Hrvatski U Malom Prstu

Marija Bošnjak i Lidija Cvikić
Hrvatski u malom prstu 1

IZDAVAČ
Hrvatsko filološko društvo
Zagreb, Ivana Lučića 3
ZA IZDAVAČA
dr. sc. Ivana Vidović-Bolt
Biblioteka KroatINI
UREDNICA BIBLIOTEKE
dr. sc. Zrinka Jelaska
KONTAKT
biblioteka.kroatini@gmail.com
www.hfiloloskod.hr
RECENZENTI
dr. sc. Petar Vuković
Željka Macan
GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA

dr. sc. Lidija Cvikić
ILUSTRACIJE
Mislav Tomašinjak
FOTOGRAFIJE
Marija Bošnjak
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

ISBN 978-953-296-044-0
1. izdanje, veljača 2012.

Marija Bošnjak i Lidija Cvikić
Hrvatski u malom prstu 1
leksički priručnik
za početno učenje hrvatskoga kao inoga jezika
na kratkim intenzivnim tečajevima
Zagreb, 2012.
Predgovor
Kao što sam podnaslov govori, Hrvatski u malom prstu 1 priruĉnik je ponajprije namijenjen
poĉetnome uĉenju hrvatskoga na kratkim intenzivnim teĉajevima. Posebnost je takvih
teĉajeva da polaznici trebaju ovladati osnovnim komunikacijskim i jeziĉnim obrascima u
vrlo kratkome vremenu. Polaznike treba osposobiti da razumiju i sporazumijevaju se na
hrvatskome, što znaĉi da na nastavi treba pokriti što veći broj svakodnevnih tema, temeljne
jeziĉne i komunikacijske obrasce koji se uz njih veţu, a sustavni razvoj leksika i
ovladavanje gramatikom nerijetko su u drugome planu. Stoga je i ovaj priruĉnik usmjeren
ponajprije na ovladavanje komunikacijskim obrascima i rjeĉnikom, a gramatiĉkim se
strukturama i pravilima ovladava posredno, putem komunikacije. Za sustavnije
ukljuĉivanje gramatike u nastavu namijenjen je Hrvatski jezik u malom prstu 1 –
gramatička vjeţbenica ĉiji se sadrţaj s postojećim priruĉnikom moţe kombinirati u
redoslijedu i opsegu koji ovise o pojedinom programu, teĉaju i polaznicima.
Potreba za ovakvom vrstom priruĉnika pojavila se još prije petnaestak godina, u

Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture, intenzivnom jednomjeseĉnom jeziĉnom
programu Sveuĉilišta u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika, kada su na trţištu bili rijetki
udţbenici hrvatskoga kao inoga jezika. Dugogodišnjim radom u Sveučilišnoj školi, kao i na
drugim intenzivnim teĉajevima u zemlji i inozemstvu, istraţivale smo i otkrivale kako što
brţe i jednostavnije najrazliĉitije tipove inojeziĉnih uĉenika hrvatskoga osposobiti za
osnovnu komunikaciju. U nešto više od jednoga desetljeća sakupile smo ponešto iskustva i
izradile podosta nastavnih materijala od kojih je nastao ovaj priruĉnik.
Priruĉnik je podijeljen u deset tematskih cjelina. Naslov svake cjeline ujedno je i pitanje ili
izraz kojim se polaznik moţe sluţiti u komunikaciji. ObraĊuju se osnovne komunikacijske
teme: predstavljanje, upoznavanje, dnevne aktivnosti, komunikacija (telefonom, sms-om,
raĉunalnom poštom), hrana, snalaţenje u prostoru, izgled, zdravlje, stanovanje, slobodno
vrijeme i putovanje. U svakoj se cjelini nalazi više monoloških ili dijaloških tekstova
popraćenih brojnim vjeţbama i raznolikim vrstama zadataka. Vjeţbe su usmjerene na
razvoj svih jeziĉnih djelatnosti, a posebna je pozornost dana meĊusobnoj interakciji
polaznika teĉaja.
M. Bošnjak i L. Cvikić Hrvatski u malom prstu 1
Ţelimo naglasiti da priruĉnik nije zamišljen kao cjeloviti udţbenik koji bi ispunio sve
potrebe inojeziĉnih uĉenika hrvatskoga ili njihovih profesora. On ne slijedi ni jedan
odreĊeni program, a odabrane teme, vjeţbe i zadatci ne iscrpljuju sve ono o ĉemu bi
poĉetnik u uĉenju hrvatskoga jezika mogao ili ţelio govoriti te što bi trebao znati da bi se
na hrvatskome mogao sporazumjeti u svakodnevnim situacijama. No, smatramo da su
ponuĊeni sadrţaji dobar temelj za ovladavanje hrvatskim (rijeĉima, jeziĉnim strukturama i
komunikacijskim obrascima), koji je ovisno o zanimanju, potrebama i osobinama uĉenika
moguće nadopuniti drugim sadrţajima ili vrstama lingvometodiĉkih predloţaka. Na isti su
se naĉin i same autorice njime sluţile na razliĉitim teĉajevima.
Upravo se zato nadamo da će ovaj priruĉnik biti pomoć u nastavi i koristan izvor tekstova,
zadataka ili vjeţbi širem krugu profesora hrvatskoga kao inoga jezika (na teĉajevima u
Hrvatskoj, lektoratima u inozemstvu, u hrvatskoj nastavi izvan domovine). Premda mu
namjena nije samostalno uĉenje, moţda će za njim posegnuti i poneki uĉenik u ţelji da
proĉita koji dodatni tekst, nauĉi neke nove rijeĉi i izraze ili kao kratki podsjetnik na gradivo
koje se obraĊivalo na nastavi.
Nadamo se da će svim polaznicima teĉajeva hrvatskoga i njihovim nastavnicima ovaj

priruĉnik biti od koristi. Na svim komentarima i prijedlozima bit ćemo zahvalne.
Autorice
2
Zahvale
Ovoga priruĉnika ne bi bilo bez poticaja i pomoći mnogih ljudi. Ponajprije ţelimo zahvaliti
svim našim bivšim studentima za koje smo i uz koje smo priruĉnik stvarale, mijenjale,
usavršavale. Veselje i entuzijazam kojim uĉe hrvatski najbolji je poticaj koji profesor moţe
imati.
Velika hvala svim našim kolegama i suradnicima, svima s kojima smo dijelile uĉionicu,
studente, nastavniĉke brige i veselje. Posebno hvala kolegici Jasni Novak–Milić. Svojim
nam je radom davala primjer i bila uzor predavaĉa hrvatskoga kao inoga jezika.
Hvala i našim kolegama Ţeljki Macan i Petru Vukoviću na recenziji priruĉnika, toplim
rijeĉima i konstruktivnim komentarima. Hvala ilustratoru Mislavu Tomašinjaku i autoru
naslovnice Alanu Jelaski bez kojih bi priruĉnik bio bitno siromašniji. Hvala Hrvatskome
filološkome društvu i njegovoj predsjednici Ivani Vidović-Bolt što su prepoznali i objavili
naš priruĉnik.
Posebnu zahvalu dugujemo Zrinki Jelaski - našoj profesorici i mentorici, danas kolegici i
suradnici. Kao voditeljica Sveučilišne škole otvorila nam je vrata u svijet inojeziĉnoga
hrvatskoga, poticala nas je i hrabrila na našem profesionalnom putu i pri tome nesebiĉno
dijelila svoje znanje i ljubav prema jeziku. Bez njezine podrške ovoga priruĉnika ne bi bilo.
Za sve smo nedostatke i propuste u priruĉniku mi odgovorne.
3
4
David
Ja sam David. Iz Francuske sam.
Imam 31 (trideset jednu) godinu.
Ja sam fotograf.
Ana
Ja se zovem Ana. Dolazim iz Brazila.
Imam 24 (dvadeset ĉetiri) godine. Ja sam studentica.
Nisam udana. Sada ţivim u Zagrebu. Uĉim hrvatski jezik.
Peter Schwarz
Zovem se Peter Schwarz. Iz Njemaĉke sam.
Ja sam odvjetnik. Oţenjen sam, ali nemam djecu.
Imam 55 (pedeset i pet) godina. Volim putovati.
TKO je ON? On je Peter Schwartz.

Tko je ONA? Ona je Ana.
ODAKLE je on? On je iz Njemaĉke.
Odakle je ona? Ona je iz Brazila.
KOLIKO ima godina? Peter ima 55 godina.
Ana ima 24 godine.
David ima 31 godinu.
ŠTO voli Peter? Voli putovati.
5
Odgovorite na pitanja.
Odakle dolazi Ana? _______________________________________
Koliko godina ima David? ___________________________________
Gdje ţivi Ana? ____________________________________________
Odakle je David? __________________________________________
Što uĉi Ana? ______________________________________________
Što voli Peter? ____________________________________________
Tko sam ja?
Ja sam Mary. Dolazim iz Amerike. Imam 19 (devetnaest) godina. Govorim

engleski i španjolski, a sada uĉim hrvatski u Zagrebu. Volim ĉitati i slušati
glazbu. Ne volim zimu i kišu.
Odakle dolazi Mary? ____________________________________________________
Koliko godina ima? _______________________________________________________
Što voli, a što ne voli? _____________________________________________________
Što radi Mary?__________________________________________________________
Gdje je sada?__________________________________________________________
Predstavite se.
Zovem se _____________________. Dolazim iz ________________________.
Imam ____________________ godin__. Govorim _______________________ jezik.
Volim _________________________. Ne volim _____________________________.
Pazite!
jednu godinu
dvije / tri / četiri godine
pet / šest / deset / dvadeset… godina
6
Dopunite sljedeći tekst odgovarajućim riječima.
___________ __________ Hrvoje Marić. Dolazim __________ Hrvatske. Ţivim ______

Dubrovniku. ______________________ 20 (dvadeset) godina. Ja ____________ student.
______________________ biologiju. ____________________ hrvatski, engleski i
talijanski _________________. ____________________ nogomet i pivo.
Upišite odgovarajuću upitnu riječ.
______________ dolazi Hrvoje Marić?

što? gdje? ______________ ţivi?
______________ studira?
odakle?
______________ godina ima?
koliko? što? ______________ voli?
Saznajte što više informacija o osobi iz razreda!

_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Moj prijatelj Petar

Moj prijatelj zove se Petar. On ima 21 (dvadeset jednu) godinu. Dolazi iz Trogira, ali sada
ţivi u Zagrebu gdje studira matematiku. Voli sport, najviše košarku. On igra košarku već
10 godina. Voli slušati Prljavo kazalište i Olivera Dragojevića.
Napišite nekoliko pitanja o Petru!

_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
7
Pozdravi
DOBRO JUTRO! DOVIĐENJA!

DOBAR DAN! BOK! / BOG!
DOBRA VEĈER! LAKU NOĆ!
VIDIMO SE! ĈUJEMO SE!
Dobro je znati!
MOLIM (TE). / MOLIM VAS ... HVALA! / HVALA VAM!
IZVOLI / IZVOLITE! HVALA PUNO! / HVALA LIJEPA!
OPROSTI! / OPROSTITE! Odgovori na „Hvala“: MOLIM. /
NEMA NA ĈEMU. / I DRUGI PUT.
KAKO SI / STE?
Odgovori: ODLIĈNO, HVALA. A VI? /A TI?
JAKO DOBRO. / DOBRO.
NIJE LOŠE.
TAKO–TAKO.
DRAGO MI JE.
ŢAO MI JE!
DOBAR TEK!
DOBRO DOŠLI!
Kada TI, a kada VI?

TI - kaţete roditeljima, prijateljima, obitelji, rodbini, djeci
VI – kaţete nepoznatim osobama, starijim osobama, kolegama, profesorima, u trgovini, u
pošti, u restoranu...
Ako nekoj osobi ţelimo govoriti TI, trebamo pitati:
Možemo li biti / prijeći na TI?
Ako ţelimo da nam netko govori TI, moţemo reći:
Možemo biti na TI. / Možete /Možeš mi govoriti TI.
8
Zaokružite točan odgovor.
1. ________________ čaj s medom!

a) Oprostite b) Hvala c) Izvoli d) Dobar tek
2. Odgovor na “Hvala” je:

a) Laku noć! b) Drago mi je! c) Molim! d) Ţao mi je!
3. Dobar dan, ja sam Marko Jurić!

a) Drago mi je, ja sam Ivana Perić! b) Hvala, ja sam Ivana Perić!
c) Ţao mi je, ja sam Ivana Perić! d) Oprostite, ja sam Ivana Perić!
4. Dobar tek!
a) Nema problema! b) Laku noć! c) Hvala lijepa! d) Ništa!
5. Kada kasnite, kažete:

a) Kako ste? b) Ţao mi je! c) Vidimo se! d) Ĉujemo se!
6. Kako ste?
a) Odliĉno, hvala. b) Nema na ĉemu. c) Molim. d) Izvolite.
7. U 8 sati ujutro kažete:

a) Dobra veĉer! b) Laku noć! c) Dobro jutro! d) Dobar dan!
8. U 20 sati kažete:
a) Dobra veĉer! b) Dobro jutro! c) Dobar dan! d) Dobar tek!
9. Izlazite iz restorana i kažete:

a) Bog! b) DoviĊenja! c) Izvolite! d) Dobra veĉer!
10. Kada idete spavati, kažete:

a) Laku noć! b) Dobra noć! c) Dobra veĉer! d) Laku veĉer!
11. Prijatelju kažete:

a) Hvala Vam! b) Dobar dan! c) Bog! d) Molim Vas!
12. ______________, koliko je sati?

a) Laku noć b) DoviĊenja c) Nema na ĉemu d) Oprostite
9
Dopunite dijaloge ponuđenim izrazima.

I. dijalog
Jako dobro, a ti? / OK. Bog! Vidimo se! / Bog!
A: Bog!
B: ______________________________
A: Kako si?
B: ______________________________
A: Tako–tako! Oprosti, ali ţurim!
B: ______________________________
A: Bog! Ĉujemo se!
II. dijalog
Drago mi je, ja sam Petar Marić! / Dobro, hvala, a Vi? / Drago mi je! / Dobar dan!
A: Dobar dan!
B: ____________________________
A: Kako ste?
B: ____________________________
A: Nije loše.
B: Ovo je Marko Gelo!
A: ____________________________
C: ____________________________
III. dijalog
Hvala Vam! / Oprostite
10
Brojevi
0 nula
1 jedan 11 jedanaest 30 trideset 400 ĉetiristo
2 dva 12 dvanaest 40 četrdeset 500 petsto
3 tri 13 trinaest 50 pedeset 600 šeststo/šesto
4 ĉetiri 14 četrnaest 60 šezdeset 700 sedamsto
5 pet 15 petnaest 70 sedamdeset 800 osamsto
6 šest 16 šesnaest 80 osamdeset 900 devetsto
7 sedam 17 sedamnaest 90 devedeset 1000 tisuću
8 osam 18 osamnaest 100 sto/stotina 2000 dvije tisuće
9 devet 19 devetnaest 200 dvjesto 3000 tri tisuće
10 deset 20 dvadeset 300 tristo 5000 pet tisuća
…
10 000 deset tisuća 20 000 dvadeset tisuća 30 000 trideset tisuća…

100 000 sto tisuća 200 000 dvjesto tisuća 300 000 tristo tisuća…
1 000 000 milijun 2 000 000 dva milijuna 3 000 000 tri milijuna …
21 dvadeset jedan
32 trideset dva
47 ĉetrdeset sedam
111 sto jedanaest
659 šesto pedeset devet
1 222 tisuću dvjesto dvadeset dva
2 786 dvije tisuće sedamsto osamdeset šest
1 800 000 milijun osamsto tisuća
5 693 827 pet milijuna šesto devedeset tri tisuće osamsto dvadeset sedam
Upišite brojeve koji nedostaju.

nula, jedan, _________________, tri, _______________, pet, šest, _______________,
osam, devet, _______________, jedanaest, _________________, trinaest,
_________________, petnaest, _________________, sedamnaest, _______________,
devetnaest, ____________________, trideset, ______________________, pedeset,
___________________, sedamdeset, osamdeset, _________________, sto,
_____________________, tristo, ĉetiristo, petsto, __________________, sedamsto,
____________________, devetsto, ____________________.
11
Napišite brojeve riječima.

14 _______________________________________________________________________
19 _______________________________________________________________________
1689 _____________________________________________________________________
20600 ____________________________________________________________________
111 ______________________________________________________________________
12 765 ___________________________________________________________________
7 293 ____________________________________________________________________
1 999 444 _________________________________________________________________
299______________________________________________________________________
654 836___________________________________________________________________
865 315 __________________________________________________________________
790 204 __________________________________________________________________
Napišite brojkama.
dvjesto šesnaest ___________________________
tisuću šesto sedamdeset osam ___________________________
petsto osamnaest ___________________________
tristo devedeset tisuća ___________________________
šesnaest tisuća dvjesto ĉetiri ___________________________
dvije tisuće devet ___________________________
sedamdeset tri tisuće jedanaest ___________________________
milijun ĉetiristo pedeset tisuća ___________________________
12
Upoznajmo se!
Pitanja: Odgovori:
TI VI
1. Kako se zoveš? / Kako se zovete? Zovem se Ana Jurić. / Ja sam …
Kako se prezivaš / prezivate? Prezivam se Jurić.
2. a) Odakle si? / Odakle ste? Ja sam iz Hrvatske / Italije / Kine.
Ja sam iz Zagreba / Rima.
2. b) Odakle dolaziš? / Odakle dolazite? Dolazim iz Hrvatske / iz Zagreba.
3. Gdje ţiviš / ţivite? Ţivim u Hrvatskoj / Francuskoj.
Ţivim u Italiji / Australiji /Americi.
Ţivim u Japanu / Zagrebu / Rimu.
4. Što studiraš / studirate? Studiram povijest / hrvatski jezik.
5. a) Što radiš / radite? Radim kao profesor / arhitekt.
5. b) Što si / ste po zanimanju? Po zanimanju sam profesor.
Ja sam profesor.
Radim kao profesor.
6. Koliko godina imaš / imate? Imam 19 / 35 godina.
7. Jesi li udana? / Jeste li udani? Jesam. / Nisam.
Jesi li oţenjen? / Jeste li oţenjeni? Jesam / Nisam.
8. a) Što voliš / volite raditi? Volim ĉitati / trĉati /
slušati glazbu / igrati nogomet.
8. b) Što voliš / volite? Volim kavu / ĉokoladu / sladoled.
Saznajte što više informacija o jednoj osobi iz grupe.
13
Na tečaju hrvatskoga jezika

Profesorica: Dobar dan! Da se predstavim! Ja sam Marija, vaša profesorica.
Kako se Vi zovete?
A: Dobar dan! Ja se zovem Britt.
Profesorica: A kako se prezivate?
A: Prezivam se Marić.
Profesorica: Imate hrvatsko prezime. Je li Vaš otac iz Hrvatske?
A: Ne, ja sam udana i moj muţ je Hrvat.
Profesorica: Hvala, Britt. A kako se Vi zovete i odakle dolazite?
B: Zovem se Francesco i dolazim iz Italije.
Profesorica: Bene.
B: Vi govorite talijanski?
Profesorica: Da, malo. A zašto Vi uĉite hrvatski jezik?
B: Studiram povijest i ţelim znati nešto više o povijesti Hrvatske.
Profesorica: Odliĉno, nadam se da ćete puno nauĉiti.
B: I ja se nadam.
Profesorica: A tko ste Vi?
C: Ja sam Christian Perić i dolazim iz Njemaĉke.
Profesorica: Drago mi je. Je li Vaša obitelj iz Hrvatske?
C: Da, moji roditelji su iz Dalmacije.
Profesorica: Odliĉno govorite hrvatski jezik.
C: Hvala. Svako ljeto dolazim u Split. Moja rodbina ne zna
njemaĉki i zato moram govoriti samo hrvatski.
Profesorica: Što ste po zanimanju?
C: Sada radim kao profesor njemaĉkog jezika, ali ţelim studirati u
Zagrebu sljedeće godine. Zato moram dobro nauĉiti hrvatski.
Ţelim raditi kao prevoditelj.
Profesorica: Dragi studenti, drago mi je da smo se upoznali!
14
1. Tko je Marija? __________________________________________________________
2. Kako se preziva Britt i je li ona udana? _______________________________________
3. Odakle dolazi Francesco? _________________________________________________
4. Zašto Francesco uĉi hrvatski jezik? _________________________________________
5. Odakle su roditelji Christiana Perića? _______________________________________
6. Što je Christian po zanimanju? _____________________________________________
Povežite riječi po smislu.

A oţenjen 1 ime
B profesor 2 majka
C muţ 3 znati
D uĉiti 4 udana
E prezime 5 student
F otac 6 ţena
Napišite rečenice sa sljedećim riječima.

zvati se _______________________________________________________________
zašto _________________________________________________________________
zato __________________________________________________________________
uĉiti _________________________________________________________________
jezik _________________________________________________________________
obitelj ________________________________________________________________
morati ________________________________________________________________
nadati se ______________________________________________________________
ljeto __________________________________________________________________
govoriti _______________________________________________________________
15
Napišite pitanja na ponuđene odgovore.

___________________________ Zovem se Britt.
___________________________ Prezivam se Marić.
___________________________ Imam 26 godina.
___________________________ Dolazim iz Italije.
___________________________ Ja sam udana.
___________________________ Studiram povijest.
___________________________ Profesor sam njemaĉkoga jezika.
___________________________ On ţivi u Dubrovniku.
___________________________ Moji roditelji su iz Dalamacije.
___________________________ On je student.
___________________________ Oţenjen sam.
___________________________ Volim sport.
___________________________ Po zanimanju sam fotograf.
___________________________ Ja sam iz Splita.
Izrazi u razredu
zadatak / reĉenica
sljedeći / prethodni zadatak
Što znaĉi….?
sljedeća / prethodna reĉenica
Kako se kaţe…?
Okrenite stranicu.
Kako se piše…?
sljedeća / prethodna stranica
Moţeš li / moţete li ponoviti?

Jeste li gotovi? / Jeste li završili?
Moţeš li / moţete li proĉitati?
Jeste li napisali / proĉitali?
Moţeš li / moţete li poĉeti?
Imate li domaću zadaću?
Moţeš li / moţete li napisati?
16
Ivina obitelj
Zovem se Iva Heine. Udana sam i imam dvoje djece. Ja sam Hrvatica roĊena
u Beĉu, a moj suprug je Austrijanac. Sada ţivimo u Zagrebu. Stanujemo u
Gundulićevoj 6 kod moje majke Ane. Moj suprug je kemiĉar, radi u Plivi. Moj
sin zove se Goran i ima osam godina. Moja kćerka zove se Petra i ima pet
godina. Oni ne govore hrvatski. Moj suprug je mlaĊi od mene. Ja imam 39
godina, a on 32. Imam i jednu sestru. Ona je razvedena i ţivi u Splitu.
Na slici je Ivino obiteljsko stablo. Dajte imena onim članovima Ivine obitelji
čije se ime ne navodi u tekstu, a zatim nadopunite rečenice.
Ana
Iva
Petra Goran
Ivin otac zove se ____________________.

Anine kćerke zovu se _________________ i ___________________.
Iva je udana. Njezin muţ zove se __________________.
Goranova mama zove se ___________________, a tata __________________.
Petrin brat zove se _______________________.
Petrina i Goranova teta zove se _______________________.
Goranova i Petrina baka zove se ______________, a djed se zove
_____________________.
Nacrtajte svoje obiteljsko stablo i napišite kratak tekst o svojoj obitelji.
17
Ja sam iz...
Hrvatska, Zagreb
Ja sam iz Hrvatske.
Iz Zagreba sam.
Austrija, Graz Japan, Hiroshima Italija, Venecija

Peter je iz Austrije. Saiko je iz Japana. Marco je iz Italije.
Iz Graza je. Ona je iz Hiroshime. Dolazi iz Venecije.
IZ
muški rod ţenski rod
Zagreb, Japan, Graz Hrvatska, Italija, Venecija
imenica + -a -a →-e
iz Zagreba, Japana, Graza iz Hrvatske, Italije, Venecije
Upišite točan oblik imenica u zagradi.

1. Ja sam iz ____________________ (Dubrovnik).
2. Mi smo iz ___________________ (Brazil).
3. One su iz _________________________ (Kanada).
4. Vi ste iz _________________________(Portugal).
5. Je li on iz _______________________(Split)?
6. Jeste li vi iz _______________________(Pula)?
7. Ja nisam iz _________________(Njemaĉka), ja sam iz _____________ (Slovenija).
8. On nije iz __________________(Rim), on je iz _________________(Beĉ).
9. Vi ste iz ___________________(MaĊarska), iz _________________(Budimpešta).
10. Tko je iz ____________________(Rusija)?
11. Fernando je iz _____________________ (Argentina).
12. Sayo je iz _________________________ (Japan).
13. Danijela je iz ____________________________ (Bosna i Hercegovina), iz
_______________________ (Mostar).
14. Jesi li ti iz _____________________ (Makedonija)?
18
Upišite navedene riječi na odgovarajuće mjesto u rečenicama, a zatim uz pomoć

profesora ispunite tablicu.
stanovnik
Kinez
država
Engleska Kanada Italija jezik
Irska Ĉeška hrvatski
francuski
stanovnica njemaĉki
ŠveĊanka Austrijanka
Japanka Amerikanka
primjer: Ivan je iz Zagreba, Hrvat je i govori hrvatski jezik.

1. Alois dolazi iz Njemaĉke, on je Nijemac i govori ____________________ jezik.
2. Maria je iz Švedske. Ona je ____________________________ .
3. Nikolas je KanaĊanin. On je iz _________________ i govori ________________.
4. Stephanie uĉi ________________________ jezik u Zagrebu.
5. Diana je iz Amerike. Ona je _____________________________.
6. Mark je Englez, govori engleski jezik i dolazi iz ______________________________.
7. Sayo je iz Japana. Ona je ____________________________.
8. Conor je Irac. On dolazi iz _________________________________.
9. Carmen dolazi iz Austrije. Ona je _________________________________.
10. Jitka je Ĉehinja, dolazi iz _________________, iz Praga.
11. Luca govori talijanski jezik. On je iz ______________________________.
12. Jihu, Wu i Xiang dolaze iz Kine. Oni su ___________________________________.
država jezik stanovnik stanovnica stanovnici

Hrvatska hrvatski Hrvat Hrvatica Hrvati
Njemaĉka
19
Ja sam Hrvoje. Svaki dan ustajem u 7.00 sati. Idem u kupaonicu i

Policajac sam. umivam se.
Perem zube. Za doruĉak obiĉno jedem pecivo i sir, Na posao idem

pijem kavu s mlijekom ili ĉaj. tramvajem ili autom.
U dvanaest sati imam stanku. Radim od 8.30 do 16.30. Poslijepodne igram tenis.
Tada idem na ruĉak. U 16.30 idem kući.
Naveĉer gledam televiziju ili Vikendom ne radim. Nedjeljom s djevojkom

slušam glazbu. Subotom idem na utakmicu idem na izlet u prirodu.
s prijateljima.
20
Ispričajte kako izgleda Hrvojev dan.

Hrvoje je policajac. Budi se u 7 sati....
Napišite nekoliko pitanja o Hrvoju. Zamolite kolegu iz razreda da na njih

odgovori.
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Zapišite njegove odgovore.
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Opišite kako izgleda vaš dan. Upotrijebite i neke nove glagole.
KUPAONICA STAN
tuširati se kupati se spremati kuhati

ĉešljati se šminkati se prati odjeću
SLOBODNO VRIJEME glaĉati
vjeţbati telefonirati
odmarati se
slušati glazbu gledati TV
ĉitati e-poštu
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
21
Koliko je sati?
7.15 10.30
sedam (sati) i petnaest (minuta) deset (sati) i trideset (minuta)
19.15 22.30
devetnaest sati i petnaest minuta dvadeset dva sata i trideset minuta
pola jedanaest
1:00 21:00 sat
2:00, 3:00, 4:00

22:00, 23:00, 24:00 sata
5:00, 6:00, 17:00, 20:00 sati
1.45
jedan sat i ĉetrdeset pet minuta minuta, sekunda
13.45 1 minuta /sekunda
trinaest sati i ĉetrdeset pet minuta
2, 3, 4 minute /sekunde
petnaest do dva
5-20, 30... minuta/ sekunda
Kada? U koliko sati?

Spojite točne odgovore.
a) ujutro ____ u 22.05 sati

b) prijepodne ____ u 8.45 sati
c) poslijepodne ____ u 3.15 sati
d) u podne ____ u 19.45 sati
e) naveĉer ____ u 10.25 sati
f) u ponoć ____ u 12.00 sati
g) u noći ____ u 00.01 sati
22
Koliko je sati? Napišite riječima.

13.15 ____________________________ 22.40______________________________
7.25 ____________________________ 16.30 _____________________________
15.00 ____________________________ 2.45 ______________________________
Razgovarajte s jednim kolegom iz razreda o svome danu. Napišite što kada radite.
Primjer: Ja se budim u šest sati, a Ana se budi u osam sati.
Ja ustajem u _________________ sat_, a ___________________________________.

Ja na posao idem u ___________ sat_, a ___________________________________.
Ja radim od _________________ sat_, a ___________________________________.
Ja ruĉam u __________________ sat_, a ___________________________________.
Ja radim do _________________ sat_, a ___________________________________.
Ja kući dolazim u _____________ sat_, a ___________________________________.
Ja veĉeram u _________________ sat_, a ___________________________________.
Ja idem spavati u ______________ sat_, a ___________________________________.
Dopunite ovaj dnevni raspored!
7.00 ________________________________________
8.00 _ Nazvati sestru – ima roĊendan.___________
9.00 ________________________________________
10.00 _ Platiti raĉune. _______________________
11.00 _______________________________________
12.00 _______________________________________
13.00 _______________________________________
14.00 _______________________________________
15.00 _______________________________________
16.00 _______________________________________
17.00 __Kava s Majom._________________________
18.00 _18.30 Ići na pilates.____________________
19.00 _______________________________________
20.00 __Iznijeti smeće________________________
23
Pročitaje priču o Ani. Nadopunite tekst odgovarajućim glagolima.

Zovem se Ana. Studentica sam i studiram ekonomiju. Svako jutro ___________ u 8.00.
Idem u kupaonicu, _____________ i _____________. Za doruĉak ja ___________ samo
jednu jabuku i ništa više. Iz kuće ____________ u 8.45 i _________ na fakultet. Na
fakultet dolazim oko 9.30. Cijeli dan sam na predavanjima. Na fakultetu ______________,
a u 16.00 _____________ kući. Malo se odmaram, uĉim, ponovo nešto jedem i idem u grad
s prijateljima. Iz grada se vraćam jako kasno. Zato ne ____________, nego odmah
idem_________________.
Odgovorite na pitanja o Ani.

Što je Ana po zanimanju?______________________________________________
Kada Ana ustaje? ____________________________________________________
Što doruĉkuje? ______________________________________________________
U koliko sati izlazi iz kuće? ____________________________________________
Kada dolazi na fakultet? _______________________________________________
Gdje ruĉa? __________________________________________________________
U koliko sati se vraća kući? ____________________________________________
Što radi kod kuće? ___________________________________________________
Kada se vraća iz grada? _______________________________________________
Što radi nakon toga? _________________________________________________
Upišite upitne riječi da dobijete točna pitanja i pridružite im točne odgovore.

kako koje što gdje koliko koji
1. U ________ sati ustaješ? Njemaĉki i francuski.

2. __________ doruĉkuješ? Jako je blizu.
3. __________ stanuješ? Odmaram se.
4. __________ ideš na posao? Izlazim s prijateljima.
5. __________ radiš nedjeljom? U Ulici Ivana Gundulića.
6. __________ sport voliš? U 6.00.
7. __________ daleko je tvoj posao? Obiĉnu vodu.
8. __________ jezike govoriš? Tramvajem.
9. __________ najĉešće piješ? Jednu jabuku.
10. __________ provodiš slobodno vrijeme? Tenis.
24
Zanimanja
Ispod slika napišite imena zanimanja.
prodavač - prodavačica, liječnik - liječnica, konobar - konobarica, poštar, policajac -
policajka, sportaš - sportašica, učitelj - učiteljica, kuhar - kuharica, novinar - novinarka
________________ ________________ ________________
________________ ________________ ________________
________________ ________________ ________________
Dopunite rečenice odgovarajućim zanimanjem.

1. Martin radi u bolnici, on je ________________________.
2. Tina kuha hrvatske specijalitete, ona je ___________________.
3. Renato radi kafiću. On je _________________________.
4. Mladen je ___________________ i radi u osnovnoj školi.
5. Hrvoje regulira promet na ulici. On je ____________________.
6. Ivan radi u pošti i po zanimanju je ______________________.
7. Marko piše za Veĉernji list. On je _______________________.
8. Maja radi u trgovini odjeće. Ona je ______________________.
9. Goran Ivanišević je poznati hrvatski _____________________.
25
Zamislite da ste jedna od osoba sa slike. Ispričajte grupi kako izgleda vaš dan.
Poslušajte pjesmu Novih fosila „Milena“ i nadopunite riječi koje nedostaju.
Milena
_________ jutro, pola ________,
svakog dana _______________.
Moja Milena.
____________ na jabuke,
ţivi k’o ________________.
Moja Milena.
Oĉi su joj pune __________,

kako li se _____________?
Moja Milena.
Ruke ne ______________,
___________ da dobro je.
Moja Milena.
Milena, _________________ moja,

Da smo se _______________ sreli.
Milena, generacijo moja,
Toliko toga nas ______________.

Tko nam je __________ dušu?
Jesmo li ____________ htjeli?
Milena, generacijo.
Milena, generacijo.
Što mislite tko je Milena? Gdje živi, što radi?... Napišite priču o njoj.
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
26
Vrijeme prolazi
dan
tjedan
mjesec
godina
Tjedan ima sedam dana. Zovu se ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak,
subota i nedjelja. Mjesec ima ĉetiri tjedna i 30 ili 31 dan, a godina ima
dvanaest mjeseci. Jedno stoljeće traje stotinu godina.
dan - dani tjedan - tjedni mjesec - mjeseci

2, 3, 4 dana 2, 3, 4 tjedna 2, 3, 4 mjeseca
5/8/10/26/x dana 5/14/20/x tjedana 5/9/12/x mjeseci
Pogledajte sliku kalendara i nadopunite rečenice:
1. Oţujak ima 31 ______________________.

2. Veljaĉa ima ĉetiri, a oţujak pet _________________________.
3. Dani 1., 8., 15., 22. i 29. veljaĉe su ______________________.
4. Ovo je prijestupna godina pa veljaĉa ima 29 ___________________.
5. Drugi utorak u oţujku je _____________ oţujka.
6. Oţujak ima _________ subota i ________________ nedjelje.
7. Veljaĉa je drugi ________________ u godini.
8. Prvi dan u oţujku je ___________________.
Koji je dan? Nadopunite rečenice.
Danas je _____________________.
Juĉer je bilo /bila ________________, a prekjuĉer je bio/bila ________________.
Sutra će biti ________________, a prekosutra će biti ________________.
27
Što radiš preko tjedna?
Kako izgleda moj tjedan? Kao svaka zaposlena ţena, svaki dan idem na posao, a prije toga
probudim djecu i supruga. Radim do 16.00 sati, a poslije posla idem po kćerku Vedranu u
školu. Utorkom i ĉetvrtkom ide na teĉaj njemaĉkoga jezika. Dok je Vedrana na nastavi,
vratim se kući i pripremam veĉeru. Kad nastava završi,
moj suprug ide po nju. Imam i sina Tomislava, on ide u
vrtić. Po njega poslije posla ide moj suprug.
Ponedjeljkom i srijedom vodi ga na hokej. Ni petkom
poslijepodne nismo svi kod kuće jer moj suprug svaki
petak ide na nogomet. Ja ne vjeţbam, nemam kada.
Subotom ujutro idemo na trţnicu i u kupovinu. Katkada
svi prošetamo po gradu ili idemo s djecom u kazalište.
Vikendom ĉesto imamo goste ili idemo u posjet
roditeljima. Nedjelja je moj jedini dan za odmor.
Dopunite tjedni raspored obitelji Marić
ponedjeljak 17.00 - Tomislav – hokej
utorak
srijeda
ĉetvrtak
petak
subota
nedjelja
28
U ponedjeljak / utorak/ ĉetvrtak / petak......

U srijedu / subotu / nedjelju.......
Svaki ponedjeljak /utorak /ĉetvrtak /petak ili svakoga ponedjeljka / utorka / ĉetvrtka / petka
Svaku srijedu / subotu/nedjelju ili svake srijede /subote /nedjelje....
ili
ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ĉetvrtkom, petkom, subotom, nedjeljom
tjedan – preko tjedna vikend – za vikend, vikendom
Što radiš kojim danom? Odgovorite na pitanja.

Kada ideš u kupovinu? __________________________
Kada ĉitaš novine? __________________________
Kada posjećuješ prijatelje? __________________________
Kada ruĉaš u restoranu? __________________________
Kada ideš na koncerte? __________________________
Kada igraš nogomet? __________________________
Kada ideš u knjiţnicu? __________________________
Kada ideš na teĉaj hrvatskoga jezika? __________________________
Razgovarajte s jednim kolegom iz grupe. Saznajte što radi preko tjedna, a što
vikendom. Napišite o tome kratki sastavak.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
29
Sjajan vikend!
30
Pročitajte tekst i odredite je li tvrdnja točna ili netočna.
a) Ana ţivi u Splitu. Toĉno Netoĉno

b) U Splitu je bilo lijepo vrijeme. Toĉno Netoĉno
c) Ante je za vikend bio u uredu. Toĉno Netoĉno
d) Ante je u nedjelju išao na utakmicu. Toĉno Netoĉno
e) Ante misli da je Ana provela zanimljiv vikend. Toĉno Netoĉno
f) Ante ţivi u kući. Toĉno Netoĉno
Složite rečenice po redu i saznajte što je Ana radila kod tete.
______ Ponijela je torbu na posao.

______ U Split je krenula oko 17 sati.
______ U subotu ujutro zajedno su doruĉkovale i dugo su pile kavu.
______ Ana je u srijedu odluĉila za vikend otići u posjet teti u Split.
______ Teta ju je ĉekala na kolodvoru.
______ U petak ujutro, prije posla, spakirala je stvari.
______ Stigla je kasno naveĉer.
______ U ĉetvrtak je kupila autobusnu kartu.
______ Ana je na put otišla poslije posla.
Što su za vikend radili Ante i Marina? Nastavite započeti tekst.
Marina je na ulici srela Antu. Razgovaraju o prošlom vikendu. Marina je bila...________

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
31
Gdje su bili? Što su radili?
Ja sam za vikend bio u dvorani. Mi smo za vikend bile u gradu.

U subotu sam trenirao, a u Bile smo u kupnji i na ruĉku u
nedjelju sam išao na natjecanje. restoranu.
Mi smo za vikend bili na izletu. Ja sam za vikend bila u kinu.

Bili smo u šumi i na jezeru. Gledala sam zanimljiv film.
Uţivali smo u prirodi.
32
Napišite gdje ste vi bili i što ste radili. Upotrijebite navedene riječi.
Bio sam u kazalištu. Gledao sam predstavu.
šetati
razgovarati
U NA
ĉitati
kazalište bazen
uĉiti
bolnica izlet
gledati predstavu / slike
knjiţnica koncert
kupovati
banka veĉera
prodavati
kupnja izloţba
raditi
muzej predstava
plivati
ured aerodrom
odmarati se
restoran stadion
slušati glazbu
posjet igralište
putovati
park trţnica
ĉekati roĊake/prijatelje
vjeţbati
trenirati
imati utakmicu
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Odgovorite na pitanja, a zatim svoje odgovore usporedite s osobom iz grupe.

1. Gdje si bio prošle godine na današnji dan?
2. Kada si posljednji put bio u kinu?
3. Gdje si bio na odmoru prije dvije godine?
4. Kada si posljednji put bio u muzeju i gdje?
5. Gdje si bio prošli ponedjeljak u 17.00 sati?
6. Gdje si ţivio 2000. godine?
7. Gdje si bio juĉer prijepodne u 11.00 sati?
8. Gdje si bio prije pola sata?
33
Razvrstajte hranu u odgovarajuće skupine.
voće povrće
grašak riba kolaĉ ĉokolada krastavac peršin

jabuka kikiriki ĉešnjak govedina ulje mlijeko
luk salama mrkva kiselo lješnjak kobasica
teletina ananas janjetina vrhnje salata torta
kruška ocat limun papar rajĉica purica
groţĊe naranĉa sir paprika krumpir jogurt
napolitanka grah sol suho meso piletina kupus
bomboni trešnja šunka jagoda vegeta breskva
origano marelica tikvica ćevapi brokula višnja
sladoled lubenica patlidţan malina kelj pršut
meso slatkiši
zaĉini mlijeĉni proizvodi
34
Izbacite uljeza.
1. Što nije voće?

a) višnja b) trešnja c) groţĊe d) ĉešnjak
2. Što nije povrće?
a) luk b) smokva c) tikvica d) krastavac
3. Što je meso?
a) govedina b) kruška c) kikiriki d) patlidţan
4. Što nije meso?
a) teletina b) piletina c) maslina d) janjetina
5. Što je voće?
a) kolaĉ b) breskva c) krumpir d) purica
6. Što je povrće?
a) marelica b) kokice c) grašak d) slanina
7. Što je mlijeĉni proizvod?
a) keks b) vrhnje c) jabuka d) hobotnica
8. Što nije mlijeĉni proizvod?
a) sir b) jogurt c) lubenica d) vrhnje
9. Što je zaĉin?
a) papar b) šljiva c) cvjetaĉa d) svinjetina
Stavite riječi u odgovarajuću skupinu:
pastrva, lubenica, janjetina, lovor, kruška, ocat, lignje, paprika, grah, piletina, kupus, ulje,
groţĎe, šunka, tikvice,bakalar, svinjetina, višnja, papar, jagoda, krastavac, mrkva, sol, šljiva,
teletina, oslić, purica, bosiljak, sardine, losos
VOĆE: _________________________________________________________
POVRĆE: _______________________________________________________
MESO: _________________________________________________________
ZAĈINI: ________________________________________________________
RIBA: __________________________________________________________
35
U pekarnici
I. dijalog
Prodavačica: Dobar dan, izvolite!

Goga: Molim Vas dva peciva sa sirom i kroasan s ĉokoladom!
Prodavačica: Izvolite. 15 kuna, molim.
Goga: Izvolite.
Prodavačica: Hvala lijepa! DoviĊenja
Goga: Hvala Vama! DoviĊenja!
II. dijalog
Prodavačica: Dobar dan, izvolite.
Igor: Imate li burek s mesom?
Prodavačica: Sada ne, ali bit će gotov za pet minuta.
Igor: Priĉekat ću.
(Nakon 5 minuta)
Prodavačica: Izvolite, jedan burek s mesom!
Igor: Koliko košta?
Prodavačica: 12 kuna.
Igor: Izvolite.
(Daje novčanicu od dvjesto kuna).
Prodavačica: Nemate ništa sitno, barem 2 (dvije) kune?!
Igor: Na ţalost, ne!
Prodavačica: U redu, izvolite 188 kuna.
Igor: Hvala, doviĊenja.
36
Burek s mesom Ako sami ţelite

pripremiti burek!
Sastojci:
40 dag mljevenog mesa
1/2 glavice luka
2 reţnja ĉešnjaka
pola ţliĉice Vegete
soli i papra po ţelji
1/2 kg kora
Priprema: U mljeveno meso staviti Vegetu, narezan ĉešnjak i luk, sol i papar.
Smjesu staviti na kore, zarolati i saviti u obliku puţa. U zagrijanoj pećnici peći
dvadesetak minuta. Posluţiti s jogurtom.
Što najviše volite jesti? _____________________________________________________

Što najĉešće ruĉate? _____________________________________________________
Što pijete za doruĉak? _____________________________________________________
Što nikada ne jedete? ______________________________________________________
Volite li jesti kolaĉe? ______________________________________________________
Što znate skuhati? ______________________________________________________
Što ne volite piti? ______________________________________________________
Napišite recept za svoje omiljeno jelo ili za jedno jelo iz vaše zemlje.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
37
U restoranu
Konobar: Dobar dan!
Gospodin i gospoĎa Grgić: Dobar dan! Stol za dvoje, molim Vas!
Konobar: Izvolite! Ţelite li nešto popiti?
Gospodin Grgić: Da, naravno! Za mene mineralnu vodu!
GospoĎa Grgić: Ja bih ĉašu bijeloga vina!
(Gospodin i gospoĎa Grgić gledaju jelovnik.)

(Nakon nekoliko minuta konobar donosi piće.)
Konobar: Izvolite!
Gospodin i gospoĎa Grgić: Hvala lijepa!
Konobar: Ţelite li naruĉiti?
GospoĎa Grgić: Ja bih za predjelo salatu od hobotnice, a za glavno jelo prţene lignje i blitvu
s krumpirom!
Gospodin Grgić: Za mene zagorske štrukle, ali za glavno jelo puricu s mlincima!
Konobar: Odliĉan izbor. Za piće?
Gospodin Grgić: Bijelo vino i obiĉnu vodu!
(Nakon nekog vremena…)
Konobar: Ţelite li nešto za desert?

Gospodin Grgić: Naravno! Moţete li nam nešto preporuĉiti?
Konobar: Danas imamo roţatu, kremšnite i tortu od ĉokolade.
Gospodin Grgić: Odliĉno, ja bih roţatu, a ti draga?
GospoĎa Grgić: Imate li palaĉinke s orasima?
Konobar: Na ţalost, nemamo. Dobro je znati!
GospoĎa Grgić: Za mene onda jednu kremšnitu.

(nakon 5 minuta) Ţelite li naruĉiti?
Konobar: Izvolite i dobar tek! Što ţelite popiti?

Moţete li nam nešto preporuĉiti?
Ţelite li nešto za desert?
Molim Vas raĉun!
38
1. Gdje se nalaze gospodin i gospoĊa Grgić? __________________________________

2. Što piju g. i gĊa Grgić? __________________________________
3. Što jede gĊa Grgić? ___________________________________
4. Koji desert ţeli g. Grgić? ____________________________________
5. Je li gĊa Grgić naruĉila palaĉinke? ___________________________________
6. Što se najĉešće jede u vašoj zemlji? ___________________________________
7. Sastavite jelovnik:
predjelo ________________________________
glavno jelo ________________________________
desert ________________________________
Povežite odgovarajuće izraze.

a) prţene _____ voda
b) salata od _____ mlincima
c) zagorski _____ orasima
d) purica s _____ lignje
e) blitva s _____ krumpirom
f) mineralna _____ štrukli
g) bijelo _____ hobotnice
h) palaĉinke s _____ vino
Radite u paru i napravite dijalog. Odaberite jednu od ponuđenih situacija.
U restoranu ste. Naruĉili ste jelo, ali postoji problem:
konobar donosi jelo koje niste naruĉili

jelo ima ĉudan okus
ţelite platiti, ali ste zaboravili karticu.
39
Stavite riječi na odgovarajuće mjesto u dijalogu.
molim preporuĉiti tek roţatu

bih naruĉiti puricu nešto
naravno jelo piće za mene
Konobar: Dobar dan!

G. i gĎa Grgić: Dobar dan! Stol za dvoje, ___________________ Vas!
Konobar: Izvolite! Ţelite li ____________________ popiti?
Gospodin Grgić: Da, naravno! _______________ mineralnu vodu!
GospoĎa Grgić: Ja ___________ kavu s mlijekom!
(gospodin i gospoĎa Grgić gledaju jelovnik)
(nakon nekoliko minuta konobar donosi piće)
Konobar: Izvolite!
G. i gĎa Grgić: Hvala lijepa!
Konobar: Ţelite li _______________________?
GospoĎa Grgić: Ja bih za predjelo zagorske štrukle, a za glavno __________________
prţene lignje s blitvom!
Gospodin Grgić: Za mene takoĊer zagorske štrukle, ali bih za glavno jelo
____________________ s mlincima!
Konobar: Odliĉan izbor! Za _____________?
Gospodin Grgić: Crno vino.
(nakon nekog vremena)
Gospodin Grgić: Oprostite, moţemo li naruĉiti desert?
Konobar: ________________________!
Gospodin Grgić: Moţete li nam nešto ______________________?
Konobar: Svakako! Imamo tradicionalne hrvatske deserte _____________________,
meĊimursku gibanicu i fritule.
Gospodin Grgić: Moţe roţatu i meĊimursku gibanicu!
Konobar: Izvolite i dobar ___________________!
40
Ivana slavi rođendan
Ivana ide u trgovinu zato što mora kupiti puno stvari: jabuke, povrće za salatu,
kisele krastavce, kruh, sir, salamu, kobasice, meso, slatkiše, mlijeko, piće (crno i
bijelo vino, sokove, votku, šampanjac....). Slavi trideseti roĊendan i dolazi puno
prijatelja. Ţeli pripremiti domaće specijalitete: slatke i slane štrukle, juhu od
povrća, meso s roštilja i za desert štrudlu od jabuka. Ţuri se jer nema puno
vremena. Već je podne, a njezini prijatelji dolaze oko 19 sati. Ivana je
prijateljima prije nekoliko dana poslala poruku e-poštom. Napisala je:
Dragi moji prijatelji!

U subotu slavim, ako ne znate , 30. roĎendan i ţelim vas pozvati na malu
proslavu. Nadam se da vam odgovara u subotu u 19 sati kod mene u stanu.
P.S. Donijeti osmijeh i dobro raspoloţenje !
Pusa!
Prijatelji su ubrzo odgovorili Ivani.
SMS-poruka dolazi od Marina:

Marin: Oprosti, ali ne mogu doći u subotu!
Idem poslovno u Budimpeštu!
Ţelim vam dobru zabavu! Čujemo se!
Ivana: Šteta! Vidimo se neki drugi dan! Sretan put!
41
Subota – Ivanin roĊendan, dolazi SMS od Marine:

Marina: Bog! Sretan roĎendan!
Velika pusa! Vidimo se večeras!
Ivana: Hvala ti!
19 sati, Nikolina poruka:

Nikola: Dolazim za 5 min! Zaboravio sam broj tvoje zgrade !
Ivana: Ha-ha-ha. To kaţeš svaki put! Palmotićeva 35.
19.30- dolazi i poruka od Danijela:

Danijel: Kasnim, oprosti! Traţim mjesto na parkiralištu!
Ivana: Nema problema, čekamo te!
19.45-netko zvoni. Ivana otvara vrata:

Danijel (pjeva): Sretan roĎendan ti! Sretan roĎendan ti!
Sretan roĎendan, draga Ivana!
Sretan roĎendan ti!
Ivana je i vas pozvala na rođendan, ali ne možete doći. E-mailom joj objasnite joj
zašto i ispričajte se.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
42
SMS-poruke
Odgovorite na sljedeće SMS-poruke služeći se navedenim izrazima:
Hvala lijepa. / Nazvat ću ja tebe poslije. / U kafiću „Bavaria“. /

Nema veze, čekam te! / Ţao mi je! / U petak u 12.
A: Kasnim! A: Sretan roĊendan!
B: ____________________________ B: ____________________________
A: Mogu li te nazvati? A: Kada imamo sastanak?
B: ____________________________ B: ____________________________
A: Oprosti, ali ne mogu doći sutra! A: Gdje se vidimo?
B: ____________________________ B: ____________________________
Odaberite točan odgovor.

1. Sretan imendan! a) Ţao mi je. b) Hvala puno. c) Moţe. d) Na ţalost.
2. Kad se vidimo? a) U subotu. b) U kafiću. c) Na trgu. d) Kasnim.
3. Idemo li na kavu sutra? a) Kasnim. b) Oprosti. c) Hvala. d) Moţe.
4. Kasnim 5 min. a) Ne mogu. b) Oprosti. c) Moţda. d) Nema problema.
5. Gdje si? a) Na ţalost. b) U pošti. c) U petak. d) Moţe.
Napišite dvije SMS-poruke.

1. Ĉestitajte roĊendan! / 2. Dogovorite susret!
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
43
Telefonski razgovor
I. Romeo zove Juliju na mobitel.
GospoĎa X: Halo!
Romeo: Hej, bog Julija! Ovdje Romeo.
GospoĎa X: Molim? Nazvali ste pogrešan broj ili se šalite, ovdje nema Julije,
ona je u Veroni. (smije se)
Romeo: Oh, oprostite. I ne šalim se, stvarno trebam Juliju. Je li to broj 091 764...?
GospoĎa X: Je, ali ja nisam Julija.
Romeo: Oprostite još jednom! DoviĊenja!
II. Romeo zove Juliju na kućni broj.
Romeo: Dobar dan. Mogu li dobiti Juliju? Romeo je.

Tata: Molim, halo?
Romeo: Dobar dan, ovdje Romeo, trebao bih Juliju.
Tata: Oprostite, ne ĉujem Vas dobro. Tko je to, moţete li ponoviti?
Romeo: Ovdje Romeo. Je li to stan Grgić?
Tata: Da, ovo je stan Grgić. Koga trebate?
Romeo: Trebao bih Juliju. Ja sam njezin prijatelj Romeo.
Tata: Naţalost, Julija nije kod kuće, ali moţete ju nazvati na mobitel.
Romeo: Pokušao sam, ali oĉito imam krivi broj. Je li njezin broj 091 764...?
Tata: Ne, njezin broj je 091 746...
Romeo: Hvala Vam lijepa. DoviĊenja.
Tata: DoviĊenja.
III. Romeo je konačno dobio Juliju! Napišite njihov telefonski razgovor.

________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
________________________________________________________________
44
IV. Treća sreća
Julija: Halo?
Romeo: Bog, Julija. Romeo je. Napokon si ti. Treća sreća.
Julija: Bog, Romeo. Kako to misliš?
Romeo: Prvi put sam dobio pogrešan broj, drugi put tvoga tatu i sada napokon tebe.
Kako si? Što ima?
Julija: Ništa posebno. Ja sam dobro, kao i uvijek. Nešto si me trebao?
Romeo: Da, htio sam provjeriti ideš li u srijedu na ispit.
Julija: Nisam sigurna, nisam još stigla sve proĉitati. A ti?
Romeo: Idem. Ako ţeliš, moţemo se naći i uĉiti zajedno.
Julija: Hvala na ponudi, ali mislim da ću ipak odustati. Tebi sretno. Drţim ti fige i javi
kako je bilo.
Romeo: Dogovoreno i hvala ti. Ĉujemo se!
Julija: Bog.
Odgovorite na pitanja:
1. Koliko je puta Romeo zvao Juliju? _____________________________________________
2. Koga je dobio prvi put? _____________________________________________
3. S kim je razgovarao drugi put? _____________________________________________
4. Što se dogodilo treći put? _____________________________________________
5. Zašto je Romeo trebao Juliju? _____________________________________________
6. Hoće li Julija ići na ispit? _____________________________________________
Ključni izrazi!
Trebao bih / Trebala bih....

Trebam …
Nazvali ste / Dobili ste pogrešan broj!
Mogu li dobiti…
Moţete li ponoviti?
Mogu li ostaviti poruku?
Ţelite li ostaviti poruku?
45
Dopunite telefonske razgovore sljedećim riječima.
moţe izvolite gospodina poslije

ovdje ostaviti u redu sastanku
sluţbenica: Zagrebaĉka banka, _________________.

stranka: Dobar dan, _______________ Petar Ivić. Trebam _________Radića.
sluţbenica: Gospodin Radić je na _______________, ne _____________ se javiti.
Ţelite li ___________________ poruku?
stranka: Ne, hvala. Nazvat ću ___________________.
sluţbenica: __________________. Reći ću da ste zvali.
oprostite ponoviti trebao bih priĉekajte

polako veleposlanstvo ne razumijem mogu
sluţbenica: Dobar dan, Ameriĉko ___________________.

stranka: Dobar dan, ovdje Marko Milić. _____________ li razgovarati s
gospodinom Perićem?
sluţbenica: Moţete li _____________? ______________ dobro hrvatski.
stranka: _______________ gospodina Perića. Ja sam Marko Milić.
sluţbenica: Molim Vas, moţete li govoriti ____________? Koga trebate?
stranka: Gospodina Perića, molim.
sluţbenica: Oh, _____________. Trebate gospodina Perića. ______________ trenutak.
Odaberite jednu situaciju i napišite telefonski razgovor.
Sastanak u ĉetvrtak je otkazan. Zovete Termin za ispit je promijenjen. Zovete

kolegu iz ureda da mu javite. Nije kod prijatelja na mobitel. Signal je slab i on
kuće. Ostavljate poruku njegovoj ţeni. Vas ne ĉuje dobro.
Zovete hrvatsko veleposlanstvo u svojoj zemlji. Imate

nekoliko pitanja u vezi s vizom. Javila se tajnica.
Dogovarate sastanak s gospodinom Bilićem.
46
Dopunite dijaloge odgovarajućim riječima.
A: Dobar dan! ________________ Lucija Gelo. ________________ li razgovarati s

gospodinom Radićem?
B: ______________ Radić nije u _____________. Ţelite li ________________ poruku?
A: Trebamo se dogovoriti za sastanak. Znate li kada će se gospodin Radić vratiti?
B: Nisam sigurna! Pokušajte nazvati poslije 12.
A: U _______________. Hvala Vam! DoviĊenja!
A: Nizozemsko veleposlanstvo, _____________________!

B: Dobar dan! Ovdje gospoĊa Petrić! Trebam ________________ Anić!
A: Ovdje gospoĊa Anić, kako vam mogu ____________________.
B: Zovem __________ Narodne banke. Dobili smo Vašu pozivnicu za seminar
u ĉetvrtak naveĉer. Samo sam ţeljela potvrditi naš dolazak.
A: Odliĉno! ___________________ se onda u ĉetvrtak! Hvala Vam i doviĊenja!
A: Dobar dan! Ovdje gospodin Milić! _________________ gospodina Novaka!

B: Samo ___________________! Moram provjeriti je li gospodin Novak slobodan.
A: U redu!
B: Gospodin Novak trenutaĉno ima ___________________.
Moţete li _________________ za pola sata?
A: Naravno! Hvala Vam, doviĊenja!
Dobro je znati!
112 - poziv za ţurnu pomoć

92 – policija
93- vatrogasci
94 – hitna pomoć
1987 – pomoć na cesti
47
Razgovor na ulici
Turist: Oprostite, znate li gdje je pošta?

Prolaznik: Najbliţa pošta je u Jurišićevoj ulici. Nisam siguran je li pošta
otvorena subotom poslijepodne.
Turist: Znate li, moţda, koja pošta radi?
Prolaznik: Idite u poštu u Branimirovoj ulici kod Glavnoga kolodvora.
Ona je uvijek otvorena.
Turist: Kako da doĊem do tamo?
Prolaznik: Ţelite li ići tramvajem ili pješice?
Turist: Nisam iz Zagreba. Radije bih išao tramvajem.
Prolaznik: Na Glavni kolodvor voze tramvaji broj 1, 6 i 13. SiĊite na
kolodvoru. To je druga stanica nakon Trga bana Jelaĉića. Prva
zgrada lijevo od kolodvora je Glavna pošta.
Turist: Hvala Vam.
Prolaznik: Nema na ĉemu. DoviĊenja.
Turist: DoviĊenja.
Odgovorite na pitanja:
Što traţi turist? ___________________________________________
Koji je dan? ___________________________________________
Koja pošta je otvorena? ___________________________________________
Kako turist moţe ići na kolodvor? ___________________________________________
Koliko tramvaja vozi na kolodvor? ___________________________________________
Zašto turist ne ide pješice? ___________________________________________
48
gore dolje lijevo desno
lijevo od kuće je auto desno od kuće je stablo

s lijeve strane kuće je auto s desne strane kuće je stablo
Prvi put u Osijeku

A: Oprostite!
B: Izvolite.
A: Prvi put sam u Osijeku i mislim da sam se izgubila. Moţete li mi reći kako da
doĊem do kazališta?
B: Naravno. Kazalište je jako blizu. Idite samo ravno ovom ulicom do kriţanja sa
Ţupanijskom. Na kriţanju skrenite desno u Ţupanijsku ulicu. Nastavite hodati još
tristotinjak metara i vidjet ćete kazalište.
A: Hvala Vam. A je li katedrala daleko od kazališta? Ţeljela bih i nju vidjeti.
B: Ne, nije. Kazalište i katedrala nalaze se u istoj ulici, samo na suprotnim stranama.
A: Puno Vam hvala.
B: Nema na ĉemu! Ţelim Vam ugodan boravak u Osijeku.
A: Hvala.
hodati – Hodajte!
Teslina ulica ići – Idite!
Ţivim u Teslinoj ulici. – mjesto (L) prijeći – PrijeĊite!
Skrenite u Teslinu ulicu – cilj (A) proći – ProĊite!
skrenuti – Skrenite!
Idite Teslinom ulicom – put (I)
stati – Stanite!
49
Ako su rijeĉi ulica ili trg na prvom mjestu u imenu, pišu se

velikim slovom.
Trg kralja Petra Krešimira IV

Ulica Ivana Gundulića
Ako su rijeĉi ulica ili trg iza vlastitoga imena, pišu se

malim slovom.
Krešimirov trg
Gundulićeva ulica
Služeći se zadanim natuknicama, napišite dijaloge.
U Zagrebu
Marko: Britanski trg- ljekarna

prolaznik: ugao Frankopanske i Ilice - samo ravno –
oko 10 minuta hoda
U Splitu
Ana: Marmontova ulica - najbliţi bankomat

Prolaznik 1: ne zna – turist
Prolaznik 2: nije siguran - moţda na rivi – pored banke
ravno – zatim lijevo
U Rijeci
Ivan: Korzo – Hotel Jadran
Prolaznik: daleko – najbolje autom – ravno do prvog semafora –
lijevo – samo ravno – oko 5 minuta voţnje – hotel
s lijeve strane
50
Što obući za novi posao?

Ivana je dobila novi posao. Sutra je prvi radni dan. Razmišlja što obući.
Što biste joj vi predloţili?

Na crtu upišite ime odjevnoga predmeta.
bijela _______ plava _______ zelena ________ smeĊe ______
odjeća
sive _________ ljubiĉasta _____ crvena ________ ____________
crna _________ ţuta _________ naranĉasti _____ ____________
____________ ____________ ____________ ____________
obuća
51
Novi posao
(Lucija i Ivana srele su se na ulici.)
Lucija: Bog, Ivana! Kako si?
Ivana: Odliĉno. Dobila sam novi posao. Sutra poĉinjem
raditi u odvjetniĉkom uredu kao tajnica.
Lucija: Baš mi je drago.
Ivana: Hvala ti. Jako sam sretna. Već dugo traţim posao.
Lucija: Znaĉi da ćeš raditi cijelo ljeto. Nećeš ići na odmor?!
Ivana: Nije vaţno. Napokon imam posao. Oprosti, ali ţurim se! Moram ići u
trgovinu kupiti novu odjeću. Ne mogu ići u ured u trapericama i
majici.
Lucija: Što planiraš kupiti?
Ivana: Ne puno, nemam novaca. Samo košulju, suknju i haljinu.
Lucija: U novoj trgovini na trgu veliko je sniţenje.
Ivana: Baš ti hvala. Idem pogledati.
Lucija: Bog i sretno! Javi kako je na poslu.
Ivana: Hoću. Ĉujemo se.
Ivana je u trgovini. Odaberite točan odgovor da dobijete smislen dijalog.
Prodavaĉica: Dobar dan. Mogu li Vam pomoći?

Ivana: 1. Trideset osam, nadam se.
Prodavaĉica: Koji broj nosite? 2. Jako je lijepa i smeĊa.
Ivana:
Mogu li probati?
Prodavaĉica: Koju boju ţelite?
Ivana: 3. Hvala lijepa.
Prodavaĉica: Na ţalost, nemamo crnu, ali imamo smeĊu. 4. Crnu ako imate.
Ivana:
Prodavaĉica: Naravno. Izvolite, kabina je ovdje. 5. Karticom. Koliko košta
Ivana: haljina?
Prodavaĉica: Odgovara li Vam? 6. Mislim da da. Baš sam
Ivana:
Prodavaĉica: U redu. Kako plaćate gotovinom ili karticom? takvu ţeljela. Uzet ću je.
Ivana: 7. Da, trebam jednu elegantnu
Prodavaĉica: 450 kuna. Izvolite raĉun.
haljinu.
Ivana:
Prodavaĉica: Hvala Vama. DoviĊenja i doĊite opet! 8. Hvala i doviĊenja.
52
Ivana će raditi kao ___________________________.

a) prodavaĉica b) frizerka c) tajnica d) glumica
2. Ona će poĉeti raditi _______________________.

a) prekjuĉer b) sutra c) danas d) sinoć
3. Mora ići kupiti _______________________ i _____________________.

a) traperice i majicu b) hlaĉe i sako c) košulju i haljinu d) suknju i kaput
4. Ivana nosi broj __________________________.

a) 38 b) 36 c) 40 d) 42
5. Raĉun plaća _____________________________.

a) karticom b) gotovinom c) kartom d) novĉanikom
8. Raĉun je _____________________________ kuna.

a) ĉetiristo pet b) ĉetiristo petnaest c) ĉetrdeset pet d) ĉetiristo pedeset
Dobro je znati!
Izvolite! / Mogu li Vam pomoći?

Koji broj / koju veliĉinu trebate?
Koju boju?
Moţete li mi pokazati…?
Uzet ću / Kupit ću …
Koliko košta? / Koliko stoji?
Kako plaćate, karticom ili gotovinom?
Ţelite li još nešto? / Još nešto?
Ako ţelite pitati za cijenu nekoga proizvoda, prema pravilima

standardnoga jezika pitanje glasi Koliko stoji?
MeĊutim, u razgovornome jeziku moţete ĉuti i pitanja
Koliko košta? i Pošto je?
53
Poklon za djevojku Vjeţbamo ĉitanje!
Ivan: Dobar dan!

Prodavaĉica: Dobar dan! Izvolite!
Ivan: Trebam kupiti poklon za djevojku.
Prodavaĉica: Mogu li Vam pomoći?
Ivan: Pa, moţete li mi pokazati košulje i hlaĉe koje imate?
Prodavaĉica: Naravno. Imate sreću. Imamo prelijepe modele.
Koji broj trebate?
Ivan: Mislim da nosi broj 40.
Prodavaĉica: Koju boju?
Ivan: Plavu ili zelenu.
Prodavaĉica: Mislim da imamo. Pogledat ću. Evo, izvolite! Ovo su dva najnovija modela.
Ivan: Hm…Nisam siguran. Znate, moja djevojka ima neobiĉan stil odijevanja.
Moţete li mi pokazati onu zelenu košulju i plave hlaĉe iz izloga?
Prodavaĉica: Na ţalost, i košulja i hlaĉe su broj 38. Trenutaĉno nemamo broj 40, ali dobit
ćemo ih sljedeći tjedan. Ali imamo prekrasne ljetne haljine u svim
veliĉinama i bojama. Sve su djevojke lude za njima, nećete pogriješiti.
Ivan: Onda dobro. Uzet ću ovu ţutu haljinu. Je li skupa?
Prodavaĉica: Haljina je 500 kn. Kako plaćate?
Ivan: Karticom.
Prodavaĉica: Ţelite li još nešto?
Ivan: Ne, hvala. To je sve za sada.
Prodavaĉica: Vaša je djevojka stvarno sretna s takvim deĉkom! Hvala Vam i doviĊenja.
Ivan: DoviĊenja i hvala!
1. Gdje se nalazi Ivan? ______________________________________________________
2. Što ţeli kupiti? _________________________________________________________
3. Zašto mu je teško izabrati poklon za djevojku? _________________________________
4. Koji broj nosi njegova djevojka? _____________________________________________
5. Što je Ivan odluĉio kupiti? __________________________________________________
6. Koliko stoji ţuta haljina? ___________________________________________________
7. Kako Ivan plaća raĉun? _____________________________________________________
54
Spojite riječi sličnoga značenja.

1. dućan ____ provjeriti
2. kupiti ____ Koliko stoji?
3. broj ____ trgovina
4. neobiĉan (stil) ____ dar
5. Koliko košta? ____ uzeti
6. poklon ____ veliĉina
7. pogledati ____ ĉudan (stil)
Zaokružite točan odgovor.

1. Kad uĊete u trgovinu, kaţete:
a) Bok! b) Dobar dan! c) Halo? d) Hej!
2. Prodavaĉ obiĉno pita:

a) Što hoćete? b) Što traţite? c) Izvolite! d) Šuti!
3. Kaţete da ćete platiti:

a) kreditna kartica b) kreditnoj kartici c) kreditnu karticu d) kreditnom karticom
4. Kad izlazite iz trgovine kaţete:

a) Hvala i doviĎenja. b) Ajde, bog! c) Dobar tek! d) Dobro jutro!
Radite u paru i napravite dijalog. Odaberite jednu od ponuđenih situacija.

U trgovini ste, trebate kupiti odjeću, ali imate problem:
a) zaboravili ste novĉanik
b) traperice su preuske i ne moţete ih skinuti
c) vi i prijateljica ţelite istu majicu, a ostala je samo jedna.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
55
Kod liječnika
Ivan se ne osjeća dobro. Odluĉio je otići na pregled.
Ivan: Dobar dan!
Liječnik: Dobar dan! Što vas muĉi?
Ivan: Osjećam se loše. Već dva dana kišem, kašljem, nos mi je
zaĉepljen. Ĉini mi se kao da će mi glava eksplodirati.
Liječnik: To su tipiĉni simptomi prehlade. Imate li temperaturu?
Ivan: Mislim da nemam, iako se ne sjećam kad sam bio ovako prehlaĊen.
Liječnik: Boli li Vas grlo?
Ivan: Da, malo!
Liječnik: Molim Vas, otvorite usta! To je samo mala upala grla, ali ne trebate
antibiotik. Ostanite kod kuće dva-tri dana, pijte puno
tekućine, najbolje ĉaja. Bilo bi dobro kupiti sirup protiv kašlja.
Ivan: U redu! A što ako mi ne bude bolje?
Liječnik: Svakako mi se javite! No, ne brinite se, sve će biti u redu!
Ivan: Hvala Vam! DoviĊenja. Ostanite kod kuće, pijte puno
Liječnik: DoviĊenja i pazite se! tekućine, odmarajte se, kupite
sirup protiv kašlja.
Dobro je znati!
biti bolestan / bolesna; ići na pregled lijeĉniku

osjećati se loše, biti prehlaĊen
kihati –→kišem, kašljati –→kašljem
boli me zub/glava/noga .... / bole me zubi/oĉi...
imati zaĉepljen nos; imati temperaturu, upalu…
56
Dijelovi tijela
Upišite dijelove tijela na odgovarajuće mjesto.
glava kosa leĊa (mn.) koljeno prst

lice rame (ramena) straţnjica usna
ĉelo trbuh stopalo vrat obraz
oko (oĉi) lakat (laktovi) jezik ruka (lijeva i desna)
nos usta zub (zubi) brada prst (prsti)
dlan (dlanovi) nokat (nokti) noga peta uho (uši)
57
Kakav je tko?
izgled raspoloţenje
zgodan / zgodna mlad / mlada
sretan / sretna veseo / vesela
nizak / niska ruţan / ruţna
neraspoloţen / neraspoloţena
visok / visoka lijep / lijepa
tuţan / tuţna
star / stara mršav / mršava
zadovoljan / zadovoljna
ćelav / ćelava debeo / debela
smiren / smirena
sijed / sijeda
uzbuĊen / uzbuĊena
srednje visine / teţine
nervozan / nervozna
kovrĉava / ravna /smeĊa / crna /
zaljubljen / zaljubljena
plava / crvena kosa
nezadovoljan / nezadovoljna
velike / male / smeĊe / plave / zelene
nasmijan / nasmijana
oĉi
nesretan / nesretna
osobine
dobar/ dobra tih / tiha dosadan / dosadna

zao/ zla brbljav / brbljava zanimljiv/zanimljiva
simpatiĉan /simpatiĉna loš / loša strog / stroga
priĉljiv / priĉljiva antipatiĉan / antipatiĉna
oštar / oštra šutljiv / šutljiva njeţan / njeţna
blag / blaga duhovit / duhovita glup/glupa
(ne)ljubazan / (ne)ljubazna pametan / pametna
romantiĉan / romantiĉna lijen / lijena
(ne)ozbiljan / (ne)ozbiljna (ne)strpljiv / (ne)strpljiva
vrijedan / vrijedna (ne)sretan / (ne)sretna
U tablicu upišite pridjeve suprotnoga značenja.

dobar loš
vrijedan lijen
58
Zaokružite pridjeve koji, po vašem mišljenju, opisuju osobu sa slike.
sretan nizak zgodan
lijen ćelav
pametan duhovit
romantiĉan simpatiĉan
ozbiljan mlad šutljiv
Opišite osobu sa slike.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
59
Anina priča
Iako je već studentica, Ana još uvijek ţivi s roditeljima. Oni stanuju u
trosobnome stanu u velikoj zgradi u jednom zagrebaĉkom naselju. Stan nije jako
velik, ali je Aninoj obitelji dovoljan. Ana je jedinica i u stanu ţive samo ona i
njezini roditelji. Stan je na petome katu. Na ulazu se nalazi maleno predsoblje. U
njemu su vješalice za kapute, ormarić za cipele i veliko ogledalo. Iz predsoblja
se ulazi u veliki dnevni boravak i dvije spavaće sobe. Jedna je soba Anina, a
druga je soba njezinih roditelja. Dnevni boravak spojen je s kuhinjom. U njemu
se nalazi i veliki stol sa šest stolica jer u stanu nema blagovaonice. Osim stola,
tu su još i veliki kauĉ, dvije fotelje, stolić, televizor i police za knjige. Na
zidovima ima puno slika jer Anina mama voli umjetnost. Spavaća soba Aninih
roditelja jako je jednostavna. U njoj su samo veliki ormar i braĉni krevet. Pored
kreveta je noćni ormarić sa svjetiljkom. Ana u sobi takoĊer ima krevet i ormar. S
lijeve strane kreveta nalazi se Anin pisaći stol s raĉunalom gdje Ana provodi
najviše vremena. IzmeĊu dvije spavaće sobe je kupaonica s velikom kadom i
WC-om.
Zaokružite je li navedena tvrdnja točna ili netočna.

1. Ana stanuje s prijateljicom. Toĉno Netoĉno
2. U stanu se nalaze tri spavaće sobe. Toĉno Netoĉno
3. U stanu ima puno slika. Toĉno Netoĉno
4. U sobi Aninih roditelja ima puno namještaja. Toĉno Netoĉno
5. Stan nema blagovaonicu. Toĉno Netoĉno
6. U kupaonici se nalazi tuš-kabina. Toĉno Netoĉno
60
Pogledajte slike i recite u kojoj se prostoriji Anina stana nalaze ovi predmeti.
U kuhinji se nalaze..... / U dnevnom boravku se nalaze.... / U kupaonici se nalaze.. /
U spavaćoj sobi se nalaze... / U hodniku se nalaze.....
ormar zidna polica za knjige stolica stol
svjetiljka krevet štednjak perilica rublja
Pogledajte sliku Marinine sobe, a zatim u tekst upišite riječi koje nedostaju.
Marinina priča
Marina ţivi u studentskome domu. Malenu sobu dijeli s još jednom djevojkom. Ivana je
njezina prijateljica iz srednje škole, a danas su sustanarke ili cimerice. U njihovoj sobi nalaze
se dva _______________ i dva pisaća _________________. Svaki je krevet s jedne strane
sobe, a izmeĊu njih je uzak prolaz. U sobi se nalaze i dva __________________ za odjeću i
polica za knjige, a na stolovima su i dvije ____________________. Naravno, pored svakoga
stola su i dvije obiĉne, drvene __________________________.
Ovo je stari studentski dom i njihova soba nema ____________________. Kupaonica je
zajedniĉka i nalazi se na kraju hodnika. U njoj ima šest tuševa. Pored kupaonice je prostorija
u kojoj se nalaze toaleti i nekoliko umivaonika. Na drugome kraju hodnika nalazi se malena
jednostavna kuhinja. U njoj mogu skuhati ĉaj ili kavu i pripremiti neka jednostavna jela.
Kuhanje nije veliki problem jer svaki dan ruĉaju i veĉeraju u studentskoj menzi. Hrana je
tamo ukusna i nije skupa. Ivana i Marina vole ţivot u domu. Tu su upoznale već puno
prijatelja. Ipak, nadaju se da će sljedeće godine ţivjeti u novoj zgradi. Tamo dvije sobe dijele
kupaonicu i kuhinju. To je ipak puno bolje i udobnije.
61
Ispričajte grupi kako žive studenti u vašoj zemlji.
Zamislite da ste vi Ana ili Marina. Opišite nam gdje stanujete.

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Opišite kako izgleda vaš stan, kuća ili soba.

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Pročitajte navedene oglase za stan. Koji biste stan unajmili i zašto? Javite se na
oglas!
Trosoban stan, centar grada, Garsonijera, blizina tramvaja,

plinsko grijanje, male reţije, internet i kabelska TV. Iskljuĉivo
povoljno iznajmljujem studentima. studenticama.
IJATELJI DOLAZE NA OTOK HVAR
62
Najsunčaniji otok
Lucija, Vedran, Davor i Martina, ĉetvoro prijatelja, dolaze na otok Hvar.

Rezervirali su sobe u hotelu Sunce.
Recepcioner: Dobar dan! Dobro došli u hotel Sunce!
Prijatelji: Dobar dan!
Vedran: Rezervirali smo dvije dvokrevetne sobe. Na ime Radić i
Soldo.
Recepcioner: Samo trenutak. Evo, tu ste. Dvije dvokrevetne sobe,
polupansion. Molim vas osobnu iskaznicu ili putovnicu.
Vedran: Izvolite.
Recepcioner: Hvala. Soba 302 i 304 na trećem katu lijevo. Imate prekrasan
pogled na more, kako ste i traţili. Izvolite kljuĉeve i ţelim
vam ugodan boravak u našem hotelu.
Prijatelji: Hvala!
Lucija: Oprostite, moţete li nam reći u koje se vrijeme sluţe doruĉak
i veĉera?
Recepcioner: Naravno, oprostite, kako sam to mogao zaboraviti?! Doruĉak
je od 8 do 10 sati, a veĉera od 19 do 22 sata.
Vedran: Hvala puno! Još samo jedno pitanje. Ima li u sobi prikljuĉak
za internet?
Recepcioner: U cijelome hotelu moţete koristiti beţiĉni internet. Priĉekajte
da Vam napišem lozinku.
Prijatelji: Oh, izvrsno! Hvala još jednom!
63

1. Prijatelji dolaze na ___________________________ Hvar.
a) selo b) jezero c) otok d) more
2. Rezervirali su __________________________ u hotelu.
a) apartman b) aute c) dvije sobe d) kuću
3. Recepcioner kaţe: Molim Vas Vašu ___________________________________.
a) osobnu torbu b) osobnu iskaznicu c) osobnu karticu d) osobnu informaciju
4. Njihove se sobe nalaze na _______________________ katu lijevo.
a) trećem b) drugom c) prvom d) ĉetvrtom
5. Imaju prekrasan __________________________ na more.
a) izgled b) dogled c) pogled d) razgled
6. Recepcioner kaţe: Izvolite kljuĉ i ţelim vam ugodan __________________ u hotelu.
a) ţivot b) dan c) vikend d) boravak
7. Prijatelje zanima u koje se vrijeme _____________________ doruĉak i veĉera.
a) slaţu b) sluţe c) sloţe d) sleţu
8. Prijatelje zanima imaju li u sobi _____________________ za internet.
a) prekidaĉ b) prisluškivaĉ c) prikljuĉak d) priruĉnik
rezervirati sobu
jednokrevetna soba otkazati rezervaciju
dvokrevetna noćenje
nadoplata (za)
trokrevetna noćenje s doruĉkom
popust 15%
apartman polupansion
puni pansion
kupaonica
švedski stol
tuš i WC
balkon
prizemlje, prvi, drugi, treći,
soba s balkonom /
ĉetvrti, peti kat
bez balkona
šesti, sedmi, osmi, deveti,
pogled na more / park
deseti kat
64
Dopunite dijalog navedenim riječima.
prikljuĉak, plaća, naravno, kat, boravak, rezervirao,

telefonom, od, beţiĉni, pogled, zaboravio, dan,
besplatan, iskaznicu, sluţi,
jednokrevetna, putovnicu, doruĉak
Recepcioner: Dobar dan. Izvolite.

Filip Marić: Dobar dan. _________________ sam sobu na ime Filip Marić.
Recepcioner: Samo trenutak. Evo, našao sam. Jedna _________________ soba.
Filip Marić: Tako je.
Recepcioner: Molim Vas Vašu osobnu ________________ ili __________________.
Filip Marić: Izvolite.
Recepcioner: Hvala. Vi ste u sobi 212. Drugi _________, lijevo. Imate ____________ na
park. Izvolite kljuĉ _________sobe i karticu za restoran. Veĉera se
______________ od 19 do 21, a ______________ od 7 do 9 sati.
Filip Marić: Mogu li naruĉiti doruĉak u sobu?
Recepcioner: Naravno, moţete naruĉiti ______________ iz sobe. Samo birajte 9.
Filip Marić: Oprostite, ____________ sam pitati ima li u sobi _________________ za
internet?
Recepcioner: U cijelome hotelu moţete korisiti ______________ internet. Ovo je lozinka.
Filip Marić: _____________ li se internet posebno?
Recepcioner: Ne, za goste hotela internet je _________________.
Filip Marić: Oh, izvrsno! Molim Vas, recite mi je li otvoren bazen?
Recepcioner: _____________. Bazen je otvoren cijeli ______________.
Filip Marić: Hvala. To bi bilo sve za sada.
Recepcioner: Ţelim Vam ugodan _____________ u našem
hotelu, gospodine Mariću.
Filip Marić: Hvala.
65
Napišite e-mail i rezervirajte jednu od ponuđenih soba.
dvokrevetna soba, 4 dana, pogled na more, noćenje s

doruĉkom, veĉera uz nadoplatu, klimatizacija
trokrevetna soba, jedno dijete, 5 dana, puni pansion,

popust za dijete, zatvoreni bazen
jednokrevetna soba, jedno noćenje bez doruĉka,

odlazak rano ujutro, usluga buĊenja
Lucija i Martina odlučile su poslati razglednice najboljim prijateljicama.
Draga Marta,
puno pozdrava s prekrasnog Hvara!
Nedostaješ mi!
Lucija
Draga Tina!
Šaljemo ti pozdrav i veliku pusu
iz prelijepog i romantičnog Hvara.
Ţao nam je što nisi s nama!
Tvoje prijateljice…
Bokić!
Nadam se da u Zagrebu nije prevruće!
Ovdje je prekrasno, lijepo vrijeme, toplo more!
Šaljemo ti dašak mora i pusu!
Lucija i Martina
Napišite i vi razglednicu svojim prijateljima.

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
66
Razgovor na plaži
Vedran: Baš je lijepo biti na moru. Ljeto je moje najdraţe godišnje doba.
Cijeli dan uţivaš na suncu, plivaš, roniš, loviš ribu...
Martina: Slaţem se, mada ja više volim proljeće.
Sve je zeleno, puno cvijeća, vrijeme je
sunĉano i toplo, ali ne i jako vruće.
Moţeš se rolati, voziti bicikl, roštiljati u
vrtu...
Vedran: Istina. Ni ja ne volim vrućinu, ali više nema
pravoga proljeća.
Martina: Da, na ţalost. Sada ĉak i jesen zna biti ljepša od proljeća.
Vedran: Bolje to nego kišovita i maglovita jesen.
Martina: Idete li na skijanje ove zime?
Vedran: Vjerojatno, samo još ne znamo kamo. Lucija ne skija, ali voli
snijeg, topli ĉaj i kuhano vino, dobro društvo.
Idete li Davor i ti s nama?
Martina: Pa baš bismo mogli. Prošle smo godine
propustili skijanje, zato ove godine moramo
obavezno ići.
Vedran: Odliĉno. Onda ćemo se o svemu dogovoriti
kada se vratimo u Zagreb. Sad mi zima, hladnoća
i snijeg izgledaju tako daleko.
Martina: U pravu si. Hajdemo u more!
67
Odgovorite na pitanja o tekstu.
1. Gdje se nalaze Martina i Vedran? ___________________________________________

2. Zašto Vedran najviše voli ljeto?
_________________________________________________________________________
3. Koje je Martinino najdraţe godišnje doba i zašto?
_________________________________________________________________________
4. Hoće li Vedran i Martina ići na skijanje ove zime?
_________________________________________________________________________
5. Koje je vaše najdraţe godišnje doba? Zašto?_____________________________________
_________________________________________________________________________
Opišite vrijeme na slici. Koje je godišnje doba?

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Napišite rečenice ispod slike na koju se odnose.
Ljudi skijaju. Drveće je zeleno. Lijep je dan. Vide se planine.
More je ĉisto i plavo. Djeĉak vozi bicikl. Plaţa je pješĉana. Vedro je.
Toplo je. Ima mnogo snijega. Ljudi se kupaju. Vidi se jedrilica.
Djevojĉica vozi koturaljke.
68
Mjeseci u godini Godišnja doba

1. mjesec - sijeĉanj 7. mjesec - srpanj
2. mjesec - veljaĉa 8. mjesec - kolovoz proljeće
3. mjesec - oţujak 9. mjesec - rujan ljeto
4. mjesec - travanj 10. mjesec - listopad jesen
5. mjesec - svibanj 11. mjesec - studeni zima
6. mjesec - lipanj 12. mjesec - prosinac
Kada?
u sijeĉnju u srpnju
u veljaĉi u kolovozu zimi u proljeće
u oţujku u rujnu
u travnju u listopadu
u svibnju u studenom
u lipnju u prosincu ljeti u jesen
Redni brojevi
1. - prvi put, prva ulica, prvo dijete 6. – šesti, šesta, šesto
2. - drugi, druga, drugo 7. – sedmi, sedma, sedmo
3. - treći, treća, treće 8. – osmi, osma, osmo
4. - ĉetvrti, ĉetvrta, ĉetvrto 9. – deveti, deveta, deveto
5. - peti, peta, peto 10. – deseti, deseta, deseto
Pročitajte sljedeće izraze.

2. stanica 43. roĊendan 8. pivo
3. mjesto 5. zgrada 7. kat
4. tjedan 31. dan 6. stanica
10. knjiga 9. zadatak 3. dijete
12. grad 2. mišljenje 20. predstava
11. putovanje 100. put 3. sreća
10. stranica 25. karta 1. pismo
69
Kada si rođen?
Povežite datume napisane brojkama i slovima, a zatim recite kada ste vi rođeni.
roĊen sam / roĊena sam..
1.11. osamnaestog(a) lipnja

25.12. osmog(a) listopada
6.1. tridesetog(a) oţujka
18.6. dvadeset drugog(a) travnja
4.7. ĉetvrtog(a) srpnja
30.3. šestog(a) sijeĉnja
22.4. dvadeset petog(a) prosinca
8.10. prvog(a) studenog(a)
2.8. ĉetrnaestog(a) veljaĉe
14.2. drugog(a) kolovoza
Saznajte kada su rođene osobe iz vaše grupe, a zatim ispunite tablicu.
ime osobe datum

RoĊen/a je u isto godišnje
doba kao ja.
Ima roĊendan poĉetkom
mjeseca.
Ima roĊendan krajem godine.
Ima roĊendan u jesen.
Imat će roĊendan sljedeći

mjesec.
Slavi roĊendan za blagdan.
Ima roĊendan ovaj mjesec.
70
Blagdani i praznici u Hrvatskoj
1. sijeĉnja Nova godina

6. sijeĉnja Sveta tri kralja
1. svibnja Praznik rada
22. lipnja Dan antifašistiĉke borbe
25. lipnja Dan drţavnosti
5. kolovoza Dan domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan nezavisnosti
1. studenog(a) Svi sveti
25. prosinca Boţić
26. prosinca Sveti Stjepan
Kada su najvažniji blagdani u vašoj državi?
Pogledajte slike i odgovorite na pitanja.
1. U koliko sati polazi prvi vlak

za Rijeku?
2. U koliko sati u Rijeku dolazi
posljednji vlak iz Zagreba?
3. Koji je broj vlaka koji iz
Zagreba polazi u 8:02?
4. Koliko traja najkraća, a koliko
najdulja voţnja vlakom do
Rijeke?
(preuzeto s www.hznet.hr)
(preuzeto s www.gavella.hr)
5. Koji dan igra predstava Dundo Maroje?

6. U koliko sati poĉinju predstave?
7. Što se u kazalištu moţe gledati za vikend?
71
Sve što je lijepo....
Vedran, Lucija, Martina i Davor proveli su sedam prelijepih dana na otoku Hvaru. Tuţni su
što je njihov odmor gotov i što se moraju vratiti u Zagreb. Zadovoljni su hotelom i uslugom
pa se nadaju da će opet imati priliku posjetiti otok i hotel. Moraju se odjaviti na recepciji.
Recepcioner: Gotov odmor? Nadam se da ste se dobro odmorili i da ste bili zadovoljni
našom uslugom.
Davor: I više nego zadovoljni. Hvala Vam.
Martina: Pogled je bio prekrasan. Bilo je lijepo piti jutarnju kavu i imati pogled na
plavo more.
Lucija: Slaţem se! Ne mogu vjerovati da je odmor već završio. Vrijeme je tako
brzo proletjelo.
Vedran: Znate onu staru Sve što je lijepo kratko traje.
Davor: Da, na ţalost.
Recepcioner: Drago mi je da vam je bilo lijepo, ali nemojte biti tuţni, uvijek se moţete
vratiti. Mi ćemo biti na istom mjestu.
Prijatelji: U pravu ste. Vidimo se i sljedeće godine!
Vedran: Dosta priĉe! Vrijeme je da platimo.
Recepcioner: Kako plaćate karticom ili gotovinom?
Vedran: Karticom. Primate li Visu?
Recepcioner: Da. Da vidimo. To je ukupno 4500 kuna.
Molim Vas, potpišite ovdje.
Vedran: Izvolite.
Recepcioner: Hvala Vam! Ţelim vam svima sretan put i doĊite nam opet.
Prijatelji: Dogovoreno! DoviĊenja!
Napišite kratke dijaloge u kojima ćete upotrijebiti sljedeće izraze.
Slaţem se! ________________________________________________________________

Dogovoreno! ________________________________________________________________
Sretan put! ________________________________________________________________
Na ţalost! _______________________________________________________________
U pravu ste! ________________________________________________________________
72
Prisjetimo se....
Razvrstajte navedene riječi u tematske skupine.
japanke koljeno ţuta vjetar košulja oĉi

prst tjestenina jesen ĉizme kosa ĉešnjak
kruška brašno nos ĉarape usta magla
trbuh potkošulja ljeto ananas crvena majica
hrenovke rukavice hlaĉe rame munja snijeg kupus
siva kaput oblaĉno zaĉini plava vrat smeĊa
lice janjetina gaćice vjetar lubenica bijela
palaĉinke mrkva toplo dlan remen šal
tikvice zub crna sunĉano leĊa ĉelo sol
lakat proljeće govedina naranĉasta ćevapi odijelo
hrana ___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
vrijeme ___________________________________________________
___________________________________________________
dijelovi tijela ______________________________________________

______________________________________________
odjeća ___________________________________________________
___________________________________________________
boje: _____________________________________________________
_____________________________________________________
73
Praznine nadopunite odgovarajućim izrazima.
slaţem se ne brinite se ovisi o mislim da

mogu li vam samo malo / nisam
svejedno mi je
pomoći/izvolite samo trenutak siguran/sigurna
oprostite nema veze / problema / nije vaţno
1. A: -Kada poĉinje koncert?

B: - ____________________________, ali mislim u 8 sati.
2. A: -Ţelite li kavu s toplim ili hladnim mlijekom?

B: -____________________________!
3. A: -Idemo li za vikend na izlet?

B: - Ne znam, ___________________ vremenu. Ako bude sunĉano, idemo.
4. Prodavačica: Dobar dan, ______________________?

Gospođa: Hvala Vam, samo gledam.
5. Zabrinuta majka: - GospoĊo Perić, je li sve u redu s mojim sinom?

Liječnica Perić: - _______________ gospoĊo, Vaš sin je dobro.
6. Gospodin A: ________________, znate li gdje je Ulica Ivana Gundulića?

Gospodin B: Naravno, idite samo ravno...
7. A: ______________________ je hrvatski jezik jako teţak.

B: ______________________.
A: Gramatika je veliki problem! Ah, padeţi!
B: U pravu si, boli me glava od padeţa!
8. (djevojka zove dečka s mobitela)

A: Oprosti što kasnim, ali nema tramvaja.
B: _______________________, ĉekam te na Trgu.
9. A: Halo?! Dobar dan! Trebao bih gospodina Jurića.

B: _______________________, molim.
74
O autoricama
Marija Bošnjak roĊena je 15. srpnja 1974. u Širokome Brijegu (BiH). Hrvatski jezik i
knjiţevnost diplomirala je 2000. na Filozofskome fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu. Struĉni
ispit za zanimanje uĉitelja hrvatskoga jezika poloţila je 2002. godine. Kao uĉitelj hrvatskoga
jezika i knjiţevnosti radila je u tri osnovne škole, vodila je nastavu hrvatskoga kao stranoga
jezika u nekoliko veleposlanstava, a šest je semestara radila kao predavaĉ inojeziĉnoga
hrvatskoga ameriĉkim studentima u ameriĉkoj organizaciji World Learning, SIT Study
Abroad Program, Balkans. Dugogodišnja je suradnica Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i
kulture Sveuĉilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u nastavi hrvatskoga kao inoga jezika te kao
mentor mlaĊim kolegama, a od 2009. zamjenica je voditeljice Škole. Na Filozofskome
fakultetu u Zagrebu izvodi nastavu na Odsjeku za zapadnu slavistiku na kolegiju Hrvatski
jezik kao vanjski suradnik. U središtu je istraţivaĉkoga interesa M. Bošnjak pouĉavanje i
uĉenje hrvatskoga jezika, posebno inoga (drugoga, stranoga i nasljednoga) u djeĉjoj i odrasloj
dobi, procjena jeziĉnoga znanja te e-uĉenje hrvatskoga jezika, o ĉemu je objavila nekoliko
radova i izlagala na znanstvenim i struĉnim skupovima. Bila je suradnik na nekoliko
projekata. Suradnik je struĉnoga tima za izradu i provedbu on-line teĉaja hrvatskoga kao
inoga jezika HiT-1.
Lidija Cvikić (Osijek, 1975.) diplomirala je hrvatski jezik i knjiţevnost na Filozofskome

fakultetu u Zagrebu na kojemu je i doktorirala 2009. godine s temom morfološke
osviještenosti u hrvatskome jeziku. Na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta radila je
od 2001 do 2011. kao znanstveni novak na projektima s temom hrvatskoga kao inoga jezika.
Od 2011. zaposlena je kao docent na Uĉiteljskome fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu. U središtu
je njezina znanstvenoga i struĉnoga interesa usvajanje hrvatskoga kao drugoga, stranoga i
nasljednoga jezika s posebnim naglaskom na usvajanje morfologije i rjeĉnika o kojima je
objavila poglavlja u knjigama, tridesetak znanstvenih i struĉnih radova te sudjelovala na
brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Bila je suradnik na više domaćih i meĊunarodnih
projekata, a predavaĉko iskustvo u nastavi hrvatskoga kao inoga jezika stjecala je Sveuĉilišnoj
školi hrvatskoga jezika i kulture Sveuĉilišta u Zagrebu te na Sveuĉilištu Indiana,
Bloomington, SAD ĉiji je višegodišnji suradnik. Jedna je od autorica on-line teĉaja
hrvatskoga kao inoga jezika HiT-1.
75
Sadrţaj
Predgovor ............................................................................... 2
Zahvale …............................................................................... 3
1. Tko si ti? ............................................................................ 5
2. Odakle si?......................................................................... 13
3. Što radiš? ........................................................................ 20
4. Što voliš jesti?.................................................................. 34
5. Vidimo se! ....................................................................... 41
6. Gdje si? ........................................................................... 48
7. Odlično izgledaš! .............................................................. 51
8. Kako se osjećaš? .............................................................. 56
9. Gdje stanuješ? ................................................................ 60
10. Kamo ćeš na odmor? ..................................................... 63
Biografije autorica ................................................................ 75
76

Hrvatski U Malom Prstu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatski U Malom Prstu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Marija Bošnjak i Lidija Cvikić

Hrvatski u malom prstu 1

GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

1. izdanje, veljača 2012.

Hrvatski u malom prstu 1

za početno učenje hrvatskoga kao inoga jezika

na kratkim intenzivnim tečajevima

Potreba za ovakvom vrstom priruĉnika pojavila se još prije petnaestak godina, u

Nadamo se da će svim polaznicima teĉajeva hrvatskoga i njihovim nastavnicima ovaj

TKO je ON? On je Peter Schwartz.

Tko sam ja?

Ja sam Mary. Dolazim iz Amerike. Imam 19 (devetnaest) godina. Govorim

Dopunite sljedeći tekst odgovarajućim riječima.

___________ __________ Hrvoje Marić. Dolazim __________ Hrvatske. Ţivim ______

Upišite odgovarajuću upitnu riječ.

______________ dolazi Hrvoje Marić?

Saznajte što više informacija o osobi iz razreda!

Moj prijatelj Petar

Napišite nekoliko pitanja o Petru!

DOBRO JUTRO! DOVIĐENJA!

Kada TI, a kada VI?

Zaokružite točan odgovor.

1. ________________ čaj s medom!

2. Odgovor na “Hvala” je:

3. Dobar dan, ja sam Marko Jurić!

5. Kada kasnite, kažete:

7. U 8 sati ujutro kažete:

9. Izlazite iz restorana i kažete:

10. Kada idete spavati, kažete:

11. Prijatelju kažete:

12. ______________, koliko je sati?

Dopunite dijaloge ponuđenim izrazima.

10 000 deset tisuća 20 000 dvadeset tisuća 30 000 trideset tisuća…

Upišite brojeve koji nedostaju.

Napišite brojeve riječima.

Saznajte što više informacija o jednoj osobi iz grupe.

Na tečaju hrvatskoga jezika

Povežite riječi po smislu.

Napišite rečenice sa sljedećim riječima.

Napišite pitanja na ponuđene odgovore.

Moţeš li / moţete li ponoviti?

Ivin otac zove se ____________________.

Nacrtajte svoje obiteljsko stablo i napišite kratak tekst o svojoj obitelji.

Austrija, Graz Japan, Hiroshima Italija, Venecija

Upišite točan oblik imenica u zagradi.

Upišite navedene riječi na odgovarajuće mjesto u rečenicama, a zatim uz pomoć

primjer: Ivan je iz Zagreba, Hrvat je i govori hrvatski jezik.

država jezik stanovnik stanovnica stanovnici

Ja sam Hrvoje. Svaki dan ustajem u 7.00 sati. Idem u kupaonicu i

Perem zube. Za doruĉak obiĉno jedem pecivo i sir, Na posao idem

Naveĉer gledam televiziju ili Vikendom ne radim. Nedjeljom s djevojkom

Ispričajte kako izgleda Hrvojev dan.

Napišite nekoliko pitanja o Hrvoju. Zamolite kolegu iz razreda da na njih

Opišite kako izgleda vaš dan. Upotrijebite i neke nove glagole.

tuširati se kupati se spremati kuhati

1:00 21:00 sat

2:00, 3:00, 4:00

5:00, 6:00, 17:00, 20:00 sati

Kada? U koliko sati?

a) ujutro ____ u 22.05 sati

Koliko je sati? Napišite riječima.

Ja ustajem u _________________ sat_, a ___________________________________.

_____ Hrvoje Marić. Dolazim Hrvatske. Ţivim