Hrvatska U 21 Stoljecu - Informacijska I Komunikacijska Tehnologija

URED ZA STRATEGIJU RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE
INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA
Informacijska i komunikacijska tehnologija
II
Prva je faza projekta pokrenuta 8. travnja 2000. raspisom javnog poziva za prikupljanje prijedloga pojedinaca i institucija. Za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije prispjelo je tridesetak prijedloga. Druga je faza projekta zapoela 16. lipnja 2000. godine kada je imenovan Sredinji savjet projekta te voditelji programskih zadataka. Za razradu programskog zadatka Informacijska i komunikacijska tehnologija osnovana je radna skupina u sljedeem sastavu: prof. dr. sc. Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, voditelj, Marija Bajica, dipl. ing., IBM Hrvatska, Zagreb, doc. dr. sc. Anton Cari, Ericsson Nikola Tesla, Zagreb, prof. dr. sc. Vlatko eri, Ekonomski fakultet, Zagreb, prof. dr. sc. Vlado Glavini, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, prof. dr. sc. Robert Manger, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb i Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, mr. sc. Srebrenka Ursi, Systemcom, d.o.o., Zagreb. Radna je skupina u razdoblju od 16. lipnja do kraja listopada 2000. godine pripremila prvu verziju dokumenta kao podlogu za provo enje javne rasprave. U pripremi dokumenta prouena je opsena dokumentacija (Prilog A.), razmotreni su prijedlozi prispjeli na javni natjeaj Vlade Republike Hrvatske (Prilog C.) i uvaeni su prijedlozi pojedinaca koji su u poetnom razdoblju svojim prilozima pomogli Radnoj skupini pri razradi stavova o pojedinim stratekim odrednicama (Prilog D.). Oblikovanju dokumenta pomogli su i sudionici vrlo poticajnih rasprava provedenih na Fakultetu elektrotehnika i raunarstva u Zagrebu i na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu. Po objavljivanju prve verzije dokumenta na adresama www.hrvatska21.hr i open.hr Radna je skupina na vie naina prikupljala primjedbe i prijedloge za njegovo poboljanje: Struna i ira javnost pozvana je da u elektronikom obliku pridonese unapre enju teksta i to neposredno preko mrenog posluitelja Vlade, preko posluitelja udruge HrOPen te posredstvom posebno otvorenog pretinca elektronike pote. Predstavnici Radne skupina sudjelovali su na etiri javne rasprave na kojima se okupilo ukupno preko etiri stotine sudionika i to: u Osijeku, u organizaciji Sveuilita J.J. Strossmayer u Osijeku, u Splitu, u organizaciji Sveuilita u Splitu, u Opatiji, u okviru skupa KOM 2000 Komunikacijske tehnologije i norme u informatici (uz sudjelovanje cijele strune javnosti s podruja Rijeke, te uz videokonferencijsku vezu sa sudionicima iz Splita), u Puli, u organizaciji Istarske upanije. Na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu odrane su etiri rasprave eksperata za pojedina ua podruja Strategije, s ukupno preko sto i pedeset uesnika (Prilog F.) i to: za tematsko podruje Informacijska i komunikacijska infrastruktura dana 27. studenog 2000. godine, za tematska podruja Informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana i Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima dana 30. studenog 2000. godine,
PREDGOVOR Poetak rada na potprojektu i lanovi radne skupine
Tijek rada na potprojektu
Predgovor
III
za tematsko podruje Informacijska i komunikacijska infrastruktura kao podloga razvitka dana 12. prosinca 2000. godine, za tematsko podruje Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad dana 23. sijenja 2001. godine. Neposrednim su prijedlozima poboljanju teksta u razdoblju od mjeseca studenog 2000. godine do oujka 2001. godine pridonijeli pojedinci navedeni u Prilogu E. Sve rasprave bile su vrlo poticajne i znatno su pomogle konanom oblikovanju ovog dokumenta. One su ujedno pokazale da je hrvatska struna javnost konsenzualno prihvatila ponu ene osnovne strateke odrednice i preporuke. Na putu k ostvarivanju postavljenih stratekih ciljeva Iz niza aktivnosti koje su se u Hrvatskoj zbile u razdoblju od objavljivanja prve verzije ovog stratekog dokumenta u studenom 2000. godine pa do mjeseca travnja 2001. godine, moe se ve i prije slubenog zavretka rada na programskom zadatku Informacijska i komunikacijska tehnologija, prepoznati njegov izravni ili neizravni pozitivni utjecaj. Izme u ostalog, posebice su prepoznatljive sljedee aktivnosti: Na prvoj su konstituirajuoj sjednici Savjeta za internetizaciju Vlade Republike Hrvatske zauzeti stavovi koji su potpuno u duhu pripremljenog stratekog dokumenta. Ured za strategiju Vlade Republike Hrvatske pokrenuo je izradu projekta Hrvatsko telekomunikacijsko trite i izradu izvjea o telekomunikacijskoj regulativi u Republici Hrvatskoj. Nakon imenovanja, predstojnik Vladina Ureda za internetizaciju je razradio svoj program rada zasnivajui ga dobrim dijelom na odrednicama stratekih preporuka iz dokumenta. Na zasjedanju Odbora Pakta o stabilnosti odranom u Zagrebu izloene su i podrane osnovne postavke Strategije na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo je izradu projekta Raunalna i komunikacijska mrea tijela dravne uprave. Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo je izradu pokazatelja razvijenosti informacijske i komunikacijske tehnologije sukladno metodologiji koja se primjenjuje u Europskoj Uniji. Ministarstvo znanosti i tehnologije raspisalo je 3. travnja 2001. godine natjeaj za projekte primjene informacijske tehnologije. Ministarstvo prosvjete i porta i Hrvatski telekom potpisali su ugovor o spajanju svih osnovnih i srednjih kola na Internet u 2001. godini putem ISDN prikljuka. Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu poveao je upisnu kvotu za kolsku godinu 2001/2002. na 650 studenata. Na Sveuilitu u Splitu pripremljena su dva programa - studija raunarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i studija za nastavnika fizike i informatike na Fakultetu prirodoslovnih znanosti i odgojnih podruja. Studij raunarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje mogao bi se pokrenuti ve od kolske godine 2001/2002. Amerika tvrtka Compaq Computer Corporation sklopila je poslovni ugovor s hrvatskom tvrtkom Systemcom d.o.o. o osnivanju Centra za projektiranje mikroprocesora Alpha u Zagrebu. Tvrtka Ericsson Nikola Tesla zapoela je pripreme za otvaranje odjela za djelatnosti na podruju projektiranja i inenjeringa u Varadinu tijekom 2001. godine.
IV
Konana verzija dokumenta zapoinje trima odjeljcima: Saetak, Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, te Prijedlozi za druge projektne zadatke Strategije razvitka. Ta se tri odjeljka mogu itati nezavisno od ostalog dijela teksta. Ostatak teksta podijeljen je na sedam poglavlja koja opirnije objanjavaju i argumentiraju strateke preporuke nacrtima aktivnosti. Naslovi tih poglavlja odgovaraju naslovima pojedinih skupina preporuka kako bi se olakalo pronalaenje obrazloenja pojedine preporuke. Daljnje povezivanje preporuka i njihovih irih obrazloenja postignuto je ponavljanjem teksta preporuke (ali bez popisa predloenih aktivnosti) u odgovarajuim poglavljima. U ime cijele Radne skupine zahvaljujem se svim pojedincima i institucijama koje su na bilo koji nain pridonijeli uspjenom okonanju ovog posla. Radna je skupina tijekom mnogobrojnih susreta bila u prilici ustanoviti da u strunoj javnosti postoji izraziti entuzijazam i spremnost za ostvarivanje stratekih postavki ovog dokumenta. Ovi su susreti posebice pomogli pri svo enju stratekih preporuka u granice ostvarivosti. Radna skupina zahvaljuje dr. sc. Goranu Graniu, potpredsjedniku, zamjeniku predsjednika Vlade Republike Hrvatske, i voditelju cjelovitog projekta Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu, na trajnoj podrci, te na ve pokrenutim aktivnostima koje vode ostvarivanju stratekih preporuka u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Zahvala pripada i ministru znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Hrvoju Kraljeviu i njegovim suradnicima za podrku u radu i za pokretanje nekih projekata koji e potpomoi ostvarivanje strategije. Dr. sc. Haris Boko, predstojnik Ureda za strategiju Vlade Republike Hrvatske, svojim je inicijativama i usmjeravanjima u radu omoguio djelotvoran rad na projektu. Predstojnik Vladina Ureda za internetizaciju dr. sc. Mladen Mauher se po preuzimanju dunosti aktivno ukljuio u rad na potprojektu djelovanjem u smjeru oivotvorenja stratekih preporuka. Nadalje, zahvala pripada i zamjeniku ministra prosvjete Ivanu Vavri uz iju je potporu odrana vrlo uspjena ekspertna rasprava o obrazovanju uz veliko sudjelovanje nastavnika informatike iz cijele Hrvatske. Posebna zahvala pripada prof. dr. sc. Slavku Krajcaru, dekanu Fakulteta elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, kao domainu brojnih okupljanja tijekom izrade strategije. Zahvaljujemo se prof. dr. sc. Miroslavu ugaju, dekanu Fakulteta organizacije i informatike, koji je organizirao i proveo strunu raspravu u Varadinu. Zahvale za uspjeno organiziranje javnih rasprava idu i prorektoru Sveuilita u Splitu prof. dr. sc. Igoru Zanchiu, dekanu Elektrotehnikog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Radoslavu Galiu, gospodinu Stevi ufiu, upanu Istarske upanije i Anti Poloniju, voditelju Odsjeka u Hrvatskoj gospodarskoj komori, upanijskoj komori Rijeka. U ime cijele Radne skupine elim tako er istaknuti dragocjeni, a ipak teko razluivi doprinos naih prijatelja i kolega, ija imena nisu posebno navedena u prilozima. Svima njima, spomenutima i nespomenutima, idu nae najdublje zahvale. Dakako, za konani sadraj ovog dokumenta i interpretaciju sugestija i primjedbi odgovornost snose lanovi Radne skupine . Kao voditelj Radne skupine posebno se zahvaljujem svim lanovima Radne skupine koji su, uz svoje redovite radne obaveze, uloili veliki trud u razradu i pripremu ovog dokumenta.
Struktura dokumenta
Zahvale
Predgovor
SADRAJ
SAETAK PREPORUKE I NACRT AKTIVNOSTI NA PODRUJU INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE PRIJEDLOZI ZA DRUGE PROJEKTNE ZADATKE STRATEGIJE RAZVITKA INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKO DRUTVO Pregled stanja i predvidivi razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije Stvaranje informacijskog drutva i put do drutva znanja Informacijska i komunikacijska tehnologija u strategiji razvitka Hrvatske INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Informacija i sadraj Vieusluna mrea Otvoreno i me unarodno konkurentno hrvatsko telekomunikacijsko trite Pristup i sudjelovanje gra ana u informacijskom drutvu ELEKTRONIKO POSLOVANJE, ELEKTRONIKA UPRAVA I PREOBRAZBA DRUGIH DJELATNOSTI Elektroniko poslovanje Elektronika uprava Kultura i nacionalni sadraji Zdravstvo Rad na daljinu Osobni razvitak Lokalna zajednica i naselje INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA KAO PROIZVODNA GRANA Vrijednosni lanac i distribucijski lanac ukupnih prihoda Inovativna organizacija Ocjena hrvatskih mogunosti
1 7
22
25
33
43
54
VI
INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA U PROIZVODNIM I POSLOVNIM PROCESIMA Sveopa digitalizacija proizvodnje i poslovanja Automatiziranje i optimiranje proizvodnih procesa i postupaka Informacijska i komunikacijska tehnologija u poslovnim procesima Novi proizvodi i usluge zasnovani na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji Potpora odrivom razvitku Poticanje kreativnosti i inovativnosti OBRAZOVANJE I ZNANSTVENOISTRAIVAKI RAD Osnovno i srednje obrazovanje za razdoblje drutva znanja Visokokolsko obrazovanje Cjeloivotno obrazovanje Znanstvenoistraivaka djelatnost OPE MJERE ZA RAZVITAK INFORMACIJSKOG DRUTVA Poticanje poduzetnitva Legislativa i regulativa Intelektualno vlasnitvo Normizacija Informatika i strukovne udruge Promocija informacijskog drutva Drutvene posljedice informacijske i komunikacijske tehnologije Mehanizmi mjerenja i praenja napretka informacijske i komunikacijske tehnologije PRILOZI A. Referentni izvori informacija B. Kratki ivotopisi lanova radne skupine C. Popis prijedloga i ideja za izradu strategije razvitka prema pozivu Vlade Republike Hrvatske od 6. travnja 2000. D. Popis eksperata koji su pomogli u oblikovanju teksta u razdoblju od lipnja do listopada 2000. E. Popis eksperata koji su pomogli u oblikovanju teksta u razdoblju od studenog 2000. do lipnja 2001. F. Popis sudionika ekspertnih rasprava o Strategiji razvitka Republike Hrvatske - Informacijska i komunikacijska tehnologija
60
64
76
82
Sadraj
VII
Informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija i predstavlja najprodorniju generiku tehnologiju dananjice. Kao takva, temelj je ekonomije i drutva 21. stoljea. Ova je tehnologija generator promjena u svim sferama drutva. Ona nalazi primjene u svim granama gospodarstva i u svim podrujima znanosti, te je podloga za uspjeno djelovanje poduzetnitva, kao i svih drutvenih i dravnih struktura. Stoga se na njoj treba temeljiti gospodarski i drutveni razvoj Hrvatske. Jednostavan pristup informacijama i znanju omoguit e donoenje kvalitetnih odluka u poslovanju, dravnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i privatnom ivotu. Udaljenost vie nee biti prepreka za komuniciranje, uenje, poslovanje ili pruanje zdravstvene zatite. Svi e gra ani morati imati mogunost pristupa informacijama i znanju, ali i mogunost stvaranja novih informacija i znanja. Stopa rasta realnog dohotka po glavi stanovnika visoko je korelirana sa stupnjem obrazovanja i izdvajanjem za obrazovanje, jer se tehnologija moe iskoristiti za gospodarski rast samo ako postoji obrazovana radna snaga. Stoga je neophodno ostvariti visoku godinju produkciju strunjaka za stvaranje i primjenu novih tehnologija. Proputanje prilike za razvojem i inventivnom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije znailo bi ujedno i proputanje prilike za prikljuenje Hrvatske suvremenom razvijenom i civiliziranom drutvu. 1. Informacijska i komunikacijska tehnologija treba pridonijeti gospodarskom rastu Republike Hrvatske, poveanju zaposlenosti i osvajanju novih trita. 2. U sljedeih pet godina Republika Hrvatska se treba prikljuiti razvijenim zemljama u istraivanju i razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije, te u njezinoj primjeni pri stvaranju novih proizvoda i usluga, kako bi ova tehnologija postala znaajan izvor prihoda. 3. Razvojem elektronike uprave temeljene na uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije treba bitno unaprijediti kvalitetu usluga koje uprava prua gra anima i tvrtkama, te uinkovitost dravne i upanijske uprave, lokalne samouprave i javnih slubi. 4. Izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture treba osigurati zadovoljavanje potreba gra ana i gospodarstva. Ispunjenje ovih ciljeva uvest e Republiku Hrvatsku u informacijsko drutvo, odnosno drutvo znanja, te je tako pribliiti krugu razvijenih zemalja, a napose Europskoj Uniji. Predloena strategija razvitka ukazuje na to da su postavljeni ciljevi ostvarivi i daje preporuke s nacrtima aktivnosti za njihovo postizanje. tovie, znatan dio aktivnosti koje treba provesti za ostvarivanje ciljeva ne zahtijeva ulaganja ili se moe financirati preusmjeravanjem postojeih sredstava, te ih je mogue ostvariti u kratkom roku. Hrvatsko gospodarstvo na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije u potpunosti je privatizirano i posluje uspjeno, a nekoliko veih, te vie srednjih i manjih tvrtki njeguje inovativnost, to je bitna pretpostavka za razvoj novih proizvoda i usluga. Tom gospodarstvu nisu potrebni posebni uvjeti niti sredstva, ve snane ope mjere za poticanje poduzetnitva, te omoguavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja u to kraem roku. Hrvatsko telekomunikacijsko trite sposobno je za liberalizaciju i dinamian razvoj bez
SAETAK
Koji su strateki ciljevi?
Koliko je sredstava i vremena potrebno za ostvarenje ciljeva?
Brzo izvedive aktivnosti
Saetak
optereenja dravnog prorauna. To dokazuju tehnoloka razina telekomunikacijske mree i razina strunog znanja u trenutku privatizacije, bitno via nego u drugim tranzicijskim zemljama, dinamian razvoj pokretne mree u konkurenciji dva operatora s vie od 600 novozaposlenih, te brzina difuzije Interneta u akademskoj zajednici. U mnogim dravnim institucijama i javnim slubama izvedeni su informacijski sustavi s bazama podataka ije bi povezivanje, umreavanje i uporaba poduprta odgovarajuom legislativom znatno unaprijedilo poslove uprave i rad javnih slubi. To je mogue uiniti s postojeim strunjacima i uz minimalna ulaganja. Dugotrajnije i skuplje aktivnosti Najdugotrajnije aktivnosti koje su uvjet za postizanje stratekih ciljeva vezane su uz obrazovanje. Valja istaknuti da su nai strunjaci na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije visoko cijenjeni u Europi i svijetu te rade i najsloenije poslove istraivanja, razvoja i proizvodnje. Me utim, njihova godinja produkcija nije dovoljna niti za tekue zahtjeve, a kamoli za znatnije proirenje poslova. Tako er nemamo niti obrazujemo dovoljno kvalitetnih, a posebno vrhunskih, menadera za rad u visokim tehnologijama. Pritom se ne treba zavaravati mogunou da bi se ovi problemi mogli rijeiti brzim i polovinim obrazovanjem, ve je prijeko potrebna temeljita i brza reforma kolstva. I ovdje, me utim, a posebice u visokom kolstvu, nisu neophodna nova velika ulaganja ve bi trebalo to prije poeti poveavati usmjeravanje studenata i nastavnika na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i tako uskla ivati obrazovanje strunjaka s potranjom na hrvatskom tritu radne snage. Time e se ujedno i smanjiti broj mladih strunjaka koji ne mogu nai zaposlenje. Na isti se nain, preusmjeravanjem sredstava za znanost sukladno nacionalnim prioritetima, te boljim povezivanjem temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraivanja moe poeti osiguravati dugorona potpora strategiji razvitka. U osnovnom i srednjem kolstvu potrebno je osuvremeniti nastavne planove i programe, te provesti sustavno preobrazovanje nastavnika za kompetentno izvo enje tih programa. Najvee trokove iziskivat e opremanje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih i zdravstvenih institucija, izgradnja elektronike uprave i javnih slubi, te digitalizacija kulturnih, nacionalnih, obrazovnih, zdravstvenih i poslovnih sadraja. U svrhu racionalizacije trokova ovdje treba poticati stvaranje opih rjeenja koja mogu zadovoljiti potrebe razliitih ustanova i slubi. Velik broj poslova vezanih za razvitak elektronike uprave i digitalizaciju razliitih sadraja mogue je i potrebno rjeavati angamanom profesionalnih tvrtki koje se moraju pridravati zadanih organizacijskih i tehnikih normi. Time e se sprijeiti bujanje dravne uprave, te potaknuti konkurencija koja e rezultirati smanjenjem trokova izvo enja poslova. Djelotvorna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije poiva na sre enoj legislativi i regulativi, pa stoga Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. To je dugotrajan posao koji, me utim, moe obaviti kvalitetna i uinkovita dravna uprava. Pretpostavke za uspjeno ostvarenje strategije je uspostavljanje etiriju mehanizama i to za: planiranje aktivnosti za realizaciju ciljeva strategije, upravljanje provedbom strategije, promociju strategije te kontrolu ostvarenja predvi enih aktivnosti i postavljenih ciljeva. Planiranje aktivnosti za realizaciju ciljeva strategije temeljit e se na preporukama i
Kakav je strateki pristup?
akcijama koje su sastavni dio ove strategije. Ove preporuke i akcije potrebno je razraditi u izvedive planove koji ukljuuju preciznu razradu aktivnosti, nositelje i vremenske rokove realizacije, te potrebna sredstva. Upravljanje provedbom strategije bit e povjereno Nacionalnom savjetu za tehnologije informacijskog drutva, strunom tijelu na elu s Predsjednikom Vlade, ime e se osigurati suradnja strunjaka i politiara, neophodna za uspjenu provedbu strategije. Za provedbu strategije koristit e se i resursi Ureda za strategiju i Ureda za internetizaciju. Promocija strategije potrebna je kako bi se osiguralo njeno prihvaanje od strane gra ana i tvrtki. Njih treba informirati o mogunostima informacijske i komunikacijske tehnologije i pridobiti za ulogu aktivnih sudionika u stvaranju informacijskog drutva. Isto tako treba ih upoznati s preprekama i opasnostima na putu ostvarivanja ciljeva. Praenje predvi enih aktivnosti i ostvarivanja postavljenih ciljeva u ime gra ana provodit e Saborski odbor za tehnologije informacijskog drutva. Time se osigurava namjensko i racionalno troenje novca poreznih obveznika, te sprjeavaju mogue zlouporabe informacijske i komunikacijske infrastrukture. Ostvarenje ciljeva ove strategije gra anima e donijeti viestruke koristi. Smanjit e se broj nezaposlenih, ali i broj mladih obrazovanih ljudi koji odlaze u emigraciju. Poveat e se mogunosti i kvaliteta obrazovanja, omoguiti cjeloivotno uenje, te uenje i stjecanje vjetina posredstvom Interneta. Gra ani e imati jednostavan pristup osnovnim javnim podatcima, te javnim slubama. Bitno e se poveati kvaliteta i brzina usluivanja gra ana od strane dravne uprave, a poveanje uinkovitosti rada dravne uprave osigurat e i racionalno troenje sredstava koje gra ani plaaju dravi u obliku poreza. Gra anima e se omoguiti jednostavnija komunikacija, laki pristup informacijama i uslugama, obavljanje poslova i nabavki te izvo enje bankarskih i drugih transakcija bez potrebe izlaska iz kue. Tako er e se znatno olakati pristup zdravstvenim informacijama i ostvarenju zdravstvenih usluga te pristup kulturnim sadrajima. Bit e omoguen pristup informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi s javnih mjesta kao to su kole, knjinice i sredita lokalnih zajednica. Znatan dio ove strategije, te preporuka i aktivnosti koje iz nje proistjeu, posveen je mladim generacijama gra ana Hrvatske. kolovanje u osnovnoj i srednjoj koli mora obuhvatiti i obrazovanje iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije koje e mladima omoguiti razumijevanje osnova ove tehnologije. To e ih osposobiti za rad s tom tehnologijom, te im tako omoguiti stjecanje osnovnih uvjeta za konkurenciju na tritu rada. Istom e cilju pridonijeti i stvaranje temeljitijeg opeg obrazovanja sa znatno veom samostalnou uenika u procesu obrazovanja i s poticanjem sposobnosti analiziranja i kritikog spoznavanja. Takvo obrazovanje e mladim ljudima olakati samostalno i cjeloivotno uenje, a time i lake prilago avanje promjeni radnih mjesta, koja e u budunosti biti sve ea. Mladi ljudi koji dobiju visokokolsko obrazovanje osposobit e se za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u svojoj struci. Oni e pritom stei i dovoljno razumijevanje osnova ove tehnologije da im olaka koritenje razliitih novih alata koji e se razviti tijekom to dobivaju gra ani?
Mladi i kolovanje
Saetak
njihova radnog vijeka. Napokon, znatno e se poveati broj mladih ljudi koji e u visokokolskom obrazovanju biti specijalizirani za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, te tako biti nositelji istraivanja, razvoja, primjena i unapre enja ove tehnologije u naoj zemlji. Stariji gra ani i gra ani s posebnim potrebama Ova strategija ne zaboravlja ni starije gra ane kojima informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje kreativno koritenje slobodnog vremena i sudjelovanje u drutvenom ivotu. To se odnosi na kvalitetnije informiranje, olakanu komunikaciju, mogunost sudjelovanja u javnim raspravama te koritenje steenog znanja i iskustva u ulozi savjetnika. Informacijska i komunikacijska tehnologija tako er prua mogunost znatno veeg i kvalitetnijeg ukljuivanja gra ana s posebnim potrebama u obrazovanje i rad, ali i u razliite druge drutvene aktivnosti, ime se moe znatno poboljati kvaliteta njihova ivljenja. Informacijska i komunikacijska tehnologija, uz nesumnjive koristi, donosi i razliite opasnosti. To su, primjerice, ugroavanje privatnosti, raunarski kriminal, irenje ilegalnih i uvredljivih sadraja, te produbljivanje jaza izme u obrazovanih i bolje stojeih, te manje obrazovanih i siromanijih pojedinaca. Kako bi se u to je veoj mjeri ograniile mogue tete i potekoe, gra ane e trebati informirati o postojanju opasnosti i vrsti problema s kojima se mogu suoiti, te o nainu njihova savladavanja. Od Vlade se prvenstveno oekuje odlunost u provo enju strategije koja e Hrvatsku izvesti na put ubrzanog razvoja. Pritom je bitno bez kolebanja uvoditi uinkovitu pravnu dravu, stabilnu makroekonomsku politiku, poreznu politiku koja e poticati investicije i poduzetnitvo, razvoj financijskih trita te reformu trita rada. Jednako je vano i provo enje temeljite reforme dravne uprave i obrazovanje zaposlenih u njoj s ciljem stvaranja uinkovite, poduzetniki orijentirane javne administracije. U podruju informacijske i komunikacijske tehnologije Vlada treba u najkraem moguem roku deregulirati telekomunikacijsko trite, razvijati informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji, te poticati razvoj elektronikog poslovanja i elektronike uprave. Tako er treba poticati vlastitu proizvodnju, istraivanje i razvoj te primjene na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja, te usvojiti me unarodne norme u ovom podruju. S obzirom da obrazovanje predstavlja temelj gospodarskog razvitka i nadolazeeg informacijskog drutva, od posebne je vanosti orijentacija Vlade na stvaranje suvremenog i uinkovitog obrazovnog sustava koji na svim razinama ukljuuje obrazovanje za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije, te obrazovanje posredstvom te tehnologije. Poticanje znanstvenoistraivakog rada u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, te suradnje znanstvenih i istraivakih institucija s proizvodnim i uslunim tvrtkama neophodno je kako bi se stvorili uvjeti za razvoj inovativnih proizvoda i usluga konkurentnih na svjetskom tritu. Vlada tako er treba poticati promotivne akcije koje e upoznavati gra ane i tvrtke s mogunostima koje im prua informacijsko drutvo, te ih mobilizirati za sudjelovanje u aktivnostima koje su neophodne za njegovo uspostavljanje. Osim posredstvom javnih
Opasnosti i njihovo svladavanje
to treba uiniti Vlada?
medija, promotivne akcije je potrebno provoditi i na svim razinama obrazovnog sustava. Tako er je potrebno organizirati praenje napretka informacijskog drutva u Hrvatskoj koritenjem odgovarajuih statistikih pokazatelja, te periodino raditi usporedbe s napretkom tranzicijskih i razvijenih zemalja. Provo enje mjera poput jednostavnijeg i jeftinijeg stvaranja novih tvrtki, mjera za privlaenje stranog kapitala, te poveano obrazovanje strunjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije omoguit e znatno veu dinamiku stvaranja tehnoloki naprednih tvrtki, te dovesti do oivljavanja ekonomske aktivnosti. Mjere za poticanje elektronikog poslovanja i donoenje odgovarajue legislative omoguit e tvrtkama ubrzano prihvaanje elektronikog poslovanja i omoguavanje njihova izlaska na globalno trite. Potpora malim i srednjim tvrtkama u stvaranju kvalitetnih proizvoda i usluga temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji olakat e njihovo ukljuivanje u lanac stvaranja vrijednosti velikih svjetskih tvrtki. Povjeravanje razliitih poslova dravne uprave tvrtkama koje zadovolje odgovarajue standarde potaknut e jaanje konkurentnosti manjih i srednjih tvrtki. Tome e posebno pridonijeti i prelazak dravne uprave na elektroniku nabavu, ime e se postii transparentnost poslovanja dravne uprave i osigurati posao tvrtkama koje su visoko produktivne i stvaraju kvalitetne proizvode i usluge. Da bi tvrtke mogle nuditi sloene i konkurentne proizvode i usluge potrebne u lancu vrijednosti velikih svjetskih tvrtki morat e se interesno povezivati s drugim tvrtkama te istraivakim jedinicama. Organizacijska povezanost istraivanja i razvoja proizvoda ubrzat e pritom ciklus inovacije tvrtke i olakati prihvaanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Razvoj inovativnosti u koritenju suvremene tehnologije zahtijeva obrazovanje zaposlenih strunjaka i menadera. U tu e svrhu tvrtke morati investirati u obrazovanje, postavljati zahtjeve visokokolskim institucijama za stvaranje adekvatnih obrazovanih programa, te omoguiti zaposlenima koritenje obrazovanja posredstvom Interneta. Obrazovanje posredstvom informacijske i komunikacijske tehnologije omoguit e poveanje uinkovitosti obrazovanja u cjelini, dok e obrazovanje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju stvarati strunjake potrebne za suvremene radne procese, te time privlaiti strane i domae investicije. Stvaranje integrirane nacionalne zdravstvene informacijske infrastrukture omoguit e gra anima jednostavan pristup zdravstvenim informacijama, dok e zdravstveni profesionalci moi pratiti stanje pacijenata, te nuditi zdravstvene usluge pacijentima i u udaljenim i slabo naseljenim podrujima. Ovakav zdravstveni sustav treba omoguiti bolju zdravstvenu preventivu i lijeenje, te tako dovesti do smanjenja trokova zdravstva i bolovanja. Kulturni sadraji, koji ine vaan dio nacionalnog identiteta, biti e postupno digitalizirani i posredstvom digitalnih knjinica stavljeni na uvid i uporabu gra anima, uenicima i studentima, kulturnim radnicima, umjetnicima i znanstvenicima. Na taj e se nain velikom broju zainteresiranih omoguiti pristup kulturnom blagu s udaljenih lokacija, te e se ujedno to dobivaju, a to trebaju uiniti tvrtke i poduzetnici?
Koji je opedrutveni dobitak?
Saetak
olakati distribucija i promocija hrvatskih kulturnih sadraja u inozemstvu. Tako er e se omoguiti i brzo pretraivanje knjine gra e tradicionalnih knjinica s udaljenih lokacija. U lokalnim zajednicama i naseljima postavit e se internetski centri s besplatnim pristupom informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi, to e omoguiti koritenje javnih usluga onima koji ih ne mogu koristiti od kue i time smanjiti opasnost od produbljivanja socijalnih nejednakosti. Internetski su centri od posebnog znaenja u ruralnim, slabo naseljenim, udaljenim i manje razvijenim krajevima gdje mogu pomoi u stvaranju radnih mjesta, dobivanju medicinske pomoi i savjeta, te podizanju opeg stupnja obrazovanja u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Napokon, omoguavanje pristupa relevantnim informacijama pogoduje informiranju gra ana o vanim drutvenim pitanjima, a samim time i razvoju demokracije. to je zadatak strunjaka i znanstvenika? Strunjaci i znanstvenici iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije trebaju osmisliti sustav obrazovanja iz ovog podruja, od osmogodinjih kola do srednjih i visokih kola, sustav poslijediplomskog specijalistikog obrazovanja te sustav cjeloivotnog obrazovanja. Pritom se u visokokolskom obrazovanju posebno trebaju razviti sustavi obrazovanja za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, te za uporabu ove tehnologije u razliitim profilima visokokolskog obrazovanja. Znanstvenici trebaju pokrenuti temeljna i primijenjena istraivanja u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, sudjelovati u interdisciplinarnim istraivanjima o drutvenim i ekonomskim posljedicama ove tehnologije, te jaati me unarodnu suradnju. Posebno vana za sveukupan razvoj drutva je otvorena i dvosmjerna znanstvena suradnja sveuilita s gospodarstvom na istraivakim i razvojnim projektima i programima. Interdisciplinarna suradnja strunjaka i istraivaa iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije sa strunjacima i istraivaima iz razliitih podruja primjene ove tehnologije moe dovesti do novih rjeenja zanimljivih i u svjetskim razmjerima.
Preporuke su razvrstane u sedam skupina iji su naslovi jednaki naslovima poglavlja u kojima se preporuke obrazlau. Uvodni dio svake skupine ini svojevrsni saetak poglavlja u kojima su preporuke razra ene. Za puno razumijevanje preporuka i nacrta aktivnosti potrebnih za njihovo oivotvorivanje preporuljivo je pozorno razmotriti cijeli dokument. Informacijska i komunikacijska tehnologija je bez sumnje najprodornija generika tehnologija dananjice. Njezin utjecaj na razvitak ovjeanstva bit e mnogostruko znaajniji od utjecaja tehnologija iz prolosti. Dananje uporabe raunala i mrea samo su poetna faza razdoblja sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije koje je neposredno pred nama. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti uvjete za nesmetano irenje istraivanja, razvoja, proizvodnje i svih oblika uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije koja je prijeko potrebna za prikljuivanje razvijenom svijetu. Ona moe znaajno utjecati na sveopi napredak drutva i posluiti kao poluga za rjeavanje mnogih kritinih toaka. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije pomae razvitku informacijskog drutva i drutva znanja u kojem znanje postaje neizostavnim osnovnim faktorom proizvodnje. Nacionalni savjet i Saborski odbor za tehnologije informacijskog drutva Pri razmatranju strateke uloge informacijske i komunikacijske tehnologije u vremenskom razdoblju koje prelazi nekoliko godina moraju se uzeti u obzir tehnoloke promjene koje predstoje. Uz ubrzano preuzimanje dananjih tehnolokih rjeenja, Republika Hrvatska se mora prikljuiti krugu zemalja koje aktivno sudjeluju u razvitku sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije. Aktivnost Osnivanje Nacionalnog savjeta za tehnologije informacijskog drutva na elu s Predsjednikom Vlade. Savjet e donositi strateke odrednice za postizanje cjelokupnog boljitka drutva koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije, te koordinirati aktivnosti za ostvarivanje tih odrednica. Osnivanje Saborskog odbora za tehnologije informacijskog drutva koji e trajno pratiti razvitak i usmjeravati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Republika Hrvatska moe i mora informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu graditi na opim tehnolokim i trinim naelima kako bi svojim gra anima omoguila pristup i sudjelovanje u informacijskom drutvu s novim izborom za ivljenje, zapoljavanje i rad, uenje i stvaralatvo, te iskoristila mogunosti nove ekonomije na prijelazu iz industrijskog u informacijsko drutvo. Razvoj treba usmjeravati prema vieuslunoj mrei sa skupom usluga sukladnim potrebama gra ana i gospodarstva, ukljuujui irokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opi pokretni telekomunikacijski sustav. U najkraem moguem roku treba uspostaviti liberalizirano telekomunikacijsko trite sukladno europskom modelu, za koje e se dio proizvoda i usluga istraivati, razvijati i proizvoditi u zemlji.
PREPORUKE I NACRT AKTIVNOSTI NA PODRUJU INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Informacijska i komunikacijska tehnologija i informacijsko drutvo
Preporuka 1
Poetak provedbe 2001
2001
Informacijska i komunikacijska infrastruktura
Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije
Preporuka 2
Jeftina, brza i sigurna informacijska i komunikacijska infrastruktura Izgra ivati jeftinu, brzu i sigurnu infrastrukturu stvaranjem informacijskog i telekomunikacijskog trita s konkurencijom u pruanju svih usluga, izravnim utjecajem na primjenu novih tehnologija i uvo enje novih usluga kod telekomunikacijskih operatora i davatelja usluga, poticanjem istraivanja, razvoja i proizvodnje informacijske i komunikacijske opreme i usluga, te djelovanjem postojeih i privlaenjem novih tvrtki s podruja visokih tehnologija. Aktivnost Usmjeravanje i nadzor ulaganja u razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture prema vieuslunoj mrei sa skupom usluga sukladnim potrebama gra ana i gospodarstva, ukljuujui irokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opi pokretni telekomunikacijski sustav. Skrb za uvjete nabavke opreme za operatore i davatelje usluga u potpunom ili djelominom dravnom vlasnitvu, te dravne institucije. Priprema uvo enja opeg pokretnog telekomunikacijskog sustava UMTS u 2002. g. sukladno dinamici Europske Unije. Poveanje broja operatora pokretnih mrea izdavanjem tri licence za UMTS na nacionalnoj razini. Uvo enje irokopojasnog pristupa na nacionalnoj razini za potporu zahtjevnih usluga i aplikacija, posebice tvrtki i djelatnosti s me unarodnim aktivnostima. Ostvarivanje me unarodne povezanosti primjerenog kapaciteta i kvalitete za potrebe govorne komunikacije i Interneta sa svim svjetskim poslovnim sreditima s kojima imamo ili elimo ostvariti suradnju, te zemljama iz kojih ostvarujemo veinu turistikog prometa. Pokretanje aktivnosti za izgradnju infrastrukture elektronikog poslovanja koja treba osigurati osnovne funkcije elektronikog poslovanja: registraciju i ovjeravanje, javnu elektroniku potu, te elektroniku razmjenu dokumenata. Difuzija Interneta, poveanje rasprostranjenosti osnovnih usluga s osloncem na javnu mreu i davatelje Internetske usluge, te uvo enje naprednih usluga, s Hrvatskom akademskom i istraivakom mreom (CARNet) kao promotorom nove generacije Interneta. Prihvaanje prioritetnih mjera iz akcijskog plana eEurope 2002 za jeftiniji i bri pristup Internetu: a) uvo enje potpune konkurencije u telekomunikacije, ukljuujui lokalni pristup, b) snienje cijena pristupa Internetu i smanjivanje tarifa za zakupljene vodove poveanjem konkurencije, c) uvo enje IPv6, d) dodjela frekvencija za viemedijske beine sustave. Prikljuivanje europskim aktivnostima za sigurnu infrastrukturu, te prihvaanje prioritetnih mjera iz akcijskog plana eEurope 2002: e) poveanje raspoloivosti tehnologija i proizvoda za siguran prijenos s IPsec i IPv6, te zatitu privatnosti, f) uvo enje pametne kartice, g) koordinirani pristup onemoguavanju elektronikog kriminala.
Poetak provedbe Odmah
2001
2001 2001
2001
2001
2001
Liberalizacija telekomunikacijskog trita Uspostaviti liberalizirano telekomunikacijsko trite sukladno europskom modelu u najkraem moguem roku. Aktivnost Izraditi Izvjee o telekomunikacijskoj regulativi u Republici Hrvatskoj sa sljedeim sadrajem: nezavisno nacionalno regulacijsko tijelo, licenciranje, povezivanje i pristup mreama, konkurencija u lokalnom pristupu, iznajmljeni vodovi, Internet, opa usluga i zatita korisnika, tarifna politika i izraunavanje trokova, numeracija i adresiranje, zatita podataka, pravo prolaza, planiranje i upravljanje frekvencijskim spektrom. U Izvjee ukljuiti prijedlog promjena hrvatskog zakonodavstva sukladno regulacijskom paketu Europske Unije. Izvjee o telekomunikacijskoj regulativi ustanoviti kao obvezni godinji dokument. Utvrditi granicu izme u vlasnitva i koncesije u informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi. Davanje koncesije za operatore i davatelje usluga uvjetovati ulaganjem u razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture i usluga sukladno svjetskim trendovima, a posebno poticati vlastito istraivanje i razvoj u Republici Hrvatskoj. Ustanoviti mjere kojima e se poslovi na izgradnji informacijske i komunikacijske infrastrukture uvjetovati adekvatnim istraivakim, razvojnim i proizvodnim aktivnostima u Hrvatskoj i zapoljavanjem naih strunjaka. Ustanoviti mjere za stvaranje otvorenog informacijskog i telekomunikacijskog trita koje e biti me unarodno konkurentno, poticajno za ulaganje i zapoljavanje, a za koje e se dio proizvoda istraivati, razvijati i proizvoditi u zemlji. Razliite komercijalne uloge na tritu, koje su povezane sa sadrajima, uslugama, posluiteljskim sustavima i mreama, ostvarivati na naelima objektivnosti, transparentnosti i bez diskriminacije. Ustanoviti mjere kojima e se: 1. ostvariti odgovornost i utjecaj hrvatske znanosti i struke na razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture, te partnerstvo javnog i privatnog sektora, 2. tititi interese Republike Hrvatske istim mehanizmima kojima Europska Unija titi svoje interese u svijetu, 3. sav informacijski i komunikacijski promet s izvoritem i odreditem u Hrvatskoj, te onaj koji njome prolazi, podvrgnuti hrvatskom zakonodavstvu, 4. nadzor informacijskog i komunikacijskog poslovanja provoditi na naelima koja se primjenjuju u Europskoj Uniji. Pristup i sudjelovanje gra ana u informacijskom drutvu Omoguiti svim gra anima pristup i sudjelovanje u informacijskom drutvu, razvijajui informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji, s brigom za mlade, gra ane s posebnim potrebama, starije gra ane i gra ane slabijeg imovinskog stanja. Aktivnost Besplatno povezivanje svih kola na Internet, s ciljem omoguavanja pristupa viemedijskim uslugama u razredu. Poetno rjeenje zasnivati na pristupu Internetu telefonskom ili ISDN mreom.
Preporuka 3
Odmah
Odmah
2001
2001
Preporuka 4
2001 2001
2002
Primijeniti obvezu ope usluge, te omoguiti gra anima pristup osnovnim javnim podacima: pravno-administrativne informacije, kultura, okoli i uvjeti u prometu, a postupno i elektroniki pristup javnim slubama i edukacijskim sadrajima. Omoguiti pristup informacijskim uslugama s javnih pristupnih toaka u kolama, knjinicama i sjeditima lokalnih zajednica, to je posebno vano za mlade i gra ane koji nemaju drugu mogunost pristupa. Ostvariti elektroniki pristup u prostorima javnih slubi, za one slube kojima se moe pristupiti kroz mreu. Razmotriti posebne tarifne sheme za gra ane s niskim primanjima. Ukidanjem carina i drugim olakicama utjecati na cijenu raunalne i komunikacijske opreme te softvera, posebice za kolstvo i osobnu uporabu. Potaknuti, sukladno inicijativi eEurope, primjenu naela oblikovanja za sve za proizvode i usluge informacijske i komunikacijske tehnologije. Voditi rauna o gra anima s posebnim potrebama pri nabavci proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije. Ukljuivanje slabije razvijenih podruja rijeiti naelima ope usluge i financijskim instrumentima za potporu razvoja informacijske i komunikacijske infrastrukture, te besplatnim pristupom Internetu u javnim prostorima. Potrebna su posebna rjeenja za otono podruje s niskom naseljenou i velikim sezonskim varijacijama informacijskog prometa. Informacijska i komunikacijska infrastruktura, a posebice elektroniko poslovanje trebaju postati snana poluga razvitka Republike Hrvatske koja e omoguiti prijelaz u informacijsko drutvo, poveanje broja radnih mjesta, zadravanje mladih strunjaka u zemlji, te poveanje konkurentnosti tvrtki. Stvaranje elektronike uprave treba omoguiti pruanje brze i kvalitetne usluge gra anima i tvrtkama, te osigurati racionalno koritenje proraunskih sredstava. Informacijska i komunikacijska infrastruktura omoguuje nove i fleksibilne oblike rada, pristup kulturnim i nacionalnim sadrajima u digitalnom obliku, te dostupnost zdravstvenih informacija i usluga gra anima i zdravstvenim profesionalcima. Elektroniko poslovanje Elektroniko poslovanje predstavlja temelj postizanja konkurentnosti tvrtki, omoguuje njihov nastup na globalnom tritu, te omoguuje stvaranje novih tvrtki i radnih mjesta, pa je stoga potrebno intenzivno poticati njegov razvitak. Za uspjean razvitak informacijskog drutva potrebno je razraditi hrvatsku legislativu za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije i stvoriti pravni okvir za razvitak elektronikog poslovanja koji e poticati njegovo koritenje, te osigurati njegovu stabilnost i predvidivost. Pri donoenju zakona i propisa, gdje god je to mogue, treba prihvatiti, odnosno primijeniti me unarodnu legislativu. Aktivnost Odre ivanje glavnih pravaca rada i prioriteta na podruju elektronikog poslovanja, uz periodiku analizu tijeka aktivnosti. Uspostaviti partnerstvo Vlade, poslovnih subjekata i akademske zajednice.
Elektroniko poslovanje, elektronika uprava i preobrazba drugih djelatnosti
Preporuka 5
10
U suradnji sa strukovnim zajednicama napraviti snimku stanja legislative iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije u razvijenim zemljama i pregled potrebne hrvatske legislative. Donoenje zakonskih akata o elektronikom poslovanju, ukljuujui rjeavanje zatite osobnih podataka, javnosti podataka, tajnosti podataka, te zatite od raunarskog kriminala. Uvo enje standarda za zatitu osobnih informacija, te zabranu zloupotrebe osobnih podataka. Donoenje zakona o elektronikom potpisu i elektronikom novcu, te stvaranje certifikacijskih institucija. Osigurati sudjelovanje Republike Hrvatske u me unarodnim forumima u kojima se raspravljaju kljuna pitanja, te predlau rjeenja, zakoni i propisi za elektroniko poslovanje. Ostvariti me usobnu suradnju naih me unarodnih predstavnika radi zastupanja utvr ene dravne politike, te njihovo izvjetavanje o njezinu provo enju. Donoenje mjera za privlaenje investicijskog kapitala usmjerenog na osnivanje i ubrzavanje rasta malih i srednjih tvrtki koje posluju iskljuivo na Internetu. Brza i jeftina registracija novih tvrtki, osloba anje od poreznih obveza u poetnom razdoblju rada i olakice za zapoljavanje radnika. U partnerstvu s predstavnicima potroaa i industrije poticati povjerenje korisnika u elektroniko poslovanje. Uvo enje besplatne informacijske usluge s praktinim informacijama o elektronikom poslovanju za male i srednje tvrtke, primjerima najbolje prakse, podacima o tritima, investicijama i mikroekonomskim analizama, te savjetima za upravljanje tvrtkama. Pruiti informacije o nainu stjecanja novih znanja i vjetina iz podruja elektronikog poslovanja, te omoguiti stvaranje virtualne zajednice za me usobnu pomo u rjeavanju problema. Elektronika uprava Elektronika uprava omoguuje poveavanje kvalitete usluga i uinkovitosti dravne i lokalne uprave, pruanje kvalitetnih informacija gra anima i tvrtkama, te uinkovitije i transparentnije poslovanje s tvrtkama, pa je stoga treba razviti u to kraem roku. Vlada se mora pojaviti i kao uzoran korisnik elektronikog poslovanja koji e time poticati cijeli javni sektor, gospodarske subjekte i gra ane na koritenje elektronikog poslovanja. Veinu poslova pri uvo enju elektronikog poslovanja u dravnu i lokalnu upravu treba povjeriti profesionalnim tvrtkama. Aktivnost Odre ivanje glavnih pravaca rada i prioriteta na podruju elektronike uprave, uz periodiku analizu tijeka aktivnosti. Uspostaviti partnerstvo Vlade, poslovnih subjekata i akademske zajednice. Stvaranje konceptualnog modela informacijskog sustava drave i osnovnih pretpostavki za razvitak elektronike uprave: umreavanje tijela dravne i lokalne uprave, sustav elektronike pote, sustav elektronike razmjene podataka, sustav dravnih registara i evidencija, sustav baza podataka s otvorenim pristupom, te stvaranje i razmjena digitalnih dokumenata. Analiza postojeih rjeenja, posebice baza podataka, te mogunosti njihovog povezivanja i objedinjene uporabe. Odgovarajuom legislativom omoguiti gra anima i tvrtkama koritenje svih podataka koji nisu tajni.
2001
2001
2001
2001 2002
Preporuka 6
11
2001
2001
2001
2001 2001 2002
2002
2002
Opremiti slube dravne uprave i lokalne samouprave u upanijama i osigurati im potporu za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Donoenje uredbe o uredskom poslovanju s regulativom za elektroniki dokument i elektroniki potpis, jedinstvenu registraciju javnih digitalnih kljueva unutar dravne i lokalne uprave, razmjenu digitalnih podataka i jedinstveni sustav upravljanja elektronikim dokumentima. Utvr ivanje organizacijskih i tehnikih normi koje e osiguravati kompatibilnost i sposobnost zajednikog rada te postizanje poslovnih i tehnikih standarda kvalitete. Povjeravanje profesionalnim tvrtkama veine poslova razvitka elektronike uprave kako bi se sprijeilo bujanje dravne i lokalne uprave i potakla konkurencija koja e dovesti do smanjenja trokova izvo enja posla. Uspostavljanje i prihvaanje europskog sustava stjecanja potvrde o uspjenosti uporabe osobnih raunala (ECDL - European Computer Driving Licence) kao osnovni kriterij za osposobljenost zaposlenika u dravnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Utvrditi nain uvo enja ECDL u postupak utvr ivanja strunosti za djelatnike u slubama dravne uprave i lokalne samouprave. Potaknuti usvajanje jednakog naina licenciranja strunosti u svim javnim djelatnostima, pa i privatnom sektoru. Uvesti pojednostavljene elektronike administrativne procedure za poslovanje, primjerice za brzo registriranje tvrtki. Poticati upotrebu suvremenih metoda za reinenjerstvo poslovnih procesa i sustava za potporu odluivanju u dravnoj upravi. Prijelaz dravne i lokalne uprave na elektroniko poslovanje, te razvoj najvanijih primjena elektronikog poslovanja u kljunim sferama dravne i lokalne uprave. Prioritet treba imati elektronika nabava zbog izrazito velikog utjecaja na sveukupni razvitak elektronikog poslovanja u privatnom i javnom sektoru te osiguranja transparentnosti poslovanja. Razvoj kvalitetnih i lako dostupnih informacijskih usluga za gra ane i tvrtke, ukljuivo i stvaranje jedinstvenog Web prozora za pristup informacijama i uslugama na svim razinama dravne i lokalne uprave, uz odabir prioritetnih sadraja sukladno akcijskom planu eEurope 2002. Uvo enje reinenjerstva poslovnih procesa, te suvremenih metoda potpore odluivanju temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u visokokolsko obrazovanje za poslove u dravnoj upravi. Rad na daljinu Rad na daljinu predstavlja velik potencijal za budunost, jer omoguuje smanjenje trokova tvrtkama i poveava kakvou ivljenja radnika. Stoga je potrebno njegovo postupno uvo enje. Aktivnost Zakonsko ure ivanje rada na daljinu. Seminari za stjecanje vjetina za rad na daljinu i njegovo organiziranje. Poticanje rada na daljinu poreznim olakicama. Vlada i sama postaje korisnik rada na daljinu rada za obavljanje raznih vrste poslova za koje
Preporuka 7
Poetak provedbe 2001 2001 2002 2002
12
nije neophodna fizika nazonost. Prijelaz na ovakav nain rada poticati subvencioniranjem nabavke raunala i telekomunikacijskih trokova. Prva, najvanija i najprodornija tehnologija dananjice je informacijska i komunikacijska tehnologija. Konvergencija ili trend povezivanja telekomunikacijskog, raunalnog i medijskog sektora nije izbor ve nunost koja dovodi do formiranja novog lanca vrijednosti u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji s promjenama u distribucijskom lancu ukupnih prihoda. Jedino vlastita proizvodnja, te vlastito istraivanje i razvoj na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije osiguravaju potrebnu kritinu masu spoznaja neophodnih za sveukupni razvoj. Primjenom troslojnog modela inovativnosti i modela uspjene informacijsko-komunikacijske tvrtke hrvatsko gospodarstvo dobiva izuzetnu priliku za napredak. Razvoj informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane Republika Hrvatska treba promovirati, poticati i kroz vlastite institucije ubrzati tamo gdje ve postoji, a inicirati tamo gdje jo ne postoji, razvoj novih tehnologija, a posebno informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane. Isto tako treba ubrzati konvergenciju telekomunikacijskog, raunalnog i medijskog sektora u pripadnim industrijama, te afirmirati vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije i poduzeti mjere za njegov uravnoteeni i brzi razvoj. Aktivnost Ustanoviti prioritete razvoja u kojima su tehnologije 21. stoljea, a na prvom mjestu informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana te neke tradicionalne tehnologije. Prioritete razvoja utvrditi na temelju sljedeih kriterija: perspektivnost tehnologije, veliina trita, infrastrukturne karakteristike i postojanje pretpostavki. U dravnim institucijama i poduzeima dati prednost konkurentnim novim hrvatskim proizvodima ili proizvodima s dodanom funkcionalnou od strane hrvatskih tvrtki, kako bi se ojaao poloaj hrvatskih tvrtki. Bez referenci na domaem tritu nema dokaza trine vrijednosti proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije prijeko potrebne za izvoz na svjetsko trite. Dovo enje znaajnih svjetskih proizvo aa na podruju informacijske i komunikacijske proizvodnje u Republiku Hrvatsku s razvojnim programima, a ne samo distribucijom, sukladno vrijednosnom lancu. Strana ulaganja iz podruja prioritetnih grana uvjetovati izbjegavanjem posrednika izme u hrvatske i matine tvrtke. Javna nadmetanja za poslove iz informacijske i komunikacijske tehnologije u dravnom sektoru zasnovati na naelu konvergencije telekomunikacija, raunala i medija. Uvesti porezne olakice za sve poslove iz javnih nadmetanja u vlasnitvu drave u kojima su prihvaena konvergentna rjeenja od, ili sa sudjelovanjem, hrvatskih tvrtki. Omoguiti slobodnu cirkulaciju informacijske i komunikacijske opreme, s posebnim naglaskom na programska pomagala, uz davanja koja ne prelaze ona u Europskoj Uniji. Uvo enje carinskih i drugih olakica na uvoz platformi i pomagala koje slue za podizanje Informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana
Preporuka 8
Odmah
Odmah
2001
2001
13
2002
znanja i vlastiti razvoj u informacijsko-komunikacijskom sektoru za sve ustanove i tvrtke. Iniciranje usporednog vrednovanja cijene, kvalitete i funkcionalnosti svih oblika informacijsko-komunikacijskog sektora, a posebno u podruju usluga i aplikacija te vieuslune mree. Objavljivati rang listu i nagra ivati najbolje institucije i tvrtke u Republici Hrvatskoj, te ih uspore ivati s razvijenim svijetom. Usmjerenost na softver i inovativnost Republika Hrvatska treba u prioritetne pravce razvoja gospodarstva na prvo mjesto staviti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju s teitem na softveru i usmjerenjem na mrene aplikacije, usluge i protokole. Softver predouje znanje ugra eno u sustave, a takvi visokovrijedni intelektualni i ekoloki isti proizvodi pruaju prigodu za rast na svjetskom tritu. U Republici Hrvatskoj treba promovirati, podupirati i poticati razvoj modela troslojne inovativne organizacije koja ukljuuje znanje, know-how i kreativnost, te model inovativne informacijsko-komunikacijske tvrtke. Aktivnost Uravnoteiti razvoj svih elemenata vrijednosnog lanca na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, s tim to e se prioritet dati razvoju usluga i aplikacija te softverskih elemenata vieuslune mree, kao dijelovima lanca s viim udjelom prihoda. Zadovoljavanje normi ISO (International Standard Organisation), CMM (Capability Maturity Model) i drugih za podruje programskog inenjerstva. Razrada korpusa znanja potrebnog u programskom inenjerstvu. Porezne olakice za sve tvrtke iz informacijske i komunikacijske tehnologije koje za svoje zaposlenike osiguravaju kvalitetan program trajnog uenja. Priprema i besplatno obrazovanje o modelu inovativne tvrtke za sve tvrtke u potpunom ili djelominom vlasnitvu drave, a uz naknadu, i na poziv, i za ostale. Razvoj tehnolokih parkova i inkubatora poduzetnitva uvaavajui iskustva uspjenih inozemnih modela. Stvaranje uvjeta, prepoznavanje, potpomaganje i promocija inovativnih rjeenja i njihovih nositelja. Uspostaviti mjerenje uinkovitosti i inovativnosti (ideje, patenti, proizvodi) istraivakih i razvojnih jedinica u informacijsko-komunikacijskom sektoru. Uvesti usporedno vrednovanje, nagra ivanje i prepoznavanje najboljih ideja, patenata i proizvoda te potpomaganje marketinga novih hrvatskih proizvoda. Osigurati stimulaciju uvjetovanu postignutim rezultatima u formiranju vlastitog istraivanja i razvoja. Uvesti godinji povrat poreza za svako poveanje istraivakog i razvojnog potencijala u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kao proizvodnoj grani. Otvorene mogunosti ubrzanog rasta Nekoliko sveuilinih jedinica koje stvaraju vrhunske strunjake, nekoliko velikih i vie manjih tvrtki koje njeguju inovativnost, te sposobnost apstraktnog razmiljanja i matovitost vana za softverske proizvode i usluge, snaga su hrvatske informacijske i komunikacijske tehnologije. Srednja i istona Europa s poveanim potrebama za ovom tehnologijom, te nedostatak strunjaka u cijelom svijetu, uz brzo djelovanje, Republici
Preporuka 9
2001
2001 2001 2001 2002
2002
Preporuka 10
14
Hrvatskoj daju prigodu za razvoj i poveanje zaposlenosti. Stoga Republika Hrvatska treba stvoriti uvjete da se svake tri godine udvostrui ukupni prihod i broj zaposlenih, te utrostrui izvoz u informacijsko-komunikacijskom sektoru kao proizvodnoj grani. Aktivnost Reforma obrazovanja, a posebno sveuilinog, kako bi se osigurao potreban broj strunjaka i menadera osposobljenih za rad u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kao proizvodnoj grani. Poveanje broja diplomiranih strunjaka iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije za poslove istraivanja, razvoja i proizvodnje na tisuu godinje do 2005., s daljnjim kontinuiranim porastom, i stvaranje menadera za ovo podruje. Pokrenuti najmanje po jedan veliki, i za Republiku Hrvatsku vaan, razvojni projekt iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije po svakom ministarstvu ili dravnoj ustanovi, iji e nositelji biti gospodarske tvrtke koje u Republici Hrvatskoj provode istraivanje i razvoj, a koji se uvjetuje suradnjom s fakultetima ili samostalnim znanstvenoistraivakim institutima. Pokrenuti najmanje po jedan istraivaki projekt iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije po ministarstvu ili dravnoj ustanovi, iji e nositelji biti fakulteti ili samostalni znanstvenoistraivaki instituti, a koji se uvjetuje suradnjom s gospodarstvom. Koordinacija hrvatskih tvrtki iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije za agresivan zajedniki nastup na tritu srednje i istone Europe, ija e se uspjenost mjeriti poveanjem izvoza. Poveanje produktivnosti u svim granama gospodarstva moe se postii prikladnom primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije. Interdisciplinarnom suradnjom sa strunjacima iz informacijske i komunikacijske tehnologije mogu u pojedinim primjenama nastati novi ili inovirani proizvodi i usluge koji mogu postati konkurentni i u svjetskim razmjerima. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti klimu koja e openito potaknuti inovativnu djelatnost i, posebno, podrati istraivake i inovativne aktivnosti koje su zasnovane na primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim podrujima. Artefakti i usluge stvorene na toj osnovi mogu biti komercijalno zanimljivi i u razvijenim zemljama, i zbog toga to u svijetu nema dovoljno strunjaka koji su u stanju u kratkom vremenu iskoristiti sav mogui potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije. Unapre enje proizvodnih i poslovnih procesa Treba uspostaviti sustavno praenje napretka sloenih industrijskih informacijskih sustava uvaavajui najnovije trendove u izgradnji industrijskih informacijskih sustava pri izgradnji i modernizaciji industrijskih postrojenja. U sloenim poslovnim sustavima treba sustavno primjenjivati metode reinenjerstva poslovnih procesa i sustave potpore odluivanju. Aktivnost Potaknuti sustavno praenje i promicanje najnovijih spoznaja iz podruja industrijskih informacijskih sustava. Poetak provedbe 2001
2001
2001
2001
2001
Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima
Preporuka 11
15
2001 2001 2001 2002
Osigurati da odgovarajue hrvatske institucije aktivno sura uju u radu me unarodnih konzorcija koji se bave normizacijskim aktivnostima u tom podruju. Poticati upotrebu suvremenih metoda za reinenjerstvo poslovnih procesa i sustava za potporu odluivanju u sloenim poslovnim sustavima. Uvo enje reinenjerstva poslovnih procesa, te suvremenih metoda potpore odluivanju temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u visokokolsko obrazovanje menadera. Izgraditi sustav upravljanja znanjem i umreiti ga. Na nacionalnoj razini osmisliti racionalan nain pristupa tehnolokim bankama podataka i bazama znanja o proizvodnim postupcima, te organizaciju dobave, financiranja i diseminacije informacija. Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad su temelji nadolazeeg informacijskog drutva, odnosno drutva znanja. Ta se tvrdnja odnosi i na obrazovanje povezano s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Osnovno i srednje obrazovanje mora mladim ljudima omoguiti svladavanje koncepata donekle invarijantnih na trenutno stanje tehnologije, kako bi im se olakalo stjecanje novih znanja i vjetina potrebnih za uporabu novonastalih pojavnih oblika tehnologije. Obrazovni sustav mora pobuditi interes uenika za samostalno uenje i osposobiti ih za cjeloivotno obrazovanje. Za visokokolski sustav treba nainiti izbor gradiva i modele nastavnih planova iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije prilago ene pojedinim grupacijama fakulteta. Cjeloivotno obrazovanje usmjereno na informacijske i komunikacijske tehnologije prikladno je organizirati u obliku interdisciplinarnih specijalistikih teajeva. Znanost u drutvu znanja mora iz postojeeg i novonastalog fundusa znanja, mnogo izrazitije nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi iroj javnosti ona znanja koja se smatraju presudnim za napredak. Bez vlastite znanosti nema ni dobrog obrazovanja. kola za informacijsko doba Informacijska i komunikacijska tehnologija e sasvim sigurno snano obiljeiti razdoblje sljedeih nekoliko desetljea. Obrazovni sustav mora osposobiti za ivot u drutvu znanja mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim kolama, te one koji e tek ui u sustav redovitog kolovanja. Nadalje, obrazovni se sustav mora suoiti s injenicom da uenike mora pripremiti za cjeloivotno uenje koje se namee kao nuni preduvjet uspjenog djelovanja u buduem drutvu znanja. Isto tako, kolski se sustav mora ukljuiti i u ostvarenje cjeloivotnog obrazovanja. Aktivnost Izrada modela programa nastave iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje kole. Posebnu panju posvetiti obrazovnim programima koji razvijaju i stimuliraju inventivnost od najmla e dobi. U osnovnokolske i srednjokolske programe ukljuiti atraktivne promotivne aktivnosti informacijskog drutva. Organizirati i provesti sustavno osposobljavanje svih nastavnika za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Osposobljavanje organizirati uz pomo institucija visokog obrazovanja, iskusnih nastavnika iz kola, kao i strunjaka iz lokalnih tvrtki. Takvo obrazovanje mora poprimiti oblik organiziranog cjeloivotnog obrazovanja s prikladnom provjerom steenog znanja.
Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad
Preporuka 12
2001
16
Odrediti realistini minimalni standard koji kole moraju zadovoljiti, odmah omoguiti njegovo osiguravanje i godinje ga prilago ivati. Treba izraditi modele alternativnog financiranja i usmjeriti programe opremanja kola na zajedniko koritenje infrastrukture s lokalnom zajednicom, te zajedniko koritenje infrastrukture poslovnog sustava kola i ministarstva. Nainiti plan sustavnog opremanja kola raunalnom opremom i razraditi naine financiranja kojim e se u kolski sustav ukljuivati to vie najnovije informacijske i komunikacijske tehnologije, ali i osposobljavati starija oprema koja se u kolskom sustavu ve nalazi ili se moe dobiti razliitim donacijama. Organizirati dobru slubu odravanja i za odravanje opreme predvidjeti potrebna financijska sredstva. Omoguiti da se u kolama organizira nastava za odrasle u lokalnim sredinama, u suradnji s privatnim sektorom i uz sudjelovanje nastavnika obrazovanih za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijska i komunikacijska tehnologija u visokom kolstvu Za sve visokokolske institucije treba razraditi prijedloge okvirnih sadraja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije koji se ukljuuju u nastavne planove i programe. Za visokokolske institucije koje obrazuju studente za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom treba razraditi prijedloge okvirnih nastavnih planova i programa, imajui u vidu potrebe gospodarstva i drutva openito. Aktivnost Razrada smjernica za ukljuivanje informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavne planove i programe za svaku od grupacija visokokolskih institucija. Smjernice trebaju sadravati i elemente za vrednovanje dijelova nastavnih planova i programa koji se odnose na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Visokokolskim institucijama koje obrazuju strunjake za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije preporuiti da etiku ukljue u nastavne programe. Poveanje broja studenata na studijima koji su usmjereni obrazovanju za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Poveavanje broja nastavnika i istraivaa usmjerenih na podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Interdisciplinarno prihvaanje informacijske i komunikacijske tehnologije Treba uspostaviti dodatne naine sustavne izobrazbe strunjaka razliitih struka kako bi ih se osposobilo za prihvaanje informacijske i komunikacijske tehnologije, te za interdisciplinarno djelovanje pri kreiranju novih proizvoda i usluga. Aktivnost U dodiplomske studije ukljuiti sadraje koji e buduim diplomantima olakati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije i osposobiti ih za cjeloivotno svladavanje novih znanja iz tog podruja. Zasnivanje poslijediplomskih specijalistikih studija i drugih prikladnih oblika cjeloivotnog
2001
2001
2002
Preporuka 13
2001 2001
Preporuka 14
2001
17
2001
2001
obrazovanja u kojima e strunjaci razliitih struka moi stjecati znanja potrebna za interdisciplinarno inovativno djelovanje. Uspostaviti interdisciplinarne poslijediplomske specijalistike studije koji e poticati primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u raznovrsnim proizvodnim i uslunim procesima i postupcima. Razvoj sustava dopunskog obrazovanja za menadere koji trebaju organizirati uinkovite poslovne i administrativne procese uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijska i komunikacijska potpora znanosti Znanstvenoistraivakoj zajednici treba omoguiti povezivanje sa irokopojasnim brzim vezama kao i opremanje najsuvremenijim proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije. Aktivnost Pripraviti plan opremanja znanstvenonastavnih i znanstvenih institucija informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Povezivanje Hrvatske akademske i istraivake mree (CARNet) s najnaprednijom istovrsnom europskom infrastrukturom. Na nacionalnoj razini osmisliti racionalan nain stvaranja digitalnih knjinica. Znanost na podruju informacijske i komunikacije tehnologije Informacijska i komunikacijska tehnologija se vrlo brzo razvija, pa postavlja velike zahtjeve pred istraivanja koja e razvoj odravati u godinama koje slijede, kako bi se ostvario kontinuitet prema buduim i pribliavajuim tehnologijama. Hrvatska znanost u takvim temeljnim i primijenjenim istraivanjima moe i treba sudjelovati vie nego do sada, jaajui ujedno me unarodnu suradnju. U tu je svrhu neophodno formirati velike istraivake timove usmjerene na nacionalne prioritete, te u njih ukljuiti vei broj institucija, to je ujedno uvjet za dobivanje europskih projekata. Sama znanost dobiva u drutvu znanja vrlo vanu dodatnu ulogu. Osim to znanstvenici moraju teiti k novim znanstvenim spoznajama, oni moraju, vie nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi gospodarstvu i iroj javnosti ona znanja iz postojeeg i novonastalog fundusa znanosti koja smatraju presudnim za napredak. Aktivnost Pokrenuti znanstveni projekt Istraivanja na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije koji bi omoguio predkompetitivno praenje daljnjeg razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije u svijetu i kod nas, pruao znanstvene osnove za realizaciju strategije, objedinio pojedinane istraivake programe u zajedniku strateku koncepciju, objedinio istraivake timove koristei se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, uveo vie novih mladih istraivaa u istraivanja, te dao podloge za razvoj kompetitivnih usluga i proizvoda informacijske i komunikacijske tehnologije. Potaknuti temeljna istraivanja usmjerena prema novoj informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi zasnovanoj na radikalno novim naelima distribuiranog raunarstva i komunikacija, kako bi ona postala sveprisutna, pokretna i skalabilna, te kako bi jamila kvalitetu usluge.
Preporuka 15
2001 Preporuka 16
2001
18
Potaknuti primijenjena istraivanja usmjerena na unapre enje razliitih podruja ljudskog djelovanja i stvaranja znanja, a posebice na prikupljanje podataka i stjecanje znanja, potporu odluivanju, te modeliranje i simulaciju drutvenih, ekonomskih, tehnikih i ekolokih sustava. Potaknuti istraivanja koritenja i mogunosti primjene programa iz domene otvorenog programskog koda u dravnim institucijama, kolstvu i znanosti, ukljuujui rjeenja za lokalizaciju uspjenih proizvoda. Potaknuti istraivanja o hrvatskom jeziku i govoru potrebna za razvoj sueljavanja s nacionalnim sadrajima na informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi. Potaknuti istraivanja o vezi izme u informacijske i komunikacijske tehnologije i zapoljavanja, te o ulozi obrazovanja u osiguranju zaposlenosti. Republika Hrvatska mora pripremiti i provesti niz sistemskih i poticajnih mjera za razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije, te uskla ivanje regulative, legislative i normizacije s razvijenim svijetom. Tako er je potrebna reorganizacija strukovnih informatikih udruga, promocija informacijskog drutva, analiza drutvenih posljedica koritenja informacijske i komunikacijske tehnologije te uvo enje mehanizama mjerenja i praenja napretka u uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije. Uz to, potrebno je provesti vei broj mjera koje e potaknuti domae poduzetnitvo i motivirati strunjake iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije da ostanu u Hrvatskoj. Mjere za poticanje i praenje razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije Djelotvorna primjena i razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije poiva na sre enoj legislativi i regulativi tako da Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. Isto tako, potrebno je uskladiti postojee zakonske akte povezane sa zatitom intelektualnog vlasnitva. Treba uspostaviti efikasan nain usvajanja me unarodnih normi za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Kako je dinamika razvoja i uvo enja informacijske i komunikacijske tehnologije bitno odre ena kvalitetom strunjaka, treba podrati rad strukovnih udruga koje njeguju naela profesionalnosti, etike i trajnog strunog usavravanja. Isto tako, treba podrati promotivne aktivnosti, te uspostaviti naine praenja napretka informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj. Aktivnost Razrada hrvatske legislative za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije pri emu, gdje god je to mogue, treba prihvatiti, odnosno primijeniti me unarodnu legislativu. Poticajne mjere za razvoj svih aspekata zatite intelektualnog vlasnitva, posebice onih koji su se pokazali djelotvornima u razvijenim zemljama, uz prepoznavanje i uvaavanje rezultata i uspjenih modela ve primijenjenih kod nas. Preuzimanje, usvajanje i primjena me unarodnih normi u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji koje predstavljaju vanu stavku harmonizacije sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i Europskom unijom. Omoguiti intenzivni profesionalni angaman pojedinaca i institucija na radu oko preuzimanja i usvajanja normi iz podruja informacijske i
2001
2001
2001
Ope mjere za razvitak informacijskog drutva
Preporuka 17
Poetak provedbe 2001 2001
2001
19
2001
2001
2001
2001
2002
komunikacijske tehnologije. Postaviti rokove u kojima se mora obaviti posao ukupnog preuzimanja normi za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Istraivanje, razvoj i uvo enje tehnike zatite protiv ilegalnog i uvredljivog sadraja na Internetu, obrazovanje o opasnostima uporabe Interneta, upoznavanje gra ana sa zakonodavnim aspektima komunikacije i raspodjeljivanja informacija posredstvom Interneta. Strukovnu zajednicu informacijske i komunikacijske tehnologije tretirati kao partnera za raspravu o svim pitanjima iz ueg i ireg podruja struke. Unaprijediti zakonsku osnovu kojom se odre uje nain organiziranja nevladinih udruga, te kojom se odre uje znaenje informatike kao struke, njena uloga, cilj i nain djelovanja uz uvaavanje potrebe da strukovna zajednica bude organizirana u skladu s naelima kakve je predloila i usvojila Europska Unija. Na razini drave djelovati na prepoznavanju vanosti etikih naela u informatikoj struci, te podravati daljnji rad na podruju etike u informatici. Javna potpora razvoju informacijskog drutva: a) radni susreti visokih dravnih dunosnika s vrhunskim hrvatskim strunjacima koji ive i rade u inozemstvu, b) sudjelovanje visokih dravnih dunosnika na doga ajima vezanim uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, c) promoviranje uspjeha i nagrada dodijeljenih za inovacije hrvatskim autorima i poduzeima (primjerice, prezentacija u javnim medijima) i dodjela priznanja visoke razine (primjerice, odlija), d) poticanje javnih medija u potpunom ili djelominom dravnom vlasnitvu, te stimuliranjem onih u privatnom vlasnitvu, da naprave program sustavne promocije informacijskog drutva, e) pomaganje nevladinih udruga koje izravno ili posredno rade na promociji informacijskog drutva (primjerice, priprema i organizacija sudjelovanja mladih informatiara na domaim i me unarodnim natjecanjima), f) poreznim olakicama poticati sponzorstva i donatorstva vezana za razvoj i promicanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Sustavno uvo enje metrike u praenje napretka informacijskog drutva: a) Izrada nacionalne karte uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, posebice Interneta (s ispitivanjem provedenim dva puta godinje). Obuhvatiti raspodjelu po relevantnim parametrima (regionalni, socijalni, dobni, razina obrazovanja i prihoda i sl.), te omoguiti usporedbu s nama zanimljivim zemljama. Dobivene podatke rabiti pri razradi mjera za spreavanje drutvenog raslojavanja zbog nejednake mogunosti koritenja informacijske i komunikacijske infrastrukture. b) Praenje pokazatelja napretka informacijskog drutva u Hrvatskoj, te usporedba s razvijenim i tranzicijskim zemljama. c) Sustavno praenje relevantnih svjetskih usporednih analiza i studija u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Uporabom Interneta uspostaviti interaktivni forum za strunu i opu javnost o podnesenim prijavama i steenim pravima industrijskog vlasnitva (patenti, robni i usluni igovi,
20
industrijsko oblije) u Republici Hrvatskoj, te o trendovima razvoja doktrine i prakse intelektualnog vlasnitva u svijetu. Izraditi i promovirati uzorni predloak za stimuliranje inovacija u gospodarstvu, te pratiti provedbu. Proaktivni pristup u stimuliranju inovacija (tzv. razvoj korisnika) treba postati ope prihvaena praksa, kao i korektan financijski odnos prema autoru inovacije.
21
PRIJEDLOZI ZA DRUGE PROJEKTNE ZADATKE STRATEGIJE RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE Dravna uprava
Tijekom razrade stratekih preporuka i nacrta aktivnosti za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije ustanovljeno je da bi neke od njih trebale biti detaljnije razra ene u drugim projektnim zadacima. Predlae se da se na razini cijelog projekta rasprave takve preporuke i ukljue u pripadne projektne zadatke. Djelotvorna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije poiva na sre enoj legislativi i regulativi svake drave. Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. U tu svrhu treba: potaknuti projekt izrade modernog legislativnog informacijskog sustava; hitno zakonski urediti elektroniko poslovanje, elektroniku upravu i rad na daljinu; u to kraem roku provesti informatizaciju pravosu a radi potpore pravnoj dravi, urediti zemljine knjige uporabom geografskih informacijskih sustava radi pravovremenog rjeavanja poslova za gra ane i smanjenja prepreka za dolazak stranog kapitala, te dovriti projekt informatizacije dravne riznice radi osiguranja transparentnosti i racionalnosti financijskih poslova drave; uskladiti postojee zakonske akte povezane sa zatitom intelektualnog vlasnitva, te utjecati na osposobljavanje i efikasni rad sudstva u podruju ostvarivanja prava intelektualnog vlasnitva, uskladiti djelovanje na primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u dravnoj upravi i lokalnoj samoupravi, te raditi na zajednikim projektima, primjerice stvaranja Web mjesta s katalogom informacija i usluga za sve razine uprave. Pokrenuti postupni i trajni program restrukturiranja svih Vladinih dijelova i institucija radi unapre enja uinkovitosti primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije. Ustanoviti prioritete razvoja u koji su ukljuene tehnologije 21. stoljea, a na prvom mjestu informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana, te neke tradicionalne tehnologije. Prioritete razvoja utvrditi na temelju sljedeih kriterija: perspektivnost tehnologije, veliina trita, infrastrukturne karakteristike i postojanje pretpostavki. Formirati makrookolinu koja e podrati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao najprodorniju generiku tehnologiju dananjice i druge prioritetne grane, te koja nee sprjeavati uspjehe sposobnih u drugim granama. U to kraem roku poduzeti snane mjere za poticanje poduzetnitva i omoguavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja, a takve e mjere biti poticaj i razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije. U tu svrhu treba: omoguiti brzo, jeftino i jednostavno osnivanje novih tvrtki, te potporu u poetnoj fazi njihova razvoja, jer e se time posebno dinamizirati stvaranje malih i srednjih propulzivnih tvrtki i tako omoguiti i bre otvaranje radnih mjesta; potaknuti izradu registra inkubatora malog poduzetnitva i njihovih poslovnih pristupa; poticati domaa ulaganja u perspektivne tvrtke i olakati stvaranje novih gospodarskih subjekata. U tu svrhu treba poreznim olakicama omoguiti i stimulirati ulaganja domaih manjih pravnih i fizikih osoba, a ne samo stranih, i to veih od 10 milijuna kuna kao to odre uje postojei zakon; poreznim i carinskim olakicama poticati strana ulaganja u perspektivne tvrtke;
Gospodarstvo, Makroekonomika
22
smanjiti davanja na plae i autorske honorare i, pritom, najaviti dinamiku smanjivanja i

striktno je se pridravati kako bi se privukao strani kapital;
smanjiti porez na dobit i ukinuti porez na reinvestiranu dobit, u to treba ukljuiti i ulaganja
u softver; poboljati poduzetniko okruenje uz kvalitetniju dravnu uslugu na funkcijama carine, financijske policije, inspektorata i policije, te omoguiti utjecaj na kvalitetu usluge drave i njezino ocjenjivanje; osnovati savjetodavnu agenciju eksperata i konzultanata iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije koja bi novim poduzetnicima davala besplatne savjete, a ve informatiziranim gospodarskim i ostalim subjektima ukazivala na mogunosti bolje iskoristivosti instaliranih kapaciteta informacijske i komunikacijske tehnologije; potaknuti razvoj trita kapitala i posebno burzovne aktivnosti, napraviti registar globalno dostupnih izvora kapitala i njihovih podruja investiranja, te svima dozvoliti trgovanje dionicama. Tako er treba napraviti plan uvo enja novih naina financiranja poduzetnitva, obuiti i uputiti poduzetnike u mogunosti dobivanja kapitala razraditi funkcije razvojnih agencija i te zadae povjeriti postojeim institucijama. Kultura
Istovremeno s razvojem informacijske i komunikacijske infrastrukture potrebno je stvarati i visoko kvalitetne digitalizirane kulturne i nacionalne sadraje na temelju materijala iz knjinica, muzeja, galerija i arhiva. Ti sadraji trebaju biti u obliku digitalnih knjinica koji velikom broju zainteresiranih omoguuje istovremeni i udaljeni pristup kulturnom blagu. U tu svrhu treba: pokrenuti projekte digitalizacije najznaajnijeg kulturnog i nacionalnog blaga, a na temelju digitaliziranog materijala zapoeti sa stvaranjem digitalnih knjinica. Samu digitalizaciju treba povjeriti profesionalnim tvrtkama; potaknuti aktivnosti izbora materijala, izbora i primjene normi, zatite autorskih prava, ispitivanja mogunosti za stvaranje prihoda za projekt digitalizacije kulturnog i nacionalnog blaga. Organizirati poslovnu diplomaciju iji e se rad mjeriti prodajom novih proizvoda. Pakt o stabilnosti iskoristiti za razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture. Gubitak mladih strunjaka s iskustvom u visokim tehnologijama usporava i ugroava razvoj tvrtki i otvaranje novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj. Analize pokazuju da su razlozi odlaska u inozemstvo iskljuivo materijalni, preciznije stan i nemogunost da ga se zaradi u prihvatljivom vremenu. U tu svrhu treba: oivjeti i proiriti Vladin program socijalno poticane stanogradnje na model stanogradnje koji e uz banke, gra evinska poduzea, dravu, gradove i opine, te strunjake iz deficitarnih zanimanja i mlade, ukljuiti poduzea zainteresirana za rjeavanje stambenih pitanja kljunih strunjaka; razmotriti smanjivanje ili ukidanje zatitne kamate za stambene kredite s deviznom klauzulom; omoguiti sudjelovanje poduzea pri otplati kamata na kredit svojih djelatnika, uz povoljnije porezne obveze i doprinose, ovisne o broju novootvorenih radnih mjesta.
Me unarodne integracije
Stanogradnja
Prijedlozi za druge projektne zadatke strategije razvitka Republike Hrvatske
23
Zdravstvo
Informacijska i komunikacijska infrastruktura prua snanu potporu prelasku zdravstva u sustav koji prvenstveno promovira zdravlje i spreavanje bolesti. Pri tome se svim sudionicima zdravstvenih procesa omoguuje pristup mnotvu relevantnih informacija, te se postupno uvode elementi pruanja zdravstvenih usluga na daljinu. Stoga je izuzetno vano pokrenuti inovacije u ovom podruju koje je od ivotnog interesa za sve gra ane. U tu svrhu treba: pristupiti razvoju integralne zdravstvene informacijske infrastrukture s ciljem poboljanja zdravlja i brige o zdravlju za sve gra ane Republike Hrvatske; potaknuti razvoj Web mjesta za gra ane i zdravstvene profesionalce. U tu se svrhu predlae pokretanje izrade pokusne verzije takvog Web mjesta s ciljem demonstracije njegovih mogunosti. Oekuje se da e ova i druge inovacije dovesti do poboljanja kvalitete zdravstvene usluge, te pritiska pacijenata i lijenika na nove usluge. Sustavno ulagati u razvoj digitaliziranih podloga za primjenu GIS (Geographic Information System), LIS (Land Information System) i drugih vienamjenskih sadraja. Poticati integraciju tih prostorno kodiranih podataka i njihovu dostupnost svim sektorima drutvenog razvoja u skladu s aktivnostima iz programa istraivanja i tehnolokog razvoja Europske Unije. Suvremeno upravljanje prostorom i aktivnostima koje su vezane uz prostor zahtijeva viemedijsku infrastrukturu koja ukljuuje primjenu digitalne simulacije i omoguuje stvaranje novih sadraja.
Zatita okolia
24
Informacijska i komunikacijska tehnologija je najprodornija generika tehnologija dananjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani gospodarstva te u svim podrujima znanosti i podloga je za uspjeno djelovanje svih drutvenih i dravnih struktura. Ta se tehnologija pojavljuje u svim glavnim funkcijama poduzetnitva: istraivanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, administraciji, marketingu. Svojim je mogunostima prikupljanja, pohranjivanja, prenoenja i obrade svih vrsta informacija toliko unaprijedila sve grane gospodarstva i sve javne djelatnosti da se ve i dananje drutvo u razvijenom svijetu moe nazvati informacijskim drutvom. Informacijska i komunikacijska tehnologija ini podlogu za kreativnu i djelotvornu uporabu znanja. Znanje i inteligentno koritenje informacija postaju kljuni faktori novog gospodarstva, te se umjesto naziva informacijsko drutvo sve vie upotrebljava i naziv drutvo znanja. Uspjeno djelovanje u informacijskom drutvu, odnosno u drutvu znanja zahtijeva od svakog pojedinca stalno obnavljanje i proirivanje znanja. U svom razvitku Hrvatska mora uurbano slijediti i sustii razvijeni svijet. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije na razini razvijenih zemalja osnovni je preduvjet za prikljuivanje tom svijetu. Njezina primjena omoguit e opi napredak drutva i poveanje kvalitete ivljenja. Ona moe posluiti za rjeavanje nekih od kritinih toaka u drutvu time to: moe pridonijeti poveanju produktivnosti u gospodarstvu, osigurava pristup globalnom tritu, moe smanjiti trokove dravne uprave, moe poveati kvalitetu usluga i uinkovitost rada javnih slubi. Informacijska i komunikacijska tehnologija svojom infrastrukturnom ulogom moe znaajno poduprijeti najvee hrvatske potencijale. Nakon drugog svjetskog rata zbili su se znaajni doga aji koji su odredili pojavu i razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije. Prvo, objelodanjena su istraivanja i konstrukcije raunalnih naprava koje su za vrijeme rata uvane kao vojna tajna. Poetkom pedesetih godina na tritu su se pojavila prva raunala. To su bile naprave sastavljene preteno od elektronskih cijevi, a zauzimale su prostor cijelih soba i troile na stotine kilovatsati elektrine energije dnevno. Drugo, krajem etrdesetih godina izumljen je tranzistor, dimenzijama mala komponenta izvedena doziranim oneienjem poluvodia. Daljnjim razvojem poluvodike tehnologije nastala je nova tehnoloka grana koja se danas zove mikroelektronika. Proizvodnja mikroelektronikih sklopova i na njima zasnovana proizvodnja raunalnih naprava danas je jedna od najvanijih gospodarskih grana u najrazvijenijim dravama svijeta. Tree, istovremeno s razvojem mikrolektronike i raunalne tehnologije razvijalo se i podruje telekomunikacija. Od jednostavnih telefonskih centrala, povezanih inim kabelima, i relativno izoliranih radiodifuznih sustava od prije tridesetak godina razvio se dananji svjetski sustav za prijenos glasa, slike i pisanih informacija. Tim se sustavom do nedavno me usobno izolirana raunala mogu me usobno povezati u raunalne mree preko kojih velikom brzinom razmjenjuju podatke. Za spregu mikroelektronike, raunalne tehnologije i komunikacija upotrebljavaju se u zadnjih nekoliko godina dva skupna naziva. Jedan od naziva je informacijska tehnologija, koja se obiljeava kraticom IT (Information Technology). U europskom okruju u nazivu se posebno istie njezina komunikacijska komponenta, te se upotrebljava naziv informacijska
INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKO DRUTVO
Pregled stanja i predvidivi razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije Razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije
Informacijska i komunikacijska tehnologija i informacijsko drutvo
25
i komunikacijska tehnologija, koja se obiljeava kraticom ICT (Information and Communications Technology). Svoje je atribute ta tehnologija dobila zbog toga to omoguuje prihvat, pohranjivanje, prijenos i jednostavnu uporabu svih vrsta informacija. S obzirom na povezanost Hrvatske s Europom prikladnije se prikloniti europskoj varijanti naziva. Informacijska i komunikacijska tehnologija je svojim mogunostima ekonominog umreavanja praktiki svih subjekata i objekata na svjetskoj razini uvjetovala poetak transformacije drutva. Na temelju dosadanjih iskustava steenih uporabom Interneta globalne mree raunala - moe se ustvrditi da e daljnji razvitak umreavanja u bliskoj budunosti promijeniti nain ivljenja ovjeanstva. Predvidiva budunost informacijske i komunikacijske tehnologije Mogunosti koje otvara informacijska i komunikacijska tehnologija praktiki su neograniene. Ona je stvorila mrenu infrastrukturu koja omoguuje prijenos teksta, glasa i slike u globalnim razmjerima i ponudila rjeenja za automatizirano udaljeno bankarstvo, trgovinu, zdravstvo, kolstvo i zabavu. Mnoga rjeenja iz tog podruja primjene dosegla su ve danas razinu komercijalno vrlo uspjenih proizvoda i usluga. Me utim, mnoge od moguih primjena tek se naziru. Iako ve i danas postoje mnoge raunalom automatizirane naprave, postrojenja i proizvodni postupci, u nadolazeem razdoblju treba oekivati vrlo velike promjene. Informacijska i komunikacijska tehnologija dosegla je takvu razinu razvijenosti da je njezina difuzija ograniena praktiki samo ljudskim faktorom. Na mnogo se naina pokuava sustavno ralaniti razdoblje burnog razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije i procijeniti njezin budui razvitak. Kada se razmatra strateke odrednice razvitka prikladno je pedesetogodinju prolost i predvidivu pedesetogodinju budunost podijeliti na pet velikih razdoblja. Prvo razdoblje velikih raunala obiljeeno je postojanjem raunskih centara u kojima su eksperti iza zatvorenih vrata dijelili korisnicima oskudna raunalna sredstva. U drugom razdoblju prevladava uporaba osobnih raunala. Polovinom osamdesetih godina je broj ljudi koji su upotrebljavali osobno raunalo premaio broj onih koji su svoj posao obavljali u raunskom centru. Tree razdoblje raspodijeljenog raunarstva, u kojem se nalazimo danas, donijelo je mnoge novosti u uporabi raunala, te promijenilo naine informiranja, uenja, rada, trgovanja i zabave. Zanimljivo je da se u umreenom raunalnom okruenju susreu elementi razdoblja osobnih raunala i raunskih centara koji se manifestiraju koncepcijom klijenta i posluitelja. Pritom raunske centre nadomjetaju mreni posluitelji. Prepoznatljivo obiljeje sadanjeg razdoblja je Internet, koji je postao infrastruktura za raznovrsne primjene. Razlog eksplozivnog irenja Interneta prvenstveno treba potraiti u tome to je napretkom informacijske i komunikacijske tehnologije omogueno velikom broju ljudi da kroz relativno jednostavna suelja aktivno sudjeluju u kreiranju vlastitih rjeenja problema s kojima se susreu. etvrto razdoblje sveprisutnog raunarstva, odnosno sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije u svojem je zaetku. Ono je obiljeeno sve veim brojem primjena koje se mogu svrstati u kategoriju ugra enih raunala. Ugra ena su raunala
26
prisutna u praktiki svim napravama i sustavima i ne zapaamo ih. Pretpostavlja se da bi u sljedeih 5-15 godina takve primjene mogle premaiti uporabe osobnih raunala. Brzina pojavljivanja novih tehnolokih rjeenja ovisit e, praktiki, samo o stupnju njihova prihvaanja od strane korisnika. Pokazuje se da informacijska i komunikacijska tehnologija po svom nainu koritenja unosi dosta nemira i uzrujanosti u ivote ljudi. Zbog toga e sveprisutna informacijska i komunikacijska tehnologija postii svoju punu svrhu tek kada omogui da ovjek njome potpuno ovlada. Moe se oekivati da e ovjeanstvo teiti prema uspostavljanju spokojnog razdoblja u kojem emo se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom sluiti na nain kao to danas koristimo elektrinu energiju. Kada se promatra strateke horizonte koji obuhvaaju vie od pet godina nikako se ne bi smjelo zadrati na smjernicama i preporukama koje e obuhvatiti samo tehnoloke mogunosti dananjeg razdoblja raspodijeljenog raunarstva. Razdoblje sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije upravo je zapoelo i u njegov razvitak ne treba sumnjati. Dvije su osnovne pretpostavke za taj razvitak ve ispunjene. Prvo, elektronika i raunalna industrija je osposobljena za proizvodnju sve monijih raunalnih komponenti koje troe sve manje energije, a istovremeno im se smanjuje i cijena. Drugo, ino i beino povezivanje naprava tako er postaje sve djelotvornije i jeftinije, tako da postoji i tehnoloka i ekonomska mogunost povezivanja fizikog svijeta (preko prikladnih senzora i aktuatora) s ve stvorenim umjetnim svijetom informacijskih sustava. Mnogi proizvodi koji su ve i desetak godina na tritu sadre ugra ena mala raunala koja se uobiajeno nazivaju mikroupravljaima. U predstojeem razdoblju e umreavanje tih naprava unijeti dramatine promjene u naine njihove uporabe. Proizvodnja raunalne opreme, programske opreme (softvera) i telekomunikacijske opreme posebna je gospodarska grana s ukupnim godinjim prihodom koji u svijetu dosie tisuu milijardi amerikih dolara. Me utim, uinak njezine difuzije u ostale grane gospodarstva mnogostruko je vei. Ve se danas moe ustvrditi da e utjecaj te tehnologije na ovjeanstvo biti mnogo znaajniji od utjecaja prodornih generikih tehnologija prolosti kao to su parni strojevi i strojevi s unutranjim izgaranjem, te elektrina energija. Informacijska i komunikacijska tehnologija mijenja svijet u kojem ivimo. Ona e preoblikovati gospodarstvo te utjecati na rad i ivljenje svakog pojedinca. Njezin utjecaj nije do kraja predvidiv, ali se sa sigurnou moe predskazati da se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom otvara put prema drutvu znanja. Zbog rastue vanosti informacijske i komunikacijske tehnologije, u Hrvatskoj treba uspostaviti sustavni i trajni nain razmatranja stratekih odrednica za kratkorono, srednjorono i dugorono razdoblje. Razdoblje sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije
Difuzija informacijske i komunikacijske tehnologije
Preobraaj drutva
27
Stvaranje informacijskog drutva i put do drutva znanja Uporabna obiljeja informacijske i komunikacijske tehnologije
Informacijska i komunikacijska tehnologija je svojom mogunou automatiziranog prikupljanja, pohranjivanja, prenoenja i obrade podataka i informacija otvorila rasprave o buduim drutvenim kretanjima. U tim se raspravama ustanovilo da je ova tehnologija ve i do sada tako utjecala na sve grane gospodarstva i sve drutvene djelatnosti razvijenih zemalja da se ve i danas opravdano moe govoriti o informacijskom drutvu. S obzirom na njezin oekivani razvitak i budui da se u raspravama vrlo esto informacija poistovjeuje sa znanjem, informacijsko se drutvo sve ee naziva i drutvom znanja. Kako bi se izbjegle sve mogue posljedice nesuglasica u nazivlju, potrebno je opisati osnovne pojmove: podatke, informacije i znanje. Treba naglasiti da se u znanstvenim zasadama teorije informacija, kao i u spoznajnoj teoriji, podaci, informacije i znanje razmatraju i definiraju mnogo rigoroznije. Me utim, u praktine svrhe mogu posluiti i njihovi jednostavniji opisi. Podaci se sastoje od skupa kvantitativnih parametara koji opisuju neku injenicu ili zbivanje. Oni sami za sebe nemaju nikakvo znaenje, niti odre uju svoju relativnu vanost, pa gomilanje podataka samo po sebi ne pridonosi razumijevanju fenomena na koji se oni odnose. Podaci su, me utim, podloga za kreiranje informacija. Informacija nastaje tako da se podacima pripisuju neka znaenja. Pri oblikovanju informacija na temelju prikupljenih podataka primjenjuju se razliiti postupci koji se mogu raunalno potpomoi, ali se sutinske komponente oblikovanja kao to su smjetanje podataka u pripadni kontekst, njihova kategorizacija i saimanje ne mogu provesti bez sudjelovanja ovjeka. Oblikovana informacija moe se pohraniti u informacijski sustav i prenositi u obliku poruka. Interpretacija poruka na strani primatelja imat e utjecaja na njegove procjene i odluke, te na njegovo ponaanje. Informacije koje primatelj prima poveavaju njegovu razinu znanja o fenomenu koji opisuje dobivena informacija. Znanje se ovdje razmatra s praktinog stanovita bez pretenzija na epistemoloku cjelovitost. Znanje se u praktinom smislu moe smatrati mjeavinom iskustva, izgra enog sustava vrijednosti, kontekstnih informacija i ekspertnog uvida. Ta mjeavina ini okruenje za vrednovanje novih informacija i stvaranje novih saznanja. Znanje, oigledno, postoji u ljudskome umu i iri se me u ljudima na razliite naine. Na slian nain kao to informacija nastaje iz podataka, tako se i nova saznanja izvode iz informacija. ovjek u tom procesu obavlja glavninu aktivnosti, te je ve i za pretvorbu podataka u informaciju potrebno znanje. Uz informacije koje se oblikuju na temelju podataka pojedinac iz svog fundusa znanja neposredno kreira neke informacije koje se kao poruke prenose drugim pojedincima. Svaki pojedinac na temelju interpretacije informacija izgra uje svoj vlastiti sustav znanja, a razmjenom informacija izme u pojedinaca stvara se odre eni zajedniki korpus znanja. U pojedinim se radnim sredinama taj korpus znanja pohranjuje u obliku sistematiziranih dokumenata, ali je prepoznatljiv i u organizacijskim procedurama, procesima, praktinim rutinskim djelovanjima i nekim de facto normama. Upotrebno se znanje najee vrednuje sposobnou korisnog djelovanja u specifinom okruenju. Znanje omoguuje stvaranje novih proizvoda i usluga, poveanje produktivnosti, te donoenje kvalitetnih poslovnih odluka.
28
Iz navedenih razloga postoji puno opravdanje da se umjesto informacijskog drutva poinje sve vie upotrebljavati naziv drutvo znanja. Informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje djelotvornu razmjenu informacija, rukovanje informacijama i automatiziranje nekih aktivnosti zasnovanih na znanju, ali ni u kojem sluaju ne moe nadomjestiti ulogu ljudi u oblikovanju i uporabi znanja. Shodno tome treba naglasiti da u svim aktivnostima usmjerenim na poticanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije treba polaziti od injenice da je uz nabavku opreme i stvaranje infrastrukture neophodno poticati podizanje razine znanja potrebnog za njezinu inteligentnu i djelotvornu primjenu. Svijest o potrebi stvaranja i obnavljanja znanja koje je toliko potrebno za djelovanje svakog pojedinca i drutva mora se trajno i uporno njegovati. Znanje se razvija postupno i svaki ga pojedinac izgra uje kolovanjem, itanjem knjiga, te neformalnim uenjem. S obzirom na to da se svijet nalazi u razdoblju velikih promjena, potrebno je paljivo razmotriti korpus znanja potreban za obavljanje pojedinih ljudskih aktivnosti i uspostaviti cjeloivotni obrazovni proces. Hrvatsko gospodarstvo na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije u potpunosti je privatizirano i posluje uspjeno, a nekoliko veih te vie srednjih i manjih tvrtki njeguje inovativnost, to je bitna pretpostavka za nove proizvode i usluge. Tom gospodarstvu nisu potrebni posebni uvjeti niti sredstva, ve snane ope mjere za poticanje poduzetnitva, te omoguavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja u to kraem roku. Isto tako, hrvatsko telekomunikacijsko trite sposobno je za liberalizaciju i dinamian razvoj bez optereenja dravnog prorauna. To dokazuju tehnoloka razina telekomunikacijske mree i razina strunog znanja u trenutku privatizacije, bitno via nego u drugim tranzicijskim zemljama, dinamian razvoj pokretne mree u konkurenciji dva operatora, s vie od 600 novozaposlenih, te brzina difuzije Interneta u akademskoj zajednici. Dostupnost Interneta nije zadovoljavajua, a razlozi su prvenstveno u cijeni raunalne i telekomunikacijske opreme i usluga, jo uvijek nerijeenom sustavnom povezivanju osnovnih i srednjih kola, te nedostatku nacionalnih sadraja koji bi potaknuli uporabu Interneta. U mnogim dravnim institucijama i javnim slubama izvedeni su informacijski sustavi s bazama podataka iji bi povezivanje, umreavanje i odgovarajuom legislativom poduprta uporaba znaajno unaprijedilo poslove uprave i rad javnih slubi, te omoguilo postupnu izgradnju elektronike uprave. Djelotvorna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebice elektroniko poslovanje, poiva na sre enoj legislativi i regulativi, to u Republici Hrvatskoj nije ostvareno. Nai strunjaci na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije visoko su cijenjeni u Europi i svijetu, jer nekoliko sveuilinih jedinica na podruju elektrotehnike i raunarstva stvara vrhunske strunjake i za najsloenije poslove istraivanja, razvoja i proizvodnje. Me utim godinja produkcija strunjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju nije dovoljna niti za tekue potrebe, a kamoli za znatnije proirenje poslova. Slian je problem i s menaderima, jer nemamo niti obrazujemo dovoljno kvalitetnih, a posebno vrhunskih menadera za rad u visokim tehnologijama.
Drutvo znanja
Informacijska i komunikacijska tehnologija u strategiji razvitka Hrvatske Stanje informacijske i komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj
29
Pokazatelji stanja informacijske i komunikacijske tehnologije i telekomunikacijskog trita u Republici Hrvatskoj
Odabir pokazatelja proveden je prema metodologiji Telecommunication Market Data (EU Report on the Implementation of the Telecommunications Regulatory Package) i European Information Technology Opservatory (EITO). Podaci su preuzeti iz Information Technology Market - Special Project koji je prema narudbi Ministarstava znanosti i tehnologije Republike Hrvatske izradila tvtka IDC u travnju 2001. g. ICT trite u Hrvatskoj u 2000.g. Ukupna potronja Raunalna oprema (sklopovska i programska) i usluge Telekomunikacije Potronja po stanovniku (4,38 milijuna stanovnika) Udjel u bruto nacionalnom dohotku Zaposlenost u ICT sektoru u Hrvatskoj u 2000. g. Ukupan broj zaposlenih Broj ICT tvrtki (1999.) Ukupno Do 10 zaposlenih 11 do 100 zaposlenih Vie od 100 zaposlenih Pokazatelji razvijenosti trita u Hrvatskoj u 2000. g. Nepokretna mrea Ukupan broj nepokretnih prikljuaka Nepokretnih prikljuaka/100 stanovnika Pokretna mrea Ukupan broj pokretnih korisnika Pokretnih korisnika/100 stanovnika Internetska infrastruktura Broj davatelja internetske usluge (ISP) Broj raunala spojenih na Internet (host) u domeni hr Broj raunala spojenih na Internet (host) u generikim domenama Broj raunala spojenih na Internet (host)/1000 stanovnika Korisnici Interneta Pristup od kue Pristup samo od kue Pristup s posla Pristup iz kole/fakulteta Ukupno Korisnika Interneta/100 stanovnika Osobna raunala Kuanstva Dravna uprava i lokalna samouprava
1 383 600 000 USD 323 000 000 USD 1 060 000 000 USD 315 USD 6,6 %
29 580 1 860 1 697 155 8
1 718 700 39,23 950 000 21,7 8 4 600 980 1,27 268 750 142 437 88 900 68 043 299 380 6,83 210 000 17 990
30
kolstvo Zdravstvo Bankarstvo i financijske institucije Gospodarstvo Ukupno Raunala/100 stanovnika Raunala/100 kuanstava
15 700 4 372 17 620 233 305 498 987 11,39 14,86
Karakteristino je za Hrvatsku da je omjer broja korisnika Interneta od kue i broja korisnika na poslu ili u obrazovnim institucijama znatno vei nego u bilo kojoj od ostalih tranzicijskih zemalja obuhvaenih spomenutom studijom (Bugarska, eka Republika, Ma arska, Slovaka, Slovenija), po emu je Hrvatska bliska Austriji. U podruju elektronikog poslovanja Hrvatska je tek na poetku. Informacijska i komunikacijska tehnologija nedvojbeno u svjetskim razmjerima predstavlja najprodorniju generiku tehnologiju dananjice. Hrvatska tu injenicu nikako ne smije zanemariti. Mogunosti postizanja boljitka za sve hrvatske gra ane, na koje se eli ukazati projektom Hrvatska u 21. stoljeu, mogu se znaajno unaprijediti informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Europska Unija je u zadnjih desetak godina prepoznala vanost informacijske i komunikacijske tehnologije i njezinih izvedenica u stvaranju informacijskog drutva, te u svojim dokumentima upotrebljava sintagmu tehnologije informacijskog drutva (Information Society Technologies - IST). Specifine uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije proizlaze iz potreba ostvarenja stratekih odrednica razvitka pojedinih segmenata hrvatskog drutva koji se detaljnije obra uju u ostalim projektnim zadacima. Upravo takav pristup u kojem se potrebe i poeljni naini uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije utvr uju u pojedinim domenama njezine primjene osigurava djelotvornost te primjenu. Unato tome, i u razradi ovog projektnog zadatka koji se bavi ulogom informacijske i komunikacijske tehnologije u cjelokupnom razvitku Hrvatske okvirno se opisuju neke mogue primjene koje u pojedinim domenama moda jo nisu do kraja prepoznate. U razradi se osim toga istiu neka svojstva koja su zajednika mnogim primjenama ime informacijska i komunikacijska tehnologija postaje infrastruktura svih djelatnosti. U tekstu koji slijedi uvodno se istie neke od najvanijih utjecaja informacijske i komunikacijske tehnologije Informacijskom i komunikacijskom tehnologijom se hrvatski sadraji mogu najdjelotvornije prikazati svijetu. Novi mediji mogu posluiti za distribuciju i marketing hrvatske kulture, te obrazovnih sadraja koji ire znanja o Hrvatskoj i omoguuju bolje razumijevanje hrvatskih kulturnih vrednota. Informacijska i komunikacijska tehnologija prihvaena je kao osnovni nain komuniciranja u razvijenom svijetu. Osim toga, Europska Unija kao osnovni preduvjet za sudjelovanje u europskim integracijama podrazumijeva prikladnu informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu. Prodornost informacijske i komunikacijske tehnologije
Informacijska i komunikacijska tehnologija kao neophodnost za ostvarenje prikljuka u razvijeni svijet
31
Informacijska i komunikacijska tehnologija u slubi opeg napretka drutva
Informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje razvoj potencijala pojedinaca, njihovo obrazovanje i poveanje kvalitete ivljenja. Ta tehnologija omoguuje stvaranje i diseminaciju kulturnih i nacionalnih sadraja u digitalnom obliku i time zadovoljenje potreba gra ana, uenika i studenata, kulturnih radnika i znanstvenika. Informacijska i komunikacijska tehnologija, tako er, omoguuje gra anima pristup zdravstvenim informacijama, a zdravstvenim radnicima pristup informacijama o pacijentima i njihovu lijeenju, te posebno nu enje zdravstvenih usluga udaljenim i slabo razvijenim krajevima. Openito, informacijska i komunikacijska tehnologija nalazi primjene u svakoj pojedinanoj grani gospodarstva te u svim podrujima znanosti, i podloga je za uspjeno djelovanje svih drutvenih i dravnih struktura. Posebice, primjena raunala ne samo da je prodrla i prodirat e sve vie u sve grane gospodarstva, ve tako er unapre uje sve glavne funkcije poduzetnitva: istraivanje, razvoj, projektiranje, proizvodnju, administraciju i marketing. Informacijska i komunikacijska tehnologija na razliite naine moe unaprijediti uinkovitost, kvalitetu i brzinu rada, konkurentnost tvrtki i pristup globalnom tritu, te omoguiti otvaranje novih radnih mjesta. Njome se omoguuje smanjenje trokova te poveanje transparentnosti poslovanja dravne uprave. Uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije moe se postii odvijanje proizvodnih procesa uz smanjeni utroak energije i sirovina, te postii bolja kvaliteta proizvoda. Ona tako er omoguuje postizanje boljih uvjeta rada time to se ovjeka moe udaljiti od opasnih radnih mjesta i olakati mu zamorne poslove. Uporabom te tehnologije moe se smanjiti zaga enje okolia. Sva ova djelovanja pomoi e da se gra anima Hrvatske omogui kvalitetnije ivljenje. Informacijska i komunikacijska tehnologija moe znaajno poduprijeti najvee hrvatske potencijale, primjerice turizam. Svojom infrastrukturnom ulogom ona moe posluiti objedinjavanju i harmonizaciji aktivnosti koje e te potencijale na najbolji mogui nain staviti u funkciju. Informacijska i komunikacijska tehnologija moe postati jedan od znaajnih hrvatskih potencijala, ako se na primjeren nain budu aktivirali nai ljudski resursi. Pri razmatranju strateke uloge informacijske i komunikacijske tehnologije u vremenskom razdoblju koje prelazi nekoliko godina moraju se uzeti u obzir tehnoloke promjene koje predstoje. Uz ubrzano preuzimanje dananjih tehnolokih rjeenja, Republika Hrvatska se mora prikljuiti krugu zemalja koje aktivno sudjeluju u razvitku sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije.
Informacijska i komunikacijska tehnologija kao poluga za rjeavanje nekih od kritinih toaka u drutvu
Informacijska i komunikacijska tehnologija kao potpora najveim hrvatskim potencijalima
Preporuka 1
32
Informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu ine mree i sustavi potrebni za stvaranje i pruanje usluga korisnicima. Informacijska i komunikacijska infrastruktura pretpostavka je drutva i ekonomije znanja u 21. stoljeu koja e pridonijeti poveanju kvalitete ivljenja te uinkovitijem i konkurentnijem poslovanju na nacionalnom i globalnom tritu. Republika Hrvatska treba razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture zasnivati na opim tehnolokim i trinim naelima, gradei jeftinu, brzu i sigurnu infrastrukturu za svoje gra ane i gospodarstvo. S motrita tehnologije rije je o vieuslunoj mrei sa skupom usluga sukladnim potrebama gra ana i gospodarstva, ukljuujui irokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opi pokretni telekomunikacijski sustav. S motrita trita to je otvoreno, me unarodno konkurentno, za ulaganja i zapoljavanje poticajno telekomunikacijsko trite za koje e se dio proizvoda istraivati, razvijati i proizvoditi u zemlji. Za gra ane rije je o pristupu i sudjelovanju u informacijskom drutvu, s brigom za mlade, gra ane s posebnim potrebama, starije gra ane i gra ane slabijeg imovinskog stanja. Informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu ine mree, sustavi i usluge na raspolaganju korisnicima. Informacijska infrastruktura obuhvaa sustave, programsku opremu i aplikacije kojima se sadraj prisutan na mrei oblikuje, obra uje, pohranjuje, dohvaa, pretrauje i raspodjeljuje. Sadraj predouje informacije s izravnom vrijednou za korisnika. Informacijske poslove obavljaju organizacije s razliitim komercijalnim ulogama kao to su vlasnik, omoguavatelj i veletrgovac sadraja, vlasnik posluiteljske infrastrukture, davatelj komunikacijske usluge i povezivanja na Internet te informacijski pristup. Vlasnik sadraja raspolae informacijom u izvornom obliku. Sadraj se korisnicima moe ponuditi besplatno ili uz naplatu, a poslovni model naplate moe ukljuivati oglaavanje ili razmjenu informacija. Vlasnitvo sadraja podrazumijeva autorska i komercijalna prava. Veina tvrtki prisutnih na Internetu bit e u ulozi vlasnika sadraja. Omoguavatelj sadraja pretvara izvornu informaciju u oblik pogodan za daljnje oblikovanje, objavljivanje, obradu, pohranu, dohvat i pretraivanje. Primjerice, on oblikuje Web stranice, stvara Web suelja za pristup bazama podataka, te omoguuje pristup postojeim podacima ili uslugama. Vlasnik sadraja, koji je ujedno njegov omoguavatelj, djeluje kao davatelj sadraja. Tvrtka koja raspolae tehnolokim i organizacijskim mogunostima moe biti davatelj sadraja, a ona koja otkupljuje sadraje od veeg broja vlasnika ili omoguavatelja, te nudi veliki izbor sadraja na tritu, djeluje kao veletrgovac sadraja. Vlasnik posluiteljske infrastrukture raspolae posluiteljskim raunalnim sustavima s memorijskim i obradnim kapacitetima potrebnim za pruanje sadraja. Posebni posluitelji namijenjeni su za obavljanje sigurnih transakcija i potporu elektronikom trgovanju. Davatelj komunikacijske usluge omoguuje komunikaciju izme u korisnika i mree, izme u korisnika i izme u korporacijskih mrea. Davatelj povezivanja na Internet osigurava pristup Internetu i njegovim uslugama. Svaki davatelj usluga Interneta ISP (Internet Service Provider) ujedno je i davatelj povezivanja na Internet. ISP veinom obavlja i zadae davatelja komunikacijske usluge, omoguavatelja sadraja, informacijskog pristupa i vlasnika posluiteljske infrastrukture. Neki se ISP usmjeravaju samo na poslovne korisnike s veim zahtjevima za pouzdanost, brzinu i
INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA
Informacija i sadraj
33
posebice sigurnost. Virtualni ISP usmjeren je na marketing i posluivanje odabranih skupina potroaa, a svu Internet infrastrukturu zakupljuje od drugih ISP-ova. Informacijski pristup osigurava jednostavan pristuo sadrajima, pritom nudei posebni sadraj koji opisuje druge sadraje (meta-sadraje), a moe se izvoditi kao portal s kolekcijom veza prema sadrajima ili kao elektroniki trgovaki centar s vezama prema virtualnim trgovinama. Uloge omoguavatelja sadraja i informacijskog pristupa objedinjene su u pretraivakoj organizaciji koja esto slui i kao davatelj komunikacijske usluge. Za oblikovanje, obradu, pohranu, dohvat i pretraivanje sadraja vani su jezici za oznaavanje, posebice XML (Extensible Markup Language) te sustavi za prostorno kodiranje informacija kao to su GIS (Geographic Information System) i LIS (Land Information System) koji omoguuju oblikovanje i prikaz informacija u dvodimenzijskom i trodimenzijskom obliku. Elektroniko poslovanje zahtijeva nove sadraje, usluge i aplikacije, s posebnim rjeenjima informacijskih pristupa i posluiteljskih sustava. Razvijaju se razliiti oblici poslovanja izme u tvrtki, tvrtki i potroaa, vlade i tvrtki, odnosno potroaa. Male i srednje tvrtke e elektroniko poslovanje, ukljuujui elektroniko plaanje, sve vie povjeravati davateljima internetskih usluga, dok e ga vee i velike tvrtke ee integrirati u postojee poslovanje. Da bi se postigla puna uinkovitost elektronikog poslovanja, ono treba biti podrano infrastrukturnim uslugama koje ukljuuju: usluge registracije i ovjeravanja (ukljuujui raznovrsne registre, poslovanje kljuevima i e-biljenitvo), javnu uslugu razmjene elektronike pote s mogunou ugovaranja kvalitete usluge ovisno o eljenoj razini sigurnosti, tajnosti i pouzdanosti, te uslugu razmjene dokumenata s mogunou digitalnog kodiranja, potpisivanja i supotpisivanja. Kako se sve ove usluge pruaju u javnoj mrei, potrebno je u toj mrei izgraditi i odgovarajuu sigurnosnu infrastrukturu, ukljuujui infrastrukturu javnih kljueva, PKI (Public Key Infrastructure), kao osnovu za ostvarenje sigurne i povjerljive razmjene podataka izme u sudionika u sustavu, te potporu ostvarenju funkcija identifikacije, autentifikacije i autorizacije sudionika. Ostvarivanje ovih funkcija na razini infrastrukture elektronikog poslovanja trebalo bi osigurati iroku dostupnost tih usluga razliitim subjektima, od vladinih institucija, preko poduzetnitva do gra ana. Vieusluna mrea U novoj generaciji mrea koja e obiljeiti poetak 21. stoljea, razliite vrste informacija, medija i usluga e se, zbog cijene i funkcionalnosti, obuhvatiti jedinstvenom mrenom platformom. Ona e omoguiti korisniku da tijekom komunikacije rabi vie medija istodobno i pruati mu vie usluga odabrane kvalitete, tako da e mrea postati vieusluna. Sadanji stupanj razvoja obiljeavaju tri mree koje po rasprostranjenosti, funkcionalnosti i broju korisnika dominiraju u svijetu i kod nas. To su fiksna mrea, izvedena kao javna komutirana telefonska mrea, pokretna mrea 2. generacije, izvedena kao globalni sustav pokretnih komunikacija (GSM - Global System for Mobile communications) i Internet kao mrea me usobno povezanih mrea s mrenim protokolom IPv4 (Internet Protocol version 4). Telefonska i GSM mrea namijenjene su za govornu komunikaciju kao temeljnu uslugu, tako da su neuinkovite za podatke. Internet je razvijan za uslugu paketske komunikacije
Fiksna mrea, pokretna mrea i Internet u konceptu vieuslune mree
34
podacima izme u raunala za koju vremenski zahtjevi nisu primarni, tako da ne jami kvalitetu pri komunikaciji zvukom i slikom. Funkcionalnost, cijena izgradnje i trokovi odravanja usmjeravaju budua rjeenja prema mreama za vie usluga uinkovitih pri prometu svih vrsta informacija i svih medija, stacionarno i u pokretu. Procjenjuje se da e vieuslune mree imati paketski zasnovanu arhitekturu i mreni protokol izveden iz dananjeg protokola IP, te raspolagati brzinama prijenosa i kvalitetom usluge potrebnima za sve oblike osobnih i poslovnih komunikacija. Konvergencija telekomunikacija i raunala zapoeta u 70-im godinama proirila se u 90ima na medije. Tome su najvie pridonijele digitalne i programske tehnologije zbog stalnog poveanja snage i snienja cijene obrade te fleksibilnosti. Istodobno se razvijaju i primjenjuju teorijski modeli mrea i distribuiranih sustava u kojima se razliite operacije s informacijama i medijima obavljaju na zajednikoj osnovici, te rue granice izme u telekomunikacijskih i raunalnih sustava i mrea, i medija. Dostignuti stupanj razvoja opisan je u nastavku. U telekomunikacijama dominiraju digitalna izvedba i programska fleksibilnost svih sustava, s primjenom optikih vlakana za velike kapacitete prijenosa informacija. U arhitekturi mree razlikuju se korisnika oprema i terminali, pristupna mrea i jezgrena mrea. Lokalna petlja oznaava fiziki medij koji povezuje korisniku opremu s lokalnim komunikacijskim vorom u pristupnoj mrei. Najrasprostranjenija je bakrena parica u telefonskoj mrei. Telefonska mrea omoguuje prijenos podataka modemom, a najvanija primjena je pristup Internetu brzinama do 56 kbit/s. ine pristupne mree razvijaju se u dva smjera: digitalizacija postojee lokalne petlje i uvo enje optikih vlakana. Uskopojasni digitalni pristup rijeen je digitalnom mreom integriranih usluga (ISDN - Integrated Services Digital Network), s brzinom prijenosa 2 x 64 kbit/s. irokopojasni pristup postie se razliitim izvedbama digitalne korisnike petlje (DSL - Digital Subscriber Loop) koje doputaju brzine do 50 Mbit/s. ini pristup ukljuuje i koaksijalni kabel u sustavima kabelske televizije. GSM radio kanal osnova je digitalnog beinog pristupa. Omoguen je prijenos podataka niskim brzinama (9,6 kbit/s) te usluga kratkih poruka (SMS - Short Message Service). Pristup Internetu preko pokretnog telefona rjeava beini aplikacijski protokol (WAP Wireless Application Protocol). Nova rjeenja donosi opi pokretni telekomunikacijski sustav (UMTS - Universal Mobile Telecommunications System), te druge izvedbe beine lokalne petlje. Jezgrenu mreu tvore me usobno povezani komunikacijski sustavi koji obavljaju prospajanje i usmjeravanje informacijskih tokova. Fiziki prijenosni medij je preteno ini, a manjim dijelom rijeen radio sustavima. Jezgreni je dio u hrvatskoj mrei potpuno digitalan, sa znaajnim udjelom optikih prijenosnih sustava velikog kapaciteta i uporabom asinkronog naina prijenosa (ATM - Asynchronous Transfer Mode) za irokopojasne komunikacije. Stalna povezanost ostvaruje se zakupljenim vodovima koji doputaju vee brzine prijenosa podataka. Uz javne mree, postoje i privatne mree u velikim poslovnim sustavima namijenjene njihovim posebnim potrebama i funkcijama. Konvergencija telekomunikacija, raunala i medija
Telekomunikacije
35
Raunala
Raunalni su sustavi doivjeli vie radikalnih promjena, rezultat kojih je bilo njihovo povezivanje s ciljem stvaranja pogodnog sustava za razmjenu, obradu i pohranjivanje podataka, te podrku komunikaciji ljudi. Mreama raunala postie se niz pogodnosti kao to su raspodjela resursa, pouzdanost pruanjem alternativnih resursa, uteda (jer raunala slabijih performansi i manje cijene dodatnu obradu mogu traiti od drugih raunala), mogunost postupnog poveanja performansi, te sredstava za ostvarivanje komunikacije udaljenih osoba. Pojava osobnih raunala znaajan je korak u demokratizaciji koritenja raunalne obrade i iznimno vana za primjene kakva je automatizacija uredskog poslovanja, s ciljem zamjene obrade, razmjene, kolanja, pohranjivanja i dohvata informacija na papirnom mediju onim u digitalnom - elektronikom obliku. Ovo je podruje primjene rezultiralo razvojem sustava poslovanja protokom poslova koji su infrastrukturna osnovica za postupke preoblikovanja poslovnih procesa, a to je temelj suvremene informatizacije. Sa stanovita obrade, uobiajeni je model klijent-posluitelj, kod kojeg raunalo-klijent pristupa udaljenom raunalu-posluitelju radi dohvata podataka, ili dobivanja usluge obradom podataka. Daljnji razvoj potaknut je objektno orijentiranom, odnosno komponentno temeljenom paradigmom i rjeenjima posrednikih veznih programa koji prikrivaju od klijenata injenicu da su posluitelji udaljeni, te omoguuju napredovanje obrade slanjem zahtjeva klijenata posluiteljima i vraanjem rezultata u suprotnom smjeru. De iure norma za potporu distribuiranim aplikacijama je CORBA (Common Object Request Broker Architecture). Za aplikacije koje se izvravaju na heterogenim raunalnim sustavima povezanim mreama razliitih gra a i svojstava potrebno je osigurati sposobnost zajednikog rada. Tome slue funkcijski profili - posebno uskla eni protokolni slogovi izvedeni za ciljane klase aplikacija. S razvojem mrenih aplikacija, posebice elektronikog trgovanja, sve vanijim postaju sigurnosno-pravni aspekti, to vodi do uspostavljanja ovlatenih posluitelja za biljenike aktivnosti, kao to su provjera autentinosti i autorizacija. Razvoj raspodijeljenih raunalnih sustava tei uopavanju znanja o korisnicima i posluiteljima ime namee primjenu novog apstraktnog modela kojim se ujednaeno predstavljaju korisnici i posluitelji u raunalnom sustavu. U prvom koraku pojam posluitelja, to predstavlja fiziki subjekt koji prua odre enu uslugu, zamjenjuje se apstraktnijim pojmom usluge. Ovim uopavanjem zaklanjaju se fizika svojstva subjekta koji prua uslugu i istie se ono to je bitno, a to je usluga koja se nudi korisniku u raspodijeljenom sustavu. Tako sad umjesto arhitekture vrste klijent-posluitelj promatramo arhitekturu vrste korisnik-usluga. U takvim sustavima korisnik adresira uslugu, a ne fiziki subjekt koji ju prua. Mediji su se prikljuili konvergencijskim procesima primjenom digitalne tehnologije i raunalnih postupaka za obradu medija te stvaranje i proizvodnju sadraja, ukljuujui najzahtjevnije u kinematografiji, televiziji i raunalnim igrama. Time je stvoren novi dinamini proizvodni sektor - industrija zabave. Nove norme i tehnike saimanja informacija omoguuju uinkovitu i stupnjevano podesivu digitalizaciju pokretne slike i zvuka, otvarajui mogunosti novih usluga digitalne televizije i digitalnog radija. Pritom se ukida potreba da
Mediji
36
sustavi i mree takvu informaciju tretiraju drukije od ostale. Kako u Hrvatskoj do sada nije izvedena mrea kabelske televizije trebalo bi poticati rjeenja digitalne televizije u konvergentnom okruenju. Internet je mrea globalno povezanih paketskih mrea koja se zasniva na mrenom protokolu IP i zajednikom adresnom prostoru. Internet se odlikuje jednostavnom nehijerarhijskom arhitekturom me usobno povezanih mrea, slojevitom organizacijom i otvorenou prema novim primjenama i uslugama. Poetne primjene Interneta kao to su elektronika pota, prijenos datoteka i rad na udaljenom raunalu proirene su mnogim drugima, od kojih intenzitetom prometa dominira pretraivanje, dostup i dohvat informacija s WWW (World Wide Web). Korisnici pristupaju Internetu kroz javnu mreu ili putem privatnih, korporacijskih (lokalnih) mrea u tvrtkama i organizacijama. Pristup kroz telefonsku mreu i ISDN ostvaruje se pozivom davatelja internetskih usluge. To nije dugorono rjeenje za zahtjevne aplikacije i viemedijske usluge, ali jeste i bit e vano za osnovne usluge. Zakupljeni vod za stalnu povezanost na Internet prikladan je za tvrtke i organizacije s veim brojem korisnika i zahtjevima za veim brzinama prijenosa podataka. Ope prihvaanje Interneta zasigurno je najvei trajni poticaj njegovom razvoju. Ocjenjuje se da bi novi poticaji mogli biti: masovni brzi pristup na temelju digitalizacije korisnike petlje i drugih irokopojasnih tehnologija, nova generacija pokretnih komunikacija, Web posluitelj prikladan za ugradnju u svaki ure aj, portal kao jedinstveno suelje za pristup informacijama, robama i uslugama, te razliiti oblici elektronikog poslovanja. Nova generacija Interneta tei rjeenjima s visokim performansama to ukljuuje: bri i raznovrsniji pristup, bru jezgrenu mreu, snanu, prilagodljivu i samokonfigurirajuu opremu i aplikacije, nove i objedinjene usluge, jednostavnije za uporabu i s definiranom kvalitetom. Osnovni razvojni koraci ukljuuju slijedee: poveanje brzine, komunikacija u skupini i logikim podmreama za postojei mreni protokol IPv4, sigurnosne funkcije s protokolom IPsec i uvo enje novog mrenog protokola IPv6. Opi pokretni telekomunikacijski sustav, UMTS, pripada 3. generaciji pokretnih sustava koji se razvija unutar koncepta me unarodnih pokretnih telekomunikacija IMT-2000 (International Mobile Telecommunications 2000) definiranog od strane ITU (International Telecommunication Union) i normira u okviru ETSI (European Telecommunications Standard Institute). Cilj je korisnicima pruiti iste mogunosti komunikacije kojima inae raspolau u svojem stanu i uredu, uvijek i na svakom mjestu, tako da se usluge uine osobnima i omogue u pokretu. Bitne novosti su osobna pokretljivost u fiksnoj i pokretnoj mrei u odnosu na sadanju pokretljivost terminala te brzine prijenosa koje omoguuju viemedijske komunikacije (144, 384 i 2048 kbit/s, ovisno o prostornim uvjetima i brzini kretanja). Opi su zahtjevi za viemedijske usluge u pokretu sljedei: kompatibilnost s IP, usmjeravanje na temelju IPv4 i IPv6, globalna pokrivenost i pokretljivost. Pritom treba postii kvalitetu govora usporedivu s fiksnom mreom, visoku kvalitetu zvuka i slike i odabir klase usluge. S motrita sigurnosti, rije je o provjeri autentinosti korisnika, zatiti korisnika Internet, pristup i nova generacija
Opi pokretni telekomunikacijski sustav
37
i usluga od napada, zatiti privatnosti, te zatiti mjesta koritenja i pruanja usluga, uz osobno profiliranje i sigurnost usluga. Predvi a se potpuna povezanost fiksnih i pokretnih mrea, javnih i privatnih, s razliitim mogunostima pristupa, stacionarno i u pokretu. Prijelazna rjeenja od GSM-a prema 3. generaciji ukljuuju sustave s veim brzinama prijenosa podataka: GPRS (General Packet Radio Services) do 115,2 kbit/s i EDGE (Enhanced Data rate for Global Evolution) do 384 kbit/s. Ope, osnovne i napredne usluge U Republici Hrvatskoj treba osigurati ope, osnovne i napredne usluge, tako da napredne usluge s vremenom postaju osnovne, osnovne postaju ope, a istodobno se uvode nove. Opa ili univerzalna usluga dostupna je svim korisnicima po prihvatljivoj cijeni. Tako se definira osnovna govorna telefonska usluga, s mogunostima telefaksa i prijenosa podataka. Osnovna usluga je uobiajena u javnoj uporabi, a po cijeni je dostupna irokoj populaciji. U telefonskoj i GSM mrei to je govorna usluga s dodatnima kojima se pojednostavljuje pozivanje, te proiruju ili ograniavaju mogunosti pristupa korisniku. Osnovne usluge GSM-a s podacima temelje se na SMS-u i WAP-u. Osnovnim uslugama Interneta smatraju se elektronika pota, WWW, razgovor, prijenos datoteka, rad na udaljenom raunalu i mrene novine. Konvergencija se oituje pruanjem iste usluge na razliitim mrenim platformama, tako da se govorna usluga javlja u inaici Internet telefonije i IP telefonije (paketski prijenos govora). Napredna usluga iziskuje zahtjevnu infrastrukturu i korisniku opremu, te visoke performanse mree i sustava, s obzirom na koliinu podataka, brzinu prijenosa, te vremenske i sigurnosne uvjete komuniciranja. Mogua podjela s trinog motrita je sljedea: audio-vizualne usluge (audio i video na zahtjev, plaena i poslovna televizija), informacijske, edukacijske i zabavne usluge (interaktivno uenje, vjebanje i igranje, javne i poslovne informacije, kuno bankarstvo i trgovanje, novine i asopisi), osobne komunikacijske usluge (videotelefonija, videokonferencija) i korporacijske komunikacijske usluge (irokopojasno povezivanje lokalnih mrea, brzi pristup Internetu, raunalom podrana suradnja). Nove mogunosti otvara globalni sustav za pozicioniranje GPS (Global Positioning System) koji se zasniva na satelitskoj tehnologiji. GPS omoguuje utvr ivanje poloaja i praenje kretanja, s posebno vanim primjenama u transportu. Otvaranje telekomunikacijskog trita pridonosi rasprostranjenosti mree, nacionalnoj pokrivenosti i me unarodnoj povezanosti na razini ope i osnovne usluge. Za sudjelovanje u globalnoj ekonomiji potrebna je informacijska i komunikacijska infrastruktura koja moe posluiti najzahtjevnije poslovne korisnike s motrita kapaciteta, kvalitete i me unarodne povezanosti, sukladno mogunostima istovrsne europske i svjetske infrastrukture. Po spektru, cijeni i kvaliteti usluga Hrvatska ne smije biti loija od konkurentnog okruenja. Sigurnost mrea, usluga i transakcija bitna je za stvaranje povjerenja u razliite oblike osobnog komuniciranja i elektronikog poslovanja. Sigurnost se ostvaruje mjerama kojima se provodi zatita mrea, raunalnih i komunikacijskih sustava, razmjene podataka te
Rasprostranjenost mree, nacionalna pokrivenost i me unarodna povezanost
Sigurnost mrea, usluga i transakcija
38
privatnosti. Povjerljivost i privatnost mogu se postii uporabom pametne kartice koja treba biti individualna, vienamjenska, za svakog gra ana i razliite primjene, objedinjujui razliite osobne isprave, te drugim sredstvima. Niska cijena, brzina i sigurnost tri su osnovna zahtjeva za informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu i usluge, to se odnosi na sve oblike komunikacije, sve vrste informacija i sve medije. Sva svjetska iskustava pokazuju da na cijenu i kvalitetu uzajamno djeluju tehnologija i trite. Jeftinoj infrastrukturi i uslugama dominantno pridonosi trina konkurencija. Bra infrastruktura postie se novim tehnologijama pristupne i jezgrene mree, te prijelazom na nove generacije mrea, dok se sigurnost postie organizacijskim i tehnikim mjerama. Dio navedenih problema obuhvaen je inicijativom eEurope, a prioritetne zadae sadrane su u akcijskom planu eEurope 2002 za razdoblje od 2000. do 2002. godine. Izgra ivati jeftinu, brzu i sigurnu infrastrukturu stvaranjem informacijskog i telekomunikacijskog trita s konkurencijom u pruanju svih usluga, izravnim utjecajem na primjenu novih tehnologija i uvo enje novih usluga kod telekomunikacijskih operatora i davatelja usluga, poticanjem istraivanja, razvoja i proizvodnje informacijske i komunikacijske opreme i usluga, te djelovanjem postojeih i privlaenjem novih tvrtki s podruja visokih tehnologija. Hrvatsko telekomunikacijsko trite treba biti otvoreno, me unarodno konkurentno i poticajno za ulaganja u informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu i zapoljavanje. Nadalje, za takvo se telekomunikacijsko trite dio proizvoda istrauje, razvija i proizvodi u zemlji, to treba iskoristiti i pojaati. Na telekomunikacijskom tritu, pa tako i hrvatskom, postojat e tvrtke s razliitim i promjenjivim komercijalnim ulogama. Hrvatsko telekomunikacijsko trite sposobno je za takav dinamian razvoj to dokazuje: a) tehnoloka razina telekomunikacijske mree i razina strunog znanja u trenutku privatizacije, bitno bolja od drugih tranzicijskih zemalja, b) dinamian razvoj GSM mree u konkurenciji dva operatora, s vie od 600 novozaposlenih, c) brzina difuzije Interneta u akademskoj zajednici i sveukupnog razvoja CARNeta. Hrvatsko trite mora utjecati na istraivanje, razvoj i proizvodnju na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Do sada su to uspostavile samo dvije me unarodne tvrtke s izvoritem u telekomunikacijskom sektoru u Zagrebu, Splitu i Osijeku, a nema slinih aktivnosti u raunarskom i medijskom sektoru. Omogueni su veliki poslovi bez adekvatnih ili s nikakvim aktivnostima stranih tvrtki u Hrvatskoj i bez zapoljavanja naih strunjaka, za razliku od razvijenih zemalja i zemalja s visokim stopama rasta koje to zahtijevaju. Stoga je u Hrvatskoj prijeko potrebno proirenje, te sadrajna i prostorna diversifikacija aktivnosti na telekomunikacijskom tritu, i poticanje novih djelatnosti u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kao industrijskoj grani. Otvorena mrea osigurava pristup javno dostupnim telekomunikacijskim mreama i uslugama pod uskla enim uvjetima, pod ime se podrazumijevaju mrena suelja, uvjeti Jeftina, brza i sigurna infrastruktura i usluge sukladne inicijativi eEurope
Preporuka 2
Otvoreno i me unarodno konkurentno hrvatsko telekomunikacijsko trite
Telekomunikacijsko trite poticajno za ulaganje i zapoljavanje
Naela otvorene mree
39
uporabe i postupci naplate na naelima objektivnosti, transparentnosti i bez diskriminacije. Europa takav pristup promovira 1987. g. kao pruanje otvorene mree (ONP - Open Network Provisioning), a 1998. g. dogra uje ga kako bi se postigla uskla enost na konkurentnom tritu. Liberalizacija telekomunikacija Ocjenjujui da je unapre enje telekomunikacija kljuni uvjet za razvitak gospodarskih aktivnosti i konkurentnog trita, Komisija Europske zajednice donijela je 1990. g. smjernicu o konkurenciji na tritu telekomunikacijskih usluga. Smjernicom su se zemlje lanice obvezale na ukidanje posebnih ili iskljuivih prava na pruanje telekomunikacijskih usluga osim za govornu telefoniju. Glavni razlog za odloenu liberalizaciju govorne telefonije bilo je financiranje cjelokupnog razvoja mree iz telefonske usluge i omoguavanje stabilnog poslovanja telekomunikacijskih organizacija. Zemlje lanice preuzele su obvezu da od 1. srpnja 1991. licenciranje, definiranje i kontrolu obveznih zahtjeva, dodjelu frekvencija i nadzor nad njihovom uporabom povjere nezavisnom tijelu. Nakon toga nastavilo se ukidanje iskljuivih i posebnih prava (satelitske komunikacije, kabelska televizija, pokretne i osobne komunikacije), te poticao uskla eni razvitak mrea i uvo enje novih tehnologija. Liberalizacija usluga govorne telefonije uvodi se s 1. sijenjem 1998., uz prijelazno razdoblje do 5 godina za slabije razvijene lanice. Ocijenjeno je da ve je postignuta zadovoljavajua rasprostranjenost mree i zemljopisna pokrivenost, te provedena digitalizacija, tako da vie ne postoje razlozi za posebni poloaj govorne telefonije i povlateni poloaj nacionalnih telekomunikacijskih organizacija. Ujedno se rjeavaju naela povezivanja mrea razliitih operatora, te zahtijeva da telekomunikacijska mrea i mrea kabelske televizije u vlasnitvu jednog operatora budu razdvojeni pravni subjekti. Provedbu telekomunikacijskog regulacijskog paketa Komisija je krajem 2000. g. ocijenila uspjenom. Za nepune tri godine od uvo enja potpune konkurencije potaknut je ubrzani razvitak, povean broj tvrtki i smanjene cijene. Vie od 460 operatora prua usluge me umjesnih i me unarodnih poziva, a vie od 380 njih usluge lokalnih poziva. Ovisno o zemlji, broj lokalnih i nacionalnih davatelja Internetskih usluga iznosi 4-15 na milijun stanovnika, a broj raunala na Internetu (host) prelazi 55 na tisuu stanovnika. Zadnja lanica zavrila je razdoblje prilago avanja uvjetima pune konkurentnosti 31. prosinca 2000. godine, a istodobno s njom i skupina tranzicijskih srednje-istonih europskih zemalja, ukljuujui Sloveniju. Komisija Europske Unije i Europski parlament otvaraju novo podruje liberalizacije razmatanje lokalne petlje (LLU - Local Loop Unbundling), kako bi se veom konkurencijom u pristupnoj mrei postiglo znaajnije snienje trokova, posebice za irokopojasni viemedijski prijenos i Internet visokih brzina. Naime, novi operatori ne raspolau pristupnom infrastrukturom, te ne mogu dostii ekonominost postojeih operatora fiksne mree koji su istu izgradili u doba zatite iskljuivim pravima. Ocjenjuje se da bi uviestruavanje bakrene pristupne infrastrukture bilo neekonomino. Stoga se smatra opravdanim da se novim operatorima dopusti pristup lokalnim petljama postojeih operatora. Ova odredba ne odnosi se na nova ulaganja u optika vlakna u lokalnoj petlji.
40
Suverenost se ostvaruje odgovornou i utjecajem hrvatske znanosti, struke i legislative na razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture, te partnerstvom javnog i privatnog sektora. Dijalogom politike i struke treba ostvariti rast, zaposlenost i konkurentnost na telekomunikacijskom tritu, titei pritom interese potroaa i osiguravajui irok izbor davatelja usluga, inovativnost, konkurentne cijene i kvalitetu usluge. Uspostaviti liberalizirano telekomunikacijsko trite sukladno europskom modelu u najkraem moguem roku. Europska Unija kao opu uslugu definira osnovnu govornu telefonsku uslugu s pristupom mrei kojim se ostvaruju i telefaks grupe III, te prijenos podataka malim brzinama. Opom uslugom eli se postii zatita i ravnopravnost svih korisnika neovisno o mjestu i uvjetima pruanja usluge, bez naruavanja konkurencije na telekomunikacijskom tritu. Politika ope usluge ukljuuje mehanizme pokrivanja prepoznatljivih trokova i metodologiju naplate. Trokove ope usluge trebaju snositi sve organizacije koje operiraju mreom i uslugama na tritu. Primjenjuju se dva modela: nacionalni fond ili sustav naplate od ostalih organizacija dodatnih trokova organizacija koje pruaju opu uslugu. Iskustva Europske Unije pokazuju da politika ope usluge ispunjava ciljeve, jer gustoa telefonskih prikljuaka i kvaliteta mree raste. Dijelom ope usluge smatra se i zajedniki europski broj za hitni poziv 112. Za sudjelovanje gra ana u informacijskom drutvu postojei koncept ope usluge najvjerojatnije nee biti dovoljan, jer pristup mrei postaje sve vaniji za Internet i povezivanje mrea. Budua opa usluga mogla bi sadravati dvije obveze: osnovnu telefonsku uslugu i uslugu pristupa postojeom bakrenom paricom kao proirenje koncepta razmatanja lokalne petlje. Gra anima treba omoguiti pristup osnovnim javnim podatcima, te postupno opi elektroniki pristup glavnim javnim slubama. Edukacijske sadraje za sve razine javnog obrazovanja, od osnovne kole do visokog uilita, treba uiniti dostupnim svim gra anima. Me utim, politika ope usluge i pristupa javnim podacima nee rijeiti sudjelovanje gra ana ukoliko se ne snize cijene informacijske i komunikacijske opreme na hrvatskom tritu. Stimulacija osobnih ulaganja u informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu carinskim i poreznim olakicama e se dravi viestruko vratiti. Europska iskustva ukazuju na probleme razvoja infrastrukture u podrujima s tekim zemljopisnim uvjetima, malom gustoom stanovnitva, slabim prometnicama i teom drutvenom i gospodarskom situacijom. To mogu biti razlozi da se infrastruktura uope ne gradi ili da ne postoji zanimanje za konkurenciju u pruanju usluga, s posljedicama na ravnopravnost podruja i gra ana. Europska Unija smatra ukljuivanje slabije razvijenih podruja prioritetnom zadaom, te uz naela ope usluge uvodi javne financijske instrumente za razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture u takvim podrujima. Republika Hrvatska ne raspolae organizacijskim i materijalnim uvjetima te ljudskim potencijalima za brzu difuziju informacijske i komunikacijske tehnologije prema cjelokupnom stanovnitvu i svim djelatnostima, te je prijeko potrebno odabrati prioritetnu skupinu i djelatnost. Predlae se da to budu mladi i kolstvo, jer hitno treba zaustaviti daljnje
Aspekti suverenosti
Preporuka 3
Pristup i sudjelovanje gra ana u informacijskom drutvu Opa usluga
Razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture u nedovoljno razvijenim podrujima
Mladi i kolstvo kao prioriteti irenja informacijske i komunikacijske tehnologije
41
zaostajanje u svladavanju digitalne pismenosti. Mladi e zamisli informacijskog drutva i uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije najbre iriti u obitelji i domove, a time i u cijelo drutvo. Uloga kolstva sastoji se u tome da gra anima svih dobi u naoj zemlji prui zadovoljavajue obrazovanje iz ovog podruja. Gra ani s posebnim potrebama Informacijska i komunikacijska infrastruktura predstavlja sredstvo koje moe smanjiti, ako ne i ukloniti, iskljuivanje gra ana s posebnim potrebama iz drutvenih tokova, te poboljati kvalitetu njihova ivota. Pomagala temeljena na standardnim proizvodima kakva su osobna raunala i ugra ena raunala, mogu se rabiti u razliitim okolinama - obrazovnoj, poslovnoj, rekreacijskoj, te pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Naroiti naglasak treba staviti na ostvarivanje nezavisnosti i sigurnosti gra ana s posebnim potrebama. Za slijepe osobe razvijeni su posebni raunarsko zasnovani postupci odnosno naprave. Osobe s ozbiljnim oteenjem vida nisu sposobne itati normalni tisak, to se kompenzira primjerenim poveanjem znakova na zaslonu ili pisau te uporabom projektora. Kod osoba sa smanjenom sposobnou pokreta rije je o nesposobnosti unoenja teksta i komandi u raunalo to se tako er kompenzira posebni raunarsko zasnovanim postupcima odnosno napravama. Naroitu skupinu pomagala predstavljaju sustavi za upravljanje kuanskim aparatima temeljeni na osobnim raunalima. Smanjena govorna i jezina sposobnost, premda problem u me uljudskoj komunikaciji, nije brana upotrebi raunala. Informacijska i komunikacijska infrastruktura javlja se i u ulozi omoguavatelja i poticatelja starijih osoba za koritenje slobodnog vremena u raznim aktivnostima - savjetodavnim, kreativnim, ili zabavnim. U prva dva sluaja starije se osobe mogu pojaviti kao vrijedni sudionici daljnjeg razvoja, dok se u treem pojavljuju u ulozi cijenjenih potroaa. Informacijska infrastruktura moe se ujedno iskoristiti kao vano sredstvo povezivanja starijih osoba, i to bilo u sluajevima nepokretnosti ili bolesti, ili kao normalno sredstvo komunikacije. Premda se u ovom podruju stanje u Republici Hrvatskoj dosta razlikuje od razvijenog svijeta, jer starije osobe - a to su mahom umirovljenici - raspolau vrlo ogranienim financijskim mogunostima za prije spomenute uloge, rjeenja treba traiti u drutveno korisnim aktivnostima koje bi bile organizirane i informacijski podrane na razini lokalnih zajednica. Takvi pristupi ve postoje i u nama susjednim zemljamama s kojima se moemo usporediti po stupnju razvoja. Gra anima slabijeg imovinskog stanja treba niom cijenom ope usluge omoguiti i potaknuti pristup i sudjelovanje u informacijskom drutvu u nastajanju. Nadalje, treba ostvariti elektroniki pristup glavnim javnim slubama u prostorima tih javnih slubi, kao alternativu alterima, za one javne slube kojima se moe pristupiti kroz mreu. Omoguiti svim gra anima pristup i sudjelovanje u informacijskom drutvu, razvijajui informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji, s brigom za mlade, gra ane s posebnim potrebama, starije gra ane i gra ane slabijeg imovinskog stanja.
Stariji gra ani
Gra ani slabijeg imovinskog stanja
Preporuka 4
42
Informacijska i komunikacijska infrastruktura je najznaajnija infrastruktura suvremenog razvijenog svijeta koja snano utjee na sve sfere ivota i rada, radikalno ih preoblikujui i pruajui nove mogunosti razvitka pojedinaca, tvrtki, dravne uprave, te gospodarstva u cjelini. Ova infrastruktura je temelj informacijskog drutva, odnosno drutva znanja, kojem danas tei itav razvijeni svijet, te osnova ekonomije temeljene na informacijama i znanju. Informacijska i komunikacijska infrastruktura je i preduvjet za razvitak elektronikog poslovanja i elektronike uprave kao najvanijih poluga za ubrzavanje razvitka gospodarstva, te poboljavanje potpore koju dravna uprava prua gra anima i poslovnim organizacijama. Elektroniko poslovanje predstavlja temelj postizanja konkurentnosti tvrtki, omoguavanja njihova nastupa na globalnom tritu, te stvaranja novih radnih mjesta. Elektronika uprava omoguuje poveavanje kvalitete usluga i uinkovitosti dravne uprave, pruanje kvalitetnih informacija gra anima i tvrtkama, te uinkovitije i transparentnije poslovanje s tvrtkama. Informacijska i komunikacijska infrastruktura tako er omoguuje nove oblike rada, te jednostavan pristup kulturnim i nacionalnim sadrajima u digitalnom obliku. Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u zdravstvu ima za cilj prije svega podrku djelotvornijoj zdravstvenoj opskrbi pacijenata, unapre enju javnoga zdravstva, smanjenju utroaka sredstava i vremena, te osiguranju informacija za strune, znanstvene, administrativno-obraunske i upravne svrhe u zdravstvu. Brz razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije u posljednjem desetljeu dvadesetog stoljea imao je izuzetno velik utjecaj na ekonomiju. Tako se Irska, zemlja priblino jednake veliine i brojnosti stanovnitva kao Hrvatska, kombinacijom socijalnog partnerstva, ekonomskih mjera, privlaenjem direktnih stranih ulaganja, ulaganjem u informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu, ulaganjem u obrazovanje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i obrazovanje s pomou ove tehnologije, uspjela izvui iz ekonomske krize u kojoj je bila prije desetak godina te postii golemi napredak. Tijekom posljednjeg desetljea u ovoj je zemlji izvoz porastao s 53% na 84% BDP-a, profitabilnost kapitala je gotovo udvostruena, zaposlenost je porasla za 40% (tj. za 465 tisua ljudi), a nezaposlenost pala s 16% na 5%. U odnosu na nau zemlju Irska je 1999. godine imala oko etiri puta vei BDP po glavi stanovnika, ak petnaest puta vei izvoz, a izvoz je bio za oko 50% vei od uvoza dok je u Hrvatskoj izvoz bio gotovo dvostruko vei od uvoza. Informacijska i komunikacijska infrastruktura ima posebno znaenje za napredak poslovanja, jer omoguuje pristup udaljenim tritima, veliko poveanje brzine poslovnih transakcija, znaajno smanjenje trokova poslovanja, kontakt s korisnicima, te personalizaciju usluga. Tako su, primjerice, trokovi prodaje karte za zrakoplov oko etiri puta manji kod prodaje preko Web mjesta u odnosu na prodaju u putnikoj agenciji. Transport proizvoda i usluga koje se mogu digitalizirati, kao to su vijesti, softver, karte za zrakoplov ili rezervacija hotela, odvija se gotovo trenutano i uz minimalne trokove. Tehnologija, informacije i znanje postali su odluujui faktori za konkurentnost tvrtki u svim sektorima gospodarstva, ali i za konkurentnost cijelih nacija. Internetska (odnosno informacijska, digitalna ili nova) ekonomija omoguuje izvanredno brz rast. Tako je porast godinjih prihoda temeljenih na Internetu za amerike tvrtke u razdoblju
ELEKTRONIKO POSLOVANJE, ELEKTRONIKA UPRAVA I PREOBRAZBA DRUGIH DJELATNOSTI
Elektroniko poslovanje
43
od 1998. do 1999. godine bio ak 62%, pri emu je elektroniko poslovanje imalo porast od 72%. U istom je razdoblju porast broja zaposlenih u tim tvrtkama bio 36%, a rast temeljen na Internetu bio je ak 15 puta vei nego u amerikoj ekonomiji kao cjelini. U industrijama temeljenim na Internetu u SAD-u radi ve vie ljudi nego, primjerice, u osiguravateljskoj djelatnosti, dok je samo prihod od elektronikog poslovanja vei od prihoda u bankarstvu ili zrakoplovnoj industriji. Elektroniko poslovanje, odnosno poslovanje posredstvom raunalnih mrea, omoguuje radikalno unapre enje poslovnih procesa unutar tvrtke, poslovanje tvrtki s gra anima i s drugim tvrtkama te poslovanja dravne uprave s gra anima i tvrtkama, to se obuhvaa pojmovima B2B (Business to Bussines), B2C (Bussines to Consumer), G2C (Government to Consumer), G2B (Government to Bussines), G2G (Government to Government), a nastaje i C2C (Consumer to Consumer). Ono omoguuje znatno poveanje efikasnosti rada poduzea, poboljava mogunost komunikacije, suradnje u skupini, suradnje na daljinu te suradnje me u tvrtkama. Elektroniko poslovanje s jedne strane dovodi do ukidanja posrednika, pa tako proizvo ai mogu bez posrednika prodavati svoje proizvode kupcima, dok istovremeno pogoduje razvoju novih oblika posrednitava kao to su to primjerice drabe na Webu. Elektroniko je poslovanje za nau zemlju izuzetno vano, ve i stoga to ono ubrzano postaje osnovni nain poslovanja sa zemljama Europske Unije, te ostalim razvijenim dijelovima svijeta. Poticanje razvitka elektronikog poslovanja Elektroniko poslovanje omoguuje poveanje efikasnosti rada tvrtki, a samim time poveava njihovu konkurentnost i mogunost odravanja na tritu. To je od presudnog znaenja za velik broj hrvatskih tvrtki koje s tehnologijom koju danas koriste nemaju anse za opstanak u me unarodnoj konkurenciji. Elektroniko poslovanje tako er omoguuje i stvaranje novih tvrtki temeljenih na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a time i stvaranje novih radnih mjesta. Za razvitak elektronikog poslovanja potrebno je stvoriti informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu, omoguiti njeno koritenje uz razumne trokove, te stvoriti zakonske pretpostavke za elektroniko poslovanje. Pored toga neophodno je, kao i za ostala podruja poslovanja, omoguiti pojednostavljeno stvaranje novih tvrtki i poduprijeti ih u prvoj fazi njihova razvitka, jer e se time dinamizirati formiranje malih i srednjih propulzivnih tvrtki i tako omoguiti i bre otvaranje novih radnih mjesta. Naroito je vano uvo enje elektronikog poslovanja u rad malih i srednjih tvrtki koje ine preteni i najdinaminiji dio hrvatskog gospodarstva. Za ilustraciju, od oko 60 tisua tvrtki koje su u Hrvatskoj poslovale 1999. godine preko 95% su bile male tvrtke, a oko 3,5% srednje velike tvrtke. Pritom treba naglasiti da u malim tvrtkama radi oko 33,6%, a u tvrtkama srednje veliine oko 22% ukupno zaposlenih. Malim i srednjim tvrtkama elektroniko poslovanje omoguuje da uz razumne trokove posluju na globalnom tritu. Ove tvrtke trebaju pomo drave kako bi dole do potrebnih informacija o elektronikom poslovanju, mogle dobiti korisne savjete, te kako bi njihovi zaposlenici mogli stei neophodna nova znanja i vjetina. Openito, tvrtke trebaju informacije koje e im omoguiti donoenje kritinih odluka o mogunostima rasta, izlasku na nova trita, nalaenju partnera, nalaenju i razvitku novih
44
tehnologija, te procjeni rizika za nove poslovne poduhvate. Potrebno je tako er uspostaviti sustav koji privlai i olakava gra anima koritenje elektronikog poslovanja, unutar kojeg oni jedni drugima pomau u savladavanju tehnologije, pronalaenju partnera, marketingu, pravnoj zatiti. Razvitak elektronikog poslovanja treba u najveoj mjeri biti preputen trinim silama, dok intervencije drave trebaju omoguiti stvaranje stabilnog i predvidljivog pravnog okolia, uz jasne, transparentne, nediskriminirajue i tehnoloki neutralne propise. Da bi elektroniko poslovanje bilo pravno valjano, tehniki mogue, te da bi se zatitili njegovi sudionici, potrebno je donijeti propise iz cijelog niza podruja, kao to su elektroniki (digitalni) potpis, digitalni certifikati, elektroniko plaanje, sigurnosna infrastruktura, zatita intelektualnog vlasnitva i zatita privatnosti, borba protiv raunalnog kriminala, te porezna i carinska politika. Me utim, prije svega je potrebno donijeti zakon koji legalizira i regulira elektroniko poslovanje, a pritom strankama koje sudjeluju u ovoj novoj vrsti poslovanja treba omoguiti poslovanje pod onim uvjetima za koje se one same dogovore. Od posebne je vanosti elektroniki potpis koji uspostavlja identitet uesnika u elektronikom poslovanju te osigurava integritet podataka. Elektroniki je potpis stoga kljuni element za sklapanje poslova elektronikim putem, pa ga treba to prije legalizirati odgovarajuim zakonom. Tako er je potrebno rijeiti pravnu valjanost elektronikih ugovora, te aurirati legislativu o prodaji dobara i usluga, s time da se obuhvate i dobra i usluge koje su ponu ene, prodane ili distribuirane elektronikim putem. Za iroko prihvaanje elektronikog poslovanja posebno je vano osiguravanje povjerenja, budui da se kod ove vrste poslovanja sudionici u poslovanju u pravilu fiziki ne susreu. Problem dokazivanja identiteta stranaka u poslovanju rjeava se digitalnim certifikatima, te uvo enjem institucija zvanih certifikacijski autoriteti. Sigurnost elektronikog poslovanja tako er je bitan imbenik za privlaenje pojedinaca i tvrtki za poslovanje posredstvom Interneta, a odravanje sigurnosne infrastrukture je vrlo sloen organizacijsko tehniki zadatak koji se danas najee rjeava tzv. infrastrukturom javnih kljueva. S tim u vezi treba napomenuti da je radni tim ovog programskog zadatka u kolovozu 2000. potaknuo ukljuivanje Hrvatske u me unarodni projekt Elektroniko poslovanje za zemlje u razvoju (International Telecommunication Union - ITU). Ovaj projekt omoguuje manje razvijenim zemljama besplatno koritenje softvera za sigurnosnu infrastrukturu, digitalnih certifikata, autentifikacije i elektronikog plaanja, potrebnih za globalno elektroniko poslovanje. Tvrtke koje dobiju dozvolu za koritenje tog softvera postaju registracijski autoriteti, te se ukljuuju u certifikacijski sustav u kojem je danas ve stotinjak zemalja svijeta. Tako er je potrebno legalizirati elektroniko plaanje, te osigurati visok stupanj sigurnosti ove vrste plaanja kako bi se zatitili njegovi sudionici. Zatita intelektualnog vlasnitva neophodna je da bi se motivirali stvaratelji dobara i usluga koje se prodaju posredstvom elektronikog poslovanja, odnosno stvaratelji brojnih inovacija na kojima se temelji elektroniko poslovanje. U ovom su podruju naroito vani me unarodni sporazumi za zatitu autorskih prava, patenata i trgovakih marki, te imena internetskih domena. Stvaranje pravnog i sigurnosnog okvira za razvitak elektronikog poslovanja
45
Zatita privatnosti mora osigurati korisnike od neovlatenog rukovanja informacijama o njima i naroito od prodaje tih informacija. Sakupljai podataka moraju se obvezati da e informirati korisnike o tome koje podatke o njima sakupljaju i to kane s tim podacima poduzimati, da e uvati integritet i kvalitetu informacija, te omoguiti korisnicima ograniavanje sakupljanja podataka o sebi. Zatitu privatnosti treba uravnoteiti s potrebom slobodnog protoka informacija. Raunarski kriminal, a posebice zloupotrebe elektronikog poslovanja, zahtijevaju donoenje posebnog zakona, a ujedno zahtijevaju i blisku suradnju kako me u vladama tako i izme u vlada i poslovnog okruenja. Trebat e tako er rijeiti i osjetljiva pitanja porezne i carinske politike za robu i usluge kupljene posredstvom Interneta, za koja danas ni u svijetu nema opeprihvaenog rjeenja. Elektroniko bi poslovanje trebalo konkurirati tradicionalnoj trgovini na jednakoj osnovi, tako da, primjerice, na elektroniko poslovanje ne bi trebalo uvoditi diskriminirajue poreze. Potrebno je razviti konzistentnu poreznu politiku na me unarodnoj razini, te izbjegavanje dvostrukog oporezivanja. Elektronike transakcije ne bi trebalo cariniti, kao to se ne carine ni me unarodni telefonski pozivi, telefaksi ili elektronika pota. Znaenje obrazovanja za potrebe elektronikog poslovanja Razvitak elektronikog poslovanja zahtijeva strunjake razliitih profila kojih u naoj zemlji, kao uostalom i u veini zemalja svijeta, nema dovoljno. Stoga je neophodno poticati obrazovanje za profile strunjaka potrebnih u elektronikom poslovanju, kao i stjecanje vjetina to je posebno znaajno kod prekvalificiranja. Obrazovanje i stjecanje vjetina detaljnije je obra eno u estom poglavlju ovog teksta. Potrebno je organizirati i sustavno praenje indikatora performansi elektronikog poslovanja, to omoguuje praenje napretka u tom podruju, te usporedbu s razvijenim zemljama. Tako er treba prii odre ivanju primjera najbolje prakse u elektronikom poslovanju, kako bi oni posluili kao primjer tvrtkama koje tek razvijaju elektroniko poslovanje. Elektroniko poslovanje predstavlja temelj postizanja konkurentnosti tvrtki, omoguuje njihov nastup na globalnom tritu, te omoguuje stvaranje novih tvrtki i radnih mjesta, pa je stoga potrebno intenzivno poticati njegov razvitak. Za uspjean razvitak informacijskog drutva potrebno je razraditi hrvatsku legislativu za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije i stvoriti pravni okvir za razvitak elektronikog poslovanja koji e poticati njegovo koritenje, te osigurati njegovu stabilnost i predvidivost. Pri donoenju zakona i propisa, gdje god je to mogue, treba prihvatiti, odnosno primijeniti me unarodnu legislativu. Gra ani Hrvatske su s razlogom nezadovoljni nainom, kvalitetom i brzinom kojom im njihova vlada, odnosno dravna uprava, prua informacije i usluge. Dravna bi uprava trebala organizirati svoj posao tako da gra ani svoj zahtjev mogu obaviti brzo i bez ekanja, na jednom mjestu, i to u vrijeme kada njima odgovara. Pritom brzina i kvaliteta usluga treba biti usporediva s onom koju pruaju vrsne privatne uslune tvrtke. Treba omoguiti obavljanje svih upravnih poslova s bilo kojeg mjesta u Hrvatskoj.
Usmjeravanje i praenje razvitka elektronikog poslovanja
Preporuka 5
Elektronika uprava
46
Dravna uprava mora, stoga, temeljito promijeniti nain svojeg rada i pruanja usluga gra anima i poslovnim subjektima za koje radi i od kojih dobiva sredstva za svoj rad. Koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebice baza podataka, informacijskih sustava, informacijske i komunikacijske infrastrukture i elektronikog poslovanja, dravna uprava treba poveati otvorenost, djelotvornost i transparentnost svoga rada, te kvalitetu usluga koje prua poreznim obveznicima. Time se ujedno omoguuje poveanje unutranje efikasnosti rada dravne uprave, te uinkovito i transparentno poslovanje dravne uprave s poslovnim subjektima. Dravna i upanijska uprava, te lokalna samouprava moraju koordinirati rad na primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije, te raditi na zajednikim projektima, primjerice, na stvaranju Web mjesta s katalogom informacija i usluga na svim razinama uprave. Za postizanje zadovoljavajueg napretka nije dovoljno samo nabaviti opremu i automatizirati sadanji nain rada dravne uprave, ve ona prvenstveno treba definirati svoje poslovne procese radi racionalizacije svojega poslovanja. Pored toga, neophodno je korjenito promijeniti nain pruanja informacija i usluga gra anima i poslovnim subjektima. Treba uiti od vlada drugih zemalja, pa i od privatnih tvrtki, koje su uspjeno upotrijebile informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za unapre enje svojeg rada i poveanje kvalitete pruanja usluga. Iskustvo razvijenih zemalja pokazuje da je uvo enje elektronike uprave, tj. pruanje potrebnih informacija gra anima i poslovnim subjektima, te omoguavanje izvo enja transakcija (primjerice plaanje poreza, registracija vozila, prodaja robe i usluga dravnoj upravi), mogue samo uz ostvarenje odre enih temeljnih pretpostavki. Temeljne pretpostavke koje Hrvatska mora ispuniti kao podlogu za razvitak elektronike uprave jesu slijedee: Horizontalno i vertikalno umreavanje tijela dravne uprave. Stvaranje jedinstvenog i sigurnog sustava elektronike pote kao mehanizma prijenosa dokumenata unutar tijela dravne uprave. U tu svrhu treba donijeti Uredbu o uredskom poslovanju s ugra enim elementima razmjene digitalnih dokumenata s utvr enim sustavom adresiranja i obiljeavanja digitalnih dokumenata. Stvaranje sustava elektronike razmjene podataka kao temelja za elektroniko poslovanje dravne uprave. U tu svrhu treba legalizirati elektroniki dokument i elektroniki potpis, te izgraditi jedinstvenu registraciju javnih digitalnih kljueva unutar dravne uprave. Javni digitalni kljuevi slue za kriptiranje (zatitu) dokumenata koje nakon toga moe proitati iskljuivo vlasnik odgovarajueg tajnog kljua. Izgradnja jedinstvenog sustava dravnih registara i evidencija uz potpunu primjenu naela zatite osobnih podataka i javnosti, izuzev sadraja kategorije dravne ili poslovne tajne. U tu svrhu potrebno je donijeti Zakon o dravnim registrima, te Zakon o zatiti osobnih podataka. Izgradnja sustava baza podataka s otvorenim pristupom kroz raunalno-komunikacijsku mreu za potrebu pojedinih tijela dravne uprave, odnosno posredno kroz javnu telekomunikacijsku mreu za gra ane i poslovne subjekte. U tu je svrhu potrebno izgraditi jedinstveni sustav poslovanja elektronikim dokumentima, te digitalizirati postojee dokumente, a nove obvezatno proizvoditi i pohranjivati u baze podataka u digitalnom Stvaranje osnovnih pretpostavki za razvitak elektronike uprave
47
obliku. Tako er se mora provesti javna i pravno utemeljena klasifikacija podataka na privatne, javne i tajne, te se trebaju definirati prava pristupa bazama podataka. Potrebno je stvoriti registar repozitorija podataka od nacionalnog interesa, s definiranjem uvjeta i cijena pristupa i uporabe od strane svih zainteresiranih subjekata. Potrebno je razviti kvalitetan konceptualni model informacijskog sustava drave koji e uvaiti do sada postignute kvalitetne rezultate u pojedinim ministarstvima i tijelima dravne uprave i ugraditi moderna tehnoloka rjeenja. Dravna uprava mora to prije pristupiti stvaranju i razmjeni digitalnih dokumenata uz smanjivanje stvaranja papirnatih dokumenata na najmanju moguu mjeru. Na taj e se nain postii znaajno poveanje efikasnosti njena rada, a uz to i velike utede kao i neposredne ekoloke koristi zbog drastinog smanjenja potronje papira. U tu je svrhu potrebno donijeti Uredbu o digitalnim dokumentima koja mora propisati da se svi dokumenti koji nastaju digitalno moraju digitalno i pohraniti, definirati formati za razmjenu, atributi za opisivanje, te nain komunikacije i potpisivanja dokumenata. Informatizacija odre enih podruja dravne uprave od posebne je vanosti, pa e ona stoga ovdje biti izrijekom spomenuta. Informatizacija pravosu a je od iznimne vanosti zbog njene potpore pravnoj dravi, osiguranja znatno efikasnijeg privrednog sudstva, te stvaranja financijske discipline. Ure enje zemljinih knjiga uporabom geografskih informacijskih sustava (GIS) vano je kako za pravovremeno rjeavanje poslova za gra ane tako i zbog toga to je neure ena dokumentacija o zemljitu jedna od barijera za dolazak stranog kapitala. Napokon, potrebno je to prije dovriti projekt informatizacije hrvatske dravne riznice kako bi se osigurala transparentnost i racionalnost financijskih poslova drave. Potrebno je razviti posebne informacijske i komunikacijske sustave policije i vojske kao dijelova dravne uprave sa specifinim zahtjevima za sigurnost rada i tajnost informacija. Vlada bi trebala to prije pokrenuti sustav otvorenih informacijskih usluga dostupnih kroz raunalno-komunikacijsku mreu tijela dravne uprave i javnu telekomunikacijsku mreu, koristei sve trenutno mogue mehanizme pristupa, kao to su fiksna i pokretna telefonska mrea, Internet ili interaktivna kabelska televizija. Posebice bi trebalo pokrenuti stvaranje Web mjesta koja e predstavljati suelje za pristup informacijama potrebnih svim gra anima, primjerice o plaanju poreza i poreznim obrascima, stjecanju vjetina, razvoju karijere ili ponudi i potranji za radnom snagom. Potrebno je razviti i posebna Web mjesta sa specifinim informacijama potrebnim pojedinim kategorijama gra ana, primjerice populaciji starijih ljudi, studenata ili gra ana s posebnim potrebama. Pristup svim informacijama i uslugama dravne uprave mora biti s jedinstvenog elektronikog prozora, kako bi se gra anima osigurao to jednostavniji pristup informacijama. Za gra ane koji nemaju mogunost pristupa Internetu od kue ili s posla neophodno je omoguiti pristup s javnih pristupnih toaka kao to su kole, knjinice ili centri lokalnih zajednica. U suprotnom bi se jo vie produbio jaz izme u onih koji imaju i onih koji nemaju (tzv. digitalna podjela), to bi bilo u koliziji s idejom stvaranja informacijskog drutva u kojem se svim gra anima prua mogunost, a ne samo pravo, koritenja informacija od opeg interesa.
Pruanje informacija gra anima i tvrtkama
48
Druga je mogunost otvaranje tzv. informacijskih kioska koji e obavljati sigurne transakcija s posluiteljima. Kiosci mogu biti postavljeni u velikim trgovinama, zgradama dravne uprave ili drugim javnim lokacijama, a karakterizira ih jednostavno rukovanje. Primjerice, kiosci se mogu koristiti za obnovu registracije vozila, plaanje kazne za prometne prekraje, ili prijavu promjene boravita. Lijep primjer koritenja kioska daje Fakultet elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu koji je uveo kioske koji omoguuju studentima obavljanje svih poslova sa studentskom slubom bez nepotrebnog gubitka vremena. Vlada se mora pojaviti i kao uzoran korisnik elektronikog poslovanja, ime e poticati cijeli javni sektor, gospodarske subjekte i gra ane na njegovu primjenu. Potrebno je razviti postupke za plaanje poreza, transfer novca unutar vladinih institucija, rad carine, policije i drugih subjekata dravne uprave. Takav odnos Vlade prema elektronikom poslovanju znaajno e stimulirati poveanje efikasnosti, smanjenje trokova, ubrzanje administrativnih procedura za gra ane i tvrtke, utedu papira, pojednostavljenje komunikacije. Jedna od veoma vanih posljedica ovakvog usmjerenja bit e osposobljavanje Vlade i njenih slubi za suradnju s razvijenim zemljama, koje sve intenzivnije koriste elektroniko poslovanje. Primjer Singapura pokazuje kakvi se efekti mogu postii sustavnim i intenzivnim koritenjem elektronikog poslovanja. Integrirani sustav za poslovanje singapurske luke povezao je sve poslovne i dravne subjekte koji sudjeluju u odvijanju aktivnosti u luci u jedinstven sustav koji elektroniki prenosi i obra uje obrasce. Taj je sustav doveo do redukcije vremena obrade dokumenata s prosjenih dva dana na 10 minuta, a umjesto 20 obrazaca koje je bilo potrebno popuniti da brod napusti luku, sada se koristi samo jedan. Kljuna primjena elektronikog poslovanja, koju treba to prije pokrenuti, je elektronika nabava, jer e snaga vlade kao najveeg poslovnog partnera prisiliti tvrtke da ubrzaju prijelaz na elektroniko poslovanje kako bi mogli poslovati s njom. Ne treba zaboraviti da dravna uprava konzumira znatan dio nacionalnog bruto proizvoda - u SAD-u je to oko 37,6%, u Njemakoj oko 49,5%, u vedskoj preko 66%, dok je u manje razvijenim zemljama taj postotak jo i vii. Uvo enje elektronike nabave omoguit e i znatno smanjenje trokova nabave. Navodimo primjer SAD-a gdje prosjena vladina narudba ima vrijednost od oko 600 dolara, dok je prosjean troak naruivanja oko 350 dolara. Elektroniki nain nabave smanjio je troak nabave za ak 75-80%. Elektronika nabava tako er omoguuje potpunu transparentnost poslovanja kroz objavljivanje svih pristiglih, kao i prihvaenih ponuda, te ravnopravno ukljuivanje u proces nabave svih zainteresiranih tvrtki. Razvitak elektronike uprave sloen je i dugotrajan zadatak kojim treba upravljati tim strunjaka iz podruja dravne uprave, te strunjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Takav tim treba osigurati i kontinuitet upravljanja razvitkom elektronike uprave. Ured za internetizaciju treba, u svrhu efikasne provedbe zadatka razvitka elektronike uprave, te osiguravanja kompatibilnosti opreme i rjeenja, u svim ministarstvima i tijelima dravne uprave iskoristiti znatne ljudske, raunalne i prostorne resurse koji postoje u naoj zemlji. Koritenje elektronikog poslovanja
Stvaranje strune i institucijske potpore razvitku elektronike uprave
49
Angaman profesionalnih tvrtki pri razvitku elektronike uprave
Velik broj poslova vezanih za razvitak elektronike uprave, te stvaranje temeljnih pretpostavki za nju mogue je i potrebno rjeavati angamanom profesionalnih tvrtki. Na taj e se nain sprijeiti bujanje dravne uprave, te potaknuti konkurencija koja e rezultirati smanjenjem trokova za izvo enje poslova. To se odnosi kako na poslove izgradnje elemenata elektronike uprave tako i na poslove kolovanja kadrova dravne uprave. Elektronika uprava omoguuje poveavanje kvalitete usluga i uinkovitosti dravne i lokalne uprave, pruanje kvalitetnih informacija gra anima i tvrtkama, te uinkovitije i transparentnije poslovanje s tvrtkama, pa je stoga treba razviti u to kraem roku. Vlada se mora pojaviti i kao uzoran korisnik elektronikog poslovanja koji e time poticati cijeli javni sektor, gospodarske subjekte i gra ane na primjenu elektronikog poslovanja. Veinu poslova pri uvo enju elektronikog poslovanja u dravnu i lokalnu upravu treba povjeriti profesionalnim tvrtkama. Paralelno s razvojem informacijske i komunikacijske infrastrukture potrebno je stvarati i visoko kvalitetne digitalizirane kulturne i nacionalne sadraje na temelju materijala koji se nalaze u knjinicama, muzejima, galerijama i arhivima, i time zadovoljavati potrebe gra ana, uenika i studenata, kulturnih radnika i znanstvenika. Kulturni sadraji ine bitan dio nacionalnog identiteta, i oni trebaju izraavati kulturnu raznovrsnost Hrvatske. Ti sadraji trebaju biti u obliku digitalnih knjinica koje velikom broju zainteresiranih omoguuju istovremeni i udaljeni pristup kulturnom blagu. Najvei dio materijala za digitalne knjinice dobit e se digitalizacijom znaajnih nacionalnih sadraja (knjige, asopisi, tisak, muzejski artefakti, karte, fotografije, zvuk, glazba i sl.). To predstavlja jako dugotrajan i skup zahvat u koji treba ukljuiti i javni i privatni sektor. Pri tome treba posebno paziti na zatitu autorskih prava. Ovaj bi posao trebao zapoeti s pokusnim projektima u kojima bi se steklo iskustvo s digitalizacijom, elektronikim objavljivanjem i stvaranjem digitalnih knjinica. Svi novi depoziti u nacionalnim knjinicama trebaju biti i u digitalnom obliku kako bi se mogli lako dodati u digitalne knjinice. Tako er treba poduzeti mjere za potporu distribuciji i promociji hrvatskih kulturnih sadraja u zemlji i inozemstvu. Potrebno je pruiti potporu i stvaranju novih digitalnih sadraja kao to su digitalne knjige, asopisi, digitalna umjetnost, obrazovni sadraji i viejezini sadraji, te omoguiti digitalno prenoenje kulturnih doga aja. Pri tome treba potaknuti suradnju kulturnih i obrazovnih institucija, te industrije sadraja (film, televizija) kako bi se dobilo to kvalitetnije sadraje koji bi na tritu stvorili prihode. Uvo enjem Interneta u tradicionalne knjinice treba osnaiti postojee aktivnosti na njihovim osuvremenjavanjem, ime e se korisnicima omoguiti brzo i precizno pretraivanje knjine gra e i dobivanje informacija o raspoloivosti knjiga. Zdravstveni sustav predstavlja jedan od osnovnih elemenata osiguranja kakvoe ivljenja, pa je njegovo unapre ivanje u interesu svih gra ana. Cilj je primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u preobrazbi zdravstva potpora djelotvornoj opskrbi pacijenata, unapre enju javnoga zdravstva, smanjenju utroaka sredstava i vremena, te osiguranju
Preporuka 6
Kultura i nacionalni sadraji
Zdravstvo
50
informacija za strune, znanstvene, administrativno-obraunske i upravne svrhe. Krajnji bi uinci ovih ciljeva bili: elektronika povijest bolesti koja bi svakog pacijenta pratila tijekom itavog ivota; pristup zdravstvenih djelatnika ovoj povijesti bolesti u svakom trenutku i na svakom mjestu gdje je to potrebno, uz uvaavanje visokih standarda zatite podataka; integriranje svih segmenata sustava zdravstvene zatite (opa praksa, poliklinika, bolnica) pristupom zdravstvenom informacijskom sustavu; brz i jednostavan pristup javnosti informacijama putem on-line usluga i telemedicinom; djelotvorna uporaba zdravstvenih informacijskih sustava za planiranje, obraun, izvjetavanje i statistiku. Ovi se ciljevi mogu ispuniti stvaranjem informacijske i komunikacijske infrastrukture i ostvarivanjem uvjeta specifinih za podruje primjene informatike u zdravstvu, kao to su: programska podrka za institucijske informacijske sustave (u primarnoj, specijalistikoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti), informacijski sustavi na dravnoj razini (javno zdravstvo, HZZO, Ministarstvo zdravstva i sl.), te definiranje zajednike informatiko-organizacijske infrastrukture (norme, katalozi, ifrarnici, suelja za razmjenu podataka i sl.). U primjeni informacijske i komunikacijske infrastrukture u zdravstvu treba poi od stvarnog stanja zdravstvene informatike u nas i u svijetu, te od predvidivog razvoja na ovome podruju. Sadanje stanje zdravstvene informatike u svijetu odlikuje se relativnim zaostajanjem informatizacije zdravstva u odnosu na druga podruja primjene pa se stoga mogu predvidjeti velika okrupnjavanja i ulaganja svjetski znaajnih tvrtki na ovome podruju, i to prije svega u razvoju aplikativne programske podrke, ire primjene prenosivih radnih stanica, te masovne primjene internetske tehnologije na ovome podruju. Trite informacijske i komunikacijske tehnologije procijenjeno je u 1999. godini za EU na oko 232 milijarde Eura, od ega se 6% (ili 14 milijardi Eura) odnosi na primjene u zdravstvu, s 20% posto predvi enog godinjeg rasta. Stoga bi primjene u zdravstvu trebale pridonijeti razvitku trita informacijske i komunikacijske tehnologije i u Hrvatskoj. Domae investitore, proizvo ae softvera i integratore sustava trebalo bi usmjeriti na usvajanje postojeih i novih standardnih programskih rjeenja za zdravstvene informacijske sustave. Takav pristup treba zamijeniti autarkini razvoj vlastitih programskih rjeenja koja, zbog veliine hrvatskog trita, ne mogu imati konkurentsku sposobnost niti cijenom niti kvalitetom. Hrvatske tvrtke trebaju to prije preuzeti know-how u ovom podruju i sudjelovati u razvitku zdravstvenih informacijskih sustava, za ime vlada velika potranja na svjetskom tritu. Isto tako, domae se tvrtke trebaju orijentirati na iroko podruje implementacije standardnog softvera za zdravstvene informacijske sustave, i to u ulozi konzultanata za aplikacije koji obavljaju poslove parametriranja, prilago ivanja, organizacije procesa, izrade dokumentacije, upravljanja projektima, kolovanja i potporu korisnika i sl. Drava treba poticati zajedniki nastup prema svjetskim proizvo aima softvera u zdravstvu, ime se trebaju osigurati povoljni financijski uvjeti za nabavku licenci, visoka kvaliteta i suradnja s hrvatskim tvrtkama na poslovima razvoja i primjene. Pri tome vaan kriterij za odabir rjeenja u zdravstvenim informacijskim sustavima treba biti potivanje standardnih suelja za razmjenu i prikaz podataka, kao to je to ostvareno u Web preglednicima. Kompetentna sredinja sluba pri Ministarstvu zdravstva, HZZO-u ili nekoj od institucija
51
javnog zdravstva, trebala bi pruati potporu zdravstvenim ustanovama prilikom izbora i uvo enja institucijskih informacijskih sustava u odabiru standardnog softvera, normiranju postupaka i organizaciji rada, te izgradnji sustava na dravnoj razini. Rad na daljinu Koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije omoguuje se obavljanje poslova nezavisno o lokaciji, tj. rad na daljinu. Rad na daljinu moe imati nekoliko oblika: od kue (s punim ili dijelom radnog vremena), u udaljenom uredu, dijelom kod kue a dijelom u uredu, te u pokretu. Rad na daljinu povezan je s elektronikim poslovanjem, te stoga prua poveanu efikasnost i konkurentnost. Da bi se ovaj oblik rada mogao uvesti, nuno je definirati odgovarajue pravne aspekte, kao i aspekte zatite radnika koji u ovakvom obliku rada sudjeluju. Rad na daljinu moe poveati kakvou ivljenja radnika, jer smanjuje ili posve dokida potrebu za putovanjem na posao, a radnik moe birati mjesto stanovanja koje mu odgovara, te ima veu kontrolu nad radnim vremenom. Ovakva vrsta rada posebno pogoduje hendikepiranim osobama i samohranim roditeljima. Utjecaj na okoli je pozitivan, jer smanjenje putovanja na posao dovodi do smanjenja potronje goriva, zaga enja i guvi u prometu. Koristi za tvrtke su u tome to je potreban manji prostor u uredima, a pokazalo se da ova vrsta rada dovodi do smanjenog odsustva s posla, te da su radnici zadovoljniji. Posao na daljinu poveava efikasnost poslovanja, a time i konkurentnost tvrtki. Jedna studija rada na daljinu napravljena u Los Angelesu pokazala je da po jednom zaposlenom koji koristi rad na daljinu tvrtka prosjeno mjeseno utedi oko 8500 dolara, 4000 kilovatsati energije i 30% uredskog i parkiralinog prostora. Udaljenim i slabo naseljenim regijama uspostavljanje udaljenih ureda je posebno znaajno, jer ono donosi mogunost otvaranja novih radnih mjesta, ime se pospjeuje zadravanje ljudi u takvim regijama. Rad na daljinu predstavlja velik potencijal za budunost, jer omoguuje smanjenje trokova tvrtkama i poveava kakvou ivljenja radnika. Stoga je potrebno njegovo postupno uvo enje. Informacijska i komunikacijska infrastruktura pruaju pojedincima izvanredne mogunosti za razvitak njihovih potencijala, utedu vremena i poveanje kakvoe ivljenja. Komunikacija postaje znatno jednostavnija i bra, a ujedno se i proiruje krug ljudi i institucija s kojima je mogue odravati komunikaciju. Pristup informacijama i uslugama postaje krajnje jednostavan, a da se pri tome ne gubi dragocjeno vrijeme na nazivanje, putovanje i ekanje. Lako se dolazi do informacija o zbivanjima u lokalnoj zajednici, putovanjima i turistikim informacijama, knjigama koje se mogu nabaviti, poslovima koji se nude, pristupa se razliitim informacijama javnog karaktera, dolazi do razliitih obrazaca. Omoguuje se izvo enje raznovrsnih transakcija, kao to je kuno bankarstvo, plaanje za nabavljenu robu ili dobivene usluge, ili slanje popunjenih obrazaca. Za razvitak pojedinaca posebno je vana mogunost uenja i stjecanja vjetina posredstvom Interneta, ime se znatno tedi vrijeme i omoguuje stjecanje novih
Preporuka 7
Osobni razvitak
52
kvalifikacija ili proirenje znanja. Uenje i stjecanje vjetina mogu se odvijati u onom vremenskom razdoblju koje je svakom pojedincu pogodno. Informacijska i komunikacijska infrastruktura omoguuje i stvaranje virtualnih zajednica koje pruaju mogunost gra anima u zemlji, ali i naoj dijaspori, da bez fizikih ogranienja razmjenjuju informacije, sura uju na osnovi zajednikog interesa pa i razvijaju poslovne poduhvate. Time se omoguuje gra anima stvaranje osnove za zaradu bez ekanja da to netko drugi za njih rijei, a da se istovremeno obavljaju poslovi korisni za zajednicu. Stoga bi drava trebala nai interesa u poticanju ovakvog oblika zajednitva. Informacijska i komunikacijska infrastruktura prua i velike mogunosti u koritenju slobodnog vremena za razliite oblike zabave i razonode. Me utim, ne treba smetnuti s uma ni opasnosti pretjeranog gubljenja vremena na zabavne sadraje, otu enja od okoline zbog potpunog posveivanja zabavi, odnosno koritenja Interneta u ilegalnim ili kriminalnim djelatnostima. Informacijska i komunikacijska infrastruktura mora postati pristupana u lokalnim zajednicama i naseljima kako bi se omoguilo njeno koritenje za vlastite potrebe ili za koritenje javnih usluga onima koji ih ne mogu koristiti od kue ili s posla. Internetski centri mogu biti smjeteni u kolama, knjinicama ili ostalim mjesnim institucijama. Da bi mogli funkcionirati, potrebno ih je opremiti, ukljuiti u informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu i pruiti im tehniku potporu. Pored toga, potrebno im je uvjebavanje radi stjecanja vjetina, koje se dalje mogu iriti uz pomo onih koji su ih prethodno stekli. Internetski centri od posebnog su znaenja u ruralnim, slabo naseljenim, udaljenim i manje razvijenim dijelovima zemlje gdje mogu pomoi u podizanju opeg stupnja obrazovanja u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, stvaranju radnih mjesta (npr. pomou rada na udaljenost), te dobivanju medicinske pomoi i savjeta. Lokalna zajednica i naselje
53
INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA KAO PROIZVODNA GRANA
Najvanija dananja omoguavajua i pokretaka tehnologija je informacijska i komunikacijska tehnologija. Oko toga u svijetu nema veih dilema. Ta je tehnologija bez sumnje i pokreta buduih poslovnih aktivnosti. Prepoznavanje znanja i procesa potrebnih za razdoblje od sljedeih tri do deset godina prijeko je potrebno s obzirom na to da strateke odluke treba donijeti danas. Od svega je najvanije razumijevanje i vjerovanje u ono to elimo sami stvoriti kako bismo to zaista i stvorili. Prema naim spoznajama ne postoji zemlja koja je uspjela razviti informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu, a da prethodno nije razvila informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao proizvodnu granu. Razlog tomu je vrlo jednostavan. Ako se ova tehnologija ne razvija kao proizvodna grana, onda se raspolae samo marketinkim spoznajama o infrastrukturi, to se pokazuje nedovoljnim i rezultira trajnim zaostajanjem. Samo vlastita proizvodnja, te vlastito istraivanje i razvoj osiguravaju potrebnu kritinu masu spoznaja neophodnih za sveukupni razvoj. S druge strane, ova industrija nema anse bez razvoja infrastrukture tako da je njihov ujednaeni razvoj nunost. Razvoj tehnologije i trita dovodi do formiranja novog lanca vrijednosti informacijskokomunikacijskog sektora s promjenama u distribucijskom lancu ukupnih prihoda. Najvanija je zadaa lanca vrijednosti prepoznavanje njegovih elemenata i njihov uzajamni i uravnoteeni razvoj, te uporaba tih saznanja pri definiranju prostora veih poslovnih ansi, tj. podruja u kojima se moe oekivati vei ukupni prihod. Osnovu konvergencije telekomunikacija, raunala i medija ini zajednika tehnoloka osnovica kao to su digitalna mikroelektronika tehnologija i programsko inenjerstvo. Konvergencije su glavni, iako ne i jedini, pokretai nove snane viemedijske usluge i aplikacije koje trebaju znaajno poboljati uinkovitost i produktivnost u obavljanju poslova, te kvalitetu ivljenja. Konvergencija telekomunikacijskog, raunalnog i medijskog sektora postie se: ujednaavanjem tehnologija i mrenih platformi, horizontalnim povezivanjem industrija, trinim vrednovanjem aplikacija i usluga, te politikim odlukama i regulativom. Rezultat konvergencije je koncept vieuslune mree temeljene na protokolu IP, te nova organizacija i struktura usluga i aplikacija, iz ega proizlazi potpuno novi lanac vrijednosti. Konvergencija nije izbor, ve nunost. Ukoliko se to ne prepozna na vrijeme, posljedice e biti smanjenje produktivnosti i uinkovitosti i sveope ekonomsko zaostajanje. Tradicionalna komunikacija glasom ostaje nezamjenjiv nain ljudske komunikacije, ali i dalje ostaje na povrini poslovnih i privatnih odnosa i procesa. Raunalne komunikacije, iji dramatian rast zapoinje razvojem Interneta, ulaze duboko u poslovne i me uljudske procese i definitivno mijenjaju odnose u lancu vrijednosti. Potpomognute konvergencijom, treom generacijom pokretnih sustava, novom arhitekturom vieuslunih mrea, te razvojem tehnologije, one objektivno otvaraju prostor razvoju snanih viemedijskih usluga i aplikacija za pristup mnogim sadrajima koji su do sada bili nedostupni ili slabo dostupni.
Vrijednosni lanac i distribucijski lanac ukupnih prihoda
Konvergencija telekomunikacijskog, raunalnog i medijskog sektora
Robe i usluge u vrijednosnom lancu informacijske i komunikacijske tehnologije
54
To dovodi do formiranja novog lanca vrijednosti informacijsko-komunikacijskog sektora. Na poetku lanca vrijednosti nalaze se oni koji raspolau informacijama i sadrajima koji e u budunosti igrati sve veu ulogu. Zatim dolaze oni koji te sadraje preuzimaju, pakiraju i nude tritu u obliku usluga i aplikacija, nadopunjeni onima koji nude usluge mrenog tipa. Na njih se nadovezuju posluitelji na kojima se izvode usluge i aplikacije ponu ene pretplatnicima i korisnicima. Sljedei element lanca je mrea koja ima zadatak da informacije isporui uz traenu kvalitetu, pri emu sloeni mreni mehanizmi trebaju ostati skriveni za korisnika i aplikacije. Novi inteligentni, fiksni i pokretni terminali prihvatljive cijene, s ovjeku prilago enim sueljem, posljednji su element lanca prije samog korisnika. Kako bi se mogle donositi bitne strateke poslovne odluke razvijeno je vie razliitih scenarija mogueg razvoja informacijsko-komunikacijskog sektora ija je svrha to je mogue bolja prognoza budunosti. Veina scenarija temeljena je na vjerojatnom skupu doga aja koji mora biti konzistentan i zasnovan na smislenim pretpostavkama pa mora obuhvatiti: socijalne i trine trendove, razvoj tehnologije, regulativnu i politiku okolinu, te industrijsku strukturu i konkurenciju. Kod svih scenarija u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije pojavljuju se dvije kritine neizvjesnosti i njima pripadne pretpostavke koje odre uju razliitosti pojedinih scenarija. To su pitanja hoe li masovno trite prihvatiti viemedijske usluge, te hoe li inteligencija biti locirana u mrei ili terminalu. U veini poznatih sluajeva prednost se daje scenariju kojeg bismo mogli nazvati napredno, uslugama usmjereno, masovno trite informacijske i komunikacijske tehnologije, koje e vrlo vjerojatno imati distribuciju prihoda u vertikalnom i horizontalnom lancu ukupnog prihoda kako slijedi. Vertikalni distribucijski lanac ukupnih prihoda sadri: komponente, sustave i platforme, te usluge i aplikacije. Vertikalni lanac pokazuje izraziti trend seljenja prihoda s komponenata prema sustavima i platformama, te, jo izrazitije, prema uslugama i aplikacijama, pri emu e tri etvrtine prihoda leati u podruju softvera, a samo jedna etvrtina u hardveru. Orijentacijski odnos komponenti, sustava i platformi, te usluga i aplikacija je 1 : 2 : 4. Horizontalni distribucijski lanac ukupnih prihoda ukljuuje: sadraj, usluge i aplikacije, posluitelje, mreu te terminale, s orijentacijskim odnosom prihoda 4 : 2 : 1 : 4 : 2. Horizontalni lanac pokazuje izraziti trend seljenja prihoda s posluitelja i terminala prema uslugama i aplikacijama dok mrea zadrava svoju steenu poziciju. Vano je napomenuti da se kod svih elemenata oekuje znaajan, ali razliit rast, s tim da se kod usluga i aplikacija oekuje dramatian rast slian ili jo jai od rasta Interneta i pokretne telefonije. Valja rei da e rast informacijske i komunikacijske industrije biti neusporedivo vei od rasta bilo koje druge proizvodne grane. Vertikalni distribucijski lanac ukupnih prihoda Usluge i aplikacije Sustavi i platforme Komponente Odnosi prihoda 4 2 1 Prognozirani distribucijski lanac ukupnih prihoda
Informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana
55
Horizontalni distribucijski lanac ukupnih prihoda Sadraj Usluge i aplikacije Posluitelji Mrea Terminali
Odnosi prihoda 4 2 1 4 2
Iz opisanih odnosa prihoda u vertikalnom i horizontalnom lancu ukupnog prihoda proizlazi da je najpovoljniji prostor za razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije kao proizvodne grane u irem smislu prostor horizontalnih - globalnih i vertikalnih - lokalnih aplikacija (posebno viemedijskih), mrenih usluga, namjenskih posrednikih veznih programa, upravljanja pozivima i uslugama, te pridruenih komunikacijskih protokola. Razvoj softvera - strateki imperativ Hrvatske Problem proizvodnje elektronike u naelu je rijeen robotiziranim linijama i gotovo potpuno automatiziranim procesima koji trae velika ulaganja, tako da se isplate samo za velike koliine proizvoda. Nasuprot tome, sve vie funkcija rjeava softver koji je radno, a ne kapitalno intenzivan. Programska rjeenja ulaze danas u sve pore ljudskih aktivnosti, pa i u one najpresudnije, kao to su upravljanje i nadzor transporta, informacijski i novani tokovi, biomedicinski ure aji itd. Moe se tako er uoiti da je na djelu sveprisutno povezivanje, tako da mrea ne povezuje samo informacijsku i komunikacijsku opremu, ve i sustave za koje je to donedavno bilo nezamislivo, primjerice kuanske aparate. Oekuje se da e se ovaj trend ne samo nastaviti, ve i ubrzavati s razvojem softverskih tehnologija na kojima se uglavnom temelji. Nove poslovne mogunosti pruaju viemedijske aplikacije za to treba usmjeriti dovoljno najsposobnijih strunjaka. Vie je razloga zbog kojih razvoj softvera treba biti strateki imperativ za Hrvatsku. Ponajprije, rije je o tehnologiji i tritu koji su jo u razvoju i izrazito su deficitarni, to Hrvatskoj daje realne anse za ukljuivanje u me unarodnu podjelu posla. Nadalje, integracija postojeih softverskih rjeenja jo ne daje obeane rezultate i ne vidi se promjena takvog stanja u dogledno vrijeme. Stoga nijedna zemlja ne smije preuzeti rizik odustajanja od vlastitog razvoja softvera. Republika Hrvatska treba promovirati, poticati i kroz vlastite institucije ubrzati tamo gdje ve postoji, a inicirati tamo gdje jo ne postoji, razvoj novih tehnologija, a posebno informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane. Isto tako treba ubrzati konvergenciju telekomunikacijskog, raunalnog i medijskog sektora u pripadnim industrijama, te afirmirati vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije i poduzeti mjere za njegov uravnoteeni i brzi razvoj. Inovativna organizacija pretpostavka je uspjenosti u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Troslojni model inovativnosti ukljuuje znanje, know-how i kreativnost.
Preporuka 8
Inovativna organizacija
56
Dananji model uspjene informacijsko-komunikacijske tvrtke sastoji se od tri osnovna dijela:
razvoja novih informacijskih i komunikacijskih proizvoda, usluga i aplikacija (nema pravih i

velikih poslova bez pravih proizvoda koje se mogu ponuditi tritu); marketinga iji je cilj uvjeriti trite da treba ba te proizvode, usluge i aplikacije; svih ostalih potpornih aktivnosti. U nastavku emo se ograniiti samo na aspekt razvoja novih proizvoda. Razvoj je u svim uspjenim informacijsko-komunikacijskim tvrtkama i korporacijama organizacijski strukturiran u tri sljedea nezaobilazna sloja: 1 sloj - znanje: To je sloj koji omoguuje uspjenu primjenu proizvoda koji je netko drugi kreirao, razvio te proizveo i prodao. Ovdje je rije o individualnim kompetencijama. U informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji potrebna znanja su vrlo sloena, obujam i brzina promjene tih znanja je jako izraena, a sama pojava Interneta ini znanje istodobno dostupnim u svim dijelovima svijeta to rezultira iznimno velikom konkurencijom. Postojanje znanja pretpostavka je za omoguavanje viih slojeva. 2 sloj - know-how: Know-how ili tehnologija u uem smislu je sloj koji, kad se njime ovlada, omoguuje tvrtki razvoj (i/ili proizvodnju) proizvoda koji je netko drugi kreirao. Ovaj sloj podrazumijeva potpune, dobro definirane i uinkovite istraivake i razvojne procese, modele i metode, te suvremenu razvojnu okolinu. Dominantno softverska priroda razvoja u informacijsko-komunikacijskom sektoru trai vrhunsko razumijevanje ovog arhitekturno ovisnog sloja, tim vie to je rije o institucijskoj kompetenciji koja se ne moe u potpunosti preuzeti iz drugih izvora, ve se velikim dijelom mora samostalno izgraditi. 3 sloj - kreativnost: Ovladavanje ovim slojem omoguuje organizaciji kreiranje vlastitog proizvoda, njegov samostalni razvoj i prodaju na tritu. Osnovni je zadatak sloja stvaranje kulture koja koristi inteligenciju, znatielju i matu svih zaposlenika, te uklanjanje svih moguih prepreka koje stoje na putu kreativnosti u emu kljunu ulogu imaju rukovoditelji. Stvaranje novih proizvoda u informacijsko-komunikacijskom sektoru trai vrlo visoki stupanj sposobnosti apstraktnog razmiljanja pojedinca, te sposobnost rada organizacije i pojedinca u tri naina rada koji obuhvaaju usmjerenost kupcu, kreaciji i detaljima. Ujedno se trai sposobnost aktivnog sudjelovanja u forumskom modelu stvaranja proizvoda i usluga zasnovanom na zajednikom interesu i radu vie tvrtki. Kako informacijska i komunikacijska tehnologija otvara ogroman prostor za stvaranje novih proizvoda i usluga, tako Hrvatska svakako u njoj treba potraiti svoju ansu. Postoje procjene i predvi anja da e se koliina novih proizvoda koji e nai svoje trite u ovom sektoru utrostruiti svake tri godine, to je nezamislivo za bilo koji drugi sektor. Republika Hrvatska treba u prioritetne pravce razvoja gospodarstva na prvo mjesto staviti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, s teitem na softveru i usmjerenjem na mrene aplikacije, usluge i protokole. Softver predouje znanje ugra eno u sustave, a takvi visokovrijedni intelektualni i ekoloki isti proizvodi pruaju prigodu za rast na svjetskom tritu U Republici Hrvatskoj treba promovirati, podupirati i poticati razvoj modela troslojne inovativne organizacije koja ukljuuje znanje, know-how i kreativnost te modela inovativne informacijsko-komunikacijske tvrtke.
Model uspjene tvrtke u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije
Troslojni model inovativnosti: znanje, know-how, kreativnost
Preporuka 9
57
Pojednostavljena SWOT (Strength, Weaknesses, Opportunities, Threats) analiza Ocjena hrvatskih informacijske i komunikacijske tehnologije kao proizvodne grane u Republici Hrvatskoj mogunosti obuhvaa njenu snagu, slabost, mogunosti i prijetnje kako slijedi. SWOT analiza hrvatskog Snaga se oituje kroz: informacijskokomunikacijskog sposobnost apstraktnog razmiljanja i matovitost vanu za softverske proizvode i usluge; proizvodnog sektora nekoliko sveuilinih znanstveno-nastavnih jedinica na podruju elektrotehnike i raunarstva koji stvaraju vrhunske strunjake; nekoliko veih i vie manjih tvrtki koje njeguju inovativnost. Slabost se ogleda u slijedeem: nedovoljno kvalitetnih, a posebno vrhunskih, svjetskih menadera; mala godinja produkcija strunjaka za djelatnosti u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji; nedostatak svijesti o skromnom znanju, potpomognut krivim sustavom vrijednosti, uz nedostatak hrabrosti i kratki vijek uenja. Mogunosti ine: stvaranje snanog informacijsko-komunikacijskog sektora s proizvodima potrebnim razvijenoj Republici Hrvatskoj, to e rezultirati smanjenjem uvoza; nedovoljno razvijena regija srednje i istone Europe s poveanim potrebama za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama to stvara izvozne prilike; nedostatak strunjaka u cijelom svijetu usporava stvaranje novih proizvoda i usluga, to uz brzo djelovanje Hrvatskoj daje prigodu za razvoj i poveanje zaposlenosti. Prijetnje se sastoje u: nerazumijevanju znaenja informacijske i komunikacijske tehnologije zbog ukupnog nedostatka znanja; nedovoljnoj digitalnoj pismenosti donositelja odluka i socijalnim problemima uzrokovanim fokusom na zastarjele tehnologije; nedostatku potpore za pokretanje novih poslova. Informacijski zasnovano zapoljavanje i trite radne snage, te poveanje izvoza Snaga hrvatskog informacijsko-komunikacijskog sektora dokazana je istraivakim, razvojnim i proizvodnim rezultatima, te strunjacima koji su visoko cijenjeni u Europi i svijetu. Mogunosti i snaga su objektivne prirode, dok su slabosti i prijetnje preteno subjektivne. Hrvatski potencijali za informacijski zasnovano zapoljavanje i poveanje izvoza su neosporni. Procjenjujemo da u ovom trenutku u Hrvatskoj u informacijsko-komunikacijskoj industriji radi do 4000 ljudi, te da oni ostvaruju ukupan prihod od 500 milijuna dolara s izvozom od oko 100 milijuna dolara. S obzirom na prije izneseno, treba postaviti ciljeve koji e ubudue svake tri godine udvostruavati ukupan prihod i broj ljudi koji radi u ovom sektoru, te utrostruavati izvoz. Kako ovaj sektor poiva na sveuilino obrazovanim osobama, kao kljuni faktor namee se korjenito restrukturiranje sveuilinog obrazovanja. Na hrvatskim sveuilitima godinje diplomira 200-250 informacijsko-komunikacijskih strunjaka osposobljenih za istraivanje, razvoj i proizvodnju roba i usluga. Procjenjuje se da bi ve u ovom trenutku Hrvatskoj trebalo 1000 novih informacijskokomunikacijskih strunjaka godinje. Razvojni ciljevi zahtijevali bi kontinuirani rast broja
58
sveuilino obrazovanih informacijsko-komunikacijskih strunjaka tako da za est godina bude vei od 5000 godinje. Do tada Republika Hrvatska ne treba iskljuiti niti uvoz sveuilino obrazovane radne snage, to je u skromnim oblicima ve zapoelo. Valja naglasiti da se ne treba zavaravati kako je u ovom sektoru dovoljno brzo i polovino obrazovanje. Druga je pretpostavka stvaranje odgovarajueg broja menadera. Potrebno je stvoriti po jednog vrhunskog menadera sposobnog za pokretanje najsloenijih poslova na 100 zaposlenih i po jednog vrlo kvalitetnog, za vo enje takvih poslova, na 25 zaposlenih. To znai da treba pristupiti organiziranom stvaranju informacijsko-komunikacijskih menadera. Kako je rije o visokoj tehnologiji, treba naglasiti da se menaderi za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju teko nalaze izvan struke. Nekoliko sveuilinih jedinica koje stvaraju vrhunske strunjake, nekoliko velikih i vie manjih tvrtki koje njeguju inovativnost, te sposobnost apstraktnog razmiljanja i matovitost vana za softverske proizvode i usluge, snaga su hrvatske informacijske i komunikacijske tehnologije. Srednja i istona Europa s poveanim potrebama za ovom tehnologijom, te nedostatak strunjaka u cijelom svijetu, uz brzo djelovanje, Republici Hrvatskoj daju prigodu za razvoj i poveanje zaposlenosti. Stoga Republika Hrvatska treba stvoriti uvjete da se svake tri godine udvostrui ukupni prihod i broj zaposlenih, te utrostrui izvoz u informacijsko-komunikacijskom sektoru kao proizvodnoj grani. Preporuka 10
59
INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA U PROIZVODNIM I POSLOVNIM PROCESIMA
Informacijska i komunikacijska tehnologija igra sve veu ulogu na svim proizvodnim i poslovnim razinama u svim industrijskim granama. Ona omoguuje optimiranje svih proizvodnih postupaka te povezuje individualno optimirane proizvodne otoke u cjeloviti proizvodni sustav. Interdisciplinarnom suradnjom strunjaka iz razliitih podruja sa strunjacima s podruja informacijske i komunikacijske tehnologije mogu se postii skokovite promjene u produktivnosti i olakati uvo enje novih proizvodnih i poslovnih postupaka te novih usluga. Takvom interdisciplinarnom suradnjom mogu nastati novi proizvodi i usluge. U Hrvatskoj postoje osnovni uvjeti za takvu inovativnu djelatnost. U svim se industrijskim granama informacijska i komunikacijska tehnologija upotrebljava na svim razinama proizvodnje i poslovanja. Ta tehnologija tako er predstavlja klju za uspjenost poslovanja. Danas se razmatraju mogui postupci objedinjavanja pojedinih tehnolokih komponenti u jedan sveobuhvatni sustav. Pritom se polazi od slijedeih postavki: procesni informacijski sustav, od svoje najnie razine (senzora i aktuatora na razini postrojenja podranih prikladnim ugra enim raunalnim sustavom), pa do razine planiranja resursa, zasniva se na normiranim rjeenjima i podrava potpunu interoperabilnost; pretpostavlja se potpuna raspoloivost svih informacija u digitalnom obliku (bez obzira radi li se o alarmima iz postrojenja ili raunovodstvenim podacima); osnovni nain komuniciranja izme u ljudi, informacijskih sredita i tehnolokih procesa je svojevrsni oblik elektronike pote (taj nain komuniciranja podupire zahtjev da sve informacije budu u digitalnom obliku); pretpostavlja se intenzivna uporaba Interneta, intraneta i ekstraneta, i to ne samo za pretraivanja i upite, ve i kao sastavni dio pojedinih primjena na svim razinama poslovanja te za suradnju na izradi projekata; pretpostavlja se da na svakom radnom mjestu postoji konzistentno radno okruenje koje omoguuje da se na ujednaeni nain koriste sve raspoloive usluge sustava; sveobuhvatnost digitalnog prikaza informacija omoguuje izgradnju sustava za potpuno praenje procesa, te donoenje odluka i planiranje. Informacijski sustav koncipiran na ovakav nain ne moe se vie smatrati sekundarnim dodatkom proizvodnog i poslovnog postupka, ve on postaje nervni sustav svakog poslovnog poduhvata. Izgradnja i operacije industrijskih informacijskih sustava ne mogu se izdvojiti iz opih trendova izgradnje raunalnih sustava i mrea. Povijesno gledano moemo prepoznati etiri razdoblja uporabe raunala pri podravanju tehnolokih procesa. U prvom su razdoblju pojedinana raunala (esto specijalizirane gra e i s posebno pripremljenim programima) potpomagala za nadzor i vo enje pojedinanih postrojenja, a razmjena podataka izme u njih bila je minimalna i obavljana je fizikom razmjenom spremnikih medija. U drugom su razdoblju pojedinana raunala povezivana i to specijaliziranim protokolima pojedinih dobavljaa raunalne opreme. U treem razdoblju je de facto ili de iure normizacija dovela do koncepcije otvorenih sustava u kojima se sklopovlje razliitih dobavljaa moe na ekonomian nain povezati tako da ini
Sveopa digitalizacija proizvodnje i poslovanja
Automatiziranje i optimiranje proizvodnih procesa i postupaka
60
funkcionalnu cjelinu prilago enu potrebama (pri emu je sklopovlje projektirano i izvedeno tako da se pojedine komponente mogu kupovati s police i povezivati u cjelinu). U etvrtom se razdoblju pokuava u izgradnju programske podrke uvesti metodologiju primijenjenu na sklopovsku podlogu, tj. pokuava se izgraditi programske komponente koje se mogu dobaviti na tritu i povezati u programski sustav prilago en konkretnoj primjeni. Danas se razvitak novih sustava odvija u skladu s postavkama ovog etvrtog razdoblja. Pri zasnivanju i izvedbi novih sustava upotrebljavaju se tehnike objektno orijentiranog i komponentnog programiranja s normiranim nainom komunikacije izme u objekata odnosno komponenti. Osnova zamisao normizacije je da se komuniciranje izme u komponenti odvija nesmetano i neovisno o tome tko je komponente proizveo i na kojoj se platformi one izvode. U izgradnji industrijskih informacijskih sustava sve se vie pojavljuju i rjeenja zasnovana na Internetu, intranetu i ekstranetu. Takva su rjeenja mnogo isplativija i preporua se njihova uporaba u svim onim sluajevima kada se mogu njima zadovoljiti vremenska i sigurnosna ogranienja. Moe se uoiti da sve vie isporuitelja sustava zasniva svoja nova rjeenja na spomenutim postavkama i nedvojbeno se moe ustvrditi da ovaj trend u razvitku sloenih industrijskih informacijskih sustava nije samo pomodna epizoda, ve dugotrajnija orijentacija u daljnjem razvoju raunarstva. Prema tome, ovom se pristupu izgradnji sustava treba posvetiti odgovarajua panja. Moderno poslovanje intenzivno upotrebljava informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u svrhu pribavljanja aurnih podataka i njihove analize, modeliranja i reinenjerstva poslovnih procesa, te potpore donoenju odluka na svim razinama. Primjena ovih postupaka omoguuje racionalizaciju koritenja kritinih resursa organizacije, poveanje produktivnosti rada te porast kvalitete usluga. Time se postiu uvjeti za stvaranje konkurentnih tvrtki, ali i za znatno unapre enje poslovanja javnog sektora i dravne uprave. U Hrvatskoj treba znatno poveati uporabu ovih postupaka u praksi, ali tako er i njihovu prisutnost u visokokolskom i cjeloivotnom obrazovanju menadera. Reienjerstvo poslovnih procesa omoguuje temeljitu reorganizaciju poslovnih procesa koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. Pritom je posebno vano dokidanje barijera me u razliitim odjelima tvrtke i koordinacija svih sudionika u poslovnom procesu, ime se postie efikasnije izvo enje poslovnih procesa, te poveanje kvalitete proizvoda i usluga. Reininjerstvo poslovnih procesa temelji se na metodama raunarskog modeliranja, a u tu se svrhu esto koristi simulacijsko modeliranje koje omoguuje modeliranje i analizu funkcioniranja razliitih varijanti sloenih poslovnih procesa (koritenje razliitog broja resursa, razliitih tehnologija ili organizacijskih rjeenja). Ovaj pristup koristi se ne samo za poslovne procese ve, primjerice, i u obrazovanju, bankarstvu, poljoprivredi i dravnoj upravi gdje moe dovesti do znatne racionalizacije rada. Postizanje konkurentnosti zahtijeva i efikasno skladitenje informacija, njihovu analizu, izvlaenje zakljuaka o njihovim znaajkama, te donoenje kvalitetnih i na informacijama utemeljenih odluka. to se tie podataka koji se koriste, osim tradicionalnih strukturiranih podataka koji se pohranjuju u baze podataka sve se vie koriste i slabo strukturirani i multimedijski podaci, baze Informacijska i komunikacijska tehnologija u poslovnim procesima
61
znanja koje omoguuju prikaz znanja u razliitim poslovnim podrujima, te skladita podataka u koja se pohranjuju podaci iz vie razliitih izvora podataka i koja su usmjerena na dobivanje informacija namijenjenih donoenju odluka. Razliite metode u podruju otkrivanja znanja i rudarenja podataka omoguuju analizu velikih nakupina podataka te identifikaciju grupa podataka (npr. grupa razliitih potroaa) i pronalaenje veza me u podacima. Na taj se nain omoguuje iskoritavanje velikih koliina podataka koje tvrtke posjeduju i na temelju toga postizanje kvalitetnijih rjeenja poslovnih problema, dakle i vee konkurentnosti na tritu. Sustavi potpore odluivanju koriste linearno optimiranje i genetske algoritme za traenje najpovoljnijih poslovnih rjeenja, simulacijsko modeliranje za analizu dinamikih sustava i racionalizaciju koritenja poslovnih resursa, ekspertne sustave za rjeavanje poslovnih problema uporabom prikupljenog i kodificiranog znanja, te neuronske mree za rjeavanje problema o kojima se nedovoljno zna, ali se za njih moe pribaviti dovoljno podataka (npr. prognoziranje kretanja vrijednosti dionica). Na taj se nain stvara kvantitativna podloga odluivanju i omoguuje znatno smanjenje rizika donoenja pogrene odluke. Donoenje kvalitetnih odluka od presudne je vanosti za sve aktivnosti drutva, od privatnih tvrtki do javnog sektora i dravne uprave, jer omoguuje racionalno koritenje kritinih resursa ime osigurava prosperitet drutva u cjelini. Iskoritavanje informacija i znanja koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije, posebice, rudarenjem podataka i otkrivanjem znanja, stvaranjem baza znanja, razvojem i uporabom ekspertnih sustava te neuronskih mrea, omoguuje efikasno upravljanje znanjem i pomae izgradnju organizacija koje ue. Poslovanje posredstvom Interneta donijelo je pravu revoluciju i omoguilo globalno poslovanje uz stvaranje posve novih poslovnih modela, drastino poveanje efikasnosti, personalizaciju proizvoda i usluga, te poveanje brzine izvo enja poslovnih operacija i kvalitete proizvoda i usluga. Ovo je podruje detaljnije opisano u treem poglavlju ovog teksta. Preporuka 11 Treba uspostaviti sustavno praenje napretka sloenih industrijskih informacijskih sustava uvaavajui najnovije trendove u izgradnji industrijskih informacijskih sustava pri izgradnji i modernizaciji industrijskih postrojenja. U sloenim poslovnim sustavima treba sustavno primjenjivati metode reinenjerstva poslovnih procesa i sustave potpore odluivanju. Premda ve i danas postoje mnoge raunalom automatizirane naprave, postrojenja i proizvodni postupci, u nadolazeem razdoblju sveprisutne informacijske tehnologije treba oekivati vrlo velike promjene. Informacijska i komunikacijska tehnologija dosegla je takvu razinu da je njezina difuzija ograniena praktiki samo znanjima ljudi. Njezin je utjecaj vidljiv u svim granama gospodarstva. Interdisciplinarnom suradnjom strunjaka iz razliitih podruja primjena sa strunjacima iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije mogu se ostvariti mnogi novi proizvodi i usluge. Ukratko se mogu nabrojati samo neke njezine mogue, pa i ve postojee uporabe. U poljoprivredi i umarstvu mogu se koristiti: internetski portali posredstvom kojih e poljoprivrednici pristupati informacijskim sustavima s podacima o lokalnim vremenskim uvjetima, o stanju potranje i ponude i cijenama
Novi proizvodi i usluge zasnovani na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji Novi proizvodi i usluge
62
poljoprivrednih proizvoda, o mogunostima nabavke gnojiva i zatitnih sredstava i sl.
prijenosne napredne mjerne naprave (za odre ivanje sastava tla, mjerenje vlage i sl.); daljinska mjerenja (za praenje ekolokih uvjeta, mikroklimatska mjerenja); pomagala za vo enje poljoprivrednih dobara i farmi (uporaba ekspertnih sustava za
poveanje prinosa);
jednostavni roboti i automati (za zemljane radove, mljekarstvo, pripremu stone hrane i sl.).
U turizmu se mogu ponuditi inovativna rjeenja koja e: omoguiti izbor mjesta i hotela za odmor, nalaenje kulturnih i sportskih sadraja, zdravstvenih usluga ili meteorolokih prognoza; podrati propagiranje ponude; automatizirati i unaprijediti poslove smjetaja i prehrane; ponuditi nove naine zabave i rekreacije. U gra evinarstvu se informacijska i komunikacijska tehnologija primjenjuje pri: projektiranju (pri projektiranju treba uvaiti potrebu kunih i uredskih informacijskih infrastrukturnih potreba); automatiziranju proizvodnje i transporta gra evinskih elemenata i materijala; izgradnji naprednih mjernih naprava; automatiziranju gra evinskih strojeva. U transportnim sustavima informacijska i komunikacijska tehnologija moe se upotrijebiti za: razvoj inteligentnih transportnih sustava; pristup redovima vonje posredstvom Interneta; pravovremenu rezervaciju prijevoznih usluga; bolji nadzor odvijanja prijevoza (to je posebno vano za multimodalni prijevoz); bolje planiranje i prognoziranje prometa (to vodi do boljeg iskoritenja sredstava i opreme); postizanje jezine nezavisnosti (jer su u uporabi me unarodne ifre). U metaloprera ivakoj industriji raunala se upotrebljavaju pri: projektiranju; automatiziranju mjernih naprava; upravljanju obradnim strojevima; izgradnji industrijskih robota i manipulatora. U svim granama industrije raunala se upotrebljavaju pri: planiranju proizvodnje; automatiziranju skladita; projektiranju i izradi tehnike dokumentacije; vo enju i nadzoru proizvodnje; automatiziranom ispitivanju i kontroli kvalitete; automatiziranom pakiranju i distribuciji. U poslovanju se informacijska i komunikacijska tehnologija upotrebljava za: automatizaciju uredskog poslovanja; elektroniko bankarstvo; prognoziranje cijena dionica; financijske i raunovodstvene informacijske sustave; elektroniko plaanje.
63
Analiza i projektiranje uz pomou raunala, tehnoloke baze podataka i baze znanja
U svim se tehnikim podrujima stvaranje novih proizvoda i usluga zasniva na inenjerskom projektiranju. Inenjersko projektiranje je proces zasnivanja sustava, komponente ili proizvodnog postupka uskla enog sa eljenim i specificiranim potrebama. Projektiranje je sloeni i esto iterativni proces donoenja odluka u kojem se znanja iz prirodnih znanosti, matematike i tehnikih znanosti primjenjuju za pronalaenje optimalnih naina uporabe i pretvorbe resursa u skladu s postavljenim zahtjevima. Temeljni elementi procesa projektiranja jesu postavljanje zahtjeva i kriterija, sinteza, analiza, konstrukcija, te ispitivanje i vrednovanje. Najznaajnije su u tom procesu sutinske i komplementarne uloge sinteze i analize. Informacijska i komunikacijska tehnologija mogu znaajno pomoi proces inenjerskog projektiranja u svim podrujima tehnike. U svijetu je uloen veliki napor u pripremu programskih pomagala koja podravaju analizu i projektiranje. U ta je pomagala uloeno mnogo vrhunskog ekspertnog znanja, te njihova uporaba moe znatno unaprijediti djelotvornost inenjera svih struka. Tako er su stvorene i baze podataka, odnosno banke podataka, koje sadre tehnoloke podatke o svojstvima materijala te baze znanja o proizvodnim postupcima bez kojih je danas praktiki nemogue zamisliti inenjersku djelatnost. Zbog toga bi, za nama interesantne grane proizvodnje, na nacionalnoj razini trebalo osmisliti najracionalniji nain pristupa tim svjetskim dostignuima, organizaciju njihove dobave, financiranja, interpretacije i diseminacije. U Hrvatskoj treba poticati primjene informacijske i komunikacijske tehnologije ne samo na poslovnoj razini, ve i na svim proizvodnom razinama i to u svim proizvodnim granama. Osnovni motiv za to je optimiranje svih proizvodnih postupaka i time poveanje produktivnosti. Uporabom prikladnih programskih pomagala, u koja su ugra ene metodologija i iskustvo, mogue je na indirektan nain u nau sredinu prenijeti stanovita ekspertna znanja potrebna za unapre ivanje produktivnosti u pojedinim granama industrije. Suvremeni industrijski informacijski sustavi ve sadre komponente kojima se omoguuje povezivanje pojedinih izoliranih otoka u jednu inteligentnu cjelovitu organizaciju ime se tako er postie poveanje produktivnosti. Uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije u proizvodnim postupcima: moe se postii odvijanje procesa uz smanjeni utroak energije i sirovina; postie se stabilno i neprekidno odvijanje proizvodnje; skrauje se vrijeme uputanja i zaustavljanja procesa; smanjuje se broj kvarova i oteenja stroom i brom kontrolom graninih vrijednosti i reima rada; postie se bolja kvaliteta proizvoda. Osim toga, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije omoguuje postizanje boljih uvjeta rada time to se ovjeka moe udaljiti od opasnih radnih mjesta i olakati mu zamorne poslove. Uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovnim sustavima postie se: poboljanje kvalitete odluka; racionalnije iskoritavanje poslovnih resursa; skraenje redova ekanja pred alterima; personalizacija usluga.
Poveanje produktivnosti uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
64
Koncept odrivog razvitka, koji se danas u svijetu smatra osnovnim preduvjetom za opstanak ovjeanstva, saeto se moe opisati kao onaj razvoj koji e zadovoljiti potrebe dananje generacije bez opasnosti (ili sa to manjom opasnou) nanoenja tete potrebama buduih generacija. Sutina odrivog razvitka svodi se na to da se jednaka, ili ak i bolja, kakvoa ivljenja postigne uz manje troenje neobnovljivih prirodnih dobara. Zadaci koji proizlaze iz ovakve jednostavno izreene zamisli izrazito su sloeni i zahtijevaju radikalni zaokret u nainu razmiljanja, u obiajima ljudi, u svakodnevnim aktivnostima i u mnogim ljudskim djelatnostima. Tako, politika mora postaviti nove uvjete i okvire djelovanja. Znanost mora istaknuti sve relevantne probleme ekologije i odrivog razvitka (prirodne znanosti moraju ustanoviti sva prirodna ogranienja, drutvene znanosti moraju istraiti i pomoi pri uspostavljanju novih vrijednosnih sustava). Tehnologija mora razviti odgovarajue proizvode i postupke koji e omoguiti obnovljivost dobara (po uzoru na zatvorene prirodne cikluse). Obrazovanje na svim razinama mora iriti svijest o potrebi tedljivog troenja svih dobara i potaknuti sudjelovanje svakog pojedinca u procesu obnovljivosti pri njegovim svakodnevnim aktivnostima. kolovanje i istraivanje na sveuilinoj razini mora razviti nove interdisciplinarne aktivnosti koje e svestrano potpomoi pokret odrivog razvoja. Sve spomenute aktivnosti mogu se mnogo djelotvornije sprovesti uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije. Posebice, proizvodnja novih dobara uz to manje utroka neobnovljivih prirodnih resursa zahtijeva vrlo suptilnu uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije bez ega se takva proizvodnja ne moe ni zamisliti. Informacijska i komunikacijska tehnologija primijenjena u proizvodnim postupcima smanjuje utroak energije i sirovina i tako neposredno podupire naela odrivog razvitka. Nadalje, strogim optimiranjem procesa proizvodnje moe se postii smanjenje tetnog utjecaja na okoli. Koritenje Interneta omoguuje globalno publiciranje informacija o stanju okolia i mjerama spreavanja njegova oneienja, obrazovanje o metodama i postupcima odrivog razvitka, rasprave o ekolokim temama unutar skupina zainteresiranih osoba te suradnju na daljinu u projektima odrivog razvitka. U svijetu naprosto nema dovoljno odgovarajue izobraenih ljudi potrebnih za ostvarivanje svih potencijalnih primjena informacijske i komunikacijske tehnologije. Ogromno trite za te proizvode i usluge u onim granama gospodarstva za koje Hrvatska ima komparativne prednosti otvara nam iroke mogunosti. Interdisciplinarnom suradnjom strunjaka i istraivaa iz pojedinih podruja primjene sa strunjacima i istraivaima iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije mogue je doi do novih rjeenja koja bi mogla biti zanimljiva i u svjetskim razmjerima. Svako uspjeno rjeenje pretpostavlja zajedniki rad specijalista iz podruja neke konkretne primjene i specijalista iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije. U takvom pristupu treba objediniti saznanja nastala u razliitim strunim i, moglo bi se ak rei, kulturolokim sredinama. Treba naglasiti da je u sprezi informacijske i komunikacijske tehnologije s mnogim podrujima primjene mogue doi do inovativnih rjeenja i bez novih temeljnih otkria. Potrebno je samo multidisciplinarno osmisliti tritu zanimljivu kombinaciju ve postojeih znanja i rjeenja.
Potpora odrivom razvitku
Poticanje kreativnosti i inovativnosti Inovativnost s pomou interdisciplinarnosti
65
Za podruje ugra enih sustava na slobodnom se tritu mogu pronai sve komponente (procesori, raznovrsni senzori i aktuatori) s normiranim sueljima i normiranim komunikacijskim protokolima. Izgradnja nekog ugra enog sustava moe se, dakle, zasnovati na osmiljenom odabiru komponenti prilago enom konkretnim primjenama. Nadalje, projektantima ugra enih sustava na raspolaganju su danas i vrlo djelotvorna cjelovita razvojna okruenja i programska pomagala koja olakavaju pripremu programa za opisane primjene. Me utim, prepoznavanje potreba za neku od primjena, njezina detaljna specifikacija, zasnivanje i projektiranje sustava, te njegova izgradnja, provjera i kasnije odravanje ostaju trajni izazovi koji se mogu razrjeavati samo ako u podruju potencijalne primjene postoje dobro obrazovani ljudi. Ljudi imaju nove zamisli, kreiraju tehnologije, smiljaju nove proizvode i postupke, vode proizvodne postupke i odravaju sustave. Preobrazbom obrazovnog sustava opisanom u sljedeem poglavlju moe se ostvariti dugorone pozitivne posljedice. Me utim, nae gospodarstvo ne moe ekati da se neki novi ljudi s novim zamislima u njemu pojave za desetak godina. Dobro osmiljene institucije cjeloivotnog obrazovanja postojeih strunjaka, posebice sa sadrajima koji e poticati njihovo interdisciplinarno djelovanje potrebno za primjenu informacijske tehnologije, nuan su preduvjet za poticanje inovativnog gospodarstva koje bi svojim artefaktima i uslugama moglo biti konkurentno i u svijetu, to je potpunije opisano u estom poglavlju. Inovacijski ciklus Tradicionalni ciklus inovacija zamisli, preobrazovanja ljudi, te inovacije proizvoda, koji se provodi na serijski nain, pokazao se nedjelotvornim u podruju primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Osnovni problem je brzina inovacije. Za razumijevanje i prihvaanje zamisli, ak ako se one i brzo ire, potrebno je uobiajeno nekoliko godina. ekanje na to da ljudi u tvrtki apsorbiraju nove zamisli i na njima zasnuju nove proizvode, suvie je dugotrajno. S obzirom da se veina istraivakih rezultata danas publicira, konkurenciji su oni gotovo istovremeno dostupni. Samo se brzinom odvijanja ciklusa inovacije postie prednost. Pokazuje se da se najvea prednost dobiva kada su istraivanje i razvoj proizvoda organizacijski povezani. To ini temeljnu prednost malih dinaminih tvrtki koje su prikladno ukljuile istraivaku komponentu u razvoj proizvoda, ili su spregnute s istraivakim institucijama koje potpomau razvoj proizvoda u malim razvojno orijentiranim kompanijama. U takvim se malim tvrtkama informacijska i komunikacijska tehnologija mnogo lake prihvaa i upotrebljava. U razvijenom se svijetu pokazuje da male i srednje inovativne tvrtke s fleksibilnom, raunalno poduprtom tehnologijom, vrlo uspjeno djeluju u snabdjevakom lancu velikih kompanija. Hrvatske male i srednje tvrtke trebale bi svoje mogunosti prilagoditi tako da budu prepoznatljive i u europskim i svjetskim razmjerima, te se prikljuiti snabdjevakom lancu stranih tvrtki. Informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje praktiki svakom pojedincu da kreira svoj vlastiti posao, te svaku i najmanju poslovnu zamisao pretvori u vlastiti poslovni uspjeh. Globalna umreenost omoguuje mu pristup irokom tritu.
66
U razradi cjelokupne strategije razvitka Hrvatske strateke se odrednice obrazovanja i znanosti poblie razra uju u posebnim potprojektima. Ovdje se naglaavaju samo neke od postavki povezane s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom i nadolazeim drutvom znanja dobrim dijelom oslonjenim na ovu tehnologiju, koje bi pri razmatranju stratekih odrednica razvitka obrazovanja i znanosti trebalo uzeti u obzir. Osnovno i srednje obrazovanje mora mladim ljudima omoguiti savladavanje temeljnih znanja donekle invarijantnih na trenutno stanje tehnologije kako bi im se olakalo stjecanje novih znanja i stjecanje vjetina potrebnih za koritenje novonastalih pojavnih oblika tehnologije. Obrazovni sustav bi trebao pobuditi interes uenika za samostalno uenje i osposobiti ih za cjeloivotno obrazovanje. Za visokokolski sustav treba nainiti preporuke nastavnih sadraja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije prilago enih pojedinim grupacijama srodnih fakulteta prema znanstvenim podrujima. Cjeloivotno obrazovanje usmjereno na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije najprikladnje je organizirati u obliku interdisciplinarnih specijalistikih teajeva. Znanost u drutvu znanja dobiva vanu dodatnu ulogu. Ona mora iz postojeeg i novonastalog fundusa znanosti, mnogo izrazitije nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi iroj javnosti ona znanja koja se smatraju presudnim za napredak. Informacijska i komunikacijska tehnologija e sasvim sigurno snano obiljeiti razdoblje sljedeih nekoliko desetljea. Prema tome, mladi koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim kolama, pa i oni koji e u sustav redovitog kolovanja tek ui, svoj e ivotni i radni vijek provesti u aktivnom kontaktu s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Nadalje, kolski se sustav mora suoiti s injenicom da uenike mora pripremiti za cjeloivotno uenje koje se namee kao nuni preduvjet uspjenog djelovanja u buduem drutvu znanja. U razradi cjelokupne strategije razvitka Hrvatske strateke se odrednice obrazovanja poblie razra uju u posebnom potprojektu. Ovdje e se naglasiti samo neke od postavki povezanih s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom i drutvom znanja, koje bi trebalo uzeti u obzir pri osmiljavanju i oivotvorenju osnovnog i srednjeg kolstva. U osnovnoj koli uenik, uz svladavanje temeljnih znanja, mora upoznati tehnoloke mogunosti i stei vjetinu uenja. Kako svjetsko znanje postaje dostupno praktiki trenutno, a promjene u koliini i sadraju znanja doga aju se stalno (znatno bre nego to moe pratiti bilo koji kolski sustav), stjecanje faktografskog znanja treba zamijeniti podukom vjetina pronalaenja, analize i sinteze podataka u informacije i znanje koristei dostupne tehnologije. Iako se moe pojaviti i potreba za posebnim predmetom koji se bavi tehnikama dohvata informacija i njihove obrade, te vjetine bi se trebale primjenjivati u svim nastavnim predmetima. Srednja kola ima dvojaku funkciju: osposobljavanje za trite rada veine uenika, te selekciju i usmjeravanje potencijalno najsposobnijih uenika za nastavak kolovanja. Ovaj dio kolovanja mora osposobljavati za samostalno uenje i cjeloivotno obrazovanje, te rad u znatno bre promjenjivijim uvjetima nego to je to sada. Uz struno osposobljavanje za ope vjetine i znanja nuna za to laku promjenu zanimanja, te za zanimanja ovisno o
OBRAZOVANJE I ZNANSTVENOISTRAIVAKI RAD
Osnovno i srednje obrazovanje za razdoblje drutva znanja Utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na sustav obrazovanja
67
potranji i trendovima na tritu, srednje kolstvo mora staviti dodatni naglasak na osnovno osposobljavanje za poduzetnitvo i samostalan rad, na ukljuivanje u trite rada, na metode samostalnog odravanja i razvijanja strunog znanja, te na me unarodnu i me ukulturalnu suradnju i strane jezike. Trite rada je sada svjetsko trite, te svaki ovjek treba biti spreman raditi na daljinu s ljudima iz drugih kulturnih sredina. Vei dio informacija i dostupnog znanja zabiljeen je na stranim jezicima, a poduzetniki projekti ve i sada pronalaze kupce u cijelom svijetu, te treba biti spreman iskoristiti priliku i u drugim jezinim i kulturnim sredinama. kolovanje bi se trebalo po mogunosti provoditi uporabom suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi uenici izlaskom iz kole bili to bolje radno osposobljeni. Poboljanje obrazovanja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije O obrazovanju iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije postoje mnogi, esto i suprostavljeni stavovi. Razlozi za to lee prvenstveno u tome to je ta tehnologija ula relativno kasno i na vrlo razliite naine u ivote mnogih ljudi koji su je poeli koristiti bez nekog formalnog obrazovanja. Pritom se vrlo esto susree stanovite po kojem ve i neka poetnika vjetina uporabe odre enog programskog alata (primjerice, programa za obradu teksta) predstavlja kompetentnost u podruju. Vrlo se esto pritom ini neprimjerena usporedba s vonjom automobila. Tijekom osnovnog obrazovanja uenici se moraju nauiti sluiti raunalom i koristiti usluge mree raunala. To podrazumijeva koritenje svih komponenti raunala, a isto tako i osnove obrade teksta, koritenje tablinih kalkulatora, prezentacijskih alata, koritenje Interneta. U preobrazbi hrvatskog kolstva moralo bi se u osnovne kole ukljuiti ove sadraje. U srednjokolskom obrazovanju trebalo bi uzeti u obzir da se informacijska i komunikacijska tehnologija iz godine u godinu dramatino mijenja, tako da neke steene vjetine vrlo brzo postaju neupotrebljive i treba ih zamijeniti novima. Postavlja se pitanje kako se to u redovitom obrazovanju moe prevladati. Odgovor se nalazi u tome da uenici tijekom kolovanja moraju s razumijevanjem savladati neke osnovne ideje i temeljna znanja koja ine osnovu informacijske tehnologije. Ta su temeljna znanja donekle neovisna o trenutnom stanju tehnologije i o nekoj njezinoj konkretnoj primjeni. Njihovo razumijevanje i svladavanje olakat e pojedincima cjeloivotno svladavanje novih vjetina povezanih s novonastalim pojavnim oblicima tehnologije. U temeljna znanja na kojima poiva informacijska i komunikacijska tehnologija spada, s jedne strane, digitalni prikaz svih vrsta informacija pri kojem se niz bitova moe interpretirati kao broj, tekst, slika ili zvuk te, s druge strane, algoritamski nain obrade i pretvorbe tako kodiranih informacija. Nadalje, tu se ubrajaju znanja o naelima rada raunala s naglaskom na osnovnu zamisao sekvencijskog izvo enja koraka nekog posla, znanja o naelima izgradnje informacijskih sustava te znanja o osnovama umreavanja. Nastavni program iz informacijske i komunikacijske tehnologije trebao bi po opsegu, dubini, irini i metodici biti slian programu predmeta iz prirodnih znanosti. Programom se moraju obraditi osnove podruja, raspraviti sve vane postavke, prikazati naine razrjeavanja osnovnih problema i koristiti matematiku za njihovo rjeavanje. Teite programa treba biti izuavanje temeljnih znanja informacijske i komunikacijske tehnologije. Uenici bi trebali provoditi to vie eksperimenata i pisati programe koji demonstriraju apstraktne pojmove, potvr uju teoriju i demonstriraju snagu raunala.
68
Osnovno ogranienje u provedbi nastave iz informacijske i komunikacijske tehnologije je nedostatak nastavnika. Bez kvalitetnih nastavnika ne moe se provesti preobrazba nastave iz ovog podruja. Nastavu iz predmeta usmjerenih prema informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (nastava iz informatike) izvode u velikom broju sluajeva nastavnici koji u svojem redovitom kolovanju nisu stekli dovoljno temeljnih znanja iz ovog podruja, a zbog nedostatka suvremene opreme nisu stekli ni dovoljno vjetina za koritenje najnovijih programskih pomagala. Stoga, istovremeno s razradom novog nastavnog plana i programa, treba izraditi i plan osposobljavanja nastavnika. Strateka odrednica kolstva treba biti da svi nastavnici u kolama budu osposobljeni za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi svojih predmeta. Osposobljavanje nastavnika informatike moe biti prvi korak, gdje ti nastavnici trebaju biti nositelji uvo enja informatike i pomoi u obrazovanju ostalih nastavnika, te eventualno i lokalnog stanovnitva, posebice, roditelja. Drugo veliko ogranienje za provo enje nastave je pomanjkanje raunalne opreme. Opremanje kola raunalnom opremom mora se sustavno provoditi. Potrebno je odrediti realistini minimalni standard koji kole moraju zadovoljiti, odmah omoguiti njegovo osiguravanje i godinje ga prilago ivati. Treba izraditi modele alternativnog financiranja i usmjeriti programe opremanja kola na zajedniko koritenje infrastrukture s lokalnom zajednicom, te zajedniko koritenje infrastrukture poslovnog sustava kola i ministarstva i slino. Treba naglasiti da se samom kupovinom opreme ne rjeava problem. Opremu treba instalirati i odravati. Nastavnici u kolama ne mogu biti tehniari za odravanje niti sistemski inenjeri. Ako se eli da oprema koja se nalazi u kolskom sustavu bude djelotvorno iskoritena, potrebno je organizirati dobru slubu odravanja i za odravanje opreme predvidjeti potrebna financijska sredstva. Organizacija vlastitih slubi odravanja u okviru Ministarstva prosvjete i porta izazvalo bi dosta potekoa. Prikladni nain obavljanja tog posla je njegovo ugovaranje s lokalnim tvrtkama koje se mogu angairati po potrebi. Treba oekivati da e se cjelokupni kolski sustav morati donekle prilago ivati cjeloivotnom obrazovanju. Jedno od najznaajnijih podruja za koje e postojati izraziti interes je podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. U pojedinim sredinama kole, ili same ili u suradnji s lokalnim tvrtkama, mogu postati svojevrsni centri za obrazovanje odraslih u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Time se otvaraju mogunosti za samostalnu nabavku opreme izvan proraunskih sredstava, koja se moe koristiti i u redovitoj nastavi. Osnovna paradigma aktivnog djelovanja u podruju informacijske tehnologije je programiranje. Naime, raunalo je univerzalni stroj koji se prikladnim programom moe transformirati u pomagalo za obavljanje najraznovrsnijih zadataka. Program pripremljen za raunalo sastoji se od niza programskih instrukcija koje moraju ostvariti neki zamiljeni algoritam (postupak). Svaki artefakt informacijske i komunikacijske tehnologije nastao je
Osposobljavanje nastavnika
Opremanje kola raunalnom opremom
Ukljuivanje kola u cjeloivotno obrazovanje
Usmjeravanje uenika prema profesionalnom bavljenju informacijskom i komunikacijskom tehnologijom
69
pisanjem programa. Ve danas u svijetu nedostaje veliki broj programera. U nadolazeem razdoblju sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije taj e nedostatak biti sve vei. Stoga bi u hrvatskom kolskom sustavu trebalo zainteresirati to je mogue vie mladih za aktivno sudjelovanje u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Isto tako, zbog toga bi u nastavne programe trebalo ugraditi dovoljno sadraja koji e uenike zainteresirati za algoritamski nain razmiljanja i oivotvorenje algoritama programima. ak e i za one uenike koji se u ivotu nee aktivno baviti informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (ali e je neminovno koristiti), algoritamski nain razmiljanja olakat e im djelovanje u njihovu podruju rada. Algoritme susreemo svakodnevno kao recepte za pripremanje hrane, kao upute za rukovanje nekom sloenijim napravom, kao postupke za rjeavanje nekih matematikih zadataka. Suvremeni telefonski aparati i druge elektronike naprave mogu se programirati. U nadolazeem razdoblju sveprisutnog raunarstva treba oekivati sve vie naprava i sustava za iju e uporabu biti koristan algoritamski nain razmiljanja, te poznavanje osnova programiranja. tovie, algoritamski nain razmiljanja i pripremanja programa koji precizno opisuju zamiljene algoritme korisni su ovjeku ne samo u opho enju s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, ve i u svakodnevnom ivotu. Usmjeravanje uenika treba potaknuti dobro razra enim sustavom takmienja uskla enim s me unarodnim natjecanjima. Isto tako treba razraditi i podrati izvannastavni rad s posebno nadarenim uenicima. Obrazovanje za drutvo znanja U uvodnom je poglavlju naglaena uloga obrazovnog sustava sa stanovita drutva znanja i preporueno je da se pri preobrazbi kolskog sustava to posebno uzme u obzir. Treba naglasiti da e u razdoblju koje nadolazi, pri stvaranju i koritenju novih artefakata i sustava biti potrebno da svaki pojedinac ima vie znanja iz prirodnih znanosti: fizike, kemije i, posebice, biologije kako bi mogao uspjeno djelovati i ivjeti. Provo enje naela odrivog razvitka, pri emu se eli, uz to manje utroka energije i sirovina i to manje tetnog djelovanja na okoli, odrati i ak poveati kakvou ivljenja, zahtijeva da svaki pojedinac ima dovoljno znanja iz prirodnih znanosti. Prihvaanje novih tehnologija u svim granama gospodarstva i u svim ostalim djelatnostima mogue je samo uz obrazovane gra ane. Svi oni moraju, na odgovarajuoj razini, razumijevati osnovne matematike pojmove i osnovna naela prirodnih znanosti, openito tehnologije i tehnike, i posebice, informacijske i komunikacijske tehnologije, na kojima poiva dananje i budue ovjekovo okruenje. Nadalje, obrazovni sustav trebalo bi osmisliti tako da se tijekom kolovanja kod mladih ljudi pobudi interes za samostalno uenje, kako bi se oni osposobili za samostalno stjecanje znanja bilo itanjem knjiga, bilo koritenjem ostalih medija koje nudi informacijska i komunikacijska tehnologija. Ako u svom redovitom kolovanju djeca naue samostalnije uiti, olakat e im se kasnije cjeloivotno uenje. Sasvim je sigurno da e se bolje obrazovani pojedinci lake snalaziti na tritu rada i bolje prilago ivati promjenama radnih mjesta.
70
Informacijska i komunikacijska tehnologija e sasvim sigurno snano obiljeiti razdoblje sljedeih nekoliko desetljea. Obrazovni sustav mora osposobiti za ivot u drutvu znanja mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim kolama, te one koji e tek ui u sustav redovitog kolovanja. Nadalje, obrazovni se sustav mora suoiti s injenicom da uenike mora pripremiti za cjeloivotno uenje koje se namee kao nuni preduvjet uspjenog djelovanja u buduem drutvu znanja. Isto tako, kolski se sustav mora ukljuiti i u ostvarenje cjeloivotnog obrazovanja. S obzirom na difuziju informacijske i komunikacijske tehnologije u sve grane gospodarstva i sve djelatnosti, bez izuzetka, razumljivo je da bi svi studenti visokokolskih obrazovnih institucija morali stei odgovarajua znanja potrebna za upotrebu ove tehnologije. Za visokokolsko obrazovanje vrijede tvrdnje koje su izreene za osnovno i srednjokolsko obrazovanje, tj. da nastavni programi moraju biti osmiljeni tako da studenti prvenstveno svladavaju temeljna znanja koja imaju trajniju vrijednost od stjecanja vjetine uporabe pojedinih programskih proizvoda. Tijekom preobrazbe visokog kolstva, koja se pod utjecajem europskih i svjetskih zbivanja provodi i u naoj zemlji, trebalo bi uvaiti zahtjeve koje namee nadolazee drutvo znanja s intenzivnom uporabom informacijske tehnologije. Za pojedine grupacije visokokolskih ustanova trebalo bi nainiti preporuke nastavnih sadraja za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Studenti se osposobljavaju za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom na samo nekoliko fakulteta i visokih kola. Pri razradi i vrednovanju sveuilinih i visokokolskih nastavnih planova i programa trebalo bi uvaiti najnovije preporuke poznatih profesionalnih svjetskih i hrvatskih udruga koje djeluju u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Treba razraditi okvirne programe za studije raunarstva, programskog inenjerstva, telekomunikacija i informatike, matematike, poslovne informatike, te programe za studije na kojima e se obrazovati nastavnici iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije. Tehniki fakulteti obrazuju inenjere. Treba naglasiti da u inenjerstvu postoji tradicija uvaavanja naela koja obiljeavaju budue drutvo znanja. Naime, inenjerstvo se opisuje kao djelatnost u kojoj se znanje iz matematike i prirodnih znanosti steeno uenjem, iskustvom i radom s pronicljivou primjenjuje pri otkrivanju naina tedljive uporabe prirodnih materijala i sila za dobrobit ovjeanstva. Znaajna mjera ocjene kakvoe svakog inenjerskog obrazovanja jest postignuta razina pripremljenosti diplomanata za stvaralaku inenjersku karijeru obiljeenu stalnim strunim razvojem. U petom poglavlju, koje se bavi primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije u ostalim industrijskim granama, detaljno se obrazlae potreba interdisciplinarnog djelovanja inenjera u okruju inovativnog gospodarstva. Iz tog obrazloenja proizlazi da bi inenjeri svih struka morali stei dovoljno znanja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije, kako bi mogli aktivno djelovati u podruju inovativnog gospodarstva.
Preporuka 12
Visokokolsko obrazovanje
Obrazovanje za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom
Obrazovanje u grupaciji tehnikih fakulteta
71
Obrazovanje u grupaciji prirodoslovnih, biotehnikih i biomedicinskih fakulteta
U svim prirodoslovnim, biotehnikim i biomedicinskim znanostima informacijska i komunikacijska tehnologija ima vanih primjena pri modeliranju i simuliranju pojava, te provo enju mjerenja i eksperimenata. Informacijska i komunikacijska tehnologija u tim podrujima primjenjuje se vrlo intenzivno i esto se pred nju postavljaju zahtjevi koji premauju njezine mogunosti. Zbog toga je razumljivo da se neki aspekti njezine uporabe na pojedinim fakultetima temeljito izuavaju. Me utim, i za tu grupaciju fakulteta treba razraditi preporuke nastavnih sadraja. Ne smije se zanemariti injenica da e mnogi studenti tih fakulteta postati nastavnici osnovnih i srednjih kola, te e svoja znanja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije i njezine primjene u svojoj struci moi iriti me u svojim uenicima. U toj se grupaciji nalaze dvije podskupine institucija. U jednoj se od njih obrazuju studenti u podruju informacijskih znanosti, a drugu grupu ine sve ostale institucije. Prema tome, za tu je grupaciju bilo potrebno razraditi dva modela okvirnih nastavnih sadraja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije. Okvirni nastavni programi za grupaciju institucija koje djeluju u polju informacijskih znanosti trebali bi biti sainjeni po istim naelima kao i okvirni nastavni programi za obrazovanje onih koji e se profesionalno baviti informacijskom tehnologijom. I za ovu grupaciju fakulteta vrijedi napomena da e mnogi studenti postati nastavnici osnovnih i srednjih kola, te e svoja znanja iriti me u uenicima. Za sve visokokolske institucije treba razraditi prijedloge okvirnih sadraja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije koji se ukljuuju u nastavne planove i programe. Za visokokolske institucije koje obrazuju studente za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom treba razraditi prijedloge okvirnih nastavnih planova i programa imajui u vidu potrebe gospodarstva i drutva openito. Moe se oekivati da e tijekom vremena potreba za zaposlenicima koji imaju odgovarajua znanja i vjetine iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije rasti u svim granama gospodarstva i svim djelatnostima. Istodobno, neki e od tradicionalnih proizvoda, usluga, proizvodnih procesa, organizacijskih struktura i s njima povezanih potrebnih znanja i vjetina naprosto nestati. Zaposlenici koje e to pogoditi morat e stei nova znanja i vjetine kako bi se prilagodili novim uvjetima. U razdoblju koje je pred nama cjeloivotno obrazovanje postaje nunost te jedna od osnovnih stratekih odrednica politike zapoljavanja. Ono ujedno postaje osnovni preduvjet za postizanje fleksibilnosti trita radne snage. Zbog gore navedenih razloga trebalo bi uspostaviti fleksibilni sustav obrazovanja za olakavanje promjene zanimanja. Na temelju prepoznatih potreba iz trenutnog stanja trita radne snage treba razraditi nastavne programe usmjerene na savladavanje znanja i vjetina koja omoguuju promjenu zanimanja. U takav se sustav, ovisno o razini obrazovanja mogu ukljuiti srednjokolske i visokokolske ustanove.
Obrazovanje u grupaciji drutveno-humanistikih fakulteta i umjetnikih akademija
Preporuka 13
Cjeloivotno obrazovanje
Obrazovanje za olakavanje promjene zanimanja
72
Stjecanje vjetina na radnom mjestu tijekom rada je uobiajeniji nain prilago ivanja novim tehnologijama. Unutar pojedinih tvrtki organiziraju se teajevi za stjecanje potrebnih vjetina prilago enih pojedinom radnom mjestu. Me utim, znanja i vjetine potrebne za uporabu osnovnih programskih alata i upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije mogu se sistematizirati i s pomou njih uspostaviti opi sustav za provjeru njihova poznavanja. U Europi je uspostavljen takav sustav pod nazivom European Computer Driving Licence (ECDL) koji se ve niz godina uspjeno upotrebljava. Jedan od korisnih oblika cjeloivotnog obrazovanje moe biti i poslijediplomski specijalistiki studij. On se moe organizirati tako da se polaznicima ponude pojedinani obrazovni moduli koji slue za stjecanje pojedinih znanja i vjetina, te koji e im omoguiti svladavanje i uporabu nekih novih tehnolokih mogunosti. Nizom takvih teajeva moe se po bodovnom naelu u nekom razumno ogranienom roku postii i odgovarajua priznata specijalizacija u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Ovakav nain poslijediplomskog obrazovanja mogao bi kroz niz obrazovnih modula omoguiti diplomantima drugih struka stanovitu prekvalifikaciju, odnosno osposobiti ih za interdisciplinarno djelovanje u postupku difuzije informacijske i komunikacijske tehnologije u njihovu matinu struku. Treba uspostaviti dodatne naine sustavne izobrazbe strunjaka razliitih struka kako bi ih se osposobilo za prihvat informacijske i komunikacijske tehnologije, te za interdisciplinarno djelovanje pri kreiranju novih proizvoda i usluga. Informacijska tehnologija podupire na razliite naine znanstvenoistraivaku djelatnost. Ona je promijenila metodologiju znanstvenog istraivanja u svim granama znanosti. Postupci modeliranja i simuliranja, prikupljanja podataka i njihova vizualizacija otvorili su putove mnogim novim spoznajama. Razmjena informacija izme u znanstvenika i pristup globalnim bazama znanja omoguila je temeljite promjene u svakodnevnom radu znanstvenika. Internet, koji danas ima presudnu ulogu u cjelokupnom razvitku, nastao je za potrebe i u okrilju znanstvene zajednice. U Hrvatskoj su najprije Sveuilini raunski centar (SRCE) i zatim Hrvatska akademska mrea (CARNet) odigrali pionirsku ulogu pri uvo enju raunala i Interneta u nau sredinu. Znanstvenoistraivakoj zajednici treba omoguiti povezivanje irokopojasnim brzim vezama kao i opremanje najsuvremenijim proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije. Podruje informacijske i komunikacijske tehnologije je u brzom razvoju te postavlja velike zahtjeve pred istraivanja koja e razvoj odravati u godinama koje slijede, kako bi se ostvario kontinuitet prema buduim i pribliavajuim tehnologijama. Temeljna istraivanja e trebati usmjeriti prema novoj informacijskoj i komunikacijskoj
Obrazovanje usmjereno na stjecanje vjetina
Poslijediplomsko specijalistiko obrazovanje
Preporuka 14
Znanstvenoistraivaka djelatnost Potpora informacijske i komunikacijske tehnologije znanosti
Preporuka 15
Istraivanja usmjerena na unapre enje informacijske i komunikacijske tehnologije
73
infrastrukturi zasnovanoj na radikalno novim naelima distribuiranog raunarstva i komunikacija kako bi ona postala sveprisutna, pokretna i skalabilna, te jamila kvalitetu usluge. Infrastrukturne komponente postaju pokretne, inteligentne i autonomne, s obiljejima dinamikih, interaktivnih i aktivnih agenata koji djeluju u ime i u korist korisnika. Znanost mora dati rjeenja za razumijevanje i analizu takvih sustava, njihovog ponaanja i performansi, naina njihovog oblikovanja i prepoznavanje njihovih ogranienja. Tei se k programskim sustavima sa zajamenim svojstvima, pri emu se pod jamstvom podrazumijevaju intuitivno razumijevanje i potvrda funkcionalnog ponaanja, predvidiva uporaba sredstava, postignute performanse, te mogunost odravanja i evolucije. Oekuje se vea uloga prirodom inspiriranih postupaka. Prirodni sustavi koji su veoma sloeni, nelinearni i paralelni, izvode operacije mnogo bre od dananjih tehnikih sustava to je oevidni istraivaki izazov. Primijenjena istraivanja trebat e usmjeriti prema razvoju primjena informacijske i komunikacijske tehnologije koje e unaprijediti iroki spektar podruja ljudskog djelovanja i pridonijeti stvaranju drutva znanja. Inteligentni sustavi omoguuju rjeavanje problema temeljeno na znanju, a inteligentni agenti, posebice, trebaju samostalno izvoditi sve vie raznovrsnih aktivnosti u ime svojih vlasnika. Brz porast koliine uskladitenih podataka zahtijeva odgovarajue metode uskladitenja podataka, te metode prikupljanja podataka i stjecanja znanja koje su u stanju efikasno klasificirati podatke i pronai vezu me u njima. Rastua sloenost odluivanja zahtijeva razvoj snanih sustava potpore odluivanju i metoda rjeavanja problema odluivanja u vanim podrujima odluivanja. Modeliranje i simulacija drutvenih, ekonomskih, tehnikih i ekolokih sustava treba omoguiti uvid u uzroke ponaanja sustava te analizu alternativnih oblika tih sustava. Istraivanja u podruju elektronikog poslovanja trebaju povezati metode poslovanja i informacijsku i komunikacijsku tehnologiju na nain da osiguraju efikasnije poslovanje i stvaranje kvalitetnijih i personaliziranih proizvoda i usluga. Hrvatska znanost u takvim temeljnim i primijenjenim istraivanjima moe i treba sudjelovati vie nego do sada, jaajui ujedno me unarodnu suradnju. Neophodno je u to veoj mjeri povezivati temeljna i primijenjena istraivanja. U cilju ostvarivanja stratekih prioriteta Hrvatske i ukljuivanja u me unarodnu suradnju prijeko je potrebno okrupnjavanje projekata to ukljuuje suradnju me u institucijama te interdisciplinarnu suradnju. Istraivanja drutvenih i ekonomskih posljedica informacijske i komunikacijske tehnologije Brzi razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije i njeno prodiranje u sve sfere drutva donosi velike mogunosti, ali i postavlja velike izazove. Posljedice utjecaja ove tehnologije na pojedince, drutvene grupe, organizacije i drutvo u cjelini nisu dovoljno prouene, to utjee na kvalitetu odluka i politiku vezanu za razvoj i koritenje ove tehnologije. Stoga je potrebno pokrenuti interdisciplinarna istraivanja koja e identificirati i anticipirati potencijalne probleme, pridonijeti razumijevanju njihovih uzronika, te traiti nain njihova razrjeavanja. Neka od moguih podruja istraivanja su utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na pojedince te ivot u domainstvima i drutvenim grupacijama, utjecaj ove tehnologije na privatnost, problemi obrazovanja s pomou informacijske i komunikacijske tehnologije, snalaenje u ogromnoj koliini informacija,
74
promjena prirode rada, utjecaj na kvalitetu ivota, stvaranje digitalne podjele izme u imunih i siromanih, utjecaj tehnologije na evoluciju organizacijskih struktura, transformacija drutvenih institucija, me udjelovanje ljudi i tehnologije, te stvaranje povjerenja u elektronikom poslovanju. U nadolazeem informacijskom razdoblju ili razdoblju drutva znanja znanost sasvim sigurno igra znaajnu ulogu. Kada se govori o znanju u drutvu znanja, podrazumijeva se praktino znanje koje se moe iskoristiti za stvaranje nekih novih dobara i usluga. Drutvo znanja, prema tome, nije znanstveno drutvo. U drutvu znanja znanje nije ogranieno samo na znanstvenike, ve se ono na odgovarajui nain mora proiriti na to vei broj strunjaka razliitih profila. Me utim, sama znanost dobiva u drutvu znanja vrlo vanu dodatnu ulogu. Osim to znanstvenici moraju teiti k novim znanstvenim spoznajama, oni moraju iz postojeeg i novonastalog fundusa znanosti, mnogo izrazitije nego dosada, odabirati, oblikovati i prenositi gospodarstvu i iroj javnosti ona znanja koja smatraju presudnim za napredak ovjeanstva. Posebno znaenje za sveukupan razvoj drutva znanja imat e otvorena i dvosmjerna znanstvena suradnja sveuilita s gospodarskim subjektima na istraivakim i razvojnim projektima i programima. Korpus korisnog znanja o kojem sve vie ovisi moderno drutvo mora se na znanstveni nain oblikovati te istraivati najprikladnije naine njegova koritenja, naroito u gospodarstvu. Sveuilita koja su sredinja mjesta stvaranja, oblikovanja i prenoenja znanstvenih spoznaja i korisnih znanja morat e procesu stvaranja drutva znanja odigrati kljunu ulogu. Gornji navodi imaju mnogo iri kontekst i ne mogu se razmatrati samo u okviru strategije razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije, pa se predlae njihovo temeljitije razmatranje u strategijskim odrednicama razvitka znanosti. Informacijska i komunikacijska tehnologija se vrlo brzo razvija te postavlja velike zahtjeve na istraivanja koja e razvoj odravati u godinama koje slijede, kako bi se ostvario kontinuitet prema buduim i pribliavajuim tehnologijama. Hrvatska znanost u takvim temeljnim i primijenjenim istraivanjima moe i treba sudjelovati vie nego do sada, jaajui ujedno me unarodnu suradnju. U tu je svrhu neophodno formirati velike istraivake timove usmjerene na nacionalne prioritete, te u njih ukljuiti vei broj institucija, to je ujedno uvjet za dobivanje europskih projekata. Sama znanost dobiva u drutvu znanja vrlo vanu dodatnu ulogu. Osim to znanstvenici moraju teiti k novim znanstvenim spoznajama, oni moraju vie nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi gospodarstvu i iroj javnosti ona znanja iz postojeeg i novonastalog fundusa znanosti koja smatraju presudnim za napredak. Znanost u drutvu znanja
Preporuka 16
75
MJERE POTREBNE ZA RAZVITAK INFORMACIJSKOG DRUTVA
Republika Hrvatska mora pripremiti i provesti niz sistemskih i poticajnih mjera za razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije, te uskla ivanje regulative, legislative i normizacije s razvijenim svijetom. Tako er je potrebna reorganizacija strukovnih informatikih udruga, promocija informacijskog drutva, analiza drutvenih posljedica koritenja informacijske i komunikacijske tehnologije te uvo enje mehanizama mjerenja i praenja napretka u uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije. Uz to, potrebno je provesti vei broj mjera koje e potaknuti domae poduzetnitvo i motivirati strunjake iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije da ostanu u Hrvatskoj. Provedba mjera koje se predlau u daljnjem tekstu ispravila bi hrvatske zaostatke na putu u informacijsko drutvo 21. stoljea. Skladan i brzi angaman dravne uprave te znanstvene i strune javnosti iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije omoguit e prikljuak Hrvatske razvijenom svijetu. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju i proizvodnji moe postii potpuni gospodarski efekt samo ako je popraena snanim mjerama za poticanje poduzetnitva i omoguavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja, mjerama koje su potrebne svim segmentima gospodarstva. Hrvatska treba stvoriti pravno okruenje potrebno za uspjeno funkcioniranje informacijskog drutva. Legislativna aktivnost u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije jedna je od najintenzivnijih posvuda u svijetu, jer se promiljenou, kvalitetom i brzinom uvo enja zakonskih akata i propisa odre uje kako tehnoloka tako i financijska budunost svake zemlje. Legislativa i regulativa na podruju Interneta trebaju iznai rjeenja koja e omoguiti nesmetano odvijanje razmjene informacija te obavljanje transakcija posredstvom Interneta. Potrebno je ozakoniti elektroniki (digitalni) potpis, autentifikaciju i autorizaciju stranaka koje sudjeluju u transakcijama, poslovanje s kreditnim karticama, jurisdikciju nad transakcijama na Internetu, zatitu osobnih podataka, zatitu privatnosti, kriptografsku zatitu, zatitu prijenosa informacija kroz me unarodne sustave, zatitu korisnika i usluga od uvredljivih i nelegalnih sadraja, ozakoniti kupovinu posredstvom Interneta u inozemstvu s rauna tvrtke te ozakoniti prodaju posredstvom Interneta inozemnim kupcima. Tako er je potrebno zauzeti stav u odnosu na oporezivanje trgovine obavljene posredstvom Interneta, pri emu treba imati u vidu da je u SAD-u prije dvije godine uveden trogodinji moratorij na tu vrstu oporezivanja. Osim toga, legislativni i regulativni akti, ije donoenje je potrebno za nesmetani razvoj infomacijskog drutva trebaju pravno definirati raunarski kriminal, javnost podataka i informacija, zatitu podataka i pravo pristupa bazama podataka, dozvolu uporabe biometrijskih metoda za osobnu identifikaciju, elektronike dokumente kao dokazni materijal na sudu, te odnos prava prodavaa i kupaca kod kupovanja i licenciranja softverskih proizvoda. Posebno vaan kompleks predstavlja legislativa u podruju telekomunikacija. Legislativa, tehnologija i financijska ulaganja rjeavaju samo djelomino navedena pitanja i probleme. Uz to je potrebno poticati razvoj novih kulturnih vrednota, morala i etike koji e razvojem odgovornosti i svijesti o opim i osobnim posljedicama smanjiti zlouporabe informacijske i komunikacijske tehnologije.
Poticanje poduzetnitva
Legislativa i regulativa Legislativa i regulativa u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji
76
Hrvatska treba u stvaranju djelotvornog pravnog okruenja maksimalno iskoristiti dostignua informacijske i komunikacijske tehnologije. Ta tehnologija moe pomoi pri uspostavljanju cjelovitog legislativnog informacijskog sustava neophodnog za uspjenu prilagodbu hrvatske legislative zahtjevima Europske Unije. Hrvatska treba postii visoku razinu inovativnosti, zatite autorskih rjeenja, te kvalitetnih patentnih prijava i priznanja patenata iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije. Uz to treba i dalje odravati visoku razinu informiranosti o vaeoj legislativi, praksi i trendovima u svijetu (posebno kod softvera i poslovnih metoda), tako er i zbog zatite gra ana Hrvatske od eventualne (nesvjesne) povrede autorskih djela i patenata priznatih u drugim zemljama. Dobra podloga za postizanje tih ciljeva postoji u djelovanju Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo (DZIV), koji je razvio i poeo primjenjivati nacionalni sustav intelektualnog vlasnitva, koji uz legislativu ukljuuje i relevantne institucije kao to su Dravni inspektorat, Ministarstvo unutarnjih poslova, carinska sluba, trgovaki sudovi, Hrvatska autorska agencija i korisnici. Taj je sustav u skladu sa smjernicama Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (World Intellectual Property Organization - WIPO), iji je Hrvatska lan, te je velikim dijelom harmoniziran s Direktivama Europske Unije. U pripremi je novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, koji e obuhvatiti pitanja vezana uz baze podataka i Internet i biti uskla en s aktivnostima WIPO-a i ICANN-a (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers). Taj se zakon temelji na amerikom zakonu o zatiti autorskih prava Digital Millennium Copyright Act (DMCA) donesenom 1998. godine. Zatita intelektualnog vlasnitva u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije u svijetu jo je uvijek neuskla ena kada se radi o patentabilnosti softvera i poslovnih metoda per se. Hrvatska prati pristup Europskog patentnog ureda (European Patent Office EPO), gdje moe stei status pridruenog lana kada pristupi procesu pridruivanja Europskoj Uniji. Hrvatska treba postii visoku razinu preuzimanja, usvajanja i primjene me unarodnih normi, uz dobru informiranost o vaeoj normativi (de iure i de facto norme) i trendovima u svijetu. Norme u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji predstavljaju vanu stavku harmonizacije zemalja koje se uklapaju u Svjetsku trgovinsku organizaciju (World Trade Organization - WTO) odnosno u Europsku Uniju. Drave su obvezne provesti sve unaprijed propisane postupke uskla ivanja postojeih normi, odnosno prihvaanja svjetski vaeih normi. Da bi informacijski sustavi i informacijska i komunikacijska tehnologija mogli sukladno funkcionirati, nuno je striktno pridravanje me unarodno prihvaenih normi, te uskla ivanje sa strukovnim i de facto normama. Nacionalne specifinosti poput imena dana i mjeseci, te pisanja posebnih grafema i njihova kodnog prikaza trebaju biti uskla ene s me unarodnim preporukama, usvojenima na nacionalnoj razini, te objavljenima i dostupnima za javnu uporabu. Normizacija je tako er neophodni uvjet za razvitak suvremenog trita, posebno zbog osiguranja tehnike kompatibilnosti roba i usluga, smanjenja tehnikih zapreka u trgovinskoj razmjeni, osiguravanja slobodnog kretanja roba i sl.
Informacijska i komunikacijska tehnologija u legislativi i regulativi
Intelektualno vlasnitvo
Normizacija
Mjera potrebne za razvitak informacijskog drutva
77
Za normizaciju u svijetu nadlena je Me unarodna organizacija za normizaciju (International Organization for Standardization - ISO), a u podruju informacijske tehnologije nadlean je koordinacijski odbor JTC1 (ISO/IEC Joint Technical Committee for Information Technology). Uz ISO na normizaciji iz podruja informacijske tehnologije znaajni doprinos daju i velike strukovne udruge, pa se niz normi koje su pripremili udruge IEEE (The Institute of Electrical and Electronics Engineers) ili ACM (The Association for Computing Machinery) pretvorio u ISO normu. U podruju telekomunikacija bitna je uloga Me unarodne telekomunikacijske unije (International Telecommunication Union - ITU). U Europi postoje tri organizacije koje pokrivaju normizaciju u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije: CEN (Comit Europen de Normalisation), CENELEC (Comit Europen de Normalisation Electrotechnique) i ETSI (European Telecommunication Standards Institute). CEN je 1998. osnovao novi entitet ISSS (Information Society Standardization System) s ciljem da sudionicima u trinoj utakmici osigura cjeloviti i integrirani raspon normizacijski orijentiranih usluga i proizvoda i tako pridonese uspjehu informacijskog drutva u Europi. Hrvatski odnosi s Europskom Unijom na podruju normizacije odre eni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju, gdje je vaan element izrada strategije uskla ivanja u podrujima tehnikog zakonodavstva, normizacije, mjeriteljstva, ovlaivanja i ocjenjivanja sukladnosti, kao dio nacionalne strategije integracijskog procesa. U Hrvatskoj je za normizaciju na razini drave zaduen Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM), koji je pripremio me u ostalim i Zakon o normizaciji iz 1996. godine. DZNM tako er osniva tehnike odbore zaduene za pojedina strukovna podruja, prema uzoru na organizacijski model ISO. Za podruje informacijske tehnologije osnovan je tehniki odbor s oznakom DZNM-TO-4001, te odre eni i postavljeni zadueni predstavnici informatike struke. Napravljena je obimna inventura postojeih normi iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije, te pripremljena lista prioriteta. Temeljem Zakona o normizaciji omogueno je da se svjetske norme ne prevode, nego da se samo usvoje s pripremom elnog dokumenta koji sadri kratki opis i prijevod naziva. Informatika i strukovne udruge Informatika kao struna djelatnost U hrvatskom se jezinom podruju ve desetke godina naziv informatika upotrebljava za strunu djelatnost primjene raunala za rjeavanje raznolikih problema u razliitim strukama. Kada se eli istaknuti posebnosti neke primjene, onda se uz osnovni naziv pojavljuju i atributi koju tu primjenu poblie odre uju (tako se, primjerice, govori o poslovnoj informatici, medicinskoj informatici, pravnoj informatici). Tijekom vremena taj je naziv obuhvatio primjenu svih elemenata suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije. Ljudi koji u toj struci djeluju nazivaju se informatiarima, odnosno profesionalnim informatiarima. Zbog znaenja i utjecaja kojeg informatika ima na ope drutveno dobro, te na neposredne procese u gospodarstvu i ostalim podrujima ljudskog djelovanja, u svim se naprednim zemljama ona nastoji usmjeravati i unapre ivati i kroz odgovarajue strukovne zajednice. Profesionalni djelatnici udruuju se u strukovne udruge koje tite njihove direktne interese i potiu razvoj i znanje, a same su udruene na nacionalnoj razini u neku organizacijsku formu koja predstavlja ukupnu struku prema dravi. Tvrtke i obrazovne institucije su redovito lanovi - pokrovitelji strukovnih udruga s pravom glasa ili bez njega.
78
Europska Unija posebnu panju poklanja organizaciji i strategiji informatike struke. To se moe uoiti iz postojanja udruenja CEPIS (Council of European Professional Informatics Societies), te niza programa kao to su EISS (European Informatics Skills Structure), EICL (European Informatics Continuous Learning Programme), ECDL (European Computing Driving License), EPIC (European Professional Informatics Certificate) i COCICT (Code of Conduct for ICT Professionals). Planske i pripremne aktivnosti na normiranju etikih naela (COCICT), normiranoj strukturi znanja i vjetina (EISS), sadraja i postupka stjecanja potvrde o uspjenosti uporabe osobnih raunala (ECDL), te promiljeni program stalnog obrazovanja informatiara (EICL) i potvr ivanja / certifikacije (EPIC) ukazuju i nama kojim putem trebamo ii pri organiziranju suvremene strukovne zajednice informatike struke. U Hrvatskoj treba potaknuti reorganizaciju strukovnih udruga tako da one organizacijski budu prilago ene europskim udrugama. To se prilago enje mora provesti na takav nain da se oblikuje strukovna zajednica koja e se moi ulaniti u Savez europskih udruga profesionalnih informatiara (Council of European Professional Informatics Societies - CEPIS) koji trenutno udruuje 30 zemalja s vie od 150.000 lanova. Etika naela javljaju se kao regulator djelovanja informatike prema okolini. Kako je nemogue pravnom regulativom na razini operativnih pravila i zabrana odrediti ukupnu sloenost odnosa struke i okoline, sve zrele i razvijene struke su uvele etike kodekse ili etika naela kao obvezu struke i svih njenih lanova. Razlika izme u kodeksa i naela je u postupcima penalizacije koje odre uje kodeks, dok ih naela ne definiraju. Etika pravila nisu samo formalizam struke, nego temeljna naela prema kojima treba donositi prosudbe o djelovanju i ponaanju unutar struke, te o odnosu struke prema okolini ili korisnicima proizvoda struke. Stoga informatika u Hrvatskoj treba jasno definiran dokument Etikih naela kojeg e prihvatiti strukovna zajednica profesionalnih informatiara i time postaviti struku u kvalitetniji odnos prema okolini i korisnicima. Na svjetskoj razini najznaajniji utjecaj je imao projekt kojeg su pokrenule i provele udruge IEEE i ACM pod imenom Code of Ethics. Prema njegovu uzoru mnoge su nacionalne udruge pripremile svoje dokumente. Hrvatska sekcija IEEE je preuzela i na hrvatski prevela tekst etikih naela. Osnovnu paradigmu profesionalnog djelovanja u informatici ini pisanje, priprema, prilago ivanje, ispitivanje i odravanje softvera (programa). Profesionalno bavljenje programima dobilo je naziv softversko (programsko) inenjerstvo. Za planiranje potrebnog obrazovanja i za praenje uspjenosti i napredovanja profesionalnih djelatnika iz podruja softverskog inenjerstva potrebno je imati normirani pregled potrebnog korpusa znanja. To moe pomoi i pri oblikovanju visokokolskih nastavnih programa, te programa cjeloivotnog obrazovanja i obrazovanja za prekvalifikaciju. Korpus znanja u softverskom inenjerstvu razra uje drutvo IEEE-CS s projektom SWEBOK (Software Engineering Body of Knowledge). U okviru Raunarskog odjela Hrvatske sekcije IEEE-a i HrOpen Foruma prati se napredak projekta SWEBOK. Strukovna organizacija u Hrvatskoj
Etika u informatici
Korpus znanja u softverskom inenjerstvu
79
Promocija informacijskog drutva
Potrebno je razliitim promotivnim akcijama podizati svijest javnosti o mogunostima koje prua informacijsko drutvo, te motivirati gra ane za sudjelovanje u izgradnji informacijskog drutva. Javnost treba informirati o tehnikim, ekonomskim i drutvenim aspektima prijelaza na informacijsko drutvo. Pri tome posebnu ulogu imaju utjecajni javni mediji, te obrazovne institucije po itavoj vertikali od djejih vrtia do visokokolskih ustanova. Neke od drutvenih posljedica informacijske i komunikacijske tehnologije, kao to su to gospodarski napredak, pruanje jednake mogunosti svima, ili irenje kulturnih sadraja izuzetno su povoljne. Postoji me utim vie neugodnih pa ak i opasnih aspekata informacijskog drutva kao to su raznovrsne zlouporabe, ilegalni i uvredljivi sadraji, nove vrste raunarskog kriminala, ugroavanje privatnosti, zaostajanje razvoja ruralnih krajeva i manje obrazovanih i siromanijih pojedinaca, tekoe s vrednovanjem informacija dobivenih preko Interneta, pa ak i manji ili vei gubitak potrebe za normalnom komunikacijom s ljudima i sudjelovanjem u svakodnevnim ivotnim aktivnostima. Ilegalni i uvredljivi sadraj vrlo lako se iri Internetom, a krivce je teko pratiti i uhvatiti. Obrazovanje odraslih i djece o opasnostima koje prijete s Interneta moda je najbolji nain spreavanja nastanka tete od tih vrsta sadraja. Tako er je potrebno upoznati sve gra ane s injenicom da zakon vrijedi i za komunikaciju i diseminaciju informacija posredstvom Interneta. Potrebno je stimulirati tvrtke da naprave istraivanje i razvoj tehnike zatite protiv uvredljivog sadraja. Potrebno je prepoznavati simptome i sprijeiti irenje tzv. digitalne podjele izazvane nejednakom mogunou pristupa Internetu od strane siromanih, starih ili hendikepiranih osoba te osoba u nerazvijenim krajevima. Problemi privatnosti vezani su za ilegalni dohvat podataka o kreditnim karticama, financijskih informacija, medicinskih ili drugih povjerljivih zapisa. Ti se podaci mogu prodavati treim osobama ili zloupotrijebiti. Da bi se to sprijeilo podaci se moraju kriptirati, a sakupljai podataka (primjerice, tvrtke koje rade na Internetu) moraju preuzeti obavezu informiranja posjetilaca o tome koje podatke sakupljaju i kako ih namjeravaju iskoristiti, moraju omoguiti posjetiteljima da ogranie koritenje osobnih informacija, te moraju odravati tone, potpune i relevantne podatke o posjetiteljima. Zapoljavanje postaje manje stabilno i sigurno nego u prolosti, te vie ovisno o razvoju vjetina i prilagodljivosti pojedinaca i njihovom cjeloivotnom uenju. Stoga je potrebno poticati izradu istraivanja o vezi izme u informacijske i komunikacijske tehnologije i zapoljavanja, te o ulozi obrazovanja u osiguranju zaposlenosti. Praenje napretka informacijskog drutva prvenstveno treba biti temeljeno na primjerenim pokazateljima te usporedbi s razvijenim i tranzicijskim zemljama. Primarni skup ovih pokazatelja obuhvaa: bruto drutveni proizvod, konkurentnost, deregulaciju, investicije, modernizaciju, cijene, sveukupno prodiranje tehnologije te zapoljavanje. Primjerice, osnovni su pokazatelji napretka prema izvjetaju Preparing Canada for a Digital World kanadskog Vijea za informacijsku infrastrukturu: opa ekonomska situacija, vladina politika i regulacija, te ponuda, potranja i zapoljavanje. Opa ekonomska situacija ukljuuje me u ostalim i bruto drutveni proizvod, konkurentnost te istraivanje i razvoj, i
Drutvene posljedice informacijske i komunikacijske tehnologije
Mehanizmi mjerenja i praenja napretka informacijskog drutva
80
mjeri sudjelovanje informacijske i komunikacijske tehnologije u tim kategorijama. Vladina politika i regulacija ukljuuje stanje konkurentnosti i regulacije koji definiraju stupanj liberalizacije telekomunikacijskog trita. Ponuda informacijske i komunikacijske tehnologije od strane privatnog i javnog sektora opisuje investicije u ovu tehnologiju, modernizaciju mree, proizvoda i usluga, produktivnost, te prihode i cijene u ovom podruju. Potranja za informacijskom i komunikacijskom tehnologijom ukljuuje mjerenje prodiranja i koritenja informacijske i komunikacijske tehnologije u domainstva, poslovni sektor i dravnu administraciju. Zapoljavanje ukljuuje trokove obrazovanja i stjecanja vjetina, te zapoljavanje u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Djelotvorna primjena i razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije poiva na sre enoj legislativi i regulativi tako da Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. Isto tako, potrebno je uskladiti postojee zakonske akte povezane sa zatitom intelektualnog vlasnitva. Treba uspostaviti efikasan nain usvajanja me unarodnih normi za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Kako je dinamika razvoja i uvo enja informacijske i komunikacijske tehnologije bitno odre ena kvalitetom strunjaka, treba podrati rad strukovnih udruga koje njeguju naela profesionalnosti, etike i trajnog strunog usavravanja. Isto tako, treba podrati promotivne aktivnosti, te uspostaviti naine praenja napretka informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj. Preporuka 17
81
PRILOZI A. Referentni izvori informacija Informacijska i komunikacijska tehnologija i informacijsko drutvo
1. Recommendations to the European Council: Europe and the global information society, (Bangemannov izvjetaj), Members of the High-Level Group on the Information Society, Europska Unija, 05/1994, http://europa.eu.int/ISPO/ida/text/english/bangeman.html 2. Europes Way to the information society - An Action Plan, COM(94) 347 final, Europska Unija, 07/1994 3. eEurope: An Information Society For All, Europska Unija, 03/2000, http://europa.eu.int/ISPO/docs/policy/docs/e_europe/COM(99)_en.pdf 4. eEurope 2002. An Information Society For All. Action Plan, Europska Unija,19-20.06.2000, http://europa.eu.int/comm/information_society/eeurope/actionplan/index_en.htm 5. The eEurope 2002 Update. Europska Unija, 7-8.12.2000, http://europa.eu.int/comm/information_society/eeurope/pdf/update_en.pdf 6. Implementing the Information Society in Ireland: An Action Plan, Irska, 01/1999, http://www.irlgov.ie/taoiseach/publication/infososactionplan/Info.pdf 7. National Informatics Strategy of Hungary, Ma arska, 03/1996, http://central.mtesz.hu/nis/corenis.htm 8. Final Report of the Information Highway Advisory Council, Phase I, Kanada, 09/1995, http://strategis.ic.gc.ca/SSG/ih01070e.html 9. Building the Information Society: Moving Canada into the 21st Century, Kanada, 05/1997, http://strategis.ic.gc.ca/SSG/ih01103e.html 10. Preparing Canada for a Digital World, Final Report of the Information Highway Advisory Council, Kanada, 10/1997, http://strategis.ic.gc.ca/SSG/ih01650e.html 11. Information Technology Research: Investing in Our Future, Presidents Information Technology Advisory Committee Report to the President, SAD, http://www.ccic.gov/ac/report/ 12. Okinawa Charter on the Global Information Society, Grupa najrazvijenijih zemalja G-8, 07/2000, http://www.ecommerce.gov/ecomnews/FinalITCharter.pdf 13. J. Peterson, M. Sharp, Technology Policy in the European Union, The European Union Series, Macmillan Press Ltd., London 1998 14. P.J. Denning, R. M. Metcalfe, eds., Beyond Calculation, The Next Fifty Years of Computing, Copernicus, Springer-Verlag, New York, 1997 15. P. J. Denning, Ed., Talking Back to the Machine, Computers and Human Aspiration, Copernicus, Springer-Verlag, New York, 1999 16. Irene von Hardenbeg, Wissen: Wo liegen die Grenzen, Deutschland. Zeitschrift fr Politik, Kultur, Wirtschaft und Wissenschaft, Januar 2000. 17. D. Mihaljek, Prilog razradi dugorone strategije privrednog razvoja Hrvatske: odakle poeti, to poduzeti i kako to ostvariti?, Basel, 11/2000. 18. Radna skupina Predsjednika Republike, e-Croatia - Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske, Zagreb, 07/2000. 19. B. itnik: Information Technology Market - Special Project, IDC Central Europe, Prague, April 2001
82
1. Status Report on European Union Electronic Communications Policy, 22 December 1999. http://europa.eu.int/ISPO/infosoc/telecompolicy/en/tcstatus.htm 2. Fifth Report on the Implementation of the Telecommunications Regulatory Package, COM (1999) 537, 11 November 1999. http://europa.eu.int/ISPO/infosoc/telecompolicy/5threport.html 3. Sixth Report on the Implementation of the Telecommunications Regulatory Package, COM (2000) 814, 7 December 2000. http://europa.eu.int/ISPO/infosoc/telecompolicy/6threport.html 4. Green paper on the convergence of the telecommunications, media and information technology sectors, and the implications for regulation, Towards an Information Society Approach, COM (97) 623, Brussels, 3 December 1997. http://europa.eu.int/ISPO/convergencegp/greenp.html 5. Commmision Directive of 28 June 1990 on competition in the market of telecommunication services (90/388/ECC). http://europa.eu.int/comm/competition/liberalization/legislation/90388_en.html 6. Commmision Directive 96/2/EC of 16 January 1996 ammending Directive 90/388-EEC with regard to mobile and personal communications. http://europa.eu.int/comm/competition/liberalization/legislation/922_en.html 7. Commmision Directive 96/19/EC of 13 March 1996 ammending Directive 90/388-EEC with regard to implementation of full competition in telecommunications market. http://europa.eu.int/comm/competition/liberalization/legislation/9619_en.html 8. Draft Commmision Directive ammending Directive 90/388/EEC in order to ensure that telecommunications network and cable TV networks operated by a single operator are separate legal entities. http://europa.eu.int/comm/competition/liberalization/legislation/dft98c71_en.html 9. Directive 98/10/EC on application of ONP to Voice Telephony and Universal Service for telecommunications in a competitive environment. http://europa.eu.int/ISPO/infosoc/telecompolicy/en/dir98-10en.html 10. Decision 128/1999/EC of the European Parliament and of the Council of 14 December 1998 on the coordinated introduction of a third-generation mobile and wirelles communications system (UMTS) in the Community. http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/dat/1999/en_399D0128.html 11. Commision recommendation C(2000)1059 On unbundled Access to the Local Loop: Enabling the competitive provision of a full range of electronic communication services including broadband multimedia and high-speed Internet, 26 April 2000. http://europa.eu.int/ISPO/infosoc/telecompolicy/en/rec2000-1059en.pdf 12. Regulation of the European Parliament and of the Council on Unbundled Access to the Local Loop, 2000/0185(COD), 5 December 2000 http://europa.eu.int/ISPO/infosoc/telecompolicy/en/regullfin-en.pdf 13. Universal Mobile Telecommunication Systems (UMTS): Strategies, ETSI EG 201 721 V1.1.2 (2000-02), ETSI, 2000. 14. Report of the Advisory Committee on Telecommunications to the Minister for Public Enterprises, Advisory Committee on Telecommunications, Dublin, 1998. http://act.iol.ie
Prilozi
83
15. Internet and the Future Policy Framework for Telecommunications, Fisher &Lorenz, Kopenhagen, 2000. http://europa.eu.int/ISPO/infosoc/telecompolicy/en/Fischer31a.pdf 16. Hrvatske telekomunikacije danas - III. izdanje, Hrvatske telekomunikacije d.d., 2000. 17. V. Brli, V. uri-Hudek, J. Buzoli, N. Roi, D. Begui, The Croatian Telecommunications Way towards the Communication Era, IEEE Communications Magazine, Vol. 38, No.2, pp. 98-107, 2000. 18. N. Oaa, Preparing for Liberalization, IEEE Communications Magazine, Vol. 38, No.8, pp. 118-122, 2000. Elektroniko poslovanje, elektronika uprava i preobrazba drugih djelatnosti 1. A Framework for Global Electronic Commerce, SAD, 07/1997, http://www.ecommerce.gov/framewrk.htm 2. A European Initiative in Electronic Commerce, European Commission, COM (97) 157, 04/1997. 3. A Global Action Plan for Electronic Commerce, Alliance for Global Business, 08/1999, http://www.iccwbo.org/home/electronic_commerce/word_documents/SJAPFIN.doc 4. Report on e-Commerce: The Policy Requirements, Irska, http://www.forfas.ie/report/ecommerce.htm 5. Statement on Telecommunications: A Key Factor in Electronic Commerce and Competitiveness, Irska, 11/1998, http://www.forfas.ie/report/ncctelecom/ 6. Telecommunications for Business: A Users Guide, Irska, http://www.forfas.ie/report/tele 7. Analysis of E-commerce practice in SMEs, Esprit KITE project, Europska Unija, 01/1999, http://europa.eu.int/ISPO/ecommerce/sme/reports/kitebestpractice.doc 8. E-Commerce for Developing Countries, International Telecommunication Union, 1999/2000, http://www.itu.int/ECDC/ 9. The Competitiveness Challenge, National Competitiveness Council, Irska, 05/2000, http://www.forfas.ie/report/ncc_challenge.htm 10. Strategies for jobs in the Information Society, European Commission, COM (2000) 48 final, 02/2000, http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/pdf/2000/com2000_0048en01.pdf 11. Telework Report, National Advisory Council on Teleworking, Irska, 06/1999, http://www.entemp.ie/ecd/Telework.html 12. Towards a Canadian Health IWAY: Vision, Opportunities and Future Steps, Canarie Inc., Kanada, 09/1996. 1. A. Cari, K. Toivo, New Generation Network Architecture and Software Design, IEEE Communications Magazine, Vol. 38, No.2, pp. 108-115, 2000. 2. J. Coates, Opportunities and Consequences in Science and Technology, IEEE Engineering Management Review, Winter 1999.
84
3. P. Drucker, Managing for the Future, Truman Talley Books/Plume, 1993. 4. D. Nadler, M. Tushman, The Organization of the Future: Strategic Imperatives and Core Competencies for the 21.st. Century, IEEE Engineering Management Review, Winter 1999. 5. A. Penzias, Technology in the Coming Century, IEEE Engineering Management Review, Winter 1999. 6. R. Price, Technology and Strategic Advantage, IEEE Engineering Management Review, Summer 1999. 7. A. Robinson, S. Stern, Corporate Creativity, Berrett-Koehler, 1998. 8. UMTS Forum, The Path towards UMTS - technologies for the Information Society, UMTS Forum, 1998. 9. The Future Mobile Market - Global trends and developments with a focus on Western Europe, No. 8 Report from the UMTS forum, UMTS Forum, 1999. http://www.umts-forum.org/reports 10. A. Yu, Creating the Digital Future, The Free Press, 1998. 1. G. M. Marakas, Decision Support Systems in the 21st Century, Prentice Hall, Upper Saddle River, 1999. 2. V. eri, M. Varga, H. Birolla, ur.: Poslovno raunarstvo, Znak, Zagreb, 1998. 1. Being Fluent with Information Technology, Committee on Information Technology Literacy, Computer Science and Telecommunication Board, Commission on Physical Sciences, Mathematics, and Applications, National Research Council, National Academy Press, Washington, D.C., 1999 2. Dr. Hans-Peter Axmann, Federal Ministry of Education, Science and Culture, Austria, Web-based Teaching and Learning Systems for Higher Education, International Symposium on Open Door Learning, June 8-9, 2000, Vienna 3. T. H. Davenport, L. Prusak, Working Knowledge: How Organizations Manage What They Know, Ubiquity: A Web-based publication of the ACM, Vol.1, No. 24, Week of August 7, 2000 4. J. Mittelstrass, Unterwegs zur Wissensgeselschaft, Die Rolle von Wissenschaft und Universitt auf diesem Wege, Bulletin, Magazin der ETH Zrich, No. 277, April 2000 5. Information Society Technologies, A programme of Research, Technology Development & Demonstration under the 5th Framework Programme, 1999 Workprogramme, European Commission, http://www.cordis.lu/ist 1. Council of European Professional Informatics Societies (CEPIS) - poveznice na: European Professional Informatics Certificate; European Computer Driving Licence; European Informatics Skill Structure; European Informatics Continuous Learning Program; Code of Conduct for ICT Professionals; http://www.cepis.org/index.htm 2. Bridging the Digital Divide: Internet Access in Central & Eastern Europe, Center for Democracy & Technology, 08/2000, http://www.cdt.org/international/ceeaccess/ Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad
Ope mjere za razvitak informacijskog drutva
Prilozi
85
3. Falling Through the Net: Defining the Digital Divide, National Telecommunications and Information Administration, SAD, 07/1999, http://www.ntia.doc.gov/ntiahome/fttn99/contents.html 4. Technology 2000, Analysis and Forecast, Special Issue, IEEE Spectrum, Vol. 37, No.1, January 2000. 5. THOMAS Legislative Information on the Internet (U.S.A.), http://thomas.loc.gov 6. Croatian Intellectual Property System - Basic Facts, Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, rujan 2000. 7. F. A. Ditz, The Patentability of Software in the New Millennium, Proc. 11th Intl Conf. Strategic Importance of Intellectual Property Rights in the Coming Century, Budapest, September 6-9, 2000. 8. Kodeks dobre prakse za normizaciju, dvojezino izdanje, ISO/IEC Upute 59:1994, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Broj 1/2000, lipanj 2000. 9. Naela etike i profesionalnog rada u programskom inenjerstvu, ETRA, http://www.open.hr/etika/ 10. Year 2001 Model Curricula for Computing, CC2001, The Joint IEEE Computer Society/ACM Task Force, http://computer.org/education/cc2001/report/
86
Prof. dr. sc. Leo Budin redoviti je profesor Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu. Njegova znanstvena djelatnost obuhvaa raunala i raunalne sustave kao objekte istraivanja, metodoloke postupke za njihovu uporabu pri analizi i projektiranju sustava, te primjenu raunala za upravljanje i vo enje sustava. Objavio je stotinjak radova, dva sveuilina i etiri srednjokolska udbenika. Za rezultate u znanstveno-istraivakom radu dr. sc. Leo Budin dobio je vie priznanja: nagra en je 1976. godine nagradom Vratislav Bedjani u Ljubljani, 1984. godine dodijeljena mu je republika nagrada Nikola Tesla za znanstvenu djelatnost, a 1989. godine dobitnik je nagrade Josip Juraj Strossmayer kao koautor knjige Analiza i projektiranje raunalom. Bio je predstojnik Zavoda za elektroniku (sada: Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, raunalne i inteligentne sustave), prodekan i dekan Elektrotehnikog fakulteta (sada: Fakultet elektrotehnike i raunarstva). lan je Odbora za proizvodne znanosti Razreda za tehnike znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a bio je prvi glavni urednik asopisa CIT-Journal of Computing and Information Technology. Marija Bajica, dipl. ing., je principal za Hrvatsku i Sloveniju u Global Services, IBM Hrvatska. Podruja specijalizacije su joj upravljanje rizicima, vo enje projekata, savjetodavne usluge pri transformacijama poslovanja te izboru i implementaciji integriranih poslovnih sustava. Vie od devetnaest godina radi u podruju informacijske tehnologije, od ega zadnjih deset kao konzultant i menader. Prijanja zaposlenja u ulozi menadera i tehnikog konzultanta vezana su uz velike dravne korporacije u Hrvatskoj i Australiji. U IBM Hrvatska radi na razvoju savjetodavnih usluga i vo enju kompleksnih projekata, te je lan IBM inicijative za Programe drave i dravne uprave. Certificirani je internacionalni voditelj projekata. Doc. dr. sc. Antun Cari direktor je Instituta za komutacijske sustave u tvrtki Ericsson Nikola Tesla u Zagrebu i naslovni docent na grupi predmeta Telekomunikacije i informatika na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu. Podruja njegova interesa su nove mrene arhitekture, nove generacije pokretnih i fiksnih komunikacija, viemedijske usluge i protokoli te agentske tehnologije. Nadalje, bavi se procesima, metodama, modelima i pomagalima u istraivanju i razvoju softverskih proizvoda. Autor je ili koautor brojnih ideja, patenata, proizvoda, unapre enja, strunih i znanstvenih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. lan je programskih odbora me unarodnih konferencija ConTEL International Conference on Telecommunications i SoftCom. Prof. dr. sc. Vlatko eri redoviti je profesor i proelnik Katedre za informatiku Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Podruja njegova rada su simulacijsko modeliranje, sustavi potpore odluivanju, elektroniko poslovanje, te upravljanje proizvodnjom i uslugama. Vodio je vie znanstvenih i strunih projekata i studija, objavio preko osamdeset znanstvenih i strunih radova, te je recenzent radova za nekoliko me unarodnih znanstvenih asopisa i konferencija. Za autorstvo sveuilinog udbenika Simulacijsko modeliranje dobio je nagradu Josip Juraj Strossmayer. Bio je glavni urednik me unarodnog asopisa CIT-Journal of Computing and Information Technology i predsjednik Programskog odbora me unarodne konferencije Information Technology Interfaces.
B. Kratki ivotopisi lanova radne skupine
Prilozi
87
Prof. dr. sc. Vlado Glavini izvanredni je profesor na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, na grupi predmeta Raunarska tehnika. Njegovi su istraivaki interesi u podruju mrea raunala, uredskih sustava, korisnikih suelja, formalnih metoda i projektiranja digitalnih sustava. Vodio je i sudjelovao u vie znanstvenoistraivakih i strunih projekata, te objavio preko sedamdeset znanstvenih i strunih radova. Glavni je istraiva projekta Elementi arhitektura za regionalne informacijske infrastrukture, a za upaniju Istarsku vodi projekte informatizacije lokalne administracije. Sura uje sa sveuilitima i istraivako-razvojnim centrima u Italiji, SAD i Sloveniji. Bio je lan programskog odbora vie znanstvenih i strunih skupova na domaoj i me unarodnoj razini. Urednik je asopisa CIT-Journal of Computing and Information Technology. Prof. dr. sc. Ignac Lovrek redoviti je profesor Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, na grupi predmeta Telekomunikacije i informatika. Podruje njegovog rada su arhitektura telekomunikacijskih sustava, modeliranje i procesiranje poziva i usluga, programsko inenjerstvo i nove programske tehnologije u telekomunikacijama. Bio je lan Upravnog odbora, koordinator za Republiku Hrvatsku i istraiva na me unarodnom projektu COST 247, te vodio suradnju na projektima EURESCOM P308 i EURESCOM P515. Vodi i sudjeluje u znanstvenim projektima, te projektima suradnje s razliitim tvrtkama. Objavio je vie od sto znanstvenih i strunih radova, autor je, odnosno koautor, dviju knjiga, sedam tehnikih rjeenja i proizvoda, te pet novih laboratorija. Bio je predsjednik Programskog odbora ConTEL International Conference on Telecommunications. lan je urednitva edicije Advances in Computing Science (Springer Verlag) i asopisa International Journal of Knowledge-Based Intelligent Engineering Systems (KES Research Centre). Prof. dr. sc. Robert Manger izvanredni je profesor na Matematikom odjelu Prirodoslovnomatematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i pomonik ministra zaduen za informatiku u Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Podruje njegovog znanstvenog rada je analiza algoritama s naglaskom na analizu paralelnih algoritama za diskretnu optimizaciju, te neuronske mree i njihova evaluacija na konkretnim problemima. Glavni je istraiva znanstvenoistraivakog projekta Nekonvencionalno raunanje u operacijskim istraivanjima, a radio je i na veem broju strunih projekata. Objavio je trideset znanstvenih i deset strunih radova. Urednik je znanstvenog asopisa CIT-Journal of Computing and Information Technology. Mr. sc. Srebrenka Ursi je direktorica i suvlasnica informatike tvrtke Systemcom d.o.o. Dopredsjednica je Raunarskog odjela Hrvatske sekcije IEEE. Podruja njena rada su CAD sustavi u elektronici i mikroelektronici, te projektiranje informacijskih sustava s naglaskom na bazama podataka. Vodila je sloene raunarske projekte za poduzee Sistemprojekt d.o.o., u Institutu Konar vodila je odjel za projektiranje integriranih sklopova te je bila tehnika direktorica RIZ - Tvornica poluvodia. Dvanaest je godina honorarno sudjelovala u nastavi i vo enju istraivakih zadataka na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu. Objavila je tridesetak radova iz podruja informacijske tehnologije. Bila je lanica UNESCO-ove radne grupe za mikroelektroniku, te je dobitnica vie priznanja za doprinos struci.
88
eljko Bori, Graffiti Design Samobor, Inicijativa za razvoj hrvatskog gospodarstva kroz
usvajanje novih tehnologija i e-commerce-a Mr. sc. Antun Brumni, Fakultet organizacije i informatike Varadin, Prijedlog za izradu studije: Strategija elektronizacije Hrvatske Prof. dr. sc. Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Uloga informacijske tehnologije u inovativnom gospodarstvu CARNet (ravnateljica Jasenka Goji, dipl. ing.), Elementi STRATEGIJE IZGRADNJE INFORMACIJSKOG DRUTVA U HRVATSKOJ kao prilog za Strategiju razvitka RH Hrvatska u 21. stoljeu Cybrantec (UK) Ltd., (direktor Davor Jardas, dipl. ing.), Sedam razliitih materijala Domagoj ulinovi, dipl. ing. geod., System 3D, d.o.o. Prijedlog i ideje za izradu strategije DirektNet, Zagreb, Razvoj telekomunikacija i informatizacija Hrvatske Drives&Control (direktor mr. sc. Milan Perkovac), Ponuda Baan programskih rjeenja Fakultet organizacije i informatike Varadin (dekan prof. dr. sc. Miroslav ugaj), Prijedlog sudjelovanja u izradi Strategije razvitka RH HIDRA Hrvatska informacijsko-dokumentacijska agencija (ravnateljica Neda Erceg), Mjesto i uloga HIDRA-e u Strategiji razvitka RH Hrvatska u 21. stoljeu Hrvatski informatiki zbor (predsjednik mr. sc. Marijan Frkovi), Strategija RH - podloge: Prilog izradi strategije razvitka (RH) - Uloga i znaaj informatizacije HUPRO Hrvatsko udruenje programera (predsjednik Upravnog odbora Tomislav Bronzin, dipl. ing), Prijedlog za izradu Strategije RH IBM Hrvatska, d. o. o. (direktorica Mirna Bratuli, dipl. ing.), Prijedlozi i ideje za izradu strategije razvitka RH INFOMARE (direktor Zlatko trbini), Ponuda sudjelovanja u izradi Strategije razvitka RH - Hrvatska u 21. stoljeu Institut za geoloka istraivanja (ravnatelj prof. dr. sc. Boidar Biondi, predsjednik znanstvenog vijea dr. sc. Marko parica), Strategija razvitka RH - Prinos i ideje Instituta za geoloka istraivanja Mr. sc. Zoran Junakovi, Adriachem Split, to Vlada treba napraviti Prof. dr. sc. Boidar Kliek, Fakultet organizacije i informatike Varadin, Prijedlog sudjelovanja u kreiranju Strategije razvitka RH Boko Luev, dipl. ing., Gradski zavod za AOP Zagreb, Prijedlog razvoja jednog segmenta strategije razvoja Hrvatska u 21. stoljeu Miljenko Martinis, dipl. ing. mat., Vrhovni sud RH, Strategija razvitka RH u 21. stoljeu: ponuda za sudjelovanje u izradi Strategije, prijedlozi i zamisli MDS Informacijski inenjering, (direktor Sanjin Sokoli), Ponuda za suradnju pri izradi projekta Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu Prof. dr. sc. Karolj Skala, Institut Ru er Bokovi, Entropija i informatika u stvaranju Strategije (Prilog izradi strategije - tehnoloka i logistika podloga) Slavonsko-baranjska hrvatska stranka, Informatiki klub Osijek, Internet klub Osijek, Hrvatski informatiki zbor, GIS - Forum (predsjednik Aaron Nagyvegi), Pismo inicijative Branko ako, dipl. ing., Ivanec, Strategija razvoja Hrvatske u 21. stoljeu, sadraj: Stanje informatizacije u kolstvu RH, Gospodarstvo
C. Popis prijedloga i ideja za izradu strategije razvitka prema pozivu Vlade Republike Hrvatske od 8. travnja 2000.
Prilozi
89
Prof. dr. sc. Enver ehovi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, dr.sc. Mato
Crkvenac, Ministarstvo financija, Prilog razradi Strategije
Dr. sc. Darko eparovi, Stargate Global Strategies & NetworkStar Systems, Osnivanje
firme za potporu 3G mobilnih komunikacija Prof. dr. sc. Mladen Tkali, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Pismo (u rukopisu) upueno dr. sc. Goranu Graniu Mr. sc. Srebrenka Ursi, Systemcom, Damir Vuk, dipl. ing., Systemcom, dr. sc. Darko Gojanovi, COMPAQ, mr. sc. Tatjana Holjevac, AT&T, Prijedlog projektnog zadatka: to informatika i telekomunikacije mogu dati Hrvatskoj?, Smjernice za izradu strategije Veleuilite u Rijeci (rektor prof. dr. sc. Marelo Dujani), Prijedlog istraivakog projekta pod naslovom: Inovacijski centri i znanstveno-tehnoloki parkovi u funkciji razvoja regionalnog poduzetnitva Ivan Zdei, dipl. ing. HP, Prilog strategiji razvoja RH Dr. sc. A. Saa Zorovi, San Francisco, Ponuda dr. sc. G. Graniu Mr. oecc. Boris itnik, OMNIAconsult, Prijava za suradnju na izradi Strategije razvoja Hrvatske
90
Eksperti navedeni u nastavku dali su svoje prijedloge i komentare u vlastito ime. Njihovi stavovi ne predstavljaju stavove institucija u kojima djeluju. Prof. dr. sc. Josip Brumec, Fakultet organizacije i informatike, Varadin Kristina Bubanko iger, Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Zagreb Mr. sc. Ratko Gospodneti, ZI5 d.o.o., Zagreb Mr. sc. Tatjana Holjevac, VIPnet, Zagreb Blaenka Horvat Urbanke, dipl. ing., HSM Informatika d.o.o., Zagreb Prof. dr. sc. Damir Kalpi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Slavko Krajcar, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Marijan Kunti, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Akademik Boidar Lii, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Dr. sc. Vesna Luar Stiffler, CAIR Centar d.o.o., Zagreb i Sveuilini raunski centar, Zagreb Mr. sc. Predrag Pale, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Uro Peruko, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Vladimir Radi, dipl. ing., HEP, Zagreb Prof. dr. sc. Slobodan Ribari, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Dr. sc. Fjodor Rui, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Prof. dr. sc. Vjekoslav Sinkovi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Dr. sc. Charles Stiffler, CAIR Centar d.o.o., Zagreb Ivo pigel, dipl. ing., Perpetuum Mobile d.o.o., Zagreb Damir Vuk, dipl. ing., Systemcom d.o.o., Zagreb Prof. dr. sc. Mario agar, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
D. Popis eksperata koji su pomogli u oblikovanju teksta u razdoblju od lipnja do listopada 2000.
Prilozi
91
E. Popis eksperata koji su pomogli u oblikovanju teksta u razdoblju od studenog 2000. do lipnja 2001.
Eksperti navedeni u nastavku dali su svoje prijedloge i komentare u vlastito ime. Njihovi stavovi ne predstavljaju stavove institucija u kojima djeluju. Vladimir Bank, II. osnovna kola, Bjelovar Mr. sc. Zoran Beki, CARNet, Zagreb Davorin Belamari, dipl. ing., Siemens d.d., Zagreb Dr. sc. Vladimir Brli, Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb Mr. sc. Antun Brumni, Fakultet organizacije i informatike, Varadin Mr. sc. Juraj Buzoli, Hrvatske telekomunikacije d.d., Telekomunikacijski centar Split Sr an op, dipl. ing., Croatia Airlines, Zagreb Doc. dr. sc. Blaenka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Varadin Draen Dori, dipl. ing., Elektrotehniki fakultet, Osijek Prof. dr. sc. Vesna Duak, Fakultet organizacije i informatike, Varadin Doc. dr. sc. Darko Fischer, Elektrotehniki fakultet, Osijek Fredi Glavan, Osnovna kola Rikard Katalini Jeretov, Opatija Stanislav Janjac, dipl. ing., Siemens d.d., Zagreb Prof. dr. sc. Davor Jureti, Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja, Split Prof. dr. sc. Damir Kalpi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Marijan Kunti, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Dr. sc. Miroslav Ma ari, Karl-Franzens-Universitt, Graz, Austrija Ivica Matotek, CARNet, Osijek Slavica Kapor Najman, Hrvatski savez informatiara, Zagreb Mr. sc. Darko Parun, VIPnet GSM d.d., Zagreb Dobrica Pavlinui, Pliva d.d., Zagreb Mr. sc. Milivoj Pejkovi, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Dr. sc. Rajko Pfaff, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Prof. dr. sc. Nikola Roi, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split Dr. sc. Ivica Rui, Institut Ru er Bokovi, Zagreb Prof. dr. sc. Vjekoslav Sinkovi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Doc. dr. sc. Slavomir Stankov, Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja, Split Mr. sc. arko Sutlar, Hrvatske telekomunikacije, Zagreb Ivo eparovi, dipl. ing., Hrvatski savez informatiara, Zagreb Antica kari-Lovri, Ekonomsko-birotehnika kola, Split Prof. dr. sc. Ivica tern, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb Radomir Vukina, dipl. ing., ICL, Zagreb Mr. sc. Dragutin Vukovi, INKUS d.o.o., Zagreb Kristijan Zimmer, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Mr. sc. B. itnik, OMNIAconsult d.o.o., Zagreb Stevo ufi, Istarska upanija, Pazin - Pula Darko upani, Digera d.o.o., Zagreb
92
Dr. sc. Vladimir Brli, Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb Lucijan Cari, Qubis, Zagreb Milan Ivandi, AT&T Global Network Services Hrvatska, Zagreb Prof. dr. sc. Mladen Kos, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Slavko Krajcar, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Marijan Kunti, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Mr. sc. Drako Marin, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Zagreb Dr. sc. Mladen Mauher, Ured za internetizaciju Vlade RH, Zagreb Mr. sc. Darko Parun, VIPnet GSM d.d., Zagreb Mr. sc. Milivoj Pejkovi, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Prof. dr. sc. Slobodan Ribari, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Sinia Srblji, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Ernest Strika, HRT Telekomunikacije, Zagreb Mr. sc. arko Sutlar, Hrvatske telekomunikacije, Zagreb Tihomir icel, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb uro krget, Direkt Net d.o.o., Zagreb Mislav utalo, Direkt Net d.o.o., Zagreb Darko Vranei, InternetGold, Zagreb Mr. sc. Dragutin Vukovi, INKUS d.o.o., Zagreb B. Besla , Ring d.d., Zagreb Dr. sc. Z. Bohaek, Hrvatska udruga banaka, Zagreb Doc. dr. sc. V. Bosilj Vuki, Ekonomski fakultet, Zagreb Z. Cazi Gotovac, Gradski zavod za automatsku obradu podataka, Zagreb A. Cigrovski, Infosistem d.d., Zagreb P. avlovi, Jadranski naftovod d.d., Zagreb D. erina, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Zagreb P. urkovi, Hrvatska narodna banka, Zagreb Prof. dr. sc. V. Franievi, Ekonomski fakultet, Zagreb T. Ganza, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb A. Garvas Deli, HIDRA, Zagreb Doc. dr. sc. N. Hadjina, Ministarstvo obrane RH, Zagreb Mr. sc. T. Holjevac, VIPNet d.d., Zagreb Prof. dr. sc. D. Kalpi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. S. Krajcar, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb I. Ostoji, GlobalNET d.o.o., Zagreb . Popija, Zavod za platni promet, Sredinji ured Zagreb G. Radman, Microsoft Hrvatska d.d., Zagreb Mr. sc. B. Slovaek, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb Mr. sc. D. Stareini, Ministarstvo financija RH, Zagreb Mr. sc. I. Stipeti, Oracle Software d.d., Zagreb Prof. dr. sc. E. ehovi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb I. pigel, Perpetuum Mobile d.o.o., Zagreb
F. Popis sudionika ekspertnih rasprava o Strategiji razvitka Republike Hrvatske Informacijska i komunikacijska tehnologija Informacijska i komunikacijska infrastruktura (27. studenog 2000.)
Informacijska i komunikacijska infrastruktura kao podloga razvitka (12. prosinca 2000.)
Prilozi
93
Mr. sc. B. itnik, OMNIAconsult d.o.o., Zagreb D. upani, Digera d.o.o., Zagreb Informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima (30. studenog 2000.) Jadranko Ahel, Konar - Elektronika i informatika d.d., Zagreb Dinko Baun, Tendriks, Zagreb Boris Bauk, Hermes Plus, Zagreb Davorin Belamari, Siemens d.d., Zagreb Zoran Bojko, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Tomislav Bronzin, HUPRO - Hrvatsko udruenje programera, Zagreb Dr. sc. Stjepan Car, Konar - Institut za elektrotehniku d.d., Zagreb Andreo urko, InfoOpus d.o.o., Zagreb Tihomir ukman, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Mr. sc. Branko Dronji, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Neven Drugovi Goran Foreti, Eurocomputer Systems d.o.o., Zagreb eljko Gojevi, Retailers, Zagreb Mr. sc. Ratko Gospodneti, ZI5, Zagreb Blaenka Horvat-Urbanke, HSM Informatika, Zagreb Mr. sc. Darko Huljeni, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Stanislav Janjac, Siemens d.d., Zagreb Mr. sc. Wanda Jurii Kette, InfoRIZ, Zagreb eljko Klobuar Josip Kljaji, Hrvatska elektroprivreda, Zagreb Akademik Boidar Lii, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Dr. sc. Vesna Luar-Stiffler, CAIR Centar d.o.o., Zagreb i Sveuilini raunski centar, Zagreb An elka Martini Miroslav Matasovi, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb Dr. sc. Mladen Mauher, Ured za internetizaciju Vlade RH, Zagreb Mr. sc. Vlado Orekovi, uro akovi - Centar za istraivanje i razvoj d.o.o., Slavonski Brod Dubravko Pavlovi, Eurocomputer Systems d.o.o., Zagreb Damir Pavuna, Integra d.o.o., Zagreb Mr. sc. Damir Peut, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb Dr. sc. Rajko Pfaff, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Josip Posavec, Manor informatika, Zagreb Mr. sc. Vjeran Radatovi, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb Mr. sc. Vladimir Radi, HEP, Zagreb Dr. sc. Ivica Rui, Institut Ru er Bokovi, Zagreb Mr. sc. Roberto Sandri, Lura d.d., Zagreb Prof. dr. sc. Vjekoslav Sinkovi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Dr. sc. Charles Stiffler, CAIR Centar d.o.o., Zagreb Radomir Vukina, dipl. ing., ICL, Zagreb Darko upani, Digera d.o.o., Zagreb
94
Zlatko Bagari, prof., Osnovna kola I.G. Kovai, Slavonski Brod Vladimir Bank, II. Osnovna kola, Bjelovar Prof. dr. sc. Juraj Bartoli, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Kristinka Blaeka, upanija me imurska, Ured za prosvjetu, akovec Miroslav Brki, Ministarstvo prosvjete i porta RH, Zagreb Prof. dr. sc. Josip Brumec, Fakultet organizacije i informatike, Varadin Mr. sc. Antun Brumni, Fakultet organizacije i informatike, Varadin Prof. dr. sc. eljko Butkovi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Ranko elustka, dipl. ing., I. tehnika kola, Zagreb Prof. dr. sc. Marina iin-ain, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka Dr. sc. Aleksandra imeija, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Matematiki odjel, Zagreb Saida Deljac, dipl.ing., Tehnika kola, ibenik Prof. dr. sc. Vesna Duak, Fakultet organizacije i informatike, Varadin Mirta Galei, Filozofski fakultet, Zagreb Fredi Glavan, Osnovna kola Rikard Katalini Jeretov, Opatija Jasenka Goji, CARNet, Zagreb Doc. dr. sc. eljko Hocenski, Elektrotehniki fakultet Osijek, Osijek Prof. dr. sc. Bojan Jerbi, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Prof. dr. sc. Damir Kalpi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Slavica Kapor-Najman, X. gimnazija, Zagreb Nada Klepi, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb Ines Kniewald, prof., Osnovna kola Augusta Harambaia, Zagreb Prof. dr. sc. Mladen Kos, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Doc. dr. sc. Mario Kova, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Slavko Krajcar, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Elena Krelja-Kurelovi, prof., Srednja kola Jurja Dobrile, Pazin Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Filozofski fakultet, Zagreb Vlado Lendvaj, Srednja kola Ivan vear, Ivanigrad Mr. sc. G. Zoran Lw, Zagrebaki informatiki centar, Zagreb Zlatko Markovinovi, prof., Gimnazija Matija Mesi, Slavonski Brod Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb Prof. dr. sc. Miljenko Marui, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Matematiki odjel, Zagreb Prof. dr. sc. Vladimir Medica, Tehniki fakultet Rijeka, Rijeka Mr. sc. Milomir Menciger, Gimnazija V. Nazora, Zadar Mirko Mesi, dipl. ing., Elektrotehnika i prometna kola, Osijek Doc. dr. sc. Ernest Metrovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Kemijski odjel, Zagreb Prof. dr. sc. Neven Mijat, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Branko Mikac, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Vlasta Mutabija, prof., Gimnazija A. Mohoroviia, Rijeka Prof. dr. sc. Branko Nikoli, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb Mr. sc. Predrag Pale, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Prof. dr. sc. Nikola Pastuovi, Institut za drutvena istraivanja Zagreb, Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb
Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad (23. sijenja 2001.)
Prilozi
95
Prof. dr. sc. Nedjeljko Peri, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Doc. dr. sc. Mladen Petroveki, Medicinski fakultet Rijeka, Rijeka Prof. dr. sc. Vlatko Previi, Filozofski fakultet, Zagreb Marica Puh, prof., Gimnazija, Pula Prof. dr. sc. Slobodan Ribari, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Snjeana Seri, prof., III. gimnazija, Osijek Barbara Smilovi, prof., Kraljevica Mr. sc. Antun Sok, Tehniki fakultet Rijeka, Rijeka Zlatan Soldo, dipl. ing., Geodetska tehnika kola, Zagreb Doc. dr. sc. Slavomir Stankov, Fakultet prirodoslovno matematikih znanosti i odgojnih podruja, Split Ante Starevi, Krievci Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska kola, Osijek Silvano avle, prof., Elektrotehnika kola, Rijeka Ivo eparovi, dipl. ing., Hrvatski savez informatiara, Zagreb Mr. sc. Mislav imuni, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija Mr. sc. Josip ipek, Gimnazija Petra Preradovia, Virovitica Antica kari-Lovri, Ekonomsko-birotehnika kola, Split Davor okac, prof., Osnovna kola M.P. Katania, Valpovo Prof. dr. sc. Ivica tern, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb Prof. dr. sc. Igor Urbiha, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Matematiki odjel, Zagreb Prof. dr. sc. Velimir Topolovec, Uiteljska akademija, Zagreb Mr. sc. Zlata Trupevi, Ekonomska kola, Velika Gorica Mr. sc. Ivana Turi Prstai, Ministarstvo prosvjete i porta, Zavod za unapre enje kolstva, Zagreb Ivan Vavra, Ministarstvo prosvjete i porta RH, Zagreb Prof. dr. sc. Igor Zanchi, Sveuilite u Splitu, Split Prof. dr. sc. Zvonimir agar, Gra evinski fakultet, Zagreb Prof. dr. sc. Miroslav ugaj, Fakultet organizacije i informatike, Varadin
96
Prilozi
97
Informacijska i komunikacijska tehnologija Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske www.hrvatska21.hr Produkcija: Premisa, drutvo za komunikacijski menadment Tisak: Tiskara d.o.o. Krievci Zagreb, srpanj 2001.

Hrvatska U 21 Stoljecu - Informacijska I Komunikacijska Tehnologija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatska U 21 Stoljecu - Informacijska I Komunikacijska Tehnologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

URED ZA STRATEGIJU RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

Informacijska i komunikacijska tehnologija

PREDGOVOR Poetak rada na potprojektu i lanovi radne skupine

Tijek rada na potprojektu

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Koji su strateki ciljevi?

Koliko je sredstava i vremena potrebno za ostvarenje ciljeva?

Brzo izvedive aktivnosti

Kakav je strateki pristup?

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Opasnosti i njihovo svladavanje

to treba uiniti Vlada?

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Koji je opedrutveni dobitak?

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Poetak provedbe 2001

Informacijska i komunikacijska infrastruktura

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

Poetak provedbe Odmah

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Poetak provedbe Odmah

Poetak provedbe Odmah

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

Elektroniko poslovanje, elektronika uprava i preobrazba drugih djelatnosti

Poetak provedbe Odmah

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Poetak provedbe Odmah

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

2001 2001 2002

Poetak provedbe 2001 2001 2002 2002

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Poetak provedbe Odmah

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

Poetak provedbe 2001

2001 2001 2001 2002

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima

Poetak provedbe 2001

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

2001 2001 2001 2002

Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad

Poetak provedbe 2001

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Poetak provedbe Odmah

Poetak provedbe 2001

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

Poetak provedbe 2001

Poetak provedbe 2001

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Ope mjere za razvitak informacijskog drutva

Poetak provedbe 2001 2001

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

Informacijska i komunikacijska tehnologija

smanjiti davanja na plae i autorske honorare i, pritom, najaviti dinamiku smanjivanja i

Prijedlozi za druge projektne zadatke strategije razvitka Republike Hrvatske

Informacijska i komunikacijska tehnologija

INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKO DRUTVO

Informacijska i komunikacijska tehnologija i informacijsko drutvo

Informacijska i komunikacijska tehnologija