rijeþi (pogledati tekst uz Sliþice iz prirode, kako se glasaju ptice). Pisanje glasova
þ i ü. Opis vanjskoga prostora.
korelacija
Likovna kultura. Glazbena kultura. Priroda. Zemljopis. Vjeronauk.

109
zanimljivosti
François Rabelais (þit. Fransoa Rable), oko 1494.-1553. – francuski pripovjedaþ,

živio u 16. st., jedna je od najznaþajnijih osoba francuske renesanse, u mladosti
redovnik: najprije franjevac pa benediktinac, ali napušta samostan i studira
medicinu te u Lionu postaje lijeþnikom i profesorom anatomije. Njegovo je životno
djelo fantastiþno-satiriþni roman Gargantua i Pantagruel. Rabelais je iz francuske
pokrajine Touraine koji oduvijek zovu „vrtom Francuske", ona je francuska žitnica.
I Matošu je to poznato; zato on u ovom ulomku spominje Rabelaisa, a „njegov dio
Hrvatske" upravo je sliþan pokrajini Touraine: valoviti i pitomi brežuljci okruženi
plodnom zemljom. Rabelaisova životna filozofije najkraüe bi se mogla sažeti: Život
je – unatoþ svemu – lijep i zaslužuje da bude proživljen.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
110
ORAý DRAGONJA
Vladimir Nazor
Napomena: Prilikom interpretacije ovoga teksta djeci bismo ponudili da naprave

plakat s jednom od dviju ponuÿenih tema: istarski gradovi i krajolici (motiv:
nastajanje Mirne i Fojbe) te odnos þovjeka i prirode (motiv: kapetanova žena kao
primjer neodgovornoga i lošega þovjeka te Dragonja kao primjer stvaralaþke
snage prirode). Plakat bi trebalo sastaviti od novinskih fotografija, razglednica i
uþeniþkih fotografija s ljetovanja. Veüina uþenika odabrala bi drugu temu,
ekološku. Sami bi (ili uz pomoü roditelja) fotografirali pretrpane kante za smeüe
na ulici, odlagališta krupnoga otpada u naselju, deponije za smeüe, tvorniþke
dimnjake i, osobito, djeþje otpatke: plastiþne boce i limenke, plastiþne igraþke,
najlonske vreüice… U. pravo je zaþuÿujuüe, s koliko žara, pri jednom takvom
zadatku, uþenici petoga razreda uoþavaju nemaran odnos prema prirodi i kako se
trude da ga isprave.
zadaci i ciljevi
Integriranje uþenikovih znanja o pripovjednom tekstu i njegovih

stvaralaþkih napora.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pripovjednom tekstu (legendi).
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva teksta.
teksta.
Otkrivanje bitnih obilježja proznog iskaza.
b) obrazovni zadaci
Legenda. Usporedba. Slikovitost u pripovijedanju. Uloga pridjeva u

pripovijedanju. Fabula. Pripovjedaþki postupci: pripovijedanje, opisivanje
i dijalog.
111
c) odgojni zadaci

Uoþavanje važnosti uljuÿenih meÿuljudskih odnosa.
(arapska)
Ljudske mane (pohlepa, sebiþnost, oholost) zagorþavaju život.
Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život
þine plemenitijim.
Tko ništa ne þini, zlo þini.
Ki þa dela, sebi dela. Ki zlo dela, zlo ga þeka.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Znaš li kakvu priþu koja govori o postanku nekog mjesta (grada, rijeke,
stijene) u tvome zaviþaju?
b) Znaš li ispripovjediti kakvu legendu? Ako znaš, zamisli da si mudri starac
ili starica i pripovijedaj je svojim prijateljima u razredu.
c) Što znaš o Istri? Podsjeüa li te ime iz naslova na Istru? Jesi li ikad vidio
kakav pravi istarski suvenir? Što predstavlja?

Didaktiþka artikulacija može teüi prema pitanjima iz þitanke i prijedlozima iz
priruþnika.
Dodatna pitanja:
Pronaÿite reþenice u tekstu koje se odnose na:
a) poþetak radnje
b) zaplet
c) rasplet radnje.
Na temelju tih reþenica zakljuþite što je tema pripovijetke. ýemu nas
pripovjedaþ prema Dragonjinu primjeru, ali i primjeru žene pazinskoga
kapetana, želi pouþiti? Što je, prema tome, ideja ove pripovijetke? Promislite i
odgovorite: što rijeka znaþi nekome kraju ili narodu? Spominju se i drugi nazivi
vezani uz Istru. Koji su to? Koliþina književnih pojmova koji su u obrazovnim
zadacima ovisit üe o predznanju uþenika i rasporedu nastavnih jedinica tijekom
školske godine. U završnom dijelu sata uþenicima se mogu sugerirati da uoþe
elemente fabule u tekstu te da uoþe i pronaÿu pripovjedaþke postupke:
pripovijedanje, opisivanje i dijalog.
a) Za Istrane: poznajete Mirnu i Dragonju, u legendi je reþeno kako su dobile
imena. Prisjetite se izgleda obiju rijeka: obala, boje i bistrine vode.
112
njene brzine, vodotoka, bilja i životinja uz rijeke i po tome zamislite ili

odredite kako su izgledali div i njegova žena. To isto uþinite i za Fojbu!
Razmislite odgovara li ona više Dragonjinoj küeri ili kapetanovoj ženi?
Objasnite to u pismenom sastavku.
b) Za ostale: navedite imena najljepših prirodnih ljepota u svome kraju
(planina, potoka, rijeka, jezera, šuma, livada…) i smislite priþu - legendu o
njihovom nastanku. Glavni lik ne mora biti div, može to biti i vila ili koje drugo
nadnaravno biüe. Potrudite se pronaüi kakvo ime sliþno nazivima onih
predjela koja ste odabrali.
c)) Opišite Dragonju na ilustraciji u þitanci: kakve je naravi, što vam govori
njegovo lice? Obratite pozornost na bilje (osobito) drveüe koje raste uz rijek
Što primjeüujete? Kako se zovu mjestašca koja primjeüujete nacrtana na
karti kojom „ore" Dragonja? Gdje se nalaze? Saznajte nešto više o njima.
4. aktualizacija:
Svakako bi trebalo posvetiti doliþnu pažnju ekološkom aspektu koji se nadaje
iz interpretacije pjesme. Donosimo jedan prijedlog koji može poslužiti i za
izražavanje i stvaranje: Poslušajte poþetak jedne priþe:
Davno je prošlo vrijeme diva Dragonje i njegove dobrote: on je volio svoju
zemlju i ljude na njoj. Zato mu nije bilo teško orati, vuüi duboke i duge brazde,
spašavati Pazinjane od velike poplave. Ne znamo kamo je otišao div Dragonja i
ima li još takvih stvorenja. Meÿutim, posvuda se može naiüi na sebiþne i
podrugljive ljude poput žene pazinskog kapetana, oni misle samo na sebe. Oni
ne vole zemlju, rijeke i livade, zato ih zagaÿuju. Njihova sebiþnost prevršila je
svaku mjeru. Ipak, ima nade: þini se da se div Dragonja vraüa, i da ima ljudi koji
mu žele pomoüi da zemlja bude ljepša… Zamisli da se div Dragonja pojavio u
tvome zaviþaju… Bi li mu ti pomogao/pomogla? Kako?
Bi li mu pomogli i drugi? Ima li onih koji bi mu se protivili? Koji su to? što bi
Dragonja mogao uþiniti u tvome kraju, a što na cijelom planetu? Napravi popis
zadataka koje biste ti i Dragonja trebali napraviti da svijet bude ponovno lijep!
integracija
Pravopis: pisanje imena rijeka, planina, naselja. Gramatika: etnici i ktetici. Strojny:
Kako je nastala naša zemlja. Z. Balog: Velebit.
korelacija
Zemljopis (tektonska gibanja, Zemljina kora…). Glazbena kultura: Krasna zemljo,

Istro mila.
113
zanimljivosti
Nedaleko od Pazina nalazi se Aleja glagoljaša, spomen-podruþje obilježeno

umjetniþkim djelima koja predstavljaju razvoj hrvatske glagoljaške pismenosti.
Aleja je duga sedam kilometara i proteže se od Roþa do Huma.
Najmanji grad na svijetu jest upravo Hum.
Istra se dijeli na tzv. bijelu (brdoviti rub), sivu (niža pobrÿa) i crvenu
(vapnenaþke zaravni) Istru. Pridjevi su odreÿeni prema boji tla.
U davno doba u Istri su živjela ilirska plemena Histri, Liburni i Japodi.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
114
IVE SESTRU DRAGINJU SPAŠAVA

Epska narodna pjesma
Napomena: U þitanci ima više tekstova usmene narodne književnosti. Držimo to

osobito vrijednim jer su ponuÿeni tekstovi iz gotovo svih hrvatskih krajeva, svojim
sadržajem razumljivi i bliski uþenicima ove dobi. Zato se mnogi bitni književnosti
(po programu petoga razreda) mogu lako uoþiti i na ovim tekstovima, skupa s
pojmovima koji se odnose na usmenu književnost. Pri planiranju ostvarivanja ovih
nastavnih jedinica dobro je imati na umu da se neki pojmovi mogu na razliþite
naþine obraditi u više nastavnih jedinica. Buduüi da postoji ciklus narodnih epskih
pjesama o Ivi Senjaninu, to je lako uþenicima ponuditi samostalnu interpretaciju
epske narodne pjesme kao ispit poznavanja književnosti.
zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda.

Buÿenje interesa za nove pjesniþke forme.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (likovno) percipiranje djela.
b) obrazovni zadaci
Usmena književnost. Epska/junaþka narodna pjesma. Narodni epski

deseterac. Stanka iza þetvrtoga sloga. Stalni epiteti. Narodna književna
baština. Ponavljanje.
115
c) odgojni zadaci
Usmena književnost pokazuje nam da prošla stoljeüa mogu oživjeti jezikom

i biti nam bliska i razumljiva.
Narodna književnost saþuvala je duh naroda, njegov naþin poimanja svijeta
i vrijednosti.
Ljubav prema bližnjemu, hrabrost i odvažnost vrijednosti su koje život
nagraÿuje.
KOPD UN-a þl. 8.
posebnim, drugaþijim.
Nastoj upoznati i druge narode i druga podneblja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Mnogi od vas vole napete filmove (npr. akcijske, pustolovne) i njihove
glavne junake. Kakav je glavni junak takvih filmova? Koje su njegove
najvažnije osobine?
b) Što znate o uskocima? Što znate o Mleþanima i njihovoj vlasti nad
hrvatskim krajevima u prošlim stoljeüima? Kako je narodu pod tuÿinskom
vlašüu?
c) Uþitelj može na zanimljiv naþin uþenicima ispriþati sadržaj jednog od
zadnjih dvaju navoda iz Jeste li znali i motivirati ih da saznaju više u
pjesmi koju üe þuti.

Na predmetno-sadržajnom sloju pjesme dovoljno je slijediti pitanja iz þitanke.
Ovisno u uþiteljevom iskustvu i stanju u odjelu, uþitelj üe posvetiti više
pozornosti odreÿivanju duljine stiha (rastavljanje rijeþi na slogove) i utvrÿivanju
stanke u stihu. Ovdje je takoÿer pravo mjesto za razluþivanje znaþenja i
uoþavanje razlika izmeÿu pridjeva koji je epitet i pridjeva koji nema ulogu
epiteta. Stalni epiteti, deseterac i ponavljanje kao stilske znaþajke usmenog
narodnog pjesništva (lirskog i epskog) uþenici üe uoþiti i u lirskim narodnim
pjesmama (tj. uþitelj ih na to može uputiti) ili na primjeru lirskih pjesama
usustaviti osnovne pojmove nauþene u ovoj nastavnoj jedinici.
a) Nakon što uþenici odrede elemente fabule, može im se predložiti da zamisle i
dodaju detalje koji nisu spomenuti u pjesmi, primjerice Ivina odjeüa, posada
laÿe, izgled Venecije, izraz Ivina lica, Draginjina odjeüa i
116
izgled… (Valja ih prisjetiti filmova i stripova s povijesnom tematikom.)

b) Ako dobro odrede osnovne elemente fabule, uþenici ih mogu prikazati u
obliku stripa, i to tako da se odjel podijeli na pet skupina i svaka skupina
napravi jedan kvadrat stripa. Umjesto crteža neka uþenici naprave kolaž
od novinskih isjeþaka za svaki kvadrat. Ovdje je važno odrediti dimenzije
kvadrata. Tijekom izražavanja i stvaranja može se utvrditi ili sugerirati
uþenicima sadržaj svakoga kvadrata. Takve kvadrate treba izložiti na
panou u odjelu. (Naizgled nešto zahtjevniji naþin jest isti zadatak u kojem
üe se umjesto novinskih fotografija koristiti prešano lišüe i cvijeüe.
Rezultati su upravo fascinantni. U ovom sluþaju potrebno je mjesec dana
ranije najaviti djeci da prešaju lišüe i cvijeüe, a pravi im se razlog može – i
ne mora odati!) Naravno, ove zadatke uþenici rješavaju kod kuüe, a u
školu donose svoje radove.
c) Ukoliko ste se opredijelili za treüi zadatak aktualizacije, tada uþenici mogu
opisivati plovila s obzirom na razlike i sliþnosti meÿu njima. Mogu i
fotografirati (ili nacrtati) ta plovila i prirediti izložbu na panou u uþionici.
4. aktualizacija:
a) Ive Senjanin razborito je odluþio da ne može vojnom silom vratiti otetu
sestru, zato se poslužio lukavstvom za koje je trebala velika hrabrost! Naš
narod za takve prilike ima poslovicu Um caruje, snaga klade valja. što
mislite, vrijedi li takav „Ivin naþin" i danas? Kako bi se trebali rješavati
sukobi i nepravde: oružjem ili ljudskom pameüu?
b) Jesu li hrvatski branitelji pokazali u Domovinskom ratu da su dostojni
nasljednici mnogih hrvatskih junaka iz prošlosti?
c) Za one koji žive uz more: U pjesmi se spominju nava i ormanica, dva
stara naziva za morska plovila. Navedite današnje nazive za plovila koja
poznajete.
integracija
Etnici i ktetici. Hrvatski narodni govori. Pisanje velikog poþetnog slova (vježba s
pisanjem imena mnogih senjskih junaka). Višeznaþnost rijeþi. Pridjevi i njihova
uloga u pripovijedanju. Pisanje brojeva.
korelacija
Povijest. Zemljopis. Opüa kultura.
zanimljivosti
Kad se dubrovaþka karaka upotrebljavala u ratne svrhe, bila je opremljena s

þetrdesetak topova i posadom od 1300 ljudi.
Senjani su bili junaci na glasu. Evo još nekih uskoka koje je opjevala narodna
pjesma: braüa Jure i Mate Daniþiü, Ivan i Juraj Lenkoviü – slavni senjski kapetani,
Jure Margitiü zvan Juriša Senjanin, Marko i Mirko Domazetoviü
117
poznatiji kao Markiü i Niko Senjanin, Miho Radiü opjevan kao Radulj Senjanin,
Andrija Frletiü u pjesmi je Andre kapetan, Luka Kukuljeviü ili Luka Senjanin, Tadija
Petroviü ili Tadija Senjanin te Pavao Hreljanoviü.
Prema nalogu senjskog natkapetana Aichelburga Ivan Vlatkoviü (Ive Senjanin) i
njegov brat Miho uzeli su nešto opskrbe od opskrbniþkog upravitelja Senja,
Jeremije Hoffa. Optužili su ih da nisu dobili nareÿenje, nego da su postupili
samovoljno. Miho je bio osloboÿen optužbe, ali je morao platiti sudske troškove, a
presudu za Ivu Senjanina potvrdio je nadvojvoda Ferdinand (14. srpnja 1612.).
Presuda je tražila da se Ivan Vlatkoviü za strašan primjer drugima pogubi maþem.
Osuÿeni Vlatkoviü žalio se na presudu izjavivši da je to uþinio iz suosjeüanja
prema svojim siromašnim suborcima te da je kasnije sve to vratio. Njegovu obranu
potvrdio je i natkapetan Aichelburg, kao i mnogi drugi svjedoci. Dalje u žalbi
Vlatkoviü navodi: Ali kad se meni, siromašnom hrvatskom ratniku, koji je od svoje
mladosti u ranim zgodama služio nadvojvodi, sudilo za to, onda je jadno što mi se
za moju vjernost plaüa tako da gubim život za svu tu vojnu opskrbu koja ne vrijedi
više od devet forinti. Žalba nije usvojena, tj. Ivan Vlatkoviü pogubljen je prije 25.
srpnja 1612. kad je njegova žalba stigla u Graz.
literatura
Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti (priredio Anÿelko Mijatoviü). Nakladni
zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983. (str. 84. – 90.)
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
118
STOL ûIRILA I METODA

Josip Bratuliü
Napomena: Upitate li se trebaju li djeci ove dobi tekstovi povijesnoga karaktera,

budite sigurni da je odgovor potvrdan - trebaju. Problem nije u djeci, njihovoj
memoriji i pamüenju, ta oni üe vam bez problema nabrojiti þitave košarkaške,
nogometne, filmske i ine ekipe, zasut üe vas godinama i þinjenicama, datumima,
obljetnicama i roÿendanima slavnih i poznatih, medijski nametnutih zvijezda i
tema. Stoga samo o nama ovisi hoüemo li ih i kako senzibilizirati i za teme koje
nas približavaju našim korijenima, tradiciji, kulturnoj baštini, ljudima koji su
utkali svoje živote u plodove koje beremo. Samo o našoj umješnosti ovisi
uspješnost: budimo poduzetni i kreativni, potaknimo njihovu znatiželju zanimljivim
podacima iz podruþja o kojem je rijeþ. Osvijestimo uþeniþku spoznaju da nijedna
zvijezda o kojoj oni danas þitaju ili je slušaju prateüi svaki njezin pokret, ma
koliko visoko bila podignuta na pijedestal, neüe nadjaþati sjaj, u ovom sluþaju, i
Metoda i njihova djela.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti usvajanja i povezivanja relevantnih znanstvenih

spoznaja i generalizacija u sustave u kojima üe ih uspješno primijeniti.
Razvijanje sposobnosti za estetsku prijemljivost tema iz književne baštine.
Razvijanje sposobnosti kompariranja, obrazlaganja, usustavljivanja i
zakljuþivanja. Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture i kulturne baštine svoga
naroda.
b) obrazovni zadaci
Poþeci pismenosti slavenskih naroda. ûiril i Metod. Prvo slavensko pismo.

Glagoljica (uglata, obla). ûirilica. Latinica. Aleja glagoljaša. Bašþanska ploþa.
Baština.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, prema

119
hrvatskom jeziku, hrvatskom narodu i svakom kutku Lijepe Naše.

identiteta. Izgraÿivanje svijesti o povezivanju naroda i kultura. Razvijanje
interesa prema spomeniþkoj baštini. Razvijanje osjeüaja poštovanja i brige za
svekoliku narodnu baštinu: materijalnu i duhovnu.
KOPD UN-a þl. 8.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Na što pomislite kad þujete rijeþ pismo? Kakvo je to preporuþeno,
otvoreno, oporuþno, Sveto, pismo za slijepe ili pismo u igri bacanja
novþiüa pismo – glava? Jeste li þuli za još kakvo pismo (klinasto, hijeroglifi,
ploþasto, glagoljica)?
O jednom od tih pisama, toþnije glagoljici, danas üemo saznati više iz teksta
Josipa Bratuliüa Stol ûirila i Metoda.
b) Dodajte pridjev imenici stol (radni, pisaüi, kompjutorski, švedski, kartaški
ili, primjerice, zeleni stol). Obrazložite kakav je koji od tih stolova.
c) Velikim ljudima koji su nas zadužili svojim djelom odužujemo se
podizanjem spomenika. Prisjetite se i nabrojte spomenike koje znate.
Komu su podignuti, kako izgledaju, gdje se nalaze? Jeste li kada þuli da
postoji spomenik u obliku stola?
d) Stol je mjesto za kojim se okupljaju þlanovi obitelji. Za stolom se blaguje,
raduje, svaÿa, šuti, pomiruje, moli, pjeva… Stol može biti bogat, sveþan,
jednostavan, siromašan, pun, prazan, sa svijeüom, bez nje… Što vama
znaþi to mjesto? Opišite kako izgleda slika stola koju zamišljate.

Kakvim je oblikom i brojem odreÿeno savršenstvo stola?
Koje su vrste glagoljice postojale?
Koja je mlaÿa, a koja starija glagoljica?
Koja se od njih naziva hrvatskom glagoljicom?
Jedna od neiskorištenih motivacija.
4. aktualizacija:
23. rujna - Meÿunarodni dan kulturne baštine
13.-17. ožujka - Dani hrvatskoga jezika
8. rujna - Svjetski dan borbe protiv nepismenosti
120
integracija
Jednoznaþnost i višeznaþnost rijeþi.
korelacija
Zemljopis. Vjeronauk. Povijest.
.
zanimljivosti
Svake se godine u mjesecu lipnju, u istarskom gradiüu Žminju, održava ýakavski

sabor – susret malih pjesnika i recitatora koji njeguju þakavsku rijeþ. Slova
glagoljice istovremeno su bila i oznake za brojeve.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
121
RIBAR PALUNKO I NJEGOVA ŽENA

Ivana Brliü-Mažuraniü
Napomena: Ovo je dobra prigoda da se uþenicima osvijeste neke spoznaje o bajci

kao književnoj vrsti s kojom su se upoznali još u najranijem djetinjstvu. Bajka je
vrsta epskog književnog roda. Ime joj dolazi od glagola bajati što znaþi vraþati,
þarati. Ranije se upotrebljavao naziv gatka izveden od glagola gatati. Bajke, s
obzirom na autorstvo, mogu biti:
a) narodne - djelo su darovitog zaboravljenog pojedinca iz naroda,
prenosile su se usmenom predajom pa su takvim naþinom prenošenja,
u kojem je svatko ponešto zaboravio ili nadodao, zaista i postale
narodnom tvorevinom.
b) umjetniþke - djelo su nadarenog pojedinca, stvaraoca s imenom i prezimenom
koji ih i potpisuje.
U bajkama se isprepliüe þudesno i natprirodno sa zbiljskim, stvarnim. U njima je
sve svedeno na akciju likova koji streme željenom cilju nailazeüi na svom putu na
brojne prepreke koje uspješno svladavaju. U njima nema duboke psihološke
karakterizacije likova (koji su ustaljeni kao i njihovo ponašanje), oþita je
ispolarizirana borba izmeÿu Dobra i Zla, te superiornost mašte nad pojavama iz
stvarnosti.
Mnoge su izvorne narodne bajke bile dobra i plodna podloga na kojoj je kasnije
izrasla i formirala se umjetniþka bajka, þiju su slavu širom svijeta pronijela imena
autora poput H. C. Andersena, O. Wildea, a kod nas Ivane Brliü-Mažuraniü.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje jeziþne

kreativnosti.
Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje literarnih analitiþko-
istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja
i prosuÿivanja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u tekstu.
122
Oslobaÿanje uþenikovih stvaralaþkih sposobnosti i obogaüivanje intelektualnog

i emocionalnog života.
b) obrazovni zadaci
Umjetniþka bajka. Tema. Fabula, elementi fabule. Slikovitost opisa.

Karakterizacija likova.
Pripovijedanje u 3. licu. Ugoÿaj. Pripovjedne tehnike: pripovijedanje, opis,
dijalog.
Arhaizmi. Tuÿice. Suprotnost ili kontrast. Usporedba.
c) odgojni zadaci
Osuda ljudskih mana: pohlepe, lakomosti, zlobe i sliþno. Razvijanje spoznaje o

plemenitim ljudskim osobinama kao što su skromnost, poštenje, strpljivost,
razumijevanje, ljubav. Razvijanje senzibiliteta za suosjeüanje i solidarnost s
malim ljudima u nevolji. Poticanje na razmišljanje o dobru i zlu. Razvijanje
osjeüaja za socijalnu osjetljivost.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Nabroj bajke I. Brliü-Mažuraniü koje su ti poznate.
b) Da imaš þarobnu moü, koje bi želje oživotvorio? Nabroji ih.

Pronaÿite u tekstu po jedan primjer za navedene pripovjedne tehnike:
a) pripovijedanje
b) opisivanje
c) dijalog.
U tekstu ima rijeþi koje se više ne rabe. To su arhaizmi ili zastarjelice.
Pronaÿite neke.
Odredite glavnu misao teksta. Prepriþajte tekst.
a) Napiši što duži niz rijeþi kojima üeš oýARati sve oko sebe jer üe rijeþi u sebi
imati ýAR (zaþarati, oþaranost, þarobno, þarobnjak, maÿioniþar,
þarobnjaštvo, oþaran, zaþaran, þari…)
4. aktualizacija:
Nasilje u obitelji.
integracija
Opisivanje. Prepriþavanje. Dokazivanje. Tumaþenje.

123
korelacija
Engleski jezik (A wonderful world - Prekrasan svijet / bajke…).

Likovna kultura. Film.
zanimljivosti
O rodnom ogulinskom zaviþaju I. B. Mažuraniü napisala je: ýudnovati i napadni

oblici Kleka i romantiþnosti Dobre pružali su mojoj mašti toliko hrane, da sam
daleko u noü prevrüala u mislima najþudnovatije slike i fantastiþne moguünosti: što
li se sve odigrava u dubokoj noüi oko Kleka?
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
124
KOKOT, MAýAK I MIŠIû

Jean de la Fontaine
Napomena: Pojam basne uþenicima je poznat iz nižih razreda. On se u ovoj nastavnoj

jedinici utvrÿuje i proširuje (stilska razina). U prilogu je zanimljiva novinska fotografija
pogodna za izražavanje i stvaranje.

zadaci i ciljevi

Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (npr. likovno, glazbeno, plesno,
scensko)
percipiranje djela.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja (ostvaraja) pjesniþkog teksta.
Razvijanje jeziþne kreativnosti. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti scenskoga izražavanja i izražavanja pokretom.
b) obrazovni zadaci
Basna. Preneseno znaþenje. Fabula. Dijalog/razgovor. Ideja. Poslovica.

Usporedba. Srok ili rima. Arhaizam. Pjesniþka sloboda. Poenta.
c) odgojni zadaci
ýovjeka trebamo suditi po djelima, ne po izgledu. Pri donošenju prosudba

o drugim osobama i njihovim postupcima nije dovoljno uzdati se u vlastitu
procjenu, nego treba tražiti savjete starijih, iskusnijih. Osobito su važni
roditeljski savjeti i opomene.
Mnogo je stvari bolje vjerovati nego kušati.
Dete kad si perst opeþe, ruke v oganj veþ ne meþe; tak i þlovek iz nesreþe
spametnei biva veþe. Odjeüa ne þini þovjeka.
125
KOPD UN-a þl. 5.

Roditelji imaju prava i dužnost da usmjeravaju i vode dijete prema njegovim razvojnim
sposobnostima, to isto vrijedi i za þlanove proširene obitelji, kako predviÿaju mjesni
obiþaji. Poštuj svoje roditelje i budi im poslušan, oni te vode pravim putem koji nije
uvijek lagan ni jednostavan da bi i ti postao/postala osobom koja üe znati odabrati prave
vrijednosti i stvarati bolji svijet.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Koje ste basne do sada þitali? Što znate o basnama?
b) Napisati asocijacije uz pojmove: lisica, janje, vuk, paun, pijetao, miš,
maþka, jarac, lav. (Uþenici mogu dati karakterne osobine životinja, a
mogu dati fiziþke osobine životinja, npr. lav – hrabrost, velika griva,
afriþka životinja. To üe biti prilika da se uoþi doslovno i preneseno
znaþenje nekoga pojma.)

U najavi teksta dobro je upozoriti uþenike da je rijeþ o basni u stihovima te da
joj je autor svjetski poznat francuski basnopisac. Bit üe zanimljivo utvrditi u
kolikoj se mjeri podudaraju svojstva životinja spomenutih u basni sa svojstvima
koja su im uþenici pridodali u motivacijskom dijelu sata (pijetlu, maþku i mišiüu).
a) Zamisli da mali mišiü pripovijeda svoj doživljaj mlaÿem bratu. Napiši njihov
razgovor: koja bi mu pitanja postavio mlaÿi brat, kako bi mišiü prikazao
sebe, kako bi sad prikazao maþka, a kako kokota, kakav bi dojam želio
ostaviti na brata… Pripazi na pravopisna pravila za upravni govor!
b) Manama i vrlinama koje ste napisali na ploþu prispodobite životinje koje
ih najbolje predoþavaju, utjelovljuju.
4. aktualizacija:
Ponukati uþenike da nabroje najpoznatije ili najpoželjnije industrijske marke
odjeüe, sportske obuüe, automobila, bezalkoholnih piüa i sl. Zapisivati ih sve na
ploþu. Potom ih zamoliti da nabroje isto toliko ljudskih vrlina i mana. Vjerojatno
üe se pokazati da bolje poznaju marke negoli mane i vrline. Istu je pogrešku
uþinio i mišiü u basni. Sudio je prema izgledu kakav bi bio poželjan za jednog
supermiša.
integracija
Dramski odgoj – dramatizacija. Pisanje upravnoga govora. Deklinacija stranoga

imena i prezimena (za one koji žele više).
Duga i kratka množina – miši. Vokativ umjesto nominativa – mlado miše, zvijere.
Umanjenice - pjevþiü, mišiü. Genitiv izriþe svojstvo. Bogaüenje rjeþnika: kokot -
pijetao (sinonimi ili istoznaþnice).
126
J. ýunþiü Bandov: Maskenbal. Narodne basne, zagonetke i poslovice. Medijska

kultura – novinska fotografija (uþenici mogu zamišljati što je prethodilo ovoj
fotografiji, npr. koji bi se dio fabule basne mogao „smjestiti" u fotografiju, kakav se
razgovor vodio izmeÿu pijetla i maþka, što poruþuju maþak i pijetao pokretima
svoga tijela, kratak opis mjesta radnje – zapažanje detalja i sliþno).
korelacija
Likovna kultura – likovni prikaz maþka i pijetla na temelju mišiüevih usporedba.
zanimljivosti
Hrvatska je usmena književnost bogata basnama.

Kukma ili kresta (i ostali nazivi navedeni u þitanci) odnose se na izrasline nad
kljunom; izraslina ispod kljuna naziva se braduša.
Osim J. de la Fontainea, svjetski poznati basnopisci su Ezop (stara Grþka, 6. st.
pr. Krista) i Ivan Andrejeviþ Krilov (Rusija).
Hrvatski pjesnik Gustav Krklec pisao je kratke basne u stihu, (Telegrafske basne)
i prevodio Krilovljeve basne s ruskoga na hrvatski jezik.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
127
DVA BROJA JEDAN

Nada Iveljiü
Napomena: Važno je znati da brojevi, kao i ljudi, jedan uz drugoga vrijede više!
kaže Nada Iveljiü u zadnjoj reþenici ovoga teksta, a mi kažemo da tu poruku treba
prihvatiti i živjeti. Osobito je važno ljude ne zamijeniti s brojevima ili, što je gore -
smatrati ih brojevima, procjenjivati ih brojevima: bez obzira odnosili se brojevi na
raþune, centimetre, kilograme, ocjene ili bilo što brojem izrecivo. Doista, þovjek je
najsliþniji broju jedan - po svojoj jedinstvenosti, a vrijedi više ako jedinstvenost
prati druga jedinica - jednostavnost!

zadaci i ciljevi

knjigom.
b) obrazovni zadaci
Tema. Ideja. Poenta (poruka). Preneseno znaþenje. Personifikacija.

Fabula. Elementi fabule. Pripovjedaþ u treüem licu. Dijalog. Pripovijetka.
Usporedba.
c) odgojni zadaci
Njegovanje zajedništva i prijateljstva. Razvijanje moralnih naþela. Razvijanje

potrebe za suradnjom i uvažavanjem drugih.
Znanje je imanje.
Gdje se bratska srca slože i olovo plivat može.
128

KOPD – preambula. Svi ljudi imaju ista prava na razumijevanje, jednakost, snošljivost i
pravdu.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o zajedništvu i potrebi za suradnjom. Suodnos u obitelji, u školi
meÿu prijateljima. Svijet u kojemu bi svatko živio sam, ne mareüi za
druge, ne bi mogao opstati.
b) Usporedno napraviti dva asocijativna niza. U jednom je krugu broj jedan,
u drugom jedanaest
druženja
kazna ocjena (loša) cvjetova prijatelja
1 petica 11 sliþnost
tuga usamljenost uþenika knjiga
sloga
Razgovor o znaþenju dobivenih pojmova.

c) Identifikacija djece s brojevima 1, 3, 5.
Svaki broj govori o svojim moguünostima, znaþaju, osobinama. Uvažavanje
razliþitosti.

O þijem se odnosu govori u tekstu? Kakav je odnos brojeva nakon prvog
susreta? O þemu razgovaraju? Što im je zajedniþko? Po þemu su sliþni? U
kojem se trenutku njihovo prijateljstvo prekida?
Brojevi su personificirani. Koga predstavljaju? Pronaÿi primjer prekida
prijateljstva iz svog života.
Možeš li to usporediti s dva broja jedan?
Što je još personificirano u ovoj priþi?
Zašto možemo reüi da je priþa u prenesenom znaþenju? O komu je
književnica, zapravo, pisala? ýije je osobine dala brojevima?
Objasni svojim rijeþima (te potkrijepi primjerima) misli: Mnogo više
vrijedimo zajedno, To je zato što smo složni i Važno je znati da brojevi,
kao i ljudi, jedan uz drugoga vrijede više!
Na koji su naþin brojevi prevladali nesporazum? što ih je ponukalo na
pomirenje? Koja je tema i ideja ovog teksta?
Pronaÿi reþenicu koja je poruka (poenta) priþe i objasni je.
a) Napiši sastavak Svijet petog razreda gledan iz kuta prezrene nevoljene
jedinice, spasonosne trojke, poželjne petice.
b) Personificiraj predmete u pernici (olovke, gumice, pera, šiljila) te napiši
njihov razgovor.
c) Opiši uþenika/uþenicu iz svog razreda s kojim si se sukobio/sukobila te
kako si prevladao/la vaš nesporazum uvažavajuüi meÿusobne razliþitosti.
129
4. aktualizacija:
Pokušaj objasniti hrvatsku poslovicu Nema zime dok ne padne inje, ni
radosti dok ne dijeliš s kime.
Imaš li pravog prijatelja?
Držiš li sebe iskrenim i pravim prijateljem?
integracija
Brojevi (pisanje, sklonidba, brojevne imenice, broj – brojka).

Portret (vanjski opis, psihološka karakterizacija lika, sliþnosti – razlike).
korelacija
Matematika: jedinice, desetice, stotice…

Sat razredne zajednice: razvijanje sloge i zajedništva uz uvažavanje razliþitosti,
mirno prevladavanje nesporazuma, pravo na grešku.
zanimljivosti
Prva hrvatska aritmetika objavljena je 1758. godine i zvala se Aritmetika

horvatska, autora Mije Šiloboda Bolšiüa.
U Justinijanovu kodeksu iz 533. g. osim o zloþincima ovako se govori o
matematiþarima:
1. þlan: zabranjena je matematiþka vještina pod prijetnjom kazne.
2. þlan: neka nitko ne traži savjet od vraþa i matematiþara.
Johann Wolfgang Goethe (þit. Johan Volfgan Gete) (1749.-1832.), najpoznatiji
njemaþki književnik, izjavio je: ýesto me optužuju da sam protivnik
matematike, a zapravo teško da je itko toliko cijeni kao ja, jer matematika
postiže ono što meni nije dano.
Jedan od najstarijih zagrebaþkih tramvaja na najdužoj relaciji (ýrnomerec -
Dubec) jest jedanaestica.
Sadržaj kazališne predstave Stilske vježbe govori o dogaÿanjima u tramvaju
broj 11.
130
DOBRO STABLO
Shel Silverstein (þit. Šel Silverstajn)
Napomena: Uþitelj može ovim tekstom potaknuti razgovor o prijateljstvu,

pomaganju i brizi za druge. Dobro stablo utjelovljuje ideju požrtvovnosti,
nesebiþnog davanja, suosjeüajnosti prema onima kojima je pomoü potrebna.
Vremenska i prostorna neodledenost u koju su likovi smješteni nuka nas na
pitanje: Jesam li ja Dobro stablo ili sam Djeþak?
METODIýKI SUSTAV ________

zadaci i ciljevi

umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za
književnu i svaku drugu umjetnost. Osposobljavanje uþenika za izvanliterarno
percipiranje proznog djela. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga
ukusa uþenika. Razvijanje sposobnosti za otkrivanje jeziþno-stilistiþkih i idejnih
slojeva djela. Razvijanje sposobnosti ocjenjivanje elemenata umjetniþkog djela
– posebno i u njihovu jedinstvu. Razvijanje sposobnosti izražavanja i þitanja.
b) obrazovni zadaci
Fantastiþna priþa. Stvarno i fantastiþno. Karakterizacija likova. Tema,

fabula i elementi fabule. Razlikovanje bajke i priþe. Osnovna misao.
Dijalog.
Pripovijedanje u 3. licu.
Gradacija.
c) odgojni zadaci
Isticanje uloge i važnosti prijateljstva u meÿusobnim odnosima u životu.

Prijateljstvo znaþi i spremnost na žrtvu. Odgoj u duhu þovjeþnosti, briga o
þovjeku, solidarnost, povjerenje, ljubav þovjeka prema þovjeku, vjera u
131
þovjeka. Izgraÿivanje odnosa prema drugim ljudima i samome sebi.

Izgraÿivanje odnosa prema materijalnim i duhovnim vrijednostima. Primjena
ekoloških pravila življenja na svakom mjestu: u kuüi, vrtu, šumi, šetnji…
Praštajuüi þovjek se uzdiže iznad onih koji ga vrijeÿaju. (Napoleon) ýovjek se
ne vara jedino onda kad prašta. (R. Gerard)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Nabroj stablo/stabla svoga zaviþaja poznata po nekoj fiziþkoj ili
simboliþnoj osobini ili stablo za koje si, na neki drugi naþin, osjeüajno
vezan.
b) ýuli ste za izreku Dobro je þiniti dobro! Znate li za koju humanitarnu
akciju širih razmjera ili primjer da je neþija dobrota olakšala život
drugome?
c) Poslovica iz Zanimljivosti: (Kad ti netko kaže…).

Nabrojite što sve Djeþak želi i što sve Dobro stablo daje. Podatke unesite u
tablicu.
Napišite karakterizaciju likova na temelju njihovih postupaka.
DJEýAK ŽELI: STABLO DAJE:

- novac - plodove -jabuke
- kuüu - grane
- brod - deblo
- mjesto za odmor - panj - mjesto za odmor
3. izražavanje i stvaranje
a) Prepriþaj tekst s promijenjenim završetkom!
b) Imaš li i ti svoje stablo? Ako imaš, opiši što ti znaþi!
c) Jesi li þuo/þula za misao da je lakše davati nego primati? Protumaþi je!
d) Promotri ilustraciju teksta i usmeno izrazi svoje dojmove o njoj.
4. aktualizacija:
18. listopada – Dan jabuka
Razgovor o prijateljstvu, odnosima meÿu prijateljima, pomaganju, brizi
jednih za druge i spremnosti na žrtvu radi prijateljstva. Ekologija.
132
integracija
Lektira. Scenske improvizacije. Opisivanje. Stvaralaþko prepriþavanje.
korelacija
Priroda. Likovna kultura. Sat razrednika.

Engleski jezik (An apple a day - Jedna jabuka na dan).
zanimljivosti
U Islamu Latinskom kod Zadra postoji vazdazeleni zeleni hrast.

U Trstenom kod Dubrovnika rastu dvije divovske platane.
Najslavnije stablo u Hrvatskom zagorju jest Gupþeva lipa.
Najpoznatija šuma opisana u književnom djelu jest Slavonska šuma Josipa
Kozarca.
Kad ti netko kaže da si obuþen kao lipa, rekao je da si raskošno i lijepo odjeven.
Karakterološka tablica
LIK OSOBINE LIKA NAVOD IZ TEKSTA
DOBRO
STABLO
DJEýAK
133
RUKOVET PAMETI
I NARAMAK SMIJEHA
Narodna usmena
Napomena: Narodna basna, poslovice, zagonetke i dvije narodne šale mogu

poslužiti da upoznamo uþenike s pojmom usmene književnosti ili, pak, da
sistematiziramo i zaokružimo znanje o usmenoj književnosti koje su uþenici stekli u
nižim razredima. Ovdje je bitno zapamtiti i nauþiti neke prozne oblike usmene
književnosti. Ovisno o zanimanju uþenika za usmenu književnost i njihovu
predznanju o njoj ponuÿenim se tekstovima može pristupiti zajedno ili pojedinaþno.

a) korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi

-sadržajnom sloju književnoga djela: basne, poslovice, zagonetke, šale.
b) obrazovni zadaci
Basna. Usmena književnost. Preneseno znaþenje. Poenta. Šala.

Poslovica. Zagonetka.
Raznorodnost i raznovrsnost hrvatske usmene književnosti.
c) odgojni zadaci
Dobro je promišljati o svojim i tuÿim postupcima, a ne brzopleto izvoditi

zakljuþke. Potrebno je sebe upoznati, znati svoje osobine, prihvatiti ih i truditi
se razvijati dobre, obuzdavati loše.
Poslovice – reþenice koje nam þesto mogu biti oslonac u dvojbama (odnos
prema sebi, odnos prema drugome, odnos prema radu i sl.)
134
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Znaš li koju poslovicu? Navedi je! Ima li koja poslovica koju rado/þesto
govori tko od tvojih ukuüana? Koje zagonetke znaš?
b) Bake i djedovi priþali su ukuüanima – s koljena na koljeno prenosila se
usmenim putem mudrost, šala, priþe…
2.a) izražavanje iskustava:

Zapazit üemo teme poslovica, basne i šala i utvrditi kako se one kreüu od
najužih – vezanih za zemlju, kuüu, življenje do širokih, opüeljudskih,
univerzalnih. Cilj ovakvog pristupa tekstovima jest AKTUALNOST poruka
(ideja) usmene književnosti, tj. i danas vrijede iste osnovne zakonitosti i isti
temeljne potrebe i temeljni odnosi: mir, jednakost, sloga, lijepa rijeþ, istina,
dobro/zlo…(poslovice), sklonost prema pravdanju svojih mana (A tko ne
uzvjeruje, popasite mu svu pšenicu").
Aktualizacija i sinteza mogu se potaknuti i ostvariti ovakvim pitanjima:
Imaš li kakvu slabiju (karakternu) stranu za koju znaš i koju bi, uz malo
truda, mogao ispraviti (npr. sklonost izležavanju u krevetu, ostavljanje
nepospremljene sobe ili stola, neurednost, lijenost, sklonost prema
prekomjernom jelu….)?
Nalaziš li lako isprike/opravdanja za takve svoje postupke? Ima li kakve veze
tvoj sadašnji odnos prema radu s tvojim buduüim životom?
Imaš li kakvo iskustvo (svoje/tuÿe) koje bi odgovaralo jednoj od ponuÿenih
poslovica?
Ima li koja poslovica koja danas ne vrijedi?
Koja je zagonetka bila najteža? Zašto?
Koja je bila najjasnija? Zašto?
2.b) interpretacija u užem smislu:

Interpretacijsko-analitiþkim naþinom basnu, šale, poslovice i zagonetke
možemo obraditi na sadržajnoj razini, stavljajuüi osobit naglasak na postizanje
dojma smiješnoga, humoristiþnoga, te na preneseno znaþenje u poslovicama i
na slikovitost, plastiþnost predoþavanja u zagonetkama!
a) Zamisli da je svaka poslovica duhovni lijek, a ti si lijeþnik koji lijek
propisuje. Navedi osobine pacijenata kojima bi propisao poslovice koje
najbolje razumiješ (npr. lijenþini, izazivaþu nesporazuma i sl.)!
b) Pokušaj smisliti zagonetke koje üe se temeljiti na suprotnosti boja,
obliku tijela ili redoslijedu zbivanja:
JAGODA – crvena, sjedi na grmu TREŠNJA/KRUŠKA...
PIJETAO – kruna, mamuzice, perjanica SLON/LAV...
KIŠA, ZEMLJA, BILJE – lije, pije, raste CVIJET, PLOD, SOK...
c) Basnu o zeþevima ili šalu o kravi na zvoniku pretoþi u strip. Bolji crtaþi
neka se okušaju u stripu bez rijeþi!
135
4. aktualizacija:
Izaberi i prepiši jednu poslovicu koja se odnosi samo na tvoju osobu i još
jednu koja se odnosi na tvoj odjel! Utvrdite za koju se poslovicu odluþila
veüina u odjelu.
Poslovica o poslovicama glasi: Poslovice su more neiscrpno! Pokušaj to
objasniti.
integracija
Pripovijedanje. Prepriþavanje. Poþetno slovo (etnici, ktetici). Upravni i neupravni

govor.
korelacija
Zemljopis: Pronaÿi na karti Hrvatske mjesta Galežanu, Braþ, Poljica! Kako se zove
dio Hrvatske u kojemu se nalaze?
zanimljivosti
Strani nazivi za poslovice, udomaüeni i u nas jesu gnoma i sentencija. Narodna

anegdota (priþa) koju vam ovdje nudimo izaziva smijeh u uþenika. Meÿutim, zbog
nekih naturalistiþkih detalja, nismo je stavili u þitanku (iako su mnogi filmovi i TV
program, opüenito, zasiüeni naturalistiþkim prizorima). Uþitelj koji dobro poznaje
svoj odjel, moüi üe je vješto prepriþati i nasmijati svoje uþenike.
Ludi od luÿega
(obradio Jozo Vrkiü)
Kupila dva brata vino i vraüala se u Bosnu. Kad su bili kod Drniša, navrh Moseüa,
onda se oni klade. Jedan veli da je veüa Dinara, a drugi veli da je veüa Kozara. E,
ne mogu se pogoditi nikako. A onda onaj koji kaže da je veüa Dinara, uzeo nož pa
njime probode mješinu:
- Ako nije veüa Dinara nego Kozara, ovako iz mene krv toþila!
A drugi brat uze nož pa konja u trbuh:
- Ako nije veüa Kozara nego Dinara, ovako se iz mene crijeva sukala.
Konj crknuo, vino se prolilo. Idu oni kuüi bez iþega. Došli doma, onda ih otac pita,
gdje je konj i gdje je vino. Vele mu oni kako su se kladili, pa ti onda otac svoj
gunjac baci na oganj:
- Onako ja izgorio, ako nisu ludi oba!
A mati im kuhala objed, na Božiü ujutro,pa uze ožeg te po kotliüu:
- Ovako meni glava pukla kâ bakra, ako nisu sva tri luda!
Nepoznate rijeþi: sukati se - motati se, izvijati se; veli - kaže; gunjac - gunj, vuneni
pokrivaþ; ožeg - žaraþ, popeþak, vatralj; kotliü - mali kotao; kâ - kao; bakra - kotliü,
bronzin.
136
CIJELI SVIJET
Vlatko Majiü
Napomena: 1. Ako se uþitelj odluþi za drugu motivaciju, potrebno je unaprijed

pripremiti slike prema odabranim leksiþkim jedinicama/motivima iz pjesniþkoga
teksta: (granþica, slamka, val, žal, bor, more….). 2. Vidi N. Miliüeviü: ýešljugari
(priruþnik, str. 168)

zadaci i ciljevi
Razvijanje literarnog sluha, literarnih sposobnosti i govornog sluha. Razvijanje

sposobnosti percipiranja lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti otkrivanja
emocionalnih i misaonih impulsa pjesniþke rijeþi. Razvijanje slušne percepcije
(melopeja), vizualne imaginacije (fanopeja) i refleksivne komponente
(logopeja). Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkih slika, stihova,
kompozicijskih dijelova i ritmiþkoga dojma. Razvijanje lirske memorije i
interpretacijskog þitanja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja vlastitoga
mišljenja. Razvijanje sposobnosti kompariranja. Razvijanje sposobnosti
uoþavanja suodnosa literarnog i likovnog izriþaja.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Motiv. Pjesniþka slika. Vezani stih. Ritam pjesme.

Dvostih ili distih.
Kratki stih: peterac, šesterac. Poenta pjesme.
Stilska uloga deminutiva. Parna rima. Elipsa. Asindet.
c) odgojni zadaci
Buÿenje ekološke svijesti. Oþuvanje i zaštita prirodnog okoliša. Poticanje na

uoþavanje i doživljavanje prirodnih ljepota i promjena koje se u prirodi
svakodnevno zbivaju. Razvijanje svijesti o potrebi aktivnog ukljuþivanja u
programe za zaštitu i oþuvanje planeta. Nije važno samo dignuti glas za
Zemljin spas – treba imati sluha za ekoinformacije i volje za primjenu pravila
ekoživljenja u svakodnevnom životu. Razvijanje navika zdravog življenja.
137
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj podijeli uþenicima nastavne listiüe na kojima se nalazi 10 imenica. (To
mogu, ali i ne moraju biti imenice iz pjesme koju üe kasnije uþiti.) Uþenici
dobiju zadatak: dopuniti leksiþki niz i zadanoj imenici pridružiti imenicu tako
da parovi budu složeni po naþelu što þemu najbolje odgovara. Npr. uþenik -
petica, majka – dijete…
b) Uþitelj pokazuje slike prema odabranim leksiþkim jedinicama/motivima iz
pjesniþkog teksta (granþica, slamka, val, žal, bor, more…) i traži od uþenika
da svakom motivu pridruže živo biüe za koje misle da üe se najbolje osjeüati
upravo na tom mjestu. Na ovaj üe se naþin aktivirati svi uþenici, osmislit üe
se, ubrzati i omoguüiti bolja recepcija pjesme.

Proþitajte pjesmu još jednom i obratite pozornost na imenice!
Što zapažate: imaju li one uza se pridjeve/epitete?
Potražite i glagole! Što uoþavate?
Proþitajte stihove dodajuüi im zamišljene glagole i zamišljene pridjeve!
Je li to poremetilo ritam i sklad pjesme?
U pjesmi nema toþke, zareza ni ostalih reþeniþnih znakova.
To je zato da bi pjesnikovi osjeüaji i misli lakše i slobodnije izvirali, strujali i
našli put do þitatelja bez zapreka.
Proþitajte i glasno izgovorite rijeþi koje se rimuju!
Koliko redaka/stihova imaju strofe? Kako se zove taj oblik strofe?
Napiši jedan haiku o nekom motivu iz pjesme.
4. aktualizacija:
a) Uþitelj može povesti razgovor s uþenicima o zaštiüenim i ugroženim
biljnim i životinjskim vrstama. Zadatak se može realizirati u dogovoru s
uþiteljem prirode tako da zaduženi uþenici prikupe što više podataka i
iznesu ih na satu.
b) Razgovor o ekološkim problemima suvremenoga þovjeka i ekoincidentima
koji se dogaÿaju svakodnevno posvuda oko nas. Kako saþuvati zdrav
okoliš za buduüa pokoljenja? što može uþiniti svaki pojedinac?
(Odlaganje papira, plastike, baterija, staklenih boca i sliþno u za to
namijenjene spremnike; pravljenje kompostišta…)
4. rujna – Meÿunarodni dan zaštite životinja
4. listopada – Meÿunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški)
4. listopada – Dan ptica
29. prosinca – Dan biološke raznovrsnosti
22. ožujka – Svjetski dan voda
5.. lipnja – Svjetski dan zaštite okoliša
138
integracija
Krasnoslov. Opisivanje. Dokazivanje. Izražajno þitanje.
korelacija
Priroda. Likovna kultura. Sat razrednika. Engleski jezik (The world of animals).
.
zanimljivosti
Znate li da su autori studije 2002. Indeks održivosti okoliša u istraživanjima koja

su obuhvatila mjerenje kakvoüe zraka, vode, zbrinjavanje radioaktivnog otpada,
biološke raznolikost, efekta staklenika i sliþno došli do zakljuþka da je Hrvatska po
þistoüi okoliša na visokom dvanaestom mjestu u svijetu? Na prvom je mjestu
Finska, slijede Norveška, Švedska, Kanada i švicarska. Najlošije je stanje na
Haitiju, u Iraku, Sjevernoj Koreji i Kuvajtu.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
139
KAKO NASTAJU ZVIJEZDE

Marija Barbariü-Fanuko
Napomena: Ovo je jedan od tekstova koji je pogodniji za sintezu veü nauþenih

književnoteorijskih pojmova negoli za prvi susret s njima. Razliþitost strofa,
skrivena personifikacija i isto takav kontrastivni odnos izmeÿu Cvijeta i Zvijezde
upravo je dobar predložak za njihovo uoþavanje, prepoznavanje i komentiranje.
Osim toga, ovo je i tekst na kojemu uþenici lako uoþavaju i shvaüaju da je temelj
lirskoga doživljaj i da pjesnik ima sva prava predoþiti svoj doživljaj upravo na
onaj naþin koji mu se þini najboljim (licentia poetica)!
zadaci i ciljevi
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (likovno) percipiranje djela.

Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkih slika i strofa.
Razvijanje sposobnosti likovnog izražavanja.
pjesme.
Poticanje uþenika na samostalno primjenjivanje usvojenih principa literarne
komunikacije.
b) obrazovni zadaci
Preneseno znaþenje. Personifikacija. Pjesniþke slike. Trostih, peterostih,

šesterostih. Pjesniþka sloboda. Kontrast. Motiv.
140
c) odgojni zadaci
Svijet oko nas jest škrinja puna þuda: i zvijezde i cvijeüe jesu þudo.
Razvijanje ljubavi prema prirodi i svemu dobrome i lijepome što nas
okružuje.
njezinih ljepota.
Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život.
Ljubav prema cvijeüu, zvijezdama, skladu u svemiru nadahnjuje umjetnike.
Život je najveüi dar i najveüa vrijednost.
Poštuj život svakoga stvora, i zvijezda i cvijet žive ako im se diviš, ako ih
uoþavaš, ako o njima razmišljaš…
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Dopuni reþenice: Da sam ja
zvijezda,______________________na_____________________________
(umetni glagol koji želiš) (umetni pridjev koji želiš)
dijelu neba. Odatle bih_____________________________ svoje svjetlo na

(umetni glagol koji želiš)
(navedi sve što želiš)
Kad bi u mene pogledao ________________________________________ ,

(navedi osobu koja bi u tebe pogledala i njena svojstva)
pomislio bi ___________________________________________________,
(navedi cijelu misao koju bi taj netko pomislio)
a ja bih mu tada_______________________________________________ .
(navedi svoje postupke i objasni ih)
b) Povesti usmjereni razgovor o cvijeüu: kako izgleda cvijeüe koje volimo,

koje je to cvijeüe, kome ga darujemo, zašto ga darujemo… Ima li sliþnosti
izmeÿu cvijeüa i zvijezda? Ovisi li cvijeüe o svjetlosti? Kakva je veza
izmeÿu zvijezda i svjetlosti?
c) Što bi želio þuti od svoje majke (oca, drage osobe): Zvijezdo moja ili
Cvijete moj?
Objasni svoj odgovor!

U interpretacijsko-analitiþkom sustavu dovoljno je slijediti pitanja iz þitanke i
usmjeravati razgovor koji üe uþenike dovesti do uoþavanja, shvaüanja i
spoznaje osnovnih obrazovnih i funkcionalnih zadataka. Primjerice, poticat
üemo ih pitanjima kojima üe otkriti personifikaciju: ima li zvijezda oþi, može li
zvijezda disati, može li se zvijezda zapaliti, ima li cvijet oþi… U drugom sluþaju,
na ovom üemo tekstu napraviti sintezu znanja o lirskim pjesmama, kako je
reþeno u uvodnoj napomeni.
141
2.b) stvaranje meditacijskoga/stvaralaþkog ugoÿaja:

U meditacijsko–stvaralaþkom pristupu ovom tekstu dat üemo više važnosti
motivaciji ili motivacijama (možemo odrediti skupine uþenika s obzirom na vrstu
motivacije) i donekle odrediti svoja oþekivanja. Primjerice, asocijacijske nizove
o pojmovima - zvijezda, cvijet, iskra, ptica; likovna realizacija zamišljenih
pjesniþkih slika; interpretacijsko (doživljeno) þitanje pjesme ili pojedinih strofa;
stvaranje priþe o Zvjezdanu i Cvijeti. S obzirom na cilj koji želite postiüi,
pripremite materijale za sat: papir, pastelne boje, odgovarajuüu glazbu,
fotografije svjetlosnih efekata, svemira, zvijezda, cvijeüa i sliþno.
Organiziraju li se dobro skupine uþenika koje üe odabrati jedan od ponuÿena
þetiri odgovora u interpretaciji, ovo je prava prilika uþiti uþenike
parlamentarizmu (reüi jasno svoje mišljenje, argumentirati ga, þuti drugoga i
odgovoriti mu ili se dogovoriti). Osobito je važno nijansiranje znaþenja, þak i
osjeüaja, izmeÿu þetiri ponuÿena odgovora. Ovo je dobra prilika i za prosudbu
uþenikovih recepcijskih, literarnih i govorniþkih sposobnosti. Ocjene üemo dati
samo onima koji su zaslužili dobre (visoke) ocjene, a onima koji to nisu,
predložit üemo da se ugledaju na svoje kolege. Neüemo propustiti pohvaliti sve
koji su sudjelovali u raspravi i pozvati one koji nisu da se i oni ukljuþe drugi put!
Djeca vole ilustrirati ovu pjesmu. Dobro je osmisliti naþine za to u dogovoru s
uþiteljem likovne kulture.
4. aktualizacija:
Svaka sveþanost može biti aktualizirana ovom pjesmom. Buduüi da je rijeþ o
petom razredu, pjesmom je zgodno þestitati roÿendane svima koji su roÿeni u
istom mjesecu ili u istom godišnjem dobu. Potrebno je zaviriti u imenik i
prikupiti podatke i onda sat uþiniti sveþanim! (Npr. pripremiti pastelne boje,
tamni papir i omotnice. Na satu üe uþenici pisati i risati þestitke jedni drugima).
integracija
Pravopis – malo i veliko poþetno slovo u pisanju imena zviježÿa (tekst u

zanimljivostima može poslužiti kao predložak za diktat). Padeži (Oþi zvijezde
otvaraju noüi…): u kojem je padežu rijeþ noü: lokativu, dativu, instrumentalu ili
akuzativu? što ona izriþe (cilj, svrhu radnje, predmet ili vrijeme radnje).
Nepromjenjive vrste rijeþi – tekst je zasiüen nepromjenjivim vrstama rijeþi. Zbirne
imenice (cvijeüe, zviježÿe...). Pojam zvijezde u ovoj pjesmi i u filmu Zvjezdani
ratovi.
korelacija
Zemljopis: pojmovi svemir, svemirsko tijelo. Priroda: život biljaka, cvjetnica, odnos
svjetlosti i svega živoga. Vjeronauk: vrijeme slavlja. Likovna kultura: oslikavanje i
izrada þestitaka, plakata i sliþno.
142
zanimljivosti
Dante, veliki talijanski pjesnik svjetskoga znaþaja, rekao je da je troje iz raja

preostalo na zemlji: cvijeüe, glazba i djeca.
Po zvijezdama se ljudi ravnaju veü tisuüljeüima, kako na otvorenomu moru tako i u
pustinji. Po njima se odreÿivalo vrijeme sjetve ili poplava. ýitanje zvijezda
olakšavalo se njihovim grupiranjem u razliþite prepoznatljive oblike – zviježÿa ili
konstelacije. Astronomi danas razlikuju 88 zviježÿa koja prekrivaju cijelu nebesku
sferu, a imenovana su prema životinjama (40), prema þemu neživome (30), prema
ljudima (14) te prema dva kentaura, jednom zmaju i jednom leteüem konju.
Razliþite kulture davale su razliþite nazive istome zviježÿu. Tako Velika kola (dio
zviježÿa Ursa major, tj. Velikog medvjeda) Amerikanci nazivaju Velika kutljaþa,
Englezi i mnogi Slaveni nazivaju ga Velikim plugom, Provansalcima je to Veliki
lonac (s dugom ruþkom), za Hinduse Sedam mudraca, za Poni Indijance Nosila, a
za kanadske i mnoge druge sjeverne Indijance þetiri zvijezde u trapezu su
Medvjed, a tri u ruþki su Tragaþi koji ga slijede.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
143
SLOBODA
Pajo Kanižaj
Napomena: Interpretaciju ove pjesme preporuþujemo uz kakav državni blagdan,

ali neka to ne bude imperativ. Naime, svaki dan razlog je za slavljenje slobode i
razmišljanje o njoj. Predlažemo takoÿer, uz jednu lirsku pjesmu (pri kraju školske
godine ili kad uþitelj misli da je za to najpovoljniji trenutak) usustavljivanje
pojmova o lirici. To može (primjereno dobi uþenika) izgledati ovako:
Lirika je jedan od triju književnih rodova (ostala dva su epika i drama). U liriku se
svrstavaju pjesme pisane u stihovima, zvane lirske pjesme. Ime je nastalo prema
grþkoj rijeþi lyra što oznaþuje vrstu glazbenog instrumenta uz koji se u antiþko
doba pjesma izvodila. Obilježja su lirskih pjesama:
a) izražavaju doživljaj, a ne dogaÿaj (kao epske)
b) subjektivne su, daju sliku pjesnikova (a ne objektivnog) viÿenja svijeta,
iznose njegov osobni doživljaj, osjeüaje, raspoloženje i misli
c) sažete su, osjeüajne, ritmiþne i bogate stilskim izražajnim sredstvima
d) mogu biti pisane vezanim stihom (strofe - uglavnom - imaju jednak broj
stihova, stihovi jednak ili približno jednak broj slogova, ima rime) i
slobodnim stihom (sve suprotno vezanom stihu), a prema broju slogova u
stihu razlikujemo kratki stih (þetverac, peterac, šesterac, sedmerac,
osmerac) i dugi stih (deveterac i dalje, zakljuþno sa šesnaestercem)
e) prema tematsko-motivskom sadržaju razlikujemo pejsažne, domoljubne
i ostale (duhovne, socijalne, intimne, refleksivne) koje üemo upoznati u
višim razredima.
METODIýKI SUSTAV _________________

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti reagiranja uþenika na lirsku pjesmu. Razvijanje

sposobnosti estetskog senzibiliteta, stvaralaþke imaginacije i kreativnosti.
Izazivanje asocijacija, poticanje na razmišljanje. Razvijanje sposobnosti
slušanja i doživljavanja lijepog izražajnog govora.
Razvijanje sposobnosti za komunikaciju s pjesniþkim tekstom na
emocionalnoj razini.
Razvijanje sposobnosti uoþavanja, usporeÿivanja, zakljuþivanja. Razvijanje
sposobnosti racionalnoga stvaralaþkog mišljenja.
144
b) obrazovni zadaci
Domoljubna pjesma. Tema (opüeljudska). Motiv. Pjesniþka slika. Vezni

stih. šesterac. Katren. Epitet. Nabrajanje. Ponavljanje. Personifikacija.
Poen ta pjesme.
Metafora. Suprotnost. Isprekidani srok.
c) odgojni zadaci
Razvijanje svijesti o jedinstvenosti domovine; povijesti, jezika, ljudi; prošlosti,

sadašnjosti, buduünosti. Razvijanje i poticanje ljubavi prema domovini, prema
rodnom kraju i narodu, prema jeziku i povijesnim postignuüima. Domoljublje -
ideal za koji ljudi žrtvuju živote u borbi za slobodu i neovisnost domovine.
Buÿenje nacionalne svijesti.
PREAMBULA KOPD UN-a
Odgoj za mir: promicanje mira, mirno rješavanje sukoba, življenje u duhu mira,
uoþavanje mira kao temeljne ljudske vrijednosti i temeljnog ljudskog prava.
Dužnost je uþenika probleme rješavati mirnim putem, biti mirotvorac i tamo gdje se þini
da je mirni put najteži put.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Znate li kada se u Hrvatskoj obilježava Dan domovinske zahvalnosti?
Kako se obilježava? Komu smo zahvalni i za što? Što znate o
Domovinskom ratu?
b) Naš je narod u svojoj povijesti þesto bio pod tuÿinskom vlasti. Znate li þija
je to vlast bila? Možete li navesti neke, i danas vidljive, tragove ili simbole
tuÿinske vlasti? (Ostaci graÿevina, turske kule, venecijanske zidine,
utvrde; simbol mletaþke vlasti - lav, simbol Austro-Ugarske Monarhije -
orao.)
c) Razmislite i prisjetite se koji su narodni vladari þuvali i branili hrvatsku
slobodu, a uþili ste ih u þetvrtom razredu? (Spominjali su kralja Tomislava,
Petra Krešimira ýetvrtoga i Dmitra Zvonimira.)

Kakav je ton pjesme:
a) obiþan
b)svakodnevan
c) sveþan?
Objasnite odgovor za koji se opredijelite. Koje motive i slike pjesnik
niže? Koje misli iznosi?
Što je vama sloboda? Kako se ona brani:
a) u ovoj pjesmi
145
b) u pravom ratu
c) u svakodnevnom životu?
Za vrijeme Domovinskog rata nastale su neke, dobro poznate, pjesme. Prisjeti
se koje su to pjesme i nabroj ih.
4. aktualizacija:
15. sijeþnja - Obljetnica meÿunarodnog priznanja RH (1991.)
2. listopada - Meÿunarodni dan mira
30. svibnja - Dan državnosti RH
18. studenoga – Pad Vukovara/pokolj u Škabrnji
integracija
Slovnica: imenski predikat.
korelacija
Priroda. Zemljopis. Glazbena kultura. Likovna kultura. Sat razrednika.
zanimljivosti
Pajo Kanižaj ureÿivao je zabavne i humoristiþne televizijske emisije i serije za

djecu.
Mnoge su Kanižajeve pjesme uglazbljene (Vužgi, Hrvacki kraj, Moja
domovina…).
Pisao je radiodrame i radiokomedije za djecu.
…Kanižaj je – nastavljajuüi osnovnu nit svoje djeþje poezije na književnom
jeziku – sav utonuo u duhovitu, zvrckastu, nonšalantnu, ležernu i paradoksalnu
viziju djeþjeg svijeta.
Joža Skok
146
TAMA JE SVUD
Dragutin Domjaniü
Napomena: Jednostavnost Božiüa i skromnost koja izbija iz strofa dvojice

kajkavskih pjesnika u savršenom je suglasju. Donese li uþitelj(ica) nosaþe zvuka s
hrvatskim narodnim božiünim pjesmama, može umjesto interpretacije pjesama
napraviti interpretaciju radosti, mira, veselja i zadovoljstva. Iako je Božiü
prvenstveno vjerski, kršüanski blagdan, njegova je poruka univerzalna. Ipak,
odmjeren(a) üe uþitelj(ica) voditi raþuna o vjerskim osjeüajima druge djece, uvesti
ih svojom interpretacijom u poruku Božiüa: I na zemlji mir ljudima dobre volje.
Osobito je važno izbjegavati (pogotovo ne usmjeravati) razgovor o darovima i
kupovanju darova. To jest djeþja preokupacija u božiüne dane, no na nama je
pokazati im da je u božiüne dane važnije uložiti puno truda i lijepih rijeþi u
þestitke (koje se gotovo i ne pišu, a odavno ne prave u vlastitoj izradi), negoli
potrošiti puno novaca ili dobiti darove koji vrijede puno novaca.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela kršüanske
civilizacije.
Razvijanje literarnih analitiþkih sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkih slika, stihova, kompozicijskih
dijelova, ritmiþkoga dojma.
147
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Epitet. Personifikacija. Vezani stih. Rima. Pjesniþke slike.
Suprotnost (kontrast). Simbol.
c) odgojni zadaci
Proslava Božiüa u obitelji.

Meÿureligijska snošljivost.
Odnos djeteta prema prirodi i njegova odgovornost spram prirodne baštine
i okoliša u kojem živimo.
Razvijanje svijesti o poštenju, dobroti, pravdi, istini.
duhovnoj baštini.
Mir je osnovna ljudska vrijednost.
zajednicama.
KOPD UN-a þl. 2. Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na vjeru,
politiþko ili drugo uvjerenje.
uvjerenje.
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na narodnosno, etniþko ili
KOPD UN-a þl. 14. Dijete ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere.
Sloboda izražavanja vjere i uvjerenja može biti podvrgnuta samo zakonskim i nužnim
ograniþenjima radi zaštite javne sigurnosti, zdravlja ili üudoreÿa, ili temeljnih prava i
sloboda drugih.
Iako je prema popisu stanovništva (2001.), Hrvatska pretežito nastanjena kršüanima –
katolicima, njeni su graÿani i drugih vjera (kršüani – pravoslavni, kršüani – grkokatolici,
evangelici, muslimani i ostali). U takvoj je sredini potrebno razvijati vjersku snošljivost,
razumijevanje i poštivanje religijskih obiþaja i vrednota drugih, poticati uþenje o
temeljnim vjerskim blagdanima i pojmovima drugih, te njegovati iskaze meÿusobnog
uvažavanja (þestitanja velikih vjerskih blagdana).
148
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Zašto slavimo Božiü? što znaš o okolnostima Isusova roÿenja? Kako tvoja
obitelj proslavlja Božiü?
b) Razgovor o simbolima (tama, svjetlost, maslinova granþica, bijeli golub,
srce…).
c) Kako ti svojim naþinom života poštuješ zakone u prirodi? Uviÿaš li svoju
odgovornost spram prirodne baštine i okoliša u kojem živimo? Kako to
povezuješ s postankom svijeta?
2.a) uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza:

Usmjerenim razgovorom uþitelj(ica) üe utvrditi uþeniþko znanje o Božiüu,
hrvatskoj božiünoj tradiciji, a posebno üe se osvrnuti na božiüne obiþaje kraja u
kojemu živi i radi. U tom smislu uþenicima se mogu dati zadaci koje üe oni
tijekom adventa izvršavati (bilježenje božiünih priprema u kuüi u obliku
dnevnika uþenikove obitelji; prikupljanje i bilježenje božiünih pjesama,
recepata, TV emisija s tom tematikom, natpisa u novinama i dr.). U
heuristiþkom üe razgovoru uþenicima otkriti da postoji komercijalni, trgovaþki
Božiü (trþanje za darovima, kupovanje skupih znakova pažnje) i ljudski, radosni
Božiü, onaj u kojem se ljudi raduju što su zajedno, onaj za koji nije potrebno
kupiti dar, onaj u kojem je þovjek – þovjeku dar. U sintezi je važno naglasiti da
se svi uþimo biti zajedno bez posrednika (u ovom sluþaju darova), da je obitelj
ono što se Božiüem slavi.

a) Objasni svojim rijeþima misao: U Betlehemu se nebesko sa zemaljskim
i ljudsko s božanskim spaja.
b) Napiši kako tvoja obitelj slavi roÿenje Isusovo.
4. aktualizacija:
Kako tvoja obitelj slavi Božiü?
Koje druge znaþajne blagdane znaš?
Koje su tvoje dužnosti i prava, te odgovornost spram prirodne baštine i
okoliša u koje živimo?
integracija
Krasnoslov. Pripovijedanje.
149
korelacija
Vjeronauk – proslava Božiüa. Ekologija – oþuvanje prirodne baštine.

Zemljopis – o postanku života na Zemlji.
zanimljivosti
Božiü, dan Isusova roÿenja, od 4. se stoljeüa slavi kao nepomiþan blagdan 25.
prosinca, a prethodi mu Došašüe ili Advent (þetverotjedna priprema za došašüe
Božiüa). Iz 4. stoljeüa je i prvi ikonografski motiv, prikaz Isusova roÿenja: Josip i
Marija uz jaslice u kojima je Isus, a do njih su vol i magarac. Prva božiüna misa
služi se u ponoü pa se zato i zove ponoüka. Svatko na svoj naþin tumaþi nebesku
glazbu. (kineska) Što je vjera ranila, ljubav mora lijeþiti. (njemaþka) Materina vjera,
najslaÿa vjera. (hrvatska)
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
150
BOŽIûNICA
Milan Taritaš
Napomena: Pristupi li se ovome tekstu problemsko-stvaralaþki, može se vrlo

lijepo uoþiti struktura odjela: jesu li složni i za dogovor, kakav je njihov odnos
prema starijima, što im stariji znaþe i predstavljaju te koliko su spremni
promijeniti mišljenje nakon ovakvog pristupa. Odgovori su, vrlo þesto, razliþiti od
odjela do odjela i izvrsno ocrtavaju atmosferu u odjelu. Nakon ovoga sata može se
upriliþiti sat izražavanja i stvaranja - pisanje božiünih i novogodišnjih þestitaka,
þak i njihova izrada.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Ostvarivanje pripovijetke u susretu þitatelja i teksta. Preoblikovanje uþenikovog
spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Otkrivanje povezanosti
jeziþno-stilistiþkih elemenata (uloge glagola nastalih od pridjeva i umanjenica) i
emotivnih slojeva pripovijetke. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pripovijetci.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva
pripovijetke.
Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela zapadnoeuropske –
kršüanske civilizacije.
Poticanje uþenika na samostalno korištenje i prikupljanje sekundarnih izvora
literarne graÿe.
b) obrazovni zadaci
Pripovijetka. Pripovijedanje u prvom licu. Tema i motiv. Pjesniþke slike.

151
c) odgojni zadaci
Stjecanje znanja o nekadašnjim naþinima života – naši su stariji imali teže i

kraüe djetinjstvo, vjerojatno i siromašnije materijalnim vrijednostima.
Meÿutim, znali su biti zadovoljni sretni i s manje nego što mi danas imamo.
Imali su velike obitelji u kojima su živjeli djedovi i bake koji su svojevrsna
zaštita od roditelja, ali i uzori i autoriteti. Nerijetko su morali svojim radom
zaraÿivati za zajedniþko domaüinstvo.
Upuüivanje na važnost poštivanja starijih.
Altruizam – nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na
odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih.
zajednicama.
Osvještavanje uloge obitelji u životu svakoga þovjeka, posebice svakoga
djeteta.
Stjecanje spoznaja o razliþitim vidovima obiteljskoga života (život u velikoj
obitelji – s roditeljima, djedom i bakom, život s oba roditelja, život samo s
jednim roditeljem, život bez roditelja…).
Svaki þlan obitelji ima obveze prema drugim þlanovima obitelji, ovisno o
ulozi drugoga þlana (poštivati starije, biti strpljiv s mlaÿima, suosjeüanje,
spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist zajednice…).
U sretnom domu i na rajþicama rastu tikve. (korejska)
Obitelj je domovina srca. (G. Manzini)
ýovjek želi da je od svakoga bolji, a od sina da je gori.
Prva i najvažnija škola za vrline jest oþinska kuüa.
Društvo i obitelj nalik su kakvoj palaþi: ako oduzmeš palaþi jedan temeljni
kamen, onda se sve poþinje rušiti. (Talmud)
Više vrijedi živjeti i najbjednijim životom sa svojom obitelji negoli sam u
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razmislite i odgovorite: je li sada rana ili kasna jesen? Po þemu üemo
razlikovati ranu od kasne jeseni? (Tekst se interpretira prije Božiüa.)
b) Pokušajte navesti dva – tri obilježja jednog kasnojesenskog dana u
prirodi (kakav je zrak, kakvo tlo, kako izgledaju biljke, koje životinje
možete primijetiti, što þine ljudi – koje poslove obavljaju)!
c) Jesu li vam bake ili djedovi priþali kao se u njihovo vrijeme slavio Božiü?
Možete li ukratko reüi razlike izmeÿu našega i njihovoga Božiüa?
d) Navedite božiüne obiþaje u svome zaviþaju.
152

U interpretacijsko-analitiþkom sustavu dovoljno je pratiti pitanja uz tekst ili
postaviti ona koja više odgovaraju uþiteljevu senzibilitetu.

U problemsko-stvaralaþkom sustavu potrebno je dati veüu pozornost
motivaciji (možda iskoristiti veüinu danih prijedloga) kako bi najava teksta i
provjera dosadašnje recepcije bila što uspješnija. Nakon þitanja, može se
ponuditi problemska situacija (jedna ili dvije, ovisno o odjelu; mogu se
problemski zadaci rješavati u skupinama):
a) Božiü – blagdan obitelji ili blagdan traženja darova
b) božiüni obiþaji, nekad i danas
c) obitelj – mjesto gdje se meÿusobno uvažavamo ili mjesto gdje je svatko
sam sebi šef. Primjer: Jesu li se braco, baka i djeþak, tj. pripovjedaþ
složili oko izbora najljepše jabuke? Obrazloži svoj odgovor. Što misliš o
takvom naþinu izbora ili dogovora? Razgovarajte o tome tako da se
svrstate u tri tabora koji üe zastupati ove odgovore:
a) nisu se složili, odluþila je baka
b) složili su se jer su prihvatili bakinu volju
c) morali su se složiti jer nisu imali izbora.
Uþenici se opredjeljuju za jednu od ponuÿenih tvrdnja u naslovu, navode
argumente služeüi se tekstom kao izvorom argumenata te svojim iskustvom.
Iznošenje svojih misli i stajališta ujedno je i prilika za stjecanje komunikacijskih
vještina i prigoda za njihovu procjenu kod svakoga uþenika.
Pitanja koja mogu poslužiti kao poticaj za razgovor, ali i za kratak pismeni
odgovor:
Koji osjeüaji obuzimaju djeþaka na Badnjak? Kako se osjeüa djeþak u vrijeme
božiünih blagdana? Što osjeüa prema svojim najbližima: baki, djedu, braci?
Potkrijepi svoje odgovore citatima!
Kako doživljavaš zadnju reþenicu pripovijetke?
Badnjak je dan, odnosno veþer uoþi Božiüa. Tad se cijela obitelj okuplja da
bi zajedno proslavila roÿenje Isusovo. Božiü je dan i blagdan obitelji. Što znaš
o Isusovoj obitelji? Što þini obitelj? Koji je osjeüaj u obitelji najvažniji,
najprisutniji, najpotrebniji? (Ovdje je prilika za bogaüenje rjeþnika –
apstraktne imenice: radost, zadovoljstvo, poslušnost, strpljivost,
mirotvornost, nesebiþnost, požrtvovnost…)
Zapažanje pojedinosti u tekstu: vrsta drveta, naziv šumarka u kojem raste to
drvo (grab):
A trebalo je takvu pritku imati! Obiþno je moj djed Miško dugo šetao
našim šumarkom Grabovac dok bi izabrao tanak i visok grabiü. Pritka se
potom morala oguliti i sušiti da bi bila lakša…
4. aktualizacija:
Tjednima prije Božiüa gradovi (sve þešüe i sela) blistaju od božiünih i
novogodišnjih svjetala i ukrasa. Organiziraju se lutrije i rasprodaje… Ipak, je li
danas radost zbog Božiüa veüa nego prije? Je li više ljubavi u obitelji? Je li
važnije zajedništvo ili su važniji darovi? Koji su darovi poželjni meÿu
153
petašima? Kako se danas slavi Božiü?

Pitanja navedena za motivaciju.
16. rujna - Svjetski dan ozona
23. rujna - Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine
1. listopada - Svjetski dan ljudskih naselja; Meÿunarodni dan starijih osoba
3. listopada - Meÿunarodni dan mira; Meÿunarodni dan djece/Djeþji dan
15. listopada - Svjetski dan seoske žene
18. listopada - Dan jabuka
tjedan uoþi Božiüa
integracija
Deminutivi (grabiü, dašþica, vjenþiü, zubac, koritašce, novþiü; pisanje glasova þ/ü).
Odnos glagola i pridjeva: rumenjeti se – rumen; žutkati se – žutkast – žut; zlatiti se
– zlatan.
korelacija
Vjeronauk. Zemljopis. Povijest. Likovna i glazbena kultura.
zanimljivosti
Trinaest dana prije Božiüa, tj. na Svetu Luciju, stavlja se pšenica u zdjelice ili
tanjuriüe i zalijeva da bi se (pred)vidjelo hoüe li biti rodna godina. Mlada zelena
pšenica ukrašava božiüni stol.
McIntosh je svjetski poznata vrsta izvanredno popularne jabuke. Po njoj je i
jedna velika raþunalna tvrtka dala ime svojim proizvodima, a znak te tvrtke
upravo je jabuka na kojoj se vide tragovi zalogaja!
Ima i drugih tumaþenja Badnje veþeri: primjerice da rijeþ dolazi od glagola
bdjeti. Drugi mu daju tumaþenje i naziv s vjerskim predodžbama starih Slavena
o vrhu i dnu godine: badnji dan - dan na dnu godine; badnja veþer – veþer
na dnu godine.
Božiü je kršüanski blagdan kad se slavi spomendan Isusova roÿenja. Rijeþ Božiü
umanjenica je od rijeþi Bog, to jest mali Bog, dan kada je Sin Božji postao
malen. Od 4. stoljeüa slavi se kao nepomiþan blagdan (25. prosinca), kod
katolika i pravoslavaca po starom kalendaru. Po novom kalendaru u
pravoslavaca se slavi 7. sijeþnja.
Pretkršüanski elementi u slavljenju Božiüa, dio narodnih obiþaja, izravno i
neizravno spominju se i u ovome tekstu: prostiranje slame, þišüenje doma,
paljenje badnjaka, gatanje s novþiüem i vodom, odreÿene jestvine (jabuka)…
154
KOZA ZLATKA
Isaac Bashevis Singer
Napomena: Poduljem tekstu u þitanci može se priüi dvojako: ili u dva sata
interpretacije ili zadavanjem domaüe zadaüe da uþenici nauþe lijepo i izražajno
þitati tekst. Kad to naprave, uþitelj(ica) može raþunati na njihovo dobro snalaženje
u tekstu, bez kojega je razgovor o ovom štivu jedva moguü. Ako u odjelu ima koji
uþenik koji slavi Hanuku, bilo bi se dobro dogovoriti s njim (ili njegovim
roditeljima) da uþenike podrobnije upozna s tim blagdanom.

zadaci i ciljevi
Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela zapadnoeuropske

civilizacije.
knjigom.
Razvijanje literarnih istraživaþkih sposobnosti.
Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja
b) obrazovni zadaci
Opis krajolika (vanjski, unutarnji). Opis prirodne pojave. Fabula. Tema.

ideja
c) odgojni zadaci
Obitelj kao ishodište sigurnosti svakoga djeteta. Obitelj – zajednica razliþitih

osoba koje imaju i uvažavaju zajedniþke etiþke i kulturne vrijednosti.
Meÿureligijska snošljivost. Odnos djeteta/þovjeka i životinje. Razvijanje
poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim
155
zajednicama.
Na muci se poznaju junaci.
Razvijanje osjeüaja osjetljivosti za ugrožena biüa u prirodi.
Život je najveüi dar i najveüa vrijednost.
Poštuj život svakoga stvora.
Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu
dobrom.
KOPD UN-a þl. 2.
uvjerenje.
Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na narodnosno, etniþko ili
KOPD UN-a þl. 14.
Dijete ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Jesi li doživio snježnu meüavu i olujno nevrijeme?
Kako si se osjeüao? O þemu si razmišljao? Kako se ljudi u takvim trenucima
odnose jedni prema drugima? Koje ljudske osobine dolaze do izražaja?
b) Uþitelj na prethodnom satu može tražiti od uþenika da donesu fotografije
svojih ljubimaca ili crtež najdraže životinje.
Imaš li kuünog ljubimca?
Jesi li se nekad, uistinu, sprijateljio s nekom životinjom?
Poklanjaš li joj dovoljno pažnje i ljubavi? Kako? Na koji naþin?
c) Kako se u tvojoj obitelji slave vjerski blagdani poput Božiüa i Uskrsa?
Znaš li znaþajne blagdane drugih naroda?
Jesi li þuo za Hanuku – židovski blagdan posveüenja? (Slavi se poþetkom
prosinca, nije uvijek isti datum, traje 8 dana. Svakog se dana pali jedna
svijeüa. Hanukija – svijeünjak s devet krakova.)

U koje vrijeme i prostor možemo smjestiti radnju ove pripovijetke?
Koji su glavni likovi?
Zašto se djeþak u najtežim trenucima moli?
Je li molitva uslišana?
Zašto je Aron upravo u tom trenutku opazio sijeno?
U snježnoj meüavi, promrznuti, gladni i iscrpljeni Aron i Zlatka ovise jedno o
drugom. Kako su se grijali?
Što su jeli?
Kakav je bio njihov odnos?
156
Odgovore potkrijepi citatima.

Koliko su ostali u svom skloništu?
Sažeto ispriþaj kako su preživjeli u stogu sijena.
ýetvrtog su dana Aron i Zlatka spašeni. Kako?
Tko im je pokazao put? Držite li da je to bio odgovor na molitvu?
Jesu li nastavili put u grad k mesaru ili su se vratili kuüi?
Je li obitelj tražila Arona za vrijeme oluje?
što su pomišljali?
Kojim je vanjskim znakovima tugu i strah pokazivao otac, a kojim majka i
sestre? Pronaÿi reþenicu u kojoj je tugu zamijenila radost.
Želi li Aronov otac i dalje prodati Zlatku?
Svoj odgovor objasni i potkrijepi citatima.
Kakav je odnos obitelji prema Zlatki?
Ima li Zlatka sad posebno mjesto u Reuvenovoj kuüi?
Još je vrijeme Hanuke. Opiši kuhinju i ugoÿaj dok Aronova majka peþe
palaþinke.
Osjeüaš li toplinu doma složne obitelji?
Je li i Zlatka postala dio obitelji? Obrazloži.
Pronaÿi opis:
nagle promjene vremena
meüave
krajolika
skloništa u plastu sijena
blagdanskog ugoÿaja u kuhinji Reuvenovih.
a) Opiši svoje iskustvo s olujom, snježnom vijavicom ili kojom drugom
vremenskom nepogodom.
b) Uzajamna ljubav i trpeljivost spasili su Arona i Zlatku. Ispriþaj kako ti
skrbiš o svojem ljubimcu ili kojoj domaüoj životinji.
c) Iz teksta ispiši reþenice koje opisuju:
a) naglu promjenu vremena
b) meüavu
c) zimski krajolik
d) sklonište u stogu sijena
e) ugoÿaj blagdana Hanuke u kuhinji Reuvenovih.
4. aktualizacija:
Kako se u tvojoj obitelji slave vjerski blagdani poput Božiüa, Uskrsa?
Znaš li znaþajne blagdane drugih naroda?
ýini li ti se uobiþajenim da dvanaestogodišnji djeþak vodi kozu u grad na
prodaju?
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Prepriþavanje. Opis vanjskog i unutarnjeg prostora.

157
korelacija
Vjeronauk: Hanuka (blagdan svjetlosti), uoþi kršü. Božiüa.

Zemljopis: klima.
Priroda: domaüe životinje.
Sat razrednika: prijateljstvo sa životinjama.
zanimljivosti
Hanukija je svijeünjak s devet krakova, a svijeüe se pale za Hanuku, židovski

blagdan posveüenja. Svakog se dana pali jedna svijeüa, ukupno osam dana.
Deveti se krak svijeünjaka naziva šamaš (što znaþi sluga) i s njega se uzima
plamen za ostale krakove. Hanuka se slavi krajem mjeseca studenog ili poþetkom
prosinca.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
158
SELJAK, PTICA I ZLATNI DRIJEN

Sida Košutiü
Napomena: Ovaj tekst uþenici petoga razreda vrlo dobro su prihvatili u razliþitim
inaþicama: bilo da je tekst poslužio za interpretaciju na tematsko-idejnom sloju,
bilo da je bio polazištem za razgovor o odnosu prema prirodi i ekološkim temama,
bilo u razmatranju jeziþno-stilistiþkih elemenata i bitnih obilježja proznog iskaza.
METODIýKI SUSTAV____________
zadaci i ciljevi
Poticanje uþenika na samostalno primjenjivanje usvojenih naþela literarne

komunikacije.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pripovijetci.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva
pripovijetke. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i emotivnih
slojeva pripovijetke.
Otkrivanje bitnih obilježja proznog iskaza.
Otkrivanje i uspostavljanje smisla pripovijetke.
b) obrazovni zadaci
Pripovjedaþki postupci: pripovijedanje, opisivanje, dijalog. Dijelovi fabule.

Tema. Ideja.
Personifikacija.
c) odgojni zadaci

njezinih ljepota.
(arapska)
159
ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta. (hrvatska)

Prva i najvažnija škola za vrline jest oþinska kuüa.
Društvo i obitelj nalik su kakvoj palaþi: ako oduzmeš palaþi jedan temeljni
kamen, onda se sve poþinje rušiti. (Talmud)
Više vrijedi živjeti i najbjednijim životom sa svojom obitelji negoli sam u
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kakve predodžbe u tebi budi rijeþ DRIJEN/DRIJENAK? Kako drijen/drijenak
izgleda?
b) Sve što je þovjeku potrebno za opstanak/život nalazi se u prirodi u kojoj
živi. Kako se þovjek odnosi prema prirodi: pažljivo þuva sve što mu daje
ili nerazumno troši?!

Pitanja postavljena u þitanci mogu se proširiti vlastitima. Može se obratiti
pozornost i na uvod pripovijetke jer u njemu pripovjedaþ upozorava da nije rijeþ
o bajci buduüi da objašnjava zašto neka biüa govore. Ovdje se mogu ponoviti i
utvrditi svojstva proze (temelji se na dogaÿaju, ima fabulu i likove) i postaviti se
kao opreka svojstvima lirike (temelji se na doživljaju, nema fabule, pojedinac –
pjesnik doživljava svijet oko sebe). ýemu služi uvod u ovom djelu - da bi
pripovjedaþ objasnio govor drveüa i ptica buduüi da ovo nije bajka.

U problemsko-stvaralaþkom sustavu uþitelj(ica) üe poüi od ekoloških tema
motivirajuüi uþenike da povežu ovo djelo s Dobrim stablom. Uþenici üe usmeno
i pismeno izražavati svoje dojmove, osjeüaje, znanja… Ovo je pogodan naþin
da se uþenici upute u pravilan naþin usmenoga izražavanja.
Ulomak iz teksta može vrlo dobro poslužiti za uoþavanje uloge pridjeva i
priloga u opisu krajolika ili u postizanju odreÿenoga ugoÿaja. Evo primjera:
Uþenici pronalaze reþenicu koja govori o nevremenu tijekom kojeg se seljak
zaputio po drva, a uþitelj im nudi ovu:
ýovjek se morao pognuti i još zaokružiti ramenom da bi se mogao odupirati
meüavi koja je zasipavala zemlju i njene putove. Dok je on išao, najednom
opazi do sebe drvo!
Heuristiþkim razgovorom utvrÿuju razlike izmeÿu navedene reþenice i one
u pripovijetci (nedostaju pridjevi i prilozi).
Pokušaj umjesto rijeþi koje su u pripovijetci dodati rijeþi koje imaju suprotno
ili vrlo sliþno znaþenje! što primjeüuješ: kakva je uloga pridjeva i priloga u
opisivanju?
duboko/široko, malo, puno…..
desnim/lijevim, bolesnim, ranjenim, staraþkim, slabim…..
160
snježnoj/opasnoj, prijeteüoj, bijeloj, sivoj, mrkoj, ledenoj…..

divlje/polako, uporno, neprestance, snažno, mirno…..
malo/veliko, sitno, krasno, neobiþno…..
Pokušaj dodati pridjeve koji üe pobliže odrediti imenice þovjek, zemlja,
putovi…
Proþitaj svoju reþenicu naglas i usporedi je s reþenicama drugih uþenika!
Nakon ovakve vježbe, uþenici lako uviÿaju što se u opisu postiže dodavanjem
pridjeva i priloga.
Ekologija – drveüe.
Svjetski dan šuma, Dan biološke raznolikosti.
4. aktualizacija:
4. listopada – Dan ptica, Meÿunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški)
10. listopada – Dan zahvalnosti za plodove zemlje (druga nedjelja u listopadu)
29. prosinca – Dan biološke raznolikosti
6. veljaþe – Svjetski dan zelenila
1. nedjelja u veljaþi – Dan života
Uskrs
integracija
Tekst je prikladan za dramatizaciju, kako u dijaloškom dijelu, tako i u

pretpostavljenom seljakovom razgovoru s djecom ili razgovoru meÿu stvorenjima u
šumi koja meÿusobno govore samo istinu. S. Silverstein: Dobro stablo.
korelacija
Vjeronauk. Priroda. Ekologija. Zemljopis.
zanimljivosti
Od rijeþi drijen (ikavski: drin, ekavski: dren) nastala su imena nekih hrvatskih
naselja: Drenovci, Drenje, Drinovci…
U selu Radoboju (kod Krapine), rodnom mjestu S. Košutiü, održavaju se literarni
susreti Dani S. Košutiü pod geslom Poljubi grumen zaviþajne zemlje i
prošapüi: Hvala.
S. Košutiü služila se drugim imenima, tzv. pseudonimima: Bojko Strahinja i
Viktor Bjelokos.
Ova je priþa Side Košutiü bila objavljena 1951. godine i to nepotpisana, bez
imena književnice buduüi da joj je bilo zabranjeno književno djelovanje u
Jugoslaviji jer nije htjela odustati od svoje vjere te je stoga živjela u materijalnoj
bijedi do smrti.
161
KOME DATI ODLIKOVANJA

Zvonimir Balog
Napomena: Ovo je pjesma koja üe otkriti svu raskoš namjerno banaliziranih

stihova kojima pjesnik upuüuje na oponašanje postupaka odraslih. Iz stihova struji
fluid nenametljive i prepoznatljive ironije i ironiþnih asocijacija. Neka pjesma
uþenicima bude poticaj da i sami uoþe i slože naopaþke izvrnuta zbivanja. Neka se
slobodno upuste u leksiþke igre i pokažu jeziþnu okretnost, sav svoj nemali
fantazijski domet ili raspon.
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti percipiranja lirske pjesme i izražavanja doživljaja.

Razvijanje sposobnosti fantazijskoga mišljenja: vizualnog i auditivnog
zamišljanja. Razvijanje sposobnosti asocijacijskog mišljenja. Razvijanje
sposobnosti pismenog i verbalnog izražavanja. Razvijanje sposobnosti
racionalnoga stvaralaþkog mišljenja.
b) obrazovni zadaci
Humoristiþna pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Tema. Epitet.

Ritam. Rima. Stih nejednake duljine.
Poenta.
Monostrofa. Opkoraþenje. Retoriþko pitanje. Ironija.
c) odgojni zadaci
Humor, smijeh i duhovitost zaþin su životu. ýine ga lakšim, pomažu nam u

prevladavanju neugodnih situacija, u rješavanju problema i izglaÿivanje
nesporazuma. Oslobaÿanje uþenika za samostalno stvaralaþko izražavanje.
Razvijanje uþenikovih interesa prema šaljivoj poeziji. Razvijanje osloboÿenosti
za igru tijekom literarne komunikacije. Uoþavanje potrebe za vedrijim
sagledavanjem života: važno je radovati se, igrati se, voljeti, smijati se,
komunicirati. Uoþavanje dobroga i lijepoga u svakodnevici kao moguüih
nositelja odlikovanja.
162
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Napiši kome bi, da si pjesnik, poklonio/poklonila stihove i dao/dala
odlikovanje.
b) Da bi se ostvarila uspješna literarna komunikacija s pjesmom, potrebno je
stvoriti opuštenu atmosferu u kojoj üe se uþenici osloboditi zakoþenosti i
pripremiti za što cjelovitije auditivno i vizualno zamišljanje i doživljavanje
pjesniþkih slika. Uþitelj može tražiti od uþenika da se sjete šaljivih,
humoristiþnih pjesama koje znaju, bilo da su ih uþili ranije ili su ih sami
proþitali, može tražiti da zabilježe svoje asocijacije uz rijeþ smijeh ili da
kažu što ih najviše nasmijava. Ako u razredu postoji uþenik, vješt imitator,
može oponašati neku osobu.

Pratiti pitanja u þitanci.
a) Okušaj se kao ilustrator: ilustriraj pjesmu crtežom.
b) Opiši u stihovima jednu šaljivo intoniranu sliþicu iz obiteljskog ili školskog
života!
c) Rješenja: (ovo, ono, ili, radar, kisik, neven, potop, teret, udovica baci
vodu, Ana voli Milovana…).
d) Zalijepi male rijeþi (prijedloge, nenaglašene oblike zamjenica i
pomoünih glagola, veznike) i sastavi od njih nove, veüe rijeþi. Objasni
kakve se promjene dogaÿaju.
4. aktualizacija:
Ponašanje u razredu (odbacivanje metoda ismijavanja slabijih i nesigurnih).
integracija
Animirani film. Slovnica: imenice.
korelacija
Likovna kultura. Sat razrednika.
zanimljivosti
Zvonimir Balog najizvorniji je i najpopularniji hrvatski djeþji pjesnik nakon G.

Viteza.
Balog je izlagao likovna djela na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i
inozemstvu (Krakow, Barcelona, Washington…).
163
Svojevremeno je bio urednik djeþjeg þasopisa Smib.

Napisao je prvi pravi humoristiþni djeþji roman u hrvatskoj književnosti
(autobiografski roman Bosonogi general).
Prema podacima iz autobiografskog zapisa, Cesariü je Balogu bio najdraži
pjesnik u mladosti, a volio ga je i kao þovjeka zbog jednostavnosti i topline
kojom je zraþio.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
164
MASKENBALSKE ŠALE
Jadranka ýunþiü-Bandov
Napomena: Ova je nastavna jedinica, kako i naslov kaže, prikladna za vrijeme

maskenbala i karnevala. I gradska i seoska djeca, u pravilu, imaju pokladno,
karnevalsko ili maskenbalsko iskustvo. Osim što može poslužiti kao dobar
predložak za veselo i vedro raspoloženje u dramskoj obradi na satu, može biti i
izvrstan put prema identifikaciji uþenika s razliþitim modelima u društvu. I ovo je
jedan od tekstova koji mogu doprinijeti boljem upoznavanju uþenika petoga
razreda. (O vremenu izvoÿenja ove zajedniþke nastavne jedinice dobro je
posavjetovati se s uþiteljima likovne i glazbene kulture, bilo da üe se uþenici na
tim satovima baviti folklornim maskama ili glazbalima svoga zaviþaja (Istra,
Hrvatsko primorje, Lika, Dalmacija, Slavonija, zapadna Hrvatska), bilo da üe im
uþitelj likovne kulture dati naputke o likovnim tehnikama i postupcima.
METODIýKI SUSTAV_____________
b) komunikacijsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje kulture svoga naroda.

Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe,
ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik, obiþaje i
umjetnost svoga zaviþaja i naroda.
Razvijanje sposobnosti likovnog, glazbenog, scenskoga, filmskoga izražavanja
i izražavanja pokretom.
165
b) obrazovni zadaci
Dijalog. Rima. Igrokaz. Stih nejednake dužine. Strofa.
c) odgojni zadaci
KOPD UN-a þl. 8.

Dijete ima pravo na oþuvanje vlastite osobnosti u što su ukljuþeni narodnost, ime i
Nauþi što više o pokladnim obiþajima svojega zaviþaja, ali i drugih dijelova Hrvatske.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kako ste se prošli put maskirali na pokladni utorak? Zašto ste se baš tako
maskirali? Navedite najbolje osobine maske koju ste izabrali. Navedite
loše osobine maske koju ste nosili! Navedite þime je vaša maska (kojim
postupkom, pokretom, izrazom lica, rijeþima) mogla izazvati smijeh na
maskenbalskoj zabavi? (Odaberemo li ovu pjesmu – igrokaz kao uvod u
pokladno vrijeme, tada se pitanja mogu preoblikovati: kako üete se
maskirati, zašto üete se tako maskirati, itd.)
b) U veljaþi se ljudi, djeca i odrasli, na osobit naþin zabavljaju: stavljaju
maske, pretvaraju se u druge osobe ili druga živa biüa: Znate li kako se
zovu ti obiþaji? Uþitelj ovdje može navesti sve izraze koji su sinonimi ili su
u uskoj svezi s pokladnim obiþajima u Hrvata: mesopust, karneval,
krnjeval, fašnik, maþkare, maškare, poklade i dr. Ovisno o dijelu
Hrvatske u kojem živi, uþitelj može izostaviti one nazive koji se rabe u
njegovu kraju i pitati uþenike o znaþenju ponuÿenih rijeþi (ispisanih na
ploþi) te objasniti djeci da je rijeþ o istom obiþaju, ali o razliþitim imenima
toga obiþaja.
c) Rijeþi snjegoviü, lav, klaun, zec, sova, slon napišite na ploþi i ponudite
uþenicima da izaberu lik u koji bi se najradije maskirali i neka za nj skroje
ili naprave masku, tj. sve ono što im je potrebno da bi što više nalikovali
tome liku. Neka ukratko objasne (pismeno) svoj izbor i nacrtaju svoju
masku. (Sve ovo ne treba trajati dulje od sedam – osam minuta.) Kasnije
im možete dati zadatak za domaüu zadaüu da odabrani lik nacrtaju ili
prikažu kojom drugom likovnom tehnikom (kolaž, akvarel, pastel) na
posebnom papiru. Najuspješnije likovne radove izložite na panou u
uþionici.
166
2.a) interpretacija u užem smislu rijeþi:

Za interpretacijsko-analitiþki model dovoljno je slijediti pitanja iz þitanke, a uža
tema o maskiranju i pokladnim obiþajima može se proširiti ovakvim pitanjima:
Maske i posebno skrojena odijela nose se i kad se ozbiljno radi, a ne samo kad
se zabavlja. Znate li nabrojiti zanimanja u kojima su potrebne maske za lice ili
kakva posebna odjeüa? (Kako izgledaju odijela ili maske kirurga/zubara,
zavarivaþa, vatrogasca, ronioca…). I neki se proizvodi maskiraju likovima
životinja (primjerice, zeca, slona, sove, lava…) kako bi ih ljudi, posebice djeca,
radije kupovali! Nabrojte neke proizvode koji imaju na sebi takve maske!
2.b) stvaranje komunikacijskog ozraþja:

Komunikacijsko-stvaralaþki model, tijek i smjernice ponuÿene su u aktualizaciji.
Ukoliko se prijedlozi izneseni u aktualizaciji primjenjuju u sklopu prvog modela,
tada je za ovu nastavnu jedinicu potrebno odvojiti dva sata (drugi sat bio bi sat
izražavanja i stvaranja).
a) ýitajte tekst po ulogama, ali tako da boja vašeg glasa bude što sliþnija
liku þiji govor þitate. To üete postiüi ako na drugaþiji naþin izgovarate
samoglasnike (otežete ih ili skraüujete, govorite piskutavo, duboko, tiho,
glasno…).
b) U suradnji s uþiteljem likovne kulture – naslikati, nacrtati, napraviti
razliþite maske.
4. aktualizacija:
Aktualizacija ove nastavne jedinice može, ujedno, biti i sat govornog i
pismenog izražavanja.
Vježbe su usmjerene prema društvenim vrednotama jer uþenici govore (a da
toga i nisu posve svjesni) o svojim uzorima (ili o društvenim obrascima,
maskama). Iznoseüi svoja mišljenja (prethodno zapisana, zajedniþki uobliþena
jer rade u skupinama), osposobljavaju se za jeziþno komuniciranje - za
razvijanje kulture dijaloga. Uþitelj üe ih voditi tako što üe napominjati da, jedni
druge pozorno slušaju, da razgovijetno iznose svoja objašnjenja te da,
odgovarajuüi na navode svojih kolega, ponove ono što su þuli, a potom iznesu
svoje mišljenje.
Uredite raspravu tako da uþenike podijelite u skupine. Neka svaki uþenik odredi
kakva bi osoba htio biti, više uþenika koji se opredijele za istu osobu þine jednu
skupinu:
osoba þijem se izgledu dive (ljepota, snaga, hrabrost)… lav - osoba koja
nasmijava druge (priþa viceve i šale)… klaun - osoba kojoj se svi vesele (stvara
dobro raspoloženje)… snjegoviü - osoba koja je mudra (pametna)… sova -
osoba koja je strašne veliþine (velika, krupna) … slon - osoba koju vole djeca
(zbog nekih njenih osobina)… zec. Zadatak je svake skupine objasniti zašto
žele biti baš takvi ili zašto su takvi ljudi danas najpotrebniji. Neka navedu neke
poznate osobe (sportaše, glumce, pjevaþe, politiþare, svoje roditelje, uþitelje i
sl.) za koje smatraju da mogu predstavljati njihovu skupinu.
167
Ovdje üete vidjeti modele identifikacije ili uzore u uþeniþkom poimanju sustava
vrijednosti. Uþenici üe odabirati onaj tip osobe kakav žele postati. Taj tip
osobnosti þesto nameüu mediji. Iako je u ovoj dobi jaþi utjecaj obitelji negoli
medija, djeca se sve više otvaraju za vrijednosti koje nameüu mediji (ljepota,
uspjeh, slava), tj. one osobine okrenute prema vani, a manje za one koje su
okrenute unutra: marljivost, znanje, snošljivost, blagost… Uþenicima ne treba
nametati odreÿeni tip osobe, þak ako svi žele biti samo jedan tip, možemo ih
podijeliti u skupine i vidjeti misle li svi isto o tome, hoüe li svi dati iste uzore za
odabrani tip.
Dogodi li se da jedan tip ostane neizabran, neka svaka skupina navede barem
jedan razlog zašto nisu željeli odabrati taj tip. Opet üete puno saznati o modelu
koji ih ne zanima!
integracija
Krasnoslov. Dramski odgoj. Upravni govor.
korelacija
a) U suradnji s uþiteljem likovne kulture – naslikati, nacrtati, napraviti razliþite

maske.
b) Povijest: kako üe izgledati uþenik/uþenica maskiran u senatora starog Rima,
u vojnog rimskog zapovjednika, u srednjovjekovnog trgovca, u grþku
božicu…
c) Glazbena kultura: obredne/pokladne pjesme u zaviþaju.
d) Likovna kultura: izrada maska i krinka.
zanimljivosti
Jadranka ýunþiü-Bandov pisala je scenarije i izraÿivala lutke za televizijsku seriju

Tikviüi.
Autorica je ove pjesme i poznata lutkarica, osobito je poznata po lutkama koje
izraÿuje od tikava.
168
ýEŠLJUGARI
Nikola Miliüeviü
Napomena: Prema rezultatima istraživanja nekih autora došlo se do saznanja da

interes uþenika za pjesme o prirodi kulminira upravo u petom razredu. Isto tako,
djeca rano (još u predškolskoj dobi) pokazuju težnju za proizvoÿenjem rima i
ritmiziranoga govora. Uoþenu poetsku senzibilnost i interes za zvukovnu
komponentu pjesniþkoga govora (ritam, rimu, glasovna podudaranja) uþitelj može
iskoristiti dajuüi uþenicima zadatak da usporede rimu u „obraÿenoj" Miliüeviüoj
pjesmi i pjesmi Vlatka Majiüa Cijeli svijet. Cilj usporeÿivanja nije usvajanje
znanja o ukrštenoj i parnoj rimi (ne u petom razredu!), nego zapažanje i
uoþavanje razlika.

zadaci i ciljevi
Razvijanje literarnog sluha i literarnih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti

percipiranja lirske pjesme i tumaþenja pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti
izražavanja doživljaja i prvih dojmova. Razvijanje sposobnosti analitiþkog i
sintetiþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, komentiranja,
prosuÿivanja, zakljuþivanja i racionalnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti
reproduktivno-produktivnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti poetskoga
govorenja, memoriranja i krasnoslova. Razvijanje sposobnosti kompariranja
zadanih elemenata dvaju razliþitih djela – pjesniþkoga i filmskoga. Razvijanje
sposobnosti interpretacijskoga þitanja.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma.
Pjesniþke slike: auditivne, vizualne.
Motiv. Epitet. Onomatopeja. Ritam. Rima. Dugi stih.
Usporedba. Katren. Vezani stih. Personifikacija.
Retoriþko pitanje. Inverzija. Križna rima. Metafora.
Deveterac.
169
c) odgojni zadaci
Senzibiliziranje uþenika za svijet prirode i ptica. Poticanje volje da se, u skladu

s moguünostima, pomaže opstanak i sudjeluje u zaštiti razliþitih ugroženih
vrsta. Razvijanje svijesti o potrebi iskorištavanja ostataka hrane za ptice
(mrvice kruha) i gradnje nastamba (kuüice za ptice). Poticanje na razmišljanje o
odnosu ljudskih hobija i životu ptica iza rešetaka, u krletkama. Razvijanje i
produbljivanje ekološke svijesti i saznanja o štetnosti i posljedicama
neodgovornog ponašanja prema prirodi. ýovjek je nedjeljivi dio prirode: on bez
nje ne može, ona bez njega može.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj pokazuje fotografije razliþitih vrsta ptica, a uþenici ih imenuju.
b) Razgovor o dokumentarnim televizijskim emisijama koje prikazuju život
ptica ili o dokumentarnom filmu Zlatka Sudoviüa Grad ptica u gradu ljudi.

Može li se danas posvuda naiüi na netaknutu prirodu i uživati u njoj kao
pjesnik Miliüeviü?
Što mi þinimo da tako bude, a što da tako ne bude?
Uþitelj može, u dogovoru s razrednikom ili nastavnikom prirode, prirediti
ekološki sat u kojem üe uþenici izvijestiti o saznanjima do kojih su došli
istražujuüi (pomoüu literature) podatke o supovima na Cresu, podatke o
Kopaþkom ritu i o Lonjskom polju.
a) Znaš li još koju ptiþju pjesmu? Navedi joj naslov i ime autora!
b) Napiši u bilježnicu onomatopejske glagole kojima se izražava glasanje
navedenih životinja: vrabac (živka), slavuj (bigliše), cvrþak, zrikavac, konj,
koza, žaba, magarac, ovca, krava…
4. aktualizacija:
4. listopada - Dan ptica; 4. rujna - Meÿunarodni dan zaštite životinja
24. rujna – Dan roda
S obzirom na to da su dosadašnja istraživanja tematskih interesa u nastavi
poezije pokazala da su uþenici zainteresirani za svijet životinja, u ovom sluþaju
ptica, uþitelj üe iskoristiti tu pogodnost i povesti s uþenicima razgovor o
ugroženim ptiþjim vrstama meÿu kojima üe posebnu pozornost posvetiti jednoj
od naših najugroženijih ptica. Radi se o bjeloglavom supu, ptici teškoj oko
osam kilograma, s rasponom krila i do tri metra, koja se kod nas gnijezdi na
Cresu, Krku, Prviüu, Golom otoku i u Nacionalnom parku Paklenici. Mladi
supovi, još nevješti letaþi, þesto padaju u more, a kako ih roditelji ne mogu
izvaditi, oni se, ne naiÿu li na savjesne ribare, mještane otoka, ronioce ili
ornitologe koji rade u rezervatu, utapaju. Zato je njihov
170
broj stalno u opadanju. Danas ih u Hrvatskoj ima svega šezdesetak parova.

Zaštiüeni su Zakonom o zaštiti prirode. Takoÿer se može povesti razgovor o
Lonjskom polju i Kopaþkom ritu, hrvatskim i europskim oazama i staništima
ptica moþvarica.
integracija
Film/dokumentarni film (Z. Sudoviü: Grad ptica u gradu ljudi). Onomatopejske

rijeþi.
korelacija
Zemljopis. Priroda. Sat razrednika.

Engleski jezik (The world of animals – Svijet životinja).
zanimljivosti
ýešljugar na slobodi ne pjeva za vrijeme mitarenja, tj. mijenjanja perja.

ýešljugar je dobio ime po biljci þešljugovini. Mladi supovi u gnijezdu provode
115 dana.
Zakonom o zaštiti prirode zaštiüene su ove ptice: þaplje, crna roda, roda,
jastrebovi, orlovi, tetrijeb gluhan, ždral, galebovi i þigre, sve vrste golubova osim
divljeg i grivnjaša, kukavica, sve vrste lastavica, vodomar, ševa, vodenkos,
sjenica, sve vrste sova, zeba, vrabac, vuga, gnjurac, burnica… i brojne druge
ptice.
171
POýETAK JESENI
Richard Billinger
Napomena: Uþenicima „pristupa" radosna pjesma o bogatstvu jeseni, o onoj

jeseni koja donosi sve plodove prirode u njihovom najraskošnijem obliku. Nudimo
vam ovdje i vježbe kojima üe i petaši moüi baš tako pristupiti jeseni, svom raskoši
svoje igre i mašte. U tom je ozraþju i ilustracija u þitanci.
METODIýKI SUSTAV________________________
zadaci i ciljevi

Samostalno i razraÿeno tumaþenje/objašnjavanje lirske pjesme.
Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Pjesniþka slika. Personifikacija. Epitet. Vizualne, akustiþne,

taktilne i gustativne pojedinosti u opisu. Vezani stih. Rima.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema prirodi.

ýuvanje prirode i njenih ljepota.
Uoþavanje važnosti rada prije ubiranja plodova.
Potrebno je þešüe družiti se s prirodom.
172
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþenici mogu donijeti lišüe koje više nije zeleno, polusuhe granþice,
plodove jeseni (jabuke, grožÿe, šljive, kukuruz, tikvice, žir, kesten, i sl.)
kojima üe ukrasiti uþionicu. Razgovor o bogatstvu boja, mirisa, okusa u
jeseni.
b) ýetiri uþenika poistovjeüuju se s þetirima godišnjim dobima. Svaki treba
iznijeti što više pojedinosti o sebi. Npr. Zima: Trajem od 21. prosinca do
21. ožujka. Za moje je vladavine Božiü, djeci najljepši blagdan. Kiti se
bor. Dolazi Nova godina. Djeca uživaju u zimskim sportovima, prave
Snjegoviüa. Zimski su praznici. Zaljubljeni u veljaþi slave Valentinovo.
Pokladni su dani...
c) Motivacija može biti zadaüa s prethodnog sata. Uþenici napišu svoj
doživljaj jeseni. Sastavak treba sadržavati što više pojedinosti u opisu
(boje, zvukovi, mirisi, dodiri). Proþitati nekoliko sastavaka i usporediti
doživljaj jeseni.
Ova se pjesma može interpretirati u mjesecu studenom. U tom sluþaju je
gledanje jeseni retrospektivno.
Sad je veü voüe obrano, preraÿeno. Stabla nemaju više raskošne krošnje
jer je lišüe otpalo. Livadama ne leti bumbar, a lijepu katu smo nosili na
groblje za blagdan Svih svetih.
Svaki se detalj iz pjesme može usporediti (u ranoj i kasnoj jeseni).
Kako za detaljnu motivaciju i razgovor o proþitanom nije dovoljan jedan
nastavni sat, sljedeüi se sat može organizirati govorna (i pismena vježba)
s motivima jeseni.
Možete se koristiti dramskom vježbom voÿena fantazija. Npr. U ruci ti
je jabuka. Opiši je sa što više ukrasnih pridjeva i ostalih postupaka.
Odgovor može biti npr. Ugodno mi prijanja uz dlan. Hladna je i glatka,
s drvenastom peteljkom na vrhu. (taktilne pojedinosti)
Srcolika je oblika, zlataste boje koja pri peteljci prelazi u smeükastu i
Crvenu. (vizualne pojedinosti)
Zagrizi jabuku!
Tvrda, jedra, vlažna, soþna, slatka, trpka, kisela, opora, meka, ukusna…
(gustativne pojedinosti)
Omiriši je!
Miris opojan, jesenski, svjež, rezak, egzotiþan… (olfaktivne pojedinosti)
Na isti naþin opisujemo lišüe, stablo, kišu, uoþavajuüi raskošnu ljepotu
jeseni.

Interpretirajuüi pjesmu uþitelj(ica) poseban naglasak može staviti na uoþavanje
olfaktivnih, taktilnih, auditivnih i vizualnih pojedinosti. Interpretacija se može
razviti u govornu vježbu u kojoj üe uþenici stilskim figurama otkriti svoj doživljaj
jeseni. Ovisno o odabiru motivacije, koristiti pitanja iz þitanke ili nova. Na kraju
sata može se igrati igra voüna salata:
173
Uþenici sjede u krugu, osim jednog koji stoji u središtu kruga, i nakon što se
odredi tko üe biti jabuka, kruška, grožÿe, šljiva, breskva ili koje drugo voüe, on
kaže: „Ja sam (kaže koje voüe i neke osobine toga voüa) i volim (izabere jedno
voüe ili voünu salatu). Prozvani tada mijenjaju mjesta, a onaj tko je bio u
središtu, trþi na prvi slobodni stolac. Netko je drugi ostao bez stolca i sve se
ponavlja.
Igra je korisna radi razvijanja samopouzdanja i sigurnosti u sebe (treba se
predstaviti i biti eksponiran u odnosu na druge), a posebno je važno razvijanje
rjeþnika, pravogovorenje, upotreba epiteta i ostalih stilskih sredstava pri
predstavljanju voüa.
4. aktualizacija:
Zamisli jesen u kraju koji nije tvoj zaviþaj. Npr. ako si Dalmatinac, opiši
slavonsku jesen.
Opiši sa što više pojedinosti svoje najdraže voüe.
a) Prisjeti se što se dogaÿa na kraju jeseni kad su plodovi obrani (npr. jabuka
- pekmez, sok, savijaþa, ocat i sl.). Tako razmislite i razgovarajte o svakom
detalju iz ove pjesme.
b) Od kolaž papira izrežite šljive, grožÿe, krošnje i sl. te zajedniþki napravite
sliku jeseni za svoju uþionicu.
integracija
Pridjevi. Usmeno i pismeno izražavanje. Pojedinosti u opisu krajolika.
korelacija
Likovna kultura: kolaž. Zemljopis:

izmjena godišnjih doba. Glazbena
kultura: Vivaldi.
zanimljivosti
Najrasprostranjenije voüe našeg podneblja, uz grožÿe, jesu jabuke, kruške i

šljive. Jabuka, kruška i šljiva voüke su iz porodice ruža (Rosaceae).
U našim se krajevima posebna vrsta jabuke od koje se proizvodi jabuþni mošt,
naziva moštenka. Mošt je slatki sok grožÿa ili kojega voüa prije alkoholnoga
vrenja.
Mnogi kukci prije kiše, koju osjeüaju i po najmanjoj promjeni tlaka i vlage u
zraku, traže zaklon. To ne radi samo bumbar jer on na sebi ima zaštitu, on leti
i po jaþoj kiši jer na sebi ima krzneni ogrtaþ. Bumbaru je životni vijek odreÿen
brojem zamaha krilima. Kad ih potroši, on jednostavno ugiba.
174
SVEýANA PREGRŠT
Jakov Kopiloviü
Napomena: Ova pjesma može poslužiti kao vrlo dobro polazište za pismeno
izražavanje doživljaja zime i to pjesniþkim slikama i usporedbama. Inzistiramo li
na uporabi glagola kao u þitanci, dobit üemo dinamiþki opis, a ukoliko se
odluþimo za pridjeve, opis üe vjerojatno biti statiþki.
zadaci i ciljevi
Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (preneseno

znaþenje).
Buÿenje interesa za nove pjesniþke forme.
stvarnosti.
b) obrazovni zadaci
Vizualne pjesniþke slike. Dvostih. Pejsažna pjesma. Lirska minijatura.

Usporedba. Metafora. Elipsa.
c) odgojni zadaci

Treba se þešüe družiti s prirodom.
Upoznavanje prirodnih znaþajki domovine.
175
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Znaš li što je broš? Kako izgleda i þemu služi? Od þega sve može biti
napravljen broš?
b) Što sve može biti sveþanost? Mora li sveþanost biti prireÿena unaprijed ili
se ona može dogoditi i bez priprema? Napiši rijeþi koje ti padaju na
pamet kad kažeš rijeþ sveþanost.
c) S þim biste usporedili poznati vam krajolik koji je posve prekriven snijegom?

Pri interpretaciji ove pjesme osobito je važan izbor motivacije jer je, na prvi
pogled, pjesma „siromašna" rijeþima! Nije nevažna zaviþajna odrednica u
poimanju zimskoga pejsaža (primjerice, zima u Gorskom kotaru, zima u
Slavoniji ili zima u Hrvatskom primorju), o njoj üe ovisiti i doživljaj zime, a on
može utjecati na doživljaj pjesme. Ocijeni li uþitelj(ica) potrebnim, može prije
þitanja pjesme spomenuti da je Jakov Kopiloviü sin srijemske ravnice. Za
interpretaciju u užem smislu dovoljno je pratiti pitanja iz þitanke.
Smišljanje i pisanje pridjeva uz rijeþ snijeg: sipak, mekan, suh, mokar, vlažan,
srebrnast, bjeliþast, bjelkast, smrznut, oštar, brašnast, vunast, pauþinast,
mahovinast…
4. aktualizacija:
Odnos sveþanosti i bijele boje (npr. vjerske sveþanosti – krštenje, priþest
krizma; obiteljske sveþanosti – boja oþeve košulje, boje stolnjaka; vjenþanje -
boja vjenþanice…).
Jedna od neiskorištenih motivacija može poslužiti kao aktualizacija.
Poþetak zime. Dani u sijeþnju i veljaþi.
integracija
Opisni i gradivni pridjevi. Glagoli. Krnja reþenica.
korelacija
Likovna kultura – akvarel (prikaz zimskog krajolika). Zemljopis - klima. Glazbena

kultura – Vivaldi: ýetiri godišnja doba. Vjeronauk – vjerski motiv na brošu zime.
176
zanimljivosti
Bjelokost (slonovaþa) je kost kljove u slona, nilskoga konja ili fosilnog mamuta.
Od bjelokosti su nastala znaþajna djela u rimskoj, starokršüanskoj i bizantskoj
umjetnosti.
Zbog bjelokosti su istrijebljena mnoga stada slonova. Danas je zabranjena
trgovina bjelokošüu, iako ona i dalje cvjeta na crnom tržištu.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
177
NARANýA
Dobriša Cesariü
Napomena: Ova pjesma, gotovo bismo se usudili reüi minijatura, zorno dokazuje
koliko poezija oplemenjuje þitatelja i utjeþe na njega svojim unutarnjim fluidom te
sugestivnom snagom rijeþi i slike. Ona nam, kao i pjesniku samom, širi obzorja i
pomaže u vizualizaciji našeg komada juga, komada sunca, komada svjetlosti….
Jednostavnost pjesnikova iskaza, pravo je iznenaÿenje koje þitatelja - dijete drži u
uzbuÿenju i svjedoþi o autorovu istinskom nadahnuüu.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Vizualno, akustiþno i olfaktivno doživljavanje, prepoznavanje i izdvajanje

pjesniþkih slika i njihova znaþenja. Razvijanje poetskih sposobnosti od
fantazijskih do spoznajnih. Razvijanje sposobnosti estetskog spoznavanja.
Razvijanje sposobnosti reproduktivno-produktivnog mišljenja. Razvijanje
sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja. Razvijanje asocijacija, pored
literarnih, još i likovnih. Uoþavanje ekspresivne vrijednosti izabranih glagola:
zlati se, smije se, miriše i gori.
b) obrazovni zadaci
Personifikacija. Epitet. Pjesniþka slika. Motiv.

Pjesniþka inspiracija/nadahnuüe. Ritam pjesme. Stanka ili cezura.
Peterostih (kvintil ili kvintina). šesterostih. Kratki i dugi stih.
Opkoraþenje. Inverzija. Metafora. Asonanca. Aliteracija.
Polisindet. Monostih. Ekspresivnost glagola.
c) odgojni zadaci
Razvijanje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrijednostima.

Lirska nas pjesma oplemenjuje i humanizira. Umjetnik unosi svoje osjeüaje,
svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Umjetnost pomaže
178
þovjeku u otkrivanju novih sadržaja. Poticanje uþenika na uoþavanje,

zapažanje, doživljavanje i vrednovanje estetskih podražaja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj üe s uþenicima povesti razgovor o tome kako se može saþuvati,
zadržati ili ovjekovjeþiti trenutak snažno doživljene ljepote. Obiþan, mali
þovjek, saþuvat üe ga u sjeüanju i uspomenama, a umjetnik u svom djelu:
slikar na platnu, kipar u obliku skulpture, glazbenik u notama i, napokon,
književnik u stihovima. Slijedi najava pjesme.
b) Igra otkrivanja nepoznatog predmeta pomoüu asocijacija. Uþitelj na
sredinu ploþe nacrta manji krug s upitnikom, a lijevo, desno i ispod kruga
tri veüe elipse. Kad najavi igru, postupno otkriva i u elipse upisuje podatke
o obliku predmeta (npr. okrugla, obla, kuglasta), o svojstvima (slatka,
soþna, ukusna, osvježavajuüa) i tek na kraju o boji (naranþasta). Slijedi
otkrivanje predmeta i najava Cesariüeve Naranþe. Napomena: Upozoriti
uþenike da poštuju pravila igre, neka samo dignu ruku kad otkriju o þemu
se radi, neka ništa ne govore kako bi i ostali mogli doüi do rješenja.
c) Dijafilm o Cesariüu.

Koje su rijeþi obasjale pjesmu? Izgovori ih!
Koju boju one unose u pjesmu? ýime još ispunjavaju i prostor i pjesnika?
U kakvom su odnosu te slike prema zimi?
Bi li se glagol zlati se mogao zamijeniti pridjevom zlatan? Što je bolje?
Koje osobine pjesnik daje naranþi kad kaže da se ona smije?
Kojim je još osjetilom, osim vidom, on doživio naranþu?
Dokaži da je pjesnik obiþnu sliku iz svakodnevnog života pretvorio u snažnu
sliku zaþudne i neizbrisive ljepote!
Pjesnik je opisani trenutak svakodnevnog života pretvorio u sugestivnu sliku
zaþudne i neizbrisive ljepote. To je postigao:
a) kratkoüom pjesme (ima samo 12 stihova, trajala je koliko i trenutak
pjesnikova nadahnuüa)
b) izborom rijeþi koje pripadaju svakodnevnom govoru
c) potpunim skladom izmeÿu sadržaja i forme pjesme.
Jedan od zadataka iz þitanke.
4. aktualizacija:
Posadi svoje stablo. Voüe i njegova važnost u zdravoj ishrani.
integracija
Krasnoslov. Opisivanje.
179
korelacija
Engleski jezik (An apple a day. - Jabuka na dan). Likovna kultura.
zanimljivosti
Naranþa pripada porodici agruma i obiluje C vitaminom i mineralima. Plod naranþe

sadrži eteriþno ulje i koristi se u slastiþarskoj i kozmetiþkoj industriji te u medicini.
Glavni proizvoÿaþi tog voüa su Italija, Španjolska, Izrael, Malta, Grþka… Nove
vrste u ovoj porodici nastaju miješanjem peluda postojeüih vrsta tako da veü
postoje mandarina, tangerina (mala naranþa), ugli (križanac naranþe, tangerine
i grejpa), grejp, limeta (ima vrlo tanku koru), klementina, kumkvata, limekvat
(križanac limete i kumkvata). (Uþenike ne treba optereüivati usvajanjem ovih
pojmova.) Pradomovine naranþe su Indija i Kina.
Naranþe spadaju u najrodnije voüe (poslije banana i grožÿa). Jedno stablo u
povoljnim uvjetima može donijeti na svijet i do tisuüu plodova.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
180
RIBA U PROLJEûE
Li Tai Po
Napomena: Još jedan primjer u þitanci koji ocrtava poseban sklad izmeÿu
ilustracije i teksta, njihovo snažno ispreplitanje. Sadržajno i stilski tekst možete
povezati s pjesažnim pjesmama u þitanci (haiku, Sunþana pregršt). Završni stihovi,
koliko god zadivljuju onim što mogu izreüi, neka nas opomenu da þuvamo mirni
sjaj jezera, mora i rijeka. Godina 2003. proglašena je Meÿunarodnom godinom
vode.
zadaci i ciljevi

Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti.
Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva pjesme.
Samostalno i razraÿeno tumaþenje lirske pjesme.
Kompariranje lirske pjesme i glazbenog i likovnog djela.
Razvijanje sposobnosti pamüenja i uþenja stihova napamet.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Pjesniþke slike. Motivi (detalji). Usporedba.

Personifikacija. (Aliteracija - od cvijeta do cvijeta roj leptira lijeüe, i pelud siše
pþelica do pþele.) Vezani stih (tercina). Rima (ABA).
181
c) odgojni zadaci
Razvijanje osjeüaja za lijepo (estetskog ukusa uþenika).

Buÿenje prirode u proljeüe (promjena nakon zime).
Uloga þovjeka koji uznemiri proljetnu idilu uz ribnjake i u njima.
Odnos prirode i þovjeka. ýovjekova zadaüa da spasi Zemlju od propadanja
brinuüi se o svim živim biüima.
njezinih ljepota.
Poštuj život svakoga stvora.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kakvo je proljeüe u tvom kraju? Zapažaš li neke posebnosti koje drugdje
ne nalaziš? Opiši ih. Zašto kažemo da se u proljeüe sve budi? Objasni
znaþenje toga buÿenja.
b) Slušanje glazbe: ýetiri godišnja doba (Vivaldi). Razgovor o doživljenom.
Usporedba zime i proljeüa.
c) Reprodukcije (npr. s kalendara) s proljetnim motivima ili kineske slike na
svili. Uþenici mogu odabrati najljepši detalj. Povesti razgovor, a zatim
zamišljati te detalje u zimskom ili jesenjem ruhu.

Slijediti pitanja u þitanci, prema potrebi proširiti ih ovima koji usmjeravaju
razgovor prema ekološkim temama:
Kakvo raspoloženje prevladava u pjesmi? Razgovarajte o dojmu koji je na vas
ostavila. Pronalazite li u pjesmi ekološku temu? Objasnite odgovore. Možete li
pjesniþke slike povezati s osobnim iskustvom? Kako? Narušava li þovjek
OVDJE (u pjesmi) idiliþnu sliku ribnjaka? Zašto? Gdje je narušava? Kako?
Kako to sprijeþiti? Kako pomoüi prirodi da opstane? Navedite poznate naþine.
Objasnite svoje stajalište.
a) Napiši u obliku sastavka što znaš o odnosu þovjeka prema vodama. Svoja
razmišljanja poveži s ekologijom.
b) Kratkim reþenicama opiši svoj doživljaj ljepote (šume, rijeke, potoþiüa,
livade i sl.) u proljeüe kad se priroda budi.
c) Nauþite pjesmu izražajno govoriti.
d) Napravite na satu likovne kulture od staniola ili alufolije ribe razliþitih
oblika i veliþine te njima ukrasite uþionicu.
4. aktualizacija:
Zamisli da si riba. Ispriþaj svoju priþu.
Što znaš o Kini? Kakav je odnos Kineza prema cvijeüu, drveüu, vodama?
182
integracija
ýitanje. Pripovijedanje. Onomatopeja. Odnos imenica i pridjeva.
korelacija
Zemljopis: godišnja doba, posebnosti Kine (npr. Kineski zid).

Glazbena kultura: Vivaldi: ýetiri godišnja doba.
Likovna kultura: reprodukcije s proljetnim motivima (kineske slike na svili).
Od staniola ili alufolije napraviti ribe razliþitih oblika i ukrasiti njima uþionicu.
zanimljivosti
Slatke vode u Hrvatskoj ugrožene su kemijskim sredstvima koja se upotrebljavaju

u poljoprivredi (umjetnim gnojivima, razliþitim štetnim otpadima iz tvornica,
gradskih kanalizacija). Pa ipak, jedna smo od rijetkih zemalja s pitkom vodom.
Što više zagaÿujemo okoliš, manje üemo imati pitke vode. Naš je zadatak to
sprijeþiti.
Poseban položaj hrvatskih rijeka i Jadranskoga mora stvorio je od Hrvatske zemlju
s najraznovrsnijim ribljim blagom. U njoj živi oko 120 vrsta slatkovodnih i 380 vrsta
morskih riba. Ribom, kao nacionalnim bogatstvom, treba racionalno gospodariti.
Tamo gdje nestane jedna vrsta riba, u opasnost se dovodi i druga koja se njome
hrani. Tako su lanþane posljedice jednom narušene ravnoteže u ekosustavu
nezaustavljive.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
183
VALOVI
Mladen Bjažiü
Napomena: Ova se nastavna jedinica može iskoristiti kao polazište za bogaüenje

aktivnog i pasivnog leksika, kako uþenika primoraca, tako i uþenika
kontinentalaca jer su svi (ili gotovo svi) doživjeli more, morske valove i vjetar na
moru (rijeci, jezeru). Preporuþujemo da se ova nastavna jedinica planira (ali nije
nužno) nakon obrade priloga. Uþitelj može osmisliti raznolike vježbe:
a) leksiþko-fonološke (dužina vokala, dužina izgovora, intonacija…)
b) leksiþko-semantiþke (leksik o radnjama i aktivnostima, leksik o osjeüajima,
ljudskim osobinama, svojstvima predmeta, vježbe stvaranja sinonima,
antonima, arhaizama, vježbe utemeljene na naþelima supstitucije, zamjena,
izbora…)
c) leksiþko-sintaktiþke (traženje izostavljenih dijelova reþenice…) i brojne
druge leksiþke igre koje razvijaju uþeniþko misaono stvaralaštvo i aktualiziraju
razne segmente životnog iskustva. Ovdje podsjeüamo i na rijeþi S. Težaka:
Rijeþ se rodila od zvuka… Zvukovna strana poezije pripada onom magiþnom
dijelu rijeþi koje dijete privlaþi k pjesmi i onda kad je ono jedva razumije ili je
uopüe ne razumije.
Bitno je da uþenici, potaknuti pjesmom, oslobode svoju kreativnost i stvaralaþku
aktivnost.

zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja ritma i auditivnih elemenata koji

dominiraju u pjesmi. Razvijanje sposobnosti percipiranja lirske pjesme,
fantazijskoga mišljenja i zamišljanja osobito vizualnih i auditivnih elemenata.
Razvijanje pjesniþkoga sluha. Razvijanje sposobnosti pismenoga, usmenoga i
likovnoga stvaralaþkog izražavanja. Poticanje i osposobljavanje uþenika na
stvaralaþku upotrebu jezika i na razmišljanje prilikom upotrebe leksika.
184
b) obrazovni zadaci
Pjesniþka slika. Motiv. Rima. Ritam. Pejsažna pjesma. Personifikacija.

Onomatopeja. Kratki stih (þetverac, šesterac, osmerac). Dugi stih (deveterac
i dalje).
Za one koji žele i mogu više: ASONANCA. ALITERACIJA.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema prirodi i osviještenog odnosa prema prirodnoj okolini.

Poticanje na uoþavanje, promatranje i doživljavanje prirode. Razvijanje
radoznalosti prema izazovima svakodnevnog života. Uoþavanje veza izmeÿu
stvarnosti i umjetniþkog djela. Umjetniþko djelo kao poticaj za razvijanje vlastitih
interesa i samostalnih stvaralaþkih pokušaja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj podijeli uþenike na skupine, a oni dobiju zadatak napisati
glagolske asocijacije uz rijeþ VALOVI i rijeþ VJETAR. Uþenici zadane
asocijacijske nizove rijeþi mogu pisati spontano, onako kako im padnu
na pamet, ili u gradacijskom slijedu. Valja im napomenuti da biraju rijeþi
koje, osim osnovnog, imaju i preneseno znaþenje. Na taj üe se naþin
osloboditi uþeniþka mašta, razviti slušna i vidna percepcija, potaknuti
misaona angažiranost i stvoriti pretpoetski ugoÿaj pogodan i potreban
za kasniju uspješnu recepciju pjesme.
Npr.: VALOVI: puze, prelijevaju se, šume, huþe, biju, tuku, udaraju, prijete,
buþe, jauþu, uzmiþu, propinju se, pljušte, dolaze, žure, brzaju, sustižu se,
povlaþe se, šire se, nadimaju, pjene, kuhaju, vrtlože, dozivaju, igraju, hrle…
b) Razgovor o sportu. Kojim se športom bavite? Kojim biste se športom
željeli baviti, a niste u moguünosti? Koje vodene športove poznajete?
Koji je vodeni šport izuzetno atraktivan i veoma omiljen meÿu mladima
pa mu popularnost raste iz dana u dan? Koji su njegovi rekviziti? Bez
þega ga ne bi bilo? Uþenici se mogu sjetiti bilo kojeg športa iz velike obitelji
športova na vodi. Uþitelj üe ih usmjeravati prema športovima za koje su
potrebni vjetar i valovi. (Jedrenje daskom, mješavina surfanja, skejtanja i
vodenog skijanja u kojoj þamac vuþe skijaša, koturanje na jureüoj dasci, a
danas veü ima i športova u kojima daskaša morem vuþe zraþni zmaj i
sliþno.)
Može se napomenuti da je sve poþelo daskom za jahanje na valovima
zvanom surfboard.
(Surf se može prevesti kao udaranje mora o obalu ili o stijene.)
Najpopularnija okupljališta daskaša jesu obale Sjeverne Amerike, Havaja,
Južne Afrike, Australije i Perua. Neki od ovih športova uvršteni su u
olimpijske discipline, npr. jedrenje daskom (boardsailing).
185
c) Objasnite izraze govoriti u vjetar, dati komu vjetra (natjerati koga u bijeg),
dati petama vjetra (isto), okretati se kako vjetar puše, znati odakle vjetar
puše (poznavati prave razloge, kakva je situacija), donio ga vjetar (pojavio
se iznenada) i sliþno.

Podijelite se u skupine i prebrojte slogove:
a) u prva þetiri stiha
b) u posljednja dva stiha
c) u preostalim stihovima.
Ako ste pozorno obavili zadatak, možeš zakljuþiti da pjesnik izmjenjuje
deveterce (stihove od 9 slogova), þetverce (stihove od 4 sloga) i osmerce
(stihove od 8 slogova). U kakvom su odnosu duljina stiha i ritam pjesme: je li
ritam življi u dugim ili kratkim stihovima?
a) Opišite (ne)ugodno iskustvo povezano s valovima, vjetrom i morem;
valovima, vjetrom i rijekom; valovima, vjetrom i jezerom. Ispriþajte što
vam se dogodilo i kako ste to doživjeli!
b) Napiši jednu haiku pjesmu na temu VAL, VJETAR ili MORE!
c) Ispiši sve priloge iz pjesme!
d) Jedna od neiskorištenih motivacija.
4. aktualizacija:
22. ožujka - Svjetski dan voda. Ekologija.
integracija
Slovnica (prilozi, glagoli, pridjevi, imenice).Govorne vrednote u þitanju lirske

pjesme. Osnovno i preneseno znaþenje rijeþi.
korelacija
Engleski jezik (The wonders of my country – ýuda moje domovine/otoci, plaže,

more…).
Likovna kultura. Glazbena kultura. Priroda.
zanimljivosti
Gotovo tri þetvrtine Zemlje pokrivene su oceanima i morima.

U jednom razdoblju devetnaestog stoljeüa daskanje je bilo zabranjeno, ali ne
zbog opasnosti, nego zbog, navodnog, nemorala.
Jugo stvara veüe valove (2,5 - 4,5 m) nego bura (2 - 2,5 m).
186
OD ZLATA JABUKA
Narodne lirske pjesme
Napomena: O uþiteljevu üe izboru ovisiti hoüe li odabrati samo jednu ili nekoliko
pjesama ili üe, možda, organizirati sat slušanja i komentiranja narodnih lirskih
pjesama. Izbor pjesama, gledano tematski, obuhvaüa sva þetiri godišnja doba,
stoga se ovim pjesmama može vraüati tijekom cijele godine i to na razliþite naþine
i zbog razliþitih povoda. Neke od pjesama prikladne su za pismenu ili usmenu
provjeru znanja o temeljnim pojmovima lirike. Takoÿer, ukoliko se ove pjesme
interpretiraju u drugom dijelu školske godine, prikladne su za usustavljivanje
znanja o lirici i usmenoj književnosti opüenito.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

literarne graÿe.
187
b) obrazovni zadaci
Lirska narodna pjesma. Vrste stihova: šesterac, osmerac, deseterac.

Obredne pjesme: žetelaþke, dodolske, svatovske, uspavanke… Arhaizam.
Dijalektizam. Turcizam.
c) odgojni zadaci

Razvijanje ljubavi prema svome narodu, razvijanje osjeüaja nacionalnoga
ponosa i dostojanstva.
duhovnoj baštini.
ýovjek u domovini isto je što lav u šumi i krokodil u rijeci. (etiopska)
Kamo god ptica letjela, ona zna gdje je njeno gnijezdo. (ruska)
U usmenoj narodnoj književnosti dijelimo osjeüaje, misli i znanje naših
davnih prethodnika. Sudionici smo i baštinici narodne mudrosti i
plemenitosti, dijelimo zajedniþka duhovna iskustva.
i vrijednosti.
KOPD UN-a þl. 8.
Tuþe poštuj, a svojim se diþi.
Domovina kava bila, roÿenom je sinu mila.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Znadete li koju kratku narodnu pjesmu? Sjeüate li se kakve uspavanke koju
vam je pjevala majka ili baka. Kako se pjeva i što se u našem kraju
188
pjeva vrlo malenoj djeci?

b) Koje su znaþajke lirskih pjesama? O kojim bi temama na lirski naþin
mogao progovoriti nepoznati narodni pjevaþ: o blagdanima i dobrom
urodu ili o životnim poteškoüama?
c) Uþitelj(ica) recitira koju tipiþnu narodnu lirsku pjesmu kraja u kojemu živi
i radi i s uþenicima zapoþinje razgovor o pjesmi, stihu, temi i motivima te
pjesme. Pita djecu znaju li oni tu pjesmu, tko ju im je kazao, tko ju je
napisao, i tako redom.

Interpretacijsko-analitiþki sustav u interpretaciji ovih pjesama pokazat üe
raznolikost tema i motiva u odabranim pjesmama, razliþitost stihova, a time i
ritma pjesama. U tu svrhu dobro je organizirati rad u skupinama, tako da svaka
skupina dobije po jednu ili dvije pjesme (neka u skupini ne bude više od petero
djece). Svaka skupina treba odrediti osobnu kartu pjesme. Uþitelj(ica) üe na
ploþi napisati osobnu kartu pjesama, a uþenici üe je popuniti: tema, motivi,
pjesniþke slike, poznata stilska sredstava, vrsta stiha i osnovno raspoloženje
pjesme. Svaki uþenik u grupi izvijestit üe ostale uþenike u odjelu o onome što
su zakljuþili o pjesmi koju su interpretirali. Kreativniji mogu predložiti kako bi oni
ilustrirali pjesmu i kome bi je (i kada) uputili, darovali.
2.b) stvaranje komunikacijskog ozraþja:

Korelacijsko-integracijskim sustavom poslužit üemo se kad želimo naglasiti i
osvijestiti kako je u narodnoj pjesmi važan odnos izmeÿu izreþenoga i
neizreþenoga! Ovdje je osobito važno uvesti uþenike u široki asocijacijski svijet
lirskih narodnih pjesama, tj. osvijestiti im potrebu svakoga þovjeka da izrazi
svoje zadovoljstvo, skrb da rad (najþešüe poljodjeljski) bude uspješan, radost
zbog dobre ljetine te potrebu da þovjek svoje zadovoljstvo podijeli sa
zajednicom. I ovdje rad možemo organizirati po skupinama, ali sada tako da
svojim izlaganjem navedemo uþenike da se zamisle u ulozi nepoznatog
narodnog pjesnika. Npr. zašto želi kišu, što üe mu kiša donijeti; zašto se raduje
lozi i njenom radu, je li rad u vinogradu jednostavan; zašto opisuje ljepotu
djevojke, što sve na njoj primjeüuje, što osjeüa prema njoj, zašto je usporeÿuje
s nebeskim pojavama; što narodni pjevaþ misli o svome govoru i jeziku, što
osjeüa za nj, dijeliš li ti njegove osjeüaje…
Pano – uredi Hrvatsku ili sve županije – pjesmama.
Biblioteka – zaviþajne zbirke.
Izražavanje i stvaranje – zaviþajni govor, prikupljanje istih pjesmica.
4. aktualizacija:
Ovisno o kraju u kojem živi i radi te o dobu godine u kojem se pjesma obraÿuje
uþitelj(ica) može odabrati pjesmu koja üe aktualizirati bilo prigodu koja je
povod, bilo godišnje doba u kojem se nalazi. Ako je rijeþ o seoskoj sredini ili
sredini u kojoj djeca imaju djedove i bake pretežito na selu, može im se dati
koja pjesma (u Slavoniji beüarac, u Zagori ganga, klapske pjesme u Dalmaciji i
Primorju, itd.) koja je specifiþna za kraj ili godišnje doba ili, pak, aktualna po
sadržaju, tj. pjesma novijega datuma
189
nastanka. Dakle, tako uþenici mogu bolje upoznati osobitosti svoga zaviþaja.
Drugi naþin aktualizacije jest usporeÿivanje današnjih obiþaja pri istim
poslovima (berba, sjetva, žetva, udvaranje, slavljenje Božiüa…): koji obiþaji
daju veüu slobodu osobi, npr. kupovanje darova za Novu godinu ili pjesma
s dobrim željama od kuüe do kuüe?! (berba, žetva, Jurjevo, dani zaštitnika
pojedinih županija ili mjesta…)
23. rujna - Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine
posljednji tjedan u rujnu - Tjedan hrvatskih manjina
druga nedjelja listopada - Dan zahvalnosti za plodove zemlje
15. listopada - Svjetski dan seoske žene
16. listopada - Svjetski dan hrane - Dan kruha
17. listopada - Svjetski dan borbe protiv siromaštva
6. veljaþe - Svjetski dan zelenila.
integracija
Hrvatski književni jezik. Narjeþja u hrvatskom jeziku. Pisanje naziva blagdana.

Deminutivi ili umanjenice.
korelacija
Likovna i glazbena kultura. Priroda. Povijest. Zemljopis. Vjeronauk.
zanimljivosti
Po nekim se prouþavateljima hrvatske narodne pjesme razlikuju po naþinu

upotrebe: jedne se recitiraju posebnim naþinom, druge se pjevaju razliþitim
melodijama, a treüe se govore ili kazuju, iako je najbolja njihova podjela na lirske i
epske.
U Dalmatinskoj zagori postoje razliþiti nazivi deseteraþkog dvostiha, nastali prema
naþinu pjevanja: ganga, ojkavica i džotavica.
190
SUNCOKRETI
Mladen Kušec
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Kompariranje lirske pjesme i likovnog djela.
b) obrazovni zadaci
Lirska pjesma. Vezani stih. Rima. Usporedba. Personifikacija. Preneseno

znaþenje. Tema. Poruka.
c) odgojni zadaci
Razvijanje osjeüaja istinoljubivosti, poštenja.

Razvijanje ekološke svijesti.
Razvijanje ispravnog mišljenja i obrana svoga stava.
Rijeþ nutka, a primjer povlaþi.
Poštenje – življenje.
dobrom.
191
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj donosi na sat suncokrete. Svaki uþenik opiše suncokrete služeüi se
usporedbama. Zajedniþki odabiru najljepše usporedbe i opise.
b) Za motivaciju može poslužiti i Van Goghova reprodukcija Suncokreta koju
uþenici opisuju, a nakon interpretacije pjesme uoþavaju sliþnosti i razlike
izmeÿu slike i pjesme.
c) Razgovor o izreci Okreüe se kao suncokret prema suncu. (Kako shvatiti
tu izreku, ona otvara dva puta.)

Pitanja kao u þitanci.
2.b) uspostavljanje korelacijsko-integracijskih veza:

Usmjereni razgovor o suncokretima i njihovu prenesenom znaþenju u pjesmi.
Svakako interpretaciju treba usmjeriti prema osobinama suncokreta:
a) uvijek se okreüe prema suncu (pozitivna razmišljanja i optimizam)
b) uvijek se okreüe „prema snažnijemu, moünijemu"
c) okreüe se prema izvoru života, Sunþevoj svjetlosti.
Odgovori svakako trebaju afirmirati pozitivno stajalište prema životu.
Suncokret se okreüe izvoru života svake biljke i svega na Zemlji – Suncu.
Suncokretu nije teško okretati se za Suncem, zato biva nagraÿenim –
poþinje njegov cvijet nalikovati suncu i njegovim zrakama.
U daljnjem üe razgovoru uþitelj usmjerenim razgovorom osvijestiti djeci
njihove izvore znanja, njihove uzore za kojima se okreüu.
Sinteza – može biti u ponovnom þitanju pjesme – ovaj put proživljenome.
a) Odaberi cvijet koji je, po tvom mišljenju, suprotan suncokretu. Napiši
njihov razgovor kako bismo ih bolje upoznali.
b) Na satu razredne zajednice upriliþite tzv. parlamentarni sat. Nekoliko
uþenika neka brani osobine suncokreta, drugi neka im se
argumentirano suprotstave.
4. aktualizacija:
Rastu li u tvojem kraju suncokreti?
Znaš li neku osobu za koju se može reüi da se okreüe kao suncokret?
Kako tumaþiš tu osobinu? Držiš li je pozitivnom? Objasni svoje stajalište.
integracija
ýitanje. Krasnoslov. Glagoli (upotreba infinitiva). Imenice – podrijetlo naziva.

Dramatizacija – dijalog. Pismeno i usmeno izražavanje (okreüe se kao suncokret).
192
korelacija
Priroda – biljni svijet, biljke uljarice.

Likovna kultura – Van Gogh.
Sat razrednika – priþaonica (razgovor o ljudskim osobinama, tipovima ljudi, o
poštenju, ljudskom dostojanstvu, samopoštovanju).
zanimljivosti
Mnoge zanimljive rijeþi vuku podrijetlo od imenice sunce:

suncobran – štitnik od sunca
suncogled, sunþanik (isto što i suncokret) – cvijet
suncogledica – gušterica koja gleda u sunce
suncogledac (golomudrac) – prema Vitezoviüu: mudri ljudi indijanski, ki su
goli i bosi, na jednoj nogi, na razžarenom pesku cel dan stojeü oþima sunce
gledali.
Mladen Kušec, pisac i novinar, objavio je knjigu Priþe iz Vukovara prema
faksiranim zapisima koje mu je tijekom najžešüih borbi u Vukovaru 1991.
godine iz skloništa u podrumu slao vukovarski novinar Siniša Glavaševiü.
193
HAIKU
Napomena: Iako haiku nije posebno i primarno vezan uz djeþji svijet i ne se u
djeþju poeziju jer se þesto gradi na aforistiþnosti i traži intelektualni napor kojim
bi se proniklo u puninu znaþenja i doživljaja (on nosi u sebi i „simboliku dostupnu
samo odraslima"), djeca ga rado prihvaüaju i privržena su mu. Istovremeno ga,
praksa je to pokazala, þesto površno shvaüaju previše se vezujuüi za slogovnu
shemu 5-7-5, premalo za sugestivnost misleüi da haiku može pisati svatko i bez
napora.

zadaci i ciljevi
Razvijanje poetske senzibilnosti te poetskog i govornog sluha. Razvijanje

sposobnosti jezgrovitog i sažetog iznošenja doživljaja u stvaralaþkom
pismenom izražavanju. Razvijanje sposobnosti racionalnoga mišljenja.
Razvijanje sposobnosti memoriranja lirske pjesme. Razvijanje reproduktivnih
sposobnosti i sposobnosti samostalnog ocjenjivanja elemenata umjetniþkoga
djela. Razvijanje sposobnosti otkrivanja povezanosti poetske funkcije
elemenata u strukturi pjesniþkoga teksta. Razvijanje sposobnosti samostalnog
oblikovanja literarnih tema i motiva na poticaj stvaralaštva afirmiranih haiku
pjesnika. Razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja.
b) obrazovni zadaci
Motiv. Pjesniþka slika. Sažetost izraza.

Peterac (i sedmerac). Za one koji žele i
mogu više:
Haiku. Trostih i shema 5-7-5 slogova. Obilježja haiku pjesništva. Pravila pisanja
haiku pjesama. Istaknuti hrvatski i svjetski haiku pjesnici. • Prema Kurikularnom
pristupu promjenama u osnovnom školstvu haiku spada u neobvezne
obrazovne zadaüe.
c) odgojni zadaci
Razvijanje interesa za upoznavanjem kulture i književnog stvaralaštva drugih

zemalja i naroda. Razvijanje aktivnog odnosa prema stvarnosti i spoznaje da
aktivno sudjelovanje smije biti osobno, drukþije nego što je kod ostalih uþenika.
194
Razvijanje estetske komponente uþenikove liþnosti. Razvijanje sluha za

oþuvanje prirode s kojom smo neraskidivo povezani. Poticanje uþenika na
uoþavanje estetskih poticaja i nadahnuüa u okruženju, prirodi i svakodnevnom
životu. U prirodi nema ni nagrada ni kazna – postoje samo posljedice. (R. G.
Ingersol) što nam priroda uskraüuje, to nam nitko darovati ne može. (M. A.
Maksimilijan) Nema niþega što bi bilo vrjednije prouþiti od prirode. (N. Tesla)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o Japanu može poþeti razgovorom o športskim natjecanjima
koja su se tamo održavala (Svjetsko prvenstvo u nogometu), a zatim se
nastaviti govoreüi o drugim športovima koji su tamo vrlo popularni
(borilaþke vještine: sumo hrvanje, maþevanje…).
b) Nabrojte rijeþi koje su vam poznate iz japanskih filmova ili vas podsjeüaju
(asociraju) na Japan (kavasaki, gejša, sajonara, mikado, kimono, suši, riža,
štapiüi za jelo…).

Prepišite Bashoov haiku o djeci, prebrojte slogove u stihovima i zakljuþite od
koliko se slogova sastoji svaki redak.
Navedite sve asocijacije, predodžbe i emocije koje u vama bude i izazivaju
opisane pjesniþke slike.
Nauþi napamet odabrani haiku. Napiši svoj haiku.
4. aktualizacija:
Ekologija.
Festival djeþje haiku poezije u Zagrebu.
integracija
Opisivanje.
korelacija
Likovna kultura. Priroda.
zanimljivosti
Najveüi japanski haiku pjesnik jest Matsuo Basho. Mnogi ga smatraju najveüim
japanskim pjesnikom svih vremena, uopüe.
195
Pravila o pisanju haiku poezije
1. Haiku je trostih u kojem stihovi imaju približno 5-7-5 slogova. (Ne manje od
12 ni više od 20 slogova!)
2. Haiku najþešüe ima rijeþ koja upuüuje na odreÿeno godišnje doba.
3. Haiku je izraz trenutnog doživljaja prenesenog na papir bez razmišljanja.
4. Haiku pjesnik ne istiþe svoje JA, u prvom je planu priroda.
5. Viÿeni motiv ili tema iz prirode moraju imati poetsku vrijednost.
6. Tema je najþešüe priroda, ali to može biti i þovjek u njoj.
7. Ljepota je haiku poezije u tome što se veü viÿeno i poznato opisuje na novi
naþin.
8. Vrijeme dogaÿanja je SADAŠNJOST.
9. Haiku ne podnosi kiüenost i srok, a u pravilu nema naslova i ne treba ga
poistovjeüivati ni s poslovicom, ni s aforizmom jer on to nije.
10. Haiku se uþi pisati þitanjem i doživljavanjem napisanih pjesama.

196
KAKO PRISTUPITI
HAIKU POEZIJI
Na kraju prethodnog sata uþitelj üe iz razgovora s uþenicima doznati što oni
znaju o Japanu.
Najþešüe se dogodi da su njihove informacije i znanja vezana uz poznavanje
glavnoga grada, te uz pojmove kao što su Daleki istok, potresi, atomska
bomba, štapiüi za jelo ili aktualna športska natjecanja.
Buduüi da ta znanja nisu dovoljna da bi se uspješno ušlo u svijet haiku poezije,
uþitelj üe dodatno senzibilizirati uþenike tako što üe ih podijeliti u skupine,
opskrbiti literaturom (V. Devide: Haiku) i zadati im da istraže teme:
1. IKEBANA
2. JAPANSKI VRTOVI
3. SUMI-E SLIKARSTVO
4. KAKEMONO i HAIGA
5. CHA-NO-YU (ýA- NO- JU)
6. HAIKU
1. SAT:
PRIPRAVA I MOTIVACIJA UýENIKA
(IZRAŽAVANJE I STVARANJE: USMENO IZRAŽAVANJE)
Upozorimo uþenike da üe ovo biti sat priprave za obradu haiku pjesama koje
üemo uþiti na iduüem školskom satu.
Skupine posjedaju za okrugle stolove. Voÿa svake skupine izvješüuje o svojoj
temi, a ostali þlanovi skupine komentiraju ili daju dopunska objašnjenja,
ukoliko se ukaže potreba.
Uþitelj prati i koordinira rad ne dozvoljavajuüi uþenicima pretjeranu opširnost u
izlaganju.
Bit üe dovoljno o svakoj temi reüi ono najbitnije. Primjerice:
IKEBANA je umjetnost slaganja cvjetova i granþica koja u Japanu ima veoma
dugu tradiciju. U kompoziciji su naglašena tri pravca: NEBO, ZEMLJA i
ýOVJEK meÿu njima. Pravilo je da nema pretrpanosti. Danas postoje i
moderne škole ikebane.
JAPANSKI VRTOVI – priroda u životu Japanca ima posebno mjesto. On je voli
i uživa u promatranju cvijeta (posebno cvijeta trešnje), lišüa, Mjeseca, oblaka,
snijega, planine, bambusa, bora, sjene, krijesnice, cvrþka…
Japanac živi s prirodom, to je njegov životni stil i stalni, a ne trenutni užitak.
Vjeruje se da promatranje prirode potiskuje zaokupljenost samim sobom.
Japanci imaju razvijenu kulturu gradnje vrtova za koje se pomno bira svaki
kamen (okrugao, nepravilan, ovalni, pravokutni, pokriven mahovinom,
šupljikav…); prave se šljunþane staze, ureÿuju suhi ili pravi potoþiüi preko kojih
vode mostiüi, dodaju se nogostup-prilazi i grade, ne vodoskoci, jer je to
neprirodan tijek kretanja vode, nego vodopadi (slijedi se zakon prirode).
197
SUMI-E SLIKARSTVO – radi se na vrlo tankom papiru laganim potezima kista ili
tuša. Slika nastaje potpuno spontano, gotovo bez razmišljanja jer je cilj
neposredno prenošenje doživljaja na papir. Koliko god su važni potezi na crtežu,
važne su i bjeline jer su one sastavni dio crteža. KAKEMONO – svitak na papiru,
svili ili bambusu, vješa se na zid, ispisan je
kaligrafijom ili predstavlja neku sliku.
HAIGA - crteži i slike koje se najþešüe pojavljuju kao ilustracije haiku pjesama.
CHA-NO-YU – obiþaj okupljanja oko þaja i pijenja þaja, a prireÿuje se rijetko, u
posebnim prilikama i to u kolibicama koje se za tu prigodu grade u prirodi, meÿu
bambusom ili pod stablima. Gosti (nema hijerarhije uzvanika) potpuno opušteni i
smireni slušaju kljuþanje vode u kotliüima þiji šum oponaša vjetar ili žuborenje
potoþiüa. Prostorija u kojoj se okuplja društvo skromno je namještena, vrata su
tako niska da se gost mora sagnuti. Pribor (šalice, kotliü, bambusove žliþice) ima
izuzetno veliku vrijednost zbog obiteljske tradicije (prenosi se s koljena na
koljeno), a cijena mu je viša ako predmet na sebi ima neku nepravilnost (to
upuüuje na skromnost). Obiþaj pijenja þaja Japanci su, inaþe, preuzeli od Kineza i
snažno ga razvili u 15. stoljeüu. Za CHA–NO-YU susrete kuha se zeleni þaj
gorkasta okusa u obliku praha. HAIKU – uþenici üe na ovom satu još proþitati
nekoliko haiku pjesama koje su sami odabrali. Nije potrebno ulaziti u interpretaciju
proþitanih pjesama ni iznositi obilježja koja se odnose na haiku u cjelini jer üe to
biti predmet rada na sljedeüem satu. Dovoljno je reüi da je taj pjesniþki oblik u
europsku kulturu i književnost došao upravo iz Japana gdje je postigao svoj
vrhunac u razdoblju izmeÿu 17. i 19. stoljeüa. (Napomena: Rijeþ HAIKU muškog je
roda i ne sklanja se.)
2. SAT:
ýITANJE I INTERPRETACIJA HAIKU PJESAMA
Poslije kratkog uvodnog i motivacijskog razgovora prilagoÿenog temama pjesama

slijedi najava nastavne jedinice, a nakon toga uobiþajene etape:
a) interpretacijsko þitanje (Pravilo je da se svaki haiku þita dva puta
uzastopno!)
b) emocionalno-intelektualna stanka, tj. vrijeme mirovanja i
sreÿivanja dojmova
c) iznošenje dojmova i objavljivanje doživljaja
d)þitanje pjesama (jedan uþenik)
e) interpretacija pjesama (motivi, pjesniþke slike, emocionalno i
misaono ustrojstvo…)
f) objašnjenje novih pojmova.
Uþitelj üe na prozirnici ponuditi i pravila o pisanju haiku pjesama.
Ovdje treba istaknuti naše poznate haiku pjesnike Vladimira Devidea,
Dubravka Ivanþana, N. Zidariü-Bogadi, Franju Krizmaniüa, Tonþija
Petrasova Maroviüa, Stjepana Jakševca i ostale.
Uþitelj, takoÿer, može spomenuti velikog japanskog haiku pjesnika M. Bashoa
i proþitati jednu njegovu pjesmu u prijevodu i na originalu. To može biti poznati
haiku:
198
Pored živice Yoku mireba 5

– pogledaš li pažljivo: nazuna hana saku 7
Cvat rusomaþe? kakine kana. 5
g) sinteza
h) domaüa zadaüa:
Prošetaj prirodom, osluhni njene zvukove, promotri i doživi oblike, boje i mirise.
Pretoþi svoj doživljaj u jednu ili dvije haiku pjesme! Napisano üemo þitati na
iduüem satu!
3. SAT:
IZRAŽAVANJE I STVARANJE: USMENO IZRAŽAVANJE
Sat može poþeti:

a) gledanjem razglednica i novinskih isjeþaka
b) prikazivanjem dijafilma o Japanu te kratkim razgovorom o viÿenom iza þega
slijedi najava nastavne jedinice:
Danas üemo otkriti kako ste izrazili estetski doživljaj prirode u obliku haiku
pjesama.
Uþenici þitaju stihove, izražavaju svoj odnos, komentiraju, kazuju što ih privlaþi, što
im je lijepo u tim stihovima, usporeÿuju svoj doživljaj s doživljajem drugih uþenika,
govore o postanku pjesme, o trenutku inspiracije i zaokupljenosti odreÿenim
motivom. Odabrane (najuspješnije) haiku pokušaje uþitelj može napisati na
prozirnicu i prikazati ih na grafoskopu. Nakon toga podijelit üe uþenicima izrezani
kolaž papir na koji üe oni napisati svoj haiku te ga izložiti na razrednom panou ili
poetskom plakatu. Vještiji uþenici mogu i likovno izraziti svoj doživljaj pomoüu
haiga crteža, ali im, u tom sluþaju, treba pokazati kako to izgleda u haiku þasopisu
ili zborniku haiku pjesama. Na kraju sata mogu se proþitati ili na prozirnici istaknuti
misli R. H. Blytha o haiku poeziji:
…haiku traže od nas da ih najþistije i najdublje cijenimo jer oni predstavljaju
þitav jedan svijet religioznog i poetskog doživljaja. Haiku je posljednji cvijet þitave
istoþne kulture; on je takoÿer i jedan put života.
R. H. BLYTH
199
Napomena:
Prema Kurikularnom pristupu promjenama u osnovnom školstvu haiku više ne
spada u obvezne zadaüe za uþenike. Buduüi da smatramo da je šteta osiromašiti
uþenike za jedno izvorno, autohtono i autentiþno bogatstvo koje (praksa je to
pokazala) vole, predlažemo da se taj pristup okuša u literarnim skupinama,
dodatnoj nastavi ili boljim razrednim odjelima þiji uþenici mogu i žele znati i nauþiti
više.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
200
KAKO SE PRAVI PJESMA

Zvonimir Balog
Napomena: Odluþi li se uþitelj za problemsko-stvaralaþki pristup ovoj pjesmi,

potrebna su mu dva sata. Uþenici ove dobi vrlo rado pišu stihove. Svakako ih je
potrebno upozoriti da „ne trþe za rimom", ali da je i ne izbjegavaju. Bitno je da se
služe svježim i novim, samo njihovim usporedbama, a dogodi li se uspješna rima -
bit üe sretniji. Na drugom nastavnom satu njihovi radovi mogu poslužiti kao
motivacija za govornu vježbu (stilsko-izražajni postupci, pojedinosti u opisu,
slobodni ili vezani stih, kreativno pisanje…).
Poželjno je da o svakom proþitanom radu uþenici razgovaraju argumentirajuüi
svoje prosudbe. Tamo gdje su primjedbe dobro argumentirane, treba unijeti
promjene.
METODIýKI SUSTAV
a) problemsko-stvaralaþki
zadaci i ciljevi

Buÿenje interesa za nove pjesniþke teme.
Buÿenje interesa za samostalno stvaranje poezije.
201
Poticanje uþenika na samostalno primjenjivanje usvojenih principa literarne

komunikacije.
Poticanje na samostalno stvaranje i kreativnost.
b) obrazovni zadaci
Vrsta stiha. Rima. Motiv. Humor u pjesmi. Osjeüaji u pjesmi. Nastajanje

pjesme. Elementi proze i poezije.
c) odgojni zadaci
Razvijanje ljubavi prema lijepoj rijeþi.

Ljubav i poštovanje prema hrvatskim pjesnicima te njihovoj ulozi u razvoju
hrvatskog jezika i hrvatske književnosti.
Razgovor o hrvatskim pjesnicima.
Otkrivanje omiljenog pjesnika i najdraže pjesme.
Kakvo srce, takav jezik. (þeška)
Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov
odraz.
KOPD UN-a þl. 12.
Dijete koje je sposobno oblikovati vlastito mišljenje ima pravo na izražavanje misli o svim
stvarima koje se odnose na njega. Tako izraženim mislima pridavat üe se znaþaj u skladu s
dobi i zrelošüu djeteta.
KOPD UN-a þl. 13.
Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu traženja, primanja i davanja
obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom ili tiskom,
umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira.
(alineja 2. - Ovo se pravo u provedbi može podvrüi odreÿenim ograniþenjima, ali samo
onima koje propisuje zakon i koja su nužna:
a) radi zaštite prava i ugleda drugih, b) radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka,
javnog zdravlja ili üudoreÿa.)
Možemo, s punim pravom, reüi da metodika nastave materinskoga jezika poþiva na þlanku
12. i þlanku 13., štoviše, nastava materinskoga jezika i književnosti ponajveüma nastoji
oblikovati osobu koja üe promišljati svijet i zbilju oko sebe, odgovorno se odnositi prema njoj
i prema rijeþi kojom je iskazuje i oblikuje.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Igra identifikacije:
Uþitelj podijeli uþenike u dvije grupe. Jedni se identificiraju s poezijom, drugi
s prozom. U dijalogu se hvale svojim osobinama.
202
Npr.
Poezija: „Mi se odlikujemo biranim izrazima, pjesniþkim slikama,
personifikacijama, metaforama, imamo naglašen ritam, imamo misaonu
i osjeüajnu dubinu, naše su misli sažete, melodiozni smo, dijele nas na
liriku i epiku, možemo biti þak i u prozi…"
Proza: „Ali smo mi zato sve ono što nije pisano u stihu (novele,
pripovijetke, basne, bajke, romani, crtice, anegdote, eseji, putopisi,
dnevnik, itd.).
I mi imamo epitete, usporedbe, personifikaciju, metaforu, alegoriju i sl.
I mi možemo biti u isto vrijeme i poezija i proza (lirska proza).
Identificirajuüi se, djeca se, zapravo, podsjete poznatih im elemenata
poezije i proze. Jedan uþenik na ploþi bilježi sve važne podatke jedne i
druge grupe. Zajedniþki uoþavaju u þemu su sliþnosti poezije i proze, a u
þemu razlike.
b) Uþitelj postavlja pitanja: „Koji su sastojci potrebni da se napravi kolaþ?"
(šeüer, brašno, þokolada…) ili „Znate li što je sve potrebno pri izradi
cipela?" (þekiü, igla, nož, koža, guma, ljepilo) „A jeste li razmišljali
kako se pravi pjesma i što je za nju potrebno?" (ljubav, radost, tuga,
ljepote prirode, cvijet, ptica…)
c) Razgovor o hrvatskim pjesnicima:
Imaš li omiljenog pjesnika? Koja ti je njegova pjesma najdraža? Znaš li koju
pjesmu naizust? Jesi li nekad pokušao napisati pjesmu? Je li bilo teško? što
ti je priþinjavalo najviše problema?
2.a) stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

a) Uþenici se podijele u sedam grupa. Svaka grupa treba napisati što više
poetskih izraza i lijepih rijeþi o jednom detalju iz pjesme. Prethodno uþitelj
dade svakoj grupi preslikanu pjesmu u kojoj je markerom u boji istaknut
odreÿeni stih.
Dok uþenici u grupama rade, uþitelj ploþu podijeli na sedam dijelova koji
umjesto pojedinaþnih naslova imaju simbole. Simbole uþitelj crta kredom u
boji. Ne treba posebna crtaþka vještina da bi se predoþili ovi pojmovi:
osmijeh planina duga more, cvijet srce sunce

valovi
- miluje me
toplim
osmijehom
- pršti veselje
- smijeh
djetinjstava
203
b) Nakon obavljenog zadatka predstavnici skupina upisuju na ploþu svoje

izraze, rijeþi.
Svi prepisuju radove ostalih skupina, a zatim odabiru najljepše misli s ploþe.
c) Zadatak: Po vlastitom odabiru izraza s ploþe (a mogu se dodati i svoji)
napisati za sljedeüi sat pjesmu.
0 napisanim stihovima treba raspravljati. Uþenici üe rado reüi svoje
dojmove, a u osvrtu za svakog „novog pjesnika" treba naüi poneku lijepu
rijeþ pohvale i poticaj za daljnju kreativnost.
2.b) interpretacija u užem smislu rijeþi:

a) Proþitaj priþu Ekþapoan i otkrij kako se Zvonimir Balog u njoj igra rijeþima.
b) Poigraj se i ti rijeþima i napiši Slanu pjesmu, Slatku pjesmu, Toplu
pjesmu…
4. aktualizacija:
Neka uþenici navedu njima najljepše „napravljenu" pjesmu, prema svom
iskustvu i sjeüanju iz nižih razreda.
integracija
Kreativno pisanje. Razlikovanje proze od poezije.

Eliptiþne reþenice. Izražajno þitanje svojih stihova.
korelacija
Likovni odgoj: motiv (detalj).
zanimljivosti
Mahabharata je staroindijski junaþki ep s oko 100 000 dvostiha (rasporeÿenih

u 19 knjiga). Najþitaniji dio je Pjesma uzvišenoga (Bhagavadgita), religiozna
pjesma.
Golub je prastari simbol u umjetnosti: likovnoj i književnoj. Bijeli golub je
simbol mira meÿu ljudima.
Duga je najpoznatija fotometeoritska pojava koja nastaje prelamanjem
Sunþeve svjetlosti na zavjesi vodenih kapljica, a sastoji se od koncentriþnih
kolobara Sunþeva svjetlosnog spektra, od ljubiþaste do crvene boje.
204
MALI ESKIMI
Sunþana Škrinjariü
Napomena: Tematski je ova pjesma prethodnica Tadijanoviüevoj Djevojþica i ja,

u þitanci za šesti razred, a s obzirom na sadržaj može se povezati s
Dragojeviüevim Kalendarom (imenima koja nas vode, koja dolaze k nama, koja
zvuþe i znaþe…). Neobiþna inuitska imena (eskimska) mogu biti povodom da
imena koja zvuþe odveü obiþno, odveü naški postanu neobiþna -jeziþnom igrom
koju predlažemo.
zadaci i ciljevi

literarne graÿe.
b) obrazovni zadaci
Vezani stih. Strofa (kitica). Rima. Usporedba. Epitet. Imena

(podrijetlo, znaþenje).
c) odgojni zadaci
Razvijanje interesa za život na krajnjem sjeveru Zemlje.

Usporedba malih Eskima i naše djece (školovanje, igre, obiteljski izleti).
Razvijanje osjeüaja za poštivanje razliþitih kultura i naroda.
Razvijanje želje za usvajanjem što više novih spoznaja o životu vršnjaka
daleko od Hrvatske, u potpuno drukþijim klimatskim uvjetima.
205
Prijateljstvo meÿu djecom, prijateljstvo s osobom suprotnog spola. Optimizam –

recept za dobar život, recept za dobre meÿuljudske odnose. Razvijanje ljubavi
prema materinskom jeziku, njegovanje poštovanja prema drugim jezicima i
njihovim govornicima.
Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama.
KOPD UN-a þl. 7. Dijete od roÿenja ima pravo na osobno ime.

Saznaj sve o svome imenu i prezimenu, njegovom podrijetlu, saznaj o ljudima koji su ga
nosili, svome imenu pridodaj i svoje vrijednosti. Navedi sve svoje nadimke: kako su te
sve zvali kad si bio/bila djetešcem, sjeti se tko ti ih je dao, što prema tebi osjeüa osoba
koja ti je dala nadimak, što ti znaþe, što ti govore o tebi…
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o eskimskim rijeþima, životu, obiþajima (ukratko).
Igra: Uþitelj zamoli uþenika da zatvorenih oþiju stavi prst na kartu
Hrvatske.
Sad uþitelj razgovara s djecom o mjestu ili dijelu Hrvatske koji je uþenik
pokazao: što znamo o životu, obiþajima, lokalnim rijeþima stanovnika tog
dijela Lijepe Naše? Može se dogoditi da uþenici više znaju o Eskimima
nego o stanovnicima odreÿenog dijela Hrvatske.
b) Jeste li razmišljali o podrijetlu i znaþenju svoga imena?
Npr. Vesna – božica proljeüa (slavenska)
Silva – šuma
Jasmin – grmasta biljka jasmin
Davor – slavenski bog rata
Benjamin – sin pravednika
Nike – grþki – božica uspjeha i pobjede
Viktorija – latinski – božica uspjeha i pobjede
Adam – prema biblijskoj priþi prvi þovjek
Ovo može biti zadaüa s prethodnog sata. Na poþetku sata uþenici tumaþe
znaþenje i podrijetlo svog imena.
c) Razgovor o prijateljstvu izmeÿu djeþaka i djevojþica. Uþenici razgovaraju
o svojim iskustvima. Objašnjavaju što im je najljepše u prijateljstvu s
osobom suprotnog spola i što im smeta. Kad to saznamo, možemo
napraviti dijalog (djeþak – djevojþica) sa sukobom mišljenja u kome üe
javno reüi jedno drugome primjedbe, a nitko se neüe uvrijediti, nego
nastojati promijeniti negativno u pozitivno.

Znate li kakve pojedinosti o životu drukþijem od našega? Kakva je
koliba od leda? Možeš li zamisliti život u takvoj kolibi? O kakvoj tami
pjesnikinja govori? Što je polarni dan, a što polarna noü?
206
Jeste li o tomu uþili u zemljopisu? Zašto je djeþak

USAMLJEN kao SAMOTNI vuk? Ima li razlike u
znaþenju ovih pridjeva?
Zašto je þekao sunce i polarno ljeto da bi se sanjkao s djevojþicom? Kad
se ti sanjkaš? što radiš ljeti?
Zašto je priþao bajku baš o tuljanu i moržu? U
kojim uvjetima žive te životinje?
Koje ste nove spoznaje o životu Eskima stekli þitajuüi ovu pjesmu?
Pjesnikinja se poigrala imenima. Ispišite i vi svoje ime u slogovima.
Npr. I-VA-NA, KRE-šI-MIR, MA-RI-JA-NA, SUN-ýA-NA. Zvuþe li neobiþno?
Pokušaj ispremetati slogove u novo ime (Marijana, Sunþana).
npr. MA-RI-JA-NA SUN-ýA-NA
RI-MA-NA-JA ýA-SUN-NA
JA-RI-NA-MA NA-ýA-SUN
NA-MA-JA-RI NA-SUN-ýA
MA-NA-RI-JA ýA –NA-SUN
RI-JA-MA-NA SUN-NA-ýA
Koliko ste moguünosti otkrili pri premetanju slogova svoga imena? Zvuþi li
vam sad eskimski? Što znaš o podrijetlu svog imena?
a) Napiši sastavak (ili pjesmu) igrajuüi se hrvatskim imenima.
b) Pronaÿi podatke o životu Eskima i napiši sastavak Moj život s Eskimima.
4. aktualizacija:
S uþiteljem zemljopisa pronaÿite podatke o životu Eskima. Dopisuješ li se s
nekim djeþakom ili djevojþicom koji žive, daleko od Hrvatske, drukþijim
naþinom života? Što od njih možeš nauþiti, a þemu ti njih možeš pouþiti?
integracija
ýitanje. Prepriþavanje. Krasnoslov. Rastavljanje rijeþi na slogove.

Imena (podrijetlo, znaþenje, odnos þovjek – ime). D. Tadijanoviü:
Djevojþica i ja (sliþnosti i razlike).
korelacija
Zemljopis: život i obiþaji Eskima. Klima. Polarna svjetlost. Sjeverni i južni ledeni
pojas. Polarna noü, polarni dan (trajanje).
Priroda: veliki sisavci dalekih mora i oceana (tuljan, morž).
Sat razrednika: prijateljstvo djeþaka i djevojþica.
zanimljivosti
Na jeziku Indijanaca Kri ESQUIMANTJIK (Eskimi) znaþi jedaþi sirova mesa.

Iglu (eskimsku nastambu) Eskimi grade od leda i snijega.
207
Eskimi imaju stotinjak rijeþi za pojam snijega.

To je narod koji živi na velikom arktiþkom i subarktiþkom podruþju od Aljaske i
Labradora do obala Grenlanda. Eskimski je jezik grana eskimsko-aleutske
porodice jezika, a obuhvaüa dva jezika: inuit i jupik. U deklinaciji rabe oko 150,
a u konjugaciji oko 350 nastavaka.
Eskimski je pas vrsta psa sjevernog polarnog pojasa pogodan za vuþu saonica
po snijegu.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
208
MLADI GLAZBARI
Narodna (brojilica iz Kastva)
Napomena: Ova se brojalica može uprizoriti tako da uþenike podijelimo na šest

manjih skupina. Svaka skupina oponaša zvuk jednoga instrumenta i to prva
skupina: gingingin, druga: gungungun, treüa: cilicil, þetvrta: fleflefle, peta tororo
i šesta: damuda.
Vježba se izvodi tako da svaka skupina prvo zasebno izgovara svoju
onomatopejsku rijeþ, potom se ukljuþuje druga i tako redom do šeste. Na kraju svi
zajedno, redom kojim su izgovarale slogove stvarajuüi tako novi, zajedniþki zvuk.
Uþenike treba uputiti u tehniku izvoÿenja. U poþetku se rijeþi izgovaraju polako,
potom sve brže. Izgovor može biti od tišeg prema glasnijem i obrnuto. Svrha je ove
vježbe da se osjeti ritam i tempo, da se doista pokušaju doþarati zvuci narodnih
instrumenata.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi

Buÿenje interesa za nove pjesniþke oblike.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (glazbeno) percipiranje djela.
Razvijanje sposobnosti vokalnog izražavanja teksta.
Sposobnost govorenja, brzo i pravilno izgovaranje pojedinih rijeþi i slogova,
usmeno književno govorništvo.
209
b) obrazovni zadaci
Usmena narodna književnost – brojalice (brzalice). Igra. Akustiþni motivi.

Onomatopejske rijeþi. Ritam. Tempo. Humor.
c) odgojni zadaci

Njegovan jeziþni izraz odraz je higijene uma, duha.
U usmenoj narodnoj književnosti dijelimo osjeüaje, misli i znanje naših davnih
prethodnika. Sudionici smo i baštinici narodne mudrosti i plemenitosti, dijelimo
zajedniþka duhovna iskustva.
i vrijednosti.
Razvijanje osjeüaja pripadnosti svome narodu, njegovoj materijalnoj i duhovnoj
baštini.
Znanje je imanje.
KOPD UN-a þl. 8. Dijete ima pravo na oþuvanje vlastite osobnosti, u što su ukljuþeni
narodnost, ime i obiteljski odnosi kakvi su priznati zakonom.
KOPD UN-a þl. 15. Djeca imaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog
okupljanja. Dužnost je djece da se igraju – igrom stvaraju prijateljske odnose, u igri uþe
o životu, igrom stvaraju nove rijeþi, nove odnose, nove svjetove. Dužnost je djece da se
igraju mira, ne rata.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Prvih pet minuta sata djeca slušaju instrumentalnu glazbu na narodnim
instrumentima (tambure, sopile, gajde, gusle).
Poželjno je da djeca slušaju glazbu s instrumentima svojega zaviþaja, npr.
Istra – sopile, Slavonija - tambure, gajde…).
b) Koje grupne igre igraš sa svojim vršnjacima? (npr. skrivaþa, lovice)
Brojite li pri razvrstavanju? Kako? Znaš li koju brojalicu ili brzalicu? (Riba
ribi grize rep; Škaf, nadškaf, podškaf, škafiškafnjak, nadškafiškafnjak,
podškafišnjavak; En-ten-tini; Eci peci pec…)
c) Igra: Na prethodnom satu uþitelj zadaje uþenicima da se prisjete brojalica
i brzica. Na poþetku sata uþenici se razvrstavaju govoreüi svoje brojalice
(npr. tko mora biti najaktivniji danas na satu, tko üe prvi pokušati brzo
izgovoriti novu, nepoznatu brojalicu i sliþno).
210

Brojalice su zaseban književni oblik, a brzalice su njihov akustiþno
najzanimljiviji dio. One odišu narodnom mudrošüu i radošüu djetinjstva. Vrlo su
znaþajne za usmenoknjiževno govorništvo. One doþaravaju ugoÿaj stvoren
glazbenom i akustiþnom komponentom. Neke su rijeþi bez znaþenja, ali zvonke
i služe u djeþjim igrama kao ritmizirana cjelina. U igri se izdvaja pojedinac na
kojeg padne zadnja, zvukovno i ritmiþki jaka, najznaþajnija rijeþ. Npr. En, ten,
tini, sava raka, tini, bija, baja, BU. Djeca ih vole, a možete se njima koristiti i pri
obradi uzvika, ritma, intonacije, onomatopeje i sliþno. Slijediti pitanja iz þitanke.
a) Napiši brojalicu koje se sjeüaš otprije i dodaj neke svoje zvuþne rijeþi.
b) Brzo i razgovijetno naizmjence þitajte u razredu ovu brzalicu.
c) Izgovarajte pojedinaþno i skupno samo „zvuþne rijeþi" iz brojalice. Koje
zvukove postižete? Što oni zamjenjuju?
4. aktualizacija:
Nauþi barem jednu brzalicu (ili brojalicu) svojega zaviþaja. Zamoli za pomoü
baku, djeda ili koju stariju osobu.
integracija
Uzvici. Rijeþ – slog. Nastajanje onomatopejskih rijeþi.
korelacija
Glazbena kultura: narodna glazbala Hrvatske.

Sat razredne zajednice: igre, radost, uporaba brojalica i brzalica.
zanimljivosti
Gajde se uglavnom povezuju (zemljopisno) sa škotskom, ali se u nas javljaju

prije mnogo stoljeüa. U Slavoniji se nazivaju dude, a u Istri mih.
Gusle koje su nam došle iz Azije, prethodile su violini. Glazbenika na violini
nazivamo guslaþem.
Brojalice se mogu govoriti, ali i pjevati. Posebna su vrsta brojalica pjesme o
svetim brojevima, obiþno od dvanaest strofa. U svakoj se strofi obraÿuje
jedan broj te se njihovo znaþenje povezuje s nekim biblijskim dogaÿajem.
Brojalice mogu biti pitalice, pogaÿalice, rugalice, a þesto obraÿuju motive iz
životinjskog svijeta (medvjed, zec, lisica, vuk).
211
MAýKA I GLASOVIR
Luko Paljetak
Napomena: Paljetkove pjesme o miševima i maþkama pravi su eldorado za

nastavne pristupe i metode. Od njih se mogu praviti stripovi bez rijeþi, pogodne su
za animirani film, za dramski odgoj, za usmeno i pismeno izražavanje.
Ovu nastavnu jedinicu uþitelj(ica) može iskoristiti za dramatiziranje, pouþavajuüi
uþenike osnovama dramskoga odgoja. Odluþi li se za to, neka odabere
problemsko-stvaralaþki ili integracijsko-terapijski sustav. U tom sluþaju pristupite
ovoj pjesmi kao u priruþniþkoj jedinici Dramski odgoj - 3. sat.

zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti lirskoga memoriranja.
Kompariranje lirske pjesme i glazbenog djela.
Kompariranje dviju ili više govornih realizacija lirske pjesme.
Razvijanje sposobnosti za dramatiziranje pjesme.
b) obrazovni zadaci
Vezani stih. Rima. Kitica (strofa). Inverzija. Epitet. Žargon. Ritam.

Ponavljanje rijeþi i izraza. Humor u pjesmi.
212
c) odgojni zadaci
Borba protiv nasilja (jaþi protiv slabijega, nemoünoga).

Razvijanje ljubavi prema kuünim ljubimcima. Razvijanje
ljubavi prema glazbi. Poticati uþenike na smijeh, humor
kao terapija. Mir je vrijednost kojoj svi možemo doprinijeti.
Hoüeš li prijatelja – budi prijatelj. (ruska) Umjetnost
oplemenjuje i uljepšava život. Poštuj život svakoga
stvora.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o glazbenim sklonostima: Volite li glazbu? Koju vrstu glazbe
volite? Uþite li svirati koji instrument? Koliko ste uspješni? Što mislite o
muzikalnosti životinja? Danas üemo se upoznati s maþkom koja svira
glasovir.
b) Igra: Identifikacija s maþkom, miševima, psom. Jedan je uþenik maþka,
dvojica miševi, jedan pas. Uživljavaju se u likove životinja. Kreüu se
oponašajuüi njihove pokrete, meÿusobno dolaze u sukob, svojim
kretanjem izazivaju smijeh i veselje. Dopušteni zvukovi su samo
onomatopejske rijeþi. Uþenici mogu mijaukati ili oponašati glasanje neke
druge životinje (iskljuþivo kakav zvuk ili glas koji sami odaberu). Nakon
igre i veselja slijedi þitanje pjesme Maþka i glasovir.
c) Igra pantomime: Uþenici koji se sami jave, glume þlanove orkestra. Svaki
uþenik svira jedan instrument. Orkestrom ravna dirigent. Nakon nekog
vremena orkestar mijenja þlanove tako da svi uþenici imaju priliku
svirati u orkestru (pokretima ruku oponašati glazbenike).
d) Motivacija može biti rijeþ MAýKA koju uþitelj upisuje u kružnicu na ploþi.
Uþenici mu diktiraju rijeþi i izraze koji im padaju na um dok razmišljaju o
maþki.
najviše voli miševe
„Zavijaš kao
maþka u veljaþi." ima oštre kandže
MAýKA mlijeko
umiljata
živi u košari
mijaukanje
prede
No, postoje i drugaþije, neobiþne maþke. Danas üemo upoznati jednu takvu,
glazbeno vrlo nadarenu maþku.
213

Pitanja iz þitanke mogu se proširiti sljedeüima:
Pronaÿi u pjesmi rijeþi i izraze koji ne pripadaju standardnom književnom
jeziku (uštimavati, nije šljivio, zbrisati).
Ispiši iz pjesme epitete s imenicama na koje se odnose.
maþje sonate inverzija

uobiþajeni stvari fine
strašna stvar (obrnuti
poredak glazba lijepa
sjajan plan poredak)
Je li pjesma pisana vezanim ili slobodnim stihom? (vezani stih – strofe, rima,
ritam)
Kakva je rima? Prva i druga kitica imaju shemu aabb. (parna rima)
Kakvu rimu imaju ostale kitice?
što je pjesnik postigao ponavljanjem odreÿenih rijeþi i izraza?
Pronaÿi stihove u kojima ima ponavljanja. (npr. u prve tri strofe devet puta
stih poþinje veznikom i)
I u zadnjoj se strofi neki izrazi ponavljaju. Pronaÿi ih! Objasni što se time
postiže.
Pjesma je:
a) humoristiþna
b) tužna.
Svoj odgovor objasni.
Izdvoji najzanimljivije (humoristiþne) stihove i obrazloži izbor.
a) Piši o svojoj maþki (ili kojem drugom kuünom ljubimcu) u stihovima.
b) Dramatizirajte u razredu sukob izmeÿu maþke i miša Riša tako da nakon
razgovora s mišem maþka odustane od uporabe njegova repa mjesto
žice.
c) Opiši vanjski izgled maþke i miša tako da upotrijebiš što više epiteta.
4. aktualizacija:
Ako imaš maþku, ispriþaj o nekim njenim postupcima, usmeno opiši njezin
karakter.
Iz pjesme ispiši glazbene pojmove i rijeþi koje su vezane uz glazbu te potraži
objašnjenje u glazbenom leksikonu.
integracija
Krasnoslov. Humoristiþni opis.

Razgovorni jezik – standardni.
Dramatizacija.
214
korelacija
Glazbena kultura: uglazbljena pjesma Maþka i glasovir,

glazbeni pojmovi iz pjesme. Priroda: kuüni ljubimci i skrb o
njima.
zanimljivosti
Prije glasovira postojao je instrument klaviþembalo. Imao je klavijaturu, ali žicu

je trzalo pero (najþešüe gavranovo, ali i metalno) i nije se moglo ostvarivati veüe
razlike u glasnoüi.
Poþetkom 18. stoljeüa Bartolomeo Cristofori izumio je glazbalo gdje žicu udara
batiü i moguüe je svirati tiho i glasno. Nazvano je þembalo sa forte i pianom.
Danas se glasovir u romanskim jezicima naziva piano forte što znaþi tiho,
glasno.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
215
ZAKAŠNJELI SLAVUJ
Julian Tuwim
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti doživljavanja pjesniþkih slika i osnovnog raspoloženja u

pjesmi. Razvijanje sposobnosti fantazijskoga stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje
sposobnosti analitiþkog i sintetiþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti
interpretacijskog þitanja. Razvijanje literarnog sluha i senzibiliteta za
humoristiþno viÿenje i primanje pojava i dogaÿaja.
b) obrazovni zadaci
Humoristiþna pjesma. Dijalog u pjesmi. Motivi. Pjesniþka slika.

Raspoloženje i ugoÿaj. Epitet. Personifikacija. Onomatopeja. Vezni stih.
Rima. Katren. Dugi stih.
Inverzija. Stanka u stihu/cezura. Metafora. Žargonizam. Dugi stih: šesnaesterac.
c) odgojni zadaci
Poticanje uþenika na uvažavanje i poštivanje osjeüaja drugih osoba. Suzbijanje

egoistiþnosti i razvijanje altruizma. Razvijanje odgovornog ponašanja, toþnosti i
preciznosti. Okrenutost vedroj strani života. Optimistiþno gledanje na pojave i
dogaÿaje u životnoj svakodnevnici. Isticanje uloge i veliþine obiteljskog sklada.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Poznata vam je izreka: Tko þeka, doþeka! Jeste li ikad razmišljali kako se
osjeüa i što proživljava onaj koji þeka nekoga tko kasni, posebno ako je u
pitanju osoba koju voli, osoba s kojom je u rodbinskim ili prijateljskim
odnosima? Na koje razloge kašnjenja najprije pomislimo u takvim
sluþajevima? (prometna nezgoda, nesreüa, bolest…)
216
b) Zamislite da vam netko kaže da ste u svom životu veü bezbroj puta imali
slavuja u ruci. što biste mu odgovorili: da laže ili govori istinu? (Slavuj se
nalazi na kovanici od 1 kune.)

Pronaÿite rijeþ kojom se obraüa Slavujici!
Koga zovemo zlatom? Tko je vaše zlato?
Ima li ta rijeþ pravo ili preneseno znaþenje?
Kako Slavuj opravdava kašnjenje?
Naÿete li se i sami katkad u nezahvalnoj situaciji iz koje se izvlaþite
zahvaljujuüi svojoj spretnosti i duhovitosti?
a) Ispiši iz pjesme sve rijeþi koje joj daju:
a) humoristiþan ton
b) nježan ton!
b) Odaberite u razredu Slavuja/Slavujicu i odglumite prizor iz posljednje strofe!
4. aktualizacija:
4. rujna - Meÿunarodni dan zaštite životinja
4. listopada – Dan ptica
Razgovor o zakašnjavanju i (ne)odgovornom ponašanju.
integracija
Dramski odgoj. Strip. Animirani film. Vrste rijeþi: brojevi, pridjevi, zamjenice.
Upravni govor. Deminutivi. Zarez u reþenici. Izjavna, upitna, uskliþna reþenica.
korelacija
Likovna kultura. Priroda.

Engleski jezik (The world of animals - Svijet životinja/najviše se govori o rodi).
zanimljivosti
Slavuj je ptica selica koja ne može živjeti zatvorena u krletki jer u njoj vrlo brzo
ugiba.
Jedan je od najumilnijih pjevaþa meÿu pticama.
217
KAZALIŠNA UMJETNOST-
DRAMSKI IZRAZ
Napomena: Ovu smo nastavnu cjelinu koncipirali u tri nastavna sata i tri
metodiþka sustava. Ukoliko uþitelj drži da je uþenike dovoljno upoznati samo s
osnovnim dramskim pojmovima, dovoljan mu je jedan sat. .Meÿutim, želi li uþitelj
bolje upoznati odjel u kojem predaje i proniknuti u odnose medu uþenicima, tada
ovu nastavnu jedinicu može proširiti i na dva nastavna sata za koja üe upute naüi
u ovome priruþniku. Podrazumijeva se da upute za takve nastavne sate mogu
dobro doüi i na satima dramskog odgoja ili da uþenike koji üe biti poneseni (ili
snažno motivirani) ovakvim naþinom rada uþitelj okupi u malu dramsku družinu.
KAZALIŠNA UMJETNOST - DRAMSKI IZRAZ (usmeno i pismeno) - 1 . sat
METODIýKI SUSTAV
Provjera dosadašnje recepcije. Stvaranje problemske situacije. Izdvajanje i

preciziranje problema. Naznake uputa za rješavanje problema. Pojedinaþno i
skupno rješavanje problema. Rezultati – priopüavanje i korekcije. Sinteza.
Aktualizacija.
zadaci i ciljevi
Razvijanje maštovitosti, kreativnosti.

Razvijanje govornih i pismenih izražajnih sposobnosti.
Samostalnost u radu (samostalno dramsko stvaranje).
Izražavanje kritiþkog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja, obrazlaganja, argumentiranja i obrane
svojih stajališta.
Razvijanje radne discipline u dramskom radu (poštivanje tijeka rada, pravila
i suradnika).
b) obrazovni zadaci
Dramska situacija. Dramski sukob. Dijalog. Monolog. Didaskalije.

Dramsko stvaranje u skladu sa sposobnostima.
218
c) odgojni zadaci
Razvijanje osjeüaja, stajališta, sposobnosti i sklonosti.

Razumijevanje meÿuljudskih odnosa.
Razvijanje društvene svijesti (kritiþnosti, samokritiþnosti, odgovornosti,
trpeljivosti, meÿusobnog uvažavanja).
Razvijanje sigurnosti i samopouzdanja.
Razvijanje humanih moralnih uvjerenja.
Uþenje suradnji s drugima, poštovanje drugih i sebe.
KOPD UN-a þl. 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu
traženja, primanja i davanja obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo
usmeno, bilo pismom ili tiskom, umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova
odabira.
Možemo, s punim pravom, reüi da metodika nastave materinskoga jezika poþiva na
þlanku 12. i þlanku 13. Konvencije o pravima djeteta iz 1989. godine, štoviše, nastava
materinskoga jezika i književnosti ponajveüma nastoji oblikovati osobu koja üe
promišljati svijet i zbilju oko sebe, odgovorno se odnositi prema njoj i prema rijeþi kojom
je iskazuje i oblikuje. Osobit oslonac u ovim þlancima ima podruþje medijske kulture.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Za ovaj sat uþitelj može na prethodnom satu zadati domaüu zadaüu:
Pripremite se za usmeno izražavanje na temu Dramsko u svakodnevnom
životu.
Uþitelj mora biti spreman da üe dio uþenika zamijeniti pojam dramsko
s pojmom dramatiþno. U razgovoru to treba razjasniti.
b) U uvodnom dijelu sata uþitelj postavlja provokativna pitanja. Primjerice:
Kako shvaüaš dramsko kao pojam? Što je drama? Gdje i kad si se susreo s
dramom?
Postoji li drama u svakodnevnom životu (u tvojoj obitelji, školi, na ulici, u
umjetnosti – kazalište)?
Uþenici üe prepriþavati doživljeno (sukob u školi, svaÿu ili prijateljski dijalog
u obitelji i sliþno).
2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije:

a) Razjasniti da su DRAMSKI ODNOSI zapravo suprotnosti i razlike u
stajalištima onih koji razgovaraju ili kojima se nešto dogaÿa.
Zapisati zakljuþak.
b) Buduüi da üe djeca u prvom dijelu prepriþavati dogaÿaje iz života
usmeno, slijedi zadatak:
Prepriþaj ukratko dramski odnos izmeÿu dvaju lica i napiši ga u
odgovarajuüem obliku.
Uþitelj svakako mora raþunati s razliþitim moguünostima:
a) da uþenik napiše pravi dijalog bez didaskalija (samo lica i izravni govor)
b) da uþenik napiše tekst koji sadrži dramski odnos i izravni govor, ali da
tekst sadrži i dosta neizravnog govora
219
c) dramski odnos u obliku dijaloga (ili monologa) s pravim didaskalijama

(uputama).
Zajedniþka rašþlamba uradaka i uoþavanje te definiranje DIJALOGA,
MONOLOGA, DIDASKALIJA, LIKOVA.
c) U ovoj etapi sata uþenici pišu isto što i prije (dramsku situaciju) ili mogu
odabrati najzanimljiviju koju su þuli u razredu, ali sada u
ODGOVARAJUûOJ FORMI (obliku).
Na ovome je satu najvažnije da uþenici shvate daje DRAMSKA SITUACIJA
ona koja sadrži DRAMSKI SUKOB – odnos razliþitosti ili suprotnosti koje se
trebaju riješiti razvojem dogaÿaja.
Zapisati sve nove pojmove: DRAMSKA SITUACIJA, DIJALOG, MONOLOG,
DIDASKALIJE, LIK.
Prisjeti se nekog dogaÿaja iz školskog života i napiši ga:
a) u obliku dijaloga
b) u obliku monologa.
Ne zaboravi upute (didaskalije).
4. aktualizacija:
Osluškuj razgovore u razredu, na ulici, kod kuüe. Uoþavaš li elemente drame?
Mora li dramski sukob biti pravi sukob – svaÿa? Objasni.
integracija
Usmeno i pismeno izražavanje. Pisanje izravnog i neizravnog govora. Portret.
korelacija
Likovna kultura: scenografija, kostimografija.

Medijska kultura: kazalište.
integracijsko-terapijski
zanimljivosti
Stari su Grci održavali predstave samo danju i to pod vedrim nebom. Kazališta su
bila polukružne graÿevine (amfiteatar). U poþetku su bila drvena, a od 4. stoljeüa
prije Krista kamena.
Gledalište je moglo primiti više tisuüa posjetitelja, a ona najveüa i preko þetrdeset
tisuüa. Gledatelji bi donosili hranu i jastuke za udobnije sjedenje jer su predstave
trajale i po nekoliko dana.
220
PLAVI SNIJEG
prema Grigoru Vitezu
(prilagodba za glazbeno kazalište Richard Simonelli,
glazba Branko Starc) – 2. sat
zadaci i ciljevi

Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i dramsku umjetnost.
knjigom.
Osposobljavati uþenike za dramsko (scensko) percipiranje djela.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u dramskom izrazu.
b) obrazovni zadaci
Dijalog. Monolog. Didaskalije (upute). Drama. Igrokaz. Mjuzikl.

Dramski odnos. Dramska situacija.
c) odgojni zadaci

(arapska)
221
Razvijanje osjeüaja za þuvanje prirode i njezinih ljepota.

Znanje je imanje.
Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov
odraz.
Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota)
život þine plemenitijim.
dobrom.
Razvijanje osjeüaja za pravdu, istinu i dobrotu.
KOPD UN-a þl. 2. Svi su ljudi isti po pravima i dostojanstvu bez obzira na imovinu,
roÿenje, hendikepiranost ili kakvu drugu okolnost.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Kratka govorna vježba o snijegu (što više ukrasnih pridjeva i pjesniþkih
izraza), npr. bijeli, srebrnast, sjajan, pahuljast, zvjezdice, bjelina…
Možete li zamisliti snijeg u boji? Najava.
b) Jeste li bili u kazalištu ili na TV-u gledali neki dramski komad? Razmišljate
li kako nastaje predstava? Što sadržava tekst namijenjen prikazivanju na
pozornici?
c) Jeste li þitali Snjeguljicu, Vlak u snijegu, Snježnu kraljicu…
Što im je zajedniþko?

Dramska je situacija ona koja sadrži dramski odnos (razliþitosti i suprotnosti
koje se trebaju riješiti razvojem dogaÿaja).
Koga pisac ismijava u tekstu? Zašto?
Kojim se ljudskim manama izruguje?
što je u tekstu DRAMSKO po OBLIKU, a što je DRAMSKO po SADRŽAJU?
Rasprava potkrijepljena argumentima o dramskom obliku nasuprot dramskom
sadržaju.
Razgovor o likovima, njihovim postupcima, govornoj karakterizaciji.
a) Opiši vanjski izgled likova (stas, lice, oþi, kosu, kostim) kako ih ti zamišljaš.
b) Uz tekst Plavi snijeg ponuÿene su vam i note za mjuzikl. Nauþite ih pjevati
na satu glazbene kulture.
222
4. aktualizacija:
Prepriþaj kazališnu predstavu koja ti se posebno svidjela i obrazloži svoj
odabir.
Ako ti je kazalište nedostupno zbog udaljenosti, pogledaj na televiziji neki
djeþji igrokaz ili lutkarsku predstavu.
24. studenog - Dan hrvatskoga glumišta
27. ožujka - Meÿunarodni dan kazališta
integracija
Izražajno þitanje. Prepriþavanje. Opisivanje. Dijalog. Izravni govor. Neizravni

govor. Karakterizacija lika.
Pismeno izražavanje: pridjevi (plavi snijeg, ljubiþasti …).
korelacija
Glazbena kultura: mjuzikl.

Likovna kultura: kostimografija, scenografija.
Medijska kultura: kazalište – predstava „Plavi snijeg".
zanimljivosti
Zagrebaþko kazalište lutaka napravilo je lutkarsku predstavu Plava boja snijega. U

kazališnim predstavama stare Grþke glumili su samo muškarci. Na licu su nosili
glinenu ili drvenu masku, a kako bi gledatelji bolje þuli, glumac je u ustima maske
imao cijev za pojaþavanje glasa.
Zastor se nije dizao kao danas, nego se spuštao u otvor poda pozornice.
Pozornica je bila u sredini polukružnoga kazališta. Današnji naziv scena ostao je
od grþkoga skene.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
223
PLAVI SNIJEG
(prilagodba za glazbeno kazalište Richard Simonelli,
glazba Branko Starc) prema Grigoru Vitezu – 3. sat
Napomena: Kreativnost i doživljaj dramskog svijeta te radnje koja se u njemu

dogaÿa primarni je cilj ovakvog oblika rada. Uþitelj može izgraÿivati plan tijekom
rada s uþenicima, a uþenici ostvaruju posebno, dramsko iskustvo. Svakako je
dobro za uþenike i iskustvo zajedniþkog, ravnopravnog dramskog rada s uþiteljem.
Uþitelj(ica) ne smije imati ulogu suca ili nametati svoju volju i ideje, nego može po
potrebi usmjeravati uþenike kako ne bi došlo do neželjenih situacija i
nekontroliranih reakcija uþenika.
integracijsko-terapijski
zadaci i ciljevi

Ostvarivanje dramskog teksta u susretu þitatelja i teksta.
Preoblikovanje uþenikova spontanog doživljaja u dramsko stvaralaštvo.
knjigom.
Osposobljavati uþenike za scensko percipiranje djela.
Razvijanje sposobnosti likovnog, glazbenog, scenskoga izražavanja i
izražavanja pokretom.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u drami.
Otkrivanje bitnih obilježja dramskog iskaza.
224
b) obrazovni zadaci
Drama. Igrokaz. Mjuzikl. Kazalište. Scena. Dijalog. Monolog. Lik.

Didaskalije.
c) odgojni zadaci

Ne mjeri se þovjek laktom nego umom.
Prijateljstvo ne trpi nikakve obmane i prekida se tamo gdje poþne laž.
(ruska)
Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota)
život þine plemenitijim.
Znatiželja, hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje.
KOPD UN-a þl. 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu
traženja, primanja i davanja obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo
usmeno, bilo pismom ili tiskom, umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova
odabira.
KOPD UN-a þl. 15. Djeca imaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog
okupljanja. Dužnost je djece igrati se – igrom stvaraju prijateljske odnose, igrom uþe o
životu, igrom stvaraju nove rijeþi, nove odnose, nove svjetove. Dužnost je djece igrati se
mira, ne rata.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Na prethodnom su satu uþenici dobili zadatke:
1. Odabrati koji üe lik biti i napraviti pismenu karakterizaciju (vanjski
izgled, tko je, kakav, kako se osjeüa, kakav je njegov odnos prema
drugima i odnos drugih likova prema njemu).
2. Odabrati novi lik koji bitno ne utjeþe na razvoj dogaÿaja kako bi
sudjelovali svi uþenici (ako se djetetu ne svidi nijedan lik, neka stvori
novi - svoj koji je dio situacije).
b) Proþitati još jednom dramski tekst iz þitanke i onda odluþiti tko želi biti koji lik.
Vjerojatno üe biti djece koja nisu izvršila zadatak iz a) motivacije ili ne žele
biti nijedan ponuÿeni lik. To su sramežljiva, inertna ili djeca koju je teže
animirati. Uloga je uþitelja da ih osvijesti kao sudionike þitavog nastavnog
225
procesa. Oni üe u poþetku biti GLEDATELJI jer bez gledatelja nema

kazališta, ali gledatelji sa zadatkom: gleda, doživljava i argumentirano
komentira s objašnjenjima. Takvi se uþenici ukljuþuju u procesnu dramu
naknadno kad osjete da u nekoj dramskoj situaciji ili suodnosu meÿu
likovima imaju što reüi, razjasniti, osvijestiti druge, istražiti dileme, doüi do
rezultata.
2. dublje poniranje u književni tekst/izražavanje vlastitog iskustva:

a) ýitanje teksta iz þitanke ili uradaka.
b) Odabir likova (iz igrokaza te dodavanje novih).
c) Igra (radnja se razvija improvizirajuüi, situacije se mijenjaju, likovi se
otvaraju, postavlja se odnos u kojemu govore o stvarnosti, dodiruju sve
teme i kroz lik govore o osjeüajima koje javno ne mogu izreüi kao uþenici).
Npr. Kralj: - Nareÿujem da sutra boja snijega bude plava!
Pastir Lakoper: - Odliþno, kralju moj, i meni se ideja sviÿa. Baš želim plavi
snijeg!
Sad se ukljuþuju ostali uþenici koji Lakopera smatraju ulizicom ili ga, pak,
razumiju jer znaju za njegovu ljubav prema kraljevni.
Likovi moraju argumentirati svoja stajališta.
Stvaramo suodnos protagonist – antagonist.
d) Razlike i suprotnosti u stajalištima riješene su razvojem dogaÿaja.
Ovaj sat možemo organizirati i kao procesnu dramu.
Na ovako zamišljenom satu uþenici ne igraju kazališnu predstavu, a nisu
ni publika. Oni su smješteni unutar kraljevstva kralja Blentoslava i mogu
mijenjati kraljevu naredbu, mudraþeva pitanja i sliþno.
Uþenici mogu mijenjati i dramsku situaciju i sukob.
Ne stvaraju predstavu koja üe se negdje prikazivati, neüe imati publiku, ali
istražuju i stvaraju prema osobnom i zajedniþkom doživljaju.
Njihov interes usmjeravamo prema rješavanju problema i rezultatima, a
ne prema pokazivanju onoga što su stvorili.
Rješavajuüi probleme zamišljenog kraljevstva kralja Blentoslava, uþenici
stvaraju dramsku napetost pokazujuüi zapravo u meÿuodnosu likova
svoje probleme.
To mogu biti dileme, ljubav, bliskost, nerazumijevanje u njihovom svijetu.
Sada, u dramskom svijetu, mogu postaviti odnos u kojemu govore o
stvarnosti, dodiruju zabranjene teme javno (u ulozi) osuÿujuüi neke
negativne (ili pozitivne) pojave u obitelji, razredu, na ulici.
Kako bi se izgradila zajedniþka priþa, nužno je uþeniþke ideje u nekoj
etapi povezati. Zato je osobito važno da na ovako zamišljenom
dramskom satu usmenog izražavanja i uþitelj bude u ulozi. Uþitelj tada
ima moguünost pokretati razvoj dramskog dogaÿanja iznutra i, ako je
potrebno, a þesto jest, preusmjeriti dijete doÿe li do neželjene i
nepredvidljive situacije.
Svakako je pozitivno i poželjno da uþitelj na ovakvom satu ima isti status
kao i uþenici, a ne da im bude nadreÿen. Uklopljen je u grupu i prepušta
uþenicima inicijativu i odgovornost, ali ima i minimalnu kontrolu nad
situacijom: uþitelj samo (ako je to potrebno) dodavanjem novih podataka
ili sugestija lagano skreüe radnju da ostali to ne primijete.
Kad se sat ovako koncipira, procesna se drama razvija u hodu, situacije
se þesto mijenjaju i radnja može krenuti u razliþitim smjerovima.
226
Napiši sastavak na temu Ja u ulozi … (navesti lik koji je uþenik bio na satu).
U sastavku napiši kako si se osjeüao, o þemu si razmišljao, jesi li se doista u
tom trenutku poistovjetio/poistovjetila s likom.
4. aktualizacija:
24. studenog - Dan hrvatskog glumišta
27. ožujka - Meÿunarodni dan kazališta
Jesi li nekad poželio biti netko drugi? Zašto? Vjeruješ li da glumci mogu to
postiüi mijenjajuüi uloge?
integracija
Usmeno i pismeno izražavanje. Pisanje upravnog govora. Pripovijedanje u prvom

licu.
korelacija
Likovna kultura: kostimografija, scenografija.

Glazbena kultura: mjuzikl.
Sat razrednika: razgovor o situaciji kad si netko drugi (gledanje tuÿim oþima).
zanimljivosti
Prvo natkriveno kazalište datira s poþetka 17. stoljeüa u Engleskoj, u vrijeme

engleskog pisca Williama Shakespearea kojeg i danas mnogi smatraju najveüim
dramatiþarom svih vremena. Na zgradi bi isticali zastavu u dane kojima se igraju
predstave.
Najotmjeniji bi gledatelji sjedili na pozornici, a narod bi stajao u dvorištu. Hvarsko
je kazalište meÿu prvima u Europi – 1612. sagraÿena je naša prva kazališna
zgrada u gradu Hvaru.
literatura:
Iva Gruiü: Prolaz u zamišljeni svijet, Golden marketing, Zagreb, 2002.
227
PRODAVAONICA NA
KRAJU GRADA
Nada Zidar-Bogadi
Napomena: Odluþite li se dramatizirati ovaj tekst, ne bi se trebalo strogo držati

sadržaja. Bolje je samo zadati situaciju u kojoj su kupac i prodavaþ u
prodavaonici s neobiþnim predmetima. Na taj su naþin djeca kreativnija i
improvizirajuüi govore ono što im je blisko, a ne rijeþi koje im ne moraju uvijek
biti bliske ili koje ne mogu uvijek proživjeti. Možete i eksperimentirati; jednoj
skupini dati originalan tekst, a drugoj improvizirani. Sami üete procijeniti u kojim
su situacijama djeca slobodnija.
zadaci i ciljevi

stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga
djela.
knjigom.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno (scensko) percipiranje djela.
Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u dramskom izrazu.
228
b) obrazovni zadaci
Igrokaz. Dijalog. Didaskalije. Humor. Karakterizacija likova.
c) odgojni zadaci

Sve se može kad se hoüe.
Smijeh je lijek.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Razgovor o odnosima kupac – prodavaþ. Kakve prodavaþe poznaješ?
Imaš li kakvo neugodno (ili lijepo) iskustvo pri nekoj kupovini? Jesi li
zahtjevan kupac? Imaju li prodavaþi strpljenja s tobom?
b) Ispriþaj smiješan dogaÿaj iz neke prodavaonice kojemu si nedavno bio
nazoþan/nazoþna. Što ga je uþinilo osobito smiješnim?
c) Odlaziš li u kazalište? Koja ti se djeþja predstava osobito svidjela? Kako
zovemo književni tekst namijenjen prikazivanju u kazalištu? Što dramski
tekst svakako mora sadržavati?

Razgovor o neobiþnoj prodavaonici i još neobiþnijem prodavaþu.
Što se sve prodaje u uobiþajenim prodavaonicama?
Što se ne može prodavati?
Zašto?
Kako to da se u našoj prodavaonici baš to prodaje?
Kakav je odnos kupca i prodavaþa?
Znate li što je kultura ophoÿenja?
Možemo li ovdje govoriti o lijepom ponašanju?
Je li to tzv. bonton?
Kome su upuüena objašnjenja, upute (didaskalije) u zagradama?
Kada su te upute neophodne? Zašto?
a) Budi prodavaþ i u obliku monologa razmišljaj o sebi i odnosu sa svojim
kupcima.
b) Improvizirajte dramski odnos lijeþnik– bolesnik u školskoj ambulanti tako
da izmislite neobiþne bolesti i lijekove.
c) Napiši razgovor sa svojim prodavaþem.
229
4. aktualizacija:
Pronaÿi sliþnosti i razlike izmeÿu suvremenih samoposluživanja i prodavaonice
s prodavaþem. Napiši razgovor izmeÿu samoposluživanja i prodavaonice na
kraju grada.
integracija
Prepriþavanje. Opisivanje. Upitne i uskliþne reþenice. Pisanje izravnog govora.
korelacija
Sat razredne zajednice: uljudno ponašanje.

Medijska kultura: posjet kazalištu, uprizorenje dramskog teksta.
Ova se nastavna jedinica može obraditi, kao i Plavi snijeg, koristeüi problemsko-
stvaralaþki metodiþki sustav i integracijsko-terapijski u kojima je ovaj dramski tekst
tek predložak i motivacija za ulazak uþenika u zamišljeni svijet i graÿenje novih
likova koji pomažu svojim idejama u rješavanju „problema" u prodavaonici na kraju
grada.
zanimljivosti
Dragstor (engleski drug-store) prodavaonica je koja ostaje otvorena i duže od

redovnog radnog vremena ostalih prodavaonica, a u njoj se prodaju novine,
þasopisi, piüe, cigarete, hrana, kozmetika.
Market (engleski) je samoposluga opskrbljena namirnicama, kuünim
potrepštinama i drugim predmetima. Ova je vrsta prodavaonica kod nas
najbrojnija.
Danas su prodavaonice u kojima vas poslužuje prodavaþ sve rjeÿe. Naþin
života suvremenoga þovjeka odredio je i tempo kupovanja, pa se u velikim
gradovima grade ogromni trgovaþki centri u kojima na jednom mjestu kupac
može kupiti gotovo sve.
Tako i kupac i prodavaþ postaju sredstvom u namicanju novca, otuÿeni u svojoj
ljudskoj ulozi – neposrednoj govornoj komunikaciji, prepoznavanju i uvažavaju.
230
DRAMSKI ODGOJ
scenska igra prema tekstovima iz þitanke
Napomena: Ovaj sat je primjenjiv u nastavi književnosti kao poveznica izmeÿu

tekstova J. Preverta Loš uþenik i Rijeþi Zlate Kolariü-Kišur, ali i kao moguüi
predložak za rad dramske skupine. Naþin scenskog promišljanja potaknut je
stihovima iz pjesama i zamišljen u obliku simbola za koje je važno da uþenicima
(mladim glumcima - izvoÿaþima) budu potpuno jasni kako bi ih mogli prenijeti i
gledateljima. Uþitelj(ica) - voditelj(ica) dramske skupine prvi je gledatelj i s toga
stajališta treba razmišljati i voditi uþenike u njihovu scenskom ostvaraju. Posebno
treba težiti prirodnosti, ali i estetici nastupa, koji üe biti posljedica potpune
suživljenosti izmeÿu poþetne ideje i uþeniþkog izražavanja. Ne treba posebno
isticati koliko je pritom važna uloga uþitelja - voditelja u radu. Ono što mu
olakšava zadatak jest širina scenskog prostora, razmišljanja i ogromne moguünosti
vlastitog kreiranja unutar predložene artikulacije ove scenske ideje. Važno je i da
ovaj sat slijedi nakon obrade navedenih naslova u þitanci. Ovu je vježbu
pripremila gospoda Ksenija Rožman, dramska pedagoginja u Centru mladih -
Ribnjak, Zagreb.

terapijsko-integracijski
zadaci i ciljevi

Osposobljavati uþenike za izvanliterarno, scensko percipiranje djela.
stvarnosti.
231

Razvijanje sposobnosti prepoznavanja predestetske stvarnosti.
Razvijanje sposobnosti likovnog, glazbenog, scenskoga izražavanja i
izražavanja pokretom.
Razvijanje sposobnosti lirskoga memoriranja.
pjesme.
Kompariranje dviju ili više govornih realizacija lirske pjesme.
b) obrazovni zadaci
Scenski prostor. Scenski lik. Scenski govor.
c) odgojni zadaci

ýovik je sve na svitu.
Kakav je gdo serca, kažu oþi.
Sve se može kad se hoüe.
Tvrda volja planine probija.
V zlu se ne ponizi, v dobru se ne zoholi.
Lako je postati uþen, ali je teško postati þovjek. (uzbeþka)
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Prisjetimo se stihova J. Preverta o lošem uþeniku koje smo veü promislili, ali
se danas zaustavljamo pred situacijom u kojoj se svi možemo naüi:
...on kaže ne svome profesoru

on ustaje
i pitan je
i svi problemi veü su postavljeni...
232
i ulomka iz romana Melite Rundek Psima ulaz zabranjen koji se u našoj

þitanci nalazi pod naslovom Lektira:
...nije on imao ništa protiv knjiga, iako, iskreno govoreüi, još ni jednu nije
proþitao od poþetka do kraja. To s þitanjem uvijek bi izgledalo ovako. Sjeo
bih þitati, a onda... a onda bih pomislio na dvorište i na prijatelje, i na
guštere, i na nogometnu utakmicu, i na tajno skrovište, i na pustolovine i...
naprosto nije mogao...
Koji je zajedniþki problem uþenika koje smo upoznali u ulomcima ovih
književnih tekstova? Pokušajmo to prikazati u dramskoj igri.
b) Prisjeti se nekog svog neuspjeha. Jesi li tada bio brz i odluþan da to
promijeniš u svoj uspjeh ili te taj neuspjeh obeshrabrio i poveo u drugi?
Napiši rijeþi koje zorno opisuju tvoje misli i osjeüaje u takvom trenutku.
(Uþenici pišu nizove rijeþi koje opisuju njihove osjeüaje u trenutku
neuspjeha, a potom ih, prema želji i glasno þitaju. Nastavnik ih zapisuje na
ploþu. Pretpostavljene su sljedeüe rijeþi i sintagme: strah me je, tužan sam,
nesiguran sam u sebe, znojim se, dolaze mi suze, hladno mi je i sl.)
Pokušajmo te osjeüaje predoþiti u dramskoj situaciji.
2. poniranje u književni tekst i izražavanje vlastitog iskustva:

Uþitelj odreÿuje jednog ÿaka (prema njegovoj želji) koji üe igrati LOšEG
UýENIKA te ga postavlja u središte polukruga koji þini pet uþenika koji
predstavljaju razliþita školska PITANJA. Za njih se mogu unaprijed pripremiti (u
suradnji s uþiteljem likovne kulture) „akademske kape" od crnog kartona (kao
što nose neki pravnici). Njihovi izrazi lica su ozbiljni i strogi. Potrebno je odrediti
i DVA PRIPOVJEDAýA. Oni stoje (ili sjede) sa strane, na rubu scenskog
prostora.
PRIPOVJEDAý 1:
On glavom kaže ne ali srcem
kaže da on kaže da onome
koga voli on kaže ne svome
profesoru on ustaje i pitan je
i svi problemi veü su postavljeni....
PITANJE 1 (sigurno, ozbiljno, strogo): Vrste rijeþi!
LOŠ UýENIK (zamuckuje na svako pitanje, vidljivo nije pripremljen): Vrste
rijeþi su glagoli, ime-ni -ce, prijedlogi, prilazni....
PITANJE 2: (kao i Pitanje 1): Opseg pravokutnika!
LOŠ UýENIK: O..pse..g pravokutnika....
PITANJE 3: Plemena Homerskog doba!
LOŠ UýENIK: Plemena... u ...Homerskom dobu su....
PITANJE 4: Životinjske i biljne vrste!
LOŠ UýENIK: Vrste su…
PITANJE 5: Zemljopisna širina!
LOŠ UýENIK: širina u zemljopisu je....
(Zvuk školskog zvona. LOŠ UýENIK izlazi iz polukruga pokunjeno,
žalosno. Odlazi u unaprijed pripremljenu skupinu svojih prijatelja (to mogu
biti svi ostali uþenici ili þlanovi dramske skupine ili nekolicina njih.
233
Oni su postavljeni uz polukrug PITANJA i doþekuju LOŠEG UýENIKA

podsmjehujuüi se, ruganjem, šuteüi, nezainteresirano. Ovdje treba dobiti
uþeniþke ideje, iz njihova iskustva. Na zvuk zvona polukrug PITANJA se
zamrznuo, postanu nepokretni, a pokrene se skupina UýENIKA koji doþekuju
LOŠEG UýENIKA negativnim naþinom, odbijanjem. Njihova dobacivanja se
ponavljaju i sve su agresivnija. LOŠ UýENIK stoji meÿu njima i oþima traži
pomoü i izlaz. U trenutku kulminacije njihova „izrugivanja" ponovo se þuje zvuk
ZVONA. Tada se svi zamrznu. Progovara DRUGI PRIPOVJEDAý.
PRIPOVJEDAý 2 (govori stihove pjesme Rijeþi):
Postoje rijeþi
nježne, tople, blage,
koje nas usreüuju
smiruju
i u tuzi tješe.
Postoje rijeþi
duhovite, vedre,
lepršave, lake, od
kojih se ljudi
razblaže i smiješe.
No ima rijeþi
teških, tvrdih
kao kamen.
Kad one padnu,
nanesu bol
i ostave na srcu
ožiljak i znamen.
(Iz zamrznute slike UýENIKA izlazi jedan PRIJATELJ. On u ruci nosi nekoliko
bilježnica, knjiga i povede LOŠEG UýENIKA do unaprijed pripremljenih
stolaca, sjedne kraj njega te zajedno s njim, listajuüi bilježnice i knjige, najprije
glasno, a potom sve tiše, uþi vrste rijeþi, životinjske i biljne vrste, opseg
pravokutnika, zemljopisnu širinu, grþka plemena... Sve je vidljivija promjena na
LOŠEM UýENIKU. Ponovo se þuje ZVUK ŠKOLSKOG ZVONA. On ustaje
sretan, siguran u sebe odlazi u POLUKRUG PITANJA. Hvata ih za ruke i
lagano povede u igru. Na ovom je mjestu moguüa suradnja s uþiteljem
glazbene kulture koji može odabrati glazbu i neku igru uz nju. Naime, ideja da
UýENIK izgovara odgovore uz melodiju vesele glazbe u pozadini donosi
potpunu promjenu atmosfere, uþenje i odgovaranje na pitanja pretvara u
zadovoljstvo i igru. Unutar KRUGA PITANJA þuje se u zajedniþkoj igri i veselju:
PITANJE 1: Vrste rijeþi!
UýENIK: Promjenjive vrste rijeþi su: imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice i
brojevi. Nepromjenjive vrste rijeþi su: prilozi, prijedlozi, uzvici, veznici i
þestice.
PITANJE 2: Opseg pravokutnika!
UýENIK: Opseg pravokutnika je 2a + 2b.
234
PITANJE 3: Plemena Homerskog doba!

UýENIK: Dorani, Jonjani, Ahejci, Eolci, Epirci.
PITANJE 4: Životinjske i biljne vrste!
UýENIK: Skupina životinja i biljaka koje se mogu meÿusobno
razmnožavati i davati plodno potomstvo.
PITANJE 5: Zemljopisna širina!
UýENIK: Kutna udaljenost neke toþke od ekvatora prema sjeveru ili
jugu.
Glazba je najprije tiha, a onda se stapa s djeþjim smijehom i veseljem. Igri se
pridružuju i PRIPOVJEDAýI.
Opiši jednu situaciju ili dogaÿaj kada je netko tebi pomogao lijepom rijeþju ili si
ti pomogao nekome.
4. aktualizacija:
Ova dramska igra korisna je za postizanje iskrenijeg odnosa prema
problemima pojedinaca u razrednom odjelu kao i za osvješüivanje pogrešnog
odnosa prema onima koji su manje uspješni i kojima je potrebna pomoü u radu.
integracija
Govorenje poezije. Usmeno izražavanje. Pismeno izražavanje. Scensko

izražavanje.
korelacija
Sat razredne zajednice. Svi predmeti. Medijska kultura.
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
235
OTKRIûE I RAZVOJ FILMA

Napomena: U ovoj nastavnoj jedinici, kao i svim iduüim vezanima za filmsku
kulturu, držali smo se rijeþi prof. dr. Težaka:
U nastavnim programima povijest filma nalazi se na razliþitim mjestima: od
ništavnoga, nultoga preko usputnoga do temeljnoga, koji izlaganjem razvoja filma
uþenika uvodi u filmsku kulturu dajuüi mu osnovna znanja o biti filma, o filmskim
vrstama i filmskom izrazu. Meÿutim, za takav filmsko-povijesni sustav film bi
morao imati status samostalnog predmeta u redovitoj satnici ili bar u teþajnoj
nastavi s popriliþnim brojem nastavnih sati, posebice u izbornoj nastavi i filmskim
družinama. (Težak, Stjepko: Metodika nastave filma, str. 378)
U þitanci smo, ponudili osnovne pojmove vezane uza sve nastavne jedinice ne
inzistirajuüi na usko povijesnim þinjenicama. Na sliþan smo naþin postupili s
definicijama s podruþja filmske kulture. Ovdje, u priruþniku, namjerice smo
proširili sadržaje vodeüi raþuna o razliþitim razinama na kojima se može ponuditi
znanje o filmu (informativno, za izbornu nastavu i za filmske družine). Imali smo
na umu sadržaje koji nude videokasete školskog videoprograma, te smo ih
(svugdje) slijedili i donekle proširili.
METODIýKI SUSTAV
a) eksplikativno-izlagaþki
zadaci i ciljevi
Razvijanje umnih i imaginacijskih sposobnosti, usporeÿivanja i logiþkog

zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti kritiþkog promatranja, objašnjenja i
obrazloženja. Bolje razumijevanje sadržaja filma na temelju boljeg poznavanja
teorije i povijesti filma. Razlikovanje zbilje od mašte, transformacija realnog u
fiktivno. Razvijanje senzibilnosti za pravilan pristup, prihvaüanje i razumijevanje
djela starije produkcije.
b) obrazovni zadaci
Usvajanje znanja o nastanku filma i poþecima filmske umjetnosti. Stjecanje

spoznaja o pojmu film. Povijest pokretnih slika, od prastarih igara sjenom do
suvremenih kinodvorana i naprava za snimanje i gledanje filmova.
Upoznavanje povijesti filma i kinematografije.
236
c) odgojni zadaci
Poticanje volje da se uþi o filmu, stjeþe filmska kultura i cijeni civilizacijska

baština. Poticanje volje za stvaralaþkom inicijativom u oblasti audiovizualnih
medija. Ono što vodi i vuþe svijet naprijed nisu lokomotive veü ideje. (V.
Hugo)
KOPD UN-a þl. 17.
Države ugovornice priznaju važnost uloge koju imaju sredstva javnog priopüavanja i
osigurat üe djetetu pristup obavijestima materijalima iz raznih nacionalnih i
meÿunarodnih izvora, pogotovo onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne,
üudoredne dobrobiti djeteta, kao i tjelesnog i duševnog zdravlja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Sigurno si bezbroj puta þuo/þula izraze pukao mi je film, biti u svom
filmu, vratiti film natrag, neüeš gledati taj film, sve se odvijalo
filmskom brzinom. Protumaþi kakvo znaþenje imaju i što znaþe ti izrazi.
b) Fotografije i crteži u þitanci mogu biti poticaj za razgovor o filmskim
napravama koje su uþenicima poznate ili o kamerama i fotoaparatima
koje uþenici imaju u svome domu.
c) Razgovor o neobiþnim predmetima koje su vidjeli pri posjetu Povijesnom
muzeju (kako su izgledali neki kuüanski aparati ili preteþe današnjih
fotoaparata, kamera, radioprijamnika i sliþno).
2.a) didaktiþka artikulacija u užem smislu:

Uþenici slijede izlaganje uþitelja o otkriüu i razvoju filma prateüi ilustracije u
þitanci. O svakoj napravi u povijesti filma može se više saznati u navedenoj
literaturi, a spomenute su naprave prikazane i na kaseti o otkriüu i razvoju
filma..
Pretpovijest filma obuhvaüa sve one vizionarske i praktiþne pokušaje,
izume, ideje, eksperimente i otkriüa koja su prethodila nastanku i pojavi
filma. Spomenut üemo tek neke:
a) Drevna ljudska fasciniranost igrom pokretnih slika svjetla i sjene na
zidovima peüina poznata je još iz najstarijih vremena. O tome svjedoþe i
likovna djela najstarijih civilizacija. Veü je rimski pjesnik Lukrecije Kar
opisao pojavu zatvorenoga užarenoga kruga (kad se iz daljine gleda da
netko vrti buktinju u mraku, neüe vidjeti kako se užarena toþka kreüe u
krugu, nego üe vidjeti zatvoreni užareni krug).
b) Camera obscura (mraþna komora ili iznutra crno obojena kutija koja na
jednoj strani ima otvor, a nasuprot otvoru mutno staklo na kojem nastaje
obrnuta i vjerna slika predmeta ispred otvora). Takve je pokuse prvi
izvodio Leonardo da Vinci (1452.-1519.).
c) Engleski fiziþar, matematiþar i astronom Isaac Newton istraživao je i
objašnjavao optiþke pojave. Dokazao je da je mrežnica našeg oka troma
i da zato sliku predmeta zadržava djeliü sekunde duže nego što je
predmet izložen pogledu.
237
d) Laterna magica - þarobna svjetiljka, kutija u þijoj se unutrašnjosti kao

izvor svjetlosti nalazila svijeüa ili svjetiljka koja je, zahvaljujuüi putujuüim
zabavljaþima, osvojila Europu u 18. stoljeüu. Svojevrsna je prethodnica
današnje kamere i projektora.
e) Otkriüe prve statiþne fotografije u povijesti. Snimio ju je francuski
izumitelj Joseph Nicephore Niepce 1824. godine. Smatra se izumiteljem
fotografije, pa prema tome – posredno - i pionirom filma.
f) Filmsku vrpcu u današnjem obliku (perforiranu po rubovima zbog
preciznog kretanja kroz napravu za snimanje) izumio je Thomas Alva
Edison. (Zanimljivo: Amerikanac J. W. Hyatt 1870. godine izumio je
celuloid, transparentnu podlogu na filmskoj vrpci, kao zamjenu za skupu
slonovu kost od koje su pravljene kugle za bilijar). Filmska vrpca može biti
razliþite širine, uobiþajene su one od 8, 16, 35 i 70 mm.
Povijest filma obuhvaüa þetiri razdoblja:
prvo: od 1832. (utemeljenje fotografije) do 1895. godine
drugo: od 1895. do 1908. godine (nijemi film, tzv. putujuüa
kinokazališta)
treüe: od 1908. do 1927. godine (nijemi film)
þetvrto: od 1927. do danas (zvuþni film) Razdoblja su obilježena
važnim izumima i dogaÿajima. Veliki interes pobudio je izum kinetoskopa
zvanog još i kino za jednog þovjeka. Aparat je bio namijenjen pojedinaþnoj
upotrebi, aktivirao se ubacivanjem novþiüa i za uzvrat nudio kratkotrajnu
predstavu od dvadesetak sekundi. Izumili su ga W. K. L. Dickson i T. A. Edison
(1888.) Razdoblje od njegova izuma do 1895. zovemo dobom kinetoskopa.
Napomena: Uþitelj üe procijeniti koje üe þinjenice smatrati važnijima, iskustvo iz
nastave pokazuje da su uþenici skloniji pamüenju þudnih izuma negoli godina i
povijesnih þinjenica vezanih za kronološki slijed. Stoga, predlažemo da þetiri
razdoblja u povijesti filma uþenici usvoje na razini prepoznavanja po filmskim
izumima.
Slijedio je izum cinematographa (kinematografa), aparata koji je udruživao
svojstva kamere i projektora te omoguüavao snimanje, razvijanje i projekciju
filma. Izmislili su ga 1895. braüa Louis [Luj] i August [Ogist] Lumière [Limier].
Prva kinopredstava ili prva javna projekcija nekog filma u povijesti
kinematografije održana je 28. prosinca 1895. godine u prostorijama
pariškog Grand Cafea (u to vrijeme još nisu postojale kinodvorane). Braüa
Lumière prikazala su prvi film Izlazak radnika iz tvornice i još nekoliko vrlo
kratkih filmova koji su zapravo predstavljali stvarne prizore iz života, dakle bili
su dokumentarnog karaktera. Jedini prikazani film koji je nastao prema
novinskom stripu i razlikovao se od ostalih bio je Poliveni poljevaþ. On se
smatra zametkom buduüeg igranog filma. Razdoblje nijemog filma, koje još
zovemo djetinjstvom filma i vremenom utemeljenja kinematografije, traje do
1927. godine kada je snimljen prvi zvuþni film (Pjevaþ jazza). Tada je
zapoþelo razdoblje zvuþnog filma koje traje do danas.
Zvuþni se filmovi, ipak, nisu mogli odmah masovno proizvoditi. Do toga je došlo
tek nakon 1930. godine pa neki teoretiþari upravo tu godinu uzimaju kao
poþetak zvuþnog filma. Nedugo nakon toga dogaÿaja, javlja se i prvi film u boji
- 1935.
238
2.b) uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza:

Ovu nastavnu jedinicu možemo obraditi kao vijest, a sadržaji koje üemo
oblikovati vijestima, ovaj put odnosit üe se na razvoj i otkriüe filma. Zato je
potrebno odgledati kasetu Otkriüe i razvoj filma. Ukoliko ste pojam vijesti veü
obradili, tada podatke koje uþenici trebaju usvojiti o osnovnim odrednicama
otkriüa i razvoja filma, treba predstaviti prema pitanjima koja odreÿuju vijest:
tko, što, gdje, kada, kako, zašto!
Ponuÿena pitanja uþenicima üemo podastrijeti na ploþi (ili grafoprozirnicom) i
ponuditi im da na njih odgovore tako što üe odgovore koje veü znaju (ili misle
da znaju) pisati tiskanim slovima (ili na papir jedne boje), a odgovore koje
mogu pronaüi u þitanci, neka pišu pisanim slovima (ili na papir druge boje). To
üe biti dobra prigoda da se uþenici uvjere u svoje pasivno (ne)znanje i aktivni
naþin stjecanja znanja.
Film je fotografski (slikovni) i fonografski

Znaš li što je film? (zvukovni) zapis izvanjskoga svijeta na
filmskoj vrpci.
Ima li on svoj roÿendan?

28. prosinca 1895.
Kada se film rodio/pojavio?
Gdje se to dogodilo? U Parizu. U Velikoj kavani (Grand Cafeu).
Filmski oþevi braüa Louis i Auguste

Što se tada dogodilo? Lumière [Luj i Ogist Limier] prvi put su
javno prikazivali neki film u povijesti.
Bilo ih je više. Prvi je bio Izlazak

Koji je to film bio?
radnika iz tvornice.
Zašto se film nije rodio u

Tada još nije bilo kinodvorana.
kinu nego u kavani?
Vrlo kratki, crno-bijeli i nijemi. Prikazivali su
Kakvi su bili prvi
stvarne prizore iz života koje je snimio Louis
filmovi?
Lumière.
S oduševljenjem jer je prvi put mogla vidjeti

pokretne slike. I sa strahom. Bojali su se da
Kako je reagirala
üe ih pogaziti jureüi vlak iz filma Dolazak
publika?
vlaka u stanicu pa su pobjegli ili se
posakrivali ispod sjedala.
239
- izum tamne komore (camere obscure) -

laterna magica (vidi gore) - thaumatrop,
phenacistiscop, zootrop, optiþki teatar…
Dicksonov i Edisonov izum kinetoskopa,
Koji su izumi prethodili aparata zvanog kino za jednu osobu, odeon
pojavi filma i omoguüili za novþiü, pojedincu namijenjeno - pri
ga? þemu bi svaki gledatelj ubacivši novþiü i
okrenuvši ruþicu aparata, mogao kroz mali
prozorþiü gledati igru pokretnih slika u trajanju
jedne ili dviju minuta - izum kinematografa
(kamere-projektora) braüe Lumière
Kada je film
progovorio (dobio
Zvuk je dobio 1927., a boju 1935. godine.
zvuk) i obojio se (dobio
boju)?
3 izražavanje i stvaranje:
Opiši najzanimljiviju napravu koju si vidio/vidjela u þitanci ili na filmu: njen izgled i
njene moguünosti!
4. aktualizacija:
a) U mnogim novinama i þasopisima redovito se objavljuju prilozi o filmu.
Prikupi nekoliko takvih dodataka i izdvoji najzanimljivije podatke o
novostima u svijetu filma. Neka se te novosti odnose na razvitak filmske
tehnike (maske, posebni efekti, tehnike snimanja, DVD…)
b) Nastavni listiü može biti i provjera i aktualizacija!
integracija
Pripovijedanje. Oblikovanje pismenih odgovora prema podacima iz filma ili þitanke.
korelacija
Povijest. Tehniþka kultura.
zanimljivosti
Prvu fotografiju snimio je Francuz Joseph Nicephore Niepce 1826. godine.

Ona üe biti pohranjena u hermetiþki zatvorenu kutiju kako bi ostala saþuvana za
buduüe generacije. Znanstvenici su utvrdili da je nastala nizom malih kapi
bitumena na ploþi, a ne jednim neprekidnim slojem kako se mislilo. Usprkos želji,
znanstvenici taj pokus nisu uspjeli ponoviti.
literatura:
Težak, Stjepko: Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (str.
377.-378.)
240
Otkriüe i razvoj filma
(nastavni listiü)
1. Napiši tražene podatke o prvoj filmskoj projekciji:
a) nadnevak i godina: _____________________________________________
b) grad i država:_________________________________________________
c) prvi prikazani film_______________________________________________
d) autori i prikazivaþi filma:__________________________________________
2. Pokaži kakav si matematiþar i izraþunaj koliko je godina proteklo od prve
filmske projekcije do danas! _________________________________________
3. Pored navedenih godine napiši dogaÿaj iz povijesti filma:
zvuþni film, film u boji, otkriüe fotografije, otkriüe kinematografa.
1826.
1895.
1927.
1935.
4. Rijeþi film u reþenicama koje slijede pridruži odgovarajuüe znaþenje!
pojedino djelo/filmska umjetnost/celuloidna vrpca
Obožavam film.________________________________________________
Pogledaj, u ruci mi je pokidani film._________________________________
Veþeras üu u kinu gledati igrani film.________________________________

241
MEDIJI – PRIJENOSNICI
PORUKA
Napomena: Ne treba spominjati da su djeca i ove dobi duboko obilježena svijetom
i porukama masovnih medija, posebice televizije, a sve više i interneta. Upravo
zato smatramo da nije potrebno naglašavati što mediji znaþe današnjem svijetu,
nego je nužno upozoravati uþenike na kritiþki odnos prema medijima. Naime, veü
sam utjecaj reklama može biti poguban (stvaranje lažne slike svijeta, konzumizam,
potrošaþki mentalitet), a o filmovima i serijama koji nude drugaþije duhovne
vrednote, koji ni sadržajem ni vremenom emitiranja ne odgovaraju djeci da i ne
govorimo. No, to ne znaþi da masovni mediji nemaju ništa dobroga. Naprotiv,
upravo masovni mediji mogu uþenicima uþiniti dostupnim velike emisije,
neizvedive kemijske pokuse, kazališne predstave, susrete s piscima i štošta drugo.
Cilj nam je ovom nastavnom jedinicom djelovati na uþenike da postanu izbirljivi i
svjesni potrošaþi „medijskoga kolaþa". Ukoliko želite snažnije motivirati uþenike
za rad na ovakav naþin, tada im zadatke iz Izražavanja i stvaranja zadajte tjedan
ili dva unaprijed tako da možete sat organizirati s njihovim prosudbama i
zakljuþcima. Iskustvo je pokazalo da rado sudjeluju u ovakvim „istraživaþkim
projektima", ukljuþe se i roditelji skupa s njima. Postigne li se takva suradnja,
razrednici üe dobiti pouzdan materijal za razgovore na satu razredne zajednice, a
možda i za roditeljski sastanak.
Ponudili smo i Morseovu abecedu koja, u pravilu, oduševljava djeþake i rado
kuckaju olovkom po stolu.
METODIýKI SUSTAV _________________

korelacijsko– integracijski
zadaci i ciljevi

stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja svih
vrsta medija.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za poruke masovnih
medija.
242
Buÿenje interesa za nove teme i forme masovnih medija.

Buÿenje interesa za samostalno prosuÿivanje poruka masovnih medija.
Osposobljavati uþenike za samostalno služenje medijima.
Razvijati svijest o opasnosti prekomjernog utjecaja masovnih medija, kako
na pojedinca, tako i na društvo.
Razvijanje analitiþko-istraživaþkih sposobnosti.
Kompariranje dvaju ili više sliþnih sadržaja u razliþitim medijima.
Proširivanje rjeþnika.
b) obrazovni zadaci
Medij. Masovni mediji. Tisak. Elektroniþki mediji. Obavijest ili

informacija. Sporazumijevanje ili komunikacija.
c) odgojni zadaci

zajednicama koje najlakše upoznajemo upravo posredstvom medija.
Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa.
Osvješüivanje uloge medija u životu obitelji i svakoga þovjeka, posebice
svakoga djeteta.
Stjecanje spoznaja o razliþitim vidovima djelovanja medija.
Stjecanje znanja o odgovornosti medija za društvenu zajednicu (opüinu,
županiju, državu).
KOPD UN-a þl. 12.
KOPD UN-a þl. 13.
1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu traženja, primanja i
davanja obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom
ili tiskom, umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira. (alineja 2. - Ovo se
pravo u provedbi može podvrüi odreÿenim ograniþenjima, ali samo onima koje propisuje
zakon i koja su nužna:
a) radi zaštite prava i ugleda drugih
b) radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, javnog zdravlja ili üudoreÿa.)
Možemo, s punim pravom, reüi da metodika nastave materinskoga jezika poþiva na
þlanku 12. i þlanku 13., štoviše, nastava materinjskoga jezika i književnosti ponajveüma
nastoji oblikovati osobu koja üe promišljati svijet i zbilju oko sebe, odgovorno se odnositi
prema
243
njoj i prema rijeþi kojom je iskazuje i oblikuje. Osobit oslonac u ovim þlancima ima
podruþje medijske kulture.
Ispeci pa reci.
Jezik posijeþe gore od maþa.
KOPD UN-a þl. 17.
meÿunarodnih izvora,
pogotovo onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne, üudoredne dobrobiti djeteta,
kao i tjelesnog i duševnog zdravlja. Radi toga države ugovornice üe:
a) poticati sredstva javnog priopüavanja na širenje obavijesti i materijala od socijalnog
i kulturnog znaþenja za dijete u skladu s duhom þlanka 29.
b) poticati meÿunarodnu suradnju u stvaranju, razmjeni i širenju takvih obavijesti i
materijala iz raznovrsnih kulturnih, nacionalnih i meÿunarodnih izvora
c) poticati proizvodnju i širenje knjiga za djecu
d) poticati sredstva javnog priopüavanja na obraüanje posebne pozornosti
jeziþnim potrebama djeteta koje pripada manjinskoj zajednici ili je domorodaþkoga
podrijetla
e) poticati razvoj prikladnih naputaka radi zaštite djeteta od obavijesti i materijala
škodljivih za njegovu dobrobit, uzimajuüi u obzir odredbe þlanka 13. i 19.
Ovaj þlanak osobito je važan pri uþenju i stjecanju znanja o medijskoj kulturi, osobito
toþke d i e. Djecu – uþenike treba poticati na stvaranje i izražavanje na zaviþajnom
govoru, na jeziku svoga kraja, baš kao što ih treba sustavno uþiti književnojeziþnom
standardu. Osobito je važno zaštiti djecu od agresivnosti promidžbe potrošaþkoga
svjetonazora, poglavito onoga koji ne uvažava ekološke þimbenike i okvire te onoga þiji
su sadržaji na granici rasizma, seksizma, dobrog ukusa i sl. Pri takvom radu s
uþenicima, imat üe se na umu njihove razvojno-psihološke odrednice.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Objasni pojam medijska zvijezda? Navedi današnje medijske zvijezde!
(usmjerenim razgovorom dovesti do dvojbenosti pojma medijske
zvijezde tako da uþitelj(ica) spomene koju medijsku zvijezdu svoje
mladosti, uþenicima üe vjerojatno biti nepoznata. Kako se stvaraju
medijske zvijezde? Kako to da se danas preko noüi može postati
popularan? (Masovni mediji imaju puno primatelja poruke i puno naþina
da jednu te istu poruku oblikuju.)
b) Danas üemo govoriti o slanju i primanju poruka. Pažljivo promotrite
koliko je pošiljatelja poruka na svakom kvadratu. Je li isti broj primatelja?
(Nije jer ne znamo tko sve sluša nastavu u spilji, tko sve þita dimne
signale, tko sve prima SOS poruku.)
c) Kako danas najbrže možemo saznati što se ovoga trenutka zbiva na
suprotnom kraju naše domovine? (internet, televizija, radio, telefon,
mobitel)
2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza:

Uþenici petoga razreda znadu nešto o prapovijesti i prvim velikim civilizacijama
te o povijesti staroga svijeta. Možemo zapoþeti razgovor
244
(ne)vezan uz ilustraciju: zašto je bilo važno slati i primati poruke; o þemu su

mogle govoriti poruke u starih naroda; jesu li poruke važnije u ratu ili miru;
kako su poruke slali stari narodi – stari Egipüani, Rimljani, Grci; što znate o
maratonu (što danas znaþi taj pojam i kako je dobio to ime)?
Ovdje je važno uspostaviti odnos: pošiljatelj poruke – sredstvo – primatelj
poruke.
Mini strip o dvojici Indijanaca Indijancima uþenicima üe zorno pokazati kako
može doüi do iskrivljenja poruke, a znakovi poštanske trube na poštarevoj torbi
ili prometni znak za blizinu telefonske govornice pokazat üe nam da postoje
i drukþiji prijenosnici poruka.
Sinteza: Koji naþini prenošenja poruka u bližoj i davnoj prošlosti nisu
prikazani? (Doziv s brda na brdo, mornarski þvorovi, izviÿaþki znakovi, tam-
-tam bubnjevi, lovaþki rog, crkvena zvona, golubi listonoše, glasnici na
konjima, radio, novine, televizija, raþunalne mreže.)
Aktualizacija: Da bi uþenicima bilo posve jasno, važno je naglasiti ulogu
pravilnoga/odgovarajuüega þitanja poruke i tako ih usmjeravati kritiþkom
odnosu prema sredstvima masovnog priopüavanja. To je najlakše na primjeru
reklama gdje se uz promidžbeni proizvod nude i slike uspješne i sretne
obitelji, hrabrih mladiüa i lijepih djevojaka (a reklamiraju se automobili koji
zagaÿuju zrak svim obiteljima, reklamiraju se proizvodi koji debljaju ili
proizvodi koji štetno djeluju na zdravlje, primjerice pivo – alkoholno piüe).
a) Uzmite prošlotjedni raspored programa radija i televizije i pažljivo ga
pregledajte. Zaokružite sve emisije koje ste gledali (slušali) i „zbrojite
vrijeme" koje ste proveli pred ekranom ili pored radioprijamnika.
Izraþunajte koliko ste vremena utrošili i jeste li toliko znanja (radosti,
veselja) dobili.
b) Skupinama uþenika treba dati da vode medijski dnevnik, tj. da bilježe
- prema RTV programu iduüega tjedna - što üe sve gledati i neka daju
argumentirane ocjene gledanoga. (Ovo üe uþitelju pokazati priliþno toþnu
sliku stanja u odjelu s obzirom na provoÿenje slobodnoga vremena,
interese uþenika, spoznaje i odgojne vrednote koje usvajaju gledanim
emisijama. Uþenike treba upozoriti da gledaju samo ono što im roditelji
dopuštaju gledati i da se ne smiju „pozivati na uþiteljevu zapovijed" o
gledanju onog što inaþe ne gledaju. (Vidi anketni listiü. Vrlo
jednostavnom raþunicom iz njih üete saznati koliko djeca doista provode
vremena s medijima, do koliko sati ostaju budna, koje emisije gledaju,
kakve im ocjene daju i tako dalje. Pametno je toga tjedna kupiti razliþite
novine kako biste u njima našli dvije vrste pristupa istome televizijskom
programu.)
c) Skupinama uþenika dati da prate kako þetiri vrste medija (internet,
televizija, radio, tisak) prate i prikazuju isti dogaÿaj (npr. vremenska
prognoza, prva vijest u dnevniku ili na naslovnoj stranici) i razgovarati o
tome ili oni mogu podnijeti kratki izvještaj.
4. aktualizacija:
Usmjereni razgovor o našem poznavanju medija (ne samo suvremenih nego i
drugih, primjerice sporazumijevanje gluhonijemih, razumijevanje gesta i
245
pokreta). Ovdje je uputno s uþenicima razgovarati o zadnjem kvadratu

ilustracije, tj. o mladiüu koji u svoj upit nije unio rijeþi molbe niti izgovara
cjelovitu reþenicu (Možete li mi, molim vas, ponoviti broj da ga zapišem.).
Potrebno je osvijestiti uþenicima spoznaju da je svaki þovjek, na neki naþin,
medij jer svojim odijevanjem (urednim/neurednim), svojim ponašanjem prema
svijetu oko sebe (pažljivim/nepažljivim, sebiþnim/nesebiþnim) te svojim
govorom i izražavanjem (odmjerenim/neodmjerenim, biranim rijeþima/govorom
ulice) prenosi drugima poruku o sebi. Drugi ga zbog svega toga rado ili nerado
prihvaüaju. 8. rujna - Svjetski dan borbe protiv nepismenosti 10. rujna - Svjetski
poštanski dan
23. rujna - Meÿunarodni dan kulturne baštine, Dan europske baštine
3. listopada - Meÿunarodni dan mira, Meÿunarodni dan djeteta/Djeþji dan
24. listopada - Dan Ujedinjenih naroda
10. prosinca - Dan prava þovjeka
11. prosinca - Dan UNICEF-a
24. sijeþnja - Sv. Franjo Saleški – zaštitnik novinara, novina kao medija
15. ožujka - Meÿunarodni dan prava potrošaþa
21. ožujka - Dan borbe protiv rasne diskriminacije
21 .svibnja - Svjetski dan kulturnoga razvoja
integracija
Pravopis. Pravogovor. Vokativ u obraüanju. Upotreba zamjenica… Cjelokupno

slovniþko gradivo petoga razreda može se oprimjeriti u ovakvom tipu sata, sadržaj
üe ovisiti o uþiteljevoj procjeni.
korelacija
Ilustracija je svojevrstan povijesni presjek kroz „povijest" medija. Pogodna je i za

korelaciju sa zemljopisom (narodi i podruþja). Ovisno o sadržaju koji üemo
spomenuti govoreüi o elektroniþkim medijima, korelacija je moguüa sa skoro
svakim podruþjem svakoga predmeta.
zanimljivosti
Lascaux [Lask'o] spilju u južnoj Francuskoj nazivaju Sikstinskom kapelom

prethistorijskog doba zbog bogatstva i ljepote zidnih slika iz paleolita. Slike
uglavnom prikazuju životinje.
Altamira je spilja u Španjolskoj s likovima životinja iz razdoblja pleistocena.
Samuel Finley Morse (1791 .-1872.) ameriþki fiziþar i slikar, izumitelj telegrafa
i tzv. Morseove abecede – sustava kratkih i dugih signala koja zamjenjuju slova
u telegrafiji, a prikazuju se toþkama i crticama.
SOS [es o es] je akronim od engleskog save ours souls što u prijevodu znaþi:
spasite naše duše. To je meÿunarodnom konvencijom (1906.) ugovoreni poziv
246
za znak u pomoü; upuüuju ga Morseovom abecedom na odreÿenoj dužini vala,

brodovi i avioni kad se naÿu u opasnosti.
Alexsander Graham Bell (1847.-1922.), ameriþki fiziþar škotskoga podrijetla, bio
je istraživaþ mehanike govora i izumitelj je telefona. Donosimo uþenicima
zanimljivu abecedu. Ona se može iskoristiti u onim situacijama kad uþitelj(ica)
treba posvetiti više vremena uþenicima s poteškoüama (primjerice pri
usustavljivanju ili provjeravanju znanja ili pri objašnjavanju nekih zahtjevnijih
pojmova). Tada se stavi grafoprozirnica s abecedom ili se podijeli ista preslika i
dade se da se svaki drugi par (u klupi) sporazumijeva jednom od abeceda
(Morseovu mogu pisati toþkama i crticama, ne kuckati). Da bi se izbjeglo
komešanje, mogu susjedni parovi (u susjednim klupama) dati zadatak (npr. prvi iz
susjedne klupe daje zadatak da se prenese poruka: Moramo biti tihi, uþiteljica
pomaže Marku! Sad on, skupa s drugim iz iste klupe, nadgleda prenose li njihovi
susjedi u klupama pravilno poruku: što radi prvi i kako je drugi þita). Inaþe, ova je
igra korisna i zanimljiva na satu razredne zajednice: zadatak je da jednom od
abeceda prenesu poruku o raspoloženju u svome odjelu. U želji da neobiþnom
abecedom kažu što više ili što manje, spontano navode sadržaje razmišljajuüi
samo jesu li dugi ili kratki, a zapravo daju svoje necenzurirano mišljenje i doživljaj
vlastitoga odjela.
Morseova abeceda
a•_ k _•_ u ••_ 1•____

b _ ••• l •_•• v•••_ 2 •• _ _ _
c_•_• m__ w•__ 3 ••• _ _
d _•• n _• x_••_ 4 •••• _
e• o___ y _ •_ _ 5 •••••
f ••_• p •_ _• z__•• 6 _ ••••
g _ _• q _ _•_ poþetak _•_•_ 7 _ _ •••
h •••• r•_• svršetak •_•_• 8 _ _ _ ••
i •• s••• 9____•
j •_ _ _ t_ 0_____
247
anketni listiü
1. Svoje slobodno vrijeme tijekom radnog dana rasporedio/rasporedila sam
ovako:
a) više od dva sata dnevno__________________________________________
b) barem sat dnevno ______________________________________________
c) barem pola sata dnevno__________________________________________
d) manje od pola sata dnevno _______________________________________
2. Subotom i nedjeljom vrijeme provodim ovako (navedi trajanje: sati,
minute):
a) duže spavanje_________________________________________
b) uþenje ________________________________________________
c) tjelesna aktivnost _______________________________________
d) obiteljski razgovori ______________________________________
e) druženje s prijateljima _____________________________________
f) gledanje televizije/videa___________________________(navedi što gledaš)
g) pred raþunalom___________________________________ _ (navedi što radiš)
h) þitanje___________________________________________ (navedi što þitaš)
i) nešto drugo ____________________________________________(navedi što)
3. Od ovih naþina provoÿenja slobodnog vremena uz medije ili s njima, ti
najradije:
(zaokruži þetiri odgovora, tako da oznaþiš brojkama koliko þesto tako provodiš
slobodno vrijeme: 5 - uvijek; 4 – vrlo þesto; 3 – ponekad, 2 - nikad):
a) þitaš knjige
b) þitaš stripove
c) þitaš þasopise
d) slušaš radio
e) gledaš televiziju
f) gledaš videokasete
g) slušaš glazbu (walkman)
h) igraš raþunalne igrice
i) surfaš internetom.
Tjedni pregled programa

Upiši (navedenim redom) naziv emisije, vrijeme trajanja, nadnevak prikazivanja i
ocjenu!
zabavne emisije za odrasle
informativne emisije
dokumentarni filmovi
promidžbeni program
zabavne emisije za djecu
igrani filmovi
animirani filmovi
ostalo
248
KNJIŽNICA U FUNKCIJI
ODGOJA I OBRAZOVANJA
U svijetu medija - u svjetlu školske knjižnice
Napomena: Uþitelji(ce) hrvatskoga jezika u pravilu su i razrednici/razrednice. Iz

iskustva znamo da je za uspjeh u našem poslu vrlo bitna podrška roditelja. Nudimo
vam ideju za jedan neobiþan roditeljski sastanak koji možete pripremiti u
dogovoru s knjižniþarom (ukoliko nemate tu sreüu da ste i razrednik/razrednica, i
uþitelj(ica) hrvatskoga jezika, i knjižniþar(ka) i voditelj(ica) kakve izvannastavne
aktivnosti). Roditeljski sat u školskoj knjižnici?! Zašto ne? Takav je susret
osmislila i održala Marija Biliü-Prciü, uþiteljica - mentorica hrvatskoga jezika i
knjižniþarka u Osnovnoj školi Popovaþa u Popovaþi.
Ovaj susret s roditeljima uþenika petoga razreda bit üe vrlo uspješan i plodonosan
nakon popunjavanja anketnih listiüa koji su ponuÿeni uz nastavnu jedinicu Mediji
- prijenosnici poruka. Možda ovakav sastanak zahtijeva malo više pripreme;
meÿutim, donosi dobre plodove: roditelji se osvjedoþe o naþinu i koliþini posla,
dobiju osjeüaj (i želju) da djelatno i kreativno suraÿuju s razrednicom/
razrednikom, broj uþenika pretplatnika na djeþje þasopise znaþajno poraste i -
možda najbitnije - dobiju vrlo jasnu sliku o utjecaju medija na njihovo dijete. Oni
tada, u pravilu, daju prednost knjizi i tiskovnim medijima.
RODITELJSKI SASTANAK U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

moto: SAZNAJTE ŠTO ŽELITE, DOBIT ûETE ŠTO TRAŽITE! (E. Perrygood)
zadaci i ciljevi
a) odgojno-obrazovni zadaci
Neki roditelji naših uþenika katkad imaju uopüena stajališta o školama,

uþiteljskim poslovima, o ulozi škole u obitelji, o utjecaju obitelji na školu i sliþno.
Sat u školskoj knjižnici „uvuüi" üe roditelje u odgojno-obrazovni proces u školi.
Imat üe priliku osvjedoþiti se o ulozi školske knjižnice, ali i uvjeriti se da
knjižnica nije samo mjesto gdje se posuÿuju knjige, nego prvenstveno mjesto
na kojem se najlakše dolazi do mnogobrojnih þinjenica i spoznaja potrebnih u
samostalnom uþenju.
249
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
Roditelje üe u knjižnici doþekati ureÿeni panoi i prigodne izložbe na stolovima
što üe s djecom pogledati. Pomnije üe sve to razgledati/motriti nakon završetka
roditeljskoga sastanka, a uþitelj(ica) üe odluþiti treba li ih voditi s jednoga na
drugo izložbeno mjesto ili ne treba.
PANO A):
MAJKA I DIJETE, OBITELJ, DJECA S RODITELJIMA (umjetniþke
reprodukcije i fotokopije umjetniþkih likovnih djela, djeþji radovi i ispisi iz
književnih djela o toj temi).
PANO B):
IZLOŽBA DJEýJIH ODGOVORA (izbor iz provedene ankete).
PANO C):
IZLOŽBA DJEýJIH RADOVA (Zašto idem u knjižnicu? Što se sve može
raditi u knjižnici? Hoüu li biti bolji uþenik ako sam þešüe u knjižnici?
Pomaže li mi knjižnica u uþenju?).
IZLOŽBA – STOL A:
ŠTO MOJE DIJETE OVE GODINE MOŽE PROýITATI Izložiti propisanu
lektiru za peti razred, slobodni izbor lektire te zanimljive i primjerene knjige
toj dobi uþenika. Pokazati da je uþeniku petoga razreda omoguüen
slobodan pristup svakoj knjizi u knjižnici te savjet koji im knjižniþar može
pružiti.
IZLOŽBA – STOL B:
LITERATURA ZA OBITELJ
Izložba literature o odgoju i obrazovanju u obitelji i školi, stariji i
najnoviji naslovi (kako pomoüi djeci da bolje uþe, i sliþno).
IZLOŽBA – STOL C:
PRIRUýNA OBITELJSKA KNJIŽNICA
Knjige koje bi svaka obitelj trebala imati: pravopis, gramatika
hrvatskoga jezika, rjeþnici (hrvatskoga jezika, stranih rijeþi), opüi
leksikon.
Djeþji tisak i školski list trebao bi biti redovito praüen, barem u onoj
mjeri u kojoj se u obitelji kupuju tjednici.
Natpisi: ŠKOLA = DOM
ŠKOLA = DRUGI DOM
ŠKOLA = DOM U KOJEM ODGAJAMO
DJECA SU URES SADAŠNJOSTI I SVJETLOST BUDUûNOSTI !
Dobro je imati tihu i nenametljivu glazbu kao zvuþnu kulisu prije poþetka i
nakon svršetka izlaganja.
Moguüe da djeca s uþiteljicom doþekaju roditelje, izvedu pripremljeni kratki
program i s njima se sami prošeüu knjižnicom.
250
2. izlaganje:
Danas ste sa svojom djecom u školskoj knjižnici, a knjižnica je važno mjesto u
obrazovanju djeteta. Nekoj djeci ona üe biti glavno boravište, kad se radi o
procesu stjecanja znanja, sljedeüih 10-15 godina. Možda je ovo pretjerano, ali
zbilja upuüuje na to: prouþavanje graÿe za referate, lektiru i izvannastavne
sadržaje u osnovnoj školi, pa sve isto, ali uveüano za nekoliko puta, u srednjoj
školi, te na višim i visokim školama. Veü samo snalaženje u knjižnici i korištenje
onoga što ona nudi (ma kako se katkad þinilo malim) može dati obrazovanu i
kulturnu osobu, a znanstvenikom se ionako ne može postati bez dobroga
poznavanja knjižnica i knjiga. Danas školska knjižnica nije samo prostorija u
kojoj se þuvaju i nude knjige, u njoj su i drugi izvori znanja. Zato je važno da
svoje dijete, našega uþenika, zajedno nauþimo þesto posjeüivati knjižnicu i u
njoj tražiti izvore znanja i koristiti se njima.
Kad govorimo o školovanju svoga djeteta sretni smo što ono ide u školu, što
brzo uþi, što je napredno. Katkada školovanju prilazimo i s negativnim
reakcijama pa komentiramo skupoüu knjiga, pribora, nismo spremni djetetu
priuštiti jedan þasopis koji želi niti ga potaknuti da ga poželi. Naime, djeca
rijetko kupuju dva „školska" þasopisa namijenjena… Istovremeno, mi roditelji
kupujemo markom obilježenu odjeüu i obuüu koju bismo možda mogli puno
povoljnije (katkad i dvostruko) kupiti.
Možda je ovo odveü kritiþno, ali trebamo shvatiti da je znanje trajno bogatstvo,
a ono biva þvršüe i šire uz djelatnu suradnju roditelja i škole. U petome razredu
naþin se nastave (oþima þetvrtaša) naglo mijenja: predmetni nastavnici,
kabinetska nastava, razliþiti sustavi tumaþenja i ocjenjivanja,
razrednik/razrednica nije uvijek u uþionici… Važno je da þujete svoje dijete, da
razumijete kako katkad iz njega govori strah ili nesnalaženje i kako je time
obojena njegova ocjena novoga uþitelja… Osobito uþiteljice/uþitelja hrvatskoga
jezika jer je s njim svakodnevno. K tome, poveüava se opseg lektire i naþin
obrade lektire. Dijete trebate ohrabrivati kad je u nekoj krizi, uvjeriti ga da je
život pun padova i uspona (neka djeca ne mogu podnijeti poraze). To treba
þiniti gotovo svakodnevno, rekli bismo - to je važno dobro uvježbati. Moramo
znati da je roditelj jedino zvanje koje se ne stjeþe uþenjem, nego proizlazi iz
osjeüaja ljubavi. Zato se moramo upitati kako smo tu ljubav usmjerili
- pravilno ili nepravilno. U toj roditeljskoj ljubavi mora biti sadržan i, naizgled,
dalek cilj: pomoüi svome najdražemu da postane þovjek sposoban za život, za
napore što ih život donosi i za ljudsku sreüu što je život þovjeku može pružiti.
Jedan od uvjeta za takav rast þovjeka jest rad. I upravo u odnosu prema
radu roditelji þesto griješe. Rad je napor na koji treba dijete priviknuti. To je
uvjet buduüeg položaja djeteta u društvu, ali i uvjet i naþin njegova razvitka
- fiziþkoga i psihiþkoga.
Ne valja þuvati dijete od posla (jasno: primjerenog dobi i moguünostima
djeteta). Ljubav prema djetetu ukljuþuje i ljubav prema radu. Poticanje na rad
þini tu ljubav dubljom i mudrijom. Krivo usmjerena ljubav može dovesti do
pojava suprotnih od onih što ih žele roditelji, može biti štetna, pa i tragiþna za
dijete. Ali i za roditelje. Ona, u pravilu, od djeteta stvara gotovana, osobu
nesposobnu za samostalan život, osobu koja u dubini svoga biüa sumnja u
svoje vrijednosti i moguünosti jer se nikad nije ni mogla uvjeriti u njih. Dakle,
odgoj djeteta traži toplinu, ljubav, srce, ali i rad, i stegu. Prema staroj hrvatskoj
poslovici: Djeca su kao trava, a travi treba i rosa i kosa.
251
Naravno, traži i znanje, a znanje se prima od roditelja i uþitelja, a posebno je

bogat izvor znanja knjiga i knjižnica. Da bi djeþje znanje bilo mnogostrano,
raznoliko, da bi ga ono moglo voditi razliþitim putovima i ciljevima (od kojih üe
dijete uz roditeljsko osluškivanje njegovih želja, moüi izabrati pravi) treba ga
upotpuniti iz þasopisa, s televizije, iz enciklopedija i s interneta. Trebalo bi
gledati odabrane televizijske emisije s djecom, razgovarati o njima,
izbjegavati one koje bi mogle na njih negativno djelovati. (Ovdje se valja
osvrnuti na rezultate ankete.)
I vi, roditelji, kupujete þasopise i novine za svoje informiranje ili razbibrigu i
odmor, katkad za lakši san (Milu, Arenu, Globus, Veþernji list i tolike druge).
Prema tome, i djetetu treba dati to pravo (ali i obvezu þitanja) i tako mu pomoüi
zavoljeti þitanje i knjigu. Ti þasopisi trebaju opet biti odabrani i primjereni dobi i
interesima. To su npr. Modra lasta, Drvo znanja, Enter, Oblutak, Priroda,
Meridijani, Zvrk, ýovjek i svemir …. Svakako je bolje da þasopis za mladež
kupuju u školi negoli na kioscima jer ostali þasopisi za mladež poþesto mlade
uþe konzumizmu, odvlaþe ih od sfere naobrazbe u sfere ugaÿanja zahtjevima
potrošaþkog društva (kozmetika, modna odjeüa i obuüa, trendovi, tulumi,
odmak od tradicionalnoga morala i sliþno). Uz školsku knjižnicu djeci je na
raspolaganju i gradska knjižnica koja je upuüena u školske programe i u
suradnji sa školom ispunjava potrebe djece, a posebno one koja imaju naviku i
potrebu skupljanja znanja izvan nastavnog procesa.
Izloženi rjeþnici, leksikoni i enciklopedije potreba su svakog doma, tim više
što one obrazuju cijelu obitelj, ponekad i u više generacija pa je njihova
isplativost neupitna, ako uopüe tu treba misliti na isplativost! Što sve uþenici
mogu dobiti u knjižnici: posuÿivanje knjiga, istraživanje i prouþavanje u
priruþnoj zbirci i þasopisima iz svih nastavnih podruþja, ispunjavanje slobodnog
vremena u pripremljenim radionicama i štošta drugo.
3. aktualizacija:
PITANJA, PRIJEDLOZI, DOJMOVI
Roditelji su iznenaÿeni i oduševljeni ovim susretom, smatraju ga korisnim i
novim oblikom suradnje koji im otvara nove spoznaje o ulozi knjižnice u
odgoju i obrazovanju njihove djece.
Nude svoju suradnju. Osjeüaju se sudionicima procesa, a to je radost i
uþitelju i njima.
Roditelji se trebaju što više povezati sa školom. Kako?
Važna je želja za suradnjom, zadatke se veü lakše nalazi.
Roditelji su razliþito obrazovani i kao takvi mogu nešto dati i drugima (mogu biti
predavaþi kako uþenicima, tako i uþiteljima: lijeþnici, pedagozi, obrtnici –
poznavatelji starih obrta, glazbenici, poduzetnici, društveni uglednici,
novinari…).
Mogu sudjelovati prijedlozima, donacijama ili radom u ureÿivanju uþionica,
prikupljanju knjiga, meÿusobnom pomaganju i savjetovanju, þak i u
karitativnoj djelatnosti.
4. sinteza:
Na kraju roditelji bivaju darivani kutijom s blagom koju su napravili uþenici,
njihova djeca (blago u kutiji jesu mudre izreke o djeci, roditeljima i odgoju).
Potom razgledavaju izložbu.
252
(Mali anonimni anketni listiü za roditelje, popunjavaju ga prije predavanja.
Odgovorima üemo se pozabaviti na sljedeüem roditeljskom sastanku.)
a) Kako se osjeüate kad ulazite u školu svoga djeteta?
(Napišite dojmove, možete i jednom rijeþju i jednom reþenicom!)
b) Je li Vam što zasmetalo u školi?
(Navedite!)
c) Je li Vam što ugodno i lijepo?
(Navedite!)
d) Što Vam opüenito govori prostor u kojem su naša djeca?
e) Biste li željeli djelatno suraÿivati u radu razredne zajednice? Imate li kakav
prijedlog?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
253
U SVIJETU TISKA
Napomena: Uþenici petoga razreda, pretpostavljamo, imaju nemalo þitateljsko
iskustvo gledamo li sa stajališta tiskovnih medija. Naime, na našem tržištu postoje
brojni i vrijedni þasopisi za djecu: za predškolsku dob (Tintiliniü), þasopisi za
uþenike nižih razreda (Smib, Prvi izbor, Radost) i þasopisi za uþenike viših
razreda (Zvrk, Modra lasta, Drvo znanja, Mali koncil). K tomu, u svojim se
obiteljima zacijelo susretnu s pokojim þasopisom i novinama (poneki i s
mnogobrojnima). Naglasak u ovoj nastavnoj jedinici nije na povijesnom razvoju
tiska ili na pobližem opisivanju svake tiskovine, nego na utjecaju tiskovnih medija
i osvješüivanju toga utjecaja. Razlikovat üemo utjecaj kojega smo svjesni
(informiramo se ili se zabavljamo) od utjecaja kojega þesto nismo svjesni
(oblikovanje mišljenja i stajališta, stvaranje potrebe za konzumiranjem odreÿenih
sadržaja i naþina prikazivanja zbilje).
Bilo bi dobro da uþitelj(ica) na sat donese barem dvoje dnevne novine (po
moguünosti što razliþitijega sadržaja na prvoj stranici), a dan - dva ranije neka
zamoli uþenike da donesu po jedan þasopis koji rado þitaju, bez obzira koji to
þasopis bio. Važno je da se barem površnim þitanjem (dan ranije) upozna sa
sadržajem i opremom þasopisa koji su donijeli uþenici. Naša iskustva pokazala su
daje ovakav pristup medijskoj kulturi uþenicima vrlo zanimljiv i snažno ih
angažira. Ova se nastavna jedinica može razdijeliti na tri nastavna sata (svaki
mjesec po jedan) i to tako da prvi sat budu opüenite informacije o povijesti tiska, s
posebnim osvrtom na hrvatski prvotisak i našu kulturnu baštinu. Drugom satu
tema može biti utjecaj tiskovnih medija na þitatelje i javnost, a treüi sat bio bi
svojevrsna provjera uþeniþkih skupnih radova zadanih po primjeru treüega
problema. Zadatke u izražavanju i stvaranju provjeravali smo s uþenicima više
puta, uþinci su bili izvanredni: puno smijeha, puno stvaralaþke radosti i puno
prilika za dobre ocjene u izražavanju (pismenom i usmenom) ili barem puno
prilika da se pohvali baš svakoga uþenika. Ovdje do izražaja mogu doüi i oni
uþenici þije sposobnosti nisu na visokom stupnju. Naše je iskustvo da se upravo oni
vrlo angažiraju u skupljanju þlanaka, naslova, þasopisa i sl.

zadaci i ciljevi

254

tiskovnih medija.
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za poruke tiskovnih
medija.
Buÿenje interesa za nove teme i forme tiskovnih medija.
Buÿenje interesa za samostalno þitanje i prosuÿivanje tiskovnih medija.
Razvijati ljubav prema knjizi, þasopisu ili kojemu drugome tiskovnom mediju
i osposobljavati uþenike za samostalno služenje njima.
-sadržajnom sloju teksta u tiskovnim medijima.
Razvijanje analitiþko-istraživaþkih sposobnosti.
Kompariranje dvaju ili više sliþnih sadržaja u razliþitim tiskovinama.
b) obrazovni zadaci
Tisak. Novine. ýasopis. Plakat. Letak. Tiskarski stroj. Knjiga. Strip. Prvotisak.
Inkunabula. Misal po zakonu Rimskoga dvora.
c) odgojni zadaci
ýitati se može na mnogo naþina, i zato þovjek treba imati mnogo pameti da
bi mogao dobro þitati. (Flaubert)
ýitanje bez razmišljanja stvara nesreÿen duh, a razmišljanje bez þitanja
stvara þovjeka neuravnoteženim. (Konfucije)
ýovjek ne postaje dobar i pametan ako þita mnogo, nego ako mnogo i
þesto þita dobre stvari. (Luther)
ýitanje je najbolje uþenje. (Puškin)
Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajka domovine.
ljudi, prošlosti, sadašnjosti, buduünosti.
Njegovan jeziþni izraz odraz je „higijene" uma, duha.
KOPD UN-a þl. 12.
KOPD UN-a þl. 13.
1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što ukljuþuje slobodu traženja, primanja i
255
davanja obavijesti i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, bilo pismom
ili tiskom, umjetnošüu ili nekim drugim sredstvom djetetova odabira.
(Alineja 2. - Ovo se pravo u provedbi može podvrüi odreÿenim ograniþenjima, ali samo
onima koje propisuje zakon i koja su nužna a) radi zaštite prava i ugleda drugih,
b) radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, javnog zdravlja ili üudoreÿa.)
Možemo, s punim pravom, reüi da metodika nastave materinskog jezika poþiva na
þlanku 12. i þlanku 13., štoviše nastava materinskog jezika i književnosti ponajveüma
nastoji oblikovati osobu koja üe promišljati svijet i zbilju oko sebe, odgovorno se odnositi
prema njoj i prema rijeþi kojom je iskazuje i oblikuje. Osobit oslonac u ovim þlancima
ima podruþje medijske kulture.
Ispeci pa reci.
Jezik posijeþe gore od maþa.
KOPD UN-a þl. 17.
üudoredne dobrobiti djeteta, kao i tjelesnog i duševnog zdravlja. Radi toga države
ugovornice üe:
a) poticati sredstva javnog priopüavanja na širenje obavijesti i materijala od socijalnog i
kulturnog znaþenja za dijete u skladu s duhom þlanka 29.
b) poticati meÿunarodnu suradnju u stvaranju, razmjeni i širenju takvih obavijesti i
materijala
iz raznovrsnih kulturnih, nacionalnih i meÿunarodnih izvora
c) poticati proizvodnju i širenje knjiga za djecu
d) poticati sredstva javnog priopüavanja na obraüanje posebne pozornosti jeziþnim
potrebama djeteta koje pripada manjinskoj zajednici ili je domorodaþkoga podrijetla
e) poticati razvoj prikladnih naputaka radi zaštite djeteta od obavijesti i materijala
škodljivih za njegovu dobrobit, uzimajuüi u obzir odredbe þlanka 13. i 19.
Ovaj þlanak osobito je važan pri uþenju i stjecanju znanja o medijskoj kulturi, osobito
toþke d i e.
Djecu – uþenike treba poticati na stvaranje i izražavanje na zaviþajnom govoru, na
jeziku svoga kraja, baš kao što ih treba sustavno uþiti književnojeziþnom standardu.
Osobito je važno zaštiti djecu od agresivnosti promidžbe potrošaþkoga svjetonazora,
poglavito onoga koji ne uvažava ekološke þimbenike i okvire te onoga þiji su sadržaji na
granici rasizma, seksizma, dobrog ukusa i sl. Pri takvom radu s uþenicima, imat üe se
na umu njihove razvojno-psihološke odrednice.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj(ica) se može pripremiti i uþenicima ispriþati kratku priþu o
zapisivanju i prenošenju znanja pismom - od poþetaka do pojave tiska
(kamen, glinene ploþice, papirusi, svitci i knjige na pergameni i papiru i
sliþno). Osobito üe naglasiti izum tiskarskoga stroja i, prema tekstovima u
dodatku, reüi nešto o tiskarstvu. To üe poslužiti da naglasi današnje
moguünosti u tiskanju, npr. nekoliko izdanja jednih te istih dnevnih
novina (npr. jutarnje i popodnevno, opüe i regionalno).
b) Ilustraciji u þitanci može pristupiti kao predlošku ili povodu za šaljiv i
pouþan razgovor.
256
c) Što kažu današnje/juþerašnje novine: što se znaþajno dogodilo u svijetu?

Usmjerenim üemo razgovorom nastojati stvoriti što više razliþitih novosti,
tako što üemo pažljivo slušati formulacije uþenika i držati ih za rijeþ i
nastojati tako stvoriti nesuglasje u njihovim izjavama. Time üemo pokazati
da na isti naþin i neodgovorni ili loši novinari mogu postupiti s
informacijama.
2. stvaranje problemske situacije:

Svaka od navedenih motivacija uvod je u problemsku situaciju. Problemi se
mogu podijeliti na tri skupine i organizirati njihovu meÿusobnu raspravu ili pak
izlaganja stajališta i zakljuþaka do kojih su skupine došle samostalnim radom.
a) problem: prenošenje informacija pismom
Nekad je prepisivanje bilo dugo i mukotrpno, pa i samo tiskanje, osobito na
glagoljici.
Rijetki su bili pismeni i uþeni, ali se ipak saþuvalo golemo blago ljudske
spoznaje i kreativnosti (npr. stari epovi, najrazliþitiji egipatski spisi, grþke
drame, rimsko pravo, srednjovjekovne knjige… Koliko danas pomaže tisak
da budemo obrazovaniji, pametniji, informiraniji? (Podijeliti uþenike u
skupine suprotne po mišljenjima, organizirati raspravu i pomagati svakoj
skupini da jasnije artikulira stajališta koja üemo zapisivati na ploþu). Ukoliko
bude vremena uþenicima se može ispripovijedati (nikako proþitati) o prvoj
hrvatskoj tiskanoj knjizi. Obratit üemo i pozornost na grafit na zidu prikazan
na ilustraciji te ga protumaþiti.
b) problem: Odreÿuje li vrsta/naziv tiskovine i sadržaj i þitatelje?
Jesu li uþenici iznenaÿeni sadržajima koji zanimaju oca i küer? Može li
dojenþe znati þitati? Odgovara li naslov u Jutarnjem listu interesima
dojenþeta? Zarez je þasopis za kulturu i umjetnost,. Odgovara li naslov u
Zarezu pojmu kulture kojom se on bavi? Što þitaju kuüni ljubimci, odgovara
li sadržaj naslova onima koji ništa ne razumiju, ali se mogu dresirati? Zar
dobre knjige više nikoga ne zanimaju (miševi ih jedu)? Kako se pojedini
tiskovni mediji bave javnim osobama, smiju li pratiti njihov privatni život?
c) problem: istinitost onoga što donosi tisak
Je li istina sve što pišu novine? Kako üemo znati ili provjeriti da je to istina?
Jesu li istinite reklame? Ako jesu, zašto su svaki put drugaþije (s obzirom na
proizvode i proizvoÿaþe)? Kako mi shvaüamo ono što piše (primjerice sva
znaþenja rijeþi kultura)? Kakav je jezik u tiskovnim medijima? Prevladavaju
li hrvatski nazivi?
a) Uzmi jedne novine i iz njih izreži sve vrste (veliþine i oblike) slova, izreži ih
i posloži od manjega prema veüemu. Utvrdi ima li kakve veze izmeÿu
veliþine slova i sadržaja koji je njima ispisan. Pogledaj zatim fotografije:
jesu li na njima osobe iz javnoga društvenoga života ili prizori iz
svakodnevnice. Kojih ima više? Što po tome zakljuþuješ?
b) Budi i ti novinar(ka): intervjuiraj svoje najbliže o njihovim þitateljskim
sklonostima. Neka ti objasne zašto kupuju svoj omiljeni þasopis ili novine.
Neka ti navedu što su sve (nastoj da budu jasni u izrazu) nauþili iz njih.
257
c) Poigraj se i našali: izreži zanimljive naslove i podnaslove iz nekoliko novina i

þasopisa, zatim ih tako složi da izazovu smijeh. Možeš se i poigrati s
prijateljima - jednostavno izvlaþite meÿusobno naslove i podnaslove i slažite
ih redom kojim ste ih izvukli! Napravite tako svoje „smiješne novine"!
Ovisno o nadnevku koji želimo osvijestiti ulogu svih medija, tako i tiskovnih, svaki
zadatak u izražavanju i stvaranju može biti drugaþiji. Primjerice prikupljanje
þlanaka o odreÿenom danu/problemu/pojmu koji se obilježava može biti jedan
zadatak, a komentiranje ili oblikovanje plakata o tome može biti drugi zadatak. 4.
aktualizacija:
8. rujna – Svjetski dan borbe protiv nepismenosti
10. rujna – Svjetski poštanski dan
23. rujna – Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine
3. listopada – Meÿunarodni dan mira; Meÿunarodni dan djeteta/Djeþji dan
24. listopada – Dan Ujedinjenih naroda
16. studenog – Meÿunarodni dan tolerancije
10. prosinca – Dan prava þovjeka
11. prosinca – Dan UNICEF-a
24. sijeþnja – Sv. Franjo Saleški – zaštitnik novinara, novina kao medija
22. veljaþe – Katedra sv. Petra – dan tiskanja Misala po zakonu Rimskoga
dvora – prve hrv. tiskane knjige; Dan Nacionalne i sveuþilišne knjižnice u
Zagrebu
15. ožujka – Meÿunarodni dan prava potrošaþa
21. ožujka – Dan borbe protiv rasne diskriminacije
21. svibnja – Svjetski dan kulturnoga razvoja
integracija
Pravopis. Pravogovor.
korelacija
Ovisno o sadržaju þasopisa i novina, korelacija je moguüa sa skoro svakim

podruþjem svakoga predmeta.
zanimljivosti
Pridjev tiskarski odnosi se na tiskare i tiskanje, npr. tiskarska pogrješka, a pridjev

tiskovni odnosi se na ono što pripada tisku, npr. tiskovna konferencija. Rijeþ
novìna znaþi novost, nova pojava, novo stanje, a rijeþ novina znaþi tiskovno ili
tiskano dnevno ili tjedno glasilo. U hrvatskom književnom, standardnom jeziku
rijeþ se rabi samo u množini – novine. Jeziþni oblik novina u nas je prema
njemaþkom Zeitung.
Šulekov rjeþnik znanstvenoga nazivlja (1874.) donosi rijeþi: tiskaüi papir, tiskan,
tiskanje, tiskar (vulgarno: štampar), tiskara, tiskarski, tiskarstvo, tiskati.
258
Prve hrvatske novine zvale su se Kraljski Dalmatin, bile su dvojeziþne: na

hrvatskom i talijanskom jeziku. Prvi je broj tiskan 12. srpnja 1806. godine, a
zadnji koncem ožujka 1810.
Rijeþ štampa je talijanizam.
6. razred – LOGO, žuti tisak, sezona kiselih krastavaca
novinske forme – V. Popoviü, Modra lasta
pogreške pravopisne – ocjena
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
259
ŠTO JE FILM:
UVOD U FILMSKO STVARALAšTVO
Scenarij i režija: Zlatko Sudoviü
Voditelj ankete: Ivan Hetrich
Milijuni ljudi svakodnevno hrle u kinodvorane. U svijetu se godišnje snimi na

desetke tisuüa dugometražnih i više desetaka tisuüa kratkometražnih filmova.
Bez kinoprojektora - to su samo mrtve slike. Celuloidna filmska vrpca prenosi
nas iz jednog vremena i prostora u drugo vrijeme i prostor. Film se otkrio svijetu
ne samo kao medij koji oživljava sliku, veü i gledateljevu maštu: gledatelj se
identificira s junacima filma i dijeli njihove emocije.
Što je film?
Je li to autohtona umjetnost sa specifiþnim sredstvima svojstvenim samo njemu
ili je to umjetnost raznovrsnih izražajnih sredstava iz drugih umjetnosti –
kazališta, slikarstva…?
Anketa, provedena meÿu gledateljima, nudi sljedeüe odgovore na to pitanje:
- razonoda, osvježavanje svakodnevnog života
- vrsta zabave na kulturnoj razini
- vrsta zabave, naþin izražavanja, pokretne slike
- velika ljubav svih nas
- uspomena, sjeüanje, obiteljski album
- i kemija, vrpca ima noseüi dio i fotodio osjetljiv na svjetlo i podložan
raspadanju
- industrija i roba, (briga oko plasmana jer nema produkcije bez
poslovnog efekta)
- profesija koja optereüuje i daruje.
I dr. A. Peterliü smatra da film podliježe brojnim definicijama. Prema njegovom
mišljenju, film je s jedne strane razonoda, ne zabava u najužem smislu rijeþi, a s
druge strane film nas obogaüuje informacijama koje ulaze u korpus našeg
ponašanja zato što imitiramo modele iz filma. Film je i dokument o svijetu koji nas
okružuje (sadašnjost), ubrzo üe to postati prošlost, a može poslužiti i za
buduünost. Film je isticanje istine sliþne zbilji, ali i specijalna nadgradnja te zbilje.
On je poput vizualne glazbe.
U sekvencijama iz filma Jagode i krv zorno su predoþeni ljudska drama, prostor i
vrijeme, montaža, filmska gluma, slika, ritam, pokreti kamere, kut snimanja – sve
ono što film þini filmom.
Film je vizualna umjetnost i za njegovu percepciju najvažniji je organ ljudsko oko.
Ono ima svojstvo zadržavanja vizualnih pojavnosti koje na mrežnici ostaju dulje
nego u stvarnosti, a taj se zaostatak spaja s nadolazeüom slikom. To svojstvo
zovemo stroboskopski efekt. Ljudi su ga nastojali ostvariti i prije otkriüa filma. (Za
demonstraciju je poslužio crtež ptice i kaveza. Brzim rotiranjem dobije se dojam da
je ptica u kavezu. Iluzija pokreta ostvaruje se i brzim
260
listanjem malog notesa sa sliþicama kojih mora biti najmanje 16 u sekundi.)

Prikazana je originalna kamera pionira filma L. Lumièrea kojom je on snimio
svoj prvi film.
Pioniri filma mislili su da üe film služiti u znanstvene svrhe, ali on se okrenuo
zabavi.
Georges Melies otkrio je krajem prošlog stoljeüa filmske trikove.
Film može nevidljivo uþiniti vidljivim, može ubrzati sporo kretanje, može
usporiti brzo kretanje i sliþno. Animirani film u stanju je ostvariti sve što þovjek
može zamisliti.
Karel Zeman oživljava nežive predmete i biüa (kombinira ih s glumcima) i vodi
nas na zanimljiva putovanja.
Najznaþajnija moguünost filma jest prikaz þovjeka, njegova odnosa prema
drugima, emocija, raspona misli…
Prikazan je ulomak iz filma Aleksandar Nevski redatelja Sergeja Ejzenštejna.
Upeþatljivi su pokreti masa, široki raspon dinamiþne montaže, otvorena
kompozicija kadra i druga sredstva koja doþaravaju dramatiþnost povijesnih
trenutaka u životu i sudbini naroda.
U prizorima filma ýovjek sudbina Sergeja Bondarþuka predoþen je rat u þijem
je središtu pojedinac.
Film omoguüuje isticanje glumaþkoga talenta, npr. Jeana Gabina i Michele
Morgan.
U filmu Treüi þovjek redatelja Carola Reeda postignut je bogat doživljaj s
minimumom izražajnih sredstava.
Veliko išþekivanje redatelja Davida Leana nastalo je prema romanu C.
Dickensa.
Ptice Alfreda Hitchcocka uzete su za primjer filma u kojem je kamera pokretna,
planovi se izmjenjuju (ptiþja perspektiva, total…), sve je nabijeno
dramatiþnošüu.
Na kraju dr. Peterliü istiþe da je, umjesto definicije filma, dan osvrt na film iz
nekoliko perspektiva te da je posredno upozoreno na glavne rodove filma s
ciljem da se gledatelji navedu na razmišljanje što se krije iza magiþne rijeþi film.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
261
FILMSKI RODOVI
a) dokumentarni film
Napomena: Nastavnu jedinicu Filmski rodovi rašþlanili smo na tri dijela,

ostavljajuüi moguünost da se svakome dijelu posveti po jedan nastavni sat, ukoliko
to uþitelj smatra potrebnim. Buduüi da uþenici ove dobi imaju nemalo gledateljsko
iskustvo, možemo u velikoj mjeri raþunati da oni dobro razlikuju tri osnovna
filmska roda. To možemo provjeriti i prilikom obrade nastavne jedinice Otkriüe i
razvoj filma. S pojmovima vezanim uz dokumentarni i igrani film, uþenici üe se
susretati i dalje (u sljedeüim razredima), stoga ovdje treba naglašavati bit i svrhu
dokumentarnog filma, treba više inzistirati na razlikovanju filmskih rodova negoli
na njihovu opisivanju.
METODIýKI SUSTAV
Prije ovakve obrade ove nastavne jedinice dobro je tjedan ili dva pratiti TV
program i saþuvati ga kako bi se djeca mogla uputiti na gledanje odreÿenih filmova
posebice u školama gdje nije moguüe obraditi ovu nastavnu jedinicu pomoüu
videokaseta serije Što je film.
b) eksplikativno-izlagaþki
zadaci i ciljevi

Motiviranje uþenika za samostalno interpretiranje ili prosuÿivanje filmskog
djela.
graÿe o svijetu filma.
Razvijanje senzibilnosti za prihvaüanja dokumentarnoga filma.
Razvijanje sposobnosti uþenikovog reagiranja na poziv umjetniþkog djela.
Razvijanje sposobnosti argumentiranog iznošenja procjena. Razvijanje
sposobnosti
analitiþkog pristupa promatranim elementima u strukturi filmskog djela.
b) obrazovni zadaci
Usvajanje znanja o filmskim rodovima. Tema, vrijeme i mjesto radnje u filmu.

Usvajanje znanja o obilježjima dokumentarnog filma, njegove tematske i
žanrovske raznovrsnosti, metoda skrivene kamere, anketiranja i filma istine.
Razlikovanje dokumentarnog i igranog filma; približavanje rodova i miješanje
žanrova suvremenog filma. Žanrovska utemeljenost na tematsko motivskim
odrednicama, sadržaju i naþinu prikazivanja.
262
c) odgojni zadaci
Senzibiliziranje uþenika za susret s filmskim umjetniþkim djelom. Stjecanje i

proširivanje filmske kulture. Upoznavanje, þuvanje, razvijanje i poštivanje
vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta u djelima filmske umjetnosti.
Razvijanje etiþke, društvene, humanistiþke svijesti i poticanje volje da se prema
tome usmjeri vlastito ponašanje i djelovanje. Briga za podizanje vlastitog
filmskog ukusa, obrazovanja i kulture. Razvijanje estetske senzibilnosti za veliki
svijet malenih i njihovu bol.
KOPD UN-a þl. 17.
üudoredne dobrobiti djeteta, kao i tjelesnog i duševnog zdravlja.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Mnogi od vas sigurno su pravi filmoljupci ili kako se to struþno kaže –
filmofili. Uživate li u filmovima (nekad bi se to reklo - pokretnim slikama)?
Kakve filmove ne volite, a kakve rado gledate? Obrazložite!
b) Možete li se prisjetiti nekih dokumentarnih filmova koje ste gledali?
Nabrojite ih. Po þemu ih pamtite? Što vas u njima privlaþi?
c) što oþekujete ako znate da üete gledati dokumentarni film?
Motivacijskim pitanjima (b, c) mogu se utvrditi osnovne znaþajke
dokumentarnoga filma. Heuristiþkim razgovorom doüi do odgovora na pitanja:
Zašto se neki film zove dokumentarni, a neki igrani? Jesu li prvi filmovi (Izlazak
radnika iz tvornice, Dolazak vlaka u stanicu) bili igrani ili dokumentarni? Tema
dokumentarnog filma može biti sve što se dogaÿa u prirodi i životu: obiþni ili
atraktivni dogaÿaji, egzotiþni krajevi, socijalni problemi, rat, izgradnja, svijet
biljaka, životinja i tako dalje. (Teme üete sami navoditi prema sadržaju
dokumentarnih filmova iz TV programa koji ste pratili zajedno s djecom.)
Osnovne pojmove o dokumentarnom filmu pronaÿite u drugoj inaþici, možete ih
ponuditi na grafoprozirnici!
2.b) didaktiþka artikulacija za one koji žele više:
Odreÿenje dokumentarnog filma unekoliko se razlikuje od autora do
autora, svaki uþitelj odredit üe ili preoblikovati definiciju prema svome
iskustvu s uþenicima. U þitanci je ponuÿena „proþišüena" definicija,
primjerena i uþenicima manjeg gledateljskog iskustva. I ovdje donosimo
informacije za uþenike koji se bave filmom u izvannastavnim aktivnostima!
a) Dokumentarni film je autentiþan zapis vanjske stvarnosti gdje
kamera fotografski i fonografski (slikom i zvukom) bilježi
nepatvoreni, nepromijenjeni podatak iz stvarnosti, ostvarujuüi tako
filmski dokument vremenski i prostorno toþno odreÿene stvarnosti.
Graÿa dokumentarnog filma je neizmijenjena stvarnost. (Stjepko Težak)
263
b) Dokumentarni film je onaj filmski uradak koji se tematski i sadržajno

oslanja na dogaÿaje u zbilji. Za razliku od igranog filma njega ne
obilježava izmišljeni, uprizoreni, namješteni i inscenirani dogaÿaj (kao
što je to u igranom filmu), veü zbiljski (stvarni, istinit) dogaÿaj prikazan
u zbiljskim društvenim, prirodnim i životnim tijekovima.(Krešimir
Mikiü)
Prve dokumentarne filmove snimila su braüa A. i L. Lumière i prikazali ih
1895. godine. To su bili filmovi koji su prikazivali þinjeniþne, stvarne prizore
najþešüe iz obiteljskog života.
Trajali su vrlo kratko jer su se sastojali od jednog kadra. Bili su snimani
statiþnom kamerom, u istom planu i iz istog kuta snimanja. Braüu Lumière
s pravom smatramo utemeljiteljima dokumentarnog filma. Izvrsna
ostvarenja dokumentarnog filmskog roda postigao je ameriþki redatelj
Flaherty u filmovima: Nanook sa Sjevera (prikazuje život Eskima), Moana,
ýovjek s Arana, Priþa iz Lousiane. Tema dokumentarnog filma može biti
sve što se dogaÿa u prirodi i životu.
Dokumentarni su filmovi uglavnom kratkometražni (traju do 30 minuta)
iako ima i onih koji ulaze u kategoriju dugometražnih (preko 60 minuta) pa
stoga, kao takvi, predstavljaju pravu rijetkost. Takvi su neki dokumentarni
filmovi ameriþkog redatelja Flahertyja i francuskog istraživaþa Cousteaua.
(Napomena: Osnovni pojmovi o dokumentarnom filmu masnije su otisnuti.)
Više o dokumentarnom filmu u Hrvatskoj govorit üe se u šestom razredu!
a) Snimi dokumentarni film u kojemu üe se dobro þuti mnogi i razliþiti
glasovi iz prirode (npr. klokotanje potoka, pjev ptica, huk vjetra i sl.)
prema kojemu üe uþenici na satu hrvatskoga jezika opisivati prirodne
zvukove, tj. stvarati onomatopejske rijeþi! Navedi što bi se sve moglo þuti
u tvome dokumentarcu.
b) Odaberi zanimljivo podruþje iz bilo kojeg nastavnog predmeta (priroda,
zemljopis…) i snimi dokumentarni film o tome. Navedi što üe se sve
moüi vidjeti u tvome filmu!
4. aktualizacija:
U svakodnevnom životu susreüete se s prizorima koji bi mogli biti kadrovi
dokumentarnog filma. Nabrojte nekoliko primjera za to!
integracija
Dokazivanje. Objašnjavanje. Pripovijedanje. S. Škrinjariü: Mali Eskimi.
korelacija
Moguüa sa svim nastavnim predmetima (s obzirom na drugi zadatak u izražavanju

i stvaranju).
264
zanimljivosti
Svjetski poznati francuski snimatelj Jacques Cousteau snimao je film o našim

Plitviþkim jezerima.
Najpopularniji autori naših dokumentarnih filmova: Rudolf
Sremec, Zlatko Sudoviü, Krsto Papiü, Petar Krelja…
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
265
FILMSKI RODOVI
b) igrani film
Napomena: Buduüi da se u višim razredima igranom filmu posveüuje više

pozornosti (u šestom razredu filmska izražajna sredstva u igranome filmu, a u
sedmom razredu - vrste igranih filmova), ovdje smo donijeli naþelnu podjelu
igranih filmova po vrstama (ne navodeüi sve vrste ni njihove podvrste) i osnovne
elemente strukture igranoga filma. Smatramo da je ovako koncipirana nastavna
jedinica pogodna za samostalni rad, bilo u školi, bilo kod kuüe. štoviše, mislimo da
se ova nastavna jedinica može uzeti za temu satu jeziþnog izražavanja
(dokazivanje, jednoznaþnost i višeznaþnost rijeþi: rijeþ u prvotnom i prenesenom
znaþenju, povezivanje reþenica u pripovijedanju). Buduüi da se didaktiþka
artikulacija sata može ostvariti na nekoliko naþina, ovdje dajemo širi krug
pojmova koji se odnose na igrani film, a naþin iznošenja informacija i njihova
koliþina ovisit üe o uþiteljevoj procjeni!

korelacijsko-integracijski
zadaci i ciljevi
Razvijanje sposobnosti zapažanja i imenovanja elemenata strukture filma.

Razvijanje senzibilnosti za prihvaüanja igranoga filma. Razvijanje sposobnosti
zapažanja imenovanja i prosuÿivanja osobitosti filmskog djela. Razvijanje
sposobnosti zapažanja funkcije scenografskih elemenata: interijera, eksterijera,
rasvjete, boje, dekora. Razvijanje sposobnosti za otkrivanje umjetniþkih
vrijednosti filmova. Razvijanje umnih i imaginacijskih sposobnosti. Spoznaja o
moguünostima manipulacije tehnološkim dostignuüima.
b) obrazovni zadaci
Usvajanje novog znanja i stjecanje novih spoznaja o filmu potrebnih za lakše

primanje i prosudbu filmskog djela. Odreÿivanje filmskoga roda i vrste filma.
širiti obzorja o umjetnostima, njihovim specifiþnostima i zakonitostima. Nauþiti
da se za iste pojmove rabi razliþito nazivlje. Obogatiti i proširiti osobni rjeþnik
filmskih pojmova: igrani film (melodrama, vestern, film strave, kriminalistiþki,
pustolovni, komedija, mjuzikl, znanstvenofantastiþni, ratni…).
266
c) odgojni zadaci

identiteta u djelima filmske umjetnosti. Razvijanje svijesti uþenika o snazi
svjetonazornih utjecaja filma. Upuüivanje na važnost duhovnih vrijednosti.
Razvoj unutarnje motiviranosti, radnih navika, opredijeljenosti za istraživaþko.
Razvijanje osjeüaja za organizirano, sistematiþno i plansko pristupanje u
rješavanju radnih zadataka.
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþitelj donese nekoliko fotografija vrlo poznatih glumaca i nekoliko
fotografija manje poznatih glumaca. Povede razgovor o njima pitajuüi
uþenike prepoznaju li glumce, što znaju o njima i filmovima u kojima su
glumili, itd. Lako üe uvidjeti koliko djeca veü znaju o igranim filmovima i
kakve filmove rado gledaju.
b) Ponuditi uþenicima da nabroje filmove koji su imali isti ili sliþan naziv kao
književna djela koja su proþitali (Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice,
Pepeljuga, Lažeš,Melita, Heidi, Kraljeviü i prosjak…). Uþenici üe zacijelio
nabrojiti i animirane filmove, što može biti dobar povod da se odmah
razluþe filmski rodovi. Uþitelj ih ovdje može upozoriti da su vjerojatno
gledali neke filmove ili serije za koje i ne znaju da su snimljeni prema
književnim djelima (Harry Potter, Gospodar prstenova, Smogovci, Oliver
Twist, Breza…), te da je zato važno gledati odjavu (odjavnu špicu) filma
gdje piše je li film snimljen po književnom predlošku.
c) Koju vrstu igranih filmova najviše voliš (vestern, povijesni,
znanstvenofantastiþni, ljubavni, pustolovni, komedije…)?
2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza:

a) Uþitelj može povesti heuristiþki razgovor o ilustraciji u þitanci: uþenici üe
zapažati detalje iz filmskoga studija, uoþit üe da su litice, žbunje i
planina dio filmske scenografije, uoþit üe ljude (filmske radnike) koji su
izvan kadra, a bez kojih se ne može ostvariti snimanje filma ni film sam,
itd. Daljnjim üe razgovorom dovesti uþenike do spoznaje bitnih odrednica
igranog filma.
b) Bogatiji sadržaj koji uþitelj može ponuditi uþenicima u izvannastavnim
aktivnostima. Uþenicima se može prikazati kaseta Igrani film te im
ponuditi da prema sadržaju iz þitanke i uz pomoü uþitelja oblikuju svoje
bilješke. Buduüi da je rijeþ o izvannastavnim aktivnostima, mogu im se
proširiti sadržaji! Igrani film je narativni film zato što ga obilježava
postojanje priþe i likova (glumaca). Prikazuju se njihovi meÿusobni odnosi,
njihov odnos prema prirodi ili društvu. Igrani film najþešüe je proizvod
mašte þiji tragovi prije snimanja ostaju zabilježeni u scenariju i knjizi
snimanja, a manje se oslanja na zbilju iako to nije iskljuþeno. (K. Mikiü)
Igrani film je filmski zapis igre (profesionalnog ili neprofesionalnog
glumca) koja nije preslikana stvarnost, nego novostvorena stvarnost,
umjetniþki oblikovana rijeþju i glumom koje su uz veüu ili manju
izmišljenost sadržaja ujedno i temeljne znaþajke igranog filma. (S. Težak)
267
Za igrani se film upotrebljava i naziv (sinonim) „umjetniþki" štoje pogrešno jer to

nije obilježje samo ovog roda. Umjetniþku vrijednost mogu imati (i imaju) i
animirani i dokumentarni filmovi.
0 filmovima koji su navedeni kao primjeri za svaki pojedini žanr,
ukoliko uþenici budu pitali ili budu zainteresirani, može se reüi
ukratko ovo:
kriminalistiþki: Vrtoglavica, redatelj Alfred Hitchock, 1958. Glumci James
Stewart i Kim Novak; snimljen u tehnici širokog platna (tzv. vistavizia); spoj
priþe o duhovima i trilera. Djelo je istovremeno jezovita priþa i upeþatljiva
studija opsesije. Daje fascinantan uvid u sposobnost kamere da ostvari iluziju.
Kritiþari hvale pokret kamere, boje i slikovitosti u filmu. Smatraju ga
Hitchockovim remek-djelom.
komedija: Charlie Chaplin stvorio je lik skitnice koji üe tumaþiti u gotovo svim
svojim filmovima. Romantik, nevaljalac i marginalac, uvijek na strani slabijih, taj
tip s polucilindrom, vreüastim hlaþama, štapom, prevelikim cipelama i
smiješnim hodom bio je najslavnija filmska zvijezda svoga vremena. U doba
najveüe slave suparniþki su studiji snimali filmove s Chaplinovim imitatorima, a
postojao je i njegov lik u crtiüu, prodavale su se
1razne igraþke s njegovim likom, ukljuþujuüi lutke – satove i obojene kipiüe.
Odrastao je u siromaštvu u Londonu. Najpoznatiji filmovi su mu: Mališan,
Potraga za zlatom, Svjetla velegrada, Moderna vremena.
film strave: Drakula, redatelj: Tod Browning, 1931. Glumci: Bela Lugosi i
Helen Chandler. Snimljen prema kazališnom komadu iz 1920., a ne prema
slavnom romana Brama Stokera.
Scene u kojima grof Drakula osvaja svoje žrtve djeluju izrazito prijeteüe.
Premda danas ovo djelo izgleda staromodno, grof Drakula nikada nije bio tako
sablastan, iako se od tada pojavio u više od 150 filmova. ** Smatramo da je za
razgovor o sadržajima filmova strave i užasa potrebno priupitati za savjet
školskog psihologa ili pedagoga.
melodrama: Prohujalo s vihorom, redatelj Victor Fleming, 1939. Glumci:
Clark Gable, Vivien Leigh, Olivia de Havilland, Leslie Howard. Snimljen prema
bestseleru Margaret Mitchell. Film je osvojio osam Oscara, a i danas se smatra
remek-djelom zlatnog doba Holywooda, smatra se najkomercijalnijim filmom
svih vremena.
pustolovni: Otimaþi izgubljenog kovþega, redatelj Steven Spielberg,
1981. Glumci: Harrison Ford, Karen Allen. Dobro iskorištena bondovska
mješavina duhovitih dijaloga i spektakularnih akcija. Film je doživio manje
upeþatljive nastavke (Indiana Jones i ukleti hram, Indiana Jones i posljednji
križarski pohod).
vestern: Poštanska koþija, redatelj John Ford, 1939. Glumac John Wayne.
ýesto se smatra najboljim vesternom svih vremena, taj je film utemeljio
žanrovsku tradiciju u gotovo svakoj sceni. Vješta glumaþka ostvarenja i spretna
režija pokazali su fascinantne odnose likova i isto takav Geronimov napad i
završni obraþun. Kljuþni element uspjeha ovog filma ležao je u Fordovoj
uporabi Dolina spomenika u Utahu. Osebujni krajolik te doline (prikazan na slici
u þitanci) koristit üe se u nizu sljedeüih vesterna.
268
mjuzikl: ýarobnjak iz Oza, redatelj Victor Fleming (iako su neke scene režirali
i Richard Thorpe, Lewis Milestone, King Vidor i George Cukor) 1939. Glumci
Judy Garland, Ray Bolger, Jack Haley, Bert Lahr, Frank Morgan. Epizode s
radnjom u stvarnom životu snimljene su u crno-bijeloj tehnici kako bi obojena
zemlja Oz izgledala što fantastiþnije. znanstvenofantastiþni: E.T., redatelj
Steven Spielberg, 1982. Lik malog izvanzemaljca (Extra Teritorial) oblikovao je
kipar izumitelj Carlo Rimbaldi. Premda djelo oþituje i svojevrsni religiozni
osjeüaj – zahvaljujuüi E. T.-jevoj sposobnosti lijeþenja, pa þak i oživljavanja
mrtvih, naglasak je jasno stavljen na zabavu i radosti djetinjstva. Film je bio 11
godina najkomercijalnije djelo svih vremena, dok ga nije pretekao film istog
redatelja – Jurski park. ratni: Na Zapadu ništa novo, redatelj Lewis Milestone,
1930. Glumac Lew AyresToje adaptacija klasiþnog antiratnog romana. Film je
pun dramatiþnih pokreta kamere koji postavljaju gledatelja u središte bitke.
Vodili smo raþuna o izboru filmova koji su najizvrsniji u svome žanru prema
procjenama filmskih struþnjaka. Jasno je da su to uglavnom filmovi iz SAD-a.
Dobro je uputiti uþenike da u posebnu bilježnicu vode dnevnik filmova koje su
gledali tako što üe izrezivati novinske þlanke o gledanim filmovima. Takva
bilježnica bit üe im dragocjena riznica u višim razredima. Osobito treba naglasiti
da prikupljaju izreske o hrvatskom filmu.
a) Napiši zanimanja : a) s odjave/špice dokumentarnog filma, b) igranog
filma. Usporedi ih!
b) Posjeti videoteku, raspitaj se za naslove žanra koji voliš/ne voliš i zabilježi
ih.
c) Posjeti internet i napiši adresu na kojoj možeš naüi podatke o filmu.
4. aktualizacija:
a) Ispripovjedi sadržaj svog omiljenog filma po elementima fabule.
b) Koje si sve filmove pogledao/ pogledala protekloga tjedna. Kojem žanru
pripadaju?
integracija
Pripovijedanje. Oblikovanje pismenih odgovora prema podacima iz filma þitanke.
korelacija
Povijest (tematika, kostimi). Glazbena kultura (glazba u filmu). Sat razrednika

(aktualni problem kojim se film bavi ili ga promiþe; (ne)nasilje, odnosi u obitelji i
sl.). Strani jezik (naglasci, izgovor, fraze). Zemljopis (krajolik države u kojoj je film
sniman). Vjeronauk (kao i na satu razredne zajednice, vjerske teme u filmovima).
269
zanimljivosti
Najviše kinodvorana na svijetu ima Kina (152 000), a prosjeþan Kinez ide u kino
dvadeset puta godišnje.
Napoleon je najfilmskija povijesna osoba, pojavljuje se u dvjestotinjak filmova.
I pas je jednom nominiran za Oscara, i to za najbolji scenarij jer se Robertu Townu
nikako nije sviÿao film Greystoke: Legenda o Tarzanu (1984.), za koji je on sam
napisao scenarij pa je inzistirao da se na špici kao scenarist navede njegov pas:
P. H. Vazak.
Figura Oscar visoka je oko 30 cm, izraÿena je od bronce, optoþene zlatom i teži
nešto više od 3 kilograma. Izradio ju je, po narudžbi, kipar George Stanley
1927. godine.
Najduži film traje 85 sati, (nijemi film Lijek za nesanicu, SAD, 1987.).
VHS br. 013014 Igrani film, scenarij A. Peterliü i Z. Sudoviü. Trajanje 30 min.;
školski videoprogram, proizvodnja: Hrvatska televizija
Film koji je uþenicima poznat pa se uþitelj(ica) mogu pozvati na uþeniþko
gledateljsko iskustvo: Družba Pere Kvržice, igrani film, redatelj Vladimir Tadej.
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
270
FILMSKI RODOVI
c) animirani film
Napomena: Animirani se film u petom razredu obraÿuje kao filmski rod, stoga u
þitanci, na jednom primjeru, pokazujemo kako nastaje. Mislimo da mu treba
posvetiti posebnu pozornost zbog izrazite sklonosti djece ove dobi prema
animiranim filmovima te zbog njihova izrazito velikoga gledateljskog iskustva s
animiranim filmovima.
Razlog za primjere animiranih filmova Zagrebaþke škole crtanoga filma, koji SU
predviÿeni u planu i programu šestoga razreda, jest osobito mjesto Zagrebaþke
škole crtanoga filma u hrvatskoj kulturi opüenito, ne samo filmskoj.
Smatramo da nije pogrešno u ovome dijelu nastavne jedinice pripremiti uþenike na
proširivanje svog znanja, tim više što naslove filmova ponuÿenih u þitanci mogu
gledati u vlastitom izboru tijekom petoga razreda (posuÿivanjem filmova u
videoteci). Primjere koje smo dali u þitanci odabrali smo prema naþelu
reprezentativnosti. Naglasak u ovoj nastavnoj jedinici jest na biti animiranog
filma i filmskom jeziku ovoga roda. Ostale informacije koje nudi þitanka uþenici
mogu usvojiti samo na razini prepoznavanja, a one su ponuÿene uþenicima,
filmskoj družini ili u kakvom drugom izvannastavnom obliku bavljenja filmom.
Izbor hrvatskih autora ovdje je dan, u prvom redu, zbog odgojnih zadaüa.
METODIýKI SUSTAV
zadaci i ciljevi
Upoznavanje i usvajanje filmske kulture svoga naroda.

Izgraÿivanje svijesti o ulozi filmske umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe,
Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za film i svaku drugu
umjetnost.
Osposobljavati uþenike za izvanliterarno percipiranje djela.
271
Razvijanje sposobnosti promatranja, zapažanja, logiþkoga i kritiþkoga

mišljenja. Poticanje stvaralaþke mašte. Razvijanje divergentnog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti vizualne i auditivne imaginacije, asocijativnog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja elemenata po sliþnosti ili razliþitosti.
b) obrazovni zadaci
Usvajanje filmskih pojmova na razini imenovanja, prepoznavanja, reprodukcije

i primjene.
Objašnjenje pojma animacija. Predmet animacije: crtež, lutke, neživi objekti,
predmeti, kolaž, plastelin… Vrste animiranog filma: kolažni, kompjutorski,
crtani, lutkarski. W. Disney – vrhunsko dostignuüe crtanog filma. Zagrebaþka
škola crtanog filma (originalnost; plejada istaknutih autora). Osposobljavanje
uþenika za filmsku komunikaciju. Upoznavanje tehnike filmskog animiranja.
Humor u filmu. Uoþavanje srodnosti stripa i animiranog filma.
c) odgojni zadaci
Razvijanje etiþke, društvene, humanistiþke svijesti i poticanje volje da se prema

tome usmjeri vlastito ponašanje i djelovanje. Osposobljavanje za svjesno i
kritiþno primanje poruka s ekrana. Razvijanje estetske osjetljivosti.
Osvješüivanje spoznaje da se problematiþne situacije mogu riješiti bez nasilja.
Kritiþki odnos prema netrpeljivosti, agresivnosti, nasilju. Odbacivanje kulture
nasilja. Promicanje tolerancije, snošljivost, mira, ljubavi. Razvijanje svijesti o
hrvatskom doprinosu animiranom filmu i nacionalnog dostojanstva.
KOPD UN-a þl. 19.
izobrazbene mjere zaštite djeteta od svih oblika tjelesnoga ili duševnog nasilja, povreda
ili zlouporabe, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, u što
Nikad ne primjenjuj silu ili porugu u odnosima s drugim, pogotovo ne s onima slabijim od
sebe. Ako tko nad tobom þini nasilje, povjeri se starijoj osobi koja te voli: majci,
ARTIKULACIJA SATA
1. motivacije:
a) Uþenici slušaju tonski zapis glazbe nekih animiranih filmova: Pink Panther;
Profesor Baltazar; Pjesma patuljaka iz Snjeguljice W. Disneya; Krug života iz
Kralja lavova W. Disneya i imenuju filmove ili junake animiranoga filma na
koji se glazba odnosi.
272
b) Uþenici na sat donose taumatrop i zoetrop koje su napravili prema

zadatku iz radne bilježnice. Razgovor o doživljajima nakon „pokusa" s
njima. Imaju li želju napraviti druge crteže i druge pokrete na tim
napravicama?
c) Heuristiþki razgovor o junacima animiranih filmova: podijeliti ih na
miroljubive i agresivne. Neka uþenici obrazlože svoja stajališta.

Osobito je dobro uputiti uþenike u samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o
animiranim filmovima, dati im jasne upute za gledanje pojedinih odabranih naslova
animiranih filmova (dati prednost filmovima Zagrebaþke škole crtanog filma i
Disneyjevim filmovima za koje nam je iskustvo pokazalo da ih poznaje velik broj
uþenika petoga razreda). Nakon takve pripreme uþenici mogu gledati videokasetu
o animiranom filmu i zadnju treüinu sata iznositi potvrde svojih iskustava i
zakljuþke koje su oblikovali nakon gledanja kasete. Nudimo definicije i objašnjenja
koja uþitelj može iznijeti uþenicima prema vlastitom nahoÿenju, s obzirom na
moguünosti uþenika: Animirani film je zajedniþki naziv za brojne vrste filmova
koje nastaju uzastopnim snimanjem pojedinaþnih sliþica, a koje kasnije
bivaju oživljene tehnikom filmske projekcije. (K. Mikiü)
Animirani film je filmski zapis igre neživih predmeta (crteža, kolaža, lutaka,
maketa, itd.). Neživo oživljuje i dobiva dušu (lat. anima), postaje animirano –
zahvaljujuüi filmskom triku. (S. Težak) Za svaku sekundu filmske projekcije
crtaþ mora ruþno nacrtati 24 crteža sa svim fazama pokreta. Privid kretanja
nastaje zbog tromosti ljudskoga oka koje sliku predmeta zadržava duže nego što
je predmet izložen oku i spoj je s nadahnuüem pa se gledatelju þini da sliþice
oživljavaju. To se naziva stroboskopski efekt (objašnjen na crtežu koji prikazuje
ostanak Newtonova odraza u zrcalu, kad se ovaj odmakne od njega).
Postoji i kombinacija igrano-animiranog filma (uklapanje snimke animiranog lika s
likom igranog filma). Najpoznatije vrste animiranog filma jesu:
CRTANI FILM – najraširenija i najpopularnija vrsta kinematografske animacije,
zasnovana na nužnosti da se za svaku sekundu filmske projekcije nacrtaju, oboje i
snime 24 uzastopne faze pokreta, stopljene projiciranjem (na retini gledateljeva
oka), u iluziju kontinuiranog pokreta, predstavljaju gledatelju mobilni, oživljeni
crtež; može nastati izravnim crtanjem na filmsku vrpcu. KOLAŽNI ANIMIRANI
FILM -vrsta animacije u kojoj se pod kamerom pokreüu figure sastavljene od
manjeg ili veüeg broja izrezaka iz razliþitih materijala (tvrdi papir, karton, plastiþna
ili metalna folija, tekstil, itd.). Uzastopnim snimanjem i projiciranjem pojedinih faza
pokreta dobiva se na ekranu iluzija kontinuiranoga gibanja. Ova vrsta obuhvaüa
samo filmove napravljene snimanjem sliþicu po sliþicu, ne i one u kojima se
kolažirana figura pomiþe pomoüu konaca. LUTKARSKI ANIMIRANI FILM, tzv.
LUTKA-FILM - vrsta animiranog filma. Za razliku od filmova u kojima se
uobiþajenim naþinom snimanja registriraju duži ili kraüi prizori pojedinih lutkarskih
predstava (tzv. snimljeno kazalište lutaka), ova vrst oznaþuje iskljuþivo
kinematografsko (pomoüu animacijske kamere) kreiranje lutkinih pokreta pa je, uz
crtani i kolažni animirani film, treüi znaþajni ogranak kinematografske animacije.
Nazivom lutka-film, obuhvaüene su sve
273
vrste trodimenzionalnih figura, predmeta i materijala koje se animacijskom

kamerom i snimanjem „sliþicu po sliþicu" prenose na filmsku vrpcu. Raþunalna
animacija - oblik animacije u kojoj ruku crtaþa zamjenjuje raþunalo

Oslanjajuüi se na znanje uþenika steþeno u nastavnoj jedinici Otkriüe i razvoj
filma (Vrijede li iste zakonitosti za „pokretne slike" u svakoj vrsti filma?), te na
ilustracije u þitanci (Jeste li gledali koji film naveden u þitanci?), ovo je dobra
prigoda da se s djecom – obraÿujuüi animirani film - povede razgovor o etiþkim
vrijednostima koje uþenici prepoznaju u svojim najdražim animiranim filmovima
(Koji ti je animirani film najbolji/najdraži/najsmješniji/najdosadniji/ najnezanimljiviji?
Zašto? Okarakteriziraj glavnog junaka toga crtanoga filma! Slažeš li se s njegovim
postupcima?), o srodnosti stripa i animiranog filma i mjeri u kojoj je uþenici
primjeüuju (Jeste li Paška Patka upoznali prije u stripu ili u crtanom filmu? A
Popaja? Koje sve crtane junake možete vidjeti i u stripu i u filmu? U þemu je bitna
razlika, a u þemu je bitna sliþnost izmeÿu stripa i filma?). Ako uþitelj pažljivo vodi
takav razgovor, može usmjeravati estetski ukus uþenika, može poticati razvoj
vizualne, auditivne imaginacije i asocijativnog mišljenja (Jesu li ti bolje animirani –
s obzirom na izraze lica i pokazivanje osjeüaja – Pokemoni ili Disneyjevi junaci? U
kojim filmovima glazba bolje podcrtava raspoloženje likova?). Može ih usmjeriti
prema svjesnom i kritiþnom primanju poruka s ekrana (Nabrojite sve naþine na koji
se tuku Tom i Jerry! Kad biste iz filmova o Tomu i Jerryju izbacili nasilne scene,
što bi ostalo u njima?). Može im ukazati da se problematiþne situacije mogu riješiti
bez nasilja (Kako profesor Baltazar rješava tuÿe probleme? Mora li ih on rješavati?
Kakvu ulogu u rješavanju problema ima mašta, a kakvu znanost?).
Podaci o autorima i filmovima spomenutima u þitanci mogu se naüi u knjizi Ive
Škrabala: 101 godina filma u Hrvatskoj.
a) Prema tekstovima navedenim u integraciji uþenici mogu nacrtati ili naþiniti u
glini jedan lik iz pjesme.
b) Neka uþenik izabere omiljenoga junaka animiranoga filma i napiše njegov
životopis ili neka opiše njegovo djetinjstvo. (Ovo je vježba identifikacije i
djeca þesto progovore o sebi govoreüi o dragome liku. Treba poštivati ono
što iznesu te biti obazriv pri postavljanju pitanja o nejasnim mjestima.)
4. aktualizacija:
Možete li nabrojiti neke filmske festivale koji se održavaju u Hrvatskoj? Znate li
kako se zove svjetski festival posveüen animiranom filmu? Tko sudjeluje na
njemu?
integracija
Književnost: L. Paljetak (Maþka i glasovir), M. Stanisavljeviü (Zec sa govornom

manom), J. Tuwim (Zakašnjeli slavuj).
Dramski odgoj – naþin hoda, izražavanje osjeüaja ili duševnog stanja naþinom
hoda.
274
korelacija
Likovna kultura (animirani filmovi ostvareni sredstvima likovnog izražavanja: crtom,

bojom, plastikom), strip, glazbena kultura (glazba u crtanom filmu), vjeronauk
(crtani filmovi vjerske tematike), priroda (crtani filmovi francuske proizvodnje o
radu organa ljudskoga tijela).
Na satu likovne kulture uþenici mogu oblikovati likove od glinamola/plastelina i
donijeti ih u uþionicu, isto tako mogu staviti na pano nacrtane likove animiranih
filmova te prirediti (kolažni) plakat od novinskih isjeþaka koji se odnose na
animirani film.
zanimljivosti
Svjetski festival animiranog filma održava u Zagrebu.

ŠAF je škola animiranog filma u ýakovcu.
Najpoznatiji predstavnici Zagrebaþke škole crtanog filma jesu:
Vlado Kristl, Vatroslav Mimica, Vladimir Jutriša, Boris Kolar, Ivo Vrbaniü, Dušan
Vukotiü, Borivoj Dovnikoviü, Nedjeljko Dragiü, Zlatko Grgiü, Zlatko Bourek,
Dragutin Vunak, Pavao štalter, Branko Ranitoviü, Zdenko Gašparoviü, Milan
Blažekoviü, Zlatko Pavliniü, Zvonimir Lonþariü, Ante Zaninoviü, Joško Marušiü,
Krešimir Zimoniü.
Velika zasluga za popularnost crtanih filmova pripada Waltu Disneyu koji je u
svojoj karijeri sa 657 filmova dobio oko 700 nagrada, od toga Oscara þak 29 puta!
Prvi animirani film je Cirkus Humptyja Dumptuya (SAD, 1898.).
Zaþetnicima hrvatskoga crtanog filma bez dvojbe treba smatrati dvojicu autora
- braüu Waltera i Norberta Neugebauera.
Hrvatski film Surogat dobio je 1962. nagradu Oscar za najbolji animirani
film nastao u 1961. godini. (Film je proizveden u Zagreb filmu, režirao ga je
nacrtao i animirao Dušan Vukotiü prema scenariju Rudolfa Sremca Srce puno
zraka.) Ta filmska nagrada u kategoriji animiranog filma nikada ranije nije
pripala ostvarenju izvan SAD-a.
Naš prvi crtani film u boji je Crvenkapica (1955.). Režirao ga je Nikola Kostelac,
a glavni je crtaþ bio Marks. Taj film donio je prvo meÿunarodno priznanje
našem crtanom filmu – diplomu s Berlinskoga festivala (1956. godine).
literatura:
Pozor!
Tražeüi podatke o prvom hrvatskom animiranom filmu, u struþnoj smo literaturi
nailazili na razliþite informacije kako glede naziva filmova, tako i glede njihova
datiranja. Stoga ovdje navodimo citate iz struþne literature kojom smo se služili.
Krešimir Mikiü: Film u nastavi medijske kulture (str. 188.)
Prva dva crtana filma u povijesti hrvatske kinematografije su Admiral laštilo i
Alda-þaj (Sergije Tagatz). Oba su bila jednostavna u trajanju od desetak
sekundi. Ovi su filmovi izgubljeni.
275
Filmska enciklopedija (str. 611.) o Tagatzu navodi:

Tagatz je u Zagrebu od 1922. godine kada izraÿuje prve crtane filmove u nas
- reklamne Admiral laštilo i Alda-þaj, iduüe godine realizira i animirani zaštitni
znak za zagrebaþko poduzeüe Bosna film. I pored toga Tagatz je jedan od
najslabije prouþenih pionira hrvatskoga filma.
Krešimir Mikiü: Film u nastavi medijske kulture (str. 188.) u tekstu o Milanu
Marjanoviüu:
Iste godine ostvaren je i potpuno animirani crtani film dug 300 metara
Martin iz neba, * sa svrhom propagiranja naprednog gospodarstva.
Filmska enciklopedija (str. 102.) u þlanku o Marjanoviüu:
…a pod njegovim vodstvom nastao je jedan od prvih domaüih crtanih filmova
Martin u nebo* (1929.)
* za isti film navedena su dva naslova
Ivo Škrabalo:
Prema Škrabalu:
…braüa Norbert i Walter Neugebauer stvaraju prvi hrvatski crtani film veüe
duljine (Veliki miting, 1951.).
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
276
VIDEOKASETA ANIMIRANI FILM

(IZ SERIJE ŠTO JE FILM)
Scenarij: dr. A. Peterliü i Z. Sudoviü
Trajanje: 30 minuta
Proizvodnja: Hrvatska televizija
Govoreüi o crtanom filmu þesto spominjemo rijeþ animacija. Animacija je rijeþ

latinskoga podrijetla, a znaþi oživljavanje. Oživjeti znaþi dati pokret neþemu
nepokretnom, udahnuti mu dušu što je smisao i bit animacije. Unutar roda
animiranog filma postoje vrste kao što su lutka-film ili lutkarski film kada se
pokreüu lutke, animirani film crtan izravno na vrpcu, kolažni animirani film, film u
kojemu se animacija vrši pomoüu plastelina, kompjutorski film kao najnovija vrsta
animiranog filma i kombinirani film – spoj igranoga i animiranog filma. Animirati se
mogu razni predmeti i neživi objekti.
Tajna animacije je u tome što se svaki podražaj, svaka slika u našoj mrežnici
zadržava nešto dulje i onda se taj ostatak slike spaja s nadolazeüom slikom pa mi
u projekciji vidimo kontinuirani pokret. To je stroboskopski efekt. Igraþka
taumatrop izmišljena je oko 1825. godine. Preteþa je niza takvih igraþaka i
naprava kao što su phenakistiscop (fenakistiskop), zoetrop, a sve sadrže princip
buduüeg filma pa i animiranog filma. Ocem animiranog filma smatra se Francuz
Emile Reynaud koji je sedamdesetih godina prošloga stoljeüa izmislio
praksinoskop. Godine 1888. konstruirao je svoj optiþki teatar. Njegovi su programi
bili saþinjeni od vrpca kojima je projekcija trajala 10 - 15 minuta. Kod crtanog filma
nemamo snimljen pokret nego seriju crteža (statiþnih) koji promiþu na ekranu
takvom brzinom da se, zbog tromosti oka, stapaju u pokret odnosno tvore iluziju
pokreta.
ŠKOLA ANIMIRANOG FILMA U ýAKOVCU dokazuje da se ljubavlju prema filmu
mogu svladati i najsloženiji tehniþki postupci, te da se mogu postiüi i iznenaÿujuüi
rezultati. Da bi se realizirao film potrebna je ideja. Nakon usvojene ideje piše se
scenarij. Kada se dovrši scenarij (opis svih prizora), pristupa se pisanju knjige
snimanja (nalik je na strip, sadrži sve crteže, trikove, okoliš - sve redoslijedom
kojim üe biti u filmu).
Desetominutni film ima 7-10 tisuüa crteža. Crtanofilmska scenografija ili pozadina
je pozadina na kojoj se kreüu (pokreüu) likovi. Uz popularnost crtanog filma,
odmah je tu i lutka-film þija se tehnologija unekoliko razlikuje od crtanog filma, a
moglo bi se reüi da ne zahtijeva samo darovitost i veliko strpljenje, veü i zavidno
tehniþko umijeüe izrade i animiranja lutaka i lutkarske scenografije. Razvoju lutka-
filma uvelike su pomogli ýesi i Slovaci. Jedan od najveüih umjetnika tog filma je
Karel Zeman. Vrhunski domet postigao je J. Trnka.
277
Moguünosti crtanoga filma su neograniþene. Pomoüu crtanoga filma može se

prikazati neki svijet kojeg je nemoguüe snimiti. U današnjem crtanom filmu
obraÿuju se gotovo sve teme.
Jedan francuski fiziþar i povjesniþar naziva crtani film osmom umjetnošüu.
Piksilacija je animacija þovjeka koji se takoÿer može animirati.
278
ISPIT ZNANJA – MEDIJSKA KULTURA

_____________________________V.___________________________
IME I PREZIME RAZRED ŠKOLA
MJESTO, NADNEVAK _______________________________________
BODOVI:____________ OCJENA: ____________
Promisli i odgovori! Pridržavaj se pravopisnih pravila! Piši þitljivo!

Dopuni reþenice!
1. Film je ___________________________________________________
2. Bit filma je_________________________________________________
3. U jednoj minuti snime se_________ sliþice koje se zatim

___________________ pomoüu _________________________na
_________________________
4. S obzirom na zvuk, film dijelimo na

___________________ film.
5. Prve filmove snimila su braüa ___________________________ i

______________________ u ___________________________ , krajem
____________stoljeüa.
6. Navedi imena prvih dvaju snimljenih

filmova:________________________ ,
6. Razlikujemo tri osnovna filmska roda:

a) __________________ b) __________
c) __________________
7. Navedi redoslijed kojim se stvara film:

a) _______________________________
b) _______________________________
c) _______________________________
d) _______________________________
8. Navedi sve podjele filmskih rodova na vrste i žanrove koje poznaješ!

NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA U OS
Prosvjetni vjesnik (lipanj 1999.)
Književnost Jeziþno izražavanje Medijska kultura
1. r. fabula (mjesto i vrijeme dogaÿaja) razgovor (telefonski, osobni, pristojnost) lutkarski i crtani
likovi - osnovne etiþke osobine priþanje, prepriþavanje, opisivanje
2. r. POEZIJA (kompozicija: stih, kitica, pjesma) razlikovanje monologa i dijaloga, glumac, uloga, gluma
PROZA (fabula, likovi -glavni i sporedni; vrste: bajka, pripovijetka) izvještavanje, vijest nijemi i zvuþni film
igrokaz, strip, glumac, gluma, priþanje, prepriþavanje, opisivanje igrani film
ýitanje: poštivanje naglaska i intonacije
*navesti teme iz NPPOŠ (Nast. pl. i pr.)
3. r. POEZIJA: pjesniþka slika kao kompozicijska sastavnica izvještavanje fabula

ritam: ponavljanje u stihu, kitici i pjesmi, srok na razini slušnog i priþanje zamišljenih dogaÿaja lik - izgled i govor
vizualnog prepoznavanja jeziþne igre crno - bijeli film
Stilska sredstva - usporedba - na razini prepoznavanja i imenovanja þitanje po ulogama film u boji
Vrste: þitanje lirskoga teksta televizijska emisija
šaljiva pjesma - osnovna obilježja opširno i sažeto prepriþavanje radioemisija
domoljubna pjesma - osnovna obilježja šumovi, govor, glazba
PROZA: fabula - povezivanje dogaÿaja s vremenom, mjestom i likovima *navesti teme iz NPPOŠ (Nast. pl. i pr.)
lik - izgled i govor - osnovna obilježja
razgovor, opis, pripovijedanje - na razini prepoznavanja i imenovanja
vrsta: bajka, pripovijetka, igrokaz - na razini prepoznavanja
basna, djeþji roman - na razini prepoznavanja i imenovanja
4. r. POEZIJA: razgovor - oblik sporazumijevanje fabula - kronološki

motiv, ideja - na razini imenovanja opisivanje- opsežno i sažeto tijek dogaÿaja
vizualni i auditivni elementi u pjesniþkoj slici prepriþavanje dogaÿaja elementi fabule:
ritam: dužina stiha prema broju slogova - na razini prepoznavanja postavljanje pitanja o poznatom tekstu uvod, zaplet, rasplet
ponavljanje u stihu, kitici i pjesmi - funkcija stvaranje vlastite priþe lik - odnosi meÿu
personifikacija - na razini prepoznavanja i imenovanja pripovijedanje vlastitih doživljaja likovima
lirska pjesma -temeljna obilježja jeziþne igre dekor, scenografija,
PROZA: kostimografija
tema i ideja na razini imenovanja dokumentarni TV- film
fabula - kronološki slijed dogaÿaja - na razini prepoznavanja dokumentarna TV
elementi fabule: uvod, zaplet, rasplet emisija
lik - odnosi meÿu likovima
dijalog i monolog , opis i pripovijedanje- na razini imenovanja (isto: u
romanu, priþi i stripu - razlike i sliþnosti)
vrste: basna, djeþji roman, priþa, strip -osnovna obilježja
280
NEKE ZNAýAJKE UýENIKA 5. I 6. RAZREDA

Iako su vam poznati mnogi psihološki i pedagoški aspekti djece u dobi
5. i 6. razreda, ovdje ih navodimo kao podsjetnik i pomoü pri
oblikovanju i odreÿivanju odgojnih ciljeva i zadataka. Naglašeniji dijelovi
odnose se na ono þemu može znaþajno doprinijeti nastava književnosti,
jeziþnog stvaranja i izražavanja te medijske kulture u oblikovanju osobe
svakoga djeteta.
Planirajuüi sadržaje i naþine rada, na prvo mjesto trebamo staviti
osnovne duhovne / duševne potreba djece ove dobi i o njima voditi
raþuna u našim obrazovnim i odgojnim nakanama.
Naš je cilj odgoj i obrazovanje za LJEPOTU, ISTINU i DOBROTU, držimo
da je nastava književnosti i nastava materinskog jezika prava riznica
spoznaja o njima.
Djeca petoga razreda jesu u dobi od 10 ili 11 godina. Veüina djece još
uvijek nije u pubertetu, iako neke pubertetske promjene možemo uoþiti
u djece te dobi, þešüe u djevojþica negoli u djeþaka.
OPAŽANJE
U ovoj dobi djeca sve bogatije i bolje opažaju. Služe se i inteligencijom i

iskustvom, zato su njihova opažanja jasnija, odreÿenija. Rjeþnik im je
bogatiji, stoga lakše iznose svoje opažaje, a lakše uviÿaju i razliku izmeÿu
bitnoga i nebitnoga. Dobro razlikuju pojedinaþno od opüega, manje su
ovisni o utjecaju vlastitih osjeüajnih odnosa u vremenu i prostoru. Pokazuju
jasne interese za odreÿena podruþja (npr. povijest, jezici, književnost,
zemljopis…).
PAMûENJE
Djeca ove dobi pamte puno bolje negoli u prijašnjim godinama.

Zahvaljujuüi nastavi, logiþko (smisleno) pamüenje jaþa, a mehaniþko slabi.
Na razvoj pamüenja utjeþe i bogatiji rjeþnik djeteta ove dobi. Tijek mišljenja
i tijek pamüenja meÿusobno su vrlo povezani. Razvoj govornih
sposobnosti pomaže boljem verbalnom pamüenju. Samokontrola
pamüenja sve je veüa. Služenje audiovizualnim pomagalima u nastavi
pridonijet üe uspješnosti procesa pamüenja, baš kao i interesi djeteta.
PAŽNJA
Ako im je sadržaj zanimljiv, djeca mogu zadržati visoku razinu pozornosti

svih 45 minuta nastavnoga sata. Jaþoj pozornosti doprinijet üe i
povezivanje poznatoga gradiva s nepoznatim (korelacijsko-integracijska
metoda).
281
MAŠTA
U ovoj dobi mašta biva sve odreÿenijom, odnosi se uglavnom na

izvanjsko. Sve više do izražaja dolazi stvaralaþki karakter mašte. Nastavno
gradivo hrvatskoga jezika, posebice književnosti, može razvijati i oblikovati
maštu, stvaralaþku i konstruktivnu. Dobro usmjeravana mašta djece ove
dobi može postati djelotvorno sredstvo u razvoju djeþjega stvaralaštva i
povoljno utjecati na razvoj djetetove osobnosti.
MIŠLJENJE
Lako razdvajaju pojedinaþno od opüega. što bolje upoznaju zbilju oko

sebe, to im se mišljenje bolje razvija. Raspolažu s veüim brojem pojmova
kojima mogu navesti bitne znaþajke. Pojam odreÿuju neovisno od
vlastitoga odnosa prema njemu. Ipak su generalizacije, apstrakcije i
sistematizacije više težnje koje se uoþavaju negoli uobiþajene mislene
aktivnosti ove dobi. Bogatstvo rjeþnika naroþito doprinosi razvoju
apstraktnog mišljenja. Ovdje je vrlo važno poznavati djeþje sposobnosti
(primjerice jeziþne ili književne) i ravnati se s obzirom na njih.
RAZVOJ GOVORA
Govor upravo buja u ovoj dobi. Opüenito se smatra da desetogodišnjak

poznaje 5000 rijeþi, a dvanaestogodišnjak oko 7000 (L. M. Terman). Osim
ovog koliþinskoga poveüanja, imajmo na umu da njima mnoge rijeþi imaju i
konotativna znaþenja. U njihovu govoru sve se više javljaju rijeþi iz
razliþitih podruþja (znanosti, zabave, politike, športa) te apstraktni izrazi
moralnog, religioznog ili socijalnog znaþaja. Djeþje razumijevanje govora
naglo raste te oni razumiju i preneseni, metaforiþki smisao rijeþi. Ipak,
njihove reþenice još su uvijek pretežito jednostavne, tj. proširene, tek 20 %
djece piše složene reþenice. Neki autori tvrde da mnoga djeca u ovoj dobi
postižu 2/3 (a neki i 4/5) jeziþnog blaga koje üe posjedovati kao odrasli
ljudi. Ovdje üe do izražaja doüi razvijanje i njegovanje govornog
izražavanja i treba mu posvetiti punu pažnju.
EMOCIONALNI RAZVOJ
Osim obitelji, izvori djeþjih osjeüaja postaju škola i izvanškolske aktivnosti.

Dijete lakše kontrolira svoje osjeüaje, sve uspješnije svladava ljubomoru,
strah, srdžbu… Djeca koja nemaju znaþajnijih poteškoüa najþešüe su
radosna i vesela ili takva vrlo lako postanu. Naroþito su radosni kad osjete
da ih drugi prihvaüaju i kad imaju uspjeha u školi i drugim svojim
aktivnostima. No, ovo su i razlozi koji ih lako i þesto dovedu do tuge i
neraspoloženja ako se osjeüaju neprihvaüenima i neuspješnima. Upravo
polje jeziþnoga izražavanja i stvaranja može omoguüiti baš svakom djetetu
da se osjeüa prihvaüeno i donekle uspješno, posebice vodimo li raþuna o
sposobnostima djece ove dobi. Nastava materinskog jezika može puno
utjecati na razvoj pozitivnih osjeüaja u djece; dijete je moguüe osloboditi
nekih strahova, nesigurnosti, napetosti i negativnih utjecaja sredine.
282
SOCIJALNI RAZVOJ
Poznato je da se djeca ove dobi vole meÿusobno družiti, pogotovo u

manjim skupinama (6-8 djece) koje imaju svoja posebna pravila i
vrijednosti, a nerijetko i poseban jezik ili barem rjeþnik (tzv. grupe
vršnjaka). Obiþno se ponose svojim þlanovima ili svojom skupinom i vrlo su
osjetljivi na mišljenje ostalih þlanova skupine. Prijateljstvo im je neobiþno
važno i ono se oþituje u spremnosti za suradnju s ostalima, a to pak znaþi
da se lakše mogu uživjeti u potrebe i osjeüaje drugih. Zato je ovo doba vrlo
važno za razvoj osobnosti i pravih vrijednosti: suosjeüanja, solidarnosti,
osjeüajne staloženosti, meÿusobnog poštivanja i uvažavanja, spremnosti
na žrtvovanje vlastitih interesa zbog druge osobe ili zajednice,
društvenosti, iskrenosti, nesebiþnosti, odanosti, poštenja, þasti… ýesto üe
upravo te vrijednosti biti razlog prihvaüanju djeteta meÿu njegovim
vršnjacima. Nastava književnosti, kao i stvaralaþko izražavanje u svim
oblicima, može pridonijeti njegovanju, razvijanju, spoznavanju,
osvješüivanju i uþvršüivanju ovih vrijednosti. Dijete üe se tako moüi osjeüati
prihvaüenim od uþitelja i od vršnjaka.
MORALNI RAZVOJ
Obitelj, škola i društvo veü su donekle usmjerili razvoj djece ove dobi. Ona
imaju razvijen osjeüaj za pravdu, lako uviÿaju nepravdu koja se þini njima i
njihovim vršnjacima. Rado primaju moralne pouke, ali su vrlo kritiþna
prema zabranama i nareÿenjima. Ako disciplinu shvatimo kao proces
vježbanja i uþenja koji unapreÿuje rast i razvoj u smislu stjecanja dobrih
navika i oslobaÿanja od loših, onda im je u ovoj dobi disciplina vrlo
potrebna. Naime, disciplina üe zadovoljiti njihove potrebe za osjeüajem
sigurnosti, tj. razvit üe njihovu svijest o onome što mogu ili smiju, a što ne
mogu ili ne smiju uraditi. To im je i motivacija da urade ono što se od njih
oþekuje i da zato dobiju pohvalu. Pohvalu üe tumaþiti kao pokazivanje
ljubavi, a ljubav je djetetu potrebna. Nijedno dijete ne smije se ostaviti bez
pohvale, bez iskazane mu ljubavi. Uþitelj üe pomoüi djeci tako da im svojim
dosljednim držanjem i primjerom pokaže da disciplina vrijedi i za njega,
ispravnim odreÿivanjem odgovarajuüeg vremena za neke vidove discipline
kako se djetetu ne bi nametale neke obveze prije nego što ih je sposobno
shvatiti. Kad se pomogne djetetu da uvidi svrhu i razlog samodiscipline i
kad ga se pohvali za održavanje te discipline, dijete üe se, vrlo vjerojatno,
ponašati u skladu s oþekivanjem sredine (odjela, uþitelja). Ne treba govoriti
u kolikim se književnim tekstovima, posebice u književnosti za djecu,
nalazi zlatni rudnik primjera i poticaja za moralni odgoj djece.
ESTETSKI ODGOJ
Iako se smisao za lijepo iskazuje kao subjektivan, osoban, individualan

odnos prema stvarnosti, ipak se može razvijati njegovati u nastavi. Kao što
je obitelj veü znaþajno odredila moralni okvir djeteta, isto je tako usmjerila i
estetski odgoj, ali znaþajno potpomognuta medijima.
283
posebice televizijom. Djeca ove dobi imaju priliþno jasno odreÿene

estetske sklonosti, poglavito u medijskoj kulturi: imaju „omiljene" filmske,
ali i književne vrste i teme. I dalje su podložna utjecaju sa strane, a ovdje
nije ni zanemariv i utjecaj tzv. grupe vršnjaka. Djeca zamjeüuju lijepo, iako
ne mogu jasno izreüi što lijepo þini lijepim. Razvijanje sposobnosti za
moguünost lijepoga þitanja, govorenja ili pismenoga izražavanja upravo je
u programu nastave hrvatskoga jezika.
KNJIŽEVNI INTERESI
U ovoj dobi može sa jasno osjetiti razlika izmeÿu onih koje književnost
zanima i onih koje ne zanima, onih koji vole þitati i pisati (ne u doslovnom
smislu, nego u smislu književnih interesa) od onih koji to ne vole. O ovima
potonjima moramo voditi raþuna, ne samo zato da nauþe i zavole þitanje i
pisanje lijepe rijeþi nego zato da izraze, iskažu, izreku same sebe.
Književne interese kao posebne interese koji usmjeravaju pozornost
þitatelja prema odreÿenoj književnoj vrsti, žanru ili temi ne smijemo gledati
kao normu, oni su samo pokazatelji ili smjernice buduüi da na njih utjeþe
osobnost þitatelja, obiteljsko, društveno i kulturno okružje djeteta. Djeca
ove dobi više vole þitati o izvanjskom, realnom, dinamiþnom svijetu.
Najþešüe je njihova komunikacija s tekstom površna i brza. Žanrovski
gledano, ova djeca vole þitati napete povijesne i pustolovne romane,
uzbudljive putopise i pripovijetke. Izrazito vole stripove u nastavcima,
dinamiþnu i uzbudljivu radnju u njima. Poezija u ovoj djeþjoj dobi nije
osobito tražena, ako i jest to je þešüe narativna poezija za djecu. Dramska
književnost, sama po sebi, takoÿer ih ne zanima osobito. Meÿutim vrlo
rado i vrlo angažirano sudjelovat üe u izvoÿenju malih dramskih tekstova,
igrokaza, skeþeva i sliþno. Tematski interesi podložni su promjenama, no
može se reüi da ih trajno zanimaju pustolovine (avanture), posebice
avanture njihovih vršnjaka, zatim prijateljstvo i odnosi meÿu skupinama
vršnjaka, pripadnost i odanost skupini i sliþno.
ýini se da im je znanstvena fantastika milija na filmu negoli u romanima,
vole priþe o nepoznatim krajevima s pustolovnim elementima, privlaþi ih
humor u književnosti.
Privlaþe ih poetski tekstovi u kojima je naglašena radost, veselje, vedrina,
sreüa, pravda, svi snažni osjeüaji. Ti isti osjeüaji, ovaj put meÿu likovima,
privuüi üe ih i proznim tekstovima, posebice ako još u njima ima i natruha
opasnosti ili straha.
ZNAýAJKE LITERARNE KOMUNIKACIJE
Veü smo rekli da djeca ove dobi pristupaju književnom djelu brzo i površno
(tzv. eskapistiþko þitanje koje je svojevrstan bijeg od stvarnosti). Ipak, u
toj se dobi vrlo snažno poistovjeüuju, identificiraju s likovima, ali samo
izvanjski. Naime, poistovjetivši se s likom, oni i nadalje ostaju isti, ne
uživljavaju se dublje u lik, ne ulaze u osjeüajna stanja lika, više ih zanima
snaga, spretnost, mudrost ili domišljatost lika. Takvi likovi prožimaju
njihovu maštu akcijom i dinamikom, ne emotivnošüu (što je bio sluþaj u
mlaÿoj dobi, do 3. ili 4. razreda). Zato
284
je ovdje vrlo važno osmisliti metodiþke postupke kojima üemo se služiti

njihovom sposobnošüu poistovjeüivanja s likovima kako bi djeca odživjela
vlastitu potrebu za pustolovinom, avanturom, opasnošüu, a istodobno ukljuþiti
maštu i druge književne sposobnosti kako bi što cjelovitije doživjela lik. Ovdje
se dogaÿa i jedan paradoks: djeca mogu vrlo mnogo razumjeti – skoro svaku
reþeniþnu strukturu, razumiju preneseno znaþenje, a s druge strane govorno i
pismeno se slabo i škrto izražavaju. To je, zacijelo, zbog površnosti i brzine
kojom pristupaju tekstu, književnom djelu, zatim i zbog izostanka dubljeg
uživljavanja, ali i zbog toga što poþinju stidjeti svojih osjeüaja.
TIPOVI IZRAŽAVANJA
Veü je reþeno da se djeca ove dobi prema svijetu odnose realistiþki, racionalno.
Takvo üe biti i njihovo izražavanje. S obzirom na njihov rjeþnik, þiji je pasivni dio
širi nego aktivni, njihovi üe sastavci biti pretežito škrti i šturi. Upravo zbog toga,
ovdje moramo nastojati da se što više i što þešüe pismeno i usmeno izražavaju.
Trebamo ih ohrabrivati, davati im poticaja i razloga da stvaraju, to znaþi da naši
poticaji trebaju biti raznoliki i njima zanimljivi. Buduüi da se rado poistovjeüuju s
likovima, treba im davati sastavke u kojima üe moüi karakterizirati likove. Kako
ih akcija i dinamika izrazito zanima, treba im dopustiti transformacije, tj.
preoblikovanje završetka priþe ili romana, ili preoblikovanje jednog dijela teksta.
Takoÿer, rado üe pisati reportaže, izvještaje o nepoznatim krajevima,
uzbudljivim dogaÿajima i o svemu što im je zanimljivo i što žele upoznati.
Dadete li im dobre upute i dovoljno vremena da se pripreme, bit üe te ugodno
iznenaÿeni. U zamišljanju i stvaranju pjesniþkih slika nisu tako slobodni, ali i tu
treba nastojati osvijestiti naþine stvaralaþkog izražavanja. Osobito vole uspo-
redbu, i premda su im prve usporedbe opore i nezgrapne, uputite li ih na
nijansirana znaþenja rijeþi (primjerice pridjeva, imenica ili glagola) brzo üe se
pokazati bolji rezultati. U svakom sluþaju, u ovom je razdoblju mnoštvo
þimbenika koji ne idu na ruku usmenom i pismenom stvaralaþkom izražavanju,
ali upravo zbog toga se ne smije odustati jer üe se plodovi rada u ovom dobu
vidjeti veü u sljedeüem razdoblju.
EKOLOŠKI ODGOJ (ODGOJ ZA EKOLOGIJU)
Nevjerojatno je koliko i kako djeca ove dobi mogu ekološki djelovati. Važnije od
toga je probuditi i stalno uþvršüivati u njima ekološku svijest. Malo je tako
marljivih skupljaþa papira, stakla i baterija kao što su oni. Radosno prilaze
svakom takvom poslu, vjerujuüi da time svijet þine boljim i þistijim. I mi u to
vjerujemo, a svijet može postati bolji ukoliko zdušno, bez obzira na razliþite
moüi zagaÿivaþa, nastavimo mesti u svome dvorištu, ekološki djelovati u svojoj
sredini, prema onoj krilatici: misli globalno, djeluj lokalno.
315
DOKAZ DA JE ZEMLJA OKRUGLA

LJUDEVIT BAUER
Dobili smo Voÿu – Broj sudionika poveüao se teoretski – Tko üe krpati jedra
Boro je naglasio da smo mi Odbor za pripremu ekspedicije. Sastajali smo se svako
poslijepodne u Petrovoj drvarnici. Najprije smo izabrali voÿu. Voÿu je, zapravo,
odredio Boro. Rekao je da üe, s obzirom na važnost ekspedicije, vodstvo preuzeti on
sam. Petra smo izabrali za kapetana broda. Kako je brod, zapravo – þamac, vlasništvo
Petrova djeda, ribara u mirovini, oko izbora Petra, kao buduüeg nasljednika þamca,
nije bilo nikakve nedoumice. Više nedoumice bilo je u pogledu naslova koji üe se
dodijeliti meni. Shvatio sam da nemam nikakve izuzetne sposobnosti koja bi me
predodredila za neki važniji položaj u vodstvu ekspedicije. Na koncu je odluþilo to što
sam najbolji golgeter školske lige. Boro je proglasio da bih kao dobar strijelac, iako
samo nogometni, mogao biti komandant oružanih snaga ekspedicije.
-I u mirnodopskoj situaciji – rekao je Boro – tvoj je položaj važan, a tek ako doÿe do
rata – komandant oružanih snaga postaje glavni.
Njegove su mi rijeþi godile, iako nisam bio u stanju pogoditi s kim bi se naša
ekspedicija mogla zaratiti.
Moj prvi zadatak bio je da za potrebe ekspedicije nabavim sjekiru.
Trebalo je da sjekira bude namijenjena cijepanju drva, ali u sluþaju napada, zna se,
postala bi hladno oružje, pa je tako spadala u moju nadležnost. Zakljuþio sam da bi i
važnost sjekire, kao i moja vlastita, porasla u sluþaju rata.
Poslije me Boro imenovao još i navigatorom, jer je trebalo nabaviti kompas. Moj je
djed imao nekakav stari, još iz rata, ali na njemu se magnetska igla bila zaglavila, pa
je stalno pokazivao isti smjer. Boro je pregledao kompas i rekao da je upotrebljiv.
Dovoljno je kompas okrenuti u pravom smjeru, pa üe igla pokazivati sjever. Osim
toga, ima oznake koje svijetle u mraku, a to je velika prednost.
Boro je tvrdio da se mojim imenovanjem za navigatora teoretski poveüao broj þlanova
ekspedicije sa tri na þetiri i da nas je sada dovoljno. Meni se þinilo da bi bilo bolje da
nas je više. Predložio sam da uzmemo još nekoga.
- Mogla bi to biti þak i neka djevojka – rekao sam – da nam kuha i krpa jedra.
- Djevojka? – zaprepastio se Petar. – Žena u þamcu? Zar ne znaš da to donosi
nesreüu?
- To je praznovjerje – rekao sam. – Neka spretna djevojka sigurno bi dobro došla
ekspediciji.
- Kao na primjer? – želio je znati Boro.
- Pa…- osjetio sam da sam malo zbunjen, ali nisam htio napustiti svoj prijedlog –
Mira, na primjer, zna peüi palaþinke.
- Palaþinke? – Petar se uhvati za glavu. – Ali to je ekspedicija, þovjeþe, a ne obdanište.
Sve üe vrvjeti od opasnosti…od aligatora i… i od… i od komaraca, da ne govorim o
drugim strahotama koje üe od nas tražiti svakodnevne ljudske žrtve… Brate, tu üe krv
teüi potocima, a to nije za žene.
- Što se tiþe krvi i ljudskih žrtava, ja nisam kukavica – rekao sam hrabro – ali ti, Petre,
pretjeruješ. Ako treba djevojku braniti od opasnosti, tu smo mi. Ja, kao komandant
oružanih snaga, mogao bih poginuti ako treba.
- Pomisao da bih mogao poginuti za Miru ispunila me nekim þudnim zanosom.
Duboko sam udahnuo i osjetio da su mi se oþi ovlažile.
- Dao bi za Miru život? – upitao je Boro podrugljivo.
- Pa …mislim… nisam rekao baš za Miru… Branio bih svakoga…Posebno ako nam
kuha i krpa jedra.
316
- Ti, Filipe, imaš zastarjele poglede. Žene nisu predviÿene da kuhaju i krpaju. One su
za svaki posao jednako sposobne kao i mi… Boro je malo zastao. – Naravno
teoretski… Inaþe, mislim da nas je dosta. Nitko nam više ne treba, ni muško ni žensko.
- Posebno žensko – dodao je Petar. – Žene nikako ne dolaze u obzir. One su
nepouzdane. Evo, meni Tatjana zadnji put nije dala da prepišem zadaüu iz
matematike i dobio sam kvrgu… Najradije bih joj istegnuo one njezine crne pletenice!
A ne da je vodim u ekspediciju. Slegnuo sam ramenima.
Dobro, ja sam za slogu. Kad vi tako mislite, povlaþim svoj prijedlog.
U tom trenutku þinilo mi se da nešto viri iza drva. Pogledao sam u tom smjeru, ali nije
bilo niþeg.
- Što je? – upitao je Boro.
- Uþinilo mi se da vidim neþiju kosu iza drva… ýuj, zna li Igor nešto o ekspediciji?
- Bez brige – umirio me Boro. – Klinac ne zna ništa. Ne zna ni gdje smo. Osim toga,
on je kod zubara.
317
ISPIT ZNANJA IZ KNJIŽEVNOSTI (INTERPRETACIJA)
Ime i prezime ___________________________________ V. razred BODOVI

I
Škola ____________________________ nadnevak ____________ OCJENA
Pažljivo proþitaj tekst! Zamišljaj ono što þitaš: slušaj, gledaj, dotakni… Vrati se (ponovo ih proþitaj) reþenicama
koji ti se sviÿaju.
Prije nego što odgovoriš na postavljena pitanja, proþitaj još jednom one reþenice koji ti nude odgovor!
PIŠI ýITLJIVO, PRAVOPISNO PRAVILNO, SVOJ RUKOPIS PRILAGODI RAZMACIMA IZMEĈU REDAKA!
Gdje je potrebno zaokruži toþan odgovor, gdje se traži tvoj odgovor, odgovori cjelovitom reþenicom.
1. Što je tema ovoga ulomka? Odgovori jednom reþenicom.

2
2. Odredi naslove dijelovima fabule:

UVOD _____________________________________________________________________
ZAPLET ___________________________________________________________________
VRHUNAC _________________________________________________________________
RASPLET __________________________________________________________________ 2
3. Tekst je pisan: a) u prvom licu jednine
b) u treüem licu jednine
c) u prvom licu množine
4. Navedi imena likova! 1
5. Boru su odredili za voÿu: a) djevojþice i djeþaci iz razreda

b) Petar i Filip 1
c) Boro se sam predložio i odabrao
6. Što ostali þlanovi Odbora za pripremu ekspedicije misle o Bori kao voÿi?
a) ljubomorni su jer oni žele biti voÿom
1
b) ne prigovaraju, ali se ne slažu s odabirom
c) slažu se s Borinom podjelom zaduženja jer poštuju njegovo mišljenje
7. Koji temeljni osjeüaj prevladava u tekstu?

a) strah od ekskurzije
b) nada u uspješan bijeg od kuüe
c) uzbuÿenje zbog priprema ekspedicije
d) ljubav prema djevojþici Miri
1
8. Navedi Filipovu sposobnost koja je odluþila da ga proglase komandantom oružanih snaga:

1
9. Kako bi se ti ponašala/ponašao da si se našla/našao u ovakvoj situaciji?

Odgovori u tri reþenice!
3
318
10. Djeþacima su za put neophodni:

a) þamac, sjekira, kompas
b) šator, bicikli, kabanice 1
c) školski pribor: bilježnice, olovke, gumice.
11. Za þlana ekspedicije predložena je i Mira. Mira je:

a) Borina, Petrova i Filipova susjeda 1
b) djevojþica iz razreda.
12. Miru je predložio:

a) Boro –jer zna da su žene jednako sposobne kao djeþaci
b) Petar –jer žena u þamcu donosi sreüu
c) Filip –jer je zaljubljen u nju. 1
13. Pronaÿi u tekstu dvije reþenice koje üe potkrijepiti odgovor iz prethodnog zadatka i prepiši ih!
2
14. Priznaje li Filip prijateljima svoju ljubav prema Miri?
a) da b) ne 1
15. Petar misli kako su djevojþice nepouzdane. Što navodi kao dokaz?
a) Mira ne zna peüi palaþinke.
b) Tatjana mu nije dala da prepiše zadaüu. 1
16. Prepiši reþenice u kojima Petar govori o opasnostima koje ih þekaju na putu.
17. Možeš li prema stvarima koje su djeþacima potrebne za put otkriti kamo putuju i što istražuju? Odgovore i
tvrdnje napiši u nekoliko reþenica.
18. Zamisli da si ti þlan kakve ekspedicije. Odgovori na pitanja:

a) Koje bi dijelove Hrvatske željela/želio istražiti?
b) Zašto bi željela/želio istražiti baš te dijelove?

2
19. Koja se poruka skriva u ovome tekstu?
20. Osim pripovijedanja u tekstu nalazimo:

a) dijalog
b) monolog 1
c) opisivanje.
319
NAPUTAK O VREDNOVANJU
U ispitu ima dvadeset zadataka, ukupno 29 bodova. Bodovi su napisani
uz svaki zadatak.
Ovo je samo prijedlog vrednovanja. Uþitelj(ica) može bodovati toþne
odgovore kako on/ona želi ili drži najprihvatljivijim. Primjerice, ukoliko
uþenik u odgovoru napravi pravopisnu pogrešku može mu smanjiti pola
boda ili ga, pak, može nagraditi bodom ukoliko je reþenica pravopisno
valjana (ovdje mislimo na one reþenice u kojima su rijeþi þije pisanje
podliježe pravopisnim pravilima).
Naravno, to uþitelj može þiniti i drugaþije, primjerice da mu od ukupnog
zbroja bodova oduzme samo jedan ili samo dva boda zbog pravopisnih
pogrešaka.
Isto tako, sigurno üe biti odgovora koji üe biti izvrsni, potpuni, u kojima
üe biti navedeno i više nego što se traži. I takve uþitelj(ica) može nagraditi
u svakom zadatku ili u ukupnom zbroju bodova. Naše je iskustvo s
ispitima ovoga tipa vrlo dobro: u pravilu nema negativnih ocjena, uþenici
ih rado prihvaüaju, nema straha od definicija i „rješavanja zadataka.
Dobivaju ocjenu za vlastito shvaüanje i tumaþenje teksta.
Kako bismo potaknuli uþenike da pišu uredno, pregledno i pravopisno
toþno, možemo dati uþeniku nagradne bodove za urednost, toþno
napisano ime i prezime, razred, pravilno napisano ime škole i nadnevak.
Uvriježeni je obiþaj da se za pozitivnu ocjenu treba odgovoriti na polovicu
pitanja ili malo više, tj. 50 % ili 51 %. Bodovnu je ljestvicu, u ovakvim
sluþajevima, najbolje donijeti nakon ispravljanja ispita, utvrÿivanja onih
zadataka na kojima je najveüi broj uþenika pogriješio (znak da je pitanje
bilo nerazumljivo ili gradivo slabo nauþeno). Naš je prijedlog bodovanja
ovakav:
0– 14 = 1
15– 17 = 2
18–22 = 3
23–26 = 4
27-29 = 5
Odgovori:
1. Planiranje ekspedicije (ili kakav sliþan odgovor).
2. UVOD: Priprema ekspedicije i podjela zaduženja.
ZAPLET: Filipov prijedlog da u ekspediciju ukljuþe Miru.
VRHUNAC: Sukob mišljenja: donosi li žensko u þamcu nesreüu?
RASPLET: radi sloge i prijateljstva Filip povlaþi svoj prijedlog.
3. a
4. Boro, Petar, Filip
5. c
6. c
7. c
8. Filip je najbolji golgeter školske lige. (Filip je dobar nogometni strijelac.)
9. Bio bih uzbuÿen, sretan. Sve bih vrijedno i pomno pripremao za put.
Radovao bih se avanturi. Sve bi me to dobro zabavljalo…( i svaki drugi
uþeniþki odgovor).
320
10. a
11. b
12. c
13. Pomisao da bih mogao poginuti za Miru ispunila me nekim þudnim
zanosom. Duboko sam udahnuo i osjetio da su mi se oþi ovlažile.
14. b
15. b
16. Ali to je ekspedicija, þovjeþe, a ne obdanište. Sve üe vrvjeti od
opasnosti… od aligatora i… i od… i od komaraca, da ne govorim o
drugim strahotama koje üe od nas tražiti svakodnevne ljudske žrtve…
Brate, tu üe krv teüi potocima, to nije za žene .
17. Putuju rijekom (treba im þamac), ne idu daleko (zadovoljni su i
pokvarenim kompasom þije oznake svijetle u mraku), dovoljna im je stara
sjekira za cijepanje drva…
18. (….)
19. Razvijanje sloge i prijateljstva u planiranju zajedniþke avanture. (Bilo
koji odgovor þiji üe se veüi dio poklapati sa znaþenjem ove reþenice.)
20. a
321
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS
ODABRANI ýLANCI DEKLARACIJE O ZNANJU HAZU

Znanje je postalo temeljna proizvodna snaga u ljudskom društvu i glavni uvjet uspješnosti.
Globalizacijski trendovi povezuju svijet informacijski, gospodarski, tehnološki, prometno i
medijski u cjeline, u kojima se primjenjuju jednaka mjerila i vrijednosni sustavi. Razlike u
znanju i njegovoj tehnološkoj primjeni postaju glavni þimbenici koji dijeli razvijene zemlje od
nerazvijenih, bogate od siromašnih, visoki životni standard od niskog.
Hrvatska se treba znanjem izvuüi iz kruga slabije razvijenih zemalja i sprijeþiti da se
produbi njezina sadašnja tehnološka zaostalost. Ta se zaostalost, i uopüe nedostatak
znanja, odražava u poteškoüama u koje su zapala nekad uspješna poduzeüa, s
dramatiþnim padom proizvodnje i izvoza, zatim, u ozbiljnim nedostatcima pravosudnog
sustava, u slabosti državnog aparata sa zastarjelim oblicima organizacije i funkcioniranja,
te sumnjom u korumpiranost. Restrukturiranje privrede i revitalizacija društva na višoj razini
kvalitete i s veüim udjelom znanja postaje egzistencijalno pitanje.
Preusmjeravanje iz zaostajanja u napredovanje pretpostavlja pozitivnu razvojnu klimu,
jaku motiviranost i poduzetnost velikog broja graÿana, uvjerenje da možemo i moramo
uspjeti. Glavna poluga u ostvarivanju takva preokreta je znanje, a najvažniji prirodni resurs
u tome su daroviti i radišni mladi ljudi. Preusmjeravanje treba pokrenuti djelovanjem svih
institucija društva, odnosno najboljih znanstvenika, tehniþara, poduzetnika, menadžera i
organizatora u njima. Prvi korak na putu prema društvu znanja je razvitak obrazovanja i
znanosti prema svjetskim kriterijima kvalitete. U razvoju obrazovanja težište treba
prvenstveno biti na poboljšanju kvalitete nastave i na adekvatnijim sadržajima. Nastavnik je
najvažniji þimbenik kvalitetnoga obrazovanja i zato je prioritetno intenzivno struþno
usavršavanje nastavnika tijekom cijelog radnog vijeka te poboljšanje njihovoga društvenog i
materijalnog položaja. Glavni trend obrazovanja u 21. stoljeüu je orijentacija na transferni
potencijal uþenja: orijentacija na kvalitetno stjecanje manjeg opsega trajnih znanja koja se
aktivno usvajaju i prikladna su kao trajna podloga za daljnje permanentno uþenje tijekom
þitavog života. Na taj se naþin razvijaju sposobnosti rješavanja problema, a ne gomilaju se
obrazovni sadržaji iz društva prošlosti koje se mijenja. Meÿu važnim faktorima obrazovanja
istiþu se: razvojna orijentacija i treüa znanstveno-tehnološka revolucija, interdisciplinarnost
u nastavi, razvoj kreativnosti, razvoj i poticanje radnih navika i poduzetniþkog duha, razvoj
ekološke svijesti, te odgoj slobodnih ljudi, cjelovite i humane liþnosti.
322
RUJAN:
8. Svjetski dan borbe protiv nepismenosti
10. Svjetski poštanski dan
14. – 21. Tjedan borbe protiv TBC-a
16. Svjetski dan ozona
18. Dan Hrvatske ratne mornarice; Meÿunarodni dan zaštite ozonskog
omotaþa
21. Meÿunarodna noü zaštite šišmiša
22. Europski dan bez automobila (obilježava se u Francuskoj od 1998. do
2001. Preko 900 gradova toga dana zabranjuje promet automobilima
u središtu grada.)
23. Meÿunarodni dan kulturne baštine; Dan europske baštine
24. Dan roda; Svjetski dan zdravog srca
26. Svjetski dan þistih planina
zadnji tjedan u rujnu: Tjedan hrvatskih manjina
LISTOPAD:
Prvi tjedan – prvi ponedjeljak – Meÿunarodni djeþji tjedan; prvi
ponedjeljak – Meÿunarodni dan stanovanja
1 .-7. Dani kruha
1. Svjetski dan ljudskih naselja; Meÿunarodni dan glazbe;
Meÿunarodni dan vegetarijanstva (radio Sljeme)
Meÿunarodni dan starijih osoba (radio Sljeme)
3. Meÿunarodni dan mira; Meÿunarodni dan djeteta / Djeþji dan
4. Dan ptica
4. Meÿunarodni dan zaštite životinja; (Sv. Franjo Asiški)
5. Svjetski dan uþitelja
8. Dan neovisnosti Republike Hrvatske
9. Meÿunarodni dan zborskog pjevanja
10. Svjetski dan pješaþenja
11. Svjetski dan mentalnog zdravlja
Dan zahvalnosti za plodove zemlje; (druga nedjelja listopada)
12. Svjetski dan pronalazaþa
15. Meÿunarodni dan bijeloga štapa / Dan slijepih
Svjetski dan seoske žene
poþetak Mjeseca knjige
16. Svjetski dan hrane - Dan kruha
17. Svjetski dan borbe protiv siromaštva; Meÿunarodni dan šetaþa
18. Dan jabuka
24. Dan Ujedinjenih naroda
25. Dan dobrovoljnih davatelja krvi
31. Meÿunarodni dan štednje
323
STUDENI
1. Svi sveti
2. Dan spomena na mrtve (Dušni dan)
3. Dan lovaca (Sveti Hubert); Dan muškaraca
10. Svjetski dan mladeži
11. Sveti Martin
14. Svjetski dan šeüerne bolesti
15. završetak Mjeseca knjige
16. Meÿunarodni dan tolerancije
17. Svjetski dan nepušenja (nepušaþa)
18. pad Vukovara
20. Svjetski dan djeteta
24. Dan hrvatskoga glumišta
25. Meÿunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (Sv. Katarina
Aleksandrijska)
PROSINAC:
I. Dan borbe protiv AIDS-a
4. Meÿunarodni dan invalida
5. Meÿunarodni dan volontera (dragovoljaca)
6. Sveti Nikola;
10. Dan prava þovjeka
11. Dan UNICEF-a
25. Božiü
28. Dan iseljenika
29. Dan biološke raznolikosti
SIJEýANJ:
15. obljetnica meÿunarodnog priznanja R. Hrvatske (1992. god.)
24. Franjo Saleški – zaštitnik novinara, novina kao medija
31. Dan carinika
VELJAýA:
2. Svjetski dan zaštite vlažnih podruþja /moþvarnog zemljišta
6. Svjetski dan zelenila
Dan života (prva nedjelja u veljaþi)
11. Svjetski dan bolesnika
14. Sv. Valentin – Dan zaljubljenih
22. Katedra sv. Petra – dan tiskanja Misala po zakonu Rimskoga dvora
prve hrv. tiskane knjige
Dan Nacionalne i sveuþilišne knjižnice u Zagrebu
324
OŽUJAK:
1. Svjetski dan civilne zaštite
8. Meÿunarodni dan žena
13.-17. Dani hrvatskog jezika
15. Meÿunarodni dan prava potrošaþa
21. Dan borbe protiv rasne diskriminacije
22. Svjetski dan voda
23. Meÿunarodni dan meteorologije
27. Meÿunarodni dan kazališta
30. Pogubljenje Zrinskoga i Frankopana u Beþkom Novom Mjestu
TRAVANJ:
1. Dan centra svijeta u Ludbregu
2. Svjetski dan djeþje knjige
7. Svjetski dan zdravlja
8. Svjetski dan Roma
22. Dan planeta Zemlje
Dan hrvatske knjige; Dan Društva hrvatskih književnika
23. Svjetski dan knjige i autorskih prava
25. Sveti Marko – najstariji patron zagrebaþki
26. 4. 1986. ýernobil (otkazao þetvrti reaktor NE ýernobil: umrlo 4000
sudionika pri sanaciji, 70 000 Ukrajinaca potpuni invalidi, 7 mil.
ljudi pati od fiziþkih i psihiþkih posljedica, i dalje se raÿaju
bolesna djeca)
SVIBANJ:
mjesec boljeg govorenja i slušanja; 21.-27. V. Dani otvorenih vrata u
medicinskim ustanovama za one s poteškoüama (podatak iz Dnevnika
HTV, 11.5. 2001.)
I. Meÿunarodni dan rada
3. Dan Sunca; Meÿunarodni dan (novinara) slobode medija
8. Meÿunarodni dan Crvenoga križa
9. Dan Europe; Meÿunarodni dan pobjede nad fašizmom
11. Roÿendan Hrvatskoga radija (11. 5. 1926.)
12. druga nedjelja u svibnju - Majþin dan
15. Meÿunarodni dan obitelji
18. Meÿunarodni dan muzeja;
21. Svjetski dan kulturnoga razvoja
25. Svjetski dan Afrike
28. Dan oružanih snaga Republike Hrvatske
31. Svjetski dan športa; Svjetski dan nepušaþa
Dan ljubaznosti sudionika u prometu (u Zagrebu od 1997.)
prva nedjelja nakon Duhova – Dan obavijesnih sredstava (papa I.
Pavao II.)
Dan grada Zagreba
325
LIPANJ:
4. Svjetski dan slobode medija
4. Meÿunarodni dan nevine djece – žrtava agresije
5. Svjetski dan zaštite okoliša
8. Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj 20. Svjetski dan izbjeglica
22. Dan antifašistiþke borbe u Hrvatskoj (Bobetko - Lidija!!!)
25. Dan državnosti - Dan Hrvatskoga sabora
26. Dan meÿunarodne borbe protiv zloupotrebe droge
(svjetski = meÿunarodni)
U bilješke unesite i blagdane zaštitnika gradova po županijama
/npr. 3. veljaþe – Sv. Vlaho (Dubrovnik), 7. svibnja – Sveti Duje (Split), 25.
4. Sv. Marko (Zagreb)…/
• Tablica pomiþnih blagdana

• (proljetni su praznici obiþno oko Uskrsa, neradni dani u Republici
Hrvatskoj jesu i uskrsni ponedjeljak te blagdan Tijelova)
godina Pepelnica Uskrs Tijelovo

2004.* 25. veljaþe 11. travnja 10. lipnja
2005. 9. veljaþe 27. ožujka 26. svibnja
2006. 1. ožujka 16. travnja 15. lipnja
2007. 21. veljaþe 8. travnja 7. lipnja
2008.* 6. veljaþe 23. ožujka 22. svibnja
2012.* 21. veljaþe 8. travnja 7. lipnja
2013. 13. veljaþe 31. travnja 30. svibnja
2014 5. ožujka 20. travnja 19. lipnja
2016. * 9. veljaþe 27. ožujka 24. svibnja
2018. 14. veljaþe 1. travnja 31. svibnja
* prijestupna godina
Pokladni utorak jest dan uoþi Pepelnice ( tzv. ýiste srijede), tada pokladni
obiþaji dosežu vrhunac.
____________________HRVATSKI JEZIK_________________
UýITELJICA /UýITELJ RAZRED
PRIPRAVA ZA NASTAVU
NASLOV NASTAVNE JEDINICE
Redni broj sata_______ Nadnevak ___________
TIP SATA OBLICI RADA NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA

uvodni þelni / frontalni METODE
interpretacija samostalni/ usmeno izlaganje þitanka videokaseta
obrada vježba individualni u heuristiþki razgovor udžbenik audiokaseta
ponavljanje skupinama u demonstracije radna bilježnica prozirnica CD
provjeravanje parovima þitanje i rad na radni listiüi fotografija
kombinirani tekstu dramska igra živa rijeþ monografija
plakat
METODIýKI SUSTAV:
Zadaci obrazovni
funkcionalni
odgojni
Domaüa zadaüa Primjedbe i zapažanja
Literatura:
Artikulacija sata
328
POPIS LITERATURE
Aniü, V.: Rjeþnik hrvatskoga jezika, treüe, prošireno izdanje, Novi Liber, Zagreb, 1998.
Antoš, A.: Osnove lingvistiþke stilistike, Školska knjiga, Zagreb, 1974.
Autobiografije hrvatskih pisaca, priredio V. Brešiü, AGM, Zagreb, 1997.
Babiü, S.: Hrvatski juþer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995.
Bilopavloviü, T., ýudina-Obradoviü, M., Ladika, Z., Šuškoviü Stipanoviü, R.: Dosadno mije - što da radim,
Školska knjiga, Zagreb, 1993.
Biti, V.: Pojmovnik suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
Bredekamp, S. (1996.): Kako djecu odgajati, Educa, Zagreb
Brodnjak, V.: Razlikovni rjeþnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine, Zagreb, 1998.
ýubeliü, T.: Lirske narodne pjesme, Školska knjiga, Zagreb, 1963
Desforges, C.: (2001.)Uspješno uþenje i pouþavanje, Educa, Zagreb
Dikliü Z., Težak D., .Zalar, I: Primjeri iz djeþje književnosti - Zagreb: DiViþ, 1996.
Dikliü Z., Zalar, I.:ýitanka iz djeþje književnosti (s prikazom najznaþajnijih vrsta) - Zagreb: Školska knjiga,
1980.
Dikliü, Z.: Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
Dikliü, Z., Rosandiü, D., Šabiü, G. i dr.: Dozivi i odzivi lirske pjesme, PKZ, Zagreb, 1990.
’
–uriü, T.: Sto najljepših legendi iz hrvatske prošlosti, Nakladna kuüa ýDr. Feletar ’, Zagreb, 1966.
Enciklopedija L Z-a br. 2., Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1967.
Filmska enciklopedija I., II, JLZ M. Krleža, Zagreb, 1986.-1990.
Frangeš, I.: Povijest hrvatske književnosti; Zagreb - Ljubljana: Matica hrvatska - Cankarjeva založba, 1987.
Goock, R.: Sva þuda svijeta, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1975.
Gudelj-Velaga, Z.: Nastava stvaralaþke pismenosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Gudjons, H i drugi: Didaktiþke teorije, Zagreb, Educa 1994.
Hrvatska književnost srednjega vijeka, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
Hrvatska laÿa I, II (Izbor pjesniþkih i proznih tekstova te dokumenata o stvaranju neovisne suverene
države Hrvatske i o Domovinskom ratu 1990.-1992.) - Zagreb, Alfa, 1996.
Hrvatski Odisej, Antologija hrvatske poezije o iseljeništvu, Kršüanska sadašnjost,
Ilustrirana povijest Hrvata, Stvarnost, Zagreb, 1990.
Isenberg, J. P. (1998.): Kurikulum usmjeren na dijete, Udruga roditelja Korak po korak, Zagreb
Izabrane pripovijetke, priredio I. Zalar, Školska knjiga, Zagreb, 1977.
Jelþiü, D.: Povijest hrvatske književnosti, Naklada Paviþiü, Zagreb 1997.
John Farman, J.: Sumnjivo jednostavna povijest znanosti i izuma, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.
Kajiü, R.: Roman u sustavu problemske nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
Katiþiü, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Kazališni vrtuljak (zbornik hrvatskih igrokaza za djecu) - Zagreb, ABC naklada, 1997.
Keþkemet, D.: Braþ, Braþki zbornik, d.o.o., Tisak Trebotiü, Supetar, 1998.
Klaiü, B.: Rjeþnik stranih rijeþi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990.
Kocijan-Hercigonja, D.: Moje se dijete mijenja - u þemu je problem, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
Koþan Mijoviü, S.: Skupljena baština, Školske novine, Zagreb, 1993.
Konvencija o pravima djeteta (usvojena na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga
1989.)
Korej, Z. (2001.): Integrirano uþenje, Eduka, Zagreb
Košir, M., Zgrabljiü, N., Ranfl, R.: Život s medijima (Priruþnik o medijskom odgoju za roditelje, nastavnike
i uþitelje): Doron, Zagreb, 1999.
Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijeüa: metodiþki priruþnik za uspješno pouþavanje i uþenje, Educa -
Zagreb, 1995.
Ladan, T.: Rijeþi, Zagreb: ABC naklada, 2000.
Macan, T.: Povijest hrvatskoga naroda, Nakladni zavod MH i Školska knjiga, Zgb, 1992
Maliü, J., Mužiü, V.: Pedagogija, Zagreb - Školska knjiga, 1983.
Mamiü, M.: Jeziþni savjeti, vlastita naklada, Zadarska tiskara, Zadar, 1997.
Marsh, C. J. Kurikulum: Temeljni pojmovi, Educa, Zagreb 1994.
Maruliü, M.: Molitva suprotiva Turkom
Matešiü, J.: Frazeološki rjeþnik hrvatskoga ili srpskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
Matoš, A. G.: Oko Lobora ( priredio D. Rosandiü), Sysprint, Zagreb, 1998.
Mihaldinec, M., Taritaš, M.: Djeþji atlas prirode, ABC naklada, 1998.
Mikiü, K.: Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001.
329
Milan C.: Djeþja književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1969.

Mlaþ, K.: Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike; Nakladni zavod Matice hrvatske,
Nazor, V. (uredio V. Pavletiü): Sveti lug, Nakladni zavod Matice hrvatske, biblioteka ARION, 1975.
k
Nemec, K. (autor koncepcije):Leksi on hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Novakoviü, N.: Govorna interpretacija umjetniþkoga teksta, Školska knjiga,
Opüi religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.
Oraiü - Toliü, D.: Dvadeseto stoljeüe u retrovizoru, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Pandžiü, V.: Hrvatski roman u školi, Profil, Zagreb, 2001.
Parkinson, D.: Film, Sysprint, Zagreb, 1995.
Parun, V.: Izbor iz djela, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
Pavletiü, V.: Kako þitati poeziju, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
Pilaš, B.: Domovina u srcu, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Priruþni leksikon, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967.
Rosandiü, D. Književnost u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
Rosandiü, D. Metodika književnoga odgoja i obrazovanja, Zagreb; Šk. knjiga; 1986.
Rosandiü, D. Pismene vježbe u nastavi hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1990.
Salzer, O. - Matkoviü, H.: Školski leksikon, Povijest, Panorama, Zagreb, 1967.,
Samardžija, M., Selak, A.: Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, Zagreb, Pergamena, 2001.
Skupljena baština: suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940.-1990. (antologija, priredio S. Mijoviü Koþan)-
Zagreb, Školske novine, 1993.
Solar, M.: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Staton, T. F.: Uspješno pouþavanje, Zagreb, Panorama, 1995.
Sto lica priþe (antologija djeþje priþe s interpretacijama)- Zagreb: Školska knjiga 1987.
Strojny, V.: Zagrebe, ljubavi moja, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Svjetska deklaracija o opstanku, zaštiti i razvoju djece (usvojena 30. 9.1990. na Svjetskom sastanku na vrhu
posveüenom djeci)
Šabiü, A. G.: Uþenik i lirika, Zagreb, Šk. novine; 1991.
Šabiü, A. G.: Lirska poezija u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
Škrabalo, I.: 101 godina filma u Hrvatskoj (pregled povijesti hrvatske kinematografije), Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 1998.
Škreb, Z., Stamaü, A.: Uvod u književnost, Grafiþki zavod Hrvatske, 1983.
Šoljan, A. (sastavio): 100 najveüih djela svjetske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,
1980.
Terhert, E. V. (2001.): Metode pouþavanja i uþenja, Zagreb, Educa (147 - 182)
Težak, S.: Govorne vježbe u nastavi hrvatskoga ili srpskoga jezika; Zagreb: Školska knjiga, 1990.
Težak, S.: Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Velika enciklopedija aforizama, Prosvjeta, Zagreb, 1977.
Velika knjiga znanja, Znanje, 2001.
VOX POPULI (zlatna knjiga poslovica svijeta) - odabrao i priredio T. Radiü; Nakladni zavod Globus, 1995.
Zalar, I.: Suvremena hrvatska djeþja poezija, Školska knjiga, Zagreb, 1979.
Zlatna knjiga svjetske poezije za djecu - Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1975.
330
PRILOZI
PRECIZNA MEHANIKA - Mnogi invalidi koji se ne mogu služiti

šakama nauþe pisati i ponešto raditi nogama, ali prava je rijetkost da
se netko od njih profesionalno bavi preciznom mehanikom i
urarstvom, kao što to, spretnije no mnogi rukama, þini Egipüanin
Ragab Mohammed (23).
331
Tolerancija Kako živjeti u dobrosusjedskim odnosima i ne poklati se zbog meÿusobnih

razliþitosti? U ovom su dvorištu to pitanje glatko riješili, pa neometano mogu
na dijelu svatko na svoju stranu. (Ro. 1)
SADRŽAJ
UVODNE NAPOMENE 1
Zlata Kolariü-Kišur RIJEýI ZLATA 7
Marinko Kovaþeviü KAD MOJA MAJKA GOVORI 12
Rabindranath Tagor SUDAC 15
Tin Kolumbiü DJETINJSTVO 19
Mladen Bjažiü TATA NEMA VREMENA 22
Robert Fulghum SVE ŠTO TREBAM ZNATI 25
Vinko Kos LJUBAV 30
Dobriša Cesariü DORICA 33
Jostein GaarderVELIKO IŠýEKIVANJE 36
Prežihov Voranc JOŠ JEDAN DŽEP 39
Danijel Dragojeviü KALENDAR 42
Miroslav Slavko Maÿer DJEDOVO SLOVO 46
Ivan Iüan Ramljak SRIJEDOM U IMOTSKOM 50
Ljudevit Bauer DOKAZ DA JE ZEMLJA OKRUGLA 52
Miro Gavran IMAŠ LI HOBI 55
Jacques Prevert LOŠ UýENIK 58
Melita Rundek LEKTIRA 61
Vesna Parun DJEDOVE OBRVE 64
Dinko Šimunoviü KLJASTA SAVA 68
Dragutin Tadijanoviü DJEVOJýICA I JA 72
Božidar Prosenjak UDARILA ME ONA, MOJA MAJKA 76
Antun Mihanoviü HORVATSKA DOMOVINA 80
Vladimir Strojny KAKO JE NASTALA NAŠA ZEMLJA 84
Zvonimir Balog VELEBIT 88
Josip Pupaþiü CETINA 91
Miroslav Dolenec Dravski STARINSKE ŠEGE 95
Pero Ljubiü NAŠI ŠKOJI 98
Pajo Kanižaj STARI MLAD I¨ 101
Antun Gustav Matoš NA LADANJU 104
Vladimir Nazor ORAý DRAGONJA 110
Epska narodna pjesma IVE SESTRU DRAGINJU SPAŠAVA 114
Josip Bratuliü STOL ûIRILA I METODA 118
Ivana Brliü-MažuraniüRIBAR PALUNKO I NJEGOVA ŽENA 121
Jean de La Fontaine KOKOT, MAýAK I MIŠIû 124
NadaIveljiü DVA BROJA JEDAN 127
Shel Silverstein DOBRO STABLO 130
Narodna usmena RUKOVET PAMETI I NARAMAK SMIJEHA 133
Vlatko Majiü CIJELI SVIJET 136
Marija Barbariü-Fanuko KAKO NASTAJU ZVIJEZDE 139
Pajo Kanižaj SLOBODA 143
Dragutin Domjaniü TAMA JE SVUD 146
MilanTaritaš BOŽIûNICA 150
Isaac Bashevis Singer KOZA ZLATKA 154
Sida Košutiü SELJAK, PTICA I ZLATNI DRIJEN 158
Zvonimir Balog KOME DATI ODLIKOVANJA 161
Jadranka ýunþiü – Bandov MASKENBALSKE ŠALE 164
Nikola Miliüeviü ýEŠLJUGARI 168 Richard
Billinger POýETAK JESENI 171 Jakov
Kopiloviü SVEýANA PREGRŠT 174
Dobriša Cesariü NARANýA 177
LiTaiPo RIBA U PROLJEûE 180
Mladen Bjažiü VALOVI 183 Narodne lirske
pjesme OD ZLATA JABUKA 186 Mladen Kušec
SUNCOKRETI 190
HAIKU 193
KAKO PRISTUPITI HAIKU POEZIJI 196
Zvonimir Balog KAKO SE PRAVI PJESMA 200
Sunþana Škrinjariü MALI ESKIMI 204
Narodna MLADI GLAZBARI (BROJALICA IZ KASTVA) 208
Luko Paljetak MAýKA I GLASOVIR 211 Julian Tuwim
ZAKAŠNJELI SLAVUJ 215
KAZALIŠNA UMJETNOST – DRAMSKI IZRAZ 217
PLAVI SNIJEG (prilagodba za glazbeno kazalište Richard
Simonelli, glazba Branko Starc) prema Grigoru Vitezu – 2. SAT
220
PLAVI SNIJEG (prilagodba za glazbeno kazalište Richard
Simonelli, glazba Branko Starc) prema Grigoru Vitezu – 3. SAT
223
Nada Zidar-Bogadi PRODAVAONICA NA KRAJU GRADA 227
DRAMSKI ODGOJ SCENSKA IGRA PREMA
TEKSTOVIMA IZ ýITANKE 230
OTKRIûE I RAZVOJ FILMA 235 MEDIJI – PRIJENOSNICI
PORUKA 241 KNJIŽNICA U FUNKCIJI ODGOJA I
OBRAZOVANJA U SVIJETU MEDIJA– U SVJETLU
ŠKOLSKE KNJIŽNICE 248
U SVIJETU TISKA 253
ŠTO JE FILM: UVOD U FILMSKO STVARALAŠTVO 259
FILMSKI RODOVI A) DOKUMENTARNI FILM 261
B) IGRANI FILM 265
C) ANIMIRANI FILM 270
VIDEOKASETA ANIMIRANI FILM (iz serije ŠTO JE FILM)
276 ISPIT ZNANJA – MEDIJSKA KULTURA 278 SVRHA
NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA U OŠ 279 NEKE
ZNAýAJKE UýENIKA 5. I 6. RAZREDA 280 PRIJEDLOG
OPERATIVNOGA PLANA HRVATSKOGA JEZIKA U 5.
RAZREDU 285
LUDVIG BAUER :DOKAZ DA JE ZEMLJA OKRUGLA 315
ISPIT ZNANJA IZ KNJIŽEVNOSTI (INTERPRETACIJA)
317 ODABRANI ýLANCI DEKLARACIJE 0 ZNANJU
HAZU 321 PRIPRAVA ZA NASTAVU 326 POPIS
LITERATURE 328

Dveri Rijeci 5 - Prirucnik Za Ucitelje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dveri Rijeci 5 - Prirucnik Za Ucitelje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

• NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû•

Poštovane uþiteljice i uþitelji hrvatskoga jezika!

Nastajao je ovaj priruþnik i na mnogobrojnim predavanjima i radionicama u kojima su

Tekstovi u þitankama i priruþnicima nastoje obuhvatiti sve vidove kulture: globalne,

KAKO ûETE SE SLUŽITI OVIM PRIRUýNIKOM?

Ovaj priruþnik sadrži:

Raspored sadržaja svake nastavne jedinice ureÿen je ovako:

Naslov nastavne jedinice Ispod naslova nastavne jedinice u pravilu se

Metodiþki sustav Uz uobiþajeni i najþešüi, interpretacijsko-

Zadaci i ciljevi Ovdje je uþitelji(ca)ma ponuÿeno obilje zadataka i

Didaktiþka artikulacija sata Uz jednu motivaciju koja je u þitanci, u priruþniku

Aktualizacija Sukladno dobi uþenika aktualizirali smo odreÿeni

Integracija Navedena su ostala podruþja hrvatskoga jezika

Zanimljivosti Ovaj je dio namijenjen uþitelji(ca)ma koji svojim

METODIýKI SUSTAVI/PRISTUPI U NASTAVI KNJIŽEVNOSTI

1. motivacija (doživljajna); 2. najava teksta i njegova lokalizacija; 3. interpretacijsko þitanje

1. najava teksta i provjera dosadašnje recepcije; 2. susret s tekstom; 3. stvaranje problemske

1. duševno-tjelesna priprema s najavom teksta; 2. prvi meditativni susret s tekstom; 3.

1. najava teme; 2. uspostavljanje pojmovno–informacijskih veza; 3. izlaganje; 4. heuristiþki

Uþiteljski poziv i poslanje sadrži niz istoznaþnosti priroÿenih roditeljskom

Napomena: Ovaj tekst stavljen je kao uvod u þitanku, u þudesan umjetniþke

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Poticanje emocionalnih i intelektualnih aktivnosti slušanjem, þitanjem i

Književnost je umjetnost rijeþi.

Jezik je kljuþ srcu. (azerbejdžanska)

2.a) stvaranje meditacijskog ozraþja:

2.b) interpretacija u užem smislu:

Vrste rijeþi. Službe rijeþi. Pismeno i usmeno izražavanje.

Sat razrednika. Svi predmeti – rijeþi po kojima prepoznajemo nastavne predmete.

Podrijetlo rijeþi rijeþ.

latinski: verbum, vôx

KAD MOJA MAJKA GOVORI

Napomena: Uþitelj se može odluþiti za jeziþno-poetsku motivaciju: samostalno

Razvijanje sposobnosti fantazijskoga mišljenja: zamišljanja vizualnih,

Za one koji žele i mogu više:

ANAFORA. OPKORAýENJE. SUPROTNOST. PONAVLJANJE.

Osjeüajna vezanost majke i djeteta. Majku treba poštovati, ona je simbol

2. interpretacija u užem smislu:

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Otkrivanje dubljih slojeva pjesme.

Pjesma u prozi. Poslovica/posloviþnost izraza. Retoriþko pitanje.

Osvješüivanje uloge obitelji u životu svakoga þovjeka, posebice svakoga

2. interpretacija u užem smislu:

Iako moji roditelji nisu znali da üu biti_______________________, oni me vole.

Znam da je moja majka/moj otac zabrinut kad______________________, ipak i

Kad zagrlim svoju majku/svoga oca, želim joj/mu, zapravo, reüi

(napiši što ti prvo padne na um)

(Dalje nastaviti prema stanju u odjelu; potrebno je voditi raþuna o obiteljskoj

Vjeronauk: Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji.

Napomena: Uvoÿenjem uþenika u zanimljiv tip zadataka s kojima üe se susresti u

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Poticanje na aktivnu i stvaralaþku ulogu maštanja. Razvijanje sposobnosti

Tema, fabula, glavna misao. Kratka priþa. Pripovijedanje u 1. licu.

Poticanje i evociranje sjeüanja na vlastito rano djetinjstvo radi uoþavanja

2. interpretacija u užem smislu:

Provjera usvojenosti. Stvaralaþko prepriþavanje.

Povijest (Egipat, dar Nila). Sat razrednika. Priroda.

Bosiljak je ljekovita i zaþinska biljka, omiljena kuhinjska mirodija. Veoma je osjetljiv

TATA NEMA VREMENA

Napomena: Pjesma pogodna kako za upoznavanje uþenika i njihovih obiteljskih

a) funkcionalni zadaci i ciljevi

Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja.

Ponavljanje. Šaljiva lirska pjesma. Tema. Ideja. Vezani stih. Deseterac.