You are on page 1of 35

Sveučilište u Splitu

Filozofski fakultet
Centar za hrvatske studije u svijetu

Hrvatski jezik za strance (HJS) i


Hrvatska kultura i civilizacija za
strance (HKC)
/plan i program/
ak. god. 2017./2018.

Split, lipanj 2017.g.


Hrvatski jezik za strance (HJS)

Hrvatska kultura i civilizacija za strance (HKC)

jednosemestralni programi za strane studente u ak. god.


2017./2018.

Uvodne napomene:

Filozofski fakultet u Splitu /Centar za hrvatske studije u svijetu/ stranim studentima1 nudi
mogućnost upisivanja i pohađanja programa iz semestralnih kolegija Hrvatski jezik za strance
i kolegija Hrvatska kultura i civilizacija I i II.2 Na semestralne programe Hrvatskoga jezika
za strance i Hrvatske kulture i civilizacije studenti sa stranih viših škola ili sveučilišta upisuju
se po dolasku na Filozofski fakultet3, a izabiru modul4 ovisno o predznanju hrvatskoga jezika.
Zavisno o pokazanoj razini znanja hrvatskoga jezika nakon izvršenoga testiranja strani
studenti upisuju jedan od sljedećih semestralnih kolegija iz Hrvatskoga jezika za strance i
semestralni kolegij iz programa hrvatske kulture i civilizacije:5

1. Hrvatski jezik za strance: početni stupanj (HJS 1) (0+0+140, 5 ECTS)


2. Hrvatski jezik za strance: srednji stupanj (HJS 2) (0+0+140, 5 ECTS)

1
Kategorija „strani studenti“ podrazumijeva sve strane studente koji su temeljem programa međunarodne
mobilnosti upisani na semestralne studijske programa na Sveučilištu u Splitu. Uz nastavne obaveze na drugim
sastavnicama unutar semestra nudi im se mogućnost učenja, usvajanja ili studiranja hrvatskoga jezika za strance
na Filozofskom fakultetu u Splitu. Programi mobilnost putem koji dolaze na semestralni boravak na splitsko
Sveučilište različiti su (stipendije iz bilataralnih programa MZOŠ-a, stipendije iz bilateralnih i suradnih
programa AMPEU-a, stipendije MVPEI-a, ERASMUS, ERASMUS +, Comenius, Basileus, CEEPUS, Most i
sl.), a program Hrvatski jezik za strance (HSJ) i Hrvatska kultura i civilizacija (HKC) svojim programom upravo
su osmišljeni za polaznike iz kategorije „strani studenti“.
2
Programski sadržaji unutar kolegija Hrvatska kultura i civilizacija podijeljeni su na dva kolegija: a) kultura i
civilizacija od početaka do narodnoga preporoda i b) kultura i civilizacija od preporoda do danas. Nastava unutar
ova dva kolegija izvodit će se za sve polaznike upisane u program Centra, a zbog specifičnih potreba polaznika i
različite razine njihova poznavanja hrvatskoga jezika kolegiji se nude na engleskome jeziku u opterećenju od 30
sati predavanja i 30 sati seminara.
3
Semestralna nastava Hrvatskoga za strance podijeljena je na zimski i ljetni semestar. Zimski semestar počinje
početkom listopada, a završava krajem siječnja, a ljetni semestar počinje početkom ožujka i završava sredinom
lipnja
4
Moduli unutar kolegija Hrvatski za strance su: HJS1, HJS 2, HJS 3 i ovisno o predznanju hrvatskoga jezika
studenti upisuju ciljani modul.
5
Svaki strani student / polaznik upisuje po dolasku dva kolegija – jedan iz jezika (zavisno o razini znanja
hrvatskoga jezika upisuje HSJ 1, HSJ2 ili HSJ 3) te jedan od dvaju kolegija iz ponude o hrvatskoj kulturi i
civilizaciji (HKC I ili HKC II).
3. Hrvatski jezik za strance: napredni stupanj (HJS 3) (0+0+140, 5 ECTS)
4. Hrvatska kultura i civilizacija I (HKC 1) (30+30+0, 5 ECTS)
5. Hrvatska kultura i civilizacija II (HKC 2) (30+30+0, 5 ECTS)

Hrvatski jezika za strance: početni stupanj (HJS 1)

Početni stupanj namijenjen je studentima koji ne znaju hrvatski jezik ili ga ne znaju dovoljno
da bi se na njemu mogli sporazumijevati u najjednostavnijim svakodnevnim situacijama.
Tečaj se sastoji od jezičnih vježbi usklađenih sa stupnjevima A1 i A2 (CEF / ZEROJ6) koje su
na početnom stupnju temelj studija, pa se i kulturološki sadržaji stavljaju u njihovu funkciju.
Pritom kulturološki sadržaji moraju biti jezično primjereni ovoj razini znanja. Njihova je
uloga dodatna motivacija za učenje hrvatskoga jezika. Na ovom su stupnju za polaznike
predviđene i intenzivnije govorne vježbe kao i nastavni blok s izabranim poglavljima iz
hrvatske povijesti i geografije tematski prilagođen razini znanja jezika.

Hrvatski jezik za strance: srednji stupanj (HJS 2)

Na srednjem stupnju uz stjecanje jezičnih kompetencija na razini B1 ili B2 (CEF / ZEROJ)


uvode se sadržaji vezani uz upoznavanje geografskih značajki Hrvatske i hrvatske kulturne
baštine. U tematskom bloku Hrvatska kulturna baština unutar kolegija HJS 2 obrađivat će se
pojedine teme iz hrvatske književnosti, povijesti, kulture i civilizacije, kazališta, filma,
folkloristike, etnologije, glazbe, povijesti umjetnosti i sl. Ti su sadržaji u korelaciji s nizom
izvannastavnih aktivnosti.

Hrvatski jezik za strance: napredni stupanj (HJS 3)

Na naprednome se stupnju (razina C1 ili C2 po CEF-u/ZEROJ-u) studentima predstavljaju


odabrane gramatičke i pravopisne teme u tematskom bloku Izbor iz hrvatskog standardnoga
jezika. Tijekom semestra uvodi se i tematski blok Funkcionalna stilistika hrvatskoga
standardnog jezika, čija je svrha unapređenje komunikacijske kompetencije polaznika.
Studenti unutar programa HJS 3 imaju i tematske blokove iz područja o inojezičnome
hrvatskome, gramatičkom nazivlju i leksikologiji. Kroz HJS 3 stranim studentima nudi se i
individualni pristup temama, a u svrhu izrade i pisanja završnih i diplomskih radova iz
područja kroatistike i kroatologije na matičnim višim školama ili sveučilištima u inozemstvu.

6
ZEROJ: Zajednički Europski Referentni Okvir Jezika / CEF: Common European Framework of Reference for
Languages: Learning, Teaching, Assessment
Hrvatska kultura i civilizacija I (HKC 1)

Kolegij se bavi najvažnijim temama iz hrvatske kulture, civilizacije, povijesti, umjetnosti i


književnosti od početaka do sredine 19. stoljeća i Hrvatskoga narodnog preporoda. Poseban
naglasak će biti stavljen na važne kulturne i povijesne događaje te ideje koje su oblikovale
hrvatsku kulturu u prošlosti, a koje će se u okviru kolegija proučavati kroz odabrane književne
i novinske tekstove, stručne i znanstvene radove te umjetnička, glazbena i filmska djela.
Kolegij je interdisciplinaran i namijenjen je prije svega stranim studentima, a njegov cilj je
upoznati strane studente s najvažnijim aspektima hrvatske kulture kroz povijest te im
omogućiti bolje razumijevanje hrvatske kulture i civilizacije u širem, europskom kontekstu i
pripremiti ih za samostalno izučavanje različitih aspekata hrvatske kulture.

Hrvatska kultura i civilizacija II (HKC 2)

Kolegij se bavi hrvatskom kulturom i civilizacijom u razdoblju od sredine 19. stoljeća i


hrvatskog narodnog preporoda do današnjih dana. Kolegij je interdisciplinaran i namijenjen je
prije svega stranim studentima, a cilj mu je pružiti detaljni uvid u hrvatsko kulturno naslijeđe
iz perspektive hrvatskih filozofa, povjesničara, teoretičara kulture, jezika, književnosti te
pisaca i umjetnika te pripremiti studente za samostalno izučavanje različitih aspekata hrvatske
kulture kroz proučavanje različitih književnih i novinskih tekstova, stručnih i znanstvenih
radova, eseja, kratkih priča, likovnih, glazbenih i filmskih djela.
Važna komponenta kolegija su i kulturne studije u širem smislu, uključujući kulturnu
geografiju, književnost, tradiciju i poetiku svakodnevnoga života te razumijevanje položaja
hrvatske kulture i civilizacije u širem europskom kontesktu.

Dodatci: 1. Tablični prikaz nastavnih aktivnosti u Centru za hrvatske studije u svijetu

2. Opis kolegija

3. Životopisi izvođača kolegija


Dodatak 1: Tablični prikaz kolegija iz programa za strane studente u Centru za
hrvatske studije u svijetu:

Zimski i ljetni semestar ak. god. 2014/2015

Kod Naziv kolegija P+S+V ECTS

Hrvatski za strance 1 (HJS 1) (Basic User) 0 + 0 +140 5

Hrvatski za strance 2 (HJS 2) (Independent User) 0 +0 +140 5

Hrvatski za strance 3 (HJS 3) (Proficient User) 0+0+140 5

Hrvatska kultura i civilizacija I (od početaka do 30+30+0 5


Preporoda) (HKC 1)

Hrvatska kultura i civilizacija II (od Preporoda do 30+30+0 5


danas) (HKC 2)

Izbor iz ponude kolegija s ostalih studijskih grupa


Filozofskog fakulteta (Sveučilišta u Splitu) (student 30 + 30+0 5
bira jedan ili više kolegija iz ponude kolegija koje
mogu upisivati strani studenti)

U prilogu: - Opis kolegija: 1. Hrvatski jezik za strance: početni stupanj (HJS 1)

2. Hrvatski jezik za strance: srednji stupanj (HJS 2)

3. Hrvatski jezik za strance: napredni stupanj (HJS 3)

4. Hrvatska kultura i civilizacija I (HKC 1)

5. Hrvatska kultura i civilizacija II (HKC 2)


OPIS KOLEGIJA

1. Hrvatski jezik za strance: početni stupanj (HJS 1)

Naziv
kolegija Hrvatski jezik za strance: početni stupanj (HJS 1)

Nositelj Josipa Korljan, lektorica


kolegija Josip Lasić, viši lektor
Helena Burić, vanjska suradnica
Kod *** ECTS 5

Vrsta Obavezni Razina prediplomski / diplomski

Godina 2014./2015. Semestar zimski / ljetni

Nastavni Vježbe P+S+V 0+0+140


oblici
Preduvjeti Nema

Jezik Hrvatski

a) teme i leksik: predstavljanje, upoznavanje


Sadržaj b) gramatičke jedinice: glasovi hrvatskoga jezika (abeceda, hrvatski fonetski sustav),
kolegija: prezent glagola biti; lične zamjenice; nominativ imenica, rod i broj imenica; brojevi 0-
10;
c) kulturološke teme: osnovni podatci o Hrvatskoj

a) teme i leksik: zanimanja, države i nacionalnosti, trgovine


b) gramatičke jedinice: brojevi, prezent glagola zvati se, množina imenica;
c) kulturološke teme: poznati Hrvati

a) teme i leksik: obitelj, životinje;


b) gramatičke jedinice: nominativ množine imenica, brojevi do bilijun, posvojne
zamjenice
c) kulturološke teme: osnovne informacije o pismima, hrvatski toponimi

a) teme i leksik: karakteristike stvari, ljudi i životinja; boje, polaznici i njihove zemlje
b) gramatičke jedinice: nominativ – posvojni pridjevi, opisni pridjevi (glasovne
promjene), uvod u prezent glagola na -ati> -am
c) kulturološke teme: boje i zastave, zagrebačke ulice i trgovi, najveći hrvatski
gradovi, spomenici i skulpture u Zagrebu, Ivan Meštrović

a) teme i leksik: hotelski smještaj, suveniri, muzeji, pridjevi u opozicijama


b) gramatičke jedinice: akuzativ izravnoga objekta; prezent glagola na –ati> -am
(nastavak) i -irati > -iram
c) kulturološke teme: slavni hrvatski sportaši, hrvatska geografija, hrvatski turizam

a) teme i leksik: javna mjesta i javne ustanove, zabrane, hrvatske i strane tradicije
b) gramatičke jedinice: modalni glagoli u prezentu (morati, trebati, smjeti, htjeti,
moći), modalni glagoli uz infinitive glagola kretanja (ići, otići, doći – značenje) i
akuzativ cilja (uvod)
c) kulturološke teme:Gornji grad (grički top), najpoznatiji hrvatski izumi i
zanimljivosti

a) teme i leksik: zanimanja, glagoli u infinitivu vezani uz modalnost i prostor ili


modalnost i zanimanja, turizam, osobni interesi polaznika;
b) gramatičke jedinice: modalni glagoli (nastavak), prezent glagola ići i doći,
akuzativ cilja,
c) kulturološke teme: običaji i navike Hrvata, tipični regionalni proizvodi, omiljene
hrvatske turističke destinacije

a) teme i leksik: zimovanje / ljetovanje, hobiji, sport i sportski rekviziti, dani u


tjednu, kupovina i hrana (uvod)
b) gramatičke jedinice: glagoli jesti i piti, akuzativ namjene; prijedlozi u / na ,
akuzativ vremena; akuzativ ličnih zamjenica (nenaglašeni i naglašeni oblici), prezent
glagola na -iti > -im i -jeti>-im (uvod)
c) kulturološke teme: turistički prospekti o hrvatskim regijama, regije i jezik
(osnovne dijalektalne razlike i upitne zamjenice što / ča / kaj), Uskrs

a) teme i leksik: hrana i piće, godišnja doba, uvod u odjevne navike ljudi, odjevni
predmeti;
b) gramatičke jedinice: glagoli jesti i piti, lokativ mjesta i teme, lokativ vremena;
c) kulturološke teme: informacije o hrvatskoj gastronomiji, izvorni hrvatski
proizvodi/ekološka hrana, godišnja doba i odjeća

a) teme i leksik: odjeća, obuća, materijali i modni detalji, rad


b) gramatičke jedinice: prezent gl. na -ovati,-evati,-ivati >-ujem; lokativ mjesta i
teme
c) kulturološke teme: hrvatske tradicionalne nošnje, modni stilovi

a) teme i leksik: stanovanje, opis unutarnjeg i vanjskog prostora, traženje stana


(oglasi), hrvatski nazivi za mjesece, etimologija hrvatskih naziva za mjesece, novine
(reportaža)
b) gramatičke jedinice: lokativ mjesta i teme, lokativ vremena, sibilarizacija, lokativ
imenica ženskog roda na -ska, -ška i –čka, lokativ ličnih zamjenica;
c) kulturološke teme: hrvatski kalendar, geografske i kulturološke informacije

a) teme i leksik: slobodno vrijeme, izlasci i film;


b) gramatičke jedinice: perfekt ,uvod u dativ (prijedlozi s dativom)
c) kulturološke teme: poznate priredbe i festivali u Hrvatskoj, informacije o
hrvatskom iseljeništvu, Medvednica

a) teme i leksik: putovanja, vrijeme i vremenske prilike, glagoli vidjeti, slušati,


opipati, kušati, mirisati/njušiti (dijelovi tijela, organi, čula i sl.), prognoza
b) gramatičke jedinice: ponavljanje perfekta glagola, dativ, futur 1.
c) kulturološke teme: hrvatski otoci, hrvatske vodeće tvrtke, ekonomija i sajmovi u
RH, Zadar
a) teme i leksik: pošta, banka, pisanje razglednica i čestitki, prijevozna sredstva,
znanost i izumi;
b) gramatičke jedinice: dativ i akuzativ (rečenice s izravnim i neizravnim objektom);
prezent glagola pisati i slati, glagoli s dativnom rekcijom, instrumental društva,
sredstva, vremena, prostora i opisa;
c) kulturološke teme: informacije o Zagorju, prvi zagrebački tramvaj

a) teme i leksik: upute (davanje i primanje uputa za smjer), snalaženje u prostoru,


bonton (u gostima)
kratke rasprave (za / protiv), zašto učim hrvatski? (izražavanje razloga, uzroka i sl.)
b) gramatičke jedinice: prostorni genitiv, partitivni genitiv, materijalni genitiv,
genitiv s brojevima, posvojni genitiv, objektni genitiv, subjektni genitiv, genitiv
uzroka i svrhe, imati /nemati s genitivom;
c) kulturološke teme: informacije o Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagreb, Ruđer
Bošković i njegov rodni Dubrovnik

a) teme i leksik: predstavljanje, osnovne fraze vezane uz upoznavanje, zanimanja,


države i nacionalnosti
b) gramatičke jedinice: glasovi hrvatskoga jezika; prezent glagola biti; lične
zamjenice; pokazne zamjenice; nominativ imenica - muški, ženski i srednji rod,
jednina i množina; brojevi 0-10;
c) kulturološke teme: osnovni podaci o Hrvatskoj (hrvatski državni simboli, hrvatska
valuta, i sl.)

a) teme i leksik: obitelj, životinje, boje


b) gramatičke jedinice: prezent glagola zvati se, množina imenica, upitne zamjenice,
brojevi do bilijun, opisni pridjevi, posvojni pridjevi za neživo
c) kulturološke teme: poznati Hrvati (osobe iz javnog života, povijesne ličnosti,
Hrvati na novčanicama), Dan žena, fašnik, hrvatsko iseljeništvo, poznati hrvatski
toponimi, zagrebački parkovi

a) teme i leksik: karakteristika stvari, ljudi i životinja


b) gramatičke jedinice: posvojni pridjevi za živo, prezent -ati> -am, - irati>-iram,
akuzativ
c) kulturološke teme: zagrebačke ulice, trgovi, znameniti Hrvati

a) teme i leksik: grupa leksema vezana uz hotelski smještaj (rezervacija, prijava i sl.),
snalaženje na karti, hrvatske regije, polaznici i njihove zemlje (jezici, suveniri iz
različitih zemalja...)
b) gramatičke jedinice: genitiv (izražavanje količine i prostornih odnosa - uvodno)
c) kulturološke teme: hrvatsko društveno uređenje, županije, suveniri

a) teme i leksik: javna mjesta i ustanove, izricanje potreba, želja, zabrane


b) gramatičke jedinice: modalni glagoli
c) kulturološke teme: podaci o Zagrebu (gradski simboli, muzeji i sl.)

a) teme i leksik: vrijeme - dani u tjednu, hobiji i putovanja


b) gramatičke jedinice: glagol ići, prijedlozi s akuzativom, lične zamjenice u
akuzativu
c) kulturološke teme: hrvatske turističke destinacije

a) teme i leksik: hrana, recepti, naručivanje jela i pića u restoranu


b) gramatičke jedinice: glagoli jesti i piti
c) kulturološke teme: prehrambene navike, regionalna jela i proizvodi, popularni
recepti

a) teme i leksik: grupa leksema vezana uz odjeću, obuću, materijale i modne detalje
b) gramatičke jedinice: prezent glagola -iti > -im i -jeti>-im
c) kulturološke teme: kodeks odijevanja za različite prigode, tradicionalna odjeća

a) teme i leksik: grupa leksema vezana uz stanovanje, opis unutarnjeg i vanjskog


prostora, traženje stana (oglasi), hrvatski nazivi za mjesece, etimologija hrvatskih
naziva za mjesece, film, novine, prepričavanje prošlih događaja
b) gramatičke jedinice: lokativ, glagoli –ovati, -evati, -ivati, perfekt
c) kulturološke teme: informacije o stambenim navikama Hrvata, hrvatski nazivi za
mjesece, hrvatske novine i hrvatski film

a) teme i leksik: grupa leksema vezana uz glagole vidjeti, slušati, opipati, kušati,
mirisati/njušiti (dijelovi tijela, organi, čula i sl.), higijenske navike, izražavanje
ukusa, prijedloga, planova, čestitanja
b) gramatičke jedinice: dativ, glagoli slati i pisati, futur I.
c) kulturološke teme: nacionalni parkovi, tradicionalne igre, Uskrs i uskrsni običaji

a) teme i leksik: obrazovanje, školovanje, životopis


b) gramatičke jedinice: deklinacija imenica tipa posao, prezent, futur i perfekt
povratnih glagola;
c) kulturološke teme: hrvatski obrazovni sustav

a) teme i leksik: prijevozna sredstva, izražavanje kretanja u prostoru, izražavanje


dvojbi
b) gramatičke jedinice: instrumental društva, sredstva i vremena
c) kulturološke teme: zagrebački gradski prijevoz, hrvatski izumitelji, Tehnički
muzej

a) teme i leksik: izražavanje stavova, kazalište


b) gramatičke jedinice: genitiv i prijedlozi s genitivom
c) kulturološke teme: hrvatska kulturna središta i institucije

a) teme i leksik: brojenje novca, datumi


b) gramatičke jedinice: genitiv s brojevima
c) kulturološke teme: datumi praznika u Hrvatskoj, datumi i događaji iz hrvatske i
svjetske povijesti

a) teme i leksik: tijelo, zdravstveno stanje, slobodno vrijeme, sport


b) gramatičke jedinice: imenice ženskog roda na suglasnik, vokativ, imperativ
c) kulturološke teme: hrvatski sportaši, sportska natjecanja, hrvatske ljubavne
legende

RAZUMIJEVANJE

razumijevati osnovne formule uljudnosti (pozdrave, zahvale, čestitke...);


razumijevati kratke govorene i pisane tekstove; prepoznati temu i temeljne
informacije iz dužih pisanih ili govornih formi; znati postaviti pitanje i zatražiti
dodatno objašnjenje; razumijevati informacije iz duljih govorenih i pisanih tekstova;
služiti se jednostavnijim pisanim uputama; interpretirati govorene i pisane tekstove;
razgovarati o svakodnevnim temama.

GOVORENJE
Kompetencije koje se stječu

što pravilnije izgovarati glasove i riječi hrvatskoga jezika; u govoru upotrebljavati


osnovne govorne formule; predstavljanje, imenovanje predmeta, osoba, događaja i
opisivanje osnovnih osjećaja; govorno snalaženje u osnovnim životnim situacijama;
tečno čitati i pravilno izgovarati glasove, riječi i rečenice hrvatskoga jezika;
uvježbavanje intonacije hrvatskoga jezika; izgovor što više približiti standardnome
jeziku; znati početi, nastaviti i završiti govor; u slučaju nerazumijevanja od
sugovornika zatražiti dodatno objašnjenje; primati i davati informacije; znati izraziti
želju, mišljenje i stav; opisati želje, snove, nade i težnje; znati prepričati događaje,
priču, filmove i sl; ispričati priču; savladati osnovne formule uljudnosti i snalaziti se
te prepoznavati različite namjene sporazumijevanja.

PISANJE I ČITANJE

pisati (samostalno i po diktatu); znati napisati kratak jednostavan sastavak; znati


ispuniti upitnik, formular, napisati čestitku, razglednicu, životopis, pismo...
korištenje jednostavnih rečenica; poznavanje osnovnih pisanih formula; korektno
pisati (kraće sastavke i diktate); moći napisati referat o svakodnevnim temama;
čitanje jednostavnijih tekstova

Marica Čilaš-Mikulić, Milvia Gulešić Machata, Dinka Pasini i Sanda Lucija Udier:
Hrvatski za početnike, udžbenik s rječnikom/vježbenica s pregledom gramatike,
Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.
LITERATURA

preporučena

Marica Čilaš-Mikulić, Milvia Gulešić Machata i Sanda Lucija Udier: Razgovarajte s


nama!, udžbenik i vježbenica za više početnike (A2/B1), FF press, Zagreb, 2008.

Vidan, Aida i Niebuhr, Robert: Beginner's Croatian (with 2 audio CD's),


Hippocrene Books, Inc. New York, 2009
C. Hawkesworth, Colloquial Croatian (with CD’s), Routledge, 2003.

dopunska Vinko Grubišić, Elementary Croatian, CIC, Zagreb, 1994.

Način provjere Pismeni ispit i usmeni ispit na kraju semestra. Tjedne kraće pismene provjere.
Petominutna prezentacija na ranije dogovorenu temu.
znanja
i polaganja ispita
Način praćenja Studenti će nakon realizacije programa ispunjavati anonimni anketni upitnik.
kvalitete Institucijsko vrednovanje.
i uspješnosti izvedbe
predmeta
i /ili modula
2. Hrvatski jezik za strance: srednji stupanj (HJS 2)

Naziv
kolegija Hrvatski jezik za strance: srednji stupanj (HJS 2)

Nositelj Josipa Korljan, lektorica


kolegija Josip Lasić, viši lektor
Helena Burić, vanjska suradnica
Kod *** ECTS 5

Vrsta Obavezni Razina prediplomski / diplomski

Godina 2014./2015. Semestar zimski / ljetni

Nastavni Vježbe P+S+V 0+0+140


oblici
Preduvjeti Položen ispit iz kolegija Hrvatski jezik za strance: početni stupanj (HJS 1)

Jezik Hrvatski

a) tema i leksik: upoznavanje i predstavljanje


Sadržaj b) gramatičke jedinice: ponavljanje gradiva s 1A stupnja
kolegija: c) kulturološke teme: informacije o Zagrebu

a) tema i leksik: brojenje i računanje


b) gramatičke jedinice: genitiv s brojevima
c) kulturološke teme: Hrvatska u brojevima

a) tema i leksik: školovanje, posao, svakodnevica


b) gramatičke jedinice: ponavljanje prezentskih vrsta
c) kulturološke teme: Zagrebačko sveučilište

a) tema i leksik: zdravlje, sport, hobi, slobodno vrijeme, ljubav


b) gramatičke jedinice: i-deklinacija
c) kulturološke teme: ljubavne priče iz hrvatske književnosti

a) tema i leksik: sličnosti i razlike među kulturama


b) gramatičke jedinice: ponavljanje tvorbe posvojnih i odnosnih pridjeva
c) kulturološke teme: Zagreb i Hrvatsko zagorje

a) tema i leksik: slobodno vrijeme, putovanja


b) gramatičke jedinice: akuzativ pridjeva i zamjenica (ličnih, pokaznih i posvojnih,
povratno-posvojne), prezent glagola nuti>nem
c) kulturološke teme: Gorski kotar, Kordun i Moslavina

a) tema i leksik: kvaliteta života, rad i odmor


b) gramatičke jedinice: lokativ pridjeva i zamjenica (ličnih, pokaznih i posvojnih,
povratno-posvojne)
c) kulturološke teme: Istra

a) tema i leksik: volontiranje, planovi, želje i mogućnosti


b) gramatičke jedinice: glagolski vid, kondicional I, imperativ, vokativ
c) kulturološke teme: Podravina i Međimurje

a) tema i leksik: prijevoz i različiti oblici komunikacije


b) gramatičke jedinice: glagolski vid, dativ pridjeva i zamjenica (ličnih, pokaznih,
posvojnih i povratno-posvojne), prezent glagola -ati>-(j)em
c) kulturološke teme: Lika

a) tema i leksik: prijateljstvo, ljubav; karakter i vanjski izgled


b) gramatičke jedinice: stupnjevanje pridjeva, futur II
c) kulturološke teme: Kvarner

a) tema i leksik: posao (honorarni, stalni)


b) gramatičke jedinice: instrumental pridjeva i zamjenica (ličnih, pokaznih,
posvojnih i povratno-posvojne), prezent glagola tipa čuti
c) kulturološke teme: sjeverna i srednja Dalmacija

a) tema i leksik: prošlost i sjećanja


b) gramatičke jedinice: genitiv pridjeva i zamjenica (ličnih, pokaznih, posvojnih i
povratno-posvojne), prezent glagola –ati>-im
c) kulturološke teme: Slavonija i Baranja

a) tema i leksik: imena ljudi i gradova


b) gramatičke jedinice: imenice srednjeg roda s proširkom -(e)t i -(e)n, prezent
glagola tipa peći, jesti
c) kulturološke teme: južna Dalmacija

a) tema i leksik: hrvatski iseljenici


b) gramatičke jedinice: sklonidba imenica stranoga podrijetla
c) kulturološke teme: poznati Hrvati u svijetu

a) teme i leksik: jezici, učenje stranih jezika, hrvatski kao strani jezik
b) gramatičke jedinice: akuzativ, glagoli; prezent glagola -ati>-am; glagolski vid
c) kulturološke teme: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; glagoljica

a) teme i leksik: suvremeni svijet; životni standard; ovisnosti


b) gramatičke jedinice: dativ i lokativ; prezent glagola -iti>-im, -jeti>-im, -ati>-im
c) kulturološke teme: Hrvatski sabor

a) teme i leksik: znanost, tehnologija, izumi i otkrića; poznati hrvatski znanstvenici


b) gramatičke jedinice: instrumental; prezent glagola: -ati>(j)em, -
vati>jem;
c) kulturološke teme: hrvatski znanstvenici u prošlosti i suvremeno doba

a) teme i leksik: umjetnost (glazba, kazalište, likovna


umjetnost…)
b) gramatičke jedinice: genitiv; prezent glagola –ovati/-ivati/-evati>-
ujem
c) kulturološke teme: najpoznatiji hrvatski umjetnici (izbor)

a) teme i leksik: ekologija, zaštićena priroda


b) gramatičke jedinice: zbirne imenice; prezent glagola -nuti>-nem
c) kulturološke teme: zaštićena priroda u Hrvatskoj

a) teme i leksik: aktivizam i aktivističke udruge; velike prirodne katastrofe


b) gramatičke jedinice: prezent glagola -ati >-
anem,
c) kulturološke teme: poznati Hrvat: Andrija Štampar

a) teme i leksik: prehrambene navike, zdravlje; Uskrs


b) gramatičke jedinice: pojačivači i ublaživači u razgovoru; prezent glagola -sti>-
dem, -iti>-ijem;
c) kulturološke teme: popularni hrvatski prehrambeni proizvodi

a) teme i leksik: sport; mediji; čitanje


b) gramatičke jedinice: pluralia tantum; prezent glagola na -ći i -sti
c) kulturološke teme: poznati splitski sportaši; hrvatske novine i časopisi

a) teme i leksik: životna razdoblja, generacijske razlike


b) gramatičke jedinice: sklonidba i stupnjevanje pridjeva, glasovne promjene kod
pridjeva; glagolski prilog sadašnji i prošli
c) kulturološke teme: poznata Hrvatica: Ivana Brlić Mažuranić, književnica

a) teme i leksik: odnosi među spolovima nekad i


danas
b) gramatičke jedinice: upitno-odnosne zamjenice; povratna zamjenica
c) kulturološke teme: oslovljavanje u hrvatskom jeziku i u drugim jezicima

a) teme i leksik: vrijednosti, sposobnosti, interesi; posao i


karijera
b) gramatičke jedinice: trpni glagolski pridjev; glagolske
imenice
c) kulturološke teme: poznata Hrvatica: Slava Raškaj, slikarica

a) teme i leksik: smijeh, humor, zabava


b) gramatičke jedinice: kondicional i imperativ; pogodbene rečenice; besubjektne
rečenice
c) kulturološke teme: poznati Hrvat: Juraj Julije Klović, slikar i minijaturist
a) teme i leksik: predstavljanje i upoznavanje, zanimanja
b) gramatičke jedinice: sistematizacija prezenta; padeži – značenja, morfologija i
sintaksa
c) kulturološke teme: Zagreb, Hrvatska

a) teme i leksik: vrijednosti, sposobnosti, interesi, profesionalna orijentacija, posao i


karijera
b) gramatičke jedinice: glagolski pridjev trpni; glagoli u kontekstu; vidski parnjaci
c) kulturološke teme: Slava Raškaj, Međunarodni dan ženskih prava

a) teme i leksik: smijeh, humor, zabava, stres, kvalitetan život


b) gramatičke jedinice: glagolski načini - kondicional i imperativ; glagoli u
kontekstu, vidski parnjaci
c) kulturološke teme: hrvatski humor; Juraj Julije Klović, Dani hrvatskog jezika

a) teme i leksik: kino, kazalište, koncerti, izložbe


b) gramatičke jedinice: stupnjevanje pridjeva i priloga; glagoli u kontekstu, vidski
parnjaci
c) kulturološke teme: Svjetski dan kazališta

a) teme i leksik: zdravlje i bolesti, standard, gospodarska kriza, borba protiv


siromaštva
b) gramatičke jedinice: glagolski prilozi – glagolski prilog sadašnji, glagolski prilog
prošli; glagoli u kontekstu, vidski parnjaci
c) kulturološke teme: Svjetski dan zdravlja

a) teme i leksik: hrana, zdrav život


b) gramatičke jedinice: tvorba riječi – vršitelj radnje, umanjenice, uvećanice; glagoli
u kontekstu, vidski parnjaci
c) kulturološke teme: Hrv.uskrsni običaji, hrvatska gastronomija

a) teme i leksik: književnost, spisatelji i spisateljice (izbor),


b) gramatičke jedinice: upitno-odnosne zamjenice; glagoli u kontekstu, vidski
parnjaci
c) kulturološke teme: novija hrvatska književnost i hrvatski književnici (izbor), Dan
hrvatske knjige

a) teme i leksik: tisak i mediji, filmovi


b) gramatičke jedinice: konektori; glagoli u kontekstu, vidski parnjaci
c) kulturološke teme: izdavaštvo u Hrvatskoj, Dan Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, hrvatski film

a) teme i leksik: putovanja i slobodno vrijeme, sport


b) gramatičke jedinice: neodređene zamjenice; osnove rečenične sročnosti; glagoli u
kontekstu, vidski parnjaci
c) kulturološke teme: Dan Europe, hrvatski sportaši

a) teme i leksik: umjetnost; moderna tehnologija, računala, internet, edukacija


b) gramatičke jedinice: brojevne imenice i pridjevi – sročnost; glagoli u kontekstu,
vidski parnjaci
c) kulturološke teme: Međunarodni dan muzeja, obrazovanje u Hrvatskoj

a) teme i leksik: lipanj – aktualnosti, obljetnice i zanimljivosti;


b) gramatičke jedinice: zavisnosložene rečenice (načinske, uzročne, namjerne,
uvjetne rečenice s negacijom, razlika u uporabi veznika da i što – naglasak jezičnih
vježba na uporabi tih rečenica), glagoli u kontekstu; vidski parnjaci
c) kulturološke teme: hrvatske obljetnice u lipnju, hrvatska povijest (izbor) i politički
sustav

RAZUMIJEVANJE

razumjeti većinu autentičnih tekstova (stručnih i popularnoznanstvenih) uz pomoć


rječnika; uglavnom razumjeti suvremene književne tekstove; razumjeti većinu
dokumentarnih emisija ako se građa iznosi standardnim jezikom; uglavnom
razumjeti dokumentarni program na televiziji, intervjue uživo, voditeljske govorne
emisije, dramske emisije i većinu filmova u kojima se koristi standardni govor.
Kompetencije koje se stječu

GOVORENJE

tečno čitati i pravilno izgovarati glasove, riječi i rečenice hrvatskoga jezika; govoriti
spontano i opširno o različitim pa i nesvakidašnjim temama; glatko raspravljati u
različitim govornim situacijama; izražavanje i argumentiranje mišljenja, osjećaja,
stavova i interesa; polemiziranje o bliskim temama.

PISANJE I ČITANJE

korektno pisati (sastavke, službena i privatna pisma te diktate); znati izraziti temu,
pripovijedati i opisivati; izraziti svoje mišljenje; razlikovati različite funkcionalne
stilove; znati se služiti pravopisnim i drugim priručnicima; čitanje dužih tekstova i
uvježbavanje prozodije

Marica Čilaš-Mikulić, Milvia Gulešić Machata, Dinka Pasini i Sanda Lucija Udier:
Hrvatski za početnike, udžbenik s rječnikom/vježbenica s pregledom gramatike,
Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.
LITERATURA

preporučena

Marica Čilaš-Mikulić, Milvia Gulešić Machata i Sanda Lucija Udier: Razgovarajte s


nama!, udžbenik i vježbenica za više početnike (A2/B1), FF press, Zagreb, 2008.

Vidan, Aida i Niebuhr, Robert: Beginner's Croatian (with 2 audio CD's),


Hippocrene Books, Inc. New York, 2009
C. Hawkesworth, Colloquial Croatian (with CD’s), Routledge, 2003.

dopunska Vinko Grubišić, Elementary Croatian, CIC, Zagreb, 1994.

Način provjere Pismeni ispit i usmeni ispit na kraju semestra. Tjedne kraće pismene provjere.
Petominutna prezentacija na ranije dogovorenu temu.
znanja
i polaganja ispita
Način praćenja Studenti će nakon realizacije programa ispunjavati anonimni anketni upitnik.
kvalitete Institucijsko vrednovanje.
i uspješnosti izvedbe
predmeta
i /ili modula
3. Hrvatski jezik za strance: napredni stupanj (HJS 3)

Naziv
kolegija Hrvatski jezik za strance: napredni stupanj (HJS 2)

Nositelj Josipa Korljan, lektorica


kolegija Josip Lasić, viši lektor
Helena Burić, vanjska suradnica
Kod *** ECTS 5

Vrsta Obavezni Razina prediplomski / diplomski

Godina 2014./2015. Semestar zimski / ljetni

Nastavni Vježbe P+S+V 0+0+140


oblici
Preduvjeti Položen ispit iz kolegija Hrvatski jezik za strance: srednji stupanj (HJS 2)

Jezik Hrvatski

a) teme i leksik: predstavljanje, Zagreb


Sadržaj
b) gramatičke jedinice: deklinacija imenskih riječi, perfekt, futur, kondicional
kolegija:
c) kulturološke teme: Zagreb, Zagreb Dox

a) teme i leksik: položaj žena u suvremenom društvu


b) gramatičke jedinice: prezent glagola, glagoli u kontekstu, kolokacije,
glagolska paronimija
c) kulturološke teme: Dan žena

a) teme i leksik: karneval, običaji, materinski/strani/drugi jezik, izumiranje


jezika
b) gramatičke jedinice: glagolski aspekt, nezavisnosložena rečenica,
pravsopis
c) kulturološke teme: karneval, Južna Hrvatska, Dani hrvatskog jezika

a) teme i leksik: umjetnost, umjetnici, kazalište


b) gramatičke jedinice: glagolski prilozi: tvorba i uporaba, glasovne
promjene, kratice
c) kulturološke teme: Svjetski dan kazališta; Istočna Hrvatska

a) teme i leksik: humor, vic, stereotipi


b) gramatičke jedinice: glagoli u kontekstu, red riječi u rečenici, nijekanje,
upitna rečenica;
c) kulturološke teme: 1. travnja, humor u različitim kulturama; Hrvatsko
zagorje

a) teme i leksik: muško-ženski odnosi, (ne)jednakost spolova, položaj žene u


suvremenom društvu
b) gramatičke jedinice: stupnjevanje pridjeva, aktivni i pasivni glagolski
pridjev
c) kulturološke teme: M. J. Zagorka, novinstvo u Hrvatskoj
a) teme i leksik: putovanja, znanost
b) gramatičke jedinice: zamjenice (ponavljanje), konektori
c) kulturološke teme: otkrića, hrvatski znanstvenici, Podravina, Slavonija

a) teme i leksik: Uskrs, uskrsni običaji u Hrvatskoj i svijetu, bonton


b) gramatičke jedinice: brojevi, redni brojevi, sročnost po broju, upravni i
neupravni govor
c) kulturološke teme: Uskrs, bonton

a) teme i leksik: briga za okoliš


b) gramatičke jedinice: sročnost
c) kulturološke teme: Dan planeta Zemlja, Srednja Dalmacija i otoci

a) teme i leksik: posao, prava radnika, prijava za posao, intervju za posao


b) gramatičke jedinice: uvježbavanje pravila sročnosti
c) kulturološke teme: Međunarodni praznik rada

a) teme i leksik: umjetnost, umjetnici, glazba, obitelj


b) gramatičke jedinice: zamjenice, zavisnosložene rečenice
c) kulturološke teme: Majčin dan, Međunarodni dan obitelji, Međimurje

a) teme i leksik: umjetnost, umjetnici, slikarstvo i kiparstvo, hobiji


b) gramatičke jedinice: zavisnosložene rečenice
c) kulturološke teme: Međunarodni dan muzeja, Svjetski dan kulturnog
razvoja, Lika

a) teme i leksik: parkovi prirode i nacionalni parkovi u Hrvatskoj


b) gramatičke jedinice: pisanje zareza, pravopis, ponavljanje stečenih znanja
c) kulturološke teme: Dan zaštite prirode u RH; Istra

a) teme i leksik: zdravlje, sport, hobiji


b) gramatičke jedinice: ponavljanje stečenih znanja, pisanje završnoga testa
c) kulturološke teme: Svjetski dan sporta, Dan nepušenja, Tijelovo

a) teme i leksik: mladi i komunikacija; društvene mreže, žargonizmi


b) gramatičke jedinice: ponavljanje stečenih znanja
c) kulturološke teme: Festival europske kratke priče

a) teme i leksik: predstavljanje, ljetovanje, putovanja


b) gramatičke jedinice: kolokacije, sinonimi, antonimi, književnoumjetnički
stil
c) kulturološke teme: filmska umjetnost, ZagrebDox

a) teme i leksik: slobodno vrijeme, položaj žena u suvremenom društvu


b) gramatičke jedinice: paronimi, književnoumjetnički stil (nastavak)
c) kulturološke teme: Međunarodnidan žena

a) teme i leksik: hrvatski jezik u svakodnevnoj uporabi, jezik reklama


b) gramatičke jedinice: glagolski vid, prefiksacija glagola,
književnoumjetnički stil (nastavak)
c) kulturološke teme: reklame i reklamni slogani, Danihrvatskogjezika

a) teme i leksik: kazalište, hrvatski mediji


b)gramatičke jedinice: futur egzaktni, etnici, internacionalizmi, novinarsko-
publicistički stil
c) kulturološke teme: Svjetskidanvoda, Svjetskidankazališta

a) teme i leksik: crna kronika, borba protiv nasilja


b) gramatičke jedinice: parafraze, sklonidba imena, novinarsko-publicistički
stil (nastavak)
c) kulturološke teme: suvremeno novinstvo, 1. travnja

a)teme i leksik: rad, molba, životopis, intervju za posao


b) gramatičke jedinice: nezavisnosložene rečenice, administrativno-poslovni
stil
c)kulturološke teme: problem nezaposlenosti, Svjetskidanzdravlja

a) teme i leksik: djetinjstvo, odgoj, uloga mladih u društvu


b) gramatičke jedinice: nezavisnosložene rečenice (nastavak), upravni i
neupravni govor
c) kulturološke teme: Dan mladih na usluzi, Svjetski dan glasa

a) teme i leksik: ekologija, običaji vezani uz Uskrs


b) gramatičke jedinice: veliko i malo slovo, brojevi, znanstveni stil
c) kulturološke teme: Dan planeta Zemlja, Veliki tjedan, Uskrs

a) teme i leksik: blagdanska hrana i jelovnici, zaštita okoliša


b) gramatičke jedinice: neodređene zamjenice, enklitike, aorist i imperfekt
c) kulturološke teme: Dan poticanja korištenja obnovljivih izvora energije,
Dan plesa

a) teme i leksik: muško-ženski odnosi, jednakost spolova


b) gramatičke jedinice: dijalektizmi, sročnost, razgovorni stil
c) kulturološke teme: stereotipi, Međunarodnipraznikrada

a) teme i leksik: majčinstvo, obitelj, djeca


b) gramatičke jedinice: red riječi, sročnost (nastavak), razgovorni stil
(nastavak)
c) kulturološke teme: Majčin dan, Međunarodni dan obitelji

a) teme i leksik: hrvatske legende, hrvatski humor


b) gramatičke jedinice: vremenske rečenice, pluskvamperfekt, arhaizmi
c) kulturološke teme: Međunarodni dan muzeja, Svjetski dan kulturnog
razvoja

a) teme i leksik: hrvatska glazba, mladi i komunikacija, žargonizmi


b) gramatičke jedinice: glasovne promjene, kratice, pravopis
c) kulturološke teme: Svjetskidanbiološkeraznolikosti, DanzaštiteprirodeuRH

a) teme i leksik: zdravlje, hobiji, budućnost


b) gramatičke jedinice: konektori, čestice i modalni izrazi
c) kulturološke teme: Svjetskidansporta, Dannepušenja, Tijelovo

a) teme i leksik: otkrića, izumi, hrvatska književnost


b) gramatičke jedinice: pregled zavisnosloženih rečenica
c) kulturološke teme: Svjetski dan zaštite okoliša, Festival europske kratke
priče
RAZUMIJEVANJE

razumjeti različite tipove tekstova (publicistički, administrativni, znanstveni); bez


poteškoća slijediti intervjue, reportaže, diskusije, polemike, vijesti, filmove; bez
poteškoća slijediti sveučilišna predavanja iz svih područja; razviti vještinu slušanja i
razumijevanja nestandardnoga (dijalektalnoga i kolokvijalnoga) govora; iscrpno
tematsko i gramatičko analiziranje svih tipova tekstova; samostalno korištenje
Kompetencije koje se stječu

jezičnim priručnicima; razumjeti umjetničke tekstove, ponajprije iz suvremene


književnost, ali i pojedine tekstove iz starijih razdoblja hrvatske književnosti.

GOVORENJE

pravilno izgovarati glasove, riječi i rečenice hrvatskoga jezika; govoriti spontano i


opširno točno proizvodeći jezične strukture; pravilno upotrebljavati konektore i
čestice; raspravljati u različitim govornim situacijama; izražavati i argumentirati
mišljenja, osjećaje, stavove i interese; polemizirati o najrazličitijim temama; govoriti
o zadanim temama.

PISANJE I ČITANJE

korektno pisati (eseje, referate, službene dopise i pisma); razlikovati funkcionalne


stilove u čitanju i pisanju; čitanje dužih tekstova i uvježbavanje prozodije; brzo
čitanje s mogućnošću apstrahiranja važnih informacija; interpretativno čitanje.
Marica Čilaš-Mikulić, Milvia Gulešić Machata, Dinka Pasini i Sanda Lucija Udier:
Hrvatski za početnike, udžbenik s rječnikom/vježbenica s pregledom gramatike,
Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.
preporučena

Marica Čilaš-Mikulić, Milvia Gulešić Machata i Sanda Lucija Udier: Razgovarajte s


nama!, udžbenik i vježbenica za više početnike (A2/B1), FF press, Zagreb, 2008.
LITERATURA

Vidan, Aida i Niebuhr, Robert: Beginner's Croatian (with 2 audio CD's),


Hippocrene Books, Inc. New York, 2009
C. Hawkesworth, Colloquial Croatian (with CD’s), Routledge, 2003.
dopunska

Vinko Grubišić, Elementary Croatian, CIC, Zagreb, 1994.

Način provjere Pismeni ispit i usmeni ispit na kraju semestra. Tjedne kraće pismene provjere.
Petominutna prezentacija na ranije dogovorenu temu.
znanja
i polaganja ispita
Način praćenja Studenti će nakon realizacije programa ispunjavati anonimni anketni upitnik.
kvalitete Institucijsko vrednovanje.
i uspješnosti izvedbe
predmeta
i /ili modula
4. Hrvatska kultura i civilizacija I (HKC 1)

OPIS KOLEGIJA
Ovaj kolegij se bavi najvažnijim temama iz hrvatske kulture, civilizacije, povijesti, umjetnosti
i književnosti od početaka do sredine 19. stoljeća i hrvatskoga narodnog preporoda. Poseban
naglasak će biti stavljen na važne kulturne i povijesne događaje te ideje koje su oblikovale
hrvatsku kulturu u prošlosti, a koje će se u okviru kolegija proučavati kroz odabrane književne
i novinske tekstove, stručne i znanstvene radove te umjetnička, glazbena i filmska djela.
Kolegij je interdisciplinaran i namijenjen je prije svega stranim studentima, a njegov cilj je
upoznati strane studente s najvažnijim aspektima hrvatske kulture kroz povijest te im
omogućiti bolje razumijevanje hrvatske kulture i civilizacije u širem, europskom kontekstu i
pripremiti ih za samostalno izučavanje različitih aspekata hrvatske kulture.
Nastava će biti podijeljena na predavanja i seminare.
Za pohađanje kolegija nije potrebno znanje hrvatskog jezika budući da će se sva nastava
odvijati na engleskom jeziku.

CILJEVI KOLEGIJA
Ovaj kolegij će:
- upoznati studente s kulturnom poviješću Hrvatske od samoga dolaska Hrvata na Balkanski
poluotok u 7. stoljeću pa sve do sredine 19. stoljeća i hrvatskoga narodnog preporoda te
unaprijediti njihovo znanje o Hrvatskoj, njenoj kulturi, tradiciji, civilizaciji, povijesti,
geografiji, književnosti i umjetnosti
- upoznati studente s najvažnijim književnim, glazbenim i umjetničkim djelima iz različitih
povijesnih razdoblja
- omogućiti studentima da bolje razumiju interkulturalne procese izazvane specifičnim
povijesnim položajem Hrvatske između Mediterana i Srednje Europe te između Orijenta i
Zapada
- razviti njihovu vještinu čitanja, pisanja i kritičkog mišljenja
- omogućiti studentima da stečeno znanje o hrvatskom kulturnom naslijeđu, književnosti i
umjetnosti koriste u kontekstu europske i svjetske kulture
- pružiti studentima temeljna znanja za daljnje samostalno proučavanje složenih pitanja
vezanih uz hrvatsku kulturnu povijest te ih pripremiti za interdisciplinarne studije o hrvatskoj
tradiciji, kulturi, književnosti i umjetnosti

NASTAVNI MATERIJALI
Sve nastavne materijale će osigurati predavač/ica.

SUSTAV OCJENJIVANJA I NAČIN BODOVANJA


Aktivnost na nastavi, pohađanje nastave i ispunjavanje zadataka 10%
Seminar 20%
Ispit 1 30%
Završni ispit 40%
UKUPNO 100%

Aktivnost na nastavi, pohađanje nastave i ispunjavanje zadataka


Aktivnost na nastavi, pohađanje nastave i ispunjavanje zadataka odnosi se na kontinuirano
praćenje i provjeru znanja koja se provodi tijekom nastave. Studenti su dužni aktivno
sudjelovati u nastavi i redovito ju pohađati. Tolerira se ukupno 30% izostanaka.

Seminarski rad
Studenti su dužni napisati seminarski rad na jednu od ponuđenih tema. Sažetak seminarskog
rada će prezentirati na nastavi. Ovisno o broju studenata koji pohađaju kolegij seminarske
zadatke će ispunjavati individualno ili podijeljeni u grupe. Napisani rad i ispravljenu verziju
će biti dužni poslati u word formatu na email adresu predavača/ice do unaprijed utvrđenog
datuma.
Potrebnu literaturu i smjernice za izradu seminarskog rada će dobiti za vrijeme nastave i kroz
individualne konzultacije s predavačem/icom.

Ispit 1
Ispit 1 se odnosi na međuispit znanja koji će se provesti u šestom tjednu nastave, a koji za cilj
ima pismenu provjeru stečenog znanja. Ispit će se sastojati od zadataka višestrukog izbora,
alternativnih zadataka te kratkih esejskih zadataka. Kriterij za prolaznu ocjenu je 50% od
ukupnog broja bodova. Za studente koji ne ostvare minimalan broj bodova potrebnih za
prolaznu ocjenu će, tijekom semestra, biti organiziran jedan dodatni termin za ispravak.

Završni ispit
Završni ispit se odnosi na ispit znanja koji će se provesti po završetku nastave, a koji za cilj
ima provjeru znanja stečenog tijekom semestra. Kao i ispit 1 i završni ispit će se sastojati od
zadataka višestrukog izbora, alternativnih zadataka te kratkih esejskih zadataka. Kriterij za
prolaznu ocjenu je 50% od ukupnog broja bodova. Za studente koji ne ostvare minimalan broj
bodova potrebnih za prolaznu ocjenu će biti organiziran jedan dodatni termin za ispravak.

Ukupna ocjena
Ukupna ocjena je zbroj stečenih bodova prema gore istaknutoj tablici.

NAPOMENA.
2% po danu će biti oduzeto od konačne ocjene za prekoračenje zadanih rokova za predaju i
pripremu seminara.

SADRŽAJ KOLEGIJA
1. TJEDAN Uvod u kolegij
Uvod u hrvatsku kulturu; razvojni preduvjeti
Hrvatska prije Hrvata
2. TJEDAN Dolazak Hrvata na Jadransko more u 7. stoljeću
Tragovi starih vjerovanja
Svi hrvatski kneževi i kraljevi
3. TJEDAN Početci pismenosti; svi jezici i pisma Hrvata
Glagoljica i glagoljski spomenici, ploče i natpisi
*Seminar: Baščanska ploča
4. TJEDAN Ljudi, prostor i ideje hrvatskoga srednjovjekovlja
Svakodnevni život u Dalmaciji u 12. i 13. stoljeću
*Seminar: Predromanička i romanička umjetnost u Dalmaciji
5. TJEDAN Humanizam i renesansa
Kulturni život jadranskih centara u renesansi
*Seminar: Renesansni Split
6. TJEDAN Stari kultovi, mitovi i vjerovanja u Zagori
*ISPIT 1
7. TJEDAN Dubrovačka republika
Poklade, pokladne pjesme i simbolizam pokladnih maski u renesansnom
Dubrovniku
*Seminar: Marin Držić i Dundo Maroje
8. TJEDAN Reformacija i protureformacija kao okvir za manirizam i barok
Hrvatski barok
Barokno kazalište
*Seminar: Barokni grad-Varaždin

9. TJEDAN Ivan Gundulić- život i djelo


Dubravka i Osman
*Seminar: Grad Dubrovnik
10. TJEDAN Utopijska misao Juraja Križanića; priča o jednom od najvećih avanturista i
idealista među hrvatskim književnicima
Idealisti, vizionari, avanturisti, putnici i njihov doprinos hrvatskoj kulturi
*Seminar: Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
11. TJEDAN Prosvjetiteljstvo, racionalizam i klasicizam u Europi; promijenjeno
shvaćanje svijeta
Hrvatska kultura u 18. stoljeću
*Seminar: Hrvatska u vrijeme kraljice Marije Terezije
12. TJEDAN Prema modernoj naciji: Hrvatski narodni preporod i romantizam
Hrvatski nacionalni identitet u 19. stoljeću
Hrvatska tradicionalna glazba
*Seminar: Kako su i o čemu pjevali stari Dalmatinci
13. TJEDAN Hrvatska materijalna i nematerijalna kulturna baština
*Seminar: Dioklecijanova palača i katedrala sv. Dujma
14. TJEDAN Položaj žena u hrvatskoj kulturi i ženski likovi u hrvatskoj književnosti
Prezrene i slavljene heroine; svetice i vještice
*Seminar: Mila Gojsalić u narodnoj predaji
15. TJEDAN Hrvatska kultura u europskom kontekstu; Što je Hrvatska dala svijetu?
*Seminar: Slavni Hrvati
Sinteza gradiva i priprema za završni ispit
5. Hrvatska kultura i civilizacija II (HKC 2)

OPIS KOLEGIJA
Ovaj kolegij se bavi hrvatskom kulturom i civilizacijom u razdoblju od sredine 19. stoljeća i
hrvatskog narodnog preporoda do današnjih dana. Kolegij je interdisciplinaran i namijenjen je
prije svega stranim studentima, a cilj mu je pružiti detaljni uvid u hrvatsko kulturno naslijeđe
iz perspektive hrvatskih filozofa, povjesničara, teoretičara kulture, jezika, književnosti te
pisaca i umjetnika te pripremiti studente za samostalno izučavanje različitih aspekata hrvatske
kulture kroz proučavanje različitih književnih i novinskih tekstova, stručnih i znanstvenih
radova, eseja, kratkih priča, likovnih, glazbenih i filmskih djela.
Važna komponenta kolegija su i kulturne studije u širem smislu, uključujući kulturnu
geografiju, književnost, tradiciju i poetiku svakodnevnoga života te razumijevanje položaja
hrvatske kulture i civilizacije u širem europskom kontesktu.
Nastava će biti podijeljena na predavanja i seminare.
Za pohađanje kolegija nije potrebno znanje hrvatskoga jezika budući da će predavanja biti
izvođena na engleskome jeziku.

CILJEVI KOLEGIJA
Ovaj kolegij će:
- upoznati studente s kulturnom poviješću Hrvatske u razdoblju od sredine 19. stoljeća i
hrvatskoga narodnog preporoda do danas te unaprijediti njihovo znanje o Hrvatskoj, njenoj
kulturi, ljudima, kulturnoj geografiji, civilizaciji, tradiciji i povijesti
- upoznati studente s važnim djelima iz područja književnosti, glazbe i umjetnosti
- omogućiti bolje razumijevanje interkulturalnih procesa i položaja hrvatske kulture u širem
europskom kontekstu
- razviti njihovu vještinu čitanja, pisanja i kritičkoga mišljenja
- omogućiti im da svoje znanje o hrvatskoj kulturi, povijesti, književnosti i civilizaciji koriste
u širem kontekstu europske i svjetske kulture
- pružiti studentima temeljna znanja za daljnje samostalno proučavanje složenih pitanja iz
hrvatske kulturne povijesti te ih pripremiti za interdisciplinarne studije o hrvatskoj tradiciji,
kulturi, civilizaciji, književnosti i umjetnosti

NASTAVNI MATERIJALI
Sve nastavne materijale će osigurati predavač/ica.

SUSTAV OCJENJIVANJA I NAČIN BODOVANJA


Aktivnost na nastavi, pohađanje nastave i ispunjavanje zadataka 10%
Seminarski rad 20%
Ispit 1 30%
Završni ispit 40%
UKUPNO 100%
Aktivnost na nastavi, pohađanje nastave i ispunjavanje zadataka
Aktivnost na nastavi, pohađanje nastave i ispunjavanje zadataka se odnosi na kontinuirano
praćenje i provjeru znanja koja se provodi tijekom nastave. Studenti su dužni aktivno
sudjelovati u nastavi i redovito ju pohađati. Tolerira se ukupno 30% izostanaka.

Seminarski rad
Studenti su dužni napisati seminarski rad na jednu od ponuđenih tema. Sažetak seminarskog
rada će prezentirati na nastavi. Ovisno o broju studenata koji pohađaju kolegij seminarske
zadatke će ispunjavati individualno ili podijeljeni u grupe. Napisani rad i ispravljenu verziju
će biti dužni poslati u word formatu na email adresu predavača/ice do unaprijed utvrđenog
datuma.
Potrebnu literaturu i smjernice za izradu seminarskog rada će dobiti za vrijeme nastave i kroz
individualne konzultacije s predavačem/icom.

Ispit 1
Ispit 1 se odnosi na međuispit znanja koji će se provesti u šestom tjednu nastave, a koji za cilj
ima pismenu provjeru stečenog znanja. Ispit će se sastojati od zadataka višestrukog izbora,
alternativnih zadataka te kratkih esejskih zadataka. Kriterij za prolaznu ocjenu je 50% od
ukupnog broja bodova. Za studente koji ne ostvare minimalan broj bodova potrebnih za
prolaznu ocjenu će, tijekom semestra, biti organiziran jedan dodatni termin za ispravak.

Završni ispit
Završni ispit se odnosi na ispit znanja koji će se provesti po završetku nastave, a koji za cilj
ima provjeru znanja stečenog tijekom semestra. Kao i ispit 1 i završni ispit će se sastojati od
zadataka višestrukog izbora, alternativnih zadataka te kratkih esejskih zadataka. Kriterij za
prolaznu ocjenu je 50% od ukupnog broja bodova. Za studente koji ne ostvare minimalan broj
bodova potrebnih za prolaznu ocjenu će biti organiziran jedan dodatni termin za ispravak.

Ukupna ocjena
Ukupna ocjena je zbroj stečenih bodova prema gore istaknutoj tablici.

NAPOMENA
2% po danu će biti oduzeto od konačne ocjene za prekoračenje zadanih rokova za predaju
eseja i pripremu seminara.

SADRŽAJ KOLEGIJA
1. TJEDAN
Uvod u kolegij
Uvod u hrvatsku kulturnu povijest
2. TJEDAN Ideje hrvatskoga narodnog preporoda i hrvatski romantizam
Ilirizam versus kroatizam
3. TJEDAN Razdoblje protorealizma i realizma
Uloga roda i spola u društvenom i kulturnom životu na kraju 19. stoljeća
*Seminar: Društveni položaj žena i njihova uloga u društvenom i
prosvjetnom životu
4. TJEDAN Fin de siecle u Hrvatskoj
Gradska i seoska kultura na prijelazu stoljeća
Hrvatski iseljenici: sudbina putnika s jednosmjernom kartom
*Seminar: Hrvati izvan Hrvatske
5. TJEDAN Razvoj građanstva i moderne građanske kulture
Hrvatska moderna
*Seminar: Lik usamljenih učiteljica i učitelja u modernoj
6. TJEDAN Što je avangarda?
Janko Polić Kamov; buntovnik, nihilist, prokleti pjesnik i pionir hrvatske
avangarde
*Seminar: Janko Polić Kamov i Sloboda
*ISPIT 1
7. TJEDAN Hrvatska u 1. svjetskom ratu i u periodu između dvaju svjetskih ratova
Ekspresionizam i krik ekspresionističkih umjetnika
*Seminar: Antun Branko Šimić i Preobraženja
8. TJEDAN Hrvatska u 2. svjetskom ratu
Komunizam i SFRJ
*Seminar: Svakodnevni život u komunističkoj zemlji
9. TJEDAN Kult ličnosti Josipa Broza Tita
Arhitektura i spomenici komunizma
*Seminar: Najstariji pas u Bukureštu (iz zbirke priča Slavenke Drakulić
Turistički vodič kroz muzej komunizma)
10. TJEDAN Iz komunizma prema demokraciji
Suvremena hrvatska poezija
*Seminar: Nešto nije u redu, Tatjana Gromača
11. TJEDAN Hrvatski film
Projekcija filma
Diskusija
12. TJEDAN Društveni i kulturni značaj suvremene hrvatske glazbe
Suvremena hrvatska glazba prema tradicionalnoj hrvatskoj glazbi
*Seminar: Uloga spola i roda u suvremenoj hrvatskoj glazbi
13. TJEDAN Kulturna i prirodna geografija Hrvatske
Komemorativne svečanosti, praznici i proslave u Hrvatskoj
*Seminar: Hrvatska na popisu UNESCO-a
14. TJEDAN Elementi kulturnoga identiteta Hrvatske
Hrvatski gradovi i kultura svakodnevnog života u njima
*Seminar: Grad Split
15. TJEDAN Hrvatska u 21. stoljeću
Pripreme za završni ispit
*ZAVRŠNI ISPIT
Dodatak 3: Podatci o izvođačima programa u Centru za hrvatske studije u svijetu

Titula, ime i prezime nositelja Josip Lasić, viši lektor


Predmet koji predaje na Hrvatski jezik za strance
predloženom studijskom programu
OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU
Adresa Cetinska 7
Telefon 021/ 341 096
E-mail adresa jlasic@ffst.hr
Znanstveno-nastavno, umjetničko- Viši lektor
nastavno ili nastavno zvanje i Datum posljednjega izbora: 1. lipnja 2012. godine
datum posljednjega izbora
Područje i polje izbora u Humanističke znanosti / filologija / kroatistika
znanstveno ili umjetničko zvanje
PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU
Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Splitu
Datum zaposlenja 10. ožujka 2008. godine
Naziv radnoga mjesta (profesor, Viši lektor
istraživač, suradnik i sl.)
Područje rada Jezikoslovna kroatistika
PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj
Zvanje Profesor hrvatskoga jezika i književnosti
Ustanova Sveučilište u Zadru
Mjesto Zadar, Hrvatska
Nadnevak 9. srpnja 2001. godine
PODACI O USAVRŠAVANJU
Godina Ljetni semestar ak. god. 2010./2011.
Mjesto Helsinki, Finska
Ustanova Sveučilište u Helsinkiju, Odjel za moderne jezike
Područje usavršavanja Sociolingvistika / sociologija jezika
MATERINSKI I STRANI JEZICI
Materinski jezik Hrvatski jezik
Strani jezik i poznavanje jezika Poljski jezik: 5 (izvrsno)
Strani jezik i poznavanje jezika Engleski jezik: 3 (dobro)
KOMPETENCIJE ZA PREDMET
Ranije iskustvo u nositeljstvu Lektura i korektura (hrvatski jezik, diplomski)
sličnih predmeta (navesti naziv Pravopisna i gramatička norma (hrvatski jezik, prediplomski)
predmeta, studijskoga programa na Jezične vježbe iz hrvatskoga kao inoga jezika (diplomski i
kojem se izvodi/izvodio i razinu preddiplomski)
studijskoga programa) Metodika nastave književnosti (diplomski)

Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih Lasić, Josip; Skenžić, Staša. 2006¹, 2008². Rozmówki


udžbenika iz područja predmeta chorwackie ze słowniczkiem. Varšava: Berlitz
Langenscheidt, 363 str. (udžbenik)

Stručni, znanstveni i umjetnički Lasić, Josip. 2009. Priložne oznake u novijim hrvatskim
radovi objavljeni u posljednjih pet priručnicima. LAHOR: časopis za hrvatski kao
godina iz područja predmeta materinski, drugi i strani 8 (2): 183–194. (stručni rad)
(najviše 5 referenca)
Lasić, Josip. 2010. Jezični identitet hrvatske iseljeničke
zajednice u Čileu. Časopis za hrvatske studije / Croatian
Studies Review 6 (1): 163–171. (izvorni znanstveni rad)

Lasić, Josip; Domazet Mladenko. 2011. Kaštelanska naselja u


vrtlogu promjena i suprostavljanja francuskoj upravi. U
Dalmacija za francuske uprave (1806.-1813.), uredili
Trogrlić, Marko i Vrandečić, Josip, 395–410. Split:
Književni krug. (pregledni rad)

Lasić, Josip; Zakarija, Margita. 2011. Vincenzo Formaleoni i


dalmatinska toponimija u 18. stoljeću. U Peti hrvatski
slavistički kongres (knjiga I), uredile Turk, Marija i Srdoč
Konestra, Ines, 365–375. Rijeka – Zagreb: Filozofski
fakultet i Hrvatsko filološko društvo. (pregledni rad)

Lasić, Josip. 2011. „Guest“ Culture in the „Host“ Language.


Časopis za hrvatske studije / Croatian Studies Review 7
(1): 377–388. (izvorni znanstveni rad)

Lasić, Josip; Burić, Helena. 2012. Materinski jezik u


multikulturalnome prostoru Australije. U
Bosanskohercegovački slavistički kongres (knjiga I),
glavni urednik Halilović, Senahid, 221–229. Sarajevo:
Slavistički komitet. (pregledni rad)

Lasić, Josip. 2013. Está bien, entiendo… ili … kako kroz


kulturu do komunikacije. U Prvi, drugi, ini jezik:
hrvatsko-makedonske usporedbe, uredile Cvikić, Lidija i
Petroska, Elena, 160–171. Zagreb: Hrvatsko filološko
društvo. (pregledni rad)
Lasić, Josip; Nigoević, Magdalena. 2013. Adaptacije romanskih
pridjevskih posuđenica u govorima Zabiokovlja.
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 38 (2):
401–431. (pregledni rad)

Lasić, Josip; Burić, Helena. 2013. Kolokacije u inojezičnome


hrvatskome. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u
Splitu 5 (5): 233 – 251 (stručni rad)

U sklopu kojega programa i u Unutar redovitoga studija hrvatskoga jezika i književnosti


kojem je opsegu nositelj stekao
metodičko- psihološko-didaktičko -
pedagoške kompetencije?
Titula, ime i prezime nositelja Josipa Korljan, lektor
Predmet koji predaje na Hrvatski jezik
predloženom studijskom programu
OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU
Adresa Hrvojeva 8
Telefon 021/ 341 096
E-mail adresa jlkorljan@ffst.hr
Znanstveno-nastavno, umjetničko- lektor
nastavno ili nastavno zvanje i 2010. godine
datum posljednjega izbora
Područje i polje izbora u Humanističke znanosti / filologija / kroatistika
znanstveno ili umjetničko zvanje
PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU
Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet u Splitu
Datum zaposlenja 1. 10. 2010. godine
Naziv radnoga mjesta (profesor, lektor
istraživač, suradnik i sl.)
Područje rada Jezikoslovna kroatistika
PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj
Zvanje Profesorica hrvatskoga jezika i književnosti
Ustanova Sveučilište u Zadru
Mjesto Zadar, Hrvatska
Nadnevak lipanj 2005.
PODACI O USAVRŠAVANJU
Godina
Mjesto
Ustanova
Područje usavršavanja
MATERINSKI I STRANI JEZICI
Materinski jezik Hrvatski jezik
Strani jezik i poznavanje jezika Engleski jezik: 4
Strani jezik i poznavanje jezika Njemački jezik: 3
Strani jezik i poznavanje jezika Ruski jezik: 2
KOMPETENCIJE ZA PREDMET
Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih
predmeta (navesti naziv predmeta, Jezične vježbe iz hrvatskoga kao inoga jezika (diplomski i
studijskoga programa na kojem se preddiplomski)
izvodi/izvodio i razinu studijskoga
programa)
Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih
udžbenika iz područja predmeta
Stručni, znanstveni i umjetnički Korljan, Josipa.
radovi objavljeni u posljednjih pet O pjesničkoj slobodi (ili. Oprostite, znaju li oni hrvatski?). //
godina iz područja predmeta Časopis za hrvatske studije / Croatian Studies Review. 6 (2010)
(najviše 5 referenca)
, 6; 269-280 (izvorni znanstveni, znanstveni).
Korljan, Josipa; Škvorc, Boris.
Elektronsko obrazovanje u nastavi hrvatskoga kao drugog i
stranog jezika. // Hrvatski. Vol. 9 (2009) , 2; 9-29 (izvorni
znanstveni, znanstveni).
Korljan, Josipa.
Stavovi o udžbenicima za početnu razinu učenja hrvatskoga
kao J2. // Lahor. 1 (2010) , 9; 60-77 (prethodno priopćenje,
ostalo).
Korljan, Josipa.
Video u nastavi inojezičnoga hrvatskog. // Zbornik radova
Filozofskog fakulteta u Splitu. (2013) (stručni).
Korljan, Josipa.
Primjena edukacijskog softvera MOODLE u učenju hrvatskoga
kao J2 na višoj razini učenja jezika // Prvi, drugi, ini jezik:
hrvatsko-makedonske usporedbe / Lidija Cvikić, Elena Petroska
(ur.).
Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2013. 307-318

U sklopu kojega programa i u Unutar redovitoga studija hrvatskoga jezika i književnosti


kojem je opsegu nositelj stekao
metodičko- psihološko-didaktičko -
pedagoške kompetencije?
Titula, ime i prezime nositelja Helena Burić, vanjski suradnik
Predmet koji predaje na Hrvatska kultura i civilizacija
predloženom studijskom programu
OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU
Adresa Vrazova 27
Telefon 091/8876 139
E-mail adresa helena_buric@yahoo.com ili hburic@uwaterloo.caa
Znanstveno-nastavno, umjetničko-
nastavno ili nastavno zvanje i
datum posljednjega izbora
Područje i polje izbora u
znanstveno ili umjetničko zvanje
PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU
Ustanova zaposlenja University of Waterloo, Canada
Datum zaposlenja 10.09. 2009.
Naziv radnoga mjesta (profesor, Lektor hrvatskoga jezika i kulture
istraživač, suradnik i sl.)
Područje rada Jezikoslovna kroatistika
PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj
Zvanje Dipl.uč.
Ustanova Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih
područja (sada Filozofski fakultet)
Mjesto Split
Nadnevak srpanj, 1998.
PODACI O USAVRŠAVANJU
Godina 2012
Mjesto Waterloo, Canada
Ustanova University of Waterloo
Područje usavršavanja Distance education (online) teaching and learning
MATERINSKI I STRANI JEZICI
Materinski jezik Hrvatski jezik
Strani jezik i poznavanje jezika Engleski jezik, 5
Strani jezik i poznavanje jezika Talijanski jezik, 3
KOMPETENCIJE ZA PREDMET
Ranije iskustvo u nositeljstvu Elementary Croatian 1 i 2 (preddiplomski)
sličnih predmeta (navesti naziv Intermediate Croatian 1 i 2 (preddiplomski)
predmeta, studijskoga programa na Advanced Croatian (diplomski)
kojem se izvodi/izvodio i razinu Online Elementary Croatian (preddiplomski)
studijskoga programa) Croatian culture and literature 1 (diplomski)
Croatian culture and literature 2 (diplomski)
Special topics in Croatian studies (diplomski)
History of women in Croatia (diplomski)
Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih
udžbenika iz područja predmeta
Stručni, znanstveni i umjetnički  Burić, H, Lasić J. (2013): Kolokacije u inojezičnome
radovi objavljeni u posljednjih pet hrvatskom, Zbornik radova Filozofskoga fakulteta u Splitu,
godina iz područja predmeta br. 5, ed. R. Relja, Split: Filozofski fakultet u Splitu, 233-
(najviše 5 referenca) 249
 Burić, H., Lasić J. (2013): Hrvatski jezik u
multikulturalnom prostoru Kanade i SAD-a, Zbornik
radova Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar, br. 1,
Zagreb: Institut za društvene znanosti Ivo Pilar
 Burić, H (2012): Hrvati i hrvatski jezik u multikulturalnom
prostoru Australije, Zbornik radova s 1.
bosanskohercegovačkoga slavističkog kongresa, br. 1, ed.
S. Halilović, M. Omerović, Sarajevo: Filozofski fakultet u
Sarajevu, 221-229
 Burić, H. Grubišić, V. (2009/10) Online učenje hrvatskoga
jezika na Sveučilištu Wataerloo u Kanadi, Croatian studies
review, br.6, ed. B. Škvorc, Split-Sydney-Waterloo-
Zagreb: Filozofski fakultet u Splitu, Macquarie University,
University of Waterloo, 201-2011
 Burić, H (2009): Kratka povijest bolesti, Hrvatsko društvo
pisaca
U sklopu kojega programa i u Unutar redovitoga studija pedagogije
kojem je opsegu nositelj stekao
metodičko- psihološko-didaktičko -
pedagoške kompetencije?

You might also like