POV-program Dipl Nast-2021 2022

SVEUČILIŠTE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST
PLAN I PROGRAM
DIPLOMSKOGA SVEUČILIŠNOGA STUDIJA
POVIJEST (DVOPREDMETNI);
SMJER: NASTAVNIČKI
Datum inicijalne akreditacije studijskoga programa: 1. lipnja 2005.
Datum posljednje izmjene i dopune studijskoga programa: 20. srpnja 2021.
Rijeka, srpanj 2021.

STUDIJSKI PROGRAM: Sveučilišni dvopredmetni diplomski studij povijesti - nastavnički smjer
OBAVEZNI SKUPOVI ISHODA UČENJA
Skup ishoda učenja

Pojedinačni ishodi studijskog programa
studijskog programa
objasniti osnovne pojmove i probleme iz pojedinih povijesnih razdoblja svjetske i nacionalne

povijesti
DRUŠTVENI, POLITIČKI,
identificirati i usporediti značajne povijesne ličnosti iz društveno-političkog života iz svjetske i
KULTUROLOŠKI I VJERSKI
nacionalne povijesti
ODNOSI U POVIJESTI
vrednovati i analizirati demografske, političke, diplomatske, geografske, društvene, kulturološke
i vjerske utjecaje na život naroda i država u različitim razdobljima nacionalne i svjetske povijesti
klasificirati i kritički analizirati događaje, promjene i procese iz političke, diplomatske, vojne,

društvene, vjerske i kulturološke povijesti različitih razdoblja svjetske i nacionalne povijesti
PRIMJENA ZNANJA I
interpretirati društveno-političke promjene, procese i događaje u pojedinim povijesnim
PROBLEMI POVIJESNE
razdobljima te dekonstruirati interpretacije u odnosu na primarne izvore
INTERPRETACIJE
kritički zaključivati i argumentirano raspravljati o povijesnoj problematici kroz povijesna
razdoblja
istraživati, samostalno obraditi i kritički analizirati političke, društvene, gospodarske,

demografske i kulturološke teme iz svjetske i nacionalne povijesti
HISTORIOGRAFIJA, kritički analizirati i vrednovati povijesne izvore i historiografske tekstove te primijeniti različite
METODOLOGIJA I metodologije za pisanje radova koje se koriste u istraživanju povijesne problematike
ZNANSTVENO objasniti razvojni put historiografije do suvremenih gledišta te njezine smjerove, diskurse i škole
ISTRAŽIVANJE
koristiti metodologije koje se koriste u istraživanju različitih povijesnih tematika te uz
samostalnu analizu povijesnih izvora i korištenje literature i sekundarnih izvora izraditi diplomski
rad
objasniti i razlikovati didaktičko-metodičku terminologiju
osmisliti i samostalno prezentirati pripremu za nastavu
objasniti i primijeniti metodologiju znanstvenih istraživanja i kritičku analizu povijesnih izvora u

NASTAVNIČKE nastavi povijesti te objasniti razlike u interpretacijama i pripremiti učenike za njihova istraživanja
KOMPETENCIJE
primijeniti osnovne postavke etičnosti u nastavi povijesti pokazujući pri tome toleranciju za
različitosti
koristiti metodologije koje se koriste u istraživanju didaktičkih tematika te uz samostalno

korištenje literature i sekundarnih izvora izraditi diplomski rad
IZBORNI SKUPOVI ISHODA UČENJA
Skup ishoda učenja

Pojedinačni ishodi studijskog programa
studijskog programa
objasniti i klasificirati različite aspekte povijesnih tema iz svjetske i nacionalne povijesti

OBRADE I INTERPRETACIJE
RAZLIČITIH objasniti i razlikovati različite teorije u historiografiji vezanoj za određene povijesne teme i
HISTORIOGRAFSKIH probleme istraživanja
PROBLEMA I POVIJESNIH
TEMA primijeniti različite pristupe historiografiji i načine analize povijesnih izvora i njihove
metodološke obrade
Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka
Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
W: www.uniri.hr • E: ured@uniri.hr
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA
Opće informacije
Naziv studijskog programa Diplomski sveučilišni studij Povijest (dvopredmetni); smjer: nastavnički
Nositelj studijskog programa Filozofski fakultet u Rijeci
Izvoditelj studijskog programa Odsjek za povijest
Tip studijskog programa sveučilišni
Razina studijskog programa diplomski

Akademski/stručni naziv koji se stječe
magistar/magistra edukacije povijesti
završetkom studija
Naziv i šifra standarda kvalifikacije koja
se stječe završetkom studija (ako je
program upisan u Registar HKO-a)
1. Vrsta izmjena i dopuna

1.1. Vrsta izmjena i dopuna koje se predlažu
Uvodi se novi interni izborni kolegij nastavničkog modula u 2. semestru, Holokaust u nastavi povijesti (0+15+15),
koji nosi 3 ECTS-a.
1.2. Postotak ECTS bodova koji se mijenjaju predloženim izmjenama i dopunama
0%
1.3. Postotak ECTS bodova koji je izmijenjen tijekom ranijih postupka izmjena i dopuna u odnosu na izvorno
akreditirani studijski program
0%
2. Obrazloženje zahtjeva za izmjenama i dopunama

2.1. Razlozi i obrazloženje izmjena i dopuna studijskog programa
Kolegij Holokaust u nastavi povijesti (0+15+15) uvodi se u sklopu projekta "Claims Conference University
Partnership in Holocaust Studies." Cilj projekta je implementirati edukaciju o povijesti holokausta na Sveučilištu u
Rijeci za što su osigurana financijska sredstva u trajanju od dvije godine (model 1+1). U sklopu ovog projekta
Claims Conference će financirati predavača koji će implementirati tri nova predmeta o holokaustu i srodnim
temama (dva se uvode na preddipomskom sveučilišnom studiju Povijest). Finaliziranje ugovora o suradnji između
Sveučilišta i Claims Conferencea upravo je u tijeku, a potpisivanje ugovora očekuje se do 1. 6. 2021., s početkom
implementacije u rujnu iste godine.
2.2. Procjena svrhovitosti izmjena i dopuna 1
Svrha ovih promjena jest uvođenje po prvi put jednog inovativnog kolegija o holokaustu na diplomskom studiju
povijesti, čime će budući nastavnici povijesti steći nužne vještine za buduće poučavanje u školama o tako važnoj,
ali i osjetljivoj problematici. Uvođenjem ovog kolegija ujedno se i povećava izbornost unutar internih izbornih
kolegija nastavničkog modula u 2. semestru.
2.3 Usporedivost izmijenjenog i dopunjenog studijskog programa sa sličnim programima akreditiranih visokih
učilišta u RH i EU 2
1Primjerice, procjena svrhovitosti obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru, povećanje kvalitete studiranja i dr.
2Navesti i obrazložiti usporedivost programa, od kojih barem jedan iz EU, s izmijenjenim i dopunjenim programom koji se predlaže te
navesti mrežne stranice programa.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
2.4.Usklađenost s institucijskom strategijom razvoja studijskih programa 3

Opisane promjene su u skladu s dokumentima kojima se upravlja razvojem i unapređenjem studijskih programa
te Akcijskim planom nakon provedenoga postupka reakreditacije Filozofskoga fakulteta u Rijeci.
2.5. Ostali važni podatci – prema mišljenju predlagača
3. Opis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta( i/ili modula, ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za
njihovu izvedbu i brojem ECTS – bodova (prilog: Tablica 1)
3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2)
3 Preciznije, usklađenost s misijom i strateškim ciljevima Sveučilišta u Rijeci i visokoškolske institucije.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
Filozofski fakultet
Sveučilišna avenija 4 tel. (051) 265-600 (051) 265-602
51 000 Rijeka dekanat@ffri.hr
Hrvatska www.ffri.uniri.hr
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

odluka samo na razini Fakultetskog vijeća
Opće informacije
Naziv studijskog programa Diplomski sveučilišni studij Povijest (dvopredmetni); smjer:
nastavnički
Nositelj studijskog programa Filozofski fakultet u Rijeci
Izvoditelj studijskog programa Odsjek za povijest
Tip studijskog programa sveučilišni
Razina studijskog programa diplomski
Akademski/stručni naziv koji se
magistar/magistra edukacije povijesti
stječe završetkom studija
Naziv i šifra standarda kvalifikacije
koja se stječe završetkom studija
(ako je program upisan u Registar
HKO-a)
1. Obrazloženje zahtjeva za izmjenema i dopunama

1.1. Razlozi i obrazloženje izmjena i dopuna studijskog programa
Mijenjaju se nositelji izbornih kolegija Povijest nacionalnih ideologija i pokreta 19. i 20. stoljeća (30+0+0),
Povijest svjetskih religija (30+0+0), Diplomatska povijest 19. i 20. stoljeća (30+0+0) i Povijest Rusije od Petra
Velikog do pada komunizma (30+0+0) zbog odlaska dosadašnjeg nositelja u mirovinu.
Izborni kolegij Identiteti u ranosrednjovjekovnoj Europi (30+0+0), koji se do sada izvodio u 4. semestru,
prebacuje se u 3. radi povećanja ponude izbornosti u tome semestru.
1.2. Procjena svrhovitosti izmjena i dopuna
Svrha ovih promjena je aktualiziranje programa u skladu s kadrovskom situacijom na odsjeku te bolja
organizacija studija i ekonomičnija raspodjela ECTS bodova u izbornom segmentu.
1.3. Usklađenost s instutucijskom strategijom razvoja studijskih programa
Opisane promjene su u skladu s dokumentima kojima se upravlja razvojem i unapređenjem studijskih
programa: Preporukom Sveučilišta u Rijeci o priznavanju i vrednovanju kompetencija stečenih izvan
studijskoga programa, Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci o priznavanju izvannastavnih aktivnosti tijekom
kojih studenti stječu relevantne kompetencije te Akcijskim planom nakon provedenoga postupka
reakreditacije Filozofskoga fakulteta u Rijeci.
1.4. Ostali važni podatci – prema mišljenju predlagača
2. Vrste izmjena i dopuna 1

PREDMET VRSTA IZMJENA I DOPUNA
Povijest nacionalnih ideologija i pokreta Promjena nositelja kolegija.
19. i 20. stoljeća
Povijest svjetskih religija Promjena nositelja kolegija.
Diplomatska povijest 19. i 20. stoljeća Promjena nositelja kolegija.
Povijest Rusije od Petra Velikog do pada Promjena nositelja kolegija.
komunizma
Identiteti u ranosrednjovjekovnoj Europi Promjena semestra izvođenja kolegija.
1 Vrste izmjena i dopuna prema Naputku o postupku izmjena i/ili dopuna studijskh programa (2018.) za koje je kao
razina odlučivanja predviđeno stručno vijeće sastavnice FFRI.
MB: 3368491 OIB: 70505505759 IBAN: HR9123600001101536455

3.1. Popis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama 2
PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS SEMESTAR
Povijest nacionalnih ideologija i doc. dr. sc. Dubravka
30 0 0 3 I 4.
pokreta 19. i 20. stoljeća Božić Bogović
doc. dr. sc. Dubravka
Povijest svjetskih religija 30 0 0 3 I 3.
Božić Bogović
prof. dr. sc. Darko
Diplomatska povijest 19. i 20. stoljeća 30 0 0 3 I 4.
Dukovski
Povijest Rusije od Petra Velikog do doc. dr. sc. Dubravka
30 0 0 3 I 4.
pada komunizma Božić Bogović
Identiteti u ranosrednjovjekovnoj doc. dr. sc. Goran
30 0 0 3 I 3.
Europi Bilogrivić
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Tablica 1.
3.1.a. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu
izvedbu i brojem ECTS bodova - važeća inačica
POPIS MODULA/PREDMETA
Semestar: 1.
MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS 4
Vojna povijest 19. i 20.

Prof. dr. sc. Darko Dukovski 30 0 0 3 O
stoljeća
Povijest historiografije Izv. prof. dr. sc. Mila Orlić 30 0 0 3 O
Izv. prof. dr. sc. Sanja Smojver-
Razvojna psihologija 30 15 0 2,5 O
Ažić
Edukacijska psihologija 1-
Doc. dr. sc. Barbara Rončević
Psihologija učenja i 30 15 0 2,5 O
Zubković
poučavanja
Izv. prof. dr. sc. Kornelija
Opća pedagogija 30 0 15 2,5 O
Mrnjaus
Osnove jezične kulture Prof. dr. sc. Diana Stolac 15 0 15 1,5 O
Semestar: 2.
Povijest revolucija 19. i 20. Izv. prof. dr. sc. Vjeran

30 0 0 3 O
stoljeća Pavlaković
Osnove poučavanja povijesti doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup 15 0 15 3 O
Individualne razlike i razredne 30 15 0 2 O
Zubković
interakcije
Poučavanje učenika s Izv. prof. dr. sc. Tamara 30 15 0 2 O
posebnim potrebama Martinac-Dorčić
Didaktika 1 Prof. dr. sc. Anita Zovko 30 15 0 2 O
Izborni kolegij struke s
3 I
nastavničkim kompetencijama
Antropologija u nastavi
Doc. dr. sc. Kosana Jovanović 30 0 0 3 I
povijesti
Arhivska građa u nastavi
Prof. dr. sc. Darko Dukovski 30 0 0 3 I
suvremene povijesti
Semestar: 3.
Društvena povijest Srednje i Prof. dr. sc. Darko Dukovski O

30 0 0 3
Jugoistočne Europe 19. i 20.
4 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
stoljeća
Metodika nastave povijesti Doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup 30 15 0 4 O
Didaktika 2 Prof. dr. sc. Vesna Kovač 30 15 0 2 O
Grčko 4. st. pr. Kr. Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj 15 0 15 3 I
Multietničnost gradova u Doc. dr. sc. Dubravka Božić
30 0 0 3 I
suvremenoj povijesti Bogović
Povijest žena: ženski pokreti
Doc. dr. sc. Franko Dota 15 0 15 3 I
19. i 20. stoljeća
Historija seksualnosti
modernog i suvremenog doba
Povijest svjetskih religija Prof. dr. sc. Vjekoslav Perica 30 0 0 3 I
Povijest helenizma Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj 15 0 15 3 I
3 I
Srednjovjekovlje u nastavi 21.
stoljeća
Lokalna i zavičajna povijest 19. Doc. dr. sc. Andrea Roknić
15 0 15 3 I
i 20. st. u suvremenoj nastavi Bežanić
*U 3. semestru 3 ECTS boda u kategoriji izbornih kolegija student može zamijeniti aktivnostima izvan
studijskoga programa. Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je moguće steći dodatne
kompetencije propisat će se posebnim dokumentom pri Odsjeku za Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u
Rijeci.
Semestar: 4.
Školska praksa Doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup 0 45 0 3 O

Diplomski rad Odsjek za povijest - - - 6 O
Komparativna povijest Izv. prof. dr. sc. Vjeran 30 0 0 3 I
Latinske Amerike 20. stoljeća Pavlaković
Diplomatska povijest 19. i 20.
Prof. dr. sc. Vjekoslav Perica 30 0 0 3 I
stoljeća
Hladnoratovsko doba i
Izv. prof. dr. sc. Mila Orlić 30 0 0 3 I
globalizacija
Povijest Italije u 20. stoljeću Izv. prof. dr. sc. Mila Orlić 30 0 0 3 I
Povijest politike europskih
integracija
Povijest socijalističke
Jugoslavije
Opća državnopravna povijest Prof. dr. sc. Željko Bartulović 30 0 0 3 I
Politički i pravni aspekti
Doc. dr. sc. Andrea Roknić
moderne povijesti Zapadne 30 0 0 3 I
Bežanić
Hrvatske u 20. stoljeću
Identiteti u
Doc. dr. sc. Goran Bilogrivić 30 0 0 3 I
ranosrednjovjekovnoj Europi

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Povijest Rusije od Petra

Velikog do pada komunizma
Stanovništvo i okoliš u Doc. dr. sc. Dubravka Božić
15 0 15 3 I
ranonovovjekovnoj Hrvatskoj Bogović
Povijest nacionalnih ideologija
i pokreta 19. i 20. stoljeća
Rijeci.
Napomena: Diplomski rad studenti upisuju na proizvoljno izabranom studiju slobodne kombinacije. ECTS bodovi Diplomskoga rada dvopredmetnih
studija u slobodnoj kombinaciji zbrajaju se (što iznosi 12 ECTS bodova).
3.1.b. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu
izvedbu i brojem ECTS bodova - pročišćena inačica s prihvaćenim promjenama
POPIS MODULA/PREDMETA
Semestar: 1.
Vojna povijest 19. i 20.

Prof. dr. sc. Darko Dukovski 30 0 0 3 O
stoljeća
Povijest historiografije Izv. prof. dr. sc. Mila Orlić 30 0 0 3 O
Izv. prof. dr. sc. Sanja Smojver-
Razvojna psihologija 30 15 0 2,5 O
Ažić
Psihologija učenja i 30 15 0 2,5 O
Zubković
poučavanja
Izv. prof. dr. sc. Kornelija
Opća pedagogija 30 0 15 2,5 O
Mrnjaus
Osnove jezične kulture Prof. dr. sc. Diana Stolac 15 0 15 1,5 O
Semestar: 2.
Povijest revolucija 19. i 20. Izv. prof. dr. sc. Vjeran

30 0 0 3 O
stoljeća Pavlaković
Osnove poučavanja povijesti doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup 15 0 15 3 O
Individualne razlike i razredne 30 15 0 2 O
Zubković
interakcije
Poučavanje učenika s Izv. prof. dr. sc. Tamara 30 15 0 2 O
posebnim potrebama Martinac-Dorčić
Didaktika 1 Prof. dr. sc. Anita Zovko 30 15 0 2 O
Izborni kolegij struke s 3 I

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Antropologija u nastavi
povijesti
Arhivska građa u nastavi
suvremene povijesti
Holokaust u nastavi povijesti 0 15 15 3 I
Bežanić
Semestar: 3.
Društvena povijest Srednje i

Jugoistočne Europe 19. i 20. Prof. dr. sc. Darko Dukovski 30 0 0 3 O
stoljeća
Metodika nastave povijesti Doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup 30 15 0 4 O
Didaktika 2 Prof. dr. sc. Vesna Kovač 30 15 0 2 O
Grčko 4. st. pr. Kr. Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj 15 0 15 3 I
Multietničnost gradova u Izv. prof. dr. sc. Dubravka
30 0 0 3 I
suvremenoj povijesti Božić Bogović
Povijest žena: ženski pokreti
19. i 20. stoljeća
Historija seksualnosti
modernog i suvremenog doba
Izv. prof. dr. sc. Dubravka
Povijest svjetskih religija 30 0 0 3 I
Božić Bogović
Povijest helenizma Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj 15 0 15 3 I
Identiteti u
Doc. dr. sc. Goran Bilogrivić 30 0 0 3 I
ranosrednjovjekovnoj Europi
3 I
Srednjovjekovlje u nastavi 21.
stoljeća
Lokalna i zavičajna povijest 19. Doc. dr. sc. Andrea Roknić
15 0 15 3 I
i 20. st. u suvremenoj nastavi Bežanić
*U 3. semestru 3 ECTS-boda u kategoriji izbornih kolegija student može zamijeniti aktivnostima izvan
Rijeci.
Semestar: 4.
Školska praksa Doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup 0 45 0 3 O
Diplomski rad Odsjek za povijest - - - 6 O
Komparativna povijest Izv. prof. dr. sc. Vjeran 30 0 0 3 I
Latinske Amerike 20. stoljeća Pavlaković
Diplomatska povijest 19. i 20.
stoljeća
Hladnoratovsko doba i Izv. prof. dr. sc. Mila Orlić 30 0 0 3 I

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
globalizacija
Povijest Italije u 20. stoljeću Izv. prof. dr. sc. Mila Orlić 30 0 0 3 I
Povijest politike europskih
integracija
Povijest socijalističke
Jugoslavije
Opća državnopravna povijest Prof. dr. sc. Željko Bartulović 30 0 0 3 I
Politički i pravni aspekti
moderne povijesti Zapadne 30 0 0 3 I
Bežanić
Hrvatske u 20. stoljeću
Povijest Rusije od Petra Izv. prof. dr. sc. Dubravka
30 0 0 3 I
Velikog do pada komunizma Božić Bogović
Stanovništvo i okoliš u Izv. prof. dr. sc. Dubravka
15 0 15 3 I
ranonovovjekovnoj Hrvatskoj Božić Bogović
Povijest nacionalnih ideologija Izv. prof. dr. sc. Dubravka 30 0 0 3 I
i pokreta 19. i 20. stoljeća Božić Bogović
Rijeci.
Napomena: Diplomski rad studenti upisuju na proizvoljno izabranom studiju slobodne kombinacije. ECTS bodovi Diplomskoga rada dvopredmetnih
studija u slobodnoj kombinaciji zbrajaju se (što iznosi 12 ECTS bodova).
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Tablica 2.
3.2. Opis predmeta
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Darko Dukovski
Naziv predmeta Vojna povijest 19. i 20. stoljeća
Studijski program Diplomski sveučilišni studij Povijest (dvopredmetni); smjer: nastavnički
Status predmeta Obavezan
Godina 1.
Bodovna vrijednost i ECTS koeficijent opterećenja studenata 3
način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 30+0+0
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj je studentima pobuditi zanimanje za problematiku vojne povijesti. Organizaciju i značaj vojske u 19. i 20.
stoljeću. Predstaviti stalne i promjenjive karakteristike vojske i vojne organizacije. Upoznati studente s
uzrocima, posljedicama i načinima vođenja ratova u prošlosti. Povijest teorija o ratovima. Ratnog prava. Rat kao
"higijena svijeta". Povijesne regije ratova. Glavni ratni suparnici u prošlosti. Uzroci i posljedice modernih ratova.
Posljedice. Razvoj strategije taktike i naoružanja. Život vojnika. Smrt, ljubav, prijateljstvo, odanost, domoljublje.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:
1. Prepoznati, prizvati, usvojiti činjenice, događaje i procese vezane uz vojnu strategiju, vojsku i ratove 19. i 20.
stoljeća
2. Kritički analizirati vojne operacije bitke i taktičke zamisli najpoznatijih bitaka u povijesti rečenoga doba
3. Identificirati, klasificirati, razlikovati naoružanje, opremu i strategiju pojedinih vojnih sila.
4. Interpretirati osnove najvećih ratnih sukoba, ratova i bitaka
1.4. Sadržaj predmeta
Ovaj kolegij ima zadaću ponuditi nove metodološke pristupe povijesnog promišljanja razvitka vojne organizacije i
oružanih sukoba uglavnom europskih naroda u navedenom razdoblju kao najradikalnijim političkim odnosima koji
najduže ostaju u kolektivnoj memoriji naroda.
Ratovi su smješteni u kontekst društveno-političkih i gospodarskih promjena s posebnim osvrtom i analizama
njihovog vojnog aspekta (naoružanja, taktike i strategije i sl.) ali i pitanja ratnih zločina. Posebno će se obratiti
pozornost na objašnjavanje uzroka ratova kao i njihovih posljedica. Studenti će slobodno se opredjeljivati za
pojedine teme i ratove te ih obraditi u okvirima političke povijesti.
Teme su:Vojna organizacija 19. stoljeća po najrazvijenijim državama Europe (Engleska, Francuska, Njemačka,
Rusija, Austro-Ugarska)
Vojna organizacija 20. stoljeća po istim zemljama uključivši i SAD
Paravojna organizacija i gerila 19. i 20. stoljeća.
Taktika i strategija ratovanja
Naoružanje i oprema vojnika
Ratovi: Napoleonovi ratovi 1796.-1815.
Američki građanski rat 1861-1865.
Austro-talijanski 1848.-1860; Austro-pruski rat 1866.; Francusko-pruski rat 1870./71.
Američko-španjolski rat; Burski rat
Prvi i drugi svjetski rat - bojišnice
Lokalni sukobi i ratovi u svijetu tijekom 20. st.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
X predavanja X samostalni zadaci

1.5. Vrste izvođenja seminari i radionice X multimedija i mreža
nastave vježbe laboratorij
obrazovanje na daljinu Xmentorski rad
terenska nastava X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, kolokvij/testovi znanja, završni ispit.
1.8. Praćenje 11 rada studenata
Pohađanje Eksperimentalni
1 Aktivnost u nastavi 0,25 Seminarski rad
nastave rad
Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje
Kontinuirana provjera Terenska
Projekt 0,75 Referat
znanja nastava
Portfolio
1.9. Postupak i primjeri vrednovanja ishoda učenja tijekom nastave i na završnom ispitu
Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom
ispitu. Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova (ocjenjuju se
aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti od najviše 50% do najmanje 30 %
ocjenskih bodova.
Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta!
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Predavanja
The times, Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1987. (odabrana poglavlja o ratovima 19. stoljeća)
Povijest 13: Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja (1800.-1848.), Zagreb, 2008.
Povijest 14: Industrijalizacija i nacionalne revolucije (1848.1878), Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Povijest 15: Kolonijalna carstva i imperijalizam (1871-1914.), Zagreb, 2008. (Odabrana poglavlja)
Povijest 16: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914.-1936), Zagreb,2008. (odbrana poglavlja)
Povijest 17: Predvečerje rata i II. svjetski rat (1936.-1945.), Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985. Zagreb, 2008, (odabrana poglavlja)
P.Renouvin, Europska kriza i Prvi svjetski rat, Zagreb, 1965. ili 2008.
Drugi svjetski rat, sv. I-III, Zagreb, 1982. (odabrana poglavlja po bojišnicama)
Michael Howard, Rat u europskoj povijesti, Zagreb, 2002.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Henry Barbera The military factor in social change. 1-2., London, 1998.
Gregory Fremont-Barnes, Todd Fischer The Napoleonic wars : the rise and fall of an empire, Oxford, 2004.
The study of war and society : Thucydides to the eighteen century, London, 1973.
International encyclopedia of military history / James C. Bradford, editor ; preface by Jeremy Black, New York -
London 2006.
HUGH, Thomas, Storia della Guerra civile spagnola : la grande prova del secondo conflitto mondiale, Milano,
1997.
JACKSON, Gabriel, Civilization and barbarity in 20th century Europe, London, 1998.
1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na
predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Povijest 16: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914.-1936) 2 35
Povijest 17: Predvečerje rata i II. svjetski rat (1936. -1945.) 2 35
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985. 2 35
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Način praćenja kvalitete programa reguliran je mehanizmima koji su razvijeni i primjenjuju se na razini
11 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni
broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
institucije. Na razini predmeta uz rezultate uspješnosti u predmetu (postotak studenata koji su položili predmet
i prosjek njihovih ocjena), predviđa se evaluacija od strane studenata koja će uključivati njihovu procjenu
stečenih znanja, vještina i kompetencija. U skladu s rezultatima evaluacije, predmet će se revidirati.
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Mila Orlić
Naziv predmeta Povijest historiografije
Status predmeta Obavezni
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata/ica s osnovnim pojmovima, problemima i metodama istraživanja
povijesti historiografije. Nastava će se temeljiti na individualnom radu na reprezentativnim tekstovima pri čemu
će se studneti/ice poticati na diskusiju i analizu tekstova i razvijanje povijesnog mišljenja.
/
- objasniti osnovne koncepte suvremene historiografije te kritički pristupiti prema historiografskim tekstovima.
Na predavanjima će biti prikazan razvoj historiografije kroz stoljeća, s posebnim osvrtom na suvremenu
europsku i svjetsku historiografiju, te na njezine smjerove, diskurse i inovacijske škole. Posebna pažnja biti će
posvećena analizi francuske škole Annales (raskid s tradicionalnom, događajnom historiografijom), njemačkoj
historiografiji (s posebnim osvrtom na Historikerstreit), britanskoj (marksističkoj) historiografiji, te skorijoj
američkoj historiografiji. Biti će govora o postmodernističkom pristupu, te o novim granama povijesne znanosti.
Jedan dio kolegija biti će posvećen metodama historijske analize, složenom konceptu povijesne interpretacije,
te historijskoj periodizaciji.
predavanja samostalni zadaci
1.5. Vrste izvođenja seminari i radionice multimedija i mreža
obrazovanje na daljinu mentorski rad
terenska nastava ostalo _______________
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada, pisanje izvještaja i eseja na zadane teme,
pismeni i usmeni ispit.
Pohađanje 1 Aktivnost u nastavi 0.25 Seminarski rad Eksperimentalni
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 0.5 Istraživanje 0.25
Kontinuirana provjera
Projekt 1 Referat Praktični rad
znanja
Portfolio
Varijanta 2. (bez ispita) Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj
bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).
1. Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja)
2. Edward H. Carr, Što je povijest?, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja)
3. Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja)
1. Maja Brkljačić, Sandra Prlanda (ur.), Kultura pamćenja i historija, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja)
2. Ulf Brunnbauer (ur.), Re(Writing) History – Historiography in Southeast Europe after socialism, Münster 2004.
(odabrana poglavlja)
2. Stefano Petrungaro, Pisati povijest iznova, Zagreb 2009. (odabrana poglavlja)
3. Drago Roksandić, (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja)
predmetu
1. Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb
5 35
2008. (odabrana poglavlja)
2. Edward H. Carr, Što je povijest?, Zagreb 2004. (odabrana
3 35
poglavlja)
3. Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća,
3 35
traganja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja)
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Vjeran Pavlaković
Naziv predmeta Povijest revolucija 19. i 20. stoljeća
Status predmeta obavezan
Godina 1.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
1. OPIS PREDMETA
Kolegij će preko predavanja i kolokvija analizirati uzroke, tijek i posljedice revolucionarnih društveno političkih
promjena 19. i 20. stoljeća. Cilj je podučiti studente o uzrocima, tijeku i posljedicama nasilnih i radikalnih
promjena društvenoga i političkog sustava od građanskih do komunističkih revolucija. Cilj je ukazati na
mehanizme revolucionarnih mijena.
/
Očekuje se da će studenti moći:
- prepoznavati činjenice o revolucionarnim događajima 19. i 20. stoljeća
- interpretirati i razlikovati građanske i socijalističko-komunističke revolucije
- usporediti, klasificirati i objasniti mehanizme i ciljeve socijalno različitih revolucija
- sumirati, analizirati, kritički pregledati i definirati revolucije i revolucionarna gibanja
Uvod : Pojam i značaj revolucije u političkoj i društvenoj povijesti. Podjela revolucija prema nositeljima i
ciljevima.
Američki rat za nezavisnost i Francuska građanska revolucija s kraja 18. stoljeća Uvod u revoluciju 19. stoljeća.
Sveta Alijansa i Bečki kongres.
Preobrazba Europe
Revolucionarna zbivanja u Srednjoj Europi 30-ih godina 19. stoljeća
Proljeće naroda 1848.
Pariška komuna 1870. i začeci teorije socijalističke revolucije radničke klase
Ruska građanska revolucija 1905.
1917. Oktobarska (Socijalistička) revolucija.
Kineska građanska revolucija, građanski rat i komunistička revolucija
Meksička revolucija u nastavcima
Mađarska revolucija, Slovačka revolucija, Njemačka revolucija.
Španjolski građanski rat kao revolucija 1936.-1939.
Tzv. fašistička revolucija i nacistička
Kubanska revolucija.
Revolucije i oslobodilački ratovi u afričkim državama i Latinskoj Americi
Revolucije 1989.
Arapsko proljeće
terenska nastava ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada, pisanje eseja na zadane teme, pismeni ispit.
1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad
nastave rad
Pismeni ispit 0.75 Usmeni ispit Esej 0.5 Istraživanje
Projekt 0.75 Referat Praktični rad
znanja
Portfolio
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
ocjenskih bodova.
Predavanja
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985., Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
HOBSBAWM, Eric, Doba revolucije, Europa 1789-1848, Zagreb, 1987.
HALETT CARR, Edward, Ruska Revolucija od Lenjina do Staljina, 1917.-1929., Zagreb, 1984.
R.LOVRENČIĆ, Komunalna revolucija Pariza 1871. Njezini korijeni i obilježja, Časopis za suvremenu povijest
1, Zagreb 1971.
Charles Tilly, Europske revolucije 1492.-1992., Zagreb-Podgorica: Politička kultura, CID, 2006. (odabrana
poglavlja)
Istorija revolucija XX veka , Beograd, 1970.
THE TIMES, Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1987. (odabrana poglavlja)
Jean CARPENTIER, Povijest Francuske, Zagreb, Barbat, 1999. (odabrana poglavlja)
JOHN M. ROBERTS, Europa 1880.-1945, Beograd, 2002. (odabrana poglavlja)
WALTER LAQUEUR, Historija Europe 1945.-1992. Beograd, 1999. (odabrana poglavlja)
JOHN REED, Deset dana koji su potresli svet, Beograd 1967.
predmetu
Povijest 14: Industrijalizacija i nacionalne revolucije (1848.1878),
2 35
Zagreb, 2008.
Povijest 16: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914.-1936),
2 35
Zagreb, 2008.
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985., Zagreb, 2008. 2 35
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup
Naziv predmeta Osnove poučavanja povijesti
Status predmeta obvezni
Godina 1.
1. OPIS PREDMETA
Cilj je studentima dati osnove teorijskog znanja iz metodike nastave povijesti.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
- definirati i opisati metodiku nastave povijesti;
- objasniti razine znanja, ishode, korelacije, vještine, koncepte, fleksibilnu diferencijaciju i suvremen način
ocjenjivanja;
- razlikovati i usporediti metode i oblike rada i nastavna sredstva u nastavi povijesti;
- procijeniti svrsishodnost primjene programirane, problemske i projektne nastave povijesti.
Studentima će se objasniti značenje i uloga metodike nastave povijesti kao specijalizirane didaktike. Studenti će
proučavati kako učenici u nastavi povijesti mogu postići više razine znanja. Objasnit će im se razine znanja,
ishodi, korelacije, vještine i koncepti u nastavi povijesti. Usvojit će znanja o svim tipovima nastavnog sata,
metodama i oblicima rada i nastavnim sredstvima u nastavi povijesti. U kolegiju će se objasniti programirana,
problemska i projektna nastava povijesti, fleksibilna diferencijacija i suvremen način ocjenjivanja. Objašnjenja
će biti popraćena seminarima na kojima će studenti obrađivati i prezentirati teme iz kolegija na temelju
recentne literature.
seminari i radionice multimedija i mreža
1.5. Vrste izvođenja
vježbe laboratorij
nastave
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, seminar, kolokvij i usmeni ispit.

T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0.5
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje
znanja
Portfolio
Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave i na
završnom ispitu. Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova
(ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti od najviše 50% do najmanje
30 % ocjenskih bodova.
1. MARINOVIĆ, Marijana. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, Zagreb, 2014.
2. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo. Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
3. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo. Učenik – istražitelj prošlosti – Novi smjerovi u nastavi povijesti Zagreb, 2000.
4. časopis Povijest u nastavi (izbor članaka)
Odabrana udžbenička literatura.
1.BOGNAR, Ladislav - MATIJEVIĆ, Milan. Didaktika, Zagreb, 2005.
2.BRAJŠA, Pavao. Sedam tajni uspješne škole, Zagreb, 1995.
3. BURKE, Peter. Očevid: upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003.
4. KLIPPERT, Heinz. Kako uspješno učiti u timu, Zagreb, 2001.
5. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo - VUČETIĆ, Marko. Kakva danas treba biti nastava povijesti, Zbornik Mire Kolar,
Zagreb, 2003.
1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu
na predmetu
Marinović, Marijana. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima dostupno na web
35
učenja, Zagreb, 2014.. stranici AZOO-a
Rendić - Miočević, Ivo. Didaktičke inovacije u nastavi povijesti,

2 35
Zagreb, 1989.
Rendić - Miočević, Ivo. Učenik - istražitelj prošlosti - Novi smjerovi

8 35
u nastavi povijesti Zagreb, 2000.
časopis Povijest u nastavi

dostupno na Hrčku 35
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Naziv predmeta Društvena povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća
Status predmeta Obavezan
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij se fokusirao na komparaciju staleža, socijalnih grupa i slojeva u različitim srednjoeuropskim i
jugoistočno-balkanskim europskim društvima te njihovim međusobnim odnosima i značaju. Posebice će se
obratiti pozornost na razvoj društava (komponente) i njegove mijene tijekom 19. i 20. stoljeća u vrijeme
industrijskih revolucija. Kolegij će predstaviti svestraniji do sada nekonvencionalni pristup i pogled na
društvena zbivanja ali način života, vrijednosne životne kriterije pojedinih slojeva te njihov opći mentalni sklop,
posebice onih naroda koji okružuju Hrvatsku i Hrvate.
Nema
Očekuje se da će studenti moći:
-identificirati i objasniti činjenice i klasificirati ih u jednu cjelinu
-objasniti sadržaj kolegija i povezivati činjenice, postavljajući jednu korelativnu vezu među njima, posebice što
se tiče odnosa različitih naroda na nekom području
-usporediti navike, običaje i društvenu antropologiju pojedinih naroda
-usporediti njihove međuodnose, povezanosti i sukobe
-interpretirati mehanizme na kojima počivaju tzv. narodne kulture i kulture elita
-opisati društveni život Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Bošnjaka, Mađara, Čeha, Slovaka, Nijemaca, Rumunja,
Bugara, makedonaca, Albanaca, Grka i Turaka
Povijest obitelji ruralnoga i gradskoga svijeta. Pojašnjenje pojma društveni svjetovi. Napetost života tijekom
industrijske revolucije. Povijest marginalnih slojeva i njihove mijene (društveni undergrunde). Svijet društvene
elite. Svijet sirotinje i društvenih marginalaca. Društveni život Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Bošnjaka, Mađara,
Čeha, Slovaka, Nijemaca, Rumunja, Bugara, makedonaca, Albanaca, Grka i Turaka
Podzemlje, Devijantna scena. Povijest obitelji.Značaj pojma solidnosti u građanskim obiteljima 19. st. Ljubav,
brak, preljub. Sufražetski pokreti u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi 19. i feministički pokret 20. st. Razlike oblika
mišljenja socijalnih grupa. Nestanak vjerske zanesenosti ili sumrak bogova. Tehnokracija 20. stoljeća. Genocid i
democid u Europi XX. stoljeća. Egzistencijalizam, seksualna revolucija, supkultura. Raspad obitelji i
globalizacija.
obrazovanje na daljinu X mentorski rad
terenska nastava X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, kolokvij/testovi znanja, završni ispit.
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Kontinuirana provjera Samostalni rad
Projekt 0,75 Referat 1
znanja s prezentacijom
Portfolio
Darko Dukovski (2005).Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća, I-II sv. Alinea. Zagreb
W. M. Johnston, Austrijski duh, Intelektualna i društvena povijest 1848.-1938., Zagreb, 1993 (odabrana
poglavlja)
E. Zöllner, T. Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja)
Povijest Njemačke, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja)
Povijest Mađarske, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja)
J. Le Rider Mitteleuropa, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)
M.Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd, 1999.
N. Malcolm, Povijest Bosne, Zagreb, 1995, (Odabrana poglavlja)
Trajan Stojanović, Balkanski svetovi Prva i posljednja Europa, Beograd, 1997.
I.Bibo, T.Huszar, J.Szücs, Regije europske povijesti, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja)
Hobsbawm,E, Doba kapitala 1848-1875, Zagreb, 1989.
Tipton, B. Franck -Aldrich, Robert, An Economic and Social History of Europe in the Twentieth Century , Volume
1: An Economic and Social History of Europe, 1890-1939 . London, 1987.
Hodgson, Godfrey, People’s Century: The Ordinary Men and Women Who Made the Twentieth Century, New
York, 1998.
Wachter, W. Kenneth, Statistical Studies of Historical Social Structure, London, 1978.
predmetu
Darko Dukovski (2005).Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i
10 35
20. stoljeća, I-II sv. Alinea. Zagreb
E. Zöllner, T. Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb, 1997. 2 35
Povijest Njemačke, Zagreb, 1999. 2 35
Povijest Mađarske, Zagreb, 1995. 2 35
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Naziv predmeta Metodika nastave povijesti
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Cilj je studente osposobiti za samostalnu izradu pripreme za nastavnu jedinicu, izvedbu svih tipova nastavnog
sata, primjenu različitih vrsta nastave i uporabu školske dokumentacije.
/
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
- objasniti povezanost povijesti kao znanosti i nastavnog predmeta;
- objasniti pristup učenicima s teškoćama;
- razlikovati formativno i sumativno vrednovanje;
- samostalno napisati pripreme za nastavnu jedinicu za osnovnu i srednju školu;
- stečena znanja primijeniti u izvođenju svih tipova nastavnog sata i različitih vrsta nastave;
- opisati i upotrijebiti školsku dokumentaciju.
Studenti će proučavati kako se mogu najbolje pripremiti za uspješan školski sat. Objasnit će im se izvannastavni
rad, različiti primjeri terenske nastave i uloga digitalnih obrazovnih materijala u nastavi povijesti. U kolegiju
studenti će se upoznati s interdisciplinarnim pristupom u povijesti kao znanosti i u Povijesti kao nastavnom
predmetu. U kolegiju će se objasniti primjena multiperspektivnosti, poučavanje o osjetljivim i kontroverznim
temama, povijesnim činjenicama i povijesnim interpretacijama te razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja u
nastavi povijesti. Studenti će se upoznati s pet domena predmetnog kurikuluma Povijesti koji se oslanja na
povijesnu znanost, a to su: društvo, politika, ekonomija, znanost i tehnologija te filozofsko-religijsko-kulturno
područje. Studenti će usvojiti potrebna znanja o planiranju u nastavi povijesti te formativnom i sumativnom
vrednovanju učeničkih postignuća u osnovnoj i srednjoj školi. Važno mjesto u kolegiju zauzima pristup
učenicima s teškoćama u nastavi povijesti. Studenti će upoznati metodologiju analize udžbenika, a upoznat će
se i sa smjerovima nastave povijesti u drugim zemljama. Posebno će se analizirati nastojanja Vijeća Europe u
podizanju kvalitete povijesnog obrazovanja. U kolegiju će biti istaknuta vrijednost zavičajne povijesti u nastavi.
Posebno će se objasniti važnost promicanja dostojanstva ljudske osobe, interkulturalizma, tolerancije i ostalih
vrijednosti demokratskog građanskog društva u nastavi povijesti. Svoje znanje studenti će pokazati
samostalnom izradom pripreme za nastavnu jedinicu za osnovnu i srednju školu i izvođenjem nastavnog sata u
skladu s ishodima koje su naveli u pripremi u sklopu vježbi kolegija. Važno mjesto u pripremi ima plan ploče u
obliku prezentacije. Tijekom vježbi u osnovnoj i srednjoj školi studenti će naučiti opisati i upotrijebiti školsku
dokumentaciju.
terenska nastava ostalo: ________________
1.6. Komentari
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje pripreme za nastavnu jedinicu, izvođenje
nastavnog sata prema napravljenoj pripremi za nastavnu jedinicu, vježbe u osnovnoj i srednjoj školi nakon kojih
će studenti znati opisati i upotrijebiti školsku dokumentaciju, kolokvij i pismeni ispit.
1.5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad
nastave rad
Projekt 1 Referat Praktični rad 0.5
znanja
Portfolio
ocjenskih bodova.
1. KOREN, Snježana. Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/poučavanju i ishodi učenja –
priručnik za nastavnike, Zagreb, 2014.
2. STRADLING, Robert. Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.
3. STRADLING, Robert. Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
1. FELICIA, Patrik. Digitalne igre u školama. Priručnik za učitelje, Brussels, 2009.
2. IRWING-DEVITIS, Linda – BROMLEY, Karen – MODLO, Marcia. 50 grafičkih mapa, Zagreb, 2014.
3. JENSEN, Eric. Super – nastava – nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb, 2003.
4. MATIJEVIĆ, Milan - TOPOLOVČAN, Tomislav. Multimedijska didaktika, Zagreb, 2017.
5. Holokaust u nastavi: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2005.
predmetu
Koren, Snježana. Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o
učenju/poučavanju i ishodi učenja – priručnik za nastavnike, 0 35
Zagreb, 2014.
Stradling, Robert. Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb,
9 35
2003.
Stradling, Robert. Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Zagreb,
6 35
2005.
dostupno na
časopis Povijest u nastavi 35
Hrčku
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Naziv predmeta Školska praksa
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Studenti će tijekom prakse proučiti kako se ostvaruje planiranje i priprema za nastavu, a posebno će se
analizirati ogledna predavanja u osnovnoj i srednjoj školi.
/
Po završetku prakse u osnovnoj i srednjoj školi student će moći:
- opisati osnovnoškolski i srednjoškolski sustav RH, specifičnosti učenja povijesti u pojedinim vrstama
škola i značajke učenja povijesti u pojedinim uzrastima;
- održati predavanje i primijeniti pripreme za predavanja izvedbi svih tipova nastavnog sata;
- primijeniti znanje iz kolegija nastavničkog modula;
- primijeniti programiranu, problemsku i projektnu nastavu povijesti u nastavnom procesu.
Hospitacije, pokusna i ogledna predavanja, rad s mentorom. Praćenje oglednih predavanja i diskusije. Završna
analiza nastavne prakse.
terenska nastava ostalo: ______________
1.6. Komentari
Hospitacije u osnovnoj i srednjoj školi, pisanje priprema za nastavne jedinice za pokusne i ogledne satove u
osnovnoj i srednjoj školi, izvedba pokusnog i oglednog sata u osnovnoj i srednjoj školi.
Pohađanje
nastave – Pokusni satovi u
Eksperimentalni
hospitacije u 1.5 osnovnoj i srednjoj 0.5 Seminarski rad
rad
osnovnoj i školi
srednjoj školi
Projekt Referat Praktični rad
znanja
Portfolio Ogledni sat u 0.5 Ogledni sat u 0.5
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
osnovnoj školi srednjoj školi

1. MARINOVIĆ, Marijana. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, Zagreb, 2014.
2. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo. Učenik – istražitelj prošlosti – Novi smjerovi u nastavi povijesti Zagreb, 2000.
3. STRADLING, Robert. Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.
1. BOGNAR, Ladislav - MATIJEVIĆ, Milan. Didaktika, Zagreb, 2005.
2. BRAJŠA, Pavao. Sedam tajni uspješne škole, Zagreb, 1995.
3. BURKE, Peter. Očevid: upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003.
4. FELICIA, Patrik. Digitalne igre u školama. Priručnik za učitelje, Brussels, 2009.
5. IRWING-DEVITIS, Linda – BROMLEY, Karen – MODLO, Marcia. 50 grafičkih mapa, Zagreb, 2014.
6. KLIPPERT, Heinz. Kako uspješno učiti u timu, Zagreb, 2001.
7. KOREN, Snježana. Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/poučavanju i ishodi učenja –
priručnik za nastavnike, Zagreb, 2014.
8. MATIJEVIĆ, Milan – TOPOLOVČAN, Tomislav. Multimedijska didaktika, Zagreb, 2017.
9. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo. Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
10. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo – VUČETIĆ, Marko. Kakva danas treba biti nastava povijesti, Zbornik Mire
Kolar,Zagreb, 2003.
11. STRADLING, Robert. Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Zagreb, 2005.
12. Holokaust u nastavi: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2005.
predmetu
Marinović, Marijana, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima dostupno na web
35
učenja, Zagreb, 2014. stranici AZOO-a
Rendić – Miočević. Ivo. Učenik - istražitelj prošlosti - Novi smjerovi
8 35
u nastavi povijesti Zagreb, 2000.
Stradling, Robert. Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb,
9 35
2003.
dostupno na
časopis Povijest u nastavi 35
Hrčku
Opće informacije
Nositelj predmeta Odsjek za povijest
Naziv predmeta Diplomski rad
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

Godina 2.
način izvođenja nastave Broj sati (P+V+S)
1. OPIS PREDMETA
Pripremiti studenta za izradu diplomskog rada i izrada diplomskog rada.
/
Studenti će biti sposobni samostalno izraditi završni rad, samostalno koristiti literaturu te stvoriti stručni rad.
U dogovoru s mentorom.
1.6. Komentari
Konzultacije, izrada rada.
Aktivnost u nastavi Seminarski rad
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje 2
Projekt Referat Praktični rad 2
znanja
Portfolio

Prema dogovoru s mentorom.
Prema dogovoru s mentorom.
predmetu
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Kosana Jovanović
Naziv predmeta Srednjovjekovlje u nastavi 21. stoljeća
Diplomski sveučilišni studij Povijest (dvopredmetni); smjer: nastavnički (interni izborni
Studijski program
kolegij nastavničkog modula)
Status predmeta izborni
Godina 1.,2.
1. OPIS PREDMETA
Cilj ovog kolegija jest u okvirima kreativne nastave upoznati studente s tehnikama prenošenja gradiva iz
srednjovjekovne povijesti kroz primjenu interaktivnih i interdisciplinarnih metoda poučavanja. Uz to, cilj
kolegija jest pokazati kako se srednjovjekovna povijest i kultura reflektiraju u različitim područjima danas, prije
svega kroz modernu knjiženost, kulturu i popularnu kulturu, te podučiti primjenu tih izvora sa svrhom
ostvarenja kreativne nastave.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

/
Nakon odslušanog kolegija i uspješno izvršenih obveza predviđenih ovim programom, studenti će moći:
- kreativno pristupiti pripremi nastave;
- pronaći podatke o srednjem vijeku na osnovu različitih izvora;
- analizirati i interpretirati povijesne podatake;
- kritički utvrditi povijesne perspektive;
- kreirati interaktivne prezentacije, ilustracije, mape, kvizove, igre i lente vremena srednjega vijeka.
1. Interaktivna lenta vremena i karte srednjega vijeka
2. Srednjovjekovna politička struktura kroz interaktivne mape
3. Učenje o svakodnevici u srednjem vijeku putem digitalnih ilustracija, kvizova i igara
4. Feudalizam u digitalnom prikazu
5. Srednjovjekovno ratovanje kroz digitalne simulacije
6. Poučavanje problematike plemstva izradom grbova
7. Srednjovjekovlje u modernoj književnosti
8. Film kao izvor za nastavu povijesti
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje kolokvija i izrada samostalnog projekta,
pristup završnom ispitu.
1 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 0,5
nastave rad
Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt 0,5 Referat Praktični rad
znanja
Portfolio
MILLS KELLY, T., Teaching history in the digital era (Ann Arbor, MI: University of Michigan Press, 2013); e-
izdanje: http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-
idx?cc=dh;c=dh;idno=12146032.0001.001;rgn=full%20text;view=toc;xc=1;g=dculture
NIKOLIĆ JAKUS Zrinka, Uvod u studij povijesti: historiografski praktikum (Zagreb: Leykam international, 2012.)
STRADLING Robert, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike (pr. Silvije Devald, Draženka
Kešić) (Zagreb: Srednja Europa, 2005.)
BAGE Grant, Narrative Matters: Teaching History through Story (London: Falmer Press, 1999.)
ĆOSIĆ Slavica, „Ponavljanje povijesti metodom igre u 8. razredu osnovne škole,“ Metodika 17 (2008.): 359-363.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Digital Gaming Re-Imagines the Middle Ages, ur. Daniel T. KLINE (London; New York: Routledge, 2014)
HUSBANDS Chris, KITSON Alison, PENDRY Anna, Understanding history teaching (Philadelphia: Open University
Press, 2003)
Issues in History Teaching, ur. James ARTHUR i Robert PHILLIPS (London; New York: Routledge, 2000)
PHILLIPS Ian, Teaching History (Los Angeles: SAGE Publications, 2008)
Playing with the Past, ur. Matthew W. KAPELL i Andrew B. R. ELLIOTT (New York: Bloomsbury, 2013)
TRŠKAN Danijela, „Terenski rad u nastavi povijesti – učenje metodom otkrivanja,“ Povijest u nastavi 5-10
(2007.): 207- 216.
predmetu
Mills Kelly, T., Teaching history in the digital era (Ann Arbor, MI:
0 35
University of Michigan Press, 2013)
Stradling Robert, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik
za nastavnike (pr. Silvije Devald, Draženka Kešić) (Zagreb: Srednja 1 35
Europa, 2005)
Nikolić Jakus Zrinka, Uvod u studij povijesti: historiografski
1 35
praktikum (Zagreb: Leykam international, 2012)
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Naziv predmeta Arhivska građa u nastavi suvremene povijesti
Studijski program
Status predmeta Izborni
Godina 1.,2.
1. OPIS PREDMETA
Upoznati studente s tehnikom, ciljevima i značajem manipulacije dokumentima i ostalom arhivskom građom u
nastavi povijesti. Mogućnostima korištenja i načinima ugradnje u povijesne interpretacije. Cilj kolegija je
pokazati načine korištenja arhivske građe u predmetu povijesti u sedmom i osmom razredu osnovne škole te u
trećem i četvrtom razredu srednje škola vezano uz konkretne tematske i nastavne jedinice. Upoznati studente
o vrstama i značaju arhivske građe i način na koji će stečeno znanje prenijeti na učenike osnovnih i srednjih
škola.
Nema
Studenti će biti sposobni samostalno istraživati građu u povijesnim arhivima, pronaći primjere arhivske građe
koje bi značajno mogle utjecati na bolje razumijevanja nastavne jedinice ili teme u procesu nastave povijesti.
Studenti će biti sposobni samostalno kritički obraditi navedene vrste arhivske građe i prirediti ih za nastavu
povijesti u osmogodišnjim i srednjim školama te ih prezentirati učenicima.
Bit će sposobni samostalno prepoznavati vrste arhivske građe i načine njihove interpretacije, razlikovati ono što
se dogodilo od izvješća o tome što se dogodilo.
Bit će sposobni prenijeti svoje spoznaje o povezanosti i uklapanju znanstvenih spoznaja s već postojećim
sustavima znanja.
Dakle bit će sposobni objasniti razlike u interpretacijama povijesti određenih događaja te objasniti zbog čega do
tih razlika dolazi.
Naposljetku, upoznat će tehniku primjene arhivske građe (prezentacije) predviđajući metodičke učinke
postupka. Studenti će biti sposobni pripremiti učenike za njihova vlastita istraživanja, potaknuti im znatiželju i
kritičnost prema pisanoj građi.
Kolegij nudi sustavno prikupljena znanja o vrijednosti korištenja arhivske građe u nastavi povijesti u
osmogodišnjim i srednjim školama te je koncipiran kao poduka studentima o arhivskoj građi te načinima
prezentacije građe učenicima osmogodišnjih i srednjih škola i njihovom uklapanju u plan i program nastave
povijesti s posebnim osvrtom na problem interpretacije i kritičke valorizacije građe.
Uvod u predavanje
Znanstveno istraživanje povijesti kao temelj interpretacijama i pisanja udžbenika povijest za osnovne i srednje
škole. Arhivska građa kao osnovni predmet istraživanja i temelj objašnjavanja povijesnih događaja i procesa.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Prvi dio
1. Što su arhivi i arhivska građa; Vrste arhiva i arhivske građe; Načini arhiviranja i korištenja građe,
Dostupnost građe za istraživanje suvremene povijesti
2. Upoznavanje s vrstama arhiva, arhivske građe (dokumenti, filmovi, fotografije, novine (tiskani mediji),
artefakti, knjige, dnevnici i dr.
3. Tehnika rada sa vrstama arhivske građe, dostupnost i jezik. Primjeri rada s originalnim dokumentima,
fotokopijom ili kopijom originala, utvrđivanje vjerodostojnosti, rukopis, strojopis, pečati, oznake dokumenta,
brojevi spisima, potvrdama kroz urudžbeni zapisnik, dopisane primjedbe i komentari, Zaglavlja i adrese, pisanje
nadnevka, brzojavi, okružnice, pisma, izvješća, potvrde, matični listovi, način primjene.
4. Problemi poznavanja upravnog sustava i državnih institucija, problem sub i superordiniranosti.
5. Arhivska građa kao jedan od temeljnih izvora znanstvene povijesne spoznaje i interpretacije (Povijest
kao res gestae i kao rerum gestarum). Značaj arhivske građe i način njezine prezentacije.
U Prvom dijelu predavanja predstaviti razliku prezentacije arhivske građe u osmogodišnjim i srednjim školama i
načina njezina korištenja. Vrijednosni aspekti građe. Značajno je uskladiti rječnik prema starosnoj dobi i stupnju
obrazovanja učenika. Uklopiti problematiku arhivalnoga istraživanja i arhivske građe kao izvora za povijest
pojedinih razdoblja u povijesti civilizacije.
Drugi dio
6. Pragmatični, odgojno-obrazovni ciljevi uvođenja kritičke analize arhivske građe u nastavi povijesti u
osmogodišnjim i srednjim školama
7. Značaj filmova i fotografija u nastavi povijesti, načini kritike i uporabe (za osnovne i srednje škole)
8. Način korištenja građa u nastavi, postavljanje pitanja, interpretacija i korelacija s ostalom građom te
zaključci
9. Kritika dokumenata. Problemi i interpretacija vjerodostojnosti, spekulacija, subjektivnost-objektivnost
(kritičko ispitivanje), povezivanje spoznaja, provjera rezultata i njihova usporedba
10. Načini predstavljanje dokumenata, analiza, sinteza, prihvaćanje spoznaje ( u osmogodišnjim i srednjim
školama)
11. Problem povezanosti spoznaje s mogućnostima interpretacije i poučnosti
12. Tehnika prezentacije
13. Metodički učinci
14. Rad s darovitim učenicima osmogodišnjih i srednjih škola), rad u skupinama, posjet arhivu, korištenje
građe u prezentaciji PPT, plakati, predavanja kako bi kroz sve te aktivnosti učenici stjecali iskustvo tzv.
problemskoga pristupa temama (postavljanje pitanja ili problema, utvrđivanja načina njegova rješavanja,
izvođenje zaključka)
15. Mogućnost i dosezi, vrijednosti i načini rada na sekundarnoj arhivskoj građi (novinama i periodici),
razumijevanja bitnih odrednica moralnih, društvenih i drugih vrijednosti u bližoj i daljoj prošlosti uz usporedbu s
trenutnim dosezima i vrijednostima.
U drugom dijelu predavanja predstaviti razliku prezentacije arhivske građe u osmogodišnjim i srednjim školama
i načina njezina korištenja. Posebno obratiti pozornost na kritiku arhivske građe u iščitavanju povijesnih
činjenica i procesa. Značaj povezanosti arhivske građe i njezina provjera u smislu rekonstrukcije događaja.
Tijekom trajanja kolegija bit će korištena arhivska građa iz hrvatskih, talijanskih i britanskih arhiva te objavljena
arhivska građa.
obrazovanje na daljinu X mentorski rad
terenska nastava X ostalo _Eseji, prezentacije
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje kolokvija, samostalni rad i pristup završnom
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
ispitu.
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit 0,50 Esej Istraživanje
Projekt 0,50 Referat Praktični rad 1
znanja
Portfolio
1. Predavanja
2. Darko Dukovski, Neki momenti razvoja fašističkog pokreta na Pazinštini u okvirima općeg razvoja »istarskog
fašizma~ 1919-1929 (kroz komentare arhivske građe), Vjesnik istarskih arhiva, sv. 2-3, 1992-1993., 105-134
3. Darko Dukovski, Atentat na britanskoga brigadira Roberta de Wintona u Puli 10. veljače 1947., Časopis za
suvremenu povijest 3/2010, Zagreb: IHP, 671-691.
4. Dukovski, Darko, Habsburški popisi stanovništva kao izvor podataka za društvenu i ekonomsku povijest:
Procesi modernizacije u Istri - usporedne statistike Kopra i Pule // Prvi moderni popis stanovništva u Istri: Il
primo censimento demografico moderno in Istria: Prvi moderni popis prebivalstva v Istri / Kalc, Aleksej (ur.).
5. Dukovski, Darko, Hrvatsko-slovenski odnosi i pitanje razgraničenja u Istri (1900.-2002.) // Slovensko-hrvaško
sosedstvo = Hrvatsko-slovensko susjedstvo / Darovec, Darko, Strčić, Petar (ur.).
Kopar : Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales :
Zgodovinsko društvo za južno Primorsko, 2011.. Str. 47-66.
6. Dukovski, Darko, Gospodarska i socijalna problematika u izvješćima i vizitacijama fašističkih čelnika u Istri
1925.-1931. u okvirima opće fašizacije istarskog društva. // Društvena istraživanja. 6-7 (1993.) , 4-5; 675-697
(članak, znanstveni), Kopar : Historia Editiones, 2012. Str. 333-356
7. Dukovski, Darko, Povijesna ekspertiza tragedije na Vargaroli (Vergarolla - Pula) od 18. kolovoza 1946..
// Histrija: Godišnjak Istarskog povijesnog društva. I. (2011) , 1; 79-112 (članak, znanstveni).
8. Dukovski, Darko, 11. Neki momenti razvoja fašističkog pokreta na Pazinštini u okvirima općeg razvoja
istarskog fašizma 1919-1929. ( kroz komentare arhivske građe) //Vjesnik Istarskog arhiva, 2-3 (1992/1993), str.
105-134 (članak, znanstveni).
9. Arhivska građa i objavljeni izvori (prema potrebi)
1. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima pročišćeni tekst zakona NN 105/97, 64/00, 65/09, 144/12
2. Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN63/04,106/07)
3. Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja
arhiva (NN 65/04)
predmetu
Darko Dukovski, Neki momenti razvoja fašističkog pokreta na
Pazinštini u okvirima općeg razvoja »istarskog fašizma~ 1919-1929 35
(kroz komentare arhivske građe)
Darko Dukovski, Atentat na britanskoga brigadira Roberta de
35
Wintona u Puli 10. veljače 1947.
Dukovski, Darko, Habsburški popisi stanovništva kao izvor 35
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
podataka za društvenu i ekonomsku povijest: Procesi

modernizacije u Istri - usporedne statistike Kopra i Pule
Dukovski, Darko, Hrvatsko-slovenski odnosi i pitanje razgraničenja
35
u Istri (1900.-2002.)
Dukovski, Darko, Gospodarska i socijalna problematika u
izvješćima i vizitacijama fašističkih čelnika u Istri 1925.-1931. u 35
okvirima opće fašizacije istarskog društva.
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Kosana Jovanović
Naziv predmeta Antropologija u nastavi povijesti
Studijski program
Godina 1.,2.
1. OPIS PREDMETA
Antropologija kao disciplina ostvaruje veliki utjecaj na razumijevanje problematika koje se javljaju kroz razna
povijesna razdoblja, kao što su primjerice pitanja etniciteta, jezika, rase, rodnih razlika te društvenih staleža i sl.
Sukladno tome, cilj ovog kolegija jest omogućiti studentima da kroz upoznavanje i kritički pregled raznih
antropoloških ideja, znanstvenih i teorijskih pravaca, steknu vještine kritičke analize povijesnih, socioloških,
etnografskih i etnoloških problematika, kao i onih kulturne povijesti, te osposobiti studente za oblikovanje i
primjenu adekvatnih nastavnih strategija za poučavanje ovih sadržaja u nastavi povijesti.
/
Nakon odslušanog kolegija te uspješno izvršenih obveza predviđenih ovim programom, očekuje se da će
studenti moći:
1. Interdisciplinarnim pristupom identificirati i tumačiti povijesne podatke otkrivajući društveni, politički,
kulturni i ekonomski kontekst u kojemu su nastali.
2. Primijeniti znanje o antropološkim principima u nastavi povijesti kako bi kritičkim i kreativnim
metodama te metodama aktivnog učenja mogli demonstrirati jedinstvenosti i različitosti ljudskog
života, te društvenih, političkih, ekonomskih i kulturnih vrijednosti, struktura, procesa i obrazaca
ponašanja.
3. Steći kompetencije prosocijalnog mišljenja, te vještine poučavanja uvažavanja različitosti i tolerancije
primjenom multiperspektivnog pristupa u obradi tema i problema vezanih uz etnicitet, jezik, rasu,
rodne razlike, društvene staleže i dr. u nastavi povijesti na temelju analize slučajeva i učenja putem
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
rješavanja problema.
4. Primijeniti stečena znanja na sve nastavne oblike rada u nastavi povijesti.
5. Koristiti metode egzemplarne nastave povijesti u poučavanju društvenih, političkih, kulturnih i
ekonomskih problematika.
6. Osposobiti se za kreativan pristup u pripremi nastave (intervju, debata, radionica, istraživački projekt)
kod poučavanja navedenih sadržaja u nastavi povijesti.
7. Osposobiti se za primjenu metoda otkrivanja i istraživanja u nastavi povijesti kojima se omogućava
razumijevanje povijesti koje prelazi faktografsko znanje.
8. Predstaviti osnovne društvene vrijednosti u nastavi povijesti uz pomoć metoda poučavanja putem
usmene predaje, terenske nastave, grupnog rada kao nastavnog oblika, filma i pisanih izvora.
9. Osposobiti se za izvođenje problemske nastave povijesti u kojoj se povijesno mišljenje razvija kroz
upotrebu zadataka.
Teme koje će se obrađivati na kolegiju jesu sljedeće:
1. Izvori i metode u antropološkom istraživanju kao dopuna nastavnom gradivu.
2. Mala radionica etnografije na osnovu usmene predaje - čovjek u društvenom, kulturnom i političkom
kontekstu.
3. Istraživački projekt: genealogija i intervju u poučavanju društva i rodnih odnosa – obiteljske strukture,
brak, rodni odnosi i razlike, seksualnost u povijesnom istraživanju.
4. Egzemplarna nastava povijesti kroz poučavanje politike i moći – političkih, društvenih i ekonomskih
promjena u povijesti.
5. Odnos čovjeka i prirode kroz terensku nastavu – proizvodnja, potrošnja, razmjena i tehnološki
napredak.
6. Jezik i obrazovanje.
7. Debata u poučavanju važnosti tolerancije i ljudskih prava.
8. Mediji kao oruđe za poučavanje religije, simbolizma i rituala.
Problemska nastava povijesti kroz proučavanje identiteta – etnicitet, nacija, manjine.
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje kolokvija, samostalni rad i pristup završnom
ispitu.
nastave rad
znanja
Portfolio
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
AUGE Marc, Prilog antropologiji savremenih svetova (pr. Ana A. Jovanović) (Beograd: Biblioteka XX vek: Knjižara
Krug, 2005.)
BARNARD Alan, History and theory in anthropology (Cambridge: Cambridge University Press, 2003.)
BOŠKOVIĆ Aleksandar, Kratak uvod u antropologiju (Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2010.)
ERICKSON, Paul A., Murphy, Liam D., A history of anthropological theory (Peterborough: Broadview Press,
2001.)
KOREN Snježana, Čemu nas uči povijest? Priručnik za nastavnike (Zagreb: Profil, 2015.)
HYLLAND ERIKSEN Thomas, Small places, large issues : an introduction to social and cultural anthropology
(London; Ann Arbor,MI: Pluto Press, 2001)
STRADLING Robert, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike (pr. Silvije Devald, Draženka
Kešić) (Zagreb: Srednja Europa, 2005.)
BURKE Peter, Junaci, nitkovi i lude : narodna kultura predindustrijske Evrope (pr. Borko Auguštin, Dunja
Rihtman-Auguštin) (Zagreb: Školska knjiga, 1991.)
ELIADE Mircea, Sveto i profano (pr. Božidar Petrač) (Zagreb: AGM, 2002.)
___________, Mefistofeles i androgin (pr. Ita Kovač) (Zagreb: Fabula nova, 2004.)
GEERTZ Clifford, Lokalno znanje : eseji iz interpretativne antropologije (pr. Irena Matijašević) (Zagreb: AGM,
2010.)
GROSS Mirjana, “Susret historije i antropologije,” Narodna umjetnost 33 (1996.): 71-86.
Handbook of ethnography, ur. Paul ATKINSON, Amanda COFFEY, Sara DELAMONT, John LOFLAND, Lyn
LOFLAND (Los Angeles: SAGE Publications, 2007)
Nationalism and ethnosymbolism : history, culture and ethnicity in the formation of nations, ur. Athena S.
LEOUSSI, Steven GROSBY (Edinburgh: Edinburgh University Press, cop. 2007)
RAPPORT Nigel, Overing Joanna, Social and cultural anthropology : the key concepts (London; New York:
Routledge, 2003)
RIHTMAN-AUGUŠTIN Dunja, Etnologija naše svakodnevice (Zagreb: Školska knjiga, 1988.)
Smith Steven G., Gender thinking (Philadelphia: Temple University Press, cop. 1992.)
predmetu
AUGE Marc, Prilog antropologiji savremenih svetova (pr. Ana A.
1 35
Jovanović) (Beograd: Biblioteka XX vek: Knjižara Krug, 2005.)
BARNARD Alan, History and theory in anthropology (Cambridge:
1 35
Cambridge University Press, 2003)
BOŠKOVIĆ Aleksandar, Kratak uvod u antropologiju (Zagreb:
2 35
Naklada Jesenski i Turk, 2010.)
ERICKSON Paul A., MURPHY Liam D., A history of anthropological
1 35
theory (Peterborough: Broadview Press, 2001)
HYLLAND Eriksen Thomas, Small places, large issues : an
introduction to social and cultural anthropology (London; Ann 2 35
Arbor,MI: Pluto Press, 2001)
KOREN Snježana, Čemu nas uči povijest? Priručnik za nastavnike
0 35
(Zagreb: Profil, 2015.)
STRADLING Robert, Multiperspektivnost u nastavi povijesti:
priručnik za nastavnike (pr. Silvije Devald, Draženka Kešić) (Zagreb: 1 35
Srednja Europa, 2005.)
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj
Naziv predmeta Grčko 4. st. pr. Kr.
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij se bavi političkom, vojnom i ekonomskom poviješću grčke civilizacije u 4. st. pr. Kr. Poseban naglasak će
biti stavljen na povijesne procese koji su doveli do uspona Sirakuze, Tebe i Makedonije, te raspada klasičnog
grčkog polisa. Dio predavanja će se osvrnuti na ulogu Aleksandra Velikoga i njegova osvajanja, te širenje grčke
civilizacije na azijsko i afričko područje. Iz ovog razdoblja su nam preostali brojni književni tekstovi, epigrafički
spomenici, te arheološki ostaci što omogućuje intenzivnije upoznavanje studenata s različitim primarnim
izvorima. Stoga cilj ovog predmeta je uputiti studente u znanstvenoistraživačke probleme grčke povijesti 4. st.
pr. Kr., te ih detaljnije upoznati s metodologijom rada na primarnim književnim i arheološkim izvorima.
/
Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će biti sposobni: nabrojati i definirati osnovne pojmove, te
zaključivati o problemima i raspravama koji postoje kod proučavanja grčke povijesti 4. st. pr. Kr.; koristiti
metodologije koje se koriste u istraživanju ove problematike; analizirati povijesne izvore, te kritički razmišljati o
povijesnoj problematici.
Grčko 4. st. pr. Kr. predstavlja vrhunac klasične grčke civilizacije kao i početak njezina propadanja, koje
ispunjeno brojnim političkim i vojnim događajima, koji su bitno odredili daljnju povijest antičkog svijeta. Uvodno
predavanje će biti posvećeno posljedicama peloponeskog rata i borbi za dominaciju u Grčkoj. Suđenje Sokratu i
situacija u Ateni. Korintski rat i kraljevski mir. Spartanska hegemonija. Tebanska hegemonija. Južna Italija u 4. st.
pr. Kr. Sirakuški tirani i Platonova država. Uspon Makedonije i Filip II. Vergina. Demosten. Lizija. Izokrat. Atenska
trgovina. Aleksandar Veliki i osvajanje svijeta.
1.6. Komentari
Pohađanje nastave, rad na zadanom materijalu, sudjelovanje u diskusijama.
1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0,5
nastave rad
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Pismeni ispit Usmeni ispit 0,25 Esej Istraživanje 0,5

znanja
Portfolio
Simon Hornblower, The Greek World 479-323 BC, London & New York, 2002. (str. 184-313).
Dopunska literatura će se odrediti prema seminarskim zadacima sa svakim studentom pojedinačno. Također
nastavnik se obavezuje prirediti i kopirati studentima odabrane tekstove primarnih povijesnih izvora na kojima
će se raditi analiza.
predmetu
Simon Hornblower, The Greek World 479-323 BC, London & New
1 35
York, 2002.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Dubravka Božić Bogović
Naziv predmeta Multietničnost gradova u suvremenoj povijesti
Godina II.
1. OPIS PREDMETA
Cilj je upoznati studente i uputiti ih u promišljanje povijesni proces agregacija i nestanja multietničnih gradova u
vremenu razvijanja nacionalizma, ojačanja nacionalnih država, modernizacija i centralizacija država, te
europskog integracija i globalizacija.
Nema uvjeta.
Po završetku nastave iz navedenog predmeta student će moći:
- objasniti osnovne pojmove i procese povijesti grada
- protumačiti činjenice o nastanku, razvoju i nestanku multietničnosti europskih gradova
- vrednovati društvene, političke i kulturalne mehanizme koji su vodili nastanku, razvoju i nestanku
multietničnosti europskih gradova
- raspravljati o odabranim historiografskim tekstovima na temu povijesti europskih gradova s posebnim
naglaskom na pitanje njihove multietničnosti
Kolegij se ostvaruje kroz predavanja, kolokvije, konsultacije i seminare. Teme predavanja problemski su
koncipirane objašnjavajući, provocirajući diskusiju i otvarajući pitanja o društvenom, političkom i kulturalnom
razvoju multietničnih i višejezičnih gradova u Europi tijekom 19. i 20. stoljeća. Cilj je upoznati studente i uputiti
ih u promišljanje povijesni proces agregacija i nestanja multietničnih gradova u vremenu razvijanja
nacionalizma, ojačanja nacionalnih država, modernizacija i centralizacija država, te europskog integracija i
globalizacija. Konkretnom, kolegij će komparativno analizirati nekoliko multietničnih europskih gradova, poput
Trsta Rijeke, Soluna, Wroclawa, L’vova, Bruxellesa, Odesse, Mostara, Nikosie, Londonderrya/Derrya,
Strassbourg itd.
x predavanja x samostalni zadaci
1.5. Vrste izvođenja seminari i radionice x multimedija i mreža
terenska nastava x ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.
nastave rad
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
znanja
Portfolio Samostalni rad 1
Mark Mazower, Salonica, City of Ghosts: Christians, Muslims and Jews 1430-1950, New York: Random House,
2006 (odabrana poglavlja)
Norman Davies and Roger Moorhouse: Microcosm, portrait of a Central European city, London : Jonathan
Cape, 2002 (odabrana poglavlja)
Jon Calame and Esther Charlesworth, Divided Cities: Belfast, Beirut, Jerusalem, Mostar, and Nicosia,
Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 2009 (odabrana poglavlja)
Angelo Ara i Caudio Magris: Trieste. Un’identità di frontiera. Torino: Einaudi 2007
Norman Davies: Europe (odabrana poglavlja)
Mark Mazower: Balkan, kratka povijest, Zagreb: Srednja Europa 2007 (odabrana poglavlja)
Mark Mazower, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće. Prometej, Zagreb 2004 (odabrana poglavlja)
predmetu
Mark Mazower, Salonica, City of Ghosts: Christians, Muslims and
Jews 1430-1950, New York: Random House, 2006 (odabrana 1 35
poglavlja)
Norman Davies and Roger Moorhouse: Microcosm, portrait of a
Central European city, London : Jonathan Cape, 2002 (odabrana 1 35
poglavlja)
Jon Calame and Esther Charlesworth, Divided Cities: Belfast,
Beirut, Jerusalem, Mostar, and Nicosia, Philadelphia: University of 1 35
Pennsylvania Press, 2009 (odabrana poglavlja)
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Franko Dota
Naziv predmeta Povijest žena: ženski pokreti 19. i 20. stoljeća
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Ovaj je kolegij specifičan jer atomizira ljudsku povijest na jedan spol, što je "opravdano" specifičnim položajem
žene u patrijarhalnom (muškom) društvu 19. i 20. stoljeća. Zadaća je kolegija da povijesno objasni nastanak,
ciljeve, programe ženskih organizacija u borbi za demokratska i ljudska prava u vrijeme odvijanja procesa
emancipacije žena. Kolegij će se baviti problem položaja žena u društvu: obitelji, urbanim i ruralnim
zajednicama i državi. Proučit će europsko zakonodavstvo u odnosu na žene i stvarno stanje.
povijesti žena te otvaranje pitanja vezanih uz specifičnosti položaja i uloge žena u društvenim, političkim,
ekonomskim i kulturnim aspektima nacionalne povijesti. Nastava će se temeljiti na grupnom i individualnom
radu na reprezentativnim tekstovima pri čemu će se studneti/ice poticati na diskusiju i analizu tekstova i
razvijanje povijesnog mišljenja.
/
Očekuje se da će studenti biti sposobni:
- samostalno kritički sagledavati položaj žene u razdoblju 19. i 20. stoljeća i njezina htijenja za stjecanjem
i priznavanjem ravnopravnosti.
- navesti činjenice i objasniti procese emancipacije te identificirati psihološke prepreke muških društava
u tzv. muškoj povijesti.
- objasniti promjenu uloge žene kao majke, supruge, poslovne žene, društvenoga i političkog bića.
- definirati položaj i ulogu žene u gradu, na selu u industrijski razvijenim zemljama i Trećem svijetu.
- analizirati ulogu Crkve i svjetskih religija u emancipaciji žene, žene zapadnoga svijeta i Istoka, zemalja
kršćanskog svijeta i islama, itd.
Razvoj povijesti žena i roda kao zasebne historiografske grane. Glavni predstavnici/e, temeljni pojmovi i metode
istraživanja povijesti žena (roda). Rod i seksualnost. Separatne sfere. Rod i religija. Rod i politika. Rod i rad. Rod i
kultura. Zastupljenost povijesti žena u hrvatskoj historiografiji. Počeci ženskog pokreta i feminizma-prvi pokušaji
pisanja o povijesti žena u Hrvatskoj. Neofeminizam i pojava suvremenih povjesničarki povijesti žena: Lydia
Sklevicky. Temeljni problemi povijesti žena u Hrvatskoj: pravni položaj, društveni položaj, obrazovanje, žene u
glavnim političkim pokretima, zaposlene žene, žene i rat, žene i ideologija. Primjena istraživanja povijesti žena
(roda) u nastavi povijesti.
Uvod u ženske studije. Žene i moć. Žene, nasilje, sigurnost. Gluma i “vječno žensko” Povijest žena i borbe za
ženska prava. Sufražetski pokreti u Svijetu. Moderni feministički pokreti.
Vizualne umjetnosti 20. Stoljeća: ženske priče. Iskrivljeni odrazi: žene i mediji. Rod i žanr u popularnoj kulturi.
Ekofeminizam i procesni rad. Ples kao ženski jezik. Koncept građanstva iz rodne perspektive. Politika
reprodukcije i sekularna država. Autonomni ženski prostori. Žene u srednjem vijeku. od i rat: lijepe duše i
pravedni ratnici. Što su lezbijski studiji? Zaboravljene žrtve nacionalsocijalizma (rodna perspektiva). Žene u
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
obitelji, zajednici, državi. Žene u politici.Žene u znanosti i umjetnosti.Žene u migracijama.Povijest ženskih

pokreta (ciljevi, programi, organizacije).Žena oružje i žrtva politike (primjer žena u Ukrajini 30-ih god. XX.
st.).Žena krajem XX. stoljeća.
1.6. Komentari
1 Aktivnost u nastavi 0.25 Seminarski rad
nastave rad
Pismeni ispit 0.75 Usmeni ispit 0.75 Esej 0.25 Istraživanje
znanja
Portfolio
ocjenskih bodova.
Ruth Tudor, Poučavanje ženske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2005.
Andrea Feldman, Posljednjih tisuću godina: Povijest žena-ženska povijest-kulturna povijest, Otium 7-8 (1999.-
2000.), 30-37
Lydia Sklevicky, Konji žene i ratovi itd.:Problem utemeljenja historije žena u Jugoslaviji, U: Konji žene i ratovi,
«Druga», 1996., 13-25, 163-171
Joan Wallach Scott,: Rod i politika povijesti, «Ženska infoteka», 2003., 29-77
Žene u Hrvatskoj: Ženska i kulturna povijest, prired. Andrea Feldman, Zagreb, 2004.
Žene i Politika: Žene u povijesti/historija bez žena. dokumentacija, Dubrovnik 2001.
DUBY, Georges - PERROT, Michelle, Storia delle donne, vol. V: Il Novecento, Bari, 1995
GRAVES, Pamela, Labour women: Women in Britisch working-class politics 1918-1939. Cambridge, 1994.
predmetu
Ruth Tudor, Poučavanje ženske povijesti 20. stoljeća 10
Andrea Feldman, Posljednjih tisuću godina: Povijest žena-ženska
10
povijest-kulturna povijest
Lydia Sklevicky, Konji žene i ratovi itd.:Problem utemeljenja
10
historije žena u Jugoslaviji
Joan Wallach Scott,: Rod i politika povijesti 10
Žene u Hrvatskoj: Ženska i kulturna povijest 10
Žene i Politika: Žene u povijesti/historija bez žena 10
DUBY, Georges - PERROT, Michelle, Storia delle donne 10
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Franko Dota
Naziv predmeta Historija seksualnosti modernog i suvremenog doba
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
povijesti seksualnosti te otvaranje pitanja vezanih uz društvenu recepciju istog. Nastava će se temeljiti na
grupnom i individualnom radu na reprezentativnim tekstovima pri čemu će se studneti/ice poticati na diskusiju
i analizu tekstova i razvijanje povijesnog mišljenja.
/
Očekuje se da će studenti biti sposobni:
- samostalno kritički sagledavati problematike seksualnosti i roda kao historijskih i kulturno promjenjivih
kategorija te identificirati osnovne promjene u položaju žene u 19. i 20. stoljeću.
- samostalno proučavati i objasniti ulogu žene kao majke, supruge, poslovne žene, društvenoga i
političkog bića.
- definirati povezanost društvenih i političkih promjena s razvojem rodnih uloga, seksualnih,
reproduktivnih i obiteljskih praksi.
- navesti osnove pojmove i najvažnije osobe te prepoznati osnove događaje iz povijesti suvremenog
feminističkog i LGBT pokreta 20. stoljeća.
- upotrijebiti interdisciplinarni pristup korištenju literature i inovativne načine analize povijesnih izvora i
njihove metodološke obrade.
Kroz niz problemski zaokruženih nastavnih jedinica obuhvatit će se glavne teme historije seksualnosti u
zapadnom civilizacijskom krugu od kraja 18. stoljeća do suvremenog razdoblja. Razmotrit će se različita
značenja koja su se kroz promjene u vremenu i društvene i ideološke sustave pripisivala kategorijama spola,
roda i seksualnosti, koje se promatra kao historijski, ideološki i diskurzivno uvjetovane. Istodobno, se
seksualnost tretira kao indikator širih socijalnih i političkih transformacija, kao podatan predmet komparativno-
historijske i kulturno-historijske analize. Posebna će se pažnja posvetiti oblicima socijalne kontrole i nadzora
tijela i različitih seksualnih i uz spolnost vezanih emocionalnih praksi, pojavu medicinske i seksološke
konstrukcije roda i seksualnosti, nastanak i promjene u rodnim i seksualnim identitetima, njihove mogućnosti i
ograničenja. Politička bitka za emancipaciju žena povezat će se sa širim socijalnim oblicima manifestacije
seksualnosti i roda kao što su obitelj (i njene transformacije u okvirima moderniteta i razvoja industrijskih
društava), kontracepcija, regulacija rađanja i reproduktivnih praksi, prostitucija, pojava koncepta adolescencije,
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
moralne panike oko masturbacije i homoseksualnosti. U drugom dijelu nastavnog ciklusa obradit će se historija
alternativnih i disidentskih seksualnih praksi i rodova te povijest suvremenog LGBT pokreta i LGBT identiteta.
Cilj predmeta je upoznavanje studenata/ica s osnovnim pojmovima, problemima i metodama istraživanja
povijesti roda, historije seksualnosti, LGBT studija i rodne povijesti. Nastava će se temeljiti na grupnom i
individualnom radu na reprezentativnim tekstovima pri čemu će se studenti/ice poticati na diskusiju i analizu
tekstova i razvijanje povijesnog mišljenja.
Popis tema:
1. Uvodno predavanje: rod, spol i seksualnost kao historijske kategorije. Biopolitika.
2. Historija seksualnosti modernog i suvremenog doba – osnovi metodološki i teorijski problemi.
3. Historija seksualnosti modernog i suvremenog doba – metode istraživanja i analize izvore (kako se istražuje
historija seksualnosti i što sve može biti povijesni izvor).
4. Pojava koncepta seksualnosti u 18. i 19. stoljeću. Medikalizacija ljudske spolnosti i njezine diskurzivne
formacije. Biopolitka građanske države 19. stoljeća.
5. Pojava i razvoj seksologije u 2. pol. 19. stoljeća. Psihoanaliza i ideologija u prvoj polovici 20. stoljeća.
6. Historija seksualnosti 20. stoljeća – glavne teme (prostitucija, pobačaj, pornografija, seksualni odgoj i
edukacija)
.7. Regulacija seksualnosti u totalitarnim režimima 20. stoljeća (seksualna reforma u boljševičkoj Rusiji,
staljinistički neo-tradicionalizam, maskuliniteti i feminiteti u nacizmu i fašizmu).
8. Historija seksualnosti 20. stoljeća – seksualne kulture Hladnoga rata (seksualna revolucija, konzervativna
reakcija). Uspon seksologije. Osnovni problemi istraživanja historije maskuliniteta.
9. Historija seksualnosti 20. stoljeća – "seksualna revolucija" i konzervativna reakcija (1965.-1990.).
10. LGBT historija: povijest homoseksualnosti od antike do Francuske revolucije.
11. LGBT historija: povijest homoseksualnosti u 19. i prvoj pol. 20. st.
12. LGBT historija: nastanak i razvoj suvremenog LGBT pokreta i lezbijskog i gej identiteta.
13. Queer pokreti i queer teorija.
14. Politička povijest homoseksualnosti i LGBT pokreta u Hrvatskoj (1945.-2012.)
15. Zaključna diskusija.st.).Žena krajem XX. stoljeća.
1.6. Komentari
nastave rad
Pismeni ispit 0.75 Usmeni ispit 0.75 Esej 0.25 Istraživanje
znanja
Portfolio
ocjenskih bodova.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Dagmar Herzog, Sexuality in Europe: A twentieth-century history, Cambridge University Press, 2011. (u
pripremi hrvatski prijevod).
Jeffey Weeks, Sexuality (Key Ideas), 3rd edition, Routledge, 2010.
Arnold I. Davidson, The Emergence of sexuality: Historical Epistemology and the Formation of Concepts,
Harvard University Press, 2001. (odabrana poglavlja).
Robert Aldrich (ur.), Povijest gej i lezbijskog života i kulture, Sandorf/Redbox, Zagreb-Beograd, 2011. (odabrana
poglavlja)
Michel Foucault, Znanje i moć, Zagreb, 1994.: "Volja za znanjem" (I. sv. Historije seksualnosti): str. 7-91.
Tea Škokić, Ljubavni kôd: Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti, Zagreb, 2011.
Gregory Carleton, Seksualna revolucija u boljševičkoj Rusiji, Sandorf, Zagreb, 2013.
David Carter, Stonewall – pobuna koja je rasplamsala gej revoluciju, Zagreb, 2011.
L. Downig i R. Gillett, Queer u Europi – suvremene studije, Zagreb, 2013.
George Mosse, Nationalism and Sexuality: Respectability and Abnormal Sexuality in Modern Europe, 1985.
R. W. Connell, Masculinities (2. izdanje), University of Californa Press, Berkley, 2005.
Angus McLaren, Twentieth-Century Sexuality: A History, Wiley-Blackwell, 1999.
Sabrina P. Ramet (ur.) Gender Politics in the Western Balkans: Women and Society in Yugoslavia and the
Yugoslav Successor States, (Post-Communist Cultural Studies), 1996 (odabrani tekstovi).
Annamarie Jagose, Queer Theory – An Introduction, 1996. (u pripremi hrvatski prijevod).
predmetu
Dagmar Herzog, Sexuality in Europe: A twentieth-century history 35
Jeffey Weeks, Sexuality (Key Ideas) 35
Arnold I. Davidson, The Emergence of sexuality: Historical
35
Epistemology and the Formation of Concepts
Robert Aldrich (ur.), Povijest gej i lezbijskog života i kulture 35
Michel Foucault, Znanje i moć 35
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Naziv predmeta Diplomatska povijest 19. i 20. stoljeća
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij želi približiti studentima oblike i sadržaj suvremenih diplomatskih odnosa država i naroda suvremene
Europe. Bit će govora o značaju pojedinih ugovora i saveza među državama koji su imali dalekosežne posljedice
u političkoj povijesti Europe
/
Nakon odslušanog kolegija i uspješno položenih obveza studenti će moći:
- identificirati činjenice vezane uz diplomatske aktivnosti zemalja velikih sila 19. i 20. stoljeća
- usporediti, razlikovati i analizirati političke sporazume, saveze i paktove
- kritički analizirati mehanizme diplomacije i međunarodnih sporazuma
- kritički analizirati smjerove vanjskih politika zemalja Europe i SAD-a
Razvoj, organizacija i metode. Značajke, faktori i izvori. Načela međunarodne politike u 19. i 20. stoljeću.
Sporazumi i ugovori. Trgovački, politički, vojni kulturni, bilateralni. Ugovori u 18. stoljeću. Priznavanje drugih
država. Ravnoteže, legitimnosti, intervencije i neintervencije, narodnosti, samoodređenja. Sustavi
međunarodne politike u 19. i 20. stoljeću. Sveti savez, Europski koncert, Liga naroda, UN. Diplomatska povijest
Prvog svjetskog rata. Uzroci i odgovornosti, ratni ciljevi, nacionalno pitanje, utjecaji SAD i Februarske i
Oktobarske revolucije, diplomacija Ruske SFSR. Diplomatska povijest između dva svjetska rata. Diplomatska
povijest Drugog svjetskog rata. Diplomatska povijest nakon Drugog svjetskog rata. Zapadnoeuropski pokreti i
ujedinjavanje Europe. Počeci europskog ujedinjavanja. Prve europske integracije. Zajednica za ugljen i čelik,
EEZ, EZ, Unija. Vanjska politika EU. Vanjska politika EU i novi članovi. Tipovi povezivanja. EU i Hrvatska. Modeli
gospodarske integracije. Gospodarsko-političke pretpostavke europskog ujedinjavanja. Temeljne točke
gospodarske integracije, Rimski ugovor, Pariški sporazum, Tindemansovo izvješće, Jedinstveni akt, Bijela knjiga,
Ugovor iz Maastrichta i Amsterdama. Područja gospodarske integracije. Gospodarska politika prema trećim
zemljama. Integracijske politike (poljoprivreda, razvoj, socijalna politika, regionalna politika, monetarna
politika). Druge politike i programi. Novčarske institucije. Makroekonomski iskaz gospodarske snage i
komparacija s drugim sustavima.
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i pisanje izvještaja i eseja na zadane teme,
kolokvij/testovi znanja, usmeni ispit.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

nastave rad
Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 0.50 Esej 0.25 Istraživanje
znanja
Portfolio
ocjenskih bodova.
Peter Calvocoressi, Svjetska politika nakon 1945., Globus Adamić, Zagreb, 2003. Odabrana poglavlja
V.BYSTRICKY, Diplomatski razvoj u jugoistočnoj Europi 1932-1934, radovi IHP 11, Zagreb, 1978, str. 281-407.
Povijest 13: Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja (1800.-1848.), Zagreb, 2008.(odabrana poglavlja)
TAYLOR,J.P. Borba za prevlast u Europi, 1848-1918, Sarajevo, 1968.
WALLERSTEIN, I. Suvremeni svjetski sistem, Zagreb, 1986.
N.CHOMSKY, Hegemonija ili opstanak:američke težnje za globalnom dominacijom, Zagreb, 2004.
VEDOVATO, Giuseppe, Relazioni internazionali, Firenze, 1997.
RUSSEL,H, Mudrost zapada, Zagreb, 1977.
Ljerka Schiffler Europski kontekst hrvatske kulture i diplomacije : (povijesno-filozofski pristup), Rad Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti glavni i odgovorni urednik Eugen Pusić, Knj. 43
(2005) = knj. 492 ; str. 235-259
HENRY KISSINGER, Diplomacija, Golden marketing, Zagreb 1999. (izabrani dijelovi)
predmetu
Povijest 13: Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja
2 35
(1800.-1848.), Zagreb, 2008.
2 35
Zagreb, 2008.
Povijest 15: Kolonijalna carstva i imperijalizam (1871-1914.),
2 35
Zagreb, 2008.
2 35
Zagreb, 2008.
Povijest 17: Predvečerje rata i II. svjetski rat (1936.-1945.), Zagreb,
2 35
2008.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj
Naziv predmeta Povijest helenizma
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij se bavi poviješću helenističkog razdoblja (3.-1. st. pr. Kr.). Poseban naglasak bit će stavljen na novine
koje donosi helenističko doba, bilo u političkom smislu (npr. monarhija kao oblik državnog uređenja),
društvenom, vojnom, ekonomskom, kulturnom i tehnološkom. Kroz odabrane književne tekstove studente će
se uputiti u znanstvenoistraživačke probleme helenističke povijesti, te ih detaljnije upoznati s metodologijom
rada na književnim i ne-književnim izvorima.
Nema posebnih uvjeta.
Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će biti sposobni: procijenjivati i zaključivati o problemima i
raspravama koji postoje kod proučavanja helenističke povijesti; koristiti metodologije koje se koriste u
istraživanju ove problematike; analizirati povijesne izvore, te kritički razmišljati o povijesnoj problematici.
Pojam helenizma, izvori, period i njegovi problemi. Aleksandrovi nasljednici. Makedonija i Grčka. Helenistička
Sparta. Ptolemejski Egipat. Seleukidsko kraljevstvo. Pergamsko kraljevstvo. Helenistička umjetnost i znanost.
Rim i Grčka. Rim, Makedonija i Sirija. Helenistička ekonomija. Delos.
1.6. Komentari
1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0,25
nastave rad
znanja
Portfolio
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Graham Shipley, The Greek World after Alexander 323-30 BC, London & New York, 2000.
Dopunska literatura će se odrediti prema seminarskim zadacima sa svakim studentom pojedinačno. Također
nastavnik se obavezuje prirediti i kopirati studentima odabrane tekstove primarnih povijesnih izvora na kojima
će se raditi analiza.
predmetu
Graham Shipley, The Greek World after Alexander 323-30 BC,
1 35
London & New York, 2000.
Opće informacije
Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Vjeran Pavlaković
Naziv predmeta Komparativna povijest Latinske Amerike 20. stoljeća
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Cilj je studentima pobuditi zanimanje za noviju povijest Latinske Amerike.
/
Studenti će nakon položenog ispita i izvršenih zadataka biti u stanju raspravljati o najvažnim tokovima
latinoameričke povijesti, geografije i identiteta; identificirati važne političke i kulturne procese u 19. i 20.
stoljeću; istraživati teme iz latinoameričke povijesti; i biti spremni koristiti puno različitih vrsta izvora za pisanje
radova i za rasprave na predavanjima.
Uvod u političku i kulturnu povijest država Latinske Amerike (Centralne i Južne Amerike), od dolaska Europljana
1492. do najnovijih političkih zbivanja. Neke teme koje će biti naglašene su: kolonijalizam i postkolonijalizam;
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
ratovi za nezavisnost; ekonomski i društveni razvoj u 19. i 20. stoljeću; Hrvatska emigracija u Latinskoj Americi;
autoritarni režimi i tranzicije u demokratski sustav; revolucije; odnosi sa SAD-om; i nasljeđe robstvo u latinskim
američkim društvima. Nastavne cjeline neće biti samo kronološki organizirane, nego također po temama i po
regijama. Studenti će se baviti istraživačkim projektima i pratiti događaje iz raznih zemalja ove zanimljive i
važne regije svijeta, regije koju hrvatski studenti nisu imali do sada priliku proučavati.
1.6. Komentari
nastave rad
Pismeni ispit 0.75 Usmeni ispit Esej 0.5 Istraživanje
znanja
Portfolio
ocjenskih bodova.
Thomas E. Skidmore i Peter H. Smith, Modern Latin America, 6th ed, (2005) – skripte
Ljubomir Antić, Hrvati u Južnoj Americi (1991) (odabrena poglavlja)
Mirjana Polić-Bobić, Rađanje hispanskoamerickog svijeta (2008)
Mira Lulić, Dekolonizacija i nastanak država (2006)
Hose Luis Salsedo-Bastardo, Bolivar: jedan kontinent i jedna sudbina (1983) (odabrena poglavlja)
Rozita Levi (ur.), Latinska Amerika i savremeni svet (1995) (odabrena poglavlja)
Che Guevara, Bolivijski dnevnik (2007)
Che Guevara, Uspomene na kubansku revoluciju (1969)
Che Guevara, Dnevnički zapisi (2005)
Leycester Coltman, Stvarni Fidel Castro (2005)
Ania Loomba, Colonialism and postcolonialism (2000)
James D. Le Sueur, (ur.), The decolonization reader (2003)
David Deutschmann, The Che Guevara Reader (2004)
G. Pope Atkins, Latin America in the International Political System (1995)
Irene Maria F. Blayer & Mark Cronlund Anderson, (ur.), Latin American narratives and cultural identity (2004)
predmetu
Thomas E. Skidmore i Peter H. Smith, Modern Latin America 35
Ljubomir Antić, Hrvati u Južnoj Americi 35
Mirjana Polić-Bobić, Rađanje hispanskoamerickog svijeta 35
Mira Lulić, Dekolonizacija i nastanak država 35
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Hose Luis Salsedo-Bastardo, Bolivar: jedan kontinent i jedna

35
sudbina
Opće informacije
Naziv predmeta Povijest svjetskih religija
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij daje osnovne informacije o religijskom fenomenu iz sociologije religije i komparativnih religijskih studija.
Zatim se bavi glavnim karakteristikama i daje pregled povijesti Budizma, Hinduizma, Judaizma, Islama, te
katoličkog, reformiranog i pravoslavnog kršćanstva a također daje osnovne informacije o ekumenskom pokretu,
ateizmu te odnosima crkve i države. Za razliku od načina na koji se o ovim religijama govori u kolegijima iz
svjetske povijesti, ovdje je naglasak na komparativnom metodu koji analizira sličnosti i razlike između pojedinih
religija te ulogu ovih religija u glavnim povijesnim promjenama na Istoku i Zapadu. Ovakav pristup je odgovor
na pojačano zanimanje za religije u današnjem svijetu, potrebu pripreme studenata za snalaženje u globalnom
kontekstu i pluralističkom demokratskom društvu, a također je i model jednog tematskog studija religijskog
fenomena na javnom sveučilištu koje mora razvijati jedan analitički, kritički, interdisciplinarni i sekularni pristup
religijama za razliku od načina na koji to cine same religije.
/
Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija moći:
- sumirati činjenice vezane uz razvitak, položaj i djelovanje različitih svjetskih religija
- prepoznati i razlikovati religije i njihovu raširenost po svijetu, kao i središta različitih religija, itd.
- objasniti bit religija i njihov društveni, kulturni i politički položaj u različitim društvima
- povijesno vrednovati i ocijeniti značaj moralne i duhovne vrijednosti religija, ali isto tako i njihov utjecaj na
politički i društveni život cijelih naroda i regija
Osnove sociologije religije i komparativnih religijskih studija; Bit i priroda religijskog fenomena, pojmovi svetog i
profanog; osnovne kategorije i pojmovi iz religijskih studija, teorija sekularizacije, interdisciplinarne perspektive.
Glavne karakteristike i pregled povijesti Budizma, Hinduizma, Judaizma, Islama, te katoličkog, reformiranog i
pravoslavnog kršćanstva od osnutka ovih religija do danas. Povijest odnosa crkve i države na Istoku i Zapadu.
Religija i moderne ideologije s naglaskom na analizu interakcije religije i nacionalizma te povijest religija pod
komunističkim i fašističkim režimima. Ateizam i ekumenizam. Religija u demokratskom društvu: vjerske
slobode, vjerska tolerancija i princip odvojenosti crkve i države. Religija u današnjem svijetu. Religija i rat.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Religija u humanitarnom radu i mirotvornim inicijativama. Novi religijski pokreti. Vjerske sljedbe i kultovi. Kolegij
ce dati cjeloviti pregled povijesti imenovanih religija ali ce ipak naglasak biti na rani novi i novi vijek te
suvremenu povijest.
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i pisanje izvještaja i eseja na zadane teme,
kolokvij/testovi znanja, kvizovi, pismeni ispit.
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje
znanja
Portfolio
Leksikon temeljnih religijskih pojmova : židovstvo, kršćanstvo, islam. Priredio Adel Th. Khoury. Preveli s
njemačkog Nedeljka Paravić, Ljiljana Matković-Vlašić, Željko Pavić Zagreb Svjetska konferencija religija za mir;
Prometej, 2005.
Max Weber. Sociologija religije; preveo i pogovor napisao Boris Hudoletnjak Zagreb : Kruzak, 2000.
Hans Kung, et al. Kršćanstvo i svjetske religije : uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom ; prevela s
njemačkoga Darija Domić ; redaktura Miljenko Žagar Impresum:Zagreb: Naprijed, 1994.
John Allan... et al. Religije svijeta ; prijevod i redakcija teksta Manja Hribar... et al.] Izdanje: 3. izmijenjeno izd.
Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1998.
Pippa Norris i Ronald Inglehart, Sveto i svjetovno : religija i politika u svijetu; preveo Srđan Dvornik; pogovor
Duško Sekulić. Zagreb : Politička kultura, 2007.
Ernest Gellner, Postmodernizam, razum i religija. Prevela i uredila Silva Mežnarić. Zagreb: Naklada Jesenski i
Turk: Hrvatsko sociološko društvo, 2000.
Bertrand Russell, Why I am not a Christian and other essays on religion and related subjects; with a new
preface by Simon Blackburn London: Routledge, 2004.
Adrian Hastings. Gradnja nacionaliteta ; preveo i prilagodio Miroslav Jančić. Rijeka: "Adamić" ; Sarajevo :
Buybook, 2003.
Samuel P. Huntington. Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka. Preveli Darko Brdarić ... et al. Zagreb:
Izvori, 1998.
Vladimir S. Solovjov. Povijest i budućnost teokracije : istraživanje svjetsko-povijesnoga puta prema istinskomu
životu; Priredio, proslov napisao i prijevod redigirao Nikica Mihaljević ; s ruskoga prevela Vanja Monti Graovac.
Zagreb: Prometej, 2003.
Werner Keller. Povijest Židova : od biblijskih vremena do stvaranja Izraela ; s njemačkog preveli Tihomir Engler,
Blaženka Filipan Impresum:Zagreb : Naprijed, 1992
Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta : 324.-1453. Preveli Marina Miladinov, Kiril Miladinov Zagreb : Golden
marketing, 2002.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Laszlo Hadrovics. Srpski narod i njegova Crkva pod turskom vlašću; pogovor Radoslav Katičić ; s francuskoga
preveo Marko Kovačević Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2000.
Vjekoslav Perica. Balkanski idoli : religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama. 1-2; prevele s engleskog
Slobodanka Glišić i Slavica Miletić. Beograd, xx vek 2006.
predmetu
Leksikon temeljnih religijskih pojmova : židovstvo, kršćanstvo,
35
islam.
Max Weber. Sociologija religije 35
Hans Kung, et al. Kršćanstvo i svjetske religije : uvod u dijalog s
35
islamom, hinduizmom i budizmom
John Allan... et al. Religije svijeta 35
Pippa Norris i Ronald Inglehart, Sveto i svjetovno : religija i politika
35
u svijetu
Opće informacije
Naziv predmeta Hladnoratovsko doba i globalizacija
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij će kroz predavanja, seminare i kolokvije sagledati jedno traumatsko razdoblje svjetske povijesti iz
perspektive Europe XX. stoljeća. Cilj je studentima predstaviti razdoblje od 1945. do 1989. godine u smislu
političkih tenzija i sukoba Istoka i Zapada kao ideološki suprotnih režima i kolizije interesa dominacije u svijetu.
Kako se radi o političkim i gospodarskim interesima nužno je studentima učiniti pristupačnim teorije strategije i
taktike hladoratovskog razdoblja posebice SSSR-a i SAD-a. Svrha je pokazati posljedice političke bipolarnosti
Starog kontinenta. Kolegij će kroz predavanja i seminare nastojati objasniti prilike u svijetu od kraja Drugog
svjetskog rata, postupnog ulaska u Hladni rat, pa do njegovog naprasnog završetka u Europi. Cilj je ukazati i na
najnoviji razvoj nakon 1989./1991. – vrijeme humanitarnih intervencija, rata protiv terora i osobine unipolarnog
svijeta. Naglasak će biti na uočavanju važnosti ideologije u poslijeratnom svijetu, važnost atomskog naoružanja,
stvaranje novih središta moći i važnost koju su tijekom Hladnog rata imale neke zemlje Trećeg svijeta i lokalni
ratovi.
/
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

- samostalno primijeniti spoznate činjenice u nastavi povijesti
- objasniti političke mehanizme hladnoratovskoga razdoblja te razlikovati strane bipolarnoga svijeta
- definirati i vrednovati politiku ravnoteže straha, naoružanja i razoružanja
- identificirati glavne političke aktere i osobe koje su u tom razdoblju bile politički eksponirane
- definirati, objasniti i interpretirati činjenice o procesima globalizacije.
Ukazati na postupno i vremenski nejednako nastupanje Hladnog rata, postupno stvaranje suprotstavljenih
ideoloških blokova. Pokazati što se dogovaralo u Teheranu, Jalti i Potsdamu tijekom Drugog svjetskog rata.
Marshallov plan i Trumanova doktrina. Stvaranje Kominforma. Jugoslavenska 1948. Maova Kina. Lokalni ratovi
(Koreja, Vijetnam, Afrika). Dekolonizacija. Utrka u naoružanju. Atomsko naoružanje. Razvoj SSSR-a i SAD-a,
njemačke krize. Europske integracije. Detente. Uspon političkog islama (Iran i Afganistan). Drugi Hladni rat i
Ronald Reagan. Gorbačov i perestrojka. Kraj Hladnog rata. Mirovne inicijative: SALT 1, SALT 2, START 1 START 2.
Iranska i Afganistanska avantura. Slom SSSR-a. Značaj globalizacije.
Rat protiv terora (11. rujan, Osama Bin Laden, Sadam Husein). Unipolarni svijet.
Osim na političkoj povijesti, nastojat će se pokazati kako je Hladni rat utjecao na sport, kulturu i obrazovanje u
svijetu.
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada I pisanje izvještaja i eseja na zadane teme,
kolokvij/testovi znanja, usmeni ispit.
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 0.75 Istraživanje
znanja
Portfolio
VUKADINOVIĆ, Radovan, Hladni rat i Europa, 1983.
DAVID PAINTER, Hladni rat, Povijest međunarodnih odnosa, Zagreb 2002. odabrana poglavlja
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985, Zagreb, 2008. odabrana poglavlja
Povijest 19: Suvremeno doba i kronologija (1985.-2007), Zagreb, 2008. odabrana poglavlja
HENRY KISSINGER, Diplomacija, Golden marketing, Zagreb 1999. (izabrani dijelovi)
JERZY HOLZER, Komunizam u Europi, Zagreb 2002.
predmetu
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985 2 35
Povijest 19: Suvremeno doba i kronologija (1985.-2007.) 2 35
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
VUKADINOVIĆ, Radovan, Hladni rat i Europa 35

DAVID PAINTER, Hladni rat, Povijest međunarodnih odnosa 35
Opće informacije
Naziv predmeta Povijest Italije u 20. stoljeću
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Cilj kolegija je ukazati na političke i društvene promjene unutar Italije tijekom 20. stoljeća. Posebna pozornost
bit će posvećena stvaranju, tijeku i posljedicama "crvenog" i "crnog" terorizma iz '70-ih, stvaranju "strategije
napetosti", neofašističkim atentatima, te ljevičarskom ekstremizmu Crvenih brigada.
/
Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će biti sposobni:
- definirati i objasniti teme novije povijesti Italije
- ukazati na mehanizme i posljedice određenih povijesnih događanja, te kritički analizirati predložene
teme
Kolegij će kroz predavanja i seminare analizirati povijesna događanja u Italiji nakon Drugog svjetskog rata, tj.
nakon nastanka Republike Italije.
1.6. Komentari
Pohađanje 1 Aktivnost u nastavi 0.25 Seminarski rad Eksperimentalni
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
nastave rad
znanja
Portfolio
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985. Zagreb, 2008, (odabrana poglavlja)
G: Procacci, Povijest Talijana, Zagreb, 1996.
Prema dogovoru.
predmetu
Povijest 15: Kolonijalna carstva i imperijalizam (1871-1914.),
2 35
Zagreb, 2008. (Odabrana poglavlja)
2 35
Zagreb,2008. (odbrana poglavlja)
Povijest 17: Predvečerje rata i II. svjetski rat (1936.-1945.), Zagreb,
2 35
Povijest 18: Poslijeratno doba 1945.-1985. Zagreb, 2008,
2 35
G: Procacci, Povijest Talijana, Zagreb, 1996. 2 35
Opće informacije
Naziv predmeta Povijest politike europskih integracija
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Kolegij se ostvaruje kroz predavanja, kolokvije, konsultacije i seminare. Teme predavanja problemski su
koncipirane objašnjavajući, provocirajući diskusiju i otvarajući pitanja o bitnim procesima povijesnog razvoja
Europe. Cilj je upoznati studente i uputiti ih u promišljanje povijesti i politike ujedinjenje Europe kako bi mogli
prepoznati kontinuitet ove politike i vrijeme u kojemu je ta politika nastajala.
/
- opisati činjenice o nastanku ideje ujedinjenja Europe i mehanizama koji su tome vodili te razlikovati političke
smjerove u Europi 19. i 20. stoljeća.
Politički i geografski pojam Europe. Sastavnice Europe. Razlike i sličnosti europskih regija. Društvo, kultura,
religija.
Povijest ideja europskoga ujedinjenja. Europske ideje u vrijeme Hladnoga rata. Realizacija europske ideje.
Europska ekonomska zajednica.
Vanjska politika Europske zajednice. EZ i SAD.
Mediteranska politika EZ.
Europska unija. EU i SAD.EU i Rusija. EU i Hrvatska.
Krize. Podvojenost Istok-Zapad. Tranzicije i Integracije.
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje izvještaja i eseja na zadane teme, pismeni i
usmeni ispit.
nastave rad
znanja
Portfolio
KLAUS-DIETER BORCHARDT, Europska integracija: podrijetlo i rast Europske unije Zagreb, 2000.; odabrani
tekstovi
RADOVAN VUKADINOVIĆ, LIDIJA ČEHULIĆ, Politika europskih integracija, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
JENÖ SZÜCS, Oris triju povijesnih regija Europe, u: Bibo, Huszar, Szücs, Regije europske povijesti, Zegreb, 1995.,
141-218.;
ISTVAN BEREND - RANKI GYÖRGY, Economic Development in East-Central Europe in the Nineteenth and
Twentieth Centuries, New York, 1974.
ENIO DI NOLFO, Storia delle relazioni internazionali, 1918-1999., Bari 2002.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
predmetu
KLAUS-DIETER BORCHARDT, Europska integracija: podrijetlo i rast
35
Europske unije Zagreb
RADOVAN VUKADINOVIĆ, LIDIJA ČEHULIĆ, Politika europskih
35
integracija
Opće informacije
Naziv predmeta Povijest Socijalističke Jugoslavije
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij ima zadaću objasniti studentima povijesni razvoj socijalističke Jugoslavije i njezino stavljanje u kontekst
uređenja svijeta nakon Drugog svjetskog rata.
/
- objasniti teme obrađene kolegijem i kritički ih analizirati
Na predavanjima će se ocrtati glavne faze socijalističke Jugoslavije, s posebnim osvrtom na društvene,
gospodarske, političke i kulturne procese karakteristične za razdoblje od 1945. do 1990. Posebna pažnja biti će
posvećena analizi slijedećih tema: izgradnja narodne demokracije, represija i konsenzus, samoupravljanje,
pokret nesvrstanih, potrošačka kultura i razdoblje blagostanja, gospodarske i političke reforme, grupa Praxis,
stvaranje identiteta i mitova kroz kinematografiju, književnost, glazbu i sport, izgradnja novih politika sjećanja i
kontroverze oko II. svjetskog rata. Cilj kolegija je ponuditi studentima mogućnost analize povijesti SFRJ (te
njezine krize i nestanka) iz što šireg spektra, izbjegavajući pritom isključivo fokusiranje na nacionalne i etničke
aspekte.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispit.
nastave rad
znanja
Portfolio
1. Mari-Žanin Čalić, Istorija Jugoslavije u 20. veku, Beograd, 2013. (odabrana poglavlja)
2. Igor Duda, U potrazi za blagostanjem, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
3. Igor Duda, Pronađeno blagostanje, Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja)
4. Dejan Jović, Jugoslavija država koja je odumrla, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)
5. Tvrtko Jakovina, Treća strana Hladnog rata, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
1. Dejan Đokić (ur.), Yugoslavism. Histories of a failed idea (1918-1992), London, 2003.
2. Miljenko Jergović, Historijska čitanka (vol.1 i 2), Zagreb, 2006./2008.
3. Predrag Matvejević, Jugoslavenstvo danas: pitanja kulture, Zagreb, 1982.
4. Vjekoslav Perica, Balkanski idoli: religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama, Beograd, 2006.
5. Dubravka Ugrešić, Kultura laži: antipolitički eseji, Beograd, 2008.
6. Mitja Velikonja, Titostalgija, Beograd, 2010.
7. Radina Vučetić, Koka-kola socijalizam, Beograd, 2012.
predmetu
Mari-Žanin Čalić, Istorija Jugoslavije u 20. veku 35
Igor Duda, U potrazi za blagostanjem 35
Igor Duda, Pronađeno blagostanje 35
Dejan Jović, Jugoslavija država koja je odumrla 35
Tvrtko Jakovina, Treća strana Hladnog rata 35
Opće informacije
Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Bartulović
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Naziv predmeta Opća državnopravna povijest

Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:
- definirati i opisati pojedine institute iz državnopravne povijesti (organi vlasti: zakonodavne, izvršne i sudske) u
njihovom povijesnom kontekstu (pojedine države i pojedina vremenska razdoblja,
- razlikovati/prepoznati pojedine institute državnopravne institute u povijesnom razdoblju,
- usporediti institute u različitim vremenskim razdobljima, državnopravnim sustavima kao i suvremenim
institutima,
- analizirati institute, njihove oblike i razvoj u različitim državama i vremenskim razdobljima,
- argumentirati dobre i loše strane rješenja u povijesnom razvoju i usporediti argumentaciju sa suvremenim
stanjem.
/
Po odslušanom kolegiju studenti će biti sposobni:
- definirati i klasificirati osnovnu problematiku u istraživanju državnopravne povijesti
- prepoznati institute u povijesnom razvitku
- usporediti povijesni razvoj sa suvremenim stanjem i problematikom.
I. OPĆA DRŽAVNOPRAVNA POVIJEST: UVOD. Predmet i odnos prema drugim znanstvenim disciplinama,
postanak i razvoj predmeta kao znanstvene discipline (antika, rano kršćanstvo, glosatori i postglosatori,
Francuska elegantna pravna škola, škola prirodnog prava, razvoj istraživanja od XVII. st., Göttingenska pravna
škola, Historijska pravna škola) Povijesni izvori, periodizacija povijesti, tipovi vlasništva, računanje vremena
(kronologija) Prvobitna zajednica: etape, organizacija društva, obitelj, religija, norme ponašanja, pojava
vlasništva i patrijahalnog ropstva. STARI VIJEK. Osnovne državnopravne karakteristike. Egipat: povijest, državno
uređenje, pravo. Babilon: povijest, državno uređenje, društvo, pravo. Hetiti: povijest, državno uređenje, pravo.
Hebreji: povijest, državno uređenje, pravo Perzija: povijest, državna organizacija. Stara Grčka: povijest, Gortina,
Helenističke države. Sparta: povijest državno uređenje, društvo, pravo. Atena: nastanak države, Drakonove
reforme, početak demokratske republike - Solonove reforme, Klistenove reforme, Efijaltove i Periklove
reforme, državno uređenje, društvo, pravo. SREDNJI VIJEK. Osnovne državnopravne karakteristike. Franačka:
povijest, državno uređenje, lokalna uprava, sudovi, društvo, Crkva, pravo. Langobardi: povijest, državno
uređenje, društvo, pravo. Mleci: povijest, državno uređenje, pravo. Opće pravo (Ius commune). Njemačka:
povijest, državno uređenje, gradovi, društvo, pravo. Ugarska: povijest, državno uređenje, sudstvo, društvo,
Zlatna bula. Engleska: povijest, državno uređenje, društvo, pravo. Bizant: povijest, državno uređenje, društvo,
pravo. Rusija (Kijevska Rusija i Moskovska kneževina - carstvo): povijest, državni organi, društvo, pravo. Arapska
država: povijest, državno uređenje, društvo, pravo. Osmanska Turska: povijest, državno uređenje, društvo,
izvori prava. NOVI VIJEK. Osnovne državnopravne karakteristike. Engleska: Engleska do 1642.,
“Krvava”revolucija 1642., Restauracija i “Slavna” revolucija 1688., izborne reforme, vladar (kralj), vlada, Gornji
dom, razvoj imperija, pravo. Sjedinjene Američke Države (SAD): postanak i razvoj kolonija, rat za nezavisnost,
Filadelfijski kongresi i Deklaracija nezavisnosti, razvoj ustavnosti i državno uređenje, predsjednik, Kongres i
Vrhovni sud, političke stranke, pravo. Francuska: društveno-gospodarski razlozi revolucije, Skupština staleža,
revolucija i Deklaracija prava čovjeka i građanina, ustavna monarhija i ustav 1791., Jakobinska diktatura i ustav
1793., Termidorski Konvent i Direktorij, Konzulstvo, I. carstvo, Restauracija Bourbona, Srpanjska monarhija, II.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
republika, II. carstvo, Pariška komuna, III. i IV. republika. Njemačka: Rajnski savez, Njemački savez,
Sjevernonjemački savez, Ujedinjenje Njemačke i Carstvo, Weimarska republika, pravo. Italija: povijest od XVIII.
st. do 1815., ujedinjavanje Italije, Italija nakon ujedinjenja. Rusija – SSSR: Rusija do 1917., Februarska revolucija
1917., Oktobarska revolucija 1917. i prvi dekreti sovjetske vlasti, Ustav RSFSR 1918., postanak SSSR-a i ustav
1924., ustav SSSR-a 1936., raspad SSSR-a. Povijest europskih integracija.
II. HRVATSKA DRŽAVNOPRAVNA POVIJEST: I. Metodologija povijesnih i pravnopovijesnih istraživanja,
pojam i vrste povijesnih izvora, njihova kritika i znanstvena obrada, povijesna sinteza. Teorije o nastanku država
u ranom srednjem vijeku. II. Etnogeneza Hrvata, formiranje hrvatske države te njezin položaj u europskom
okruženju. Razmatranje tipova feudalnih država u povijesnom kontekstu. Državnopravni aspekti hrvatske
povijesti 12. do 16. st., institucije državne vlasti, struktura, funkcije i razvojni procesi. Institucije vlasti
srednjovjekovne bosanske države. Osmanlijska osvajanja i njihove implikacije na državnopravni razvitak
Hrvatske, dolazak Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje, formiranje vojnoupravnog sustava Vojne granice.
Ustrojstvo vlasti Dalmacije i Istre do kraja 18. st., državnopravni razvitak Dubrovačke Republike. Ustavnopravni
položaj Hrvatske i Slavonije od 16. do sredine 19. st, te organizacija vlasti. Razdoblje francuske vladavine. III.
Državnopravni aspekti ilirskog pokreta. Ustavne i društvene promjene u Hrvatskoj tijekom 1848., politički
programi i institucije vlasti. Neoapsolutizam u Hrvatskoj, modernizacija institucionalnog (upravnog) i pravnog
sustava. Formiranje političkih stranaka i stranački život u Hrvatskoj 1861.- 1918. Ustavni život Hrvatske 1861.-
1867. Austro-ugarska nagodba, njezine posljedice na državnopravni status Hrvatske, Hrvatsko-ugarska nagodba
i njezina ustavnopravna analiza. Modernizacija hrvatskog državnopravnog, te naročito upravnog sustava za
banovanja I. Mažuranića, analiza razdoblja Khuena Hedervaryja. Državnopravni položaj i institucije vlasti
(poglavito uprave) Dalmacije i Istre 1797.-1918. Položaj i institucije državne vlasti Bosne i Hercegovine pod
austro-ugarskom vlašću. Pravne kodifikacije u Hrvatskoj u 19. st. i njihova djelomična promjena u 20. st. IV.
Hrvatska u I. svjetskom ratu, kontroverze o stvaranju zajedničke države južnoslavenskih naroda. Stvaranje
Države SHS i pitanje ujedinjenja, nastanak Kraljevstva SHS. Državnopravni razvitak i politički život Kraljevstva
SHS/Kraljevine Jugoslavije, organizacija vlasti i temeljna načela ustava iz 1921. i 1931. Položaj Hrvatske u okviru
jugoslavenske države. Formiranje Banovine Hrvatske, te njezin ustavnopravni položaj. Pravni partikularizam i
proces unifikacije prava. V. Raspad jugoslavenske države i podjela teritorija 1941. Hrvatska u II. svjetskom ratu.
Formiranje NDH i pregled ustanova državne vlasti. Proces stvaranja antifašističkih organa vlasti u Hrvatskoj,
AVNOJ, ZAVNOH, geneza federativnog uređenja, pitanje razgraničenja. Politika Saveznika prema hrvatskom i
jugoslavenskom pitanju 1941.-1945., položaj izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije, sporazumi Tito-Šubašić,
Privremena narodna skupština. VI. Ustavotvorna skupština 1945., prvi ustav FNRJ, međunarodno priznanje
države, državnost hrvatske federalne jedinice. Pregled državnopravnog razvitka Hrvatske u okviru FNRJ/SFRJ od
1945.-1990.
terenska nastava ostalo
1.6. Komentari
Studenti/ce su obvezni polaziti predavanja, aktivno sudjelovati u nastavi, odgovarati na pitanja, rješavati
problemske zadatke, izlagati zadane teme proširujući osnovno gradivo.
nastave rad
Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej 0.5 Istraživanje
Projekt Referat 0.25 Praktični rad
znanja
Portfolio
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
ocjenskih bodova.
1. Željko Bartulović, Opća povijest prava i države (nacrt predavanja), akad. god. 2010./2011.
2. Željko Bartulović, Povijest hrvatskog prava i države (kompendij), akad. god. 2010./2011.
1. AVRAMOVIĆ, Sima i STANIMIROVIĆ, Vojislav, Uporedna pravna tradicija, Beograd 2007.
2. BARTULOVIĆ, Željko i Ranđelović, Nebojša, Osnovi ustavne istorije jugoslavenskih naroda, Niš 2009.
(određena poglavlja);
3. BEUC, Ivan, Povijest država i prava na području SFRJ, Zagreb, 1986. ili novija izdanja (određena poglavlja);
4. ENGELSFELD, Neda, Povijest hrvatske države i prava, Razdoblje od 18. do 20. stoljeća, Zagreb 1999.;
5. FESTIĆ, Raifa, Opća historija države i prava, Sarajevo 1988.
6. KURTOVIĆ, Šefko, Opća historija države i prava, knj. I. i II., Zagreb 1989. ili novija izdanja,
7. MARGETIĆ, Lujo, Opća povijest prava i države, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.,
8. SIROTKOVIĆ, Hodimir i MARGETIĆ, Lujo, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Zagreb 1988. ili novija
izdanja (određena poglavlja);
9. VISKOVIĆ, Nikola, Teorija prava i države, Zagreb, 2006.
predmetu
Željko Bartulović, Opća povijest prava i države 35
Željko Bartulović, Povijest hrvatskog prava i države 35
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Andrea Roknić Bežanić
Naziv predmeta Politički i pravni aspekti moderne povijesti zapadne Hrvatske u 20. stoljeću
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Upoznavanje s bitnim političkim i pravnim aspektima moderne povijesti Zapadne Hrvatske u 20. st. Posebno
ukazati na pitanja osobitosti državnopravnog statusa zapadnohrvatskih područja, pitanja razgraničenja,
problematike međunarodnog prava oružanih sukoba u kontekstu povijesti Zapadne Hrvatske, te
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
međunarodnopravnog, ustavnopravnog i upravnopravnog određenja ovih područja. Pravna pitanja ramatraju

se u kontekstu političkih zbivanja i mijena, razmatranja specifičnosti ideoloških odrednica i društvenih
formacija, te ostalih sadržaja političke arhitekture.

Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita biti u stanju stanju prepoznati, argumentirano definirati,
opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz moderne povijesti Zapadne Hrvatske u 20. st. Također će moći
objasniti događaje i procese, osobe, kronologije, kao i neke specifičnosti državnopravne problematike.
Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: 1. Državnopravne promjene nakon Prvog svjetskog rata (1918.-1924.) –
talijanski politički pluralizam nakon ujedinjenja Italije – diplomatski kontekst – međunarodnopravna rješenja; 2.
Zapadna Hrvatska u zbivanjima nakon Drugog svjetskog rata (1945. – 1954.) – diplomatski odnosi i
međunarodnopravna rješenja – politička konfiguracija Rijeke nakon Drugog svjetskog rata i sjedinjenje sa
Sušakom (1945.-1948.) – tendencije razvitka Rijeke u socijalističkoj Jugoslaviji – problematika razgraničenja s
Italijom – pravni kontekst – Slobodni Teritorij Trsta – 3. Zapadna Hrvatska nakon dogovora o granici 1954. –
pravna rješenja (pravna regulacija položaja nacionalnih manjina) - politička arhitektura u Rijeci i Istri u vremenu
nacionalnog pokreta (1960-te -1971.) – gospodarska konsolidacija Zapadne Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji;
4. Nova diplomatska kriza u talijanskojugoslavenskim odnosima 1970- tih – Osimski sporazumi – osobitosti
političkih kretanja u osamdesetim godinama XX. stoljeća; 5. Državnopravni aspekti konstituiranja hrvatske i
slovenske samostalnosti i suvremeni trendovi hrvatsko-slovensko-talijanskih odnosa nakon 1990. –
državnopravni procesi konstituiranja hrvatske i slovenske samostalnosti – međunarodno pravo i sukcesija
državne granice – utvrđivanje državne granice na moru – sukcesija u pitanjima pravnog položaja nacionalnih
manjina – utjecaj povijesnih mijena na suvremena kretanja - oblikovanje jadranskih odnosa u europskom
integracijskom kontekstu.
terenska nastava ostalo
____konzultacije___________
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara i referata na zadane teme,pismeni i
usmeni ispit.
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 0,5 Istraživanje 0.5
znanja
Portfolio
Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja rada studenata bit će prikazana u izvedbenom planu predmeta.
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918.-1947.), Leykam international, Zagreb, 2011.
Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeću, Alinea d.o.o., Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Povijest Rijeke, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja)

Vukas Budislav, Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi – pravnopovijesni kontekst – Pravni fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007. (odabrana poglavlja))
Bartulović, Željko, Sušak 1919. – 1947. – državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Državni arhiv Rijeka, Adamić, Rijeka, 2004.
Čepulo Dalibor, Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu – od srednjeg vijeka do suvremenog doba,
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012. (odabrana poglavlja)
Engelsfeld Neda, Povijest hrvatske države i prava – razdoblje od 18. do 20 stoljeća, Pravni fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, bilo koje od tri izdanja (odabrana poglavlja) Giron, Antun, Zaobići Ingridstellung. Riječko područje u
završnici Drugog svjetskog rata, Povijesno društvo Rijeka, Rijeka, 1995.
Giron, Antun, Zapadna Hrvatska u Drugom svjetskom ratu, Adamić, Rijeka, 2004.
Vukas, B., Državnopravni položaj Grada Rijeke od 1945. do Osimskih sporazuma 1975. godine»- stručni
doprinos u Spomen knjizi Prve Riječke Hrvatske Gimnazije 1627. do 2007., izdavač: Prva Riječka Hrvatska
Gimnazija, Rijeka, 2007., str. 76 – 87.
Vukas, B., «Tršćanska kriza u prijelomnim vremenima prve polovice 50-tih godina XX. stoljeća –
diplomatskopolitičko i državnopravno razmatranje,Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28, Br. 2,
2007., str. 1017 – 1065.
Vukas, B., «Glavne odrednice državnopravnog položaja Istre i Vološćanskog područja od 1943. do 1947. – uz 60.
obljetnicu stupanja na snagu Mirovnog ugovora s Italijom (15. rujan 1947. – 15. rujan 2007.) – Časopis za
povijest Zapadne Hrvatske, God. II. III., Svezak 2-3, Rijeka, 2007.,2008. str. 105-124.
Vukas, B., «Neka pitanja kršenja međunarodnog prava talijanskih okupacijskih vlasti na području Zapadne
Hrvatske i Kastavštine u razdoblju od 1941. do 1943., (u koautorstvu s Anom Anić, dipl theol.), Zbornik
Kastavštine, knjiga XVI., Kastav, 2008., str. 29-49.
Vukas, B., „Pax Adriatica“ – New Features of the Croatitan (Slovenian) Italian Relations Aimed to Shaping the
Coexsistence Identity ( Legal and Historical Context)“ Poglavlje u knjizi: Die Identität Europas – Was ist
„europäisch“?, Konfad Scorl und Gerald G. Sander (Hrsg.), Schriften zu Mittel – und Osteuropa in der
Europäischen Integration, Verlag Dr. Kovač, Hambrug, 2011. str. 275 – 292.
Vukas, B., Talijanska okupacijska politika u Istri i Kastavštini u drugoj polovici 1918. godine – pravni aspekti“,
Zbornik Kastavštine, XIX., 2011., str. 71- 89.
Rijeka, geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura. Zbornik, Matica hrvatska, Zagreb, 1953.
predmetu
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918.-
6 35
1947.), Leykam international, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeću, Alinea d.o.o.,
5 35
Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest Rijeke, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. (odabrana
7 35
poglavlja)
Vukas Budislav, Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi –
pravnopovijesni kontekst – Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 3 35
Rijeka, 2007. (odabrana poglavlja)
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Goran Bilogrivić
Naziv predmeta Identiteti u ranosrednjovjekovnoj Europi
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Cilj predmeta jest upoznavanje studenata s problematikom identiteta u ranome srednjem vijeku, prvenstveno
etničkih, njihova formiranja i komuniciranja. Razmatranjem povijesti njihova istraživanja te suvremenih
metodologija proučavanja, cilj je i razvoj kritičkog razmišljanja te odnosa prema izvorima i brojnim teorijama o
ranosrednjovjekovnim identitetima. To će posebno doći do izražaja tijekom raspravljanja o modernim i
suvremenim upotrebama ranosrednjovjekovnih etničkih identiteta u političke svrhe. Osim etničkih, studente će
se upoznati i s drugim oblicima tadašnjih društvenih identiteta.
/
Po odslušanom kolegiju studenti će biti sposobni:
- objasniti i razlikovati najnovije teorije i promišljanja o ranosrednjovjekovnim etničkim identitetima
- kritički vrednovati izvore i sekundarnu historiografsku literaturu
- prepoznati pojedine načine na koje se ranosrednjovjekovni identiteti upotrebljavaju u političke svrhe te
ih dekonstruirati u odnosu na primarne izvore
- argumentirano raspravljati o različitim problemima vezanima uz ranosrednjovjekovne identitete i
donositi samostalne zaključke
Kolegij obrađuje različite teme vezane uz ranosrednjovjekovne identitete. Neke od njih su:
Definiranje i objašnjenje temeljnih pojmova - identitet i etnicitet; primordijalizam i instrumentalizam,
esencijalizam i konstruktivizam.
Rimsko Carstvo i "barbarski narodi"; velike seobe plemena i naroda ili asimilacija?; "Bečka škola" i W. Goffart.
Origo gentis, tradicijske jezgre i etnogeneza; konstruiranje ranosrednjovjekovnih identiteta kroz povijesne
narative.
Etnički identiteti u germanskom svijetu.
Etnicitet i identitet u Bizantskome Carstvu; romanstvo, Romani i Drugi.
Slaveni; dugi kontinuitet slavenskog identiteta ili njegovo formiranje kroz prizmu Bizantskog Carstva?; sklavinije
i pojedinačna slavenski identiteti.
Ranosrednjovjekovni identiteti i arheologija; materijalna kultura i etnicitet; arheološki nalazi i njihovo
tumačenje u kontekstu identiteta; materijalni "dokazi" etniciteta?; poganstvo – kršćanstvo.
Genetička i antropološka istraživanja i ranosrednjovjekovni etnicitet.
Ranosrednjovjekovni identiteti i stvaranje modernih nacionalnih država; traganje za drevnim korijenima
naroda; (zlo)upotreba ranosrednjovjekovnih identiteta u suvremene političke svrhe.
Rodni, religijski i drugi društveni identiteti.
Posebna pozornost bit će posvećena problematici i pitanjima formiranja ranosrednjovjekovnog hrvatskog
identiteta: prikaz tradicionalnih tumačenja podrijetla i doeobe Hrvata; analiza sačuvanih izvora i dekonstrukcija
modernih narativa; etnogeneza, postmodernizam i novi pristupi.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studentima će za svako predavanje biti dodijeljena
određena literatura koju će morati pročitati, kako bi ju mogli sažeto usmeno predstaviti i o njoj raspravljati.
Izrada eseja.
nastave rad
znanja
Portfolio
BUDAK, Neven (ur.), Etnogeneza Hrvata, Zagreb: Školska knjiga, 1995.
BUDAK, Neven, "Razvitak hrvatskog etničkog identiteta", u: Z. Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom
svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 – oko 1150), Zagreb: Matica hrvatska, 2015., str. 73-
88.
CURTA, Florin, "Etnicitet u ranosrednjovjekovnoj arheologiji: primjer ranoslavenskih nalaza u jadranskoj regiji",
Starohrvatska prosvjeta, ser. III., 37, 2010., str. 17-50.
DZINO, Danijel, "Novi pristupi izučavanju ranog hrvatskog identiteta", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 41,
2009, str. 33-54.
GARIPZANOV, Ildar – GEARY, Patrick J. – URBAŃCZYK, Przemisław (ur.), Franks, Northmen and Slavs: Identities
and State Formation in Early Medieval Europe, Turnhout: Brepols, 2008.
MALEŠEVIĆ, Siniša, Sociologija etniciteta, Beograd: Fabrika knjiga, 2009.
NOBLE, Thomas F. X. (ur.), From Roman Provinces to Medieval Kingdoms, London – New York: Routledge, 2006.
I drugi odabrani članci i poglavlja.
BORRI, Francesco, "White Croatia and the arrival of the Croats: an interpretation of Constantyne Porfirogenitus
on the oldest Dalmatian history", Early Medieval Europe, 19/2, 2011., str. 204-231.
ČIČAK-CHAND, Ružica – KUMPES, Josip, Etničnost, nacija, identitet: Hrvatska i Europa, Zagreb: Naklada Jesenski
i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, 1998. (odabrana poglavlja).
DZINO, Danijel, Becoming Slav, Becoming Croat: Identity transformations in post-Roman Dalmatia, Leiden –
Boston: Brill, 2010.
GEARY, Patrick J., "Rethinking Barbarian Invasions Through Genomic History", Hungarian Archaeology E-Journal,
Autumn 2014., str. 1-8.
HERŠAK, Emil (ur.), Etničnost i povijest, Zagreb: Institut za migracije i narodnosti – Naklada Jesenski i Turk –
Hrvatsko sociološko društvo, 1999. (odabrana poglavlja).
MARGETIĆ, Lujo, Dolazak Hrvata, Split: Književni krug, 2001. (odabrana poglavlja).
SEKULIĆ, Duško, "Etničnost kao društvena konstrukcija", Migracijske i etničke teme, 23/4, 2007., str. 347-372.
STOURAITIS, Yannis, "Roman identity in Byzantium: a critical approach", Byzantinische Zeitschrift, 107/1, 2014.,
str. 175-220.
ŠLAUS, Mario, "Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih populacija središnje Europe: novi dokazi o ekspanziji
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
hrvatskih populacija tijekom 10. do 13. stoljeća", Opuscula archaeologica, 23-24, 1999-2000., str. 273-284.
I drugi odabrani članci i poglavlja.
predmetu
BUDAK, N. (ur.), Etnogeneza Hrvata 1 35
BUDAK, Neven, "Razvitak hrvatskog etničkog identiteta" 3 35
Dostupno na
CURTA, Florin, "Etnicitet u ranosrednjovjekovnoj arheologiji:
internetskom 35
primjer ranoslavenskih nalaza u jadranskoj regiji"
portalu Hrčak
Dostupno na
DZINO, Danijel, "Novi pristupi izučavanju ranog hrvatskog
internetskom 35
identiteta"
portalu Hrčak
GARIPZANOV, Ildar – GEARY, Patrick J. – URBAŃCZYK, Przemisław
(ur.), Franks, Northmen and Slavs: Identities and State Formation 0 35
in Early Medieval Europe
MALEŠEVIĆ, Siniša, Sociologija etniciteta, Beograd: Fabrika knjiga,
0 35
2009.
NOBLE, Thomas F. X. (ur.), From Roman Provinces to Medieval
3 35
Kingdoms, London – New York: Routledge, 2006.
Opće informacije
Naziv predmeta Povijest Rusije od Petra Velikog do pada komunizma
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Cilj je studentima pobuditi zanimanje za povijest imperijalne Rusije i Sovjetskog Saveza, upoznati ih s glavnim
povijesnim procesima i historiografskim problemima. Očekuje se da će studenti naučiti objasniti glavne
povijesne promjene u carskoj i komunističkoj Rusiji.
/
Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija moći:
- izdvojiti i objasniti činjenice te se samostalno kritički osvrnuti na osnovne postavke povijesti Rusije
- dalje razvijati ocjene o razvitku jedne velike euro-azijske države i njezinom zanimljivom povijesnom razvitku
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
- samostalno definirati prijelomnice razvitka i glavne etape

- objasniti ulogu Rusije u politici Europe i Svijeta kroz razdoblje 18. – 20. stoljeća
Rusija je ne samo po površini najveća država na svijetu i jedna od prirodno najbogatijih i politički najmoćnijih,
nego je to po mnogima i zasebna civilizacija. Vezana je uz razvoj kršćanstva u Europi i ratove s Turcima, bez
Rusije ne bi bilo pobjeda nad Hitlerom i Napoleonom, prva je zemlja koja je provela komunističku revoluciju,
najveća je zemlja istočnog kršćanstva (pravoslavlja) i zemlja koja u kulturno-povijesnom smislu pripada i Europi i
Aziji. Zato ovaj kolegij započima s vladavinom cara Petra Velikog krajem 17. i početkom 18. stoljeća, kad Rusija
postaje svjetska velesila, imperij u ekspanziji i približava se Europi te postaje i europska zemlja. Teme: Rusija
između Istoka i Zapada (identitet i kultura ruskog naroda navlastito njihovo (ne)pripadanje Europi i odnos
spram zapadne civilizacije), Rusija i Balkan, ruski nacionalizam i imperijalizam; carska Rusija do Revolucije, zatim
kratki pregled komunističke ere i na kraju, naglasak na reviziju povijesti nakon pada komunizma od strane
sadašnjeg režima u Rusiji.
1.6. Komentari
Testovi (kolokviji) iz kronologije i najvažnijih pojmova; pohađanje i aktivnost u nastavi. Studenti pokazuju
aktivnost u nastavi diskusijama na unaprijed zadane teme, zanimljivim pitanjima, izvješćima o samostalnom
internet istraživanju, konzultacijama itd.
nastave rad
znanja
Portfolio
Robert Service. Povijest suvremene Rusije: od carizma do 21. stoljeća. Zagreb: Sandorf, 2014. 547 str. Prijevod
djela: The Penguin History of Modern Russia. - Pogovor: Prošlost i perspektive: str. 539-547. - Bilješke o autoru
na omotu.
Tolstoj, Lav Nikolajevič. Rat i mir; s ruskog preveo Zlatko Crnković. Zagreb : Globus media, 2005. 1-2 sv.
(Pročitati zadnjih oko 80 stranica, tj. pogovor ili zadnje poglavlje u knjizi).
VIDEO I DOKUMENTARNI FILM – posebna lista
predmetu
Robert Service. Povijest suvremene Rusije: od carizma do 21. 0 35
stoljeća
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Naziv predmeta Stanovništvo i okoliš u ranonovovjekovnoj Hrvatskoj
Godina II.
1. OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta su upoznati studente s povijesno-demografskim činjenicama i procesima te s kretanjem
stanovništva u hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku, uputiti ih u osnovne povijesno-demografske
metode, upoznati ih s temeljnim pojmovima povijesti okoliša (ekohistorije) te komparativnim pristupima
povijesti okoliša.
Nema uvjeta.
Po završetku nastave iz navedenog predmeta student će moći:
- objasniti temeljne pojmove povijesti stanovništva i povijesti okoliša
- usporediti demografska kretanja u različitim hrvatskim regijama u ranom novom vijeku
- vrednovati činjenice o okolišu i odnosu čovjeka prema okolišu kao historiografske kategorije
- raspravljati o historiografskim tekstovima koji se bave stanovništvom i okolišem u povijesti
- primijeniti metodološke postupke na povijesne izvore
- samostalno obraditi zadanu temu
Nastanak i razvoj historijske demografije, predmet i metode historijske demografije, povijesni izvori za povijest
stanovništva hrvatskih prostora u ranom novom vijeku, čimbenici demografskog razvoja, struktura i kretanje
stanovništva, temeljni pojmovi ekohistorije, pristupi povijesti okoliša, okoliš kao historiografska kategorija,
doživljaj okoliša u ranom novom vijeku, međudjelovanje čovjeka i okoliša na hrvatskom prostoru u ranom
novom vijeku.
x predavanja x samostalni zadaci
1.5. Vrste izvođenja x seminari i radionice x multimedija i mreža
terenska nastava x ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izvršavanje seminarskih obaveza i samostalnih
zadataka, kolokviji.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1
nastave rad
znanja
Portfolio
V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik 2004.
D. Roksandić, Čovjek i prostor, čovjek i okoliš. Ekohistorijski ogledi, Samobor – Zagreb, 2018.
Ekonomska i ekohistorija. Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, Zagreb (razna godišta - stručni,
pregledni i znanstveni radovi po izboru)
S. Krivošić, Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u XVIII. i u prvoj polovici XIX.
stoljeća, Varaždin 1991.
N. Vekarić, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zagreb-
Dubrovnik 2000.
R. Skenderović, Najstarija matična knjiga brodske župe Presvetog Trojstva (1701.-1735.), Slavonski Brod 2012.
A. Wertheimer Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb 1999.
S. Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: djelomični brojčani i poimenični popisi stanovništva, Arhivski
vjesnik, br. 36, 1993., 159-170.
W. Kula, Povijesna demografija. Demografija kao pomoćna povijesna znanost, Acta historico-oeconomica
Iugoslaviae, vol. 8, 1981., 17-79.
L. Delort-F. Walter, Povijest europskog okoliša, Zagreb 2002.
J. D. Huges, Što je povijest okoliša?, Zagreb 2011.
I. G. Simmons, Globalna povijest okoliša. Od 10 000 pr. Kr. do 2000. n. Kr., Zagreb 2010.
H. Petrić, Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome
novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću, Povijesni prilozi, br. 24, 2005., 101-126.
predmetu
Povijesna demografija Hrvatske 0 35
Čovjek i prostor, čovjek i okoliš. Ekohistorijski ogledi 0 35
Ekonomska i ekohistorija. Časopis za gospodarsku povijest i online izdanje na
35
povijest okoliša portalu Hrčak
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Opće informacije
Naziv predmeta Lokalna i zavičajna povijest 19. i 20. st. u suvremenoj nastavi
Diplomski sveučilišni studij Povijest (dvopredmetni); smjer: nastavnički (interni
Studijski program izborni kolegij nastavničkog modula)

Godina 2.
Bodovna vrijednost i način ECTS koeficijent opterećenja studenata 3
izvođenja nastave Broj sati (P+V+S) 15+0+15
1. OPIS PREDMETA
Cilj kolegija je upoznati studente s najvažnijim odrednicama povijesti Rijeke i Kvarnerskog primorja u 19. i 20.
st., te interpretacijama lokalne povijesti u nastavi.
/
Studenti će nakon odslušanog kolegija moći:
- nabrojati osnovne značajke povijesti Rijeke i Kvarnerskog primorja 19. i 20. st.
- interpretirati povijesne događaje na način suvremene nastave povijesti koja uključuje korištenje
interaktivnih alata, izradu metodičkih pomagala, osmišljavanje grupnih oblika rada
- analizirati lokalnu i zavičajnu povijest putem suvremenih metodičkih postupaka koji uključuju primjenu
strategije poučavanja osjetljivih i kontroverznih tema te multiperspektivnost
- izraditi prijedlog projekta revalorizacije lokaliteta
- osmisliti nastavnu situaciju
Kolegij će studentima ponuditi mogućnost istraživanja teme po vlastitom izboru koja odgovara sadržaju kolegija
unutar kojega će se razvijati istraživanje i samostalni rad studenata, a produkt toga rada bit će izrada projekta
revalorizacije jednog izabranog lokaliteta na način koji bi se uklopio u suvremenu nastavu povijesti. Drugi dio
kolegija usmjeren je na planiranje i izvedbu nastavne situacije u kojoj će studenti temeljem provedenog
istraživanja osmisliti i prezentirati nastavnu situaciju u skladu sa obrađenom seminarskom temom te time
usvajati nastavničke kompetencije. Studenti će tako moći primijeniti znanja o vođenju nastavne pripreme,
izradi prezentacije, pripremi nastavnih materijala i pomagala itd.
seminari i radionice multimedija i mreža
1.5. Vrsta izvođenja nastave vježbe laboratorij
terenska nastava ostalo ___________________
1.6. Komentari
1.7. Obaveze studenata
Studenti su dužni biti redoviti na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Od studenata se očekuje
izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

Aktivnost u
Pohađanje nastave 1 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad
nastavi
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 0,5 Istraživanje
Kontinuirana
Projekt Referat Praktični rad 0,5
provjera znanja
Portfolio
1.9. Postupak i primjeri vrednovanja pojedinog ishoda učenja tijekom nastave i na završnom ispitu
1.10. Obavezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918.- 1947.), Leykam international, Zagreb, 2011.
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeću, Alinea d.o.o., Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Kobler, Giovanni, Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Fiume, 1896. (odabrana poglavlja) ili
Kobler, Giovanni, Povijest Rijeke, Opatija, 1995. (odabrana poglavlja)
Adamićevo doba. 1780.-1830. : riječki trgovac u doba velikih promjena, Rijeka, 2005. (odabrana poglavlja)
Doba modernizacije: 1780.-1830. : more, Rijeka, Srednja Europa, Rijeka, 2006. (odabrana poglavlja)
Povijest Rijeke, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja)
Rijeka, geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura. Zbornik, Rijeka, 1953. (odabrana
poglavlja)
Matejčić, R., Kako čitati grad. Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. Strčić, P., Supilova politika u Rijeci (1900.-1914.),
Rijeka, VIII, 1, Rijeka, 2003., str. 65-92.
Strčić, P., Rijeka od kraja XVIII. stoljeća do 1918. godine. Prilog za nacrt povijesne sinteze, Rijeka, I, 1, Rijeka,
1994., str. 49-72.
Karaman, Igor, Jadranske studije: prilozi ekonomsko-socijalnoj historiji Rijeke, Hrvatskog primorja i Dalmacije
od XVIII do XX stoljeća, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja)
Bartulović, Željko, Sušak 1919.-1947.: državnopravni položaj grada, Rijeka, 2004. (odabrana poglavlja)
Dodatna literatura će se odrediti prema temi i interesima studenata za seminare
1.12. Broj primjeraka obavezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na
predmetu
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20.
stoljeća (1918.- 1947.), Leykam international, Zagreb, 6 35
Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeću, 5 35
Alinea d.o.o., Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Kobler, Giovanni, Memorie per la storia della liburnica
citta di Fiume, Fiume, 1896. (odabrana poglavlja) ili 3 35
Kobler, Giovanni, Povijest Rijeke, Opatija, 1995.
Adamićevo doba. 1780.-1830. : riječki trgovac u doba 5 35
velikih promjena, Rijeka, 2005.
39
VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova
odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
Doba modernizacije: 1780.-1830. : more, Rijeka, Srednja 5 35

Europa, Rijeka, 2006.
Povijest Rijeke, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. 7 35
1. 13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Opće informacije
Naziv predmeta Povijest nacionalnih ideologija i pokreta 19. i 20. stoljeća
Godina 2.
1. OPIS PREDMETA
Ovaj kolegij je zamišljen kao historijska sociologija, dakle bavi se fenomenologijom nacionalizma i daje pregled
izabranih tema iz njegove povijesti. Na taj način studenti ce se upoznati s historijskom sociologijom kao
disciplinom te dobiti jednu najširu moguću perspektivu u odnosu na fenomen nacionalizma. Metodološko
opravdanje ovog kolegija je u tome sto standardni kurikulum iz nacionalne, europske i svjetske povijesti iako
dosta govori o nacionalizmu, ne bavi se njime ni analitički ni fenomenološki ni komparativno, drugim riječima,
studenti moraju sami „izvući“ ovaj važni problem iz mora informacija. Predmet je dio opće suvremene povijesti
i na njega se nastavlja i to onaj dio koji obrađuje povijest čije se posljedice i danas osjećaju. Upravo poradi
takvog značaja kolegij zahvaća povijest Europe u razdoblju borbe malih nacija za vlastitu nacionalnu državu i
nacionalni opstanak, naravno s posebnim osvrtnom na najznačajnije trenutke koji su usmjerili povijest (1830.-
2000.) Kroz jednosemestralnu nastavu studenti se upoznaju sa materijom ali im se i pruža mogućnost
samostalnog rada u izučavanju pojedinih problema i istraživanja. Sadržajno se predavanja mijenjaju svake
godine ali se drže glavnih pravaca razvoja svjetske povijesti.
Posebnu pozornost kolegij posvećuje događajima i procesima vezanim za povijest irskog, baskijskog i kurdskog
naroda. Cilj kolegija je zahvatiti cjelinu povijesnog razvitka pokazati da ne postoje izolirani i sami sebi dovoljni i
uzrokovani događaji i procesi kako gospodarske tako i socijalne, kulturne i političke povijesti.
/
Nakon završenog kolegija i uspješno položenih obveza studenti će moći:
- opisati i definirati činjenice vezane uz nacionalizam i nacionalne pokrete
- analizirati i interpretirati društvene i političke mehanizme nastanka nacionalizma kod svih europskih naroda
- komparativnom metodom razlikovati i uspoređivati različite nacionalizme i političke programe nacionalističkih
pokreta kao i njihovih programe i ciljeve
Glavne sociološko-filozofske i druge teorije i perspektive o nacionalizmu; pojam etniciteta; nacionalizam kao
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
ideologija; nacionalističke revolucije; nacionalizam i religija; nacionalizam i kultura; pregled formiranja

nacionalnih država od kraja 18. do kraja 20. Stoljeća u Europi, Americi i Aziji; problemi formiranja nacionalnih
država u Trećem Svijetu; glavni procesi i „valovi“ nacionalizma u svijetu; nacionalizam i demokracija; ekstremne
forme nacionalizma: nacionalistički rasizam, fašizam, imperijalizam, etnički konflikt. Tri konkretna primjera:
pregled povijesti nacionalizma u Francuskoj, Njemačkoj i u jugoistočnoj Europi. Budućnost nacionalizma. Razvoj
ekoloških i drugih alternativnih političkih i društvenih pokreta u svijetu. Fenomeni supkulture. Preustrojstvo
Europe. Ujedinjena Europa.
Građu ovog dijela povijesti novog vijeka nužno treba podijeliti na četiri veća razdoblja koja će se ciklički
ponavljati i dopunjavati u predavanjima i seminarima. Gradivo se može ponuditi kao predavanja u njegovom
cijelom kronološkom trajanju ili samo jedan njegov isječak ili ga problemski koncipirati.
Pregled nacionalističkih pokreta u Europi:
Nastanak irskog nacionalnog pokreta. Borba za samostalnost Irske i Ulstera. IRA, Sinn Fein. Rat s Britancima.
Samostalnost. Sukob katolika i protestanata. Sjeverna Irska. rat do istrebljenja.
Povijest Baskije. Sudbina baskijskog naroda u 20. stoljeću. Između Francuske i Španjolske. Potraga za
identitetom. rat za državu i autonomiju. Terorizam.
Sudbina Kurda u Turskoj i Iraku. rat za državu. Političko opredjeljenje. Istrebljenje Kurda.
Nestanak socijalističkih i višenacionalnih državnih sustava u Europi. Nastanak novih država i zemalja
nekadašnjeg Istočnog bloka. Partnerstvo za mir. Globalizacija. Nacionalni pokreti Srednje i Jugoistočne Europe.
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada, esej na zadane teme, pismeni i usmeni ispit.
nastave rad
znanja
Portfolio
Eric J. Hobsbawm, Nacije i nacionalizam : program, mit, stvarnost. prijevod Nata Čengić. Zagreb: Novi Liber,
1993.
Anthony D. Smith. Nacionalizam i modernizam : kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma;
Prevela Mirjana Paić Jurinić. Zagreb : Fakultet političkih znanosti, 2003.
Benedict Anderson, Nacija : zamišljena zajednica : razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma; prevele Nata
Lengić i Nataša Pavlović ; predgovor S. Mežnarić. Zagreb : Školska knjiga, 1990.
Ernest Gellner, Nacije i nacionalizam; preveo Tomislav Gamulin ; stručna redakcija i predgovor Ivan Prpić.
Zagreb : Politička kultura, 1998.
Povijest 16: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914.-1936), Zagreb,2008. (odbrana poglavlja).
Eric Hobsbawm and Terence Ranger. The invention of tradition. Izdanje:12th. Cambridge : Cambridge
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
University Press, 2004

Isaiah Berlin. O nacionalizmu i drugi eseji; preveo s engleskog Zoran Mutić. Sarajevo : Bybook, 2000.
Thomas Hylland Eriksen, Etnicitet i nacionalizam. S engleskog prevela Aleksandra Bajazetov-Vučen, Beograd, XX
vek, 2004.
Jean Carpentier, Francois Lebrun et. Al., Povijest Francuske; predgovor Jacques Le Goff; prevela Vesna
Pavković. Zagreb : Barbat, 1999.
Robert S. Wistrich. Hitler i holocaust. S danskog preveo Aleksandar B. Nedeljković Izdanje:1. izd. Beograd :
Alexandria Press, 2004.
Vjeran Katunarić. Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk :
Hrvatsko sociološko društvo, 2003.
Etničnost, nacija, identitet : Hrvatska i Europa. priredili Ružica Čičak-Chand i Josip Kumpes. Zagreb : Institut za
migracije i narodnosti : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo, 1998.
Vjekoslav Perica. Balkanski idoli : religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama. 1-2; prevele s engleskog
Slobodanka Glišić i Slavica Miletić. Beograd: xx vek 2006.
Miroslav Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u europi - komparativna analiza društvenog
sastava patriotskih grupa malih europskih nacija. Zagreb: Srednja Europa, 2006.
Nacionalno pitanje u Jugoslaviji : porijeklo, povijest, politika. Ivo Banac; preveo s engleskoga Josip Šentija,
Zagreb : Durieux, 1995.
Adrian Hastings. Gradnja nacionaliteta; preveo i prilagodio Miroslav Jančić Impresum:Rijeka : Adamić ; Sarajevo
: Buybook, 2003.
predmetu
2 35
Zagreb, 2008.
2 35
Zagreb,2008.
Opće informacije
Naziv predmeta Holokaust u nastavi povijesti
Studijski program
Godina 1.
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
1. OPIS PREDMETA
Cilj kolegija je upoznati studente s ciljevima, metodama i pristupima pri poučavanju o holokaustu u nastavi
povijesti, naglasiti važan doprinos takvog poučavanja razvoju kritičkog mišljenja, učenju o ljudskim pravima i
prevenciji genocida, te ih u konačnici pripremiti za razvoj vlastitih metoda pristupa temi holokaust u različitim
dobnim, društvenim i kulturnim okruženjima.
/
Nakon odslušanog kolegija i uspješno izvršenih obveza predviđenih ovim programom, studenti će moći:
- identificirati i kritički evaluirati različite pristupe obrazovanju o holokaustu i drugim genocidima
- primijeniti različite teorijske perspektive o pedagogiji o holokaustu u nastavi povijesti
- kombinirati i modificirati različite obrazovne metode o poučavanju holokausta i prilagoditi ih različitim dobnim
skupinama učenika
- demonstrirati korištenje prikladnih arhivskih izvora, fotografija, digitalnih alata i video materijala pri
poučavanju o holokaustu i drugim genocidima u nastavi povijesti
1. Što je holokaust?
2. Evolucija obrazovanja o holokaustu na međunarodnoj razini
3. Holokaust kao studij slučaja za obrazovanje o prevenciji genocida i ljudskim pravima
4. Arhivski izvori o holokaustu u nastavi povijesti
5. Digitalni alati u obrazovanju o holokaustu
6. Fotografija kao povijesni izvor u nastavi povijesti o holokaustu
7. Video materijal i film o holokaustu u nastavi povijesti
8. Svjedočanstva preživjelih u obrazovanju o holokaustu
9. Kultura i politika sjećanja na holokaust: globalni i lokalni pristupi
1.6. Komentari
Redovno prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnog projekta, prezentacija te izrada
seminarskog rada.
1 Aktivnost u nastavi 0.5 Seminarski rad 1
nastave rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 0.5
znanja
Portfolio
Samuel Totten (ed.) Teaching about Genocide: Advice and Suggestions from Professors, High School Teachers,
and Staff Developers, Volume 3 (Rowman & Littlefield, 2020).
Dmytro Desiatov (2016). „The Methodological Principles of Genocide Teaching in the School Courses of
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
History“ Regional Formation and Development Studies, No. 1 (18): 43-50.

Karen Polak (2013). „Teaching about the genocide of the Roma and Sinti during the Holocaust: chances and
challanges in Europe today“ Intercultural education Vol. 24 (1-2): 79-92.
Novis Deutsch, N., Perkis, E. & Granot-Bein, Y. (2018). „Six teaching orientations of Holocaust educators as
reflections of teaching perspectives and meaning making processes“ Teaching and Teacher Education, Vol. 71,
86-97.
Gross, Z. (2010). „Holocaust education in Jewish schools in Israel: Goals, dilemmas, challenges“ Prospects,
40(1), 93-113.
B. Davis and E. Rubinstein-Avila (2013). “Holocaust education. Global forces shaping curricula integration and
implementation” Intercultural Education, Vol. 1–2, 1–18.
Theodor Adorno. „Education after Auschwitz“ (https://josswinn.org/wp-
content/uploads/2014/12/AdornoEducation.pdf)
Jovan Byford. Picturing Genocide in the Independen State of Croatia: Atrocity Images and the Contested
Memory of the Second World War in the Balkans (Bloomsbury Academic, 2020).
Samuel Totten (ed.) Teaching about Genocide: Issues, Approaches, and Resources (Greenwitch: Information
Age Publication, 2004).
UNESCO (2018). Addressing anti-semitism through education: guidelines for policymakers, UNESCO.
predmetu
Samuel Totten (ed.) Teaching about Genocide: Advice and
Suggestions from Professors, High School Teachers, and Staff Dostupno online 25
Developers, Volume 3 (Rowman & Littlefield, 2020).
Dmytro Desiatov (2016). „The Methodological Principles of
Genocide Teaching in the School Courses of History“ Regional Dostupno online 25
Formation and Development Studies, No. 1 (18): 43-50.
Karen Polak (2013). „Teaching about the genocide of the Roma
and Sinti during the Holocaust: chances and challanges in Europe Dostupno online 25
today“ Intercultural education Vol. 24 (1-2): 79-92.
Gross, Z. (2010). „Holocaust education in Jewish schools in Israel:
Dostupno online 25
Goals, dilemmas, challenges“ Prospects, 40(1), 93-113.
Novis Deutsch, N., Perkis, E. & Granot-Bein, Y. (2018). „Six teaching
orientations of Holocaust educators as reflections of teaching
Dostupno online 25
perspectives and meaning making processes“ Teaching and
Teacher Education, Vol. 71, 86-97.

POV-program Dipl Nast-2021 2022

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

POV-program Dipl Nast-2021 2022

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U RIJECI

Datum inicijalne akreditacije studijskoga programa: 1. lipnja 2005.

Datum posljednje izmjene i dopune studijskoga programa: 20. srpnja 2021.

Rijeka, srpanj 2021.

OBAVEZNI SKUPOVI ISHODA UČENJA

Skup ishoda učenja

objasniti osnovne pojmove i probleme iz pojedinih povijesnih razdoblja svjetske i nacionalne

klasificirati i kritički analizirati događaje, promjene i procese iz političke, diplomatske, vojne,

istraživati, samostalno obraditi i kritički analizirati političke, društvene, gospodarske,

objasniti i razlikovati didaktičko-metodičku terminologiju

osmisliti i samostalno prezentirati pripremu za nastavu

objasniti i primijeniti metodologiju znanstvenih istraživanja i kritičku analizu povijesnih izvora u

koristiti metodologije koje se koriste u istraživanju didaktičkih tematika te uz samostalno

IZBORNI SKUPOVI ISHODA UČENJA

Skup ishoda učenja

objasniti i klasificirati različite aspekte povijesnih tema iz svjetske i nacionalne povijesti

OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Nositelj studijskog programa Filozofski fakultet u Rijeci

Izvoditelj studijskog programa Odsjek za povijest

Tip studijskog programa sveučilišni

Razina studijskog programa diplomski

1. Vrsta izmjena i dopuna

2. Obrazloženje zahtjeva za izmjenama i dopunama

2.4.Usklađenost s institucijskom strategijom razvoja studijskih programa 3

3. Opis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama

3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2)

3 Preciznije, usklađenost s misijom i strateškim ciljevima Sveučilišta u Rijeci i visokoškolske institucije.

OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

1. Obrazloženje zahtjeva za izmjenema i dopunama

2. Vrste izmjena i dopuna 1

MB: 3368491 OIB: 70505505759 IBAN: HR9123600001101536455

Vojna povijest 19. i 20.

Povijest revolucija 19. i 20. Izv. prof. dr. sc. Vjeran

Društvena povijest Srednje i Prof. dr. sc. Darko Dukovski O

4 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.

Školska praksa Doc. dr. sc. Maja Ćutić Gorup 0 45 0 3 O

7 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.

Povijest Rusije od Petra

Vojna povijest 19. i 20.

Povijest revolucija 19. i 20. Izv. prof. dr. sc. Vjeran

8 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.

Društvena povijest Srednje i

10 VAŽNO: Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.

X predavanja X samostalni zadaci

Cilj je studentima dati osnove teorijskog znanja iz metodike nastave povijesti.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

1.7. Obveze studenata

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, seminar, kolokvij i usmeni ispit.

1.8. Praćenje 14 rada studenata

Rendić - Miočević, Ivo. Didaktičke inovacije u nastavi povijesti,

Rendić - Miočević, Ivo. Učenik - istražitelj prošlosti - Novi smjerovi

časopis Povijest u nastavi

1.7. Obveze studenata

1.7. Obveze studenata

osnovnoj školi srednjoj školi

Studijski program Diplomski sveučilišni studij Povijest (dvopredmetni); smjer: nastavnički

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1.2. Uvjeti za upis predmeta

podataka za društvenu i ekonomsku povijest: Procesi

Pismeni ispit Usmeni ispit 0,25 Esej Istraživanje 0,5

obitelji, zajednici, državi. Žene u politici.Žene u znanosti i umjetnosti.Žene u migracijama.Povijest ženskih

1.8. Praćenje 26 rada studenata