J E V I

P R I D

remi la:
Pri p
i ć, p ro f.
a Ba d
Senij g r e b
Z a

5. razred OŠ
 PRIDJEVI – OPISNI
promjenjiva vrsta Kakvo je što ?
riječi koja se dodaje
imenicama
POSVOJNI
Čije je što?

GRADIVNI
Od čega je što?

 PONOVIMO!
 Podsjetimo se !
P R I D J E V I
 OPISNI POSVOJNI GRADIVNI
(KAKVO JE ŠTO?) (ČIJE JE ŠTO?) (OD ČEGA JE ŠTO?)
stari (sat) djedov (sat) zlatni (sat)
velika (lopta) Ivanova (lopta) plastična (lopta)
duga (obala) riječna (obala) šljunkovita (obala)
novi (šešir) Zrinkin (šešir) slamnati (šešir)
šareni (šal) bakin (šal) vuneni (šal)
crveni (nos) klaunov (nos) gumeni (nos)
visoka (ograda) školska (ograda) željezna (ograda)
lijepa (ogrlica) mamina (ogrlica) biserna (ogrlica)
Rijeka Kupa
Pročitajmo i prepišimo u bilježnicu ulomak iz
putopisa Matka Peića:
Zeleno ogledalo Kupe
Volim sve hrvatske rijeke. Kupu
naročito. Kupa zelena, crna i svijetložuta.
Kupa zelena u rano proljeće, kad se
jedna mala rimska nimfa budi u
njezinom dnu... Taj zeleni Kupin dah,
nježniji od mahovine u bari, lakši od
neba iza kiše – najljepši je osmijeh
proljeća.
Odgovorite na sljedeće zadatke !

1. Sviđa li vam se tekst? Zašto?

Jeste li razumjeli značenje svih
riječi u tekstu?
Nepoznata riječ :
nimfe (grč. Nýmphai),
nimfe u grč. mitologiji, niža
božanstva, lijepe božice prirode sklone ljudima.
Personificiraju prirodne sile. Živjele su
bezbrižno provodeći dane u pjesmi, plesu i
zabavama. Prema podrijetlu i mjestu gdje su
živjele, dijele se u nekoliko najvažnijih skupina:
najade (n. voda), drijade (šumske n.), oreade (n.
gorja) itd. Štovanje nimfa vrlo je staro, od Grka
su ih preuzeli Rimljani, a slična mitološka bića
poznaju svi indoeuropski narodi. U Slavena su
to vile!
Rijeka Kupa
2. zadatak:
Podcrtajte sve pridjeve u tekstu!
2. Pridjevi su podcrtani!
Volim sve hrvatske rijeke. Kupu
naročito. Kupa zelena, crna i
svijetložuta. Kupa zelena u rano
proljeće, kad se jedna mala rimska
nimfa budi u njezinom dnu... Taj
zeleni Kupin dah, nježniji od
mahovine u bari, lakši od neba iza
kiše – najljepši je osmijeh proljeća.
 3. zadatak:
zadatak Ispišite iz teksta
sve OPISNE PRIDJEVE !

Volim sve hrvatske rijeke. Kupu

naročito. Kupa zelena, crna i
svijetložuta. Kupa zelena u rano
proljeće, kad se jedna mala rimska
nimfa budi u njezinom dnu... Taj
zeleni Kupin dah, nježniji od
mahovine u bari, lakši od neba iza
OPISNI PRIDJEVI U TEKSTU
su:
 zelena, crna, svijetložuta (Kupa)
 rano (proljeće)
 mala (nimfa)
 zeleni (dah)
 nježniji (od mahovine)
 lakši (od neba iza kiše)
 najljepši (osmijeh proljeća)
 Kako mijenjamo pridjeve?

Dekliniramo (sklanjamo) ih po
padežima i kompariramo
(uspoređujemo) po stupnjevima.

___________________________________
4. zadatak:
Vidite li u tekstu primjer(e) za pozitiv,
komparativ i superlativ?! Ispišite ih i
označite!
 OPISNI PRIDJEVI U
TEKSTU
POZITIV (I. stupanj) KOMPARATIV (II. stupanj)
zelena, crna, nježniji (od mahovine)
svijetložuta (Kupa) *njež(a)n + iji = nježniji
rano (proljeće) lakši (od neba iza kiše)
mala (nimfa) *lak+ši= lakši
zeleni (dah) SUPERLATIV (III. stupanj)
najljepši (osmijeh proljeća)
* naj+ljepši= najljepši
5. zadatak:
zadatak Načinite komparativ i
superlativ od sljedećih pridjeva!
 crn -  velik -
 bijel -  dobar -
 zelen -  zao -
 žut -  loš -
 svijetao -  jednostavan -
 grub -  mlad -
 malen -  smiješan -
POZITIV KOMPARATIV
SUPERLATIV
 crn crnji (n+j=nj)*JOT najcrnji
 bijel bjelji
lj (ije>je);(l+j=lj)* JOT najbjelji
 zelen zeleniji najzeleniji
 žut žući (t+j=ć)* najžući
 svijetao svjetliji (ije>je)*;(l>o)* najsvjetliji
 grub grublji (umet.L)* najgrublji
 malen manji najmanji
 velik veći najveći
 dobar bolji najbolji
 zao gori najgori
 loš lošiji najlošiji
 mlad mlađi (d+j=đ))*JOT najmlađi
 smiješan smješniji (ije>je) *nep. A najsmješniji
 jednostavan jednostavniji *nep. A najjednostavniji
Rijeka Kupa
6. zadatak: Sada ispišite iz teksta samo
POSVOJNE pridjeve!

Volim sve hrvatske rijeke. Kupu

naročito. Kupa zelena, crna i svijetložuta.
Kupa zelena u rano proljeće, kad se jedna
mala rimska nimfa budi u njezinom dnu...
Taj zeleni Kupin dah, nježniji od
mahovine u bari, lakši od neba iza kiše –
najljepši je osmijeh proljeća.
U odgovoru na 6. zadatak ispisali ste
POSVOJNE PRIDJEVE:

hrvatske (rijeke)
rimska (nimfa)
Kupin (dah)

***Nimfe (grč. νύμφη, númphê: djevojka) u 
grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u
polubožanske mlade žene.
Podsjetimo se!

7. zadatak: Zašto su neki od tih pridjeva

napisani velikim, a neki malim početnim
slovom?
•

PRAVOPIS

Kako se pišu pridjevi izvedeni od osobnih i

zemljopisnih imena?

Zajedno izvedimo pravopisno pravilo za

pisanje posvojnih pridjeva nastalih od
osobnih i zemljopisnih imena!
1. Posvojni pridjevi na
- ov, - ev, - in pišu se
VELIKIM POČETNIM SLOVOM!

Npr.:
Kupin dah, Marijin susjed, Markov brat,
Goranov zavičaj, Modrićeva
nagrada, Kovačićeva kuća
Zadatak:
a) Napišite imena nekoliko svojih
prijatelja!

b) Načinite pridjeve od njihovih imena

i pridjenite ih imenicama
koje izriču njihove osobine!

Na primjer: Anina humanost

2. Pisanje posvojnih pridjeva na
-ski, -ški, -čki,-ćki PIŠU SE
MALIM POČETNIM SLOVOM!

Npr.:
varaždinski učenici, lovranski kesteni, viški
ribar, požeški svirač, sisački suton, zagrebački
tramvaji, okićki kraj,
letovanićka pjesma
Zadatak:
Svaki dio Hrvatske po nečemu je poznat.
Na crtu napišite posvojne pridjeve!
pridjeve
 1. Slavonija - _______________ kulen
 2. Pag - _______________ čipka
 3. Dalmacija- _______________ vino
 4. Lika - _______________ krumpir
 5. Zagorje - _______________ štrukli
 6. Istra - _______________ tartufi
 7. Dubrovnik- _______________ nošnja
 8. Ston - _______________ školjke
 Usporedimo rješenja prethodnog
zadatka!
 1. slavonski kulen
 2. paška čipka
 3. dalmatinsko vino
 4. lički krumpir
 5. zagorski štrukli
 6. istarski tartufi
 7. dubrovačka nošnja
 8. stonske školjke
A sada pogledajte sljedeće primjere!

 Kvarnerski zaljev, Brački kanal, Gorski kotar,

Dalmatinska zagora, Zagrebačka gora, Plitvička
jezera, Požeška kotlina

 Krčki most, Trsatska gradina, Dubrovačke

gradske zidine, Vučedolska golubica

 Pitanje: Zašto se podcrtani pridjevi , iako imaju

nastavke -ski,-čki i -ški, pišu velikim početnim
slovom?
 Moramo znati razlikovati!

Posvojne pridjeve u navedenim

primjerima pišemo
VELIKIM POČETNIM SLOVOM
jer su to zemljopisna imena, odnosno
imena javnih građevina, spomenika,
povijesnih i kulturnih znamenitosti.
Zadatak: Ovaj tekst prepišite pisanim
slovima !
Turisti
žele posjetiti: ISTARSKE RIJEKE,
LIMSKI KANAL, ZAGORSKE
DVORCE, NOVIGRADSKO MORE,
DALMATINSKE PLAŽE, SLAVONSKE
ŠUME, SAMOBORSKO GORJE i
ZAGREBAČKU GORU.
Jesmo li pravopisno točno napisali prema pravilima o
pisanju velikog i malog početnog slova ? Usporedimo
svoje tekstove !

 Turisti žele posjetiti: istarske rijeke, Limski

kanal, zagorske dvorce, Novigradsko more,
dalmatinske plaže, slavonske šume,
Samoborsko gorje i Zagrebačku goru.
Literatura :
Peić, Matko. Skitnje. 2002. Matica hrvatska. Zagreb
Hrvatski pravopis. 2013. Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Zagreb.

Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 2009.

Gramatika hrvatskog jezika-priručnik za osnovno jezično
obrazovanje. Školska knjiga. Zagreb.

Hrvatska enciklopedija. 2012.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Zagreb.
http:www.proleksis.Izmk.hr
(pristupljeno 24.travnja 2019.).