PTO Preddiplomski Studij 2010 OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka
Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Ope informacije
Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Razina studijskog programa Akademski/struni naziv koji se stjee zavretkom studija
1. Vrsta izmjena i dopuna
Sveuilini preddiplomski studij politehnike Filozofski fakultet u Rijeci Odsjek za politehniku sveuilini preddiplomski prvostupnik/prvostupnica inenjer/inenjerka politehnike
1.1. Vrsta izmjena i dopuna koje se predlau Preraspodjela ECTS bodova izmeu kolegija unutar semestara, okrupnjavanje kolegija, osvjeavanje ponude izbornih kolegija i sadraja obveznih kolegija 1.2. Postotak ECTS bodova koji se mijenjaju predloenim izmjenama i dopunama 8,90 % 1.3. Postotak ECTS bodova koji je izmijenjen tijekom ranijih postupka izmjena i dopuna u odnosu na izvorno akreditirani studijski program 1,89 % 2. Obrazloenje zahtjeva za izmjenama i dopunama 2.1. Razlozi i obrazloenje izmjena i dopuna studijskog programa Nakon petogodinje provedbe programa, na osnovi provedenih studentskih anketa te samoevaluacija predlau se manje izmjene koje omoguavaju osuvremenjivanje programa u skladu sa svjetskim trendovima u obrazovanju. 2.2. Procjena svrhovitosti izmjena i dopuna Predloenim izmjenama poveava se kvaliteta studijskog programa, te se studentima omoguava stjecanje odreenih znanja koja e im omoguiti bolju poziciju na tritu rada. 2.3 Usporedivost izmijenjenog i dopunjenog studijskog programa sa slinim programima akreditiranih visokih uilita u RH i EU U Republici Hrvatskoj danas ne postoji ni jedan studij identine programske strukture u kombinaciji politehnike i informatike. Meutim, u Europskoj uniji postoje slini tehniki studiji namijenjeni pedagokoj izobrazbi nastavnika: Tehniki s pedagokim obrazovanjem (Universitat fur Bildungswissenschaften, Klagenfurt), Politehniki studij za obrazovanje kadrova za politehniku nastavu (Ecole polytechni-que federale de Lausanne, vicarska) te Visokokolski dvopredmetni studij proizvodno-tehnikog odgoja (Maribor, Slovenija). Osim navedenih primjera, niz drugih sveuilita u inozemstvu kroz svoje obrazovne programe osposobljava i strunjake za nastavu politehnikog odgoja i obrazovanja (Sveuilita u Milanu, Bruxellesu, Parizu, ...).

2.4.Usklaenost s institucijskom strategijom razvoja studijskih programa Predloene izmjene prate strateki cilj 1. Strategije Sveuilita, a posebno kroz ostvarivanje zadataka definiranih indikatorom 1.3. (postotak fleksibilnih akademskih programa), indikatorom 1.8 (broj programa s multidisciplinarnim sadrajima), indikatorom 1.13 (prosjeni % studijskog programa s ishodima uenja u kojima se razvijaju ope kompetencije), te indikatorom 1.20 (prosjeni % studijskog programa koji koriste alate e-uenja). 2.5. Ostali vani podatci prema miljenju predlagaa Potrebu i interes za preddiplomski studij politehnike izvan visokokolskog sustava u Republici Hrvatskoj imaju sve osnovne i srednje kole u ijim se programima predaju nastavni predmeti iz tih podruja. Takoer, interes za ovaj studij pokazuju i gospodarski subjekti koji od svojih zaposlenika oekuju iroko teorijsko znanje iz podruja politehnike i informatike, ali i osposobljenost za praktinu primjenu tih znanja. 3. Opis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta( i/ili modula, ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1) Detaljan popis nalazi se pod Tablica 1. 3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2) Detaljan opis svakog predmeta nalazi se pod Tablica 2.

Tablica 1.
3.1. Popis obvezni i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova
POPIS PREDMETA 1. godina studija Semestar: 1.

PREDMET Tjelesna i zdravstvena kultura Osnove informatike Matematika 1 Fizikalne osnove tehnike 1 Mehanika Tehniko crtanje 1 Uvod u politehniku NOSITELJ V. onli, S. Berlot dr. sc. M. Malikovi dr. sc. . Glavan dr. sc. Z. Kolumbi dr. sc. F. Traven dr. sc. A. Buka mr. sc. L. Majeti PREDMET Tjelesna i zdravstvena kultura Programski jezik C++ Matematika 2 Fizikalne osnove tehnike 2 Tehniko crtanje 2 Materijali vrstoa materijala NOSITELJ V. onli, S. Berlot dr. sc. M. Malikovi dr. sc. . Glavan dr. sc. Z. Roller-Lutz dr. sc. A. Buka dr. sc. Z. Kolumbi dr. sc. F. Traven P 0 2 3 2 4 2 2 P 0 2 3 2 2 3 2 V 2 1 2 1 2 2 0 V 2 1 2 1 2 1 2 S 0 0 0 0 0 0 0 S 0 0 0 0 0 0 0 ECTS 1 4 6 5 6 5 3 ECTS 1 4 6 4 5 5 5
STATUS
obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan

STATUS
Semestar: 2.
obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan

2. godina studija Semestar: 3.

PREDMET Tjelesna i zdravstvena kultura Matematika 3 Elementi strojeva 1 Termodinamika Elektrotehnika 1 Kemijske osnove tehnologije 1 Programiranje 1 Operacijska istraivanja Osnove umjetne inteligencije NOSITELJ V. onli, S. Berlot dr. sc. . Glavan dr. sc. Z. Kolumbi dr. sc. E. Tireli mr. sc. G. urovi dr. sc. N. Fanuko dr. sc. Ana Metrovi dr. sc. M. Marinovi mr. sc. G. urovi NOSITELJ V. onli, S. Berlot mr. sc. O. Vueti dr. sc. Z. Kolumbi mr. sc. L. Majeti mr. sc. G. urovi dr. sc. N. Fanuko dr. sc. Ana Metrovi dr. sc. M. Marinovi dr. sc. I. Ipi mr. sc. G. urovi mr. sc. L. Sajko P 0 2 2 3 2 2 2 2 2 P 0 0 2 2 2 2 2 2 2 2 2 V 2 2 1 1 1 0 2 2 0 V 2 2 1 0 1 0 2 1 2 1 0 S 0 0 0 0 0 1 0 0 0 S 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 1 ECTS 1 4 4 5 4 4 6 4 2 ECTS 1 2 4 5 4 4 6 4 4 3 2
STATUS
obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan izborni izborni

STATUS
Semestar: 4.
PREDMET Tjelesna i zdravstvena kultura Engleski za akademske potrebe 1 Elementi strojeva 2 Enegetika 1 Elektrotehnika 2 Kemijske osnove tehnologije 2 Programiranje 1 Teorija sustava Digitalna obrada signala Mobilna robotika Kvaliteta i zatia na radu obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan izborni izborni izborni izborni

3. godina studija Semestar: 5.

PREDMET Elektronika 1 Praktikum elektrinih mjerenja Strojarska tehnologija 1 Praktikum rune obrade materijala Energetika 2 Osnove digitalne tehnike Ekologija Ergometodika Formalni jezici i jezini procesori Programski jezici NOSITELJ dr. sc. V. Tomas mr. sc. G. urovi dr. sc. M. Duner dr. sc. Z. Kolumbi mr. sc. L. Majeti dr. sc. I. Ipi dr. sc. N. Fanuko mr. sc. L. Majeti dr. sc. I. Ipi dr. sc. I. Mrakovi PREDMET Elektronika 2 Praktikum elektrinih strojeva Osnove poduzetnitva Praktikum strojne obrade materijala Strojarska tehnologija 2 Automatika Arhitektura i organizacija raunala Zavrni rad NOSITELJ dr. sc. V. Tomas mr. sc. G. urovi mr. sc. L. Sajko dr. sc. I. Mrakovi dr. sc. M. Duner mr. sc. G. urovi dr. sc. I. Ipi P 2 1 2 0 2 1 2 2 2 2 P 2 0 2 0 2 2 1 V 1 2 2 3 0 1 0 0 2 0 V 1 3 0 3 2 1 1 S 0 0 0 0 1 0 1 1 0 1 S 0 0 1 0 0 0 0 ECTS 4 3 5 3 5 3 3 3 4 3 ECTS 4 3 3 3 5 5 3 4
STATUS
obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan izborni izborni izborni izborni
STATUS
Semestar: 6.
obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan

3.2. Opis predmeta Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta
Veno onli, Sanja Berlot Tjelesna i zdravstvena kultura Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 1 0 + 30 + 0
1. - 2. Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta
Redovitom primjenom kineziolokih aktivnosti kvalitetno odravati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropoloka obiljeja). Programski usavriti i poveati fond motorikih informacija s jedinstvenim ciljem ouvanja i unapreenja zdravlja (motorikih i funkcionalnih sposobnosti). Razviti kod studenata trajne navike i potrebu bavljenja kineziolokim aktivnostima u svakodnevnom ivotu i radu, ime bi se utjecalo na lake svladavanje intelektualnog napora studenata. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema preduvijeta za upis predmeta.
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Pozitivni utjecaj na antropoloka obiljeja studenata (antropometrijske karakteristike, motorike i funkcionalne sposobnosti). Primjena steenih znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu i urgentnim situacijama. Steena znanja kontinuirano primjenjivati u cilju razvoja i odravanja zdravlja 1.4. Sadraj predmeta Ope pripremne i specifine vjebe kroz razliite organizacijske oblike rada (sa i bez pomagala, sa i bez glazbe). Sadraji atletike: tranje (tranje na kratke, srednje i duge dionice), skokovi. Sadraji plivanja: obuka neplivaa, tehnike plivanja - prsno, kraul, leno. Sportske igre: odbojka, koarka, mali nogomet (usavravanje tehnike i igre). Fitness: aerobic, step aerobic, rad na spravama, joga. Planinarenje i pjeake ture. Aktivnosti prilagoene studentima s zdravstvenim potekoama 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice X vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo ______________
Analiza znaaja tjelesnog zdravlja i kondicije za ukupni uspjeh u radu.

1.7. Obveze studenata Obveze studenata obuhvaaju redovito i aktivno sudjelovanje u odabranim oblicima nastave, te tranzitivno provjeravanje. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt
0,6
Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja
0,4
Seminarski rad Esej Referat
Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Detaljna razrada naina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodnom satu izvedbenog plana nastavnog predmeta.
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Literatura nije obvezatna. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) U dogovoru s nastavnikom. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Anketiranjem studenata, te inicijalnim tranzitivnim i finalnim provjeravanjima antropolokih obiljeja (motorikih i funkcionalnih sposobnosti) ustanoviti kvalitetu i uspjenost predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture.

Ope informacije
mr. sc. eljko Glavan Matematika 1 Seuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 6 45 + 30 + 0
1. Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta
Usvajanje osnovnih znanja iz matematike, potrebnih u ostalim predmetima struke i praktinoj primjeni. Razvijanje sposobnosti izvoenja logikog zakljuivanja i preciznosti u istraivanju. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni raspolagati i argumentirano primijeniti osnovna znanja iz matematike, te e pomou njih dalje razvijati sposobnost logikog zakljuivanja 1.4. Sadraj predmeta Skupovi brojeva N, Z, Q, R i C. Koordinatni sustav u ravnini i prostoru. Kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik. Opi pojam funkcije, zadavanje funkcije, graf, primjeri funkcija u geometriji, fizici itd. Pojam niza i konvergencija niza. Realna funkcija realne varijable, parna, neparna, monotona, periodina, kompozicija funkcija, inverzna. Polinomi, racionalne funkcije, eksponencijalne i logaritamske, trigonometrijske i arcus funkcije, hiperbolne i area funkcije. Limes niza, svojstva limesa, limes funkcije. Neprekidnost funkcije, vrste toaka prekida. Derivacija funkcije, svojstva derivacije, geometrijsko znaenje, tangenta i normalna krivulja. Derivacija elementarnih funkcija, derivacija sloene i inverzne funkcije, derivacija parametarskih zadanih funkcija. Diferencijal funkcije. Derivacija i diferencijal vieg reda. Osnovni teoremi diferencijalnog rauna. Pojam reda i brojeva i reda funkcija. Svojstva konvergentnih redova. Taylorova formula i Taylorov red. Ekstremi funkcija, ispitivanje toka funkcija. Vektori, vektor kao orijentirana duina, linearne operacije s vektorima, kut izmeu vektora na os. Linearna (ne)zavisnost vektora, komplanarnost i kolinearnost vektora, Dekartov koordinatni sustav. Skalarni, vektorski i mjeoviti produkt vektora. Analitika geometrija pravca i ravnine. Analitika geometrija krivulja i ploha 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti predavanja, sudjelovati u vjebama i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 2
1 2

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. 2. 3. 4. S. Kurepa, Matematika analiza, kolska knjiga d.d., Zagreb, 1997. Mardei, Matematika analiza 1, kolska knjiga d.d., Zagreb, 1991. M. Radi, Uvod u linearnu algebru, K, Zagreb, 1985. V. Devide, Rijeeni zadaci iz vie matematike, K, Zagreb, 1990.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. 2. Erwin Kreyszig, Advanced engineering mathematics, New York : Wiley, 1999. 3. Bernard Kolman, David R. Hill, Introductory linear algebra, Sudbury, Mass.: Jones and Bartlett Publ, ISBN: 0-86720-498-2, 2005. 4. Gza Schay, Introduction to linear algebra, Sudbury, Mass.: Jones and Bartlett Publ, ISBN: 086720-498-2, 1997 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
Naslov Navedeni u popisu obvezne literature Broj primjeraka dovoljan Broj studenata 30 (upisna kvota)
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U zadnjem tjednu nastave iz ovog predmeta provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Na kraju svakog semestra (1. oujka i 30. rujna tekue akademske godine) provest e se analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima u tom semestru.

Ope informacije
dr. sc. Marko Malikovi Osnove informatike Seuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Upoznati studente s temeljnim pojmovima, znaenjem, razvojem i primjenom informacijskih znanosti i informatike. Upoznati studente s osnovama teorije informacija i primjenom raunala u dokumentaciji. Upoznati studente s naelima rada, arhitekturom i jedinicama digitalnog raunala, te nosiocima podataka. Upoznati studente s organizacijom podataka, te s vrstama baza podataka. Upoznati i uvjebati rad u Windows okruenju (Word, Excel, PowerPoint). 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni razlikovati osnovne teorije informacija, te e usvojiti osnovne vjetine neophodne za rad na raunalu. 1.4. Sadraj predmeta Pojam, podruje i predmet izuavanja Informatike. Osnovi Teorije informacija. Obrada dokumenata. Digitalna raunala (pojam i arhitektura). Povjesni razvoj raunala. Matematika osnovica rada digitalnih raunala (brojevni sustavi). Osnovni logiki sklopovi. Memorija raunala. Nosioci podataka - eksterne memorije. Ulazno - izlazne jedinice. Softwer raunala (pojam i vrste). Naini obrade podataka. Organizacija podataka. Pojam i tipovi podataka. Vrste baza podataka. PC osnovna i proirena konfiguracija. Osnovne naredbe, njihovo pojavljivanje i uporaba u Windows okruenju. Pregled programskih aplikacija (alata) i njihova primjena. Leksika, sintaktika i semantika struktura. Pregled naredbi. Jednostavni linijski programi. Programi s iteracijama. Potprogrami. Matrice. Datoteke podataka. Primjena raunala u dokumentaciji. Mree raunala. Informacijski sustavi (pojam, odrednice i struktura). Internet. E-mail. Razvoj informacijske djelatnosti. Informatizacija i socio kulturni razvoj. Primjena informatike u obrazovanju. Pravci razvoja informatike, novi ureaji i mediji.

1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
X X X X X
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava
samostalni zadaci multimedija i mrea X laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----
Studenti su duni prisustvovati nastavi i vjebama, obaviti sve predviene vjebe, izraditi dva seminarska rada po zadanoj temi te izai na kolokvij. Nakon kolokviranja obvezni su poloiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 2

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Mrakovi, Osnove informatike 1, Skripta Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2007. 2. L. Budin, Informatika 1, Element, Zagreb, 1997. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. D. Stankovi, Informatiki prirunik: Windows XP, Word 2002, Excel 2002, Adami, Rijeka, 2003. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra pri samostalnoj izradi zadataka. Statistiko praenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

Ope informacije
dr. sc. Zvonimir Kolumbi Fizikalne osnove tehnike 1 Seuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 15 + 0
Stjecanje odabranih znanja iz podruja fizike u svrhu boljeg razumijevanja naina djelovanja tehnikih tvorevina. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Stei znanja iz sadraja ope fizike koji se ne izuavaju u navedenim korelativnim predmetima. 1.4. Sadraj predmeta Uvod (Newtonovi zakoni, relativnost gibanja). Titranje (harmoniki oscilator, matematiko njihalo, rotirajui vektor - fazor, energija titranja, prigueno titranje, prisilno titranje, zbrajanje harmonikih titraja). Valovi (brzina valova, jednadba harmonikog vala, superpozicija valova, refleksija valova, stojni valovi, energija valova, Dopplerov efekt). Elektromagnetski titraji. Elektromagnetski valovi (harminiki elektromagnetski valovi, refleksija i lom elektromagnetskih valova, disperzija i apsorpcija, Dopplerov efekt za elektromagnetske valove). 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima i vjebama, te polagati ispit. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 2

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. J. Dobrini: Fizika (valovi, optika, struktura tvari), TFRi, Udbenik Sveuilita u Rijeci, ISBN 953-6326-14-0, Rijeka, 1998 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. P. Kulii: Mehanika i toplina, ISBN: 953-0-30627-X, kolska knjiga d.d. Zagreb, 2002. 2. V. Hen-Bartoli, P. Kulii: Valovi i optika, ISBN: 953-0-30803-5, kolska knjiga d.d. Zagreb, 2005 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Furio Traven Mehanika Seuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 6 60 + 30 + 0
Upoznati studente s odabranim sadrajima statike apsolutno krutog tijela koji ine neposrednu osnovu tehnikih predmeta politehnikog studija. Rjeavanjem numerikih zadataka, u sklopu vjebi, uvesti studente u prvu primjenu izuavanih sadraja. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano primijeniti znanja iz osnovnih podruja mehanike te kroz njihovu primijenu dalje razvijati svoje sposobnosti rjeavanje numerikih problema. 1.4. Sadraj predmeta Temeljni pojmovi statike: pojam, vrste i grafiki prikaz sila. Aksiomi statike. Komplanarni sustavi sila. Sastavljanje sila. Rastavljanje sila. Moment sile i par sila. Statiki uvjeti ravnotee tijela. Prostorni sustavi sila. Teita linija, povrina i tijela. Stabilnost. Reetkasti i gredni nosai. Trenje klizanja. Otpor pri kotrljanju. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati vjebe i izraditi seminarski rad. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 2
2 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Mufti,O.: Statika, K, Zagreb, 1989. 2. Brni,J.: Mehanika i elementi konstrukcija, Tehniki fakultet u Rijeci, Rijeka, 1995 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
3. Marin, F.: Zbirka zadataka iz mehanike I, FGZ, Rijeka, 1985.
1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra. Statistiko praenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

Ope informacije
dr. sc. Ante Buka Tehniko crtanje 1 Seuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 30 + 0
Da se studenti osposobe za grafiko rjeavanje tehnikih problema iz geometrije prostora pomou crtea u ravnini i obrnuto, te primjenu steenih znanja i vjetina u osnovnim i srednjim kolama. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e znati ISO norme i pravila izrade tehnikih crtea. Moi e izraditi runo i uporabom raunala nove i itati gotove tehnike crtee. 1.4. Sadraj predmeta Pravila i preporuke ISO i DIN normi za oblikovanja tehnikog crtea (crte, formati i mjerila). Ortogonalno projiciranje na dvije i tri ravnine (toke, duine, ravnine i tijela). Prostorno predoavanje oblika (izometrijska, imetrijska i kosa projekcija). Crtanje presjeka i kotiranje. Tolerancije i povrinska hrapavost. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Obavezno pohaanje predavanja i vjebi. Stupanj obveznosti (Predavanja-vjebe-izrada programapismeni ispit-usmeni ispit). Program(I ortogonalna projekcija, II prostorna projekcija i III crtanje sklopnog i radionikog crtea (tolerancije, dosjedi i znakovi za obradu). 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2 1
0,5 1

Detaljna razrada naina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodno satu izvedbenog plana nastavnog predmeta.
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. . Koludrovi, Tehniko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Zagreb, 1994. 2. A. Buka, Grafike komunikacije Zbirka zadataka, Rijeka, Pomorski fakultet, 2001. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. MICROSTATION, Osnove CAD projektiranja, INA INFO, Zagreb, 1994. 2. B. Burchard, D. Pitzer, Od ideje do projekta AutoCAD 2000, Zagreb, Algoritam 2000. 3. Parker M.- Pickup F., Engineering drawing with worked examples 1, Cheltenhan, Stanley Thornes, 1990. 4. Hercigonja, Eduard, Tehnika grafika, Zagreb, kolska knjiga, 1996. 5. Kova, Branko, Tehniko crtanje, Zagreb, kolska knjiga, 1975 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
mr. sc. Luka Majeti Uvod u politehniku Seuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 30 + 0 + 0
Upoznati studente sa sustavnim pristupom izuavanja tehnike te znaenjem kardinalnih pojmova njihovog studijskog programa. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Stei sustavna znanja iz elemenata ivotnog okruja: prirode, drutva i tehnike, sustava znanosti, procesa osposobljavanja i temeljnih pojmova tehnike i tehnologije. 1.4. Sadraj predmeta Pojam i znaenje politehnike. ivotno okruje ovjeka: priroda, drutvo, tehnika. Tehnika kultura: odreenje i razvoj. Sustavni pristup i djelovanje: mikrosvijet, makrosvijet i svijet ivih bia. Pojam i relativnost vremena. Temeljne vrste sila. Razvoj, diferencijacija i specifina sustavizacija znanosti. Zadaa tehnikih znanosti. Sposobnost i osposobljavanje. Sposobnost govornog komuniciranja. Proizvodne i uslune djelatnosti. Tehnika i tehnologija. Tehnoloki, radni i poduzetniki proces. Analiza strukturnih elemenata tehnolokog procesa: informacija, materijal, energija, tehnike tvorevine i pravila rada. Zakonitost razvoja tehnike: od geometrijskih elemenata preko normiranih i nenormiranih dijelova do sloenih sustava. Temeljne tehnike tvorevine: alati, mehanizmi, aparati, strojevi i agregati. Znamenite tehniko-umjetnike tvorevine. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice vjebe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
Ukazati na znaaj sustavnog pristupa u ukupnom djelovanju ovjeka, posebno u obrazovnoj djelatnosti.

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti predavanja i poloiti ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
1 0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. O. Spengler, ovjek i tehnika, Laus, Split, 1991. 2. I. ati, Uvod u tehniku, FSB, Zagreb, 2004. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. P. Naville, U susret automatiziranom drutvu, K, Zagreb, 1979

Ope informacije
mr. sc. eljko Glavan Matematika 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 6 45 + 30 + 0
Da studenti steknu osnovna znanja iz podruja matematike nunih za praenje ostalih predmeta struke i praktinu primjenu. Razvijanje sposobnosti izvoenja logikog zakljuivanja i preciznosti u radu. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Odsluan predmet Matematika 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni raspolagati i argumentirano primijeniti osnovna znanja iz matematike, te e pomou njih dalje razvijati sposobnost logikog zakljuivanja. 1.4. Sadraj predmeta Osnovne algebarske strukture. Matrice i algebarske operacije s matricama. Definicija i osnovna svojstva determinanti. Inverzna matrica i neke specijalne matrice. Elementarne transformacije i rang matrice. Sustavi linearnih jednadbi. Vektorski prostori i linearni operatori. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori matrice. Integralni raun. Primitivna funkcija i neodreeni integrali: osnovna svojstva neodreenog integrala i tablini integrali. Integriranje: osnovne metode integriranja. Integriranje elementarnih funkcija: racionalnih, iracionalnih, trigonometrijskih i hiperbolnih. Odreeni integrali: svojstva, veza izmeu odreenog i neodreenog integrala te izraunavanje odreenog integrala. Nepravi integrali. Neke metode priblinog izraunavanja odreenog integrala. Primjeri primjene odreenih integrala. Linearne diferencijalne jednadbe prvog reda: temeljne metode rjeavanja. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti predavanja, sudjelovati u vjebama i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmen. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 2
1 2

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. 2. 3. 4. N. Elezovi, Linearna algebra, Element, Zagreb, 2001. N. Elezovi, A. Agli, Linearna algebra - zbirka zadataka, Element, Zagreb, 2001. S. Kurepa, Matematika analiza I i II, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. P.P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

5. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990

Ope informacije
dr. sc. Marko Malikovi Programski jezik C++ Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Upoznati pravila objektnog programiranja. Postii vjetinu programiranja u najee upotrebljavanom objektnom jeziku C ++. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano definirati objektno programiranje, te znati izraditi programe za manje i srednje zadatke u programskome jeziku C++. 1.4. Sadraj predmeta Proceduralno i objektno orijentirano razmiljanje i programiranje. Povijesni razvoj objektnih jezika. Smalltalk C++. Apstrakcija podataka. Klase. Nasljeivanje. Dinamiki binding. Tipine aplikacije. Korisne tehnike. Objektno-orijentirani dizajn. Analiza troka i dobiti. Sloeniji primjer analiza sluaja. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Izrada veeg broja programa i polaganje ispita. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
1 1 0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. B. Motik, Demistificirani C++, Zagreb, ELEMENT, 1997. 2. B. Stroustrup, The C++ Programming Language, Addison Wesley, MA, 1986. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. H. Mosenbock, Object oriented programming in Oberon, Springer Verlag, 1993
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra. Statistiko praenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

Ope informacije
dr. sc. Zvjezdana Roller-Lutz Fizikalne osnove tehnike 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Stjecanje odabranih znanja iz podruja fizike u svrhu boljeg razumijevanja naina djelovanja tehnikih tvorevina. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Odsluan predmet Fizikalne osnove tehnike 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Stei znanja iz sadraja ope fizike koji se ne izuavaju u navedenim korelativnim predmetima. 1.4. Sadraj predmeta Geometrijska optika (Fermatov princip, totalna refleksija, prolaz svjetlosti kroz optika stakla). Fizkalna optika (interferencija valova svjetlosti, ogib svjetlosti na pukotinama, polarizacija svjetlosnih valova). Elementi kvantne fizike (Planckov zakon zraenja, valna priroda estica, Heisenbergove relacije neodreenosti). Struktura tvari (Bohrov model atoma, kvantni brojevi, energetske vrpce u kristalu). Emisija i apsorpcija (spontani procesi, stimulirani procesi, rendgenske zrake, lasersko zraenje). Elementi fizike jezgre (energija vezanja jezgre, radioaktivnost, zakon radioaktivnog raspadanja, nuklearne reakcije). Interakcija zraenja i materije (slabljenje snopa zraenja, fotoelektrini efekt, Comptonov efekt, tvorba parova). 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima i vjebama, te polagati ispit. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. J. Dobrini: Fizika (valovi, optika, struktura tvari), TFRi, Udbenik Sveuilita u Rijeci, ISBN 953-6326-14-0, Rijeka, 1998 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. V. Hen-Bartoli, P. Kulii: Valovi i optika, ISBN: 953-0-30803-5, kolska knjiga d.d. Zagreb, 2005. 2. V. Knapp, P. Coli: Uvod u elektrina i magnetska svojstva materijala, ISBN 953-0-30802-7, kolska knjiga d.d. Zagreb, 1997 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Ante Buka Tehniko crtanje 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 30 + 0
Da se studenti osposobe za grafiko rjeavanje tehnikih problema iz geometrije prostora pomou crtea u ravnini i obrnuto, te primjenu steenih znanja i vjetina u osnovnim i srednjim kolama. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Odsluan predmet Tehniko crtanje 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e znati ISO norme i pravila izrade tehnikih crtea. Moi e izraditi runo i uporabom raunala nove i itati gotove tehnike crtee. 1.4. Sadraj predmeta Skiciranje predmeta u ortogonalnoj i aksonometrijskoj projekciji. Simboli u strojarstvu, elektrotehnici, arhitekturi i strojarstva. Crtanja u AutoCAD (podeavanje parametara, koordinatni sustav, upravljanje crteom, osnovne naredbe za crtanje, osnovne naredbe za mijenjanje crtea, pisanje teksta, blokovi, kotiranje, rafiranje i osnove crtanja u tri dimenzije). 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Obavezno pohaanje predavanja i vjebi. Stupanj obveznosti (Predavanja-vjebe-izrada programapismeni ispit-usmeni ispit). Program(I ortogonalna projekcija, II prostorna projekcija i III crtanje sklopnog i radionikog crtea (tolerancije, dosjedi i znakovi za obradu). 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. . Koludrovi, Tehniko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Zagreb, 1994. 4. A. Buka, Grafike komunikacije Zbirka zadataka, Rijeka, Pomorski fakultet, 2001. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 6. MICROSTATION, Osnove CAD projektiranja, INA INFO, Zagreb, 1994. 7. B. Burchard, D. Pitzer, Od ideje do projekta AutoCAD 2000, Zagreb, Algoritam 2000. 8. Parker M.- Pickup F., Engineering drawing with worked examples 1, Cheltenhan, Stanley Thornes, 1990. 9. Hercigonja, Eduard, Tehnika grafika, Zagreb, kolska knjiga, 1996. 10. Kova, Branko, Tehniko crtanje, Zagreb, kolska knjiga, 1975 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Zvonimir Kolumbi Materijali Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 45 + 15 + 0
Cilj je ovog predmeta pobuditi u studenata zanimanje za materijale i pomoi im u usvajanju znanja potrebnih za razumijevanje suvremenog raunalno podranog izbora optimalnog materijala za izradu aktualnog dijela ili sustava. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati principe uporabe razliitih materijala u dananjoj industriji, te e usvojiti znanje neophodno za rad na raunalnim aplikacijama. 1.4. Sadraj predmeta Predmet obuhvaa jedanaest dijelova. Prva etiri dijela obrauju teme potrebne za razumijevanje biti materijala: Uvod u materijale i njihove primjene, Struktura supstancija graa materijala, Fizikalno-kemijski temelji materijala, Svojstva, karakteristike i izbor materijala. Slijedi pet dijelova koji obuhvaaju: (a) definicije, osnovna svojstva i klasifikacije, (b) najee koritene predstavnike s postupcima oblikovanja proizvoda, te (c) promjene svojstava tijekom uporabe, za konstrukcijske materijale svrstane po sastavu u grupe: Prirodni materijali, Metali, Keramike, Polimeri, Kompoziti. Pored toga, predmet obuhvaa i Pogonske materijale. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea X laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi i izraditi seminarski rad. Kontinuirano se provjerava znanje studenata, a na usmenom ispitu brani seminarski rad. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2
0,5 2

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Z. Kolumbi, N. Tomac: Materijali podloge za diskusiju, Filozofski fakultet, Rijeka, 2005. 2. T. Filetin, F. Kovaiek, J. Indof: Svojstva i primjena materijala, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2002. 3. T. Filetin: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Hrvatsko drutvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2000. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. T. Filetin, F. Kovaiek, J. Indof: Svojstva i primjena materijala; Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2002. 2. T. Filetin: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Hrvatsko drutvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2000. 3. Inenjerski prirunik ip4, urednitvo sveska: A. Mulc, D. Taborak, I. Budin: Proizvodno strojarstvo, prvi svezak Materijali, 1. izdanje; kolska knjiga, Zagreb, 1998. 4. M. F. Ashby: Materials Selection in Mechanical Design, 3rd Edition, Butterworth Heinemann, 2005. 5. W. D. Callister, Jr.: Materials Science and Engineering An Introduction, Fifth Edition; John Wiley & Sons, New York, 2000. 6. M. Schwartz: Encyclopedia of Materials, Parts, and Finishes, Second Edition, CRC Press LLC, 2002. 7. W. Alexander, J. Shackelford: CRC Materials Science and Engineering Handbook, Third Edition, CRC Press LLC, 2002 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Kontinuirano praenje rada studenata tijekom semestra. Anonimna anketa na kraju svakog semestra.

Ope informacije
dr. sc. Furio Traven vrstoa materijala Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 30 + 0
Upoznati studente s temeljnim pojmovima vrstoe materijala i vrstama naprezanja optereenih tijela. Pokazati osnovne postupke i kriterije dimenzioniranja konstrukcija. Rjeavanjem praktinih primjera uputiti studente u nain koritenja potrebnih tehnikih podataka. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Odsluan predmet Mehanika. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati osnovna podruja predmeta te usvojiti sposobnosti neophodne za rjeavanje numerikih problema. 1.4. Sadraj predmeta Temeljni pojmovi o otpornosti materijala: pojam naprezanja i deformacije. Aksijalno naprezanje. Hooke-ov zakon. Dozvoljeno naprezanje. Stanje naprezanja. Statiki neodreene strukture. Smicanje. Uvijanje. Savijanje. Elastine linije. Izvijanje. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati vjebe te polagati ispit nakon to odsluaju predmet. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2
0,5 2

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Brni,J.: Nauka o vrstoi, K, Zagreb, 1991. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Sapunar, Z.: Zbirka zadataka iz vrstoe materijala, Via pomorska kola u Rijeci, Rijeka, 1986

Ope informacije
mr. sc. eljko Glavan Matematika 3 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 30 + 0
Da studenti steknu osnovna znanja iz podruja matematike nunih za praenje ostalih predmeta struke i praktinu primjenu. Razvijanje sposobnosti izvoenja logikog zakljuivanja i preciznosti u radu. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Odsluan predmet Matematika 2. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni raspolagati i argumentirano primijeniti osnovna znanja iz matematike, te e pomou njih dalje razvijati sposobnost logikog zakljuivanja. 1.4. Sadraj predmeta Funkcije s vie varijabli. Pojam funkcije s dvije i vie varijabli: limes i neprekidnost funkcije. Parcijalne derivacije, geometrijska interpretacija diferencijala, totalni diferencijal funkcije. Derivacije i diferencijali viega reda. Teorem srednje vrijednosti. Taylorov teorem. Ekstremne vrijednosti funkcije. Dvostruki integrali: izraunavanje i primjena. Trostruki integrali: izraunavanje i primjena. Krivuljni integral prve i druge vrste i njegova primjena. Ploni integral prve i druge vrste. Teoremi integralnog rauna. Veza izmeu krivuljnog integrala prve i druge vrste. Veza izmeu plonog integrala prve i druge vrste. Greenov teorem. GreenGaussOstrogratskog teorem. Stoksova formula. Skalarno i vektorsko polje: osnovni operatori, izvedeni operatori i njihova svojstva. Primjena vektorske analize. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti predavanja, sudjelovati u vjebama i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 5. S. Kurepa, Matematika analiza II i III, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. B.P: Demidovi i ostali., Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike: s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 2003. 2. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz vie matematike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Zvonimir Kolumbi Elementi strojeva 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Upoznati studente s vrstama, funkcijom, konstrukcijskim oblicima, materijalom za izradu i proraunom elemenata strojeva. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis predmeta su odluani predmeti Mehanika, Materijali, vrstoa materijala i Tehniko crtanje 1 i 2. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Poznavanje oblika i dimenzioniranja normiranih elemenata strojeva. Moi izraditi tehniki crte stroja sa svim potrebnim podacima za izradu. 1.4. Sadraj predmeta Vrste optereenja. Naprezanja i deformacije konstrukcijskih elemenata. Vrste optereenja s obzirom na promjenljivost tijekom vremena. Karakteristike materijala. Doputena naprezanja pri statikom i dinamikom optereenju. Koncentracija naprezanja. Toplinska naprezanja. Vrste elemenata strojeva. Zavareni spojevi. Lemljeni, lijepljeni i zakovini spojevi. Spojevi dobiveni savijanjem limova. Snap-spojevi. Vijani spojevi, privrsni vijci, pokretni vijci. Zatici, svornjaci. Spojevi osovina i vratila s glavinama. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati auditorne numerike vjebe, izraditi konstrukcijski zadatak te pristupiti ispitu. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. B. Krian: Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 1999. 2. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnika knjiga, Zagreb, 1985. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
2. M. Opali, M. Kljajin, S. Sebastijanovi: Tehniko crtanje, Sveuilite u Zagrebu, Sveuilite J.J.
Strossmayer u Osijeku, akovec 2003 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Anonimna anketa na kraju semestra. Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra. Analiza prolaznosti ispita.

Ope informacije
dr. sc. Enco Tireli Termodinamika Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 45 + 15 + 0
Upoznati studente s temeljnim pojmovima toplinskih procesa i navesti na prvu primjenu steenih znanja rjeavanjem praktinih zadataka. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Stei znanja o toplinskim procesima i razviti vjetinu njihove primjene rjeavanjem praktinih numerikih zadataka. Moi razumjeti procese energetskih strojeva koje e upoznavati u kolegiju Energetike. 1.4. Sadraj predmeta Uvod: pojam, zadaa i razvoj termodinamike. Fizikalne veliine stanja materije: volumen, tlak i temperatura. Instrumenti za mjerenje protoka, tlaka i temperature. Grijanje i hlaenje vrste i tekue materije: koliina topline, grijanje, taljenje i isparavanje, mijeanje i dodir materije. Prvi i drugi zakon termodinamike. Pretvorba topline u mehaniki rad toplinskog stroja. Jednadbe stanja i jednadbe promjena stanja plina. Kruni proces Otto i Diesel motora i plinske turbine. Proizvodnja vodene pare. Toplinski dijagrami vodene pare: (p,v), (T,s) i (h,s). Kruni proces parnog postrojenja. Hladne pare. Kruni proces kompresorskog rashladnog agregata. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati numerike vjebe i, kao domai rad, izraditi jedan vei termodinamiki proraun odabranog toplinskog procesa (proraun krunog procesa toplinskog stroja, pojednostavljeni proraun centralnog grijanja obiteljske kue i slino). Nakon izvrenih obveza studenti polau ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 3
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. K. Jurii, Termodinamika 1, Pomorski fakultet u Splitu, Split, 2005 2. L. Majeti, 200 zadataka iz termodinamike, Pedagoki fakultet u Rijeci, Rijeka, 1998. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
3. A. Bejan, Advanced Engineering therkodynamics, John Wisley & sons, inc., New York, 1997

Ope informacije
mr. sc. Gordan urovi Elektrotehnika 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Upoznati studente s temeljnim zakonima elektrostatike, elektrine struje, magnetizma, izmjenine struje te izvorima elektrine struje. Osposobiti studente da steena teoretska znanja, rjeavanjem numerikih zadataka, primjene na konkretnim praktinim primjerima. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano definirati i primijeniti osnovne zakone u elektrotehnici, te e usavriti sposobnost rjeavanje praktinih problema. 1.4. Sadraj predmeta Elektricitet i struktura tvari. Elektrino polje. Gaussov zakon. Elektrini potencijal. Materija u elektrinom polju. Kondenzatori. Osnovni elementi strujnih krugova. Osnovni zakoni strujnih mrea. Izvori napona i izvori struje. Metode analize istosmjernih stujnih mrea. Snaga i energija istosmjerne struje. Nelinearni element. Osnove elektromagnetizma. Osnovni zakoni elektromagnetizma. Elektromagnetska indukcija. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice X vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi, izai na tri kolokvija te polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. G. urovi: Elektrotehnika 1 - udbenik, FFRi, 2008. 2. V. Pinter: Osnove elektrotehnike I, Tehnika knjiga, Zagreb, 1994. 3. G. urovi: Elektrotehnika 1 - zbirka zadataka, K d.d., Zagreb, 2004. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
11. M. Essert i Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990

Ope informacije
dr. sc. Neda Fanuko Kemijske osnove tehnologije 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 0 + 15
Upoznavanje promjena stanja pojedinih tvari u razliitim fizikim i kemijskim uvjetima. Uoavanje meusobne povezanosti i uzrono posljedinih veza u prirodi kroz raunske i laboratorijske praktine zadatke. Stjecanje rune spretnosti u laboratorijskom radu i upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u praksi. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati vizualizaciju te veze izmeu promatranja i imaginacije tako da mogu usvojiti fenomene vezane za atome, molekule i energiju. 1.4. Sadraj predmeta Osnovne mjerne jedinice u kemiji i osnovni zakoni stehiometrije. Zakon o ouvanju mase. Mol. Raunanja na temelju kemijskih reakcija. Povezanost kemijskih i fizikalnih veliina. Struktura tvari: osnove kristalografije s elementima simetrije, graa atoma, atomi, molekule, smjese, kemijska veza (kovalentna veza i ionska veza), reaktivnost tvari, periodni sustav elemenata, znaajke tvari kao poslijedica strukturnih svojstava i kemijske veze, vodikova veza. Kemijska kinetika: brzina kemijske reakcije, red reakcije, kataliza (homogena i heterogena kataliza), katalizatori i inhibitori, enzimatska kataliza, primjena u tehnologiji. Kemijska ravnotea: konstante kemijske ravnotee, Le Chatelierov princip, primjena u tehnologiji (Haber Boschov postupak sinteze amonijaka). Ravnotea faza: pojam faze, fazno pravilo, fazni dijagram, anomalija vode, tehnoloki postupci na osnovi ravnotee faza (destilacija, rektifikacija, kristalizacija). Otopine: pojam otopina, vodene otopine, koncentracije otopina, elektroliti i neelektroliti, koligativna svojstva otopina (lak para, snienje ledita, povienje vrelita, osmotski tlak), difuzija i osmoza, elektrolitska disocijacija, kiseline i baze, pH, ravnotee u vodenim otopinama, konstanta disocijacije, ionski produkt vode, reakcije neutralizacije, hidroliza, produkt topljivosti. Koloidni sustavi: svojstva, dobivanje i vrste, koagulacija, peptizacija, Tyndallov fenomen, primjeri iz svakodnevnog ivota, primjena koloidne kemije u tehnolokoj praksi (pigmenti, boje, fotografski film, emulzije, aerosoli, prehrambena industrija itd.).

X X X X X
X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----
Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u procesu predavanja, uspjeno obaviti laboratorijske vjebe i polagati ispit. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 1
Seminarski rad Kolokvij Referat
0,5 0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Filipovi i S. Lipanovi: Opa i anorganska kemija, I. i II. dio, VIII. izdanje, kolska Zagreb, 1991. 2. D. Grdeni, Molekule i kristali, K, Zagreb, 1989. 3. M. Sikirica: Stehiometrija, VI. izdanje, kolska knjiga Zagreb, 1981. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Filipovi, P. Sabioncello, Laboratorijski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1988. 2. M.S. Silberberg: Chemistry. The molecular nature of matter and change. McGraw Hill Higher Education Boston, 2006 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
knjiga

Ope informacije
dr.sc. Ana Metrovi Programiranje 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 6 30 + 30 + 0
Predmet osigurava temeljno razumijevanje pristupa, koncepata i postupaka programi-ranja te daje uvod u modularnu konstrukciju programa. Predmet upoznaje studente sa esto koritenim algoritmima uporabom jezika C++. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon poloenog ispita biti u stanju: izvoditi osnovne operacije programerskog okruenja, koristiti logike izraze, tipove varijabli i pohranu u memorijski prostor, razviti algoritam i oblikovati izvedbu za izraunavanje matematikih funkcija, konvertirati skup matematikih tvrdnji u logike izraze C++-a, razviti algoritam uporabom konstrukata programskog jezika za odabir, razviti algoritam i oblikovati izvedbu za ponavljanje niza koraka, testirati jednostavni program i ispraviti sve sintaktike i logike greke, koristiti standardne funkcije u izvedbi algoritma, primijeniti hijerarhijski dizajn uporabom funkcija, pravilno dokumentirati kod prema danom standardu, razviti i napisati program koji koristi jedno ili vie polja za pohranu podataka, razviti i napisati program koji koristi jednostavnije datoteke za pohranu i traenje podataka. 1.4. Sadraj predmeta Povijesni pregled programskih jezika. Proceduralni i objektno orijentirani jezici. Opi ili vienamjenski jezici. Specijalizirani jezici. Proces razvoja softvera. Interaktivni razvoj programa. Koncepti imperativnog, strukturiranog programiranja. Pojam algoritma. Sintaksa i semantika C++-a. Tipovi, vrijednosti i deklaracije: Imena. Deklaracije. Definicije tipa. Numeriki tipovi podataka. Logiki tip. Znakovni tip. Enumeracijski tip. Izrazi i naredbe: Izrazi. Naredbe. Slijed i kontrola. Iterativne naredbe. Struktura programa: Proceduralna arhitektura. Alternativne arhitekture programa. Jednostavni algoritmi za pretraivanje i sortiranje. Parametri. Funkcije. Odvojeno prevoenje. Moduli. Rukovanje memorijom. Rekurzija. Strukturirani podaci: Polja. Slogovi. Nizovi. Datoteke. Pokazivai. Dinamike strukture podataka.

X X X X X
X X X X X
samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----
Od studenata se oekuje: da redovno prisustvuju nastavi, naprave potrebne pripreme se za nastavu, naprave praktian rad, te da poloe kolokvije i konani ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,2 1
0,8 1 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 2. Julijan ribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element, Zagreb, 2001. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Nina Lipljin: Programiranje/1, TIVA Tiskara Varadin, 2004. 2. Vulin, R.: Zbirka rijeenih zadataka iz C-a, kolska knjiga, Zgb, 2003. 3. Walter Savitch: Problem Solving in C++, Pearson Publishing, 2006 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Kvaliteta predmeta e se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odraavaju miljenja studenata o predmetu.

Ope informacije
dr. sc. Marija Marinovi Operacijska istraivanja Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 4 30 + 30 + 0
Cilj ovog kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama operacijskih istraivanja te ih osposobiti za primjenu istih. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Oekuje se da e studenti nakon odsluanog kolegija i izvrenih obveza biti u stanju pravilno tumaiti i analizirati osnovne pojmove operacijskih istraivanja, prije svega linearnog i dinamikog programiranja, analizirati i adekvatno primjeniti matematike modele linearnog i dinamikog programiranja, te pravilno tumaiti i analizirati specjalne probleme kao npr. naelo optimalnosti. 1.4. Sadraj predmeta Pojam i razvitak operacijskih istraivanja. Postupak rjeavanja problema opercijskih istraivanja. Linearno programiranje. Definiranje problema linearnog programiranja. Postavljanje matematikog modela linearnog programiranja. Grafika metoda rjeavanja problema linearnog programiranja. Rjeavanje problema linearnog programiranja pomou simpleksne metode. Analiza optimalnog rjeenja. Dinamiko programiranje. Matematike definicije osnovnih pojmova. Naelo optimalnosti. Problem jednostavne raspodjele. Problem sloene raspodjele. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada odreenog broja zadataka koja prate predavanja i vjebe. Student treba poloiti pismeni dio ispita koji se odnosi na vjebe, kao preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita na kojem se provjerava i ocjenjuje cjelokupno znanje studenta. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1 0,5
0,5 1 0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. D. Barkovi, Operacijska istraivanja, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek, 2001. 6. D. Kalpi, V. Mornar, Operacijska istraivanja, Zeus, Zagreb, 1996. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. F.S. Hillier, G.J. Lieberman, Introduction to Operations Research, 3rd edition, Holden Day, 1980. 2. R.C. Larson, A.R. Odoni, Urban operations research, Prentice Hall, N J, 1981 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Predvia se periodiko provoenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapreenja kvalitete nastave. U zadnjem tjednu nastave provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Provest e se i analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima.

Ope informacije
mr. sc. Gordan urovi Osnove umjetne inteligencije Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 2 30 + 0 + 0
Stjecanje osnovnih znanja iz podruja umjetne inteligencije. Razvijanje sposobnosti planiranja i izrade jednostavnih sustava koji uporabljuju razliite algoritme umjetne inteligencije u svojem radu. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati razliite pristupe izgradnji sustava s umjetnom inteligencijom, te e razviti logiko miljenje i sposobnost planiranja rjeavanja problema pred kojim se nalaze. 1.4. Sadraj predmeta Povijesni razvoj umjetne inteligencije. Ekspertni sustavi (zasnovani na pravilima i na okvirima). Upravljanje nepouzdanou (Bayesianovo pravilo, faktori pouzdanosti). Neizrazito zakljuivanje. Neizraziti ekspertni sustavi. Umjetne neuronske mree (jednoslojne i vieslojne mree, principi uenja neuronskih mrea). Evolucijsko raunanje i genetiki algoritmi. Hibridni inteligentni sustavi. Novi trendovi u razvoju umjetne inteligencije. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti i aktivno sudjelovati u predavanjima rijeiti zadatke iz odabranih dijelova kolegija, te polagati usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. G. urovi: Umjetna inteligencija, skripta, FFRi, Rijeka, 2008. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. M. Negnevitsky: Artificial intelligence, a guide to intelligent systems, Addison Wesley, UK, 2002
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Na kraju svakog semestra (1. oujka i 30. rujna tekue akademske godine) provest e se analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima u tom semestru.

Ope informacije
mr. sc. Olga Vueti Engleski za akademske potrebe 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 2 0 + 30 + 0
Da studenti steknu osnovna znanja iz engleskog jezika, s naglaskom na primjenu jezika za akademske potrebe. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Oekuje se da e studenti biti sposobni velikim dijelom razumjeti kad se govori uobiajenom brzinom (intervjue, predavanja, reklame na radiju, vijesti), itati i analizirati niz autentinih izvora kao to su: novine, asopisi, oglasi i literarni tekstovi, teno razgovarati i raspravljati o sloenim i temama te pisati razne vrste tekstova (saetak, opis, upute, kritika. 1.4. Sadraj predmeta BELONGING TO A GROUP: 1. Marriage, Family, Home: The Family today; Alternative Lifestyles; How We Learn to Behave; The Importance of Social Environment 2. The Power of the Group: The Influence of Culture; Peer Group Pressure; Crowds GENDER AND SEXUALITY: 1. Growing Up Male or Female: Bringing up boys or girls; Fairy-tale lessons for girls; Learning Gender Lessons at School; Gender Role in the Media; 2. Gender Issues Today: Balancing Home and Work; Its Not So Easy Being Male; Inequality at Work; Sexual Harassment MUSIC: Music Categories; Musical Instruments; Musical Forms. GRAMMAR: 1. Problem tenses: Present Perfect; Other Perfect forms; Continuous forms; The future; 2. Linking clauses: Time and reason; Result and purpose; Concession clauses; WRITING: Notes; Paragraph; Summary; Comparison and contrast; Persuasive texts. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pratiti predavanja, sudjelovati u vjebama, pristupiti na dva kolokvija te polagati zavrni ispit u pisanom obliku. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
Pohaanje nastave Pismeni ispit Prezentacija
1 0,3 0,1
0,1 0,4
0,1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Brown, K., Hood, S., Academic Encounters, Life in Society, Cambridge University Press, 2004 Walton, R., Bartram, M., Initiative, Cambridge University Press, 2000 Side, R.., Wellman, G., Grammar and Vocabulary, Longman, Harlow, Essex, 2006 Hewings, M., Advanced Grammar in Use, Cambridge University Press, Cambridge, 2002 Oxford Advanced Learners Dictionary, Oxford University Press, Oxford, 2004 www.englishpage.com http://news.bbc.co.uk www.cnn.com www.dictionary.cambridge.org.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. us Americans, US Information Agency, Washington, 1994 2. Thompson, A., J., Martinet, A.,V., A Practical English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2002 3. Filipovi, R., Englesko hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1999. 4. Bujas, . Hrvatsko engleski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 5. Longman Dictionary of English Language and Culture, Longman, Harlow, Essex, 2003 6. Cambridge Advanced Learners Dictionary, Cambridge University Press, Cambridge, 2004 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U zadnjem tjednu nastave iz ovog predmeta provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave.

Ope informacije
dr. sc. Zvonimir Kolumbi Elementi strojeva 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Upoznati studente s vrstama, funkcijom, konstrukcijskim oblicima, materijalom za izradu i proraunom elemenata strojeva. Upoznati studente s temeljnim vrstama mehanizama. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis predmeta je odluan predmet Elementi strojeva 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Poznavanje oblika i dimenzioniranja normiranih elemenata strojeva. Moi izvesti dimenzioniranje i izraditi tehniki crte elemenata strojeva sa svim potrebnim podacima za izradu. 1.4. Sadraj predmeta Opruge. Osovine i vratila. Valjni leajevi. Klizni leajevi. Maziva i trenje podmazivanja. Podmazivanje leajeva. Brtvljenje leajeva, osovina i vratila. Mehaniki prijenosnici. Zupani prijenosnici. Cilindrini zupanici. Puni prijenosnici. Remenski prijenosnici. Lanani prijenosnici. Spojke. Cijevni vodovi. Stapni i motorni mehanizam. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati auditorne numerike vjebe, izraditi konstrukcijski zadatak te pristupiti ispitu. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. B. Krian: Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 1999. 4. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnika knjiga, Zagreb, 1985. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
3. M. Opali, M. Kljajin, S. Sebastijanovi: Tehniko crtanje, Sveuilite u Zagrebu, Sveuilite J.J.
Strossmayer u Osijeku, akovec 2003 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
mr. sc. Luka Majeti Energetika 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 0 + 15
Ukazati na znaaj energije za ukupni razvoj drutva u interakciji: energija, sirovine i okoli. Upoznavanje studenata s vrstama izvora, zalihama i postupcima pretvaranja temeljnih oblika energije u mehaniki rad i elektrinu energiju. Upuivanje u racionalnu uporabu neobnovljivih izvora i pravce daljeg razvoja iskoritavanja obnovljivih izvora energije. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Stei sustavna znanja o temeljnim pojmovima energije i nainu pretvorbe izvora mehanike energije u mehaniki rad. Moi izraditi bilancu potronje energije jednostavnijeg energetskog sustava. 1.4. Sadraj predmeta Opa definicija energije i energetike. Znaaj mehanikoga rada u procesima pretvaranja energije. Temeljni oblici energije. Pojavna stanja temeljnih oblika energije: potencijalno i kinetiko stanje. Opi model pretvorbe energije u mehaniki rad i elektrinu energiju. Kvantiteta i kvaliteta pretvorbe energije. Primarni i iskoristivi, prirodni izvori energije. Zalihe izvora energije. Stanje izvora energije u Hrvatskoj. Struktura i udio energetskih izvora u Hrvatskoj i njihov utjecaj na okoli. Mehanika energija: voda rijeka, plima i oseka i valovi mora, energija vjetra, stlaeni zrak, energija pokretnih vrstih tijela. Struktura hidroelektrane. Mehaniki rad turbostrojeva. Stupnjevi pretvorbe energije u mehaniki rad. Konstrukcijske specifinosti vodnih turbina: specifini broj okretaja, reguliranje broja okretaja, izvedba aspiratora, pojava kavitacije. Pelton, Francis i Kaplan vodne turbine. Izbor tipa vodne turbine u funkciji vodenog pada, koliine protoka vode i specifinog broja okretaja. Postrojenje za koritenje energije plime i oseke i valova mora. Vjetrene elektrane. Energija stlaenog zraka. Energija vrstih tijela. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice vjebe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
Znaaj energije kao temeljnog pojma tehnikog sadraja.

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati predavanja i seminar te izraditi projektni zadatak. Nakon izvrenih obveza studenti polau ispit. Ispit je pismeni i usmeni.. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 2 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Detaljna razrada naina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodnom satu izvedbenog plana nastavnog predmeta. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. P. Stoji, Hidroenergetika, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 1995. 2. H. Poar, Osnove energetike 1, K, Zagreb, 1992 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
4. B. Udovii, Elektroenergija, kolska knjiga d.d., Zagreb, 1993

Ope informacije
mr. sc. Gordan urovi Elektrotehnika 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Upoznati studente s temeljnim zakonima izmjenine struje. Osposobiti studente da ste-ena teoretska znanja, rjeavanjem numerikih zadataka, primjene na praktinim primjerima. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis je odsluan predmet Elektrotehnika 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano definirati osnovne zakona u elektrotehnici, te e usvojiti sposobnosti neophodne za rjeavanje praktinih problema. 1.4. Sadraj predmeta ElVremenski promjenjive elektrine veliine. Osnove izmjeninih strujnih mrea. Vektorski prikaz sinusoidalnih veliina. Primjena kompleksnog rauna za analizu izmjeninih strujnih mrea. Metode grafike analize izmjeninih strujnih mrea. Frekvencijske karakteristike i rezonancija. Snaga u mreama izmjenine struje. Metode raunske analize izmjeninih strujnih mrea. Viefrekvencijske izmjenine strujne mree. Trofazni sustavi. Meuinduktivitet i zrani transformatori. Prijelazne pojave. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice X vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u nastavi, izai na tri kolokvija te polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 4. G. urovi: Elektrotehnika 2 - udbenik, FFRi, 2008. 5. V. Pinter: Osnove elektrotehnike II, Tehnika knjiga, Zagreb, 1994. 6. G. urovi: Elektrotehnika 2 - zbirka zadataka, K d.d., Zagreb, 2004. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
12. M. Essert i Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990

Ope informacije
dr. sc. Neda Fanuko Kemijske osnove tehnologije 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 0 + 15
Upoznavanje promjena stanja pojedinih tvari u razliitim fizikim i kemijskim uvjetima. Uoavanje meusobne povezanosti i uzrono posljedinih veza u prirodi kroz raunske i laboratorijske praktine zadatke. Stjecanje rune spretnosti u laboratorijskom radu i upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u praksi. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis predmeta je odsluan predmet Kemijske osnove tehnologije 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati vizualizaciju te veze izmeu promatranja i imaginacije tako da mogu usvojiti fenomene vezane za atome, molekule i energiju. 1.4. Sadraj predmeta Oksidacija i redukcija: redoks potencijali, standardni potencijal elektrode, Nernstova jednadba, galvanski i elektrolitski lanci, baterije i akumulatori, elektrokemijski postupci u tehnologiji (rafinacija bakra, dobivanje aluminija, natrija, klora, natrij hidroksida itd.). Tehnoloki zanimljive tvari: eljezo, elik, osnovni metalurki postupci, graevni materijali, (vapno, gips, keramiki materijali, staklo, cement), goriva (nafta, ugljen, ugljikovodici), kemijski proizvodi u poljoprivredi (umjetna gnojiva, pesticidi, herbicidi). Osnove organske kemije: ugljikovodici (alkani, alkeni, alkini), organski spojevi s kisikom (alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline i derivati soli, esteri), primjena u praksi (sapuni, arome, opasnosti alkohola), nomenklatura organskih spojeva. Polimeri: polimerizacija, prirodni i sintetski polimeri, celuloza, krob, eer, polipeptidi, najlon, guma, vinilpolimeri. Transportne pojave: prijenos topline i tvari, reaktori, eksplozije, mjere zatite zdravlja i okoline. Kemijski tetne tvari: zagaivanje ovjekove okoline, bojni otrovi, detekcija, mjere zatite, dekontaminacija, ekoloki prihvatljive tehnologije.

X X X X X
X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----
Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u procesu predavanja, uspjeno obaviti laboratorijske vjebe i polagati ispit. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 1
0,5 0,5

Detaljna razrada naina ocjenjivanja i vrednovanja prikazuje se u uvodnom satu ivedbenog plana nastavnog predmeta.
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 4. Filipovi i S. Lipanovi: Opa i anorganska kemija, I. i II. dio, VIII. izdanje, kolska Zagreb, 1991. 5. D. Grdeni, Molekule i kristali, K, Zagreb, 1989. 6. M. Sikirica: Stehiometrija, VI. izdanje, kolska knjiga Zagreb, 1981. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. Filipovi, P. Sabioncello, Laboratorijski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1988. 4. M.S. Silberberg: Chemistry. The molecular nature of matter and change. McGraw Hill Higher Education Boston, 2006 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
knjiga

Ope informacije
dr.sc. Ana Metrovi Programiranje 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 6 30 + 30 + 0
Predmet ukljuuje sadraje vezane uz napredne tehnike programiranja koje ukljuuju odvojeno prevoenje, oblikovanje i kodiranje suelja/izvedbe, dinamiko alociranje memorije, rukovanje pokazivaima i rekurziju. Cilj predmeta je osposobljavanje za razvoj sloenijih i sofisticiranijih programa. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis je odsluan predmet Programiranje 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon poloenog ispita biti u stanju: oblikovati, kodirati, testirati, ispraviti, itati i analizirati sloenije programe, koristiti napredne tehnike programiranja ukljuujui odvojeno prevoenje, oblikovanje i kodiranje suelja/izvedbe, dinamiku alokaciju memorije, manipulaciju pokazivaima i rekurziju, primijeniti i objasniti algoritme sortiranja i pretraivanja, primijeniti i objasniti dinamiku alokaciju memorije, primijeniti i objasniti povezane liste, objasniti funkcioniranje stoga i reda, objasniti koncept dinamikog programiranja na konkretnim problemima, objasniti tehniku "podijeli i vladaj". 1.4. Sadraj predmeta Naprene tehnike programiranja: odvojeno prevoenje, oblikovanje i kodiranje suelja/izvedbe, dinamika alokacija memorije, manipulacija pokazivaima i rekurzija. Standardne biblioteke. Pretprocesor. Veza izmeu operacijskog sustava i izvoenja programa. Podrka operacijskog sustava izvoenju programa. Komponente tipine okoline za razvoj programa: ljuske, ureivai teksta, pretprocesori, prevoditelji, povezivanje i upravljanje programom/projektom. Razvoj koherentnog stila programiranja.

X X X X X
X X X X X
-----
Od studenata se oekuje da redovno prisustvuju nastavi, naprave potrebne pripreme se za nastavu, naprave praktian rad te da poloe kolokvije i konani ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,2 1
0,8 1 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. 2. Julijan ribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element, Zagreb, 2001. Algorithms, S. Dasgupta, C.H. Papadimitriou, and U.V. Vazirani, McGraw-Hill Higher Education, 2006.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Algorithms in C, Parts 1-4, Fundamentals, Data structures, Sorting, Searching, Robert Sedgewick, Addison-Wesley, 1998. 2. Vulin, R.: Zbirka rijeenih zadataka iz C-a, kolska knjiga, Zgb, 2003. 3. Walter Savitch: Problem Solving in C++, Pearson Publishing, 2006 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Kvaliteta predmeta e se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odraavaju miljenja studenata o predmetu.

Ope informacije
dr. sc. Marija Marinovi Teorija sustava Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 4 30 + 15 + 0
Cilj ovog kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama teorije sustava. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Oekuje se da e studenti nakon odsluanog kolegija i izvrenih obveza biti u stanju: pravilno tumaiti i analizirati osnovne pojmove teorije sustava, te analizirati literaturu iz teorije sustava i adekvatno primjeniti steena znanja u informacijskim sustavima. 1.4. Sadraj predmeta Definicije, ciljevi, podruja i metode umjetne inteligencije. Inteligentni sustavi. Inteligentni agenti. Rjeavanje problema. Znanje i zakljuivanje. Planiranje i akcije. Neizvjesnosti i probabilistiko zakljuivanje. Uenje. Komuniciranje, percipiranje i djelovanje. Jezici za programiranje inteligentnih sustava. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada odreenog broja zadataka koja prate predavanja i vjebe. Student treba poloiti pismeni dio ispita koji se odnosi na vjebe, kao preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita na kojem se provjerava i ocjenjuje cjelokupno znanje studenta. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 1
0,5 1 0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. D. Radoevi, Osnove teorije sistema, FOI, Varadin, 1980. 2. D. Radoevi, Osnove teorije sustava (u pripremi). 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Ludwig Bertalanffy, General Systems Theory, 1995. 2. Klir, Slices in System Theory, New York,1991 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Predvia se periodiko provoenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapreenja kvalitete nastave. U zadnjem tjednu nastave provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Provest e se i analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima.

Ope informacije
dr. sc. Ivo Ipi Digitalna obrada signala Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 4 30 + 30 + 0
2. Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta Cilj kolegija je opisati osnovne postupke za obradu digitalnih signala. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet
Studenti trebaju stei temeljna znanja o postupcima digitalne obrade signala. Studenti trebaju upoznati naela rada postupaka za digitalnu obradu signala, kako je to navedeno u "Sadraju kolegija". 1.4. Sadraj predmeta Klasifikacija signala. Matematiki modeli signala. Fourierovi redovi. Stohastini signali. Korelacija. Kovarianca. Ergodinost. Stacionarnost. Spektar. Diskretna Fourierova transformacija. Uzorkovanje i digitalizacija signala. Digitalni filter. Postupak FFT i primjene. Obrada govornih i slikovnih signala. Pregled osnovnih algoritama za kompresiju podataka. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Redovito pohaanje nastave, te polaganje pismenog i usmenog ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. 1. L.R. Rabiner. Theory and Application of Digital Signal Processing. Prentice-Hall, 1975. 2. L.R. Rabiner, R. W. Schafer: Digital Processing of Speech Signals, Prentice Hall; 1 edition, 1978. 3. A. V. Oppenheim, R. W.Schafer, J. R. Buck: Discrete-Time Signal Processing, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 2 edition ,1999. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
2. S. K. Mitra: Digital Signal Processing: a Computer-Based Approach, McGraw-Hill Co. Inc. New
York, 1998 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Predvia se periodiko provoenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapreenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Provest e se i analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima.

Ope informacije
mr. sc. Gordan urovi Mobilna robotika Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 3 30 + 15 + 0
Upoznati podruje mobilne robotike kao interdisciplinarno podruje. Upoznati se s specifinostima vezanim uz projektiranje, izgradnju i upravljanje mobilnim robotima. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni: razlikovati karakteristine dijelove mobilnih robota, opisati naine rada razliitih motora i osjetila koja se koriste u izradi mobilnih robota, te izraditi upravljaki program koji prilikom izvoenja koristi sve vrste senzora koje mobilni robot posjeduje. 1.4. Sadraj predmeta Osnove mobilne robotike. Analogni i digitalni pristup izradi upravljakih elemenata. Elementi mobilnih robota: motori (step i servo), osjetila, prijenosi, upravljaki sklopovi. Tutorial robot (analogna izvedba). IntelliBrain-Bot (digitalna izvedba). Povezivanje PC-a i mobilnog robota. Programiranje robota. Rad s razliitim vrstama osjetila (sonar, fotoreflektivna osjetila, IC osjetila, kamera). 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obavezni pohaati nastavu, izraivati praktine zadatke te poloiti ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. RidgeSoft: Eksploring robotics with the IntelliBrain-Bot, RidgeSoft LLC, USA, 2007. 4. Jones, L. J., Flynn, M. A.: Mobile robots inspiration to implementation, A K Peters, Ltd., USA, 2002. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. McComb, G.: The robot builder's bonanza, TAB books, USA, 2006
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra. Statistiko praenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova. Provoenje anonimne ankete na kraju semestra.

Ope informacije
mr. sc. Livijo Sajko Kvaliteta i zatita na radu Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 2 30 + 0 + 15
Upoznati studente s osnovnim pojmovima standarda kvalitete ISO 9000 i temeljnim zakonskim odredbama zatite na radu te najeim opasnostima ozljede na radu u tehnikoj djelatnosti. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e biti u stanju organizirati i voditi proces ishoenja certifikata kvalitete ISO 9000 i biti referent zatite na radu u proizvodnim i uslunim djelatnostima tehnike struke. 1.4. Sadraj predmeta Povijest razvoja i odreenje znaenja kvalitete proizvoda i usluga. Normizacija kvalitete: ISO 9000, EN 29000, ISO 14000 i hrvatski propisi o kvaliteti. Organizacija kvalitete rada prema propisima ISO 9000. Postupci poboljanja kvalitete rada i smjernice za uvoenje normi ISO 9000. Sadraj rada auditora kvalitete. Hodogram postizanja certifikata kvalitete proizvodnje i usluga. Veza izmeu kvalitete rada i zatite na radu. Opi propisi zatite na radu. Zatita na radnim mjestima metalske, elektriarske, drvodjelske i graditeljske struke. Zatita od elektrine struje. Postupci pruanja prve pomoi pri ozljedi na radu. Zatita na radu u kolskim radionicama. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
Obvezna posjeta kolskoj radionici.

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati predavanja, izraditi i prezentirati seminarski rad te polagati ispit. Ispit je usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5
0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. . Kondi, Kvaliteta i ISO 9000, Tiva, Varadin, 2002. 2. M. Pavlovi, Zatita na radu, TIM press, Zagreb, 2009. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. K. Ishikawa, Kako celovito obvladovati kakovost, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1987. 2. J. Valenti, Zatita na radu, Ekspert d.o.o., Zagreb, 1990 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Vinko Tomas Elektronika 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Cilj predmeta je upoznati studente s principima rada, karakteristikama, funkcijama i nainima uporabe poluvodikih elementima i sklopova. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati osnove teorije o poluvodikim elementima, te e usavriti sposobnost rjeavanja uoenih problema. 1.4. Sadraj predmeta Teorija poluvodia. Princip rada, karakteristike, funkcije, statika i dinamika analiza diode i tranzistori (bipolarni i s efektom polja). Pn spoj solarne baterije. Tiristor i triak. Primjena diode: poluvalni ispravlja, AC-DC konverzija, Poluvalni ispravlja s kondenzatorom, punovalni ispravljai, regulatori napona - Zener diodni regulatori. Pojaala s povratnom vezom. Pojaala snage. Operacijska pojaala. Pojaala za posebne primjene. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea X laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati vjebe i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1,5 0,5
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. P. Biljanovi, Elektroniki sklopovi, K, Zagreb, 1997. 2. P. Biljanovi, Poluvodiki elektroniki elementi, K, Zagreb, 2001. 3. I. Zulim, P. Biljanovi, Elektroniki sklopovi - zbirka zadataka, K, Zagreb, 1994. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, K, Zagreb, 1993. 2. O. Limann, Elektronika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1980 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
mr. sc. Gordan urovi Praktikum elektrinih mjerenja Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 15 + 30 + 0
Da studente osposobi za rukovanje i primjenu osnovnih elektrinih instrumenata. Nauiti studente postupke mjerenja glavnih elektrinih veliina. Osposobiti studente za itanje i razumijevanje elektrinih shema. Upoznati studente s mjernim instrumentima, alatima i priborom koji se koristi u elektronici. Osposobiti studente za sastavljanje jednostavnih elektrinih sklopova u laboratorijskim uvjetima. Razviti vjetinu rukovanja mjernim instrumentima i uvesti studente u metode mjerenja u elektrotehnici i elektronici. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis predmeta su odluani predmeti Elektrotehnika 1 i 2. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Osposobiti studente za itanje i razumijevanje elektrinih shema. Upoznati studente s mjernim instrumentima, alatima i priborom koji se koristi u elektronici. Osposobiti studente za sastavljanje jednostavnih elektrinih sklopova u laboratorijskim uvjetima prema elektrotehnikoj shemi. Razviti vjetinu rukovanja mjernim instrumentima i uvesti studente u metode mjerenja u elektronici. 1.4. Sadraj predmeta Upoznavanje s instrumentima i ureajima u praktikumu (laboratorijski promjenjivi otpornici, analogni i digitalni univerzalni mjerni instrumenti, regulacijski transformatori, laboratorijski promjenjivi kondenzatori, zavojnice s promjenjivim brojem zavoja). Ispitivanje osnovnih zakona istosmjernih strujnih mrea (Ohmov zakon, 1. i 2. Kirchhoffov zakon). Praktina primjena metoda analize mrea istosmjerne struje (metoda struja petlji, Millmanov teorem, Theveninov teorem). Grafika analiza izmjeninih strujnih mrea (izrada vektorskog dijagrama). Mjerenje snage u mreama izmjenine struje. Ispitivanje specifinosti trofaznih sustava (odnosi faznih i linijskih napona i struja). Odreivanje prijenosnog omjera zranog transformatora. Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektronikih elemenata (otpornici, kondenzatori, diode, tranzistori). Upoznavanje principa rada na projektnoj ploi GL-11. Upotreba bipolarnog tranzistora kao sklopke i kao pojaala signala (niskofrekventni oscilator). Izvedba astabila pomou bipolarnih tranzistora i pomou integriranog sklopa NE555. Upotreba integriranog sklopa NE555 kao timera. Povezivanje integriranih sklopova u sloenijim mreama

X X X X X
X X X X X
-----
Studenti su obvezni izvesti praktikumske vjebe i izraditi njihovu dokumentaciju te usmeno obrazloiti radnu dokumentaciju i objasniti kljune toke radnih vjebi. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 5. G. urovi: Praktikum elektrinih mjerenja, skripta, FFR, Rijeka, 2010. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. P. Biljanovi, Elektroniki sklopovi, K, Zagreb, 1997. 2. P. Biljanovi, Poluvodiki elektroniki elementi, K, Zagreb, 2001. 3. V. Pinter: Osnove elektrotehnike I, Tehnika knjiga, Zagreb, 1994. 4. V. Pinter: Osnove elektrotehnike II, Tehnika knjiga, Zagreb, 1994 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra. Statistiko praenje razine kakvoe uradaka nakon izvoenja vjebi.

Ope informacije
dr. sc. Marko Duner Strojarska tehnologija 1 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 30 + 0
Izazvati interes studenata za tradicionalne postupke strojarske tehnologije i pomoi im u usvajanju znanja potrebnih za njihovu primjenu u izradi strojarskih proizvoda. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni odabirati pogodne postupke tradicionalne strojarske tehnologije za izradu strojarskih proizvoda. 1.4. Sadraj predmeta Predmet obuhvaa sedam dijelova. U prvom dijelu su obraene podloge potrebne za razradu postupaka strojarske tehnologije dopunske informacije o materijalima, analiza geometrija strojarskih proizvoda, raunalna podrka. Drugi dio obuhvaa postupke lijevanja (skruivanje taline, postupci s jednokratnim kalupom, postupci s trajnim kalupom), trei postupke plastine deformacije (napetosti i deformacije pri plastinom deformiranju, postupci 2D i 3D oblikovanja, te posebni postupci) i etvrti dio postupke odvajanja strugotine (odvajanje strugotine, postupci s jednom i s vie otrica). U petom dijelu su obraeni postupci toplinske obrade (promjene grae materijala, termiki, termokemijski i termomehaniki postupci), a u estom postupci spajanja (mehaniko spajanje, zavarivanje, lemljenje i lijepljenje). U sedmom dijelu se obrauje sigurnost na radu: opasnosti i zatita radnika od strojeva i zatita okolia. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati nastavu, izraditi est zadataka i poloiti dva kolokvija. Nakon zavrene nastave studenti polau pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Z. Kolumbi s koautorima, Strojarska tehnologija 1. 2. Cukor G., Proizvodne tehnologije, http://www.riteh.hr/zav_katd_sluz/zvd_pro_stroj/ djelatnici/gcukor_predavanja/, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Engineering and Technology, 5th edition Powerpoint presentation; http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html. University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA 2. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Processes for Engineering Materials, 5th edition Powerpoint presentation; http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html, University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA. Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu zadataka i polaganje kolokvija, studenti dobivaju dalju dopunsku literaturu 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Zvonimir Kolumbi Praktikum rune obrade materijala Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 0 + 45 + 0
Upoznati studente s osnovnim informacijama o alatima za runu obradu, pravilima rada u radionici i mjerama zatite na radu zbog sigurnog koritenja radionice. Izraditi, elaborirati i praktiko izvesti sustav vjebi koji se odnosi na runu obradu kovina i nekovina. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Razviti vjetine izvoenja normiranih postupaka rune obrade papira, drva, plastike i metala uporabom runih i mehaniziranih alata. Moi izvesti vjebe obrade papira, drva, plastike i metala u nastavi tehnike kulture osnovne kole i praktinoj nastavi srednjih strukovnih kola. 1.4. Sadraj predmeta Uvod u praktikum rune obrade materijala: znaaj i vrste runog rada u suvremenoj proizvodnji. Vjebe rune obrade nekovina: papira, kartona, stakla, keramike i umjetnih plastinih masa. Obrada drva runim i mehaniziranim alatom. Opasnosti rada mehaniziranim alatom. Vjebe rune obrade kovina: piljenje, buenje, rezanje navoja, lijepljenje kovina, spajanje vijcima, zakivanje, meko i tvrdo lemljenje i elektroluno zavarivanje. Toplinska obrada kovina: cementiranje i kaljenje. Povrinska zatita nekovina i kovina od vanjskih utjecaja: ienje, bojenje i lakiranje. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja seminari i radionice X vjebe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni izvesti sedam praktikumskih vjebi i izraditi njihovu dokumentaciju te usmeno obrazloiti radnu dokumentaciju i objasniti kljune toke radnih vjebi. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 1
0,5
0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. 2. 3. 4. N. Stanii, Drvodjelska tehnologija obrade I, II i III, K, Zagreb, 1984. A. evra, Obrada metala II, K, Zagreb, 1985. F. Bendix, Osnove obrade metala, ZZIUS, Sarajevo, 1978. L. Majeti, Ergometodika, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997.

13. M. Sviluppo, Tecnologia meccanica I, II, III, Milano, 1988

Ope informacije
mr. sc. Luka Majeti Energetika 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 0 + 15
Ukazati na znaaj energije za ukupni razvoj drutva u interakciji: energija, sirovine i okoli. Upoznavanje studenata s vrstama izvora, zalihama i postupcima pretvaranja temeljnih oblika energije u mehaniki rad i elektrinu energiju. Upuivanje u racionalnu uporabu neobnovljivih izvora i pravce daljeg razvoja iskoritavanja obnovljivih izvora energije. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis predmeta je odsluan predmet Energetika 1 i Termodinamika. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Stei znanja o nainu pretvorbe toplinske energije u mehaniki rad i elektrinu energiju. Moi izraditi proraun i analizu ekonominog koritenja razliitih vrsta fosilnih goriva te projektirati jednostavni termoenergetski sklop. 1.4. Sadraj predmeta Izvori toplinske energije. Proizvodnja topline izgaranjem fosilnih goriva: sastav goriva, koliina zraka za izgaranje, koliina dimnog plina, toplinska vrijednost, teoretska temperatura izgaranja. Razvoj i specifinosti Otto i Diesel motora. Radni dijagrami motora. Proraun i mjerenje snage motora. Struktura termoelektrane na fosilna goriva. Opis suvremenog generatora pare na fosilna goriva: struktura, stupanj djelovanja, cirkulacija napojne vode i dimnog plina. Parne turbine: naelo rada i vrste, snaga i stupnjevi djelovanja. Konstrukcijske izvedbe parnih turbina. Termoelektrana s plinskom turbinom: struktura i nain rada postrojenja. Toplinska pumpa. Elektrina energija: izvori i elementi elektroenergetskog sustava. Racionalna uporaba primjenjivih formi energije. Produktivnost energije. Primjeri racionalnog koritenja elektrine energije u domainstvu. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice vjebe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
Udio toplinske energije u ukupnoj svjetskoj bilanci potronje energije.

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati predavanja i seminar te izraditi projektni zadatak. Uvjet za pristupanje ispitu je poloen ispit iz Termodinamike i prihvaanje projektnog zadatka. Nakon izvrenih obveza studenti polau ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 2 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. L. Majeti, Generatori pare, SE Hrvatske, Zagreb, 1985. 2. H. Poar, Osnove energetike 2, K, Zagreb, 1992. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
5. D.Y. Goswami, et. al., Energy conversion, mechanical engineering handbook, Ed. Frank Kreith,
Boca Raton, CRC Press LLC, 1999 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Ivo Ipi Osnove digitalne tehnike Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 15 + 15 + 0
Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim pojmovima digitalne tehnike i grae raunala, koji su potrebni za razumijevanje rada raunalnih sustava. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti trebaju stei temeljna znanja o digitalnim sustavima. Studenti trebaju upoznati tehnoloke osnove i naela rada digitalnih sklopova. 1.4. Sadraj predmeta Kodiranje informacije i brojni sustavi. Logika algebra. Potpun sustav logikih funkcija. Minimizacija logikih funkcija. Kombinacijski logiki sklopovi: Aritmetiki logiki sklopovi, Dekodiranje i kodiranje binarnih brojeva, Multipleksiranje i demultipleksiranje. Ispisna memorija.Sekvencijski logiki sklopovi: Bistabili, Analiza sekvencijskih sklopova, Sinteza sekvencijskih sklopova, Pomini registri, Brojai, Turingov stroj. Programabilna logika polja. A/D i D/A pretvornici. Graa jednostavnog mikroprocesora: Upravljaka jedinica, Aritmetiko logika jedinica. Izvravanje instrukcija zamiljenog mikroprocesora. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Redovito pohaanje nastave, izrada domaih zadaa, te polaganje kolokvija i zavrnog ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. J. upan, M. Tkali, M. Kunti. Logiko projektiranje digitalnih sustava. kolska knjiga Zagreb, 1995. 2. U. Peruko: Digitalna elektronika, kolska knjiga Zagreb, 1996. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
4.
J.E. Palmer, D.E. Perlman. Introduction to Digital Systems. McGraw-Hill, 1993
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U zadnjem tjednu nastave provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Provest e se i analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima.

Ope informacije
dr. sc. Neda Fanuko Ekologija Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 3 30 + 0 + 15
Upoznavanje ekolokih zakonitosti u prirodi, ukazivanje na akutne ekoloke probleme dananjice izazvane antropogenih zahvatima u okoli, senzibiliziranje studenata u ouvanju ekosfere. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni: a) prepoznati antropogene utjecaje na okoli, b) odluiti na koji nain sprijeiti te utjecaje i c) razumjeti kako ekoloka uinkovitost, recikliranje i zamjena materijala pomae u ouvanju prirodnih neobnovljivih zaliha. 1.4. Sadraj predmeta Definicija, razvoj i znaaj ekologije. Organizacijske razine prirode. Kruenje tvari i protok energije u ekosustavu. Ekoloki imbenici. Ekoloka valencija. Ekosfera i njeni dijelovi. Utjecaj ovjeka na ekosferu. Antropizacija prirode. Globalni ekoloki problemi dananjice i njihov utjecaj na biosferu. Temelji zdravstvene ekologije. Fizikalni i kemijski imbenici okolia koji utjeu na zdravlje. Mutageni i karcinogeni u okoliu. Zdravstvenoekoloki standardi. Ekologija naselja. Odrivi razvoj. Ekoloka uinkovitost. Zbrinjavanje otpada. Odrivi promet. Odrivi turizam. Odriva i ekoloka poljoprivreda. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice vjebe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Praenje predavanja i polaganje ispita. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. N. Fanuko: Ekologija Veleuilite u Rijeci. Rijeka Pore. 180 pp, 2005. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. V. Glava: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveuilina naklada; Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja; Puko otvoreno uilite. Zagreb. 203 pp, 2001. 2. G. Tyler Miller, Jr.: Living in the Environment. Thomson Brooks/Cole. Toronto.757 pp, 2004 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
mr. sc. Luka Majeti Ergometodika Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 3 30 + 0 + 15
Upoznati studente s temeljnim metodama razvoja vjetina rada i postupkom izrade didaktike pripreme radne vjebe. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Znati metode i postupke razvoja vjetina rada. Moi izvesti ergoanalizu odabranog posla i napisati pripremu za izvoenje vjebe rada. 1.4. Sadraj predmeta Pojam i opa struktura procesa nastave. Fizioloka obiljeja rada: rad i umor. Motivacija i konfliktna stanja. Prirodne osobine, znanje, vjetine, navike i odgoj u procesu nastave. Sposobnost i osposobljavanje. Determinante uenja vjetina rada. Oblici i sustavi uenja vjetina rada. Razvoj vjetina rada. Metode i postupci uenja vjetina rada. Ponaanje nastavnika i ocjenjivanje uenika. Priprema nastavnika za izvoenje nastave. Radne vjebe uenika osnovne kole u nastavi Tehnike kulture. Nastavni plan i program praktine nastave u srednjim strukovnim kolama metalskog i elektriarskog smjera. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Izraditi pripremu za izvoenje vjebe odabranog posla te polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. 2. L. Majeti, Ergometodika, Pedagoki fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997. L. Majeti, M. Oluji, M. Utkovi, Tehnika kultura za 7. razred O, Expedit.

3. N. I. Makienko, Practical bench Work, Mir Publishers, London, 1992

Ope informacije
dr. sc. Ivo Ipi Formalni jezici i jezini procesori Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 4 30 + 30 + 0
Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principima rada jezinih procesora. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti trebaju stei temeljna znanja o. osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principima rada jezinih procesora Studenti trebaju upoznati naela rada jezinih procesora, kako je to navedeno u "Sadraju kolegija". 1.4. Sadraj predmeta
Osnovni pojmovi: Nizovi znakova, abecede, jezici. Modeli simbolikih zapisa: graf, usmjereni graf, stablo. Relacije. Regularni izrazi, jezici i gramatike. Konani automati: DKA. NKA. Epsilon-NKA, automati s izlazom. Postupci minimizacije automata. Transformacije automata. Kontekstno neovisni jezici i gramatike: Nejednoznanost gramatike. Pojednostav-ljenje gramatike. Potisni automat. Svojstva kontekstno neovisnih jezika. Rekurzivno prebrojivi jezici. Turingov stroj. Rad Turingova stroja. Rjeivi i nerjeivi postupci. Izraunljivost jezika. Churchov teorem. Kontekstno ovisni jezici. Linearno ogranieni automati. Chomskyeva klasifikacija jezika. Rad i izgradnja jezinih procesora. Osnovne faze prevoenja programa. Analiza izvornog programa. Leksika analiza. Podatkovne strukture leksike analize. Nejednoznanosti i postupci oporavka kod pogreke. LEX i FLEX. Sintaksna analiza. Podatkovne strukture sintaksne analize. Sintaksna pravila. Parsiranje (od vrha prema dnu i od dna prema vrhu). YACC. Semantika analiza. Gradnja sintaksnog stabla. Prevoenje od vrha prema dnu. Rekurzivno prevoenje. Sinteza ciljnog programa. Dodjela memorije. Pristup nelokalnim imenima. Razmjena parametara. Generiranje meukoda. Generiranje ciljnog programa. Priprema izvoenja ciljnog programa. Optimiranje. X predavanja X samostalni zadaci X seminari i radionice X multimedija i mrea 1.5. Vrste izvoenja X vjebe X laboratorij nastave X obrazovanje na daljinu X mentorski rad X terenska nastava X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Redovito pohaanje nastave, te polaganje pismenog i usmenog ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 2

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. S. Srblji. Jezini procesori 2, Element, Zagreb, 2002. 1. A.V. Aho, R. Sethi, J.D. Ullman. Compilers: Principles, Techniques and Tools. Addison-Wesley, 1988. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
2. N. Wirth, Compiler Construction, Addison-Wesley, 2000
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Predvia se periodiko provoenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapreenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Provest e se i analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima.

Ope informacije
dr. sc. Ivan Mrakovi Programski jezici Sveuilini preddiplomski studij politehnike izborni 3 30 + 0 + 15
Upoznati naela rada i podjelu programskih jezika, naela programiranja openito, naela objektnoga programiranja te postii vjetinu programiranja u najee upotrebljava-nom, objektno orjentiranom, programskom jeziku C++. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano definirati osnove programiranja, otkriti eventualne formalne ili kogie greke u programima prilikom programiranja, osobito u programskome jeziku C++. 1.4. Sadraj predmeta Kratka povjest programskih jezika. Podjela programskih jezika. Principi rada u razliitim programskim jezicima. Programiranje: izrada algoritma, kodiranje, testiranja, primjeri u razliitim programskim jezicima, pomone tehnike i metode programiranja. Proceduralno i objektno orijentirano razmiljanje i programiranje. Povjesni razvoj objektnih jezika. C++, Oberon, Beta. Apstrakcija podataka. Klase. Nasljeivanje. Dinamiki binding. Tipine aplikacije. Korisne tehnike. Objektno orijentirani dizajn. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su duni pohaati predavanja i seminar te izraditi veeg broj programa, a nakon toga pristupiti ispitu. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. B. Motik, Demistificirani C++, Zagreb, ELEMENT, 1997. 2. B.Stroustrup, The C++Programming Language, Addison - Wesley, Reading MA, 1986. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Mrakovi, Standardizacija programiranja u elektronikom raunskom centru, Ljubljana, Partizanska knjiga, 1984. 2. H. Msenbck, Object oriented programing in Oberon, Springer Verlag, 1993 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr. sc. Vinko Tomas Elektronika 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 4 30 + 15 + 0
Upoznati studente s elektronikim krugovima i sklopovima. Upoznati studente s elektronikim tehnologijama (razvojem, znaajem i primjenom). 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduivjet za upis predmeta je odsluan predmet Elektronika 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano definirati osnove teorije o strujnim krugovima, te e usvojiti sposobnosti neophodne za rjeavanje uoenih problema. 1.4. Sadraj predmeta Regulatori napona. Sklopovi s povratnom vezom: servo pojaala i regulacijski krugovi, oscilatori. Impulsni sklopovi: multivibratori i okidaki sklopovi, impulsna pojaala, genaratori valnih oblika i vremenske baze. Linearni integrirani sklopovi - graa i karakteristike. Integrirani sklopovi u digitalnim sustavima. Sustavi i sklopovi za napajanje. Filozofija komunikacijskih sustava. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea X laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati vjebe i polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1,5 0,5
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 4. P. Biljanovi, Elektroniki sklopovi, K, Zagreb, 1997. 5. P. Biljanovi, Poluvodiki elektroniki elementi, K, Zagreb, 2001. 6. I. Zulim, P. Biljanovi, Elektroniki sklopovi - zbirka zadataka, K, Zagreb, 1994. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, K, Zagreb, 1993. 4. O. Limann, Elektronika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb, 1980 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
mr. sc. Gordan urovi Praktikum elektrinih strojeva Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 0 + 45 + 0
Metodom demonstracije, upoznati studente s osnovnim elektromotornim pogonima i njihovim prikljuivanjem na izvor elektrine energije. Izvesti karakteristine spojeve napajanja elektromotora i mjerenja snage i potronje elektrine energije odabranih ureaja, te metode upravljanja elektrinim strojevima pomou PLC-a. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano objasniti principe izgradnje i rada elektrinih motora, te e usavriti sposobnosti rjeavanja problema do kojih moe doi prilikom rada s elektrinim motorima, te povezati elektromotore s ureajima za upravljanje (PLC). 1.4. Sadraj predmeta Trofazni asinhroni motori. Demonstracija rada, sastavni dijelovi, pokretanje i regulacija broja okretaja. Vjeba ispitivanja zakretnog momenta i rada u spoju zvijezda i trokut. Mjerenje snage i broja okretaja rotora. Povezivanje motora i PLC-ova. Principi programiranja PLC-ova. Izrada jednostavnih programa za upravljanje elektrinim motorima. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X X X X X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u organizaciji i izvoenju vjebi, te izraditi pisano izvjee vjebi. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 6. G. urovi: Praktikum elektrinih strojeva, skripta, FFRi, Rijeka, 2010. 7. G. urovi: Programiranje i upravljanje pomou PLC-ova, FFRi, Rijeka, 2009. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 5. R. Wolf: Osnove elektrinih strojeva, K d.d., Zagreb, 1995. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra. Statistiko praenje razine kakvoe uradaka nakon izvoenja vjebi.

Ope informacije
mr. sc. Livijo Sajko Osnove poduzetnitva Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 30 + 0 + 15
Cilj je ovog predmeta upoznati studente s elementarnim ekonomskim pojmovima i procesom osnivanja i voenja poduzetnitva.
1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni razumjeti i koristiti osnovne ekonomske pojmove u procesu osnivanja i voenja poduzetnitva. 1.4. Sadraj predmeta Temeljni ekonomski pojmovi. Ideja, trite, poetni kapital, proizvodnja ili usluga te prodaja. Osobine poduzetnika: inventivnost, razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, ustrajni rad, postavljanje cilja, odgovornost. Izrada poslovnog plana. Osoblje, voenje i rukovoenje. Ekonomija obrtnike djelatnosti: nabava, zalihe, prodaja. Financijska ekonomija: procjenjivanje novanih potreba, imovina poduzea, izvori i vrste financiranja. Porezni sustav drave. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati predavanja, izraditi i prezentirati seminarski rad te polagati ispit. Ispit je usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 3. A. Bistrii, Poduzetnitvo, Pomorski fakultet, Rijeka, 2007 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. M. Buble, Osnove menadmenta, Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006. 2. I. Mrakovi, Organizacija poduzetnitva, kvalitete i zatite na radu, Filozofski fakultet u Rijeci, 2004 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu

Ope informacije
dr.sc. Ivan Mrakovi Praktikum strojne obrade materijala Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 0 + 45 + 0
Razviti kod studenata vjetine rukovanja i operacija obrade materijala na univerzalnim alatnim strojevima. Osposobiti studenta za samostalno programiranje odabranih radnih operacija i izvoenje obrade materijala na CNC tokarilici. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati metode strojne obrade materijala, te e razviti sposobnosti rjeavanja problema prilikom uporabe CNC strojeva. 1.4. Sadraj predmeta Priprema alata za rad na univerzalnom tokarskom stroju i builici. Izvoenje vjebi tokarenja i buenja metala. Pripremanje alata, stroja i programa za operacije tokarenja metala na EMCO COMPACT 5 (informativno - EMCO COMPACT 8 i EMCO CNC). Izrada vjebi (obini izradci, ahovske figure) na EMCO COMPACT 5 CNC tokarilici. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni izraditi tri vjebe obrade metala na tokarskim strojevima i izraditi potrebnu tehnoloku dokumentaciju. Nakon izvedenih vjebi studenti polau kolokvij. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 1
0,5
0,5

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 5. Upute za EMCO COMPACT 5, Upute za EMCO COMPACT 8, Upute za EMCO CNC. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
14. B. Pioletti, E. Zaccara, Sistemi programmabili per macchine utensili CN, Giiunti Industrie
Grafiche S.p.A. Stabilimento di Proto, Firenza, 1996 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Praenje rezultata koje studenti postiu na vjebama tijekom semestra. Statistiko praenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

Ope informacije
dr. sc. Marko Duner Strojarska tehnologija 2 Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 30 + 0
Izazvati interes studenata za inovativne postupke strojarske tehnologije i pomoi im u usvajanju znanja potrebnih za njihovu primjenu u izradi razliitih proizvoda. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis predmeta je odsluan predmet Strojarska tehnologija 1. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni opisati metode za strojnu obradu te metode zatite povrina razliitih materijala. 1.4. Sadraj predmeta Predmet obuhvaa sedam dijelova. U prvom, uvodnom dijelu, proirene su podloge za potrebe ireg sagledavanja netradicionalnih postupaka strojarske tehnologije elementarnim osnovama (a) ekonomije proizvodnih procesa i optimalizacije, te (b) senzora, aktuatora, automatizacije i robotike. Drugi dio obrauje postupke metalurgije praha (prah, sinteriranje, proizvodni postupci). U treem dijelu su obuhvaeni postupci izrade keramikih proizvoda (keramike i stakla, proizvodni postupci), u etvrtom postupci izrade proizvoda od polimera (plastomeri, duromeri, elastomeri, proizvodni postupci) i petom dijelu postupci izrade proizvoda od kompozit (kompoziti s polimernom, keramikom i metalnom matricom, proizvodni postupci). esti dio obrauje postupke inenjerstva povrina (povrine, postupci poveavanja tvrdoe povrine, postupci formiranja termikih zapreka, postupci zatite od korozije), a sedmi dio je posveen novim tehnologijama: brza izrada proizvoda i reverzibilno inenjerstvo, mikroproizvodnja i nanoproizvodnja. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X X X X X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati nastavu, izraditi est zadataka i poloiti dva kolokvija. Nakon zavrene nastave studenti polau pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Z. Kolumbi s koautorima, Strojarska tehnologija 2. 2. Cukor G., Proizvodne tehnologije, http://www.riteh.hr/zav_katd_sluz/zvd_pro_stroj/ djelatnici/gcukor_predavanja/, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Engineering and Technology, 5th edition Powerpoint presentation; http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html. University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA. 2. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Processes for Engineering Materials, 5th edition Powerpoint presentation; http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html, University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA. Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu zadataka i polaganje kolokvija, studenti dobivaju dalju dopunsku literaturu 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Anonimna anketa na kraju svakog semestra. Praenje rezultata koje studenti postiu tijekom semestra. Zakljune ocjene studenata..

Ope informacije
mr. sc. Gordan urovi Automatika Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 5 30 + 15 + 0
Da studente uvede u interdisciplinarno podruje tehnikih znanosti automatike i automatizacije. Cilj predmeta je upoznati studente s principima automatskog upravljanja i regulacijskim ureajima. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Nema preduvijeta za upis predmeta. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon zavretka predmeta studenti e biti sposobni argumentirano opisati razliite pristupe automatskom upravljanju sustavima, te e usvojiti sposobnosti rjeavanja problema. 1.4. Sadraj predmeta Uvod u automatizaciju. Strategije upravljanja: upravljanje, regulacija. Matematiki alati za analizu sistema upravljanja. Prijenosna funkcija i blok dijagram. Struktura sustava upravljanja. Vladanje regulacijskih ureaja, regulacijski ureaji (osjetila, pretvornici, pojaala, usporednici, regulatori, postavni pogoni i postavni lanovi). Djelovanja regulacijskih ureaja. Projektiranje sustava automatske regulacije. Stabilnost sustava automatske regulacije. Raunalni sustavi upravljanja. Novi trendovi u razvoju automatizacije sustava. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Studenti su obvezni pohaati predavanja te poloiti ispit. Ispit je pismeni i usmeni. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 2
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. T. urina, Automatska regulacija, kolska knjiga Zagreb,1996. 2. J. Boievi, Temelji automatike 1 i 2, K, Zagreb, 1988. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) C. A. Smith and A. B. Corripio, Principles and Practice of Automatic Process Control, John Wiley&Sons, Inc., New York 1997 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
5.

Ope informacije
dr. sc. Ivo Ipi Arhitektura i organizacija raunala Sveuilini preddiplomski studij politehnike obvezatan 3 15 + 15 + 0
Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim pojmovima arhitekture raunala i principima rada raunalnih sustava. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Preduvijet za upis predmeta je odsluan predmet Osnove digitalne tehnike. 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti trebaju stei temeljna znanja o arhitekturi i organizaciji raunalnih sustava. Studenti trebaju upoznati naela rada raunalnih sustava, kako je to navedeno u "Sadraju predmeta". Student e nakon poloenog ispita biti u stanju: opisati principe izvravanja instrukcija mikroprocesora, pisati jednostavne programe u asembleru, razumjeti memorijsku hijerarhiju raunalnih sustava, te razumjeti principe razliitih arhitektura RISC iCISC procesora. 1.4. Sadraj predmeta Klasifikacija arhitektura raunala. Graa jednostavnog mikroprocesora: Upravljaka jedinica, Aritmetiko logika jedinica. Mikroprogramirana upravljaka jedinica. Izvravanje instrukcija zamiljenog mikroprocesora. Model von Neumannova raunala. Ulazno-izlazni sustavi raunala. Obrada prekida i iznimaka. Memorijski sustavi. Virtualna memorija. Priruna memorija. Arhitektura 8-, 16-, 32-, 64-bitnih mikroprocesora. Arhitekture RISC i CISC. Programiranje i primjeri za 8- i 16-bitne mikroprocesore. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
-----

1.7. Obveze studenata Redovito pohaanje nastave, izrada domaih zadaa, te polaganje kolokvija i zavrnog ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 1
0,5 1

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. S. Ribari. Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element Zagreb, 1997. 2. S. Ribari. Arhitekture raunala RISC i CISC, kolska knjiga Zagreb, 1996. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. W. Stallings. Computer Organization and Architecture, Prentice Hall, 2000. 2. A.S. Tannenbaum, J. Goodman: Structured Computer Organisation, Prentice Hall, 1999 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U zadnjem tjednu nastave provodit e se anonimna anketa u kojoj e studenti evaluirati kvalitetu odrane nastave. Provest e se i analiza uspjenosti studenata na odranim ispitima.

PTO Preddiplomski Studij 2010 OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PTO Preddiplomski Studij 2010 OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Ope informacije

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

POPIS PREDMETA 1. godina studija Semestar: 1.

obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

2. godina studija Semestar: 3.

obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan izborni izborni

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

3. godina studija Semestar: 5.

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

3.2. Opis predmeta Ope informacije

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta

Analiza znaaja tjelesnog zdravlja i kondicije za ukupni uspjeh u radu.

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mrea X laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat