Zagreb u novom vijeku

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Ime i prezime:Blanka Lozi,
Studij: preddiplomski jednopredmetni studij povijesti
Predmet: Uvod u hrvatski novi vijek
Profesor: dr. sc. Slaven Bertoa
Lipanj, 2016.

16.st
-potkraj 15. i poetkom 16. st Zagreb je postao
ugroeni grad, na prilino isturenom poloaju
opeeuropske obrane od tadanjih opasnosti s Istoka
-Zagreb su spasile zidine to ih je Gradac sagradio
po odredbama Zlatne bule i naredbama Bele IV, a
potkraj 15. i poetkom 16. st i Kaptol se utvrdio
pred opasnosti od Turaka.
- Sa nesigurnom hrvatskim cestama, Zagreb je
prestao biti glavna trgovaka i prometna poveznica
od sjevernog dravnog sredita prema jugu. Taj se
promet preorijentirao na Ptuj i Ljubljanu.
-S postepenom stabilizacijom ratnih linija na Kupi,
na Savi od Siska do Jasenovca, na rijekama azmi i
Lonji, pa onda sa izgradnjom tvrave Sisak i grada
Karlovca kao jakih zagrebakih predstraa, Zagreb
je postao najsigurnije sjedite za zasjedanje
Hrvatskog sabora i drugih upravnih tijela.

Geostrateke prilike u 16. st

- U bitci na Mohakom polju 1526. , dotadanji kralj
Ludovik II. Jagelovi, bjeei, utopio se u nabujaloj
rijeci te je prijestolje ostalo prazno.
-Na saboru u Stolnom Biogradu, ugarsko je plemstvo
veinom glasalo za novog ugarsko-hrvatskog kralja
Ivana Zapolju, erdeljskog vojvodu. ( Glavni su
argumenti bili da e Zapolja uspostaviti mir,jer je
takav sporazum postigao sa osmanskim vodstvom.)
-Dok je na Saboru u Cetingradu, hrvatsko plemstvo
jednoduno prihvatilo nadvojvodu i ekog kralja
Ferdinanda Habsburkog. ( Koji je ve vie godina
novcem i vojskom nastojao obraniti hrvatske zemlje.)
- Sa smru Ivana Zapolje 1540. stala je i
unutardravna borba za prijestolje, u kojoj je
Ferdinand vojno jai i sa sve vie domaih pristaa
pobjeivao

-Grad je u 16. st bio podijeljen na 3 djela: Gradac, Kaptol i biskupski dio, od kojih je svaki ima svoje posjede

Gradec
- Slobodni kraljevski grad nazivalo se Gradec, Gre, Brdo
greko ili Greka gorica.
- U 16. st grad je bio malena teritorija, te je zaraivao na
obrtu i trgovini,a dodatno se opskrbljivao od svojih
okolnih sela. ( Sastojao se od Greke utvrde i podgraa.
Tokom 15. i 16. st broj stanovnika konstantno je opadao. )
Biskupski dio
- Zagrebaki je biskup takoer imao posjede u okolici
Zagreba. Bili su to Donji Vugrovec, uerje, judikat
Novaki, Laka Ves.
-Biskupskim djelom dananjeg Zagreba, koji su
sainjavali tvrava i predgrae, pripadala je i dananja
Vlaka ulica, koji su nekad naseljavali talijanski, ugarski i
i ini trgovci, te slavensko stanovnitvo.

Kaptol
- Prema najopsenijem poreznom propisu iz 1598., Kaptol
je pod upravom imao judikat Vrape, Jarun, Rude,
Davidovec, Prigorje i Markuevec, Oporovec, Dumovec,
Kraljevec, Kaina, selo Remetinec
- Raunajui kaptolske posjede, rije je o ogromnim
posjedima, te jednoj od najveih konglomeracija u regiji,
pa ak i nakon osmanlijskih pustoenja.

Obrana grada
Izgradnja obrambenog sustava
-Zagreb je bio pogranini grad, emu
svjedoi i injenica da se unutar
gradskih zidina moglo pronai
osmanlijskih zarobljenika.
- U to vrijeme bio je poznat Ivan Pastor
koji je u ulozi pijuna 1529. putovao u
Dubrovnik, ne bi li kralju Ferdinandu
izvjetavao o namjerama Osmanlija.
- Opsade gradova smatrale su se
krenjem pravila mila, pa su povremeno
sklapana primirja meu imperijama, to
je znailo da na Zagreb nee biti veih
napada. No strah od napadanja, potaklo
je Gradec, Kaptol i biskupski dio na
pojaano utvrivanje.

Naoruani pogranini grad

- U 15. st broj 12.000 dimova, smanjio se
na oko 370 oporezivih dimova.
-Kaptolje ulagao u Sisak i oblinje utvrde.
Austrijski, ponajprije tajerski
stalei,poeli su sustavnije utvrivati
Slavonsku krajinu.
-Na Gradecu je gradska oruarna bila blizu
Dverca, a barut se uvao u Popovu tornju.
- Obrauni o pripremi obrane svjedoe da
je na Gradecu bilo dosta puaka i oruja
raznih vrsta, od falkoneta i bombardi do
puaka bradatica, baruta i olova.
- U kulama su se uvale namirnice,oruje i
sol. U kulama su se nalazili i okovi za
zarobljenike, a najzatienije bile su
Nebojan i kula Velikih vrata.

Uprava i gospodarstvo te svakodnevnica 16.

st u Zagrebu
-U 16. st na elu gradske uprave bili
su iudex ili gradski sudac, koji je u
isto vrijeme bio i glavni sudac u
gradu te gradonaelnik
- Na kaptolskim i biskupijskim
posjedima situacija je bila poneto
drugaija, jer su crkvene osobe
podlijegale jurisdikciji, dok su
razliita naselja svjetovnjaka poput
slobodnih sela imala svoju
upravu,suca i glavara. Dok u
Gradecu kao slobodnom gradu, svi
koji su trgovali, morali su plaati niz
poreznih podavanja.

- Na potoku Medveaku, na Opatovini,

od 13. st postojalo je javno kupalite.
-Gradsko stanovnitvo u 16. st bilo je
izloeno brojnim nevoljama, od kojih je
poetkom 40-ih izbila poast kuge.
- Veliku ulogu u ivotu grada,i to u oba
njegova djela imala su saborska
zasjedanja i razna ustolienja.
-Plemstvo je, sukladno statusu u
ondanjem drutvu,privlailo veliku
pozornost i uivalo drutveni presti u
gradu.
-U izvorima postoje naznake da je
Gradec mao kolu ve ezdesetih
godina 14. st.

17. st

-Poetkom 17. st u Gradecu je ivjelo oko 2700 stanovnika, koncem stoljea njih 3600.
- Nakon Dugog rata (1593-1606.) Zagreb nije vie bio izravno ugroavan od Osmanlija, to
je bitno pridonijelo njegovu oporavku.
- Nakon minule opasnosti od Turaka, u grad se vraaju obrtnici i trgovci, koji se pomalo
bogate, a vraaju se i velikake obitelji.
Vraaju se crkveni redovi, koji su ve ranije bili u Zagrebu, a dolaze i novi, to je dijelom
posljedica i katolike obnove.
- Kljunu ulogu u ekonomskom
smislu grada nije imala trgovina, ve obrt.
- Najvei napredak u tom razdoblju ostvaren je na podruju obrazovanja. Tome je
prvenstveno zasluan mladi red nazvan Druba Isusova.
-1607. isusovci su u Gradecu osnovali kolu koja je bila zaetak Klasine gimnazije, te
kasnije 1633.pokrenuli studij moralne teologije a kasnije i filozofije.
-Osnovana je i tiskara koju je osnovao Pavao Ritter Vitezovi, ali ona je 1706. stradala u
poaru.( On je djelom Croatia rediviva iz 1700, jedan od zaetnika prouavanja hrvatske
prolosti.)

Gradska uprava, sudstvo i trgovina

-Svi lanovi gradeke opine birali su 24 vijenika, 8
presenika i gradskog suca.
- Tijekom 17. st ,zagrebaki se Gradec redovito
nazivalo libera regia civitas Montris Gracensis
Zagrabiensis. U prijevodu novog gradskog Statuta iz
1609., zapisano je kako je Statut donesen U
kraljevskom slobodnom Greke Gorice Zagrebakom
Varau.
- Krajem 17. st poinje se gubiti naziv civitas
Montis Graeciae, te se postupno javlja i civitas
Zagrabiensis.
-Kao mjesto odravanja Hrvatsko-slavonskog sabora,
kaptolsko- biskupski Zagreb se 1610. naziva area
capitulari Zagrabiensi,. Uzimajui u obzir
spomenute podatke,lako je mogue zakljuiti kako je
Zagreb bio najvee i najvanije sredite Hrvatske.
-Najvanija centralna funkcija koju je kaptolskobiskupski Zagreb imao u 17. st bila je crkvena: u
njemu je bilo sredite Biskupije koja je obuhvaala
iri prostor.

-Oivljavanje gospodarskog ivota u

gradovima koji su bili smjeteni u blizini
granice s Osmanskim Carstvom poinje
zapoinje odmah nakon zavretka Dugog
rata.
- Gospodarstvo je tokom 17. st bilo
optereeno visokim porezima davanja, ali
unato tome grad nije mogao redovito
plaati svoje obaveze prema vladaru.
- Gradski porezi su varirali,barem prema
sauvanim podacima za navedenih pet
godina. Prosjek je u tim godinama bio 711
rajnskih forinti, to gradske prihode ini
dovoljnim za plaanje poreza.
-Gradec i kaptolsko- biskupski Zagreb,
olakicama su nastojali privui nove
trgovce i poduzetnike.

 Crkva i obrazovanje
- Katolika obnova, pokret unutar Crkve,
potaknut Tridentskim koncilom, presudno je
utjecao na razvoj kolstva u Zagrebu i okolici.
-Zagrebaki kanonik Baltazar Dvornii
Napuly osnovao je u svojoj kuriji pravniku
kolu.
-U Zagrebu je od 1578. postojalo sjemenite a
srednjom kolom i uilitem moralnog
bogoslovlja.
-Isusovci su na prostore hrvatskih zemalja
doli ve u drugoj polovici 16. st,a njihovi
samostani su postali arita intelektualnog
kulturnog i religioznog ivota tek u 17. st.
Osnovali su studij moralne teologije, filozofije
te neku vrstu glazbene kole.
-U vrijeme Katolike obnove u Gradec dolaze
kapucini, a 1646. i klarise.

Zdravstvo i epidemije
- Kraj Kamenitih vrata prije 17. st gradeka
opina je sagradila hospital ili ubonicu Blaene
Djevice Marije kako bi se njegovali bolesni i
nemoni.
-Zagreb i okolicu napadale su brojne epidemije
od kojih se kuga pojavila 1599. kada su je
navodno,iz Slavonije-koja je tada bila pod
osmanskom vlau prenijeli Vlasi.
- Zbog epidemije, Sabor je sazvan u Varadinu,a
ne Zagrebu u veljai 1600. Na Saboru je bilo
odlueno o zabrani izlazaka i ulazaka u mjesto
kako bi se sprijeilo irenje.
-Neka je nepoznata epidemija 1610. poharala
samostan u Remetama te su umrli svi redovnici.
-Kuga je 1629. poharala itavu Hrvatsku. Te je
u Zagrebu umrlo 600 ljudi, a kao posljedica
zavladala je glad. Kuga je harala u jo nekoliko
navrata.

18. st
-Odjecima i neposrednim utjecajima svi su ratovi, manje-vie ipak potresli Zagreb, koji se
u nastaloj zavjetrini ipak razvijao i postajao sredinja toka hrvatskog etnikog prostora.
-Iako je u 18. st dotadanja opasnost od Turaka prestala, hrvatsko je etniko podruje i
dalje segmentirano, pod vlau vie drava i pod razliitim upravnim sistemima.
- Od 1740. na bekom su prijestolju Marija Terezija i njezin sin Josip II., snane linosti s
reformatorskim tenjama koje su zahvaale i lokalnu upravu grada Zagreba.
- Grad Zagreb jo uvijek je administrativno podijeljen na Gradec, Kaptol i biskupijsku
jurisdikciju.
-Na poetku oba stoljea oba podruja zajedno broje 3 do 4 tisue stanovnika, a do kraja
taj je broj porastao na oko 8 tisua.
- Istovremeno jaaju i integracijska kretanja, najizraenija formiranjem zajednike
sredinje trnice na Manduevcu, na kojem se postepeno uspostavio glavni gradski trg.
- Ostavljajui za sobom gradske zidine, Gradec i Kaptol sputaju se u nizinu i formiraju
zajedniki grad.

Grad, urbanizam i uprava

- Urbanu integraciju ubrzao je proces
transformacije zidina,bastiona i kula iz
fortifikacijskih u rezidencijalne zgrade.
- Meu prvim bitnim manufakturama u 18.st
istiu se ciglenice, a nimalo manje vane ali i
poduzetniki skromnije bile su pivovare.
Takoer, osnovana je prva manufaktura sukna.
- Prvi opi popis stanovnitva civilne Hrvatske
realiziran je 1754., iako je u jozefinskom i
postojzefinskom razdoblju bilo nekoliko popisa,
nisu dovoljno uvjerljivi za pouzdan usporedbe.
Broj stanovnita sezao je do 8000 stanovnika.
- Urbano-historijski rastao je broj
sociodemografski udio radnih, imunih i
prestinih pojedinaca.
-Grad je mogao limitirati useljavanje manje
poeljnih, ali i poticati useljavanje vie poeljnih.
- Zagreb na prijelazu iz 17.u 18.st postaje
trgovaki, a ne obrtniki grad!

-Gradecom je upravljam magistrat od dvadeset i

dva vijenika, a gradski je sudac i dalje bio
elnik uprave s upravom i sudbenom vlau.
-Zagrebaki gradski prihodi od sredine 17. i u
18. st potjecali su od poreza i taksa, godinjih
sajmova i dnevnog trita.
- Razvoj zagrebakog visokog kolstva bio je
obiljeen ukidanjem isusovakog reda 1773. i
transformacijom isusovake akademije u
dravnu.
-Gradake isusovake kole nisu bile
rezervirane samo za plemiki pomladak, ve je
mnogo djece bilo iz gradskih i seljakih obitelji.
-Isusovaki kolegiji bili su organizirani prema
studijskom redu.
- Nakon to je Marija Terezija 1773. oduzela
isusovcima upravu nad Akademijom, stvorene
su nove pretpostavke za prosvjetiteljske reforme
u kolstvu.

1880.-1918.

Napoleonovi ratovi poharali su velike dijelove Europe,

sa sobom su irili i slobodarske ideje Francuske
revolucije, sa tenjama za slobodu i pravdu.
-U Zagrebu se formirao pokret koji se jedno vrijeme
nazivao ilirskim, naknadno je dobio ime hrvatski
narodni preporod. Bio je kombinacija nacionalnog
buenja i demokratskih tenja.Pokreta mu je bio
dinamini 25-godinjak Ljudevit Gaj, prvi suradnici
pisci i mladi studenti, a pokrovitelj Janko Drakovi.
- Gay je pokrenuo Novine Horvatzke, Stankovi
izgradio svoje kazalite, a otvarale su se i knjinice i
itaonice.
-Osnovana je Matica ilirska, dananja Matica hrvatska.
Nakon maaronske i narodne stranke,javlja se i
poetak politikog viestranaja. Kulturno-politiki,
ilirski pokret je Hrvatskoj najavio novo doba.
- Istovremeno Zagreb prestaje biti samo grad dva
breuljka- kaptolskim i gradekim- a poinje se i
oblikovati Donji grad. Dotadanja Harmica postaje
gradski trg. Ilica postaje glavna prometnica u smjeru
istok-zapad.
- U gradnji dominiraju klasicizam i bidermjer, a podiu
se i prve donjogradske palae,ureuju se parkovi, a
dinaminost pokazuje i 460 zgrada izgraenih izmeu
1820 . i 1844.

- U prvoj polovici 19.s t zabiljeeni su i poeci

industrijalizacije. Osnivaju se manufakture, 1810.
pogon za proizvodnju likera, zatim kamenine, mlin
za ulje.
- 1840, Zagreb je prvi puta snimljen, samo godinu
dana nakon otkria fotografije. Te je odigrana prva
kazalina predstava na hrvatskom jeziku, ona Ivana
Kukuljevia.
- 1843. Ivan Kukuljevi odrao je u saboru prvi
govor na hrvatskom jeziku, traei njegovo
uvoenje.
-1847. Hrvatski je proglaen slubenim jezikom
Hrvatske.
- Gradska blagajna nije bila u dobrom stanju,s
obzirom da je posjete kralja Franje I. gradska
blagajna otplatila tek 1850.
- 1831. otvoren je prvi potanski ured, a 1850. prva
telegrafska sluba.
-1862. putena je u promet prva eljeznika pruga
koja je povezivala Be-Ljubljana-Trst.
-1866. Osnovana je HAZU. ( Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti.)
- Raste i broj stanovnitva. Dok je 1808. bilo 7398
stanovnika, etiri desetljea kasnije ve ih ima
16.886.

 - 1903. banovinom upravlja Dragutin Khuen- Hedervary, koji ponekad naruava samoupravu i
autonomiju Zagreba. No usporedno pomae ekonomski i urbanistiki napredak grada, ali i forsira
maarizaciju na koju je odgovor bio otpor.
- Novi hrvatski ban Josip Jelai vodi hrvatsku vojsku u guenju protuaustrijske pobune u Maarskoj i
socijalno motivirane pobune u Beu, a umjesto priznanja i oekivane vee autonomije, dobiva jo
striktniju centralizaciju i diktaturu iz Bea.
- Grade se novi vodovodi i kanalizacije, izgraena je i plinara,a uvodi se elektronika rasvjeta. Samo 6
godina nakon otkria telefona, u Zagrebu je instalirana prva centrala,a modernizira se i gradski javni
prijevoz, najprije uvoenjem konjskog a 1910. i elektrinog tramvaja.
- 1869. Zagreb broji oko 20.000 stanovnika, a 1910. ima ih ak 74.000.
- Grad se ubrzano industrijalizira, a gradsko zastupstvo prua razne olakice svima koji su spremni
izgraditi industrijski pogon.
- Zagreb postaje sjedite najvanijih novarskih zavoda u Hrvatskoj, kako banaka, tako i
osiguravajuih drutava.
- Sa ekonomskim napretkom, grad se ubrzano iri. Koncem 19. st izgrauju se donjogradski blokovi.
Nakon potresa 1880. uvode se nova, stroa pravila gradnje,a kao novi materijal koristi se armirani
beton. Zagreb u tom razdoblju dob iva niz javnih zgrada to postaje njegovim zatitnim znakom.
-Ureuje se groblje Mirogoj sa znamenitim arkadama, to je najvei graditeljski pothvat doga doba.
-Podignut je dananji Muzej za umjetnost i obrt, Glavni kolodvor, Hrvatsko narodno kazalite, te
podignuto secesijsko djelo Rudolfa Lubinskog- zgrada Kraljevske sveuiline knjinice.