Sveučilišni Jednopredmetni Preddiplomski Studij Hrvatskoga Jezika I Književnosti

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka
Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA Ope informacije
Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Razina studijskog programa Akademski/struni naziv koji se stjee zavretkom studija
1. Vrsta izmjena i dopuna
Sveuilini jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i knjievnosti Filozofski fakultet u Rijeci Odsjek za kroatistiku sveuilini preddiplomski prvostupnik/prvostupnica
1.1. Vrsta izmjena i dopuna koje se predlau Izmjene i dopune za akademsku godinu 2013. / 2014. Izmjena naziva predmeta, izmjena naina i opsega izvedbe predmeta, uvoenje novih predmeta, prebacivanje kolegija iz semestra u semestar. 1.2. Postotak ECTS bodova koji se mijenjaju predloenim izmjenama i dopunama Izmjene i dopune za akademsku godinu 2013. / 2014. 0% 1.3. Postotak ECTS bodova koji je izmijenjen tijekom ranijih postupka izmjena i dopuna u odnosu na izvorno akreditirani studijski program Izmjene i dopune za akademsku godinu 2013. / 2014. 0% 2. Obrazloenje zahtjeva za izmjenama i dopunama
2.1. Razlozi i obrazloenje izmjena i dopuna studijskog programa
Izmjene i dopune za akademsku godinu 2013. / 2014. S obzirom na iskustvo steeno proteklih nekoliko godina tijekom odravanja nastave uoena je potreba za izmjenama u nastavnom planu i programu pojedinih kolegija: Uvodi se preraspodjela bodova u praenju rada studenata na obaveznom kolegiju Uvod u znanost o knjievnosti na slijedei nain: Pohaanje nastave: 1,5; Kontinuirana provjera znanja: 1,5; Pismeni ispit: 2. Time se stavlja teite na usvajanje sadraja iznesenih u neposrednom radu na predavanjima i seminarima. U obaveznom kolegiju Knjievna genologija uvodi se usmeni ispit: Pohaanje nastave: 0,5; Usmeni ispit: 1,5; Kontinuirana provjera znanja: 1; Seminarski rad: 1. Studentima se uvoenjem usmenog ispita omoguuje da uspjenije pokau postignua ishoda predvienih programom. Time se pridonosi razvoju verbalnih sposobnosti i verbalnoga sluenja metajezikom struke.
1

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr
Obavezni kolegiji jednopredmetnog preddiplomskog studija HJK: Svjetska knjievnost od antike do klasicizma i prosvjetiteljstva, Svjetska knjievnost od predromantizma do simbolizma i Moderna i suvremena svjetska knjievnost mijenjaju naziv u Svjetska knjievnost 1, 2, i 3. Zbog prilagodbe novoj literaturi, uvodi se manja izmjena u sadrajima kolegija. Korekcija se tie prebacivanja manjih sadrajnih dijelova meu spomenutim kolegijima koji se izravno i sukcesivno nadovezuju jedan na drugi, odnosno preimenovanja pojedinih tema radi preciznijeg opisa novoodabranog pristupa pojedinoj temi. Kako bi se studentima dala prilika da uspjenije pokau postignua ishoda predvienih programom, uvodi se i usmeni ispit. Na taj im se nain eli olakati savladavanje gradiva te pospjeiti razvijanje verbalnih sposobnosti. U sladu s time, dolazi i do prepraspodjele ECTS bodova u praenju rada studenata: Svjetska knjievnost 1: Pohaanje nastave: 1.5; Seminarski rad: 0.5; Usmeni ispit: 1; Kontinuirana provjera znanja: 1 Svjetska knjievnost 2: Pohaanje nastave: 1.5; Seminarski rad: 0.5; Usmeni ispit: 1; Kontinuirana provjera znanja: 2 Svjetska knjievnost 3: Pohaanje nastave: 1.5; Seminarski rad: 0.5; Usmeni ispit: 1; Kontinuirana provjera znanja: 1 Prebacivanje izbornoga kolegija Dijalektologija hrvatskoga jezika: terenska istraivanja (5, 1+0+2) s V. semestra na VI. semestar uz ukidanje usmenoga ispita i preraspodjelu bodova: Pohaanje nastave: 1; Seminarski rad: 1,5; Istraivanje: 2,5. Promjena se uvodi jer su jednopredmetni studenti pripremljeniji za ovaj kolegij nakon u V. semestru odsluanog kolegija Dijalektologija hrvatskoga jezika: akavsko/Kajkavsko/tokavsko narjeje (cikliki). Za izvoenja je ovoga kolegija na obama preddiplomskim studijima potvreno da je poznavanje literature potrebno da bi studenti proveli istraivanje i napisali seminarski rad, pa se provjeravanje literature usmenim ispitom pokazalo nefunkcionalnim. Uvodi se novi izborni kolegij Inojezini hrvatski (2+0+2). Kolegij je namijenjen studentima dolazne mobilnosti s ciljem stjecanja novih te usustavljivanja postojeih znanja o hrvatskome jeziku, usvajanja jezine norme i stjecanja komunikacijske kompetencije te razvijanja vjetina potrebnih pri pohaanju studija na hrvatskome jeziku. Izborni kolegij Uvod u teatrologiju prebacuje se s I. semestra jednopredmetnoga diplomskog studija HJK-a (Opi smjer) u V. semestar jednopredmetnoga preddiplomskoga studija HJK. Sadrajem je kolegij primjeren preddiplomskoj razini te moe olakati praenje sljedeih kolegija na viim razinama studija: Osnove teorije filma i Dramatologija. Uvodi se i promjena u nainu izvoenja nastave s 1+0+1 u 1+0+2, to vie odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija (5 ECTS) i aktivnosti studenata (posjeivanje kazalita i praenje kazalinih predstava). Kolegij e biti ponuen i ostalim studijskim programima (COMM). Uvodi se preraspodjela bodova u praenju rada studenata na izbornom kolegiju Povijest knjievnih teorija na sljedei nain: Pohaanje nastave: 0,5; Kontinuirana provjera znanja: 2; Pismeni ispit: 1,5. Time se eli staviti teite na usvajanje sadraja iznesenih u neposrednom radu na predavanjima i seminarima.
Opisanim izmjenama mijenja se 5,9% prethodno akreditiranog programa.

2

2.2. Procjena svrhovitosti izmjena i dopuna1 Predloenim izmjenama poveava se kvaliteta studijskoga programa te kvaliteta nastavnoga procesa. 2.3 Usporedivost izmijenjenog i dopunjenog studijskog programa sa slinim programima akreditiranih visokih uilita u RH i EU2 Studij je usporediv s programima na stranim sveuilitima na kojima se studira nacionalni jezik i knjievnost. Usporeivani su programi globalno podudarni, a razlikuju se u pojedinostima koje su uvjetovane posebnostima jezine i knjievne horizontale (prostornog odreenja) i vertikale (povijesnog razvoja). Moe se usporeivati sa studijem ekoga jezika na sveuilitu u Pragu, studijem poljskoga jezika na sveuilitima u Varavi i Sosnowcu ili, primjerice, studijem slovakoga u Banskoj Bystrici. 2.4.Usklaenost s institucijskom strategijom razvoja studijskih programa3 Predloene izmjene prate strateki cilj 1. Strategije Sveuilita koji planira razvoj Sveuilita koje provodi kvalitetno i uinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima uenja. 2.5. Ostali vani podatci prema miljenju predlagaa
3. Opis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta( i/ili modula, ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)
Detaljan opis nalazi se pod Tablica 1. 3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2) Detaljan opis nalazi se pod Tablica 2.
1 2
Primjerice, procjena svrhovitosti obzirom na potrebe trita rada u javnom i privatnom sektoru, poveanje kvalitete studiranja i drugo. Navesti i obrazloiti usporedivost programa, od kojih barem jedan iz EU, s izmijenjenim i dopunjenim programom koji se predlae te navesti mrene stranice programa. 3 Preciznije, usklaenost s misijom i stratekim ciljevima Sveuilita u Rijeci i visokokolske institucije. 3

Tablica 1.
3.1. Popis obvezni i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova
POPIS PREDMETA 1. godina studija Semestar: 1.

PREDMET
Teorija jezika Fonologija hrvatskoga standardnog jezika Osnove jezine kulture Uvod u znanost o knjievnosti Hrvatska srednjovjekovna knjievnost Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni kolegiji: Slavenska pisma Hrvatska kultura i civilizacija Hrvatska srednjovjekovna drama Hrvatska srednjovjekovna drama Hrvatski humanizam i latinizam Knjievnopovijesne zasade suvremene knjievnosti Knjievnost i drutvo Povijest lingvistike Makedonska kultura i civilizacija Hrvatska knjievnost i druge knjievnosti u 19. I 20. st. Poljska kultura i civilizacija Poljski jezik za nefilologe Francuski jezik 1 Inojezini hrvatski dr. sc. Sanja Zubi dr. sc. Irvin Lukei dr. sc. Ines Srdo-Konestra dr. sc. Ines Srdo-Konestra dr. sc. Irvin Lukei dr. sc. Milorad Stojevi Katedra za teoriju knjievnosti Katedra za hrvatski jezik dr. sc. Vasil Tocinovski dr. sc. Sanja Tadi-okac Katarzyna Kubiszowska Katarzyna Kubiszowska mr. sc. Tatjana Pakvan-epi eljka Macan 0 30 15 15 15 15 15 15 15 15 30 30 30 15 30 30 0 15 15 15 0 30 15 30 60 30 30
NOSITELJ
dr. sc. Marija Turk dr. sc. Mihaela Matei dr. sc. Mihaela Matei dr. sc. Aleksandar Mijatovi dr. sc. Ines Srdo-Konestra
P
30 30 15 30 30
S
30 30 30 30 30
ECT S
5 4 3 5 4 1 8 3 4 5 2 3 3 4 4 4 5 4 4 4 4
STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan
izborni
izborni INT za HJK, PU, POV izborni COMM izborni INT za HJK izborni INT za HJK izborni COMM. izborni COMM izborni COMM izborni INT za HJK, EJK,NJJK izborni COMM izborni COMM izborni COMM Izborni EXT Izborni COMM /EXTERNI strani studenti FFRI
Semestar: 2.
PREDMET
Morfologija hrvatskoga standardnog jezika Pravopisna norma
NOSITELJ
dr. sc. Kristian Novak dr. sc. Lada Badurina
P
30 30
S
30 30
ECT S
4 4
STATUS obavezan obavezan 4

Knjievna genologija Fonologija i morfologija staroslavenskoga jezika Hrvatska renesansna knjievnost Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni kolegiji: Razvoj i uspostava hrvatskih narjeja Slavenski jezik 1 anrovi hrvatske renesansne knjievnosti Glagoljski spomenici na Krku/u Istri Hrvatski petrarkizam Poetika mita Seminar iz poljske knjievnosti 19. i 20. st. Francuski jezik 2 Stilistika analiza Knjievnoteorijski kolokvij Inojezini hrvatski dr. sc. Silvana Vrani / dr. sc. Sanja Zubi Katarzyna Kubiszowska/ dr. sc. Vasil Tocinovski/ dr. sc. Tatjana Vukeli dr. sc. Ines Srdo-Konestra dr. sc. Sanja Zubi dr. sc. Irvin Lukei / dr. sc. Ines Srdo-Konestra dr. sc. Danijela Bai-Karkovi Katarzyna Kubiszowska mr. sc.Tatjana Pakvan-epi, predava dr. sc. Marina Biti dr. sc. Marina Biti eljka Macan 0 15 15 30 30 30 15 15 15 15 15 30 30 15 15 15 30 30 30 30 30 dr. sc. Iva Rosanda igo dr. sc. Sanja Zubi dr. sc. Ines Srdo-Konestra 15 30 30 15 30 30 4 5 5 1 7 4 4 4 3 4 4 4 4 4 4 4 izborni izborni INT za HJK izborni INT za HJK/COMM izborni INT za HJK izborni INT za HJK, PU, POV izborni INT za HJK izborni COMM izborni COMM izborni COMM izborni INT za HJK izborni INT za HJK strani studenti FFRI obavezan obavezan obavezan
2. godina studija Semestar: 3.

PREDMET
Tvorba rijei hrvatskoga standardnog jezika Uvod u povijesnu gramatiku hrvatskoga jezika Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika Hrvatski knjievni barok i prosvjetiteljstvo Svjetska knjievnost 1 Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni kolegiji: Jezina raslojavanja i norme Slavenski jezik 2 A. Kai Mioi i njegovi sljedbenici dr. sc. Lada Badurina Katarzyna Kubiszowska/ dr. sc. Vasil Tocinovski/ dr. sc. Tatjana Vukeli dr. sc. Irvin Lukei 15 30 15 15 30 15
NOSITELJ
dr. sc. Kristian Novak dr. sc. Sanja Zubi dr. sc. Silvana Vrani dr. sc. Ines Srdo-Konestra dr. sc. Adriana Car-Mihec
P
30 30 30 30 30
S
30 15 30 30 30
ECT S
4 4 5 5 4 1 7 4 4 3
STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan
izborni
izborni INT za HJK izborni INT za HJK/COMM izborni INT za HJK 5

Povijest knjievnih teorija Ep u hrvatskoj baroknoj knjievnosti anrovi u prosvjetiteljstvu Makedonska knjievnost 19. i 20. Stoljea Francuski jezik 3 dr. sc. Aleksandar Mijatovi dr. sc. Irvin Lukei / dr. sc. Ines Srdo-Konestra dr. sc. Irvin Lukei dr. sc. Vasil Tocinovski mr. sc.Tatjana Pakvan-epi, predava 15 15 15 30 0 30 30 15 30 30 4 5 3 4 4 izborni INT za HJK, EJK,NJJK izborni INT za HJK izborni INT za HJK izborni COMM izborni COMM
Semestar: 4.
PREDMET
Leksikologija hrvatskoga standardnog jezika Povijest hrvatskoga knjievnog jezika Hrvatski predromantizam, romantizam i predrealizam Oblici hrvatske usmene knjievnosti Svjetska knjievnost 2 Tjelesna i zdravstvena kultura Izborni kolegiji: Roman enoina doba Slavenski jezik 3 Usmeni pripovjedni oblici Monografski pristup temama suvremene makedonske knjievnosti Uvod u frazeologiju Uvod u frazeologiju dr. sc. Goran Kalogjera Katarzyna Kubiszowska/ dr. sc. Vasil Tocinovski/ dr. sc. Tatjana Vukeli dr. sc. Estela Banov dr. sc. Vasil Tocinovski dr. sc. Marija Turk dr. sc. Marija Turk 30 30 30 15 30 30 30 30 15 15 15 15
NOSITELJ
dr. sc. Marija Turk dr. sc. Diana Stolac dr. sc. Goran Kalogjera dr. sc. Estela Banov dr. sc. Adriana Car-Mihec
P
30 30 30 30 30
S
30 30 30 15 30
ECT S
4 4 5 4 5 1 7 4 4 4 3 4 4
STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan izborni: izborni INT za HJK izborni INT za HJK/COMM izborni COMM izborni INT za HJK
Izborni za HJK, EJK, NJJK Izborni za HJK, EJK, NJJK
3. godina studija Semestar: 5.

PREDMET
Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika Hrvatski realizam i moderna Hrvatska knjievnost izmeu dvaju svjetskih ratova akavsko/kajkavsko/tokavsko narjeje (cikliki)
NOSITELJ
dr. sc. Diana Stolac dr. sc. Goran Kalogjera dr. sc. Milorad Stojevi dr. sc. Silvana Vrani
P
30 30 30 30
S
30 30 30 30
ECT S
4 5 4 3
STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan

Pregled stilistikih kola i pravaca Izborni kolegiji: Hrvatski knjievni jezik u 19. Stoljeu Hrvatski knjievni jezik u 16. Stoljeu Hrvatski knjievni jezik u 17. Stoljeu Hrvatski knjievni jezik u 18. Stoljeu Povijest hrvatske usmene knjievnosti Slavenski jezik 4 Uvod u teatrologiju dr. sc. Diana Stolac dr. sc. Diana Stolac dr. sc. Diana Stolac dr. sc. Diana Stolac dr. sc. Estela Banov Katarzyna Kubiszowska/ dr. sc. Vasil Tocinovski/ dr. sc. Tatjana Vukeli dr. sc. Iva Rosanda igo 15 15 15 15 30 30 15 30 30 30 30 15 30 30 dr. sc. Danijela Marot Ki 30 15 4 10 obavezan izborni: izborni INT za HJK izborni INT za HJK izborni INT za HJK izborni INT za HJK izborni INT za HJK izborni INT za HJK/COMM izborni INT za HJK/COMM
5 5 5 5 4 4 5
ECT S
3 4 4 4 5 10
Semestar: 6.
PREDMET
Tekstna lingvistika Hrvatska knjievnost nakon Drugoga svjetskog rata Svjetska knjievnost 3 Stilistike metode i primjena Zavrni rad Izborni kolegiji: akavsko narjeje Kajkavsko narjeje tokavsko narjeje Dijalektologija hrvatskoga jezika: terenska istraivanja Osnove teorije filma
Napomena:
NOSITELJ
dr. sc. Lada Badurina dr. sc. Sanjin Sorel dr. sc. Dejan Duri dr. sc. Marina Biti
P
30 30 30 30
S
30 30 30 30
STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan izborni: izborni COMM izborni COMM izborni COMM izborni INT za HJK Izborni COMM
dr. sc. Silvana Vrani dr. sc. Silvana Vrani dr. sc. Silvana Vrani dr. sc. Silvana Vrani dr. sc. Dejan Duri
15 15 15 15 30
30 30 30 30 15
4 4 4
5
4
Studenti jednopredmetnog studija mogu birati izborne kolegije istih i niih godita i na dvopredmetnome i na jednopredmetnome studiju 'Hrvatski jezik i knjievnost'

3.2. Detaljan opis obvezatnih i izbornih kolegija 3.2.1. Obvezatni kolegiji

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta TEORIJA JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 5 30+0+30
1. Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta
Cilj je kolegija osposobljavanje studenata za kritiko miljenje o jezinim pojavama openito i za samostalnu primjenu jezinoteorijskih spoznaja, razvijanje logikog miljenja i sposobnosti uravnoteivanja jezine dedukcije s jezinom indukcijom, te objektivno gledanje na jezinu pragmatiku. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita mogu: - Pravilno tumaiti temeljne jezikoslovne pojmove - Ovladati terminologijom - Analizirati jezine pojave na fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj, leksikoj i semantikoj razini - Primijeniti teorijske spoznaje na rjeavanje konkretnih pitanja na svim jezinim razinama 1.4. Sadraj predmeta Jezik i govor. Jezik kao sustav. Jezik kao struktura. Trihotomija sustav norma govor. Lingvistiki znak. Fonetika. Fonologija. Fonem. Segmentni fonem. Suprasegmentni fonem (prozodem). Fonemska varijanta (alofon). Distribucija fonema. Neutralizacija fonema. Grafem. Grafematika. Ortoepija. Ortografija. Sinkronijska fonologija. Dijakronijska fonologija. Gramatika. Gramatika kategorija. Morfoloke kategorije. Sintaktike kategorije. Leksiko znaenje rijei. Gramatiko znaenje rijei. Morfem. Morfemska varijanta (alomorf). Tipologija morfema. Gramatika homonimija (sinkretizam). Gramatika sinonimija (suspenzija). Sintagma. Reenica. Gramatiko ralanjivanje reenice. Aktualno ralanjivanje reenice. Leksikologija. Semantika. Leksem. Semem. Mnogoznanost (polisemija). Primarno i sekundarno znaenje rijei. Metafora. Metonimija. Homonimi. Sinonimi. Antonimi. Podrijetlo leksika. Leksiki kalk. Historizmi i arhaizmi. Dijalektizmi. Terminologija. Termini. Profesionalizmi. Argotizmi. Frazeologija. Frazemi. Leksikografija. Vrste rjenika. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij
8

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr obrazovanje na daljinu terenska nastava mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i kompetenciju ralambe na svim jezinim razinama. Kontinuirana provjera znanja. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt
1.5 0.5
Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja
1 2
Seminarski rad Esej Referat
Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, 2001. Katii, R., Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 21992. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (priredio M. Samardija), Zagreb 1999. Pranjkovi, I., Lingvistiki komentari, Rijeka, 1997. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) De Saussure, F., Teaj ope lingvistike, Zagreb, 2000. Guillaume, G., Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1988. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, Zagreb 1988. Katii, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. Lyons, J., Introduction to Theoretical Linguistics, Cambridge, 1977. (ili prijevod na koji od svjetskih jezika). Martinet, A., Osnove ope lingvistike, Zagreb 1986. Simeon, R., Enciklopedijski rjenik lingvistikih pojmova, I i II, Zagreb 1969. Suvremena lingvistika, Zagreb. Tekavi, P., Uvod u lingvistiku, Zagreb 1979. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka.

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta FONOLOGIJA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Temeljni je cilj kolegija uvod u studij hrvatskoga standardnog jezika, upoznavanje s jezinim razinama i normama, napose fonolokom, spoznavanje mjesta fonologije u studiju hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: definirati osnovne pojmove u lingvistikoj disciplini fonologiji klasificirati foneme hrvatskoga standardnog jezika prema njihovim artikulacijskim i akustikim svojstvima prepoznati fonoloki i morfonoloki uvjetovane alternacije fonema provesti fonetsku i fonoloku transkripciju hrvatskoga standardnog jezika primijeniti (statika) akcentuacijska pravila u hrvatskome standardnom jeziku zakljuiti o odnosu norme i uzusa u podruju akcentuacije hrvatskoga standardnog jezika 1.4. Sadraj predmeta Osnove fonetike. Tipologija suglasnika s gledita artikulacijskih i akustikih svojstava. Fonologija. Fonem, fon, alofon. Segmentni i suprasegmentni fonem. Metoda minimalnih parova. Fonoloki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Inherentna distinktivna obiljeja fonema (IDO). Sustav suglasnikih fonema. Sustav samoglasnikih fonema. Morfonologija. Morfonem, morfon, alomorfon. Alternacije suglasnikih fonema. Vrsta i karakter morfemske granice: fuzija i aglutinacija. Ortografija i ortoepija. Fonemska distribucija (fonemske skupine). Fonetska i fonoloka transkripcija. Grafem grafemski sustav hrvatskoga standardnog jezika. Prozodija: prozodijska distinktivna obiljeja (PDO), prozodijske jedinice (prozodemi). Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika. Naglaene i nenaglaene rijei. Pravila o distribuciji naglasaka. Fonologija iskaza: sintagma i intonacija; reenica i intonacija; reenini naglasak. Fonoloka adaptacija rijei stranoga podrijetla. Transfonemizacija i fonologizacija. Adaptacija naglaska. Redistribucija fonema. Fonostilistika i grafostilistika. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
10

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
Nastava se organizira u vidu predavanja (problemskoga tipa) te seminara, a studenti se upuuju i na samostalno, no mentorirano rjeavanje pojedinih zadataka. Pojedini se problemski zadatci rjeavaju konzultacijski.
Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Fonetska i fonoloka transkripcija zadanoga teksta obvezatan je pismeni zadatak. Usmena elaboracija zadane teme. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0.5 0.5
1.5 0.5 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju konane ocjene. Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D., Fonologija hrvatskoga knjievnog jezika, u: Babi, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 1991, str. 379452. Sili, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema, Rijeka Varadin 1992. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Filipovi, R., Teorija jezika u kontaktu, Zagreb 1986. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, preveli I. Martini i A. Stama, Zagreb 1988. Jelaska, Z., Fonoloki opisi hrvatskoga jezika, Zagreb 2004. Muljai, ., Opa fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika, Zagreb 1972. (opa sinkronijska fonologija). kari, I., Fonetika hrvatskoga knjievnog jezika, u: Babi, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 1991, str. 61377. Tekavi, P., Fonologija strukturalizam elementi drugih suvremenih lingvistikih teorija, u: P. Tekavi, Uvod u lingvistiku, Zagreb 1979, str. 3781. Teak, S. i Babi, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, skupljanje povratnih informacija (nastavnik student; student nastavnik), uspjeh na ispitu.
11

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta OSNOVE JEZINE KULTURE Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 3 15+0+30
Temeljni je cilj kolegija ovladavanje osnovama jezine kulture. Konkretnije, to znai naznaivanje kompetencija odreenih standardnojezinih normi te upuivanje u nain sluenja pojedinim normativnim prirunicima. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: definirati osnovne jezikoslovne termine vezane uz teorijski i praktian pristup prouavanju standardnojezinih normi kategorizirati jezine injenice prema jezinim razinama i planovima na odgovarajui nain primjenjivati normativne prirunike uoiti i ispraviti odstupanja od standardnojezinih normi u vlastitom i tuem pisanom tekstu 1.4. Sadraj predmeta Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezine norme: sistemske, funkcionalne i stilistike. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Standard i supstandard. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezino raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled normi standardnoga jezika: utvrivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezinih normi (gramatike norme, leksika norma, pravogovorna i pravopisna norma itd.). Normativni prirunici hrvatskoga standardnog jezika njihov sadraj i nain sluenja njima. Jezini purizam: pojam i hrvatska praksa. Hrvatski jednojezini rjenici. Lektorske vjebe: problemskim se zadacima kani upozoriti na pojedina jezina pitanja. Potivanje gramatikih, leksikih, pravopisnih i pravogovornih normi s obzirom na jezini registar/diskursni tip/funkcionalni stil. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
Nastava se organizira u vidu predavanja (problemskoga tipa) te seminara, a studenti se upuuju i na samostalno sluenje prirunom literaturom te
12

rjeavanje konkretnih jezinih zadataka. Pojedini se problemski zadaci rjeavaju konzultacijski. 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Rjeavaju praktine jezine zadatke. Vode komentirani jezini dnevnik: biljeke o hrvatskome jeziku i njegovoj javnoj uporabi (javni natpisi, jezik u sredstvima javnoga priopavanja i sl.). 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0.5 1
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa. Vie no poznavanje elemenata pojedinih jezinih normi, vrednuje se uoavanje jezinoga problema i detektiranje naina njegova rjeavanja. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju konane ocjene. Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Ani, V. i Sili, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Ani, V., Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Babi, S., Finka, B. i Mogu, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Rjenik hrvatskoga jezika, ur. J. onje, Zagreb 2000. Teak, S. i Babi, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Ani, V. i Goldstein, I., Rjenik stranih rijei, Zagreb 1999. Bari, E. i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezini savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavei, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Kovaevi, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezine stvarnosti, Rijeka, 2001. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardija, Zagreb 1999. Pranjkovi, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Sili, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Sili, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. kari, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. ulek, B., Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenoga nazivlja, Zagreb 18741875, pretisak Zagreb 1990. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
13

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Skupljanje povratnih informacija (nastavnik student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, praenje napredovanja svakoga studenta (kroz portfelj studenta).
14

Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave UVOD U ZNANOST O KNJIEVNOSTI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obavezni 1. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 5
30+0+30
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta Uvesti studente u problemsko podruje naina tvorbe knjievnog djela. Razrada glavnih pitanja znanosti o knjievnosti te osposobljavanje za teorijsko miljenje, uz stalnu uputu na komplementarno dopunjavanje knjievnopovijesnim i knjievnokritikim znanjima i spoznajama. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon poloenog ispita iz kolegija Uvod u znanost o knjievnosti studenti e biti sposobni: 1. objasniti i pravilno tumaiti naziv i pojam knjievnosti; 2. opisati i tumaiti podruje istraivanja znanosti o knjievnosti (teorija, povijest, kritika); 3. objasniti i pravilno tumaiti odnos znanosti o knjievnosti i estetike, lingvistike, semiologije; 4. opisati i objasniti razne teorijske pravce u znanosti o knjievnosti; 5. objasniti i interpretirati odnose: knjievnost i pisac, knjievnost i jezik, knjievnost i itatelj; 6. opisati, tumaiti i interpretirati mikrostrukture stila i mikrostrukture knjievnih formi; 7. objasniti i tumaiti fenomen recepcije knjievnoga djela; 8. primijeniti steena teorijska znanja u analizi knjievnoga djela. 1.4. Sadraj predmeta Naziv i pojam knjievnosti. Priroda knjievnosti. Literarnost izvan knjievnosti. Povijesne mijene. Doivljavanje teksta kao knjievnosti. Temelji prouavanja knjievnosti. Termin i podruje (teorija, povijest, kritika). Nacionalna knjievnost i svjetska knjievnost. Poredbena knjievnost. Trodimenzionalnost strukture knjievnog djela. Knjievnost i pisac. Knjievnost i jezik. Knjievnost i itatelj. Znanost o knjievnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija. Stih i proza. Knjievni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil. Mikrostrukture stila. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna versifikacija. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesnitvo. Umjetnika proza. Trivijalna knjievnost. Drama, dramaturgija i kazalite. X samostalni X predavanja zadaci multimedija i X seminari i radionice 1.5. Vrste izvoenja mrea vjebe nastave obrazovanje na daljinu laboratorij terenska nastava mentorski rad X ostalo: konzultacije
15

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr _______________ 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u diskusijama te izvravati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraivanje. Rezultati njihovog samostalnog rada bit e provjeren na kontinuiranim provjerama znanja i pismenom ispitu. 1.8. Praenje4 rada studenata
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio
1,5 2
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 60 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 40 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Beker, M., Povijest knjievnih teorija, Zagreb 1979. Culler, J., Knjievna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001. Solar, M., Teorija knjievnosti, Zagreb 1997. Uvod u knjievnost, Teorija, metodologija, ur. Z. kreb i A. Stama, Zagreb 1998. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Aristotel, O pjesnikom umijeu, Zagreb, 1983. Biti, V., Pojmovnik suvremene kulturne i knjievne teorije, Zagreb 2000. Eagleton, T., Knjievna teorija, Zagreb 1987. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Jolles, A., Jednostavni oblici, Zagreb 2000. Solar, M., Laka i teka knjievnost, Zagreb 1995. Solar, M., Granice znanosti o knjievnosti, Zagreb 2000. Staiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. The New Princeton Encyclopedia of Poetry and Poetics, ed. by Alex Preminger and T. V. F. Brogan, Princeton New Jersey, 1993. Wellek, R. i Warren, A., Theory of Literature, London 1993. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13.
Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija
Kvaliteta e se pratiti tzv. ranim evaluacijama, te zavrnom evaluacijom u formi opsenog upitnika. Mogua je i izrada studentskih portfelja.
4 VANO: Uz svaki od naina praenja rada studenata unijeti odgovarajui udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.
16

17

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Upoznavanje s osnovnim znaajkama hrvatske srednjovjekovne pismenosti i knjievnosti te s bitnim anrovskim i poetolokim obiljejima te knjievnosti. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet kulturnopovijesno pristupiti hrvatskoj knjievnosti srednjovjekovlja ovladati specifinim kompetencijama za razumijevanje konkretnog problema iz povijesti hrvatske srednjovjekovne knjievnosti objasniti temeljne odrednice hrvatske srednjovjekovne knjievnosti kritiki itati razliite tipove tekstova hrvatske srednjovjekovne knjievnosti objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i anrovske komponente hrvatskoga knjievnoga srednjovjekovlja 1.4. Sadraj predmeta Kolegij obrauje sadraje koji tematiziraju razdoblje hrvatske medijevalne literature i pismenosti, u vremenskome rasponu od IX. do konca XV. stoljea. Oblikovanje hrvatska srednjovjekovna knjievnosti na granicama kranskoga Zapada i Istoka; kulturne interferencija; fenomeni tropismene (latinica, glagoljica, irilica) i trojezine (latinski, staroslavenski, narodni) kulture. Regionalizam kao rezultat viestoljetne politike i dijalekatske razjedinjenosti kulturnoga prostora; regionalna trojnost: glagoljako-akavska regija (sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra, Krbava i Lika), latiniko-akavsko-tokavska regija (ostatak Dalmacije) i latiniko-kajkavska regija (sjeverozapadna Hrvatska). Afirmacija narodnoga jezika i pisma u svim podrujima drutvenog i knjievnog ivota. Posebna pozornost unutar kolegija posveena je glagoljskim epigrafskim spomenicima i fenomenu tiskarstva. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni pohaati predavanja i seminare. U okviru seminara studenti piu uratke s analizom
18
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava
X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije

tekstova srednjovjekovne knjievnosti, a na koncu semestra polau pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.25
0.25 2
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Komentari: u okviru kontinuirane provjere znanja studenti piu uradke s interpretacijama pojedinih tekstova te pisani meuispit (srednjovjekovna proza); poeziju i dramu odgovaraju na usmenome ispitu. Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Hercigonja, E., Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 2, Zagreb 1975. Hrvatsko knjievno srednjovjekovlje (prir. S. Damjanovi), Zagreb 1994.. tefani, V., Hrvatska knjievnost srednjeg vijeka (uvodni tekst str. 3-61; komentari uz pojedine tekstove), Zagreb 1969. Obvezna primarna literatura Hrvatska knjievnost srednjega vijeka, PSHK, knj. 1 (tekstovi), prir. V. tefani, Zagreb 1969. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Baanska ploa I-II, Zagreb-Krk-Rijeka 1988. Bratuli, J., Sjaj batine, Split 1990. Damjanovi, S., Filoloki razgovori, Zagreb 2000. Fiskovi, C., Batina starih hrvatskih pisaca, S, Split 1978. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige, Zagreb 1983. Katii, R., Na ishoditu (knjievnost u hrvatskim zemljama od 7. do 12. st.), Zagreb 1994. Katii, R., Litterarum studia (knjievnost i naobrazba ranoga srednjega vijeka), Zagreb 1998. Kolumbi, N., Po obiaju zainjavac (Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj knjievnosti), Split 1994. Novak, S. P., Povijest hrvatske knjievnosti. Od poetaka do Krbavske bitke, I. knj., Zagreb 1996 ubrini, D., Hrvatska glagoljica, Zagreb 1996. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu
19

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatan na jednopredmetnim studijima 1 0+30+0
Redovitom primjenom kineziolokih aktivnosti kvalitetno odravati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropoloka obiljeja). Programski usavriti i poveati fond motorikih informacija s jedinstvenim ciljem ouvanja i unapreenja zdravlja (motorikih i funkcionalnih sposobnosti). Razviti kod studenata trajne navike i potrebu bavljenja kineziolokim aktivnostima u svakodnevnom ivotu i radu, ime bi se utjecalo na lake svladavanje intelektualnog napora studenata. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Pozitivni utjecaj na antropoloka obiljeja studenata (antropometrijske karakteristike, motorike i funkcionalne sposobnosti). Primjena steenih znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu i urgentnim situacijama. Steena znanja kontinuirano primjenjivati u cilju razvoja i odravanja zdravlja. 1.4. Sadraj predmeta Ope pripremne i specifine vjebe kroz razliite organizacijske oblike rada (s i bez pomagala, s i bez glazbe). Sadraji atletike: tranje (tranje na kratke, srednje i duge dionice), skokovi. Sadraji plivanja: obuka neplivaa, tehnike plivanja - prsno, kraul, leno. Sportske igre: odbojka, koarka, mali nogomet (usavravanje tehnike i igre). Fitness: aerobic, step aerobic, rad na spravama, yogga. Planinarenje i pjeake ture. Aktivnosti prilagoene studentima s zdravstvenim potekoama. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Obveze studenata obuhvaaju redovito i aktivno sudjelovanje u odabranim oblicima nastave, te tranzitivno provjeravanje.
20
predavanja seminari i radionice X vjebe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Nema brojanih ni opisnih ocjena. Studenti se usmeno obavjetavaju o uspjehu izvoenja nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Nema 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) U dogovoru s nastavnikom. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Anketiranjem studenata, te inicijalnim tranzitivnim i finalnim provjeravanjima antropolokih obiljeja (motorikih i funkcionalnih sposobnosti) ustanoviti kvalitetu i uspjenost kolegija Tjelesne i zdravstvene kulture.
21

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta MORFOLOGIJA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
1. Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta Temeljni je cilj kolegija usvajanje morfoloke norme hrvatskoga standardnog jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: definirati termine koji pripadaju morfolokoj jezinoj razini navesti gramatike kategorije za svaku pojedinu vrstu rijei provesti morfoloku ralambu navesti paradigme za sve promjenjive rijei 1.4. Sadraj predmeta Morfologija i morfonologija. Morfem, morf i alomorf. Vrste morfema. Oblina osnova i nastavak; oblikotvorni morfemi. Fonoloki i morfoloki uvjetovane alternacije. Vrste rijei: punoznane (samoznane, autosemantine) i suznane (sinsemantine); promjenjive i nepromjenjive. Leksika i gramatika obiljeja imenica. Deklinacijski i prozodijski tipovi imenica. Pridjevi. Leksika i gramatika obiljeja pridjeva. Deklinacija pridjeva. Odreeni i neodreeni oblici pridjeva i njihova uporaba. Stupnjevanje (komparacija) pridjeva. Poimenienje pridjeva. Zamjenice. Vrste zamjenica. Deklinacija zamjenica. Brojevi. Glavni brojevi i njihovi oblici. Redni brojevi i njihovi oblici. Brojevne imenice. Brojevni pridjevi. Prilozi. Znaenje priloga. Stupnjevanje (komparacija) priloga. Glagoli. Glagolske vrste i razredi. Glagolske kategorije. Glagolske paradigme. Prozodija glagola. Nepromjenjive vrste rijei: prijedlozi, veznici, estice, uzvici. Morfostilistika. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
22
X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava

1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Morfoloka analiza zadanoga teksta obvezatan je pismeni zadatak. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5 1.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Babi, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb, 1991. Babi, S. i Teak, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 1992. Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. Sili, J., Morfologija hrvatskoga jezika (udbenik i vjebenica za 2. razred gimnazije), Zagreb, 1995. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Mareti, T., Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika, Zagreb, 1963. Pavei, S. i dr, Jezini savjetnik s gramatikom, Zagreb, 1971. Ragu, D., Praktina gramatika, Zagreb, 1997. Zorii, I., Naglasak pridjeva u hrvatskom knjievnom jeziku, Pula, 1998. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
23

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta PRAVOPISNA NORMA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
1. Godina ETS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta
Temeljni je cilj kolegija upoznavanje studenata s pravopisnom normom hrvatskoga standardnoga jezika. Teite je na usvajanju pravopisnih naela te iz njih izvedenih pravopisnih pravila kako bi se studenti u konanici osposobili za aktivan (problemski) pristup pitanjima pravopisne norme, ali i metodologiji njezina opisa. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: definirati osnovne termine vezane uz teorijsko-metodoloki pristup ortografskome jezinom planu nabrojiti hrvatske pravopisne prirunike od 19. do 21. stoljea prepoznati i objasniti najee teorijsko-metodoloke probleme u podruju hrvatske pravopisne norme prosuditi o primjenjivosti pravopisnih pravila u pojedinim hrvatskim pravopisnim prirunicima na konkretne jezino-pravopisne probleme primijeniti pravopisna pravila hrvatskoga standardnog jezika uoiti i ispraviti odstupanja od pravopisne norme u vlastitom i tuem pisanom tekstu 1.4. Sadraj predmeta Pravopis ili ortografija: pokuaj odreenja. Pravopis kao norma i pravopis kao knjiga (prirunik). Pravopisna naela i pravopisna pravila. Fonoloko/fonemsko i morfonoloko, morfoloko/morfemsko naelo. Refleksi kontinuante starojezinoga jata i hrvatski pravopisi. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei: morfoloko-leksiko naelo. Jezino i nejezino u pravopisu: pisanje velikih i malih poetnih slova. Pravopisni znakovi. Reenini znakovi: (logiko-)semantiko naelo, elementi ritmo-melodijskoga i gramatikoga naela. Pisanje rijei i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i transliteracija. Pravopisni rjenici i nain sluenja njima. Raunalni pravopis (spelling-checker) kao osobit tip pravopisa softver. Hrvatski raunalni pravopis nain uporabe. Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije. Aktualna pravopisna norma. Aktualne pravopisne knjige. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij
24

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr obrazovanje na daljinu terenska nastava mentorski rad ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obaveze studenata
Nastava se organizira u vidu predavanja (problemskoga tipa) te seminara. Studenti samostalno rjeavaju pojedine pravopisne zadatke, usporeuju i komentiraju razliita pravopisna rjeenja. Pravopisna se pravila pritom nastoje dovesti u vezu s proklamiranim pravopisnim naelima.
Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Rjeavaju praktine pravopisne zadatke. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0.5 0.5
1.5 0.5 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa. Vrednuje se nain na koji studenti promiljaju pravopisne probleme. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju konane ocjene. Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Badurina, L., Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja: Metodologija rada na pravopisu, Rijeka 1986. Obvezna priruna literatura Ani, V. i Sili, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Babi, S., Finka, B. i Mogu, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Babi, S., Finka, B. i Mogu, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 52000. Batnoi, S., Ranilovi, B. i Sili, J., Hrvatski raunalni pravopis, Zagreb 1996. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Ani, V. i Goldstein, I., Rjenik stranih rijei, Zagreb 1999. Ani, V., Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Babi, S., Finka, B. i Mogu, M., Hrvatski pravopis, Samo za internu upotrebu, Zagreb 1971. Bari, E. i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb 1999. Broz, I., Hrvatski pravopis, Zagreb 11892. ili 21893. Parta, J., Pravopis jezika ilirskoga, Zagreb 1850, pretisak 2002. (pogovor: L. Badurina, Poeci hrvatske pravopisne norme). Rjenik hrvatskoga jezika, ur. J. onje, Zagreb 2000. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
25

26

Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave 2. OPIS PREDMETA
1.14.
KNJIEVNA GENOLOGIJA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 1. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 15+0+15
Ciljevi predmeta
Kolegij e biti posveen problemima knjievne genologije. Razmatrat e se osnovna naela klasifikacije knjievnih djela, nastojat e se utvrditi uloga knjievnih formi u odreenim povijesnim razdobljima i njihov meusoban odnos, odnos pojedinih knjievnih formi prema poetici pojedinog razdoblja, njihov poetiki status u raznim knjievnim sferama (u usmenoj i umjetnikoj literaturi), kao i niz drugih problema vezanih uz podruje genoloke terminologije. 1.15. Uvjeti za upis predmeta
1.16.
Oekivani ishodi uenja za predmet
1. objasniti zato i kako je potrebno provoditi klasifikaciju knjievnih formi 2. opisati, sistematizirati i usporediti razliite genoloke teorije 3. analizirati terminoloku situaciju u naoj knjievnoj znanosti i objasniti teorijsku i povijesnu vanost terminolokih pitanja kao instrumenta sustavnog i obrazloenog vienja literarno relevantnog korpusa, tj. tradicije 4. opisati i analizirati nazive za produkte klasifikacije knjievnosti uope, za klasifikacijske skupine te nazive za pojedinane knjievne forme (sinkronijski aspekt) 5. opisati i analizirati glavne metodoloke probleme knjievne genologije 6. opisati i objasniti ulogu knjievnih formi u pojedinom knjievnopovijesnom presjeku 7. opisati i objasniti pojmove vezane uz dijakronijski aspekt klasifikacije knjievnih formi 8. objasniti ulogu knjievnih formi u odnosu prema poetici pojedinog knjievnog perioda 9. opisati poetiki status knjievnih formi u razliitim knjievnim sustavima 10. primijeniti genoloke spoznaje u prosudbi, usporedbi i analizi naziva za pojedine klasifikacijske skupine (knjievne forme) 1.17. Sadraj predmeta Definiranje termina: tekoe i dileme. Odreivanje problemskog polja knjievne genologije. Knjievna genologija i teorija knjievnosti. Povijest genologije. Razliitost pristupa problemima klasifikacije: retoriko-normativni, povijesno-filozofski, strukturno-funkcionalni. Induktivni pristup; deduktivni pristup. Knjievne forme i povijest knjievnosti. Naela i temeljni periodizacijski
27

pojmovi: problemi imenovanja i definiranja. Knjievni sustavi i knjievni pokreti; kratki prikaz temeljnih knjievnopovijesnih razdoblja. Knjievni rodovi. Problemi klasifikacije knjievnih formi. Sinkronijski pristup. Dijakronijski pristup. Naela klasifikacije. Invarijantni model. Uvjeti klasifikacije. Eksplicitne dodatne informacije. Implicitne dodatne informacije. Vertikalna klasifikacija. Horizontalna klasifikacija. Vrste, podvrste, anrovi. Terminoloka tipologija.
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije ________________
1.18.
Vrste izvoenja nastave
1.19. tari
1.20.
Komen Obveze studenata
Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u diskusijama te izvravati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraivanje. Rezultati njihovih samostalnih istraivanja bit e prezentirani na seminarima. Obavezni su sudjelovati, pojedinano ili u manjim skupinama, u rjeavanju teorijskih zadataka iz tematike nastavnog programa, te ih usmeno prezentirati u vidu kraih referata. Obvezna je i izrada seminarskoga rada. Kontinuirano praenje. Usmeni ispit.
1.21.
Praenje rada studenata 0.5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 1.5 1 Seminarski rad Esej Referat 1 Eksperimental ni rad Istraivanje Praktini rad

Portfolio
1.22.
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Student tijekom nastave moe ostvariti ukupno 70 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.23. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bai-Karkovi, D. Car-Mihec, A., Uvod u genologiju, Rijeka 2000. Pavlii, P., Knjievna genologija, Zagreb 1983. Solar, M., Teorija knjievnosti, Zagreb 1997, str. 120-245. Staiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. Uvod u knjievnost, Teorija, metodologija, ur. Z. kreb i A. Stama, Zagreb 1998, str. 33-75, 335487, 499-525.
1.24.
Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Hamburger, K., Logika knjievnosti, Beograd 1976.
28

Jauss, H. R., Teorija rodova i knjievnosti srednjeg vijeka, u: Umjetnost rijei, 14, 1970, 3, 327352. Kayser, W., Jeziko umetniko delo, Beograd 1973. Pavlii, P., Metodoloki problemi knjievne genologije, u: Umjetnost rijei, 23, 1979, 3, 143171. Pele, G., Tumaenje romana, Zagreb, 1999. Petrovi, S., Priroda kritike, Zagreb 1972. Pfister, M., Drama teorija i analiza, Zagreb, 1998. Solar, M., Pitanja poetike, Zagreb 1971. Tomaevski, B., Teorija knjievnosti / Tematika, Zagreb, 1998, str. 44-117. 1.25. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, definiranje standardne kvalitete na konkretnom kolegiju.
1.26.
29

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta FONOLOGIJA I MORFOLOGIJA STAROSLAVENSKOGA JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 5 30+0+30
Cilj je ovoga kolegija upoznavanje studenata s fonolokim i morfolokim znaajkama jezika najstarijega slavenskoga knjievnoga korpusa i osnovnim znaajkama hrvatske redakcije staroslavenskoga jezika. Nastavom se pridonosi spoznavanju kulturoloke vrijednosti staroslavenskoga jezika i knjievnosti za hrvatsku kulturu i njegove vanosti za praenje kontinuiteta jezinoga razvitka od praslavenskoga jezika do suvremenoga hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

Pravilno interpretirati genezu slavenskih jezika iz praindoeuropskoga jezika i jezine odnose meu pojedinim granama, tumaiti okolnosti i nain postanka prvoga slavenskoga knjievnog jezika i slavenskih grafija, objasniti termine koji se rabe za taj jezik, kritiki protumaiti termine kanon, redakcija i recenzija; protumaiti vanost staroslavenskoga jezika u studiju slavenskih jezika; Zapamtiti injenice o gramatikoj strukturi staroslavenskoga jezika i hrvatskoga tipa toga jezika odreene nastavnim programom; Samostalno i struno analizirati jezine i stilske znaajke tekstova pisanih kanonskim i hrvatskim tipom staroslavenskoga jezika, usporediti ih i istaknuti razlike; Protumaiti vrijednost staroslavenskoga jezika i knjievnosti i glagoljakoga kompleksa za hrvatsku kulturu; Sistematizirati steena znanja i moi ih primijeniti u jezinopovijesnim i dijalektolokim kolegijima.
1.4. Sadraj predmeta
30

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr I. Obavijesno (u osnovnim vremenskim, prostornim i jezinim odrednicama): praslavenski jezik, slavenski jezici, junoslavenski prajezik i njegovo grananje. Staroslavenski jezik: pojam, termini i sadraji, njegovo mjesto meu slavenskim jezicima i znaenje za izuavanje povijesti slavenskih jezika, poeci slavenske pismenosti, slavenska pisma, redakcije i recenzije, hrvatska redakcija. II. Gramatika struktura staroslavenskoga jezika: Vokalni sustav staroslavenskoga jezika: podrijetlo i razvoj vokala (prema praslavenskome vokalnome sustavu izvedenu iz praindoeuropskog); vokalne alternacije (prijevoj, prijeglas, promjene jerova, kontrakcije, epenteze, proteze i metateze). Konsonantski sustav staroslavenskoga jezika: rastereenje sustava u praslavenskome razdoblju u odnosu na praindoeuropski sustav; pojava novih konsonanata izazvanih trima palatalizacijama i jotovanjima. Iz morfolokog sustava staroslavenskoga jezika: sklonidba imenica; deklinacija zamjenica; pridjevi (prosta i sloena deklinacija i komparacija); brojevi i njihova promjena; sprezanje glagola; tvorba priloga. X predavanja X samostalni zadaci multimedija i mrea X seminari i radionice 1.5. Vrste izvoenja laboratorij vjebe nastave mentorski rad obrazovanje na daljinu X ostalo: konzultacije X terenska nastava
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje u ostvarivanju programskih sastavnica na predavanjima i seminarima. Izrada seminarske radnje. Posjeta izlobi Glagoljica. Polaganje kolokvija, pismenoga i usmenoga ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 1.5
1.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Damjanovi, S., Staroslavenski jezik, Zagreb 2003. Damjanovi, S., Tragom jezika hrvatskih glagoljaa, Zagreb 1984. Hamm, J., Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, u: Slovo, 13, 1963, 43-57. Hercigonja, E., Tropismena i trojezina kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Damjanovi, S., Jedanaest stoljea nezaborava, Osijek Zagreb 1991. Damjanovi, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanovi, S. i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rjenik, Zagreb 2004. Hamm, J., Staroslavenska itanka bilo koje izdanje. Hamm, J., Staroslavenska gramatika bilo koje izdanje. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju), Zagreb 1983. Mihaljevi, M., Slavenska poredbena gramatika, 1. dio, Zagreb 2002. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata 31

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praenja, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju
32

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 5 30+0+30
Cilj je kolegija ponuditi obuhvatnu problemsku vizuru razdoblja renesanse, uputiti studente u specifinosti djela pisaca hrvatske renesansne knjievnosti i renesansne poetike te na proteitost utjecaja renesansnih pisaca i djela na kasnija stoljea hrvatske knjievnosti. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet poznavanje injenica iz hrvatske knjievnosti humanizma renesanse objasniti temeljne odrednice hrvatske renesansne knjievnosti kritiki itati razliite tipove tekstova hrvatske renesansne knjievnosti primijeniti osnovni tekstoloko-filoloki instrumentarij na tekstove hrvatske renesansne knjievnosti razlikovati pojedine poetoloke i poredbene pristupe hrvatskoj knjievnosti ranog novovjekovlja normativna i deskriptivna poetika, poetiko/poetoloko, klasifikacijsko i periodizacijsko pojmovlje
1.4. Sadraj predmeta Kulturoloka i poetoloka slika renesanse. Temeljne znaajke europske renesanse. Petrarkizam i njegove distribucije u nas; poeci renesansne poezije u Hrvatskoj; prva petrarkistika generacija (zbornik Nike Ranjine iz 1507, D. Dri, . Meneti). M. Maruli; M. Vetranovi. anrovi dramske knjievnosti u nas: pastorala, komedija, farsa, maskerata, itd. Pisci: M. Pelegrinovi (v.s. "ubranovi"), N. Naljekovi, H. Luci, M. Benetovi, A. Sasin. Djela M. Dria, P. Zorania, P. Hektorovia. Kulturno-knjievni rad hrvatskih protestanata (Vergerije ml., S. Konzul Istranin, A. Dalmatin i dr.). Knjievnost u drugoj polovici XVI. stoljea. D. Ranjina, D. Zlatari. Ueni krugovi, drutva i akademije. Knjievnost kajkavskog knjievnog izraza u XVI. stoljeu. Veze izmeu knjievnih sredita. Knjievnost na prijelazu stoljea i pojava maniristikih elemenata u knjievnim djelima hrvatskih pisaca: J. Barakovi. "Inventura" minornih pisaca i njihovo znaenje za renesansnu i hrvatsku knjievnost. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
33

1.7. Obveze studenata Studenti su tijekom semestra duni izraivati uratke i aktivno sudjelovati u nastavi, osobito seminarskoj; polau pisani meuispit te pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5 2.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U okviru kontinuirane provjere znanja studenti piu uradke s interpretacijama pojedinih tekstova te pisani meuispit (zadatci objektivnoga tipa i esejskoga tipa); M. Dria odgovaraju na usmenome ispitu. Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) ale, F,. Marin Dri, Zagreb 1972. Kombol, M., Povijest hrvatske knjievnosti do narodnog preporoda, Zagreb 11945, 21961. (str. 57-212) Kolumbi, N., Hrvatska knjievnost od humanizma do manirizma, Zagreb 1980. Tomasovi, M., Marko Maruli, Zagreb 1989. (ili 1999). Obavezna primarna literatura Relavantni naslovi iz edicija Pet stoljea hrvatske knjievnosti i Stoljea hrvatske knjievnosti 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bogii, R., Hrvatska pastorala, Zagreb 1988. Batui, N., Povijest hrvatskog kazalita, Zagreb 1978. ale, F., Petrarka i petrarkizam, Zagreb 1971. Frange, I., Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb Ljubljana 1987. Franievi, M., Povijest hrvatske renesansne knjievnosti, Zagreb 1983. Novak P. S. Lisac J., Hrvatska drama do narodnog preporoda, 12, Split 1984. Novak, P. S., Teatar u Dubrovniku prije Marina Dria, Split 1977. Novak, P. S., Povijest hrvatske knjievnosti, Od humanistikih poetaka do Kaieve ilirske gramatike 1604., II. knjiga, Zagreb 1997. Pavlii, P., Poetika manirizma, Zagreb 1988. velec, F., Komiki teatar Marina Dria, Zagreb 1968. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Prikupljanje povratnih informacija putem studentske evaluacije (upitnicima) nakon odsluanog gradiva i nakon poloenog ispita; kontinuirano usmeno prikupljanje povratnih informacija izmeu nastavnika i studenata.
34

35


36

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta TVORBA RIJEI HRVATSKOG STANDARDNOG JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Temeljni je cilj kolegija upoznavanje studenata s tvorbom rijei u hrvatskome standardnom jeziku. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: definirati termine koji pripadaju razini tvorbe rijei navesti i objasniti tvorbene postupke provesti tvorbenu ralambu izvedenica i sloenica kritiki vrednovati tvorbene postupke 1.4. Sadraj predmeta Tvorbene i netvorbene rijei. Osnovna rije i tvorenica; tvorbena veza. Tvorbeni naini. Tvorbene osnove i nastavci. Sufiks i nastavak (rjeotvorni i oblikotvorni morfem). Osnova i korijen. Tvorbeni i znaenjski uzorci. Semantika analiza; preoblike. Rjeotvorna skupina. Tvorbena ralamba (analiza). Grafiki prikaz tvorbenih veza. Izvoenje. Sufiksalna tvorba. Prefiksalna tvorba. Prefiksalno-sufiksalna tvorba. Slaganje i srastanje. Sloeno-sufiksalna tvorba. Polusloenice. Tvorba imenica. Tvorba pridjeva. Tvorba glagola. Tvorba priloga. Tvorba sloenih skraenica. Preobrazbe. Tvorba pojedinih znaenjskih skupina. Plodni i neplodni sufiksi. Vezani leksiki morfemi. Mjeovite tvorenice. Naini bliski tvorbi (unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos znaenja, vielani nazivi, individualna tvorba, terminoloka tvorba). Tvorba rijei i jezino posuivanje. Tvorba rijei i ortografija. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
37

Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5 1.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Babi, S., Tvorba rijei u hrvatskome knjievnom jeziku, Zagreb, 1986. Babi, S. i Teak, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 1992. Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. Ragu, D., Praktina gramatika, Zagreb, 1997. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bari, E. i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb, 1999. Hamm, J., Kratka gramatika hrvatskosrpskoga knjievnog jezika za strance, Zagreb, 1967. Mareti, T., Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika, Zagreb, 1963. Pavei, S. i dr, Jezini savjetnik, Zagreb, 1971. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
38

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta UVOD U POVIJESNU GRAMATIKU HRVATSKOGA JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+15
Temeljni je cilj kolegija upoznati ishodite hrvatskoga jezika i upoznati odnose meu narjejima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja. Time e se omoguiti studentima razumijevanje hrvatskih knjievnih tekstova svih razdoblja te osposobiti ih za jezinu analizu na fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj i leksikoj razini i, na osnovi toga, za provedbu egzaktne lingvostilistike interpretacije spomenutih tekstova. Cilj je takoer i upoznati studente sa suvremenom metodologijom prouavanja jezine dijakronije. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Pravilno tumaiti osnovne principe historijske gramatike; Zapamtiti injenice o gramatikoj strukturi starohrvatskoga jezika; Objasniti razvoj fonolokoga i morfolokoga sustava hrvatskoga jezika (od praslavenskoga preko starohrvatskoga do suvremenih sustava hrvatskoga jezika); promjene tvorbenih modela i osnove povijesne sintakse; Temeljem nauenih injenica moi rangirati razliite jezine znaajke u suvremenim sustavima hrvatskoga jezika s obzirom na stupanj njihove konzervativnosti ili inovativnosti; Samostalno analizirati tekstove razliitih starina na razliitim jezinim razinama; Usporediti pojedine jezine znaajke u dijakronijski razliitim sustavima i definirati smjerove razvoja.
1.4. Sadraj predmeta Osnova programa obuhvaa prouavanje historijske gramatike. Analiza se temelji na prikazu zakonitosti u evoluciji hrvatskoga jezika. U tu se svrhu posebno obrauju povijesna fonologija i morfologija, a pregledno povijesna tvorba i sintaksa. U povijesnoj se fonologiji prouava razvoj vokalnoga, konsonantnoga i naglasnoga sustava (od praslavenskoga preko prahrvatskoga i starohrvatskoga do suvremenoga hrvatskoga vokalnoga, konsonantskoga i akcenatskoga sustava), a u povijesnoj morfologiji razvoj gramatikih kategorija, povijest paradigmatskih i sintagmatskih odnosa, povijest morfema u imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva i glagola, postanak priloga, razvoj prijedloga i prefiksacije, postanak i funkcija veznika. Iz povijesne tvorbe razmatra se nain sufiksacije i oblici najeih sufiksa, a iz cjelokupnosti povijesne sintakse izdvajaju se naini na koji su se gradile reenice (red rijei, atribucija itd.). 1.5. Vrste izvoenja
X predavanja X samostalni zadaci
39

nastave
X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava
multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima. Analizirati dva ili vie ponuenih reprezentativnih tekstova i analizu predati kao pisani rad. Kontinuirana provjera znanja. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 0.5
0.5 2
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Lukei, I., Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u starijim razdobljima, u: Fluminensia, 1-2, 1999, 101142. Mali, D., Povijesne jezine promjene, u: Hrvatska gramatika, Zagreb 1995, 601-635. Mogu, M., Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika, Zagreb 1971. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988. Hrvatski jezik, Opole 1998. Ivi, S., Prilog za slavenski akcenat, u: Rad JAZU, 187, 1911. Jurii, B., Nacrt hrvatske slovnice: glasovi i oblici u povijesnom razvoju, Zagreb 1944. (pretisak 1992.). Jurii, B., Nacrt hrvatske slovnice 2: Tvorba rijei u povijesnom razvoju, Zagreb 1992. Lisac. J., Hrvatski dijalekti i jezina povijest, Zagreb 1996. Matasovi, R., Uvod u poredbenu lingvistiku, Zagreb 2001. Mihaljevi, M., Slavenska poredbena gramatika, Zagreb 2002. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), rezultati longitudinalnih praenja, definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju
40

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta UVOD U DIJALEKTOLOGIJU HRVATSKOGA JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 5 30+0+30
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s najbitnijim elementima jezine strukture dananjih hrvatskih nestandardnih idioma klasificiranim na naelu jezine razlikovnosti. U studenata se razvijaju praktine sposobnosti za samostalan pristup u nestandardnojezinim tekstovima, te za njihovo struno lingvistiko tumaenje i interpretiranje. Nastava dijalektologije posredno pridonosi oblikovanju svijesti o znaenju tih idioma u ukupnosti hrvatskoga jezika, u njegovu ouvanju, i njegovu mjestu u hrvatskome kulturnom znaku. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet definirati pojam dijalektologije i pojmove klasifikacijske terminologije: mjesni govor i skupina govora, poddijalekt, dijalekt i narjeje razlikovati kriterije zasebnosti (alijeteta) narjeja hrvatskoga jezika definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumaenje jezinih znaajki narjeja hrvatskoga jezika usporediti razlikovnosti hijerarhijski niega razlikovnoga ranga (alteriteta) narjeja hrvatskoga jezika primijeniti prepoznate kriterije razlikovnosti razliitih jezinih razina pri odreivanju sustava na tekstovima pisanim na kojemu organskom idiomu i argumentirati pripadnost pojedinomu konkretnomu i apstraktnomu sustavu napraviti morfoloki opis teksta pisanoga na kojemu organskom idiomu usporediti povijesnu stratifikaciju i dananje teritorijalno prostiranje idioma akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja imenovati dijalekte akavskoga narjeja, dijalekte kajkavskoga narjeja i dijalekte tokavskoga narjeja i nabrojiti njihove posebnosti
1.4. Sadraj predmeta Definiranje pojma dijalektologije. Klasifikacijska terminologija: mjesni govor i skupine govora, poddijalekti, dijalekti i narjeja. Primjena generalnih i strukturalnih kriterija pri odreivanju narjenih sustava. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne znaajke. Kvalitativne i kvantitativne jezine posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u narjeja. Dijalekti akavskoga narjeja, dijalekti kajkavskoga narjeja i dijalekti tokavskoga narjeja. Razliiti pristupi u odreivanju kriterija za utvrivanje pripadnosti pojedinoga mjesnoga govora nekomu narjeju i klasifikaciji dijalekata svakoga pojedinog narjeja. Povijesna stratifikacija i dananje teritorijalno prostiranje idioma akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja. Razlikovni jezini kriteriji najviega
41

ranga koji akavsku, kajkavsku i tokavsku formaciju odreuju kao zasebne sustave ranga narjeja. Razlikovni jezini kriteriji niega ranga koji nisu svojstveni akavskomu, kajkavskomu ili tokavskomu narjeju u cjelini nego dijelove svakog od ta tri narjeja blisko povezuju s dijalektima ili dijelovima dijalekata drugih dvaju narjeja hrvatskoga jezika, bilo kao jedinice apstraktnoga ranga, bilo kao grupacije govora konkretnoga ranga. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (s izvrenim domaim zadatcima), vrednovanje seminarskoga rada tijekom semestra, poloeni pisani meuispiti i poloen zavrni pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.5 0.5
1 1.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D., akavsko narjeje, u: Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, 80-90. Brozovi, D., Kajkavsko narjeje, u: Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, 90-99. Lonari, M., Kajkavsko narjeje, Zagreb 1996. Lukei, I., tokavsko narjeje (Nacrt sveuilinih predavanja), u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, 1998, 107-115. Mogu, M., akavsko narjeje, Zagreb 1977. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
42

Brozovi, D., Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezinog prostora, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 8, 1970, 5-32. Brozovi, D., O strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatskosrpskih dijalekata, u: Zbornik za filologiju i lingvistiku, 3, 1960, 68-88. Finka, B., O akavskom identitetu, u: Suvremena lingvistika, 7-8, 1973, 11-15. Ivi, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48, 1936, 47-88. Ivi, S., Dananji posavski govor, u: Rad JAZU, 196, 1913, 124-254, 197, 9-138. Lisac, J.: Hrvatski dijalekti i jezina povijest, Zagreb 1996. Lukei, I., Trsatsko-bakarska i crikvenika akavtina, Rijeka 1996. Barac-Grum, V., akavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka, 1993. Mogu, M., Dananji senjski govor, u: Senjski zbornik, 2, 1966, 5-152. imundi, M., Govor Imotske Krajine i Bekije, u: Djela ANUBIH, knj. XLI, Odjeljenje drutvenih nauka, 26, Sarajevo 1971. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija seminarskih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), procjena pisanih radova tijekom semestra, uspjeha na ispitu, evaluacija interakcije sa studentima.
43

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKI KNJIEVNI BAROK I PROSVJETITELJSTVO Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 5 30+0+30
Cilj je kolegija predoiti hrvatsku knjievnost 17. i 18. Naglasak je na knjievnopovijesnom i knjievnoteorijskom aspektu prouavanja pojedinih djela. U tom se kontekstu barok interpretira kao stilsku epohu s naglaskom na poetolokim osobinama hrvatske barokne knjievnosti. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet objasniti temeljne odrednice hrvatske knjievnosti 17. i 18. stoljea kritiki itati razliite tipove tekstova iz hrvatske knjievnosti 17. i 18. stoljea objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i anrovske komponente hrvatske knjievnosti 17. i 18. stoljea primijeniti osnovni tekstoloko-filoloki instrumentarij rjeiti jednostavnije knjievnopovijesne problema na temelju literature
1.4. Sadraj predmeta Drutveno-povijesna uvjetovanost barokne knjievnosti katolika obnova; stilska obiljeja barokne knjievnosti. Pojava novih ili obnovljenih anrova (melodrama, plaevi, komine poeme, parodije i dr.) i njihova struktura. I. Gunduli. Portreti pisaca: J. Palmoti, I. Buni Vui, S. urevi, Vl. Meneti, J. Kriani, V. Skvadri, A. Gleevi, J. Kavanjin, P. Kanaveli, i dr. Kazalite i drama XVII. stoljea. I. urevi. Knjievni rad u sjevernoj Hrvatskoj. J. Habdeli. Rad na stvaranju zajednikog knjievnog jezika. Ozaljski knjievni krug. P. Zrinski, F. K. Frankopan. P. R. Vitezovi. Knjievni rad u Bosni u XVII. stoljeu. M. Divkovi. Osnovne znaajke prosvjetiteljskih (i racionalistikih) tendencija u Hrvatskoj. Zanimanje za politiku i knjievnu prolost, rodoljublje i obnova vrijednosti nacionalne kulture. Hrvatski latinisti XVIII. stoljea. Prva hrvatska poetika (Katani). Najznaajniji predstavnici i njihove knjievne i ostale znaajke: F. Grabovac, A. Kai Mioi, A. Kuhaevi, A. M. Relkovi, V. Doen, A. Ivanoi. Trend pobone i didaktike knjievnosti. Znaajke i predstavnici. Kajkavske pjesmarice. Knjievnost u Slavoniji: A. Kanili, M. P. Katani i dr. Drama i kazalite (franezarija i talijanarija u Dubrovniku, dubrovaka domaa drama, kolska drama u sjevernoj Hrvatskoj). T. Brezovaki i T. Mikloui. Hrvatska uoi pretpreporodna razdoblja. Knjievne i izvanknjievne znaajke toga razdoblja. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij
44

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr obrazovanje na daljinu terenska nastava X mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u seminarskom obliku nastave pisanim uradcima i usmenim prilozima o proitanome, te poloiti pisani meuispit i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
1 2
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Komentari: u okviru kontinuirane provjere znanja studenti piu uradke s interpretacijama pojedinih tekstova te pisani meuispit (barok; Gunduli); prosvjetiteljstvo odgovaraju na usmenome ispitu. Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Franievi, M., velec, F., Bogii, R., Povijest hrvatske knjievnosti. Od renesanse do prosvjetiteljstva, knj. 3, Zagreb 1974, 175-292 i 293-376. Falievac, D., Ivan Buni Vui, Zagreb 1987. Georgijevi, K., Hrvatska knjievnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 1969. Pavlii, P., Rasprave o hrvatskoj baroknoj knjievnosti, Split 1979. Vonina, J., Kai i Reljkovi na razmei epoha, u: A. K. Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, M. A. Reljkovi, Satir iliti divji ovik, Zagreb 1988, 7-105. Obavezna primarna literatura Relevantna djela hrvatske knjievnosti 17. i 18. stoljea prema ediciji Pet stoljea hrvatske knjievnosti. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Povijest hrvatskog kazalita, Zagreb 1978. (izabrana poglavlja) Hrvatski knjievni barok (zbornik, uredila Dunja Falievac), Zagreb 1991. (izbor) Hrvatsko barokno pjesnitvo: u: Dani Hvarskog kazalita, XX, Split 1994. (izbor) Kljuevi raja, Hrvatski knjievni barok i slavonska knjievnost 18. st. Zagreb 1995. (izbor) Kravar, Z., Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993. Novak, S. P., Povijest hrvatske knjievnosti, III. knjiga, Zagreb 1999. Pavlii, P., Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovia. JAZU, Osijek 1991. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Kontinuiranim praenjem i povratnim informacijama izmeu studenata i nastavnika, te evaluacijom nakon odsluanog kolegija i poloenog ispita prati se postignuta kvaliteta
45

Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave SVJETSKA KNJIEVNOST 1 Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatan 2. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 30+0+30
3. OPIS PREDMETA
1.27. Ciljevi predmeta Osposobiti za koritenje predmetne tematike u kontekstu ciljeva i primjene ukupnoga dodiplomskoga studija kroatistike. 1.28. Uvjeti za upis predmeta
1.29. Oekivani ishodi uenja za predmet Student/ica e nakon ostvarenih obveza moi: 1. definirati sintagmu svjetska knjievnost kao dio Goetheova pristupa povijesti knjievnih djela 2. definirati i analizirati temeljne radne pojmove uz dijakronijski postav knji. djela do klasicizma i prosvjetiteljstva (periodizacijske koncepcije, iradiranje, klasici knjievnosti, heteronomni i autonomni kriteriji, antologijski izbor, stilovi i razdoblja, knjievni utjecaj, tematsko-motivska, stilska i druga koincidencija, topologyon i sl.) 3. imenovati i opisati kronolokim nainom knj. razdoblja i njihove znaajke s naslova kolegija 4. analizirati i usporeivati djela i pisce istog i drugog stilskoga razdoblja 1.30. Sadraj predmeta Predgrke mitologije i usmene knjievnosti. Razvoj grkog epa, lirike, basne, drame i romana. Homersko pitanje, homerski bozi, polubozi, heroji, junaci. Aristotelova Poetika i kategorija tragine krivnje. Povijest europskog kazalita od dionizijskih sveanosti, mima i atelane do farsesknih predstava. Neoteriko pjesnitvo. Plaut; Seneka; Vergilije i Ovidije; Apulejev Asinus aureus. Horacijeva Poslanica i Epistolae. Srednji vijek. Periodizacijske dileme. Trubaduri, viteke poeme i rani talijanski preporod. Sicilijanska kola, dolce stil nuovo i danteskna (po)etika. Dante, Boccaccio, Petrarca. Pulcinelatte, Commedia del' arte. Od Lazarilla de Tormesa (i Apulejeva Asinusa) do Kerempuha. Visoko i nisko u Rabelaisovoj groteski, Gargantua i Pantagruel kao anticipacija tzv. uline, off-knjievnosti, njezini odjeci u Balzaca. Montaigneov esejizam. Cervantesov prozni novum i tzv. Cervantesovo doba. Shakespeareovo doba. Hamlet na suvremenik? Elizabetinsko doba. Digresija o paraleli Shakespeare-Krlea. Calderonov odnos prema autoritetu i slobodi. Concetizam, gongorizam, kult(eran)izam, agudeza, metaphysical poets. Razvoj i glavne znaajke klasicistiko-prosvjetiteljskih anrova. Hipolit Euripidov i Fedra Racineova. Robinzonizam i robinzonade. Swiftovi Liliputanci. Povijesni i Bildungsroman. Voltaireov antioptimizam. predavanja samostalni zadaci 1.31. Vrste izvoenja seminari i radionice nastave vjebe multimedija i mrea obrazovanje na daljinu
46

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr terenska nastava laboratorij mentorski rad ostalo konzultacije
1.32. Komentari 1.33. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izlaganje seminarskog rada, kontinuirana provjera znanja, zavrni ispit. 1.34. Praenje5 rada studenata
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio 1.5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 1 1 Seminarski rad Esej Referat 0,5 Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
1.35. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i putem zavrnog ispita. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.36. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1979. Knjievnost Baroka, Zagreb, 1988. Povijest svjetske knjievnosti I-VII, Zagreb 1978. (relevantni dijelovi u pojedinim tomovima). Slamnig, I., Svjetska knjievnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999. (zakljuno s klasicizmom i prosvjetiteljstvom). Solar, M., Povijest svjetske knjievnosti, Zagreb 2003. (zakljuno s klasicizmom i prosvjetiteljstvom). mega, V., Knjievni sustavi i knjievni pokreti, u: Uvod u knjievnost, Zagreb 1998.. Izbor iz lektire 1.37. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Breje, L. (Brhier), Vizantijska civilizacija, Beograd 1976. Curtius, E., R., Evropska literatura i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1971., 1998. ale, F., Petrarca i petrarkizam; Zagreb 1971. urin, I., Engleski gotski roman-neurotike vizije stvarnosti?, u: Umjetnost rijei, 1974., 1. D'Amico, S., Povijest dramskog teatra, Zagreb 1972. Delumeau, J., Civilizacija renesanse, Novi Sad 1989. Dukat, Z., Homersko pitanje, Zagreb 1987. Sironi, M., Rasprave o helenskoj knjievnosti, Zagreb 1995. oljan, A., Sto najveih djela svjetske knjievnosti, Zagreb 1962. 1.38. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.39.
47

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Rasprave, ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, portfolio svakog studenta.
48

Ope informacije
49


50

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta LEKSIKOLOGIJA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Cilj je kolegija upoznati studente s leksikom normom hrvatskoga standardnog jezika, osposobiti ih za samostalno prouavanje hrvatskoga standardnog jezika na leksikosemantikoj razini. 1.2. Uvjeti za upis predmeta Poloeni kolegiji: Teorija jezika, Fonologija hrv. stand. jezika, Morfologija hrv. stand. jezika, Tvorba hrv. stand. jezika 1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita mogu: Pravilno tumaiti leksikoloke, leksikosemantike, terminoloke, frazeoloke i leksikografske pojmove Ovladati terminologijom na podruju leksikologije i bliskih disciplina Prepoznati i analizirati leksika normativna pitanja Primjenjivati leksiku normu na konkretnim leksikim pitanjima 1.4. Sadraj predmeta Leksikologija. Leksikologija i semantika (odreenje i jezine jedinice). Denotat i konotat. Jednoznanost i vieznanost leksema. Izravno i preneseno znaenje (metafora i metonimija). Leksika sinonimija, homonimija, antonimija i paronimija. Frazeoloki i sintaktiki uvjetovano znaenje. Ekspresivnostilistiki leksik. Eufemizmi i pleonazmi. Vremenska, podruna i funkcionalna raslojenost leksema. Aktivni i pasivni rjenik. Arhaizmi, historizmi, nekrotizmi i knjiki leksik. Neologizmi. Lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi. Familijarizmi, argotizmi, profesionalizmi. Terminologija. Termini. Frazeologija. Frazem. Leksikografija. Leksikografski postupci. Vrste rjenika. Hrvatski rjenici. Onomastika (odreenje i podjela). Leksiko posuivanje: posuenice (vrste posuenica), podrijetlo i adaptacija posuenica. Prevedenice/kalkovi (tipovi prevedenica). Purizam i jezina kultura. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i sposobnost u leksikolokoj, leksikosemantikoj i
51

semantikostilistikoj analizi. Kontinuirana provjera znanja. Usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
1 0.5
0,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Filologija, 22-23/1994, 30-31/1998. Melvinger, J., Leksikologija (skripta), Osijek, 21990. Rjenik i drutvo, Zbornik radova, Zagreb 1993. Samardija, M., Neko i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika, Rijeka 2002. Zgusta, L., Prirunik leksikografije, Sarajevo 1991. Rjenici (izbor) 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Babi, S., Hrvatska jezikoslovna itanka, Zagreb 1990. Bari, E i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb 1999. Fink-Arsovski, ., Poredbena frazeologija: pogled iznutra i izvana, Zagreb 2002. Govorimo hrvatski. Jezini savjeti, Zagreb 1997. Hudeek, L. i dr., Hrvatski jezik 4, Zagreb 2002. Lutzeier, P. R., Lexikologie, Tbingen 1995. Mihaljevi, M., Terminoloki prirunik, Zagreb 1998. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, prir. M. Samardija, Zagreb 1999. Samardija, M., Leksikologija s povijeu hrvatskoga jezika: udbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb 2 1998.
Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Zagreb 1995.
Teak, S., Hrvatski na svagda()nji, Zagreb 1990. Ulrich, J., Lexicology: An International Handbook on the Nature and Structure of Words and Vocabularies, Berlin 2002. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
52

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta POVIJEST HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
2. Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta Temeljni je cilj kolegija upoznati genezu pismenosti i odnose meu narjejima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja. Time e se studentima omoguiti razumijevanje hrvatskih knjievnih tekstova svih razdoblja te osposobiti ih za provedbu egzaktne lingvostilistike interpretacije spomenutih tekstova. Ovakav nain omoguava potpuno razumijevanje knjievnih poruka i nezaobilazna je pretpostavka za sve vrste interpretacija (knjievnih, povijesnih, filozofskih i dr.). U tom smislu studij jezine povijesti postaje podlogom za interdisciplinarni studij. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet - Nakon odsluanih predavanja i seminara, voenih analiza izabranih tekstova i prouene literature studenti e moi: - upoznati i pravilno interpretirati genezu pismenosti; - upoznati i znati tumaiti odnose meu narjejima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja; - samostalno analizirati jezine i stilske znaajke hrvatskih knjievnih tekstova svih razdoblja; - samostalno analizirati jezine i stilske znaajke hrvatskih neknjievnih tekstova svih razdoblja; - biti sposobni samostalno provesti egzaktnu lingvostilistiku interpretaciju antologijskih tekstova od kraja srednjovjekovlja do 19. stoljea; - objasniti okolnosti izbora nacionalnoga knjievnog jezika u 19. stoljeu 1.4. Sadraj predmeta Osnova programa obuhvaa prouavanje razvoja hrvatskoga knjievnog jezika i znaajki standardizacijskih procesa. Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, u proimanju s povijeu knjievnosti, promatra kulturoloku i stilistiku stranu jezika. Polazi se od periodizacije knjevnoga jezika na tri predstandardna i tri standardna perioda. U okviru predstandardnih perioda prouava se hrvatski pisani jezik od prvih pisanih spomenika do sredine 18. st. (jezik hrvatskoga srednjovjekovlja; akavsko-tokavska jezina koine i poetci kajkavskoga knjievnog izraza u 16. st.; tokavska, kajkavska i hibridna stilizacija knjievnog jezika u 17. st.; jezikoslovni rad - prvi rjenici, gramatike i pokuaji reformiranja latinike grafije). Problematizira se razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. U okviru standardnih perioda prouava se hrvatski pisani jezik od sredine 18. st. do danas (tokavska i kajkavska stilizacija knjievnog jezika u 18. st.; jezina situacija predilirskoga i ilirskoga razdoblja; naputanje kajkavtine; stvaranje nacionalnoga knjievnog jezika u 19. st.; jezina koncepcija iliraca; filoloke kole u 19. i na prijelazu 19. na 20. st.; standardoloka literatura rjenici, gramatike, grafijska reforma, pravopis, jezini savjetnici; hrvatski standardni jezik u 20. st.; jezina unifikacija; zalaganja za jedinstven srpskohrvatski jezik; otpor jezinom unitarizmu; ustavno odreenje hrvatskoga jezika).
53

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
Planira se najmanje jedna tematska radionica.
1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima, predavanjima i radionicama, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju kompetenciju u pristupu jeziku hrvatske pismenosti u razliitim razdobljima. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5 1
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Mogu, M., Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb 1993. Mogu, M. Vonina, J., Latinica u Hrvata, u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, 1969, 61-81. Vince, Z., Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 32002. Vonina, J., Jezina batina, Split 1988. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Damjanovi, S., Tragom jezika hrvatskih glagoljaa, Zagreb 1984. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige, Zagreb 1983. Hercigonja, E., Tropismena i trojezina kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994. Jonke, Lj., Knjievni jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Katii, R., Na kroatistikim raskrijima, Zagreb 1998. Mogu, M., Povijesni pregled hrvatskoga knjievnog jezika, u: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika (nacrti za gramatiku), Zagreb 1991, 15-60. Vonina, J., Analize starih hrvatskih pisaca, Split 1977. Vonina, J., Jezinopovijesne rasprave, Zagreb 1979. Vonina, J., Preporodni jezini temelji, Zagreb 1993. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, analiza uspjenosti tematske radionice, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju
54

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKI PREDROMANTIZAM, ROMANTIZAM I PREDREALIZAM Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 5 30+0+30
Cilj je kolegija upoznati studente s knjievnopovijesnim i stilskim znaajkama razdoblja predromantizma, romantizma i predrealizma. Osobita e se pozornost posvetiti uoavanju vez literarnih ostvaraja s knjievnom tradicijom, kao i njihovoj ulozi u izriajnom, predmetnotematskom i strukturnom pribliavanju djelima u zrelom realizmu. Uputiti u dosege hrvatske knjievnosti tog razdoblja u odnosu prema svjetskoj knjievnosti. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odreenoga vremena studiranja studenti e biti sposobni: - definirati i prepoznati knjievnopovijesne znaajke i stilska obiljeja hrvatskoga predromantitma, romantizma i predrealizma, - interpretirati i objasniti izriajne, predmetnotematske i strukturne osobine djela nastalih u ovom razdoblju, - primijeniti steene knjievnopovijesne i knjievnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovoga razdoblja, - usporediti djela iz ovoga razdoblja ili ih dovesti u vezu s knjievnom tradicijom i djelima datog razdoblja u svjetskoj knjievnost. 1.4. Sadraj predmeta Hrvatski predromantizam i romantizam. Drutvenopolitike prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i knjievni preporod i ilirski pokret; razvojne faze. Kulturna djelatnost preporoditelja. asopisi. Ilirske itaonice. Starije poetike hrvatske knjievnosti i aktualne svjetske i evropske poetike. anrovska slika razdoblja, struktura pojedinih anrova i njihov odmak od anrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Poetoloke znaajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz poezije S. Vraza, I. Maurania i P. Preradovia. Poetoloke znaajke hrvatske proze: novelistika, roman. Poetoloke znaajke hrvatske drame: pregled i analiza. Programski i kritiki tekstovi. Predrealizam. Naziv. Drutvenopolitike prilike u Hrvatskoj i Europi. Koncepcijske i poetoloke znaajke predrealizma. A. enoa monografski pristup. anrovska slika razdoblja: Poetoloke oznake poezije i predstavnici; analiza. Sintetski pregled poetolokih oznaka proze i analiza. Sintetski pregled drame i analiza. Programski i kritiki lanci. X predavanja X samostalni zadaci 1.5. Vrste izvoenja X seminari i radionice X multimedija i mrea nastave
55

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni pohaati nastavu i seminare, aktivno sudjelovati u diskusijama, te izvravati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraivanje. Rezultati njihovih samostalnih istraivanja usmeno se iznose na seminarima. Takoer, studenti su duni do kraja semestra predati etiri eseja u kojima trebaju analizirati stilske znaajke razdoblja na samostalno odabranom poetskom, proznom, dramskom ili kritikom tekstu. Polaganje pismenog i usmenog ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
1 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Hrvatska drama od Demetra do enoe, Zagreb 1976. Frange, I., Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb Ljubljana 1975., str. 122.-193. Jeli, D., Preporod knjievnosti i knjievnost preporoda, Zagreb 1993. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana I (od poetaka do kraja 19. st.), Zagreb 1994., str. 49-132. Prosperov Novak, S., Povijest hrvatske knjievnosti II (Izmeu Pete, Bea i Beograda), Split, 2004., str. 5.-125. icel, M., Hrvatska knjievnost 19. i 20. stoljea, Zagreb 21997., str. 49.-115. ivanevi, M. Frange, I., Ilirizam i realizam, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 4, Zagreb 1978., str. 7.-119. Obvezna primarna literatura Relevantni naslovi iz edicija Pet stoljea hrvatske knjievnosti i Stoljea hrvatske knjievnosti. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barac, A., Hrvatska knjievnost, knjiga I i II, Zagreb 1954., 1960. Barac, A., Hrvatska novela do enoine smrti, RAD, knjiga 190, JAZU, Zagreb 1952. Duda, D., Pria i putovanje, Zagreb 1998. Hrvatska knjievnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam), u: Dani hvarskog kazalita, Split 1998. Hrvatska knjievnost od preporoda do enoina doba, u: Dani hvarskog kazalita, Split 1999. Hrvatski narodni preporod, I, II, (ur. J. Ravli), edicija PSHK, knjiga 28, 29. Kalogjera, G., Knjievnik u sjeni, Rijeka 1989. Lasi, S., Roman enoina doba (1863.-1881.), Rad JAZU, knj. 341, Zagreb 1965. Nemec, K., Tragom tradicije (Ogledi iz novije hrvatske knjievnosti), Zagreb 1995. Predgovori u knjigama edicije PSHK knjiga 30-61, Zagreb 1963-1977. i odgovarajui naslovi iz edicije SHK, Zagreb. Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, ur. M. icel, Zagreb 1997.
56

1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija (upitnici za pojedina predavanja i/ili za pojedini predmet), evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, rezultati longitudinalnih praenja, uspjeh na ispitu, portfolio studenta, anketa (skupljanje povratnih informacija: nastavnik - student; student - nastavnik), studentska procjena prilagoenosti kolegija njihovom kognitivnom statusu, definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju, kolegijalna evaluacija i refleksija, meunarodna supervizija.
57

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta OBLICI HRVATSKE USMENE KNJIEVNOSTI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+15
Cilj je studija upoznati opa poetika svojstva usmene knjievnosti kao cjeline te specifine subpoetike hrvatske usmene knjievnosti u sustavu usmenoknjievnih oblika. Razvijanje svijesti o usmenoj knjievnosti kao vanom dijelu kulturne batine te sposobnosti prepoznavanja i kritikog vrednovanja prisutnosti elemenata tradicionalne kulture u suvremenosti. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Tijekom nastavnog procesa studenti e: - upoznati najvanije primjere usmenoknjievnih tekstova, - upoznati naela klasifikacije usmenih knjievnih oblika i moi samostalno prepoznati genoloke karakteristike usmenih knjievnih tekstova, - stei uvid u interdisciplinarnu povezanost znanosti o knjievnosti i drugih pomonih znanstvenih disciplina u prouavanju usmenoknjievnog fenomena. 1.4. Sadraj predmeta Usmena knjievnost: pojmovno odreenje. Usmenoknjievni fenomen u odnosu prema pisanoj knjievnosti. Nazivlje i teorijski pristupi u povijesnom slijedu. Nain funkcioniranja usmene knjievnosti (mehanizam tradicije, ambijentalne znaajke). Osnovna struktura obiljeja usmene knjievnosti (distribucija oblika, specifina poetika, estetska funkcija i izvanknjievne funkcije usmenoknjievnih tekstova). Usmenoknjievni oblici: Lirika (odreenje, starost, klasifikacija i poetiki sustav; romance i balade; bugarice). Epska poezija (podrijetlo, odnos prema drutvenim i povijesnim zbivanjima, epske formule, stil i stih). Pripovijetke (bajka, legenda i predaja, anegdota, basna; teme i motivi, jezine i stilske osobitosti). Dramsko stvaralatvo (povezanost s obredima i obiajima; scenografija, kostimi, glumci; klasifikacija). Retoriki oblici (zdravice, basne, brojalice, rugalice, hvale). Poslovice i zagonetke. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
58
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava

1.7. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u seminaru i diskusiji, izrada seminarskog rada te pristupanje provjeri usvojenih znanja na zavrnom ispitu. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 0,5
0,5 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Botica, S., Hrvatska usmenoknjievna itanka, Zagreb 1995. Jolles, A., Jednostavni oblici, Zagreb 2000. Kekez, J., Usmena knjievnost, u: Uvod u knjievnost, Zagreb 31983. ili 41986. Pavlii, P., Klasifikacija usmene i klasifikacija umjetnike knjievnosti, u: Knjievna genologija, Zagreb 1983., 129-155. Usmena knjievnost: izbor studija i ogleda, priredila M. Bokovi-Stulli, Zagreb 1971. Obavezna primarna literatura Relavantni naslovi iz edicija Pet stoljea hrvatske knjievnosti i Stoljea hrvatske knjievnosti 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Banov, E., Usmeno pjesnitvo kvarnerskog kraja, Rijeka 2000. Belaj, V., Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih obiaja i vjerovanja, Zagreb 1998. Bokovi-Stulli, M., Pjesme, prie, fantastika, Zagreb 1991. Bokovi-Stulli, M., Prie i prianje: stoljea usmene hrvatske proze, Zagreb 1997. Botica, S., Lijepa naa batina, knjievno-antropoloke teme, Zagreb 1998. Delorko, O., Zanemareno blago: O hrvatskoj narodnoj poeziji, Zagreb 1979. Gavazzi, M., Godina dana hrvatskih narodnih obiaja I-II, Zagreb 1939. (ponov. izd. 1991). Lozica, I., Hrvatski karnevali, Zagreb 1996. Propp, V., Morfologija bajke, Beograd 1982. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, uspjeh na ispitu.
59

4. OPIS PREDMETA
1.42. Oekivani ishodi uenja za predmet Student/ica e nakon ostvarenih obveza moi: 1. definirati to je korpus knjievnih djela s naslova kolegija 2. definirati i analizirati temeljne radne pojmove uz dijakronijski postav knji. djela do simbolizma (periodizacijske koncepcije i znaajke epohe/stila/razdoblja, knjievni utjecaj, tematsko-motivska, stilska i druga koincidencija, provodni/leit-motivi razdoblja i pojedinoga pisca/pjesnika i sl.) 3. imenovati i opisati kronolokim nainom knj. razdoblja i njihove znaajke s naslova kolegija 4. primijeniti neku knjievnopovijesnu koncepciju i kritiki pristup odabranome djelu i piscu/pjesniku 1.43. Sadraj predmeta Sentimentalni roman. Gotski roman. Sadizam i opasne veze. Engleski enski autori romana druge pol. 18. st. Predromantizam. Pojam romantizma. Romantizam u kontekstu.. Romantizam u nacionalnim knjievnostima. Knjievne vrste u romantizmu. Bijeg u medijevalnu prolost, u egzotino i udaljeno. Novi putopis kao krajolik due. Poezija groba i noi. Jezersko pjesnitvo. Poe - otac kriminalistike prie i science-fictiona. Hugoova doba. Knjievnost realizma i naturalizma u nacionalnim knjievnostima: gogoljevski smijeh, naturalna kola, suvinjaci, velike drutvene freske balzacovska, thackerayevska, tolstojevska. Roman - rijeka, sage, prodor u nesvjesno u prozama Dostojevskoga. Bovarizam. "Estetski realizam" Henrya Jamesa. Poetika (sub)urbanog prostora i deklasiranih ljudi. Whitman i E. Dickinson. Esteticizam. Skandinavska drama: Ibsen, Strindberg, A. P. ehov. samostalni zadaci predavanja multimedija i seminari i radionice 1.44. Vrste izvoenja mrea vjebe nastave laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije 1.45. Komentari
60

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.46. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izlaganje seminarskog rada, kontinuirana provjera znanja, zavrni ispit. 1.47. Praenje6 rada studenata
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio 1,5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 1 2 Seminarski rad Esej Referat 0,5 Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
1.48. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i putem zavrnog ispita. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.49. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Friedrich, H., Struktura moderne lirike, Zagreb 1969. ili novije izdanje. Povijest svjetske knjievnosti I-VII, Zagreb 1978. (relevantni dijelovi u pojedinim tomovima). Slamnig, I., Svjetska knjievnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999.(relevantni dio). Solar, M., Povijest svjetske knjievnosti, Zagreb 2003. (relevantni dio). mega, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 1987. Izbor iz lektire 1.50. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Hergei, I., Knjievni portreti, Zagreb 1967. Ivanievi, K., Bohema, Rijeka 1984. Kettle, A., Engleski roman, Sarajevo 1962. Pele, G., Tumaenje romana, Zagreb 1999. Solar, M., Mit o avangardi i mit o dekadenciji Beograd, 1985. Strani pisci (Knjievni leksikon). Vidan, I., Engleski intertekst hrvatske knjievnosti, Zagreb 1995. 1.51. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.52.
Rasprave, ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, portfolio svakog studenta.
61

Ope informacije
62


63

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta SINTAKSA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Temeljni je cilj kolegija usvajanje sintaktike norme hrvatskoga standardnog jezika. Osnovna je jedinica reenica, koja se promatra i kao jezina i kao komunikacijska jedinica, a sintaktike se pojave prouavaju unutar granica diskursa, odnosno teksta. Izbor korpusa istraivanja iz razliitih tekstnih vrsta omoguava studentima uoavanje stilogenih elemenata na razini sintakse. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odsluanih predavanja i seminara student e moi: - definirati temeljne i specifine pojmove iz podruja sintakse; - znati tumaiti jezikoslovne teorije i znati primjenjivati spoznaje i metodologiju; - rangirati jezine injenice na sintaktikoj razini; - usvojiti sintaktiku normu hrvatskoga knjievnog jezika; - analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaksu; - samostalno pretraivati i interpretirati hrvatsku i svjetsku sintaktiku i sintaktostilistiku literaturu 1.4. Sadraj predmeta Uvod u studij sintakse. Pristupi sintaksi; sintaktike teorije; nazivlje. Suodnos reenice kao jezine i komunikacijske jedinice. Narav sintaktikih odnosa. Predikatni i subjektni skup; predikat, subjekt. Predikatne kategorije. Spoj rijei (sintagma); sronost, upravljanje, pridruivanje. Objekt. Prilona oznaka. Preoblike (nijekanje, pitanje, usklik, zahtjev, pasiv, obezlienje). Viestruko preoblikovane reenice. Atribut. Apozicija. Predikatni proirak. Vrste reenica. Nezavisnosloene reenice. Zavisnosloene reenice. Viestrukosloena reenica. Reenina intonacija; vrednote govorenoga jezika. Red rijei. Interpunkcija. Sintaktostilistika. Lingvistika teksta. Konektori. Diskurs. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
Planira se najmanje jedna tematska radionica.
64

Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i kompetenciju u sintaktikoj i sintaktostilistikoj ralambi. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5 1
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Katii, R., Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 1991. Peti, M., Predikatni proirak, Zagreb 1979. Sili, J., Od reenice do teksta, Zagreb 1984. Znika, M., Odnos atribucije i predikacije, Zagreb 1988. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bari, E. i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb 1999. Teak, S. i Babi, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. Chomsky, N., Syntactic Structures, The Hague 1957. Chomsky, N., Aspects of the Theory of Syntax, Cambridge 1965. Pranjkovi, I., Koordinacija u hrvatskom knjievnom jeziku, Zagreb 1984. Pranjkovi, I., Hrvatska skladnja, Zagreb 1993. Pranjkovi, I., Druga hrvatska skladnja, Zagreb 2001. Ragu, D., Praktina hrvatska gramatika, Zagreb 1997. Weber, A., Skladnja ilirskoga jezika za nie gimnazije, Be 1859. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, analiza uspjenosti tematske radionice, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju, meunarodna evaluacija
65

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKI REALIZAM I MODERNA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 5 30+0+30
Cilj je kolegija upoznati studente s knjievnopovijesnim i stilskim obiljejima razdoblja realizma i moderne u hrvatskoj knjievnosti. Vodit e se rauna i o onim aspektima koji nisu izravno knjievni, ali se odraavaju na knjievnost (povijesni, politiki, filozofski, socioloki, kulturoloki, itd.). 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odreenoga vremena studiranja studenti e biti sposobni: - definirati i prepoznati knjievnopovijesne znaajke i stilska obiljeja hrvatskoga realizma i moderne, odosno definirati i prepoznati obiljeja realizma, naturalizma, impresionizma, secesionizma, ekspresionizma, neoromantizma, - interpretirati i objasniti izriajne, predmetnotematske i strukturne osobine djela nastalih u ovim razdobljima, - primijeniti steene knjievnopovijesne i knjievnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovoga razdoblja, - usporediti djela iz ovoga razdoblja ili ih dovesti u vezu s knjievnom tradicijom i djelima datog razdoblja u svjetskoj knjievnost. 1.4. Sadraj predmeta Pojam realizma, realizam kao stilska formacija; drutvene i politike pretpostavke; temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom knjievnosti: usporedba i poticaji. asopisi. Kritika. anrovska slika hrvatskog realizma; poezija (A. Harambai i S. S. Kranjevi). Interpretacija poetolokih znaajki hrvatske proze: V. Novak, K. andor Gjalski, A. Kovai, E. Kumii i J. Kozarac. Pregled dramske knjievnosti i kritike. Naznake moderne (J. Leskovar). Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija umjetnikog duha vremena. Stilski pluralizam hrvatske moderne i temeljne oznanice. asopisne koncepcije. Kritika, knjievna povijest i programatski tekstovi. A. G. Mato. anrovi hrvatske moderne. Poetoloke znaajke poezije - V. Vidri, D. Domjani, V. Nazor i J. Poli Kamov. Pregled znaajki hrvatske proze: J. Leskovar, I. Kozarac, V. Nazor, M. Cihlar Nehajev, D. imunovi, J. Polia Kamov, F. Galovi. Poetoloke znaajke hrvatske drame: J. Poli Kamov, S. Tuci, I. Vojnovi, J. Kosor. Poeci avangardnih trendova (J. P. Kamov). 1.5. Vrste izvoenja
66

nastave
X multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u diskusijama, te izvravati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraivanje. Rezultati istraivanja usmeno se iznose na seminarima, a obavezna je i izrada seminarskog rada. Studenti piu esej u kojem analiziraju stilske znaajke razdoblja na odabranom poetskom, proznom, dramskom ili kritikom tekstu. Polaganje pismenog i usmenog ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
1 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N. Kravar, Z. mega, V., Knjievni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne), Zagreb 2001. Frange, I., enoina batina u djelima hrvatskih realista, u: Croatica, sv. 1, Zagreb 1970. Heimovi, B., 13 hrvatskih dramatiara. Od Vojnovia do Krleina doba. Zagreb 1976. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana I (od poetaka do kraja 19. st.) i Povijest hrvatskog romana II (od 1900.-1945.), Zagreb 1994.,1998. Prosperov Novak, S., Povijest hrvatske knjievnosti II (Izmeu Pete, Bea i Beograda), Split, 2004, str. 125.-231. icel, M., Knjievnost moderne, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 5., Zagreb 1978. ivanevi, M. Frange, I., Ilirizam i realizam, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 4, Zagreb 1978., str. 200.-499. mega, V., Duh impresionizma i secesije (Hrvatska moderna), Zagreb 1993. Obvezna primarna literatura Relevantni naslovi iz edicija Pet stoljea hrvatske knjievnosti i Stoljea hrvatske knjievnosti. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brei, V., Novija hrvatska knjievnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001. Frange, I., Mato, Vidri, Krlea, Zagreb, 1974., 5.-224. Hrvatska moderna. Kritika i knjievna povijest, edicija PSHK, knjiga 71. Kritika u doba realizma, edicija PSHK; knj. 62. Moderna. Eseji i graa o hrvatskoj drami i teatru, edicija Dani hvarskog kazalita, Split 1980. Nemec, K., Mogunosti tumaenja (Portreti), Zagreb 2000. Posavac, Z., Corpus teza hrvatskog realizma, u: Encyclopedia moderna, br. 14, 39-45 br. 15, 48-56. Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa., Zagreb i Osijek 1999. Senker, B., Hrestomatija novije hrvatske drame I. dio (1895.-1940.), Zagreb 2000., str. 37.-222. icel, M., Programi i manifesti u hrvatskoj knjievnosti, Zagreb 1972.
67

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija (upitnici za pojedina predavanja i/ili za pojedini predmet), evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, rezultati longitudinalnih praenja, uspjeh na ispitu, portfolio studenta, anketa (skupljanje povratnih informacija: nastavnik - student; student - nastavnik), studentska procjena prilagoenosti kolegija njihovom kognitivnom statusu, definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju, kolegijalna evaluacija i refleksija, meunarodna supervizija.
68

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA KNJIEVNOST IZMEU DVAJU SVJETSKIH RATOVA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Cilj je kolegija upoznavanje s problemima koji nailaze pri odreivanju to je suvremena hrvatska knjievnost, koji su odrediteljski elementi toga podruja, koji je "sastav/struktura" toga pojma, koji su egzemplarni pisci toga odreenja, odnosno koje su se kole, smjerovi, stilske formacije, razdoblja i epohe realizirale u tome korpusu. Pritom valja voditi rauna da se u sastavine toga korpusa ukljue ne samo beletristiki prinosi, negoli i doprinosi hrvatske znanosti o knjievnosti, povijesti knjievnosti, kritike i estetike, ukljuujui i reprezentativne autore i njihovu tekstoloku podlogu. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Produbljivanje znanja iz kolegija Hrvatska knjievnost izmeu svj. ratova te stjecanje temeljnih informacija uz iju se pomo omoguuje praenje i razumijevanje programom predvieni knjievnoteorijskih i knjievnopovijesnih kolegija. 1.4. Sadraj predmeta Hrvatska knjievnost od 1914. do 1945.: znaenje ekspresionistikih pojava, njihova tipologija i ralamba, specifinosti proznoga i poetolokoga obrasca u hrvatskoj praksi i euro-modelima; pisci i djela hrvatskoga ekspresionizma knjievna (i socioloka) pojava M. Krlee; fleksije ekspresionistikih koncepcijskih modela u kasnijoj hrvatskoj knjievnosti: slinosti, odstupanja, negacije; hrvatska knjievnost od 1945. do danas; pojam socrealizma; odjeci europske proze u hrvatskoj prozi 50-ih, 60ih i 70-ih godina XX. stoljea; stari modeli u novome dobu: njihova poetoloka specifikacija; modeli suvremene hrvatske proze: mlada proza ili tzv. fantastiari; povijesni roman XX. stoljea; romani modernih (avangardnih) struktura; tendencije trivijalnosti; nova ratna proza; poetoloka i kronoloka tipologija hrvatske poezije poslije Drugoga rata; interpretacije odabranih tekstova. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvoenju te provoditi zadatke to su im
69

povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraivanja bit e predoeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvoenje seminarskih sati budui da moraju poznavati grau koja se problematizira. Polau pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5
1.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Donat, B., Hodoasnik u labirintu, Zagreb 1986. Donat, B., Studije i portreti, Zagreb 1987. Ekspresionizam i hrvatska knjievnost, "Kritika", sv. 3, Zagreb 1969. Frange, I., Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb Ljubljana, 1987.* Nemec K., Povijest hrvatskog romana od 1914. do 1945. godine, Zagreb 1998.* Panorama hrvatske knjievnosti XX. stoljea, ur. V. Pavleti, Zagreb, 1965. icel M., Hrvatska knjievnost 19. i 20. stoljea, Zagreb 1997.* Obvezna primarna literatura Relevantni naslovi iz edicija Pet stoljea hrvatske knjievnosti i Stoljea hrvatske knjievnosti te antologije. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bagi, K., ivi jezici, Zagreb 1994. Batui, N., Povijest hrvatskog kazalita, Zagreb 1978. (u dijelovima) Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb 1982. Ivaniin, N., Fenomen ekspresionizma u hrvatskoj knjievnosti, Split 1990. Lasi, S., Sukob na knjievnoj ljevici, Zagreb 1970. Milanja, C., Doba razlika, Zagreb 1991. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana (od poetaka do kraja 19. stoljea), Zagreb 1994.* Nemec, K., Tragom tradicije, Zagreb 1995. Posavac, Z., Estetika u Hrvata, Zagreb 1986. Slabinac, G., Hrvatska knjievna avangarda, Zagreb 1988. Viskovi, V., Pozicija kritiara, Zagreb 1988. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
70

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta AKAVSKO NARJEJE (CIKLIKI) Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 3 30+0+30
Svrha je kolegija upoznavanje studenata s jezinom strukturom akavskih idioma klasificiranom na naelu jezine razlikovnosti. U studenata se razvijaju praktine sposobnosti za samostalan pristup akavskim tekstovima, te za njihovo struno lingvistiko tumaenje i interpretiranje. Nastava kolegija akavsko narjeje pridonosi oblikovanju svijesti o znaenju akavskoga narjeja u ukupnosti hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet interpretirati metodologije prouavanja akavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi usporediti povijesnu i podrobnu dananju stratifikaciju akavskoga narjeja prema punktovima zabiljeenim na dijalektolokim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumaenje akavskih posebnosti razliitih hijerarhijskih rangova: zamjenice a i drugih primjera pune nepreventivne akavske vokalizacije; tendencije jake vokalnosti; reflekasa protojezinoga prednjega nazala, protojezinoga i starojezinoga jata; suglasnikoga inventara: cakavizma, suglasnikih mijena uvjetovanih strukturom sloga, doetnoga -l; naglasnoga sustava; morfolokih znaajki akavskih idioma analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezine razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od akavskih idioma argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar akavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama napraviti morfoloki opis akavskih tekstova usporediti dijalekte akavskoga narjeja kao njegove sastavnice usporediti sjeverozapadne akavske i jugoistone akavske govore, kontinentalni i otoni areal
1.4. Sadraj predmeta Metodologije prouavanja akavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi. Podrobnija povijesna i dananja stratifikacija akavskoga narjeja; Karte; Zamjenica a i drugi primjeri pune nepreventivne akavske vokalizacije; Tendencija jake vokalnosti; Refleksi protojezinoga prednjeg nazala, protojezinoga i starojezinoga jata u akavskome narjeju; Suglasniki inventar u akavskim idiomima, cakavizam i njegova geneza, suglasnike mijene uvjetovane strukturom sloga, slogovno finalno -l u govorima akavskoga narjeja; Naglasni sustavi u akavskome narjeju; Morfoloke znaajke akavskih idioma; Alteriteti u akavskim idiomima. Utvrivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezinih razlikovnosti na
71

razini fonologije i morfologije na predlocima; Utvrivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar akavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (s izvrenim domaim zadatcima), vrednovanje seminarskoga rada tijekom semestra, poloeni pisani meuispiti i poloen zavrni usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barac-Grum, V., akavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. Brozovi, D., akavsko narjeje, u: Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 80-90. Finka, B., akavsko narjeje, u: akavska ri, 1, 1971, str. 11-71. Lukei, I., akavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. Mogu, M., akavsko narjeje, Zagreb 1977. Vrani, S., akavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Finka, B., Dugootoki akavski govori, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 4, 1977, str. 7-178. Hamm, J. i dr., Govor otoka Suska, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 1, 1956, str. 7-213. Houtzagers, H. P., The akavian Dialect of Orlec on the island of Cres, Amsterdam 1985. Hraste, M., Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 2, 1966, str. 5-28. Hraste, M., Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija, 5, 1967, str. 61-74. Kalsbeek, J., The akavian Dialect of Orbanii near minj in Istria, Amsterdam Atlanta 1998. Lisac, J., Fonoloke znaajke buzetskog dijalekta, akavska ri, 2, 2001, str. 13-22. Lukei, I., Trsatsko-bakarska i crikvenika akavtina, Rijeka 1996. Lukei, I., Govori Klane i Studene, Libellus, Grobnik, 1998. Lukei, I. Turk, M., Govori otoka Krka, Libellus, Grobnik-Rijeka, 1998. Mogu, M., Dananji senjski govor, Senjski zbornik, 2, 1966, str. 5-152. Neweklowsky, G., Hrvatska narjeja u Gradiu i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura gradianskih Hrvata, 1995, str. 431-464. Pliko, L., Govor Barbantine, Pula, 2000.
72

imunovi, P., Dijalekatske znaajke buzetske regije, Istarski mozaik, 8, 5, 1970, str. 35-49. imunovi, P., Einfhrung, u: Hraste, M. imunovi, P., akavisch-deutsches Lexikon. Teil I, 1979, str. XII-XLVII. Vrani, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. Fonologija, Rijeka 2002. Vuli S., Petrovi, B., Govor Hrvatskoga Groba u Slovakoj, Zagreb 1999. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija seminarskih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), procjena pisanih radova tijekom semestra i uspjeha na ispitu, evaluacija interakcije sa studentima.
73

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta KAJKAVSKO NARJEJE (CIKLIKI) Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 3 30+0+30
Svrha je kolegija upoznavanje studenata s jezinom strukturom kajkavskih idioma klasificiranim na naelu jezine razlikovnosti. Nezaobilazan je zadatak teorijsko uenje, razvijanje stvaralakog miljenja i kritikog odnosa prema kajkavolokoj literaturi te problemskog pristupa jezinim pojavama u konkretnim i apstraktnim sastavnicama kajkavskoga narjeja koje su jedino kajkavske, koje su zajednike kajkavskom i drugom / drugim nestandardnojezinim idiomima ili su svojstvene govorima u odreenu arealu. U studenata se razvijaju praktine sposobnosti za samostalan pristup kajkavskim tekstovima, te za njihovo struno lingvistiko tumaenje i interpretiranje. Nastava kolegija Kajkavsko narjeje pridonosi oblikovanju svijesti o znaenju kajkavskoga narjeja u ukupnosti hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet interpretirati metodologije prouavanja kajkavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi i teze o podrijetlu kajkavskoga narjeja usporediti povijesnu i podrobnu dananju stratifikaciju kajkavskoga narjeja prema punktovima zabiljeenim na dijalektolokim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumaenje kajkavskih posebnosti razliitih hijerarhijskih rangova: osnovni samoglasniki i suglasniki inventar kajkavskoga narjeja; razvoj osnovnoga samoglasnikog i suglasnikog inventara u hijerarhijski niim jedinicama; znaajke kajkavske prozodije; naglasni sustavi prema klasifikacijama u literaturi; zamjenica kaj; kajkavske jednadbe; intervokalna sekvencija /r'/; uporaba prijedloga vu / v i pitanje proteze; suglasnike promjene: kajkavske depalatalizacije, obezvuenje finalnih suglasnika, kajkavski rezultati jotacije skupina /*ti/, /*di/ i skupina s njima u sastavu; suglasnike skupine; osnovne znaajke kajkavske morfologije i sintakse; posebnosti kajkavskoga leksika analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezine razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od kajkavskih idioma argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar kajkavskoga narjeja napraviti morfoloki opis kajkavskih tekstova usporediti dijalekte kajkavskoga narjeja kao njegove sastavnice (Ivieva klasifikacija, Brozovieva klasifikacija, Lonarieva klasifikacija)
1.4. Sadraj predmeta Metodologije prouavanja kajkavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi; Teze o podrijetlu kajkavskoga
74

narjeja; Podrobnija povijesna i dananja stratifikacija kajkavskoga narjeja; Kajkavski dijalekti prema klasifikacijama u literaturi; Karte; Osnovni samoglasniki i suglasniki inventar kajkavskoga narjeja; Razvoj osnovnoga samoglasnikog i suglasnikog inventara u hijerarhijski niim jedinicama; Znaajke kajkavske prozodije; Naglasni sustavi prema klasifikacijama u literaturi; Zamjenica kaj; Kajkavske jednadbe; Intervokalna sekvencija /r'/; Uporaba prijedloga vu / v i pitanje proteze; Suglasnike promjene: kajkavske depalatalizacije, obezvuenje finalnih suglasnika, kajkavski rezultati jotacije skupina /*ti/, /*di/ i skupina s njima u sastavu; Suglasnike skupine; Osnovne znaajke kajkavske morfologije i sintakse; Posebnosti kajkavskoga leksika; Alteriteti u kajkavskim idiomima; Utvrivanje jezinih alijetetnih, alteritetnih i arealnih razlikovnosti na razini fonologije na predlocima; Utvrivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezinih razlikovnosti na razini morfologije i sintakse na predlocima; Utvrivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar kajkavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (s izvrenim domaim zadatcima), vrednovanje seminarskoga rada tijekom semestra, poloeni pisani meuispiti i poloen zavrni usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barac-Grum, V., akavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. Brozovi, D., Kajkavsko narjeje, u: Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 90-99. Ivi, S., Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU, 48, 1936, str. 47-88. Junkovi, Z., Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta, Rad JAZU, 363, 1972, str. 1-229. Junkovi, Z., Dioba kajkavskih govora: porodice, tipovi i savezi, Hrvatski dijalektoloki zbornik, VI, 1982, str. 191-216. Lonari, M., Kajkavsko narjeje, Zagreb 1996. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
75

Finka, B., Gorskokotarska kajkavtina u naem dijalekatskom mozaiku, Kajkavski zbornik, 1974, str. 2943. Hercigonja, E., Kajkavski elementi u jeziku glagoljake knjievnosti 15. i 16. stoljea, Croatica, IV, 5, 1973, str. 169-245. Houtzagers, H. P., The Kajkavian Dialect of Hidegseg and Ferthomok, Amsterdam Atlanta 1999. Hraste, M., Kajkavski dijalekt, u: EJ, IV, 1960. Jedvaj, J., Bednjanski govor, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 1, 1956, str. 279-330. Lisac, J., Iz goranskoga vokalizma, u ZFI, XXXI/2, 1988, str. 137-175. Lonari, M., Kaj juer i danas, Ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavtini (s kartom narjeja i bibliografijom), akovec, 1990. Neweklowsky, G., O kajkavskim osobinama u nekajkavskim govorima Gradia, Hrvatski dijalektoloki zbornik, VI, 1982, str. 257-264. Neweklowsky, G., Hrvatska narjeja u Gradiu i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura gradianskih Hrvata, 1995, str. 431-464. ojat, A., Kajkavci ikavci kraj Sutle, Radovi Zavoda za jezik, 2, 1973, str. 51-72. ojat, A., Turopoljski govori, Hrvatski dijalektoloki zbornik, VI, 1982, str. 317-496. ojat. A. i dr., Zagrebaki kaj, Zagreb, 1998. Teak, S., Ozaljski govor, Hrvatski dijalektoloki zbornik, V, 1981, str. 203-428. Zeevi, V., Fonoloke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu, Zagreb 1993. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija seminarskih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), procjena radova pisanih tijekom semestra i uspjeha na ispitu, evaluacija interakcije sa studentima.
76

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta TOKAVSKO NARJEJE (CIKLIK) Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 3 30+0+30
Svrha je kolegija upoznavanje studenata s jezinom strukturom tokavskih idioma klasificiranim na naelu jezine razlikovnosti. Nezaobilazan je zadatak teorijsko uenje, razvijanje stvaralakog miljenja i kritikog odnosa prema tokavolokoj literaturi te problemskog pristupa jezinim pojavama u konkretnim i apstraktnim sastavnicama tokavskoga narjeja koje su jedino tokavske, koje su zajednike tokavskom i drugom / drugim nestandardnojezinim idiomima ili su svojstvene govorima odreena areala. U studenata se razvijaju praktine sposobnosti za samostalan pristup tokavskim tekstovima, te za njihovo struno lingvistiko tumaenje i interpretiranje. Nastava kolegija tokavsko narjeje pridonosi oblikovanju svijesti o znaenju tokavskoga narjeja u ukupnosti hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet interpretirati metodologije prouavanja tokavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi usporediti povijesnu i podrobnu dananju stratifikaciju tokavskoga narjeja prema punktovima zabiljeenim na dijalektolokim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumaenje tokavskih posebnosti razliitih hijerarhijskih rangova: osnovni samoglasniki i suglasniki sustav tokavskih idioma; afrikat kao rezultat jotacije d; takavizam; vokalizacija slogovnog finalnog -l u govorima tokavskoga narjeja; prozodijske jedinice; naglasni sustavi u tokavskome narjeju; morfoloke znaajke tokavskih idioma; gramatiki morfem /a/ u G mn. imenica svih triju rodova; nerelacijski morfem /ov/ ili /ev/ u svim oblicima mnoine jednoslonih imenica mukoga roda; sinkretizam oblika DLI u imenica svih triju rodova; morfem /iju/ u G mn. imenica analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezine razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od tokavskih idioma argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar tokavskoga narjeja napraviti morfoloki opis tokavskih tekstova usporediti dijalekte tokavskoga narjeja kao njegove sastavnice
1.4. Sadraj predmeta Metodologije prouavanja tokavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi; Podrobnija povijesna i dananja stratifikacija tokavskoga narjeja; Karte; Osnovni samoglasniki i suglasniki sustav tokavskih idioma; Afrikat kao rezultat jotacije d; takavizam; Vokalizacija slogovnog finalnog -l u govorima tokavskoga narjeja; Prozodijske jedinice; Naglasni sustavi u tokavskome narjeju; Morfoloke znaajke tokavskih
77

idioma; Gramatiki morfem /a/ u G mn. imenica svih triju rodova; Nerelacijski morfem /ov/ ili /ev/ u svim oblicima mnoine jednoslonih imenica mukoga roda; Sinkretizam oblika DLI u imenica svih triju rodova; Morfem /iju/ u G mn. imenica; Alteriteti u tokavskim idiomima; Utvrivanje jezinih alijetetnih, alteritetnih i arealnih razlikovnosti na razini fonologije na predlocima; Utvrivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezinih razlikovnosti na razini morfologije na predlocima; Utvrivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar tokavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (s izvrenim domaim zadatcima), vrednovanje seminarskoga rada tijekom semestra, poloeni pisani meuispiti i poloen zavrni usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5 0.5
0.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D., O Makarskom primorju kao jednom od sredita jezinohistorijske i dijalekatske konvergencije, Makarski zbornik 1, 1971, str. 381-405. Brozovi, D., Suvremeno tokavsko narjeje kao plod konvergentnoga jezinoga razvoja, Hrvatski dijalektoloki zbornik 7, 1, 1985, str. 59-71. Brozovi, D., tokavsko narjeje, Jezik, srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 56-80. Brozovi, D., tokavsko narjeje, kolski leksikon, Jezik, 1965, str. 265-273. Koleni, Lj., Slavonski dijalekt, u: Croatica, 45/46, 1997, str. 101-115. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori torlakog narjeja, Zagreb 2003. Lisac, J., Hrvatski jezik: tokavski i torlaki organski idiomi, Mostariensia, 9, 1998, str. 49-55. Lukei, I., tokavsko narjeje (Nacrt sveuilinih predavanja), Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, 1998, str. 107-115. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
78

Brozovi, D., O dijalektolokom aspektu dubrovake jezine problematike, Dubrovnik, 3, 1992, 2-3, 316324. Finka, B. ojat, A., Hrvatski ekavski govori jugozapadno od Vinkovaca, Radovi Centra za znanstveni rad Vinkovci, 3, 1975, 5-131. Finka, B., tokavski ikavski govori u Gorskom kotaru, Zbornik za filologiju i lingvistiku, XX-2, 1977, 167-197. Hamm, J., tokavtina Donje Podravine, Rad 275, 1949, 5-70. Hraste, M., O tokavskim govorima na Hvaru i Brau, Zbornik radova Filozofskog fakulteta, I, 1951, 379-395. Junkovi, Z., Dioba posavskih govora, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, 127-150. Junkovi, Z., Zagrebaka tokavtina, Rasprave Zavoda za jezik, 8-9, 1982-1983, 253-264. Lukei, I., Polazita i teze za opis iloke skupine govora, Croatica, 42/43/44, 1995-6, 213-236. Neweklowsky, G., O tokavskim elementima u iseljenikim hrvatskim govorima Gradia, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, 181-189. Neweklowsky, G., Hrvatska narjeja u Gradiu i susjednim krajevima, Povijest i kultura gradianskih Hrvata, 1995, 431-464. Reetar, M., Najstariji dubrovaki govor, Glas SAN, 201, 1, 1951. Sekere, S., Klasifikacija slavonskih govora, Zbornik za filologiju i lingvistiku, X, 1967, 133-145. Sekere, S., Govor Poeke kotline, Zbornik za filologiju i lingvistiku, 19,1, 1976, 173-245. Sekere, S., Govor Hrvata u junoj Baranji, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 4, 1977, str. 323-484. Sujoldi, A. i dr., Jezik i porijeklo stanovnika slavenskih u pokrajini Molise, Italija, Rasprave Zavoda za jezik, 13, 1987, str. 117-145. imundi, M., Govor Imotske krajine i Bekije, Djela ANUBiH 41, Odjeljenje drutvenih nauka, 26, 1971. Teak, S., Kajkavsko-akavski utjecaji na tokavske govore umberka, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, 255-274. Zeevi, V., Hrvatski dijalekti u kontaktu, Zagreb 2000. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija seminarskih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), procjena pisanih radova tijekom semestra, uspjeha na ispitu, evaluacija interakcije sa studentima.
79

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta PREGLED STILISTIKIH KOLA I PRAVACA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+15
Kolegij ima za cilj predstaviti studentima povijesni pregled stilistikih kola i pravaca te aktualizirati relevantna motrita. Tei se uspostavljanju razvojne mape stilistikih problema kao vrstoga temelja za razumijevanje kako tradicionalnih tako i recentnih viedisciplinarno orijentiranih pristupa. Cilj je upoznavanje s osnovnim idejama teoretiara u njihovom vremensko-prostornom kontekstu kao i s aspekta aktualnog / dananjeg odjeka njihovih ideja. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odreenog vremena studiranja studenti e biti sposobni uiniti sljedee: - poznavati obiljeja razliitih stilistikih orijentacija - poznavati teze glavnih nosioca tih orijentacija na temelju iitana izvornika - prezentirati rezultate istraivanja (Internet) recentnih pristupa stilistici i posebnih tema stilistikog interesa - demonstrirati sposobnost kritikog propitivanja i kontekstualizacije razliitih paradigmi (seminarski rad) 1.4. Sadraj predmeta Retorika kao pretea stilistike. Pojam stila. Deskriptivna stilistika ili stilistika izraz: Ballyeva stilistika. Genetika stilistika ili stilistika pojedinca: P. Guiraud. L. Spitzer. Impresionistika stilistika, strukturalistika i poststrukturalistika stilistika. Tekst kao mjesto proizvodnje znaenja; tekst kao poprite znaenjskoga pregovora; dijaloginost teksta Bahtin; vanost konteksta; intertekstualnost i autoreferencijalnost. Funkcionalna stilistika (funkcionalni stilovi; dometi i granice klasifikacije funkcionalnih stilova; raslojenost jezine stvarnosti). Pitanja funkcije i raslojavanja u viedisciplinarnoj vizuri. Stilistiki aspekti teorije recepcije. Stilistika kodiranja i dekodiranja (stilistika poiljaoca i primaoca). Komparativni pristup pitanjima stila i kontrastivna stilistika. Posebni pristupi: praktina ili pedagoka stilistika, pragmatika i kognitivna stilistika (teorija govornih inova; stilistiki efekti govornih inova; od kognitivnog procesuiranja do konstrukcije znaenja teksta; naelo relevantnosti; kognitivni enviroment); diskursna stilistika; feministika stilistika. Kulturalnostudijski okvir i relacijsko izuavanje stila (sinteza). 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij
80

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnoga rada. Obvezna izrada seminarskoga rada. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0.5 0.5
1.5 0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Galperin, J. R., Stylistics, Moscow 1977 Katni-Bakari, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Kovaevi, M., Badurina, L., Raslojavanje jezine stvarnosti, Rijeka 2001. Toovi, B., Funkcionalni stilovi, Svjetlost 1988. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bourdieu, P., to znai govoriti: ekonomija jezinih razmjena, Zagreb 1992. Carter, R., Simpson, P., Language, Discourse and Literature: An Introductory Reader in Discourse Stylistics, Routledge 1989. Fowler, R., Style and Structure Literature: Essays in the New Stylistics, Cornell University Press 1975. Frange, I., Stilistike studije, Zagreb 1959. Intertekstualnost i autoreferencijalnost, zbornik, ur. D. Orai-Toli i V. mega, Zagreb 1993. Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Beograd 1966. Lotman, J. M., Struktura umetnikog teksta, Beograd 1976. Pavlovi. M., Problemi i principi stilistike, Beograd, 1969.
Wales, K., A Dictionary of Stylistics, Longman 2001.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Kvaliteta programa, nastavnog procesa, vjetine pouavanja i razine usvojenosti gradiva ustanovit e se provedbom pisane evaluacije uz pomo opsenih upitnika te na druge naine predviene prihvaenim standardima.
81

Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave 5. OPIS PREDMETA
1.53.
UVOD U TEATROLOGIJU Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) izborni (COMM) 3. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 5 15+0+30
Ciljevi predmeta
Predmet je kolegija problemsko podruje koje obuhvaa znanstveno prouavanje kazalita u svim njegovim oblicima i mnogostruku djelovanju. Njegov je cilj opisom temeljnih problema teatrologije uvesti studente u struku i njezin predmet koji se usredotouje oko same predstave, odnosno kazalinog ina i njegove rekonstrukcije. Promiljanje o opim znaajkama kazaline predstave (odnos scenskih sustava, koherentnost ili nekoherentnost predstave, mjesto predstave u kulturnom i estetikom kontekstu, itd.) s obzirom na glumaku izvedbu, scenografiju, sustav rasvjete, rekvizite, kostime, minku, masku, funkciju glazbe i zvuka (tiinu), ritam predstave, itanje fabule, tekst u predstavi, publiku, itd. 1.54. Uvjeti za upis predmeta
1.55. -
opisati i tumaiti temeljne pojmove teatrologije objasniti polazita i izvode glavnih teatrologijskih disciplina tumaiti i definirati temeljna naela novokritike kole definirati pojam kazalita, kazaline predstave, kazalinoga znaka opisati i objasniti definiciju kazalinoga znaka i njegovu kritiku u suvremenoj semiologiji opisati i usporediti odnos reije i semiologije razlikovati znaenje kazaline predstave u odnosu na smisao i objasniti njegov uinak na suvremeno promiljanje reije primjeniti steena teorijska odnosno teatroloka znanja u analizi kazalinoga ina 1.56. Sadraj predmeta Odreenje pojma teatrologije. Podrijetlo i etimologija rijei kazalite odnosno teatar. Kratka povijest struke. Osnovne teatrologijske discipline. Teorijska dramaturgija. Metode i instrumentarij teatrologije. Literarni tekst i kazalini in. Prvotni i drugotni tekst. Kazalini prostor. Pregled i analiza arhitektonike kazalinih prostora, od antike do suvremenosti. Osnovni predmet teatrologije: kazalina predstava. Temelji novokritikoga, strukturalistikoga odnosno semiotikoga promiljanja kazalita. Naela novokritike kole (struktura, tema, simbol) odnosno kritiki pojmovi: jedinstvo, ravnotea, metafora, ironija, dramski subjekt poezije - tvorit e tako polazite strukturalnoga odnosno
82

semiotikoga promiljanja teatra i kazaline predstave. U tom e se kontekstu iznijeti sloenost problematike definiranja kazalita, kazaline predstave odnosno kazalinoga znaka (Artaud, Derrida, Lyotard). Statina teorija znakova i odreenje pojma reije kao niz strukturalnih operacija. Integrirana semiologija. Recepcija kazalinoga ina.
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije ______________
1.57. Vrste izvoenja nastave
1.58. tari
1.59.
Komen Obveze studenata
Iitavanje relevantnih teorijskih tekstova te u tom kontekstu promiljanje kazaline izvedbe. Studenti su duni aktivno sudjelovati na nastavi seminara na kojoj e se prezentirati kazaline predstave te analizirati pojedini aspekti/segmenti teatarskoga ina ovisno o tijeku nastavnoga procesa. Na temelju odabrane teme studenti e samostalno istraiti literaturu, odabrati kazalinu izvedbu te pristupiti izraditi seminarskoga rada.
1.60.
Praenje7 rada studenata

1
0.5 0.5
1.61. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Student tijekom nastave moe ostvariti ukupno 70 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.62. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Uvod u teatrologiju, Zagreb 1991. Carlson, M., Kazaline teorije I-III, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja) Misailovi, M., Dramaturgija scenskoga prostora, Novi Sad, 1988. Pavis, P Pojmovnik teatra, Zagreb, 2004. (odabrane natuknice)
1.63.
Artaud, A., Kazalite i njegov dvojnik, prev. Vinko Grubii, Zagreb 2002. Auslander, P., From Acting to Performance ( Essays in modernism and postmodernism), LondonNew York, 1997. Barthes, R., Myth of a National Theatre, u: French Forum, Vol. 30. Issue: 2, 2005.
7 VANO:Uz svaki od naina praenja rada studenata unijeti odgovarajui udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.
83

Barthes, R., Sur Racine, Paris, 1963. Batui, Nikola, vacov, Vladan, Drama, dramaturgija, kazalite, u: kreb, Zdenko, Stama, Ante, Uvod u knjievnost, Zagreb 1984. (ili koje od kasnijih izdanja). Brook, P., Prazni prostor, prev. Giga Graan, Split 1972. Craig, E.G., O umjetnosti kazalita, prev. Nikola ureti, Zagreb 1980. De Marinis, M., Razumijevanje kazalita:obrisi nove teatrologije, Zagreb, 2006. Derrida, J., Writing and difference, London-New York, 2003. Duvignaud, J., Sociologija pozorita kolektivne senke, prev. Branko i Jelena Jeli, Beograd 1978. Duvignaud, J., LActeur. Esquisse dune sociologie du comdien, Paris 1065. Eagleton, T., Knjievna teorija, Zagreb, 1997. Fral, J., Mise en scne et Jeu de lacteur, Montreal 2001. Fischer-Lichte, E., The semiotic of theater, Indiana University Press, 1992. Fortier, M., Theory/Theatre, London, 1997. Hristi, J., Nova kritika, Beograd, 1973. Gaparovi, D., Pismo i scena dramaturki analekti, Rijeka 1982. Grotowsky J., Ka siromanom pozoritu, prev. Nazifa Savi, Beograd 1976. Hartnoll, P., A concise History of the Theatre, London 1968. Hribar-Oegovi, M., Kazalini glosarij, Zagreb 1984. Hunningher, B., The Origin of the Theater, New York 1969. Kindermann, Heinz (ur.), Das Theater und sein Publikum, Wien 1977. Kirby, E. T. (ur.), Total Theatre, New York 1960. Kowzan, T., Littrature et Spectacle, La Haye-Paris 1975. Kowzan, T., Znak u kazalitu, u: Prolog 44/45 Lei, Z., Teorija drame kroz stoljea, I-II, Sarajevo 1977-1979. Lyotard, J.F., La dent, la paume, Paris, 1973. Melchinger, S., Povijest politikog kazalita, prev. Vida Flaker, Zagreb 1989. Novak, P.S., Planeta Dri, Zagreb 1984. Papraarovski, M., Semiotiko bruenje kazalita, Zagreb, 2003. Paro, G., Iz prakse, Zagreb 1981. Pavis, P., Analyzing performance: theatre, dance and film, University of Michigan Press, 2003. Pavis, P., Problmes de la smiologie thtrale, Montreal 1976. Pfister, M., Drama. Teorija i analiza, Zagreb 1998. Piscator, E., Politiko kazalite, prev. Nenad Popovi, Zagreb 1985. Schechner, R., Performance Theory, New York London 1988. Senker, B., Redateljsko kazalite, Zagreb 1977. ili 21984. Stanislavski, K. S., Moj ivot u umjetnosti, prev. Ognjenka Milievi, Zagreb 1988. Violi, B., Isprika: ogledi i pamenja, Zagreb, 2008. Zuppa, V., Uvod u fenomenologiju suvremenog hrvatskog glumita ili tap i eir, Zagreb 1989. Werkwerth, M., Theater und Wissenschaft, Mnchen 1984.Fischer-Lichte, E., The semiotic of theater, Indiana University Press, 1992. Fortier, M., Theory/Theatre, London, 1997. Hristi, J., Nova kritika, Beograd, 1973. Gaparovi, D., Pismo i scena dramaturki analekti, Rijeka 1982. Grotowsky J., Ka siromanom pozoritu, prev. Nazifa Savi, Beograd 1976. Hartnoll, P., A concise History of the Theatre, London 1968. Hribar-Oegovi, M., Kazalini glosarij, Zagreb 1984. Hunningher, B., The Origin of the Theater, New York 1969. Kindermann, Heinz (ur.), Das Theater und sein Publikum, Wien 1977. Kirby, E. T. (ur.), Total Theatre, New York 1960.
84

Kowzan, T., Littrature et Spectacle, La Haye-Paris 1975. Kowzan, T., Znak u kazalitu, u: Prolog 44/45 Lei, Z., Teorija drame kroz stoljea, I-II, Sarajevo 1977-1979. Lyotard, J.F., La dent, la paume, Paris, 1973. Melchinger, S., Povijest politikog kazalita, prev. Vida Flaker, Zagreb 1989. Novak, P.S., Planeta Dri, Zagreb 1984. Papraarovski, M., Semiotiko bruenje kazalita, Zagreb, 2003. Paro, G., Iz prakse, Zagreb 1981. Pavis, P., Analyzing performance: theatre, dance and film, University of Michigan Press, 2003. Pavis, P., Problmes de la smiologie thtrale, Montreal 1976. Pfister, M., Drama. Teorija i analiza, Zagreb 1998. Piscator, E., Politiko kazalite, prev. Nenad Popovi, Zagreb 1985. Schechner, R., Performance Theory, New York London 1988. Senker, B., Redateljsko kazalite, Zagreb 1977. ili 21984. Stanislavski, K. S., Moj ivot u umjetnosti, prev. Ognjenka Milievi, Zagreb 1988. Violi, B., Isprika: ogledi i pamenja, Zagreb, 2008. Zuppa, V., Uvod u fenomenologiju suvremenog hrvatskog glumita ili tap i eir, Zagreb 1989. Werkwerth, M., Theater und Wissenschaft, Mnchen 1984.Jouvet, L., Rastjelovljeni glumac, Zagreb, 1983.
1.64. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju
nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, evaluacija predloenih i provedenih istraivakih zadataka, analiza uspjenosti tematskih radionica, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student nastavnik), uspjeh na ispitu.
1.65.
85

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta TEKSTNA LINGVISTIKA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 3 30+0+30
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s lingvistikim opisima teksta kao jezine jedinice najvie razine. Bit e predstavljeni razliiti pristupi tekstu te razvoj tekstne lingvistike kao mlae lingvistike discipline (od 70-ih godina 20. st.). 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: - definirati osnovne termine iz podruja tekstne lingvistike - objasniti teorijske pristupe prouavanju teksta - usporediti razinu sintakse i razinu teksta (njihov meusobni odnos, poveznice, kompetencije i granice) - imenovati i objasniti osnovne znaajke ustrojstva teksta - provesti analizu odabranoga teksta s formalno-gramatikog i semantikog aspekta - zakljuiti o nainima funkcioniranja teksta u konkretnoj komunikacijskoj situaciji - primijeniti naela tekstne lingvistike u vlastitim tekstovima 1.4. Sadraj predmeta Reenica kao aktualna veliina. Reenica i iskaz. Obavijesno reenino ustrojstvo: obavijesni subjekt/tema/dano i obavijesni predikat/rema/novo. Osnovni semantiko-gramatiki red rijei (komponenata) i aktualizirani red rijei (komponenata). Signali kontekstualne ukljuenosti (tekstni konektori) i njihove klasifikacije: razliiti kriteriji podjele. Funkcija tekstnih konektora. Vrste konektora. Tekst kao nadreenino jedinstvo. Struktura i organizacija teksta. Pisani i govoreni tekst. Naini udruivanja iskaza u tekst. Osnovne znaajke ustrojstva teksta. Kataforiki i anaforiki odnosi. Analize odabranih tekstova: uoavanje naina njihova funkcioniranja u konkretnim komunikacijskim situacijama. Tekstne vrste; mogue klasifikacije; opisi i analize. Semantika teksta. Tekst i znaenje. Vrste znaenja. Znaenje i smisao. Tekst kao jezina jedinica najvie razine. Razliita odreenja teksta. Tekst i tekstualnost. Svojstva teksta/standardi tekstualnosti. Tekst i diskurs. Razliiti lingvistiki pristupi tekstu: sintaksa teksta i/ili tekstna lingvistika. Interdisciplinarni pristupi. X predavanja X samostalni zadaci 1.5. Vrste izvoenja X seminari i radionice X multimedija i mrea nastave
86

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
Nastava se odvija u vidu predavanja i, naroito, kroz seminarske oblike rada. Studenti se upuuju na samostalno istraivanje pojedinih tema; u tome im se pomae i usmjerava ih se na konzultacijama. Posebna se pozornost pridaje usmjerenoj analizi konkretnih tekstova.
Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada. Upuuje ih se na izradu vlastite bibliografije (pretraivanje bibliotenih fondova i internetskih resursa). Zadanu temu pripremaju za samostalno usmeno (ko)referiranje na satu seminara (oekuje se uvid u relevantnu literaturu). Obvezatna izrada seminarskog rada. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt 1.5 0.25 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 0.25 Seminarski rad Esej Referat 1 Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Glovacki-Bernardi, Z., O tekstu, Zagreb 1990. Ivaneti, N., Uporabni tekstovi, Zagreb 2003. Schrodt, R., Tekstna lingvistika, u: Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, priredila Z. Glovacki-Bernardi, Zagreb 2001, 235-248. Sili, J., Od reenice do teksta: teoretsko-metodoloke pretpostavke nadreeninog jedinstva, Zagreb 1984. Veli, M., Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb 1987. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) De Beaugrande, R. i Dressler, W., Introduction to Text Linguistics ili Einfhrung in die Textlinguistik, 1981. Hoey, M., Patterns of Lexis in Text, Oxford, UK, 1991. Katii, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. Pranjkovi, I., Iz tipologije konsituativnih iskaza u tekstovima razgovornog stila, u: Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, ur. M. Andrijaevi i L. Zergollern-Mileti, Zagreb 1997, str. 409415. Sili, J., Komunikativno ustrojstvo reenice i interpunkcija, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1998, 389400. kiljan, D., Granice teksta, u: Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb 1997, 915. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
87

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, skupljanje povratnih informacija (nastavnik student; student nastavnik), uspjeh na ispitu.
88

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA KNJIEVNOST NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Cilj je kolegija upoznati studente s registrom pojmovlja i praktine realizacije, a glede pojma modernizma, strukture modernistikih praksi, europskih realizacija na tome planu, pojma hrvatskoga modernizma. Osim toga valja studente upoznati s fleksibilnou toga pojma te dijakronijskim i sinkronijskim njegovim znaenjem. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odsluanog kolegija i ispunjenih svih obaveza studenti e biti sposobni: 1. Opisati osnovne elemente hrvatske knjievnosti nakon 2. svjetskog rata 2. Argumentirati poetike, drutvene i kulturne okvire razvoja hrvatske knjievnosti druge polovice dvadesetoga stoljea, pa sve do danas. 3. Kritiki vrednovati dosege hrvatske knjievnosti. 4. Analizirati globalno i individualno poetike i tekstove hrvatskih knjievnika. 1.4. Sadraj predmeta Definicije pojma: modernostmodernizam. Modernizam i globalna estetika praksa stilskih formacija. Vremenski protene ope znaajke modernizma: estetike, socioloke, filozofske, likovne, ueknjievne. Modernostmoda: bliskosti i odudaranja. Modernizam i larpurlartizam naelo pojma kao opi uzorak "-izama". Tekstualna praksa modernistikih usmjerenja: znaajke specifinosti i znaajke protenosti ve proitanih konstrukcija tps. Tposi"konetozna" struktura inovacija. to je to postmodernizam? Dijakroni primjeri prakse postmodernizma seljenje opih struktura postmodernistike filozofije i knjievne prakse. Je li postmodernizam novna i ima li on dostatno specifinih znaajki da se uvai kao posebna estetika, i ina, pojava? Dijakronijska i sinkronijska knjievna praksa postmodernistikih/"postmodernistikih" hrvatskih tekstova. Svjetski kontekst. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
89

Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvoenju te provoditi zadatke to su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraivanja bit e predoeni u tijeku seminara. Osim toga moraju izraditi seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvoenje seminarskih sati budui da moraju poznavati grau koja se problematizira. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Komentari Prati se sudjelovanje studenata u nastavi, a navlastito u tijeku seminara, a njihovi verbalni i/ili pisani prinosi posebno se vrednuju. Na osnovi toga i na osnovi savladavanja literature donosi se zavrna ocjena. Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Frange, I., Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb Ljubljana, 1987. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Zagreb 2003. icel, M., Hrvatska knjievnost, Zagreb 1982. Milanja, C., Hrvatsko pjesnitvo od 1950 do 2000. (I, II, III), Zagreb 2000., 2001. Milanja, C., Hrvatski roman, 1945-1990., Zagreb 1996. Obavezna primarna literatura Relavantni naslovi iz edicija Pet stoljea hrvatske knjievnosti i Stoljea hrvatske knjievnosti 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Povijest hrvatskog kazalita, Zagreb. 1978. (u dijelovima) Beker, M., Povijest knjievnih teorija, 1-2, Zagreb 1979. i d. Culler, J., O dekonstrukciji, Zagreb 1991. Grli, D., Estetika, 1-4, Zagreb 1983. Lodge, D., Naini modernog pisanja, Zagreb 1988. Nth, W., Prirunik semiotike, Zagreb 2004. Panorama hrvatske knjievnosti XX. stoljea (ur. Vlatko Pavleti), Zagreb 1965. Solar, M., Ideja i pria, Zagreb 1974 Zbornik Postmoderna, nova epoha ili zabluda?, Zagreb 1988. Zbornik, Autor, pripovjeda, lik, Osijek 1999. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
90

6. OPIS PREDMETA
1.68. Oekivani ishodi uenja za predmet Student/ica e nakon ostvarenih obveza moi: 1. definirati to je korpus knjievnih djela s naslova kolegija 2. definirati i analizirati temeljne radne pojmove s naslova kolegija ( suvremeno i moderno, Moderna, modernizam, avangardizam, pavork, mise en abyme, tematsko-motivska, stilska i druga koincidencija, lica moderniteta i sl.) 3. imenovati i opisati razlike modernizma i postmodernizma na odabranim primjerima iz lektire 4. primijeniti neku knjievnopovijesnu koncepciju i kritiki pristup odabranome djelu i piscu/pjesniku iz zadane lektire 5. napraviti periodizacijsku tablicu ukupne povijesti svjetske knjievnosti od antike do 20/21. stoljea. 1.69. Sadraj predmeta "Lica moderniteta". Parnasizam, simbolizam, bodlerizam. Estetika runoga. Lautreamontova kontra-kulturna gesta. Fin de siecle. Larpurlatizam/esteticizam. Poetak 20. stoljea.. Kratki pregled suvremene hispano-amerike/iberoamerike knjievnosti. Anglo/frankofona suvremena amerika knjievnost: kratki pregled. Europa prema sredini 20. stoljea: smjerovi, gibanja i tijekovi moderne knjievnosti. Kafkijanizam, egzistencijalizam, vorticizam, imagizam; kazalite apsurda, Brechtovo kazalite. Francuski novi roman. Moderna drama i epski teatar, drama apsurda, poetska drama, novo ritualno kazalite. Obrisi postmoderne/postmodernizma. samostalni zadaci predavanja multimedija i seminari i radionice 1.70. Vrste izvoenja mrea vjebe nastave laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije
91

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.71. Komentari 1.72. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izlaganje seminarskog rada, kontinuirana provjera znanja, zavrni ispit. 1.73. Praenje8 rada studenata
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio 1,5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 1 1 Seminarski rad Esej Referat 0,5 Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
1.74. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i putem zavrnog ispita. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.75. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Calinescu, M., Lica moderniteta, Zagreb 1988. Flaker, A., Ruska avangarda, Zagreb 1984. Friedrich, H., Struktura moderne lirike, Zagreb 1969. ili novije izdanje. Povijest svjetske knjievnosti I-VII, Zagreb 1978. (relevantni dijelovi u pojedinim tomovina) Solar, M., Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb 1997. Obvezna primarna literatura Izbor iz lektire 1.76. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Ambrogio, I., Formalizam i avangarda u Rusiji, Zagreb 1977. Biemel, W., Filozofske analize moderne umjetnosti, Zagreb 1980. Fabrio, N., Apeninski eseji, Zagreb 1969. Hergei, I., Knjievni portreti, Zagreb 1967. Lodge, D., Naini modernog pisanja, Zagreb 1988. Orai-Toli, D., Paradigme XX. stoljea, Zagreb 1996. Solar, M., Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd 1985. Vidan, I., Nepouzdani pripovjeda, Zagreb 1970. Vlai-Ani, A., Harms i dadaizam, Zagreb 1997. mega, V., Teita modernizma, Zagreb 1986. 1.77. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.78.
Rasprave, ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, portfolio svakog studenta.
92

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta STILISTIKE METODE I PRIMJENA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) obvezatni 4 30+0+30
Cilj je kolegija uvrstiti i dopuniti ranije steena teorijska znanja i usmjeriti ih praktinim ciljevima, radu na tekstu. Od studenata se oekuje ovladavanje metajezikom struke te diferencirano poznavanje metoda, uz sposobnost primjene. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odreenog vremena studiranja studenti e biti sposobni uiniti sljedee: - izabrati metodoloki model obrade teksta na temelju uvida u razliite modele - provesti usporednu analizu razliitih tekstualnih predloaka (samostalni zadaci) - prepoznati prednosti i manjkavosti razliitih analitikih postupaka i obrazloiti na konkretnim primjerima - vrednovati predloke na temelju rezultata provedene analize (seminarski rad) 1.4. Sadraj predmeta Pojam stila. Geneza pojma i irenje podruja mogue referencije. Od linearnosti tradicionalnih pristupa do pluridisciplinarne zasnovanosti pojma u suvremenim tumaenjima. Jezino raslojavanje. Kljuevi raslojavanja. Jezik u kontekstu; kontrastivna i kontekstualna analiza. Kvantitativne i kvalitativne metode evaluacije. Semantika teksta i diskursa Pitanje tekstualne referencije, reprezentacije i interpretacije. Semantika modala; ontologija stvarno i zamislivo mogueg (teorija moguih svjetova). Konstruiranje i dekonstruiranje diskurznog znaenja. Naracija i oblikovanje znaenja. Mimeza i dijegeza. Pojam prie, dogaaja i pripovijedanja. Narativne strategije. Intertekst kao citat i kao aluzija. Autoreferencija i autotematizacija. Kultura kao oblik naracije i kulturalni kodovi. Literarnost. Literarnost jezika i literarnost knjievnosti. Konceptualna metafora. Organizacija iskustva i figurativnost iskaza. Modeli znaenjskih prijenosa. Stil kao jezina i kao relaciona kategorija. Mikrostilistike i makrostilistika analize: diferenciranje metodolokih polazita i ciljeva. Mikrostilistika analiza u lingvistikoj i u knjievnoznanstvenoj tradiciji. Mikrostrukture stila i knjievne forme. Lingvistika i stilematika: lingvostilistika analiza. Od mikrostilistike prema makrostilistici. Uloga teorije komunikacije: elementi komunikacijske situacije i komunikacijske funkcije. Uloga semiotike: tipologija znakova u semiotici. Semiotiki sistemi i njihova dinaminost. Interaktivnost i meuzavisnost znakovnih sustava. Tekst u kontekstu kontinuirane semioze.
93

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
Obvezno je polaganje pismenog i usmenog ispita. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 0.5
1 0.5 0.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Biti, V., Stil, u: Pojmovnik suvremene knjievne teorije, Zagreb 1997. Fish, S., Knjievnost u itaocu: afektivna stilistika, Knjievna kritika, br. 3, Beograd 1989. Demetrije, O stilu, Zagreb 2000. Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Beograd 1966. Johansen, J. D., Larsen, S. E., Uvod u semiotiku, Zagreb 2000. Kovaevi, M., Badurina, L., Raslojavanje jezine stvarnosti, Rijeka 2001. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Badurina, L., Tekst i kontekst, Rije, sv. 6, Rijeka 2000. Bagi, K., (ur.) Vano je imati stila (zbornik), Zagreb 2002. Frange, I., Nove stilistike studije, Zagreb 1986. Katni-Bakari, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Manguel, A., Povijesna itanka, Zagreb, 2001. Molinie, G., Stilistika, Zagreb 2002. Orai-Toli, D., Teorija citatnosti, Zagreb 1990. Pranji, K., Jezik i knjievno djelo, Zagreb 1972. Pranji, K., Jezikom i stilom kroza knjievnost, Zagreb 1986. Riffaterre, M., Kriteriji za stilsku analizu, Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989. Riffaterre, M., Stilistiki kontekst, Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989. Spiewok, W., Stilistika na graninom podruju izmeu lingvistike i nauke o knjievnosti, Umjetnost rijei, br. 3, Zagreb 1971. Toovi, B., Funkcionalni stilovi, Graz 2002. Wales, K., Dictionary of Stylistics, Longman, 2001. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
94

95

3.2.2. Izborni kolegiji

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta SLAVENSKA PISMA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) izborni (INT za HJK, PU, POV) 3 15+0+15
Cilj je kolegija upoznati studente s razvojem pismenosti u Slavena. Osobit e se obzir posvetiti pismenosti u Hrvatskoj, te glagoljici kao kulturnome znaku. Cilj je nastave osposobiti studenta za samostalnu transkripciju i transliteraciju tekstova napisanih nepoznatim ili manje poznatim grafijama kojima su se sluili Slaveni i omoguiti im razumijevanje tekstova kao preduvjet za jezinu, knjievnu, stilistiku i uope filoloku interpretaciju. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Objasniti okolnosti nastanka slavenskih pisama, njihove paleografske znaajke, razvojne faze, prostorne i vremenske odrednice te njihovu vanost u razliitim slavenskim zemljama, ponajprije u Hrvatskoj; Definirati pojmove staroslavenski jezik, kanon, redakcije i recenzije i osnovne paleografske termine; Istaknuti vanost glagoljakoga kompleksa za hrvatsku kulturu i protumaiti razloge; Samostalno transliterirati tekstove napisane glagoljicom (oblim i uglatim tipom), irilicom ili manje poznatim tipovima latinice; transkribirati i itati odabrane odlomke; Samostalno filoloko tumaenje odabranih tekstova.
1.4. Sadraj predmeta Problem prioriteta i autorstva slavenskih pisama. Traktat crnorisca Hrabra. Transliteracija. Transkripcija. Ligatura. Titla. Osnovni paleografski pojmovi i termini. Teorije o postanku i podrijetlu glagoljice. Grafijski sustav glagoljice. Vjebe transliteracije tekstova pisanih oblom, opeslavenskom glagoljicom (najvaniji korpus: Kijevski listii, Zografsko evanelje, Marijansko evanelje, Assemanijevo evanelje, Kloev glagolja). Trukutasta glagoljica. Prijelazni oblouglati tip glagoljice (Beki listii). Uglata (granata, hrvatska) glagoljica kao pisani odraz hrvatskostaroslavenskog jezika i kao zasebnog hrvatskog kulturnog znaka na razmeu kultura Istoka i Zapada u rasponu od 12. stoljea do u nae vrijeme. Glagoljski epigrafi (Valunska ploa, Plominski natpis, Krki natpis, Baanska ploa, Senjska ploa, Supetarski ulomak, Grdoselski ulomak i dr.). Vjebe transliteracije tekstova pisanih uglatom glagoljicom: glagoljski rukopisi liturgijskog (Hrvojev misal) i neliturgijskog tiva (Petrisov zbornik, Pariki kodeks, Zapis popa Martinca), hrvatske inkunabule (Misal po zakonu rimskoga dvora) i kasnije otisnuta djela. Kurzivna (kancelarijska, brzopisna) glagoljica
96

(Vinodolski zakon). Vjebe transkripcije na odabranim tekstovima, Postanak irilice. Ohridska i preslavska knjievna kola. Grafijski sustav irilice. Vjebe transliteracije tekstova pisanih irilicom kanonskog razdoblja (Savina knjiga, Suprasaljski zbornik, Ostromirovo evanelje) i bosanicom (Listina krstijana Radoslava, Listina bana Kulina). Uporaba irilice na hrvatskom prostoru (Povaljska listina, Poljiki statut). Latinica. Nesustavnost u biljeenju hrvatskih imena na primjeru srednjovjekovnih latinikih epigrafa (natpis s Vieslavove krstionice). Poeci latinike pismenosti u Hrvata (ibenska molitva, Lekcionar Bernardina Splianina). Vjebe transliteracije odabranih tekstova. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje u ostvarivanju programskih sastavnica na predavanjima i seminarima. Obavezan posjet izlobi Glagoljica. Transliteracija i transkripcija odabranih odlomaka. Izrada seminarskoga rada. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.5
0.5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Damjanovi, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanovi, S., Jedanaest stoljea nezaborava, Osijek-Zagreb, 1991. Hamm, J., Staroslavenska itanka bilo koje izdanje. Hercigonja, E., Napomene uz transliteraciju odabranih tekstova, u: Misal po zakonu rimskoga dvora, Zagreb 1971. Vrana, J., Staroslavenski grafijski sistem i njegova fonetska realizacija, u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 5, Zagreb 1963, 131-138. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bakmaz, I., Grafija najstarijih hrvatskoglagoljskih tiskanih knjiga, u: Slovo, 34, 1984, 111-124. Bratuli, J., Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb 1995. uni, M. Izvori hrvatske pisane rijei - Oi od slnca, misal od oblaka, Zagreb 2003. uni, M., to je opat Driha nauio od opata Maja?, u: 900 godina Baanske ploe, 2000, 257-269. Damjanovi, S. i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rjenik, Zagreb 2004. Fui, B., Glagoljski natpisi, Zagreb 1982. Mali, D., Povaljska listina kao jezini spomenik, Zagreb 1988. Nazor, A., irilica i glagoljai, u: Braki zbornik, 15, 1987, str. 78-83. Sambunjak, S., Gramatozofija Konstantina Filozofa Solunskoga, Zagreb 1998. tefani, V., Prvobitno slavensko pismo i najstarija glagoljska epigrafika, u: Slovo, 18-19, 1969, 7-40.
97

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, rezultati longitudinalnih praenja, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju
98

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA KULTURA I CIVILIZACIJA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) izborni (COMM) 4 15+0+30
Upoznavanje s osnovnim pretpostavkama za razvitak kulture i civilizacije na hrvatskim povijesnim prostorima. Kolegij studentima hrvatskoga jezika i knjievnosti prua temeljne informacije o sveukupnom kulturnopovijesnom razvitku Hrvatske ime stjeu cjelovitiju i potpuniju sliku o sloenoj problematici knjievnojezine povijesti i drutvenom kontekstu u okviru kojega se ona oblikuje. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove kulturne/civilizacijske povijesti Hrvatske (razumijevanje injeninog znanja); objasniti i interpretirati razliite kulturne i civilizacijske epohe, znaajnije osobe i dogaaje (razumijevanje konceptualnog znanja); snalaziti se u vremenu i prostoru u odnosu na lentu vremena (odreivanje vremena nastanka odreenog fenomena, kao i prostorna ubikacija); izraditi materijal za samostalno izlaganje (na temelju samostalnog istraivanja odreene teme prema postojeoj literaturi); pravilno prenositi drugima prethodno steena znanja.
1.4. Sadraj predmeta Problem akulturacije i stvaranja izvorne narodne batine. Ope definicije pojma kultura i civilizacija. Kulturna batina, razvoj umjetnosti na naim prostorima (regionalni pristup s isticanjem osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva). Problem urbane i ruralne kulture, mjesta dodira slavensko-romanske, slavenskogermanske i ostalih kulturnih simbioza. Graditeljstvo, plastika, slikarstvo, umjetniki obrt, zanatstvo u Hrvatskoj od poetaka do danas (osnovne tendencije i stilske osobitosti). Dodiri sa susjednim kulturnim krugovima (Slovenija, Italija, Austrija, Maarska, ostale slavenske zemlje, orijentalne kulture, itd.). Hrvatski umjetnici u nas i u drugim europskim sredinama. Problem revitalizacije i zatita spomenikih vrednota te umjetnike batine uope. Sadraj kolegija podrazumijeva najiri kulturno-povijesni i interdisciplinarni pristup u obradi grae, obuhvaajui razdoblje od prethistorije do poetka XX. stoljea. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
99

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Osim redovitoga pohaanja predavanja, studenti su obavezni samostalno izraditi seminarski rad prema vlastitome odabiru. Nakon izlaganja kandidati moraju predati seminarski rad i u pismenome obliku, te njegova ocjena ulazi i u konanu ispitnu ocjenu. Polau usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Braudel, F., Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. rnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. I-III, Rijeka 1978. Horvat, J., Kultura Hrvata kroz 1000 godina, sv. 1. i 2., Zagreb 1980. Kale, E., Uvod u znanost o kulturi. Zagreb 1982. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Ekl, V., Gotiko kiparstvo u Istri, Zagreb 1982. Fui, B., Istarske freske (predgovor monografiji), Zagreb 1963. Horvat, J., Politika povijest Hrvatske, Zagreb 1936. Juraj Dalmatinac (monografija), Zagreb 1982. Pejakovi, M. Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988. Raukar, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. Stipevi, A., Iliri. II. izd., Zagreb 1989. Stipevi, E., Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do 20. stoljea, Zagreb 1997, Sui, M., Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb 1976. idak, J. Gross, M. Karaman, I. epi, D., Povijest hrvatskog naroda 1860-1914, Zagreb 1968. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija pohaanje nastave (1P 2S) 1 ECTS kredita kontinuirana provjera znanja 2 kolokvija (50% ocjenskih bodova) 1 ECTS kredita seminarski rad (35 % ocjenskih bodova) 1 ECTS kredita istraivanje 3 lanka o odreenoj temi obraditi samostalno (15% ocjenskih bodova) 1ECTS kredita
100

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA DRAMA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT Za HJK) 5 15+0+30
Upoznavanje s temama, oblicima i sadrajima srednjovjekovnih dramskih uprizorenja, posebice s fenomenom prikazanja i njegovim znaenjem u kontekstu medijevalnoga teatra. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet objasniti temeljne procese u nastanku hrvatskih crkvenih prikazanja primijeniti osnovni tekstoloko-filoloki instrumentarij na analizu srednjovjekovnoga dramskoga teksta kritiki itati razliite tekstove iz korpusa hrvatske srednjovjekovne drame
1.4. Sadraj predmeta U uvodnome se dijelu kolegija donosi opi pogled na medijevalno dramsko stvaralatvo, njegove domete, osnovne karakteristike i mogunosti. Hrvatska srednjovjekovna dramska knjievnost kao svojevrstan derivat religioznoga medijevalnog pjesnitva: od recitativnog ritma preko dijaloke do dramske forme. Laude kao doprinos irenju pjesnitva na narodnom jeziku (Italija); hrvatske dijaloke laude dostojanstvo pukoga jezika u duhovnoj poeziji. Pasionska tematika (Isusova muka koja se pjevala u Velikom tjednu, uoi Uskrsa) i tualjka Isusove majke kao najea tema dijaloke pjesme (Pla Marijin, Pisan od muki Hrstovi) koja dovodi do potpune dramatizacije Isusove muke (XV. stoljea) i prikazanja skidanja Isusa s kria. Osobita se pozornost pridaje strukturi hrvatskih crkvenih prikazanja, njihovim izvedbama i znaenju u okviru domae kulturne tradicije. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Svaki student tijekom semestra mora izraditi tri kraa uradka s analizom odreemoga teksta sudjelovati u zajednikom seminarskom radu na razini grupe koja slua kolegij. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
Pohaanje nastave
X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
Studenti su duni izraditi zajedniki seminarski rad i prezentirati ga na kraju semestra te
Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad 101

Pismeni ispit Projekt Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja
Esej Referat
Istraivanje Praktini rad
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Komentari: zbrojem postignutih internih bodova ostvaruje se zavrna ocjena. Nema zavrnog ispita. *OCJENJIVANJE Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Car-Mihec, A., Dnevnik triju anrova, Zagreb 2003. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige, Zagreb 1983. Hrvatsko knjievno srednjovjekovlje (prir. S. Damjanovi), Zagreb 1994. Kolumbi, N., Po obiaju zainjavac, Split 1994. (str. 85-192) Perillo, F. S., Hrvatska crkvena prikazanja, Split 1978. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb 1978. (odabrana poglavlja) Batui, N., Studije o hrvatskoj drami, Zagreb 1999. Heimovi, B., Antologija hrvatske drame od srednjega vijeka do prosvjetiteljstva, sv. I, Zagreb 1988. (odabrana poglavlja) Hrvatska drama do narodnoga preporoda (prir. S. P. Novak i J. Lisac), I. dio, Split 1984. Kolumbi, N., Postanak i razvoj hrvatske srednjovjekovne pasionske poezije i drame (dokt. disertacija), Zadar 1964. Klai, D., Pozorite i drame srednjega veka. Novi Sad 1988. Novak, S. P., Teatar u Dubrovniku prije Marina Dria, Split 1977. Novak, S. P., Povijest hrvatske knjievnosti. Od poetaka do Krbavske bitke, I. knj. Zagreb 1996. Pavi, A., Historija dubrovake drame, Zagreb 1871.
Pavlii, P., Stih u drami & drama u stihu, Zagreb 1985.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Kvalitetu i uspjenost prati se evaluacijom nakon odsluane nastave.
102

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA DRAMA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 2 15+0+0
Upoznavanje s temama, oblicima i sadrajima srednjovjekovnih dramskih uprizorenja, posebice s fenomenom prikazanja i njegovim znaenjem u kontekstu medijevalnoga teatra. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet objasniti temeljne procese u nastanku hrvatskih crkvenih prikazanja primijeniti osnovni tekstoloko-filoloki instrumentarij na analizu srednjovjekovnoga dramskoga teksta
1.4. Sadraj predmeta U uvodnome se dijelu kolegija donosi opi pogled na medijevalno dramsko stvaralatvo, njegove domete, osnovne karakteristike i mogunosti. Hrvatska srednjovjekovna dramska knjievnost kao svojevrstan derivat religioznoga medijevalnog pjesnitva: od recitativnog ritma preko dijaloke do dramske forme. Laude kao doprinos irenju pjesnitva na narodnom jeziku (Italija); hrvatske dijaloke laude dostojanstvo pukoga jezika u duhovnoj poeziji. Pasionska tematika (Isusova muka koja se pjevala u Velikom tjednu, uoi Uskrsa) i tualjka Isusove majke kao najea tema dijaloke pjesme (Pla Marijin, Pisan od muki Hrstovi) koja dovodi do potpune dramatizacije Isusove muke (XV. stoljea) i prikazanja skidanja Isusa s kria. Osobita se pozornost pridaje strukturi hrvatskih crkvenih prikazanja, njihovim izvedbama i znaenju u okviru domae kulturne tradicije. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Student tijekom semestra treba sudjelovati u raspravama na satu koje se odnose na proitane tekstove hrvatske srednjovjekovne drama te poloiti pismeni kolokvij.. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
Pohaanje nastave
Studenti su duni izraditi zajedniki seminarski rad i prezentirati ga na kraju semestra
Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad 103

Pismeni ispit Projekt Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja
Esej Referat
Istraivanje Praktini rad
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Komentari: zbrojem postignutih internih bodova ostvaruje se zavrna ocjena. Nema zavrnog ispita. *OCJENJIVANJE Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb 1978. (str. 1-25) Hrvatska drama do narodnoga preporoda (prir. S. P. Novak i J. Lisac), I. dio, Split 1984.(str. 33-59) Leksikon hrvatskih pisaca, kolska knjiga, Zagreb 2000., natuknica: Srednjovjekovna prikazanja, str. 651-653. Klasici hrvatske knjievnosti III Drama i kazalite, Naklada Bulaja, CD-ROM (tekstovi srednjovjekovnih drama) Perillo, F. S., Hrvatska crkvena prikazanja, Split 1978. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Studije o hrvatskoj drami, Zagreb 1999. Car-Mihec, A., Dnevnik triju anrova, Zagreb 2003. Heimovi, B., Antologija hrvatske drame od srednjega vijeka do prosvjetiteljstva, sv. I, Zagreb 1988. (odabrana poglavlja) Kolumbi, N., Po obiaju zainjavac, Split 1994. (str. 85-192) Novak, S. P., Teatar u Dubrovniku prije Marina Dria, Split 1977. Novak, S. P., Povijest hrvatske knjievnosti. Od poetaka do Krbavske bitke, I. knj. Zagreb 1996. (u dijelovima)
Srednjovjekovna i folklorna drama i kazalite, Dani hvarskog kazalita II, Knjievni krug, Split, 1985., (u dijelovima)
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Kvalitetu i uspjenost prati se evaluacijom nakon odsluane nastave.
104

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKI HUMANIZAM I LATINIZAM Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 3 15+0+15
Objasniti kandidatima iri drutveni i kulturalni kontekst u kome se oblikuje hrvatski humanizam i latinizam; objanjavanje fenomena humanistikih i latinistikih krugova tijekom 15. i 16. stoljea na Jadranu. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove hrvatskog humanizma i latinizma (razumijevanje injeninog stanja); objasniti i interpretirati razliita djela hrvatskih humanista/latinista (razumijevanje knjievnih tekstova i njihove poetike); snalazitise u vremenu i prostoru (datacija nastanka djela, odreivanje vremena i sredine u kojem djeluje pojedini pisac, poznavanje duhovnog konteksta pojedine epohe); izraditi materijal za samostalno izlaganje (na temelju samostalnoga istraivanja odreene teme); pravilno prenositi drugima prethodno steena znanja
1.4. Sadraj predmeta Latinizam kao europska pojava. Poeci humanizma u Italiji: Francesco Petrarca. Njegovi nastavljai i stvaranje prvih humanistikih krugova. Osnovne znaajke razvoja hrvatskoga latinizma od 15. do 19. stoljea: anrovi i literarni utjecaji. Hrvatski humanisti na dvoru kralja Matije Korvina. Pjesniko djelo Ivana esmikoga (Janusa Pannoniusa). Ostali hrvatski humanisti koji djeluju izvan domovine (Italija, Njemaka, Poljska i dr.). Zadarski humanistiki krug. Splitski humanistiki krug (Maruli). Trogirski humanistiki krug (Cipicco). ibenski humanistiki krug (igori, Vrani). Hvarski humanisti (V. Pribojevi, P. Hektorovi). Dubrovaki latinizam od 15. do 19. stoljea (J. Dragii, L. i I. Crijevi, J. Buni, R. Kuni, J. R, Bokovi, B. Stay i dr.). Posljednji hrvatski latinisti u 19. stoljeu. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
105
samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije

Studenti su duni aktivno sudjelovati u nastavi, posebice na seminarima. U okviru seminara obavezni su usmeno eksplicirati jednu manju temu. Polau kolokvij. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu *OCJENJIVANJE Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Hrvatski humanizam Dubrovnik i dalmatinske komune, Split 1989. Hrvatski humanizam XVI. st. protestantizam i reformacija, Split 1992. Hrvatski latinisti (prir. D. Novakovi), Zagreb 1994. Vratovi, V., Hrvatski latinizam i rimska knjievnost, Zagreb 1989. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Buar, F., Povijest hrvatske protestantske knjievnosti za reformacije, Zagreb 1910. Curtius, E. R., Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1971. Franievi, M., Povijest hrvatske renesansne knjievnosti, Zagreb 1983. Kolumbi, N., Hrvatska knjievnost od humanizma do manirizma, Zagreb 1980. Kukuljevi Sakcinski, I., Glasoviti Hrvati prolih vijekova. Pretisak, Zagreb 1991. Novak, S. P., Povijest hrvatske knjievnosti. Od humanistikih poetaka do Kaieve ilirske gramatike, knj. II, Zagreb 1997. Pavlii, P., Hrvatski humanizam Janus Panonius, Split 1999. Tomasovi, M., Marko Maruli Marul, Zagreb-Split 1999.
Zbornik radova o Petru Hektoroviu, Posebni otisak asopisa Kritika, sv. 6, Zagreb 1970.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija pohaanje nastave (1P-2S) 1 ECTS kredita kontinuirana provjera znanja 2 kolokvija (60 % ocjenskih bodova) 1 ECTS kredita seminarski rad (40 % ocjenskih bodova) 1 ECTS kredita
106

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta KNJIEVNOPOVIJESENE ZASADE SUVREMENE KNJIEVNOSTI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 3 15+0+15
Cilj je kolegija objanjavanje i propitivanje nekih osnovnih metodolokih pretpostavki povijesti knjievnosti pa tako i povijesti moderne i suvremene knjievnosti. Nuno se dotie periodizacijskih, ali i irih estetskih, dakle teorijskih premisa kako umjetnosti openito, tako i knjievnosti. eli se svratiti pozornost na potrebu (metodoloku, propedeutiku ili radnu) sreivanja neuredivoga, na naelo ulanavanja, nasljeivanja i prevladavanja kao jedan od knjievnih fenomena, na (ne)ponovljivo u vremenskoj lenti (knjievnoga) stvaralatva. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odsluanog kolegija i ispunjenih svih obaveza studenti e biti sposobni: 1. Opisati osnovne elemente periodizacacije knjievnosti 2. Argumentirati poetike, drutvene, estetske i kulturne elemente koji pomau pri razumijevanju knjievnosti, generalno i pojedinano. 3. Provesti usporednu analizu odabranih djela, poetika, pisaca kako bi se svratila pozornost na ulanavanje i nasljeivanje knjievnih fenomena. 1.4. Sadraj predmeta Rekapitulacija nekih relevantnih kategorija iz podruja genologije i teorije knjievnosti openito, kao to su odnos i dinamika teorije, povijesti i kritike knjievnosti; stil/formacija/epoha/razdoblje/doba; kategorije: klasino, tradicijsko, avangardnoarijergardno, konzervativno i konzervirajue, (kontra)kulturno, knjievni napredak, stagnacija i sl. Knjievni hit, cenzura, off knjievnost i sl. Knjievnost i duhovnodrutveni kontekst, tzv. duh vremena; spomeniki (metaestetski) i estetski kriteriji pri odbiru knjievnih vrijednosti i tzv. klasika knjievnosti odnosno heteronomna i autonomna naela prosudbe. Periodizacije kao radno-hipotetiki, privremeni metodoloki konstrukti. Esencijalistiki i pragmatiki orijentirane periodizacije. Priroda i problem tzv. povijesnog slijeda; unutarnja protuslovlja u poimanju povijesti knjievnosti; relativizam vrijednosnih sudova, anarhija ukusa, kaos kritikih teorija, upitnost homogene znanosti o knjievnosti, svijest o krizi opih kulturnih ideala; (Solar). Pokuaj (radnog) definiranja tzv. suvremene knjievnosti kronoloki i vrijednosni aspekt termina. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij
107

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Sudjelovanje u nastavi. Izlaganje (ekstenzivno) i predaja seminarskoga rada. Kontinuirana provjera znanja. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5
1,5
0,5 0,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu *OCJENJIVANJE Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici).
Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta!
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bai, S., Subverzije modernizma, Zagreb 1996. Calinescu, M., Lica moderniteta, Zagreb s.a. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1979. Flaker, A., Nomadi ljepote, Zagreb 1988. Kraj tisuljea-raun stoljea, prir. A. Prpi, Zagreb 1996. Solar, M., Esej o fragmentima, Beograd 1985. (posebice tekst Granice paradigme povijesti knjievnosti). Orai-Toli, D., Paradigme XX. stoljea, Zagreb 1996. Solar, M., Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb 1997. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Biti, V., Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, Zagreb 2000. Donat, B., Poslijeratni hrvatski roman, Forum, 1968, 2-3. Milanja, C., Hrvatski roman, Zagreb 1996. O hrvatskoj poratnoj prozi, Kritika (tematski broj), 1970, 15. Sepi, V., Klasici modernizma, Zagreb 1996. icel, M., Pregled novije hrvatske knjievnosti, Zagreb 1971. icel, M., Programi i manifesti u hrvatskoj knjievnosti, Zagreb 1972. Uvod u knjievnost, prir. A. Stama i dr., Zagreb 1983. (dio Knjievni sustavi i knjievni pokreti). Viskovi, V., Hrvatska mlada proza, Knjievna kritika, XVII, 1986, 5.
mega, V., Istina fikcije, Zagreb 1982.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evalacija, kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka.
108

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta KNJIEVNOST I DRUTVO Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 15+0+15
Cilj je kolegija upoznati studente sa irim drutvenim okolnostima nastanka i potronje knjievnosti, te im omoguiti analizu finih vierazinskih umreenja unutar kojih se situira knjievnost kao drutvena djelatnost i kao kulturalna praksa iz perspektive tradicionalne sociologije knjievnosti te iz oita suvremene knjievne teorije. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Oekuje se da studenti definiraju knjievnost kao drutvenu djelatnost i kao kulturalnu praksu iz perspektiva tradicionalne sociologije knjievnosti i suvremene knjievne teorije. Samostalnim istraivanjem studenti e, razlikujui ove razine, opisati i analizirati odabrani fenomen. 1.4. Sadraj predmeta to je knjievno u knjievnosti? Granice knjievnosti od ruskog formalizma do (post)postmodernizma. Knjievnost kao drutveno orue, kao segment javne sfere i imbenik izgradnje diskursa. Protosocioloki i socioloki pogledi na knjievne fenomene: Madame de Stal, August Comte, Hyppolite Taine; marksizam i izvedenice: Lukacz, Benjamin, Gramsci, Lwenthal, Marcuse. Tradicionalna sociologija knjievnosti kao disciplina: Robert Escarpit, Lucien Goldmann. Knjievna kultura kao praksa i kao djelatnost. Supkulturni i kontrakulturni aspekti. Knjievnost na tritu: proizvodnja, distribucija, potronja. Knjievnost i industrija zabave. Strukturalizam i naratoloki preokret u drutveno-humanistikim disciplinama. Poststrukturalizam i kulturalnoantropoloki preokret u znanosti o knjievnosti. Od komparativne knjievnosti do komparativnih kulturalnih studija. Knjievnost i povijesni svijet. Historiografske spram knjievnih praksi. Knjievnost, jezik i drutvo sociolingvistiki aspekti prouavanja knjievnosti. Knjievnost i ideologija. Angairana knjievnost, knjievnost drutvenih pokreta. Utopije i aniutopije. Knjievnost i distribucija moi. Suvremene teorije drutva i knjievnost: Bourdieu, Luhmann, postmarksizam i kulturalni studiji. Post-postmoderni simulakrum i pitanje kraja knjievnosti. 1.5. Vrste izvoenja
109

nastave
X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Provedba studentskog istraivanja s rezultatima predoenima u pisanoj formi, esej, pismeni i usmeni ispit, pohaanje nastave. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5 0,5
0,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova.
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Biti, V., Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, Zagreb 2000. Biti, V., Strano tijelo (pri)povijesti, Zagreb 2000. Escarpit, R. , Sociologija knjievnosti; Zagreb 1970. Schuecking, L. L., Sociologija oblikovanja literarnog ukusa, Zagreb 2001. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Adorno, T. W. , Filozofsko-socioloki eseji o knjievnosti, Zagreb 1985. Bourdieu, P., The Field of Cultural Production, Cambridge 1993. Goldmann, L., Ogledi o sociologiji umjetnosti, Zagreb 1987. Hauser, A., Socijalna istorija umetnosti i knjievnosti, Beograd 1966.
Marcus, G. - Fischer, M. J., Antropologija kao kritika kulture : eksperimentalni trenutak uhumanistikim znanostima, Zagreb 2003.
Mikecin, Vjekoslav, Umjetnost i povijesni svijet: socioloko-filozofske rasprave o umjetnosti i kulturi, Zagreb 1995. Pagliano, G., Profilo di sociologia della letterature, 1993. Schwanitz, D., Teorija sistema i knjievnost, Zagreb 2000. mega, V., Knjievno stvaralatvo i povijest drutva : knjievno-socioloke teme , Zagreb 1976. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evalacija, kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka.
110

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta POVIJEST LINGVISTIKE Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK, EJK, NJJK) 4 15+0+0
1. Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta Upoznati povijest lingvistike openito i razvoj lingvistike misli u kroatistici. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita mogu: Poznavati metode prouavanja jezika Objasniti razliite jezikoslovne teorije, pravce i kole 1.4. Sadraj predmeta
Metode prouavanja jezika: deskriptivna, komparativna, komparativno-historijska, strukturalna, statistika, geografska. Rekonstrukcija prajezika.
Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti, mladogramatiari, lingvistika geografija, kazanjska kola, marizam, strukturalna lingvistika (enevska, Kopenhaka, Praka), logiki simbolizam u lingvistici, matematika lingvistika. Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici. Sociolingvistika. Psiholingvistika. Kognitivna lingvistika. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na predavanjima i seminarima te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 0,5
0,5
111

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, Zagreb 2001. Ivi, M., Pravci u lingvistici, Ljubljana,1975 ili 51983. Pranjkovi, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. Tekavi, P., Uvod u lingvistiku, Zagreb 1979. Vince, Z., Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 32002. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Pranjkovi, I. Jezikoslovna sporenja, Zagreb 1997. Pranjkovi, I., Adolfo Weber Tkalevi, Zagreb 1993. Pranjkovi, I., August Musi, Zagreb 1998. Samardija M., Iz triju stoljea hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb 1997. Samardija, M., Filoloki portreti, Zaprei 1993.
Samardija, M., Ljudevit Jonke, Zagreb 1990.
112

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta MAKEDONSKA KULTURA I CIVILIZACIJA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 30+0+30
Proirivanje znanja o kulturi i civilizaciji druge slavenske zemlje. Upoznavanje sa to potpunijom slikom iroko shvaene makedonske kulture (ciklus predavanja u dijakronijskom slijedu prezentira kulturna razdoblja, no svako je predavanje zamiljeno kao sinkronijsko predstavljanje izabranih sredinjih problema pojedinih razdoblja, na irokom planu kulturne povijesti, povijesti knjievnosti, povijesti likovnih umjetnosti, arhitekture, kazalita i filma, odnosno na primjerima stvaralatva znamenitih poljskih knjievnika, umjetnika ili osobnosti iz javnoga, kulturno-intelektualnog ivota). Omoguenje svjesnog pristupa makedonskoj knjievnosti i umjetnosti te tzv. kulturi svakodnevnoga ivota. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: nabrojiti glavne zemljopisne, demografske i geopolitike znaajke navesti najvanija dogaanja u povijesti Makedonije te objasniti njihov utjecaj na povijest Europe, makedonsku umjetnost, knjievnost, kulturu nabrojiti najznaajnije makedonske linosti vezane za makedonsku kulturu i znanost predstaviti hrvatsko-makedonske odnose u povijesnoj perspektivi 1.4. Sadraj predmeta Glavne karakteristike makedonske kulture, geografske odrednice, demografski podaci, geopolitiki poloaj. Pregled povijesnog razvoja s osvrtom na politiku i drutvenu povijest. irilometodijevska tradicija u Makedonaca i nasljednici svete brae ( Kliment Ohridski, Naum Ohridski, Episkop Konstantin, Crnorizac Hrabar, Prezbiter Kozma ). Klasni i socijalni karakter bogumilskog pokreta u Makedoniji. Utjecaj Bizanta na makedonske sklavinije i formiranje Samuilove drave. Makedonija pod Otomanskim carstvom. Razvoj usmenog narodnog stvaralatva. Sakupljaka djelatnost. Zbornik brae Miladinova kao kulturoloki i povijesni dogaaj. Karpoev ustanak. Alienacija makedonskog stanovnitva od strane susjednih zemalja, Grke, Bugarske, Srbije. Posljedice. Makedonska imigracija. Makedonska arhitektura, likovna umjetnost. Makedonska crkva i njena uloga u povijesnom razvoju zemlje. Ilindenski ustanak. Makedonija u odnosu prema velikim silama. Borba za jezik, nacionalni identitet i dravu. Uloga Georgija Kapeva i Krste Misirkova. Makedonija u NOB-u. Makedonija kao suverena drava. Makedonija danas politike prilike, kultura, knjievnost, film, teatar, folklor. X predavanja 1.5. Vrste izvoenja samostalni zadaci multimedija i mrea X seminari i radionice nastave
113

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Nastava se izvodi u vidu predavanja (uz prezentaciju folija i glazbenih materijala, video projekcije dokumentarnih i igranih filmova; radi lakeg praenja izlaganja studentima se dijeli uruke s glavnim podacima vezanim uz temu predavanja) te seminarskog rada. Studente se upuuje na samostalno istraivanje pojedinih segmenata grae o kojima e referirati na seminarima.
1.7. Obveze studenata Studenti predaju na ocjenu seminarski rad koji i usmeno prezentiraju na seminarima te polau pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5 0,5
0,5 0,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Antoljak, Stjepan, Samuilova drava, Institut za nacionalna istorija, Skopje, 1969.(prevedeno) Doklesti, Ljubia, Kroz povijest Makedonije, kolska knjiga Zagreb, 1964. Istorija na makedonskiot narod, I-III, ZID, Nova Makedonija, Skopje, 1969. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Balabanov, Nikolovski, ornakov, Spomenici na kulturnata Makedonija, Misla, Skopje, 1980. Koneski, Blae, O makedonskom jeziku i knjievnosti, knjiga 4, Svjetlost, Sarajevo, 1982. Kalogjera, Goran, Junoslavenska knjievna proimanja, Matica hrvatska Rijeka, 1991. 100 djela knjievnosti jugoslavenskih naroda (izbor iz makedonske knjievnosti) Stvarnost, Zagreb, 1980. Kramari, Zlatko, Makedonske teme i dileme, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. Gligorov, Kiro, Makedonija je sve to imamo, Izdavaki centar TRI, Skopje, 2001. Antoljak, Stjepan, Makedonija u 9. stoljeu, vidi u Zbornik Kiril Solunski 1, Skopje, 1970. Kalogjera, Goran, Racin u Hrvatskoj, HFD, Rijeka, 2000 Pavlovski, Borislav, Gospodari labirinta, Naklada Md, 1998. Pavlovski, Borislav, Prostori kazalinih sveanosti, Biblioteka Quorum, knjiga 80, Zagreb, 2000. Premerl, Tomislav, Nastajanje u suncu, Zagreb, 2002. Kalogjera, Goran, Prepoznavanja, Filozofski fakultet Rijeka, 2007. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
114

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Skupljanje povratnih informacija (nastavnik student; student nastavnik).
115

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKA KNJIEVNOST I DRUGE KNJIEVNOSTI U 19. I 20. ST. Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 5 30+0+15
Cilj je kolegija otkrivanje i spoznavanje o proimanju hrvatske knjievnosti s literaturama s kojima je bila u dodiru tijekom 19. i 20. stoljea. U prvom planu su meusobna interakcija s knjievnom okolinom te nerijetka uloga transmisije to ju je hrvatska literatura odigrala kao prenositelj pojedinih knjievnih pokreta ili stilskih formacija u svojoj neposrednoj okolini u okviru mediteranskoga, panonskog, srednjoeuropskog te islamskoga literarno-duhovnog ozraja. Kolegij ima cilj pruiti studentima uvid u razliite poredbene situacije koje se oituju kao tradicionalna razmjena knjievnih utjecaja i poticaja, intertekstualnost i intermedijalnost u kontekstu kulturnih dodira hrvatske knjievnosti s drugim knjievnostima, osobito zapadnog kruga te u irem povijesnom kontekstu. Osnovni je cilj upoznavanje studenata hrvatskog jezika i knjievnosti s najvanijim i najutjecajnijim literarnim procesima u europskoj i svjetskoj knjievnosti 19. i 20. stoljea te njihovim odjecima u hrvatskoj knjievnosti jer bi bez takvog kontekstualnog situiranja razumijevanje paradigmi u hrvatskoj knjievnosti istog razdoblja bilo manjkavo, a vano je i uoavanje poticaja koje je hrvatska knjievnost pruala europskim i svjetskim knjievnim tijekovima. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Kroz rad na kolegiju studenti e stei sposobnosti: - prepoznavanja intertekstualnih sastavnica knjievnih tekstova, - interpretiranja i opisivanja osobina hrvatskih knjievnih tekstova u irem europskom kontekstu, - uoavanja stilskih i tematske suodnosa meu razliitim nacionalnim knjievnim korpusima, - - valoriziranja posljedica knjievnih utjecaja i dodira 1.4. Sadraj predmeta Veze hrvatske knjievnosti i kulture sa srednjoeuropskim kulturnim krugom oitovane unutar dodira etnikih kompleksa koji su bili u sastavu Habsburke Monarhije: odnos hrvatske knjievnosti s knjievnou njemakoga govornog podruja, maarskom, ekom, slovakom i slovenskom te s poljskom knjievnou. Mediteranski krug i dodiri s talijanskom, francuskom, panjolskom, albanskom i grkom knjievnou. Rijeka kao mjesto kulturnih veza s Italijom i Maarskom. Veze s islamskim duhovno-kulturnim krugom: Bosna i Hercegovina kao mjesto transmisije, prisutnost arapske, turske i perzijske knjievnosti i djela Muslimana na hrvatskome jeziku. Kontakti Europe i Amerike kroz proces iseljavanja. Predromantizam u hrvatskoj i europskim knjievnostima. Hrvatski narodni preporod i nacionalni
116

knjievni pokreti u Europi. Ilirizam kao europski romantizam - lrizam, lirika, poema. Pjesnitvo ilirizma u osnosu na zapadnoslavensko pjesnitvo te austrijsku i njemaku poeziju. Hrvatski protorealizam u kontekstu srednjoeuropskih knjievnih tendencija 19. stoljea. Poredbene kronoloke tablice. Hrvatski povijesni roman u europskom kontekstu: Scottov model povijesnog romana. Hrvatski realizam i anglosaksonske, romanske i druge slavenske knjievnosti. Hrvatska novelistika i Turgenjev. Naturalizam u hrvatskoj knjievnosti: polemike i realizacija. Europski okviri hrvatske moderne (kraj stoljea, secesija). Impresionizam, simbolizam, ekspresionizam, futurizam, nadrealizam. Krleini europski obzori. Roman toka svijesti. Iseljavanje i dijaspora: veze s amerikom knjievnou. Neorealizam, egzistencijalizam, novi roman, kazalite apsurda. Postmoderna - tendencije u hrvatskoj i europskim knjievnostima. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Praenje nastave i sudjelovanje u diskusiji. Izrada seminarskog rada. Kontinuirana provjera znanja. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
1,5
1,5 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Kravar, Z. i mega, V., Knjievni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb 2001. Flaker, A., Knjievne poredbe, Zagreb 1968. Hrvatska knjievnost prema evropskim knjievnostima, zbornik, Zagreb 1970. Hrvatska knjievnost u evropskom kontekstu, zbornik, Zagreb 1978., str. 289-598. Slamnig, I., Svjetska knjievnost zapadnog kruga, Zagreb 1999. Tomasovi, M., Domorodstvo i europejstvo, Zagreb 2002. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Badali, J., Rusko-hrvatske knjievne studije, Zagreb 1992. Banov-Depope, E., Hrvatske kalendarske knjige u Sjevernoj Americi, Rijeka 2001. Beker, M., Uvod u komparativna knjievnost, Zagreb 1999. Hrvatsko-talijanski knjievni odnosi, Zbornici I - VI, uredio M. Zori, Zagreb 1989. - 1997. Johnson, W., Austrijski duh intelektualna i drutvena povijest 1848-1938, Zagreb 1993. Kalogjera, G., Hrvatsko-makedonske knjievne veze, Rijeka 1988. Komparativna povijest hrvatske knjievnosti: Zbornik radova I. (19. stoljee), Split 1999. Komparativna povijest hrvatske knjievnosti: Zbornik radova II. (Moderna), Split 2000. Kvapil, M., eko-hrvatske knjievne veze, Zagreb 1998.
117

Lokos, I., Hrvatsko-maarske knjievne veze, Zagreb 1998. Solar, M., Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb 1997. Tomasovi, M., Komparatistiki zapisi. Liber, Zagreb 1976. Vidan, I., Engleski intertekst hrvatske knjievnosti, Zagreb 1995. Zori, M., Knjievna proimanja hrvatsko-talijanska, Split 1992. mega, V., Krleini europski obzori, Zagreb 1986. mega, V., Duh impresionizma i secesija, Zagreb 1993. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, uspjeh u radu.
118

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta POLJSKA KULTURA I CIVILIZACIJA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 30+0+30
Proirivanje znanja o kulturi i civilizaciji druge slavenske zemlje. Upoznavanje sa to potpunijom slikom iroko shvaene poljske kulture (ciklus predavanja u dijakronijskom slijedu prezentira kulturna razdoblja, no svako je predavanje zamiljeno kao sinkronijsko predstavljanje izabranih sredinjih problema pojedinih razdoblja, na irokom planu kulturne povijesti, povijesti knjievnosti, povijesti likovnih umjetnosti, arhitekture, kazalita i filma, odnosno na primjerima stvaralatva znamenitih poljskih knjievnika, umjetnika ili osobnosti iz javnoga, kulturno-intelektualnog ivota). Omoguenje svjesnog pristupa poljskoj knjievnosti i umjetnosti te tzv. kulturi svakodnevnoga ivota. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: nabrojiti glavne zemljopisne, demografske i geopolitike znaajke navesti najvanija dogaanja u povijesti Poljske te objasniti njihov utjecaj na povijest Europe, poljsku umjetnost, knjievnost, kulturu nabrojiti najznaajnije poljske linosti vezane za poljsku kulturu i znanstost objasniti ulogu i znaenje kranstva i katolicizma u poljskoj povijesti i kulturi te poljskog plemstva u stvaranju poljskoga naroda predstaviti najvanije injenice iz povijesti idova u Poljskoj te njihovo mjesto u poljskoj kulturi usporediti poljski romantizam sa romantizmom u Zapadnoj Europi te Hrvatskoj usporediti komunizam u Poljskoj sa komunizmom u drugim komunistikim zemljama predstaviti hrvatsko-poljske odnose u povijesnoj perspektivi 1.4. Sadraj predmeta Uvod glavne karakteristike poljske kulture, geografske odrednice, demografski podaci, geopolitiki poloaj/ Pregled povijesnog razvoja s osvrtom na politiku i drutvenu povijest/ Uloga i znaenje kranstva i katolicizma u poljskoj povijesti i kulturi. Romanika arhitektura. Srednjovjekovne kronike/ Gdanjsk/Danzig povijest slobodnog grada i poljsko-njemakih odnosa. Hanza. Teutonski red u Poljskoj. Gotika arhitektura i umjetnost/ Povijest Krakova. Spomenici renesansne arhitekture i umjetnosti. Stvaralatvo Jana Kochanowskog/ Znaenje plemstva u stvaranju poljskog naroda. Plemika tradicija. Sarmatizam/ Romantizam kao temelj poljske kulture 19. i 20.stoljea. Poljski romantizam a romantizam u Zapadnoj Europi te Hrvatskoj srodnosti i razlike. Stvaralatvo Adama Mickiewicza. Tradicija romantizma u suvremenoj poljskoj kulturi i knjievnosti/ Pozitivizam. Stvaralatvo H.
119

Sienkiewicza/ Mlada Poljska. Umjetnika boema u Krakovu na prijelazu iz 19.u 20. stoljee. Knjievno i likovno stvaralatvo Stanisawa Wyspianskog/ Povijest idova u Poljskoj i njihovo mjesto u poljskoj kulturi. Knjievno i likovno stvaralatvo Brune Schulza/ Pregled suvremenog poljskog pjesnitva. Poljski nobelovci/ Pregled suvremene poljske proze. Stvaralatvo Witolda Gombrowicza/ Povijest poljskog filma. Andrzej Wajda i kola poljskog filma. Filmovi kina moralnog nemira. Krzysztof Kielowski/ Slikarstvo 19. i 20.stolea. Poljska kola plakata/ Folklor pojedinih regija zemlje. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Nastava se izvodi u vidu predavanja (uz prezentaciju folija i glazbenih materijala, video projekcije dokumentarnih i igranih filmova; radi lakeg praenja izlaganja studentima se dijeli uruke s glavnim podacima vezanim uz temu predavanja) te seminarskog rada. Studente se upuuje na samostalno istraivanje pojedinih segmenata grae o kojima e referirati na seminarima.
1,5 0,5
0,5 0,5
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Mali, Z., Iz povijesti poljske knjievnosti, Zagreb 2004.
Mihali, Z., Polonica, Zagreb 1973.

Paczkowski, A., Pola stoljea povijesti Poljske: 1939. 1989., Zagreb 2001.
Tymowski, M., Kratka povijest Poljske, Zagreb 1999. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Gombrowicz, W., Ferdydurke, Zagreb 1965. Leksikon stranih pisaca, Zagreb 2001. Henryk Sienkiewicz i njegovi tragovi u Hrvatskoj, Zagreb 1999. Jastrun, M., Mickiewicz, Zagreb 1956. Mali, Z., Antologija poljske pripovijetke XX. stoljea, Sarajevo 1984. Mali, Z., Radost pisanja, Zagreb 1997. Mickiewicz, A., Gospodin Tadija, Zagreb 1999. Miosz, C., Usputni psi, Zagreb 2000. Orkestru iza lea. Antologija poljske kratke prie, ur. I. Vidovi Bolt i D. Nowacki, Zagreb 2001. Plejada poljskih pjesnika 20. stoljea, ur. P. Mio, Split 1997. Sienkiewicz, H., Quo vadis, Zagreb 1995.
Sienkiewicz, U pustini i praumi, Zagreb 2001.
120

121

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Katarzyna Kubiszowska Poljski za nefilologe
Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1 P)

izborni (eksterni) EXT 1. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 0+0+60
7. OPIS PREDMETA
1.79. Ciljevi predmeta
Do ovoga trenutka lektorat poljskoga jezika bio je dostupan samo studentima Filozofskoga fakulteta, ali s obzirom na sve veu suradnju izmeu Republike Poljske i Republike Hrvatske (proglaenje trojice poasnih konzula Republike Hrvatske u Republici Poljskoj, otvaranje Poljsko-hrvatskoga trgovakoga udruenja u Krakovu) te pristupanje Hrvatske programu mobilnosti ERASMUS, u okviru kojega studenti mogu traiti stipendije za boravak, meu ostalima, i na poljskim sveuilitma, pojavila se ideja da se uenje osnova poljskoga jezika ponudi i ostalim studentima Sveuilita u Rijeci. Temeljni je cilj kolegija Poljski za nefilologe 1: upoznavanje s osnovama poljskog jezika te usvajanje jezine norme stjecanje osnovne jezine kompetencije, to podrazumijeva sposobnost razumijevanja elementarnih sadraja i intencija u pisanom i govornom iskazu vezanom uz tipine komunikacijske situacije. Znanja i vjetine koje student stjee jesu poznavanje poljskog jezika na razini A1 prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ).
1.80. Uvjeti za upis predmeta
Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje ivi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje vladati ogranienim brojem jednostavnih gramatikih i reenikih struktura traiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku napisati jednostavne fraze i reenice o sebi i izmiljenim osobama, gdje ive i to rade razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove, itajui izraz po izraz, prepoznavajui poznata
122

imena, rijei i osnovne fraze te prema potrebi ponavljajui itanje

uvod, osnovne informacije o poljskom jeziku (abeceda, naglasak), sline rijei i lani prijatelji osnovni pozdravi, predstavljanje nekoga ili sebe (formalni i neformalni nain); osnovna pitanja kod upoznavanja: ime, prezime, adresa, dravljanstvo, poznavanje stranih jezika, e-mail adresa brojevi 0-100, nazivi osnovnih boja, profesija gramatiki rod imenica pruanje osnovnih informacija o obitelji (nazivi lanova u obitelji) i odreivanje dobi ljudi, posvojne zamjenice I, II i III konjugacija glagola; prezent odabranih glagola (by, nazywa si, rozumie, przeprasza, czyta, pyta, mie, mieszka, robi, lubi, uczy si, studiowa, pracowa i sl.) osnovno opisivanje ljudi i predmeta, postavljanje pitanja nominativ mnoine imenica i pridjeva instrumental jednine te mnoine imenica i pridjeva, konstrukcije s akuzativom i instrumentalom akuzativ jednine te mnoine imenica i pridjeva, konstrukcije s akuzativom slobodne aktivnosti (to voli raditi i to te interesira); prilozi koji izriu uestalost radnje tipa zawsze, nigdy, czsto i sl. glagoli i, jecha i prijevozna sredstva
Studenti su duni pohaati nastavu, ponavljati materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i rjeavati zadane jezine vjebe.
1.85. Praenje9 rada studenata
1 0,5
1 0,5 1
Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta!
123

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.87. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
M. Maolepsza, A. Szymkiewicz: Hurra! Po polsku 1, Krakw 2006.

1.88. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
M. Pasieka, Jzyk polski dla cudzoziemcw. wiczenia dla pocztkujcych, Wrocaw 2001. M. Szelc-Mays, E. Rybicka, Sowa i swka, Krakw 2003. J. Lechowicz, J. Podsiady, Ten, ta, to. wiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemcw. d, 2001
1.90.
Studentska evaluacija, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student nastavnik), uspjeh na ispitu.
124

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave
Tamara Pirjavec-Mareta, vii predava
Francuski jezik 1 Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni COMMUNIS i EXTERNI zimski semestar ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 0+0+30
1. OPIS PREDMETA
Temeljni je cilj kolegija Francuski 1 upoznavanje s osnovama francuskoga jezika te usvajanje jezine norme. Stjecanje osnovne jezine kompetencije, to podrazumijeva sposobnost razumijevanja elementarnih sadraja u pisanom i govornom iskazu vezanom uz tipine komunikacijske situacije. Praktino ovladavanje gramatikom francuskoga jezika (uvod u osnovne morfoloke kategorije, fonetske vjebe, ortografske vjebe, morfoloke vjebe, deklinacija, konjugacija, prezent).
Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje ivi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje vladati ogranienim brojem jednostavnih gramatikih i reenikih struktura traiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove
uvod, osnovne informacije o francuskome jeziku (abeceda, naglasak); osnovni pozdravi, predstavljanje (formalni i neformalni nain), osnovna pitanja kod upoznavanja; nazivi osnovnih aktivnosti, profesija; putovanja, ljetni odmor; osobne zamjenice, posvojni pridjevi; glagoli I, II i III konjugacije; prezent odabranih glagola (tre, avoir, sappeler, aller, prendre, manger, boire, venir, faire, dire); izjavna, nijena i upitna reenica; odreeni, neodreeni i partitivni lan, rod i broj imenica, brojevi, prolo vrijeme pass compos s pomonim glagolom avoir i tre;
125

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.5. Komentari 1.6. Obveze studenata
Redovito pohaanje nastave (min. 80%), aktivno sudjelovanje na nastavi, poloen DELF jezini ispit razine A1.
1 0,5
1 0,5 1
Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta.
Alter ego 1, mthode de franais, Hachette, 2009, Paris Alter ego 1, cahier dexercices, Hachette, 2009, Paris Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski depni rjenik, kolska knjiga, Zagreb Horetzky, Edita, Prcis pratique de grammaire franaise, osnove francuske gramatike, kolska knjiga,Zagreb Bubanj, Blaenka, Voyages, Voyages..., kolska knjiga, 1996, Zagreb Kelemen, Joln, Exercices de franais contemporain Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, , Robert, 2000, Paris Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rjenik, IX. izdanje, kolska knjiga, 2003, Zagreb Dictionnaire unilingue de franais, Larousse, 2000, Paris
1.12.
Anketa meu studentima i drugi oblici povratne informacije (individualne konzultacije, grupna diskusija).
126

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave
Ope informacije eljka Macan, vii lektor can, lektorljka Macan Inojezini hrvatski Hrvatski jezik i knjievnost jednopredmetni preddiplomski izborni COMM. 1., 2., 3. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 2+0+2
8. OPIS PREDMETA 1.91. Ciljevi predmeta Kolegij je namijenjen studentima dolazne mobilnosti. Temeljni je cilj kolegija stjecanje novih te usustavljivanje postojeih znanja o hrvatskome jeziku te usvajanje jezine norme, razvijanje komunikacijskih sposobnosti na hrvatskome jeziku, razvijanje sposobnosti usmenoga i pismenoga izraavanja na hrvatskome jeziku, upoznavanje hrvatskoga jezika na svim jezinim razinama, usvajanje leksika, razvijanje sposobnosti razumijevanja govorenih i pisanih tekstova na hrvatskome jeziku, sposobnost tvorbe odgovarajueg iskaza u odreenoj komunikacijskoj situaciji. Kolegij je svojim sadrajem vezan uz predavanja iz hrvatskoga standardnoga jezika, stilistike hrvatskoga jezika, povijesti hrvatskoga jezika i dijalektologije. 1.92. Uvjeti za upis predmeta Student mora biti u bilo kojem od programa dolazne mobilnosti ili je stipendist. 1.93. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e se nakon odsluanoga kolegija i ispunjenja svih obaveza moi sporazumijevati u komunikacijskim situacijama na hrvatskome jeziku, usvojiti i koristiti formule uljudnosti, razviti sposobnost razumijevanja govorenih i pisanih tekstova te prepoznavanja teme i informacija iz duih pisanih i govorenih tekstova, razviti sposobnost traenja dodatnoga objanjenja, sluenja pisanim uputama, interpretacije govorenih i pisanih tekstova, pravilnog izgovora glasova i rijei hrvatskoga jezika, primanja i davanja informacija, izraavanja elje, miljenja i stava, predstavljanja sebe i drugih, opisivanja i prepriavanja prolih, sadanjih, buduih i moguih dogaaja. Oekivanim ishodima pripada i razvijanje tzv. vjetina studiranja (study skills) na hrvatskome jeziku: mogunost praenja predavanja i voenja kvalitetnih biljekih, pisanja domaih i seminarskih radova, referata i eseja, sposobnost sudjelovanja u raspravama i izraavanje svoga miljenja. 1.94. Sadraj predmeta
Usvajanje pozdravnih formula i drugih konvencionalnih fraza, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje posvojnosti, opis predmeta i ljudi, izraavanje sklonosti prema ljudima i stvarima, prehrambene navike, upoznavanje autentinog jelovika i recepta, izricanje mjesta, opis unutranjeg prostora, izricanje vremena, kupovina, kolovanje, upoznavanje hrvatskoga obrazovnog sustava, slobodno vrijeme, izraavanje brojanih podataka, prepriavanje povijesnih dogaaja uz navoenje datuma; sklonidba imenica svih triju rodova u jednini i mnoini, i-deklinacija imenica, pluralia tantum, prezent, perfekt i futur I. glagola, imperativ, kondicional, osobne, posvojne i pokazne zamjenice, sklonidba opisnih i posvojnih pridjeva., odreeni i neodreeni pridjevi i njihova sklonidba, prilozi, prijedlozi, veznici, estice. Sadraju predmeta prilagodit e se i teme vezane uz pojedine studijske smjerove zastupljene meu
127

polaznicima. X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo Kao pripremu za terensku nastavu studenti e pripremiti referat koji e temom i sadrajem biti vezan uz nju. Primjerice, uz terensku nastavu u Opatiji studenti e pripremiti referate o osobama ija se imena nalaze na Stazi slavnih.
1.96. ari 1.97.
Koment
Obveze studenata
Redovito pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje u njoj te polaganje meuispita. 1.98. Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio 1.99. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Praenje11 rada studenata 1,5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 1,5 0,5 Seminarski rad Esej Referat 0,5 Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
Prati se i procjenjuje rad i aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju konane ocjene. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.100. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. ila, M. Gulei-Machata, M. Pasini, D. Udier, S. L.: Hrvatski za poetnike 1, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2009. (udbenik i rjenik, vjebenica) 2. ila, M. Gulei-Machata, M. Udier, S. L.: Razgovarajte s nama, FF Press, Zagreb, 2011. (udbenik i rjenik, vjebenica) 1.101. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bonjak, M. Cviki, L.: Hrvatski u malom prstu, Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb, 2011. 2. Kosovac, J. Luki, V.: Uimo hrvatski 1, udbenik s vjebenicom (2. izmijenjeno izdanje), Zagreb, 2007. 3. Kosovac, J. Luki, V.: Uimo hrvatski 2, udbenik s vjebenicom, Zagreb, 2007.
128

4. Korom, M.: Kroatisch fr die Mittelstufe, Mnchen 2005. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Cesarec, M.: Uimo hrvatski: Sintaksa padea, Zagreb, 2003. Ham, S.: kolska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. Grubii, V.: Croatian Grammar, Zagreb, 1995. Ragu, D.: Praktina hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. ubri, M. Barbaroa iki, M.: Praktini pravopis s vjebama i zadacima, Zagreb, 2004. Dvojezini i viejezini rjenici
1.102. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata
1.103.
Skupljanje povratnih informacija (nastavnik student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata,praenje napredovanja svakoga studenta (kroz portfelj studenta), analiza studentskih evaluacija.
129

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta RAZVOJ I USPOSTAVA HRVATSKIH NARJEJA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 4 30+0+15
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s razvojem i uspostavom dananjih hrvatskih organskih podsustava u starijim razdobljima. Osim teorijskog uenja o zajednikim i o divergentnim rezultatima jezinoga razvoja u organskim podsustavima hrvatskoga jezika i njihovim sastavnicama cilj je osposobiti studenta za samostalno prepoznavanje i analizu jezinih znaajki organskih idioma u tekstovima iz starijih razdoblja. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Tumaiti osnovne principe historijske gramatike; Interpretirati genezu slavenskih jezika iz praindoeuropskoga jezika i izoglose po kojima se prati raspad praslavenske jezine zajednice s osobitim obzirom na odnose unutar junoslavenske skupine i izoglose kojima se razlikuju zapadnojunoslavenska od istonojunoslavenske skupine; Objasniti u literaturi razliito tumaene odnose unutar zapadnojunoslavenske skupine; Jezinim argumentima protumaiti raspad zapadnojunoslavenske skupine; Tumaenje jezinih izoglosa po kojima se vidi da je dolo do diferencijacije unutar starohrvatskoga jezika na tri narjeja, a potom do unutarnarjene diferencijacije na dijalekte; okvirno datirati tempo jezinoga razvoja; Temeljem usvojenih podataka moi rangirati razliite jezine znaajke u narjejima i hrvatskoga jezika i njihovim dijalektima s obzirom na stupanj njihove konzervativnosti ili inovativnosti; Elemente jezine diferencijacije utvrditi u reprezentativnim srednjovjekovnim tekstovima, savladati metodologiju dijakronijskih istraivanja i spoznati njihovu vanost za tumaenje jezinih znaajki u sinkroniji.
1.4. Sadraj predmeta Suodnos termina jezik, narjeje i dijalekt. Vremenske odrednice protojezinoga i starojezinoga razdoblja hrvatskoga jezika i njihovih podrazdoblja. Protojezine skupine zapadnoga junoslavenskoga dijalekta u starijem ishodinojezinome podrazdoblju i dijalekatske izoglose kojima se razlikuju. Razlikovne jedinice suglasnikoga i samoglasnikoga i naglasnoga inventara. Zamjene samoglasnikih jedinica u mlaemu protojezinom podrazdoblju koje dovode do daljnje diferencijacije unutar skupina i izdvajanja alpske skupine. Profiliranje dijalekata unutar triju skupina u starijemu starojezinom podrazdoblju. Razvoj starojezinoga poluglasa u starijemu podrazdoblju starojezinoga razdoblja i njegove kontinuante u pojedinanim dijelovima dijalekatskih skupina u mlaemu podrazdoblju starojezinoga razdoblja.
130

Razliiti rezultati defonemizacije starojezinoga jata u dijalektima unutar skupina koji s vokalizacijom poluglasa vode k meusobnoj diferenciranosti dijalekata i profilaciji iznutra. Razliiti refleksi slogotvornog /l/ i slogotvornog /r/ u pojedinim dijalektima unutar skupina. Pojava starojezinoga akuta u inventaru dijalekata primorske, panonske i zapadnoga ogranka dinarsko-rake skupine. Daljnje izdvajanje istonoga ogranka dinarsko-rake skupine. Neizmijenjeni starojezini troakcenatski sustav i sustavi nastali zbog tendencije izmjene naglasnih kvaliteta ili distribucije naglasnih jedinica u pojedinanim dijalektima unutar skupina. Mehanizmi ureenja suglasnikih skupina i distribucija suglasnikih jedinica u pojedinanim dijalektima unutar skupina. Rastereenje morfolokoga sustava u dijalektima unutar skupina. Naelo unutarjezine divergentne samosvojnosti i naelo unutarjezine meunarjene i meudijalekatske integrativne konvergencije prema kojima se unutar hrvatskoga jezika u predmigracijskome razdoblju odreuju tri narjeja sa svojim dijalektima. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima, usmeno izlaganje o zadanoj temi, vrednovanje pisanog rada na kraju semestra, poloen pismeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 1
1,5
0,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici).
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D. Ivi, P., Ishodini srpskohrvatski/hrvatskosrpski fonoloki sistem, u: Fonoloki opisi, 9, 1981, 221-226. Junkovi, Z., Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta, Dijakronijska rasprava, u: Rad JAZU, 363, 1972. Lukei, I., Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u starijim razdobljima, u: Fluminensia, 11, 1-2, 1999, 101-142. Lukei, I., tokavsko narjeje (Nacrt sveuilinih predavanja), u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, 1998, 107-115. Mihaljevi, M., Poredbena slavenska gramatika, 1. dio, Zagreb 2002. Mogu, M., Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika, Zagreb 1971. Mogu, M., Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb 1993. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Beli, A., Istorija srpskohrvatskog jezika 2, 1 i 2, Beograd 1962. Brozovi, D., O rekonstrukciji predmigracionog mozaika hrvatskosrpskih dijalekata, u: Filologija, 4, 1963, 45-56. Brozovi, D., O poetku hrvatskoga jezinog standarda, u: Kritika, 10, 1970, 21-42. Brozovi, D., O Makarskom primorju kao jednom od sredita jezino-historijske i dijalekatske
131

konvergencije, u: Makarski zbornik, 1970, 381-405. Damjanovi, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Ivi, P., Istorija jezika, u: Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, 5-54. Gluhak, A., Hrvatski etimoloki rjenik, Zagreb, 1993. Hamm, J., Hrvatski tip crkvenoslavenskoga jezika, u: Slovo, 13, 1963, 43-57. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige, Zagreb 1983. Ivi, S., Prilog za slavenski akcenat, u: Rad JAZU, 187, 1911. Ivi, S., Slavenska poredbena gramatika, Zagreb 1970. Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezina povijest, Zagreb 1996. Lukei, I., Prilog raspravi o genezi hrvatskih narjeja, u: Fluminensia, 8, 1-2, 1996, 223-226. Mali, D., Podrijetlo hrvatskoga jezika, u: Hrvatska gramatika, Zagreb 1997, 9-10. Mali, D., Povijesne jezine promjene, u: Hrvatska gramatika, Zagreb 1997, 601-633.
Sili, J., Hrvatski jezik kao sustav i kao standard, u: Zbornik Rijeki filoloki dani, 1, 1996, 187-193.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija seminarskih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), uspjeh na ispitu, evaluacija interakcije sa studentima.
132

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta SLAVENSKI JEZIK 1 Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK / COMM) 4 30+0+30
Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s osnovama izabranoga slavenskoga jezika te usvajanje osnova jezine norme. Studentima se omoguuje upoznavanje osnovnih fonolokih, morfolokih i sintaktikih znaajki, te ogranienoga leksika izabranoga slavenskog jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba. predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje ivi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje. vladati ogranienim brojem jednostavnih gramatikih i reenikih struktura traiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku napisati jednostavne fraze i reenice o sebi i izmiljenim osobama, gdje ive i to rade razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove, itajui izraz po izraz, prepoznavajui poznata imena, rijei i osnovne fraze e prema potrebi ponavljajui itanje Oekuje se ovladavanje izabranoga slavenskog jezika na razini A1 prema klasifikaciji zadanoj Zajednikim europskim okvirom za jezike (Vijee Europe, Strasbourg 2005) 1.4. Sadraj predmeta Izabrani slavenski jezik u odnosu na druge jezike slavenske jezine porodice. Uvod u studij izabranoga slavenskog jezika. Grafija. Osnove fonetike i fonologije. Osnove morfologije. Osnove sintakse. Red rijei. Preoblike reenice (pitanje, nijekanje). Osnovna pravopisna naela. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
133
samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije

Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5 1
1 0,5
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) (odreuje se posebno za svaki izabrani slavenski jezik) 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) (odreuje se posebno za svaki izabrani slavenski jezik) 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju
134

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta ANROVI HRVATSKE RENESANSNE KNJIEVNOSTI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 4 15+0+30
Cilj je kolegija predoiti poetoloku sliku hrvatske renesansne knjievnosti te kroz anrovske sustave lirike, epike i drame pokazati bogatstvo i raznovrsnost renesansnih anrova i vrsta. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet objasniti anrovski sustav hrvatske renesansne knjievnosti u sinkroniji i dijakroniji objasniti temeljne poetike odrednice pojedinog anra unutar sustava hrvatske renesansne knjievnosti primijeniti osnovni tekstoloko-filoloki instrumentarij kritiki itati razliite tipove tekstova hrvatske renesansne knjievnosti 1.4. Sadraj predmeta Osnovne teorijske naznake o rodovima i vrstama; humanizam kao spona izmeu antike i renesansne poetike; mimesis kao osnovno naelo renesansne poetike; anrovska struktura hrvatske renesansne knjievnosti. Lirika vrste i podvrste: ljubavna lirika; anakreontika; pjesme stilizirane na narodnu; pastoralno-idilina lirika; ljubavna lirika na talijanskom jeziku; pokladna lirika (maskerate); poslanice; epigrami; satirina poezija; religiozno-refleksivna lirika; religiozno-duhovna lirika; moralno-didaktina lirika. Epika biblijsko-vergilijanski ep; povijesno-vergilijanski ep; povijesno-kroniki spjev; alegorijsko-peregrinacijski ep; stihovana ljubavna pripovijetka; putopisni spjev; epilij; opisno-narativne pjesme; pastoralno-idilini roman; krae epske pjesme; kronika. Drama komedija; dramska robinja; drama; farsa; tragedija; prikazanja; biblijska drama; mitoloka drama; pastoralno-idilina drama; seljaka lakrdija, pokladna, pirna igra. Maniristiko u hrvatskoj knjievnosti. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u nastavi. Oekuje se njihov prinos u diskusijama oko pojedinih tema na seminarima, a sami su duni u pisanom obliku sainiti analizu jednoga teksta unutar svakoga
135
X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije

roda te pisani seminarski rad na odabranu temu koji usmeno izlau na satima seminara. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bogii, R., Hrvatska pastorala, Zagreb 1989. ale, F., Tragom Drieve poetike, Zagreb 1978. Falievac, D., Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989. (str. 55-152) Falievac, D., Kaliopin vrt, Split 1997. (str. 7-89) Falievac, D., Genoloki identitet hrvatske drame, Republika, 48, 1992, 7-8, 176-187. Pavlii, P., Poetika manirizma. Zagreb 1988. Uvod u knjievnost, bilo koje izdanje, odabrana poglavlja. Solar, M., Teorija knjievnosti, bilo koje izdanje, odabrana poglavlja. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Batui, N., Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb 1978. (odabrana poglavlja) Kolumbi, N., Hrvatska knjievnost od humanizma do manirizma, Zagreb 1980. Bogii, R., O hrvatskim starim pjesnicima. Zagreb 1968., 79-242. Bogii, R., Nikola Naljekovi, Rad JAZU 357, Zagreb 1971. Bogii, R., Na izvorima, Split 1976. Bogii, R., Rije knjievna stoljeima. Zagreb 1982., 11-134. Falievac, D., Smijeno i ozbiljno, Zagreb 1995. (str. 11-65; 129-145) Franievi, M., Razdoblje renesansne knjievnosti, u: Franievi, M. velec, F. Bogii, R., Od renesanse do prosvjetiteljstva, Zagreb 1974. Frange, I., Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb Ljubljana 1987. Novak, S. P., Povijest hrvatske knjievnosti, Od humanistikih poetaka do Kaieve ilirske gramatike 1604., II. knjiga, Zagreb 1997. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Internom evaluacijom nakon odsluane nastave; kontinuirano na relaciji nastavnik-student.
136

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta GLAGOLJSKI SPOMENICI NA KRKU / U ISTRI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK, PU, POV) 3 15+0+15
Ciljevi su kolegija upoznati studente s glagoljskim spomenicima nastalim na odreenim lokalitetima Hrvatskoga primorja i Istre, njihovim paleografskim i jezinim znaajkama, osposobiti studente za samostalan opis glagoljskih spomenika, te razviti svijest o vanosti Hrvatskoga primorja i Istre za fenomen glagoljatva i hrvatsku kulturu uope. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Objasniti okolnosti nastanka glagoljice, njezine osnovne paleografske znaajke i razvojne faze, okolnosti i vrijeme njezine pojave u Hrvatskoj i vanost za hrvatsku kulturu; definirati i razlikovati pojmove staroslavenski jezik i hrvatski tip staroslavenskoga jezika; Nabrojiti i protumaiti glagoljske tekstove (u svim vrstama zapisa) nastale na odreenim lokalitetima Hrvatskoga primorja (otoku Krku) ili u Istri; Objasniti i na odreenim tekstovima primijeniti metodologiju opisa i itanja glagoljskih tekstova, posebno epigrafa; Samostalno transliterirati, transkribirati i filoloki tumaiti odabrane glagoljske tekstove (epigrafe, grafite, rukopisne i otisnute); Utvrditi jezine znaajke u tim tekstovima i usporediti ih s jezinim znaajkama staroslavenskoga jezika u cilju izdvajanja jezinih znaajki hrvatskoga tipa staroslavenskoga jezika. Objasniti vanost Hrvatskoga primorja i Istre za fenomen glagoljatva i hrvatsku kulturu uope i obrnuto. 1.4. Sadraj predmeta Glagoljatvo kao hrvatski kulturni fenomen. Glagoljski epigrafi i grafiti (Krki natpis, Baanska ploa, Jurandvorski ulomci, ostali manje poznati glagoljski epigrafi na Krku; Plominski natpis, Grdoselski ulomak, Humski grafit, ostali manje poznati glagoljski epigrafi u Istri; Valunski natpis; Senjska ploa); Glagoljski rukopisi (Listina Slavnoga Dragoslava, Vatikanski misal, Vrbniki I. i II. misal, Brevijar Vida Omiljanina, Istarski razvod, Zbornik imuna Grebla, Beramski brevijar, Novljanski II. brevijar, Vinodolski zakon, razliiti amuleti, zaklinjanja, pravni tekstovi). Glagoljske tiskare i tiskovine. Metodologija opisa glagoljskih epigrafa. Metode itanja glagoljskih epigrafa. Transliteriranje, transkribiranje i tumaenje epigrafa i grafita, te preslika rukopisnih i otisnutih glagoljskih tekstova. Utvrivanje jezinih znaajki i usporedba s jezinim znaajkama staroslavenskoga jezika. Izdvajanje jezinih znaajki hrvatskoga tipa staroslavenskoga jezika.
137

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
Redovito i aktivno sudjelovanje u ostvarivanju programskih sastavnica na predavanjima i seminarima. Obavezan posjet izlobi Glagoljica i terenskoj nastavi. Obrada zadanoga glagoljskoga spomenika ili skupine njih u vidu pisanoga rada, postera, videoprezentacije, prezentacije na raunalu i sl. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici).
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bratuli, J., Istarski razvod, Pula 1978. Damjanovi, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Fui, B., Glagoljski natpisi, Zagreb 1982. Mileti, I., Hrvatska glagoljska bibliografija, u: Starine, 33, 1911. tefani, V., Glagoljski spomenici otoka Krka, Zagreb 1960. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Boloni, M., Otok Krk kolijevka glagoljice, Zagreb 1980. Bratuli, J., Aleja glagoljaa, Zagreb Pazin Ro 1994. Bratuli, J., Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb 1995. Damjanovi, S., Staroslavenski glasovi i oblici, Zagreb 1995. Damjanovi, S., Tragom jezika hrvatskih glagoljaa, Zagreb 1984. Hercigonja, E., Srednjovjekovna knjievnost, u: Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 2, Zagreb 1976. Jurevi, I., Jezik hrvatskoglagoljskih brevijara, Osijek 2002. Lokmer, J., Izloba Glagoljica vodi, Rijeka 2001. tefani, V., Glagoljski spomenici JAZU, I. dio, Zagreb 1969. agar, M., Kako je tkan tekst Baanske ploe, Zagreb 1997. Koristit e se i svi dostupni odljevi glagoljskih epigrafa, te pretisci, faksimilna izdanja i preslike izvornika. Popis e se radova mijenjati i dopunjavati ovisno o nazivu kolegija, , tj. mjestu istraivanja. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
138

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na konkretnome kolegiju
139

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKI PETRARKIZAM Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 4 15+0+15
Cilj je kolegija uputiti studente u vanost i ulogu petrarkizma, odnosno petrarkistike pjesnike kole u naoj knjievnosti. Petrarkizam se razmatra kao dominantna pjesnika kola na samom poetku novovjekovlja, a hrvatski se petrarkizam, kao dionica opeeuropskoga knjievnoga strujanja, interpretira kroz prizmu opih znaajki, ali i posebnih i prepoznatljivih domaih odrednica. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet objasniti temeljne odrednice petrarkizma primijeniti osnovni tekstoloko-filoloki instrumentarij kritiki itati i razlikovati petrarkistiki od ostalih ljubavnih diskurza hrvatske ljubavne lirike uoiti proteitost petrarkistikih obiljeja u hrvatskoj knjievnosti ranoga novovjekovlja interpretirati i opisati osobine knjievnoga teksta iz povijesti hrvatske ljubavne lirike u odreenom teorijskom okviru 1.4. Sadraj predmeta
Pojam petrarkizma; osnovne karakteristike petrarkizma kao pjesnike kole koja utemeljuje europsku novovjekovnu liriku; pretpostavke za pojavljivanje petrarkistike poezije u hrvatskoj knjievnosti; Ranjinin zbornik (1507); prva generacija hrvatskih petrarkistikih pjesnika (kariteanski petrarkizam); iko Meneti, Dore Dri; druga generacija hrvatskih petrarkistikih pjesnika (bembizam); Hanibal Luci, Dinko Ranjina, Dominko Zlatari; odjeci petrarkizma u drugim knjievnim anrovima; poezija hrvatskih petrarkistikih pjesnika na talijanskom jeziku; antipetrarkizam. Modeli petrarkizma u hrvatskoj knjievnosti od 17. do 21. stoljea. Reispisivanje petrarkistikih modela; petrarkistike diskurzivne prakse (primjeri: L. Paljetak, Skroviti vrt; L. Paljetak M. Pavievi, Lovorenje)
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno pratiti nastavu i sudjelovati u seminarima svojim prilozima. Svaki je student tijekom semestra obavezan: sudjelovati u analizi predloaka tekstova na satu u sklopu seminarskih
140

vjebi poloiti kolokvij nema zavrnog ispita 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5
1 2,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Bogii, R., Hrvatski petrarkizam: studije, rasprave, eseji, Zagreb, 2007. ale, F., Petrarca i petrarkizam, Zagreb 1971. Pavlii, P., Petrarkistiki elementi u hrvatskoj baroknoj poemi, melodrami i epu, u: Forum, 14, 1975, 1-2, 59-72. Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj knjievnosti, Zbornik radova, Split, 2006. Slamnig, I., Hrvatska versifikacija, Zagreb 1981, 5-70. Tomasovi, M., O hrvatskoj knjievnosti i romanskoj tradiciji, Zagreb 1978, 7-43. Tomasovi, M., Vila Lovorka, Split, 2004.

ale, F., Izvor i izvornost, Zagreb 1984, 29-89. Jagi, V., Trubaduri i najstariji hrvatski lirici, u: Rad JAZU, 9, 1869, 202-233. Pederin, I., Zainjavci, tioci i pregaoci, Zagreb 1977. Petrarka i petrarkizam u slavenskim zemljama, Radovi meunarodnog simpozija Petrarca e il petrarchismo nei paesi slavi. Atti del comvegno internazionale, Dubrovnik, 6-9. XI. 1974., Zagreb 1978. Petrovi, S., Problem soneta u starijoj hrvatskoj knjievnosti, u: Rad JAZU, 350, 1968, 5-304. Srdo-Konestra, I., Flora Ranjinina zbornika, u: Fluminensia, 14, 2002, 1, 1-16. Tomasovi, M., Poeti i zainjavci, Dubrovnik 1991, 44-54. Tomasovi, M., Komparatistiki zapisi, Zagreb 1976. 109-159 Torbarina, J., Na prilog evropskom petrarkizmu; u: Forum, 13, 1974, 4-5, 577-597. Torbarina, J., Petrarca u renesansnom Dubrovniku, u: Forum, 13, 1974, 12, 825-838. Vonina, J., Jezinopovijesne rasprave, Zagreb 1979.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Vrednuju se uratci odnosno samostalna primjena osnovnoga tekstoloko-filolokoga instrumentarija (na primjeru analize/interpretacije zadanoga literarnoga predloka). U komunikaciji sa studentima nastavnik evaluira uspjenost.
141

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta POETIKA MITA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 15+0+15
Osposobiti za uprabu ponuenih injenica o mitu/mitologiji u kontekstu dodiplomskoga studija kroatistike. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student/ica e nakon ispitnih obveza moi: 1. definirati mit/mitologiju 2. nabrojiti i usporediti nekolike mitologije (slavensku, grku, rimsku, biblijsku i sl.) 3. nabrojiti i opisati nekoliko teorijskih pristupa mitu 4. primijeniti teorijski pristup mitu na neki od mitova 1.4. Sadraj predmeta Parafraza i alegoreza odnosno mit i njegovo tumaenje. Mit, basna, bajka: pokuaj genoloko-analitikoga pristupa. Mit kao sakralna pria, kao etiologija rituala, praiskaz stvarnosti. Vrste mitova: opis mitskih sadraja; grupiranje s obzirom na po prvotne namjere mitopoetike ivota, s obzirom na odnos prema doivljaju stvarnosti i mjesta ovjeka u svijetu, s obzirom na odnos prema onostranom; pretkranske i kranska mitologija; antika, slavenska, prekooceanske mitologije; judeokranske apokalipse i njihova prerada/prorada u svjetskoj i hrvatskoj knjievnosti; "kraj svijeta" u modernoj i suvremenoj umjetnosti i knjievnosti. Mitopoetika usmene knjievnosti: utjecaji i akulturirajui elementi orijentalnoga, mediteransko-antikoga i bizantskoga kulturnog kruga; tradicijska kultura i hrvatska usmena knjievnost. Mitovi i vilinske prie: narodna pria, saga i mit; preko "inaice" do tzv. prvotnoga (Urform) oblika neke pripovijetke; biografski i historiografski elementi i njihova stilizacija u sagama; neki srodni elementi vilinske prie i balade. Smrtni junak: homerologija, angloameriki pristup (Perry) i neoanalize (Kakridis). Roman i mit: remitologizacija suvremene (trivijalne) knjievnosti; remitologizacija modernoga romana; hrvatski romanopisci i mitska osnova. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
142

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi. Predaja i elaboracija seminarskoga rada. Esej.Kontinuirana provjera znanja. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5
1 0,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bettelheim, B., Znaenje bajki, Beograd 1971. Burke, P., Junaci, nitkovi i lude, Zagreb 1991. Eliade, M., Mit i zbilja, Zagreb 1970.. Frojd, S., Totem i tabu, Beograd 1979. Rihtman-Augutin, D., Etnologija nae svakodnevice, Zagreb 1988. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barthes, R., Knjievnost, mitologija, semiologija, Beograd 1971 Auerbach, E., Mimezis, Beograd 1968. Canetti, E., Masa i mo, Zagreb 1984. Boas, F., Um primitivnog oveka, Beograd 1982. Bokovi-Stulli, M., Usmena knjievnost: izbor studija i ogleda, Zagreb 1971. Bokovi-Stulli, M., O usmenoj tradiciji i ivotu, Zagreb1999. Jung, C., ovjek i njegovi simboli, Zagreb 1973. Schein, S., Smrtni junak, Zagreb 1989. Solar, M., Edipova braa i sinovi, Zagreb 1998. Zori, S., Obred i obiaj, Zagreb 1991. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnici, rasprave, ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, portfolio svakoga studenta.
143

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta SEMINAR IZ POLJSKE KNJIEVNOSTI 19. i 20. STOLJEA12 Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1 P) izborni (COMM) 4 0+0+3013
Proirivanje znanja o knjievnosti druge slavenske zemlje. Upoznavanje sa to potpunijom slikom te svjestan pristup poljskoj knjievnosti 19. i naroito 20. stoljea. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: - nabrojiti najznaajnije predstavnike pojedinih razdoblja poljske knjievnosti te njihova najvanija dijela - interpretirati utjecaj povijesti Poljske na odreena knjievna razdoblja - usporediti poljski romantizam sa romantizmom u Zapadnoj Europi te u Hrvatskoj - usporediti tradiciju romana u pozitivizmu u odnosu na razdoblje Mlade Poljske - prezentirati najvanija knjievna dijela meuratnog razdoblja - navesti primjere problematike drugog svjetskog rata u poljskoj prozi, pjesnitvu i drami - nabrojiti poljske dobitnike nobelove nagrade za knjievnost te predstaviti njihovo stvaralatvo - predstaviti najvanija dostignua poljske suvremene knjievnosti 1.4. Sadraj predmeta Uvod pregled povijesti poljske knjievnosti (s posebnim osvrtom na renesansu i pjesnitvo Jana Kochanowskog)/ Romantizam kao temelj poljske knjievnosti i kulture 19. i 20.stoljea. Poljski romantizam a romantizam u Zapadnoj Europi te u Hrvatskoj. Adam Mickiewicz i njegov Gospodin Tadija/ Pozitivizam. Tradicija romana Henryk Sienkiewicz, Bolesaw Prus; Stanisaw Reymont/ Razdoblje Mlade Poljske. Knjievno stvaralatvo Stanisawa Wyspianskog. Drame Gabriele Zapolske/ Meuratno razdoblje pjesnike grupe (stvaralatvo J. Tuwima, L. Staffa, K. I. Gaczyskog); proza (Witold Gombrowicz, Bruno Schulu, Jarosaw Iwaszkiewicz); drama (Stanisaw Ignacy Witkiewicz)/ Poljska knjievnost Drugog svjetskog rata proza Tadeusza Borowskog i pjesnitvo Krzysztofa Kamila Baczynskog/ Pregled suvremenog poljskog pjesnitva (Wislawa Szymborska, Stanisaw Rewicz, Zbigniew Herbert, Czesaw Miosz, Adam Zagajewski, Stanisaw Baraczak)/ Pregled suvremene poljske proze (Tadeusz Konwicki, Marek Hasko, Stanislaw Lem, Stanisaw Jerzy Lec, Andrzej Szczypiorski, Leszek Koakowski, Olga Tokarczuk, Andrzej Stasiuk, Pawe Huelle)/ Poljska suvremena drama.
12 13
Naslov kolegija prije izmjena: POLJSKA KNJIEVNOST 19. i 20. STOLJEA Broj i vrsta nastavnih sati prije izmjena: 30+0+30 144

Stvaralatvo Sawomira Mroeka.

X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Nastava se izvodi u vidu predavanja (uz prezentaciju folija, video projekcije dokumentarnih i igranih filmova; radi lakeg praenja izlaganja studentima se dijeli uruke s glavnim podacima vezanim uz temu predavanja) te seminarskog rada. Studente se upuuje na samostalno istraivanje pojedinih segmenata grae o kojima e referirati na seminarima.
1.5 0.5
Seminarski rad
0.5 0.5
Esej Referat
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Henryk Sienkiewicz i njegovi tragovi u Hrvatskoj, Zagreb 1999. Hrvatska knjievnost u evropskom kontekstu, ur. A. Flaker i K. Pranji, Zagreb 1978. Leksikon stranih pisaca, Zagreb 2001. Mali, Z., Polonica, Zagreb1973. Solar, M., Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb 1997. Slamnig, I., Svjetska knjievnost zapadnog kruga, Zagreb 1999. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Blaina, D:, Katastrofizam i dramska struktura, Zagreb 1996. Hrvatska knjievnost prema evropskim knjievnostima: od narodnog preporoda k naim danima, ur. A. Flaker i K. Pranji, Zagreb 1970. Jastrun, M., Mickiewicz, Zagreb 1956. Lektira: Gombrowicz, W., Ferdydurke, Zagreb 1965. Herbert, Z., Svjedok zlovremena. Izabrane pjesme, Rijeka 2003. Koakowski, L., Klju nebeski i razgovor s avolom, Zagreb 1981. Koakowski, L., 13 bajki iz kraljevine Lajlonije za velike i male, Zagreb 1987. Lem, S., Povratak sa zvijezda, Zagreb 1964.
145

Mali, Z., Antologija poljske pripovijetke XX. stoljea, Sarajewo 1984. Mali, Z., Radost pisanja, Zagreb 1997. Mickiewicz, A., Gospodin Tadija, Zagreb 1999. Miosz, C., Usputni psi, Zagreb 2000. Miosz, C., Zasueni um, Zagreb 1988. Nepoeljane misli. Stanisaw Jerzy Lec, Koprivnica 2002. Orkestru iza lea. Antologija poljske kratke prie, ur. I. Vidovi Bolt i D. Nowacki, Zagreb 2001. Plejada poljskih pjesnika 20. st, ur. P. Mio, Split 1997. Poljska satira, ur. Z. Stobierski, Zagreb 1964. Rewicz, S., Rije po rije, Rijeka 2002. Sienkiewicz, H., Quo vadis, Zagreb 1995. Sienkiewicz, U pustini i praumi, Zagreb 2001. Stasiuk, A., Devet, Zagreb 2003. Szczypiorski, A., Lijepa gospoa Seidenman, Zagreb 1990. Tokarczuk, O., Pravijek i ostala vremena, Zagreb 2001. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
146

Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave izborni ljetni semestar ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 0+0+30
Tatjana Pakvan-epi
Francuski jezik 2
2. OPIS PREDMETA
Temeljni je cilj kolegija Francuski 2 proirenje znanja francuskoga jezika. Stjecanje osnovne jezine kompetencije, to podrazumijeva sposobnost razumijevanja elementarnih sadraja u pisanom i govornom iskazu vezanom uz tipine komunikacijske situacije. Praktino ovladavanje gramatikom francuskoga jezika (osnovne morfoloke kategorije, ortografske vjebe, morfoloke vjebe, konjugacija: pass compos, imparfait, futur, conditionnel).
Poloen Francuski 1 ili A1

Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: razumjeti i koristiti izraze i fraze koje se koriste u svakodnevnim ivotnim situacijama u privatnom i javnom ivotu predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje ivi, o osobama koje poznaje, o stvarima koje posjeduje opisati prole dogaaje i iskustva vladati osnovnim gramatikim i reenikim strukturama traiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku razumjeti kratke, jednostavne tekstove
proirenje struktura i vokabulara koje se koriste u svakodnevnim ivotnim situacijama (formalni i neformalni nain): u restoranu, kod lijenika, kupovina, u banci, putovanja; uvod u osnovni poslovni rjenik, prijava za studij/posao, razgovor za posao; posvojni pridjevi/zamjenice, pokazni pridjevi/zamjenice, odnosne zamjenice ; glagoli I, II i III konjugacije; pass compos, imparfait, futur, conditionnel; kumunikativne funkcije: iznoenje miljenja, prijedloga, izraavanje slaganja/neslaganja
1.17. Komentari
147

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.18. Obveze studenata
Redovito pohaanje nastave (min. 80%), aktivno sudjelovanje na nastavi, poloeni kolokviji su preduvjet za ispit
1 0,5
1 0,5 1
Alter ego 1, mthode de franais, Hachette, 2009, Paris Alter ego 1, cahier dexercices, Hachette, 2009, Paris Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski depni rjenik, kolska knjiga, Zagreb Horetzky, Edita, Prcis pratique de grammaire franaise, osnove francuske gramatike, kolska knjiga,Zagreb Bubanj, Blaenka, Voyages, Voyages..., kolska knjiga, 1996, Zagreb Kelemen, Joln, Exercices de franais contemporain Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, , Robert, 2000, Paris Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rjenik, IX. izdanje, kolska knjiga, 2003, Zagreb Dictionnaire unilingue de franais, Larousse, 2000, Paris
1.24.
148

dr.sc. Marina Biti, red. prof. Stilistika analiza
Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i knjievnosti (jednopredmetni i dvopredmetni) izborni

1. godina (2. semestar)
ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S)
4 1+2+0
9. OPIS PREDMETA
1.104. Ciljevi predmeta Cilj je ovoga kolegija prezentirati osnovne pojmove i metode stilistike analize te osposobiti studente za analitiku primjenu temeljnog stilistikog aparata. Studente e se pouavati primjerenom iitavanju stilskih odlika teksta u najrazliitijim diskursnim tipovima (razlikujui za pojedini anr formativne stilske znaajke od onih poeljnih, ali i neprihvatljivih odmaka). Pojam stila razumijevat e se posredstvom upoznavanja konvencija razliitih tekstualnih anrova, ali i u kontekstu autorove komunikacijske namjere. Pritom e naglasak biti na zajednikom i individualnom radu, odnosno na analizama i u tvorbi razliitih tekstualnih tipova. Usto e se kontinuirano inzistirati na obogaivanju leksika studenata i na sintaktikoj strukturiranosti njihovih pisanih i govorenih iskaza. 1.105. 1.106. Oekivani ishodi uenja za predmet Uvjeti za upis predmeta
Nakon odsluanih predavanja i odraenih svih obveza predvienih programom kolegija studenti e moi: prepoznavati jezine stilske osobitosti na svim razinama teksta i valjano ih tumaiti s obzirom na sadraj i anrovsku pripadnost ovladati stilskom prilagodbom opih stilskih standarda konkretnim komunikacijskim ciljevima ovladati osnovama metajezika struke znati tumaiti odabir jezinoga koda kao dijela znaenja teksta propitivati odnos razliitih diskursnih tipova spram normi standardnoga jezika te prepoznavati doputene odmake od zadanosti norme i tumaiti ih s obzirom na autorovu komunikacijsku namjeru nauiti provesti cjelovitu samostalnu analizu odabranih tekstualnih predloaka nauiti argumentirano oblikovati vrijednosni stav o tekstu nauiti kritiki analizirati vlastiti tekst s obzirom na stilske i kompozicijske znaajke 1.107. Sadraj predmeta . Upoznavanje s temeljnim instrumentima stilistike analize: pojam jezinih funkcija (Jakobson); jezina faktura teksta i relacije s izvanjezinom stvarnou (lingvistika stilistika i pragmastilistika); jezik kao graa i naini obrade jezine grae (s posebnim teitem na izboru leksika i uspostavi primjerenih sintaktikih struktura); vertikalna i horizontalna raslojenost polja diskursa; diskursni tipovi; strukturne razlike i sadrajne implikacije pisanih i govorenih anrova, anrovski modeli. Stilistika kompetencija. Oekivano i neoekivano u tekstu. Standardi tekstualnosti (De Beaugrande-Dressler) kohezija, koherencija, intencionalnost, prihvatljivost, informativnost, situativnost, intertekstualnost. Poznavanje i razumijevanje temeljnih pojmova i metoda stilistike analize kontinuirano se verificira na odabranim tekstualnim predlocima. Na vlastitim tekstovima, sastavljenim po zadanim stilskim modelima, studenti provode autoanalizu.
149

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Xpredavanja Xseminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij Xmentorski rad ostalo ________________
1.108. Vrste izvoenja nastave 1.109. ri 1.110. Komenta
Obveze studenata
Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada, posebice u analizama razliitih tipova tekstova, te izvravanje zadataka koji su im povjereni za samostalnu izradu i istraivanje.
1.111.
Praenje15 rada studenata 0.5

0.5
1 1
1.112.
Rad studenata na kolegiju ocjenjivat e se i vrednovati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta.
1.113.
Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Bagi, K., (ur.) Vano je imati stila (zbornik), Zagreb 2002. Kovaevi, Marina i Lada Badurina. Raslojavanje jezine stvarnosti. Rijeka. ICR:2001. Katni-Bakari, Marina. Stilistika. Sarajevo. Nuk: 2001. Sili, Josip. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb. Disput: 2006. Toolan, M. Language in Literature (An Introduction to Stylistics). London 1996.
1.114.
Badurina, L. Izmeu redaka, Zagreb-Rijeka 2008. Crystal, D, Davy, D. Investigating English Style. New York 1969. Frange, I. Nove stilistike studije, Zagreb 1986. Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Beograd 1966. Pranji, K. Jezik i knjievno djelo, Zagreb 1972. Pranji, K. Jezikom i stilom kroza knjievnost, Zagreb 1986. Riffaterre, M. Kriteriji za stilsku analizu, Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989. Riffaterre, M. Stilistiki kontekst, Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989. Spiewok, W. Stilistika na graninom podruju izmeu lingvistike i nauke o knjievnosti, Umjetnost rijei, br. 3, Zagreb 1971. kiljan, Dubravko. Javni jezik. 2000. Vuleti, B., Gramatika govora, Zagreb, 1980.
1.116.
150

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Kontinuirano praenje aktivnosti i napretka studenata tijekom odravanja predavanja i seminarske nastave. Studenti e povratno evaluirati rad nastavnika i vlastiti rad kroz anketu iji e se rezultati implementirati u buduu nastavu s ciljem unapreivanja rada na ovom kolegiju.
151

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave
Ope informacije eljka Macan, vii lektor can, lektorljka Macan Inojezini hrvatski Hrvatski jezik i knjievnost jednopredmetni preddiplomski izborni COMM. 1., 2., 3. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 2+0+2
10. OPIS PREDMETA 1.117. Ciljevi predmeta Kolegij je namijenjen studentima dolazne mobilnosti. Temeljni je cilj kolegija stjecanje novih te usustavljivanje postojeih znanja o hrvatskome jeziku te usvajanje jezine norme, razvijanje komunikacijskih sposobnosti na hrvatskome jeziku, razvijanje sposobnosti usmenoga i pismenoga izraavanja na hrvatskome jeziku, upoznavanje hrvatskoga jezika na svim jezinim razinama, usvajanje leksika, razvijanje sposobnosti razumijevanja govorenih i pisanih tekstova na hrvatskome jeziku, sposobnost tvorbe odgovarajueg iskaza u odreenoj komunikacijskoj situaciji. Kolegij je svojim sadrajem vezan uz predavanja iz hrvatskoga standardnoga jezika, stilistike hrvatskoga jezika, povijesti hrvatskoga jezika i dijalektologije. 1.118. Uvjeti za upis predmeta Student mora biti u bilo kojem od programa dolazne mobilnosti ili je stipendist. 1.119. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e se nakon odsluanoga kolegija i ispunjenja svih obaveza moi sporazumijevati u komunikacijskim situacijama na hrvatskome jeziku, usvojiti i koristiti formule uljudnosti, razviti sposobnost razumijevanja govorenih i pisanih tekstova te prepoznavanja teme i informacija iz duih pisanih i govorenih tekstova, razviti sposobnost traenja dodatnoga objanjenja, sluenja pisanim uputama, interpretacije govorenih i pisanih tekstova, pravilnog izgovora glasova i rijei hrvatskoga jezika, primanja i davanja informacija, izraavanja elje, miljenja i stava, predstavljanja sebe i drugih, opisivanja i prepriavanja prolih, sadanjih, buduih i moguih dogaaja. Oekivanim ishodima pripada i razvijanje tzv. vjetina studiranja (study skills) na hrvatskome jeziku: mogunost praenja predavanja i voenja kvalitetnih biljekih, pisanja domaih i seminarskih radova, referata i eseja, sposobnost sudjelovanja u raspravama i izraavanje svoga miljenja. 1.120. Sadraj predmeta
Usvajanje pozdravnih formula i drugih konvencionalnih fraza, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje posvojnosti, opis predmeta i ljudi, izraavanje sklonosti prema ljudima i stvarima, prehrambene navike, upoznavanje autentinog jelovika i recepta, izricanje mjesta, opis unutranjeg prostora, izricanje vremena, kupovina, kolovanje, upoznavanje hrvatskoga obrazovnog sustava, slobodno vrijeme, izraavanje brojanih podataka, prepriavanje povijesnih dogaaja uz navoenje datuma; sklonidba imenica svih triju rodova u jednini i mnoini, i-deklinacija imenica, pluralia tantum, prezent, perfekt i futur I. glagola, imperativ, kondicional, osobne, posvojne i pokazne zamjenice, sklonidba opisnih i posvojnih pridjeva., odreeni i neodreeni pridjevi i njihova sklonidba, prilozi, prijedlozi, veznici, estice. Sadraju predmeta prilagodit e se i teme vezane uz pojedine studijske smjerove zastupljene meu
152

polaznicima. X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo Kao pripremu za terensku nastavu studenti e pripremiti referat koji e temom i sadrajem biti vezan uz nju. Primjerice, uz terensku nastavu u Opatiji studenti e pripremiti referate o osobama ija se imena nalaze na Stazi slavnih.
1.122. ari 1.123.
Koment
Obveze studenata
Redovito pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje u njoj te polaganje meuispita. 1.124. Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio 1.125. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Praenje16 rada studenata 1,5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 1,5 0,5 Seminarski rad Esej Referat 0,5 Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
Prati se i procjenjuje rad i aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju konane ocjene. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.126. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
3. ila, M. Gulei-Machata, M. Pasini, D. Udier, S. L.: Hrvatski za poetnike 1, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2009. (udbenik i rjenik, vjebenica) 4. ila, M. Gulei-Machata, M. Udier, S. L.: Razgovarajte s nama, FF Press, Zagreb, 2011. (udbenik i rjenik, vjebenica) 1.127. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
11. Bonjak, M. Cviki, L.: Hrvatski u malom prstu, Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb, 2011. 12. Kosovac, J. Luki, V.: Uimo hrvatski 1, udbenik s vjebenicom (2. izmijenjeno izdanje), Zagreb, 2007. 13. Kosovac, J. Luki, V.: Uimo hrvatski 2, udbenik s vjebenicom, Zagreb, 2007.
153

14. Korom, M.: Kroatisch fr die Mittelstufe, Mnchen 2005. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Cesarec, M.: Uimo hrvatski: Sintaksa padea, Zagreb, 2003. Ham, S.: kolska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. Grubii, V.: Croatian Grammar, Zagreb, 1995. Ragu, D.: Praktina hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. ubri, M. Barbaroa iki, M.: Praktini pravopis s vjebama i zadacima, Zagreb, 2004. Dvojezini i viejezini rjenici
1.129.
Skupljanje povratnih informacija (nastavnik student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata,praenje napredovanja svakoga studenta (kroz portfelj studenta), analiza studentskih evaluacija.
154

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave 11. OPIS PREDMETA 1.130. Ciljevi predmeta Dr. sc. Marina Biti, red. prof. Knjievnoteorijski kolokvij Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i knjievnosti (jednopredmetni i dvopredmetni) izborni 1 (2. semestar) ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 15+0+30
Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim kategorijama knjievne teorije te sa smjerom njezina razvitka i primjene u suvremenom kontekstu. Kolegij je usmjeren na razvijanje komparativnih uvida u teorijske probleme u prouavanju knjievnosti, kao i na primjenu teorijskih postavki i metoda na odabranim knjievnim predlocima. Kolegij proiruje (i oprimjeruje) problematiku kolegija Uvod u znanost o knjievnosti, a problematizacija pojmova vrit e se kroz otvorenu diskusiju kako bi studenti ovladali metajezikom struke u raspravi o knjievnosti. 1.131. 1.132. Oekivani ishodi uenja za predmet Uvjeti za upis predmeta
Studenti e nakon odsluanih predavanja i izvrenih obaveza: Biti upoznati s temeljnim instrumentarijem teorije knjievnosti Biti sposobni sluiti se instrumentima knjievnoznanstvene analize Biti osposobljeni za daljnje aktivno i struno praenje knjievnoteorijske problematike u uem (filolokom) i irem (kulturolokom) kontekstu Biti sposobni aplicirati knjievnoteorijske spoznaje na tekstualne predloke Razlikovati razliite anrovske pristupe knjievnim djelima (interpretacija, osvrt, kritika, knjievnoznanstvena rasprava) Biti sposobni primjenjivati knjievnoteorijske koncepte i metodoloke alate pri samostalnom oblikovanju osvrta i kritika o Sadraj predmeta
Kolegij je problemski koncipiran na nain koji promovira dijaloki pristup relevantnim knjievnoteorijskim temama, kao to su: teorija i praksa knjievnosti; teorija ili teorije knjievnosti; shvaanje knjievnosti: funkcija, oblik sadraja, oblik izraza; filologija i hermeneutika; znaenje i smisao; fikcijski svjetovi; itatelj: otpor itatelja; recepcija; implicitni itatelj; obzor oekivanja; to je sve stil; stilske formacije; jezik; pismo; norma, otklon i kontekst; knjievna povijest i povijest knjievnosti; knjievna povijest i knjievna kritika; vrijednost i dr. Teme e se dijelom obraivati na predavanjima, ali preteito diskusijski, kroz rad na odabranim knjievnim i knjievnoteorijskim tekstovima. Sukladno mogunostima, u nastavu se planira ukljuenje gostujuih strunjaka (knjievnici, knjievni teoretiari, knjievni kritiari i dr.) to e studentima omoguiti stjecanje neposrednijeg kontakta s knjievnim i srodnim praksama. 1.133. Vrste X predavanja X samostalni zadaci izvoenja X seminari i radionice multimedija i
155

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr nastave vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava Komenta Obveze studenata mrea laboratorij mentorski rad ostalo ________________
1.134. ri 1.135.
Od studenata se oekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada te uredno i redovito izvravanje izvannastavnih obveza 1.136. Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Portfolio 1.137. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenata na kolegiju ocjenjivat e se i vrednovati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta Praenje17 rada studenata 0,5 Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja 0,5 Seminarski rad Esej Referat 2 Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad 1
1.138.
Biti, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. Solar, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1997. kreb, Zdenko i Stama, Ante, Uvod u knjievnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. 1.139. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Brlek, Tomislav, (ur.), Praksa teorije, u: Quorum, br. 5-6, 2009. Compagnon, Antoine, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007. Culler, Jonathan, Knjievna teorija: vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001. Culler, Jonathan, O dekonstrukciji: teorija i kritika poslije strukturalizma, Globus, Zagreb, 1991. Doleel, Lubomir, Heterokosmika; Fikcija i mogui svetovi, Slubeni glasnik, Beograd, 2008. Eagleton, Terry, Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005. Eagleton, Terry, Knjievna teorija, SNL, Zagreb, 1987. Eco, Umberto, est etnji pripovjednim umama, Algoritam, Zagreb, 2005. Lodge, David, Naini modernog pisanja: metafora, metonimija i tipologija moderne knjievnosti, Globus - Stvarnost, Zagreb, 1988. Pele, Gajo, Tumaenje romana, Artresor naklada, Zagreb, 1999. Pele, Gajo, Pria i znaenje, Naprijed, Zagreb, 1989. Solar, Milivoj, Ideja i pria, Golden Marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. Todorov, Tzvetan, Knjievnost u opasnosti, u: 15 dana, br. 1-2, 2010. Toolan, Michael, Language in Literature, Arnold, London, 2002.
156

1.141.
Kontinuirano praenje aktivnosti i napretka studenata tijekom odravanja predavanja i seminarske nastave. Studenti e povratno evaluirati rad nastavnika i vlastiti rad kroz anketu iji e se rezultati implementirati u buduu nastavu s ciljem unapreivanja rada na ovom kolegiju.
157

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta JEZINA RASLOJAVANJA I NORME Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 4 15+0+15
Temeljni je cilj kolegija (praktino) ovladavanje pismenim i usmenim izraavanjem na hrvatskom standardnom jeziku, i to u razliitim komunikacijskim situacijama. Razvijena komunikativna kompetencija pretpostavlja odabir odgovarajuega jezinog registra (jezinog podsustava), ali i sposobnost uoavanja odmaka od standardnojezinih normi u pismenom i usmenom iskazu 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * objasniti jezine znaajke pismenoga i usmenog izraavanja hrvatskim standardnim jezikom u razliitim komunikacijskim situacijama * argumentirano odabrati i zatim primijeniti odgovarajui jezini registar (jezini podsustav) u konkretnoj komunikacijskoj situaciji * uoiti odmak od standardnojezinih normi u vlastitom i tuem pismenom i usmenom iskazu 1.4. Sadraj predmeta Funkcionalna raslojenost jezine uporabe funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Planovi jezine realizacije: usmeni i pisani. Znaajke javne jezine komunikacije: organizacija teksta u znanstvenom, administrativno-poslovnom i publicistikom funkcionalnom stilu/diskursnom tipu. Sistemske, funkcionalne i stilistike norme u pismenom i usmenom izraavanju. Pismene vjebe. Prilagoavanje pisanoga teksta za usmeno izlaganje. Pravogovorna norma hrvatskoga standardnog jezika i njezino praktino usvajanje. Govorne vjebe. Opisivanje. Pripovijedanje. Raspravljanje. Interpretativno itanje umjetnikoga teksta. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice X vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije
Nastava se organizira u vidu predavanja te praktinih zadataka, pismenih i usmenih. Praktini se rad organizira u manjim skupinama. Od studenta se
158

oekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnoga rada. 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Rjeavaju praktine zadatke, pismeno (piu pismene radove na zadane teme) i usmeno (usmena izlaganja, sudjelovanje u simuliranim komunikacijskim situacijama). 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
0,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Komentari: Prati se, procjenjuje i ocjenjuje aktivnost studenata u svim oblicima nastavnoga rada. Vrednuje se primjena usvojenih jezinih normi u usmenom i pismenom izraavanju. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju konane ocjene.
*OCJENJIVANJE
Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici).
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Horga, D., Govorne pogreke, Zbornik Hrvatskoga drutva za primijenjenu lingvistiku, Zagreb Rijeka 1999, str. 309317. Sili, J., Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 4, Zagreb 1996, str. 349358. Sili, J., Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1997, str. 495513. Sili, J., Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 2, Zagreb 1997, str. 397415. kari, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. kari, I., Temeljci suvremenoga govornitva, Zagreb 2000. Obvezna priruna literatura Ani, V. i Goldstein, I., Rjenik stranih rijei, Zagreb 1999. Ani, V. i Sili, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Ani, V., Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje) Babi, S., Finka, B. i Mogu, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Babi, S., Hrvatska jezikoslovna itanka, Zagreb 1990. Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Bari, E. i dr., Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Govorimo hrvatski (jezini savjeti), priredio M. Duli, Zagreb 1997. Jezini savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavei, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Rjenik hrvatskoga jezika, ur. J. onje, Zagreb 2000. Teak, S. i Babi, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Kovaevi, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezine stvarnosti, Rijeka, 2001. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardija, Zagreb 1999. Petrovi, G., Logika, Zagreb 1992.
159

Sili, J., Knjievnoumjetniki (beletristiki) stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 1, Zagreb 1997, str. 359369. Sili, J., Polifunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 1, Zagreb 1996, str. 244247. Sili, Josip, Razgovorni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 4, Zagreb 1997, str. 483495. Toovi, B., Funkcionalni stilovi, Svjetlost, Sarajevo 11988. ili Graz 22002. (promijenjeno i znatno proireno izdanje). 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Skupljanje povratnih informacija (nastavnik student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, praenje napredovanja svakoga studenta (portfolio svakog studenta).
160

Ope informacije
Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s osnovama izabranoga slavenskoga jezika te usvajanje jezine norme. Studentima, koji su u okviru kolegija Slavenski jezik 1 upoznali osnovne fonoloke, morfoloke i sintaktike znaajke, te ogranieni leksik izabranoga slavenskog jezika, omoguuje se proirenje steenih znanja. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban razumjeti izolirane reenice i esto rabljene rijei iz podruja od neposrednog osobnog interesa (npr. jednostavne podatke o sebi i obitelji, informacije vezane za kupovanje, neposrednu okolinu) komunicirati unutar jednostavnih aktivnosti koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacije o poznatim temama i aktivnostima snai se u krai drutvenim kontaktima vladati ogranienim brojem jednostavnih gramatikih i reenikih struktura napisati niz jednostavnih fraza i reenica o svojoj obitelji, uvjetima ivota i sl. te napisati kratki, jednostavni izmiljeni ivotopis i jednostavne stihove o ljudima razumjeti kratke, jednostavne tekstove koje sadravaju najuestaliji vokabular, ukljuujui este internacionalizme Oekuje se ovladavanje izabranoga slavenskog jezika na razini A2 prema klasifikaciji zadanoj Zajednikim europskim okvirom za jezike (Vijee Europe, Strasbourg 2005) 1.4. Sadraj predmeta Uvod u napredni studij izabranoga slavenskog jezika. Morfologija. Sintaksa. Preoblike reenice (pasiv, obezlienje). Pravopisna naela. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
161

1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5 1
1 0,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
162

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta ANDRIJA KAI MIOI I NJEGOVI SLJEDBENICI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 3 15+0+15
Upoznavanje s ulogom fra Andrije Kaia Mioia u razvoju moderne hrvatske knjievnosti, stvaranju itateljske publike i konanome prihvaanju tokavskoga standarda na cjelokupnome narodnome prostoru 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet pravilno tumaiti i interpretirati pojavu Andrije Kaia Mioia u kontekstu hrvatske knjievnosti (razumijevanje injeninog stanja); - objasniti i interpretirati osnovne znaajke Kaieva doba (18. stoljee u kulturi Europe i Hrvatske); - interpretirati Kaieva djela (razumijevanje knjievnih tekstova i njihove poetike); - izrada materijala za samostalno izlaganje (na temelju samostalnog istraivanja odreene teme). 1.4. Sadraj predmeta Razgovor ugodni naroda slovinskoga A. K. Mioia kao uspjean model knjievne i jezine homogenizacije. Afirmacija deseterca junake narodne poezije u umjetnikom pjesnitvu. Tenja za pouavanjem naroda o povijesti koritenjem djela pravih historiara. Kaieva knjiga knjiga koja govori i koja je govorena, djelo koje se izraava pukim duhom i pukim jezikom. Ostvarivanje vane zadae u zaostaloj kulturnoj situaciji stvara publiku kadru da svoju usmenu knjievnost prima i posredstvom knjige, itanja, a ne samo pjevanja. Kai kao pretea ne samo preporoda u Dalmaciji, ve i Gajeva ilirizma koji ima dva velika uzora: Gundulia, kojega svi uznose, i Kaia, kojega svi itaju. Kolegij obrauje i fenomen mnogobrojnih Kaievih sljedbenika koji pokuavaju nastaviti djelo svoga uzoritog prethodnika. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u nastavi, posebice na seminarima u okviru kojih usmeno izlau jednu manju temu. Kontinuirana provjera znanja.
163


0,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bogii, R., Knjievnost prosvjetiteljstva u: Franievi/velec/Bogii Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 3, Zagreb 1974. Georgijevi, K., Hrvatska knjievnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni Zagreb 1969. Kai Mioi, A., Razgovor ugodni naroda slovinskoga, prir. T. Mati, Zagreb 1942. Kombol, M. Novak, S. P., Hrvatska knjievnost do Narodnog preporoda, Zagreb 1992. Novak, S, P., Povijest hrvatske knjievnosti. Od Gundulieva Poroda od tmine do Kaieva Razgovora ugodnog naroda slovinskoga iz 1756., III. knjiga, Zagreb 1999. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Jurii, K., Tri nova priloga bio-bibliografiji Fra Andrije Kaia Mioia, Graa za povijest knjievnosti hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956., 7-23. Kaievi imitatori u Makarskom primorju do polovice 19. stoljea, prir. G. Bujas, Graa za povijest knjievnosti hrvatske, knj. 30, Zagreb 1971., 183-289. Kolumbi, N., Folklorno i umjetniko u Razgovoru ugodnom Andrije Kaia Mioia (Kaievo djelo u okviru poetike prosvjetiteljstva). Hrvatska knjievnost 18. st., u: Dani Hvarskoga kazalita XXI, Split 1995., 163-173. Mati, T., Kaiev Razgovor ugodni meu kajkavcima, Graa za povijest knjievnosti hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956., 209-213. Pederin, I., Slovinstvo i patriotizam kod Kaia, u: Makarski zbornik, I (1971), 407-416. Pederin, I., Zainjavci, tioci i pregaoci, Zagreb 1977. Ratkovi, M., Andrija Kai Mioi i njegovo mjesto u hrvatskoj knjievnosti. u: Makarski zbornik, Makarska 1970., 545-565. Slamnig, I., Antologija hrvatske poezije od Andrije Kaia Mioia do Antuna Gustava Matoa, Zagreb 1981. etka, J., Fra Andrija Kai Mioi i narodna pjesma, u: Zbornik za narodni ivot i obiaje, knj. 38, Zagreb 1954., 5-74. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija pohaanje nastave (1P-1S) - 0,5 ECTS kredita; kontinuirana provjera znanja 2 kolokvija (60 % ocjenskih bodova) 1,5 ECTS kredita; seminarski rad (40 % ocjenskih bodova) 1 ECTS kredita
164

Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave
POVIJEST KNJIEVNIH TEORIJA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK, EJK, NJJK) 2.
ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 15+0+15
12. OPIS PREDMETA

1.142. Ciljevi predmeta Kolegij obuhvaa teme iz povijesti knjievnih teorija od antike do kraja devetnaestog stoljea. Prvotni je cilj kolegija da uvede studente u povijesno razumijevanje poetikih pristupa i tumaenja fenomena knjievnosti i to prvenstveno s teorijskog aspekta. Drugotni su ciljevi osnovno upoznavanje s komplementarnim disciplinama i strukama, prvenstveno estetikom, sociologijom, psihologijom.

Studenti trebaju umjeti protumaiti injenice iz povijesti predmeta; pokazati razumijevanje povijesnih procesa u kojima su nastajale knjievne teorije; moi primijeniti steena znanja u izuavanju drugih komplementarnih kolegija; umjeti analizirati i vrednovati izabrane teorijske tekstove.

Uvod. Definiranje termina: tekoe i dileme. Poetika. Teorija knjievnosti. Povijesna poetika i retorika. Fundamentalna poetika. Platon. Rimska retorika i poetika. Ciceron, Dionizije. Horacije. Kvintilijan. Longin i "Esej o uzvienom". Srednjovjekovna poetika. Toma Akvinski. Humanistike poetike. M. G. Vida. J. C. Scaliger. L. Castelvetro. F. Petri. Klasicistika poetika. N. Boileau. A. Pope. G. E. Lessing. Poetike romantizma. Poetika "Sturm und Drang". J. G. Herder, braa Schlegel, F. W. Schelling. Madame de Stal. Chateaubriand, V. Hugo. Kategorija povijesnosti. Fantastino i groteskno. Poetika realizma. H. Taine. Poetika naturalizma. E. Zola. G. Flaubert. Poetika simbolizma. Maeterlinck, Verlaine, Rimbaud. Ruska kritika. F. Nietzsche. samostalni X predavanja zadaci 1.143. Vrste X seminari i radionice multimedija i izvoenja vjebe mrea nastave obrazovanje na daljinu laboratorij terenska nastava mentorski rad X ostalo; konzultacije _______________ 1.144. Komenta ri 1.145. Obveze studenata Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u diskusijama te izvravati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraivanje. Rezultati njihovog samostalnog rada bit e provjeren na kontinuiranim provjerama znanja i na pismenom ispitu.
165

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.146.
Praenje18 rada studenata 0,5 1,5

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja Seminarski rad Esej Referat Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad
1.147.
Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 60 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 40 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.148. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Beker, M., Kratka povijest antike retorike, Zagreb 1997. Beker, M., Povijest knjievnih teorija, Zagreb 1979. Boileau, N., Pjesniko umijee, Zagreb 1999. kreb, Z., Pojmovi poetika u povijesnom slijedu, u: Uvod u knjievnost, Teorija, metodologija, ur. Z. kreb A. Stama, Zagreb 1998. Wellek, R. i Warren, A., Theory of Literature, London 1993. 1.149. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Aristotel, O pjesnikom umijeu, Zagreb, 1983. Biti, V., Pojmovnik suvremene kulturne i knjievne teorije, Zagreb 2000. Eagleton, T., Knjievna teorija, Zagreb 1987. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Jolles, A., Jednostavni oblici, Zagreb 2000. Solar, M., Laka i teka knjievnost, Zagreb 1995. Solar, M., Granice znanosti o knjievnosti, Zagreb 2000. Staiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. The New Princeton Encyclopedia of Poetry and Poetics, ed. by Alex Preminger and T. V. F. Brogan, Princeton New Jersey, 1993. Wellek, R. i Warren, A., Theory of Literature, London 1993. 1.150. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.151.
Kvaliteta e se pratiti tzv. ranim evaluacijama, te zavrnom evaluacijom u formi opsenog upitnika. Mogua je i izrada studentskih portfelja.
166

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta EP U HRVATSKOJ BAROKNOJ KNJIEVNOSTI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 5 15+0+30
Cilj je kolegija predoiti vanost epa kao vrste, odnosno anra u baroknoj knjievnosti, te kroz analizu pojedenih tekstova pokazati osnovna obiljeja baroknoga epa 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet opisati anrovske osobine epa objasniti poloaj epike u baroku interpretirati barokni ep
1.4. Sadraj predmeta Osnovna obiljeja epa; tradicija i nasljedovanje obiljeja vergilijanskoga epa u hrvatskoj knjievnosti; mjesto epa u anrovskoj strukturi hrvatske barokne knjievnosti; drutveno-povijesna uvjetovanost epske forme u baroku; ep kao roman; teme baroknih epova u hrvatskoj knjievnosti (povijesna i religiozna tematika); kompozicija, pripovjeda, tip izlaganja i stil baroknih epova; Osman Ivana Gundulia: razliite interpretacije i analize; Osman kao uzor i epski model drugim djelima; odjeci Tassa u hrvatskoj baroknoj epici; epovi s temom sigetske bitke. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na nastavi. Prezentiranje odreenog sadraja u formi pisanoge seminarske radnje koju usmeno prezentiraju na seminarskim satima. Interpretacija tri teksta u vidu uradaka. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
2,5
1,5
Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad 167

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bratuli, J., Petar Zrinski i Pavao Ritter Vitezovi, u: Sjaj batine, Split 1990., 183-191. Falievac, D. Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989., 188-298. Falievac, D., Kaliopin vrt, Split 1997., 77-203.; Kaliopin vrt II., Split 2003., str. 5-77. Kravar, Z. Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993.,104-126. Hrvatski knjievni barok, zbornik, uredila D. Falievac, Zagreb 1991., 145-249. Kolumbi, N., Sigetska epopeja od manirizma do kasnog baroka, u: Zadarska revija, 35, 2986, 2, 99-112. Pavlii, P., Judita i Osman kao tipovi epa, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj knjievnosti, Split 1979., 202-239. Pavlii, P., Studije o Osmanu, Zagreb 1996. velec, F., Iz starije hrvatske knjievnosti, Zagreb 1998., 137-165. Zbornik o sigetskoj epopeji, uredio N. Kolumbi, Zadar 1986. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) ale, F., Torquato Tasso e la letteratura Croata. u: Most The Bridge, Zagreb 1993. Novak, S. P. Povijest hrvatske knjievnosti. Od Gundulieva poroda od tmine do Kaieva Razgovora ugodnog naroda slovinskoga iz 1756., III. knjiga, Zagreb 1999. Pavlii, P., Barokni stih u Dubrovniku, Dubrovnik 1995., 30-61; 169-189. velec, F., Hrvatska epika XVI. i XVII. stoljea prema evropskoj knjievnoj batini, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 11, 1973, 7, 199-222. velec, F., Hrvatska knjievnost sedamnaestog stoljea, u: Franievi, M. velec, F., Bogii, R., Povijest hrvatske knjievnosti. Od renesanse do prosvjetiteljstva, knj. 3, Zagreb 1974., 175-292. velec, F. Iz nae knjievne prolost, Split 1990., 179-199. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Nakon odsluane nastave provodi se pismena evaluacija (upitnik).
168

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta ANROVI U PROSVJETITELJSTVU Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 3 15+0+15
Upoznati studente sa anrovskom strukturom knjievnoga prosvjetiteljstva u okvirima svjetske literature, kao i osnovnim znaajkama pojedinih knjievnih oblika u kontekstu hrvatskoga prosvjetiteljskoga doba. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet pravilno tumaiti i interpretirati pojam prosvjetiteljstva (razumijevanje injeninog stanja); pravilno tumaiti i interpretirati knjievnoteorijske pojmove s genolokoga stanovita (pojam anra i njegov sadraj); interpretirati djela prosvjetiteljske epohe (razumijevanje knjievnih tekstova i njihove poetike); izraditi materijal za samostalno izlaganje (na temelju samostalnog istraivanja literature).
1.4. Sadraj predmeta Prosvjetiteljstvo kao oblik napredujuega miljenja okrenutoga prema budunosti, kojem je temeljni zadatak borba protiv religijskih predrasuda. Odnos europskoga prosvjetiteljstva prema hrvatskoj knjievnosti. Glavni predstavnici hrvatskoga knjievnoga prosvjetiteljstva (M. A. Reljkovi, M. P. Katani, A. Kai Mioi, F. Grabovac, V. Doen). Utjecaj franjevakoga kulturnoga kruga na oblikovanje specifinih anrova hrvatskoga prosvjetiteljstva. Nacionalna/sveslavenska povijest kao dominantna tema u knjievnosti i njezina obrada u knjievnoj formi (primjer Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga i Cvita razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti arvackoga). Prosvjetiteljska polemika u knjievnome ruhu (primjer Adaje sedmoglave) i seoska poljoprivredna pouka u desetercima (primjer Satir iliti divji ovik). anr, kao i knjievni jezik, u funkciji opismenjavanja puka. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati u nastavi, posebice na seminarima u okviru kojih usmeno prezentiraju seminarsku temu. Polau kolokvij. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
169

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bogii, R., Knjievnost prosvjetiteljstva u: Franievi/velec/Bogii Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 3, Zagreb 1974. Georgijevi, K., Hrvatska knjievnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 1969. Kombol, M. Novak, S. P., Hrvatska knjievnost do Narodnog preporoda, Zagreb 1992. Novak, S. P., Povijest hrvatske knjievnosti. Od Gundulieva Poroda od tmine do Kaieva Razgovora ugodnog naroda slovinskoga iz 1756., III. knjiga, Zagreb 1999. Vonina, J., Kai i Reljkovi na razmei epoha, u: A. Kai Mioi Razgovor ugodni naroda slovinskoga M. Antun Reljkovi Satir iliti divji ovik, Zagreb 1988., 7-105. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Botica, S., Filip Grabovac, Zagreb 1990. Duki, D., Poetika hrvatske epike 18. stoljea, Split 2002. Grabovac, F., Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga, ur. T. Mati, Zagreb 1951. Mati, T., Prosvjetni i knjievni rad u Slavoniji prije preporoda, Zagreb 1945. Mati, T., Iz hrvatske knjievne batine, Zagreb 1970. Pederin, I., Graboveva koncepcija hrvatskog narodnog preporoda, u: Kai, III (1970), 139-146. Slamnig, I., Sedam pristupa pjesmi, Rijeka 1986. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija pohaanje nastave (1P-2S) 1 ECTS kredita; kontinuirana provjera znanja 2 kolokvija (60 % ocjenskih bodova) 1 ECTS kredita; seminarski rad (40 % ocjenskih bodova) 1 ECTS kredita.
170

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta MAKEDONSKA KNJIEVNOST 19. I 20. ST. Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 30+0+30
Proirivanje znanja o knjievnosti druge slavenske zemlje. Upoznavanje sa to potpunijom slikom te svjestan pristup makedonskoj knjievnosti 19. i naroito 20. stoljea. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: nabrojiti najznaajnije predstavnike pojedinih razdoblja makedonske knjievnosti te njihova najvanija dijela interpretirati utjecaj povijesti Makedonije na odreena knjievna razdoblja usporediti maedonska knjievna razdoblja s razdobljima Zapadnoj Europi te u Hrvatskoj prezentirati najvanija knjievna dijela predstaviti najvanija dostignua makedonske suvremene knjievnosti 1.4. Sadraj predmeta Uvod u povijesni tijek razvoja makedonske knjievnosti s posebnim osvrtom na knjievno djelo Klimenta Ohridskog i Ohridsku knjievnu kolu. Pregled srednjovjekovne knjievnosti ( sljedbenici djela irila i Metoda). Prosvjetiteljstvo. Poetak knjievnosti 19. stoljea- Makedonija u prvoj i drugoj polovici 19. stoljea. Knjievnici prosvetitelji. Makedonski romantizam - netipinost razvoja. Uloga brae Konstantina i Dimitrija Miladinova u nacionalnom buenju Makedonaca. Uitelji kao pokretai nacionalnog preporoda. Knjievna djelatnost makedonskih romantiara na primjerima Konstantina Miladinova, Grigora Prlieva, brae Petkovi, Marka Cepenkova, Rajka inzifova. Razvoj knjievnih rodova i vrsta u makedonskoj knjievnosti 19. stoljea. Uloga Krste Misirkova u formiranju knjievnog jezika Makedonaca. Makedonska knjievnost izmeu dva rata (Iljoski, Panov, Krle, Racin, Nedelkovski, Markovski).Normiranje knjievnog makedonskog jezika. Makedonska poslijeratna knjievnost - Maleski, Koneski, aule, opov, Drakul, Solev, S. Janevski). Suvremena makedonska knjievnost - G. Stefanovski, K. ulavkova, J. Plevne, V. Andonovski, V. Tocinovski, A. Vangelov, B. Pavlovski, . Jakimovski). Predstavnici knjievne kritike (D. Mitrev, A. Spasov, M. urinov, D. Nanevski, M. Drugovac). Makedonska suvremena drama, poezija i proza. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij
171

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr obrazovanje na daljinu terenska nastava mentorski rad ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Nastava se izvodi u vidu predavanja (uz prezentaciju folija, video projekcije dokumentarnih i igranih filmova; radi lakeg praenja izlaganja studentima se dijeli uruke s glavnim podacima vezanim uz temu predavanja) te seminarskog rada. Studente se upuuje na samostalno istraivanje pojedinih segmenata grae o kojima e referirati na seminarima.
1,5 0,5
0,5 0,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Polenakovi, Haralampije, Vo ekot na narodno buenje, Misla, Skopje, 1973. Makedonska knjievnost, kolska knjiga, Zagreb, 1988. Kalogjera, Goran, Hrvatsko makedonske knjievne veze, Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Rijeka, 1996. Kalogjera, Goran, Braa Miladinovci, legenda i zbilja, HFD, Rijeka, 2001. Drugovac, Miodrag, Istorija na makedonskata knjievnost, Misla, 1990. Antologija suvremene makedonske poezije, August Cesarec, Zagreb, 1979. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Suvremene makedonske drame od aule do Stefanovskog, Znanje, Zagreb, 1982. Kalogjera, Goran, Komparativne studije makedonsko - hrvatske, HFD, Rijeka, 2000. Tocinovski, Vasil, Prevodite na makedonskiot 19. vek, Skopje,Institut za makedonska literatura, 2005. Lektira: Andreevski, M. Petre, Pirika, Znanje, Zagreb, 1983. Arsovski, Tome, Diogenov paradoks, Kulturni radnik, 5,6,7, Zagreb, 1963. opov, Aco, Pjesma crne ene, August Cesarac, Zagreb, 1997. Racin, Kosta, Poezija i proza, Matica hrvatska, Zagreb, 1963. Janevski, Slavko, Dvije Marije, Veselin Maslea, Sarajevo, 1982. Popov, Stale, Tole Paa, Zagreb, 1959. Antologija suvremene makedonske poezije, August Cesarec, 1979. Solev, Dimitar, Pod uarenim nebom, Zora, Zagreb, 1963. Viinski, Boris, Sjene i e, August Cesarec, Zagreb, 1977. Georgievski, Tako, Ravna zemlja, Veselin Maslea, Sarajevo, 1985 Jovanovski, Meto, Prva ovjekova umiranja, Naprijed, Zagreb, 1967.
172

Pavlovski, Boin, Vest Aust, Prosveta, Beograd, 1980. Janevski, Slavko, Mirakuli grozomore, Narodna knjiga, Beograd, 1986. Uroevi, Vlada, Ukus bresaka, Veselin Maslea, Sarajevo, 1974. Panov, Anton, Pealbari, Novi Sad, 1953. Drakul, Simon, Bijela dolina, Naprijed, Zgb, 1965. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
173

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Izborni communis, eksterni zimski semestar I., III. i V. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 0+0+30 Francuski jezik 3
3. OPIS PREDMETA
Cilj kolegija Francuski 3 usvajanje je kompetencija razumijevanja usmenog i pismenog teksta i jezine produkcije francuskog jezika u kontekstu evropskih i meunarodnih odnosa. Tipine komunikacijske situacije u meunarodnom poslovnom/diplomatskom okruenju. Upoznavanje s evropskim i meunarodnim institucijama.
Poloen Francuski 2 ili znanje francuskog jezika na razini A2.

Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: razumjeti i koristiti izraze koji se koriste u meunarodnim poslovnim kontaktima predstaviti sebe, svoje zanimanje, radnu organizaciju i dravu, postavljati pitanja o drugima, i odgovarati na pitanja vladati veim brojem gramatikih i reenikih struktura traiti i/ili dostaviti podatke vezane uz boravak u inozemstvu u pisanom obliku razumjeti upute na francuskom jeziku prisutne u poslovnom svijetu, medijima, meunarodnom prometu i sl.
formalno pozdravljanje, predstavljanje, osnovna pitanja kod upoznavanja u poslovnom okruenju; konverzacija na temu putovanja, traenje smjetaja, potvrda dolaska; predstavljanje svojih kvalifikacija, funkcije, radne organizacije i drave osnovna prezentacija odreene teme uz koritenje pomagala; izraavanje miljenja, potreba, oekivanja, neslaganja i sl.; intervju za posao poslovna korespondencija
1.29. Komentari
174

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.30. Obveze studenata
Redovito pohaanje nastave (min. 80%), aktivno sudjelovanje na nastavi, poloen zavrni ispit.
0,5 1
0,5 1 1
Le franais des relations europennes et internationales, Hachette, 2006, Paris Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski depni rjenik, kolska knjiga, Zagreb Horetzky, Edita, Prcis pratique de grammaire franaise, osnove francuske gramatike, kolska knjiga,Zagreb Bubanj, Blaenka, Voyages, Voyages..., kolska knjiga, 1996, Zagreb Akyuz, Bazelle-Shahmaei, Les exercices de grammaire A2, Hachette, 2006, Paris Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, Robert, 2000, Paris Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rjenik, IX. izdanje, kolska knjiga, 2003, Zagreb Dictionnaire unilingue de franais, Larousse, 2000, Paris
1.36.
175

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta ROMAN ENOINA DOBA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 4 30+0+30
Cilj je kolegija upoznati studente s poecima hrvatskog romana te s narativnim modelom koji je kanonizirao A. enoa u razdoblju protorealizma. Kombinirat e se knjievnopovijesni i knjievnoteorijski pristup. Analizirat e se znaajke enoinskog modela povijesnog romana te romani J. E. Tomia i F. Becia nastali na tragu tog modela. Takoer, pozornost e se usmjeriti i na zaetke realistikog romana u djelima A. enoe i njegovih sljedbenika. Tako e se predoiti snaga i vitalnost enoinskog homogenog narativnog diskursa koji e u daljnjem razvoju hrvatskog romana jo dugo vremena predstavljati temeljni oponaateljski obrazac. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odreenoga vremena studiranja studenti e biti sposobni: definirati i prepoznati knjievnopovijesne znaajke i stilska obiljeja hrvatskoga predrealizma, odnosno enoinoga doba i poetke romana u hrvatskoj knjievnosti, interpretirati i objasniti izriajne, predmetnotematske i strukturne osobine romana nastalih u ovom razdoblju i specifinosti narativnog modela koji je kanonizirao A. enoa u razdoblju protorealizma, primijeniti steene knjievnopovijesne i knjievnoteroijske parametre na samostalnu analizu romana nastalih po uzoru na enoina djela, usporediti djela iz ovoga razdoblja ili ih dovesti u vezu s knjievnom tradicijom i djelima datog razdoblja u svjetskoj knjievnost. 1.4. Sadraj predmeta Uvod. Osnovne odrednice poetike romana u povijesnom slijedu s posebnim osvrtom na romantiarske i realistike koncepcije romana. Poeci romana kao knjievnog anra u hrvatskoj knjievnosti (M. Kraljevi, D. Jarnevi, I. K. Tkali, B. Lorkovi). Teorijsko osmiljavanje romana (I. Macuna, F. Ciraki). Uloga "Vijenca" u afirmaciji hrvatskog romana. enoinski model povijesnog romana. Batinjenje temeljne sheme Scottova tipa povijesnog romana. Tematska polazita: nacionalna povijest i domoljublje. Nosioci fabularnih zbivanja. Apelativni moment romana: potvrda vjerodostojnosti povijesnog podatka. Didaktinost povijesnog romana. Monumentalistiko vienje povijesti. Odnos povijesnog i romanesknog, zbilje i fikcije, povijesnog i sentimentalistikog. Analiza Zlatareva zlata, uvaj se senjske ruke, Seljake bune, Diogenesa i Kletve A. enoe. Sljedbenici enoinskog modela povijesnog romana. Stremljenja prema realistikom romanu. Kanonizator: A. enoa (Prosjak Luka, Branka). Tematika iz suvremenog ivota. Psiholoka i socijalna motivacija likova. Karakteri u razvoju.
176

Jezina karakterizacija likova. Kauzalnost. Detalj. Drutveno-analitika funkcija romana. Ostali romani u razdoblju protorealizma u hrvatskoj knjievnosti. Sinteza. Hrvatski roman protorealizma u odnosu spram evropske romaneskne tradicije. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni pohaati nastavu i seminare, aktivno sudjelovati u diskusijama te izvravati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraivanje. Rezultati njihovih samostalnih istraivanja usmeno se iznose na seminarima. Pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
0,5
0,5 1,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Frange, I., Sto godina Zlatarova zlata, u: Suvremenost batine, Zagreb 1992., 69-97. Kalogjera, G., Knjievnik u sjeni (J. E. Tomi - monografija), Rijeka 1989. Lasi, S., Roman enoina doba, Rad, JAZU, knj. 341, Zagreb 1965. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana I (od poetaka do kraja 19. st.), Zagreb 1994. Nemec, K., enoina koncepcija povijesnog romana, u: Umjetnost rijei, 36, 1992, 2, 155-164. Nemec, K., Poetoloki status romana u hrvatskoj knjievnosti 19. stoljea, u: Republika, 48, 1992, 5-6, 172-181. mega, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 1987. Obvezna primarna literatura Beci, F.; Jarnevi, D.; Kovai, A.; Kraljevi, M.; Kumii, E.; Lorkovi, B.; enoa, A.; Tkali, I. K.; Tomi, J. E.; Vodopi, M. izbor. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Jeli, D., August enoa, Zagreb 1984. Lukcs, G., Roman i povijesna zbilja, Zagreb 1986. Nemec, K., Prvi hrvatski povijesni roman, u: Mogunosti, 39, 1992, 5-6-7. Serti, M., Promjene u strukturi hrvatskog povijesnog romana, u: Croatica, 7, 1976, 7-8. Serti, M., Stilske osobine hrvatskog historijskog romana, u: Hrvatska knjievnost prema europskim knjievnostima (uredili A. Flaker i K. Pranji), Zagreb 1970, 175-255. icel, M., Povijesni romani Eugena Kumiia, u: Croatica, 2, 1971, 2. Veli, M., Problem vremena: osobna povijest i historiografski diskurs, u: Quorum, 6, 1990, 2-3, 286316.
177

ivanevi, M. Frange, I., Ilirizam i realizam, Povijest hrvatske knjievnosti, knj. 4, Zagreb 1978.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija (upitnici za pojedina predavanja i/ili za pojedini predmet), rezultati longitudinalnih praenja, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, uspjeh na ispitu, portfolio studenta, anketa (skupljanje povratnih informacija: nastavnik - student; student - nastavnik), kolegijalna evaluacija i refleksija, meunarodna supervizija.
178

Studentima, koji su u okviru kolegija Slavenski jezik 2 upoznali osnovne fonoloke, morfoloke i sintaktike znaajke, te leksik poljskog jezika na nivou A1, omoguuje se proirenje znanja i stjecanje novih jezinih kompetencija 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban dovoljno razumjeti da zadovoljio konkretne potrebe, uz uvjet da se govori jasno i polako komunicirati s relativnom lakoom u jasno odreenim situacijama i sudjelovati u kratkim razgovorima uz uvjet da mu sugovornik prema potrebi pomogne postavljati i odgovarati na pitanja te razmjenjivati misli i informacije o poznatim temama u predvidivim, svakodnevnim situacijama vladati osnovnim jednostavnim gramatikim i reenikim strukturama napisati povezanim reenicama o svakodnevnim pojavnostima iz svoga okruenja, npr. o ljudima, mjestima te napisati kratak opis odreenih dogaaja, prolih aktivnosti i osobnih iskustava. razumjeti kratke, jednostavne tekstove o poznatim temama i konkretnog sadraja u kojima se koristi uobiajeni svakodnevni i poslovni vokabular Oekuje se ovladavanje izabranoga slavenskog jezika na razini A2+ prema klasifikaciji zadanoj Zajednikim europskim okvirom za jezike (Vijee Europe, Strasbourg 2005) 1.4. Sadraj predmeta Utvrivanje gramatike slavenskog jezika iz prethodnih kolegija te proirivanje gramatikog znanja (stupnjevanje pridjeva i priloga, svreni i nesvreni glagoli, radne imenice, deklinacija i sl.). Obrada obvezatnih leksikih tema i zadobivanje novih leksikih i konverzacijskih kompetencija. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
179

Studenti su duni redovno pohaati nastavu i aktivno u njoj sudjelovati. Redovito obavljati zadatke pismene i usmene. Pozitivno napisati manje pismene provjere tijekom semestra. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5 1
1 0,5
180

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta USMENI PRIPOVJEDNI OBLICI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 30+0+15
Cilj je kolegija usvajanje spoznaja o narativnim formama u sustavu usmene knjievnosti, njihovoj daljnjoj diferencijaciji prema poetikim karakteristikama i povezanosti s internacionalnim kontekstom usmenih pripovjednih oblika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Studenti e upoznati specifinosti usmenih narativnih oblika. Nakon sluanja kolegija studenti e biti sposobni klasifcirati, interpretirati i estetski valorizirati usmene narativne tekstove. 1.4. Sadraj predmeta Podjela hrvatskih usmenih pria: pripovijetke (bajke i krae pripovijetke), predaje, legende, basne, anegdote, ale i vicevi. Analiza narativnih struktura primjera iz pojedinih skupina. Uspostavljanje kriterija za razvrstavanje usmenih pripovjednih oblika (razraenost fabule, stupanj zastupljenosti fiktivnih i faktinih sastavnica). Organizacija teksta i pripovjedni modusi u razliitim usmenim pripovjednim oblicima. Interes za sabiranje usmenih proznih tekstova kroz povijest hrvatske knjievnosti. Suodnosi usmenih pripovjedaka s pisanom knjievnou od srednjeg vijeka do danas. Znanstveni pristupi usmenom pripovijedanju (oral narrative): knjievnoteorijski, naratoloki, etnoloki, etnografski, folkloristiki u domaoj i svjetskoj praksi. Stalni motivi tradicijskih usmenih proznih tekstova kao europski i svjetski knjievni fenomen. Funkcije usmenog pripovijedanja u prolosti i suvremenosti. Antropoloka odreenost toposa (opih mjesta i stalnih motiva) usmenih narativnih tekstova. Promjene funkcija fabularnih modela uvjetovane promjenom kulturnog konteksta. Svakodnevno pripovijedanje i usmena knjievna tradicija. Usmena publicistika: iskaz o ivotu, glasine, aktualna drutvena problematika i vic. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
181
X predavanja X seminari i radionice vjebe X obrazovanje na daljinu terenska nastava
X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad ostalo: konzultacije

1.7. Obveze studenata Sudjelovanje u seminaru i diskusiji. Izrada seminarskog rada i njegova usmena prezentacija na seminarima. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Kekez, J., Narodne pripovijetke, Zagreb 1990. Narodne pripovijetke (priredila: Bokovi-Stulli, M.), Zagreb 1963. (PSHK knj. 26) Usmene pripovijetke i predaje (priredila: Bokovi-Stulli, M.), Zagreb 1997. (SHK). Vrki, J., Vraja Druba, Zagreb 1997. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bokovi-Stulli, M., ito posred mora. Usmene prie iz Dalmacije, Split 1993. Hrvatskih narodnih pripoviedaka knjiga I, II i III: (sabrao: Strohal, R.), Rijeka 1886., Karlovac 1901., Karlovac 1904. Istarske narodne prie (redakcija, uvod i komentari: Maja Bokovi-Stulli), Zagreb 1959. Kekez, J., Leukorn i djevojka bez grijeha, Zagreb 1989. Marks, Lj., Vekiveni Zagreb, Zagreb 2000. Mikulii, F., Narodne pripovijetke i pjesme iz Hrvatskog primorja, Kraljevica 1876. Valjavec Krmanov, M., Narodne pripovijesti iz Varadina i okolice, Zagreb 1858. ili 21890. Vujkov, B., aljive hrvatske narodne pripovijetke (bunjevake), Subotica 1958. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija.
182

MONOGRAFSKI PRISTUP TEMAMA SUVREMENE MAKEDONSKE KNJIEVNOSTI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) izborni (INT za HJK)
2. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 3 15+0+15
13. OPIS PREDMETA

Cilj je kolegija nuditi monografsku obradu pojedinih pisaca makedonske knjievnosti, ali i manjih (sintetskih) knjievnopovijesnih tema. Ponuda moe biti razliita, tako se, primjerice, monografski obrade utemeljitelj suvremene makedonske kjnievnosti Koo Racin, najznaajniji pretstavnici prve posleratne generacije Blae Koneski, Aco opov, Slavko Janevski, Dimitar Mitrev, Kole aule, Vlado Maleski, Gane Todorovski, Tome Arsovski, izbor iz postmoderne (Petre M. Andreevski, Goran Stefanovski, Risto . Jaev, Petre Bakevski, Jordan Plevne) ili neki drugi pisac, mogu se uspostavljati relacije meu pojedinim piscima i njihovim djelima i slino. Pristup tei sustavnom prikazivanju odabranog opusa s knjievnopovijesnoga i knjievnoteorijskoga aspekta. Takoer se analizom odabranih tekstova eli dodatno uputiti studente u poetike karakteristike opusa odabranog pisca i/ili razdoblja, pokreta, pojave.
1.154.
Studenti e biti sposobni navesti sve znaajke teme/razdoblje/knjievnoga opusa pojedinoga pisca, ovisno o onome to se prezentira kao sadraj.Intrepretirati utjecaj povijesti na odreena knjievna razdoblja, balkanska i europska proimanja, i svakako predstaviti najvanija dostignua makedonske suvremene knjievnosti. Ubrzani razvitak suvremene makedonske knjievnosti istodobno podrazumjeva negovanje i afirmaciju makedonskog knjievnog jezika.
Svaki bi se pisac i/ili knjievnopovijesni problem motrio u irem kontekstu epohe kojoj pripada. Pojedina se djela promatraju u odnosu prema ostalim djelima istoga pisca, ali i prema anrovski istovrsnim djelima drugih pisaca u okvirima iste epohe. Analiza bi pojedinih tekstova trebala pokazati osnovna obiljeja pieve poetike te kako ti tekstovi korespondiraju s osnovnim postavkama epohe kojoj pisac pripada.
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo _______________
183

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr _ 1.157. ari 1.158. Koment Obveze studenata
Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima, referirati o proitanim djelima te posebno obraditi pojedine segmente kada neke teme obrauju pojedine skupine studenata. Pismeni i usmeni ispit.
1.159.
Praenje rada studenata 0,5

0,5
1.160.
*Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Student tijekom nastave moe ostvariti ukupno 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici).
1.161.
-Koo Racin,Poezija i proza, Matica Hrvatska,Zagreb,1968.
-Koo Racin, Izbor, Narodna kniga,Beograd, 1974. -Goran Kalogjera,Racin u Hrvatskoj, Rijeka,2000. -Radomir Ivanovi,Makedonski pisci i dela, Narodna knjiga, Beograd, 1979. -Milan urinov,Nova makedonska knjievnost,Nolit, Beograd, 1988. -Radomir Ivanovi,Knjievne paralele,Istraska naklada,Pula,1985. -Gane Todorovski,Zaarno poprite,Rijeka,1990. -Savremena makedonska poezija,Prosveta,Beograd,1985. -Suvremena makedonska drama,Znanje,Zagreb,1982. -Savremena makedonska poezija i proza,Nolit, Beograd,1961. 1.162. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
-Kosta Racin,Bijela svitanja,Veselin Maslea,Sarajevo,1982.
-Makedonska umjetnika poezija i proza,Svjetlost,Sarajevo,1955. -Vasil Tocinovski,Skrini neta,Sovremenost, Skopje,2006. -Borislav Pavlovski,Od teksta do pretstave,Zajednica Makedonaca u R Hrvatskoj,Zagreb, 2005. -Petre M.Andreevski,Pirika,Znanje,Zagreb,1983. -Blae Koneski,Poezija,Mladost,Zagreb,1982. -Makedonska knjievnost,grupa autora,kolska knjiga,Zagreb,1988. -Risto .Jaev,Pepeo pod maslinama,3000 godina Zadar,Zadar,2008. -Duko Nanevski,Bela svitanja Koe Racina,Beograd,1983. -Slavko Janevski,ekajui kugu, Narodna knjiga, Beograd,1968.
184

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.164. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija
Prikupljanje povratnih informacija putem studentskih evaluacija; kontinuirano usmeno prikupljanje povratnih informacija izmeu nastavnika i studenata; uspjeh na ispitu.
185

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Marija Turk Uvod u frazeologiju Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i knjievnosti (jednopredmetni i dvopredmetni) izborni (HJK, EJK, NJJK) 4 30+0+15
2. i 3. (semestar IV. i VI.) ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S)
14. OPIS PREDMETA

1.165. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta: upoznati studente s razvojem frazeologije kao jezine discipline i njezinim glavnim znaajkama; upoznati studente s osnovnom jedinicom frazeologije frazemom i njegovim znaajkama; spoznati razliite aspekte frazema. 1.166. Uvjeti za upis predmeta
1.167.
Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban: Protumaiti osnovne pojmove frazeologije Prepoznati i opisati frazeme kao jezine jedinice i njihove znaajke Objasniti odnose meu frazemima Razluiti pojedine aspekte frazema Sadraj predmeta
1.168.
Frazeologija kao jezina disciplina i kao skup frazema. Odreenje i osnovne znaajke frazema. Frazem kao kulturno-antropoloki fenomen. Strukturni aspekt i varijantnost frazema. Paradigmatski i sintaktiki aspekt frazema. Stilske i konotativne znaajke frazema. Semantiki aspekt frazema. Postanak frazema. Nacionalna i internacionalna frazeologija. Ope i posebno u hrvatskoj frazeologiji. samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad x ostalo: konzultacije x
x x
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava
1.170. ri 1.171.
Komenta Obveze studenata
Studenti su duni aktivno sudjelovati na nastavi predavanja i seminara te izraditi zadatke za samostalan rad. Kontinuirana provjera znanja.
186

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr 1.172.
Praenje20 rada studenata 0,5

1,5 2
1.173.
Rad studenata na predmetu e se vrednovati o ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (vrednuju se aktivnosti oznaene u tablici). Nema zavrnog ispita. 1.174. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Fink-Arsovski, ., O jednom tipu frazeolokih varijanti, Zbornik Rjenik i drutvo, 1993. Fink-Arsovski, ., Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) Jernej, J., Biljeke oko porijekla nae frazeologije, Suvremena lingvistika, br. 41/42, 1996. Jernej, J., O klasifikaciji frazema, Filologija, knj. 20/21, 1992./93. Maek, D., Neka pitanja o definiciji idiomatskih fraza, Filologija, knj. 20-21, Menac, A.: Hrvatska frazeologija (odabrana poglavlja) Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1994., br. 1-2 Turk, M., S. Bogovi, "O nekim semantikim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Meunarodni slavistiki dani, 3/1, Sambotel-Peuh, 1998. Vajs, N. ic Fuchs, M., Definicija i frazem u jednojezinom rjeniku, Filologija, 30-31, Zagreb, 1988. Rjenici: Matei, J., Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika, 1982. Menac, A. Fink - Arsovski, . Venturin, R., Hrvatski frazeoloki rjenik, 2003. 1.175. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Bendow, I., Engleskohrvatski frazeoloki rjenik, Zagreb. 2006. Cowie, Anthony P. (ur.), Phraseology. Theory, Analysis and Applications, Oxford Univeristy Press, Oxford, 2000. Cruse, D. A, Lexical Semantics, Cambridge University Press, London, 1997. Fernando, C., Idioms and Idiomaticity, Oxford Univeristy Press, Oxford, 1996. Fink, . Turk, M., Koncept lijenosti u frazeologiji hrvatskoga, ruskog, talijanskog i njemakog jezika, Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, Zagreb - Rijeka, 2001., str. 247-257. Hrnjak, A. O mogunosti konceptualne i/ili tematske organizacije i obrade frazeologije, Filologija, 36-37, 2002. Ivaneti, N., U. Karlavaris-Bremer, "O nekim onimijskim frazemima u hrvatskom i njemakom jeziku", Rije, god. 5, sv. 1, Rijeka, 1999a, str. 5061. Ivaneti, N., U. Karlavaris-Bremer, "Onimijski frazemi i konceptualizacija svijeta", Suvremena lingvistika, 4748, HFD,
187

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Zagreb, 1999b, str. 131142 Kovaevi, Barbara, Hrvatska somatska frazeologija (doktorska disertacija u rukopisu), Filozofski fakultet, Zagreb, 2006. Mesinger, B., "Hrvatska frazeologija kao kulturno-antropoloki fenomen". Rije, 3, Rijeka, 1997., str. 5970. Matei, J., "O funkciji frazema (Na primjeru hrvatskoga jezika)", Studia Slavica Hungarica, XXV/1 4, Budapest, 1979., str. 247253. Matei, J., "Tvorba frazema prema tvorbi rijei u hrvatskome jeziku", Makedonski jazik, XXXIIXXXIII/19811982, Skopje, str. 459464. Matei, J., "Frazem kao posljedica znaenjske preinake rijei", Filologija, 11, JAZU, Zagreb, 1982/1983., str. 405414. Matei, J., "Zu Phrasemvarianten in der kroatischen Sprache", Languages in Contact and Contrast: Essays in Contact linguistics (= Trends in Linguistics, Studies and Monographs, 54), ur. V. Ivir i D. Kalogjera, Mouton de Gruyter, Berlin New York, 1991., str. 301309. Matei, J., "Frazemi s komponentom vlastitoga imena u hrvatskom jeziku", Filologija, 2021, HAZU, Zagreb, 1992/1993., str. 293297. Matei, J. (ur.) i dr., Hrvatsko-njemaki frazeoloki rjenik, Zagreb-Mnchen, 1998. Menac, A. Vueti, Z., Hrvatskotalijanski frazeoloki rjenik, Zagreb, 1990. Opai, M.; Spicijari, N., "Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boja u hrvatskome, talijanskome i njemakome jeziku", Fluminensia, god. 22 , br. 1, str. 121136. Vratovi, V. (ur) i dr., Hrvatskolatinski frazeoloki rjenik, Zagreb, 1994. Vrgo, D. - Fink-Arsovski, ., Hrvatsko-engleski frazeoloki rjenik, Zagreb, 2008. Vidovi Bolt, I., Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i hrvatskom jeziku (rukopis), Zagreb, 2004. Vidovi Bolt, I., ivotinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I., Zagreb, 2011. Popis se dopunjava recentnim radovima. 1.176. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.177.
Studentska evaluacija, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (student nastavnik, nastavnik student), definiranje standarda kvalitete na konkretnom kolegiju ...
188

Tablica 2.
3.2. Opis predmeta Ope informacije Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta Godina Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Marija Turk Uvod u frazeologiju Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i knjievnosti (jednopredmetni i dvopredmetni) izborni (HJK, EJK, NJJK) 3 30+0+15
2. i 3. (semestar IV. i VI.) ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S)
15. OPIS PREDMETA

1.178. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta: upoznati studente s razvojem frazeologije kao jezine discipline i njezinim glavnim znaajkama; upoznati studente s osnovnom jedinicom frazeologije frazemom i njegovim znaajkama; spoznati razliite aspekte frazema. 1.179. Uvjeti za upis predmeta
1.180.
Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban: Protumaiti osnovne pojmove frazeologije Prepoznati i opisati frazeme kao jezine jedinice i njihove znaajke Objasniti odnose meu frazemima Razluiti pojedine aspekte frazema Sadraj predmeta
1.181.
Frazeologija kao jezina disciplina i kao skup frazema. Odreenje i osnovne znaajke frazema. Frazem kao kulturno-antropoloki fenomen. Strukturni aspekt i varijantnost frazema. Paradigmatski i sintaktiki aspekt frazema. Stilske i konotativne znaajke frazema. Semantiki aspekt frazema. Postanak frazema. Nacionalna i internacionalna frazeologija. Ope i posebno u hrvatskoj frazeologiji. samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad x ostalo: konzultacije x
x x
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava
1.183. ri 1.184.
Komenta Obveze studenata

189

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Studenti su duni aktivno sudjelovati na nastavi predavanja i seminara te izraditi zadatke za samostalan rad. Kontinuirana provjera znanja. 1.185.
Praenje21 rada studenata 0,5

1 1,5
1.186.
Rad studenata na predmetu e se vrednovati o ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (vrednuju se aktivnosti oznaene u tablici). Nema zavrnog ispita. 1.187. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Fink-Arsovski, ., O jednom tipu frazeolokih varijanti, Zbornik Rjenik i drutvo, 1993. Fink-Arsovski, ., Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) Jernej, J., Biljeke oko porijekla nae frazeologije, Suvremena lingvistika, br. 41/42, 1996. Jernej, J., O klasifikaciji frazema, Filologija, knj. 20/21, 1992./93. Maek, D., Neka pitanja o definiciji idiomatskih fraza, Filologija, knj. 20-21, Menac, A.: Hrvatska frazeologija (odabrana poglavlja) Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1994., br. 1-2 Turk, M., S. Bogovi, "O nekim semantikim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Meunarodni slavistiki dani, 3/1, Sambotel-Peuh, 1998. Vajs, N. ic Fuchs, M., Definicija i frazem u jednojezinom rjeniku, Filologija, 30-31, Zagreb, 1988. Rjenici: Matei, J., Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika, 1982. Menac, A. Fink - Arsovski, . Venturin, R., Hrvatski frazeoloki rjenik, 2003. 1.188. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Bendow, I., Engleskohrvatski frazeoloki rjenik, Zagreb. 2006. Cowie, Anthony P. (ur.), Phraseology. Theory, Analysis and Applications, Oxford Univeristy Press, Oxford, 2000. Cruse, D. A, Lexical Semantics, Cambridge University Press, London, 1997. Fernando, C., Idioms and Idiomaticity, Oxford Univeristy Press, Oxford, 1996. Fink, . Turk, M., Koncept lijenosti u frazeologiji hrvatskoga, ruskog, talijanskog i njemakog jezika, Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, Zagreb - Rijeka, 2001., str. 247-257. Hrnjak, A. O mogunosti konceptualne i/ili tematske organizacije i obrade frazeologije, Filologija, 36-37, 2002. Ivaneti, N., U. Karlavaris-Bremer, "O nekim onimijskim frazemima u hrvatskom i njemakom jeziku", Rije, god. 5, sv. 1, Rijeka, 1999a, str. 5061.
190

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr Ivaneti, N., U. Karlavaris-Bremer, "Onimijski frazemi i konceptualizacija svijeta", Suvremena lingvistika, 4748, HFD, Zagreb, 1999b, str. 131142 Kovaevi, Barbara, Hrvatska somatska frazeologija (doktorska disertacija u rukopisu), Filozofski fakultet, Zagreb, 2006. Mesinger, B., "Hrvatska frazeologija kao kulturno-antropoloki fenomen". Rije, 3, Rijeka, 1997., str. 5970. Matei, J., "O funkciji frazema (Na primjeru hrvatskoga jezika)", Studia Slavica Hungarica, XXV/1 4, Budapest, 1979., str. 247253. Matei, J., "Tvorba frazema prema tvorbi rijei u hrvatskome jeziku", Makedonski jazik, XXXIIXXXIII/19811982, Skopje, str. 459464. Matei, J., "Frazem kao posljedica znaenjske preinake rijei", Filologija, 11, JAZU, Zagreb, 1982/1983., str. 405414. Matei, J., "Zu Phrasemvarianten in der kroatischen Sprache", Languages in Contact and Contrast: Essays in Contact linguistics (= Trends in Linguistics, Studies and Monographs, 54), ur. V. Ivir i D. Kalogjera, Mouton de Gruyter, Berlin New York, 1991., str. 301309. Matei, J., "Frazemi s komponentom vlastitoga imena u hrvatskom jeziku", Filologija, 2021, HAZU, Zagreb, 1992/1993., str. 293297. Matei, J. (ur.) i dr., Hrvatsko-njemaki frazeoloki rjenik, Zagreb-Mnchen, 1998. Menac, A. Vueti, Z., Hrvatskotalijanski frazeoloki rjenik, Zagreb, 1990. Opai, M.; Spicijari, N., "Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boja u hrvatskome, talijanskome i njemakome jeziku", Fluminensia, god. 22 , br. 1, str. 121136. Vratovi, V. (ur) i dr., Hrvatskolatinski frazeoloki rjenik, Zagreb, 1994. Vrgo, D. - Fink-Arsovski, ., Hrvatsko-engleski frazeoloki rjenik, Zagreb, 2008. Vidovi Bolt, I., Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i hrvatskom jeziku (rukopis), Zagreb, 2004. Vidovi Bolt, I., ivotinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I., Zagreb, 2011. Popis se dopunjava recentnim radovima. 1.189. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.190.
Studentska evaluacija, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (student nastavnik, nastavnik student), definiranje standarda kvalitete na konkretnom kolegiju ...
191

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta HRVATSKI KNJIEVNI JEZIK U 19. ST. Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 5 15+0+30
Cilj je kolegija omoguiti studentima razumijevanje izbora nacionalnoga knjievnog jezika u 19. stoljeu, s naglaskom na analizi jezikoslovnih rasprava. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odsluanih predavanja i seminara, voenih analiza izabranih tekstova i prouene literature studenti e moi: interpretirati standardizacijske procese koji su doveli do izbora nacionalnoga knjievnog jezika u 19. stoljeu i ulogu ilirskoga pokreta; samostalno analizirati znaajke hrvatskih jezikoslovnih tekstova u 19. st. (posebice polemika, rjenika, gramatika i pisama) biti sposobni samostalno provesti egzaktnu lingvostilistiku interpretaciju temeljnih jezikoslovnih rasporava iz 19. stoljea; protumaiti vanost djelovanja filolokih kola u tzv. provinciji; interpretirati pojavu i djelovanje hrvatskih vukovaca. 1.4. Sadraj predmeta Osnova programa obuhvaa prouavanje razvoja hrvatskoga knjievnog jezika u 19. stoljeu. Hrvatskom se knjievnom jeziku 19. st. prilazi kao jeziku pismenosti prijelomnoga perioda u standardizaciji hrvatskoga jezika. Analiziraju se jezikoslovne rasprave hrvatskih jezikoslovaca i pisaca 19. st. Raspravlja se poloaj knjievne kajkavtine u prvoj polovini 19. st.: Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - polemike o pojedinim jezinim pitanjima, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike hrvatskoga jezika te grafijska reforma. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata
192
Planira se organizacija najmanje jedne tematske radionice te strunoga izleta.

Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i kompetenciju u pristupu standardolokom problemu 19. st. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Ham, S., Jezik zagrebake filoloke kole, Osijek 1998. Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, Stoljea hrvatske knjievnoti, Zagreb 1997. Ivekovi, F. Broz, I. Mareti, T. Roi, V. Reetar, M. Radi, A. Andri, N. Borani, D., Jezikoslovne rasprave i lanci, Stoljea hrvatske knjievnosti, Zagreb 2001. Kurelac, F. ulek, B. Pacel, V. Veber Tkalevi, A., Jezikoslovne rasprave i lanci, Stoljea hrvatske knjievnosti, Zagreb 1999. Stolac, D., Rijeki filoloki portreti, Rijeka 2006. Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babuki, Zagreb 1993. Vonina, J., Preporodni jezini temelji, Zagreb 1993. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Jonke, Lj, Knjievni jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Jonke, Lj, Hrvatski knjievni jezik 19. i 20. stoljea, Zagreb 1971. Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska rije (Katalog izlobe), Zagreb 1996. Mogu, M., Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb 1993. Pranjkovi, I., Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb 2000. Sesar, D., Putovima slavenskih knjievnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121. Stolac, D., Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka 1998. Vince, Z., Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 32002. Vonina, J., Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, 1985, 7-88. Zbornici radova: Rijeki filoloki dani, I-IV, Rijeka 1996-2002; Zbornik o Bogoslavu uleku, Zagreb 1998. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
193

Ope informacije
Cilj je kolegija omoguiti studentima razumijevanje tekstova pisanih hrvatskim knjievnim jezikom u 16. stoljeu, s naglaskom na knjievnim tekstovima. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odsluanih predavanja i seminara, voenih analiza izabranih tekstova i prouene literature studenti e moi: upoznati i znati tumaiti odnose meu narjejima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvojam, s naglaskom na 16. st.; samostalno analizirati jezine i stilske znaajke hrvatskih knjievnih tekstova 16. st.; biti sposobni samostalno provesti egzaktnu lingvostilistiku interpretaciju antologijskih tekstova hrvatske renesanse; interpretirati jezine izoglose i objasniti okolnosti pojave akavsko-tokavske koine. 1.4. Sadraj predmeta Osnova programa obuhvaa prouavanje razvoja hrvatskoga knjievnog jezika u 16. stoljeu. Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, u proimanju s povijeu knjievnosti, promatra kulturoloku i stilistiku stranu jezika. Hrvatskom se knjievnom jeziku 16. st. prilazi kao jeziku pismenosti drugoga predstandardnoga perioda te kao jeziku antologijskih djela hrvatske renesanse, posebno djelima splitskoga, zadarskoga, hvarskoga i dubrovakoga knjievnog kruga. Analiziraju se jezina osnovica i knjievnojezina nadgradnja u djelima hrvatskih renesansnih pisaca koji su pisali na akavsko-tokavskoj jezinoj koine ili na kajkavskom knjievnom jeziku. Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - knjievnojezina nadgradnja, naziv jezika, prva leksikografska djela, priprema prve gramatike hrvatskoga jezika te pokuaji reformiranja latinike grafije prema talijanskom ili maarskom slovopisnom uzoru. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu X terenska nastava X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij X mentorski rad X ostalo: konzultacije
Planira se organizacija najmanje jedne tematske radionice te strunoga

194

izleta. 1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i kompetenciju u pristupu jeziku hrvatske renesanse. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska rije (Katalog izlobe), Zagreb 1996. Mogu, M., Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb 1993. Mogu, M. Vonina, J., Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, 1969, 61-81. Vince, Z., Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 32002. Vonina, J., Tekstoloka naela za pisanu batinu hrvatskoga jezinog izraza, Zagreb 1999. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) asopis: Colloquium Marullianum Jembrih, A., Hrvatski filoloki zapisi, Zagreb 1997. Mogu, M., Rjenik Marulieve Judite, Split 2001. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121. Vonina, J., Analize starih hrvatskih pisaca, Split 1977. Vonina, J., Jezinopovijesne rasprave, Zagreb 1979. Vonina, J., Jezina batina, Split 1988. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
195

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odsluanih predavanja i seminara, voenih analiza izabranih tekstova i prouene literature studenti e moi: samostalno analizirati jezine i stilske znaajke hrvatskih knjievnih tekstova svih razdoblja, s naglaskom na 17. st.; samostalno analizirati jezine i stilske znaajke hrvatskih neknjievnih tekstova u 17. st. (posebice rjenika, gramatika i propovjedne literature) biti sposobni samostalno provesti egzaktnu lingvostilistiku interpretaciju antologijskih tekstova 17. stoljea; objasniti korijene izbora nacionalnoga knjievnog jezika u 19. stoljeu. 1.4. Sadraj predmeta Osnova programa obuhvaa prouavanje razvoja hrvatskoga knjievnog jezika u 17. stoljeu. Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, u proimanju s povijeu knjievnosti, promatra kulturoloku i stilistiku stranu jezika. Hrvatskom se knjievnom jeziku 17. st. prilazi kao jeziku pismenosti prijelomnoga perioda u standardizaciji hrvatskoga jezika. Analiziraju se jezina osnovica i knjievnojezina nadgradnja u djelima hrvatskih pisaca 17. st. koji su pisali na tokavskom, kajkavskom ili hibridnom knjievnom jeziku: Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina knjievnojezina nadgradnja, naziv jezika, leksikografska djela, prve gramatike hrvatskoga jezika te pokuaji reformiranja latinike grafije prema stranim slovopisnim uzorima. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari

196

1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i kompetenciju u pristupu jeziku 17. st. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska rije (Katalog izlobe), Zagreb 1996. Kai, B., Institutiones linguae illyricae, Rim 1604. - pretisak s prijevodom: Osnove ilirskoga jezika, Zagreb 2002. Koleni, Lj., Rije o rijeima, Iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljea, Osijek 1998. Mogu, M., Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb 1993. Vince, Z., Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 32002. Vonina, J., Tekstoloka naela za pisanu batinu hrvatskoga jezinog izraza, Zagreb 1999. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Babi, M.: Ritual rimski Bartola Kaia i razvoj hrvatske liturgijske terminologije, u: Isusovci u Hrvata, Zagreb 1992, 370-399. Buar, F., Povijest hrvatske protestantske knjievnosti za reformacije, Zagreb 1910. Jembrih, A., Hrvatski filoloki zapisi, Zagreb 1997. Katii, R., Gramatika Bartola Kaia, Rad JAZU 388, 1981, 5-129. Mogu, M., Krianieva hrvatska gramatika, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 19, 1984, 1-96. Mogu, M. Vonina, J., Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, 1969, 61-81. Raja due (pretisak) s dodatkom: Raj due s motrita naega vremena, Rijeka 1995. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121. Vonina, J., Analize starih hrvatskih pisaca, Split 1977. Vonina, J., Jezinopovijesne rasprave, Zagreb 1979. Vonina, J., Jezina batina, Split 1988 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
197

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Nakon odsluanih predavanja i seminara, voenih analiza izabranih tekstova i prouene literature studenti e moi: samostalno analizirati jezine i stilske znaajke hrvatskih knjievnih tekstova svih razdoblja, s naglaskom na 18. st.; samostalno analizirati jezine i stilske znaajke hrvatskih neknjievnih tekstova u 18. st. (posebice rjenika i gramatika) biti sposobni samostalno provesti egzaktnu lingvostilistiku interpretaciju antologijskih tekstova 18. stoljea (s naglaskom na kajkavskoj komediografiji); protumaiti vanost franjevake pisane batine; interpretirati standardizacijske procese, utvrditi korijene i okolnosti izbora nacionalnoga knjievnog jezika u 19. stoljeu. 1.4. Sadraj predmeta Osnova programa obuhvaa prouavanje razvoja hrvatskoga knjievnog jezika u 18. stoljeu. Povijest hrvatskoga knjievnog jezika, u proimanju s povijeu knjievnosti, promatra kulturoloku i stilistiku stranu jezika. Hrvatskom se knjievnom jeziku 18. st. prilazi kao jeziku pismenosti prijelomnoga perioda u standardizaciji hrvatskoga jezika. Analiziraju se jezina osnovica i knjievnojezina nadgradnja u djelima hrvatskih pisaca 18. st. koji su pisali na tokavskom ili kajkavskom knjievnom jeziku: Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - knjievnojezina nadgradnja, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike hrvatskoga jezika te pokuaji grafijskih ujednaenja. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari

198

1.7. Obveze studenata Studenti su duni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje strune literature i kompetenciju u pristupu jeziku 18. st. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska rije (Katalog izlobe), Zagreb 1996. Koleni, Lj., Rije o rijeima, Iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljea, Osijek 1998. Mogu, M., Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb 1993. Vince, Z., Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb 32002. Vonina, J., Tekstoloka naela za pisanu batinu hrvatskoga jezinog izraza, Zagreb 1999. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Hadrovics, L., tefan Zagrebec kajkavski umjetnik kompozicije i stila, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 6, 1982, 169-179. Koleni, Lj., Brodski jezikoslovci, Slavonski Brod 2003. Mogu, M. - Vonina, J., Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, 1969, 61-81. Nyomrkay, I., Kroatistike studije, Zagreb 2000. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121. Vonina, J., Analize starih hrvatskih pisaca, Split 1977. Vonina, J., Jezinopovijesne rasprave, Zagreb 1979. Vonina, J., Jezina batina, Split 1988. Zbornici radova: Zbornik o Vidu Doenu i Blau Tadijanoviu, Osijek 1981; Zbornik o Marijanu Lanosoviu, Osijek 1985; Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovia, Osijek 1991; Zbornik o Tomi Babiu, ibenik-Zagreb 2002. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
199

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta POVIJEST HRVATSKE USMENE KNJIEVNOSTI Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (INT za HJK) 4 30+0+15
Kako je usmena knjievnost specifian knjievni fenomen koji se tehnikom oblikovanja (genetski, oblikovni princip) i nainom prijenosa (transmisijski princip) razlikuje od pisane knjievnosti, kolegij je usmjeren stjecanje svijesti o hrvatskoj usmenoj knjievnosti kao otvorenu sustavu koji je u povijesnom tijeku interferirao s hrvatskom pisanom knjievnou u ijoj oikotipskoj shemi predstavlja najvaniji tvorbeni utjecaj, ali i s europskom folklornom batinom (srednjoeuropski, mediteranski, slavenski kompleks) pri emu se veze oituju na tematskoj i motivskoj razini i posebno u nekim tekstovima koji se vezuju uz obrede velike starosti. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Tijekom nastavnog procesa studenti e: - upoznati primjere ukljuivanja poetike i cjelovitih usmenoknjievnih tekstova kroz povijest hrvatske knjievnosti, - moi prepoznati stilske i poetike specifinosti pri ukljuivanju usmenih tradicijskih sastavnica unutar cjelovitog knjievno-povijesnog procesa, - stei sposobnost prepoznavanje tipova odnosa i veza meu usmenim i pisanim knjievnim tekstovima, - - moi samostalno analizirati usmeni intertekst unutar opusa hrvatskih knjievnika. 1.4. Sadraj predmeta Analizom se tekstova (zapisa, etnografskih biljeki i svjedoanstava o usmenoknjievnim tekstovima) prati odnos usmene i pisane komponente hrvatske knjievnosti. Tradicijska je usmena batina bila ugraivana u poetiku pisanog knjievnog stvaralatva od prvih tekstova pisanih hrvatskim jezikom do naih dana. Prati se prisutnost usmene knjievnosti u zapisima, nasljedovanje poetikih postupaka usmene knjievnosti u djelima hrvatskih knjievnika i interferencija usmene i pisane knjievnosti tijekom mijena stilskih formacija. Analiza procesa prema knjievnopovijesnim epohama i stilskim razdobljima. Srednjovjekovna knjievnost i usmenoknjievna tradicija. Renesansa i barok prvi zapisi usmenoknjievnih tekstova. Prosvjetiteljstvo i poeci sakupljake djelatnosti. Usmena knjievnost u hrvatskom narodnom preporodu. Usmena knjievnost u Matinim zbirkama. Folklorizam. Puka knjievnost. Usmena knjievnost u 20. stoljeu. Usmenost, folklor i suvremena medijska kultura. 1.5. Vrste izvoenja
200

nastave
X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Praenje nastave i sudjelovanje u diskusijama. Izrada seminarskog rada te kontinuirana provjera znanja. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5
1,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Bokovi-Stulli, M., Usmena knjievnost u sklopu povijesti hrvatske knjievnosti, u: Umjetnost rijei, 11, Zagreb 1967., br 3, 237-262. Bokovi-Stulli, M., Zeevi, D., Usmena i puka knjievnost, Povijest hrvatske knjievnosti, knjiga 1, Zagreb 1978. Frange, I., Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb 1987. Kekez, J., Prva hrvatska reenica: pogledi na suodnos usmene i pisane hrvatske knjievnosti, Zagreb 1990. Kekez, J., Hrvatski knjievni oikotip, Zagreb 1992. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Banov, E., Usmeno pjesnitvo kvarnerskog kraja, Rijeka 2000. Bokovi-Stulli, M., O pojmovima usmena i puka knjievnost i njihovim nazivima, u: Umjetnost rijei 13, Zagreb, 1973., br.3, str. 149-184. Bokovi-Stulli, M., Usmena knjievnost nekad i danas, Beograd 1983. Bokovi-Stulli, M., Usmeno pjesnitvo u obzorju knjievnosti. Zagreb 1984. Botica, S., Lijepa naa batina, knjievno-antropoloke teme, Zagreb 1998. Burke, P., Junaci, nitkovi i lude: narodna kultura predindustrijske Europe, Zagreb 1991. Cocchiara, G., Storia del folklore in Europa, Torino 1971.; prijevod: Istorija folklora u Europi, Beograd 1984. Folklore and historical process Folklor i povijesni proces, zbornik, uredile D. Rihtman-Augutin i M. Povrzanovi, Zagreb 1989. Jagi, V., Kratak prijeglad hrvatsko-srpske knjievnosti od posljednje dvije-tri godine, u: Rasprave, lanci i sjeanja, PSHK 43, Zagreb 1963, 141-191. Katii, R., Na ishoditu: knjievnost u hrvatskim zemljama od 7. do 12. stoljea, Zagreb 1994. Katii, R., Litterarum studia : knjievnost i naobrazba ranog hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb 1998. Radeti, I., Pregled hrvatske tradicionalne knjievnosti, Senj 1879. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata 201

1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija.
202

Studentima, koji su u okviru kolegija Slavenski jezik 3 upoznali osnovne fonoloke, morfoloke i sintaktike znaajke, te leksik poljskog jezika na nivou A1+, omoguuje se proirenje znanja i stjecanje novih jezinih kompetencija. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet Student e nakon odsluanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban razumjeti glavne misli jasnoga, standardnoga razgovora o poznatim temama s kojima se redovito susree na poslu, u koli, u slobodno vrijeme i itd. snalaziti se u veini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz podruje na kojemu se taj jezik govori nepripremljeno ukljuiti u razgovor o poznatim temama, izraziti osobna miljenja te razmijeniti informacije o temama koje su mu poznate (npr.obitelj, hobiji, posao, putovanja i aktualni dogaaji) proizvesti jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi osobnog interesa opisati svoje doivljaje i dogaaje, svoje snove, nade i tenje te ukratko obrazloiti i objasniti svoja stajalita i planove. itati, uz zadovoljavajuu razinu razumijevanja, jednostavne injenine tekstove o temama iz vlastitog podruja interesa vladati sloenijim gramatikim i reenikim strukturama Oekuje se ovladavanje izabranoga slavenskog jezika na razini B1 prema klasifikaciji zadanoj Zajednikim europskim okvirom za jezike (Vijee Europe, Strasbourg 2005) 1.4. Sadraj predmeta Utvrivanje gramatike slavenskog jezika iz prethodnih kolegija te proirivanje gramatikog znanja (zavisne reenice, pasiv, veznici, prilog sadanji, proli, pridjev trpni, bezlini glagoli i sl.). Obrada obvezatnih leksikih tema i zadobivanje novih leksikih i konverzacijskih kompetencija. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije
203

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Studenti su duni redovno pohaati nastavu i aktivno u njoj sudjelovati. Redovito obavljati zadatke pismene i usmene. Pozitivno napisati manje pismene provjere tijekom semestra. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5 1
1 0,5
204

Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta AKAVSKO NARJEJE Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 15+0+30
Svrha je kolegija upoznavanje studenata s jezinom strukturom akavskih idioma klasificiranom na naelu jezine razlikovnosti. Nezaobilazan je zadatak teorijsko uenje, razvijanje stvaralakog miljenja i kritikog odnosa prema akavolokoj literaturi te problemskog pristupa jezinim pojavama u konkretnim i apstraktnim sastavnicama akavskoga narjeja koje su jedino akavske, koje su zajednike akavskom i drugom / drugim nestandardnojezinim idiomima ili govorima areala kojega su dijelom. U studenata se razvijaju praktine sposobnosti za samostalan pristup akavskim tekstovima, te za njihovo struno lingvistiko tumaenje i interpretiranje. Nastava kolegija akavsko narjeje pridonosi oblikovanju svijesti o znaenju akavskoga narjeja u ukupnosti hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet interpretirati metodologije prouavanja akavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi usporediti povijesnu i podrobnu dananju stratifikaciju akavskoga narjeja prema punktovima zabiljeenim na dijalektolokim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumaenje akavskih posebnosti razliitih hijerarhijskih rangova: zamjenice a i drugih primjera pune nepreventivne akavske vokalizacije; tendencije jake vokalnosti; reflekasa protojezinoga prednjega nazala, protojezinoga i starojezinoga jata; suglasnikoga inventara: cakavizma, suglasnikih mijena uvjetovanih strukturom sloga, doetnoga -l; naglasnoga sustava; morfolokih znaajki akavskih idioma analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezine razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od akavskih idioma argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar akavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama napraviti morfoloki opis akavskih tekstova usporediti dijalekte akavskoga narjeja kao njegove sastavnice usporediti sjeverozapadne akavske i jugoistone akavske govore, kontinentalni i otoni areal analizirati snimnjeni ogled govora prema jezinim razlikovnostima
1.4. Sadraj predmeta U pouavanju se polazi od temeljnih znanja o akavskome narjeju kao samosvojnoj i autonomnoj jezinoj formaciji te kao formaciji opozitnoj kajkavskomu i tokavskomu narjeju unutar istoga jezinoga sistema hrvatskoga jezika koja su studenti stekli na kolegiju Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika.
205

Glavne su tematske cjeline: Metodologije prouavanja akavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi; Podrobnija povijesna i dananja stratifikacija akavskoga narjeja; Karte; Zamjenica a i drugi primjeri pune nepreventivne akavske vokalizacije; Tendencija jake vokalnosti; Refleksi protojezinoga prednjeg nazala, protojezinoga i starojezinoga jata u akavskome narjeju; Suglasniki inventar u akavskim idiomima, cakavizam i njegova geneza, suglasnike mijene uvjetovane strukturom sloga, slogovno finalno -l u govorima akavskoga narjeja; Naglasni sustavi u akavskome narjeju; Morfoloke znaajke akavskih idioma; Alteriteti u akavskim idiomima; akavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi; akavski ikavsko-ekavski dijalekt: sustav i podsustavi; akavski jekavski dijalekt; akavski ikavski dijalekt; akavski takavsko-akavski dijalekt; Buzetski dijalekt; Utvrivanje jezinih alijetetnih, alteritetnih i arealnih razlikovnosti na razini fonologije na predlocima; Utvrivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezinih razlikovnosti na razini morfologije na predlocima; Utvrivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar akavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima, uspjeno izvren istraivaki zadatak tijekom semestra, vrednovanje meuispita tijekom semestra, poloen pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 0,5
0,5 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barac-Grum, V., akavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. Brozovi, D., akavsko narjeje, u: Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 80-90. Finka, B., akavsko narjeje, u: akavska ri, 1, 1971, str. 11-71. Lukei, I., akavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. Mogu, M., akavsko narjeje, Zagreb 1977. Vrani, S., akavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Finka, B., Dugootoki akavski govori, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 4, 1977, str. 7-178. Hamm, J. i dr., Govor otoka Suska, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 1, 1956, str. 7-213. Houtzagers, H. P., The akavian Dialect of Orlec on the island of Cres, Amsterdam 1985. Hraste, M., Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 2, 1966, str. 5-28. Hraste, M., Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija, 5, 1967, str. 61-74.
206

Kalsbeek, J., The akavian Dialect of Orbanii near minj in Istria, Amsterdam Atlanta 1998. Lisac, J., Fonoloke znaajke buzetskog dijalekta, akavska ri, 2, 2001, str. 13-22. Lukei, I., Trsatsko-bakarska i crikvenika akavtina, Rijeka 1996. Lukei, I., Govori Klane i Studene, Libellus, Grobnik, 1998. Lukei, I. Turk, M., Govori otoka Krka, Libellus, Grobnik-Rijeka, 1998. Mogu, M., Dananji senjski govor, Senjski zbornik, 2, 1966, str. 5-152. Neweklowsky, G., Hrvatska narjeja u Gradiu i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura gradianskih Hrvata, 1995, str. 431-464. Pliko, L., Govor Barbantine, Pula, 2000. imunovi, P., Dijalekatske znaajke buzetske regije, Istarski mozaik, 8, 5, 1970, str. 35-49. imunovi, P., Einfhrung, u: Hraste, M. imunovi, P., akavisch-deutsches Lexikon. Teil I, 1979, str. XII-XLVII. Vrani, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. Fonologija, Rijeka 2002. Vuli S., Petrovi, B., Govor Hrvatskoga Groba u Slovakoj, Zagreb 1999. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija istraivakih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), uspjeha na pisanim meuispitima, evaluacija zavrnoga usmenoga ispita i evaluacija interakcije sa studentima.
207

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta KAJKAVSKO NARJEJE Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 15+0+30
Svrha je kolegija upoznavanje studenata s jezinom strukturom kajkavskih idioma klasificiranim na naelu jezine razlikovnosti. Nezaobilazan je zadatak teorijsko uenje, razvijanje stvaralakog miljenja i kritikog odnosa prema kajkavolokoj literaturi te problemskog pristupa jezinim pojavama u konkretnim i apstraktnim sastavnicama kajkavskoga narjeja koje su jedino kajkavske, koje su zajednike kajkavskom i drugom / drugim nestandardnojezinim idiomima ili su svojstvene govorima u odreenu arealu. U studenata se razvijaju praktine sposobnosti za samostalan pristup kajkavskim tekstovima, te za njihovo struno lingvistiko tumaenje i interpretiranje. Nastava kolegija Kajkavsko narjeje pridonosi oblikovanju svijesti o znaenju kajkavskoga narjeja u ukupnosti hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet interpretirati metodologije prouavanja kajkavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi i teze o podrijetlu kajkavskoga narjeja usporediti povijesnu i podrobnu dananju stratifikaciju kajkavskoga narjeja prema punktovima zabiljeenim na dijalektolokim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumaenje kajkavskih posebnosti razliitih hijerarhijskih rangova: osnovni samoglasniki i suglasniki inventar kajkavskoga narjeja; razvoj osnovnoga samoglasnikog i suglasnikog inventara u hijerarhijski niim jedinicama; znaajke kajkavske prozodije; naglasni sustavi prema klasifikacijama u literaturi; zamjenica kaj; kajkavske jednadbe; intervokalna sekvencija /r'/; uporaba prijedloga vu / v i pitanje proteze; suglasnike promjene: kajkavske depalatalizacije, obezvuenje finalnih suglasnika, kajkavski rezultati jotacije skupina /*ti/, /*di/ i skupina s njima u sastavu; suglasnike skupine; osnovne znaajke kajkavske morfologije i sintakse; posebnosti kajkavskoga leksika analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezine razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od kajkavskih idioma analizirati snimnjeni ogled govora prema jezinim razlikovnostima argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar kajkavskoga narjeja napraviti morfoloki opis kajkavskih tekstova usporediti dijalekte kajkavskoga narjeja kao njegove sastavnice (Ivieva klasifikacija,
208

Brozovieva klasifikacija, Lonarieva klasifikacija) 1.4. Sadraj predmeta U pouavanju se polazi od temeljnih znanja o kajkavskome narjeju kao samosvojnoj i autonomnoj jezinoj formaciji te kao formaciji opozitnoj akavskomu i tokavskomu narjeju unutar istoga jezinoga sistema hrvatskoga jezika koja su studenti stekli na kolegiju Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika. Glavne su tematske cjeline: Metodologije prouavanja kajkavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi; Teze o podrijetlu kajkavskoga narjeja; Podrobnija povijesna i dananja stratifikacija kajkavskoga narjeja; Kajkavski dijalekti prema klasifikacijama u literaturi; Karte; Osnovni samoglasniki i suglasniki inventar kajkavskoga narjeja; Razvoj osnovnoga samoglasnikog i suglasnikog inventara u hijerarhijski niim jedinicama; Znaajke kajkavske prozodije; Naglasni sustavi prema klasifikacijama u literaturi; Zamjenica kaj; Kajkavske jednadbe; Intervokalna sekvencija /r'/; Uporaba prijedloga vu / v i pitanje proteze; Suglasnike promjene: kajkavske depalatalizacije, obezvuenje finalnih suglasnika, kajkavski rezultati jotacije skupina /*ti/, /*di/ i skupina s njima u sastavu; Suglasnike skupine; Osnovne znaajke kajkavske morfologije i sintakse; Posebnosti kajkavskoga leksika; Alteriteti u kajkavskim idiomima; Utvrivanje jezinih alijetetnih, alteritetnih i arealnih razlikovnosti na razini fonologije na predlocima; Utvrivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezinih razlikovnosti na razini morfologije i sintakse na predlocima; Utvrivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar kajkavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima, uspjeno izvren istraivaki zadatak tijekom semestra, vrednovanje meuispita tijekom semestra, poloen usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 0,5
0,5 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Barac-Grum, V., akavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. Brozovi, D., Kajkavsko narjeje, u: Brozovi, D. Ivi, P., Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 90-99. Ivi, S., Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU, 48, 1936, str. 47-88. Junkovi, Z., Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta, Rad JAZU, 363, 1972, str. 1-229. Junkovi, Z., Dioba kajkavskih govora: porodice, tipovi i savezi, Hrvatski dijalektoloki zbornik, VI, 1982, str. 191-216.
209

Lonari, M., Kajkavsko narjeje, Zagreb 1996. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Finka, B., Gorskokotarska kajkavtina u naem dijalekatskom mozaiku, Kajkavski zbornik, 1974, str. 2943. Hercigonja, E., Kajkavski elementi u jeziku glagoljake knjievnosti 15. i 16. stoljea, Croatica, IV, 5, 1973, str. 169-245. Houtzagers, H. P., The Kajkavian Dialect of Hidegseg and Ferthomok, Amsterdam Atlanta 1999. Hraste, M., Kajkavski dijalekt, u: EJ, IV, 1960. Jedvaj, J., Bednjanski govor, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 1, 1956, str. 279-330. Lisac, J., Iz goranskoga vokalizma, u ZFI, XXXI/2, 1988, str. 137-175. Lonari, M., Kaj juer i danas, Ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavtini (s kartom narjeja i bibliografijom), akovec, 1990. Neweklowsky, G., O kajkavskim osobinama u nekajkavskim govorima Gradia, Hrvatski dijalektoloki zbornik, VI, 1982, str. 257-264. Neweklowsky, G., Hrvatska narjeja u Gradiu i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura gradianskih Hrvata, 1995, str. 431-464. ojat, A., Kajkavci ikavci kraj Sutle, Radovi Zavoda za jezik, 2, 1973, str. 51-72. ojat, A., Turopoljski govori, Hrvatski dijalektoloki zbornik, VI, 1982, str. 317-496. ojat. A. i dr., Zagrebaki kaj, Zagreb, 1998. Teak, S., Ozaljski govor, Hrvatski dijalektoloki zbornik, V, 1981, str. 203-428. Zeevi, V., Fonoloke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu, Zagreb 1993. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija istraivakih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), uspjeh na meuispitima i na zavrnom ispitu, evaluacija interakcije sa studentima.
210

Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta TOKAVSKO NARJEJE Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij (1P) Izborni (COMM) 4 15+0+30
Svrha je kolegija upoznavanje studenata s jezinom strukturom tokavskih idioma klasificiranim na naelu jezine razlikovnosti. Nezaobilazan je zadatak teorijsko uenje, razvijanje stvaralakog miljenja i kritikog odnosa prema tokavolokoj literaturi te problemskog pristupa jezinim pojavama u konkretnim i apstraktnim sastavnicama tokavskoga narjeja koje su jedino tokavske, koje su zajednike tokavskom i drugom / drugim nestandardnojezinim idiomima ili su svojstvene govorima odreena areala. U studenata se razvijaju praktine sposobnosti za samostalan pristup tokavskim tekstovima, te za njihovo struno lingvistiko tumaenje i interpretiranje. Nastava kolegija tokavsko narjeje pridonosi oblikovanju svijesti o znaenju tokavskoga narjeja u ukupnosti hrvatskoga jezika. 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet interpretirati metodologije prouavanja tokavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi usporediti povijesnu i podrobnu dananju stratifikaciju tokavskoga narjeja prema punktovima zabiljeenim na dijalektolokim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumaenje tokavskih posebnosti razliitih hijerarhijskih rangova: osnovni samoglasniki i suglasniki sustav tokavskih idioma; afrikat kao rezultat jotacije d; takavizam; vokalizacija slogovnog finalnog -l u govorima tokavskoga narjeja; prozodijske jedinice; naglasni sustavi u tokavskome narjeju; morfoloke znaajke tokavskih idioma; gramatiki morfem /a/ u G mn. imenica svih triju rodova; nerelacijski morfem /ov/ ili /ev/ u svim oblicima mnoine jednoslonih imenica mukoga roda; sinkretizam oblika DLI u imenica svih triju rodova; morfem /iju/ u G mn. imenica analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezine razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od tokavskih idioma argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar tokavskoga narjeja napraviti morfoloki opis tokavskih tekstova usporediti dijalekte tokavskoga narjeja kao njegove sastavnice analizirati snimnjeni ogled govora prema jezinim razlikovnostima

211

U pouavanju se polazi od temeljnih znanja o tokavskome narjeju kao samosvojnoj i autonomnoj jezinoj formaciji te kao formaciji opozitnoj kajkavskomu i akavskomu narjeju unutar istoga jezinoga sistema hrvatskoga jezika koja su studenti stekli na kolegiju Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika. Glavne su tematske cjeline: Metodologije prouavanja tokavskoga narjeja u dosadanjoj literaturi; Podrobnija povijesna i dananja stratifikacija tokavskoga narjeja; Karte; Osnovni samoglasniki i suglasniki sustav tokavskih idioma; Afrikat kao rezultat jotacije d; takavizam; Vokalizacija slogovnog finalnoX narjeju; Morfoloke znaajke tokavskih idioma; Gramatiki morfem /a/ u G mn. imenica svih triju rodova; Nerelacijski morfem /ov/ ili /ev/ u svim oblicima mnoine jednoslonih imenica mukoga roda; Sinkretizam oblika DLI u imenica svih triju rodova; Morfem /iju/ u G mn. imenica; Alteriteti u tokavskim idiomima; Utvrivanje jezinih alijetetnih, alteritetnih i arealnih razlikovnosti na razini fonologije na predlocima; Utvrivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezinih razlikovnosti na razini morfologije na predlocima; Utvrivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar tokavskoga narjeja i hijerarhijski niim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane. 1.5. Vrste izvoenja nastave 1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima, uspjeno izvren istraivaki zadatak tijekom semestra, vrednovanje meuispita tijekom semestra, poloen pismeni i usmeni ispit. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1 0,5
0,5 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D., O Makarskom primorju kao jednom od sredita jezinohistorijske i dijalekatske konvergencije, Makarski zbornik 1, 1971, str. 381-405. Brozovi, D., Suvremeno tokavsko narjeje kao plod konvergentnoga jezinoga razvoja, Hrvatski dijalektoloki zbornik 7, 1, 1985, str. 59-71. Brozovi, D., tokavsko narjeje, Jezik, srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 56-80. Brozovi, D., tokavsko narjeje, kolski leksikon, Jezik, 1965, str. 265-273. Koloni, Lj., Slavonski dijalekt, u: Croatica, 45/46, 1997, str. 101-115. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori torlakog narjeja, Zagreb 2003. Lisac, J., Hrvatski jezik: tokavski i torlaki organski idiomi, Mostariensia, 9, 1998, str. 49-55. Lukei, I., tokavsko narjeje (Nacrt sveuilinih predavanja), Radovi Zavoda za slavensku filologiju,
212

32, 1998, str. 107-115. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D., O dijalektolokom aspektu dubrovake jezine problematike, Dubrovnik, 3, 1992, 2-3, str. 316-324. Finka, B. ojat, A., Hrvatski ekavski govori jugozapadno od Vinkovaca, Radovi Centra za znanstveni rad Vinkovci, 3, 1975, str. 5-131. Finka, B., tokavski ikavski govori u Gorskom kotaru, Zbornik za filologiju i lingvistiku, XX-2, 1977, str. 167-197. Hamm, J., tokavtina Donje Podravine, Rad 275, 1949, str. str. 5-70. Hraste, M., O tokavskim govorima na Hvaru i Brau, Zbornik radova Filozofskog fakulteta, I, 1951, str. 379-395. Junkovi, Z., Dioba posavskih govora, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, str. 127-150. Junkovi, Z., Zagrebaka tokavtina, Rasprave Zavoda za jezik, 8-9, 1982-1983, str. 253-264. Lukei, I., Polazita i teze za opis iloke skupine govora, Croatica, 42/43/44, 1995-6, str. 213-236. Neweklowsky, G., O tokavskim elementima u iseljenikim hrvatskim govorima Gradia, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, str. 181-189. Neweklowsky, G., Hrvatska narjeja u Gradiu i susjednim krajevima, Povijest i kultura gradianskih Hrvata, 1995, str. 431-464. Reetar, M., Najstariji dubrovaki govor, Glas SAN, 201, 1, 1951. Sekere, S., Klasifikacija slavonskih govora, Zbornik za filologiju i lingvistiku, X, 1967, str. 133-145. Sekere, S., Govor Poeke kotline, Zbornik za filologiju i lingvistiku, 19,1, 1976, str. 173-245. Sekere, S., Govor Hrvata u junoj Baranji, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 4, 1977, str. 323-484. Sujoldi, A. i dr., Jezik i porijeklo stanovnika slavenskih u pokrajini Molise, Italija, Rasprave Zavoda za jezik, 13, 1987, str. 117-145. imundi, M., Govor Imotske krajine i Bekije, Djela ANUBiH 41, Odjeljenje drutvenih nauka, 26, 1971. Teak, S., Kajkavsko-akavski utjecaji na tokavske govore umberka, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, str. 255-274. Zeevi, V., Hrvatski dijalekti u kontaktu, Zagreb 2000. 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za provjeru razumijevanja zahtjevnijih dijelova kolegija, evaluacija istraivakih zadataka (procjena prezentera i kolegijalna refleksija), uspjeh na meuispitima i na zavrnom ispitu, evaluacija interakcije sa studentima.
213


Ope informacije
Nositelj predmeta Naziv predmeta Studijski program Status predmeta DIJALEKTOLOGIJA HRVATSKOG JEZIKA: TERENSKA ISTRAIVANJA Hrvatski jezik i knjievnost preddiplomski jednopredmetni studij Izborni (INT za HJK) 5 15+0+30
3. VI. semestar Godina ECTS koeficijent optereenja studenata Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta
Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim nainima, naelima i metodologijom istraivanja u dijalektologiji. Zadatak je kolegija poticanje interesa i svijesti o potrebi prikupljanja i obrade dijalektoloke grae, te uvoenje u tu problematiku onih studenata koji bi se njome podrobnije bavili u izradi diplomske radnje ili znanstveno u daljnjemu poslijediplomskom studiju. Studenti se upuuju u praktian oblik rada i upoznaju se sa sredstvima i pomagalima koritenim u suvremenoj dijalektologiji (kompjutorske konkordacije, estotnici i sl.). 1.2. Uvjeti za upis predmeta
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet usporediti teorijske aspekte i metodologije pronalaenja konkretnih dijalekatskih podataka izraditi model za terenska istraivanja izraditi model za obradbu prikupljenoga materijala zabiljeiti ogled govora napraviti fonoloku i fonetsku transkripciju ogleda govora upotrijebiti suvremena sredstva i pomagala pri obradi grae
1.4. Sadraj predmeta U predavanjima se izlau teorijski aspekti i metodologije pronalaenja konkretnih dijalekatskih podataka, a na seminarima se izrauju modeli za terenska istraivanja i modeli za obradbu prikupljena materijala te provjerava obradba podataka. Sadraj se rada ograniava na prikupljanje i obradbu ogleda konkretnih organskih govora, odnosno njihovu fonoloku i fonetsku transkripciju, te na prikupljanje prozodijskoga, morfolokoga ili leksikolokoga materijala koji se u kolegijima Dijalektologija hrvatskoga jezika: akcentuacija, Dijalektologija hrvatskoga jezika: morfologija, Dijalektologija hrvatskoga jezika: leksikologija i leksikografija dalje obrauje i interpretira kao prilog utvrivanju znaajki pojedinoga naglasnog sustava, obradbi morfolokih dionica odreenoga govora ili kao prilog vokabularijima i frazeolokim rjenicima. 1.5. Vrste izvoenja nastave
X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu X samostalni zadaci X multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
214

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091 W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr X terenska nastava X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata Redovito i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima, izraen model koji ukljuuje obavljeno terensko istraivanje i obrada prikupljenoga materijala. 1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)
1,5
2,5
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici). Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta! 1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Brozovi, D., O fonetskoj transkripciji, u: Fonoloki opisi, Sarajevo 1981., str. 17-25. Ivi, S., Nacrt za istraivanje hrvatskih i srpskih narjeja, Zagreb 1914. Finka, B., Naputak za istraivanje i obraivanje akavskih govora, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 3, 1973, str. 5-76. Lonari, M., Sustavi u dijalektologiji, u: Kaj juer i danas, 1990, 11-29. Lukei, I., Teorijske i metodoloke postavke za izradbu rjenika grobnikog govora, Grobniki zbornik, 3, 1994, str. 64-70. Mogu, M., O mogunostima kompjutorske obrade dijalekatskih podataka, Hrvatski dijalektoloki zbornik 5, 1981, str. 19-22. Mogu, M., Nacrt za rjenik akavskoga narjeja, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, str. 319336. ojat, A., Zasade rjenika hrvatskih kajkavskih govora, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 7, 1, 1985, str. 337-361. 1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) Finka, B., Dugootoki akavski govori, Hrvatski dijalektoloki zbornik, 4, 1977, str. 7-178. imunovi, P. Olesch, R., akavisch deutsches Lexikon. Teil III, akavische Texte, Kln Be 1983. Druge se bibliografske jedinice odreuju ovisno o mjesnome govoru koji se istrauje 1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu na predmetu
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Upitnik za interakciju sa studentima, ocjenjivanje i vrednovanje istraivakih zadataka (kolegijalna evaluacija, procjena prezentera i nastavnika), portfolio svakog studenta.
215

dr. sc. Dejan Duri
Osnove teorije filma Hrvatski jezik i knjievnost, preddiplomski studij (jednopredmetni)

izborni (communis) 3. (6. semestar) ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati (P+V+S) 4 30+0+15
16. OPIS PREDMETA

Cilj je kolegija studente uvesti u znanstveno prouavanje filma u svim njegovim oblicima i mnogostruku djelovanju. Cilj je opisom temeljnih preokupacija filmologije uvesti studente u njezin predmet koji se usredotouje oko samog filmskog djela, odnosno filmskog ina i njegove rekonstrukcije. Predmet e upoznati studente s opim znaajkama filmskog djela (odnos filmskih sustava, koherentnost ili nekoherentnost djela, mjesto filma u kulturnom i estetikom kontekstu, itd.) s obzirom na jezik filma, zvuk, montau, glumaku izvedbu, scenografiju, kostime, minku, funkciju glazbe, ritam filma, itanje fabule, tekst u filmu, publiku, itd. Putem navedenoga osposobit e se studente za analizu filmskoga djela.
1.193.
Nakon odreenoga vremena studiranja studenti e biti sposobni: - opisati i tumaiti temeljne pojmove filmologije, - definirati pojam filma, filmskog djela, - definirati i prepoznati osnovna obiljeja filmskoga djela, - interpretirati i objasniti oblike filmskoga zapisa, - definirati filmske rodove i anrove - primijeniti steene teorijske parametre na samostalnu analizu filmskoga djela.
Izum filma. Film i zbilja. Film i gledatelj. Jezik filma: kadar definicija, kompozicija, format, mizanscena; okvir; poloaj kamere; plan; kutevi snimanja; stanje kamere. Strukturiranje filmskog djela. Zvuk. Montaa i tipovi filmskoga izlaganja. Filmski rodovi i vrste. Film i srodni mediji. Pregled suvremenih teorija filma.
1.195. ri 1.196. Komenta Obveze studenata
Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u diskusijama, te izvravati zadatke koji su
216

im povjereni za samostalno istraivanje. Rezultati njihovih samostalnih istraivanja iznose se na seminarima, a obavezna je izrada seminarske radnje u kojoj trebaju analizirati strukturne i poetoloke osobine odabranoga filmskoga djela. Studenti su takoer obavezni pohaati filmske projekcije koje e se organizirati tijekom trajanja kolegija te voditi dnevnik gledanja.
1.197.
Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt23 Portfolio
Praenje22 rada studenata 0.5 1

0.5 1
1.198.
Rad studenta na predmetu e se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene utablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova. Detaljna razrada nainapraenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu predmeta!
Peterli, Ante, Osnove teorije filma, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2001. Gili, Nikica, Filmski rodovi i vrste, AGM, Zagreb, 2007. Gili, Nikica, Uvod u teoriju filmske prie, kolska knjiga, Zagreb, 2007. Turkovi, Hrvoje, Teorija filma: prizor, montaa, tematizacija, Meandar, Zagreb, 2000.
A Companion to Film Theory, ed. T. Miller, R. Stam, Blackwell, Malden-Oxford, 1999. Bazen, Andr, ta je film? I-IV, Institut za film, Beograd, 1967. Bordwell, David, O povijesti filmskoga stila, HFS, Zagreb, 2005. Buckland, Warren, The Cognitive Semiotics of Film, Cambridge University Press, Cambridge, 2000. Carroll, Nol, Mistifying Movies: Fads and Fallacies in Contemporary Film Theory, 1988. Casetti, Francesco, 1998, Inside the Gaze: The Fiction film and Its Spectator, Bloomington and Indiana University Press, Indianapolis, 1998. Dudley, Andrew, J., Glavne filmske teorije, Institut za film, Beograd, 1980. Filmska enciklopedija (ur. Ante Peterli), Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1986-1990. Filmski leksikon (ur. Bruno kragi i Nikica Gili), Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2003. Lotman, Jurij, Semiotika filma, Institut za film, Beograd, 1976. Peterli, Ante, Ogledi o devet autora, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1983. Peterli, Ante: Povijest filma: rano i klasino razdoblje, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008. Peterli, Ante, Studije o devet filmova, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2002. Stam, Robert, Film Theory: An Introduction, Blackwell Publishers, Malden/Oxford, 2000. Tudor, Andrew, Teorije filma, Institut za film, Beograd, 1979. Turkovi, Hrvoje, Razumijevanje filma: ogledi iz teorije filma, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1988. Turkovi, Hrvoje, Umijee filma: esejistiki uvod u film i filmologiju, Hrvatski filmski savez, Zagreb,
22 VANO:Uz svaki od naina praenja rada studenata unijeti odgovarajui udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti. 23 Studenti su obavezni pohaati filmske projekcije koje e se organizirati tijekom trajanja kolegija te voditi dnevnik gledanja.
217

1996. Vojkovi, Saa, Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008. Wood, Robin, Hollywood from Vietnam to Reagan... and Beyond, Columbia University Press, New York, 2003.
1.202.
Studentska evaluacija, evaluacija predloenih i provedenih seminarskih i istraivakih zadataka, analiza uspjenosti tematskih radionica, kontinuirano skupljanje povratnih informacija (nastavnik - student; student nastavnik), uspjeh na ispitu.
218

Sveučilišni Jednopredmetni Preddiplomski Studij Hrvatskoga Jezika I Književnosti

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sveučilišni Jednopredmetni Preddiplomski Studij Hrvatskoga Jezika I Književnosti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Opisanim izmjenama mijenja se 5,9% prethodno akreditiranog programa.

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

3. Opis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

POPIS PREDMETA 1. godina studija Semestar: 1.

STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan

STATUS obavezan obavezan 4

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

2. godina studija Semestar: 3.

STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan obavezan

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Izborni za HJK, EJK, NJJK Izborni za HJK, EJK, NJJK

3. godina studija Semestar: 5.

STATUS obavezan obavezan obavezan obavezan

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

3.2. Detaljan opis obvezatnih i izbornih kolegija 3.2.1. Obvezatni kolegiji

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

X predavanja X seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

predavanja seminari i radionice X vjebe X obrazovanje na daljinu X terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

X predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad X ostalo: konzultacije

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad