STUDENTSKI VODI

za brucoice i brucoe Filozofskog fakulteta u Rijeci

Rijeka, 2013.

Filozofski fakultet u Rijeci

PREDGOVOR
Prilagodbom su se sustava visokoga obrazovanja naelima Bolonjske deklaracije uz nova pravila i promjene u nainu studiranja pojavila, pogotovo meu studentima, mnoga pitanja i nejasnoe. Cilj je ovoga vodia na jednostavan nain odgovoriti na veinu pitan ja s kojima se studenti tijekom studiranja najee susreu. Vodi je sadrajno podijeljen u est dijelova: ECTS odgovori na pitanja poput: to je to Bolonjski proces?, to su to ECTS -bodovi?, to imam od ECTS-bodova?, Kakva je povezanost izmeu ocjene i ECTS-bodova?... VRSTE STUDIJA odgovori na pitanja poput: Koja je razlika izmeu jednopredmetnih i dvopredmetnih studija?, to je to model studiranja 3+2?, to sam kad zavrim preddiplomski studij?, to sam kad zavrim diplomski studij?... STUDIRANJE odgovori na pitanja poput: Moram li ii na predavanja?, Kakvu vanost imaju izborni kolegiji?, to su to kolokviji/meuispiti?, Hou li i ja ocjenjivati rad profesora?, Kome se mogu obratiti s pitanjima o studiju?... ZAVRNI ISPITI odgovori na pitanja poput: to je to zavrni ispit? Koliko puta imam pravo izai na ispit?... OCJENJIVANJE KVALITETE STUDIJA odgovori na pitanja poput: Hou li i ja ocjenjivati rad profesora?, Kome se mogu obratiti tijekom studija ako budem imao dodatnih pitanja o studiju ?... Popis ECTS-koordinatora po odsjecima Filozofskoga fakulteta.

Nadamo se da e Vam ova knjiica olakati ulazak u svijet visokoga obrazovanja te razjasniti veinu nejasnoa pred kojima biste se mogli nai. Ipak, budete li imali pitanja na koja u ovoj knjiici niste pronali odgovor, molimo Vas da ih postavite ECTS -koordinatoru svojega odsjeka i time pridonesete poboljanju i proirenju sadraja ovoga vodia za budue narataje studenata.

Filozofski fakultet u Rijeci

ECTS
to je to Bolonjski proces? Zemlje Europske unije svoje su visoko obrazovanje prilagodile naelima dogovorenima u dokumentu koji se naziva Bolonjska deklaracija. Gledano iz nae perspektive, Bolonjski proces je proces prilagodbe visokoga kolstva u Republici Hrvatskoj standardima i nainima funkcioniranja visokoga kolstva u zemljama Europske unije. Obino se spominje i ECTS. to je to? ECTS je skraenica od European Credit Transfer System. Rije je o bodovnom sustavu koji se rabi u visokom kolstvu zemalja Europske unije. Dobro, ali to su ECTS-bodovi zapravo? ECTS-bodovi su jedinica pomou koje se prikazuje angaman studenta tijekom studiranja. Svaki pojedini kolegij vrijedi odgovarajui broj ECTS-bodova koji predstavljaju studentski angaman (pohaanje predavanja, izrada seminara, zadaa, samostalno uenje, itanje literature, rjeavanje zadataka, priprema za ispit...) na tom kolegiju. Koliko ima ECTS-bodova? Svaki semestar studija nosi 30 ECTS-bodova. Oni su rasporeeni izmeu svih kolegija u ovisnosti o tome koliko je pojedini kolegij zahtjevan za studenta u odnosu na druge kolegije u tom semestru. Jedan ECTS-bod okvirno predstavlja rad studenta u trajanju od 25 do 30 sati. Studijska godina traje dva semestra i nosi ukupno 60 ECTS-bodova. A to ja imam od tih ECTS-bodova? ECTS-bodovi ine diplomu dobivenu na studiju valjanom u bilo kojoj zemlji koja primjenjuje ECTS-bodovni sustav i u svim zemljama Europske unije. Kakva je veza izmeu ocjene i ECTS-bodova? Nikakva. Ocjene su od nedovoljan (1 ili F) do izvrstan (5 ili A), a kolegij vrijedi odreeni fiksni broj ECTS-bodova koji ne ovisi o uspjehu kojim ga savladate. Znai da je svejedno s kojom ocjenom poloim ispit? to se stjecanja ECTSkoju ste zasluili. Ipak, u Vaem je interesu postizati to bolje ocjene kako bi Va ukupni prosjek ocjena bio to vei. Dakle, poloim li ispit ocjenom dovoljan ili ocjenom izvrstan, dobivam isti broj ECTS-bodova? Da.

Filozofski fakultet u Rijeci

Slue li jo neemu ECTS-bodovi? Da. Odreuju razinu studentskih prava koja imate (ako ostvarite manje od 18 ECTS-bodova tijekom akademske godine, bit e Vam od sljedee akademske godine ukinuta odreena studentska prava npr. subvencioniranje stanovanja i prehrane), ukupno vrijeme koje moete studirati uz potporu Ministarstva, te upisujete samo kolegije koje ste imali upisane ali ih niste poloili. Ako u akademskoj godini ostvarite 30 ili manje ECTS-a plaate u sljedeoj akademskoj godini puni iznos participacije u studiju, odnosno punu kolarinu koja trenutno iznosi 5.500,00 kn.

VRSTE STUDIJA
Koja je razlika izmeu jednopredmetnih i dvopredmetnih studija? Na jednopredmetnom studiju studirate iskljuivo jedan, dok na dvopredmetnom studiju paralelno studirate dva studijska programa. to su to slobodne kombinacije dvopredmetnih studija? Na Filozofskom fakultetu u Rijeci prua Vam se mogunost da sami odaberete kombinaciju dvaju studijskih programa studiranja izmeu bilo kojih od sljedeih studijskih programa: hrvatski jezik i knjievnost, engleski jezik i knjievnost, njemaki jezik i knjievnost, talijanski jezik i knjievnost filozofija, povijest, povijest umjetnosti, pedagogija, informatika (suradnja sa Sveuilinim odjelom za informatiku).

Spominje se model 3+2. to je to? To je model studija po godinama. Zamisao je da se studij sastoji od dvaju dijelova: preddiplomskoga studija koji traje 3 godine i diplomskoga studija koji traje 2 godine. Ako je to isti studij, zato ga dijeliti na dva dijela? To nije isti studij. Nakon zavrenih prvih triju godina dobivate diplomu preddiplomskoga studija, i ako ne elite dalje studirati, ne morate. A ako elim? Tada upisujete neki od diplomskih studija za upis kojih je preduvjet zavren preddiplomski studij iju ste diplomu stekli. Ovisno o tome koji ste preddiplomski studij zavrili, moete imati mogunost upisa samo jednoga, odreenoga diplomskog studija ili birati izmeu vie njih. Dobro, to sam kada zavrim preddiplomski studij? Filozofski fakultet u Rijeci

Slubeni je naziv na latinskom baccalaureus/baccalaurea iz podruja koje studirate. Hrvatski je prijevod toga naziva prvostupnik/prvostupnica iz podruja koje studirate. A kada zavrim diplomski studij? Tada postajete magistar/magistrica struke odnosno edukacije struke za one koji su studirali nastavnika usmjerenja. Kako odmah magistar? Zar to nije poslijediplomski studij? Vie nije. Sada postoji znanstveni poslijediplomski studij (traje najmanje 3 godine i njegovim zavretkom stjeete titulu doktora znanosti) te specijalistiki poslijediplomski studij (tr godine).

STUDIRANJE
to je to izvedbeni plan kolegija? Izvedbeni plan kolegija detaljno opisuje kako e se kroz semestar odvijati nastava, te koje su Vae obaveze tijekom nastave (oblici praenja Vaeg rada, termini odravanja kolokvija, kriteriji za polaganje ispita, sustav ocjenjivanja kroz semestar i na ispitu i sl.). Moram li ii na predavanja? Obavezni ste pohaati nastavu i morate biti na najmanje 70% nastave svakoga kolegija. Za kolegij na kojemu to ne uinite nemate pravo pristupiti ispitu, pa dogodine taj kolegij morate ponovo upisati i sluati. to su to kolokviji/meuispiti? Kolokviji/meuispiti su provjere znanja tijekom semestra kojima je cilj praenje i vrednovanje kontinuiranoga rada studenata radi lakega svladavanja gradiva pojedinoga kolegija. Ako je u izvedbenom planu kolegija predvieno odravanje kolokvija/meuispita, onda ste obavezni njima i pristupiti. Spominju se i izborni kolegiji. Kakvu oni imaju vanost? Kako budete napredovali kroz studij, birat ete sve vei broj izbornih kolegija. Zamisao je da svoj studij prilagodite sebi tako da uite vie o onim podrujima koja Vas vie i zanimaju. Znai li to da mogu birati koje god kolegije poelim s bilo kojega drugoga studija? U teoriji, da. U praksi to jo uvijek nije mogue organizacijski ostvariti, pa prilikom izbora morate uskladiti svoje elje s mogunou pohaanja nastave i pravilima studijskog programa.

Filozofski fakultet u Rijeci

Kako onda izgleda ponuda izbornih kolegija? Tijekom studija nudit e Vam se popisi izbornih kolegija s kojih ete moi slobodno birati. Na njima e kolegiji biti podijeljeni u tri grupe: interni: kolegiji namijenjeni samo jednoj studijskoj grupi (sadre specifine sadraje za koje su potrebna i specifina predznanja), eksterni: kolegiji koji nisu namijenjeni nekim studijskim grupama (kolegiji struke koji se nude drugim studijskim grupama, a prelagani su za matini studij), communis: kolegiji koji su namijenjeni svim studijskim grupama. Postoje li neka pravila vezana uz obvezne kolegije? Postoje. Ako neki kolegij odsluate ali ga ne uspijete poloiti tijekom akademske godine u kojoj ste ga upisali, duni ste taj kolegij ponovo upisati u sljedeoj akademskoj godini u teoriji predmet s prve godine moete upisati 6 puta, jer toliko godina imate pravo studiranja na tom studiju. Naravno, kako ste odreeni broj kolegija sigurno uspjeno poloili, omoguava Vam se da u novoj akademskoj godini upiete i odreeni broj kolegija iz vie godine studija. Koliko kolegija iz vie godine studija mogu upisati? To ovisi o broju kolegija koje ste do tada poloili (te o njima pripadajuim ECTS -bodovima koje ste na taj nain stekli). U svakoj akademskoj godini upisujete kolegije koji donose najvie 60 ECTS bodova. U ovih 60 ECTS bodova ulaze kolegiji koje ste odsluali ali ih niste poloili i novi kolegiji s vie godine studija. Od novih kolegija na raspolaganju su Vam samo oni kolegiji za koje ste zadovoljili preduvjete za upis. Mogu li upisati manje od 60 ECTS bodova u akademskoj godini? Da. Ukoliko smatrate da Vam to odgovara, moete upisati i manji ukupni broj ECTS bodova, ali svakako morate upisati kolegije koje ste odsluali ali ih niste u prethodnoj akademskoj godini poloili. Koliko vremena imam na raspolaganju zavriti studij? Preddiplomski studij morate zavriti u roku od 6 godina. to ako proe 6 godina, a ja ne zavrim studij? U tom Vam se sluaju izdaje potvrda o do tada ostvarenim ECTS -bodovima. Vie ni uz plaanje ne moete zavriti studij, ve eventualno upisati neki novi na kojemu Vam se mogu priznati kolegiji koje ste poloili (odluku o priznavanju donosi svaki nositelj kolegija za svoj kolegij). Koliko dugo mogu studirati uz potporu Ministarstva? Na preddiplomskom studiju najdue 4 godine.

Filozofski fakultet u Rijeci

To znai da mogu samo jednom ponavljati godinu? Od akademske godine 2008/2009. vie ne postoji ponavljanje godine. Nakon isteka akademske godine obvezni ste ponovo upisati kolegije koje niste poloili (odnosno, kolegije iz kojih niste stekli ECTS-bodove i platiti vrijednost tih ponovo upisanih ECTS-a) te odreeni broj kolegija iz vie godine studija. Drugim rijeima, ako isteknu etiri godine, a ja nisam zavrio studij poinjem plaati daljnje studiranje? Da. Preddiplomski se studij moe studirati ukupno est (6) godina, ali petu i estu godinu studiranja plaa se puna participacija trokova studiranja. Visinu iznosa odreuje nadleno ministarstvo i sveuilite, a ona trenutno iznosi 5.500,00 kn. to ako sam bio ozbiljno bolestan tijekom godine? Tada Vam se moe odobriti mirovanje te akademske godine (morate imati lijeniku dokumentaciju koja to potvruje). Godina u mirovanju se ne broji u ukupno vrijeme trajanja studiranja. to se podrazumijeva pod ozbiljnom boleu tijekom godine? Bilo kakva bolest tijekom akademske godine u ukupnom trajanju od 60 dana kontinuirano ili 90 dana s prekidima. Takoer, bolniko lijeenje u ukupnom trajanju od 15 dana tijekom ispitnih rokova daje Vam pravo da zatraite mirovanje godine. A to ako zatrudnim? Tada e Vae studijske obaveze mirovati za vrijeme trajanja trudnoe i do navrene djetetove prve godine. Nakon toga nastavljate studij ondje gdje ste bili kada Vam je mirovanje studija zapoelo. Do kada moram zatraiti mirovanje studijske godine? Najkasnije do poetka sljedee akademske godine (zahtjev moete podnijeti i tijekom akademske godine im se steknu uvjeti za odobravanje mirovanja). Ako taj rok proe, mirovanje Vam se ne moe odobriti unatrag neovisno o tome koliko opravdani razlozi bili .

ISPITI
Kada mogu prijaviti/odjaviti ispit iz kolegija? Nakon to ste stekli dovoljan broj ocjenskih bodova, nastavnik javlja tajniku da 'otkljua' rok u ISVU, tada preko interneta prijavljujete ispit i to najkasnije 48 sati prije dana odravanja ispita. Ispit se takoer odjavljuje 48 sati prije dana odravanja ispita

Filozofski fakultet u Rijeci

Na koji nain ocjena iz ispita utjee na ukupnu ocjenu iz kolegija? Va rad tijekom semestra donosi 70%, a ispit 30% ukupne ocjene koju ete ostvariti iz pojedinoga kolegija. Koliko puta smijem izai na ispit? Najvie triput, i to dvaput u redovnom ispitnom roku (ispitni rokovi odmah nakon semestra u kojemu ste odsluali kolegij), te jedanput u izvanrednom ispitnom roku (u travnju samo za ispite zimskoga semestra, a u rujnu tekue akademske godine za ispite oba semestra). Postoje li uvjeti koje moram ispuniti prije izlaska na ispit? Tijekom semestra morate ostvariti ukupno 40% prolaznosti, odnosno 40 ocjenskih bodova ispunjavajui aktivnosti odreene izvedbenim planom pojedinoga kolegija. Ako ostvarite izmeu 30 i 39,9%, na usmenom ispitu imate pravo dobiti najvie 10% ili 10 ocjenskih bodova i ukupnu ocjenu dovoljan (2), odnosne E. to ako propustim jedan od termina ispita? Tada ste izgubili jednu od tri mogunosti izlaska na ispit (na raspolaganju su Vam tri termina tijekom akademske godine u kojoj imate upisan predmet i neizlazei na ponuene termine gubite rokove).

OCJENJIVANJE KVALITETE STUDIJA

Spominje se i da u ja ocjenjivati profesore. Je li to istina? Da. Jedna od temeljnih promjena u studiranju je i stalno praenje i poboljavanje kvalitete studiranja. Da bi se to moglo ostvariti, studenti u anonimnoj anketi ocjenjuju profesore i tako pomau u poboljanju sveukupne kvalitete. Anketa je anonimna i ispunja va se on-line, preko ISVUa neposredno prije prijavljivanja ispita, samo iznimno i preko papirnatog upitnika na kraju semestra. Jesu li rezultati studentskih anketa javni i hoe li loe ocijenjeni profesori snositi posljedice? Rezultati anketa o radu profesora tajni su i neete ih dobivati na uvid. to se tie snoenja posljedica, loe ocijenjenim profesorima bit e priopene pogreke u njihovu radu, a oni e te pogreke morati ispraviti. Pozitivna ocjena rada profesora, koju da ju studenti, jedan je od uvjeta za daljnji rad profesora na fakultetu. Dobivamo li i mi povratne informacije od profesora o naem radu? Naravno. Smisao kontinuiranoga praenja rada studenata ne bi postojao kada ne biste u svakom trenutku mogli od profesora dobiti povratnu informaciju o svojem radu. Na koji e nain to biti organizirano, rei e Vam svaki profesor u okviru svojega kolegija.

Filozofski fakultet u Rijeci

Kome se mogu obratiti tijekom studija ako budem imao dodatnih pitanja o samom studiju? Prva osoba kojoj se trebate obratiti je ECTS-koordinator odsjeka na kojemu studirate. Popis ECTS-koordinatora svih odsjeka na Filozofskom fakultetu u Rijeci s navedenim podacima za kontakt pronai ete na kraju ove knjiice.

POPIS ECTS-KOORDINATORA
Odsjek za anglistiku: Irena Metrovi, e-pota: imestrovic@ffri.hr Odsjek za filozofiju: Filip e, e-pota: fcec@ffri.hr Odsjek za germanistiku: Manuela Svoboda, e-pota: msvoboda@ffri.hr Odsjek za kroatistiku: Sanja Tadi-okac, e-pota: stadic@ffri.hr Maja Opai, e-pota: mopasic@ffri.hr Odsjek za kulturalne studije: Boris Rui, e-pota: bruzic@ffri.hr Odsjek za pedagogiju: Bojana ulum, e-pota: bculum@ffri.hr Odsjek za politehniku: Tea Marohni, e-pota: tmarohnic@ffri.hr Odsjek za povijest: Mila Orli, milaorlic@ffri.hr Odsjek za povijest umjetnosti: Maja Cepeti, e-pota: mcepetic@ffri.hr Odsjek za psihologiju: Petra Ani, e-pota: panic@ffri.hr Asmir Graanin, e-pota: agracanin@ffri.hr Odsjek za talijanistiku: Maja Lazarevi Branielj, e-pota: mlazarevic@ffri.hr

Filozofski fakultet u Rijeci