DRUTVENO PODUZETNITVO U SLICI I PRII

Ova publikacija tiskana je u sklopu projekta Drutveno poduzetniki generator kojeg je sufinancirala Europska unija.

www.strukturnifondovi.hr
www.ljudskipotencijali.hr
UVOD
Ovaj prirunik tiskan je kao pratea publikacija konferencije o drutvenom poduzetnitvu odrane od 8. do 9. lipnja 2015. u
Puli. Pod nazivom Drutveno poduzetniki generator dio je istoimenog projekta.

DRUTVENO PODUZETNIKI GENERATOR partnerski je projekt Saveza udruga Rojca iz Pule i Saveza udruga Molekula iz
Rijeke.

Kao to je vidljivo iz samog naziva, projekt u fokusu ima poticanje i razvoj drutvenog poduzetnitva koje podrazumijeva
drutveno odgovorno poslovanje usmjereno ka stvaranju drutvenih dobrobiti.

Drutvena ekonomija vana je komponenta europskog gospodarstva u kojem po nekim izvorima ini 10% njenog BDP
i zapoljava vie od 11 milijuna ljudi u priblino 2 milijuna organizacija, to ini oko 11% registriranih poduzea u EU. U
usporedbi s tim, Hrvatska se ne moe pohvaliti visokom kulturom drutvenog poduzetnitva, gdje se, za razliku od europske
prakse, do nedavno nije prepoznavala vrijednost drutvenog poduzetnitva u suzbijanju drutveno-ekonomskih disbalansa,
osobito onih koji su vezani uz trite rada.

Najveu podrku razvoju drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj dale su pojedine organizacije civilnog drutva i aktivisti
koji se zalau za odrivu ekonomiju i zdravo drutvo, sa svim vrijednostima koje bi ono trebalo obuhvaati. Strategija
razvoja drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj, za koju su se ovi aktivisti izborili i koja je nedavno usvojena,
daje pravni i institucionalni okvor razvoju drutvenog poduzetnita, to e neminovno dovesti i do boljih financijskih
instrumenata podrke za ostvarenje drutveno-poduzetnikih inicijativa. Uz to, lanstvo u Europskoj uniji prua velike
mogunosti, ne samo kroz fondove, koji su znaajni, ve i kroz mogunosti uenja.

Savez udruga Rojca je u civilno-javnom partnerstvu s Gradom Pulom u upravljanju Drutvenim centrom Rojc. U Rijeci se
razmatra mogunost razvoja civilno-javnog partnerstva kroz razvoj drutveno-kulturnog centra Hartera. Uz prostorne
kapacitete, brojnost civilnih organizacija i znanje upravljanja projektnim ciklusima, postoje realne osnove za pokretanje
drutvenog poduzetnitva koje bi omoguilo daljnji odrivi razvoj ovih centara.
U odnosu na to, kroz projekt Drutveno poduzetniki generator provodi se niz aktivnosti usmjerenih ka stvaranju poticajnog
okruenja I osnaivanju organizacija civilnog drutva za pokretanje drutvevno-poduzetnikih inicijativa. Istraivake,
edukacijske i zagovarake aktivnosti imaju za svrhu stvaranje pozitivnog okruenja za razvoj drutvenog poduzetnitva.
Radionice i konferencija, koje organiziramo, omoguiti e stvaranje ire platforme dijaloga i suradnje u ovom podruju
kroz otvaranje mogunosti uinja iz dobrih primjera. U konanici, postavljanje sustava podrke za razvoj drutvenog
poduzetnitva u regiji bitna je odrednica ovog projekta.

Projekt Drutveno poduzetniki generator, Savez udruga Rojca i Savez udruga Molekula provode u okviru instrumenta
Mikro projekti podrke inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog drutva za lokalni razvoj. Projekt sufinancira
Europska unija iz Europskog socijalnog fonda operativni program Razvoj ljudskih potencijala i Ured za udruge Vlade
Republike Hrvatske - sa 199.935,08 kuna. Ulogu posrednikih tijela u provedbi projekta imaju Ured za udruge Vlade
Republike Hrvatske i Nacionalna zaklade za razvoj civilnoga drutva. Projekt traje godinu dana, a provodi se od 29.12.2014.
do 28.12.2015.
UKRATKO O DRUTVENOM PODUZETNITVU
Drutveno poduzetnitvo poslovni je pothvati koji se temelji na naelimadrutveno,ekoloki i ekonomski odrivog
poslovanja, usmjerenog stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice. Iako, kao i drugi
poduzetnici, obavlja djelatnost proizvodnje i prometarobe ili pruanjausluga ostvarujui dobit na tritu, drutveni
poduzetnik ima mjerljiv pozitivan utjecaj na okoli i lokalnu zajednicu,odnosno na drutvo u cjelini.

esto se koristi termin socijalno poduzetnitvo, a isto tako se esto brka s aktivnostima usmijerenim ka pruanju
socijalnih usluga, koje takoer mogu biti osnova poduzetnike inicijative, ali ne nuno. Stoga je usvojen termin drutveno
poduzetnitvo kao bolja i ira odrednica pojma.

Deklariranje drutvenog poduzetnitva ne moe biti proizvoljno, ve je potrebno zadovoljiti odreene kriterije na temelju
kojih se ono moe vrednovati.

est je bitnih obiljeja drutvenih poduzea:

1. Misija i ciljevi drutvenih poduzetnika odnosno poduzea izrijekom su vezani uz dobrobit zajednice, drutva i okolia.
2. Drutveno poduzee odlikuju demokratski procesi odluivanja odnosno proces donoenja odluka nije iskljuivo
vezan uz vlasnike uloge ve obuhvaa kljune dionike radnike, suradnike organizacije, korisnike ili potroae te
suradnike organizacije.
3. Drutveno poduzee u svom poslovanju koristi razliite izvore prihoda/financiranja (trite, ugovorni poslovi,
donacije, dotacije itd.). Stvara novu vrijednost i osigurava financijsku odrivost time to u trogodinjoj perspektivi
poslovanja najmanje 25% prihoda ostvaruje na tritu od obavljanja gospodarske djelatnosti.
4. Drutveno poduzee ima ogranienu raspodjelu dobiti odnosno najmanje 75% dobiti/vika prihoda od obavljanja
gospodarske djelatnosti ulae u ostvarenje svoje misije, ciljeva ili financijske odrivosti.
5. Drutveno poduzee prati i vrednuje svoje drutvene, ekonomske i ekoloke uinke i utjecaj.
6. Imovina drutvenog poduzea koje je prestalo postojati prelazi u vlasnitvo lokalne samouprave, neprofitne
organizacije ili drugog drutvenog poduzea s istom/slinom misijom poslovanja.

Kroz nedavno istraivanje Clustera za eko-drutveni razvoj i inovacije CEDRA HR (www.cedra.hr) mapirano je stotinjak
drutvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj koji zadovoljavaju spomenute kriterije.
Teodor Petrievi crtice o drutvenom poduzetnitvu:
U Hrvatskoj drutvena poduzea, pa ak i zadrune organizacije, nisu prepoznati kao model rjeavanja drutvenih i
ekolokih problema, ali i gospodarskog razvoja lokalne zajednice, kao to je to u Europi i svijetu. Moramo znati da zadruge
danas zapoljavaju vie od 100 milijuna ljudi diljem svijeta i da od prihoda zadruga ivi polovica ljudske populacije. Na
primjer, u Europskoj uniji danas djeluje vie od 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara znai, svaki trei graanin
Unije i zapoljavaju blizu 5,4milijuna ljudi.

Razvoj i irenje drutvenog poduzetnitva predstavlja konkretnu mogunost adresiranja potreba marginaliziranih,
socijalno osjetljivih skupina i problema u lokalnim zajednicama. Drutveno poduzetnitvo vano je i kao stabilizacijski
faktor na tritu rada i kao faktor odrivog razvoja zajednice. U prilog tome govore podaci prema kojima su upravo
drutvena poduzea bila manje ranjiva tijekom svjetske ekonomske krize.

Teodor Petrievi vodei je strunjak na podruju drutvenog

poduzetnitva, drutvene ekonomije i civilnog drutva u Hrvatskoj s vie
od 15 godina iskustva u jaanju kapaciteta organizacija civilnog drutva
i vie od 10 godina iskustva u razvoju drutvenog poduzetnitva. Kao
drutveni poduzetnik, danas je predsjednik Clustera za eko-drutvene
inovacije i razvoj - CEDRA HR, Zadruge za etino financiranje (ZEF) i
izvrni direktor ACT Grupe (prvog konzorcija drutvenih poduzea
u Hrvatskoj). Proteklih 10 godina inicirao je pokretanje dvadesetak
drutveno-poduzetnikih organizacija.
DOBRI PRIMJERI I SUSTAVI PODRKE
LANICE ACT GRUPE:

Autonomni centar - ACT

ACT Printlab d.o.o.
ACT Konto d.o.o.
ACT Press d.o.o.
Socijalna zadruga Humana Nova
Centar za eko-drutveni razvoj - CEDRA akovec
Centar za pomo u kui Meimurske upanije
Socijalna poljoprivredna zadruga Domai vrt

ACT Grupa predstavlja vodeci primjer drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj i regiji. Drutveno poduzetnitvo razvija u
podrujima zelene ekonomije i socijalnih usluga u zajednici.

MISIJA: ACT Grupa ukljucuje i povezuje organizacije i pojedince koji promicu i razvijaju eko-drutvenu ekonomiju u Hrvatskoj
i regiji. Voeni iskustvima ACT Grupa prepoznaje potrebe i probleme, nudi i primjenjuje inovativna rjeenja za odrivi razvoj
lokalnih zajednica i dobrobit drutva.

VIZIJA: (Samo)odrive lokalne zajednice.

VIZIJA ACT GRUPE 2020: ACT Grupa je razvojna, potporna i suradnicka organizacija, koju cine motivirani, predani
i kvalificirani ljudi, regionalno prepoznata po kvaliteti proizvoda i usluga. ACT grupa je kljucni resursni centar za razvoj
drutvenog kapitala u sredinjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, vodeci primjer eko-drutvenog poduzetnitva u Republici
Hrvatskoj te europski primjer dobre prakse drutvenog ukljucivanja i radne integracije.
ACT GRUPA - STRATEKI PROJEKTI 2015.-2016.GODINA
DRUTVENI CENTAR CAKOVEC

Cilj projekta je uspostaviti samoodrivi model koritenja i upravljanja javnim resursom, odnosno dijelom prostora bive
vojarne u Cakovcu, gdje bi pripadnici lokalne zajednice imali potpunu slobodu okupljanja s ciljem provedbe grupnih
aktivnosti, drutveno-poduzetnickih djelatnosti, socijalnih/kulturnih usluga, informiranja te drugih djelatnosti i aktivnosti.

REGIONALNA ZAKLADA ZA RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE I CIVILNOG DRUTVA

Cilj projekta je osnovati lokalnu (regionalnu) zakladu koja e poticati partnerstva, pridonositi jaanju drutvenog kapitala
zajednice i razvoju civilnog drutva u Meimurskoj upaniji. Rad zaklade e biti usmjeren na kontinuirano podravanje
projekata i aktivnosti organizacija civilnog drutva temeljenih na vrijednostima moderne demokracije te poticanje
meusektorske suradnje, filantropije, volonterstva i unaprjeenja razvoja demokratskog drutva i drutvenog kapitala
zajednice.

NACIONALNA MREA CENTARA PONOVNE UPORABE (RE-USE)

Cilj projekta je uspostaviti nacionalnu mreu regionalnih centara ponovne uporabe kroz oblik sekundarne zadruge
neprofitnih socijalnih zadruga. Prema sadanjim planovima, centri e biti uspostavljeni u iduim lokalnim zajednicama -
Pula, Rijeka, Split (Katela), Cakovec, Osijek i Zagreb, a obavljali bi poslove sakupljanja i ponovne uporabe tekstila, namjetaja
i drugih otpadnih sirovina.

RAZVOJ I USPOSTAVA NACIONALNOG SUSTAVA RADNE INTEGRACIJE

Cilj projekta je stratekom suradnjom javnog sektora, privatnog profitnog sektora i privatnog neprofitnog sektora razviti i
uspostaviti nacionalni sustav radne integracije. Primjerice, osnivanjem regionalnih centara za osposobljavanje, rehabilitaciju
i zapoljavanje osoba s invaliditetom.
ACT GRUPA - DUGOROCNI PROGRAMI
PROGRAM RAZVOJA ZELENE EKONOMIJE

Program kroz socijalno zadrugarstvo uspostavlja odrive poslovne modele u razlicitim podrucjima zelene ekonomije te
zaokruuje segment eko-drutvenog djelovanja podjednako prateci, isticuci i u jednoj misiji objedinjujuci drutvene
i okoline ciljeve. Zelena ekonomija predstavlja temelj odrivog gospodarstva, pokazuje znatan potencijal rasta te je od
iznimne vanost za razvoj eko-drutvene ekonomije. Program obuhvaca ekoloku poljoprivredu, zeleno ugostiteljstvo,
odrivo gospodarenje otpadom, zelenu i pravednu trgovinu te razvoj ekoproizvoda.

PROGRAM RAZVOJA I IMPLEMENTACIJE MJERA SOCIJALNE POLITIKE

Program je usmjeren na unapreenje poloaja ranjivih skupina u drutvu te odgovara na realne potrebe pojedinaca i
skupina u lokalnoj zajednici na tri razine.
Mikrorazina - odnosi se neposredni rad s korisnicima u svrhu unapreenja kvalitete ivota - podmirenje osnovnih ivotnih
potreba, integracija u drutvo, otklanjanje posljedica materijalne deprivacije i ukljucivanje na trite rada.
Mezorazina - odnosi se na ranjive skupine koje ive u lokalnoj zajednici - kreiranje programa i inicijativa te umreavanje s
akterima drutvenog ukljucivanja u korist ranjivih skupina.
Makrorazina - odnosi se na nacionalni i meunarodni kontekst vezan uz izradu i provedbu politika ukljucivanja, jednakih
mogucnosti, usklaivanja ivotnih uvjeta i smanjenja nejednakosti meu razlicitim drutvenim skupinama.

PROGRAM OSNAIVANJA ZA OSOBNI I ORGANIZACIJSKI RAZVOJ AKTERA EKO-DRUTVENE EKONOMIJE

Provedbom usluga informiranja, savjetovanja, izobrazbe, posredovanja i promocije program se aktivno bavi podizanjem
kapaciteta aktera eko-drutvene ekonomije, njihove kvalitete i vidljivosti. Podrava stvaranje ucinkovitijeg neprofitnog
sektora i aktivnog graanstva u Hrvatskoj i regiji te mjeri njihov drutveni utjecaj. Potice na kvalitetnu suradnju izmeu
javnog sektora, privatnog profitnog sektora i organizacija civilnog drutva te pridonosi uspostavi temelja za njihov to
kvalitetniji rad koji e doprinijeti razvitku modernog drutva i (samo)odrivih lokalnih zajednica stabilnih drutvenih
vrijednosti, jednakih prilika te pravednog koritenja i dijeljenja resursa. Program obuhvaca obrazovanje o eko-drutvenoj
ekonomiji i drutvenom poduzetnitvu, savjetovanje za razvoj drutvenog kapitala, razvoj volonterstva kroz Volonterski
ured Meimurja te aktivnosti unapreenja komunikacije, informiranja i vidljivost aktera eko-drutvene ekonomije.

PROGRAM OSNAIVANJA ZA KOMPETENTNIJE FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I POSLOVANJE AKTERA EKO-DRUTVENE

EKONOMIJE

Program se bavi izgradnjom kapaciteta aktera eko-drutvene ekonomije da bi isti primjenjivali ucinkovitije i transparentnije
financijsko planiranje i poslovanje. Program je takoer usmjeren i na financijsko savjetovanje pojedinaca s naglaskom na
pripadnike skupina u nepovoljnom poloaju. Program obuhvaca knjigovodstvene i savjetodavne usluge te razvoj eticnog
bankarstva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

ACT GRUPA - PODACI OD 2010. DO 2014. GODINE

2010 2011 2012 2013 2014

Ukupan broj zaposlenih 5 15 29 45 61
Ukupni prihodi (kn) 1.338.308 3.094.131 4.500.204 6.030.205 6.297.169
Ukupni rashodi (kn) 1.121.608 3.709.797 4.630.361 5.596.897 6.647.951
Viak prihoda (kn)* 216.700 -615.666 -130.157 433.308 -350.782

Ukupan broj provedenih

8 9 6 10 22
projekata
Ukupan broj projektnih partnera 31 53 32 19 25
Ukupan broj organiziranih
154 161 124 189 244
dogaaja
Ukupan broj direktnih korisnika 6000+ 5700+ 4200+ 8100+ 9700+

*Gubici u poslovanju posljedica su neizvrenja obveza ugovornih tijela za provedbu IPA/ESF natjeaja te negativnog
poslovnog rezultata novoosnovane zadruge Domai vrt zbog veih ulaganja u start-up fazi.
ACT GRUPA - ZELENO POSLOVANJE U 2014. GODINI

ACT Grupa ima definiran Pravilnik o zelenom uredu i zelenom poslovanju.

Tijekom 2014. godine zaposlenici su:

reciklirali 890 kilograma uredskog papira, 3 metra kvadratna biljnih ostataka i vie od 200 PET boca
za 15 posto su smanjili ispis dokumenata
15 zaposlenika na posao je dolazilo biciklom ili pjeice
16 zaposlenika koristilo je javni prijevoz
22 zaposlenika dolazilo je automobilom i dijelilo prijevoz
8 zaposlenika dolazilo je na posao svojim automobilom

Socijana zadruga Humana Nova je u 2014. godini prikupila 265 tona rabljene
odjee i obue i tekstilnog otpada, ime je direktno pridonijela smanjenju
isputanja ugljinog dioksida, koji nastaje raspadanjem tekstila na odlagalitima,
u atmosferu za 810 tona, smanjenju uporabe 1.350.000 kl pitke vode, 67 tona
umjetnih gnojiva i 45 tona pesticida koji se koriste u proizvodnji pamuka.

Priredio: Teodor Petrievi

VIZIJA: Eko-drutveni poduzetnici kljuan su imbenik razvoja drutva i gospodarstva temeljnih ljudskih vrijednosti.

MISIJA: CEDRA HR stvara poticajno okruenje za razvoj eko-drutvenog poduzetnitva. Kroz mreu centara podrke pomae
pojedincima, organizacijama i zajednicama usmjerenima razvoju odrivog i ukljuivog drutva i gospodarstva.

Cluster za eko-drutvene inovacije i razvoj ili krae CEDRA HR je mrea centara podrke za postojee i potencijalne drutvene
poduzetnike. Umreuje civilne, privatne i javne gospodarske, razvojno istraivake i znanstvene subjekte iz podruja eko-
drutvenog razvoja te stvara okvir za trajnu, poticajnu i ekonominu meusobnu suradnju i razmjenu, odnosno zajedniki
nastup na lokalnom, nacionalnom i globalnom tritu proizvoda i usluga eko-drutvene ekonomije. CEDRA HR stvara i
povezuje sustave podrke i izgradnje kapaciteta za eko-drutveni razvoj. Cluster je u neformalnom obliku poeo djelovati
krajem 2011. godine na inicijativu nekoliko kljunih udruga i organizacija s dugogodinjim iskustvom u promicanju
drutvenog poduzetnitva. Dana 20. prosinca 2012. godine odrana je osnivaka skuptina koja je rezultirala osnivanjem
udruge CEDRA HR sa sjeditem u Zagrebu.

CEDRA HR trenutno povezuje 40-ak strunjaka konzultanata/trenera u est regionalnih centara podrke koje odlikuje
razliit stupanj razvoja i funkcionalnosti. Centri se nalaze u iduim gradovima: akovec, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split i
Zagreb (u osnivanju). Svaki regionalni centar objedinjuje i nudi usluge cijele hrvatske mree, ali ima i specifine lokalne
kapacitete i usmjerenja.

CEDRA HR - DJELATNOSTI:
CEDRA HR prua usluge: informiranja, edukacije, savjetovanja, povezivanja i umreavanja ljudi, organizacija, institucija i
zajednica oko istih ili komplementarnih ciljeva, vrijednosti i nastojanja. Usluge ukljuuju izradu investicijskih studija, studija
(pred)izvodljivosti i studija trokova i koristi, izradu poslovnih planova, izradu i reviziju strategija, razvojnih i operativnih
planova, podrku lokalnim akcijskim grupama, lokalnim partnerstvima za zapoljavanje, ali i startup i projektnu
inkubacijsku podrku.
CEDRA HR nudi: pripremu i izradu projektnih prijedloga, marketinke i branding usluge, istraivanje trita, edukacijske i
savjetodavne programe osobnog, organizacijskog i institucionalnog razvoja, drutvena istraivanja, poslovno povezivanje
i umreavanje te stvaranje novih lanaca vrijednosti, informiranje, drutveno odgovorno investiranje, organizaciju javnih
dogaanja, kampanja, studijskih putovanja i gospodarskih misija te posebice rjeavanje sloenih drutvenih i poslovnih
problema putem facilitacije inovacijskih procesa, izgradnje timova i kapaciteta za drutvene, organizacijske i institucionalne
promjene.
CEDRA HR u svojim centrima potpore nudi prostor i infrastrukturu za rad, druenje i razmjenu informacija i znanja.

Razgovor sa Sanjom Ostroki, konzultanticom CEDRE HR, poduzetnicom i trenericom socijalnog poduzetnitva. Poseban interes su joj
drutveno poduzetnitvo, drutveno odgovorno poslovanje, odrivi razvoj, poticanje inovacija, promocija mikro poduzetnitva i razvoj
poduzetkih vjetina kod djece i mladih.

Koji su pokazatelji drutvenog poduzetniva u Hrvatskoj i EU?

- Statistike o prihodima koje donosi drutveno poduzetnitvo teko je mjeriti, jer njihov prvi
cilj nije gomilanje dobiti, nego odrivi razvoj i rast. Uspjeh takvih poduzetnikih pothvata
ponajprije ovisi o tome koliko je ljudi prepoznalo uslugu ili proizvodnju kao korisnu za
zajednicu. iroka podrka zajednice drutveno-poduzetnikim poduzeima i zadrugama
razlog je zbog kojega je taj oblik poduzetnitva i u vrijeme ekonomske krize u Europi bio
u porastu.

Koji je znaaj i koje vrijednosti odlikuju drutveno poduzetnitvo?

- Drutveno poduzetnitvo je humaniji, odriviji i pravedniji nain poslovanja, jer ovjekove

potrebe i ravnoteu prirode stavlja ispred ostvarenja profita. Potie vrijednosti poput
jednakosti, ukljuenosti, uzajamnosti, povjerenja i moe pruiti odgovore na potrebe unutar zajednice te na taj nain
stvarati drutvenu vrijednost ija korist nadilaze pojedinca. Drutveno poduzetnitvo ima budunost, jer nudi brojna
inovativna rjeenja za ukljuivanje velikog broja osoba u nepovoljnim poloajima te predstavlja djelotvornu pokretaku
snagu za pozitivne drutvene promjene i osnaivanje drutvenog i gospodarskog razvoja svake zajednice.

Koji su najvei izazovi za drutvene poduzetnike u naem okruenju?

- Budui da drutvena poduzea trguju, veliki je izazov za drutvenu zajednicu njena mjerljivost na ijem se tragu
istrauju i izrauju prikladni modeli, posebice zato to je isti i jedan od kriterija za definiciju drutvenog poduzea prema
usvojenoj Strategiji. Nadalje, nedostaju poticajni okviri i programi razvoja, financijske potpore i prikladni izvori financiranja
(prepoznatost i /ili priznatost od strane davatelja kapitala), kvalitetne strune podrke, vjeti upravitelji drutvenih poduzea
i svijest ire zajednice za vanou pruanja potpore takvim poduzeima.

Razgovarala: Danijela Poropat

ETINA BANKA

Goran Jeras je roen 23. travnja 1980. godine u Zagrebu. Nakon studija fizike na PMF-u u Zagrebu,
odlazi u Nizozemsku gdje radi kao konzultant u financijskom sektoru. Podruje rada mu je bio
dizajn kompleksnih IT sustava za financijske institucije te, nakon izbijanja financijske krize 2008.
godine, analiza i unapreivanje modela procjene rizika. Razoaran otuenou komercijalnih
banaka od potreba realne ekonomije i drutva, poinje se baviti alternativnim metodama
financiranja, drutvenim i socijalnim poduzetnitvom, modelima poticanja odrivog razvoja
i etinim bankarstvom. Od kraja 2013. godine puno radno vrijeme radi na projektu osnivanja
etine banke u Republici Hrvatskoj, a od trenutka njenog osnivanja u travnju 2014. godine, postaje
i upravitelj Zadruge za etino financiranje.

Razgovor s Goranom Jerasom, jednim od osnivaa etine banke u hrvatskoj i upraviteljem zadruge za etino
financiranje

Trenutno meu graanima vlada nepovjerenje u banke i bankarski sustav. to to Etina banka nudi
da bismo joj ukazali povjerenje?

- Struktura Etine banke je potpuno drugaije postavljena od one klasinih komercijalnih banaka. Ona je u potpunom
vlasnitvu svojih korisnika koji njome upravljaju na demokratski nain na principu jedan lan - jedan glas. Etine banke
se u svojoj politici kreditiranja ravnopravno vode ekolokim, drutvenim i financijskim kriterijima i tek kad su sva tri
kriterija zadovoljena, odluuju se na ulaganje. Osim toga, banka sebe drugaije pozicionira u pristupu klijentima - ona
vie nije samodovoljan entitet, nego je servis koji prua usluge koje pomau razvoju lokalne zajednice. Povjerenje gradi na
transparentnosti prema kojoj javno objavljuje popis, iznose i kratko obrazloenje kredita koje je plasirala, visinu primanja
zaposlenika i bilo koje druge podatke o poslovanju banke. Pokazuje se da je taj pristup dobar i da uspijeva privui velik broj
pojedinaca i organizacija.
Etinu banku promovirate kao inovativni model. Moete li nam rei neto vie o tome?

- Osim to je model inovativan u hrvatskim okvirima, obzirom da u Hrvatskoj jo ne postoje banke koje bi poslovale prema
slinom modelu, postoji i cijeli niz drugih inovacija koji su interesantne ne samo nama, nego i drugim etinim i slinim
bankama u Europi. Primjerice, prema naem poslovnom modelu, banka e biti ne samo institucija kojoj je posao analizirati
rizike ulaganja (najee na temelju povijesnih podataka), nego i koritenjem resursa drugih klijenata i lanova zadruge
proaktivno sudjelovati u procesu izbjegavanja, smanjivanja i mitigacije rizika. Takav model bi omoguio investiranje u projekte
u koje se klasine banke ne bi mogle uputati zbog percepcije visokog rizika ulaganja. Osim toga, na model poslovne mree
kroz koritenje prostornih resursa naih lanova i ukljuivanje lanova u to je mogue vei radno intenzivnih, pomonih i
pripremnih procesa u poslovnoj strategiji banke. Naposlijetku, Etina banka u Hrvatskoj razvija i svoj vlastiti software - prvi
open-source core-banking software na svijetu, to i samo po sebi predstavlja veliku inovaciju.

Etina banka nije dioniko drutvo ve zadruga, zar ne?

- U dionikom drutvu koliina utjecaja na donoenje odluka je direktno vezana uz koliinu uloenog kapitala, to znai
da oni dioniari koji imaju vea sredstva mogu i na vei nain utjecati na donoenje stratekih odluka banke obzirom
je li koliina glasova na skuptini dioniara vezana uz broj uplaenih dionica. Zadruga je poslovni subjekt koji je drutvo
osoba, a ne drutvo kapitala i koji funkcionira na principu upravljanja jedan lan - jedan glas i na taj nain svojim ustrojem
zadovoljava naela etinog bankarstva. Takav princip osigurava da niti jedan lan zadruge ne moe nametati svoju
samovolju pri donoenju odluka i time ostvariti osobni interes na raun drugih lanova zadruge. Osim navedenog, zadruga
treba raditi u skladu sa 7 zadrunih naela koja propisuju: otvorenost lanstva, edukaciju lanova, brigu za zajednicu,
meuzadrunu solidarnost, autonomiju, zajedniku ekonomsku suradnju lanova i sl. Inae, preciznosti radi, Etina banka
e biti registrirana kao dioniko drutvo - d.d. - kao to to Zakon o kreditnim institucijama propisuje. Meutim, to d.d. e
biti u punom vlasnitvu Zadruge za etino financiranje kao pravne osobe te e se time odluke zadruge izravno prenositi u
strukturu e-banke d.d.

Graani su do sada imali loa iskustva sa tedno-kreditnim zadrugama. to im jami sigurnost u Etinoj banci?
- tedno-kreditne zadruge su dole na lo glas zbog malverzacija koje su se u njima dogaale od strane odgovornih ljudi za
njihovo voenje te su pritom ljudi esto ostajali bez svog novca. Glavni adut kojim se Etina banka moe boriti protiv straha
od malverzacija i prevare je transparentnost, gdje e sve bitne odluke i svi detalji poslovanja biti dostupni svim lanovima
zadruge u bilo kojem trenutku. Osim transparentnosti i moralnog integriteta vodeih osoba e-banke, dodatna informacija
za sigurnost bi mogla biti i injenica da e depoziti klijenata ebanke ba kao i u sluaju svih drugih banaka biti osigurani od
Agencije za osiguranje tednih uloga do iznosa od 100 tisua kuna.

Osim ekonomskih uinika, etine banke mjere ekoloki i drutveni utjecaj. Dakle, oni koji pokazuju sklonost prema drutvno-
odgovornom poslovanju u Etinoj banci vide poeljnog partnera. Na koji nain e-banka moe doprinijeti razvoju drutvenog
poduzetnitva?

- Etina banka e, prije svega, i sama poslovati kao drutveno poduzee te e svojim primjerom, ali i uvjetima financiranja,
koji e za drutvena poduzea biti povoljniji, poticati daljnji razvoj drutvenog poduzetnitva.

Razgovarala: Danijela Poropat

ULOGA SVEUILITA U RAZVOJU DRUTVENOG PODUZETNITVA
Drutveno poduzetnitvo, u uvjetima kad neoliberalni kapitalizam stvara sve dublje ekonomske, drutvene i ekoloke
probleme, otvara prostor za transformaciju gospodarstva i drutva ka odrivijim modelima razvoja. Prema Strategiji razvoja
drutvenog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020., drutveno poduzetnitvo predstavlja oblik
poslovanja voen prvenstveno drutvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog drutvenog i okolinog uinka. Kao vano
podruje u promicanju socijalne kohezije i ukljuivanja ranjivih skupina u gospodarski i drutveni ivot zajednice, drutveno
poduzetnitvo je prepoznato u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva od 2012.
do 2016. godine i Strategiji borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine.
Meutim, drutveni poduzetnici i dalje ostaju nedovoljno vidljivi u javnosti i ekonomskim tokovima. Da bi se iskoristio
puni potencijal sektora drutvenog poduzetnitva, potrebno je stvoriti odgovarajui pravni, financijski i institucionalni okvir
za njegov razvoj, ali i sustav mjera i aktivnosti za poticanje poslovanja drutvenih poduzetnika. Strategija predvia etiri
temeljne mjere: a) uspostava i unapreenje zakonodavnog i institucionalnog okvira; b) uspostava financijskog okvira; c)
promicanje obrazovanja za drutveno poduzetnitvo; d) osiguranje vidljivosti.

Sveuilita bi trebala imati vanu ulogu u procesu stvaranja i prijenosa znanja o drutvenom poduzetnitvu. Studenti i
svi zainteresirani e po zavrenom studiju steenim znanjem, vjetinama i kompetencijama, na svojim radnim mjestima
i u privatnom ivotu, znaajno utjecati na kretanje i razvoj drutva. Stoga visoka uilita imaju vrlo veliku odgovornost u
podizanju osvijetenosti i pruanju znanja za izgradnju odrivije sadanjosti i budunosti.

Model obrazovanja za drutveno poduzetnitvo trebao bi se temeljiti na meusektorskoj suradnji razliitih dionika. Autorice
predlau Quadruple (sveuilite + javna uprava + poduzetnitvo i gospodarstvo + nevladine udruge) / Quintuple (+ mediji)
Helix modela suradnje za promicanje obrazovanja za drutveno poduzetnitvo:
1. Centri kompetencija (iz Strategije Mjera 1: uspostavljanje centra kompetencija repozitorija nacionalnih dobrih
praksi, statistikih izvjea, baza podataka drutvenog poduzetnitva) npr. FET (UNIPU) Centar za istraivanje i
poticanje drutvenih inovacija, CIPDI) u suradnji s Ministarstvom znanosti i sporta, Ministarstvom rada i mirovinskog
sustava, Ministarstvom poduzetnitva i obrta, udrugama, drutvenim poduzetnicima i drutveno angairanim
medijima
2. Cjeloivotni program edukacije za drutveno poduzetnitvo Mjera 3: promicanje vanosti i uloge drutvenog
poduzetnitva kroz sve oblike obrazovanja npr. FET (UNIPU) Modul cjeloivotnog obrazovanja za drutveno
poduzetnitvo
3. Multimedijalne platforme informiranje javnosti Mjera 4: osiguravanje vidljivosti uloge i mogunosti drutvenog
poduzetnitva u RH i informiranje ope javnosti o temama u vezi s DP npr. FET (UNIPU) Medijski inkubator
MINK (online platforma za novosti/vijesti, edukaciju, promociju dobre prakse i irenje kulture drutvenih inovacija i
drutvenog poduzetnitva)

Doc.dr.sc. Violeta ugar

Doc.dr.sc. Kristina Afri Rakitovac
Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
RECIKLIRANO IMANJE VUKOMERI ZADRUGA ZA DOBRU EKONOMIJU
Gotovo da nema basne, bajke, prie za djecu ili slino koja se nije priivala kao simpatina etiketa klincima i klinkama
koji furaju ideju Recikliranog imanja, stvaranja ekosocijalnog edukacijskog centra u selu Vukomeri, nekih 25km juno od
Zagreba. Sve smo proli - od Tri praia do ne ba simpa perioda Snjeguljice i sedam patuljaka. Valjda moe ispast fora kad
je previe mukih na okupu samo u bajkama i samo djeciJ. Meni je nekako najbolje pasalo nas gledati kroz Vlak u snijegu i
Drubu Pere Kvrice. Super su sve lude graevine, energetski pogoni, uvanje sjemena i vrtovi, zeleni krovovi i roza kreme
za lice od nekoga tamo cvijea kojem ne znam ime, ali svega toga ne bi bilo da nas toliko puta nije sauvao zanos i druba,
ljubav prema tom snu i mjestu, i unato svim fajtovima, padovima, problemima, krizama, propadanjima, osjeaj da to sve
tamo sa svima nama skupa ima smisla. I da kad neko odlui otii da isto ima smisla. I kad danas gledam unazad gotovo
mi izgleda nevjerojatno da smo krenuli s tom forcom zajednitva, pomaganja, dijeljenja svega, mijeanja energije i pria,
zadrugarstva u samoj svojoj sutini, a da se nikad do prole godine nismo usudili tako i formalno raditi. Stislo nas. Bila prpa.
Stegle gae. A valjda nije imalo smisla to ranije napraviti.

Na odlasku jeseni 2014. godine osnovali smo na Vukomeriu Zadrugu za dobru ekonomiju. To mi je bio jedan od najljepih
dana u ivotu a da nije vezan za obitelj, ljubav, enu. Taj dan mi je sve to sam do tada radio imalo totalno smisla i uivao
sam u tom vatrometu. Kada se sve utialo i smirilo, opet sam pogledao unazad i skonto kako je moda tono da se nismo
usudili niti pomiljati imati svoju zadrugu, jer je to jedno ludo putovanje na koje ne idu djeca, nego samo najhrabriji i veliki.
Ali je isto tono kako je ba tada ba tog rujna bio najbolji trenutak za napraviti zadrugu.

Sjetio sam se ienja ikare i bunja dok na prostoru Imanja jo nije bilo niega i matanja kako emo samo u dvije godine
napraviti svoj mali eko raj. A to je bilo 2001.?!. Sjetio sam se gradnje imanja, prljavih ruku, ozlijeenih glava i slomljenih nogu,
ispunjenosti u srcima nakon svega jer gleda kako pria raste tvojim radom i uivanjem i zabavom. Pa kako su rasle prve
kue, kad smo jeli prvu hranu iz vrta, kad je instaliran prvi solarni sustav i osjeaja slobode to moe normalno raditi i ne
za..bavati se s agregatom koji treti i
Veliki iskorak za nas je bilo to smo u jednom trenutku nakon godina i godina uenja i primjene permakulturnog dizajna na
terenu, na imanju i u naim ivotima, dovoljno se ojaali i osnaili, nafilali znanjem i posebno praktinim, vrlo esto d.i.y.
vjetinama, da smo doli do faze da sada mi moemo druge uiti, pomagati drugima, educirati, razmjenjivati sposobnosti.
Znam da mi je bio ekstra ok kad sam vidio da na radionice kod nas dolaze uiti i druiti se ljudi iz Dubrovnika, Pule, Rijeke,
Osijeka, akovca, Splita i drugih gradova i okolnih zemalja. Bilo mi je nevjerojatno da netko prevali toliki put da doe do nas.
Tako je do nas dola u najboljem trenutku i ekonomija kao vaan dio permakulture koja poiva na tri etika naela: briga za
ljude, briga za Zemlju i pravedna raspodjela. Trebalo je prvo izgraditi bazu, imanje i nas. Dobro, iskreno svo troje je jo u fazi
izgradnje, posebno ovo tree po redu, vjerojatno e uvijek i biti, ali to je jedna druga pria.

Prva velika stvar koja je vodila do dobre ekonomije i danas zadruge je

Dan alternativne ekonomije na Recikliranom imanju koje smo napravili
krajem 2010. godine. Sjeam se da je crvena kua pucala po avovima
i bojao sam se da se ne aktivira klizite jer su ljudi sjedili i leali jedni
preko drugih koliko ih je dolo i eljelo poeti graditi neto na podruju
drugaije ekonomije. Sljedee godine smo zajedno s ACT-om iz akovca
tiskali knjigu Margrit Kennedy Novac bez kamata i inflacije stvaranje
prihvatljivog i ekolokog sredstva razmjene, pa jo uili i snaili se pa
sljedee godine poeli se pribliavati malim ekolokim proizvoaima
hrane i komunicirali s njima, i postajali svjesniji to im treba i kako im
moemo pomoi. Od tuda vuemo priu koja je danas najjaa u naoj
Zadruzi za dobru ekonomiju, a to Fond solidarnost kroz koji pomaemo
malim eko-proizvoaima hrane. Kada smo organizirali Prvu
konferenciju o dobroj ekonomiji na proljee 2014. godine, to je bio znak
da smo na dobrom putovanju, jer je koliina ljudi koje je zainteresirala
ideja i koncept nadiao naa najlua oekivanja.

Nau priu smo nazvali dobra ekonomija jer kroz tu jednu jedinu obinu rije najbolje opisuje to nam danas nedostaje.
Da je vie dobroga. I onda je imalo smisla da nam nedostaje Zadruga za dobru ekonomiju koja danas gura priu kroz
tri podruja: hranu koju sam ve spomenuo, energiju kroz Centar za jednostavne tehnologije i graditeljstvo kroz priu s
legalizacijom balirane slame kao graevinskog materijala.

Jedino to u meuvremenu i dalje nismo skroz odrasli. I dalje znamo propadati, ui u beskonane rasprave i fajtove, i dalje
nam sve ide prokleto presporo koliko bi mi htjeli boanstveno prebrzo, i dalje nas stignu krize i kada ne ide sve kako smo
zamislili. Sad nas ak sve vie stiu i krize srednjih godinaJ. I onda se opet skupljamo, njegujemo, sluamo, pruamo ruku,
vuemo dalje, idemo. I dalje na kraju dana kada sve utihne osjeam koliko sve ima smisla. Jer je dobro.

Napisao: Draen imlea

Draen imlea je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju Filozofskog

fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Zaposlen je na Institutu drutvenih znanosti Ivo Pilar u
Zagrebu. Glavno podruje njegova rada su globalizacija, permakultura, ekonomija i odrivi
razvoj. Trenutno na Institutu vodi trogodinji projekt iPRESENT Installation Project for
REsearch about Social ENTrepreneurship. Radi i kao projekt menader na EU projektu
MYPLACE Memories, Youth, Political Legacy and Civil Engagement koja istrauje utjecaj
povijesnih zbivanja na politike stavove i aktivizam mladih.
Autor je brojnih knjiga i znanstvenih studija od ega je posljednja knjiga Ekoloki otisak
kako je razvoj zgazio odrivost. Koordinator je programa Centar znanja za drutveni razvoj
podruje odrivog ivljenja i razvoja permakulture u udruzi Zelena mrea aktivistikih
grupa (ZMAG). Aktivan je u Zadruzi za dobru ekonomiju gdje je Predsjednik Skuptine.
NEKOLIKO LOKALNIH PRIMJERA
ALFA ALBONA ZAPAENI USPJESI U IZGRADNJI DRUTVENOG PODUZETNITVA
Razgovor s Alenom Haliloviem

Alen Halilovi, predsjednik Udruge za mlade Alfa Albona i lan Savjeta za mlade Vlade Republike
Hrvatske, voditelj je radnog tima inicijative Zgrade drutvenog poduzetnitva koja je nagraena
na nacionalnoj razini kao najbolja socio-ekonomska ideja u 2012., drutvena inovacija 2013. i
jedan od top 5 drutveno-poduzetnikihprojekata u 2014. godini.

Udruga za mlade Alfa Albona u svojem svakodnevnom radu provodi razliite projekte u
podruju mobilnosti i informiranja mladih te razvoja drutvenog poduzetnitva. To je udruga za
mlade koja je u posljednje tri godine uspjeno provela brojne projekte prijavljene na natjeaje
EU fondova te je od ove godine i korisnik institucionalne podrke Nacionalne zaklade za razvoj
civilnoga drutva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.

Udruga za mlade Alfa Albona pokrenula je drutveno poduzetniku ideju Zgrada drutvenog
poduzetnitva?

- Inicijativa pod nazivom Zgrada drutvenog poduzetnitva obuhvaa proces prenamjene biveg uenikog doma u multifunkcionalni
drutveno-kulturni i edukacijski centar koji bi se sastojao od hostela za mlade, konferencijskog centra s tri polivalentne dvorane,
drutveno-poduzetnikog akceleratora za razvoj projekata i ideja mladih drutvenih poduzetnika, co-working slobodnog radnog
prostora, prostora za organizacije civilnog drutva te lokalnog i upanijskog informativnog centra za mlade.

Dobili ste i nekolicinu priznanja za razvoj drutvenog poduzetnitva. Primjerice, uli ste u top 5 najboljih drutveno-
poduzetnikih projekata na natjeaju Moja zajednica, dobili ste nagradu za najbolju drutveno-poduzetniku ideju 2012.,
kao i za drutvenu inovaciju 2013. godine. Koji je znaaj inicijative Zgrada drutvenog poduzetnitva za zajednicu?

- Glavna snaga ove inicijative je utjecaj na razvoj lokalne zajednice uspostavljanjem poslovanja baziranog na drutvenom
poduzetnitvu, usklaenost s potrebama trita i novih tehnologija te motivirani i sposobni mladi ljudi koji su ukljueni u
cijeli proces implementacije projektne ideje te su spremni aktivno raditi na njezinoj realizaciji i buduem kontinuiranom
uspjenom poslovanju. Dugoroni cilj Zgrade drutvenog poduzetnitva je generirati viak prihoda od minimalno 10
posto ukupnog prometa, a kao drutveno poduzee, viak prihoda dijelit emo na dio koji emo reinvestirati u poveanje ili
podizanje razine kvalitete svih komponenti u zgradi drutvenog poduzetnitva te dio koji emo usmjeravati na sufinanciranje
projekata organizacija civilnog drutva na lokalnoj razini.

Temeljem znanja i iskustava koje ste stekli, moete li pomoi drugima u pokretanju slinih projekata?

- Od kada smo dobili prvu nacionalnu nagradu za razvoj drutvenog poduzetnitva imali smo priliku suraivati s raznim
pojedincima i organizacijama na razvoju njihovih drutveno poduzetnikih projekata. Uvijek smo spremni podijeliti svoja
iskustva i pomoi novim inicijativama da se lake snau u vrtlogu birokracije, nepoznavanja prednosti drutvenog poduzetnitva
od strane donositelja odluka i manjku financijskih mogunosti u podruju pokretanja drutvenog poslovanja. Vjerujemo da
upravo podrka iskusnijih organizacija moe biti kljuan iskorak od kreativne ideje do ozbiljnog poduzetnikog poduhvata.

Iskustvo pokazuje da je nakon postavljanja ideje u okvir poslovnog plana vrlo teko doi do faze realizacije. Zato je to tako? Koliko je
financijsko trite usmjereno na financiranje drutveno-poduzetnikih projekata?

- Svaki kvalitetan poslovni plan je dobra smjernica, okosnica i dobar temelj kako i odakle zapoeti. Naravno, nakon
izrade poslovnog plana kreu izazovi na terenu i preuzimanje rizika uputanja u poduzetniki poduhvat. U drutvenom
poduzetnitvu je situacija jo izazovnija, budui da drutveni poduzetnici stvaraju drutvene vrijednosti koritenjem
inovativnih poduzetnikih poslovnih modela. Budui da je poduzetnika klima u Hrvatskoj dosta nestabilna, posebice za
drutvene poduzetnike, koji se jo uvijek bore s prepoznavanjem od strane donositelja odluka svoje vrijednosti kao kljunih
pokretaa koji uoavaju probleme i vide ih kao priliku za transferiranje drutva, veliki broj ljudi dolazi do zidova koje sami ne
mogu preskoiti. U tom sluaju veina poetnika odustaje, ako nemaju kvalitetne partnere, motivirani radni tim i podrku
iskusnih organizacija. Jedan od velikih pomaka u financijskom tritu je projekt Zadruge za etino financiranje i osnivanja
prve etine banke u Hrvatskoj koja predstavlja financijski alat u slubi ostvarenja i materijalizacije ideja i projekata koji su
utemeljeni na drutveno odgovornom poslovanju i drutvenom poduzetnitvu.

Razgovarala: Danijela Poropat

ZADRUGA PAROOGA
Uenika zadruga parooga, pri koli za odgoj i obrazovanje-Pula, osnovana je 29. rujna 2014. godine. Jedina je uenika
zadruga uenika s tekoama u Istarskoj upaniji, a osnovana je s ciljem pokretanja drutvenih promjena u lokalnoj sredini,
budui da se, naalost, osobe s intelektualnim tekoama nalaze u izrazito nepovoljnom poloaju, posebice u kontekstu
zapoljavanja. U koli za odgoj i obrazovanje-Pula uenici se koluju za pomona zanimanja. Neovisno o strukovnoj
kvalifikaciji i podruju rada uenika, svi su nakon zavretka kolovanja suoeni s istim problemima, kao to su predrasude
poslodavaca ili okoline spram njihovih radnih sposobnosti, to nadalje rezultira najviom stopom nezaposlenosti osoba
s intelektualnim tekoama meu svim grupama osoba s invaliditetom. Sukladno tome, kvaliteta ivota uenika nakon
kolovanja nema znaajnu perspektivu.

Kroz rad uenike zadruge kola nastoji prikazati svoje uenike ne kao potrebite, ve kao one koji mogu pruiti mnogo
lokalnoj zajednici i biti konkurentni. Sukladno tome, zaposlenici kole odluili su da nee vie ekati idealne uvjete, nego
e ih sami stvoriti za svoje uenike. Poticanjem drutvenog poduzetnitva, kao oblika promocije uenika, prvenstveno ele
djelovati na drutveni problem u nadi da e doi do nekih drutvenih promjena, to im je krajnji cilj!

Uenika zadruga parooga funkcionira na dragovoljnoj osnovi. Sekcija je temeljna odgojno-obrazovna i radna jedinica
zadruge. Svaka sekcija ima svog voditelja/mentora koji primjerenim metodikim postupcima omoguava razvoj vjetina
i sposobnosti kod uenika te stjecanje, produbljivanje i primjenu znanja iz podruja njegovog rada. Obzirom na svoju
strukovnu kvalifikaciju i interese, uenici se upisuju u eljenu sekciju.

Rad parooge odvija se kroz 7 sekcija: ugostiteljska, poljoprivredna, keramiarska, likovna, kreativna, ekoloka i pet friendly
sekcija. Ono to nude je priprema hrane i prirodnih sokova (uz dostavu), izrada cvjetnih aranmana, izrada ukrasnih i
uporabnih predmeta od keramike (vaze, zdjele, svijenjaci, aroma lampe, ogrlice, narukvice...), izrada ukrasnih i uporabnih
predmeta od razliitih materijala (torbice za mobitele, drai za olovke, magneti, privjesci, broevi), jastuci za kune ljubimce,
keksii za kune ljubimce, izrada drvenih ukrasnih posluavnika, ploice za kljueve, platnene oslikane torbe, aromatine
sapune, prirodne kreme te artikle po narudbi (keksi, demovi, ukrasi za kienje svatova, poklon paketi).
Tijekom rada u zadruzi uenici posebno razvijaju i njeguju radne navike, radne vrijednosti i kreativnost, kao i svijest o
nainima i potrebi ouvanja prirode i kulturne batine. Uenici se upoznaju s novim tehnikama rada, uenja i kreativnog
izraavanja da bi stvorili preduvjete za praktinu primjenu znanja u ivotu i lokalnoj sredini. Uenici se, takoer, kroz
poljoprivrednu sekciju, bave i ekolokom poljoprivredom te se zadruga nada da e u skoroj budunosti moi ponuditi i
ekoloki uzgojenu hranu, vino, maslinovo ulje i sline proizvode iz svojeg Vrta znanja.

Zadruga svojim uenicima prua jedno novo iskustvo koje ipak ne mogu stei tijekom redovne nastave. Pojmovi, odnosno
sfere kojih se zadruga dotie su: organizacija rada, proizvodi, proizvodni proces, trite, konkurentnost, inovativnost,
poduzetnitvo, gospodarstvo, a, najvanije od svega je, to su uenici kole direktni sudionici svega navedenog. Nastavni
proces je ipak diktiran planovima i programima, voen uiteljem kao realizatorom tog procesa, dok je rad u zadruzi
prvenstveno timski rad. Svi su realizatori radnog procesa i suradnici. Svi imaju podjednake uloge i podjednaka prava.
Prije svega, osnivanje uenike zadruge znai jedan novi, poboljani model rada koji otvara mnoge mogunosti za uenike
i prelazi okvire samog odgoja i obrazovanja. Benefite od rada uenike zadruge ostvaruje i lokalna zajednica, budui da se
parooga trudi imati pozitivne uinke na pojedince, okoli i drutvo u cjelini. lanovi zadruge parooga tee boljem svijetu
koji jednako prihvaa ba svakog pojedinca.

Priredila: Danijela Maruin

ZADRUGA PRAKSA proaktivno u vremenu i prostoru

Razgovor s Emilom Jurcanom, upraviteljem Zadruge

Emil Jurcan
*1981. Upravitelj pulske inenjerske zadruge Praksa. Diplomirao na arhitektonskom fakultetu
u Ljubljani. Imao je dugu karijeru podzemnog strip-crtaa. Suosniva grupa Temp i Pulska
grupa.Autor projekata rekonstrukcijeMalog rimskog kazalitau Puli,Palae Nomadau Splitu i
sportske luke Delfin u Puli. Ureujeblog Praksa.
Prva ste inenjerska zadruga u Hrvatskoj, iz vaeg dosadanjeg iskustva, koje su prednosti ovakvog poslovanja?
- Solidarnost i uzajamna pomo lanova zadruge u velikoj mjeri olakava poslovanje. Zadruga
nabavlja zajedniku opremu koja nam je nuna za rad, to predstavlja odreenu utedu
lanovima. Osim toga, lanovi imaju odreenu sigurnost da mogu prihvatiti i vee poslove, jer
znaju da imaju podrku ostalih zadrugarki i zadrugara u obavljanju tih poslova.

Koje su drutvene vrijednosti za koje se zalaete?

- Komunizam
Opiite ukratko vae poslovanje. Koliko lanova imate i koliko djelatnika zapoljavate? Koliko uspjeno uspijevate odrati stabilnost i
imate li u tome kakvu podrku?
- Poslovanje zadruge Praksa uglavnom se svodi na domenu arhitekture i manjim dijelom na usluge dizajna i fotografije.
Zapoljavamo tri osobe, a imamo ukupno 12 lanova. Stabilnost u poslovanju varira iz mjeseca u mjesec, ali zadruga je uspjela
odrati poslovanje tijekom etiri krizne godine. Podrku imamo od nas samih, lanova i suistomiljenika. To nam je dovoljno.
Na vaim web stranicama kao bitnu karakteristiku vaeg djelovanja, izmeu ostalog, navodite integraciju kulturnog i politikog
angamana u proizvodnu sferu. to to zapravo znai? Moete li poblie objasniti?
- Iako slubeno ivimo u sustavu parlamentarne demokracije, ideja demokracije se u kapitalizmu nikada nije odnosila na
proizvodnju i ekonomsku sferu koja je ostala autoritarna, hijerarhijska i arhaina, jer je jo uvijek vezana uz feudalni primat
vlasnitva, pa se vodstvo u nekoj firmi definira na nain da je vlasnik firme doivotni vladar te ekonomske organizacije
unato njegovim sposobnostima. A to pravo je i nasljedno. Mi se ne slaemo s time i smatramo da je za stvarnu demokraciju
potrebno demokratizirati i proizvodnu sferu, a ne samo graansku. Stoga smatramo zadrugu dobrim modelom da se u
sferu ekonomije uvedu politike ideje samoupravljanja i samoorganiziranja.
Zadrugu Praksa osnovali su 2011. godine lanovi Pulske Grupe. Da podsjetimo, Pulska Grupa je predstavljala Hrvatsku na 13.
Venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. s temom Neposredna demokracija, koja se bavila problematikom otuenja javnih prostora
od graana i vizijama zajednikih prostora kao prostora neposredne demokracije. Ova tema je i dalje u fokusu vaeg interesa. Koje
aktivnosti u tom smjeru provodite?

- Vjerojatno je javnosti najpoznatija aktivnost vezana uz poluotok Muzil u Puli i sprjeavanje njegove privatizacije. lanovi
zadruge Praksa, uz mnoge druge graane, aktivni su u inicijativi za Muzil Volim Pulu koja od 2009. godine pokuava
zamisliti zajedniko koritenje bive vojarne Muzil na opu dobrobit zajednice.

Kako se to odraava na vae poslovanje?

- Budui da nam je primarna poslovna aktivnost arhitektura, neposredno smo vezani uz prostornu problematiku.
Pokuavamo u svakom poslovnom zadatku istraiti mogunosti stvaranja stvarnog prostora demokracije unutar
ograniavajueg kapitalistikog okvira. Iako prostor i arhitektura nisu pokretai drutvenih promjena, oni su njihovo nuno
poprite. Mi moemo zamisliti kakav bi bio prostor koji potie te promjene.

Razgovarala: Danijela Poropat

DRUTVENE INOVACIJE SU
PUT I MISIJA DRUTVENOG
PODUZETNITVA
LABORATORIJ ZA DRUTVENE INOVACIJE SOCIAL INNOVATION LABORATORY
Razgovor s predsjednicom Mirnom Karzen

Mr. sc. Mirna Karzen ima vie od dvadeset godina iskustva u meunarodnom, regionalnom i
lokalnom razvoju s fokusom na irok spektar tema bitnih za ekonomski i drutveni razvoj. Prije
osnivanja konzultantske tvrtke za regionalni razvoj i EU fondove, Karzen i Karzen d.o.o., Mirna je
radila za niz meunarodnih organizacija u SAD-u, Hrvatskoj i iroj regiji, ukljuujui Rockefeller
Brothers Fund, UNDP, USAID, Urban Institute, World Learning i mnoge druge. Ve desetak godina
aktivno djeluje na podruju edukacije, pripreme, provedbe i evaluacije projekata financiranih iz EU
fondova. Takoer,osmislila je inovativane-learning programza pripremu EU projekata.Suosnivaica
je i predsjednica Laboratorija za drutvene inovacije (Social Innovation Laboratory, SIL), regionalne
hibridne organizacije koja djeluje na podruju drutvenih inovacija u zemljama zapadnog Balkana,
bivajui meu prvim organizacijama ovog tipa u regiji. Posjeduje MIA (Master of International Affairs)
diplomu kole za meunarodne odnose i javnu administracijunjujorkog Sveuilita Columbia.
(izvor: karzenandkarzen.com)

Predsjednica ste Laboratorija za drutvene inovacije. Kako je organizacija nastala i s kojom svrhom?

- Laboratorij za drutvene inovacije (SIL) poeli smo razvijati jo 2011. godine. Uz pomo kolegica iz Srbije i Makedonije
odluile smo razviti regionalnu platformu koja e povezati drutvene inovatore zapadnog Balkana te mapirati i predstaviti
primjere dobre prakse, odnosno u konanici djelovati na poticanje klime koja e znati prepoznati i vrednovati drutvene
inovacije kao mehanizme generiranja pozitivnih drutvenih promjena.

Koje ste rezultate do sada postigli?

- Mogu rei da smo s ogranienim resursima u ovih nekoliko godina napravili mnogo. Jedan od vanijih projekata je pilot
kolegiji na temu drutvenih inovacija na Vernu koji smo pokrenuli prije tri godine i sada se ve odvija prema standardiziranom
rasporedu. Osim toga, u suradnji s udrugom Cenzura plus iz Splita u okviru programa Europa za graane provodimo niz
inicijativa koje potiu aktivnu participaciju graana u procesima donoenja odluka, poboljanja i razvoja kvalitete ivota u
lokalnim zajednicama. Jedan od vanijih projekata svakako je i SI Drive - Social Innovation: Driving force of Social Change
financiran od strane FP 7 programa u sklopu kojeg provodimo mapiranje drutvenih inovacija u cijeloj regiji zapadnog
Balkana u domeni zapoljavanja, smanjenja siromatva i obrazovanja. Kroz SI-Drive projekt, primjeri dobre prakse ui e
u bazu svjetskih primjera uspjenih drutvenih inovacija. Mi smo naroito ponosni na ovaj projekt u kojem sudjelujemo
sa 27 europskih i svjetskih partnera, budui da smo jedna od rijetkih hrvatskih udruga koja ima priliku sudjelovati na FP7
projektu. Oni su obino rezervirani za istraivake institute i sveuilita, pa mi kroz nau edukaciju to sada pokuavamo
promijeniti te inspirirati i udruge da se pokrenu i prijave.
Naravno, kontinuirano se bavimo edukacijom i popularizacijom inovacija kroz razliite radionice, medije, konferencije i
slino. Ovog svibnja smo u suradnji s Hrvatskim drutvom nezavisnih profesionalaca i Centrom za mirovne studije na
Tjednu dizajna Zagreb 2015, organizirali radionice impact dizajna s temom integracije izbjeglica u hrvatsko drutvo. Trudimo
se potaknuti stvaranje interdisciplinarnosti u pristupanju inovacijama i ostvariti suradnju s razliitim drutvenim dionicima -
akademska zajednica, javna uprava, poduzetnici, civilno drutvo, freelanceri.
Takoer je vano spomenuti da vrlo aktivno djelujemo na podruju jaanja i razvoja politika da bi se drutvene inovacije
prepoznale na nacionalnom nivou te ule u programske i strateke dokumente i mjere financiranja. Smatramo da e se
tek kroz podrku konkretnim projektima i inicijativama, bilo da su to pilot projekti, prototipovi ili zrele drutvene inovacije
i proizvodi, moi sustavno djelovati na jaanju svijesti ljudi te njihovom razumijevanju vanosti drutvenih inovacija u
rjeavanju konkretnih drutveno ekonomskih izazova.

Drutvene inovacije sve se ee spominju. Mnogi ne razumiju znaenje pojma, a mnogi misle da je to samo popularna fraza. to vi
mislite i kako biste definirali drutvene inovacije?

- Tono. Pojam drutvenih inovacija esto ostaje neshvaen ili se percipira kao kroz prizmu drutvenog poduzetnitva i
marginaliziranih drutvenih skupina. Definicija koju smo razvili govori da drutvene inovacije ukljuuju nove strategije,
koncepte, ideje, procese, proizvode, usluge, poslovne modele, alate i metodologije ili kombinacije svega navedenog, a s
ciljem da se odgovori na nezadovoljenu potrebu u drutvu ili drutveni problem. Dakle, drutvene inovacije predstavljaju
pozitivne prakse koje umanjuju ili eliminiraju nejednakosti i transformiraju postojee drutvene odnose uz premisu
odrivosti. To ne moraju biti revolucionarne ideje globalnih razmjera, ve inovacije koje su prisutne u naoj svakodnevnici
- od kvalitetnijih pristupa zdravstvenim uslugama, bolje prometne regulacije, inovativnih i ekoloki prihvatljivijih rjeenja u
gradskom prijevozu, kreativnijih i pristupanijih obrazovnih programa, pa sve do financiranja mikro i malih poduzetnika.

Zato su drutvene inovacije vane?

- Bilo koje gospodarstvo i drutvo bez inovativnih pristupa i inovatora nije u mogunosti razviti se i ostvariti svoj potencijal.
Inovacije, u ovom sluaju drutvene, nune su za razvoj zdrave, odrive i zadovoljne zajednice graana. U dananje vrijeme
zasieni smo ekonomskim problemima, krizom drutvenog i politikog morala i gomilom nepotrebnih informacija te esto
ne moemo razaznati stablo od ume. Drutveni inovatori su oni koji svojim doprinosom nastoje promijeniti postojee
paradigme, osvijestiti ulogu i mo pojedinca u drutvu i u konanici svojim inovativnim rjeenjima integrirati nove pristupe
koji podiu kvalitetu ivota, mijenjaju percepciju graana i potiu na sagledavanje problema iz nekog novog kuta.

Drutvene inovacije pokretai su kljunih, ali i nunih drutvenih promjena koje nam danas trebaju, vie no ikad. Koliko smo mi u
Hrvatskoj inovativni i postoji li podrka?

- Kao drutvo jo uvijek nismo prepoznali koliko smo uistinu inovativni i poduzetni. Veina aktivnosti usmjerena prema
razvoju inovacija u Hrvatskoj trenutno je orijentirana na gospodarski sektor i akademsku zajednicu i to kroz financiranje
iz predpristupnih, a sada i strukturalnih i investicijskih fondova za podruja kao to su znanost i tehnologija, istraivanje
i razvoj, inovacije te jaanje malog i srednjeg poduzetnitva. Unato tome, koncept drutvenih inovacija jo uvijek nije
dovoljno razumljiv i prepoznat kao krovna platforma koja moe povezati sektore, ukazati na potrebe na multidisciplinaran
i odgovoran nain, odnosno biti iskoritena kao sredstvo stvaranja gospodarske vrijednosti koja u isto vrijeme generira
drutvene koristi. Ipak, inicijativa postoji i polako, ali sigurno, pojavljuju se pojedinci koji nudei nove modele edukacija,
financiranja i suradnje stvaraju sustav podrke inovatorima i potiu ih na ostvarenje ciljeva i inoviranje.
Trenutno su drutvene inovacije ule i u operativne programe Konkurentnost i kohezija i Uinkoviti ljudski potencijali.
Oba programa orijentirana su na financiranje drutvenih inovacija, ali u drukijem kontekstu. OP Konkurentnost i kohezija
s naglaskom na istraivanja i razvoj, a OP Uinkoviti ljudski potencijali u okviru financiranja aktivne inkluzije s naglaskom na
promicanje jednakih mogunosti i aktivno sudjelovanje. Financirat e se aktivnosti kao to su, primjerice, mree i inicijative
koje promiu pristup interkulturalnim aktivnostima i socijalnoj integraciji za osjetljive skupine; aktivnosti u kulturi i medijima
kao platforme za socijalnu integraciju razliitih marginaliziranih skupina i slino.
Raspolaete li nekim pokazateljima, koliko u odnosu na EU/svijet ulaemo u drutvene inovacije?

- U principu jo nismo ni poeli ako govorimo o drutvenim inovacijama u irem smislu rijei, jer se tek radi na izradi
natjeaja na temelju mjera iz OP-a. Naravno, postoje mnoge inicijative koje smo prepoznali kao drutvenu inovaciju ili
drutveno poduzetnitvo i koje su financirane iz raznih, ali uglavnom EU izvora. Tako da je pred nama jo mnogo izazova.
Budui da su drutvene inovacije ipak prepoznate u raznim strukturama te su pokrenute razne inicijative, ipak moemo
zavriti, on a positive note, s izjavom da e se tek sada omoguiti razvoj i financiranje drutvenih inovacija da bi one zaivjele
i postale dio sistemskih promjena.

Koja je poveznica drutvenog poduzetnitva i drutvenih inovacija?

- Drutveno poduzetnitvo integrirani je dio drutvenih inovacija, no ne i jedini. Zanimljiv zakljuak naeg istraivanja koje
smo proveli u suradnji s Institutom za razvoj i meunarodne odnose bio je da se vrlo esto kao sinonimi drutvenim
inovacijama koriste idui termini:

Humanitarne djelatnosti

Drutveno poduzetnitvo

Inovativne kreativne djelatnosti

Poslovne inovacije ili inovacije u poslovanju

Drutveno poduzetnitvo je svakako vrlo bitan dio drutvenih inovacija, iako mi pokuavamo potaknuti nain djelovanja
koji moe, ali i ne mora nuno rezultirati pokretanjem drutvenog poduzea ili start-upa. Ono to treba istaknuti je da treba
doi do promjena u nainu razmiljanja i djelovanja, stvaranja, novih ponekad hibridnih rjeenja i modela upravljanja i
djelovanja te suradnje meu strukturama koje manje surauju ili uope ne surauju, da bi dolo do novih, odrivih oblika
suradnje, poslovanja, koritenja resursa i slino. Onaj slavni quadruple ili quintuple helix kako ga neki zovu.

Razgovarala: Danijela Poropat

Razgovor s Miljenkom Plazoni Bogdan suosnivaicom Impact Huba Zagreb

Miljenka Plazoni Bogdanje facilitatorica i trenerica s dugogodinjim iskustvom. Bavi se razvojem

organizacija i projekata, kroz participativne grupne procese koji omoguavaju ukljuivanje velikog
broja sudionika, potiu kokreaciju i dugoronu suradnju. esto surauje s kolegama u Hrvatskoj
i van nje na zajednikim projektima, za profitne i neprofitne organizacije. Dugogodinje iskustvo
stjecala je u korporativnom i neprofitnom sektoru. Od stjecanja zvanja diplomiranog inenjera
fizike, kontinuirano stjee potrebno znanje za organizacijski razvoj te za voenje i dizajn radionica,
participativnih grupnih procesa i edukacije odraslih kroz niz relevantnih edukacija i konferencija.
lanica je nekoliko internacionalnih i nacionalnih strunih mrea i udruenja, meu kojima posebno
mjesto imaArt of Hosting (AoH)mrea, od 2003.godine. Miljenka je direktorica hrvatskog ureda ITO
United Change, osnivaicaestog oblikai suosnivaIcaImpact Huba Zagreb.

to je Impact Hub Zagreb?

- Impact Hub Zagreb dio je globalne mree Impact Hubova, mjestakoja promiu i podravaju poduzetnitvo koje adresira
relevantne drutvene i okoline izazove. Okupljaju globalnu zajednicupoduzetnika, aktivista, kreativaca, profesionalaca i
svih pojedinaca koji ele raditi ili ve rade na idejama ili poduhvatima koji stvaraju pozitivne promjene. Impact Hub Zagreb
svojim lanovima nudi prostor za rad (coworking prostor), kvalitetne edukativne programe i usluge te priliku za umreavanje
s raznolikom mreom partnera i korisnika.

Kako ste nastali?

- Impact Hub mrea pokrenuta je 2005. godine osnivanjem prvog takvog mjesta u Londonu s ciljem podravanja i promicanja
inicijativa drutvenih inovacija i drutvenog
poduzetnitva te poveanja njihovog utjecaja na
lokalnoj i globalnoj razini. Do sada se proirila u vie
od 60 gradova u cijelom svijetu te broji oko 11.000
lanova. Svi se Hubovi vode milju da dobrih ideja
nikad ne nedostaje. Ono to esto nedostaje njihovo
je bolje povezivanje, raspoloivost resursa za njihovo
ostvarenje i poveanje njihovih utjecaja. Zato Hubovi
nude ekosistem i zajednicu potpore pojedincima da
poveaju pozitivan utjecaj svog rada. Impact Hub u
Zagrebu otvoren je 2013. godine nakon par godina
priprema tijekom kojih je grupa suosnivaa radila
na tome da i Zagrebu prui ono to mu nedostaje -
mjesto koje zadovoljava, inspirira i podrava potrebe
za radnim prostorom i povezivanjem raznolike
zajednice pro/kre-aktivaca svih dimenzija, oblika i
ukusa, kojima je zajedniko poduzetno promiljanje i akcija za bolji svijet.

Radi se dakle o drutvenom poduzeu? Koja je vaa vizija i misija? Koje su drutvene vrijednosti koje promiete?

- Impact Hub Zagreb je drutveno poduzee. Od kada smo krenuli s radom uimo, stjeemo iskustvo i oblikujemo svoj
model poslovanja tako da on ispunjava sve kriterije koje su nama, kao suosnivaima i kao zajednici, bitne. Jo smo uvijek
u startup fazi, no kad ponemo generirati profit, svakako e on biti reinvestiran u daljni razvoj naeg koncepta podrke
poduzetnitvu koje donosi pozitivne promjene u drutvu. Zato i imamo registriranu i udrugu i trgovako drutvo koje je u
potpunom vlasnitvu udruge. Cilj nam je intenziviranje potpore drutvenim poduzetnicima i stvaranje jo vee pozitivne
drutvene promjene. Vrijednosti kojima se svi Impact Hubovi vode su povjerenje, odvanost i suradnja. Vizija svih Hubova je
bolji svijet, a to znai svijet u kojem postoje jednake mogunosti za sve. Ostvarenje dijela te vizije svi Impact Hubovi provode
upravo svojom misijom pruanja pristupa zajednici i fizikog mjesta gdje se ljudi susreu, dobro osjeaju, nalaze inspiraciju
i potporu za razvoj inovativnih ideja koje rjeavaju relevatna drutvena i okolina pitanja.
Coworking je rastui trend u svijetu koji daje sasvim novi koncept poslovanja. Objasnite to je coworking i koje su njegove vrijednosti.

- Coworking je nova vrsta i kontekst rada u kojem vie pojedinaca, koji nuno ne rade zajedno, primjerice, na istome
projektu ili u istoj organizaciji, dijele isti radni prostor i njegovu infrastrukturu. Takav odnos korisnicima znatno sniava dio
fiksnih trokova poslovanja, ali i omoguuje laki pristup potencijalnim suradnicima i tritu. Coworking je samo jedna od
vrijednosti koju nudimo svojim korisnicima u Impact Hubu Zagreb. lanovi plaaju svoj mjeseni Hub paket prema broju
sati koje provodu u naem coworking prostoru, ali im taj paket omoguuje i pristup naim uslugama poput mentoriranja,
koritenja dvorane za sastanke te virtualni pristup svim lanovima Impact Hubova u svijetu. Svakodnevno se u prostoru
lanovi susreu, razgovaraju, neki od njih zapoinju suradnju, a neki jedni drugima pomau u razvoju ideje ili projekta.
Budui da elimo pojedince poduprijeti da poveaju pozitivan utjecaj svojeg projekta ili poduhvata, coworking je odlian
medij za to, jer im prua konntekst u kojem na dnevnoj bazi mogu dobiti puno povratnih informacija i inputa da moda
skrate traganje za nekom informacijom, izbjegnu neku pogreku ili probaju neto odraditi na potpuno nov nain.

Naziv vaeg poduzea Pokreni ideju, kojeg vodi istoimena udruga, upuuje na smisao vaeg djelovanja. ini li vam se da ivimo u
prilino rezigniranom drutvu koje nije sklono pokretanju inovativnih poduhvata, zato je to tako?

- Razloge za takvu situaciju moemo traiti na mnogo strana. Iz naeg iskustva, posebice rada s mladima, jedna od njih je
odsutnost svijesti o resursima kojima raspolau u usporedbi s nekim drugim zemljama i nesklonost preuzimanju rizika.
Jednostavno ime Pokreni ideju moda najbolje sumira na poziv na preuzimanje individualne odgovornosti i konkretnih
koraka za promjenu upravo te rezignirane atmosfere oko nas. Puno se puta u radu susreemo i s dijelom pojedinaca koji
nisu skloni preuzimanju rizika te novih i drukijih poduhvata. No, one koji se na to odlue, elimo podupirati i povezivati da
bi bili to uinkovitiji i inili dobro sebi i drutvu oko sebe.

Razgovarala: Danijela Poropat

DRUTVENO PODUZETNITVO KAO
BITNA KOMPONENTA PLANOVA
RAZVOJA DRUTVENIH I KULTURNIH
CENTARA
PULSKA PRIA
Drutveni centar Rojc

Drutveni centar Rojc jedinstveni je model svojevrsnog grada civilnoga drutva koji pod jednim krovom okuplja 111
organizacija civilnoga drutva razliitih podruja djelovanja. Smjeten je
u centru Pule, u zgradi nazvanoj po heroju iz drugog svjetskog rata-Karlu Rojcu. To je najvea zgrada u gradu povrine
16.739 m2, s unutarnjim dvoritem, besplatnim parkingom, sportskim igralitima i zelenim povrinama. Izgraena je 1870-
te pod Austro-ugarskom monarhijom, bila je vojna kola za vrijeme Monarhije, Italije i Jugoslavije sve do 1976., kada postaje
vojarna. Jugoslavenska armija naputa Rojc 1991. dok u vrijeme domovinskog rada zgrada postaje utoite izbjeglicama i
prognanicima.

Godine 1998. Grad Pula donosi odluku da se zgrada bive vojarne Rojc prenamjeni za potrebe velikog broja organizacija
civilnoga drutva, koje polako nastanjuju prostore i daju im novu namjenu. Na taj nain prostor se spaava od propadanja
i dobiva nove sadraje sukladno programskim aktivnostima udruga koje nastanjuju DC Rojc.

Suivot raznovrsnih udruga dobar je primjer meusektorske i unutarsektorske suradnje. Pojedinanim i zajednikim
programima odgovara se na potrebe korisnika, graana Pule koji svakodnevno sudjeluju u velikom broju raznovrsnih
aktivnosti.

Savez udruga Rojca

Kako bi se odgovorilo na rastue potrebe uinkovitog i odrivog upravljanja zgradom i programima DC Rojc-a, godine
2012. osnovan je Savez udruga Rojca (SUR).

SUR je mrea udruga koja okuplja i zastupa interese OCD-a, korisnika prostora, potie njihovu suradnju i angairano
djeluje u zajednici. Ciljevi Saveza su: izgraditi stabilnu i prepoznatljivu mreu udruga koja se temelji na suradnji i
zajednikim programima, unaprijediti upravljanje Rojcem utemeljeno na sudionikom modelu, aktivno djelovati u
zajednici i promovirati principe uvaavanja razliitosti, solidarnosti i suradnje.
Glavni programi koje provodi Savez udruga Rojca su razvijanje sudionikog modela upravljanja DC Rojc, razvijanje i
osnaivanje DC Rojc kroz platformu SURadnjom i znanjem za zajedniko dobro, organiziranje programa u zajednikom
drutvenom prostoru Dnevni boravak te prezentacija programa i aktivnosti udruga putem web portala rojcnet, novina
Veznik i programa u zajednikom prostoru. lanstvom u europskoj mrei nezavisnih kulturnih centara Trans Europe
Halles podignuta je na viu razinu suradnja s drugim slinim centrima. SUR takoer sudjeluje u upravljanju zgradom kroz
zajedniko upravljako tijelo Koordinacija zgradom DC Rojc koju ine tri predstavnika Grada Pule kao vlasnika zgrade i tri
predstavnika Saveza koji zastupaju interese korisnika.

Drutveni centar Rojc i perspektive razvoja drutvenog poduzetnitva

U lipnju 2013. SUR-u je dodijeljen na upravljanje prostor od 578m koji otvara mogunosti razvoja artist-in-residence
programa i modela samoodrivosti kroz mogue otvaranje hostela. U tom smislu napravljena je preliminarna sudija
izvedivosti u suradnji s udrugom Alfa Albona, arhitektonsko rjeenje i nacrt poslovnog plana. Kroz programe i radionice koji
su provedene tijekom godine osobito su bila intenzivna nastojanja SUR-a u razvijanju Plana odrivosti DC Rojc koji u sebi
sadri bitne elemente razvoja drutvenog poduzetnitva.

Pilot projekt Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva Prostori (su)djelovanja kojeg je SUR proveo u suradnji s Gradom
Pula a uz strunu pomo CEDRA.HR dao je nekoliko bitnih dokumenata za daljnji napredak u provoenju drutveno-
poduzetnikih inicijativa i podizanju vee uinkovitosti u upravljanju openito:

1. MAPIRANJE RESURSA I POTENCIJALA RAZVOJA DRUTVENO-KULTURNOG CENTRA ROJC

2. PLAN ODRIVOSTI
3. PLAN RAZVOJA DRUTVENOG PODUZETNITVA DRUTVENO-KULTURNOG CENTRA ROJC (poslovni plan za dvije
poduzetnike aktivnosti)
4. MARKETING PLAN DRUTVENO-KULTURNOG CENTRA ROJC
Elemente rezvoja drutvenog poduzetnitva
kroz primjenu inovativnih drutvenih praksi SUR
pokuava implementirati kroz trogodinji projekt
Origin od Spaces kojeg provodi s partnerskim
organizacijama Darwin ecosystem Bordeaux,
Zawp Bilbao, Lx Factory Lisabon, London Borough
of Lewisham i Capture Art and Creative Projects
Ltd. Glavne teme ovog projekta su: coworking,
drutveno poduzetnitvo, ekoloka tranzicija,
partnerstva i sudioniko upravljanje.

Projekt Drutveno poduzetniki generator logini

je nastavak pokrenutih ideja i inicijativa u smjeru
stvaranja poticajnog okruenja za odrivi razvoj
zajednice.

Priredila: Danijela Poropat

RIJEKA PRIA
Savez udruga Molekula

Savez udruga Molekula djeluje na podruju Grada Rijeke od 2007., elei pridonjeti razvoju lokalne zajednice u podruju
nezavisne kulturne produkcije.

MISIJA: Omoguiti prostornu i logistiku podrku pri afirmaciji nezavisnih kulturno-umjetnikih praksi kroz aktivno
sudjelovanje udruga civilnog drutva i mladih na podruju grada Rijeke u produkciji, afirmaciji i prezentaciji raznih oblika
suvremenog stvaralatva sukladno statutu Saveza.

CILJ: Savez je osnovan u cilju promocije i poticanja djelatne skrbi za ostvarivanje kulturnih, obrazovnih i drugih interesa
graana te poveavanja uestalosti, kvalitete i utjecaja aktivnosti nezavisnog kulturnog sektora i sektora culture mladih

DJELATNOSTI:

- progamsko povezivanje i suradnja neovisnih i neprofitnih inicijativa u kulturi te kulture mladih na podruju grada Rijeke
kroz organiziranje skupova, manifestacija, performansa, izlobi, tribina, radionica i sl.
- organiziranje radionica i drugih aktivnosti u svrhu prijenosa znanja i vjetina;
- sudjelovanje lanica Saveza na tribinama, skupovima i radionicama drugih udruga i organizacija u Hrvatskoj i svijetu;
- izdavanje periodike publikacije poput asopisa, newslettera, biltena kao i strune publikacije s tematikom vezanom za
ostvarivanje ciljeva Saveza, u skladu s posebnim propisima;
- produciranje multimedijalnih sadraja za potrebe Internet izdavatva iz podruja svoje djelatnosti;
- izdavanje audiovizualne produkcije nastale u sklopu aktivnosti Saveza te promotivnih materijala iz podruja svoje
djelatnosti, u skladu s posebnim propisima;
- razmjenjivanje programa i suradnja sa slinim grupama u Hrvatskoj i ire.
Hartera

Marganovo i nekadanja tvornica papira Hartera (Ruieva bb, Rijeka) predstavljaju najvei izazov, ali i najvei prostor
koji trenutno koriste lanice Saveza udruga Molekula. Nakon 10 godina kratkotrajnih festivalskih intervencija, prostor je
u protekloj godini postao mjesto susreta i razvoja nezavisne glazbene scene i ad hoc graanskih inicijativa koje su odluile
pokrenuti razvoj neega to emo moi nazivati drutveno-kulturnim centrom. U apsolutno nikakvim uvjetima, Harterom
gotovo na tjednoj bazi u toplijim danima odjekuju zvuci razliitih vrsta glazbe koje u takvom okruenju pronalaze svoje
prirodno okruenje, pretvarajui prostor u privremeno autonomno utoite do sada nepoznato gradu. Program se pritom
dogaa na razliitim lokacijama, nudei pregrt mogunosti za organizaciju razliitih glazbenih manifestacija.
Ako je Andrija Ljudevit Adamich 1821. godine u dolini Rjeine postavio temelje za razvoj nekadanjeg industrijskog giganta,
tako je razdoblje postkapitalizma dokrajilo 2005. godine nekadanju prosperitetnu djelatnost. Danas, kada postoji potreba
za pretvaranjem svega radnikog u spomeniku batinu da bi se sauvala kolektivna memorija, ideja revitalizacije cijeloga
kompleksa Hartere biva pomalo dalekosenom idejom na kojoj e se izgraditi neka sasvim nova kulturna pria, povezana s
razvojem ideje civilno-javnog partnerstva i podjele prostora na poduzetniki i kulturni dio koji se meusobno nadopunjuje!

Drutveno poduzetnitvo u projekciji razvoja drutveno-kulturnog centra Hartera

Kroz projekt Drutveno poduzetniki generator Saveza udruga Molekula (SUM) nastavlja razmiljati o nunosti razvoja
Drutveno-kulturnog centra (DKC) Hartera, koji se nalazi na podruju nekadanje istoimene tvornice papira na lokaciji
Marganovo, kojim upravlja SUM sukladno ugovoru o programskom koritenju prostora potpisanom s Odjelom za kulturu
Grada Rijeke.
Razmiljajui o velikom resursu kojeg pruaju prostorni kapaciteti nekadanje tvornice, SUM je doao do nekolicine
zakljuaka koji svoje praktino uporite nalaze u prenamjeni i razvoju aktivnosti koncepta drutveno-kulturnog centra
kroz tadanji pilot projekt Zaklade za razvoj civilnog drutva Prostori (Su)djelovanja unutar kojeg su Odjel za kulturu
Grada Rijeke i SUM zajedniki osmislili potencijalnu prenamjenu prostora nekadanje zgrade Parafinke. Kao rezultat
uzajamnog dogovora, nastala je prostorno-programska studija cijelog kompleksa Marganova, gdje se uz kulturne aktivnosti
lanica SUM-a i partnera, govori i o potrebi definiranja zasebnog poduzetnikog segmenta koji e biti usmjeren na razvoj
poduzetnikih aktivnosti.
SUM je tijekom rada u civilnom sektoru primijetio razliite drutvene nepravilnosti te je sukladno tome razvijao drutveno-
 kritike prakse, odnosno reagirao kada je bilo potrebno. Pritom je
promicao nove oblike djelatnosti koje su imale puno veu dimenziju
od one prvobitno kulturne. Tijekom protekle godine SUM je
razmiljao na koji nain pospjeiti postojea poslovanje organizacija
civilnog drutva te je nakon uspjenih studijskih putovanja u
kulturne centre poput Autonomnog Centra (ACT akovec), Melkwega
(Amsterdam, Nizozemska) ili Rote Fabrik (Zurich, vicarska) shvatio
se da razvoj drutvenih poduzea treba nadovezivati na postojee
statutima definirane ciljeve organizacija. Posebice, kada se razmilja
o poveanju broja ljudskih kapaciteta koji se bave razvojem odrivog
koncepta prostora sve manje zavisnog od gradskoga novca, a koji
sve vii koristi postojee projektne aplikacije sukladno razvojnim
strategijama, ne samo Grada Rijeke, ve i Europske Unije.
Dosadanje iskustvo navelo je SUM na razmiljanje o nunosti
promjene postojeega rada. Sukladno tome, razvoj drutvenog poduzetnitva nadovezuje se na postojee procese unutar
kojih se nalaze i koji e tek biti intenzivirani tijekom nadolazeeg razdoblja.
Prema miljenju SUM-a, drutveno poduzetnitvo je unato lokalnim stratekim smjernicama grada Rijeke i upanije
nevidljivo. Nekolicina primjera dobre prakse, poput Socijalne zadruge Put, nije dostano da bi razmiljali o razvoju
drutvenog poduzetnitva kao o ideji koja preklapa poduzetnike vrijednosti s drutvenom odgovornou, pritom imajui na
umu jaanje kohezije drutva, danas gotovo polariziranog izmeu iznimno bogatih te krajnje siromanih. Na tragu potrebe
za ukljuivim rastom, SUM upravo pokuava povezati poslovni i civilni sektor, dinamizirajui katkad ustajale ekonomske
prakse.
Sukladno navedenom, koncept drutveno-kulturnog centra se u svojoj cijelosti strateki oslanja na sve postojee nunosti
koje je potrebno promijeniti. Odjel za kulturu Grada Rijeke prepustio je SUM-u praznu zgradu, posve golih zidova koju su
zapoeli mijenjati prema neemu to bi u konanici moglo postati zasebnim primjerom dobre prakse.

Napisao: Damir Batarelo

Nositelj projekta: Partner u projektu:

Savez udruga Rojca

Gajeva 3, Pula
091 207 75 77
surojc@pula.org Savez udruga
http://rojcnet.pula.org Molekula, Rijeka
www.molekula.org

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za udruge
zaklada.civilnodrustvo.hr www. uzuvrh.hr
zaklada@civilnodrustvo.hr info@uzuvrh.hr

Za vie informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr

konceptualizacija prirunika: Danijela Poropat

urednica: Sanja erljenica
grafiko oblikovanje: Mrkli Mrak
Tisak: ?
Godina: 2015.
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Saveza udruga Rojca.