Kroatologija

SVEU ILI U ZAGREBU TE HRVATSKI STUDIJI
PROGRAM STUDIJA
KROATOLOGIJE (HRVATSKE KULTURE)

preddiplomski i diplomski studij (to 1, 2, 3.1 i 3.2) ke
Zagreb, o ujak 2005.
STUDIJ KROATOLOGIJE (HRVATSKE KULTURE) HRVATSKIH STUDIJA 1. UVOD
a) Razlozi za pokretanje studija: - procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe tr ta rada u javnom i privatnom sektoru: i Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveu ta u ili Zagrebu od 1993. godine. Sredi je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko nji kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Rije o studiju koji je do sada obrazovao je velik broj stru njaka u ovoj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveu ta u Zagrebu. Najve broj diplomiranih studenata na je posao u razli ili i ao itim djelatnostima kolstvu, kulturnim institucijama, dr avnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavni tvima, turisti uredima i drugdje. Pokazalo se da ima kim potrebe za ovako obrazovanim kadrovima u dru Tako Studij kroatologije jedinstveni je tvu. er, studij u okviru Sveu ta u Zagrebu, koji na sveu noj razini promi razli aspekte ili ili lja ite hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveu ta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili ili e studirati pojedine dijelove ovog programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program koji je ponu slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za en ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadr sve bitne zna ao ajke ranijih etverogodi njih studija, uz prilago avanje novom trogodi njem, odnosno petogodi njem obrazovnom ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveu ta u Zagrebu je ili sredi kulturolo studij ovakve vrste koji ima namjeru postati nositelj razvoja sli studija nji ki nih u svijetu i temeljni visoko kolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvo kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. enju - njegova povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim vje tinama: Kolegiji i discipline koje se nude u okviru Studija hrvatske kulture zasnovani su na najsuvremenijim znanstvenim spoznajama u svakoj od tih disciplina. U tom pogledu anga irani su i nastavnici i znanstvenici koji su, svaki u svojem podru djelovanja, vrhunski stru ju njaci. Kulturolo studiji su iznimno zanimljivi i u trendu u razvijenom svijetu. U tom pogledu Studij ki kroatologije bavi se ne samo prou avanjem znanstvenih dostignu u razli aspektima koji a itim cjelinu kulture jednog naroda, nego i primjenom tih spoznaja u razli ine itim dijelovima dru tvenog i kulturnog ivota. - njegova usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih u ta, posebno onih iz ili zemalja Europske unije: Kulturolo studiji posve prou ki eni avanju nacionalnih osobitosti i identitetskih obilje sve su ja brojniji u razli zemljama u Europi i svijetu. Osim Ameri studija (American Studies) itim kih koji postoje gotovo na svim ameri sveu tima i na nizu europskih, postoje i Australian kim ili Studies, Canadian Studies, Dutch Studies, Jewish Studies i drugi. U Europi postoje ki studiji e na Karlovom sveu tu u Pragu (Czech Studies) i Danski studiji na Sveu tu u Kopenhagenu. ili ili Hrvatski studiji organiziraju se na Sveu tu McQuarie u Melbourneu (Australija), a postoje ili Hrvatski studiji i u Waterloou (Kanada). b) Dosada iskustva predlaga u provo ekvivalentnih ili sli programa. nja a enju nih Hrvatski studiji od 1992. godine izvode Studij hrvatske kulture. U prvih nekoliko godina studij je nosio naziv Komparativni hrvatski studij Croaticum. Uskla ivanjem programa s novim Zakonom o visokim u tima 1996. promijenio je ime u Studij hrvatske kulture kroatologija. ili Na Studiju hrvatske kulture kao prvom predmetu do sada je diplomiralo preko 300 studenata. U izvo enju studija anga je velik broj nastavnika (nekoliko u stalnom radnom odnosu) i velik iran broj vanjskih suradnika iz svih struka koje nose kurikulum studija. 2
c) Mogu partneri izvan visoko i kolskog sustava koji su pokazali interes, ili bi mogli biti zainteresirani za njegovo pokretanje. Studij hrvatske kulture postoji vetrinaest godina i smatramo da je u tom razdoblju pokazao svoju punu opravdanost. Stru njak kojeg obrazuju Hrvatski studiji (diplomirani kroatolog) poznaje cijeli spektar hrvatske kulture i mo na zaposlenje u administraciji koja se bavi e i kulturom, turisti djelatnosti (organizator), mo biti menad u kulturi, slu koj e er benik u diplomatskim predstavni tvima, redaktor, lektor, korektor u izdava kim tvrtkama, knji arinformator u knji arstvu, nastavnik u srednjim i osnovnim kolama i u drugim sli nim djelatnostima. Partneri s kojima se studij ustrojava i izvodi su Hrvatski institut za povijest, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Institut za etnologiju i folkloristiku i druge institucije s kojih dolaze pojedini stru njaci u nastavi. d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata. Student stje pravo upisa u vi godinu studija ako je sakupio barem 40 ECTS bodova, i to 30 e u iz obvezatnih kolegija i 10 iz izbornih kolegija. Student mo slu izborne kolegije izvan struke na bilo kojem studijskom smjeru ili sastavnici e ati bilo kojeg sveu ta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postoji to odre ili no ena ECTS vrijednost. Student mo slu obvezatne kolegije i na drugim fakultetima ili sastavnici bilo kojeg e ati sveu ta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postoji prepoznatljiva ECTS ili vrijednost. No, ukupan broj ECTS bodova takvih kolegija koji se ne slu u okviru studijskih aju programa Hrvatskih studija ne smije prelaziti 30 ECTS bodova od ukupno 180 ECTS bodova na preddiplomskom studiju, odnosno 120 ECTS bodova na diplomskom studiju. Stru vije Hrvatskih studija treba odlu o svakom presedanu vezanom za izbor izbornih i no e iti obvezatnih kolegija izvan mati ku a na temelju obrazlo zamolbe studenta. ne e, ene Prijelaz sa studija kroatologije na drugi studij unutar Hrvatskih studija ili obrnuto moguje za studente jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija uz uvjet da ostvare minimalno potreban broj ECTS bodova. e) Ostale elemente i potrebne podatke, prema mi ljenju predlaga a. Studij kroatologije jedinstven je studij u okviru Sveu ta u Zagrebu. Njegova ili interdisciplinarnost i multidisciplinarnost zahtijeva velik broj vrlo raznovrsnih stru njaka koji ne postoje ni na jednom fakultetu na Sveu tu, poglavito s razli znanstvenoistra kih ili itih iva instituta. Hrvatski studiji su uspjeli okupiti te stru njake i organizirati studij koji je u proteklom razdoblju pokazao da za njim postoji interes i potreba. Svi studijski smjerovi na Hrvatskim studijima imaju sljede zajedni karakteristike: e ke - prihva modela 3+2, anje - temeljnih zajedni predmeta, dakle, student kroatologije mora tijekom tri godine est kih poha kolegije na svim ostalim studijskim smjerovima (svaki kolegij nosi po 5 ECTS bodova, ati zajedno dakle 30 ECTS bodova), - baccalaureatska radnja nosi 6 ECTS bodova, magisterij nosi 15 ECTS bodova za nastavni smjer, a 30 ECTS bodova za znanstveni smjer, disertacija nosi 60 ECTS bodova, - edukacijski predmeti koji zajedno nose 60 ECTS bodova, poha se na 4. i 5. godini. aju
2.
OP DIO I
2.1. Naziv studija. Studij kroatologije Hrvatskih studija 2.2. Nositelj studija i izvo studija: a Hrvatski studiji Sveu ta u Zagrebu, Studij kroatologije ili 3
2.3. Trajanje studija: Preddiplomski studij traje tri godine (180 ECTS), diplomski studij traje dvije godine (120 ECTS). 2.4. Uvjeti upisa na studij: Uvjeti upisa na preddiplomski studij su uspje obavljeni razredbeni ispit i odgovarajuuspjeh no i u srednjoj sve dok se na srednjim koli kolama ne uvede dr avna matura. Uvjeti upisa na diplomski studij kroatologije - znanstveni smjer su minimalno skupljenih 80 ECTS na jednopredmetnom preddiplomskom studiju i odgovarajuuspjeh na preddiplomskom i studiju, a na nastavnom minimalno skupljenih 50 ECTS i prosje ocjena svih polo na enih predmeta najmanje 3,5. Upis na studij obavlja se na temelju javnog natje objavljenoga u dnevnom tisku i aja razredbenog ispita. Odluka o upisu donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta s obzirom na broj studenata koji studirati uz potporu toga Ministarstva, te redovitih studenata e koji studirati na osobni tro e ak. Kandidati stje pravo upisa prema postignutom uspjehu na razredbenom ispitu, odnosno u prosje ocjeni polo predmeta, a na temelju odobrenih kvota za upis. noj enih 2.5. Preddiplomski studij: U preddiplomskom studiju nudi se temeljnih zajedni predmeta koji se studiraju po jedan est kih semestralno kao obvezatni kolegiji. Tri dodatna obvezatna kolegija po semestru obuhva aju osnove hrvatskog jezika, knji evnosti, povijesti, arheolo naslje latiniteta, likovnih kog a, umjetnosti, glazbe, kazali filozofije i egzaktnih znanosti. Ukupno izbornih predmeta u ta, est struci nudi detaljnije sadr iz naj podru hrvatske kulture, znanosti i dru (npr. aje ireg ja tva glagoljizam, mitologija, pojedine zna osobe). Ukupno izborna predmeta izvan struke ajne etiri nude mogu studiranja stranih jezika i odabir predmeta iz ponude drugih studijskih grupa. Za nost studente druge godine predvi je izlet u Istru i Dalmaciju, a za studente tre godine izlet u en e sjevernu Hrvatsku. Svi kolegiji i oba izleta boduju se po ECTS bodovnom sustavu. Preddiplomski studij zavr pisanjem bakalaureatskoga rada. ava Preddiplomski studij ustrojen je i izvodi se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij. Student zavr etkom preddiplomskog studija stje stru naziv: prvostupnik-ca (baccalaureas/ e ni baccalaurea) kroatologije Hrvatskih studija. Diplomske studijske programe koje mo pratiti na Hrvatskim studijima i/ili drugim ustanovama e u Republici Hrvatskoj ukoliko se odluza nastavak studija: i - uspje zavr jednopredmetni studij s minimalno skupljenih 80 ECTS bodova iz strukovnih no en kolegija s prosje nom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studij kroatologije na Hrvatskim studijima, znanstveni smjer. - uspje zavr preddiplomski studij s minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnih kolegija no en na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior ili minor i s prosje nom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studij kroatologije na Hrvatskim studijima, nastavni smjer. - ovisno o uvjetima za upis na drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj, uspje zavr no en preddiplomski studij kroatologije na Hrvatskim studijima daje mu pravo za nastavak studija na drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. 2.6. Diplomski studij: Diplomski studij je ustrojen jednopredmetno kao znanstveni i kao nastavni smjer. Znanstveni smjer nudi tijekom prvih triju semestara ukupno osam obvezatnih kolegija kojim se studiraju detaljniji aspekti hrvatske kulture i dru (npr. kultura u dijaspori, naslje drugih tva e kultura u Hrvatskoj, leksikografija, kranstvo, mediji) i sedam izbornih kolegija u struci. Tri izborna kolegija izvan struke nude mogu nosti studiranja mad arskog, talijanskog, francuskog i 4
njema jezika te kulture i civilizacije, s posebnim obzirom na veze tih kulturnih krugova s kog Hrvatskom. Za studente prvog semestra diplomskog studija predvi je izlet u Italiju, za en studente drugog semestra izlet u Mad arsku, a tre semestra u Austriju. Svi kolegiji i izleti eg boduju se po ECTS bodovnom sustavu. Diplomski studij zavr pisanjem magistarskog rada. ava Nastavni smjer nudi tijekom prvih triju semestara ukupno devet obvezatnih kolegija kojim se studira prete pedago grupa predmeta (metodika, didaktika, op pedagogija). no ka a est izbornih predmeta u struci i tri izborna predmeta izvan struke nude pojedine sadr predvi aje ene u programu znanstvenog smjera, a predvi je i ista ponuda triju izleta. Svi kolegiji i izleti ena boduju se po ECTS bodovnom sustavu. Diplomski studij zavr pisanjem magistarskog rada. ava Stru profili znanstvenog i nastavnog smjera: stru ni njak (dipl. kroatolog) s produbljenim poznavanjem cijelog spektra hrvatske kulture slu benik u administraciji na podru kulture; ju turisti djelatnik (organizator, vodi menad u kulturi; novinar specijaliziran za teme u ki ); er kulturi; slu benik u diplomatskim predstavni tvima; djelatnik i izdava (korektor, lektor, tvu redaktor, urednik i dr.); specijalizirani knji znanstvenik osposobljen za izradu doktorata u ar; raznim podru kroatologije ili nastavnik nekih kroatolo predmeta u osnovnim i srednjim jima kih kolama itd. Preddiplomski studijski programi Hrvatskih studija ili drugih ustanova u Republici Hrvatskoj koji su dovoljni (ili djelomi dovoljni) za njegovo pra no enje: - uspje zavr jednopredmetni studij s minimalno skupljenih 80 ECTS bodova iz strukovnih no en kolegija na Hrvatskim studijima ili drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj s prosje nom ocjenom 3,5 daje studentu pravo upisa na diplomski studij kroatologije na Hrvatskim studijima, znanstveni smjer. - uspje zavr preddiplomski studij s minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnih kolegija no en na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior ili minor na Hrvatskim studijima ili drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj i s prosje nom ocjenom 3,5 daje studentu pravo upisa na diplomski studij kroatologije na Hrvatskim studijima, nastavni smjer. 2.7. Predla se pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomski e dijelovi objedinjeni u jednu cjelinu? Ne. 2.8. Stru ili akademski naziv ili stupanj koji se stje zavr ni e etkom studija: Student zavr etkom diplomskog studija stje stru naziv: magistar kroatologije Hrvatskih e ni studija ako je zavr znanstveni smjer, odnosno magistar edukacije kroatologije Hrvatskih io studija ako je zavr nastavni smjer. io
3.
OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova. Sveu ni studij hrvatske kulture / kroatologija Hrvatskih studija izvodi se kao: ili - jednopredmetni i dvopredmetni (maior i minor) preddiplomski studij - jednopredmetni znanstveni i jednopredmetni nastavni diplomski studij ki - jednopredmetni znanstveni poslijediplomski studij. KROATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI STUDIJ (3 godine - 180 bodova) jednopredmetni studiji 1. godina Naziv predmeta Osnove hrvatske jezi kulture ne Hrvatska kulturna i politi povijest srednjega vijeka ka Hrvatska knji evnost srednjovjekovlja Fonologija i morfologija hrvatskoga jezika Hrvatska kulturna i politi povijest 16. i 17. stolje ka a Hrvatska knji evnost ranog novovjekovlja Hrvatski identitet u europskom kontekstu Latinski jezik Uvod u studij hrvatske kulture Informati praktikum ki TZP I TZP II Izborni predmeti ZAJEDNO sem. 1 1 1 2 2 2 1/2 1/2 1/2 1/2 1 2 1/2 bodovi 5 5 3 5 5 5 3 3 5 3 5 5 8 60
01 02 03 04 05 06 07 08 09 10
2. godina Naziv predmeta Sintaksa hrvatskog jezika Hrvatska kulturna i politi povijest 18. i 19. stolje ka a Hrvatska knji evnost romantizma i realizma Hrvatska knji evnost moderne i postmoderne Hrvatska kulturna i politi povijest 20. stolje ka a Hrvatska etnologija Petodnevni izlet u Istru i Dalmaciju TZP III TZP IV Izborni predmeti ZAJEDNO sem. 3 3 3 4 4 3/4 4 3 4 3/4 bodovi 5 5 5 5 4 4 2 5 5 20 60
11 12 13 14 15 16
3. godina Naziv predmeta Hrvatsko arheolo naslje ko e Hrvatski latinitet Hrvatska likovna umjetnost Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture Povijest hrvatskog standardnog jezika Povijest hrvatskog kazali ta Povijest hrvatske filozofije Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi Trodnevni izlet u sjeverozapadnu Hrvatsku i Slavoniju Bakalaureatski rad TZP V TZP VI Izborni predmeti ZAJEDNO sem. 5 5 5 5 6 6 6 6 6 6 5 6 5/6 bodovi 4 5 4 5 5 4 4 5 1 6 5 5 7 60
17 18 19 20 21 22 23 24
dvopredmetni studiji 1. godina Naziv predmeta Osnove hrvatske jezi kulture ne Hrvatska kulturna i politi povijest srednjega vijeka ka Hrvatska knji evnost srednjovjekovlja Fonologija i morfologija hrvatskoga jezika Hrvatska kulturna i politi povijest 16. i 17. stolje ka a Hrvatska knji evnost ranog novovjekovlja TZP I TZP II Minor ZAJEDNO sem. 1 1 1 2 2 2 1 2 1/2 bodovi 5 5 3 5 5 5 5 5 22 60
01 02 03 04 05 06
2. godina Naziv predmeta Sintaksa hrvatskog jezika Hrvatska kulturna i politi povijest 18. i 19. stolje ka a Hrvatska knji evnost romantizma i realizma Hrvatska knji evnost moderne i postmoderne Hrvatska kulturna i politi povijest 20. stolje ka a TZP III TZP IV Minor ZAJEDNO sem. 3 3 3 4 4 3 4 3/4 bodovi 5 5 5 5 4 5 5 265 60
11 12 13 14 15
3. godina Naziv predmeta Hrvatsko arheolo naslje ko e Hrvatska likovna umjetnost Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture Povijest hrvatskog standardnog jezika Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi Bakalaureatski rad TZP V TZP VI Minor ZAJEDNO sem. 5 5 5 6 6 6 5 6 5/6 bodovi 4 4 4 5 5 6 5 5 22 60
17 19 20 21 24
Izborni predmeti u struci Naziv predmeta Hrvatska usmena knji evnost Hrvatski glagolizam Hrvatska mitologija Svjetska knji evnost izabrani primjeri Marko Maruli Hrvatska reformacijska knji evnost Marin Dr i Frane Petri Bartol Ka i Ivan Gunduli Hrvatska dijalektologija Rugjer Bo kovi Pavao Ritter Vitezovi Hrvatska moderna Stjepan Radi Miroslav Krle a Juraj Kri ani Lektura i korektura teksta sem. 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 4 4 4 5 5 bodovi 5 5 5 4 3 4 3 3 3 3 5 3 3 5 3 3 3 3
25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42
DIPLOMSKI STUDIJ (2 godine - 120 bodova)
znanstveni smjer
1. godina Naziv predmeta Knji evnost i kultura Hrvata u dijaspori Naslje drugih kultura u hrvatskoj kulturi a Leksikologija i leksikografija hrvatskog jezika Povijest kranstva u Hrvata Izborni predmeti u struci Izborni predmeti izvan struke Petodnevni izlet u Italiju Trodnevni izlet u Ma arsku ZAJEDNO sem. 7 7 8 8 7/8 7/8 7 8 bodovi 3 5 5 5 20 19 2 1 60
43 44 45 46
2. godina Naziv predmeta Metodologija znanstvenog rada Izborni predmeti u struci Izborni predmeti izvan struke Petodnevni izlet u Austriju Magistarski rad ZAJEDNO sem. 9 9 / 10 9 / 10 9 10 bodovi 5 18 5 2 30 60
47
nastavni smjer
1. Naziv predmeta godina Edukacijski predmeti *(PRILOG 1) 44 Naslje drugih kultura u hrvatskoj kulturi a 45 Leksikologija i leksikografija hrvatskog jezika Izborni predmeti u struci Izborni predmeti izvan struke Petodnevni izlet u Italiju Trodnevni izlet u Ma arsku ZAJEDNO
sem. 7/8 7 8 7/8 7/8 7 8
bodovi 30 5 5 10 7 2 1 60
2. godina 9
47
Naziv predmeta Edukacijski predmeti *(PRILOG 1) Metodologija znanstvenoga rada Izborni predmeti u struci Petodnevni izlet u Austriju Magistarski rad ZAJEDNO
sem. 9 / 10 9 9 / 10 9 10
bodovi 30 5 8 2 15 60
Izborni predmeti u struci
48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58
Naziv predmeta Dubrova republika u kontekstu hrvatske kulturne povijesti ka Kajkavska knji evno-jezi ba na tina Hrvatska arhitektura i urbanizam Hrvatski narodni preporod Mediji i hrvatska kultura Hrvatsko-francuske kulturne veze Hrvatsko-njema kulturne veze ke Hrvatsko-austrijske kulturne veze Hrvatsko-talijanske kulturne veze Povijest hrvatskoga filma Religije svijeta
sem. 7-9 7-9 7-9 7-9 7-9 7-9 7-9 7-9 7-9 7-9 7-9
bodovi 5 5 3 4 3 5 5 5 5 3 4
Na pra in enja uspje nosti tokom izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspje nosti izvedbe studijskog programa vr se kombiniranjem unutra i vanjske evaluacije pojedinih it e nje nastavnih predmeta i kolegija. Unutra evaluaciju nju init e estero tim nastavnika (3) i lani studenata (3) na temelju op smjernica za odre ih ivanje kvalitete i studijskog optere enja (ECTS) te provedene ankete me studentima na kraju akademske godine. Vanjska evaluacija u realizirat se redovitim kontaktiranjem kolega sli ili srodnih predmeta i/ili kolegija na e nih sveu tima i fakultetima koji su odre kao benchmark. O rezultatima evaluacija raspravljat ili eni se na nastavni e kom vije Studija kroatologije i Stru vije Hrvatskih studija. u nom u
10
3.2. Opis svakog predmeta/kolegija: HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij:
oznaka:
PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI
Osnove hrvatske jezi kulture ne Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2) enja
vje be
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 30
Ciljevi kolegija
Podizanje razine prakti pismenosti. ne Ovladavanje normama hrvatskoga standardnog jezika (pravopisnom, fonolo kom, naglasnom, gramati kom, leksi kom) i njegovim funkcionalnim stilovima. Upoznavanje s normama hrvatskoga standardnoga jezika: - pravopisnom (pisanje , d , refleksa jata, velikoga i malog slova itd.; osobita se / / pozornost posve 'spornim' mjestima, tj. razli uje itim rje enjima u pojedinim pravopisima: pisanju skupine tc/dc u oblicima imenica na -tak, -dak, -tac, -dac, pisanje e/je iza pokrivenoga r, pisanje ne ne itd.) u, u, - fonolo kom (upoznavanje s glasovnim promjenama i slu ajevima u kojima se glasovne promjene ne provode, osobita se pozornost posve rje uje enjima u kojima normativni priru daju proturje rje i dvostrukostima) nici na enja - gramati (morfolo kom kom, tvorbenom i sintakti kom: dvostruki oblici i naj ee pogre (npr. sklanjanje posvojnih pridjeva, uporaba odre ke enih i neodre enih pridjeva, sklanjanje brojeva, polo enklitike) aj - leksi (internacionalizmi, posu kom enice osobito anglizmi itd.) Upoznavanje s funkcionalnim stilovima: je pogre u jednome od njih, nije to no nu pogre u drugome. no no Redovito pola vje pisanje prikaza normativnih priru enje ba, nika, pisanje referata.
Sadr kolegija aj
Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je pismeni. 25% aktivnost na vje bama, 25% referat, 50% ispit Obavezna: Fran , A. Hude L. MihaljeviM.: Normativnost i vi i ek, , efunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku (u tisku). Hrvatska sveu na naklada. Zagreb. ili Hude L. MihaljeviM. PiliJ.: Hrvatski jezik 4. Profil. Zagreb (ud ek, , , benik i vje benica). Preporu ena: BabiS. Finka, B. MoguM. 1996. Hrvatski pravopis. , , kolska knjiga. Zagreb Hude L.; Mihaljevi M.; Vukojevi L.: Hrvatski jezi savjetnik, Institut za ek, , , ni hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, kolske novine svi pravopisi, gramatike, jezi savjetnici hrvatskog jezika; svi srednjo ni kolski ud benici hrvatskoga jezika BabiS. Te S. Gramatika hrvatskoga jezika. , ak, kolska knjiga. Zagreb Hude L. Mihaljevi M. Pili J. Hrvatski jezik 4. Profil. Zagreb (priru za ek, , , nik nastavnike) Hude L. Mihaljevi M. 2004. Zbirka rije ek, , enih zadataka iz hrvatskog jezika. Profil. Zagreb.
ispit je prenosiv na vi godinu u studija?
ne
Literatura
11
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij: Hrvatska kulturna i politi povijest srednjeg vijeka ka
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1 ) enja

predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Odrediti klju kulturne i politi pojave srednjovjekovne povijesti koje su ne ke oblikovale prostornu, narodnosnu, vjersku i stvarala zasebnost i prepoznatljivost ku hrvatskoga naroda u krilu europskih naroda temeljni je cilj kolegija.
Sadr kolegija aj
Podrijetlo i etnogeneza Hrvata. Doseljenje i stvaranje dr ave. Doba pokr tavanja. Hrvatska kne evina i kraljevstvo. Osnovna obilje kulturnog razvoja u ranom ja srednjem vijeku. Dru i gospodarstvo. Regnum Croatiae et Dalmatiae u doba tvo Petra Kre imira IV. i Zvonimira. Ulazak u dinasti zajednicu s Ugarskom. Hrvatsko ku kraljevstvo u doba Arpadovi i An a uvinaca. Regionalne zna i individualizacija ajke kraljevstva. Hrvatsko dru i rubna podru Istra, Bosna, Dubrovnik. Kasni tvo ja: srednji vijek: izme mleta i osmanlijskog pritiska. Hrvatska u doba Matija u kog a Korvina. Jagelovi razdoblje bitke za opstanak. Novi politi obzori i izbor dinastije i: ki Habsburgovaca 1527.
Poha nastave, pisanje seminarskog rada. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ispit.
ne
Pismeni ispit (60%) seminarski rad (20%) aktivnost na nastavi (20%). Obavezna: F. i Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb 1975.; N. Klai Povijest i , , Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971.; N. Klai Povijest Hrvata u , razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976.; T. Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb 1992.; N. Budak, Prva stolje Hrvatske, Zagreb 1994.; T. a Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje. Prostor, ljudi, ideje, Zagreb 1997.; V. Klai , Povijest Hrvata, sv. IIV, Zagreb 1972.1973. Definitivan popis literature utvrdit se u skladu s interesima polaznika, a iznosit izm. 750 i 900 str. e e
Literatura
Preporu ena:
12
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : oznaka: Hrvatska knji evnost srednjovjekovlja
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja

predavanja seminari vje be
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
A) Uputiti studente u temelje slavenske pismenosti i kulture s podrobnijim osvrtom na hrvatski fenomen tropismenosti (glagoljica, irilica, latinica) i trojezi nosti (latinski, crkvenoslavenski, hrvatska redakcija crkvenoslavenskoga). Upoznati se podrobnije s namjenom i ciljevima irilometodske slavenske misije te njihovom knji evnom i jezi nom ba tinom, kanonskim rukopisima te uvesti studente u hrvatsku glagoljsku problematiku. B) Svladati pisma: glagoljicu i irilicu, ligature, skra ivanje rije i broj sustav, a time i ani (preko seminara) i razvoj grafijskih znakova, kao i problematiku nastanka glagoljskoga odnosno irilskoga pisma.
Sadr kolegija aj
Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata
1) Vremensko opredjeljenje hrvatskoga srednjovjekovlja u kontekstu zapadnoeuropske medievistike (gornja/donja granica: klju doga klju osobe, va datumi). 2) ni aji, ne ni Pristup u enju glagoljske/ irilske azbuke nekada i danas (Abecedariji; Azbu na molitva). 3) Baanska plo temeljni hrv. srednjovjekovni spomenik, polazi a: te hrvatske pismenosti (knji evna povijest BP, makro i mikro analiza, grafijska analiza).4) Hrvatski knji evni po Sklavinije, jezi interferencije i simbioze. 5) eci: ne i Metodije: iril ivotopis, djelovanje (misije); kult Sedmo islenika; kult sv. Klementa; izvori. 6) Glagoljica i irilica: teorije o nastanku pisma; pitanja prvenstva. 7)Temeljni paleografski pojmovi: razvojne etape glagoljskoga pisma (spomenici); hrvatska uglata glagoljica (ligature). 8)Op eslavenski knji evni jezik: temelj, nadgradnja, razvojni pravci (periodizacija, staroslav. kanon: glagoljski i irilski, recenzija/redakcija). 9) Benediktinci u Hrvatskoj. Redovno poha anje predavanja, aktivno sudjelovanje u vje bama svladavanja glagoljskog/ irilskog pisma, kraseminarski radovi (do 3 kartice) o razvoju pojedinih i glagoljskih/ irilskih slova s predo enjem ostalim studentima (10-15 minuta), u iz enje obvezne i itanje preporu literature. ene Pismeni: Tri kolokvija iz pisma i ligature + test znanja. Usmeni: provjera znanja. Pismeni 50% ; Usmeni 25% ; Seminarske obveze 25%.
ne
Literatura
Obavezna: E. Hercigonja: Tropismena i trojezi kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, na MH, ZG 1994, str. 9-102; S. DamjanoviStaroslavenski glasovi i oblici, Hrvatska : sveu na naklada, ZG 2003, str.9-55; Isti: Slovo iskona, MH, ZG 2002, str. 9ili 118, 121-173; R. Kati : Litterarum studia, MH, ZG 1998, str. 129-162, 163-227, i 392-422; M. agar: Kako je tkan tekst Baanske plo MH, ZG 1997, str. 13 e, 145; J. Bratuli Konstantina : itja irila i Metodija i druga vrela, KS, ZG 1985, str. 5-168;A. Zaradija KiKult sv. Klementa Rimskog na hrvatskoglagolja : kom tlu, Slovo 36, ZG 1986, str. 147-159. Preporu ena: E. Hercigonja: Srednjovjekovna knji evnost (Povijest hrvatske knji evnosti, knj. 2), Liber, ZG 1975, str. 31, 57-72, 115-117;J. Bratuli Aleja glagolja Zagreb-Pazin 1994, str. 36: a, 39; J. BratuliOsnovni pojmovi o glagoljskoj paleografiji (Leksikon hrvatske glagoljice), : Minerva, ZG 1995, str. 37-63.
13
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij:
oznaka:
Fonologija i morfologija hrvatskoga jezika Uvjeti za upis kolegija: Polo Osnove hrvatske ene jezi kulture ne Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Usvajanje znanja o fonolo i morfolo ustrojstvu hrvatskoga standardnoga kom kom jezika i primjena toga znanja u usmenoj i pisanoj komunikaciji.
Sadr kolegija aj
Studentske obaveze
1. Osnovni pojmovi i nazivi 2. Jezik kao sustav i jezik kao standard 3. Vrste gramatika 4. Norma i kodifikacija 5. Fonologija i fonetika 6. Fonem. Fonemske alternacije 7. Naglasni sustav 8. Morfem. Morfonologija 9. Leksi ko-gramati razredi ki 10. Morfolo kategorije i njihovi (ne)prototipni ostvaraji ke 11. Sklonidba, 12. Sprezanje 13. Tvorba rije i 14. Odnos tvorbe i semantike 15. Fonolo i morfolo prilagodba novih posu ka ka enica Nazo nost na nastavi, pisanje seminarskoga rada (710 str.), sudjelovanje u raspravama na seminarima, svakodnevno uo avanje jezi pogre u javnoj nih aka komunikaciji i njihovo bilje enje, ralamba pojedinih jezi nonormativnih pitanja na osnovi ankete ili mre pretra nih ivanja, priprema i rje avanje manjih testova nakon obra enih tematskih cjelina, itanje jezikoslovne literature (oko 200 str.) o temama koje se raspravljaju na seminarima. Pismeni i usmeni
Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata
ne
Aktivnost na seminarima 10 %, seminarski rad 20 %, testovi i ankete 10 %, ispit 60 % Obavezna: E. Bari dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb 1995, str. 1389; D. Ragu Prakti i : na hrvatska gramatika, Zagreb 1997, str. 3276; S. Babi dr.: Povijesni pregled, i glasovi i oblici hrvatskoga knji evnog jezika, HAZU, Zagreb 1991, str. 381738; S. BabiTvorba rijeu hrvatskom knji : i evnom jeziku, Zagreb 1986, str. 1148; B. Tafra: Konverzija kao gramati i leksikografski problem, Filologija, 3031 ki (1998), str. 349361, Ista: Morfolo obilje brojevnih rije Rasprave ka ja i, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, XXVI (2000), str. 261275.
Literatura Preporu ena: S. BabiHrvatski ju i danas, Zagreb 1995; izabrani : er lanci iz asopisa Filologija, Jezik, Rasprave i prema dogovoru iz stranih asopisa.
14
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Hrvatska kulturna i politi povijest 16. i 17. stolje ka a
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) enja

predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Odrediti klju kulturne i politi pojave ranomoderne povijesti (16. i 17. st.) koje su ne ke oblikovale prostornu, narodnosnu, vjersku i stvarala zasebnost i prepoznatljivost ku hrvatskoga naroda u krilu europskih naroda temeljni je cilj kolegija.
Predavanja govore o dramati nom razdoblju povijesti Hrvatske u kojem je ona uslijed turskih provala i osvajanja bila svedena na ostatke ostataka. Nakon sloma osmanske (turske) vladavine, kao njena posljedica, bila je povijesna zbilja Hrvatske i hrvatskoga naroda potom unaprijed odre U sklopu carske Austrije Hrvatska ostaje prostorno ena. razjedinjena, a vojna se granica pretvara u golemu vojarnu. Oslobo od turske eni vladavine hrvatski se krajevi ne priklju Hrvatskoj. uju Sadr kolegija aj
Poha nastave, pisanje seminarskog rada. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. 100% usmeni ispit. Obavezna: Vjekoslav Klai Povijest Hrvata, knj. : etvrta i peta, str. 1 427; Ferdo i i , Pregled povijesti hrvatskoga naroda, str. 215-316; Grga Novak, Pro lost Dalmacije, knj. Prva, str. 187-245; Ive Ma uran, Hrvati i Osmansko Carstvo, str. 1-364. Definitivan popis literature utvrdit se u skladu s interesima polaznika, a e iznosit izm. 750 i 900 str. e
ne
Literatura
Preporu ena:
15
oznaka:
Hrvatska knji evnost ranog novovjekovlja Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) enja
predavanja
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s jednom od najslo enijih stilskih formacija hrvatske knji evnosti. Radom na tekstovima usmjeriti ih da nau prepoznavati e anrovske, stilska i jezi ne odlike i svjetonazorsku raznovrsnost hrvatskog baroka.
Povijesni, kulturolo i knji ki evnopovijesni kontekst. Poetika manirizma. Poetika baroka. Hrvatski knji evni barok u europskom kontekstu, sli nosti i razlike. Najzna ajniji pisci (knji evnopovijesni pregled). Ivan Gunduli Ivan BuniVu . . i Ignjat eviSlavonski barok. Retorska proza. ur .
Sadr kolegija aj
Redovito poha predavanja. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit Ispit 100%. Obavezna: Mihovil Kombol, Povijest hrvatske knji evnosti do preporoda, Zagreb 1945, str. 193-310. - Ivo FrangePovijest hrvatske knji , evnosti, Zagreb-Ljubljana 1987, str. 82-111 - Povijest hrvatske knji evnosti, knjiga 3, Zagreb 1974 - Franjo velec, Hrvatska knji evnost sedamnaestog stolje str. 175-293 a, Mihovil Kombol- Slobodan Prosperov Novak, Hrvatska knji evnost do narodnog preporoda, Zagreb 1992, str. 185-325 Literatura Preporu ena: S. Prosperov Novak, Povijest hrvatske knji evnosti, III knjiga, Zagreb 1999 (odabrana poglavlja - Knji evni barok (zbornik radova), uredile Ben , Dunja Fali iva i evac, Zagreb 1988 (odabrane studije)
ne
16
oznaka:
Hrvatski identitet u europskom kontekstu Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija da se studenti Hrvatskih studija, kako oni za koje je kolegij obvezatan tako i oni za koje je izboran, upoznaju s hrvatskim identitetom u europskim kulturnim i povijesnim tijekovima. Najprije s teorijskom podlogom, bitnim civilizacijskim odrednicama i odrednicama europskih naroda, a zatim s kulturnim i povijesnim injenicama. Odrednice civilizacija. Odrednice europskih naroda. Europske civilizacijske osobitosti. Hrvatska narodna osobitost (glede svjetonazora, vrednota, na dru ela tvenog ivota, politi institucija, statusa, o kih itovanja u simbolici identiteta, osobitostima duhovnih i materijalnih proizvoda). / Europski po Gr Rim. Kranstvo. Hrvatski po eci ka, etci. Hrvati prije doseljenja. Europsko srednjovjekovlje. Hrvatske osobitosti u srednjovjekovnoj Europi. Humanizam i Renesansa u Europi i u Hrvata. / Crkvene promjene u Europi (Reformacija). Odjek i odgovori u Hrvata. Stvaranje velikih modernih europskih dr ava. Hrvatske prilike. Prosvjetiteljstvo, politi socijalni i ki, nacionalni pokreti u Europi u 18. i 19. stolje Odjek i odgovori u Hrvata u. mobilizacija na temeljima kulturnog identiteta i politi subjektiviteta. / Trendovi i kog zbivanja u 20. stolje Odjeci u Hrvata i hrvatski odgovori. u.
Sadr kolegija aj
Prisustvovati na 2/3 nastave. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit. Pismeni 70%; usmeni 30%. Obavezna: Eduard Kale, Uvod u znanost o kulturi; Panliber, Osijek, Zagreb, Split 2003.; Eduard Kale, Povijest civilizacija (dijelovi koji se odnose na Europu i znanstvenotehni civilizaciju), ku kolska knjiga, Zagreb 1981.; Eduard Kale, Hrvatski kulturni i politi identitet, Panliber, Osijek, Zagreb, Split 1999.; (jedan naslov ki po slobodnom izboru u dogovoru s profesorom).
da
Literatura Preporu ena:
17
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij: Latinski jezik
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+0/3) enja
vje be
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Studenti stje i usavr u avaju sposobnost pravilnog itanja i izgovaranja latinskoga jezika, ovladavaju latinskom deklinacijom i komparacijom, kao i konjugacijom i sintaksom glagolskih imena, te postaju kompetentni razumijevati i prevoditi jednostavnije latinske tekstove.
Sadr kolegija aj
1 Obrada po etnih tema u u enju klasi latinskog jezika (pismo, izgovor, na nog in itanja, naglasak); polaznici se upoznavaju s osnovnom gramati terminologijom i kom gramati kim kategorijama latinskog jezika. Obra se latinska deklinacija i uju komparacija. 2 Obrada latinske konjugacije i konstrukcija glagolskih imena. Pove se broj ava usvojenih gramati termina i razina snala kih enja u strukturi nezavisne re enice. U sklopu obrade glagolskoga sustava polaznici se upoznaju s konjunktivom i njegovom nezavisnom porabom.
Poha nastave, aktivno sudjelovanje, pripremljenost, pra gradiva anje enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeno i usmeno Pismeni 60%; usmeni 40%. Obavezna: Kompendij iz latinskog jezika (oko 80 stranica, u pripremi)
ne
Literatura
Preporu ena: V. Vratovi 'Rimska knji , evnost', u: Povijest svjetske knji evnosti, sv. 2, Zagreb 1977., 189-213. Gortan-Gorski-PauLatinska gramatika, Zagreb 2005. (i sva ranija izdanja), 1-324. , Salopek- elj- e kiljan, Orbis Romanus 1, Zagreb 2002. (i sva ranija izdanja) Z. MilanoviHereditas Linguae Latinae, Zagreb 2003. (i sva ranija izdanja) , Gortan-Gorski-PauElementa Latina, Zagreb 2004. (i sva ranija izdanja) , J. BagariLinguae Latinae elementa, Zagreb 2004. (i sva ranija izdanja) ,
18
oznaka:
Uvod u studij hrvatske kulture Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da se studenti upoznaju s bitnim odrednicama kulturne zajednice, odrednicama koje odre samosvojnost (identitet) zajednice i onda neposredno uju bitnim obilje jima samosvojnosti hrvatske zajednice na temelju se je odr i ega ala odr u povijesti. Teorijska podloga se ilustrira preko bitnih obilje hrvatske ava ja zajednice kako su se o itovala i o ituju u razli podru itim jima ivota i stvarala tva. Studenti tako dobivaju teorijsku podlogu i uvid u bitne odrednice o itovanja hrvatske kulturne zajednice je pretpostavka za razumijevanje svekolike gra je to e to prou avaju na ostalim predmetima. 1. Bitne odrednice samosvojnosti kulturne zajednice 2. Bitna obilje samosvojnosti hrvatske kulturne zajednice ja a) svetost jezika b) svijest o duhovnoj (kulturnoj) posebnosti c) samosvojnost politi institucija i na dru kih ela tvenog ivota 3. Temeljne vrednote hrvatske zajednice 4. Hrvati u povijesnim tijekovima 5. Prinos Hrvata europskoj kulturi
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni. Ispit 70%; seminar 30%. Obavezna: C. Berker: Cultural Studies, Theory and Practice. Sage, London - New Delhi Thousand Oaks, 2000.; J. Lewis: Cultural Studies, The Basics. Sage, London Thousand Oaks - New Delhi, 2002.
ne
Literatura
Preporu ena:
Klai N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526, , kolska knjiga Zagreb, 1972.; idak, J., Historijska itanka za hrvatsku povijest III, kolska knjiga Zagreb, 1952.; Macan, T., Povijest hrvatskoga naroda Izvori, Nakladni zavod Matice Hrvatske, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
19
oznaka:
Informati praktikum ki Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:0+2) enja
vje be
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Cilj je informati praktikuma osposobljavanje za samostalni rad s ra kog unalom pri pisanju i obradi tekstova, radu s bazama podataka i radu s ra unarskim mre ama (Internetom).
Upoznavanje Windows radne okoline (su elje, nalozi, poslovi). Rad s MS Office paketom. Osnove rada s ra unalnim mre ama. Rad s programom Internet Explorer. Pretra ivanje podataka. Uporaba elektroni po Priprema dokumenata. ke te.
Sadr kolegija aj
Redovito poha vje anje bi. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Prakti demonstracija rada na ra na unalu ili pismeni ispit Ispit 100%.
ne
Obavezna: Kompendij iz dostupnih hrvatskih ili engleskih informati izvora. (oko 30. kih stranica).
Preporu ena: Literatura
20
oznaka:
Sintaksa hrvatskoga jezika Uvjeti za upis kolegija: Polo Fonologija i ena ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
morfologija hrvatskoga jezika

Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Stjecanje znanja o re nom i tekstnom ustrojstvu, svladavanje sintakti norme, eni ke primjena toga znanja na sastavljanje teksta te uo avanje sintakti pogre u kih aka javnoj komunikaciji, posebice pod utjecajem stranih jezika. 1. Predmet sintakse 2. Metode sintakti koga opisa 3. Sintakti jedinice ke 4. Razgrani sintakti jedinica od terminolo i frazeolo enje kih kih kih 5. Od rijedo re i enice 6. Re enica i iskaz 7. Obavijesno, sadr i gramati ustrojstvo re ajno ko enice 8. Sintakti kategorije. 9. Jednostavna re ke enica 10. Slo re ena enica 11. Red rije i 12. Sro nost 13. Od re enice do teksta 14. Interpunkcijski znakovi u re enici i tekstu 15. Sintakti pogre u dodiru hrvatskoga i drugih jezika ke ke Nazo nost na nastavi, seminarski rad (710 str.), priprema za tematske seminarske rasprave i aktivno sudjelovanje u njima, uo avanje sintakti pogre u javnim kih aka medijima i njihova ralamba, rje avanje kra testova nakon obra ih enih manjih tematskih cjelina, itanje jezikoslovne literature tijekom semestra (oko 200 str.) Pismeni i usmeni
Sadr kolegija aj
ne
Seminarski rad 20 %, aktivnost na seminarima 10 %, testovi 10 %, ispit 60 % Obavezna: E. Barii dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb 1995, str. 391599; R. Kati : i Sintaksa hrvatskoga knji evnoga jezika, Zagreb 1988, str. 1500; D. Ragu : Prakti hrvatska gramatika, Zagreb 1997, str. 325438. na
Literatura
Preporu ena: N. Chomsky: Syntactic Structures, The Hague 1957; I. PranjkoviDruga hrvatska : skladnja, Zagreb 2001; R. Kati : Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971, str. 65118; S. i KordiRelativna re : enica, Zagreb 1995, str. 1365; M. IviLingvisti ogledi, : ki Beograd 1983, str. 1225.
21
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Hrvatska kulturna i politi povijest 18. i 19. stolje ka a
oznaka:
Te kolegija: ina
2. stupanj-razvojni
Uvjeti za upis kolegija: polo uvjeti 1. godine eni Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Odrediti klju kulturne i politi pojave ranomoderne i suvremene povijesti (18. i ne ke 19. st.) koje su oblikovale prostornu, narodnosnu, vjersku i stvarala zasebnost i ku prepoznatljivost hrvatskoga naroda u krilu europskih naroda temeljni je cilj kolegija.
Te te izlaganja bit prijelomna zbivanja godine 1699, 1790. 1848, 1868, 1883, i e 1903 i 1918. U seminarima se ralaniti najva dr e niji avno-pravni i programatski spisi i zaklju Hrvatskoga sabora npr. iz 1712, 1848. 1868.i 1918. godine. ci
Sadr kolegija aj
Poha nastave, pisanje seminarskog rada. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit (prema potrebi i pismeni) Ispit 100%. Obavezna: Dragutin Pavli : Povijest Hrvatske, III. Izd., Zagreb 2002., str. 199-330; A. evi Trpimir Macan: Povijest hrvatskoga naroda, III. Izd., Zagreb 1999, str. 162-304. Definitivan popis literature utvrdit se u skladu s interesima polaznika, a iznosit e izm. 750 i 900 str. e
ne
Literatura
Preporu ena:
B. Stjepan Srkulj- Josip Lu : Hrvatska povijest u 25 karata, Zagreb1996, str. 55-78; B. Josip i Horvat: Politi povijest Hrvatske, II. izd. Zagreb 1990. ka
22
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij: Hrvatska knji evnost romantizma i realizma
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Studenti se upoznati s najva e nijim knji evnim pokretima i stilovima te s va nim knji evnim imenima, asopisima i ostalim za knji evnu povijest relevantnim injenicama, u razdoblju romantizma, predrealizma, realizma i u po etcima moderne.
Sadr kolegija aj
Hrvatski knji evni romantizam. Romantizam u ve europskim knji im evnostima. Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret (1835.-1842.). Pisci i djela. Predrealizam ( enoino doba) i realizam. Dru tveni i politi okviri hrvatskoga knji ki evnog realizma. Prirodne znanosti i knji evnost. Uloga kazali Knji ta. evna kritika. asopis Vienac i uloga knji evnih asopisa u knji evnom i uop kulturnom e ivotu. Pojave naturalizma u hrvatskoj knji evnosti. Pisci i djela u europskom kontekstu. Nove poetike i estetske tendencije potkraj stolje a.
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni test i usmeni ispit Pismeni 50%; usmeni 30%, seminar 20%.
ne
Obavezna: Ivo Frange Povijest hrvatske knji , evnosti, Zagreb-Ljubljana 1987., 107 str.; Miroslav icel, Hrvatska knji evnost 19. i 20. stolje Zagreb, 1997., 67 str.; Ivo a, FrangeRealizam, Povijest hrvatske knji , evnosti, knj. 4, Zagreb, 1975., 118 str.; Tihomil Ma trovi Nad jabukama vile Hrvatice. Kroatisti studije, Zagreb, , ke 2001., 135 str.; Dubravko Jel , Hrvatski knji i evni romantizam, Zagreb, 2002., 85 str.; Mirko Tomasovi Pjesnici hrvatskog romantizma, sv. I. i II., Zagreb, , 1995., 23. str. Literatura Preporu ena:
Antun Barac, Hrvatska knji evna kritika, Zagreb, 1938. 330 str.; Antun Barac, Hrvatska novela do enoine smrti, Rad JAZU 290, Zagreb, 1952., 64 str.; Nikola Batu , Hrvatska drama 19. i stolje Split, 1986., 27 str.; Hrvatska knji a, evnost u europskom kontekstu (zbornik radova), Zagreb, 1978., 150 str.; Kre Nemec, Povijest hrvatskog romana od po do kraja 19. imir etka stolje Zagreb, 1994., 287 str.; M. a, icel, Programi i manifesti u hrvatskoj knji evnosti, Zagreb, 1972., 128 str.; Zbornik radova o Zori dalmatinskoj, Zadar, 1995., 121 str.
23
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij: Hrvatska knji evnost moderne i postmoderne
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Pregled hrvatske knji evnosti tijekom 20. stolje Studenti se upoznati s a. e najva nijim knji evnim pokretima i stilovima te s va nim knji evnim imenima, asopisima i ostalim za knji evnu povijest relevantnim injenicama.
Periodizacije hrvatske knji evnosti 20. st. / Pokret hrvatske moderne / Mladi i stari / Pra i Be skupina mladih /Nove esteti zamisli / Be secesija / Programi i ka ka ke ka manifesti / Stilski pluralizam / Ekspresionizam i modrernizam / asopisi / Kritike i polemike / Socijalni realizam / Druga moderna (krugova i razlogovci) / i Knji rad u emigraciji / Postmodernizam / Pisci i djela evni Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni test i usmeni ispit Pismeni 50%; usmeni 30%, seminar 20%
ne
Obavezna: Ivo Frange Povijest hrvatske knji , evnosti, Zagreb-Ljubljana, 1987., 197 str.; Miroslav icel, Hrvatska knji evnost 19. i 20. stolje Zagreb, 1997., 130 str.; a, Dubravko Jel , Povijest hrvatske knji i evnosti, Zagreb, 1997., 197 str.; Hrvatska knji evnost prema europskim knji evnostima (ur. A. Flaker i K. Pranji ), Zagreb, 1978., 182 str.; Kre imir Nemec, Povijest hrvatskoga romana, Zagreb, 1994., II. sv. Zagreb, 1998., 287 str. Literatura
Preporu ena:
Jo Skok, Moderno hrvatsko kajkavsko pjesni Zagreb, 1985., 174 str.; a tvo, imun. , . ori 60 hrvatskih emigrantskih pisaca, Zagreb, 1995., 591 str. Stanko Lasi Sukob na knji , evnoj ljevici, Zagreb, 1970., 123 str.; Milorad Stojevi , akavsko pjesni XX. st., 1987., 62 str. tvo
24
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Hrvatska kulturna i politi povijest 20. stolje ka a
oznaka:
Te kolegija: ina
2. stupanj-razvojni
Uvjeti za upis kolegija: Polo uvjeti I. godine eni Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) enja
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Odrediti klju kulturne i politi pojave najnovije povijesti (20. st.) koje su ne ke oblikovale prostornu, narodnosnu, vjersku i stvarala zasebnost i prepoznatljivost ku hrvatskoga naroda u krilu europskih naroda temeljni je cilj kolegija.
Raspad Austro-ugarske monarhije i ulazak Hrvatske u novostvorenu jugoslavensku dr avu. Bitne odrednicae hrvatske politike i polo Hrvatske u prvoj i drugoj aja Jugoslaviji, te u vrijeme Drugog svjetskog rata. Uzroci sloma jugoslavenske dr i ave uspostava suverene Republike Hrvatske.
Sadr kolegija aj
Poha nastave, pisanje seminarskog rada. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. 100% ispit. Obavezna: Hrvoje Matkovi Suvremena politi povijest Hrvatske. : ka Definitivan popis literature utvrdit se u skladu s interesima polaznika, a iznosit e izm. 750 i 900 str. e
ne
Literatura
Preporu ena:
25
oznaka:
Hrvatska etnologija Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa za ecima te razvojem etnolo i antropolo znanosti u Hrvatskoj, ke ke te ih upoznati sa suvremenim znanstvenim i stru nim etnolo kim i antropolo kim dostignu u Hrvatskoj. se ukazati na ima eli injenicu kako je istra ivanje tradicijske kulture (u ranijoj fazi hrvatske etnologije) te pro imanje tradicijske sa suvremenom kulturom i obrascima svakodnevnoga ivota (u naj/novijoj fazi hrvatske etnologije i kulturne antropologije), etnolo znanost analizirala i interpretirala hrvatski etni i ka ki kulturni identitet, posebice u europskom kontekstu.
Kronolo slijedom upoznaje se sa sljede temama (po tematskim blokovima): ki im - po (mitska razina); srednji vijek (po zanimanja za etnogenezu); renesansa (otkri eci eci e kulture vlastitog naroda); barokni enciklopedizam; priklju na rane etnolo koncepcije u ak ke Europi; ilirski pokret i narodni preporod (M. Vrhovec, Lj. Gaj, S.o Vraz, knji evnici, povjesni i filolozi 19. st. kao prete etnologije i folkloristike); etnologija kao dio ari e slavistike; reafirmacija etnologije (Ivan KukuljeviSakcinski, prete hrvatske etnologije, I. a Mil etii A. Radiutemeljitelji hrvatske etnologije kao samostalne znanosti); novija hrvatska , etnologija (M. Gavazzi, B. Bratani suvremena etnologija ili kulturna antropologija u ), Hrvatskoj (V. Belaj, D. Rihtman-Augu Z. Vitez, A. Muraj, J. tin, apo megaJ. Grbi T. , , Zebec...) u svjetlu kulturne antropologije ameri i zapadnoeuropske provenijencije koju je ke promovirala naj/mla generacija hrvatskih etnologa/kulturnih antropologa. Odabrane teme iz a hrvatskog tradicijskog naslje Odabrane teme iz suvremene kulture svakodnevnoga a. ivota. Hrvatska etnologija i njezin prinos studijama (i mogu nosti definiranja) etno-nacionalnog i kulturnog identiteta. 1. poha nastave (29 sati); 2. pisanje rada od max 7 kartica teksta; 3. anje itanje stru te nog eg teksta (290 str. ) ili lakseg (435 str. ); 4. u (185 str.) te ili (230 str.) lak teksta; 5. enje eg eg posjet nekoj kompetentnoj instituciji s predavanjem, biljezenjem, aktivnim sudjelovanjem u diskusiji (video, i sl.).
Sadr kolegija aj
Studentske obaveze Na polaganja in ispita

Ocjenjivanje studenata
pismeni test usmeni dio ispita Pismeni 50%; usmeni 30%, seminar 20%
ne
Literatura
Obavezna: Belaj, Vitomir. 1989. Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etni skupinama. kim Studia Ethnologica I, str. 9-13.; Belaj, Vitomir. 1998. Povijest etnolo misli u Hrvata, ke Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, str. 337-357.; 3. apo, Jasna. 1991. Hrvatska etnologija, znanost o narodu ili o kulturi. Studia Ethnologica 3, str. 7-15.; apo mega Jasna. 1997. Antun Radi i suvremena etnolo istra , ka ivanja. Narodna umjetnost, 34/2, Zagreb, str. 9-33.; apo mega Jasna. 1993. Etnologija i/ili (socio)kulturna antropologija, Studia Ethnologica 5, str. 11-25.; Gavazzi, Milovan, 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija . Zagreb: Sveu na naklada Liber (poglavlje o arealima).; Grbi ili Jakopovi Jadranka. 2004. Pojam naroda u starijoj etnolo literaturi, u: Narodne i/ili , koj nacionalne ipke / Folk and/or National Laces, Zbornik radova sa znanstveno-stru nog skupa, Lepoglava: Turisti zajednica grada Lepoglave, str. 9-17.; Lazarevi Aleksandra Sanja. ka , 1984. Na izvanevropski putnici i istra i, Etnolo tribina 6-7, Zagreb, str. 179-184.; i iva ka Moore Jerry D. 2002. Uvod u antropologiju. teorije i teoreti kulture. Zagreb:Naklada ari Jesenski i Turk.; Rihtman-Augu tin, Dunja; Muraj Aleksandra. 1998. Prvih pedeset godina etnolo misli u Institutu, Narodna umjetnost 35/2, str. 103-124.; Segalen, Martine.2002. ke Drugi i sli Pogledi na etnologiju suvremenih dru an. tava. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Supek-Zupan, Olga 1983. Osnovne zna ajke etnologije u Hrvatskoj od 1945. do danas, Zbornik 1. kongresa jugoslavanskih etnologov in folkloristov, Knji nica Glasnika SED 10/1, Ljubljana, str. 51-65.
26
Preporu ena:
ulinovi -Konstantinovi Vesna. 1979. Historijski prikaz etnolo istra , kih ivanja i interesa za narodnu kulturu u Hrvatskoj. Etnolo tribina 2, Zagreb, str. 67-88.; GrbiJakopovi Jadranka. 2002. Etnografsko-etnolo i ka , ki folkloristi rad Ivana Mil a, Zbornik o Ivanu Mil u, Zagreb: Hrvatski studiji Sveu ta u Zagrebu, str. 113ki eti eti ili 119.; Haviland, William A. 1990. Cultural Anthropology. Holt, Rinehart and Winston, Orlando, Fl.; Zori Damir. , 2000. Misionari i kulture drugih. Etnologijska istra ivanja Ferdinanda Konaka (1703-1759). Sarajevo: HKD Napredak, Matica hrvatska.; Korade, Mijo; Aleksi Mira; Mato Jerko. 1993. Isusovci i hrvatska kultura. Be , , : Hrvatski povijesni institut.; Toma , Dinko. 1937. Dru i tveni razvitak Hrvata. Zagreb: Hrvatska naklada.
27
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Hrvatsko arheolo naslije ko e
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Predavanja nude pregled arheolo naslije Hrvatske od prapovijesti do kasnoga kog a srednjeg vijeka (16. st) promatranog unutar europskog konteksta. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Uvod u arheologiju (pojam, historijat i metodologije interdisciplinarnog djelovanja), paleolitika, neolitizacije, eneolitika (Indoeuropeizacija), kovinskih razdoblja (bronca, eljezo - Iliri, Kelti), rimskih osvajanja (Burnum, Tilurij, limes na Dunavu) i pacifikacija te urbanizacije (Salona, Zadar), seobe naroda i Justinijanove rekonkviste, Avara, Slavena, Hrvata i Franaka, kne evine i kraljevstva Hrvata (Biskupija, Nin, Solin), groblja ranohrvatskog doba, groblja bjelobrdske kulture, plemi utvr kih enih gradova (Krapina, Vrbovec), crkve (Vo Crkvari), ka i gradi (Gudove, in, teli ta Kaptol), samostana (Rudina) i dvorova (Ilok).
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni Pismeni 75%; seminar 25% Obavezna: Skupina autora: Prapovijest, Zagreb 2001. N. CAMBI: Antika, Zagreb 2003. Skupina autora: Arheolo nalazi karolin obilje u Hrvatskoj, Split 2001. ki kog ja TOMI : Panonski periplus, Zagreb 1999.. . I M. SUI Anti grad na isto Jadranu, Zagreb 1976. : ki nom
ne
Literatura
Preporu ena:
28
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Hrvatski latinitet
oznaka:
Te kolegija: ina
3. stupanj-napredni
Uvjeti za upis kolegija: Polo Latinski jezik en Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1 ) enja
predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Pregled hrvatskog latiniteta od po etaka preko humanizma i renesanse, baroka, prosvjetiteljstva do latiniteta kasnog 19. stolje a. Ciljevi kolegija
1. Pjesni knji ke evne vrste (ep, carmen, elegija, idila, epigram i satira); 2. Srednjovjekovna poezija na natpisima, lokalne kronike i hagiografije. 3. Knji evna biografija i historiografija. 4. Kuni teorija prevo eva enja i translacije hrvatskih latinista s gr talijanskog, hrvatskog i drugih jezika na latinski. kog,
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit Pismeni 50%; usmeni 30%, seminar 20% Obavezna: Hrvatski latinisti Croatici auctores qui Latine scripserunt, I. Zagreb, Matica hrvatska Zora, 1969. str. 7-41, 117s, 153-156, 227-230, 321-324, 355s, 377-381, 457-460, 505, 517s, 545-547, 571-573, 601-605, 667s, 681-684; Hrvatski latinisti Croatici auctores qui Latine scripserunt, II. Pisci 17.- 19. stolje Zagreb, a, Matica hrvatska Zora, 1970., str.: 9-12, 45-47, 69s, 95-97, 125-130, 189-192, 247249, 279-280, 309-313, 351-354, 399-402, 435-439, 543-547, 613-617, 701-706, 753755, 773-776, 835-839, 861-863 i 897-900. Literatura Preporu ena:
Radoslav KATI , Litterarum studia, Zagreb, Matica hrvatska, 1998., 229-288, 538-559; Mirko I TOMASOVI Marko Maruli , Marul, Zagreb, 1989., 49-97; Jrgen SCHWARZWALD, Bartol evi ur , Croatica bibliografije, God. VI., svezak 27, (Zagreb 1980.) 7-19,125-130, Pavao KNEZOVI , Ranosrednjovjekovni latinitet, u: Hrvatska u doba Branimira, Zadar, 2002., 173-193; Darko NOVAKOVI Hrvatska novolatinska knji , evnost od 15. do 17. stolje u: Introduzione allo studio della a, lingua, letteratura e cultura croata Uvod u studij hrvatskoga jezika, knji evnosti i kulture, Udine, Forum, 1999.,165-175; Pavao KNEZOVI Hrvatski latinisti 18. i 19. stolje Isto, 177-188; Darko , a, NOVAKOVI Latinsko pjesni hrvatskoga humanizma, u: TOMASOVI , tvo -NOVAKOVI Hrvatski , latinisti, II, Zagreb, kolska knjiga, 1994., 55-114; Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, kolska knjiga, 2000., passim; Marin FRANI EVI Povijest hrvatske renesansne knji , evnosti, Zagreb, Matica hrvatska, 1986. (i druga izdanja), str. 5-26, 159-180, 285-302 i 309-327. ispit je prenosiv na vi godinu u studija?
ne
29
oznaka:
Hrvatska likovna umjetnost Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+2) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obvezatni
Upoznavanje i preno osnovnog znanja o hrvatskoj likovnoj umjetnosti enje Ciljevi kolegija Teme predavanja: 1. Grad kao koncept i improvizacija.- 2. Ba ( antika)- 3. Uspon tina hrvatske umjetnosti - 4. Europski tokovi hrvatske umjetnosti - 5. Li i djelo - 6. nost Gotika u renesansi - 7. Schiavoni (Umjetnici i njihovo djelovanje izvan Hrvatske) - 8. Otvoreni prostori pro imaju umjetni djelo - 9. Igra stilova (XIX. i XX st.) - 10. ko Umjetnost i dru - dru i umjetnost (XX st.). tvo tvo Seminari (vje ili radne grupe po 15. studenata odvijati se kabinetski i na terenu be e (10x2 ili 15x2). Obra ivati se terminologija, zatim e itanje grada (urbamizam anti ki, srednjovjekovni, novovjekovni i moderni)na zadanim primjerima Dioklecijanova pala Zadar, PoreZagreb. a, , itanje analiza skulpture na djelima kipara Radovana, I. Duknovi J. Dalmatinca, I. a, Me trovi R. Frange i Ko a. Stil i vrijeme, te elementi slike. a, a ari
Sadr kolegija aj
Poha anje nastave, seminara, itanje obaveze literature, pismena analiza jednog umjetni djela ili kog lanka prema obrascu - zadani primjer (grad, slika, ulica, trg, sakralna - profana gra evina, park, skulptura), te izrada kra seminarskog rada eg izbor iz najavljenih seminarkih tema. Usmeni ispit
ne
Na temelju zalaganja na seminaru - 25%, vrsno izrade analize umjetni djela i e kog seminarskog rada - 25%, te ispita - 50%. Obavezna: Radovan Ivan , Umjetni blago Hrvatske, zadnje izdanje evi ko
Literatura
Preporu ena: Ljubo Karaman, O djelovanju doma sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva, Zagreb, e 1963, ili novo izdanje Milan Prelog, Bazilika u Pore Zagreb, 1994 u, Jerko-Tomislav MarasoviDioklecijanova pala razna izdanja , a, Cvito FiskoviMajstor Radovan i Dalmatinske freske , Branko Fu , Istarske freske i eljko Grum, Ivan Me trovi Vladimir Malekovi Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo, katalog izlo Zagreb, , be, 1980.
30
oznaka:
Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) enja
predavanja izborna radna grupa
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Sistematizacija znanja o glavnim aspektima i pojavama u hrvatskoj umjetni glazbi koj i njihova kontekstualizacija u okvirima povijesti europske umjetni glazbe ke (predavanja). Slu i elementarno analiti upoznavanje va i karakteristi no ko nih nih djela europske i hrvatske glazbene literature (radna grupa). Pregled povijesti hrvatske i europske umjetni glazbe po stilskim epohama ke 1) Srednji vijek; 2) Renesansa; 3) Barok; 4) Klasicizam; 5) Romantizam; 6) Dvadeseto stolje e. Utvr ivanje temeljnih odrednica hrvatske i europskih glazbenih kultura (li nosti skladatelji, muzikolozi, mecene; periodizacija; dru tveni konteksti; esteti doktrine) i ke njihova interakcija.
Sadr kolegija aj
Nazo na predavanjima i aktivno sudjelovanje u radnoj grupi. nost Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni test 80% ispit, 20% sudjelovanje u radnoj grupi Obavezna: Stanislav Tuksar, Kratka povijest hrvatske glazbe (Zagreb 2000); Stanislav Tuksar, Kratka povijest europske glazbe (Zagreb 2000).
ne
Literatura
Preporu ena: Josip Andreis, Povijest hrvatske glazbe (Zagreb 1974); Lovro upanovi Stolje , a hrvatske glazbe (Zagreb 1980); Peter Rummenhller, Glazbena pretklasika (prijevod; Zagreb 2004); Howard M. Brown - Louise Stein, Renesansa u glazbi (prijevod; Zagreb 2004)
31
oznaka:
Povijest hrvatskoga standardnoga jezika Uvjeti za upis kolegija: Polo Sintaksa ena hrvatskoga jezika Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Rasvijetliti pojam standardnoga jezika i dokazati da je dana hrvatski standardni nji jezik nastao samostalnim razvojem te da je njegovo postojanje u prvom redu lingvisti a ne politi ka, ka injenica.
Sadr kolegija aj
Hrvatski jezik i europska integracija. Standardni jezik: pojmovlje i nazivlje. Odnos standardnoga jezika i njegove dijalektne osnove. Temelji hrvatskoga standardnoga jezika. Po jezi eci noga normiranja. etiri toka knji evnojezi noga razvoja. Povijest slovopisa i pravopisa. 18. st. prostorno i funkcionalno irenje knji evne tokav tine. Standardizacija hrvatskoga jezika u kontekstu standardizacije slavenskih jezika. Pretpreporodno vrijeme. Narodni preporod izme ideologije i jezikoslovlja. u Slu polo hrvatskoga jezika. Filolo u 19. st. Hrvatski standardni jezik beni aj ke kole na prijelazu 19. u 20. st. prekid ili stabilizacija? Stolje borbe za opstojnost. e Hrvatski i srpski dva jezika. Hrvatski jezik danas pogled iznutra i izvana.
nazo nost na nastavi, seminarski rad (710 str.), itanje starih tekstova u izvornom slovopisu, jezi i slovopisna ralamba pro na itanih tekstova, itanje jezikoslovne literature (oko 200 str.) potrebne za seminarske rasprave.
pismeni i usmeni ispit
ne
seminarski rad 20 %, aktivnost na seminarima 10 %, jezi i slovopisna ralamba na starih tekstova 10 %, ispit 60 % Obavezna: D. Brozovi Standardni jezik, Zagreb 1970, str. 119153; Z. Vince: Putovima : hrvatskoga knji evnog jezika, Zagreb 1978 (1990), str. 1617; I. Banac: Hrvatsko jezi pitanje, Zagreb 1991, str. 38117; R. Kati : Novi jezikoslovni ogledi, no i Zagreb 1986, str. 138157; M. Mogu Povijest hrvatskoga knji : evnoga jezika, Zagreb 1993, str. 70197; M. Samard Hrvatski jezik u Nezavisnoj Dr ija: avi Hrvatskoj, Zagreb 1993, str. 1381; B. Tafra: Gramatika u Hrvata i Vjekoslav BabukiZagreb 1993, str. 1244; Ista: Jezikoslovna razdvojba, Zagreb 1995, str. , 109174. Preporu ena: Norme i normiranje (priredio M. Samard Zagreb 1999; D. Sesar: Putovima ija), slavenskih knji evnih jezika, Zagreb 1996.
Literatura
32
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij: Povijest hrvatskoga kazali ta
oznaka: IK03
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Glavni je cilj pru anje znanja o temeljnim tijekovima hrvatskoga kazali od ta srednjovjekovna za do dana dana, te spoznaja o njegovoj trajnoj povezanosti etka njih sa zapadnoeuropskim duhovnim i kulturnim ozra jem, ponajprije sredozemnim i srednjoeuropskim. Kazali srednjeg vijeka (crkvena drama, svjetovno kazali Kazali renesanse te te); te (humanisti kazali tradicija pu i profanog, mitolo pastoralno i sakralno ko te, kog ko, kazali Nalje te, kovi komediografija, kazali Marina Dr a, kazali na Hvaru, eva te i te Kor i u Zagrebu); Kazali baroka (Gunduli Palmoti komedija, crkvena uli te , , barokna drama, po isusova eci kog kazali Kazali 18. st.; Kazali od ta); te te hrvatskoga narodnog preporoda do Stjepana Mileti Kazali 20. stolje a; te a.
Sadr kolegija aj
Redovito poha predavanja. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni. Ispit 100%. Obavezna: Nikola Batu : Povijest hrvatskoga kazali Zagreb 1978. i ta,
ne
Literatura
Preporu ena:
Marko Fotez: Putovanja s Dundom Marojem, Dubrovnik 1974.; Stjepan Mileti Hrvatsko : glumi Zagreb, 1904., 1978.; Darko Ga te, parovi Dramatica krle : iana, Zagreb 1977., 1989.; Hrvatsko narodno kazali enciklopedijsko izdanje, Zagreb 1969.; Repertoar hrvatskih te kazali 184018601980, pr. i ur. Branko He ta imoviZagreb 1990. ,
33
oznaka:
Povijest hrvatske filozofije Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je omogu uvid u sve zna iti ajnije teme u okviru starije i novije hrvatske filozofije i to kroz proradbu djela najzna ajnijih hrvatskih filozofa do sredine dvadesetog stolje a.
Sadr kolegija aj
U okviru kolegija prora se sljede tematske cjeline: Pitanje nacionalne filozofije uju e (Ra ki-Markovi -Bazala), Stanje istra ivanja hrvatske filozofije, Po filozofske eci djelatnosti (samostani i crkveni redovi te nastava filozofije u srednjem vijeku), Herman Dalmatin (utjecaj arapske filozofije na europsku srednjovjekovnu filozofiju, recepcija Aristotelove prirodne filozofije na Zapadu), Moralno-filozofijska problematika i humanizam (N. Modru i spis o sre smrtnika, M.Maruli mislilac na razme ki i i), Humanisti ko-renesansna filozofija /(Renesansni (novo)platonizam u starijoj hrvatskoj filozofiji, Frane Petrii njegova Nova sveop filozofija, Renesansna esteti a ka problematika (Gu , Monaldi), Aristotelizam u starijoj hrvatskoj filozofiji od eti Hermana Dalmatina do Petri Dudi i Dubrov a, a anina/, Transformacija slike svijeta u hrvatskoj filozofiji 16. i 17. st., Temeljni problemi filozofije 17. st. Najzna ajniji filozofi 18. st. Novija hrvatska filozofija Priprema za predavanja, itanje tekstova.
Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ili usmeni. Ispit 100%. Obavezna: asopis "Prilozi za istra ivanje hrvatske filozofske ba tine" od broja 1-2 nadalje (bibliografija objavljena u broju 39-40) Zenko, F. Hrestomatija filozofije, sv. 9 i 10, Starija hrvatska filozofija, Zagreb 1997, Novija hrvatska filozofija, Zagreb 1995. Bani -PajniPovijest hrvatske filozofije, skripta, Hrvatski studiji, Zagreb, 2001. ,
ne
Literatura
Preporu ena: F. Markovi Filozofijske struke pisci ..., Rektorski govor, Zagreb., 1982.,(pretisak , Prilozi 1-2) Hrestomatija filozofije, Novija hrvatska filozofija, Zagreb1995. A. Bazala, O ideji nacionalne filozofije, Zagreb. 1938. Filozofijska te u duhovnom nja ivotu Hrvatske od pada apsolutizma ovamo, 1936. K. KrstiFilozofija u Hrvatskoj, u: Hrvatska znanost, Zagreb, 1943. , V. Bazala, Pregled hrvatske znanstvene ba Zagreb, 1978. tine, E. Bani -Pajni Duhovnopovijesna raskra, Poruke renesansne filozofije, Zagreb, , 1991. Bani -Pajni -Girardi Kar ulin-JosipoviMagnum miraculum - homo, 1995. ,
34
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja

predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa ulogom i udjelom egzaktnih znanosti u izgradnji i oblikovanju ukupnoga hrvatskog kulturnog identiteta. Ukazati na va razlikovanja dobivenih nost znanstvenih rezultata od znanstvenih zbivanja u Hrvatskoj tijekom stolje a.
Egzaktne znanosti u Hrvata u srednjem vijeku, u renesansi, u 17. stolje u doba u, prosvjetiteljstva i u doba hrvatskog kulturnog preporoda u 19. stolje Najva u. niji hrvatski znanstvenici, njihove ideje i utjecaji.
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni Ispit 80%; seminar 20%. Obavezna: arko Dadi Egzaktne znanosti hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1991. , arko DadiHrvati i egzaktne znanosti uz osvitu novovjekovlja , Zagreb 1994. , arko DadiEgzaktne znanosti u Hrvata u doba prosvjetiteljstva, Zagreb 2004. , (izbor iz djela da ukupno iznose predvi broj stranica). eni
ne
Literatura
Preporu ena:
35
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Hrvatska usmena knji evnost
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja seminari
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija studente uputiti u anrovsku raznolikost hrvatske usmene knji evnosti, na njezinu dugovje i prepletenost s pisanom knji nost evnou od njezinih po etaka do danas, povezanost s obi ajima ( ivotnim i godi njim) te utonulost u svakida nji ivot. Teorijski, metodolo stilisti mitolo kulturolo antropolo povijesni te ki, ki, ki, ki, ki, anrovski aspekti usmene knji evnosti analizirat se na izabranim tekstovima. e Hrvatsku usmenu knji evnost razli ine iti anrovski oblici: bajke, pripovijetke, predaje, legende i drugi prozni oblici; obredni i dramski dijalozi; epske i lirske pjesme te balade; poslovice, zagonetke i ostali sitni oblici U njoj se dodiruju i preple u razli tradicije, primjerice mediteranske, srednjoeuropske, panonske, balkanske, te ite otuda izviru njezina distinktivna svojstva i posebnost. Samo i specifi hrvatskom je no jezik (sa svojim trima narje ini jima: akavskim, kajkavskim i tokavskim) na kojemu su je pripovjedaili pjevaslu i i ali, itali, zapamtili i potom dalje prenosili. anrovski se oblici obraditi na izabranim tekstovima iz objavljenih zbirki usmene knji e evnosti. Posebno se obraditi i povijest istra e ivanja usmene knji evnosti te razli teorijski i iti metodolo pristupi tom specifi ki nom korpusu (u istra ivanjima hrvatskih znanstvenika od 19. st. do danas kao i u svjetskoj folkloristici). Uputit se na e vitalnost (urbane pri vicevii, internet). e, Redovito poha nastave i izrada seminarskog rada. anje
Sadr kolegija aj
Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni Pismeni 50%; usmeni 30%; seminar 20%. Obavezna: Bo kovi -Stulli, Maja. 1978. "Usmena knji evnost". U Povijest hrvatske knji evnosti u sedam knjiga 1. Usmena i pu knji ka evnost. Zagreb, 7353, 641651. 1983. Usmena knji evnost nekad i danas. Beograd. (5-133; 250-316) 1997. Pri i pri a anje. Stolje hrvatske usmene proze, Matica hrvatska, Zagreb. a Kekez, Josip. 1983. "Usmena knji evnost". U Uvod u knji evnost. Teorija, metodologija. (Ur. Z. kreb / A. Stama 3. prera izdanje. Zagreb, 175252. ). eno Marks, Ljiljana. 1994. (2 2000)Vekive Zagreb. Zagreba pri i predaje. ni ke e Zagreb. 1998. Hrvatske narodne pripovijetke, "Rije Vinkovci, 168. str. ", Literatura Preporu ena:
Edicija Stolje hrvatske knji a evnosti (MH, Zagreb): Bo kovi -Stulli, Maja. 1997. Usmene pripovijetke i predaje; Botica, Stipe. 1996. Usmene lirske pjesme; Kekez, Josip. 1996. Poslovice, zagonetke i govorni oblici; Lozica, Ivan. 1996. Folklorno kazali Lozica, Ivan. ki te. 1990. Izvan teatra, Teatrologijska biblioteka, knjiga 34. 2002. Poganska ba tina, Golden marketing, Zagreb Marks, Ljiljana. 1996. "Zagreba usmena tradicija izme ljubavi i ka u politike". Narodna umjetnost 33/2, 357380. 2003. "Nadnaravno ensko", Zbornik Zagreba ke slavisti ke kole, Zagreb, str. 78-89.
ne
36
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij :
oznaka:
Hrvatski glagolizam Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari vje be
Te kolegija: ina
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
A) Usvojiti pojam hrvatskoga glagolizma - temeljnog i autohtonog izra ajnog sredstva hrvatskoga srednjovjekovlja. Upoznati hrvatskoglag. knji evnu ba od 11.-16. st. tinu kroz razli vremenske i ite anrovske podjele te kroz specifi medije izra ne avanja. Upoznati namjenu knjige, njezine stvaratelje, njezinu vrijednost i njezine prve znane autore. B. Krbavac, Greblo. Upoznati se s uzrocima i uvjetima nastanka glag. tiska. . B) Svladati princip transliteracije. Temelji vokalnog i konsonant. sustava u staroslav. jezika (fonetika, morfologija-imenice). 1) Pojam hrvatskoga glagolizma. Hrvatska latini irili ka/ ka/glagoljska knji evnost: vremenska periodizacija; anrovska podjela hrvatske glagolja knji ke evnosti (starije/mla razdoblje). 2) Glagoljska epigrafika: spomenici do Baanske plo od e e; 13.-14. st.; grafiti. 3) Glagoljska knji evnost I. razdoblja: liturgijska (od Klo eva glagolja do Novakova misala i brevijara Vida iz Omi fragmenti, pravni spisi a lja), (Vinodolski zakon, Istarski razvod). 4) Zlatno doba hrvatskog glagolizma: politi i ke dru tvene prilike kao preduvjet nastanka va rukopisa, Hrvojev misal, Novljanski nih II. brevijar (zapis popa Martinaca), va skriptorija. 5) Neliturgijska knji nost evnost: jezi obilje ( na ja akavki/kajkavski), zna zbornika, va marginalija, pojavnost aj nost pisaca i njihova djela imun Greblo. 6) Po tiskarstva: predsenjsko (Editio eci Princeps), senjsko, i rije razdoblje hrvatskoglagoljske tiskane knjige. 7) ko Transliteracija: rad na odlomcima glagoljskih rukopisnih tekstova. Redovno poha predavanja. Aktivno sudjelovati u vje ati bama transliteracije (zadano pripremiti unaprijed). U iz obvezne i enje itanje preporu literature. ene Pismeni: transliteracija (nepoznati odlomak glag. teksta); pitanje iz gramatike (fonetika/morfologija). Usmena provjera. Usmeni: provjera znanja.
Sadr kolegija aj
da
Pismeni 40%; usmeni 30%; izvr studentskih obveza 30% . enje Obavezna: B. Fu : Glagoljski natpisi, JAZU, ZG 1982, str: 44-59, 282-284, 315-318, 354i 355; E. Hercigonja: Tropismena i trojezi kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, na MH, ZG 1994, str. 180-252; S. Damjanovi Staroslavenski glasovi i oblici, : Hrvatska sveu na naklada, ZG 2003, str. 55-93; Isti: Slovo iskona, MH, ZG ili 2002, str. 183-281; Isti:Jezik ota aski, MH, ZG 1995, str. 82-89, 90-102; M. Mihaljevi Slavenska poredbena gramatika, ZG 2002, str. 87-114, 133-223; : K, A. Zaradija Ki : imun Greblo i njegovo Tuma enje Muke Kristove (1493.), Pazin 2001, str. 9-29. Preporu ena:
E. Hercigonja: Srednjovjekovna knji evnost (Povijest hrvatske knji evnosti, knj. 2), Liber, ZG 1975, str. 210-236; 426-427; D. Fali evac: Hrvatska srednjovjekovna proza, ZG 1980, str. 9154; M. Panteli Glagoljski kodeksi Bartola Krbavca, Radovi Staroslavenskoga instituta 5, ZG : 1964, str. 5-98;L. Tandari Hrvatska liturgijska knji : evnost, KS, ZG 1993, str. 71-77; D. MaliNa izvorima hrvatskoga jezika, MH, ZG 2002, str. 82-123, 382-440, 637-641. :
Literatura
37
oznaka:
Hrvatska mitologija Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari seminarski rad
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Na tekstovima mitskih i povijesnih hrvatskih usmenih predaja te legendi tematizirati i
Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
preispitivati njihove tematske, stilske, knji evne te kulturnopovijesne zna ajke, pokazati mogu nosti druk ijih pristupa istra ivanjima, uputiti na dugovje nost i brojnost promatranih pojava te na va mjesto ga imaju u oblikovanju i zavi no to ajnoga i hrvatskoga identiteta. Naglasiti njihovu prilagodljivost suvremenim medijima te aktualnost anra. Predaja je kra prozna vrsta, naj jednoepizodna, usmenog, folklornog podrijetla. a ee Izrasta iz povijesnih kronika i stare literature, ali ponajvi iz usmenih svjedo e anstava. Upravo zbog afektivnosti, mitskoga povijesnoga zna aja, ali i utonulosti u etnolo ki/etnografski, povijesni ili knji evni diskurs zanimljive su i pogodne za razli interdisciplinarna i kulturolo istra ita ka ivanja. Kolegij se bavi upravo takvim analizama, ali kako su predaje istodobno i dokumenti pu koga poimanja povijesti, pa i svijeta u naj iremu zna enju, u uskome su kontekstu s dru tvom, dru tvenim normama, vrijednostima zajednice. U njima i njima hrvatski je pripovjedasa uvao lokalnu povijest svoga kraja, pri o postanku svoga mjesta, o u udesima sveca za titnika mjesne crkve, o znamenitim hrvatskim povijesnim osobama koje se upravo u tim tekstovima interpretiraju izme povijesnoga i mitskoga i nerijetko su podlogom u za stvaranje nacionalnoga mita.
Prisustvovanje predavanjima te aktivno sudjelovanje u seminaru (izrada seminarskog rada) Pismeni

da
Ispit 70%; seminar 30%.

Obavezna: Marks, Lj.: Vekive Zagreb (1994; 2000); Hrvatske narodne pripovijetke ni (1998); Nadnaravno ensko (2003); Mitski p pravedni vladari (2003). Bo kovi -Stulli, M. Usmena knji evnost kao umjetnost rije (1975)str. 121-136; i, 205-227; Usmeno pjesni u obzorju knji tvo evnosti (1984). More u hrvatskim mitskim usmenim predajama (str. 199-214); Pjesme, pri fantastika (1991), str. 124-159; e, Pri i pri a anje (1997) Lozica, I. Poganska ba (2002), str. 41-97. tina
Literatura
Preporu ena: KukuljeviSakcinski, Ivan. "Bajoslovlje i crkva 1. Vile", Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, Knj. 1., Zagreb 1852, str. 86-104.; Dogadjaji Medvedgrada, Arkiv za povjesticu jugoslavensku, knj. 3., Zagreb 1854., str. 31-76.;129-132. JagiVatroslav Ju , noslavenske pri o grabancija dijaku i njihovo obja e u njenje, str. 265-284. U: Usmena knji evnost Zagreb 1971. Boskovi -Stulli, razne zbirke pri i predaja iz Hrvatske a a, Zoran, Vilenica i vilenjak, Zagreb 2002. i
38
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Svjetska knji evnost izabrani primjeri
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s temeljnim povijesnim razvojem komparatistike, uz pomo antologijskih knji evnih tekstova pribli stilska razdoblja, s osvrtom na interakcije s iti hrvatskom knji evnosti.
Teorijske i metodolo odrednice. Periodizacija. Stilske formacije. Izabrana poglavlja ke svjetske knji evnosti ( anrovski, monografski).
Sadr kolegija aj
Redovito poha predavanja. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 100%. Obavezna: Milivoj Solar, Suvremena svjetska knji evnost, Zagreb 1997, 359 stranica - Svjetska knji evnost 2-7, Zagreb 1974-1977 (odabrana poglavlja)
da
Literatura
Preporu ena:
- Dopunska: Milivoj Solar, Povijest svjetske knji evnosti, Zagreb 2003, 350 str. - knji tekstovi prema izboru. evni
39
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Marko Maruli
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznati vrijednosti M. Maruli kao oca hrvatske knji a evnosti i kao najpoznatijeg hrvatskog intelektualca svog vremena. Ciljevi kolegija
Split u Maruli doba. Maruli biografija. Latinska djela (Davidijada, Institucija, evo eva Evangelistar). Hrvatski stihovi, podjela po tematici i obliku (proza stihovi drama, razne pjesme, rodoljubne, bogoljubne, aljive, prikazanja). Pitanja autorstva. Judita kao umjetni cjelina, maruli ka evska versifikacija. Recepcija Maruli evih djela u Europi. Novija istra ivanja i otkri tekstova. a Sadr kolegija aj
Redovito pola predavanja. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni test i usmeni ispit. Pismeni 70%; usmeni 30%. Obavezna: Mirko TomasoviMarko Maruli : Marul. Monografija, 1999. str. 250. Djela M. Maruli (tekstovi po izboru. Izdanja KnjiKruga u Splitu (do 200 str.) a .
da
Literatura
Preporu ena:
40
oznaka:
Hrvatska reformacijska knji evnost Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Predo svu ura iti ko-hrvatsku tiskarsku produkciju (1561.- 1565.) u Njema u doba koj reformacije. Na izvornim djelima prikazati njihovu vrijednost u prou avanju povijesti hrvatskoga jezika, glagoljice, irilice, latinice i prevo Biblije na hrvatski jezik. enju
Sadr kolegija aj
Kroz predavanja i seminar student upoznaje kulturolo i filolo zna ko ko enje reformacije na hrvatskome prostoru 16. st. kao i sadr tiskanih hrvatskih knjiga u aj Urachu na glagoljici, irilici i latinici. Pozornost je usmjerena i na hrvatski jezik kojim su djela pisana. Uz to, razmatraju se djela koja su bila namijenjena Hrvatima u zapadnoj Ugarskoj te udio Stipana Konzula u 16. i Grgura Mekini u 17. stolje kod a u istih.
Aktivno sudjelovanje u nastavi i izrada seminarskog rada. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ispit. Ispit 70 %, seminar 30%. Obavezna: F. Bu Povijest hrvatske protestantske knji ar: evnosti za reformacije, Zagreb 1910., 9-246; Bibliografija hrvatske protestantske knji evnosti za reformacije, Starine JAZU, knj. 39, Zagreb 1938., 49-124; I. kofar: Grgur Mekini Pythiraues, Za etnik slovstva pri gradianskih Hrvatih, asopis za zgodovino in narodopisje, nova vrsta 5, Maribor, 1969., 273-295.; A. Jembrih: Hrvatski filolo aspekti, IC Revija, ki akovec 1990, 219-300.; J. Bratuli Stipan Konzul : Istrijan, Buzetski zbornik, 2, Buzet 1977., 51-64; A. Jembrih: Grgur Pythiraues Mekini njegove pjesmarice (1609. i 1611.), KS, Zagreb, 1990., 5-162.; isti: Na i izvori gradianskohrvatskoga jezika i knji evnosti, eljezno, 1997. 39-76. Literatura Preporu ena:
Grgur Mekini Du : evne pesne.. 1609. i 1611. KS (pretisak), Zagreb, 1990.; N. Ben F. ii Tobler, O Konzulovim pismima, Fluminiensia, VIII, 1-2, Rijeka 1996., 113-142., S. Jambrek, Hrvatski protestantski pokret 16. i 17. stolje Zapre , 1999., 13-267.; A. Jembrih: a, i Vergerijeva zauzetost oko slovenskoga i hrvatskoga prijevoda Biblije, Acta Histriae VIII, Koper, 1999, 103-140; isti: Stjepan (Stipan) Konzul i njegovo djelo u kroatisti kim istra ivanjima 20. st., Buzetski zbornik, 28, Buzet, 2002., 59-71, isti: Glagoljski Novi testament.
da
41
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Marin Dr i
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
izborni u struci
Spoznaja va nosti Dr eva knji i evnoga opusa u okviru hrvatske knji evnosti te u europskom kontekstu.
Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
i djela Marina Dr a ivot i Dr u odnosu prema prethodnicima (domai strani Dr evi uzori) i i i Analiza Dr evih djela: i Poezija (Pjesni) Pastorale (Tirena, Venera i Adon, Gri ula) Komedije (Dundo Maroje, Skup, Trip de Utol Arkulin, Pjerin, D e e, uho Krpeta) Zna Novele od Stanca aj Tragedija Hekuba Neknji spisi evni Jezi obilje Dr evih djela na ja i Uprizorenja Dr evih scenskih djela i
Redovito poha nastave. anje
Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit Ispit 100% Obavezna:
da
Re etar, M., Jezik Marina Dr a, Rad JAZU, knj. 248., Zagreb, 1933., str. i 99.-240. Zbornik radova o Marinu Dr u, ur. J. RavliMatica hrvatska, Zagreb, i , 1969., 575 str. Dr , M., Djela, Sveu na naklada Liber, Zagreb, 1979., 958 str. i ili Sr M., Pomet Marina Dr a (Rekonstrukcija), Zagreb, 2000., 263 str. en, i
Literatura Preporu ena:
Batu , N., Kako su hrvatski knji i evnici nadopisali Dr eva Dunda Maroja, Knji i evna ba Eks libris, Zagreb, 2002., str. 429.-440. tina, Bogi , R., Marin Dr sam na putu, HAZU, Zagreb, 1996., 362 str. i i velec, F., Komi teatar Marina Dr a, Matica hrvatska, Zagreb, 1968., 383 str. ki i
42
oznaka:
Frane Petri Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) enja
predavanja
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Kroz predavanja i seminarski rad studentima se pru povijesni i problemski uvid u e iti cjelokupno djelo cre filozofa Frane Petri (Franciscus Patricius) (1529.1597.), kog a jednog od najzna ajnijih predstavnika hrvatske i europske renesansne filozofije.
Sadr kolegija aj
Uvod; Fenomen renesanse; Problemi i tuma enja; Bitne odrednice Petri eva filozofskog opusa; Rezultati historiografskih prou avanja; Izvori i pretpostavke Petri eve filozofije; Odnos spram tradicija mi ljenja (aristotelizam, platonizam, misti hermeti tradicija, srednjovjekovlje, renesansni humanizam); Misaone ka ka sastavnice Petri filozofskog sustava; Petri ideja nove filozofije; Problemi eva eva Petri prirodne filozofije, ontologije, kozmologije, politi filozofije, esteti eve ke kopoetolo pogleda, retorike, povijesti; Prakti kih ko-tehni pitanja; Mjesto i zna ka enje, povijesno-filozofska sudbina i aktualnost Petri ideja. evih
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispitu 100%. Obavezna: Frane PetriSretan grad, Zagreb 1978.; Frane PetriNova sveop filozofija, Zagreb : : a 1979., Frane Petri Deset dijaloga o povijesti, Pula, Rijeka 1980. i u: Frane Petri : : Izabrani politi spisi, Zagreb 1998.; Frane Petri Deset dijaloga o retorici, Pula, ki : Rijeka 1983.; M. Girardi-Kar ulin: Filozofska misao Frane Petri Zagreb 1988.; E. a, Bani -PajniSmisao i zna Hermesove objave, Zagreb 1989.; Lj. Schiffler: Frane : enje Petri /Franciscus Patricius. Od mi kole ljenja do slobode mi ljenja, Zagreb 1997.; Lj. Schiffler: Filozofija politike i povijesti u djelu Frane Petri u: Frane Petri a, : Izabrani politi spisi, Zagreb 1998. ki Preporu ena: Vladimir Premec: Franciskus Patricijus, Beograd 1968.; M. Girardi-Kar ulin: Filozofska misao Frane Petri Zagreb 1988.; E. Bani a, -Pajni Smisao i zna : enje Hermesove objave, Zagreb 1989.
da
Literatura
43
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Bartol Ka i
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
temeljni u struci
Upoznati studente sa ivotom i djelom isusovca Bartola Ka a. i Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Ka ev i ivotni put i djela. Jezikoslovno djelovanje u sklopu jezikoslovnih prilika. Konverzacijski priru (1595.) pod utjecajem Budini Vran ev petojezi nik ime a. i ni rje i Ka ev prvi hrvatski rje sli nik i nik nosti i razlike. Ka eva leksikografska i na u izboru rije Kao prvi gramati Ka je proveo originalnu, minucioznu i ela i. ar, i globalnu jezikoslovnu refleksiju. Originalni pjesnik Venefride, te pjesni prevoditelj ki psalama i himana. Barokni pisac brojnih ivotopisa i nabo djela. Prvi prevoditelj nih cjelovite Hrvatske biblije. Borac za Hrvatsku bibliju u Apologiji i drugim spisima. Prevoditelj Rituala rimskog koji je bio slu beni prijevod u svim hrvatskim krajevima do 1929. Bartol Ka ijedan je od prvih slavista koji je dao pregled svih prijevoda Biblije. Ka je bio i vrstan teolog i patrolog, te cenzor hrvatskih knjiga. i
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit. Pismeni 70%; usmeni 30%. Obavezna: Vladimir Horvat, Bartol Ka otac hrvatskoga jezikoslovlja, Hrvatski studiji, iZagreb, 2004., br. str. 332. Literatura na stranicama 293 - 309.
da
Literatura
Preporu ena:
Vladimir Horvat, Bartol Ka i stolje hrvatskog jezikoslovlja, Ministarstvo prosvjete i i etiri a porta RH, Zagreb 1998., 40 stranica.
44
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Ivan Gunduli
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
izborni u struci
Radom na tekstu utvrditi osobitosti Gunduli stvarala i njegov prinos razvitku eva tva hrvatskog pjesni jezika. kog Ciljevi kolegija
Ivan Gunduliu knji evnoj znanosti. Dubrovnik, hrvatski, slavenski i kranski svijet u Gunduli doba. Gunduliu okviru baroka i protureformacije. Njegove rane evo drame, prepjev Psalama. Suze (problem pojedinca), Dubravka (lokal-patriotizam), Osman (sudbina slavenskog i kranskog svijeta).
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni test i usmeni ispit Pismeni 70%; usmeni 30%. Obavezna: Sva djela: Stari pisci hrvatski, knj. 9, 1938. Predgovor oko 100 str. Djela uz predgovor i komentar: u: Ivan GunduliPet stolje hrvatske knji , a evnosti, knj. 12 i 13, 1964. i druga izdanja. Oko 100 str. plus tekstovi. Hrvatski knji barok. . zbor., 1991. lanci po izboru (100 stranica).
da
Literatura
Preporu ena:
Izvorna Gunduli djela. eva
45
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Hrvatska dijalektologija
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Upoznavanje s hrvatskom dijalektologijom u cjelini. Spoznaja va nosti hrvatskih narje i dijalekata u razvoju hrvatske pismenosti i ja knji evnosti kroz stolje a.
Sadr kolegija aj
Osnove dijalektolo terminologije: odnos mjesni govor - skupina govora ke poddijalekt - dijalekt - narje je Osnovna obilje svakoga od triju hrvatskih narje ja ja Dijalekti akavskoga narje zemljopisni polo razvedenost i osnovna jezi ja: aj, na obilje ja Dijalekti kajkavskoga narje zemljopisni polo razvedenost i osnovna jezi ja: aj, na obilje ja Hrvatski dijalekti tokavskoga narje zemljopisni polo razvedenost i osnovna ja: aj, jezi obilje na ja Zemljopisni polo i osnovne zna hrvatskih torla govora aj ajke kih
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit Ispit 100%. Obavezna: Iv , S., Jezik Hrvata kajkavaca, Matica hrvatska Zapre , Zapre , 1996., 111 i i i str. + karta Iv , S., Jezik Hrvata kajkavaca, prir. J. Lisac, Matica hrvatska Zapre , i i Zapre , 1996., 111 str. i Luke , I., i akavski ikavsko-ekavski dijalekt, Izdava centar Rijeka, Rijeka, ki 1990., 126 str. + tabele i karte. Literatura
da
Preporu ena:
Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narje i hrvatski ja govori torla narje Golden marketing - Tehni knjiga, Zagreb, 2003., 167 str. + karte; kog ja, ka MoguM., , akavsko narje je, kolska knjiga, Zagreb, 1977., 104 str. + karta.
46
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Rugjer Bo kovi
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznavanje s osnovnim pojmovima, pitanjima i problemima Bo kovi djela. eva Smje tanje Bo kovi u kontekst onodobne i suvremene filozofije i znanosti. a Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Bo kovi osobni i znanstveni ev ivotopis. Op filozofijska pitanja (spoznaja, du a a, tijelo, tvar, duh). Pojmovi, pitanja, ideje Bo kovi eve prirodne filozofije (pretpostavke Bo kovi teorije, neprekinutost u matematici i prirodi, teorija sila, eve Bo kovi zakon i krivulja sila, struktura tvari, Bo ev kovi model atoma, ev prostorno-vremenski odnosi, kretanje). Aktualnost Bo kovi evih misli u dana njoj filozofiji prirode. Bo kovi znanstvena dostignu u drugim granama znanosti. eva a Bo kovikao pjesnik, diplomat. Bo kovi stavovi u sklopu ideja njegova doba. evi Utjecaj Bo kovi ideja na znanstvenike njegova vremena te u 19. stolje evih u.
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni. Ispit 100%. Obavezna: arko Dadi Ru Bo , er kovi Zagreb 1987. (drugo izdanje 1990., tre 1998.), , e str. 201.
da
Literatura
Preporu ena:
R. Bo koviTeorija prirodne filozofije, Zagreb 1974.; I. Supek: Ru Bo : er koviVizionar u : prijelomima filozofije, znanosti i dru Zagreb 1989.; S. Kutle Prirodno-filozofijski tva, a: pojmovi Ru Bo era kovi Zagreb 1994. a,
47
oznaka:
Pavao Ritter Vitezovi Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
U okviru znamenitih hrvatskih velikana upoznati studenta sa ivotom i djelima Pavla Rittera Vitezovi a. Ciljevi kolegija
U predavanju i na seminaru prou vi iti estruku djelatnost Vitezovi Stoga se a. pozornost posve Vitezovi kao kroatistu i kao latinistu; kao pu uje u kom piscu, pjesniku, tiskaru, historiografu, bakropiscu, heraldi jezikoslovcu (leksikografu, aru, onomasti aru). U seminaru se obra njegova izvorna djela. e ivati Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave, izrada seminarskog rada. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispitu 70%; seminar 30%. Obavezna: Vjekoslav Klai , ivot i djelo Pavla Rittera Vitezovi Zagreb, 1914., str. 3-292; a, Pet stolje hrvatske knji a evnosti, knj. 17, Zagreb, 1976., str. 337-495; Pavao Ritter VitezoviO , ivjela Hrvatska (prijevod), Zagreb, 1997., str. 9-215; Zrinka Bla , Vitezovi Hrvatska izme stvarnosti i utopije, Zagreb, 2002., str. evi eva u 13-263; P. R. VitezoviKronika aliti spomen vsega svieta vikov, Zagreb, 1696., , 1-222; isti: Odiljenje sigetsko, Linz, 1684., str. 1-88. Literatura
da
Preporu ena:
Katalog: Izlo djela Pavla Vitezovi Zagreb, 1952., str. 7-47; Valentin Putanec, Pavao ba a, Vitezovikao onomasti Rasprave Instituta za jezik, knj. 1., Zagreb, 1968., str. 45-88; ar, Zvonimir Junkovi Zagreb, O jeziku Vitezovi Kronike, Radovi Slavenskog instituta, , eve Zagreb, 1958., str. 93-118; Zrnka Me troviVitezovi lexicon latino-illirycum, Rasprave , ev Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 22., Zagreb, 1996., str. 11-127.
48
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij: Hrvatska moderna
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznavanje studenata s razdobljem hrvatske moderne (1892.-1914.) i stilskim pluralizmom svekolikog umjetni kog ivota u tom razdoblju. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Naziv i periodizacija. Dvije temeljne sastavnice pokreta koji u Hrvatskoj za inje megakulturu modernizma: a) politi ko-kulturolo ka; b) esteti ko-knji evna / Stanovi i djelovanje mladih intelektualaca koji odlaze u Prag ideje T. Masaryka / ta Be skupina nove esteti zamisli / Be secesija / Knji ka ke ka evni impresionizam / Programi i manifesti / asopisi / Kritike i polemike / Stilska mno tvenost / Pro imanja umjetnosti / anrovske inovacije, pomicanja i ina / Jedinstvo hrvatskoga ice knji evnog ivota / Dijalektalno pjesni / Pisci i djela / A. G. Mato/ Za tvo etci hrvatskih avangardnih pravaca.
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 100%. Obavezna: Miroslav icel, Knji evnost moderne. Povijest hrvatske knji evnosti, knj. 5, Zagreb, 1978. ,374 str.; Viktor mega Duh impresionizma i secesije. Studije o , knji evnosti hrvatske moderne, Zagreb, 1993., 1997., 254 str.; Tihomil Ma trovi , Drama i kazali hrvatske moderne, Zagreb, 1990., 185 str.; Milan Marjanovi te , Hrvatska moderna. Izbor iz knji evne kritike, knj. I. (1897.-1900.), 388 str., knj. II. , (1901.-1903.), 295 str., Zagreb, 1951. Literatura
da
Preporu ena:
Nevenka Ko -Brozovi Francuske knji uti , evne pobude u asopisima hrvatske moderne. Rad JAZU, br. 355, Zagreb, 1969., str. 262.; B. Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, I. dio (1895.-1940.), Zagreb, 2000. , str. 143.; Vida Flaker, asopisi hrvatskoga modernisti kog pokreta, Zagreb, 1977., 249 str.
49
oznaka:
Stjepan Radi Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) enja
predavanja
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznati studente s politi mi i djelovanjem Stjepana Radi te ih osposobiti kom lju a, da zrelije promi povijesne i suvremene politi procese. ljaju ke Ciljevi kolegija
ivot i djelo. Rano politi djelovanje. Idejni utjecaji na oblikovanje Radi ko eve politi misli. Radi idejni sustav. Va politolo radovi. Veze s drugim ke ev niji ki politolo tradicijama i teorijama. Radi poimanje dr dru i nacije. Ideja kim evo ave, tva hrvatstva i hrvatskoga dr avnog prava. Ideja selja demokracije i dr ke ave. Ideja sveslavenstva. Politi djelovanje. ko Sadr kolegija aj
Redovito prisustvovanje na najmanje 3/4 predavanja. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 100%. Obavezna: Tihomir Cipek, Ideja hrvatske dr u politi misli Stjepana Radi Alinea, ave koj a, Zagreb, 2001. (Odabrana poglavlja u dogovoru s nastavnikom - 150. str.).
da
Literatura
Preporu ena:
Stjepan Radi Savremena Evropa ili karakteristike evropskih dr i naroda, Matica hrvatska, : ava Zagreb 1905., Stjepan Radi Dr : avna i narodnostna ideja s gledi socijalne znanosti, ta Mjese pravni dru u Zagrebu, 1909.; Stjepan RadiSavremena ustavnost. Temelji, nik kog tva : na jamstvo, obilje Izdanje autora, Zagreb 1910. i sva ostala Radi izvorna djela. ela, je, eva
50
oznaka:
Miroslav Krle a Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) enja
predavanja
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Zainteresirati i upoznati studente s najintrigantnijom intelektualnom i knji evnom pojavom hrvatske knji evnosti 20. stolje a. Ciljevi kolegija
Krle mjesto u korpusu hrvatske knji ino evnosti. Krle i avangarda. a anrovska podjela Krle inog opusa. Sistematizacija tekstova. Publicistika i asopisi. Krle a izme politike i estetike. Sukob na knji u evnoj ljevici. Problemi recepcije Krle inog djela.
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit Ispit 100%. Obavezna: - Stanko LasiKronologija , ivota i rada Miroslava Krle Zagreb 1982, 458 e, stranica; - Stanko LasiSukob na knji , evnoj ljevici, Zagreb 1970, 323 stranice; - Ivo FrangeMatoVidriKrle Zagreb 1964 (odabrani dijelovi); , , , a, - Predrag MatvejeviRazgovori s Krle Zagreb 2001, 174 stranice. , om,
da
Literatura
Preporu ena: Krle ijana I i II, Leksikografski zavod Miroslav Krle Zagreb 1993, a, 1999.
51
oznaka:
Juraj Kri ani Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznati studenta sa ivotom i djelovanjem Jurja Kri a u okviru njegova ani ekumenskoga, filolo i politolo rada u Rusiji 17. st. kog kog Ciljevi kolegija
Analizom Kri evih radova u kojim se zrcali njegova prosvjetiteljsko-ekumenska ani zauzetost, osvjetljava se smisao i zna enje tog djelovanja na kulturnom, vjerskom i politi kom polju. Uz predavanja, student u seminarskom radu obraditi i predstaviti e temu vezanu uz djelo Kri a. Na taj na bit prikazani Kri evi plodovi ani in e ani nastali u sibirskom izgnanstvu te njegov doprinos slavistici. Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave te pisanje seminarskog rada. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ispit. Ispit 70%; seminar 30%. Obavezna: Vatroslav Jagi , ivot i rad Jurja Kri a, Zagreb, 1917., 1-487; ani ivot i djelo Jurja Kri a, zbornik, Zagreb, 1974., 7-227; Ivan Golub, Kri , Kranska ani ani sada njost, Zagreb, 1987., 9-250; Isti: Slavenstvo Jurja Kri a, JAZU, Zagreb, ani 1983., 5-98; Kri ev doprinos slavenskoj filologiji, zbornik radova III. dio, ani JAZU, Zagreb, 1990., 1-212; Milan Mogu Kri eva hrvatska gramatika, , ani Radovi Zavoda za slavensku filologiju, knj. 19, Zagreb, 1984., 1-96; Juraj Kri , Politika, Zgb., 1997., 9-417. ani Literatura Preporu ena:
Ivan Golub, Juraj Kri anikao prete kranskog ekumenizma, Encyklopaedia moderna, V., a br. 11, Zagreb, 1970., 94-98; Jak RavliJuraj Kri , Forum, IX., Zagreb, 1970., 73-94; a , ani Ivan Golub, Rodni kraj J. Kri a u njegovim spisima i suvremenim zapisima, Historijski ani zbornik XXV-XXVI., Zagreb., 1973., 343-368; I. Golub, Tri pisma i tri predgovora ili Juraj Kri o svojoj misiji u Moskoviji, Bogoslovska smotra, br. 54, Zagreb, 1984., 104-123. ani
da
52
oznaka:
Lektura i korektura teksta Uvjeti za upis kolegija: Polo kolegiji Fonologija eni i morfologija te Sintaksa hrvatskoga jezika Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Osposobljavanje za lektorske i korektorske poslove. Upu ivanje u poslove pripreme teksta za tiskanje. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
1. Pravopisna i jezi norma hrvatskoga jezika na 2. Norma i funkcionalni stilovi 3. Na organizacije teksta ela 4. Na sastavljanja bibliografija ela 5. Mjerne jedinice, matemati i logi znakovi ki ki 6. Priru za provjeru tekstnih pogre nici aka 7. Provjera podataka pomo mre pretra a u nih iva 8. Primjena usvojenoga znanja o normama hrvatskoga jezika na tekstovima 9. Priprema teksta za tisak 10. Korektura teksta na papiru 11. Korektura teksta u ra unalnom zapisu.
Sudjelovanje na seminarima, seminarski rad (710 str.), priprema za rje avanje zada a na seminarima na osnovi pro itane literature, ili skupljenih podataka ili provedene ankete, uo avanje naru avanja jezi i pravopisne norme u javnoj komunikaciji, ne itanje jezikoslovne savjetni literature i njihovo tuma ke enje, lektoriranje i korigiranje manjih tekstova, posjet izdava ku koj i. ispit je prenosiv na vi godinu u Pismeni
studija?
ne
seminarski rad 20%, aktivnost na seminarima 10%, zadaci iz lekture i korekture 10%, ispit 60%. Obavezna: Babi FinkaMogu Hrvatski pravopis, Zagreb 1995, str. 3144; Ani : Sili : Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001, str. 1215; Govorimo hrvatski (ur. G. Crnkovi Zagreb 1997, str. 13493; M. Kova : Hrvatski jezik izme ), evi u norme i stila, Zagreb 1998, str. 4180; E. Bari dr.: Hrvatski jezi savjetnik, i ni Zagreb 1999, str. 1341; F. Mesaro Grafi enciklopedija, Zagreb 1971; str. : ka XIVXV; MS Word (poznavanje rada).
Literatura
Preporu ena: J. Sili Polifunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 1/1996; : Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 4/1996, Knji evnoumjetni stil (beletristi stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, ki ki) 1/1997, Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 2/1997, Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 3/1997; S. Te ak: Hrvatski nasvaga( )nji, Zagreb 1991; asopis Jezik.
53
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA DIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Knji evnost i kultura Hrvata u dijaspori
oznaka:
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni

predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Upoznati studenta s knji evnou i kulturom Hrvata u europskim zemljama u kojima su oni nacionalna manjina: Austriji, Ma arskoj, Slova Italiji, Rumunjskoj, Srbiji i koj, Crnoj Gori. Isto tako upoznati kulturnu i knji evnu i djelatnost Hrvata u SAD, Kanadi, i Australiji. ileu
Sadr kolegija aj
U predavanjima i seminarima pozornost je usmjerena na razloge (po etke) iseljavanja Hrvata (15. - 18.- 20. st.); knji evnost Gradianskih Hrvata (16. - 20. st.) i povijest njihova jezika. Utjecaj hrvatske knji evnosti na razvoj gradianskohrvatske knji evnosti. Odraz njihove kulturne djelatnosti kroz novine, asopise i kulturna dru i njihove veze s mati zemljom Hrvatskom. To isto odnosi se i na Hrvate u tva nom Ma arskoj, Slova Rumunjskoj i Italiji (Molise). Kulturna djelatnost Hrvata u koj, SAD, Kanadi i ileu, Australiji kroz njihova dru i izdava ( tva tvo asopisi, godi njaci); Hrvatska "emigrantska knji evnost".
Aktivno sudjelovanje na seminaru te izrada seminarskog rada. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ispit. Ispit 60%; aktivno sudjelovanje na seminaru 40%. Obavezna: Povijest i kultura gradianskih Hrvata, Zagreb, 1995., 13-485; Gradianski Hrvati, izd. akavski sabor, Zagreb, 1973., 15-330; Nikola Ben , Knji i evnost Gradianskih Hrvata od 16 st. do 1921., Zagreb, 1998-, 6-339; isti: Knjigrad. . Hrvata od 1921. do danas, Zagreb, 2000., 1-328; Alojz Jembrih, Na izvori gradianskohrvatskoga jezika i knji evnosti, eljezno, 1997., 13-178; Dragutin Pavli , Moravski Hrvati, Zagreb; 1994., 9-341., Jure PrpiHrvati u Americi, evi , Zagreb, 1997., 19-406; Ljubomir AntiHrvati i Amerika, Zagreb, 1992., 9-185. , Literatura Preporu ena:
Ve eslav Holjevac, Hrvati izvan Domovine, Zagreb, 1968., 9-345, Marko Sinov , Hrvati u i Argentini, Buenos Aires, 1991., 11-134; Ivo Smoljan, Sto godina Hrvatske bratske zajednice, Zagreb, 1994., 12-180; Vinko Grubi , Hrvatska knji i evnost u egzilu, Barcelona-Munchen, 1991.; imun , 45 hrvatskih emigrantskih pisaca, Zagreb, 1991. ito ori
ne
54
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA DIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij : Naslije drugih kultura u hrvatskoj kulturi a
oznaka:
Te kolegija: ina
2. stupanj-razvojni

predavanja
Status kolegija:
izborni
Ciljevi kolegija
Prikazuju se i zacrtavaju kulturna pro imanja na hrvatskom prostoru i kako je u njima izraslo ono danas to ivimo kao hrvatsku kulturu. Razmatra se zemlja i narod u njoj, polazeod slavenske etni predaje suo s prethistorijskim kulturama zate i ke ene enim na novom tlu i s anti kom civilizacijom na njem. Stvaranje hrvatske dr i ave kulturnoga prostora, koji se ne poklapa nu s njom, u dodiru s isto i zapadnim no nim Sredozemljem, te kontinentalnom srednjom Europom. Zra enja Rima i Carigrada, utjecaj ba iz vremena avarskog kaganata, ozra tine je karolin renesanse, Mletci i prostor dinami ugarskoga razvoja. Predromanika i ke nog benediktinci. irilometodska ba utjecaj otonske renesanse i clunyjevske reforme. tina, Zapadni utjecaji romanike i gotike i veliki redovi: benediktinci, cisterciti, templari, ivanovci, te dominikanci i franjevci, njihova uloga u izgra ivanju hrvatskoga kulturnog prostora. Skolastika i europska sveu ta. europski okviri predrenesanse na ili iri hrvatskom prostoru. Me ukulturna povezanost humanizma, kako u jadranskom, tako i u panonskom ozra Reformacija, protestantizam u Hrvata i hrvatski prostestanti u ju. Njema Prisutnost orijentalne knji koj. evnosti i duhovnosti. katoli obnova i barok. ka Isusovci i pavlini. Barokni enciklopedizam. Duhovno ozra prosvjetiteljstva, je podunavskoga marijaterezijanskog i jadranskog (fiziokratizam): klasicizam i predromantizam. Napoleonova vladavina i njezini kulturni utjecaji i poticaji. Ilirski pokret i hrvatski preporod. Nacionalni romantizam, te romantizam u pravom smislu. Realizam i naturalizam, historcizam. Moderna i larpulartizam, secesija. Lijeva i katoli hrvatska inteligencija u svojim europskim kontekstima. Ekspresionizam i ka druga modernisti strujanja, te borbena socijalna svijest. Zao polo izme ka tren aj u zapadne i isto Europe u obje Jugoslavije i razli na njihova sudjelovanja u ne itih ina europskoj cjelini. Redovito pola nastave. enje Usmeni Uspjeh na ispitu. Obavezna: U dogovoru s nastavnikom student iz opse popisa literature odabire potreban nog broj stranica iz ovih etiriju podru I. Povijest: politi crkvena i kulturna ; ja: ka, II. Povijest pismenosti i knji evnosti; III. Likovne umjetnosti; IV. knji iri evni i duhovni kontekst hrvatske kulture Preporu ena:
Sadr kolegija aj
ne
Literatura
Po dodatni broj stranica sa spomenutoga popisa literature. elji
55
oznaka:
DIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI
Leksikologija i leksikografija hrvatskoga jezika Uvjeti za upis kolegija: Diploma bakalaureata Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Osnovni je cilj da se studentima na jednom mjestu dade cjelovit opis op i ega hrvatskoga leksika te da se obradi glavnina problematike vezane uz pojam leksi ka jedinica. Osim teorijskoga znanja i povijesnoga pregleda razvoja hrvatskoga leksika studenti bi na seminarima u oboga ili ivati svoj leksik, uo avati leksi pogre u ke ke javnoj komunikaciji, pravilno upotrebljavati leksi jedinice te pritom razvijali ke sposobnost imenovanja pojmova hrvatskim rije ima. 1. je rije 2. Leksi jedinica kao jezi znak, 3. Leksi zna to ?, ka ni ko enje, 4. Leksikologija, 4.1. Leksikologija i njezine discipline, 5. Hiperonimija, 6. Sinonimija, 7. Antonimija, 8. Paronimija, 9. Polisemija i monosemija, 10. Homonimija, 11. Leksikalizacija, 12. Nastanak hrvatskoga leksika, 13. Raslojavanje leksika, 13.1. Op eupotrebni leksik, 13.2. Funkcionalno obilje leksik, 13.3. Historizmi, arhaizmi, en neologizmi, 14. Leksikolo discipline s visokim stupnjem samostalnosti, 14.1. ke Tvorba, 14. 2. Frazeologija, 14.3. Onomastika, 14.4. Terminologija, 15. Leksi ko posu ivanje, 16. Leksikografija, 16.1. Tipovi rje nika, 16.2. Rje ka ni makrostruktura, 16.3. Rje ka mikrostruktura, 16.4. Hrvatski rje ni nici, 16. 5. Elektroni rje ki nici.
Sadr kolegija aj
Nazo nost na nastavi, seminarski rad (710 str.), sudjelovanje u raspravama na seminarima, uo avanje naru avanja leksi norme u javnoj komunikaciji, rje ke avanje manjih testova nakon obra enih tematskih cjelina, itanje leksikolo i ke leksikografske literature tijekom semestra (oko 200 str.), manja leksikolo i ka leksikografska istra ivanja. ispit je prenosiv na vi godinu u Pismeni i usmeni
studija?
ne
Seminarski rad 20 %, aktivnost na seminarima 10 %, testovi 10 %, istra ivanja hrvatskoga leksika 10 %, ispit 50 % Obavezna: L. Zgusta: Priru leksikografije, Sarajevo 1991. (Manual of Lexicography, nik The Hague 1971), str. 27332. (ili: L. Lipka: An Outline of English Lexicology, Tbingen 1990; ili: J. Filipec i F. ermk: esk lexikologie, Prag 1985); D. ipka: Osnovi leksikologije i srodnih disciplina, Novi Sad 1998, str. 9163; B. Tafra: Jezikoslovna razdvojba, Zagreb 1995: 1105; Ista: Leksi pogre ke ke zbog sli nosti, Govor, XX (2003) 12: 431448; lanci prema izboru u opsegu od 100 str. iz: Rje i dru HAZU, Zagreb 1993; Filologija, 2223/1994, 30 nik tvo, 31/1998, 3637/2001, 3839/2002. Preporu ena: J. Melvinger: Leksikologija, Pedago fakultet, Osijek 1989. (skripta); I. Gostl: Od ki glagoljskih lucidarija do Hrvatske enciklopedije / Pet stolje hrvatske enciklopedike i a leksikografije, Radovi Leksikografskoga zavoda, knj. 4/1995, str. 81124.
Literatura
56
oznaka:
Povijest kranstva u Hrvata
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni

predavanja seminari
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je sustavno prikazati razvojne etape hrvatske religiozne povijesti koja obuhva povijest Katoli Crkve na hrvatskom etni a ke kom prostoru, ali i drugih crkvenih organizacija, pokreta i zajednica kranske provenijencije.
Predmet je zami kao pregled religiozne povijesti hrvatskog naroda, koji obuhva ljen a povijest Katoli Crkve u Hrvata, njezin po ke etak, razvoj i djelovanje. Poznavanjem povijesti kranstva i Katoli Crkve u hrvatskom narodu bolje upoznajemo njegove ke duhovne vrijednosti. Odnosi Hrvata sa Svetom Stolicom kao i odnosi hrvatske dr i ave Crkve u razdoblju vladavine nacionalne dinastije, djelovanje klera i redovnika na polju duhovnosti, knji evnosti, socijalne skrbi i du ni obri tva. Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 70%; seminar 30%. Obavezna: J. KolariPovijest kranstva u Hrvata, I. dio: Katoli crkva, Hrvatski studiji, : ka Zagreb, 2004. J. KolariPovijest kranstva u Hrvata, II. dio: Krani na drugi na Hrvatski : in, studiji, Zagreb, 2004. J. KolariPovijest kranstva u Hrvata, III. dio: Quaestiones selectae, Hrvatski : studiji, Zagreb, 2003. Literatura
ne
Preporu ena:
F. anjek: Crkva i kranstvo u Hrvata, Kranska sada njost, Zagreb, 1998.
57
oznaka:
Metodologija znanstvenoga rada Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Osposobiti studente za samostalnu izradbu znanstvenog rada. Ciljevi kolegija
Znanstvene metode i metodologija. Interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup istra ivanju kulturalnih fenomena. Idejni i izvedbeni projekt procesa znanstvenog istra ivanja i njegove faze, poglavito vezano uz izradu magistarskog rada.
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama - izrada idejnog anje projekta znanstvenog istra ivanja.
Usmeni ispit. Ispit 60%; seminar 40%.
ne
Obavezna: A. Halmi: Kvalitativna metodologija u dru tvenim znanostima, Zagreb, 1996.; M. Weber: Metodologija dru tvenih istra ivanja, Globus, Zagreb 1986.; M. Vujevi : Uvo enje u znanstveni rad u podru dru ju tvenih znanosti, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
Literatura
Preporu ena:
D. Duda: Kulturalni studiji: ishodi i problemi, AGM, Zagreb 2002. ta
58
oznaka:
Dubrova Republika u kontekstu hrvatske kulturne povijesti ka Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) enja
predavanja
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Kulturolo ko-povijesni uvid u nastanak, uspon, trajanje i pad Dubrova Republike, ke upoznavanje s njezinom kulturnom tradicijom, s dosezima na podru umjetnosti i ju knji evnosti, s gospodarskim poduhvatima, sa znanstvenom i politi kom misli i povijeu svakodnevice. Strate polo Dubrovnika i razvoj; Vlastelinstvo i njegovi znakovi, dr ki aj avni ceremonijal; Svakodnevica dubrova puka; Grad i njegovi mitovi; Dubrova kog ki graditelji; Pomorstvo i trgovina; Zdravstvena za Humanisti tita; ka kola; Kult sv. Vlaha; Razdoblje zlatnog doba; Folklorna doga anja; Kazali - Marin Dr ; ni ivot i idovska zajednica u starom Dubrovniku; Intelektualni ivot Grada - znanstveni Dubrovnik; Endogamija - povijesni raskol vlastele. Ivan Gunduli knji odgovor evni politi doga kim ajima; Velika tre Znameniti sinovi Dubrovnika-patrioti; Crkveni nja; redovi u Dubrovniku; Jezikoslovci i leksikografi; Fenomen enskog pisma; Knji evne akademije i saloni, arcadia bernesca; Rusko-crnogorska opsada Grada 1806., francuska okupacija; Pod vlau Austrije -nositelji hrvatske preporodne misli i njihovi uzori.
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 100%. Obavezna: Zdenka JanekoviRoemer, Okvir slobode. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 1999. (odabrana poglavlja); asopis Dubrovnik 1/2 (1991): 101-190, 4/3 (1992): 97-215, 3/4 (1993): 33-146, 147-188, 5/5 (1994): 922, 262-264, 4/6 (1995): 129-255.
da
Literatura
Preporu ena: Slavica Stojan, U salonu Marije Giogi Bona. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 1996. Slavica Stojan, Anica Bo kovi Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u . Dubrovniku 1999.
59
oznaka:
Kajkavska knji evno-jezi ba na tina Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Upoznati studenta s jezi spomenicima pisanim hrvatskim jezikom kajkavske nim osnovice kao i cjelokupnim korpusom kajkavske knji evnosti kao integralnim dijelom hrvatske knji evnosti (16. 20. st.) uklju i i noviju kajk. knji uju evnost dijalektalnog jezi izra nog aja. Predo izvorne jezi spomenike od 13. do 15. st.; Razvoj tiskarstva u Nedeliu i iti ne Vara te prve tiskane knjige na kajkavskome jeziku. dinu Prikaz isusova franjeva i pavlinske hrvatske knji ke, ke evno-jezi kajkavske ne ba 17. i 18. st. Kajkavski knji tine evni barok. Kajkavsko pjesni 17. i 18. st. tvo rukopisne pjesmarice, dje knji ja evnost 18. st.; dramska knji evnost 19. i 20. st.; kajkavsko pjesni 20. i 21. st. tvo Na seminaru obra se izvorna djela kajkavske knji uju evnosti kroz razdoblja.
Sadr kolegija aj
Obveza poha predavanja i seminara. anja Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 65%; aktivno sudjelovanje na seminaru 35%. Obavezna: Pet stolje hrvatske knji a evnosti, knj. 15/I.-II. Hrvatski kajkavski pisci, prir. Olga ojat, Zagreb, 1977., 11-381; 7-430; Alojz Jembrih, ivot i djelo Antuna Vramca, akovec, 1981., 9-247; IvanuPergo , Decretum 1574. (pretisak i i transkripcija), prilog, akovec, 2003., 403-470; Zvonimir Bartoli , Sjevernohrvatske teme, knj. 3. Knji evno djelo Jurja Habdeli a, akovec, 1985., 13-352; Kajakviana croatica-Hrvatska kajkavska rije Zagreb, 1996., 17, 436; Jo Skok, Kajkavski kontekst hrvatske knji a evnosti, akovec, 1985., 7-306; isti: Moderno hrv. kajkavsko pjesni tvo, akovec, 1985., 7-352. Preporu ena:
Na izvorima hrvatske kajkavske knji evne rije i, akovec, 1998., 13-379; Ivan Fu Juraj ek, Mulih i djelo, Zagreb, 1994., Milan ratkovi, Djela Titup Brezova Stari pisci ivot a kog, hrvatski, JAZU, knj., 29, Zagreb, 1951.; Olga ojat, i rad Ignaca Kristijanovi Rad ivot a, JAZU, knj. 324, Zagreb, 1962.; 200 godina kajkavske dje knji je evnosti, zbornik, Vara dinDonja Stubica, 2001.
da
Literatura
60
oznaka:
Hrvatska arhitektura i urbanizam Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari stru ekskurzija na
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Spoznajni cilj: Upoznati i vrednovati graditeljsku ba na tlu Hrvatske. Razumjeti tinu hrvatsko graditeljstvo u kontekstu europske civilizacije, uo utjecaje. Upoznati iti najvi dosege hrvatskog graditeljstva i gradogradnje, shvatiti njihovu kvalitetu i e vrijednost, te izvoran doprinos op razvoju svjetske kulturne ba Odgojni cilj: em tine. Do ivjeti vrijednost hrvatske graditeljske ba i prihvatiti odgovornost za nju. tine Omogu budu intelektualcima da samostalno i utemeljeno vrednuju graditeljsku iti im ba tinu, kako bi se mogli meritorno anga u njezinoj za irati titi. Graditeljstvo i gradogradnja umije gradnje i kultura e ivljenja. Namjena, konstrukcija, forma. Materijali. Hrvatsko tradicijsko graditeljstvo u drvu i kamenu. Hrvatsko graditeljstvo i gradogradnja u kontekstu europskoga razvoja. Graditeljska dostignu pojedinih epoha i organizacija grada i njegova okoli na istaknutim a a primjerima hrvatskog graditeljstva. Najvi dometi hrvatske arhitekture i urbanizma i kroz povijest. Arena u Puli, Salona; Dioklecijanova pala i Eufrazijana u Pore a u Svjetska ba tina UNESCO. Starohrvatsko graditeljstvo. Transformacija anti kih gradova u Srednjem vijeku (Split, Pore Trogir Svjetska ba , tina). Gradski statuti. Izvorna konstrukcija ibenske katedrale Svjetska ba tina. Dubrova ljetnikovci: ki nov odnos prema prirodi. Barokni urbanisti sklopovi, povezanost arhitekture i ki okoli Dometi urbanizma, hortikulture, arhitekture 19. i 20. st. Preispitivanje postavki a. modernog urbanizma i arhitekture. Graditeljsko djelo kao primarni izvor: vrednovanje. Aktivno sudjelovanje u zajedni analizi jednog graditeljskog djela "in situ", s koj raspravom. Vrlo kratak seminarski rad o odabranom arhitektonskom ili urbanisti kom djelu iz hrvatske graditeljske ba na temelju samoga djela kao primarnog izvora; tine samostalno razmi ljanje i vrednovanje odabranoga djela.
ispit je prenosiv na vi godinu u Razgovor o djelu obra enom u seminarskom radu i usmena provjera znanja studija? da Razumijevanje logike graditeljstva i gradogradnje, te vrijednosti najzna ajnijih djela hrvatske graditeljske ba Sposobnost samostalnog vrednovanja tine.
Obavezna: A. Mohorovi , Graditeljstvo u Hrvatskoj - Arhitektura i urbanizam, Zagreb, i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - kolska knjiga, 1992; R. Ivan , Umjetni blago Hrvatske, Beograd Motovun, Jugoslovenska evi ko revija - IRO Motovun, 1986 (ili bilo koje kasnije izdanje): str. 14-17, 23-28, 32-40, 46-52, -61, 64, 66-72, 86-96, 98-101, 110-126, 128-140, 146-154, 157-166, 170-172.
Literatura
Preporu ena: M. Sui Anti grad na isto , ki nom Jadranu, Zagreb, 1976. T. Marasovi , Dioklecijanova pala Beograd, 1982. V. Goss, Predromani arhitektura u a, ka Hrvatskoj, Zagreb, 1996. N. Gattin M. PejakoviStarohrvatska sakralna arhitektura, , Zagreb, 1982. R. Ivan , evi ibenska katedrala, ibenik, 1998. B. i D. Salopek, a Hrvatska korablja, Sisak-Petrinja, 1992. J. Marasovi Prilog metodologiji obrade , graditeljskog naslje Split, 1977. A. Ivandija D. Ke a, kemet, Church Art in Croatia, Zagreb. Niz "Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost:" (poglavlja o gradogradnji i arhitekturi). www.unesco.org
61
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI U ZAGREBU TA Studij hrvatske kulture / kroatologija Kolegij: Hrvatski narodni preporod
oznaka:
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: nema kvote, polo eni
uvjeti 2. godine
Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razdobljem hrvatskoga narodnog preporoda, od vremena dalje i bli priprave, te kroz prvu polovicu XIX. stolje do ostvarenja e a, nekih njegovih va ciljeva. nih
Sadr kolegija aj
Upoznati studente s povijesnom sudbinom hrvatskoga naroda za revolucije 1848. 1849. Pru osnovni uvid u preporodne programske manifeste, politi programe i iti ke projekte. Obavijestiti o glavnim nositeljima; politi kim, kulturnim, knji evnim i javnim djelatnicima, o kulturnim ustanovama i dru tvima, o novinama, asopisima, itaonicama i knji nicama, te napose o preporodnoj borbi za stvaranje hrvatskoga jezi i knji nog evnog zajedni Odrediti mjesto i zna tva. enje hrvatskoga narodnog preporoda kao dijela ukupne hrvatske povjesnice, nezaobilaznoj odrednici nacionalnoga identiteta.
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 75%; seminar 25%. Obavezna: Franjo Fancev, Dokumenti za na podrijetlo hrvatskoga preporoda (1790.e 1832.). Gra za pov. hrv. knji a evnosti, knj. XII, JAZU, Zagreb, 1933., str. 172.; Slavko Je , Hrvatski preporod. U knjizi: Hrvatska knji i evnost od po etka do danas (1100.-1941.), Zagreb, 1945., 2. izd., Zagreb, 1993., str. 183-218.; S. Je , i Ilirska antologija, Zagreb, 1934., 287 str); Jaroslav idak, Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848.-49, Zagreb, 1979., 394 str.; J. idak, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1988., 223 str. Literatura Preporu ena:
J. idak, Kroz pet stolje hrvatske povijesti, Zagreb 1981., 94 str.; Tihomil Ma a troviNad , jabukama vile Hrvatice, Zagreb 2001., 135 str. ; Dalmacija u narodnom preporodu 1835.-1948. (zbornik radova), Zadar, 1987., 406 str.; Zora dalmatinska (zbornik radova), Zadar, 1995., 534 str.; Josip Horvat, Politi povijest Hrvatske I.(434 str.) i II. (377 str.), (2. izd), Zagreb, 1990.; ka Zlatko Vince, Potovima hrvatskoga knji evnog jezika, Zagreb, 1990., 695 str.; Benedikta Zeli Bu Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i don Mihovil PavlinoviSplit, 1992., 247 str. an, ,
da
62
oznaka:
Mediji i hrvatska kultura Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Hrvatsko novinstvo. Kulturne rubrike i novine posve ene pitanjima kulture i umjetnosti. Film(igrani) kao medij. Dokumentarni film kao medij i kao uvar vremena. Dokumentarni film: va nost, pro i aktualno stanje. Radio kao dio i kao lost na prezentacije kulture. Doprinos televizije. Specifi in nosti televizijskoga medija. Internet. Metodolo pristup odnosu koji je nazna u imenu kolegija (mediji i hrvatska ki en kultura) bitno je odre en injenicom da je on dio studija hrvatske kulture. Sa stajali ta promi ljanja njena interesa mediji su va ali samo jedna od mnogih relacija. na, Odlu je dakle temeljno motri pristup, optika koju odre zbiljska pozicija, pa no te, uje valja naglasiti da interesi medija i interesi kulture, unatovisoku stupnju uzajamne upu enosti, nisu ni istovrsni ni identi Susre se na razli razinama i na razli ni. u itim it na Stanovita napetost koja u tim susretima vlada jedna je od unutarnjih dinami in. nih sastavnica kulturnog ivota.
Sadr kolegija aj
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ili pismeni ispit. Ispit 75%; seminar 25%. Obavezna: S. Lipov Prozno djelo mladog Ujevi Kriterij funkcionalnosti i tipolo an, a. ka sistematizacija tekstova, u: Croatica, Zagreb 1998/1999., god. XXVII/XXVIII, br. 47-48, str. 119-145; S. Lipov Mediji i hrvatska kultura (skripta), Zagreb, an, 2001.; T. Ma trovi Kroatizam Ante Kuzmani i Zore dalmatinske, u: : a Zadarska smotra, 3-4, 1995., 3-4, str. 59-78; M. PlenkoviUloga Ante Kuzmani , a i Zore dalmatinske u stvaranju hrvatskog komunikacijskog prostora, u: Zadarska smotra, 3-4, 1995., 45-50; Literatura Preporu ena:
M. Sapunar, Oblici novinarskog izra avanja, u: Osnove znanosti o novinarstvu, str. 72-115, Epoha, Zagreb, 1994.; M. Sapunar, Novinarsko-prosvjetna djelatnost Zore dalmatinske, u: Zadarska smotra, 3-4, 1995., str. 1-57; Z. kreb, Mikrostrukture stila, u: Uvod u knji evnost, IV. izdanje, Zagreb, Globus, 1998., N. Von Prilozi za povijest radija u Hrvatskoj, Radioina, Zagreb, 1986. (dopune u tijeku odr avanja kolegija).
da
63
oznaka:
Hrvatsko-francuske kulturne veze Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:2+0 ) enja
predavanja
Te kolegija: ina
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznati studente s kulturnim, znanstvenim, umjetni i drugim odnosima Hrvatske kim i Francuske kroz povijest do dana dana. njih Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Vi estruki odnosi Francuza i Hrvata datiraju iz vremena Oca Europe Karla Velikog i uspostave hrvatske nacionalne dr uz isto jadransku obalu, tj. na prostoru ave nu negda njeg rimskog Ilirika. Prvi dodiri, naj u znaku ratni pohoda i ee kih diplomatsko-politi poteza, ostavljaju brojne tragove u hrvatskom narodu. Slijede kih hodo ki dodiri, crkvene i kulturne veze, susreti heterodoksnih skupina asni (ju nofrancuski katari i bosansko-humski krstjani), koje pojavom sveu ta ili obuhva razmjenu studenata i profesora pospje i razvoj znanosti na cijelom aju uju europskom Zapadu. Novi odnosi nastaju u osvit novovjekovlja (umjetnost) i u modernom vremenu: politi pribli ka avanja i udaljavanja u vrijeme turskih ratova, napoleonsko razdoblje i vrijeme stvaranja jugoslavenske dr ave.
Nazo nastavi, nost itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Aktivnost na predavanjima 20%, ispit 80 %. Obavezna: Hrvatska/Francuska. Stoljetne povijesne i kulturne veze, Most/The Bridge, Biblioteka Relations, dvojezi hrvatsko-francusko izdanje, Zagreb 1995; F. no anjek: Hrvati i Pari sveu te (13.-15. st.), Rad HAZU 476, Zagreb 1998, str. ko ili 109-147; F. anjek: Les chrtiens bosniaques et le mouvement cathare, Publications de la Sorbonne N.S. Recherches 20, Paris-Louvain 1976; L. Ore kovi Luj XIV. I Hrvati, Zagreb (Dom i svijet) 2000; Ecrivains : francophones dorigine croate, Cahiers croates, 3-4/1997; M. Kova La France, : la cration du royaume yougoslave et la question croate, 1914-1929. Preporu ena:
Hrvatska renesansa. katalog izlo Prir. M. Jurkovii A. Erlande-Brandenbourg, Zagreb be. 2004., 322 str.; F. anjek: Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, Zagreb (Barbat) 2003; Les croates et la civilisation du livre, Croatica Parisiensia 1, Paris 1986; Les Croates vus par les Franais, Cahiers croates, 5-6/1998; M. Grmek L. L. Lambrichs: Les rvolts de Villefranche, septembre 1943, Paris 1998.
da
Literatura
64
oznaka:
Hrvatsko-njema kulturne veze ke Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznati studente s bogatim hrvatsko-njema kulturnim vezama. kim Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Hrvatsko - njema kulturni odnosi kao predmet znanstvenog interesa i dosada ki njih istra ivanja / Status i va njema komponente u vi nost ke ejezi hrvatske kulture nost kroz stolje / "Njema kao jezik, "njema kao etni i dr a ki" ki" ka avna ozna nica (Njema Austrija, ka, vicarska; srednjoeuropski prostor) / Op kronologijski uvid u i stolje kulturnih i znanstvenih veza / Reprezentativni primjeri: Njema jezik u a ki socijalnom i kulturnom ivotu sjevernohrvatskim gradova u srednjovjekovlju (Zagreb, Vara Osijek) / Bogatstvo veza u doba humanizma i renesanse (MaruliDragi , din, , i Petri Vla , iitd) / Primjeri iz doba baroka i prosvjetiteljstva / Kontroverze 19. stolje Hrvatsko stvarala (knji a: tvo evno, znanstveno, publicisti na njema ko) kom jeziku do g. 1918. / Promjene politi paradigme (1918-1941-1945-1990) i njihov ke utjecaj na hrvatsko-njema kulturne veze. ke
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 75%, seminar 25%. Obavezna: Mirko Tomasovi Marko Marul. Monografija, Erasmus Naklada, Zagreb, 1999. : (recepcija na njema kom govornom podru Fritz Valjavec: Geschichte der ju); deutschen kultur-bezeiehungen zu sdosteuropa, Bd. 1-5. Mnchen, 1953-1970.; Ivan Pederin: Das Kstenlndische kroatien in deutschen und strerreichischen reisebeschrebungen, u: Sdost-Forschungen 33 (1974), str. 311-318.; Njema ki putopisi po Dalmaciji, Split, 1989.; Rudolf Vorndran: Sdslawische reformationsdrucke in der universittsbibliothek Tbingen, Tbingen, 1977. Literatura Preporu ena:
Josip Matasovi Iz galantnog stolje Zagreb, 1921., Daniela : a, ivkovi Publicistika na : njema kom jeziku u Zagrebu, u drugoj polovici 18. stolje u: Radovi. Zavod za hrvatsku a, povijest 22, 1989.; S.49-70.; Wolfgang Kessler: Buchproduktion und lektre in zivilkroatien und Slawonien zwischen aufklrung und "Nationaler Wiedergeburt", u: Archiv fr Geschichte das Buchwesens 16, 1977.; Wolfgang Kessler: Aus der dominanz in die marginalitt zur deutschen sprache in Kroatien im 19. jahrhundert, u: Deutsche Ostkunde 32 (1986), str. 67-79.; Velimir De : Iz njema Zagreba, Prinosi kulturnoj povijesti Hrvata, Zagreb, 1901.; eli kog Zdenko kreb: Deutsche dichtung im kroatischen gewande, u: Aus der Geisteswelt der Slawen. Mnchen, 1967.
da
65
oznaka:
Hrvatsko-austrijske kulturne veze Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznati studente s kulturnim, znanstvenim, umjetni i drugim odnosime Hrvatske kim i Austrije tijekom povijesti. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Hrvatsko-austrijske veze po od trenutka ulaska hrvatskih zemelja pod habsbur inju ku vlast 1527. i traju u zajedni dr sve do 1918. No i nakon raspada Monarhije koj avi odnosi izme Austrije i Hrvatske na su svoj odraz u svim segmentima politi u li kog, dru tvenog i kulturnog ivota. Tome u prilog najvi govori e injenica da se o Zagrebu u stranim krugovima govori kao o "malom Be esto u".
Redovito poha nastave i sudjelovanje u seminarskim obvezama. anje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 80%; seminar 20%. Obavezna: Geiger, Vladimir: Nijemci i Austrijanci u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata u: Dr avnost : asopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo / [glavni urednik Nedjeljko Mihanovi - 2 (1998), 2 ; str. 299-315; Kolar-Dimitrijevi ]. , Mira: Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stolje Osijek, 2001., 330 str.; Nijemci u Hrvatskoj ju i danas : zbornik / a, er [priredio Goran Beus Richembergh], Zagreb, 1994., 160 str.; Secesija u Hrvatskoj : Muzej za umjetnost i obrt, ur. A. Gali M. Ga i paroviZagreb, 2003. 595 str. , Literatura Preporu ena:
"Isto noalpske (austrijske) osobine u folklornom glazbovanju sjeverozapadne Hrvatske". U Hrvatsko-austrijske usporednice = Kroatisch-sterreichische Parallelen. N. Ritig Beljak, Lj. Marks ur. Zagreb: Hrvatsko-austrijsko dru za njegovanje kulturnih i gospodarskih odnosa tvo Zagreb, 1993. 71-97. SCHORSKE, Carl E. Bekrajem stolje : politika i kultura / Carl E. a Schorske ; [prijevod Nikica Petrak].
da
66
oznaka:
Hrvatsko-talijanske kulturne veze Uvjeti za upis kolegija: Op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Upoznati studente s povijeu i raznolikou hrvatsko-talijanskih umjetni kih, znanstvenih, kulturnih i drugih veza. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Prethistorijske kulture zate na ovom tlu, slavenska etni predaja u dodiru s ene ka anti kom -rimskom civilizacijom. Kompleksni odnosi Dubrovnika i Venecije kroz povijest. Venecija i dalmatinski gradovi. Knji evni, likovni, kulturni doticaji i utjecaji u renesansi i baroku. Odnosi Italije i hrvatskih prostora u 20. stolje Hrvatskou. talijanski odnosi nakon stvaranja hrvatske dr ave.
Nazo predavanjima, nost itanje literature, izrada seminarskih radova. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. Ispit 60%; seminar 40%. Obavezna: Hrvatska/Italija. Stoljetne veze: povijest, knji evnbost, likovne umjetnosti, priredila N. Badurina, "Most". Biblioteka "Relations", Zagreb 1997.; Machiedo, M. Du obale (hrvatske i mleta teme), Biblioteka "Relations", Zagreb 1995. ke
da
Literatura
Preporu ena:
Hrvatsko-talijanski knji odnosi 1-3,(zbornik), ur. M. ZoriZagreb 1989-1992.; L. evni , orali : Hrvati u Mletcima, Zagreb 2000.
67
oznaka:
Povijest hrvatskog filma Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Usvajanje temeljnih pojmova filmske umjetnosti; Smje tanje fenomena hrvatskog filma u evropski kontekst; Povijesni pregled temeljnih djela i autora s osvrtom na anrove i vrste; Posebni osvrt na neprofesijski film te obrazovni kao stalne odrednice hrvatskog filma; Koleracijski odnosi hrvatskog filma, knji evnosti i likovne umjetnosti Upoznavanje s klasi djelima hrvatskog filma (1904. -1945.) nim Upoznavanje s antologijskim djelima hrvatskog igranog filma Upoznavanje s antologijskim djelima hrvatskog dokumentarnog filma Upoznavanje s pojavom i razvojem Zagreba crtanog filma ke kole U predavanjima posebna pa posvetit se interdisciplinarnim segmentima nja e pojedinih filmskih dijela i postupaka ( odnos prema hrvatskoj knji evnoj, likovnoj i glazbenoj ba tini) Analiza odabranih dijela (prema vrsti i anrovima)
Sadr kolegija aj
Nazo predavanjima i aktivno sudjelovanje u seminaru. nost Pra recentne produkcije hrvatskog filma i kinote programa. enje nih Pismena analiza filmskog dijela hrvatske produkcije
usmeni Ispit 70%; seminar 30%.
da
Obavezna: krabalo, Ivo: 101 godina filma u Hrvatskoj (1896.-1997.), Nakladni zavod Globus, Zagreb 1998. 608 str.; Peterli Ante : Osnove teorije filma, Filmoteka 16, Zagreb , 1982. 239 str.; TurkoviHrvoje: Umije filma, Hrvatski filmski savez, Zagreb 1996. , e 209 str.; Majcen, Vjekoslav: Obrazovni film - pregled povijesti hrvatskog obrazovnog filma, HDA- Hrvatska kinoteka, Zagreb 2001. 384 str.; Kukuljica, Mato: Za i tita restauracija filmskog gradiva, HDA - Hrvatska kinoteka, Zagreb 2004. 341 str. Literatura Preporu ena: Filmska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krle glavni urednik dr. Ante a, PeterliI i II dio, 1986. i 1990. (natuknice o hrvatskom filmu) , Filmski leksikon,Leksikografski zavod Miroslav Krle urednici Bruno Kragi a, i Nikica Gili2003. (natuknice o hrvatskom filmu) ,
68
oznaka:
Religije svijeta Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
upoznati studente: - s raznolikou religijskog ivota u svijetu, geografski i povijesno - s temeljnim pojmovima iz podru religiologijskih znanosti ja - s religijom prethistorije, narodnim i univerzalnim religijama - s komparativnim pristupom velikim svjetskim religijama - sa suvremenom religijskom situacijom u svijetu i u Hrvatskoj 1. Osnovni pojmovi religiolo znanosti: religija, religioznost, crkva, crkvenost, kih konfesija...; 2. Religija predhistorije, narodne i univerzalne religije; 3. Kranstvo povijest, raskoli, doktrinarno i eti u ko enje, 2. vatikanski koncil, suvremena kretanja u kranstvu, karizmati pokreti; 4. Judaizam kao narodna religija-povijest, ki doktrinarno i eti u ko enje, vjerski blagdani i obi aji; 6. Islam - povijest i suvremenost, doktrinarno i eti u ko enje; 7. Budizam - povijest i suvremenost, razli tradicije unutar budizma, doktr. i eti u ite ko enje ; 8. Hinduizam - povijest, raznolikosti unutar hinduizma, suvremeni hinduizam, u enje; 9. Novi religijski pokreti - New Age, razli itost inkorporiranih tradicija, osobine; 10. Religijska situacija u hrvatskom dru tvu Prisustvovanje predavanjima, pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada, pisanje dva eseja , itanje literature.
Pismeni i usmeni.
da
25% sudjelovanje u raspravama i rad na seminarima, 25% seminarski rad, 50% ispit. Obavezna: Religije svijeta, Kranska sada njost, Zagreb, 1987 (462 str.); Sabino Aquaviva, Enzo Pace: Sociologija religije, Societas, Zagreb, 1996. (64 str.); Kung, Hans: Kranstvo i svjetske religije, Naprijed, Zagreb 1994 (226 str.)
Literatura
Preporu ena: Jedin, Hubert: Velika povijest Crkve, Kranska sada njost, Zagreb, 1987. KolariJuraj: Krani na drugi na Veritas, Zagreb, 1976. , in, KolariJuraj: Pravoslavni, Veritas, Zagreb, 1978. , KolariJuraj. Isto krani, Veritas, Zagreb, 1982. , ni Boisset, Yves: Kratka povijest protestantizma, Kranska sada njost, Zagreb, 1985. Bu Danijel: Vrijeme islama, an, kolske novine, Zagreb, 1991. GrakaliMarijan: Duhovnosti novog doba, Zagreb, 1994. , Milot, Jean-Rene: Islam i muslimani, Kranska sada njost, Zagreb, 1982 JukiJakov: Povratak svetog, Crkva u svijetu, Split, 1988. ,
69

Kroatologija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kroatologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEU ILI U ZAGREBU TE HRVATSKI STUDIJI

KROATOLOGIJE (HRVATSKE KULTURE)

Zagreb, o ujak 2005.

STUDIJ KROATOLOGIJE (HRVATSKE KULTURE) HRVATSKIH STUDIJA 1. UVOD

DIPLOMSKI STUDIJ (2 godine - 120 bodova)

sem. 7/8 7 8 7/8 7/8 7 8

Izborni predmeti u struci

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 30

Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1 ) enja

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata

Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) enja

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 30

Literatura Preporu ena:

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 56

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 30

Preporu ena: Literatura

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

morfologija hrvatskoga jezika

Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 29

Studentske obaveze Na polaganja in ispita

ispit je prenosiv na vi godinu u studija?

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:1+1) enja

ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 60

Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata

pismeni i usmeni ispit

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v:2+0) enja

ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 30

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI