Doktorski Studij HR

Doktorski
studiji
Rijeka, rujan 2006.
Nakladnik:
Adresa nakladnika:
Glavni urednik:
Urednitvo:
Design i grafika priprema:

Lektura i korektura:
Tiskano:
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo

i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
Trg J.J. Strossmayera 4, 10 000 Zagreb
dr. sc. Pero Luin
dr. sc. Melita Kovaevi
Josipa Baari, prof.
Sandra Milovanovi, prof.
Janja Trkulja, prof.
Ana Ravni Perfido, prof.
NOVENA d.o.o.
Josipa Baari, prof.
19. rujna 2006. godine
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 378.245(497.5:4-67 EU)
DOKTORSKI studiji / <glavni urednik Pero Luin. - Zagreb :
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj
Republike Hrvatske, 2006.
ISBN 953-95534-0-9
I. Poslijediplomski doktorski studij -- Hrvatska -- Zemlje Europske unije -Usklaivanje II. Visoko kolstvo -- Hrvatska -- Zemlje Europske unije -Usklaivanje III. Bolonjska deklaracija -- Implementacija -- Hrvatska
300911035
ISBN 953-95534-0-9
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
Doktorski studiji
Potovani itatelji,
Brojne promjene koje zahvaaju i hrvatsku ekonomiju i drutvo, rezultat su zapoete
transformacije iz industrijskog drutva u drutvo znanja. Promjene prate dramatian porast.
produktivnosti i uporabe znanja u svim aspektima ljudskog djelovanja. Uravnoteen, a to
znai i samoodriv razvoj neke zajednice ovisi o stvaranju znanja kroz istraivanje, njegovoj
primjeni kroz inovacije te diseminaciji prema svim lanovima zajednice.
Stvaranje znanja i njegova primjena oduvijek su ovisile o talentu, idejama i poduzetnikoj
energiji izuzetnih pojedinaca, a inovacije su zahtijevale hrabre ideje, kreativne vizije, strast
za istraivanjem te najviu razinu organiziranosti i odgovornosti. Produktivna istraivanja
koja su okrenuta intenzivnom i ubrzanom razvoju trebaju i resurse i talent kako bi se
osigurala zadovoljavajua brzina i mogao pratiti korak razvoja. Zbog toga se u drutvu
znanja i ta paradigma znaajno mijenja, pa se stvaranje i diseminacija znanja poinje odvijati
kroz zajednice i napredne mree znanja. Razvoj mrea znanja mogu je kada istraivai,
uz pomo informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koncentriraju i ujedinjuju napore
za rjeavanje problema i diseminaciju znanja. Tada te zajednice nameu razradu novih
organizacijskih modela i procesa donoenja odluka, a graani se moraju uiti kako uiti jer
imaju neposredan pristup velikoj koliini znanja koje proizvodi znanstvena zajednica.
pokuava odgovoriti na te izazove stvaranjem programa i financijskih instrumenata kojima
e poduprijeti razvoj izuzetnih pojedinaca i ideja, potaknuti na suradnju i stvaranje mrea
znanja te stvarati dobra iskustva i prakse koje e doprinijeti razvoju ekonomije i cijelog
drutva.
Reforma doktorskog studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za prilagoavanje
zajednice potrebama koje namee razvoj drutva znanja jer se kroz doktorske studije
formiraju pojedinci na kojima poiva taj razvoj. Zbog toga je Nacionalna zaklada za znanost
pokrenula program kojim podupire iskorake u organizaciji doktorskih studija s ciljem
stvaranja dobrih iskustava i dobrih praksi. Kroz taj program, institucije i pojedinci mogli su se
svojim projektima natjecati za sredstva Zaklade, a strogi evaluacijski postupak, kontinuirano
praenje i javna dostupnost osigurali su znaajna unapreenja samih projekata jo u tijeku
provedbe. Osim toga, Nacionalna zaklada za znanost eli da svi rezultati budu dostupni
javnosti i otvoreni za raspravu. Zbog toga je pripremljena i ova publikacija Zaklade, prva u
seriji, kako bi omoguila diseminaciju iskustava i stvorila referentnu mreu za sljedee korake.
Rezultati ostvareni kroz taj program ve su znaajno doprinijeli preobrazbi doktorskog
studiranja u Hrvatskoj. No, to je bio samo prvi korak. Svi ostali programi Zaklade, isto tako,
podupiru razvoj izobrazbe doktoranda i istraivakih karijera u Hrvatskoj. Slinu publikaciju
pripremamo nakon zavretka programa kojim se podupire izgradnja sustava za osiguranje
kvalitete u hrvatskom visokokolskom i znanstvenom prostoru, a seriju emo nastaviti i s
publikacijama za ostale programe.
Prof. dr. Pero Luin,
Predsjednik Upravnog odbora
Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo
SADRAJ
Pero Luin
3 Potovani itatelji
Pero Luin
6 Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

Anelka Radoji Badovinac

Razvoj curriculuma poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina

53

Zdravko Lackovi
Doktorski poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo: uspostava
mree srodnih studija u Hrvatskoj i Europi te razvoj sustava unapreenja
kvalitete

eljko Duji
69 Meunarodni doktorski studij iz fiziologije i fizioloke genomike

83

Melita Kovaevi
Jezik i kognitivna neuroznanost reforma poslijediplomskog sveuilinog
interdisciplinarnog studija prema naelima bolonjskog procesa u
trogodinji interdisciplinarni doktorski studij Sveuilita u Zagrebu

Diana Stolac
95 Hrvatski jezik (doktorski studij)

Miljenko Huzak
107 Priprema poslijediplomskog studija statistike

Tarzan Legovi
117 Nastavni materijali za doktorski studij upravljanja okoliem

Senka Maei
125 Transformacija postojeeg doktorskog studija Tehnikog fakulteta
Sveuilita u Rijeci

Josipa Bai
137 Razvoj i evaluacija u zajednici utemeljene prevencije i rehabilitacije
149 Europska povelja o odgovornosti znanstvenika i Kodeks o novaenju
znanstvenika
166 Deset Salzburkih naela
168 Autori
Doktorski studiji
Doktorski studiji u
europskom i hrvatskom
visokoobrazovnom
prostoru
Prof. dr. sc. Pero Luin
Predsjednik Upravnog odbora
Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo
Uspostavljanje programa
III ciklusa (doktorskih studija)
Uvod
6
Transformaciju u drutvo znanja i ekonomiju temeljenu na znanju prati zanimljiv

paradoks[1]. Znaaj znanosti postaje sve vei, posebice zbog multidisciplinarnog
razvoja znanosti i utjecaja na ekonomiju, inovacije sve zanimljiviji proizvod, a
vjetine koje se koriste u znanosti sve se vie primjenjuju u drugim podrujima
djelovanja. Usprkos tome, interes mladih ljudi za istraivaku profesiju sve je
manji, prije svega zbog skromnih primanja, premalog problemskog obrazovanja
u srednjim kolama, neatraktivnim curriculima na fakultetima, ali i mnogih drugih
brih mogunosti stvaranja karijere izvan znanosti.
S nastajanjem drutva znanja nastaju i nove paradigme. Intelektualni radnici
postaju glavni element za poveanje produktivnosti, a znanje glavni resurs. Stoga
uz stvaranje znanja jednako vano pitanje je kako osigurati diseminaciju znanja
da bi se drutvo i ekonomija uravnoteeno razvijali. Pojedinac vie ne moe
kontrolirati sveukupno znanje niti u svom podruju djelovanja, pa znanstvenici
moraju raditi povezano, stvarajui zajednice i napredne mree znanja koje se
razvijaju kada istraivai, uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije,
koncentriraju i ujedinjuju napore za rjeavanje problema i proizvodnju znanja.
Te su zajednice glavni nositelji promjena u drutvu znanja. One nameu razradu
novih organizacijskih modela, ali i procesa donoenja odluka i razvitka politike.
Da bi se suoili s tim izazovima graani se moraju uiti kako uiti jer imaju
neposredan pristup velikoj koliini znanja koje proizvodi znanstvena zajednica
- dovoljno je otvoriti neki od internetskih pretraivaa i upisati kljune rijei. Zbog
toga je vano da se studenti osposobe za ukljuivanje u promjene i predvianja
promjena. Te vjetine i kompetencije trebaju se razvijati na svim razinama
formalnog obrazovanja, ukljuujui i posljednju: doktorski studij. Kroz doktorski
studij studenti trebaju ovladati vjetinama dobro organiziranog znanstvenog
istraivanja, ali i opim kompetencijama potrebnim u primjeni znanstvenih
kompetencija u javnom i privatnom sektoru.
Diseminacija znanja i tumaenje znanstvenih postignua postaje jednako vano
kao i njegovo stvaranje. Upravo oni koji ga stvaraju trebaju se osposobiti za
diseminaciju, kako kroz organiziranu nastavu tako i kroz prezentaciju irokoj
javnosti. Sve to jest zadaa upravo za visoko-obrazovne institucije jer se u
njima okupljaju ljudi koji stvaraju i diseminiraju znanje. Zbog toga je reforma
doktorskog studiranja kao treeg ciklusa visokog obrazovanja te poveanje i bolje
organiziranje istraivakih aktivnosti na sveuilitima jedan od najveih izazova
pred sustavima visokog obrazovanja.
Kljuna uloga sustava visokog obrazovanja i istraivanja u razvoju ekonomije i
drutva ipak se sve vie prepoznaje. Zbog toga, dugorona politika u visokom
1) The researchers labour market: Europe-a pole of attraction. Norbert Kroo, Hungarian Academy of
Sciences, Vienna, 02.06.2006
Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

Prof. dr. sc. Pero Luin, predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost,
visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
obrazovanju treba postii dva kljuna cilja: (i) ojaati sustav visokog obrazovanja
i istraivanja, njegovu uinkovitost i povezanost obrazovne i istraivake
komponente, te (ii) pojaati povezanost sustava s okolinom (zajednicom),
posebice onim segmentima koji oblikuju drutvo znanja. Prvi cilj podrazumijeva
redefiniranje kljunih komponenti visokoobrazovnih i istraivakih sustava te
nadilaenje unutarnjih prepreka koje onemoguuju napredak prema drutvu
znanja, primjerice podijeljenost po usko definiranim predmetima. Drugi cilj
podrazumijeva povezivanje tih dvaju sustava s poslovnim i javnim sektorom,
ukljuivanje u drutvene aktivnosti i poveanje utjecaja na javnu politiku.
Reforma doktorskih studija je kompleksan proces koji je zapoeo u svim
europskim dravama uz snanu politiku potporu. Obuhvaa ne samo promjenu
strukture studija i uklapanje u okvire Bolonjskog procesa, ve i promjenu strukture
institucija i njihovih istraivakih i obrazovnih politika (policy). Nadalje, ono
obuhvaa i obrazovanje temeljeno na kompetencijama (ishodima uenja) za
potrebe trita rada, suradnju sveuilita s javnim i privatnim sektorom te sustavno
razvijanje istraivaa i profiliranje istraivake karijere kao zanimanja izvan
akademske zajednice.
Koliko je vana reforma doktorskog obrazovanja za Hrvatsku, najbolje govori slika
1., koja pokazuje broj obranjenih doktorata na milijun stanovnika u odnosu prema
drugim dravama. Upravo taj odnos pokazuje koje su mogunosti Hrvatske u
transformaciji prema drutvu znanja i kapacitet za izgradnju ekonomije temeljene
na znanju.
Nacionalna zaklada za znanost visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike
Hrvatske (NZZ)[2] prepoznala je znaaj stvaranja dobrih iskustava te je u 2005.
godini financirala 9 projekata koji su imali za cilj izgradnju novih programa
doktorskih studija. Ti su projekti uspjeli odgovoriti na neka pitanja, no niz pitanja
jo uvijek ostaje otvoren, prije svega jer ovise o dravnoj i institucijskoj politici.
Iskustva steena kroz te projekte posluila su u izgradnji pravnog okvira za
doktorsko studiranje na hrvatskim sveuilitima, uspostavljanje novih programa i
definiranje modela doktorskih studija koji se stalno razvijaju.
Slika 1. Broj doktorata obranjenih u 2000. godini na milijun stanovnika. Izvor:

OECD.
2) http://www.nzz.hr/docs/st_plan.php
Bolonjska
deklaracija
1999.
Ministarska
konferencija u
Pragu 2001.
Ministarska
konferencija u
Berlinu 2003.
Ministarska
konferencija u
Bergenu 2005.
Europski kontekst
stvaranje Europskog
istraivakog
prostora i Europskog
visokoobrazovnog prostora
Ideje o stvaranju Europskog istraivakog prostora, u kojem doktorska izobrazba
ima sredinju ulogu, pokrenute su na najvioj politikoj razini poetkom
devedesetih. Doktorski studiji bili su tema nekoliko deklaracija, priopenja
(Communications) i studija pripremanih za Ministarske konferencije u Bologni
(1999.) i u Pragu (2001.)[3], na kojima su dogovoreni kljuni zajedniki ciljevi koji e
doprinijeti razvoju kohezivnog Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010.
godine (Bolonjska deklaracija i oblikovanje Bolonjskog procesa). No, doktorski
studiji su na dnevni red stavljeni tek na ministarskoj konferenciji u Berlinu (2003.)[4]
gdje je stvoren politiki okvir za koordiniranu i ubrzanu reformu doktorskog
obrazovanja u Europi. Time su potaknute brojne aktivnosti na europskoj razini,
organizirano nekoliko konferencija i seminara te proizveden niz studija i policy
dokumenata.
Politike odluke i policy dokumenti

Lisabonska
strategija
Policy
dokumenti i
akcijski planovi
U oujku 2000. godine Europsko vijee (European Council) sastalo se u Lisabonu

kako bi se utvrdili novi strateki ciljevi Europske unije kojima e se poveati
zaposlenost, ekonomske reforme i drutvena kohezija kao dio ekonomije koja
se temelji na znanju (Lisabonska strategija)[5]. Predsjednici vlada drava Europske
unije definirali su strateki cilj za sljedee desetljee: postati najkonkurentnija
i najdinaminija ekonomija na svijetu temeljena na znanju, sposobna za
samoodrivi ekonomski rast s brojnijim i boljim radnim mjestima i veom
drutvenom povezanou[6].
Ciljevi postavljeni u Lisabonskoj strategiji razraivani su u brojnim preporukama,
priopenjima i akcijskim planovima koji su se usvajali u sljedeih nekoliko
godina Kljune smjernice donesene na najvioj politikoj razini sadrane su u
sljedeim dokumentima: Prema Europskom istraivakom prostoru (Towards a
3)
4)
5)
6)
http://www.bologna-bergen2005.no/
http://www.bologna-bergen2005.no/Docs/00-Main_doc/030919Berlin_Communique.PDF
http://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/00100-r1.en0.htm
http://www.europarl.eu.int/summits/lis1_en.htm

European Research Area)[7], Europska povelja za istraivae (The European Charter

for Researchers)[8], Kodeks o novaenju znanstvenika (Code of Conduct for the
Recruitment of Researchers), Akcijski plan za mobilnost (Mobility Action Plan)[9],
Akcijski plan za znanost i drutvo (Action Plan Science and Society)[10] te Akcijski
plan 3% (Action Plan 3%)[11], koji se temelji na odluci Europskog vijea iz Barcelone
2002[12]. godine o ukupnom porastu ulaganja u istraivanja i razvoj na 3% BDP do
2010. godine.
Radi ostvarenja ambicioznih ciljeva postavljenih Lisabonskom strategijom, bilo

je nuno osigurati koordiniranu prilagodbu znanstvenih i obrazovnih sustava u
europskim dravama. Kako ne postoje ugovorne obveze u Ugovoru o stvaranju
EU, Europsko vijee je uvelo metodu otvorenog koordiniranja (Open Method of
Coordination, OMC)[13] kao temeljnu metodu za konvergentni razvoj znanstvenih i
obrazovnih sustava u dravama EU. Jedan od kljunih instrumenata za ostvarivanje
Lisabonskih ciljeva je program Education and Training 2010 (E&T), prihvaen 2001.
godine[14].
Metoda
otvorenog
koordiniranja
(Open
Method of
Coordination,
OMC)
Priopenje Europske komisije iz veljae 2003. o ulozi sveuilita (The Role of the
Universities in a Europe of Knowledge)[15] jedan je od najvanijih policy dokumenata
vezan uz doktorsku izobrazbu i ulogu sveuilita u stvaranju Europe znanja. Osim
politike potpore, u tom dokumentu se utvruje niz imbenika koji onemoguuju
sveuilita da ispune tu zadau na odgovarajui nain i predloe niz mjera za
jaanje pozicije sveuilita.
The Role of the

Universities
in a Europe of
Knowledge
U rujnu 2003., ministri iz 33 europske zemlje, na konferenciji u Berlinu, postavili

su prioritete i kratkorone ciljeve za ubrzano stvaranje jaih veza izmeu
Europskog prostora visokog obrazovanja (European Higher Education Area, EHEA)
i Europskog istraivakog prostora (European Research Area, ERA) jer se Lisabonski
ciljevi mogu postii jedino sinergijom tih dvaju sustava. U priopenju iz Berlina
(Berlin Communique)[16] ministri su jasno istaknuli potrebu za jaim povezivanjem
istraivanja i prenoenja istraivakih znanja i vjetina, vanosti istraivakoga rada
kao sastavnoga dijela visokog obrazovanja. Ministri su zakljuili da je uz dva, dosad
najvanija ciklusa visokog obrazovanja, potrebno uspostaviti doktorsku razinu kao
trei ciklus u okvirima Bolonjskog procesa. Interdisciplinarnost, sustavan pristup
osiguranju i unapreenju kvalitete visokog obrazovanja, mobilnost studenata
i istraivaa i povezivanje u mree izvrsnosti postavljeni su kao najvaniji policy
prioriteti.
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/cnc/2000/com2000_0006en01.pdf
http://europa.eu.int/eracareers/pdf/am509774CEE_EN_E4.pdf
http://ec.europa.eu/employment_social/news/2002/feb/ap_en.pdf
http://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/71025.pdf
http://ec.europa.eu/education/policies/pol/policy_en.html#methode
http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/compendium05_en.pdf
http://www.bologna-bergen2005.no/Docs/00-Main_doc/030919Berlin_Communique.PDF
Berlin
Communnique
Od Berlinske konferencije doktorski programi su studiji treeg ciklusa koji ukljuuju izvorno
istraivanje za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.). Doktorski programi
kljuni su za razvitak EHEA i ERA te predstavljaju vezu izmeu ta dva procesa. Glavnu
10odgovornost za izobrazbu istraivaa na razliitim stupnjevima njihove karijere imaju
sveuilita. Ona moraju odgovoriti na izazove obrazovanja mladih istraivaa, ne samo za
potrebe akademskog trita, ve i za potrebe ostalih sektora i trita radne snage (industrije,
poduzetnitva, trgovine, javnih ustanova i organizacija, istraivakih organizacija itd.).
Konferencija u
Grazu
U Grazu[17] iste godine (2003.) rektori europskih sveuilita donijeli su deklaraciju

o Europi znanja i sredinjoj ulozi sveuilita u istraivanjima i na istraivanjima
temeljenom obrazovanju te naglasili da kompetitivnost, konkurentnost i izvrsnost
treba balansirati sa socijalnom kohezijom, odnosno ukljuivanjem to veeg broja
ljudi u visoko obrazovanje. Dogovorena su temeljna naela na kojima e europska
sveuilita izgraivati istraivaku i inovacijsku strategiju kako bi se odgovorilo na
izazove koje donosi stvaranje Europe znanja:
sveuilita osiguravaju glavno mjesto za temeljna (fundamentalna) istraivanja;
sveuilita imaju kljunu ulogu u obrazovanju i osposobljavanju istraivaa te
osiguravaju kontinuitet istraivake karijere;
sveuilita su istraivake institucije koje se temelje na integriranom
obrazovanju i istraivanju;
sveuilita osiguravaju izvrsnost u disciplinarnim istraivanjima i predstavljaju
okruenje koje omoguuje interdisciplinarno obogaivanje ideja;
sveuilita su sredita znanja koja stvaraju, tite i prenose znanje kljuno za
drutveni i ekonomski razvoj, lokalno regionalno i globalno;
sveuilita se ukljuuju u prijenos znanja kao punopravni partneri
u inovacijskom procesu;
sveuilita e nastojati koncentrirati svoje snage poveanjem meusobne
suradnje i umreavanjem, ne samo meusobno ve i s partnerima iz poslovnog
sektora i industrije.
Researchers in
the European
Research Area:
One Profession,
Multiple Careers
U lipnju 2003. godine, Europska komisija izlazi s novim priopenjem o potrebi

razvijanja istraivake profesije i istraivakih karijera (Researchers in the European
Research Area: One Profession, Multiple Careers)[18], koje prihvaa Europsko vijee i
Europski parlament. U njemu se istie potreba da briga za oblikovanje istraivake
karijere treba biti sastavni dio doktorskog programa. Isto tako, oblikuju se osnovne
smjernice koje treba ostvariti doktorski program:
poveati zapoljivost istraivaa kroz razvijanje opih kompetencija i vjetina
koje su potrebne za zapoljavanje,
17) http://www.eua.be/eua/jsp/en/upload/COM_PUB_Graz_publication_final.1069326105539.pdf
18) http://ec.europa.eu/research/fp6/mariecurie-actions/pdf/careercommunication_en.pdf

preureivanje strukture i organizacije doktorskih programa i ukljuivanje u

Bolonjski proces,
bolje organizirano osposobljavanje kroz doktorski program,
sustavan razvoj supervizije i mentorstva,
11
potpuno integriranje studenata doktorskih studija u istraivanje, ali i otvaranje

putova za dodatno profiliranje njihove karijere, ne samo unutar istraivanja,
osigurati financiranje i odgovarajua socijalna prava za studente doktorskih
studija i
organiziran pristup mobilnosti.
Europska povelja i Kodeks za novaenje istraivaa (The European Charter
for Researchers and the Code of Conduct for their Recruitment) usvojeni su u
oujku 2005. Povelja definira opa naela o pravilima, pravima i obavezama
istraivaa, poslodavaca i financijera. Povelja zahtijeva strunost u svim
aspektima istraivakog djelovanja i priznaje sve aspekte mobilnosti kao naina
profesionalnog razvoja. Kodeks za novaenje utvruje opa naela koja trebaju
potivati poslodavci i financijeri te zahtijeva transparentnost i jednakost tretmana.
Doktorski kandidati se smatraju profesionalcima i definiraju kao mladi istraivai
(Early-Stage Researcher, ESR), dok se postdoktorandi nazivaju iskusnim istraivaima.
The European
Charter for
Researchers
and the Code
of Conduct
for their
Recruitment
Na ministarskoj konferenciji u Bergenu 2005.[19] fokusirana su etiri strateka

prioriteta za dvogodinje razdoblje: (i) implementacija standarda za osiguranje
kvalitete, (ii) implementacija nacionalnih kvalifikacijskih okvira, (iii) priznavanje
zdruenih studija (joint studies) i (iv) razvijanje fleksibilnih putova (flexible learning
paths)[20] uenja u visokom obrazovanju.
Ministarska
konferencija u
Bergenu
Zakljuci iz Salzburga prihvaeni su kao pripremni dokument te u skraenoj verziji

ponovljeni u ministarskom priopenju. Doktorski studiji uklopljeni su u europski
kvalifikacijski okvir te je jasno utvrena potreba za strukturiranim doktorskim
programima koji nee trajati dulje od 3-4 godine u punom radnom vremenu.
Sveuilita su pozvana da potiu interdisciplinarno osposobljavanje i razvijaju
ope kompetencije koje su potrebne tritu rada. Jasno je istaknuta nunost
poveanja broja doktorskih studenata te izbjegavanje prereguliranosti doktorskih
programa.
Proces stvaranja ERA I EHEA konvergiraju. Europska komisija donijela je u lipnju
2005. godine plan promjene financiranja individualnih znanstvenih projekata i
odluila osnovati Europsko istraivako vijee (European Research Council - ERC)[21],
koje e biti dio programa FP7, i Europski institut za tehnologiju (European Institute
of Technology)[22].
19)
20)
21)
22)
http://www.bologna-bergen2005.no/
http://www.esib.org/news/brusselsFLPresults.htm
http://ec.europa.eu/erc/index_en.cfm
http://ec.europa.eu/education/policies/educ/eit/index_en.html
Early-Stage
Researcher
12
Poveanje natjecanja meu sveuilitima dovest e do odreene razine

specijalizacije sveuilita i izgraivanja jasnog istraivakog profila kako bi
se sveuilita mogla ukljuiti u globalno natjecanje. Najavljeno osnivanje
Europskog istraivakog vijea e zasigurno ubrzati taj proces, no dovest e i do
administrativne diferencijacije sveuilita.
Projekti, seminari i konferencije

EUA projekt
- Doctoral
Programmes for
the European
Knowledge
Society
Konferencija
u Maastrichtu
2004.
Europska udruga sveuilita (European University Association, EUA) pokrenula je

2004. veliki projekt o doktorskim programima (Doctoral Programmes Project)[23] s
ciljem utvrivanja uvjeta za uspjeno provoenje doktorskih programa u Europi
i identificiranje dobrih praksi u organizaciji, administraciji, strukturi i kvaliteti
doktorskih programa. U projektu je sudjelovalo 49 europskih sveuilita iz 22
europske drave (lanice EU), a rezultati su objavljeni 2005. u publikaciji (Doctoral
Programmes for the European Knowledge Society)[24] koja je prihvaena kao
pripremni dokument Bergenske ministarske konferencije i Bologna seminara u
Salzburgu.
Na konferenciji EUA, u Maastrichtu[25] 2004., raspravljana je budunost
istraivakog osposobljavanja u Europi, a preporuke su zacrtale okvire za kreiranje
institucijske politike u podruju doktorskog obrazovanja:
Istraivako osposobljavanje treba pripremiti novu generaciju istraivaa koji e
imati visoku razinu kompetencija u profesionalnom podruju, ali i daleko
ire ope (generic, transferable) vjetine: osposobljenost za uenje, rjeavanje
problema, analitiko i kritiko razmiljanje, komunikacijske vjetine, upravljanje
timom i projektima, osposobljenost za rad u meunarodnim timovima,
organizacijske vjetine, fleksibilnost itd. Istraivai budunosti trebaju biti
dinamini, komunikativni i poduzetni te imati irinu u razmiljanju;
Istraivako/doktorsko osposobljavanje treba biti ugraeno u institucijsku
politiku i strategiju. Svako sveuilite mora imati policy i regulativu koja se
odnosi na doktorske programe. Stupanj doktora znanosti treba dodjeljivati
rektor sveuilita kako bi se poveao drutveni znaaj toga akademskog
stupnja;
Doktorske programe potrebno je reformirati oni trebaju biti dobro
strukturirani i organizirani programi koji nude iroki raspon vjetina za razvijanje
razliitih profesionalnih karijera;
Raznolikost koja postoji meu doktorskim programima u Europi treba zatititi,
ali se ona treba temeljiti na procjenjivanju kvalitete. Isto tako, treba pokretati,
istraivati i podravati nove modele doktorskih programa, (npr. europski model
doktorskih/istraivakih kola, profesionalne doktorate, industrijske doktorate)
ako zadovoljavaju kriterije kvalitete;
23) http://www.eua.be/eua/en/Doctorates.jspx
24) http://www.eua.be/eua/jsp/en/upload/Doctoral_Programmes_Project_Report.1129278878120.pdf
25) http://www.eua.be/eua/jsp/en/upload/Maastricht_conclusions.1102604853653.pdf

Pored doktorskog obrazovanja potrebni su i drugi oblici istraivakog

osposobljavanja vie cjeloivotnog i fleksibilnog osposobljavanja za sve
kategorije istraivaa;
Potrebno je jaati suradnju sveuilita i industrije, a ona se treba graditi na
otvorenosti i meusobnom povjerenju, uvaavajui njihove osobitosti i
razliitost njihovih misija;
13
Istraivako/doktorsko osposobljavanje treba internacionalizaciju: vie

mobilnosti, vie zdruenih programa, bilateralnu ili internacionalnu suradnju i
stvaranje istraivakih mrea (grid) koje su jedini nain da se postignu
ambiciozni ciljevi o kompetitivnoj ekonomiji koja se temelji na znanju.
Sveuilita trebaju izgraditi i osigurati institucionalnu strukturu i mehanizme koji
e podravati mobilnost (npr. urede za mobilnost akademskog osoblja);
Sveuilita trebaju izgraditi strategije za razvoj istraivakih karijera i uspostaviti
mehanizme kojima e osigurati da se svaki istraiva, neovisno o statusu, tretira
kao vaan lan istraivake zajednice i da svaki istraiva zna svoja prava i
obveze (sporazum o uenju ili partnerski ugovor sa doktorskim studentima).
Politika novaenja u svakoj instituciji treba biti transparentna, otvorena i za
kandidate iz inozemstva te pravedna kako bi se osigurao odrivi razvoj karijere
svakog istraivaa.
Preporuke Doktorskog projekta EUA i zakljuci iz Maastrichta razraeni su na
konferenciji u Salzburgu 2005. godine[26]. Zakljucima iz Salzburga uspostavljaju se
okviri za razvitak doktorskih studija i istraivakih karijera u Europi. Deset temeljnih
naela za organizaciju doktorskih studija nalazi se u prilogu, a mogu se saeti
ovako:
Doktorsko studij treba se temeljiti na stjecanju znanja kroz izvorno
istraivanje;
Doktorski studij i razvitak istraivake karijere treba biti sastavni dio
institucijske strategije i politike;
Bogatu raznolikost doktorskih programa u Europi treba ouvati;
Doktorandi su istraivai u ranoj fazi profesionalne istraivake karijere (ESR),
odnosno profesionalci s odgovarajuim pravima;
Supervizija i procjenjivanje kandidata treba biti transparentno i temeljiti se
na ugovornim odnosima u kojima se jasno definiraju prava i odgovornosti;
Doktorski programi trebaju nastojati ostvariti kritinu masu ekspertize, kroz
stvaranje doktorskih kola ili mrea izvrsnosti;
Osposobljavanje treba trajati u pravilu 3-4 godine u punom radnom
vremenu;
Inovativnu strukturu programa i razvitak opih kompetencija treba ostvarivati
kroz interdisciplinarnost,
26) http://www.eua.be/eua/en/Salzburg_Seminar.jspx
Zakljuci iz
Salzburga
Treba poveati mobilnost, ukloniti brojne prepreke i osigurati odgovarajue

financijske instrumente za njezino provoenje;
14
Konferencija u
Londonu 2005.
Konferencija u
Beu 2006.
Treba osigurati odgovarajue financiranje i sustav za osiguranje kvalitete

doktorskih programa.
Na konferenciji u Londonu[27], u rujnu 2005., raspravljalo se o organizaciji
doktorskih studija, posebice statusu mladih istraivaa. Identificirano je nekoliko
kljunih problema koji oteavaju razvoj doktorskog obrazovanja u Europi. Prije
svega to je fragmentitranost na svim razinama (institucije, meu disciplinama,
sektorima i dravama) i vrlo niska razina interdisciplinarnosti. Time postaje nejasno
kada netko postaje istraiva, pa zbog toga ne postoji priznavanje istraivaa
kao profesije, to se odraava na njihov status i uvjete rada. Nadalje, kao velik
problem identificira se jednodimenzionalno procjenjivanje istraivaa,
najee na temelju rezultata istraivanja zanemarujui ostale aspekte posla
kojeg ti ljudi obavljaju. Institucijski sustavi za procjenu uinka i postignua
znanstvenika su esto nejasno definirani, a mobilnost najee nije ni ukljuena i
ne procjenjuje se kao indikator kompetencije.
Slina konferencija odrana je u lipnju 2006. u Beu[28] s naglaskom na sadraj
Povelje i Kodeksa, posebice na razvijanju instrumenata kojim e se podravati
doktorski kandidati:
Jasno definirani ciljevi i projekt doktorskog istraivanja
Plan osposobljavanja i plan supervizije za svakog pojedinog doktorskog
kandidata
Obvezni dio programa kroz predmete i module
Kolokviji i radionice vezani uz istraivanje
Osposobljavanje za ope vjetine
Institucionalizirano praenje i voenje kroz karijeru
Sudjelovanje u organiziranju znanstvenih dogaaja i preuzimanje odgovornosti
za dio posla (poster sekcije, i sl.)
Sudjelovanje u tijelima koja donose odluke
Doktorski program je najvii akademski stupanj; doktorandi sluaju kolegije, imaju supervizora
i poduavani su. Doktorandi provode istraivanja, poduavaju, piu znanstvene radove i
patentiraju svoje izume. Osposobljavaju se kao ostali visoko kvalificirani profesionalci tijekom
poslijediplomske karijere (npr. doktori medicine). Znanstvena karijera podrazumijeva cjeloivotno
uenje (Europska komisija).
27) http://www.grad.ac.uk/cms/ShowPage/Home_page/Events/Previous_national_events/UK_GRAD_
European_Conference/p!efbdaXd
28) http://www.eracareersaustria.at/conference/index.htm

Organizacijski
modeli
U veini europskih drava postoji trend uspostavljanja formalne strukture
doktorskog obrazovanja, tj. naputanja tradicionalnog modela naukovanja
(egrtovanja) koji se sastoji od profesionalnog mentora (supervizora) i nezavisnog
istraivanja. Taj model zamjenjuje se s dobro strukturiranim i na istraivanju
temeljenim obrazovanjem te osposobljavanjem kroz definirane disciplinarne
ili multidisciplinarne programe ili doktorske kole (graduate schools). Model
naukovanja temelji se na osobnom odnosu izmeu doktoranda i supervizora
(mentora), dok se model strukturiranih programa temelji na daleko vie
reguliranom i standardiziranom pristupu. Doktorski programi koji se stvaraju imaju
za cilj skraivanje trajanja doktorskog studija, poveanje efikasnosti (smanjivanje
dropouta) i dobro fokusiranje istraivakog osposobljavanja. Uglavnom se sastoje
od modula (courses) i plana nadziranog istraivanja s ciljem izrade doktorata.
U mnogim europskim dravama (npr. Njemaka, Austrija, Rusija, Poljska, Italija,
Norveka) ta dva modela se jo uvijek kombiniraju.
U nekim europskim dravama (vedska, panjolska) doktorsko obrazovanje
odvija se kroz dvije faze. U prvoj se uglavnom odvija organizirana nastava i
osposobljavanje (kolegiji, moduli, predmeti, seminari, praktikumi) i najee
zavrava s potvrdom (certifikatom). Druga faza uglavnom se sastoji od istraivanja
i pripreme doktorata. U veini europskih drava doktorski programi traju od 2 do 4
godine.
Velik broj europskih drava ima regulativu kojom se propisuje koje institucije
mogu organizirati doktorske programe ili osnovati doktorske kole (graduate
schools). Samo u nekim dravama postoje ugovorni odnosi izmeu studenta i
institucije kojima se reguliraju prava i obveze obiju strana. U pravilu, instituciju
koja nudi doktorski program akreditira drava, a privatne institucije i ne-sveuilini
sektor ne moe dodjeljivati doktorate. U mnogim dravama istraivaki instituti
koji nisu sastavni dio sveuilita imaju pravo sudjelovati u osposobljavanju
doktorskih studenata, no uglavnom u suradnji sa sveuilitima mogu dodjeljivati
doktorate.
U nekim dravama sve vie se javlja razlikovanje izmeu istraivakih i
profesionalnih doktorata (Velika Britanija, Austrija), to jasno utjee na profiliranje
programa doktorskih studija.
Odabir kandidata je u nekim dravama vrlo precizno reguliran i postoji visoka
razina kompeticije, dok je u nekima neformalan i nereguliran. U pravilu, model
naukovanja je neformalan i nereguliran (nema nastave) i izbor teme ovisi o
15
16
dogovoru izmeu mentora i studenta, dok programirani modeli nastoje biti

precizno regulirani i temeljiti se na ugovornim odnosima. U mnogim dravama
odabir kandidata ovisi i o raspoloivim sredstvima za financiranje njihove plae i
istraivanja. Uglavnom svi doktorski programi imaju definiranu proceduru upisa,
a u nekim dravama postoji i prijemni ispiti (Italija, vedska, Norveka, Rumunjska,
Nizozemska).
U pravilu, doktorski programi su strukturirani oko dobro organiziranih istraivakih
skupina, pa su teme studiranja i istraivanja vezane uz mentorski kapacitet
institucije. Stoga je izobrazba svakog doktoranda vrlo precizno odreena, a u
sklopu programa institucije najee nude zajednike predmete ili module.
U Hrvatskoj se sve vie mogu razlikovati dva modela: sveobuhvatni i
klasterirani (fokusirani). Sveobuhvatni model (slika 2) temelji se na definiranim
kompetencijama koje doktorand moe stei studiranjem i organizacijskim
jedinicama kroz koje e te kompetencije stei. Doktorand uz pomo mentora
izabire studijske jedinice i izgrauje svoj akademski profil, najee u suglasju
s temom istraivanja i doktorata. Ovakav model pogodan je za izobrazbu
doktoranada za potrebe stvaranja akademskog kadra i nastavka rada na
sveuilitu. Klasterirani model podrazumijeva paket jasno definiranih kompetencija
i studijskih jedinica, ukljuujui i razliite oblike aktivnosti, koje su isprepletene s
istraivakim aktivnostima i temom doktorata. U pravilu, klasteri ukljuuju mali
Slika 2. Dva modela organizacije doktorskog programa. Doktorski program

organizira se na temelju prethodno definiranih ishod uenja: strunih
(znanstvenih) znanja i vjetina, te instrumetalnih, interpersonalnih i sistemskih
opih kompetencija. Sveobuhvatni program nudi veliki broj studijskih jedinice
(predmete, module, seminare itd.) s definiranim mjerljivim ishodima uenja koje
studenti biraju i oblikuju svoj akademski profil. Klasterirani program nudi pakete
studijskih jedinica s jasno definiranim akademskim profilom.

broj nastavnika i studenata koji tijesno surauju u tijeku studija, a ishodi studiranja
su vrlo fokusirani. Ovaj model pogodan je za izobrazbu kandidata za potrebe
industrije i trita rada.
Sveobuhvatni pristup u Hrvatskoj proizlazi iz logike koja se do sada prakticirala
na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima koji su bili organizirani do 2005.
Svaki fakultet nastoji strukturirati ponudu obveznih i izbornih kolegija na temelju
nastavnikog kadra kojeg ima na raspolaganju, uz trend poveanja nastave i
polaganja ispita. Jedina znaajnija razlika u odnosu na dodiplomske studije je
daleko vea mogunost izbora kolegija. Izbor doktorskog istraivanja i izrada
disertacije provodi se i dalje po tradicionalnom modelu naukovanja. Ovaj model
posebice se potie na velikim fakultetima koji imaju velik nastavniki kadar, u
kojem svaki nastavnik mora imati mjesto unutar studija. Nastavljajui praksu
naukovanja, izbor kandidata i mentora najee nije reguliran, ne postoje
utvreni kriteriji i procedura za definiranje mentora, ne postoje jasno definirane
obveze studenta i mentora pa ne postoje ni ugovorni odnosi izmeu doktoranda
i institucije. Klasterirani model se tek poinje uspostavljati u Hrvatskoj, prije svega
zbog vee cijene, ali i nerazvijenog trita rada koje moe apsorbirati takve profile.
Status doktoranda
U veini europskih drava jo uvijek postoji velik problem u definiranju i
razlikovanju pojmova doktorsko obrazovanje i istraivako osposobljavanje.
Iz toga proizlazi i definiranje statusa doktorskih kandidata: od zaposlenika koji
prima plau, preko hibridnog statusa (zaposlenik i student) do studenta koji ima
potporu (grant) ili ak plaa kolarinu. Stoga su i pojmovi koji se koriste razliiti: od
doktorskog osposobljavanja, istraivakog osposobljavanja do doktorskog studija.
I sami sudionici studija se nazivaju razliito to uvelike ukazuje i na njihov status:
doktorski studenti, mladi istraivai, doktorandi i doktorski kandidati. Povelja i
Kodeks te koncept stvaranja ERA potiu koritenje pojma mladih istraivaa jer
ih se nastoji smatrati profesionalcima na poetku karijere. Bolonjski proces i trei
ciklus implicira status studenta, definiranje kompetencija i izgradnju strunog
profila prema potrebama trita rada.
Mladi istraivai (ESR) imaju status studenta, zaposlenika ili oboje (slika 3). Najee
rade dva posla: istraivako osposobljavanje i sudjeluju u nastavi kao asistenti. U
veini europskih drava doktorski studenti se upisuju na sveuilite i pridruuju
nekom odjelu, istraivakom institutu, timu ili laboratoriju. Osim toga, doktorski
studenti mogu biti lanovi doktorske kole ili interdisciplinarnog doktorskog
programa, no kole i/ili programi vrlo esto naplauju kolarine. S obzirom
na razliite izvore financiranja, statusa studenata i mobilnosti na europskim
sveuilitima moe se razlikovati pet kategorija doktorskih kandidata:
17
Istraivaki asistenti, koji su zaposleni na odreeno vrijeme u instituciji u

kojoj provode doktorsko istraivanje;
18
Sandwich doktorski studenti koji imaju stipendiju dio istraivanja provode

na jednoj instituciji, a dio u drugoj i s obje ostvaruju ugovorni odnos;
Zaposlenici koji imaju priliku provoditi doktorsko istraivanje;
Gostujui doktorski studenti koji provode najvei dio istraivanja na
instituciji u kojoj gostuju;
Doktorski studenti koji nisu zaposleni ni vezani za instituciju u kojoj
provode istraivanje.
Zaposlenici
Univ.
PIO
Status ovisi o:
izvoru
vrsti IO
financiranja
Univ. PIO Univ. PIO
Nisu zaposlenici
Univ.
Australija
Austrija
Belgija
Belgija (val)
Kanada
eka
Danska
Finska
Francuska
Njemaka
Maarska
Italija
Japan
Nizozemska
Norveka
Poljska
panjolska
Velika Britanija
PIO privatne istraivake organizacije; IO - istraivake organizacije
PhD studenti
Post-doktorandi
Oboje
Slika 3. Mladi istraivai studenti ili zaposlenici?[29]

29) Trends in OECD Labour Markets for Researchers. Cervantes and Kergroach, OECD Science &
Technology Policy Division. EU-Austrian Presidency Conference, Vienna 1-2 June 2006.
PIO

S obzirom na nain financiranja, studenti se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:

Doktorski kandidati koje financira samo sveuilite;
Doktorski kandidati koje financira drava kroz fondove ili financijske agencije;
Doktorski kandidati koji se financiraju iz treeg izvora (contract research), npr.
financijskih izvora kao to su Europske unija, industrija ili stipendije koje daju
razne zaklade;
19
Kategorije studenata u Hrvatskoj nisu jasno definirane, izuzev znanstvenih

novaka koje financira drava. Novaci imaju ugovorom definirane obveze i kada
su zaposleni na sveuilitu to ukljuuje i sudjelovanje u aktivnostima institucije
i u nastavi. No, i u toj kategoriji mogu se razlikovati dvije skupine doktoranda:
doktorandi na sveuilitima i doktorandi na znanstvenim institutima koji ne
sudjeluju u nastavi. Vrlo mali broj doktoranda financiraju sama sveuilita i
ostvaruju s njima ugovorni odnos u punom radnom vremenu. Velik broj studenata
se financira sam ili iz drugih izvora (industrija), no tada ne ostvaruju ugovorni
odnos u smislu radnih obveza s institucijom na kojoj provode istraivanja i
ne sudjeluju u nastavi. Pristupanje okvirnim programima EU, poveanje broja
meunarodnih projekata te stvaranje znanstvene i razvojne politike sveuilita
kao integrirane institucije (znanstveno profiliranje sveuilita) otvorit e potrebu
za uvoenjem i ostalih kategorija doktorskih studenata. S njima e se uspostavljati
radni odnos na odreeno vrijeme ogranienog trajanja koliko traje i projekt. I za te
studente bit e potrebno definirati status, posebice njihovo sudjelovanje u nastavi.
Socijalna prava trebaju ukljuivati pravo na mirovinsko osiguranje, pravo na
porodiljni dopust, pogodnosti za nezaposlene, zdravstvenu zatitu, bolovanje
itd. Velike varijacije u europskim dravama prikazane su na slici 4. U Hrvatskoj je
situacija razmjerno jednostavna: svi znanstveni novaci imaju ugovor o radu i sva
prava iz radnog odnosa, dok ostale kategorije nemaju definiran status, pa prema
tome ni socijalna prava. Nestajanjem magisterija znanosti, koji je bio kombinirani
oblik studija uz rad, i organiziranjem doktorskog studija u punom radnom
vremenu, javljat e se sve vei broj studenata s potrebom ostvarivanja takvih
prava.
Profesionalno prepoznavanje mladih

istraivaa (ESR)
Trenutna regulativa u veini europskih drava ne prepoznaje jasno profesionalnu
poziciju mladih istraivaa, a sama je regulativa esto nedoreena, pa ponekad
definirane obveze mladih istraivaa ali ne i njihova prava. Najee se ESR tretiraju
kao i svi ostali studenti, no njihov status razlikuje se i unutar jedne drave, ovisno o
instituciji (sveuilitu) ili financiranju programa.
U nekim dravama sklapaju se ugovori izmeu institucije i studenta kojima se
jasno definiraju meusobna prava i obveze. Kad postoje jasni ugovorni odnosi, u
Potrebno
jasno denirati
odnose izmeu
institucije i
studenata
doktorskog
studija kroz
transparentnu
regulativu
Ugovorni
odnos izmeu
studenta
i nositelja
doktorskog
programa.
20
pravilu ih prati i odgovarajua regulativa. Tada se ostvaruje i kvalitetno financiranje,

ali i kvalitetna supervizija, a studij postaje atraktivniji. Ugovorni odnosi trebaju
podrazumijevati zapoljavanje u dijelu ili u punom radnom vremenu, ukljuujui
sva socijalna prava.
Slika 4. Status mladih istraivaa u Europi[30]

30) Izvor: FJI & Eurodoc (2003). Dostupno online na adresama: http://precarios.org/docs.php3
i http://www.eurodoc.net/docs/

Postoji visoka korelacija izmeu financiranja, ugovornih odnosa, odgovarajue

regulative, dobre supervizije i atraktivnosti doktorskog studija.
21
Naalost, mehanizmi procjene kvalitetne primjene regulative i ugovornih odnosa

nisu jo uspostavljeni u veini europskih drava. Ako vrednovanje i postoji, ono
nije transparentno i najee ne podrazumijeva vanjsku procjenu. Jo uvijek su,
vrlo esto, mladi istraivai ovisni o volji (dobroj ili looj) supervizora. Dodatan
problem je i u tome to supervizori najee nisu dodatno osposobljavani za
mentore.
Struktura istraivakih karijera nije

dovoljno razgranata
U najveem broju sluajeva mladi istraivai vide vrlo uzak put u razvitku vlastite
karijere koji vodi uglavnom prema razvijanju akademske ili istraivake karijere u
javnom sektoru. Organizatori doktorskog programa rijetko mogu ponuditi jasne
mogunosti profesionalnog razvoja nakon zavrenog doktorata. Drugim rijeima,
najee slika istraivake karijere izgleda kao put bez povratka, to se uglavnom
percipira kao rizik i gubitak vremena pa mladi istraivai uporno trae izlaze jo
u ranoj fazi, to najee uvelike smanjuje motivaciju za istraivanje i studij. Isto
tako, ponuda akademskih pozicija je znatno ograniena pa mnogi ne mogu jasno
definirati smisao svojeg studiranja.
S jedne strane stvara se percepcija za nunim uspjehom ili profesionalnim
samoubojstvom a s druge se pokuavaju zatiti pozicije unutar akademije to
znaajno smanjuje konkurentnost istraivakih institucija.
To se posebice odnosi na postdoktorande, koji se vide kao prolaznici u
slijepoj ulici. Teko se definira i zamilja istraivaka karijera izvan akademske
zajednice, emu uvelike doprinose kratkotrajni ugovori, najee dvogodinji. U
kompetitivnijim sustavima, uspjena istraivaka karijera podrazumijeva postajanje
voditeljem (leader) istraivake skupine bez mogunosti nekog drugog puta. U
manje kompetitivnim sustavima broj voditelja istraivakih skupina se poveava, a
istraivanja se fragmentiraju i smanjuje se njihova konkurentnost.
Teko se moe prepoznati uspjene postdoktorande (osim akademskog uspjeha),
pa ne postoji niti instrumentarij kojim e neije napredovanje i postignua biti
vidljiva, prezentabilna i mjerljiva. Naime, aktivnosti mladih istraivaa su brojne,
ali ocjenjivanje uinka i postignua nije sveobuhvatno, posebice postignutih
kompetencija. Najee se mjere iskljuivo znanstvene publikacije. U konanici,
postdoktorandi se percipiraju kao suvie specijalizirani profesionalci koji mogu
funkcionirati u vrlo uskom podruju. Istina, i oni sami se najee tako i ponaaju.
Ve u tijeku
doktorskog
studija
prepoznati
mlade
istraivae kao
profesionalce.
Potrebno razvijati
raznolike putove
istraivakih
karijera.
Minimalan okvir
za sve doktorske
programe:
denirati ishode
i kompetencije
(Dubliski
deskriptori)
Otvarati putove
razvoja karijere
izvan akademije.
Otvaranje,
irenje i grananje
putova za
razvitak karijere:
svaki istraiva
ne treba (i ne eli)
postati voditelj
istraivake
skupine.
Zapoljivost
22
Razvijati
nove vjetine i
kompetencije
koje su potrebne
izvan akademske
zajednice i
uiniti ih prepoznatljivim.
Raditi na
razumijevanju
izmeu
akademskog i
ne-akademskog
sektora,
primjerice
meusobne
konzultacije
i zdrueno
strukturiranje
doktorskih
programa.
Jedan od najveih problema u izgraivanju istraivake profesije (osim istraivaa

na sveuilitima i institutima) jest problem ulaska u trajni radni odnos. To je ujedno
i jedan od najvanijih problema koji se pojavljuje pred onima koji pokuavaju
strukturirati doktorski program. Naime, vrlo esto je teko odgovoriti na pitanje:
za kakvu karijeru i za koju vrstu posla se osposobljava doktorske kandidate?
Pritom, postoji vrlo jasna zemljopisna podjela. U dravama srednje i june Europe
(npr. Italija, Njemaka, Austrija, Poljska, Rumunjska) postoji prilino mali interes
poslodavaca izvan akademskog sektora za zapoljavanje kandidata s doktoratom.
To posebice dolazi do izraaja u disciplinama drutvenog i humanistikog
podruja. Jasno je da se, zbog toga, doktorat percipira kao rasipanje vremena,
energije i resursa (novca). Suprotno je u dravama sjeverne Europe gdje postoji
pogodno trite rada za ljude s doktoratom.
Razlog takvog stava poslodavaca uglavnom proizlazi iz percepcije da su osobe
s doktoratom vrlo specijalizirane, a njihove ope kompetencije vrlo ograniene.
Doktorski studiji se smatraju preuskim i, najee, irelevantnim za trite rada.
Ako se to povee sa injenicom da se doktorandi osposobljavaju za nastavak
akademske karijere te da je broj radnih mjesta u akademskim institucijama
razmjerno malen, jasno je da se studenti doktorskog studija dovode u vrlo
nepovoljan poloaj. Oni moraju traiti posao izvan akademskih institucija,
a nemaju adekvatno osposobljavanje za to trite. Zbog toga se u mnogim
dravama (npr. Poljska, Italija, panjolska) osobe s doktoratom vrlo rijetko
zapoljavaju izvan istraivakih instituta ili visokoobrazovnih ustanova.
Jedan od odgovora na takvu situaciju je uvoenje profesionalnih doktorata
(USA, Velika Britanija, Austrija), koji su manje zahtjevni od istraivakih doktorata.
U nekim podrujima takva praksa se provodi ve desetljeima pod nazivom
istraivakog doktorata (medicina, kemija), pa je posjedovanje doktorata gotovo
nuno za zapoljavanje i napredovanje u karijeri. No, treba istaknuti da se u nekim
dravama (npr. Velika Britanija, Nizozemska, vedska, Finska), koje su znatno
uznapredovale u formiranju ekonomije temeljene na znanju, sve vie trai radna
snaga s istraivakim kompetencijama.
Najvei broj doktorata smatra se istraivakim stupnjem koji priprema za karijeru na sveuilitu
ili istraivakom institutu.
U Velikoj Britaniji i Nizozemskoj prevladava miljenje da je istraivanja potrebno

koncentrirati u centrima izvrsnosti u kojima e se provoditi istraivako doktorsko
osposobljavanje te uspostaviti profesionalne doktorate koji e biti orijentirani
nastavku karijere izvan akademskih institucija.

Mobilnost
Mobilnost u doktorskim studijima iznimno je niska. Drave srednje i istone
Europe izloene su odljevu mozgova iako i same nude brojne mogunosti za
studiranje u inozemstvu, no u pravilu nemaju jasno definiranu politiku za njihovo
zadravanje, dok institucijama nedostaje strategija i praksa novaenja najboljih
studenata. Suprotno tome, institucije u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj imaju
lovce na talente, pa u tim dravama, kao i u USA, u nekim disciplinama gotovo
pola studenata doktorskih studija dolazi iz drugih drava i kontinenata (tehnika,
matematika, kompjutorske znanosti).
Mobilnost najee nije stvar izbora i sastavni dio programa, ve rezultat
nedostatnog financiranja. Sektorska mobilnost najee zapinje zbog
nepriznavanja doktorskog stupnja ili profesionalnog iskustva od strane
neakademskog sektora, ali i suprotno, akademija vrlo esto nije spremna prihvatiti
neakademsko profesionalno iskustvo kao sastavni dio istraivake karijere.
Doktorat nije prednost pri zapoljavanju izvan akademije. Zemljopisna mobilnost
ovisi o meunarodnoj dimenziji doktorskog studija i otvorenosti, no isto tako je
sastavni dio programiranog osposobljavanja.
Neke drave, posebice drave sjeverne Europe, imaju jau internacionalnu
dimenziju. U mediteranskim i istono-europskim dravama naglaeno je
akademsko sroivanje (academic inbreeding), pa su odlasci s institucije i povratci
vrlo teki, a za strance gotovo nemogui.
U veini europskih drava mobilnost tijekom doktorskog studija nije obvezatna
te uvelike ovisi o stavu supervizora prema mobilnosti. Osim toga, postoje brojne
prepreke za mobilnost: od priznavanja diploma preko prijenosa steenih prava
do brojnih administrativnih prepreka (vize, financiranje, dozvole boravka itd.).
Zbog toga je u posljednjih nekoliko godina na razini Europe pokrenut itav
niz akcija (Akcijski plan za mobilnost, Europska povelja i Kodeks), doneseno je
nekoliko direktiva i, kroz FP6 i FP7 programe, formirani su financijski instrumenti
za poveanje mobilnosti. Europska povelja i Kodeks za novaenje istraivaa
usvojeni u oujku 2005. zahtijevaju profesionalizam u svim aspektima istraivakog
djelovanja i priznanje svih aspekata mobilnosti kao naina profesionalnog razvitka.
Direktiva koja ureuje rad na ogranieno vrijeme (The Fixed-Term Directive, 1999)
zahtijeva nediskriminaciju izmeu znanstvenika zaposlenih na odreeno i stalno,
trai ograniavanje broja ugovora na odreeno i ukupno trajanje kratkih ugovora.
Mirovinska direktiva (The Pension Directive) usvojena 2005. podrava mobilnost
meu poslovima i omoguuje radnicima zadravanje prava iz prethodnog posla.
Direktiva o vizama (The Visa Directive), usvojena 2005., omoguuje poseban
tretman istraivaa i akreditiranih znanstvenih organizacija (javnih ili privatnih),
brzo ishodovanje dozvole boravka (fast track procedure), a status istraivaa
daleko se ire definira. ERA-MORE mrea povezuje postojee strukture u Europi
23
Institucijske
i nacionalne
strategije za
mobilnost i
akcijski planovi.
Mobilnost
sastavni dio
programa
doktorskog
obrazovanja
i osposobljavanja.
Mobilnost
koristiti kao
alat za razvitak
karijere.
Osigurati
nancijske
instrumente
uza mobilnost.
Ukloniti
prepreke
mobilnosti,
posebice
administrativne
24
koje financiraju mobilnost i nadopunjuje internetski portal za mobilnost istraivaa

(Researchers Mobility Portal, pokrenut 2003)[31]. Fond potpora Marie-Curie[32] je
instrument kojeg nadzire Europska komisija i temeljna mu je svrha poticanje
mobilnosti mladih istraivaa.
Procjenjivanje istraivake karijere

Prepoznavanje
mnogih drugih
aktivnosti koje
mladi istraivai
provode u tijeku
doktorskog
studija, a koje
su potrebne
istraivaima.
Uspostaviti
objektivne
kriterije za
evaluaciju svih
aktivnosti (ne
samo znanstvene
publikacije).
Evaluaciju
integrirati u
putove za
napredovanje u
karijeri.
Mladi istraivai i ostali studenti doktorskih studija vrlo esto imaju niz drugih
obveza u instituciji, posebice sudjelovanje u nastavi. Njihovo integriranje u
funkcioniranje institucija, posebice stjecanje kompetencije za prenoenje znanja
kroz sudjelovanje u nastavi, dobar je nain za razvijanje opih kompetencija (kao
to su projektni rad, informacijska kompetencija, komunikacijske vjetine), no u
pravilu nije organizirano i standardizirano. Zbog toga je procjenjivanje njihove
istraivake karijere na kraju prve faze (doktorski studij) i druge faze (postdoktorsko usavravanje) najee jednodimenzionalno. Uglavnom se pritom
procjenjuju znanstvena postignua (objavljeni radovi), jer za to postoje objektivni
instrumenti, a ostali aspekti njihova djelovanja i sazrijevanja se zanemaruju i ne
nastoje objektivizirati. Slino je i u ostalim fazama istraivake i sveuiline karijere.
U hrvatskom znanstvenom sustavu i na hrvatskim sveuilitima primjenjuju se i
dodatni kriteriji, no oni nisu detaljno razraeni i dobro izbalansirani.
U procjenjivanje moderne istraivake karijere treba ukljuivati: znanstvene
publikacije i kombinaciju vjetina i iskustva u nastavi, administraciji i istraivakom
menadmentu, superviziji i mentorstvu, nacionalnoj i meunarodnoj mobilnosti,
meusektorskoj mobilnosti, patentima i licenciranju, start-up poduzeima (SMEs)
i sl.
Financiranje
doktorskih studija
I u financiranju doktorskih studija postoji velika raznolikost u Europi. Studenti
doktorskih studija i doktorandi financiraju se kroz plae, grantove, stipendije,
fondove, potpore, sufinanciranje, privatno financiranje, javno financiranje ili su
bez financiranja, odnosno sami plaaju svoj studij (npr. Grka). Isto tako, velike su
razlike u trajanju financiranja, od nekoliko mjeseci do 4 ili 5 godina. U mnogim
sluajevima financiranje ne pokriva trajanje cijelog projekta. Nadalje, raspon
financiranja je takoer golem, od ispod ili blizu prosjene plae do znatno iznad
prosjene plae. Uvelike ovisi o organizacijama koje kreiraju financijske sheme: u
31) http://europa.eu.int/eracareers/index_en.cfm
32) http://ec.europa.eu/research/fp6/mariecurie-actions/action/fellow_en.html

nekim sluajevima postoje i dvostruke razlike unutar iste institucije ili ak unutar
istog odjela (slika 4).
Status zaposlenika u pravilu obuhvaa i socijalna prava sukladno standardima za
sve radnike koji vrijede u pojedinoj dravi (mirovinska prava, porodiljni dopust,
potpore za nezaposlene, zdravstvena zatita, odsustvo za vrijeme bolovanja,
potpore u sluaju povrede na radu itd.). No, kada su doktorandi u statusu
studenta socijalna prava razlikuju se od drave do drave. Najee je obuhvaena
zdravstvena zatita, i to, vrlo esto, samo dio. U Velikoj Britaniji studentski status
osigurava puna prava, ukljuujui i potpore za nezaposlene. Upravo je niska razina
socijalnih prava jedan od najvanijih razloga za rano naputanje istraivake
karijere i traenje boljih uvjeta zapoljavanja. Isto tako, nedostatak potpore tijekom
porodiljnog dopusta, jedan je od najvanijih razloga za neuravnoteenost spolova
u istraivakim profesijama.
U nekim europskim dravama studenti plaaju kolarine za doktorski studij, a
u nekima se nude stipendije za doktorske kandidate. Najee se doktorskim
studenima nudi privremeno namjetenje i plaa istraivakog ili nastavnog
asistenta, no time se poveava njihovo radno optereenje i produljuje zavretak
studija. Mnoge drave osiguravaju dravne potpore ili stipendije koje nemaju
ukljueno socijalno osiguranje. U mnogim dravama mogue je studiranje u dijelu
radnog vremena tako da studenti mogu osigurati sredstva kroz drugi posao.
Osiguranje
kvalitete doktorskih
programa
Mehanizmi za osiguranje kvalitete doktorskih studija najrazvijeniji su u Velikoj
Britaniji, a uspostavljeni su kao odgovor na nizak postotak studenata koji
zavravaju studij. Britanska agencija za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja
(British Quality Assurance Agency for Higher Education, QAA)[33] uspostavila je 2001.
okvire za sve akademske stupnjeve, ukljuujui i doktorat te definirala vjetine i
kompetencije koje je potrebno dokazati da bi neki student dobio doktorat. Isto
tako, agencija je definirala minimalne standarde, sredstva i strukture za potporu
koje institucija mora zadovoljiti da bi mogla dodjeljivati doktorate.
33) http://www.qaa.ac.uk/
25
26
U mnogim europskim dravama poslijediplomsko obrazovanje se periodiki

vrednuje: u vedskoj svakih est godina (National Agency for Higher Education,
NAHE)[34], u Nizozemskoj svakih pet, u Francuskoj svake etiri, a u panjolskoj svake
godine na razini sveuilita. U tim dravama rezultati vrednovanja odraavaju se i
na financiranje iz dravnog prorauna. Njemaka i Austrija jo uvijek primjenjuju
tradicionalni model individualne procjene svakog kandidata koji vri profesor
supervizor.
Srednjoeuropske i istonoeuropske drave (Poljska, Rumunjska, eka, Rusija), kao
i Hrvatska, jo uvijek ovise o dravnoj regulativi i vladinim tijelima. U pravilu se
radi o prereguliranosti, ekstenzivnom i rigidnom akreditacijskom postupku te o
procesima kontrole. U Rumunjskoj sve programe odobrava Nacionalno vijee, a u
Rusiji to rade federalna tijela.
Nedostatni mehanizmi za osiguranje kvalitete doktorskog programa i neadekvatna
supervizija najei su razlozi predugog trajanja doktorske izobrazbe. U mnogim
dravama u kojima se broj doktorskih studenata naglo poveao dolo je do
preoptereenja nastavnika (npr. Austrija) i pada u kvaliteti supervizije. U veini
drava ne postoji plan studiranja i supervizije kojeg prihvaaju student i institucija
te potpisuju kao ugovor. Iznimka su Nizozemska, vedska i Norveka. Primjer
takvih ugovora i plana supervizije moe se nai na internetskoj adresi doktorske
kole u Wageningenu[35].
Prihvaanje Europskih kvalifikacijskih okvira 2005. i obveza usklaivanja
nacionalnih kvalifikacijskih okvira zahtijeva i primjenu Dublinskih deskriptora na
doktorskoj razini te ocjenjivanje kvalitete svih aktivnosti. To znai izgradnju stabilne
institucijske strukture koja e biti u stanju mjeriti ishode studiranja. Pored toga,
skraivanje vremena studiranja namee viu razinu organiziranosti i odgovornosti
svih sudionika u procesu doktorske izobrazbe eli li se zadrati i kvaliteta
znanstvenog rada doktoranda.
Osim institucijskih mehanizama za osiguranje kvalitete kao svakodnevne
prakse svih dionika, iznimno vani elementi sustavnog osiguranja kvalitete jesu
transparentnost i kontinuirano unapreenje kvalitete rukovoenja doktorskim
programom. U tradicionalnom modelu doktorskog obrazovanja rukovoenje
je praktiki preputeno mentorima pa se vrlo rijetko moe razaznati sustavna
briga institucije u napredovanju doktoranda i realizaciji programa, a sami
programi su uglavnom netransparentni. U strukturiranom modelu institucijsko
upravljanje je daleko bolje organizirano a programi znatno transparentniji, no u
veini srednjeeuropskih drava jo uvijek se prakticiraju kombinirani modeli, pa
je problem rukovoenja programom jedna od najveih prepreka za sustavno
unaprjeenje kvalitete doktorskog obrazovanja. Rukovoenje programom
najkvalitetnije je u doktorskim kolama (graduate schools) koje imaju jasno
utvren institucijski poloaj.
34) http://english.hsv.se/
35) http://www.wageningenuniversiteit.nl/UK/education/programmes/PhD+programmes/

Uspostavljanje doktorskih studija kao treeg ciklusa obrazovanja podrazumijeva

sustavan pristup strukturiranju doktorskih programa, ukljuujui i sustav
rukovoenja programom. Za provoenje programa trebaju biti jasno odreeni
materijalni i ljudski resursi u okvirima kapaciteta institucije, te definirani
ugovorni odnosi izmeu institucije, supervizora i doktorskih studenata. Zbog
toga sveuilita moraju imati jasne procedure za praenje i procjenjivanje
doktorskih studenata i njihovih supervizora. Radni plan za svakog kandidata
potrebno je regularno procjenjivati pri emu kljunu ulogu imaju supervizori,
no institucija treba osigurati i procjenu nezavisnu od supervizora. U mnogim
dravama doktorski studenti se procjenjuju svakih est do dvanaest mjeseci, pri
emu se, pored doktorskih ili istraivakih odbora (ili slinog akademskog tijela),
vrlo esto formiraju nezavisni odbori za vrednovanje s inozemnim ekspertima.
Dobro organizirane institucije imaju izgraene sustave redovitog izvjeivanja i
dokumentiranja svih aktivnosti tijekom obrazovanja doktorskog kandidata.
Supervizori
Umjesto pojma mentor sve ee se koristi pojam supervizor, posebice nakon
konferencije u Salzburgu.
Supervizori vode i savjetuju doktorskog kandidata (mladog istraivaa) kroz
program doktorskog studija, kao eksperti u podruju istraivanja. Osim toga,
raspravljaju s kandidatom o njegovim potrebama za osposobljavanjem i
pomau u iznalaenju najboljeg naina zadovoljavanja tih potreba. U konanici
supervizori ocjenjuju napredak kandidata. Mladi istraivai odgovorni su za
provoenje projekta kojeg su dogovorili sa supervizorom, ali i za razvitak vlastitih
inicijativa. Drugim rijeima, mladog istraivaa stavlja se u poziciju vee osobne
odgovornosti za vlastito napredovanje.
Da bi se mogla ostvariti uloga supervizije u modernom doktorskom programu
i ostvariti uspjean odnos izmeu supervizora i mladog istraivaa, pokuava se
sustavno definirati poloaj supervizije u sklopu obveza sveuilinih nastavnika te
jasno definirati institucijska politika supervizije:
Osposobljavanje sveuilinih nastavnika za superviziju;
Balansiranje radnog optereenja supervizora kako bi se stvorilo dovoljno
vremena za kontakt s mladim istraivaem. U mnogim dravama, pa tako i u
Hrvatskoj, supervizija i voenje mladih istraivaa nije sastavni dio radne
norme, ili barem nije jasno definiran, pa su oni esto sveuilini nastavnici koji
su istraivaki produktivni i vode mlade istraivae jednako optereeni
nastavnim obvezama kao i ostali. Razlog tome je najee taj to u mnogim
institucijama ne postoji jasno definiran i dobro razraen sustav za procjenu
uinka svakog pojedinog nastavnika koji ukljuuje sve aspekte aktivnosti
pojedinca u skladu s definiranom misijom institucije;
Definiranje uvjeta za ukljuivanje supervizora u doktorski program;
27
Planiranje istraivakog programa na razini institucije, posebice definiranje

stratekih pravaca svake pojedine institucije, te kroz istraivake programe jasno
definiranje programa za mlade istraivae;
28
Izbjegavanje pretjeranog optereenja mladih istraivaa, primjerice nastavom ili

organizacijskim aktivnostima;
Strukturiranje procesa evaluacije napredovanja mladog istraivaa;
Otvaranje mehanizama za ostvarivanje povratne sprege izmeu supervizora,
institucije i mladog istraivaa.
Sustavan pristup superviziji i mentorstvu zahtijeva brojne i zahtjevne promjene
dosadanjih praksi. Probir kvalitetnih mentora (supervizora), kao i njihovo
obrazovanje za taj posao, kljuni su za znaajnije kvalitativne pomake u
organizaciji doktorskog obrazovanja. Meunarodna prepoznatljivost i kompeticija
supervizora pritom su temeljni instrumenti koji jame i meunarodnu
prepoznatljivost studija. Postoje brojni primjeri dobrih iskustava i praksi, no
navodimo primjer iz Kanade za ilustraciju[36].
Transparentnost doktorskih programa iznimno je vana, ne samo za akademsku i
meunarodnu prepoznatljivost, nego i za prepoznatljivost doktorskih kvalifikacija
na tritu rada i poslovnom sektoru. Zbog toga bi detaljni podaci o svakom
programu te znanstvenoj i strunoj produktivnosti svih nastavnika trebale biti
dostupne studentima i javnosti.
Legislativni okvir u
Hrvatskoj
Zakon o
znanstvenoj
djelatnosti
i visokom
obrazovanju
(2003/2004)
Hrvatski sabor je izglasavanjem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju u srpnju 2003. stvorio sve potrebne preduvjete za uspostavljanje
doktorskih studija u Republici Hrvatskoj. Reforma visokog obrazovanja predvia
nestajanje magisterija kao znanstvenog stupnja te se kao iskljuivi znanstveni
poslijediplomski studij eli afirmirati trogodinje doktorske programe. Doktorski
36) U Kanadi se mentori natjeu za operating grants. To je kompetativan postupak u kojem visina
potpore zavisi od kvalitete i vanosti individualnog projekta. Oko 50% istraivaa nisu uspjeni i ne
dobiju potporu. Ako je mentor uspjean, onda dobiva potporu na nekoliko godina, ovisno o vanosti
projekta. Ta potpora se ne moe koristiti u osobne svrhe (kao plaa) nago samo za istraivanja vezana
uz projekt i financijsku pomo studentima (tipino doktorandima). Istraivai koji takvu potporu
nemaju nisu u mogunosti financirati studente i zato nemaju velike anse da budu nekome mentori.
Ako ipak to ele, moraju se snai unutar zavoda gdje rade i nai financijska sredstva za studente
doktorande. To nije lako. Postoje i strategic grants koji su puno vei pa ih je stoga tee i dobiti. Na
sveuilitima u Kanadi postoje i specijalni programi (recimo iz menadmenta) koje studenti plaaju
100%. To su skupi programi i obino ih financiraju poduzea iz industrije kojima je stalo do takvih
studenata. (Dr. Sanjo Zlobec, McGill University, Kanada. lan Savjeta Nacionalne zaklade za znanost,
visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske).

programi su studiji treeg ciklusa koji ukljuuju izvorno istraivanje za stjecanje

akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.). Osim opeg okvira kojim se definira
trajanje doktorskih studija, struktura i nain organizacije doktorskih studija, kao i
status studenata, u potpunosti su preputeni sveuilitima, to je i bila temeljna
namjera zakonskih promjena (vie autonomije i odgovornosti sveuilitima). No,
nedovren sustav akreditacije studijskih programa i nejasno definirana uloga
Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje uvelike
oteava stvaranje fleksibilnih studijskih programa.
Sveuilita su od donoenja Zakona izgradila svoj legislativni okvir i pitanja
organizacije studija te statusa studenata doktorskog studija rijeila svojim
statutima[37] (Sveuilite u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru i Dubrovniku) i/ili
pravilnicima o studiju[38] (Sveuilite u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zadru).
Preporukama Rektorskog zbora[39] hrvatskih sveuilita (veljaa 2005.) jasno se
definiraju smjernice za strukturiranje studijskih programa, no kljuna komponenta
povezanosti s istraivanjem nedostaje jer je u Hrvatskoj organiziranje istraivanja
jo uvijek pod dravnim nadzorom, pa sveuilita i njihove sastavnice ne mogu
jasno definirati istraivaki profil i razvijati svoje strateke planove u podruju
istraivanja. Istraivai svoje projekte prijavljuju Ministarstvu znanosti, obrazovanja
i porta, sveuilita nemaju sredstva za financiranje istraivanja, a mlade istraivae
odobrava ministarstvo.
Programi Nacionalne
zaklade za znanost
Upravni odbor Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski
razvoj Republike Hrvatske smatra da je svijest o potrebi i naelima reforme
visokog obrazovanja razvijena na hrvatskim visokim uilitima te da je potrebno
poduprijeti institucijske napore za izgradnju sustava. Upravni odbor Zaklade
smatra reformu doktorskih studija kljunom za daljnji napredak visokog
37) Sveuilite u Zagrebu - http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/statut/statut050225.pdf
Sveuilite u Rijeci - http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/Statut2004.pdf
Sveuilite u Splitu - http://www.unist.hr/web/datoteke/statut.pdf
Sveuilite u Osijeku - http://www.unios.hr/naslovnica/Statut.doc
Sveuilite u Zadru - http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/Statut_Sveucilista.pdf
38) Sveuilite u Rijeci - http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_StudiranjaNOVO_05.pdf
Sveuilite u Splitu
- http://www.unist.hr/web/datoteke/Pravilnik_o_studiju_i_rezimu%20studiranja.doc
Sveuilite u Osijeku
- http://www.unios.hr/naslovnica/proas.doc http://www.unios.hr/naslovnica/prozn.doc
Sveuilite u Zadru - http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/Pravilnik_o_studiranju.pdf
39 http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/rektorski_zbor/povjerenstvo/upute_post_
studijski.pdf
29
Statuti
sveuilita i
pravilnici o
studijima (2005)
Preporuke
Rektorskog
zbora hrvatskih
sveuilita
(2005)
30
obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, kao i za sveukupni napredak Republike

Hrvatske. Pored reforme programa, nuno je promijeniti pristup kvaliteti
izgradnjom institucijskog sustava i mehanizama koji e jamiti stalna poboljanja.
Zbog toga je Upravni odbor pokrenuo program Potpore reformi visokog
obrazovanja s naglaskom na uspostavljanje programa III. ciklusa i izgradnju
nacionalne mree za unapreenje kvalitete.
Program Uspostavljanje
programa III. ciklusa
(doktorskih studija)
Program je raspisan 2004., imao je rok za prijavu u 2004. godini, a financiranje
projekta je zapoelo u 2005. godini.
Cilj programa je poduprijeti reformu poslijediplomskog obrazovanja u Hrvatskoj
i izgradnju kvalitetnih doktorskih studija. Upravni odbor je utvrdio da nije
izgraen nacionalni model doktorskih studija koji bi omoguio uklapanje
Hrvatske u Europski visokoobrazovni prostor i Europski istraivaki prostor. Zbog
toga je potrebno programom Zaklade podrati one institucije koje su spremne
uspostaviti programe doktorskih studija, sukladno nastojanjima Europske udruge
sveuilita (European University Association, EUA), kako bi se njihova iskustva mogla
koristiti u ostalim visokoobrazovnim institucijama.
Temeljni ciljevi programa su sljedei:
poduprijeti razvoj III. ciklusa obrazovanja, odnosno doktorskih studija;
poduprijeti razvoj doktorskih studija u prioritetnim podrujima, koji su utvreni
Stratekim planom Nacionalne zaklade za znanost;
poticati suradnju meu sveuilitima i znanstvenim institutima (znanstvenim
organizacijama) na uspostavljanju kolaborativnih istraivanja i razvijanju
doktorskih programa;
poticati suradnju sveuilita s javnim sektorom i gospodarstvom na izgradnji
doktorskih programa.
Natjeaj za prijavu projekta za program Uspostavljenje programa III ciklusa
objavljen je 30. srpnja 2004., a rok za prijavu programa bio je 30. listopada 2004.
godine. Najvei iznos kojim je mogao biti financiran projekt je 200.000,00 kuna.
Natjeaj je imao jedan rok za prijavu a prijavljeno je 18 projekta sa svih hrvatskih
sveuilita. Nakon evaluacije, za financiranje je prihvaeno 9 projekta, od kojih
su dva prihvaena za djelomino financiranje (financirane su samo odreene
aktivnosti unutar projekta). Financiranje prihvaenih projekta zapoelo je 2005.
godine i trajalo je godinu dana.

to su prijedlozi projekta trebali sadravati?

Struktura i organizacija doktorskog programa:
institucijsku strategiju razvoja doktorskih programa u kontekstu Bolonjskog procesa,
strukturne i organizacijske promjene postojeih poslijediplomskih studija,
kriterije i postupke selekcije studenata,
reformu institucijskog rukovoenja doktorskim programom,
Kvaliteta doktorskog programa:
praenje realizacije ciljeva programa (stjecanje znanja i vjetina, ovladavanje
tehnikama, vjetine relevantne za zapoljavanje izvan akademskih institucija),
institucijski mehanizmi za unaprjeenje kvalitete doktorskog programa
(samoevaluacijski postupci, evaluacijski postupci, anketiranje studenata, istraivanje
uspjenosti provoenja programa, indikatori uspjenosti).
Financiranje doktorskog programa:
izvori financiranja doktorskog programa,
status studenata (ugovori sa studentima, plae ili stipendije, socijalna i zdravstvena
zatita, zatita na radu, izobrazba u inozemnim institucijama).
Inovativnost doktorskog programa
interdisciplinarnost,
kolaborativnost,
partnerstvo s industrijom i poslovnim sektorom.
Polugodinja izvjea za prvih pet projekta evaluirana su u kolovozu 2005., a

izvjea ostalih projektata u listopadu 2005. Voditelji projekta su podnijeli Zakladi
financijsko i narativno izvjee o napredovanju u projektnim aktivnostima zajedno
sa svim prilozima koji su nastali kao rezultat projekta. Evaluaciju polugodinjih
izvjea proveo je isti Evaluacijski odbor koji je evaluirao projekte.
Evaluacijski odbor je izdao niz preporuka voditeljima projekata koje su uvrtene
u plan provoenja projekta za naredno razdoblje. Upravni odbor Zaklade je,
slijedom komentara Evaluacijskog odbora, donio odluku o nastavku financiranja
svih projekta iako je za neke projekte smanjeno financiranje za narednih 6 mjeseci,
u skladu sa zahtjevima voditelja projekta.
Ukupan iznos dodijeljen za prihvaene projekte je 1.392.757,00 kuna, a nakon
evaluacije polugodinjih izvjea, taj je iznos umanjen pa iznosi 1.337.756,50 kuna.
Zavrna evaluacija svih godinjih izvjea provedena je u svibnju 2006.
31
32
Ostali programi
Zaklade koji podupiru
reformu doktorskih
studija u Hrvatskoj
Gotovo svi programi Nacionalne zaklade za znanost podravaju doktorske studije
u Hrvatskoj jer su svi temeljeni na etirima stratekim vrijednostima koje podupire
Nacionalna zaklada za znanost: ljudi, ideje, suradnja i izvrsnost. Za promicanje
tih stratekih vrijednosti upravo su doktorski studiji kljuan instrument. No, ipak
nekoliko programa Zaklade je u neposrednoj funkciji razvitka doktorskih studija u
Hrvatskoj.
Uspostavljanje sustava za osiguranje

kvalitete
Programom se eli potaknuti razvoj institucijskih organizacijskih jedinica i
mehanizama za osiguranje kvalitete na sveuilitima i njihovim sastavnicama,
odnosno ostalim visokim uilitima. Njihov osnovni cilj treba biti posveenost
promicanju visokih standarda obrazovanja na visokim uilitima i pruanju aktivne
podrke svim lanovima akademske zajednice u toj instituciji (nastavnicima,
suradnicima, studentima i administrativnom osoblju) u njihovim nastojanjima za
unapreivanjem vlastite kvalitete. Program Izgradnja institucijskih mehanizama
za unaprjeenje kvalitete raspisan je 2004. godine, a imao je tri roka za prijavu
tijekom 2005. godine. Financiranje projekta zapoelo je tijekom 2005. godine.
Uspostavljanje zdruenih studija

Zdrueni akademski stupnjevi (joint degrees) vaan su instrument za
implementaciju ciljeva postavljenih Bolonjskom deklaracijom te ministarskim
priopenjima iz Praga, Berlina i Bergena. Zdrueni studijski programi (joint studies)
omoguuju studentima stjecanje akademskog i kulturnog iskustva u inozemstvu,
a visokoobrazovnim institucijama nude priliku za vrstu suradnju koja omoguuje
proirenje kompetencija i resursa. Zdrueni studiji (joint studies) i zdrueni
akademski (joint degrees) stupnjevi (zajednika diploma) su diplome koje zajedno
daju dvije ili vie visokoobrazovnih institucija za jedan studijski program to su ga
zajedno razvile i zajedniki realizirale. Dvostruki akademski stupanj (double degree)

ini jedan ili vie akademskih stupnjeva koje daju dvije ili vie visoko-obrazovnih
institucija za isti studijski program koji su vie ili manje nezavisno razvile i
realizirale.
U veini europskih drava za postizanje akademskog stupnja kroz zdrueni studij
potrebne su izmjene zakona o visokom obrazovanju, no, vodei se naelom
autonomije akademskih institucija, u mnogim dravama visokoobrazovne
institucije sve vie razvijaju bilateralne ili multilateralne akademske stupnjeve
(primjerice nizozemske i flamanske visoke kole, francuska i njemaka sveuilita,
talijanska i francuska sveuilita, danska i vedska sveuilita). Naalost, nema
zakonskih utemeljenja za uspostavljanje zdruenih stupnjeva na supranacionalnoj
razini. Republika Hrvatska je izglasavanjem novog Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju, te njegovim izmjenama i dopunama, otvorila
zakonski okvir za osnivanje zdruenih studija s domaim i stranim, pravnim i
fizikim osobama (lanak 76.).
Izobrazba doktoranda
Upravni odbor Zaklade smatra iznimno vanim uspostavljanje poslijediplomskog
obrazovanja u Hrvatskoj koje e omoguiti mladim osobama sklonim
istraivanjima razvijanje zanimljive i financijski motivirajue karijere profesionalnog
istraivaa. Kvalitetna poslijediplomska izobrazba omoguit e razvitak trita
visokoobrazovane radne snage te osigurati zapoljavanje dobro obrazovanih i
meunarodno kompetitivnih eksperata na sveuilitima, istraivakim institutima,
u javnom sektoru i privrednim subjektima.
Da bi se osigurali uvjeti za ostvarivanje ovih tenji mladih istraivaa, omoguila
mobilnost mladih istraivaa i podigla razina kvalitete doktorskih studija, vano je
omoguiti doktorandima izobrazbu koja e se odvijati izvan hrvatskih sveuilita ili
izobrazbu u kojoj e sudjelovati priznati inozemni strunjaci.
Osnovni ciljevi:
podizanje kvalitete poslijediplomskog obrazovanja,
ubrzavanje doktorskih studija,
internacionalizacija doktorskih studija i
internacionalizacija postdoktorskih istraivanja
Zaklada podrava akreditirane doktorske studije financirajui:
izvoenje dijela programa,
organiziranje dijela programa sa suradnim institucijama u inozemstvu i
boravak doktoranda u inozemstvu
Paralelno s procesom akreditacije doktorskih studija u Hrvatskoj, Upravni odbor
Zaklade otvorio je dva programa kojima se omoguavaju navedeni ciljevi.
Programi su raspisani u listopadu 2005. godine, a otvoreni su do 2008. godine.
33
Stipendije za doktorande
34
S ciljem poveanja kvalitete doktorskog studija te izobrazbe meunarodno

kompetitivnih doktoranda, Upravni odbor Zaklade otvorio je natjeaj kojim
se omoguuje sudjelovanje hrvatskih doktoranda u meunarodno priznatim
istraivakom grupama na kojima e izraivati doktorat s visokim znanstveno
istraivakim doprinosom. Odlaskom hrvatskih doktoranda na strana sveuilita
i dolaskom stranih doktoranda na hrvatska sveuilita potie se prijenos znanja,
metodologija i tehnologija kroz doktorske studije, to omoguuje razvoj samih
doktorskih studija. Omoguavanjem boravka na stranim sveuilitima istovremeno
se poveava kompetitivnost hrvatskih doktoranda u Hrvatskoj, ali i u Europi.
Temeljni cilj programa Stipendije za doktorande je poveanje istraivakog
standarda, podizanje kakvoe doktorskih studija i promicanje meunarodne
mobilnosti mladih istraivaa u tijeku doktorskih studija. Sredstva se dodjeljuju
kao osobna stipendija za doktorsku izobrazbu na akreditiranom doktorskom
programu za razdoblje od najmanje 3 mjeseca, a najvie 12 mjeseci. Programom
se sufinancira doktorsko obrazovanje unutar prioritetnih podruja Zaklade,
znanstvenih novaka zaposlenih na hrvatskim sveuilitima i znanstvenim
institutima s ciljem znanstvenog profiliranja u inozemstvu i inozemnih doktoranda
iz akademskih institucija za rad na znanstveno-istraivakom projektu u sklopu
akreditiranog doktorskog studija, u hrvatskim znanstvenim i akademskim
institucijama.
Stipendije se dodjeljuju doktorandima akreditiranog poslijediplomskog studija
hrvatskih sveuilita ili zdruenog studija (joint study) to ga organizira hrvatsko
sveuilite(a) u suradnji s najmanje jednim sveuilitem iz drava EU. Prednost
pri dobivanju stipendija imaju doktorandi iz podruja u kojima nema dovoljno
mogunosti za doktorsku izobrazbu u Hrvatskoj, potujui temeljne strateke
vrijednosti i strateke prioritete iz Stratekog plana Zaklade, te doktorandi koji
odlaze u drave EU i koji imaju osiguran dio financiranja iz drugih izvora, primjerice
EU okvirnog programa za istraivanje ili neke druge Europske fondacije.
Nacionalni teajevi i ljetne kole za

doktorande
U studenom 2005. godine, Zaklada je raspisala natjeaj za program Nacionalni
teajevi i ljetne kole za doktorande. Program e biti otvoren 3 godine (ukupno
6 rokova za prijavu), a prvi rok za prijavu je bio u veljai 2006. Cilj programa
je unaprjeenje i podizanje kvalitete doktorskih studija kroz organizaciju
vremenski ogranienih teajeva i ljetnih kola unutar tema koje su od znaenja
za provoenje vie doktorskih programa u Republici Hrvatskoj. Organiziranjem
teajeva i ljetnih kola[40] na nacionalnoj razini mogue je uinkovitije i racionalnije
40) Pojam ljetna kola podrazumijeva uobiajenu praksu organiziranog obrazovanja i osposobljavanja
izvan institucije, a ne razdoblje u godini kada se organizira.

okupiti najkvalitetnije eksperte, te osigurati sudjelovanje vrhunskih strunjaka

iz inozemstva. Programom se posebice podrava suradnja izmeu razliitih
doktorskih programa, suradnja sveuilita i industrije i uspostavljanje suradnje sa
inozemnim sveuilitima.
Unutar prioritetnih podruja utvrenih Stratekim planom, Zaklada e sufinancirati
organizaciju i provoenje teajeva i ljetnih kola na akreditiranim ustanovama i
akreditiranim doktorskim programima u Hrvatskoj. Zaklada e financirati samo
one teajeve i ljetne kole koji se organiziraju na nacionalnoj razini za potrebe
vie doktorskih programa, te u kojima se predvia sudjelovanje poslijediplomskih
studenata s vie sveuilita. Prednost se daje teajevima i ljetnim kolama u kojima
sudjeluju inozemni nastavnici.
ERA-MORE
U 2006. godini Zaklada je proirila svoje meunarodne aktivnosti. Kroz suradnju
sa lanicama Meunarodnog savjeta u 2006., Zaklada e razvijati zajednike
programe s inozemnim zakladama te e se ukljuiti u europske organizacije koje
okupljaju zaklade i ostale organizacije koje financiraju znanstvena istraivanja.
Kroz suradnju s lanicama Meunarodnog savjeta, Zaklada e uspostaviti suradnju
s europskim udruenjima koja okupljaju sline organizacije. Takva suradnja
ostvarena je s KoWi[41], Udrugom za promicanje europske i meunarodne suradnje
u znanosti (eng. Association for the Promotion of European and International Cooperation in Science, njem. Koordinierungsstelle EG der Wissenschaftsorganisationen)
i njihovim Europskim uredom za vezu koji prua informacije i savjete za istraivae
i administratore o Europskim shemama za unaprjeenje istraivanja. KoWi je
osnovan s ciljem olakavanja i podrke njemakim znanstvenicima u pristupu
europskim fondovima kojima se financira znanost. Isti cilj ima i prikljuivanje NZZ.
Dio meunarodnih aktivnosti koje organizira KoWi je program MORE (Mobility for
young Researchers in Central and Eastern Europe)[42]. Budui da vrlo mali broj mladih
istraivaa koristi programe mobilnosti (mobility programmes) i tijekom edukacije
koristi istraivake boravke, ovim programom eli se potaknuti mobilnost izvrsnih
istraivaa, ali i institucijska suradnja istraivaa u Njemakoj i zemljama Centralne
i Istone Europe. Pritom, MORE projektom nije predvieno financiranje inicijativa,
ve pruanje informacija i savjeta mladim istraivaima.
Kroz program MORE, u 2006. godini bilo je organizirano predstavljanje nacionalnih
i europskih programa za doktorande i post-doktorande. Uz programe Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta i programa Nacionalne zaklade za znanost,
predstavljena je Njemaka znanstvena zaklada (German Research Foundation,
DFG), Drutvo Max Planck (Max Planck Society) i Zaklada Alexander von Humboldt
(Alexander von Humboldt Foundation).
41) http://www.kowi.de/eingang/default.htm
42) http://www.kowi.de/international/more/default.htm
35
EMBO Installation Grants

36
U 2006. Zaklada se ukljuila u program EMBO Installation Grants koji su

pokrenule European Molecular Biology Organization (EMBO) i European Molecular
Biology Conference (EMBC)[43]. Cilj ovog programa je podrka kvalitetnim mladim
istraivaima pri uspostavljanju nezavisnih laboratorija u zemljama sudionicima
ovog programa (za sada eka, Poljska, Portugal i Turska). Program je namijenjen
znanstvenicima koji su najmanje dvije godine proveli u inozemstvu, za
uspostavljanje laboratorija na matinoj instituciji u svojoj zemlji. Na program se
prijavljuju matine institucije i znanstvenici-kandidati, a financijska potpora za
koju se natjeu je veeg obima od normalnih start-up paketa i iznosi 50.000
godinje (trajanje moe biti od 3 do 5 godina). Svaka zemlja sama odreuje broj
nagrada koje e dodijeliti godinje. Program je pod administracijom vrlo uglednog
i prestinog Programa za mlade istraivae (Young Investigator Programme)
to ga ve niz godina provodi EMBO, pa EMBO-va podrka akademske karijere
znanstvenika osigurava njegovu dobru integraciju u europske znanstvene i
financijske krugove.
Doktorski studiji u
Hrvatskoj
Reforma poslijediplomskih studija provedena je u Hrvatskoj prije desetak godina,
no uglavnom u dijelu koji se odnosi na strukturiranje programa. Magistarski
studiji uglavnom su se temeljili na strukturiranim i organiziranim nastavnim
aktivnostima, a istraivako osposobljavanje provodilo se po tradicionalnom
modelu. Uvoenjem kategorije znanstvenih novaka uinjeni su znaajni pomaci
glede statusa i poloaja mladih istraivaa, no mentorstvo i supervizija nisu se
sustavnije razvijali. Radno optereenje i uinak mentora nikad nije evaluiran,
sustav napredovanja mentorstvo nije uzimao kao ozbiljan uvjet niti se mentorstvo
definiralo u strukturi radnog vremena sveuilinih nastavnika. Isto tako, doktorski
studiji nisu bili prepoznati u strukturi financiranja, niti na dravnoj razini, niti na
institucijskoj. Zakon o znanosti i visokom obrazovanju omoguava organiziranje
doktorskih studija sukladno preporukama i trendovima u Europi. Sveuilita su
2004. i 2005. svojim statutima i pravilnicima stvorila solidan legislativni okvir za
reorganizaciju doktorskih programa, no strategije i policy dokumenti nisu izraeni.
U 2006. zapoelo se s novim programima, no razvidno je da postoji naglaeni
konflikt izmeu starih praksi i novih paradigmi. Osmiljavanje mjerljivih ishoda
studiranja ide teko, a sustav dravnog upravljanja ne dozvoljava formiranje
financijskih instrumenata na razini sveuilita. Naglaen je trend organiziranja
43) http://www.bionity.com/news/e/52633

doktorskih studija kao kole za doktorat, a mentorski kapacitet se ne procjenjuje

i ne uvaava. Procjena trenutnog stanja i zbivanja u proteklih nekoliko godina
prikazana je u tablici koja slijedi. Zabiljeeni su samo trendovi, bez detaljnije
analize jer ona zahtijeva sustavno vrednovanje svega to je do sada napravljeno,
ukljuujui i niz kvantitativnih indikatora. Pritom treba imati na umu da se prikaz
odnosi na trenutno (prosjeno) stanje u cijelom sustavu. Ipak, treba naglasiti da
postoji niz primjera koji znaajno odskau, kako u pozitivnom smjeru tako i u
negativnom.
Policy (institucijska i nacionalna)
Definirana institucijska politika (policy) i strategija
o doktorskom / istraivakom osposobljavanju
Institucijska politika (policy) i strategija za mobilnost
unutar doktorskih programa
Doktorsko osposobljavanje (studij) temelji se na stjecanju
znanja kroz izvorno istraivanje
Sustavan razvitak profesionalne karijere istraivaa
Uklanjanje prepreka za mobilnost
Fokusirano stvaranje kritine mase za doktorsku izobrazbu
Raznolikost doktorskih programa
Fragmentiranost
Institucijski sustavi za procjenu uinka i napredovanja
Legislativni okvir
Zakonski okvir
Institucijska regulativa koja se odnosi na doktorsko osposobljavanje
Organizacija doktorskih programa
Strukturiranje doktorskih programa
Trajanje o 3-4 godine u punom radnom vremenu
Programirano razvijanje opih (generic, transferable) kompetencija
Definiran obvezni dio programa
Kolokviji i radionice vezani uz istraivanje
Definiranje mjerljivih ishoda studiranja
Suradnja sveuilita i poslovnog/javnog sektora
u strukturiranju i izvoenju doktorskih programa
Internacionalizacija doktorskih programa
Institucionalna struktura i mehanizmi koji podravaju mobilnost
Interdisciplinarni programi
Sustav za osiguranje kvalitete doktorskih programa
Financiranje
Financiranje doktorskih studija
Financijski instrumenti za poveanje mobilnosti
Plae
Socijalna prava
5
6
5
5
5
5
5
5
5
37
38
Status mladih istraivaa - doktoranda

Doktorski kandidati istraivai u ranoj fazi
Unaprijed definiran program doktorskog osposobljavanja i istraivanja
Plan osposobljavanja i plan supervizije za svakog pojedinog
doktorskog kandidata
Strategije za razvitak istraivakih karijera
Institucionalno voenje kroz karijeru
Ugovorni odnosi izmeu doktorskog kandidata, supervizora i institucije
Sudjelovanje u nastavi
Preoptereenost nastavom
Jednodimenzionalno procjenjivanje istraivaa
Sudjelovanje doktoranda u znanstvenim dogaajima
Sudjelovanje doktoranda u tijelima odluivanja
Supervizori (mentori)
Osposobljavanje nastavnika za superviziju
Definiranje uvjeta za supervizore i njihov probir
Balansiranje radnog optereenja supervizora
Supervizija i procjenjivanje kandidata transparentno
Institucionalizirana povratna sprega izmeu doktoranda i supervizora
5 pozitivni trendovi; - bez promjena; 6 negativni trendovi.
5
6
5
5
Preporuke
Na prvoj radionici o doktorskim studijima, koju je Nacionalna zaklada za znanost
organizirala u prosincu 2004. godine izloena su temeljna naela za organizaciju
doktorskih studija. Pri izradi tih naela posluila su, meu ostalim, iskustva i rjeenja
koja su ponuena u projektima Nacionalne zaklade za znanost. Bez obzira to su
prole gotovo dvije godine, isplati ih se ponoviti jer su ona jo uvijek aktualna.
Deset temeljnih naela za organizaciju doktorskih studija
1. Doktorski studiji sastavni su dio visokog obrazovanja kao III ciklus stoga
se u organizaciji, financiranju i nastavnim obavezama trebaju jednako tretirati
kao i I i II ciklus. Obveza sveuilita je organizirati doktorske studije i sudjelovati
u doktorskom programu te se treba tretirati jednako kao i nastavna obaveza i
sudjelovanje u preddiplomskom i diplomskom programu.
2. Doktorski studiji iskljuivo su vezani uz istraivanje, pa je najvei dio
doktorskog studijskog programa rad u istraivanju. Zbog toga upisna
politika treba biti visoko selektivna i transparentna, a svaki program treba
definirati kompetencije koje student stjee zavretkom programa (OPE I
SPECIFINE KOMPETENCIJE to uglavnom zaboravljamo, ako uope znamo,
da postoji!).

3. Doktorski studiji organiziraju se u mentorskom sustavu i prilagoavaju

svakom studentu. Mentori mogu biti samo oni koji se aktivno bave
istraivanjem i u stanju se ponuditi temu istraivanja koja je sastavni dio
studijskog programa.
4. Doktorski studiji traju najmanje 3 godine i na njima se stjee 180 ECTS
bodova to znai osam sati efektivni angaman kroz tri godine uz jedan mjesec
godinjeg odmora. Sadanji magistarski studiji ne mogu se jednostavno
pretvoriti u doktorske studije.
5. Studenti u pravilu trebaju biti angairani u punom radnom vremenu (full
time) i moraju primati plau. Mogue je organizirati doktorski studij u dijelu
radnog vremena (part time), ali se tada mora stei najmanje 30 ECTS bodova
godinje, a studij traje najvie est godina (est mjeseci rada godinje na
programu 8 sati dnevno, ili 4 sata dnevno kroz 12 mjeseci program mora
biti takav da je iz njega vidljiv radni angaman studenata).
6. Financiranje studenata: (jedan) dio studenata financiran je iz dravnog
prorauna (npr. novaci, ili sastavni dio financijskog plana projekta), a (drugi) dio
(studenata) iz prorauna sveuilita ili meunarodnih fondova, (ili) iz Zaklade ili
jedinica lokalne samouprave, ili pak u suradnji s industrijom i privatnim
sektorom. Drugim rijeima, sveuilite mora osmisliti financijsku
konstrukciju (ona je dio doktorskog programa). Financiranje znai plaa
student dobiva studij, provodi istraivanja i radi druge poslove za potrebe
institucije koja ga angaira. Studij znai stjecanje kompetencija i navika u
instituciji u kojoj student studira, a ne samo realizaciju vlastitog studijskog
programa.
7. U tijeku studija studenti moraju boraviti u inozemstvu najmanje 3-6 mjeseci.
Financiranje obvezno osigurati sveuilite (meunarodne stipendije, dravne
stipendije, zaklada itd.). Autonomno sveuilite ne treba oekivati da mu
sve rijei drava.
8. Doktorski programi trebaju se temeljiti na suradnji meu institucijama
u Hrvatskoj i inozemstvu (kolaborativnost) i biti fokusirani na najkvalitetnije
resurse koje institucije imaju. Ne moe se studirati na nekoj instituciji
molekularna biologija eerne bolesti ako se takva istraivanja ne provode
na instituciji i ne objavljuju znanstveni radovi. Ako ih nema, sveuilite ih treba
potraiti na drugom sveuilitu. Time se omoguuje mobilnost.
9. Doktorski studiji trebaju imati tvrdi sustav za praenje i osiguranje
kvalitete. Taj sustav treba biti transparentno institucijski organiziran,
a rukovoenje doktorskim programom mora biti daleko kvalitetnije
organizirano.
10. Doktorski programi trebaju se temeljiti na suradnji s poslovnim sektorom,
posebice privatnim, te industrijom. Drava treba pokrenuti doktorske programe
i za potrebe javnog sektora.
39
Literatura
40
1. Towards a European Research Area - COM (2000) .

2. Europe the most dynamic and competitive knowledge economy in the

world by 2010 (Lisbon Council Conclusions, 2000).
http://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/00100-r1.en0.htm
3. Europe must raise its investment in research to 3% of European GDP

by 2010 (Barcelona Council Conclusions, 2002).
4. A Mobility Strategy for the European Research Area (Commission

Communication, 2001).
5. Researchers in the European Research Area: one profession,

multiple careers (2003).
http://europa.eu.int/comm/research/fp6/mariecurie-actions/pdf/
careercommunication_en.pdf
6. Human Resources are critical for R&D and priority must be given to
training, retention and mobility of researchers (Presidency Conclusions
European Council, 2004).
7. William Kok, Facing the challenge the Lisbon Strategy for growth and
employment (2004).
http://europa.eu.int/growthandjobs/pdf/kok_report_en.pdf
8. Commission Recommendation of 11 March 2005 on the European

Charter for Researchers and on a Code of Conduct for the Recruitment
of Researchers (2005)
http://europa.eu.int/eracareers/pdf/C(2005)576%20EN.pdf
9. Competitiveness Council Conclusions (2005)

http://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/intm/84698.pdf
10. Doctoral programmes for the European knowledge society. Report on

the EUA Doctoral Programmes project. (2005).
http://www.eua.be/eua/jsp/en/upload/Doctoral_Programmes_Project
Report.1129278878120.pdf
11. Doctoral Studies and Qualifications in Europe and the United States:
Status and Prospects. Edited by Jan Sadlak, Bucharest (2004).
http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001364/136456e.pdf
12. Delivering on the modernisation agenda for universities: Education,

research and innovation. European Commission (2006).
http://ec.europa.eu/research/conferences/2004/univ/pdf/enhancing_
europeresearchbase_en.pdf
13. European Universities: Enhancing Europes Research Base. Report by

the Forum on University-based Research. European Commission (2005).
http://ec.europa.eu/research/conferences/2004/univ/pdf/enhancing_
europeresearchbase_en.pdf

14. Responsible Partnering - A Guide to Better Practices for Collaborative

Research and Knowledge Transfer between Science and Industry.
European Commission (2006).
http://www.eirma.asso.fr/f3/local_links.php?action=jump&id=796
15. Sybille Reichert, Research Strategy Development and Management at

European Universities, EUA (2006).
http://www.eua.be/eua/jsp/en/upload/Research_Strategy.1150458087261.pdf
16. Background report: An analysis of S&T labour markets in OECD

countries. M. Cervantes, Science and Technology Policy Division,
OECD (2001).
http://www.oecd.org/dataoecd/37/54/2751230.pdf
Internet
The European Council of Doctoral Candidates and Junior Researchers
http://www.eurodoc.net
EURODOC je Europsko vijee doktoranda i mladih istraivaa. Djeluje kao savez nacionalnih
udruenja doktoranda i mladih istraivaa.
The researchers mobility portal

http://europa.eu.int/eracareers/index_en.cfm
Portal je razvila Europska komisija, a nudi informacije o stipendijama, potporama i
poslovima za znanstvenike. Na Portalu znanstvenici takoer mogu objaviti svoj ivotopis,
nai praktine informacije o zemlji u kojoj bi htjeli razvijati svoju znanstvenu karijeru te
pratiti promjene i novosti u europskoj znanstvenoj politici.
ERA-MORE network
http://europa.eu.int/eracareers/index_en.cfm?l1=4
Uz sve informacije koje nudi ovaj portal, znanstvenicima je omoguen i pristup velikom
europskom servisu Europska mrea centara za mobilnost (European Network of Mobility
Centres). Ti centri pomau znanstvenicima u svim pitanjima profesionalnog i privatnog
ivota nudei informacije o smjetaju, kolama, uvanju djece i teajevima jezika.
European University Association (EUA)

http://www.eua.be/eua/index.jsp
Udruenje europskih sveuilita je organizacija koja predstavlja kako europska sveuilita
tako i nacionalne rektorske zborove te kao takva ima glavnu rije u europskoj zajednici
visokog obrazovanja.
Europa portal
http://europa.eu/
Pristup Europskoj uniji.
CORDIS, the Community Research and Development Information Service

http://cordis.europa.eu/
CORDIS (Community Research and Development Information Service) je interaktivni
informatiki servis koji prua najnovije informacije i inicijative u kontekstu europske
inovacije, istraivanja i razvoja.
41
European Science Fundation

http://www.esf.org/
ESF (Europska znanstvena zaklada) je europsko udruenje nacionalnih organizacija ija je
osnovna misija financiranje znanosti.
42
DAAD
http://www.daad.de/de/index.html
DAAD, Njemaka organizacija za mobilnost.
Euroscience
http://www.euroscience.org/
Euroscience je organizacija otvorena za znanstvenike, administratore, sastavljae zakona,
predavae, doktorande, postdoktorande, inenjere, industrijalce i openito za sve graane
koje zanima znanost i tehnologija. Euroscience predstavlja europske znanstvenike svih
znanstvenih podruja (ukljuujui i drutvene i humanistike znanosti), one u javnom
sektoru, na sveuilitima, u institutima, tvrtkama i industriji.
The Initiative for Science in Europe (ISE)

http://www.initiative-science-europe.org/
Europska inicijativa za znanost (ISE), organizacija europskih znanstvenih organizacija iji
je cilj promocija instrumenta koji podupiru temeljna istraivanja u Europi, ukljuivanje
znanstvenika u osmiljavanje i provoenje europske znanstvene politike te podravanje
strogo neovisnog znanstvenog prijedloga u stvaranju europske znanstvene politike.
The European Life Sciences Forum (ELSF)

http://www.elsf.org/
Europski forum biolokih znanosti (ELSF) je udruenje neovisnih organizacija koje
predstavljaju i podravaju bioloke znanosti te biotehnoloka i biomedicinska udruenja u
Europi.
The European Molecular Biology Organization (EMBO)

http://www.embo.org/
Europska organizacija za molekularnu biologiju (EMBO), osnovana je 1964. godine s
osnovnim ciljem promocije biolokih znanosti u Europi.
EMBO- Life Sciences Mobility Consultancy (LSMC) service

http://mobility.embo.org/
EMBO portal pomae znanstvenicima s polja biolokih znanosti u profesionalnom razvoju.
Savjetnik za mobilnost u biolokim znanostima (LSMC) osmiljen je tako da znanstvenicima
s polja biolokih znanosti diljem svijeta prui informaciju o potporama, stipendijama,
nagradama, radionicama i teajevima kako bi promovirao mobilnost u Europi. Ovaj servis
objavljuje i natjeaje za radna mjesta u Europi i linkove na druge organizacije koje se bave
slinim pitanjima.
The Marie Curie Fellowship Association (MCFA)

http://www.mariecurie.org/
Udruenje stipendista Marie Curie (MCFA) je udruenje znanstvenika dobitnika potpore
Europske komisije za mobilnost.
ESIB - the National Unions of Students in Europe

http://www.esib.org/
ESIB je krovna organizacija koja okuplja 50 nacionalnih udruenja studenata iz 37 zemalja.
Svrha ESIB je predstavljanje i promoviranje edukativnih, drutvenih i gospodarskih interesa
europskih studenata meu svim relevantnim tijelima, a posebice u Europskoj uniji, Vijeu
Europe i UNESCOu.

The World Academy of Young Scientists (WAYS)

http://www.waysnet.org/
Svjetska akademija za mlade znanstvenike (WAYS) je svjetska mrea mladih znanstvenika.
Svrha je WAYS biti mjestom na kojem e razliite generacije znanstvenika iz cijeloga
svijeta, a i ira javnost moi komunicirati i izmjenjivati znanstvene spoznaje kako bi se
miljenja mladih znanstvenika o trenutnim problemima drutva mogla uklopiti u europsku
znanstvenu politiku.
PhD: first thoughts to finished writing

http://www.sss.uq.edu.au/linkto/phdwriting/
Savjeti za doktorande: Pitanja i odgovori o konceptu, organizaciji i pisanju doktorata.
Identificirani su glavni stadiji u procesu postizanja doktorata.
Ploteus
http://europa.eu.int/ploteus/portal/
Ploteus (Portal on Learning Opportunities Throughout the EUropean Space), podrava
studente koji imaju namjeru studirati u nekoj od europskih zemalja tako da im nude vane
informacije o teajevima, strukturi sustava usavravanja i uenja, mogunostima potpore,
smjetaju, socijalnom osiguranju itd.
Sciences next wave

http://sciencecareers.sciencemag.org/career_development/europe/
Sciences next wave je meunarodni tjedni elektronski magazin ija je svrha pomaganje
mladim znanstvenicima u profesionalnom razvoju.
Guide book (.pdf)

http://www.hhmi.org/grants/pdf/labmgmt/book.pdf
Besplatna knjiga Howard Hughes Instituta Making the Right Moves: A Practical Guide
to Scientific Management for Postdocs and New Faculty na 248 stranica donosi
postdoktorandima i novim fakultetima smjernice za uspostavljanje i upravljanje
istraivakim laboratorijima.
43
44
Raz voj curriculuma poslijediplomskog doktorskog studija - Biomedicina

Prof. dr. sc. Anelka Radoji Badovinac
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Raz voj curriculuma

poslijediplomskog
doktorskog studija
- Biomedicina
Prof. dr. sc. Ane
nelka Radoj
ji Badovinac
Medicinski fakultet Sveu
uilita u Rijeci
45
Uvod
46
U sklopu projekta Raz voj curriculuma poslijediplomskog doktorskog studija

Biomedicina stekli smo spoznaje o organizaciji doktorskih studija u Europi i
spoznaje o stanju doktorskih studija iz biomedicine i javnog zdravstva u nas.
Prisustvovali smo na etiri konferencije u zemlji i BFUG seminaru u Salzburgu
koji je jasno odredio strukturu doktorskih studija u Europi, na temelju koje smo
i strukturirali na studij u bodovnoj vrijednosti 180 EC TS kao redovni i iz varedni
studij. Godine 2004. Fakultetsko vijee Medicinskog fakulteta Sveuilita u
Rijeci je donijelo odluku o smjernicama raz voja studijskog programa. Sastoji se
od obaveznih (30 EC TS) i izbornih predmeta (30 EC TS), obaveznih i slobodnih
aktivnosti (30 EC TS) i istraivakog rada (90 EC TS). Uvodi se javna obrana teme
doktorata.
Obavezan je boravak od najmanje 4 mjeseca (30 EC TS) u drugoj
instituciji (laboratoriju) za sve polaznike poslijediplomskog
studija. U kontekstu Bolonjskog procesa za medicinske
fakultete (0+6+3), Fakultetsko vijee je prihvatilo kolovanje
poslijediplomaca kroz trogodinji ciklus koji zavrava izradom
doktorata ili 5 godinji studij (part-time) prema zakonskim
odredbama s istim optereenjem od 180 EC TS (35-40 po godini u
prosjeku 36 EC TS) za iz varedni studij. Definirali smo kriterije upisa
(prosjek ocjena, preporuke mentora, objavljeni radovi i razgovor
s povjerenstvom), obavezne vjetine i znanja koje treba savladati student, naine
vrednovanja istraivakog rada, vrednovanje izbornih aktivnosti, proceduru javne
obrane teme doktorata, strukturu godinjeg i zavrnog mentorskog iz vjea, te
mehanizme praenja i kontrole kvalitete predloenog i iz vedenog programa.
Formuliran je ugovor koji regulira prava i obaveze koji e studenti potpisivati
s fakultetom. U sklopu projekta takoer je provedena edukacija nastavnika te
su sagledane prednosti i nedostaci dosadanjeg kolovanja poslijediplomaca.
Studijski program usvojen je u srpnju 2005. godine na Fakultetskom vijeu
i u sijenju 2006. godine na Senatu Sveuilita. Informacijski paket - tiskana
publikacija Doktorski studij Biomedicina i elektronska inaica na web stranicama
fakulteta (http://www.medri.hr) su dostupne za sve kandidate, a softwaerska
podrka Studis za razredbeni postupak te prijave ispita i aktivnosti za studente,
je u fazi dotjerivanja i sitnih ispravki. Na fakultetu je provedena ira rasprava
kroz nekoliko tribina i SWOT radionicu, te informacijska predavanja za mentore i
doktorske studente. Izraen je portfolio - studentska mapa za mentore i studentsku
referadu gdje e se pratiti rad svakog studenta ponaosob. Za raz voj strategije
projekta, koji je po pr vi put omoguio sustavno planiranje koraka u raz voju
studijskog programa, ne samo u materijalnom ve i u edukacijskom smislu,
najzasluniji su suradnici projekta.

Struktura
doktorskog studija
47
Studijski program se sastoji od jednog semestra obaveznih modula (30 ECTS bodova): Uvod
u biomedicinska istraivanja, Osnove stanine i molekulske biologije, Metodologija izrade i
prezentacije znanstvenih istraivanja. Od 19 izbornih modula, student izabire i kreira zajedno
s mentorom vlastite sadraje i vjetine do bodovne vrijednosti od 30 ECTS bodova.
Ove bodove student e moi nadopuniti i na drugim fakultetima sa
specijaliziranim temama vanim za istraivanje, pri tom mora postojati
institucionalni ugovor ili odobrenje povjerenstva za poslijediplomski studij.
Jo 30 ECTS bodova student upisuje kroz obavezne ( javna obrana teme doktorata, jedna
CC publikacija, sudjelovanje na kongresu) i slobodne aktivnosti (sudjelovanje na kongresu,
seminaru, ljetne kole, teajevi, konferencije, okrugli stolovi itd.). U 90 ECTS bodova istraivakog
rada boduju se istraivanje u drugoj instituciji, mentorska iz vjea i obrana doktorske disertacije.
Obavezan je boravak od najmanje 4 mjeseca (30 EC TS bodova) u drugoj instituciji
(laboratoriju) za sve polaznike poslijediplomskog studija to osigurava mobilnost
studenata, a kroz vlastiti odabir aktivnosti i izbornih kredita omoguuje se
Ukratko o
strukturi
studija
fleksibilnost, otvorenost i interdisciplinarnost. Organizirano uenje je zastupljeno u

manje od treine studija. 16,6% su obavezni krediti, dok ostali dio student zajedno
s mentorom formira ovisno o istraivanju na kome radi.
Jake strane studija su jednostavnost organizacije te jasno definirane obaveze
studenta, a time i odgovornost mentora. Studij se oslanja na preko 60
znanstvenoistraivakih domaih i internacionalnih projekata, te neki od njih
osiguravaju kolovanje i vie doktorskih studenta.
Slabe toke studija su financijski nerijeen status studenata iz van sustava
novaka i upitna mogunost volontiranja. Sustavno rjeenje na razini Republike
Hr vatske, koje bi omoguilo ukljuivanje u rad na projektima ljudi iz van sustava
znanosti, dalo bi veliki zamah doktorskom studiju i znanosti. Statutarna obaveza
istraivakog rada u drugoj ustanovi nije financijski podrana, te ostaje obaveza
mentora i mogunost samog studenta u iznalaenju sredstava.
48
U kontekstu Bolonjskog procesa za medicinske fakultete (0+6+3), Fakultetsko vijee je prihvatilo

kolovanje doktorskih studenata kroz trogodinji ciklus koji zavrava izradom doktorata ili 5
godinji studij (part-time) prema zakonskim odredbama s istim optereenjem od 180 ECTS
bodova (35-40 po godini u prosjeku 36 ECTS bodova) za studij u dijelu radnog vremena. Ovime
je data mogunost studentima koji rade na klinikama da u isto vrijeme sa specijalizacijom
pohaaju i doktorski studij, a da pri tomu nisu loi studenti te ne gube pravo na studij.
Financiranje studija je najslabija toka u uspostavi treeg ciklusa edukacije. Poloaj
novaka s aspekta studenta je idealan, dok institucija gubi jer ne dobiva kolarinu.
Studenti iz van sustava novaka su u nezavidnom poloaju jer njihove, za ustanovu
simboline kolarine, ne mogu pokriti ostale obaveze. Kako je preporueno
u europskim zemljama, svi studenti bi morali imati status prvog uposlenja
- mladog istraivaa, dok bi institucija morala dobiti kolarinu, kako je to na
prediplomskom ili diplomskom nivou studiranja. Ukoliko je student stekao uvjete
upisa na doktorski studij, trebao bi biti osloboen kolarine.
Kompetencije i ishodi studiranja su definirani i pretoeni u program kroz
savladavanje obaveznih modula, obavezne prezentacije seminara, obrane teme,
pripreme publikacije, izborne aktivnosti itd., koji su studentima jasno definirani
u informacijskom paketu studija. Napredovanje se prati kroz strukturu studija:
pr vi semestar obuhvaa obavezne module i ispite, a etvrti prijavu i obranu teme
doktorata. Napredovanje se takoer prati kroz mentorska iz vjea, strukturirana da
pokazuju to je student radio, koje vjetine je nauio itd.
ECTS i ispiti
Jedan EC TS bod je definiran kao 25-30 sati rada u istraivanju ili uenju. Studenti
imaju 40 radnih tjedana s po 1,5 EC TS bod po tjednu, dok studenti koji studiraju
part-time imaju 20 radnih tjedana. U organiziranoj nastavi studenti imaju 30 - 60
EC TS bodova. Dio izbornih predmeta mogu nadopuniti i izbornim aktivnostima.
Obaveznu nastavu imaju samo 1. semestar, a izborne module rasporeuju

tijekom trogodinjeg kolovanja. Glavni razlog ovakve organizacije je to moduli

predstavljaju visoko specijalizirane znanstvene teme koje su interesantne manjem
broju polaznika pa se mogu kvalitetno organizirati za dvije ili tri generacije
studenata, ovisno o broju zainteresiranih za specifina znanja. Ujedno je ovakva
organizacija za instituciju jeftinija.
49
Student prijavljuje temu doktorata sredinom studija jer je ve tada zapoeo

istraivanje, uao u znanstveni problem i moe definirati ciljeve istraivanja. Bez
organiziranog istraivanja to bi teko bilo mogue, tim vie to je ve prvo iz vjee
mentora valorizirano i moe se slijediti rad studenta. Prema uputama dostupnim
na web stranicama, studenti piu klasinu tezu kroz poglavlja: Pregled podruja
- Uvod, Ciljevi istraivanja, Ispitanici i metode, Rezultati, Rasprava i Literatura.
Mentor moe biti osoba u znanstvenonastavnom z vanju docenta ili viem, koja
je ujedno i aktivni istraiva te time moe ispuniti uvjete kolovanja temeljenog
na istraivanju. Iz tog razloga organizirane su i tribine o ulozi mentora te sastanci s
mentorima i doktorskim studentima.
Za vrijeme studija student ima 3 obavezna modula s po 3 predmeta. Iz razloga
to e se gradivo nekih modula ispitivati zajednikim provjerama znanja, studij
e sadravati 5-9 obaveznih ispita te jo toliko izbornih. Sastavni dio ispita svih
predmeta je test, a neki ukljuuju i izradu seminarskog rada, eseja i sl. Za predmete
i module koji se prema studijskom programu mogu odravati na engleskom
jeziku, ispiti se takoer odravaju na engleskom.
Od 19 izbornih modula, od kojih neki predstavljaju izuzetno vrijedne male
studije od 5 -12 EC TS bodova, student bira 3 ili 4 prema vlastitom opredjeljenju
u dogovoru s mentorom. Bodovna kvota do 30 EC TS bodova moe se dopuniti
i pohaanjem ljetne kole ili drugih izbornih aktivnosti, kao i poslijediplomskim
predavanjima drugih fakulteta. Dakle, student samostalno kreira vlastiti studij koji
e se uklapati u znanstveno istraivanje na kojem radi. Ako se uzme u obzir da
svaki student radi na svom istraivakom problemu razliitom metodologijom,
studij je maksimalno individualiziran - za svakog studenta ponaosob. U prvoj
generaciji upisano je 28 studenta i svi imaju mentore iz Hrvatske. U studijski
program ukljueni su mogui mentori s drugih Sveuilita i nekolicina iz
inozemstva.
Obaveze mentora su: odabir doktorskih studenta, planiranje studija i istraivakog
rada, vrednovanje istraivakog rada i napredovanja kroz godinja mentorska
iz vjea, vrednovanje slobodnih i izbornih aktivnosti, priprema javne obrane
teme doktorata, planiranje i boravak kandidata u drugom istraivakom centru,
ispunjavanje ugovornih obaveza i sve dosadanje obaveze koje je mentor imao
u istraivakom radu. Mentori i dalje imaju normu od 300 sati na preddiplomskoj
i diplomskoj nastavi, obaveze na projektu, a u sluaju Medicinskog fakulteta i
strune obaveze lijenika.
Postoji dugogodinja tradicija gdje je uvijek jedan lan povjerenstva za ocjenu
teme i doktorata, strunjak iz podruja teme doktorata, s drugog Sveuilita.
Mentori i
predmeti
Sveuilite predstavlja nastavnik iz matine kue koji nije mentor, a ako je tema
interdisciplinarna, i nastavnik s drugog fakulteta.
50
Studenti
Kapacitet studija je 30 polaznika. Ova generacija ima 28 studenata koji su

zadovoljili kriterije upisa: akademske kvalifikacije, prosjek ocjena, preporuka
mentora, objavljeni radovi, potvrda o financijskoj potpori, predloeni plan i
program studija u dogovoru s mentorom i razgovor s povjerenstvom.
Doktorski studenti imaju obaveze u nastavi, ako su u sustavu novaka. Onima
koji samostalno plaaju studij teko je nametnuti obavezu poduavanja, ali u
sklopu obaveznih aktivnosti imaju prezentaciju seminarskog rada, prezentaciju
na kongresu i javnu obranu teme gdje mogu nadoknaditi poduke o umijeu
prezentacije.
Studenti su obavezni jedan semestar odraditi u drugom istraivakom laboratoriju.
Ova obaveza uvelike ovisi o mentoru, financiranju projekta i samofinanciranju
studenta, no iznalazimo mogunosti kako financirati studente, pomoi im u
iznalaenju stipendija i stvaranju mrea s drugim sveuilitima.
Prema Statutu Sveuilita u Rijeci student moe studirati za treinu due od
ukupnog trajanja studijskog programa, a to je 4 godine za studij u punom radnom
vremenu. Poslije isteka toga vremena student se smatra neuspjenim.
Razlike doktorskog i poslijediplomskog studija su ogromne. Student
poslijediplomskog je imao strukturiranu nastavu i predavanja, a izrada teze je
ovisila o njemu i nije bila vremenski ograniena. U doktorskom studiju se studenta
prati 3 - 5 godina i tezu radi u sklopu studija.
Program doktorskog studija, sa popisom svih modula, nastavnika i obaveza,
dostupan je javnosti je na web stranicama, a sve informacije dostupne su i u
tiskanom obliku. Natjeaj je, osim na web stranicama, bio objavljen i u javnim
glasilima.
Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Kljuna aktivnost za ustroj doktorskog studija je bila prijava projekta Zakladi. Uz
dobre recenzije i financijsku potporu mogla se organizirati izobrazba nositelja
projekta, suradnika i nastavnika, iz vriti analiza dosadanjeg stanja i uspjenosti te
vlastitih nedostataka i mogunosti.
Pravni okvir je Statut Medicinskog fakulteta i Pravilnik o studijima Sveuilita u
Rijeci. Najveim uspjehom projekta smatra se objedinjavanje znanja i vjetina
koje student treba stei tijekom studija u studijski program. Iako mentor ima

veinu obaveza i njihovo iz vravanje ovisi o kvaliteti mentora, sustavno praenja

studenata svakako e podii nivo izobrazbe.
Iz perspektive mentora, problemi studija su: poimanje III stupnja obrazovanja
zasnovanog na istraivanju (kako stei doktorat u samo 3 godine?); financijska
pitanja (Je li sustavno odreena norma za mentora -150 sati?); osigurati studentu
rad u drugoj instituciji. Iz studentske perspektive problemi se mogu javiti u
planiranju vlastitog studija, samoinicijativi i odabiru mentora, a institucija moe
imati probleme u financiranju studija - neadekvatne kolarine i ispunjavanju
ugovornih obaveza, koje uvelike opet ovise o kvaliteti mentora.
Projekt koji je financirala Zaklada je imao najvei utjecaj u izobrazbi te stvaranju
dokumenata studija. Financijska potpora nije uspjela u potpunosti rijeiti
informatizaciju cjelokupnog sustava.
Glavni mehanizmi praenja kvalitete su javna obrana prijedloga znanstvenog
istraivanja - teme doktorata i obaveza publiciranja rada u asopisu koji citira
Current Contents, prije obrane samog doktorata. Student dobiva 15 EC TS bodova
ukoliko je pr vi autor i sam je pisao rad, a 7,5 ukoliko je koautor rada. Nastava
svakog modula se ocjenjuje i analizira, a svrha uspostave - institucije voditelja
modula je da jedna osoba koordinira, raz vija suvremenost nastave i kvalitetu
nastave na modulu. Mentorima su jasno definirane obaveze, te smatramo da
se nastavnici koji ih ne mogu ispuniti nee ni prihvatiti mentorstva. Izraen je i
ugovor koji e to jo temeljitije definirati i biti predoen mentoru na potpis.
Praenje kvalitete prijave teme doktorata te sama ocjena teme slijede uhodanu
proceduru. Prijava teme i doktorat najprije pregledava Etiko povjerenstvo, pa
Fakultetsko povjerenstvo za znanstvenoistraivaku djelatnost. Ukoliko tema
udovoljava zahtjevima znanstvenoistraivakog rada, povjerenstvo predlae
struno povjerenstvo od najmanje tri lana od kojih je jedan s drugog Sveuilita.
Struno povjerenstvo razmatra prijavu i nakon uspjene javne obrane predlae
odobravanje teme koju prihvaa Fakultetsko vijee. Slina procedura, kroz
provjeru u tri povjerenstva je i kod ocjene doktorata. Mentor nije lan niti jednog
povjerenstva za ocjenu.
Doprinos Zaklade
Po pr vi put su u Hr vatskoj financirani napori za organizaciju novog curriculuma,
novih metoda nastave, edukacije u nastavi te administrativne i informatike
organizacije studija. Velika je zasluga Zaklade da to ovaj put nije ilo po principu
- koliko tko stigne ve po planiranom redosljedu dogaanja uz jasne ciljeve.
Financijska pomo ima takoer veliki znaaj u pripremi cijelog sustava i nastavnika
za reformu u smislu edukacije, jer do sada su reforme u Hrvatskoj ile po principu
- s loeg na gore i - svi protiv , a reforma se ipak provodila. ini mi se da je ovaj put
51
Kvaliteta
52
autoritet steen dobivanjem projekta Zaklade pridonio da nastavnici sudjeluju u

reformi, da se ukljui velik broj strunjaka u povjerenstva, animira nositelje modula
i pripremi temelj za kvalitetno iz voenje studija. Ciljevi koji ovise o nekolicini ljudi bi
bili postignuti, ali ciljevi kvalitetne promjene cjelokupnog sustava bez financijske
potpore Zaklade ne bi bili ostvareni.
Zakljuak
Rad na projektu je dao dobre temelje za raz voj studijskog programa, koji je organiziran
kao graduate school. Uz praenje iz voenja kroz zacrtane evaluacijske mehanizme i
analizu uspjenosti, moi emo pratiti kvalitetu i uspjenost programa.
Doktorski poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo: uspostava mree srodnih

studija u Hrvatskoj i Europi te razvoj sustava unapreenja kvalitete
Prof. dr. sc. Zdravko Lackovi, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Doktorski poslijediplomski
studij Biomedicina i zdravstvo:
uspostava mree srodnih studija
u Hrvatskoj i Europi te razvoj
sustava unapreenja kvalitete
53
Prof. dr. sc. Zdravko Lackovi

Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Uvod
54
Medicinsko obrazovanje u Europi, posebno kad je rije o doktorskim programima,

razlikuje se od zemlje do zemlje ak toliko da i pojam doktor znanosti (PhD ili
DSc) ima razliito znaenje. Hrvatska ima dugu tradiciju poslijediplomskih studija
koji su tradicionalno bili magistarski studiji s obilnom nastavom, a magisterij je
u pravilu bio preduvjet za stjecanje doktorata znanosti. Meutim, tim sustavom
bilo je mogue stei doktorat znanosti praktino bez objavljenih znanstvenih
radova u meunarodno priznatim asopisima. Bolonjski proces doveo je do
formiranja doktorskih studija i ve je 1999. godine izmeu medicinskih fakulteta u
Republici Hrvatskoj postignut sporazum o suradnji, u prvom redu, u priznavanju
nastavnih sadraja. Meutim, nerijeena pitanja na europskoj razini potakla
su nas na organizaciju dviju European Conferences on Harmonisation of PhD
Programmes in Biomedicine and Health Sciences koje su odrane u Zagrebu 2004.
i 2005. godine. Organizaciju druge konferencije 2005. godine omoguio je ovaj
projekt Nacionalne zaklade za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj
Republike Hrvatske. Takozvana Zagrebaka deklaracija iz 2004. godine predstavlja
prvi konsenzus medicinskih kola Europe o tome to je doktorski studij i koji su
minimalni uvjeti za njega.
Dokument druge konferencije predstavlja konsenzus o uvjetima i preporukama
za organizaciju doktorskih studija u podruju biomedicine i zdravstva. Paralelno
s time, medicinski fakulteti Hrvatske uz podrku Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti te podrku i financijsku potporu Nacionalne zaklade za znanost donose
odluku da se doktorati moraju temeljiti na znanstvenim radovima objavljenim u
meunarodnim asopisima. Godine 2006. tome su se pridruili i drugi zdravstveni
fakulteti te je postignut dogovor o formiranju hrvatske mree doktorskih studija u
podruju biomedicine i zdravstva.
Struktura
doktorskog studija
Ukratko o
strukturi
studija
Potekoa, ali i izazov najveem medicinskom fakultetu u Hrvatskoj je to mora

na sebe preuzeti odgovornost jaanja svih podruja medicinskih znanosti, od
pretklinikih, klinikih do javnozdravstvenih istraivanja. Nije posebno naa zasluga
ve vie odraz povijesnog razvoja i injenice da je Zagreb glavni grad Republike
Hrvatske, ali vidljivost hrvatske medicine (najveih sveuilinih sredita) u proloj,
2005. godini u PubMed bazi podataka izgleda sljedee:

(Field: Affiliation, Limits: Publication Date from 2005/01/01 to 2005/12/31)

Zagreb 706
Rijeka 84
Split 72
Osijek 43
Sljedea slika broja doktorata na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i drugim
fakultetima pokazuje te odnose u Hrvatskoj koji se odraavaju i u ciljevima, ustroju
i drugim osobinama doktorskih studija.
Slika 1. Prikaz broja doktorata na Medicinskom fakultetu Sveuilita u

Zagrebu i drugih medicinskih fakulteta RH
Voenje takvog studija i takvog projekta je vrlo sloeno. Ne smije se prekinuti

kontinuitet obnove znanstvenog potencijala hrvatske medicine, pa ni ovakav
poduhvat ne moe biti predmet samo jednogodinjeg projekta.
Osebujnosti ovog projekta sadrane su u njegovom naslovu: Doktorski
poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo: uspostava mree srodnih studija u
Hrvatskoj i Europi te razvoj sustava unapreenja kvalitete. Prema tome, nije rije o
uspostavi novog studija niti o radikalnijoj promjeni postojeeg, ve je najvaniji cilj
projekta bio uspostava mree srodnih studija u Hrvatskoj i Europi. Zbog toga se ovaj
projekt znaajno razlikovao od veine drugih projekata Nacionalne zaklade za
znanost, to je dovelo do povremenih nesuglasja s ocjenama recenzenata, pa i
ovaj template za pisanje priloga odgovara sutini projekta samo u onom dijelu koji
govori u tome koliko se Doktorski studij Biomedicina i zdravstvo mijenjao pod
utjecajem iskustava srodnih studija u Hrvatskoj i Europi.
55
Danas se Studij sastoji od 3 bodovne skupine:

1. PRVA BODOVNA SKUPINA:
56
Organizacija
studija
METODOLOKI PREDMETI se, u pravilu, sluaju tijekom prve godine. Trenutno

Studij ima 16 metodolokih predmeta od ega svaki polaznik mora izabrati
20 bodova (otprilike 120 sati odnosno 4-6 predmeta). Cilj ovih predmeta je
upoznavanje studenata s osnovama znanstvenog rada u cjelini, te s postupcima i
metodama u pojedinim istraivakim podrujima. Iako studenti u ovim premetima
ne mogu u potpunosti nauiti brojne i vrlo razliite istraivake metode i
postupke, vaan cilj je stjecanje saznanja o laboratorijima i drugim sreditima kao i
pojedincima koji se odreenim podrujima bave, i koje e studenti u budunosti,
ako im te metode i postupci budu potrebni, moi pitati za savjet. Dodatni cilj
ovih predmeta jest da se studenti oslobode estog straha pred novim metodama
i postupcima i da uvide da su, bude li potrebno, oni sposobni to savladati. Ovi
predmeti ne smiju imati vie od 30% teorijske nastave, dok najmanje 70% nastave
moraju biti demonstracije i vjebe. Mali dio teorijske nastave nadoknauje se
preporuenom i obvezatnom literaturom. Svaki od ovih predmeta obvezatan
je nainiti prirunik (ija je cijena ukljuena u cijenu studija). Predmeti se, u
pravilu, organiziraju kao integrirani, te obuhvaaju i predklinike i klinike (ili
javnozdravstvene) naine rjeavanja pojedinih problema, jer su, kada je rije o
znanstvenoj metodologiji, granice izmeu tih podruja sve manje.
VOENI PRAKTIKUMI, tj. mali metodoloki predmeti, kojih trenutno ima 39, imaju
za cilj polaznike kojima je to potrebno za izradu doktorata upoznati sa sasvim
konkretnim postupcima istraivanja, sakupljanja ili obrade podataka. Rije je o
praktinom radu, tako da polaznici steena iskustva mogu prenijeti u sredinu gdje
izrauju doktorat. Voeni praktikumi za sada u pravilu traju kratko i mogu se
djelomino usporediti s lab-rotation u nekim vanjskim studijima.
2. DRUGA BODOVNA SKUPINA: GRANSKI USMJERENI PREDMETI, kojih
trenutno ima 132, imaju za cilj uvoenje studenata u znanstvena saznanja i
probleme u pojedinim uim granama istraivanja u podruju biomedicine i
zdravstva. Osim proirenja znanja, takvi predmeti moraju omoguiti studentu da s
razumijevanjem prati najnoviju znanstvenu literaturu o tom podruju istraivanja.
Prosjeno, danas svaki od ovih predmeta ima etvero do petero studenata to
omoguava individualni rad. Svi predmeti obavezno zavravaju s raspravom o
proitanim znanstvenim radovima iz podruja predmeta (journal club).
Natjeaj za prijavu granski usmjerenih predmeta trajno je otvoren i svi nastavnici
Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu pozvani su da prijave predmete iz
podruja kojim se istraivaki bave. Predmete mogu prijaviti i svi strunjaci iz
Hrvatske ili inozemstva koji zadovoljavaju zakonske uvjete. Svi prijedlozi predmeta
prije prihvaanja prolaze dvostruku anonimnu znanstvenu recenziju. Iskustvo od
1998. do 2004. godine pokazuje da od prijavljenih predmeta bude prihvaeno
70-80%, a od prihvaenih predmeta veina se na traenje recenzenata mora
ispravljati, dopunjavati i sl.

3. TREA BODOVNA SKUPINA obuhvaa znanstvenu aktivnost izvan nastave

i predstavlja bodove koje student treba stei dokazima svoje prisutnosti u
znanstvenoj zajednici, a posebno znanstvenim radom tijekom studija. Studij koji
traje etiri godine (8 semestara), a ima tri godine organizirane nastave zavrava
izradom doktorata iji je rok izrade odreen Zakonom, i to je najvanija zadaa
studenta. Kao zavretak organiziranog studija, te mogunost predaje doktorata
na ocjenu, smatra se dan kad je student zadovoljio uvjete iz tree bodovne
skupine. Teorijski se rauna da bi svaki student tijekom jedne akademske godine
trebao stei 40 bodova iz ove skupine (120 tijekom prve tri i 60 tijekom etvrte
godine ukupno 180 bodova do kraja doktorskog studija). Kako najee nije
mogue te bodove stjecati ravnomjerno tijekom godina studija, doktorand moe
predati zahtjeve za ocjenu III. bodovne skupine kada to eli, a najkasnije prije
predaje doktorata. Meutim, iskustvo iz 1998. godine je pokazalo da su pojedini
doktorandi (a njihov sastav se kree od znanstvenih novaka ili specijalizanata
do ravnatelja zdravstvenih ustanova) lako stjeu bodove u ovoj skupini, osim
kad je rije o objavljenim znanstvenim radovima. Isto tako, radi jednostavnosti i
zakljuaka s Bologna seminara u Salzburgu, odustali smo od bodovanja pojedinih
radova pa prema najnovijim kriterijima doktorat moe braniti polaznik koji ima:
najmanje jedan objavljeni znanstveni rad s imbenikom utjecaja (impact
factor) najmanje 1 u asopisu citiranome u Current Contents, iz podruja
doktorata u kojemu je doktorand prvi autor, te dva rada (i koautorstvo
u dva rada, ali doprinos kandidata mora biti jasno vidljiv ) u meunarodno
indeksiranim asopisima.
Smjerovi
Studij sadri i pet neobaveznih smjerova koji omoguavaju polaznicima da
znaajan dio predmeta biraju i izvan smjerova. Meutim, do sada doktorandi nisu
pokazali vei interes za upisivanje smjerova. Trenutno postoje sljedei smjerovi:
Molekularna medicina: voditelji: prof. dr. sc. Kreimir Paveli i dr. sc. Neven
arkovi
Neuroznanost, voditelj: prof. dr. sc. Ivica Kostovi
Endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma - voditelji: prof. dr. sc. eljko
Metelko, prof. dr sc. Mirko Kori i prof. dr. sc. Marina Ivanievi
Javno zdravstvo, voditelj: prof. dr. sc. Luka Kovai
Management u zdravstvu: voditelj: prof. dr. sc. Stipe Orekovi
Organizacija studija u punom radnom vremenu (full-time) i

studija s dijelom radnog vremena (part-time)
STUDIJU U PUNOM VREMENU (full-time) je u potpunosti orijentiran k
istraivanju (research oriented) i traje etiri godine. Nastava je u pravilu organizirana
tijekom prve tri godine.
Naelna shema nastave i odgovarajuih bodova za studente u punom radnom
vremenu jest sljedea (uz pretpostavku da su obveze jednoliko rasporeene):
57
I. godina: nastava primarno metodolokih predmeta (20 ECTS), znanstveni

rad (40 ECTS), prijava i javna obrana teme doktorata,
58
II. godina: nastava granski usmjerenih predmeta i voenih praktikuma

(20 ECTS) znanstveni rad (40 ECTS),
III. godina: nastava granski usmjerenih predmeta i voenih praktikuma
(20 ECTS) znanstveni rad (40 ECTS),
IV. godina: apsolventska godina u pogledu nastave, istraivanje i
individualni rad s mentorom, pisanje doktorata, i obrana doktorata (60 ECTS).
STUDIJ DIJELOM RADNOG VREMENA (part-time) namijenjen je veini
polaznika koji paralelno obavljaju i kliniki, a esto i nastavni posao. Da bi im se
to omoguilo Studij se, koliko je to najvie mogue, organizira prema njihovim
potrebama. Uz pravodobne najave mogue je prekinuti ili nastaviti nastavni dio
Studija.
Mogue produenje za izradu doktorata preko sedam godina i odgovarajui
postupak propisat e Fakultet, odnosno Sveuilite u skladu sa Zakonom.
ECTS i ispiti
Doktorski studij Biomedicina i zdravstvo pokuavamo od 1998. godine uskladiti

s Bolonjskim procesom, te smo ve tada pokuali s uvoenjem ECTS bodovnog
sustava i to prema naelu 60 bodova tijekom jedne akademske godine, od ega
20 temeljem organizirane nastave, a 40 temeljem znanstvene aktivnosti mjerene
primarno objavljenim znanstvenim radovima.
Bologna seminar u Salzburgu 2005. godine, u organizaciji EUA, nije se odredio
prema prijenosu bodova u doktorskim studijima jer je glavni cilj ovih studija
znanstveni, a mjerenje znanosti podlijee drugim pravilima. Meutim, zahvaljujui
iskustvima pojedinih sveuilita, ukljuujui i na Fakultet, istaknuto je da
bodovni sustav moe biti koristan kad je rije o dijelu organizirane nastave unutar
doktorskog studija. Meutim, tek od 2005. godine, potaknuti i programom
Nacionalne zaklade za znanost, poinjemo, pri ocjeni pojedinih nastavnih sadraja,
pitati studente o potrebnom vremenu za njihovo savladavanje. Generalno izgleda
da smo ECTS teinu veine predmeta precijenili.
Ispiti su u pravilu pismeni. Budui da se tako mjeri samo faktografsko znanje u
daljnjem razvoju Studija, to e se vjerojatno upotpuniti s ocjenom kritike analize
znanstvenih lanaka iz podruja svakog pojedinog predmeta.
Meutim, o nainu provjere znanja, pitanju obaveznih predmeta, ECTS-u za
organizirani dio nastave itd. bilo bi dobro postii odreenu europsku usuglaenost,
pa emo takve rasprave ubudue potaknuti na europskoj razini.
MENTORI
Mentori i
predmeti
Doktorandima su dokumentom o studiju koji dobivaju pri upisu, a postoji i na web

stranicama Studija (bio.mef.hr), ponuena 122 mentora koji su ujedno i voditelji
predmeta ime su (a) iskazali svoju volju sudjelovanja u programu i (b) provjereni
kroz dvostruku meunarodnu recenziju. Meutim, doktorandima je ponueno da

na web stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije mogu nai dodatne mentore

ime im je posebno preporueno da nau mentore koji su nosioci znanstvenih
projekata.
PREDMETI
59
1. Prva bodovna skupina: metodoloki predmeti se, u pravilu, sluaju tijekom prve
godine. Trenutno Studij ima 16 metodolokih predmeta od ega svaki polaznik
mora izabrati 20 bodova (otprilike 120 sati odnosno 4-6 predmeta).
Voenih praktikuma, tj. malih metodolokih predmeta, trenutno ima 39, i jedan od
vanih ciljeva je da se upravo ovaj oblik praktine nastave proiri.
2. Druga bodovna skupina: granski usmjerenih predmeta trenutno ima 132, te uz
mogunost polaenja predmeta na drugim zdravstvenim fakultetima u Republici
Hrvatskoj ili u drugim zemljama pokrivaju sva podruja biomedicine i zdravstva.
Tijekom nekoliko zadnjih godina Studij polazi 200-250 doktoranda. S podizanjem
znanstvenih kriterija oekujemo da e se broj obranjenih doktorata kroz krae
razdoblje moda smanjiti, a zatim e se vratiti na prijanju razinu od 50-60
obranjenih doktorata godinje.
Doktorandi do sada nisu bili organizirani, ali je u tijeku formiranje inicijativnog
odbora za uspostavu organizacije doktoranda koja bi mogla sudjelovati sa svojim
predstavnicima u radu Studija i Fakulteta te ukljuiti u aktivnosti takvih udruga na
hrvatskoj i europskoj razini (EURODOC).
Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Pripreme za organizaciju Doktorskog studija na Medicinskom Fakultetu Sveuilita
u Zagrebu poele su 1996. godine. Studij je poeo s radom akademske godine
1997./98., najprije kao magistarski studij, ali od poetka, u skladu s tadanjim
Zakonom, s namjerom da nastavak, tj. III. godinu studija, treba zavriti s
doktoratom znanosti. Studij je u tri navrata mijenjao naziv. Prvo je bio samo
Magistarski studij Biomedicina, a nakon to je dobiveno odobrenje za doktorski
dio studija, on je dobio dvojni naziv: 1. Magistarski studij: Medicinske znanosti i 2.
Doktorski studij: Medicinske znanosti. Nakon to se Hrvatska slubeno prikljuila
Bolonjskom procesu harmonizacije visokokolske nastave u Europi, studij je od
ak. god. 2002. /03. po trei put promijenio naslov u Doktorski studij Biomedicina i
zdravstvo. Dananji kriteriji za zavretak studija su usporedivi ili neto vii od onih
Studenti
60
u Ljubljani ili Beogradu, a za sada neto nii od onih u Maarskoj. Godine 2003.
donesen je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je ukinuo
stupanj magistra znanosti, a ukljuio je i neka rjeenja iz naeg Studija, koji je u
Hrvatskoj bio prvi studij koji je pokuao uvesti ECTS sustav (European Credit Transfer
System: ECTS) i slijediti ideje tzv. Bolonjskih procesa.
Jake strane organizacije doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo su:
Kvaliteta
1. Omoguavanje da se doktorat izradi iz svih podruja biomedicine i

zdravstva. Radi reprodukcije nacionalnog nastavnog i znanstvenog
potencijala, netko mora i tu funkciju preuzeti te je logino da to bude
najvei medicinski fakultet u Republici Hrvatskoj.
2. Navedena irina i masovnost je barem djelomino praena i sadrajima
organizirane nastave na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, meutim,
zahvaljujui i radu na projektu Zaklade, doktorandi mogu do 49% nastave
upisati na bilo kojem zdravstvenom fakultetu u RH, a uz dodatnu provjeru,
jo od poetka Studija, priznaju se i nastavni sadraji savladani u poznatim
sveuilitima ili institutima izvan Hrvatske. Kroz meunarodnu aktivnost,
(ORPHEUS) cilj je organizirano ponuditi polaznicima takve sadraje na
brojnim sveuilitima u Europi.
3. Elastinost tj. prilagodljivost interesima i potrebama izrade doktorata
svakog pojedinog studenata. Zahvaljujui velikom broju ponuenih
predmeta i mogunosti njihova odabira u drugim sreditima, praktino ne
postoje dva studenta s istim nastavnim programom kao to logino ne
postoji ni vie studenata koji bi izraivali sasvim isti doktorat.
4. Intenzivna meunarodna suradnja (organizacija dviju europskih
konferencija, ORPHEUS) za koju bismo eljeli da omogui joint programme
ne samo u podruju organizirane nastave, ve da potakne i zajednika
istraivanja, zajedniko mentorstvo itd., tj. da ukupno potakne uklapanje
Hrvatske u europsku znanstvenu zajednicu.
U odnosu na sva prethodna razdoblja jasno definirani i razmjerno visoki
znanstveni zahtjevi za izradu doktorata predstavljaju vjerojatno najveu snagu
studija. Naime, pojednostavljeno bi se moglo kazati da je dobar doktorski studij
onaj iji su rezultati dobri doktorati znanosti. U medicini to je u veini sluajeva
mogue utvrditi postojanjem publikacija proizalih iz znanstvenog rada tijekom
Studija. U skladu s navedenim, uvjet za zavretak studija i pristup obrani je:
suglasnost mentora;
najmanje jedan objavljeni znanstveni rad s imbenikom utjecaja (impact
factor) najmanje 1 u asopisu citiranome u Current Contents, iz podruja
doktorata u kojemu je doktorant prvi autor te dva rada (i koautorstvo
u dva rada, ali doprinos kandidata mora biti jasno vidljiv) u meunarodno
indeksiranim asopisima;

U skladu sa Zagrebakom deklaracijom, lanovi povjerenstva za ocjenu i

obranu moraju biti znanstveno mjerodavni i potpuno neovisni od
doktoranda ili mentora (u tom smislu preporuuje se ukljuivanja
strunjaka izvan Medicinskog fakulteta i izvan Republike Hrvatske);
Uz doktorat se prilae i rad objavljen u asopisu indeksiranome u Current
Contents, kao i dva objavljena rada u meunarodno indeksiranim
asopisima. Navedeni radovi mogu biti uvezani kao prilozi samog doktorata.
5. Snagu Studija i jamstvo da e navedeni kriteriji biti zadovoljeni
predstavljaju i najnovije odredbe prema kojima, osim na I. godini, nee biti
polaznika koji nisu ozbiljno ukljueni u znanstveni rad. Da bi se to postiglo,
od akademske godine 2005./2006., uvedeni su dodatni kriteriji studiranja:
Uvjet upisa u II. godinu je prijavljena tema;
Uvjet upisa u III. godinu je javno obranjena i prihvaena teme doktorske
disertacije.
6. Odreenu snagu Studija predstavlja i njegova financijski realna
utemeljenost. Naime, bez obzira na irenje domae i meunarodne
suradnje, Studij tek iznimno ukljuuje dolaske strunjaka iz inozemstva,
a sredstva sakupljena temeljem kolarina (sada 15 000 kn godinje) trebala
bi biti namijenjena primarno unapreenju nastavnih sadraja Studija. Iako
u financiranju doktorskih studija postoji puno problema ovakav pristup
je jamstvo kontinuiteta te Studij moe trajno funkcionirati ak i kad bi
izostale pomoi izvana (od MZO i drugih)
7. Visoki kriteriji odabira voditelja predmeta jer svaki prijedlog granskog
predmeta obavezno prolazi dvostruku meunarodnu recenziju. Voditelj
mora minimalno zadovoljavati kriterije koji se trae od polaznika, s time
da je predviena periodika provjera da svi voditelji budu trajno znanstveno
aktivni, a ne samo u trenutku kad im je predmet prihvaen.
Kroz navedeno smatramo da smo stvorili preduvjete da doktorski studij
Biomedicina i zdravstvo, usprkos svoje irine i relativne masovnosti, osigura
kvalitetu primjerenu europskim mjerilima, izraenima u prvom redu upravo kroz
Zagrebaku deklaraciju.
Doprinos Zaklade
Projekt Nacionalne zaklade za znanost omoguio je odravanje Druge europske
konferencije o harmonizaciji doktorskih studija u podruju biomedicine i
zdravstva te dva simpozija u HAZU zdravstvenih fakulteta RH na kojima su
prihvaeni zakljuci navedenih europskih konferencija. Dio ciljeva bi moda bio
postignut i bez potpore Nacionalne zaklade za znanost, ali ne s takvim uspjehom.
61
Zakljuak
62
Kako je ve istaknuto u Uvodu, ovaj projekt se razlikuje od veine drugih srodnih

projekata Nacionalne zaklade za znanost. Budui da su njegovi ciljevi bili drugaiji,
onda su najvanija postignua opisana u ovom zadnjem poglavlju.
Bolonjski proces doveo je do formiranja doktorskih studija i ve je 1999. godine
izmeu medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj postignut sporazum o
suradnji, u prvom redu u priznavanju nastavnih sadraja. Meutim, nerijeena
pitanja na europskoj razini potakla su nas na organizaciju dviju European
Conferences on Harmonisation of PhD Programmes in Biomedicine and Health
Sciences koje su odrane u Zagrebu 2004. i 2005 godine. Organizaciju druge
konferencije 2005. godine sa sudjelovanjem 33 sveuilita iz 21 zemlje, omoguio
je ovaj projekt Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj
Republike Hrvatske.
Na Konferenciji je usvojen dokument: Guidelines for Organisation of PhD
Programmes in Biomedicine and Health Science (prilog).
Na Konferenciji je utemeljen ORPHEUS: ORganisation of PhD Education in
Biomedicine and Health Sciences in the EUropean System. Predsjednik; prof. dr. sc.
Zdravko Lackovi (Zagreb) , dopredsjednik: prof. dr. David Gordon (Manchester,
dekan), tajnica: prof. dr. sc. Irena Miseviiene (Kaunas, Litva, prorektor) i tajnica:
prof. dr. sc. Jadranka Boikov (Zagreb). Formiranjem ORPHEUS-a stvoreni su uvjeti
koji bi trebali omoguiti suradnju srodnih doktorskih studija na podruju cijele
Europe.
Takozvana Zagrebaka deklaracija iz 2004. godine predstavlja prvi konsenzus
medicinskih kola Europe o tome to je doktorski studij i koji su minimalni
uvjeti za njega. Dokument druge konferencije predstavlja konsenzus o uvjetima
i preporukama za organizaciju doktorskih studija u podruju biomedicine i
zdravstva. Paralelno s time, medicinski fakulteti Hrvatske, uz podrku HAZU te
podrku i financijsku potporu Nacionalne zaklade za znanost, donose odluku
da se doktorati moraju temeljiti na znanstvenim radovima objavljenim u
meunarodnim asopisima. Godine 2006. tome su se pridruili i drugi zdravstveni
fakulteti, te je postignut dogovor o formiranju mree doktorskih studija u podruju
biomedicine i zdravstva.
Neskromno smatramo da nita drugo nije uinjeno, ve samo da je postignuta
suglasnost zdravstvenih fakulteta u Republici Hrvatskoj, da se vie ne moe
doktorirati bez objavljenih znanstvenih radova da bi to bio izuzetno znaajan,
gotovo povijesni pomak ka poveanju kvalitete biomedicinskih i zdravstvenih
znanosti u Hrvatskoj. Nacionalnoj zakladi za znanost zahvaljujemo to je to
podrala financijski, ali i moralno, pristajui da zajedno s nama bude organizator
sastanaka u HAZU 2005. i 2006. godine, na kojima su takvi dogovori postignuti.
Istu zahvalnost dugujemo i Razredu za medicinske znanosti HAZU.

PRILOZI:
EUROPSKA KONFERENCIJA O HARMONIZACIJI DOKTORSKIH
STUDIJA U PODRUJU BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA
Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet,
Zagreb, Hrvatska, travnja 2004.
Deklaracija Europske konferencije o harmonizaciji
doktorskih studija u medicini i zdravstvu
odrane u Zagrebu 24.-25. travnja 2004.
(u daljnjem tekstu Zagrebaka deklaracija)
Nakon opsene rasprave i meusobne razmjene miljenja i iskustava sudionika

Konferencije sa 25 sveuilita iz 16 europskih zemalja s razlikama u nainu na
koji se postie stupanj doktora znanosti u podruju medicine i zdravstva kako
u pogledu oblika doktorske disertacije tako i naina njezine ocjene, koje se
kreu u rasponu od monografije i njezinog ocjenjivanja unutar istog sveuilita
do visokih kriterija za doktorat koji sadri najmanje etiri rada publicirana u
meunarodno priznatim asopisima s recenzijom i visokim imbenikom odjeka te
lanovima povjerenstva za ocjenu iz inozemstva, sudionici Europske konferencije
o harmonizaciji doktorskih studija u podruju medicine i zdravstva (u daljnjem
tekstu Zagrebake konferencije ili Konferencije) sloili su se oko slijedeeg:
lanak 1
Doktorski studij ima za cilj osposobiti polaznike da nakon zavretka studija i
obrane disertacije samostalno vode originalna i znanstveno relevantna istraivanja
te kritiki evaluiraju istraivanja drugih. Kako bi se to omoguilo sudionici
Konferencije su postigli konsenzus oko slijedeeg:
lanak 2
Kao i u svakom drugom postupku znanstvene recenzije, recenzenti doktorske
disertacije moraju biti kompetentni i nezavisni u odnosu na temu, pristupnika i
voditelja. U tom smislu sudionici Konferencije podravaju ukljuivanje lanova
povjerenstava za ocjenu s drugih sveuilita i iz drugih zemalja.
lanak 3
Konferencija je suglasna da je mjerilo koje treba zadovoljiti dobro opisano
doktorskom disertacijom utemeljenom na originalnim in extenso radovima u
meunarodno priznatim medicinskim znanstvenim asopisima.
Nezavisan doprinos pristupnika mora biti vidljiv (primjerice tako da je pristupnik
prvi autor). Konferencija preporuuje da minimalno mjerilo za doktorsku
disertaciju u podruju medicine i zdravstva bude ekvivalent od najmanje tri in
63
64
extenso lanka objavljena u meunarodno priznatim asopisima. Kao dodatak

prikazanim lancima pristupnik treba dati cjelovit pregled literature znaajne
za teme lanaka i, ukoliko je potrebno, potpuniji pregled metoda i rezultata
istraivanja.
Ukoliko je doktorska disertacija prireena u drugom obliku, primjerice u obliku
monografije, recenzenti bi morali pokazati da je njezin doprinos ekvivalentan
postavljenom mjerilu i poticati ukljuivanje objavljenih radova dotinog
istraivanja.
lanak 4
Premda glavni dokaz znanstvenog doprinosa trebaju biti disertacija i objavljeni
radovi, potrebno je da doktorski studiji ukljuuju nastavu odgovarajuih predmeta,
kako teorijske osnovice tako i onu namijenjenu razvoju tehnikih vjetina
potrebnih u istraivanju.
lanak 5
Konferencija preporuuje svim sveuilitima da uine programe svojih doktorskih
studija javno dostupnim studentima, nastavnicima i mentorima s drugih
sveuilita i iz drugih zemalja. Svim medicinskim fakultetima se preporuuje
da naprave web stranice i tiskane materijale o svojim doktorskim studijima
na engleskom jeziku i na taj nain otvore svoje studije kandidatima s drugih
sveuilita i iz drugih zemalja. Konferencija podrava razvoj zajednikih doktorskih
programa kako bi se ojaala povezanost izmeu europskog podruja visokog
obrazovanja i europskog podruja istraivanja u smislu osiguranja kvalitete i
meusobnog uvaavanja diploma.
lanak 6
Razvoj dobro oblikovanih i visokokvalitetnih doktorskih studija zahtijeva vrstu
potporu medicinskih fakulteta, sveuilita, nacionalnih vlada, Europske komisije te
privatnih sponzora i drugih ustanova kako bi se u znanstveno istraivanje ukljuili
najbolji studenti medicine kako Europa ne bi izgubila budunost u medicini i
javnom zdravstvu.
Zagrebaka deklaracija je jednoglasno usvojena 25. travnja 2004. u 14,00 sati
(Do sada su Deklaraciju podrali visoki predstavnici vie od 50 medicinskih fakulteta
u Europi)

DRUGA EUROPSKA KONFERENCIJA O HARMONIZACIJI DOKTORSKIH

Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet,
Zagreb, Hrvatska, 22 24 travnja 2005
SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU POSLIJEDIPLOMSKIH DOKTORSKIH
PREDGOVOR
Ovaj dokument temelji se na:
1. Deklaraciji Europske konferencije o harmonizaciji doktorskih studija u
medicini i zdravstvu, odrane u Zagrebu 24.-25. travnja 2004. Sudionici
Zagrebake konferencije, predstavnici 25 sveuilita iz 16 europskih zemalja,
sloili su se oko kljunih pitanja vezanih uz stjecanje akademskog stupnja
doktora znanosti u biomedicini i zdravstvu.
2. Zakljucima i preporukama Bolonjskog seminara Doctoral Programmes for
the European Knowledge Society, odranog u Salzburgu, 3.-5. veljae 2005.,
Berlinskog priopenja (Berlin Communique) i ostalih bitnih dokumenata
Bolonjskih procesa.
3. Irskim i Britanskim nacionalnim smjernicama za doktorske studije.
4. Tiskanim prilozima o prvoj i drugoj Zagrebakoj konferenciji o harmonizaciji
doktorskih studija u biomedicini i zdravstvu o iskustvima drugih zemalja.
Nakon opsene rasprave i meusobne razmjene miljenja i iskustava sudionika
Konferencije sa 33 sveuilita iz 21 europske zemlje s razlikama u nainu na koji
se stjee akademski stupanj doktora znanosti u podruju biomedicine i zdravstva
kako u pogledu oblika doktorske disertacije tako i naina njezine ocjene, koje se
kreu u rasponu od monografije i njezinog ocjenjivanja unutar istog sveuilita
do visokih kriterija za doktorat koji sadri etiri ili vie radova publiciranih u
meunarodno priznatim znanstvenim asopisima s recenzijom i visokim
imbenikom odjeka te lanovima povjerenstva za ocjenu iz inozemstva, sudionici
Druge Europske konferencije o harmonizaciji doktorskih studija u podruju
biomedicine i zdravstva (u daljnjem tekstu Zagrebake konferencije) sloili su se
oko slijedeeg:
UVOD
Europsko visoko kolstvo suoeno je s izazovima provoenja Bolonjskih naela.
Unutar Europske zajednice te meu ostalim potpisnicima Bolonjskih procesa,
potrebno je osigurati mobilnost studenata i nastavnika. Osim toga, institucije za
visoko obrazovanje trebale bi poticati razliite, ali uskladive nastavne programe.
Ideja strukture od dva akademska stupnja (diploma i doktorat) i ECTS bodovi
kao mjera za odreivanje zadataka studija omoguila je internacionalnu i inter-
65
66
institucijsku mobilnost to je rezultiralo time da preko milijun studenata sudjeluje

u programima razmjene.
Za razliku od dodiplomskog i poslijediplomskog obrazovanja, o doktorskim
studijima se poelo ozbiljno govoriti tek prije dvije godine.
Bolonjski seminar, odran u veljai 2005. u Salzburgu, bio je prvi seminar na
kojem su se okupili predstavnici Sveuilita iz cijele Europe kako bi razmijenili ideje
i poglede na doktorsko obrazovanje, a oekuje se da e se sa slinim razgovorima
nastaviti na Ministarskoj konferenciji u Bergenu, u svibnju 2005.
U Salzburgu je dogovoreno da bi se doktorski programi trebali sastojati od
teajeva (organizirana nastava) i znanstvenih istraivanja, te njihove interakcije.
Sudionici prve Europske konferencije o harmonizaciji doktorskih studija u
podruju biomedicine i zdravstva, odrane u Zagrebu 2004. godine, sloili su se
da je potrebno postaviti vrste znanstvene standarde za postizanje akademskog
stupnja doktora znanosti.
Zagrebaka deklaracija prikazuje postignuti konsenzus oko toga to bi
doktorska disertacija trebala biti (ekvivalent od najmanje tri in extenso radova u
meunarodno priznatim asopisima), te suglasnost s prijedlogom da zemlje vieg
standarda nastave s dosadanjim radom, a zemlje nieg standarda kretati e se u
tom smjeru prema neto niim kriterijima.
Kao to je ve dogovoreno Zagrebakom deklaracijom doktorski studij ima za cilj
osposobiti polaznike da nakon zavretka studija i obrane disertacije samostalno vode
originalna i znanstveno relevantna istraivanja te kritiki evaluiraju istraivanja drugih.
Kako bi se osiguralo gore navedeno, sudionici Druge zagrebake konferencije
postigli su konsenzus o opim naelima kvalitetne organizacije doktorskih
programa, od uvjeta upisa, organizacije studija, uloge kandidata za doktorski
studij, savjetnika i sveuilita.
UVJETI UPISA
Sveuilita imaju slobodu i sve ovlasti to se tie organizacije doktorskih programa,
znanstvenih istraivanja, te imaju pravo na odabir kandidata putem otvorenih
natjeaja (meunarodnih). Ovaj proces mora biti poten i transparentan.
Osnovno naelo kod uvjeta za upis studenata na programe doktorskih studija
je da kandidat ima titulu magistra, doktora medicine ili drugi odgovarajui
akademski stupanj, da je sposoban samostalno provoditi originalna i visoko
kvalitetna istraivanja (tj. voditi istraivanja potrebna za doktorski rad kao to je
opisano u Zagrebakoj deklaraciji) te da je u mogunosti zavriti doktorski rad u
zadanom vremenskom roku..
Da bi se ispunila realistina oekivanja kako svaki kandidat ima mogunosti i
uvjete da to postigne potrebno je ispuniti odreene preduvjete vezane uz (I)
sposobnost kandidata, (II) njegovog/njezinog mentora/savjetnika i (III) uvjete

u kojima e se istraivanje vriti. Prilikom upisa kandidat bi trebao pokazati

sposobnost (ili barem visoku motivaciju za znanstveno istraivanje), to je
najvjerojatnije i najvaniji kriterij.
Organizacija supervizije i ocjenjivanja treba se temeljiti na jasno ugovorenim
naelima o podjeli odgovornosti izmeu kandidata, mentora/savjetnika i
institucije.
UVJETI ZA MENTORE
Selekcija mentora vjerojatno je najvanija i najtea zadaa sveuilita.
1. Mentori moraju imati akademski stupanj doktora znanosti ili biti u nekom
drugom unaprijed odreenom znanstvenom stupnju, trebaju biti aktivni voditelji
nastave i istraivanja sa znaajnim znanstvenim postignuima tj. publikacijama u
meunarodno priznatim strunim asopisima.
2. Mentori moraju poticati kandidata, suraivati s njim i pratiti ga u njegovom
istraivakom i znanstvenom radu, to ukljuujui i objavljivanje rezultata
istraivanja, potrebnih za postizanje akademskog zvanja doktora znanosti. S
obzirom na to, osoba moe biti mentor samo odreenom broju kandidata.
UVJETI ZA INSTITUCIJE/SVEUILITA
Kako bi se kandidatu omoguilo da svaki zadani zadatak i fazu izrade disertacije
uspjeno privede kraju u oekivanom vremenskom roku, mentoru tj. strunjaku
za odreeno podruje istraivanja potrebno je osigurati podrku drugih
profesionalaca/strunjaka, omoguiti uvjete za rad i postaviti odreena pravila.
Moraju se osigurati i adekvatna sredstva i odgovarajua oprema (kao to su
raunalo, knjinica i usluge laboratorija).
STRUKTURA I ORGANIZACIJA DOKTORSKOG STUDIJA
Doktorski poslijediplomski studij ima namjeru osposobiti polaznike da nakon
zavretka studija i obrane disertacije nastave sa samostalnim, originalnim i
znanstveno relevantnim istraivanjima i da kritiki evaluiraju istraivanja drugih
(definicija dana u lanku 1 Zagrebake deklaracije). Da bi se to postiglo, doktorski
studij treba se sastojati od dva vana dijela:
1. Organizirane nastave: stjecanje generikih vjetina, specifinih tehnikih vjetina
i kritikog znanja potrebnih za razumijevanje znanstvenog procesa putem nastave
koja iznosi ne vie od 20% radnog optereenja kandidata.
2. Originalno istraivanje kandidata (kriterij definiran u Zagrebakoj deklaraciji).
Na temelju zakljuaka Salzburkog sastanka kandidati doktorskog
poslijediplomskog studija mogu biti full time studenti (kandidati) i part time
studenti (kandidati). to se tie klinike medicine za oekivati je da e veina
studenata biti izvanredna. U skladu s tim, doktorski studiji trebaju biti organizirani
na nain koji omoguuje kandidatima da vre istraivanja i pohaaju nastavu kada
67
su to u mogunosti. Kandidati moraju biti svjesni rizika gubljenja prioriteta ili ak

gubljenja uvida u najnovija znanstvena otkria. U tom smislu oekivanja kandidata
i mentora i/ili voditelja projekta moraju biti jasna od samog poetka.
68
U skladu s visokim zahtjevima doktorske disertacije sveuilite mora primiti samo

onaj broj studenata za koji moe osigurati odgovarajuu nastavu i sve popratne
sadraje. To posebno vrijedi za manja sveuilita, no u odreenim podrujima
biomedicine i zdravstva ak bi i neka vea sveuilita trebala uspostaviti
suradnju s drugim sveuilitima kako bi se dosegli i odrali visoki standardi u
svim podrujima znanosti. Sva bi europska sveuilita trebala otvoriti svoja vrata,
odnosno laboratoriji, istraivaka sredstva i mentori moraju biti dostupni svim
mladim znanstvenicima. U skladu s tim:
Nacionalnim i internacionalnim organima preporua se osnivanje posebnih
fondova iz kojih e biti omoguena sredstva za postizanje mobilnosti i suradnje
izmeu raznih doktorskih studija.
Preporua se stvaranje Pan-europske mree medicinskih kola i kola javnog
zdravstva kako bi se omoguila mobilnost kandidata.
Treba poticati zajedniko mentorstvo. Eventualne regulative koje ograniavaju
znanstvenike iz drugih zemalja da budu priznati kao mentori, trebaju biti ukinute.
U skladu s potrebama za meunarodnom suradnjom, sveuilita trebaju dozvoliti
da doktorske disertacije ne budu prezentirane samo na nacionalnom jeziku, ve i
na drugim europskim jezicima.
KANDIDATI (DOKTORANDI)
Studenti doktorskih poslijediplomskih studija tj. doktorandi (termin uveden
od strane asocijacije EURODOC-a), za razliku od studenata dodiplomskih i
strunih poslijediplomskih studija, nisu samo primatelji znanja koje je otkriveno i
sistematizirano od strane drugih, ve oni aktivno doprinose novim znanstvenim
otkriima. Prema tome, potrebno je utvrditi njihov status.
Cilj je da doktorandi, zbog svog relevantnog znanstvenog doprinosa, budu
zaposleni sa svim pravima, ukljuujui socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje
i primanja.
Svi doktorandi jednog sveuilita trebaju imati jednake mogunosti zavretka
doktorskog studija i razvoja njihova istraivakog talenta.
Meunarodni
doktorski studij
iz primijenjene
fiziologije
Prof. dr. sc. eljko Duji
Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu
Uvod
70
Medicinski fakultet u Splitu odluio je dopuniti izbor poslijediplomskih studija koji postoje u
Hrvatskoj, ali i u Europi. Od svih temeljnih medicinskih znanosti u naoj je zemlji najslabije
pokrivena izobrazba nastavnika i znanstvenika u podruju fiziologije, to je u nesrazmjeru sa
stanjem u svijetu i sa znaenjem koje fiziologija ima u nastavi i znanosti. Temeljni cilj naeg
programa je organizacija vrhunske edukacije iz fiziologije s naglaskom na integracijsku
fiziologiju, od razine molekulske i stanine biologije do organa i cijelog organizma. Fiziologija
okolia (engl. environmental physiology) je podruje fiziologije o reakcijama organizma na
vanjski okoli.
Ovo je meunarodni doktorski program iz primijenjene fiziologije na engleskom
jeziku zasnovan na istraivanju i doktoratu. Ovaj program godinje vrijednosti 60
ECTS bodova, trajanja 4 godine, koji se bavi iskljuivo temeljnim istraivanjima,
sastoji se od obaveznog dijela nastave te izbornog dijela koji student samostalno
izabire ovisno o svojim afinitetima.
Studij je povezan s tekuim istraivakim projektima iz fiziologije okolia na
sveuilitima u Splitu i Trondheimu koji su ukljueni u ovaj program. Studij je
organiziran na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima utemeljenih
vjetina te je usporediv s programima u zemljama Europske unije. Zavreni
studenti moraju objaviti 3 znanstvena rada u Current Contents/Science Citation
Index asopisima prije odbrane doktorata koji piu na engleskom jeziku.
Doktorski studij iz Primijenjene fiziologije organizira se kao zdrueni studij (engl. joint study)
izmeu Medicinskog fakulteta Sveuilita u Splitu i Medicinskog fakulteta Norvekog sveuilita
znanosti i tehnologije u Trondheimu. Kolaborativne ustanove u ovom programu su Medical
College of Wisconsin i Mayo klinika iz Sjedinjenih Amerikih Drava. Navedeni medicinski
fakulteti spadaju u vrhunske znanstveno-nastavne institucije u SAD-u, ali i u svijetu uope.
Medicinski fakultet u Splitu je na razini

Fakultetskog vijea raspravljao o pokretanju
nekoliko granski usmjerenih doktorskih studija
(za sada Primijenjena fiziologija i Biologija
novotvorina) i openitijeg studija koji bi obuhvatio
sve grane klinike medicine. Granski usmjereni
doktorski studiji su nakon Fakultetskog vijea
odobreni i od strane Senata Sveuilita u Splitu i
upueni su na evaluaciju Nacionalnog vijea za
visoku naobrazbu RH.
Meunarodni doktorski studij iz primijenjene fiziologije

Struktura
doktorskog studija
Ovo je poslijediplomski meunarodni doktorski program iz primijenjene fiziologije
zasnovan na istraivanju i doktoratu. Program godinje vrijednosti 60 ECTS
bodova (engl. European Credit Transfer System, ECTS), trajanja 4 godine, koji se
bavi iskljuivo temeljnim istraivanjima, sastoji se od obaveznog dijela nastave te
izbornog dijela koji student samostalno izabire ovisno o svojim afinitetima. Studij
je povezan s tekuim istraivakim projektima iz fiziologije okolia na sveuilitima
u Splitu i Trondheimu koji su ukljueni u ovaj program.
Dvije prve godine studija posveene su u potpunosti teorijskoj i praktinoj
nastavi na 4 lokacije u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Norvekoj i Hrvatskoj.
Nastava zapoinje pri Medical College of Wisconsin (SAD) s dva predmeta:
naprednim (state-of-the-art) kolegijima iz fiziologije (15 tjedana) i fizioloke
genomike (15 tjedana) koji se organiziraju u sklopu doktorskog studija iz fiziologije
na navedenom fakultetu, tako da e nai studenti biti u istoj grupi s ostalim
studentima. Studij se nastavlja s kolegijem iz kardiopulmonalne fiziologije pri
Mayo Clinic College of Medicine (SAD).
U Splitu se produbljuje znanje iz fiziologije okolia, s posebnim naglaskom na
fiziologiju ronjenja, letenja, boravka na visinama, termoregulacije i tjelovjebe
(6 tjedana) i metodologije znanstvenog rada: planiranja i izvoenja istraivanja,
analize podataka istraivanja i prezentacije rezultata (Obrada i prezentacija
rezultata, 2 tjedna). Posljednji dio nastave se odvija u Trondheimu u Norvekoj
s ciljem izuavanja osnovnih istraivakih metoda iz fiziologije okolia
(istraivanja na ljudima i ivotinjama, in-vitro tehnike; 3 tjedna). Posebna panja
bit e posveena stjecanju znanja i vjetina te ovladavanju tehnikama koje su
neophodne za zapoljavanje i izvan akademskih institucija. Pored obaveznih
kolegija (120 ECTS bodova), studentima e biti dostupno niz izbornih kolegija
na sve 4 lokacije, ovisno o istraivakom interesu svakog pojedinog studenta. S
obzirom na dulje trajanje obaveznih kolegija, broj izbornih kolegija je ogranien.
Izborne aktivnosti (sudjelovanje na seminarima, konferencijama, okruglim
stolovima i sl.) iznose ukupno 30 ECTS bodova i ostvaruju se najee tijekom 3. i
4. godine studija.
S obzirom na injenicu da se studij organizira na engleskom jeziku i da e prvu
generaciju initi 2 studenta iz RH i 2 studenta iz Norveke (svi u punom radnom
vremenu), vrlo je mogue ukljuivanje manjeg broja gostujuih studenata iz
zemlje i inozemstva u dio doktorskog studija. Uvoenje bodovanja po ECTS
sustavu potencira pokretljivost studenata.
71
Ukratko o
strukturi
studija
72
Organizacija
studija
Studij je organiziran na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima

utemeljenih vjetina i usporediv je s programima u zemljama Europske unije.
Diplome i znanstvene titule dodjeljivati e se zajedniki od strane ustanova koje
sudjeluju u ovom programu. Studij se organizira kao zdrueni studij (eng. joint
study programme) pri Sveuilitima u Splitu i Trondheimu. Pored toga, dio nastave
e se obavljati pri Mayo Clinic College of Medicine (Mayo), Rochester, Minnesota,
SAD i Medical College of Wisconsin (MCW), Milwaukee, SAD. Navedeni medicinski
fakulteti spadaju u vrhunske znanstveno-nastavne institucije u SAD-u, ali i u svijetu
uope.
Financiranje studija jo nije rijeeno na zadovoljavajui nain i to je jedina slabija
strana studija. Za dva studenta iz RH trebalo bi osigurati novake pozicije, a
preostale trokove treba rijeiti iz nacionalnih i meunarodnih izvora (stipendije,
znanstveni projekti, itd.).
d) Trajanje studija iznosi 4 godine (240 ECTS bodova) u shemi punog radnog
vremena (eng. full-time).
Troak cijelog studija iznosi oko 387 tisua kuna (oko 50 tisua eura) po studentu
za etiri godine. Nastavnici koji e predavati na studiju dolazit e iz Splita, Zagreba,
Trondheima, Milwaukeeija i Rochestera, te iz drugih inozemnih znanstvenih
institucija. Gostujuim i domaim nastavnicima iz inozemstva biti e plaeni
samo putni i trokovi boravka. Veina gostujuih profesora i stranih studenata
biti e smjetena u smjetajnim jedinicama u novom Studenskom domu u
Spinutu, gdje Sveuilite u Splitu raspolae s 10 jedinica. Administrativne poslove
poslijediplomskog studija obavljat e osoba koja je ve zaposlena na Fakultetu
u Odsjeku za poslijediplomsku nastavu, te za odvijanje tih poslova nee biti
dodatnih izdataka. Fakultet e pokriti trokove hladnog pogona, dok e se iz
10% kolarine pokriti sitni administrativni i materijalni trokovi (indeks, papir,
korespondencija, kemikalije, itd).
kolarine za kolegije koji se sluaju u SAD-u nee biti. Cijena semestra na
navedenim ustanovama iznosi 7-10 tisua amerikih dolara. Kako e studenti
boraviti dva semestra u SAD-u, radi se o utedi od oko 15 tisua amerikih dolara
po studentu. Za full-time domae studente trebat e osigurati odreen broj
znanstvenih novakih pozicija, te osigurati potreban broj stipendija financiranih
od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta ili Nacionalne zaklade za
znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Dodatni izvori
financiranja bit e traeni od strane potencijalnih sponzora (npr. biomedicinske,
biotehnoloke, farmaceutske, naftne tvrtke).
Kompetencije i ishodi studiranja:
1. Edukacija studenata iz primijenjene fiziologije, s posebnim naglaskom na
fiziologiju okolia, do razine na kojoj su u mogunosti provoditi nezavisna
istraivanja iz odreenog podruja, kao i stei mogunost poduavanja
diplomskih studenata.

2. Unapreenje nastave iz fiziologije na medicinskim fakultetima u zemlji, jer

se mlai nastavnici nemaju gdje educirati, te integracija predmeta sa srodnim
klinikim i temeljnim disciplinama.
3. Poticanje na istraivanja iz temeljne fiziologije, koja su danas u nas rijetka,
te povezivanje tih istraivanja s klinikim istraivanjima u okviru zajednikih
projekata.
4. Edukacija strunjaka koji e raditi u privredi (biotehnoloke i biomedicinske
tvrtke, naftna industrija, zatita okolia).
5. Uspostava mree kolaborativnih sveuilita u Europi iz fiziologije okolia.
6. Razvijanje istraivake suradnje koja bi se odvijala u sudjelujuim europskim
sveuilitima (liderima iz ovog podruja) prvenstveno iz povezanosti ovog
studija sa preventivnom medicinom i ukljuenje u okvirne programe EU.
7. Razvijanje opih generikih kompetencija (timski rad, odnos s javnou,
voenje projektnog zadatka).
73
U kreiranju ovoga programa postavili smo nekoliko ambicioznih ciljeva:

Htjeli smo ponuditi doktorsku edukaciju u trajanju od 4 godine poslije MSc i MD
diplome. Vjerujemo da bi dobro osmiljen program bio dostatan za razvoj vjetina
koje su neophodne za uspjean znanstveni rad iz ovog podruja.
elimo nauiti studente kako razmiljati neovisno i kritino.
elimo pruiti studentima iroku edukaciju iz podruja primijenjene fiziologije, kao
i detaljnu edukaciju iz odreenih podruja povezanih s istim (fiziologija okolia).
elimo ponuditi studentima izvanredno istraivako iskustvo naglaavajui kako bi
to trebala biti osnova doivotnog edukacijskog iskustva.
elimo studentima predati znanje i vjetine koje im omoguavaju razvijenu
komunikaciju sa ne-znanstvenicima te ih na taj nain osposobiti za pozicije izvan
akademskih institucija.
elimo uspostaviti kontakte i suradnju izmeu sveuilita, pojedinanih istraivanja
te buduih znanstvenih voa (doktorski studenti) iz ovog podruja.
Napredovanje kroz studij osigurava savjetnik koji vodi studente kroz prve dvije
godine studija. Krajem 1. godine studija doktorski studenti dobivaju mentora
s kojim sljedee tri godine rade na istraivanom problemu (projektu). Praenje
izvoenja projekta prati struno povjerenstvo za obranu doktorata (3 lana), uz
obavezu da najmanje jedan lan povjerenstva bude izvan Sveuilita u Splitu.
Broj ECTS bodova odreen je trajanjem studija po pravilu 60 bodova po godini
studija. Prve dvije godine su iskljuivo posveene obaveznoj nastavi i ukupno
nose 120 bodova. Preostalih 120 bodova podijeljeno je na 30 bodova za izborne
aktivnosti, a 90 bodova za znanstveno-istraivaki rad i doktorat.
Doktorski studenti dobivaju temu doktorata i mentora krajem 1. godine studija.
Glavna istraivaka tema u laboratoriju proteklih nekoliko godina je istraivanje
utjecaja ronjenja na dah i ronjenja sa komprimiranim zrakom (u simuliranim
uvjetima u barokomori i u terenskim uvjetima) na kardiovaskularni i respiracijski
sustav. U razdoblju od 2003. do 2006. rezultati tih istraivanja su objavljeni u
vrhunskim fiziolokim asopisima poput Journal of Physiology (IF 4.7) (2004. i
ECTS i ispiti
74
2005.), Journal of Applied Physiology (IF 2.8) (2003., 2005., 2006.), Medicine Science
Sports and Exercise (IF 2.6 2005. i 2006.), International Journal of Sports Medicine
(IF 1.3 2005.), British Journal of Sports Medicine (IF 1.2 2005.), Clinical Experimental
Pharmacology and Physiology (IF 1.7) (2005.). Ukupno je publicirano 16 radova u
navedenom razdoblju. Mentori navedena dva doktorska studenta e biti prof. dr.
eljko Duji i doc. dr. Zoran Vali.
Pored Laboratorija za kliniku fiziologiju studentima e biti dostupne sljedee
laboratorijske tehnike pri Medicinskom fakultetu u Splitu koje nadziru znanstvenici
iz podruja farmakologije, molekularne biologije, biokemije, anatomije, itd.:
in vitro izolirano srce (pokus po Langendorffu),
in vitro - izolirani vaskularni prstenovi aorte i plune arterije,
biokemijske metode analiza oksidativnog stresa i antioksidativnog sustava,
mjerenje duinog oksida (NO),
mjerenje hormona BNP, endotelin-1, HSP 72,
odreivanje broja Endotelnih Progenitorskih Stanica - protona citometrija,
morfoloke tehnike - konfokalni i druge vrste mikroskopa,
tehnike molekulske biologije, itd.
Obavljena istraivanja iz fiziologije ronjenja bave se mjerenjem kardiorespiracijskih
parametara u hiperbarinim uvjetima, ukazivanjem na neadekvatnost dananjih
dekompresijskih tablica, istraivanjem utjecaja slezene u ronjenju na dah,
istraivanjem utjecaja tjelovjebe prije, tijekom i nakon ronjenja na pojavu
mjehuria inertnog plina nakon ronjenja i poremeajem endotelne funkcije
brahijalne arterije. Dosadanji znanstvenoistraivaki rad vodio se unutar projekata
koje financira Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i porta (0216006, 0216007,
kolaborativnog i jednog tehnologijskog projekta), a trenutno je prijavljen
znanstveni program s 5 projekata. Primijenjena fiziologija spada u izrazito
interdisciplinarno, kolaborativno podruje moderne biomedicinske znanosti
s ukljuivanjem vie disciplina poput molekularnih biologa, bioinformatiara,
statistiara, matematiara, biomedicinskih inenjera, doktora medicine,
biokemiara, itd.
i) Popis i hodogram sluanja obaveznih kolegija:
1. Fiziologija (MCW) 15 tjedana-30 ECTS
2. Fizioloka genomika (MCW) 15 tjedna-30 ECTS
3. Kardiopulmonalna fiziologija (Mayo)12 tjedana-25 ECTS
4. Fiziologija tjelovjebe i okolia (Split) 6 tjedana-12 ECTS
5. Obrada i prezentacija rezultata (Split /Trondheim) 2 tjedna-6 ECTS
6. Istraivake tehnike u fiziologiji okolia (Norveka)
8 tjedana-17 ECTS
Ukupno 120 ECTS bodova

Pored obaveznih kolegija studentima e biti dostupno niz izbornih kolegija na

sve etiri lokacije u odnosu na istraivaki interes svakog pojedinog studenta.
U Milwaukeeju e nai studenti studirati sa studentima doktorskog studija
iz Sjedinjenih Amerikih Drava, pored dvoje kolega iz Norveke. I u ostalim
gradovima gdje se organizira nastava studenti e biti u kontaktu s ostalim
studentima doktorskih studija. Nastava i ispiti se organiziraju samo na engleskom
jeziku. Pismeni ispiti su u obliku eseja ili MCQ (Multiple choice questions).
Na navedenom studiju prevladavaju obavezni kolegiji koji su dio doktorskih studija
iz fiziologije na matinim ustanovama. Budui da organizirana nastava traje dvije
godine (120 ECTS bodova), broj izbornih predmeta/modula koji studenti mogu
izabrati s drugih programa je relativno ogranien. Ipak, studenti mogu odabrati
krae predmete koji su im bitni za uspjeno zavravanje kolovanja.
Mentori navedena dva doktorska studenta e biti prof. dr. eljko Duji i doc. dr.
Zoran Vali, a mentori za dvoje studenata iz Norveke bit e prof. Brubakk i doc.
Wisloff. Istraivake grupe iz Splita i Trondheima postigle su zapaene rezultate u
proteklih nekoliko godina, to je rezultiralo sa sedam zajednikih radova. Prof. Duji
je do sada bio mentor na pet doktorata i tri magisterija, a doc. Vali na jednom
doktoratu. Dva doktorata su nedavno obranjena, a trenutno se obavljaju i planiraju
istraivanja za pet doktorskih studenata. Kriteriji za mentorstvo su objavljeni radovi
(prof. Duji 46 CC/SCI radova, doc. Vali 26 CC/SCI radova) i dosadanje iskustvo
u voenju doktorskih studenta. Mentor prati razvoj istraivakog projekta i na
godinjoj razini pismeno obavjetava Povjerenstvo za doktorate Medicinskog
fakulteta u Splitu o napredovanju doktorskog studenta. Pored toga, mentor i
doktorski student mjeseno pismeno izvjeuju o napredovanju kroz studij, a
izvjea se ulau u portfolio nastavnika i studenta.
Institucijsko rukovoenje doktorskim

programom
Pri Medicinskom fakultetu u Splitu predlae se promjena rukovoenja
znanstvenim obrazovanjem u smislu osnivanja Odjela za biomedicinsko
znanstveno obrazovanje (engl. Graduate School for Biomedical Sciences), koje e
nadzirati rad svih doktorskih studija na fakultetu. Odjelom rukovodi predstojnik,
a zamjenjuje ga zamjenik. Osniva se i Povjerenstvo za praenje rada Odjela,
kojim predsjedava predstojnik. U Odjelu e se obavljati sve faze znanstvenog
obrazovanja poevi od prijava, prihvaanja u studij, nadzora napredovanja
studenta, organizacija rada strunih povjerenstava, pa sve do uspjene obrane
doktorata. Svi zavreni studenti bit e trajno ukljueni u rad Odjela u smislu
osnivanja Udruge bivih studenata, s aktivnim sudjelovanjem u kreiranju jo boljih
studija.
75
Mentori i
predmeti
76
Sve informacije o radu Odjela bit e stalno prisutne na zasebnim web stranicama
Fakulteta (npr. ured za prijave, lista studenata trenutno ukljuenih u studij). Svaki
znanstvenik ukljuen u rad Odjela bit e prezentiran s trenutnim znanstvenim
aktivnostima i interesima (projekti i radovi u posljednjih nekoliko godina) kao
potencijalni mentor. Svaki doktorski student imat e svoje web stranice na kojima
e se objavljivati informacije o publiciranim radovima, aktivnom sudjelovanju na
kongresima, javni nastupi, cijeli tekst doktorata, itd. Svaki student dobiva adresu
elektronske pote. Ope informacije o studenskom ivotu na Sveuilitu u Splitu i
u gradu Splitu bit e takoer dostupne.
Voenje studija
Voditelji studija. Program e biti nadziran od strane voditelja u Splitu (prof.
dr. eljko Duji) i Trondheimu (prof. dr. Alf O Brubakk). Dr. Duji je objavio
46 lanaka u CC, koji se posljednjih pet godina bave primijenjenom fiziologijom
kardiopulmonalnog sustava pri ronjenju na dah i ronjenju sa spremnikom za zrak
(SCUBA). Dr. Duji je recenzent za Croatian Medical Journal, Journal of Physiology,
International Journal of Sports Medicine, British Journal of Sports Medicine i Journal of
Applied Physiology.
Dr. Duji je bio mentor na pet doktorata i tri magisterija. Od 1999. koordinira
magistarski i doktorski studij na fakultetu s tri smjera. Dr. Brubakk je objavio 68
lanaka indeksiranih na PubMed-u u razliitim znanstvenim podrujima. Dr.
Brubakk je napisao poglavlja u brojnim knjigama i bio urednik najznaajnije knjige
iz fiziologije ronjenja The Physiology and Medicine of Diving. Dr. Brubakk je bio
mentor na tri doktorata i trideset magisterija iz fiziologije, biokemije i inenjerstva.
Odgovornost voditelja studija. Voditelji studija odgovorni su za sve
aspekte organizacije studija. Voditelji imaju krajnju odgovornost za akademske
i znanstvene komponente programa, pripremu i distribuciju informacija o
programu, odabir studenata, pohranu dokumenata o studiju i organizaciju
seminara gostujuih nastavnika/znanstvenika.
Zamjenici voditelja studija. Doc. dr. Zoran Vali i dr. sc. Ulrik Wisloff
e biti zamjenici voditelja studija. Dr. Vali je docent na Katedri za fiziologiju
Medicinskog fakulteta u Splitu. Objavio je brojne lanke o regulaciji protoka
krvi kroz miie, tjelovjebi i ronjenju. Dr. Wisloff je istraiva pri Department of
Circulation and Medical Imaging u Trondheimu i bavi se fiziologijom tjelovjebe i
ronjenja na ivotinjama i na ljudima.
Odgovornost zamjenika voditelja studija. Zamjenici voditelja usko e
suraivati s voditeljima studija u svim aspektima studija.
Savjetodavno povjerenstvo. Povjerenstvo godinje nadzire izvoenje
programa i sastoji se od etiri lana koje predlau voditelji studija na tri godine.
Tijekom sljedee tri godine lanove povjerenstva ine: prof. dr. Hubert Forster,
MCW; prof. dr. Gary Sieck, Mayo; prof. dr. Allen W. Cowley Jr, MCW i prof. dr.

Stig Slordahl, NTNU. Povjerenstvo je odabrano na osnovu velikog iskustva

u integrativnoj humanoj fiziologiji (dr. Slordahl), eksperimentalnom radu na
ivotinjama (dr. Forster i dr. Cowley) i staninoj fiziologiji (dr. Sieck i dr. Cowley).
Odgovornost savjetodavnog povjerenstva. Funkcije povjerenstva su analiza
materijala koje su pripremili voditelji studija o (1) javnoj prezentaciji programa, (2)
osiguranju dovoljnog broja kvalitetnih vrhunskih mentora koji se mogu posvetiti
razvoju doktorskih studenata, (3) nadziranju napredovanja studenata kroz studij i
(4) obavjetavanju voditelja studija o napredovanju istraivakog projekta svakog
studenta. Povjerenstvo e studentima koji zavre studij pomoi pronai adekvatno
zaposlenje. Sljedea funkcija povjerenstva je nadziranje svih aspekata programa na
godinjoj razini.
Doktorat se brani pred povjerenstvom, u pravilu od tri lana od kojih je najmanje
jedan lan izvan Sveuilita u Splitu. Studenti moraju objaviti tri znanstvena rada
na engleskom jeziku u CC/SCI asopisima prije odbrane doktorata.
Prvu generaciju ine dva studenta iz Republike Hrvatske i dva studenta iz
Norveke. Broj studenata je za prvu generaciju ogranien zbog nerijeenog
financiranja i broja vrhunskih mentora.
Upis u prvu godinu doktorskog studija ukljuuje:
formular sveuilita za upis na doktorski studij
dvije preporuke
pismenu izjavu o razlozima za upis na doktorski studij (opis svog znanstvenog
interesa, razlog odabiranja odreene znanstvene institucije, planovi u
budunosti, dvije stranice teksta)
slubeni prijepis ocjena (zavren estogodinji studij program doktora
medicine (eng. Medical Doctor, M.D; (6 + 0), prosjek najmanje 4; magistarska
diploma (M.Sc.) iz biologije (3 + 2), prosjek najmanje 4; medicinski studenti u
Norvekoj nakon 2. godine studija prihvaeni u M.D./Ph.D. programu)
razgovor s nekoliko znanstvenika
odravanje kratkog predavanja
objavljene znanstvene radove u meunarodnim asopisima.
Studenti se biraju putem javnog natjeaja i analize gore navedenih dokumenata/
izjava. Predloeni doktorski studij bit e povezan s centrima izvrsnosti u
inozemstvu s kojima ve postoji viegodinja suradnja, a na nacionalnoj razini
studij e biti povezan s ostalim biomedicinskim doktorskim programima. Studenti
tijekom prve dvije godine imaju savjetnika, a od kraja 1. godine i mentora. Kao to
je ve navedeno, napredovanje studenta nadzire struno povjerenstvo za obranu
doktorata.
77
Studenti
1. Koraci na putu do stjecanja doktorata znanosti (eng. Doctor of Philosophy, Ph.D.)
78
1A. Upis u prvu godinu doktorskog studija

1B. Razdoblje prije kvalifikacijskog postupka
1C. Kvalifikacijski postupak
1D. Razdoblje nakon kvalifikacijskog postupka
1A. Upis u prvu godinu doktorskog studija (detaljnije opisan gore).
1B. Razdoblje prije kvalifikacijskog postupka (1. i 2. godina doktorskog studija)
Studenti moraju odsluati i poloiti obavezne i izborne predmete iz
znanstvenog podruja primijenjene fiziologije koji se organiziraju pri
medicinskim fakultetima u Splitu, Tronheimu (Norveka), Milwaukeeju (SAD)
i Rochesteru (SAD). Tijekom nastave iz obaveznih predmeta studenti rade
u nekoliko laboratorija zbog uenja to veeg broja laboratorijskih metoda i
upoznavanja s istraivanjima znanstvenika koji su mogui potencijalni mentori.
Studenti dobivaju savjetnika koji ih savjetuje tijekom prve dvije godine studija.
Mentora student dobiva krajem 1. godine studija i uz njegovu pomo se
planira tijek studija do zavretka.
1C. Kvalifikacijski postupak (nakon 2. godine)
osniva se povjerenstvo za kvalifikacijski ispit;
student i povjerenstvo dogovaraju temu ispita i popis literature
(originalni lanci);
povjerenstvo provjerava sposobnost kritike analize lanaka, donoenja suda
o kvaliteti i vanosti rezultata, testira sposobnost studenta da definira
znanstveni problem i predloi mogui plan njegovog rjeavanja;
polae se pismeno i usmeno;
kvalifikacijski ispit se moe polagati dva puta
nakon uspjenog kvalifikacijskog ispita postaje se doktorskim studentom
(eng. Ph.D. candidate).
1D. Razdoblje nakon kvalifikacijskog ispita (3. i 4. godina doktorskog studija)
osnivanje povjerenstva za obranu doktorata (obino 3 lana), uz obavezu da
najmanje jedan lan povjerenstva bude izvan Sveuilita u Splitu
kandidat se sastaje sa povjerenstvom prvi put obino pri kraju 2. godine na
javnoj raspravi o temi doktorata; nakon toga se povjerenstvo sastaje s
kandidatom i mentorom jednom godinje i prati napredak u istraivakom
projektu. Kandidat, mentor ili netko od lanova povjerenstva moe zakazati
sjednicu povjerenstva kad god ele, a povjerenstvo u svakom trenutku
moe zaustaviti postupak ako se pokae da projekt nema potencijal za
stjecanje doktorata
rad na znanstveno-istraivakom projektu za obranu doktorata
odabire se projekt koji se moe zavriti tijekom dvije godine
sudjelovanje kandidata na razliitim konferencijama, seminarima, kongresima
gdje studenti izlau i brane teze iz svog istraivakog projekta

javna rasprava o temi doktorata i rezultatima poetnih istraivanja

(pilot studija)
doktorski student mora objaviti najmanje tri lanka u CC asopisima
prije obrane doktorata
kandidat mora biti prvi autor na najmanje jednom lanku, a drugi autor u
sluaju kada je mentor prvi autor
izrada i obrana doktorata
doktorat se pie na engleskom jeziku
doktorat mora sadravati rezultate kvalitetnog i originalnog istraivanja
obrana se moe ponoviti samo jednom
Planirano trajanje studija je 4 godine, a student se smatra neuspjenim ako tijekom
sljedee godine nije obranio doktorat (ukupno 6).
Predloeni doktorski studij trebao bi educirati vrhunske znanstvenike iz podruja
primijenjene fiziologije s posebnim naglaskom na fiziologiju okolia. Planirana
uspjenost studiranja na ovom studiju je 100%. Sve to je potpuno razliito
od dosadanjih poslijediplomskih studija koji su rezultirali vrlo malim brojem
studenata koji su uspjeno zavrili studij (oko 10%) i to nakon znatno duljeg
trajanja studija.
Javnost je o meunarodnom doktorskom studiju iz primijenjene fiziologije
informirana na sljedeim skupovima/savjetovanjima u Hrvatskoj i inozemstvu:
godinje sjednice Hrvatskog drutva fiziologa 2005. (veljaa) i 2006. (sijeanj),
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (prezentacija rezultata natjeaja
Nacionalne zaklade za znanost 2005. i savjetovanje o doktorskim studijima pri
biomedicinskim fakultetima veljaa 2006.), Medicinski fakultet u Trondheimu,
Norveka (rujan 2006.), Medical College of Wisconsin, SAD (travanj 2005.), Mayo
klinika, SAD (travanj 2005.).
Detaljnije informacije o studiju su dostupne na web stranicama studija (http://
www.bsb.mefst.hr/postdoc/index.html). Popis svih profesora ukljuenih u studij i
njihovih znanstvenih interesa navedeni su na web stranicama studija.
79
80
Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Pokretanje meunarodnog studija iz primijenjene fiziologije posljedica je
viegodinje znanstvene i nastavne suradnje izmeu navedenih centara izvrsnosti
iz podruja fiziologije. Voditelj studija, prof. Duji je doktorirao iz fiziologije 1986.
godine na Medical College of Wisconsin, a strani profesori ukljueni u studij vie
puta su bili u Splitu u statusu gostujuih profesora na dosadanjem doktorskom
studiju iz Temeljnih i klinikih medicinskih znanosti. Posljednje tri godine vode
se intenzivni dogovori oko pokretanja studija. Ipak kljuno u tom procesu je
bilo financiranje dviju radionica u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Norvekoj
od strane Nacionalne zaklade za znanost, na kojima su dogovoreni detalji oko
pokretanja studija. Razgovori su provedeni u iznimno konstruktivnoj atmosferi
i svi su detalji dogovoreni konsenzusom svih nazonih sudionika. Izraen je
program studija i njegov pravilnik te su oni proli postupak recenzije na Sveuilitu
u Splitu. Time su se stekli uvjeti za poetak studija. Isti je poslan Nacionalnom
vijeu za visoku naobrazbu. Studij se organizira kao zajedniki studij izmeu
Splita i Trondheima i osnovni dokumenti (ugovori) izmeu ukljuenih ustanova
su potpisani. Studij je vrhunski organiziran, granski usmjeren doktorski studij
(eng. cluster). Prevelika usmjerenost studija moe se potencijalno razmotriti kao
slabost studija. Moda bi u budunosti trebalo razmisliti o povezivanju granski
usmjerenih doktorskih studija iz podruja biomedicinskih znanosti u zajedniku
mreu studija, to bi znatno povealo kvalitetu doktorskih studija u Hrvatskoj.
Svaki od ukljuenih studija treba temeljito evaluirati, uz ispunjavanje svih kriterija
za osnivanje/odobravanje centara izvrsnosti po kriterijima koji vae u Europskoj
Uniji. Financiranje studija treba jo rijeiti na trajnijoj osnovi i to ini glavni razlog za
trenutno nepokretanje studija.
Kvaliteta
Prva generacija studenata na predloenom studiju ograniena je brojem

mentora koji imaju vrhunske istraivake rezultate upravo zbog osiguravanja
uspjenog zavretka studija u planiranom roku (4 godine). Motiviranost svih
nastavnika ukljuenih u organizaciju studija iskazana je pokretanjem studija
nakon viegodinjih priprema i razgovora, te zajednikog istraivakog rada.
Doktorski studenti e morati objaviti tri rada u fiziolokim asopisima indeksiranim
u CC/SCI prije odbrane doktorata. Kvaliteta studiranja biti e stalno nadzirana uz
pomo Institucijskog centra za nadzor kvalitete koji se treba uskoro osnovati na
Medicinskom fakulteta kao dio budueg Centra za nadzor kvalitete Sveuilita
u Splitu. Kao to je ve navedeno, mentor i student mjeseno podnose pisani
izvjetaj o napredovanju na projektu, a godinje se napredovanje pismeno
prezentira Povjerenstvu za doktorate. Prijedlog doktorata se javno brani i prije

javne rasprave prijedlog je dostupan na web stranicama studija najmanje sedam

dana prije rasprave. lanove strunog povjerenstva za obranu doktorata donosi
Fakultetsko vijee na prijedlog Povjerenstva za doktorate. Mentor je lan strunog
povjerenstva, te sudjeluje u donoenju konane ocjene doktorata ravnopravno s
ostalim lanovima strunog povjerenstva.
Koristit e se svi oblici mehanizama za unaprjeenje kvalitete doktorskog
programa, a to su studenska anketa, evaluacija nauenih vjetina od strane
profesora i samo-evaluacija studenata. Posebna panja bit e posveena
nadzoru stjecanja praktinih znanja i vjetina (ovladavanje tehnikama), te vjetina
potrebnih za zaposlenje izvan akademskih institucija. Kandidati koji e upisati
predloeni studij iz Primijenjene fiziologije moi e se zaposliti i izvan akademskih
ustanova, u biomedicinskim, biotehnolokim, prehrambenim i farmaceutskim
tvrtkama. Tijekom nastave u Trondheimu studenti e se upoznati s aktivnostima
biomedicinskih tvrtki koje djeluju u sklopu Sveuilita. Partnerstvo s industrijom i
poslovnim sektorom posebno je izraeno kod norvekih kolega. Naime, Medicinski
fakultet u Trondheimu je osnovan 1996. godine na temelju Norvekog instituta
za medicinsku tehnologiju i ima dugogodinju uspjenu suradnju s privredom i
poslovnim sektorom. U zgradi Medicinskog fakulteta nalaze se i biomedicinske
tvrtke poput General Electric Odjel za ultrazvuk (bivi Vingmed) koje su nastale
prije 30-tak godina.
Doprinos Zaklade
Financiranje projekta organizacije Meunarodnog doktorskog studija iz
primijenjene fiziologije znatno je unaprijedilo ciljeve projekta jer je, nakon
duih neformalnih dogovora koji su prethodili poetku projekta, omoguilo
organiziranje zajednikih radionica svih zainteresiranih strana u SAD-u i Norvekoj..
Na radionicama su detaljno obrazloene potrebe pokretanja studija za Republiku
Hrvatsku, Norveku, ali i za Sjedinjene Amerike Drave. Dogovoreni su svi detalji
oko odvijanja studija, osiguravanja lokalne podrke od strane svih ustanova
na kojima e studenti studirati tijekom prve dvije godine studija, te svi ostali
tehniki detalji. Sa studijem su tijekom radionica upoznate sve vodee osobe
na navedenim ustanovama (rektori, dekani, voditelji doktorskih studija). Druga
radionica, odrana krajem rujna 2005. u Norvekoj, zavrila je zakljukom da, s
obzirom na stvorenu pozitivnu atmosferu, to prije treba zapoeti izvoenje
studija. Navedeni doktorski studij voditelj studija planira ve 3-4 godine, ali bez
konkretnih obaveza i pozitivnog pritiska koje postavlja Nacionalna zaklada za
znanost kroz praenje napredovanja i zavretka projekta, studij bi se vrlo teko
organizirao u tako kratkom vremenskom roku. Studij je dobio pozitivnu ocjenu
Senata Sveuilita u Splitu prije 5 mjeseci, te je poslan na recenziju Nacionalno
vijee za visoku naobrazbu.
81
Zakljuak
82
Ovo je poslijediplomski meunarodni doktorski program iz primijenjene fiziologije

(na engleskom jeziku) zasnovan na istraivanju i doktoratu. Ovaj program
godinje vrijednosti 60 ECTS bodova, trajanja etiri godine, koji se bavi iskljuivo
temeljnim istraivanjima, sastoji od obaveznog dijela nastave te izbornog dijela
koji student samostalno izabire ovisno o svojim afinitetima. Studij je povezan s
tekuim istraivakim projektima iz fiziologije okolia na sveuilitima u Splitu
i Trondheimu koji su ukljueni u ovaj program. Doktorski studij iz Primijenjene
fiziologije organizira se kao zdrueni studij (engl. joint study) izmeu Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Splitu i Medicinskog fakulteta Norvekog sveuilita
znanosti i tehnologije u Trondheimu. Diplome i znanstvene titule dodjeljivati e
se zajedniki od strane ustanova koje sudjeluju u ovom programu. Temeljni cilj
naeg programa je organizacija vrhunske edukacije iz fiziologije s naglaskom
na integracijsku fiziologiju, od razine molekulske i stanine biologije do organa i
cijelog organizma. Kolaborativne ustanove u ovom programu su Medical College
of Wisconsin i Mayo klinika iz Sjedinjenih Amerikih Drava, na kojima e studenti
produbljivati znanje iz napredne fiziologije i fizioloke genomike kao osnove za
istraivanje u podruju fiziologije okolia. Navedeni medicinski fakulteti spadaju u
vrhunske znanstveno-nastavne institucije u Sjedinjenim Amerikim Dravama, ali
i u svijetu uope. Studij je organiziran na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i
na njima utemeljenih vjetina i usporediv je sa programima u zemljama Europske
unije. Biomedicina spada u nacionalne strateke znanstvene prioritete. Zavreni
studenti moraju objaviti tri znanstvena rada u CC/SCI asopisima prije odbrane
disertacije koja e biti napisana na engleskom jeziku. Studij se osniva u sklopu
graduate school pri Medicinskom fakultetu u Splitu, a sline granski usmjerene
cluster doktorske studije bi trebalo pokrenuti i pri drugim medicinskim ili slinim
biomedicinskim fakultetima u Hrvatskoj. Time bi se osnovala mrea vrhunskih
doktorskih studija to bi rezultiralo poveanjem broja doktorata, njihove kvalitete i
uspjenosti zavretka studija.
Suradne institucije:
Medical College of Wisconsin, Milwaukee, Wisconsin, USA, www.mcw.edu
Mayo Clinic, Rochester, Minnesota, USA, www.mayo.edu
University of Trondheim, Trondheim, Norway, www.ntnu.no
Jezik i kognitivna neuroznanost

- reforma poslijediplomskog
sveuilinog interdisciplinarnog
studija prema naelima
bolonjskog procesa u trogodinji
interdisciplinarni doktorski studij
Sveuilita u Zagrebu
Prof. dr. sc. Melita Kovaevi
Sveuilite u Zagrebu
Uvod
84
Projekt Jezik i kognitivna neuroznanost imao je za zadau reformu

poslijediplomskog sveuilinog interdisciplinarnog studija prema naelima
bolonjskog procesa u trogodinji interdisciplinarni doktorski studij Sveuilita
u Zagrebu. Programom projekta bilo je predloeno preoblikovanje postojeeg
programa u doktorski studij u kojem bi studenti bili primarno usmjereni na
istraivaki rad uz mogunost oblikovanja individualiziranog curriculuma.
Nastavnim se programom eljelo obuhvatiti predmete iz pet znanstvenih
podruja: humanistikih, drutvenih, tehnikih, prirodnih i biomedicinskih
znanosti, a koja bi u svom sukusu omoguila interdisciplinarna znanja i istraivanja.
Planirano je bilo da se projekt realizira u nekoliko faza koje bi krenule od
usporedbe i detaljne analize slinih studijskih programa, uspostave potpornog
sustava za realizaciju doktorskog programa, sama reorganizacija studija te,
konano, u zavrnom razdoblju trajanja projekta planiran je upis studenata i
poetak izvedbe studijskog programa.
Projektom je obuhvaen velik broj suradnika hrvatskih i stranih sveuilita,
doktorski studenti te elnici i administrativno osoblje Sveuilita. Odran je
vei broj radionica i radnih sastanaka, organizirani su studijski boravci te je
uspostavljena kontinuirana razmjena iskustva, to je u konanici rezultiralo
sadrajnim i formalnim promjenama u novom programu. Dobivanje potpore
Nacionalne zaklade za znanost svi su suradnici projekta prepoznali kao dodatni
pokreta za uspostavljanje suradnikog odnosa i zajedniki rad u razradi
restrukturiranog studijskog programa.
Nakon jednogodinjeg razdoblja moemo zakljuiti da su postignuti ciljevi
zadanog projekta. Tim interdisciplinarnih suradnika razradio je program
trogodinjeg doktorskog studija s naglaskom na istraivaki rad; razvio je
parametre i mehanizme za praenje kvalitete; razvijeni su kriteriji za selekciju
studenata; razliitim radionicama radilo se na pripremi nastavnika i suradnika u
nastavi za novi nastavni program; izraeni su potporni dokumenti
i promidbeni materijali studija; uspostavljena je administrativna
sluba; studijski je program prihvatio Senat Sveuilita u Zagrebu
te je dobio privremenu dopusnicu MZO-a; naposljetku, u sijenju
2006. raspisan je natjeaj za upis studenata, a u veljai 2006.
uinjen je odabir studenata te je u procesu upis prve generacije
studenata (12 studenata) restrukturiranog doktorskog studija
Jezik i kognitivna neuroznanost. Vjerujemo da su time ostvarene
nune pretpostavke za izvoenje kvalitativno boljeg studija. Na
nacionalnoj i sveuilinoj razini jo uvijek ostaje da se definira
sustav doktorskih studija openito (ukljuujui financiranje) ime
bi se definitivno trebao utrti smjer razvoja doktorskih studija.

interdisciplinarnog studija prema naelima bolonjskog procesa u trogodinji
interdisciplinarni doktorski studij Sveuilita u Zagrebu
Prof. dr. sc. Melita Kovaevi, Sveuilite u Zagrebu
Struktura
doktorskog studija
Nositelj studija je Centar za poslijediplomske studije Sveuilita u Zagrebu, a
suradne ustanove su sveuilita, tj. njihove sastavnice i institucije iz Hrvatske te
sveuilita i institucije iz Europe (Hungarian Academy of Science, Research Institute
for Psychology; Budapest University of Technology and Economics, Department
of Cognitive Science; Karl-Franzens Universitt, Institut fr Sprachwissenschaft; FC
Donders Center for Cognitive Neuroscience, Radbound University Nijmegen; Institut
Joef Stefan) i Sjedinjenih Amerikih Drava (Northwestern University, Department
of Communication Sciences and Disorders; Carnegie Mellon University, Department
of Psychology; Harvard Medical School, MGH-NMR Center; The Rowland Institute
for Science, The MGH-NMR Center; Franklin & Marshall College, Whitely Psychology
Laboratories; University of Buffalo, Department of Linguistics; Purdue University, ASL
Linguistics Research Laboratory.) Poslijediplomski doktorski studij Jezik i kognitivna
neuroznanost strukturiran je kao trogodinji studij s ukupno 180 ECTS bodova.
85
Ukratko o
strukturi
studija
Struktura doktorskog studija temelji se na nastavnom dijelu, to ukupno iznosi

30% tj. 54 ECTS boda, te istraivakom dijelu, na koji se stavlja naglasak u
programu studija. Istraivaki dio programa ukupno nosi 126 bodova. Naglasak je
u programu studija stavljen na istraivaki dio, dok je nastavni dio programa manje
dominantan, a glavnina organizirane nastave koncentrirana je u prvoj godini
studija. Uz ispunjavanje nastavnih obaveza i polaganje ispita te sudjelovanje u
istraivakom radu, na svakoj godini studija student mora prikupljati odreeni dio
bodova u izvannastavnim aktivnostima.
Studij je organiziran tako da omoguava i redovito studiranje (full-time) i
studiranje s nepotpunim optereenjem (part-time). Za redovite studente (full
time) predvieno je trajanje studija tri godine. Tijekom te tri godine student treba
ispuniti sve nastavne i istraivake obveze i izraditi doktorat. Studentu se ostavlja
mogunost da dio istraivakog rada, tj. obranu doktorata, ostvari tijekom etvrte
godine (shema 3 + 1). etvrtoj godini nee se dodjeljivati posebni bodovi niti e
se upisivati kao etvrta godina studija.
Za studente s nepotpunim optereenjem (part-time) predvieno je da e studij
trajati pet godina, sa estom godinom, koja e imati istu ulogu kao etvrta godina
kod redovitih studenata (shema 5+1). Studenti s nepotpunim optereenjem
upisom prve tri slijedne godine moraju prikupiti bodove u izravnoj nastavi, s
mogunou ostvarivanja istraivakog rada u razdoblju od pet godina. Ovakva je
dinamika nuna s obzirom da se ne planira upis nove generacije svake godine, ve
svake druge. Dakle, studenti s nepotpunim optereenjem moraju slijediti ritam
Organizacija
studija
86
jedne generacije (kao i redoviti studenti), ali njihov laboratorijski i istraivaki rad
moe im se organizirati u slijednih pet godina. Ovakav ustroj studija ne bi trebao
predstavljati potekou studentima s nepotpunim optereenjem budui da na
organiziranu nastavu ini svega 30% od ukupnih bodova ime im se omoguava
da ritam studiranja prilagode svojim drugim obavezama, uz potivanje propisanih
rokova.
U skladu s postojeim nainom financiranja poslijediplomskih studija na
nacionalnoj razini, dakle uobiajenoj praksi na svim sveuilitima i financijskim
odrednicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, dio sredstava temelji
se na kolarinama. Drugi dio sredstava dobiva se neizravnim putem, sustavom
znanstvenih novaka. Nadalje, studij se financira sredstvima znanstvenih projekta
temeljem kojih se ostvaruje istraivaki rad i konano nekim dodatnim izvorima
koji po svojoj naravi nisu kontinuirani i unaprijed osigurani. Moemo rei da se
dio neizravne novane potpore ostvaruje i mogunou istraivake suradnje
i uporabe laboratorijskih uvjeta na stranim institutima i sveuilitima s kojima
je dogovorena suradnja. Premda se trenutno studij moe financirati na ovakav
nain, on je daleko od optimalnog i stimulativnog za postizanje izvrsnosti. I
na nacionalnoj bi i na sveuilinoj razini trebalo usustaviti nain financiranja
koji bi omoguavao poticanje izvrsnosti u istraivakom radu, odabir najboljih
studenata te istodobno izgraivanje atraktivnosti nacionalnih doktorskih studija
za meunarodne studente. Ti e ciljevi biti jedino ostvarivi pod uvjetom ukidanja
izravnih kolarina za doktorske studente i istovremenim dodatnim novanim
stimuliranjem paljivo selekcioniranih doktorskih studenata. Na taj se nain moe
ostvariti i konkurentnost naih doktorskih studija sa slinim studijima u Europi.
Doktorski studij i izobrazba doktorskih studenata temeljni je segment i conditio sine qua non
onih sveuilita koja ele biti istraivaka, a ne nastavna, te sukladno tomu treem obrazovnom
ciklusu treba posvetiti briljivo domiljenu i stimulirajuu strategiju.
U procesu strukturiranja doktorskoga programa pozornost se posvetila i
odreivanju kompetencija koje e studenti stei pri zavretku studija, imajui pri
tome podjednako na umu i daljnje poslijedoktorsko usavravanje i znanstvenoistraivaki rad, tj. upoljavanje izvan akademske zajednice (u javnom ili privatnom
sektoru).
Kada je rije o specifinim kompetencijama, student e stei znanje o razumijevanju
svih procesa za proizvodnju i razumijevanje jezika. Studenti e stei izravno
iskustvo u primjeni suvremenih istraivakih tehnika i metodologije u podruju
jezinog procesiranja Student e se osposobiti za oblikovanje novih teorijskih
kognitivnih/neurokognitivnih modela, tj. osposobit e se za samostalna
istraivanja neurofunkcionalne arhitektonike kljunih kognitivnih funkcija vezanih
za jezik.
Tijekom studija studenti e takoer stjecati i ope sposobnosti koje su potrebne
za uspjean razvoj svakog pojedinca bez obzira na to gdje e raditi. Tako e se,

primjerice, student od samoga poetka poticati na timski rad i ulogu voditelja

timskog rada, ali istodobno i na sposobnost samoorganizacije (npr. oblikovanjem
individualnog curriculuma), vjetinu izlaganja (na hrvatskom i engleskom),
prijavljivanje na razliite programe tj. projekte i sl.
Svakom je studentu od prvog dana dostupna knjiga studija s informacijama o
svim predmetima studija u kojoj je za svaki predmet navedeno: cilj predmeta,
okvirni sadraj predmeta, literatura potrebna za polaganje ispita te ope i
specifine kompetencije za koje se oekuje da ih je student usvojio nakon
polaganja ispita.
87
Drimo da se od samog zaetka nastajanja studija izrazita snaga nalazi u interdisciplinarnosti

koja je povezala ne samo nastavnike i istraivae iz razliitih podruja nego i veliki broj
institucija i njihovih istraivaa, kako iz Hrvatske tako i iz Europske unije i Sjedinjenih Amerikih
Drava. Uz zajedniku izvedbu nastavnog dijela programa, do danas smo uspjeli izgraditi
vjerodostojnost koja je rezultirala spremnou eminentnih stranih istraivaa za suradnju u
laboratorijsko-istraivakom radu i kontinuiranom radu s naim studentima.
Ta se vjerodostojnost do sada oitovala i u prepoznavanju studija na nekim
stranim sveuilitima na temelju kojih je potaknuta daljnja suradnja u okviru
zdruenih studija. Jedna od dobrih strana ovoga studijskog programa takoer
se moe prepoznati u izrazito individualiziranom curriculumu koji omoguava
svakom pojedinom studentu da kreira svoj osobni nastavni program usklaen s
prethodnim znanjima, iskustvima i interesima u daljnjem istraivakom radu.
Nadalje, iznimno nam je drago da smo, objedinjavajui sastavnice Sveuilita i njezine
nastavnike i istraivae, uspjeli uspostaviti prvi pravi sveuilini interdisciplinarni doktorski studij
pri emu smo dobili jaku institucionalnu podrku te podrku i suradnju sveuilinih tijela u
izradi programa. Bilo bi nemogue uspostaviti i odravati ovakav studij bez takve vrste pomoi i
prepoznavanja novog tipa doktorskog studija.
Imajui na umu sve promjene koje se dogaaju u visokom obrazovanju na
nacionalnoj razini, u ovome nam se trenutku najveom slabou programa ini
nain financiranja sveukupnog nastavnog i istraivakog rada, koji bi dugorono
mogao imati nepovoljnije posljedice negoli se to sada ini. Nainom financiranja
kakav je sada mogu se ostvariti kratkoroni ciljevi, no oni e nedvojbeno na dulji
rok jako teko poticati i odravati izvrsnost. Naravno, pitanje financiranja u sebi
nedvojbeno ukljuuje i pitanje istraivakih projekata i njihovu ukljuenost u
istraivaki rad studenata, pri emu ne smijemo zanemariti nunost pokretljivosti
studenata, kako naih hrvatskih, tako i stranih (primjerice, upitnost upisa
meunarodnih studenata na studij).
Ukupni studijski program nosi 180 ECTS bodova, pri emu se jedan bod
obraunava kao radno optereenje od 25 sati. Optereenje studenta izravnom
nastavom (predavanje i sluanje predmeta te polaganje ispita) tijekom tri godine
ECTS i ispiti
88
iznosi ukupno 30%, tj. 54 ECTS boda. U prvoj godini student mora prikupiti 30
bodova, u drugoj 17, a u treoj tek 7. Dakle, udio predavanja svake se studijske
godine znatno smanjuje u korist sve veeg poveanja udjela istraivakog
rada za koji student mora u konanici prikupiti 126 ECTS. U skladu s nekim
preporukama europskih eksperata u visokom obrazovanju, a koji se poglavito
bave treim obrazovnim ciklusom, izravna nastava na doktorskim studijima trebala
bi optimalno iznositi 20% (i ne vie od 30%) ukupnosti bodova. U konkretnom
su sluaju predlagatelji programa smatrali da interdisciplinarna narav studija
zahtjeva neto vei udio predavanja i uvoenja u razliita podruja, to je u
konanici rezultiralo omjerom 30% naprema 70%. Od ukupno 32 predmeta, est
je predmeta na prvoj godini obvezno, a svi ostali predmeti su izborni. Student ima
veliku mogunost odabira onih predmeta koji odgovaraju njegovim prethodnim
znanjima i istraivakim interesima. Vano je naglasiti da se navedeni predmeti
mogu svrstati u tri tematske skupine (jezina skupina predmeta, skupina metoda
u neuroznanosti i skupina neurobiolokih predmeta) te stoga student tijekom
studija mora uz obvezne predmete odabrati najmanje po dva predmeta iz svake
od navedenih skupina. Na taj se nain eli izbjei studentova usredotoenost na
neko od podruja, a bez stjecanja interdisciplinarnih znanja. Ponueni ljevkasti
ustroj studija daje studentu temeljna znanja na prvoj godini, na drugoj mu
omoguava biranje predmeta u skladu s njegovim primarnim istraivakim
interesima, dok na treoj student svojim izborom proiruje znanja te moe
upotpuniti jo neke svoje interese.
Istraivaki dio studijskog programa u kojem student mora prikupiti 126 ECTS
bodova ostvaruje se kroz: rad u laboratorijima, tj. sudjelovanju i provoenju
istraivanja (to ukljuuje i izradu doktorata), i samostalne izvanprogramske
aktivnosti (primjerice, sudjelovanje u ljetnim kolama, autorstvo ili suautorstvo
znanstvenih radova, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i sl.). Dakle,
laboratorijski istraivaki dio programa realizira se obilascima laboratorija
(laboratory rotation), sudjelovanjem u laboratorijskim istraivanjima, provoenjem
manjih samostalnih istraivanja i naposljetku samim istraivakim radom
vezanim uz temu doktorata. Ovisno o razini svoje ukljuenosti u laboratorijski
rad, tj. vremenu i koliini posla kojim se ukljuuje u istraivanja, student dobiva
odgovarajui broj bodova. Sukladno tome, u prvoj godini za istraivaki rad
dobiva minimalno 14 bodova, a maksimalno 25 (pri emu je 30 ECTS bodova
utvreni broj bodova za sve studente za nastavni dio te 5 16 ECTS bodova za
izvanprogramske aktivnosti). Nadalje, na drugoj godini student moe prikupiti
najmanje 23 bodova za istraivaki dio rada, a najvie 38 bodova. Na treoj
godini student mora prikupiti najmanje 31 bod za laboratorijski istraivaki
rada, a najvie 48 ECTS bodova. Odreivanje ostvarenih bodova u navedenom
rasponu najmanjeg i najveeg povezano je s ostvarivanjem u izvanprogramskim
aktivnostima, to takoer predstavlja jedan od vidova istraivakoga rada. Dakle, u
prvoj godini programa student mora prikupiti najmanje 30 ECTS bodova, u drugoj
43, a u treoj 53 ECTS boda za istraivaki rad.

Tijekom studija student mora poloiti est obveznih ispita koji su koncentrirani
na prvoj godini studija, a konaan broj ispita koje student mora poloiti ovisi
o studentovu odabiru predmeta, pri emu se njihov broj moe poveati ili
smanjiti, ovisno o broju ECTS bodova koje nose. Budui da se program izvodi
i na hrvatskom i engleskom jeziku, ispiti se takoer obavljaju na oba jezika. Pri
tome izbor jezika ovisi i o podrijetlu, tj. jeziku predavaa. Najei oblik ispita je
pismeni ispit u obliku opirnijeg pisanog uratka na odreenu temu koju student
bira sam, u skladu sa svojim interesima, ili ga katkada zadaje nastavnik traei
zadanu tematsku strukturu. Konana odluka o vidu ispita ovisi o nastavniku i ve je
navedena u knjizi studijskog programa.
89
Druga godina studijskog programa godina je u kojoj student mora odrediti

svoj istraivaki interes tj. temu doktorskog istraivanja. Da bi student prijavio
temu doktorata, mora imati odsluane i poloene predmete iz prve godine te
prikupljenih 60 bodova prema shemi ustroja studija. Ovakvom ustroju studija i
uvjetima prijave teme doktorata namjera je bila osigurati da student do trenutka
prijave doktorata stekne temeljne specifine kompetencije za podruje jezika
i kognitivne neuroznanosti te da stekne temeljna iskustva u laboratorijskoistraivakome radu. Mentori mogu biti istraivai iz hrvatskih znanstvenoistraivakih institucija ili stranih institucija, pri emu se u najveem broju
mentorstva teiti zadovoljenju kriterija interdisciplinarnosti, tj. postojanje dva
istraivaka mentora koja e nuno dolaziti iz dva znanstvena podruja.
Ovako osmiljen studijski program s malim brojem obveznih i velikim udjelom
izbornih predmeta uistinu omoguava prilagodbu programa svakom studentu
ponaosob. Pritom se uvaavaju prethodna studentova iskustva i steene
kompetencije na matinim studijima te se prilagoavaju istraivakim interesima
u okviru ponuenog programa. Uz navedenu podjelu predmeta u tri tematske
skupine svi su predmeti podijeljeni u razine (A E) koje naznauju vremensku
slijednost uvjetovanu sadrajem predmeta. Drugim rijeima, praenje predmeta
po razinama olakava nastavnim mentorima i studentima odabir izbornih
predmeta. Uz to je razraen kodni sustav za sve predmete i vrste istraivakoga
rada koji bi trebali olakati snalaenje u odabiru pojedinih predmeta u okviru
studijskog programa, ali bi isto tako u budunosti trebali olakati horizontalnu
mobilnost studenata, posebice unutar istoga sveuilita ili drugih hrvatskih
sveuilita.
U procesu ustrojavanja studija predlagatelji studija smatrali su da je sustav
savjetovanja i voenja kroz studij kljuan za izvedbeni program, tj. kakvou
istraivakog rada i rezultate doktorskih studenata. U skladu s takvim razmiljanjem
osmiljeno je vierazinsko praenje i voenje studenata. Na poetku studija
student dobiva jednog nastavnog mentora ija je glavna uloga savjetovanje i
voenje studenta tijekom oblikovanja individualiziranog curriculuma. Druga
bitna razina voenje studenta jest odabir istraivakog mentora. Istraivaki
mentori mogu biti bilo koji istraivai ukljueni u izvedbu programa iz hrvatskih
Mentori i
predmeti
90
Studenti
ili stranih institucija, ali i istraivai koji ispunjavaju potrebne kriterije, a da pritom
nisu sudjelovali u izvedbi programa. Da bi istraivaki mentori mogli poticati
i podravati istraivaku kvalitetu doktorskih studenta, moraju biti aktivni
znanstvenici/istraivai s recentnim i priznatim radovima u ciljnom podruju
istraivanja te moraju imati iskustvo u radu na znanstvenim projektima, tj. biti
voditelji projekta. Da bi se kontinuirano pratio istraivaki rad studenta, osigurat
e se periodino praenje napretka studenta. Uloga praenja dodijelit e se
imenovanom povjerenstvu u suradnji sa studentom i mentorima, a ritam praenja
i nain biljeenja napretka unaprijed su propisani. Ciljano oblikovani obrasci, koje
e neovisno ispunjavati student i lanovi povjerenstva, posluit e kao ishodite
za razgovor o studentovu napretku i rjeavanju eventualnih potekoa te izradi
radnog plana za sljedee kratkorono razdoblje. Nakon definiranja i prihvaanja
teme doktorata, prva e procjena napretka uslijediti nakon prva tri mjeseca, a
nakon toga svakih est mjeseci do trenutka obrane rada.
Na studij se mogu prijaviti studenti koji su stekli diplomu na nekom od hrvatskih
ili stranih sveuilita u podrujima koji su sastavnice doktorskog programa te
podrujima koja su relevantna za podruje jezika i kognitivne neuroznanosti. Uz
podnoenje potrebne dokumentacije studenti moraju u pisanom obliku objasniti
i svoje istraivake interese, to slui kao prvi filtar selekcije. Druga je razina odabira
razgovor s pristupnicima koji takoer ima selekcijsku ulogu. Nakon prijave studenti
moraju udovoljiti strogim selekcijskim kriterijima da bi se postigla izvrsnost
kandidata.
S obzirom na sveukupne ope uvjete, optimalnim se smatra da broj studenata ne
prelazi 8 to je openito preporueni broj studenata na europskoj razini.
Cjelokupni je program osmiljen tako da vodi brigu o mogunosti mobilnosti
studenata na nastavnoj i istraivakoj razini, a tome bi definitivno trebao
pridonijeti i uspostavljen ECTS sustav. Studenti imaju mogunost birati predmete
i meu ponuenim predmetima drugih studijskih programa, posebice onih na
Sveuilitu u Zagrebu. Tome moe pridonijeti primjerice i inicijativa Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu za umreavanje doktorskih studija u podruju
biomedicine i zdravstva. Takvo umreavanje omoguit e veu pokretljivost, ali
bi trebalo izbjei udvostruavanje istovjetnih ili vrlo slinih sadraja. Ustrojem
studija naroito se potie istraivaka mobilnost, tj. studentovo sudjelovanje u
istraivakim timovima ne samo u laboratorijima izvan Sveuilita u Zagrebu
ve i izvan Hrvatske. Ovaj vid studentske pokretljivosti olakan je iskazanom
spremnou nastavnika europskih i amerikih sveuilita da organiziraju boravak
studenata u njihovim laboratorijima. Sumentorstvo istraivaa iz razliitih
institucija i drava dodatni je imbenik u poveanju pokretljivosti studenata.
Javnost se informira o detaljima studija (struktura i organizacija studija,uvjeti upisa,
kriteriji i postupci odabira polaznika, predmeti, nastavnici, steene kompetencije
itd.) preko web stranice studija (www.jekon.unizg.hr) i knjige studija. I web stranica
i knjiga imaju svoju englesku inaicu.

Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Sveuilite u Zagrebu, kao temeljno i najstarije, a danas i najvee hrvatsko
sveuilite, zasniva svoj razvoj na poticanju znanstveno-istraivakog rada koji se
odraava i u postojanju kvalitetnih doktorskih program. Prema Statutu Sveuilita
u Zagrebu lanak 64. Centar za poslijediplomske studije Sveuilita u Zagrebu
nositelj je odreenih poslijediplomskih studija, a zadaa mu je koordinacija
poslijediplomskih doktorskih i specijalistikih studija na Sveuilitu, osiguravanje
kvalitete poslijediplomskih studija te povezivanje postojeih i poticanje studija
novih studija.
Dakle, Centar za poslijediplomske studije Sveuilita u Zagrebu uspostavljao
je administrativnu podrku u okviru koji su izraeni dodatni dokumenti
samog studijskog programa (npr. Pravilnik studija). Predlagatelji studijskog
programa i Sveuilite prepoznali su partnerstvo u svojim nastojanjima da
se poslijediplomskim studijem, tj. studijima, razviju doktorski programi koji
e poveati broj studenata koji stjeu stupanj doktora znanosti, ali s veom
kvalitetom istraivakog rada i veom istraivakom konvertibilnou na
europskom i amerikom znanstvenom tritu.
Da bi se ustrojio studij koji moe imati takva obiljeja, proveden je cijeli niz
aktivnosti u jednogodinjem razdoblju. Aktivnosti su ukljuivale izradu razliitih
dokumenata, potrebnih obrazaca, izradu razliitih oblika promidbenih materijala
i informacijskih paketa te cijelog niza radnih sastanaka i radionica na kojima se
radilo na samoj strukturi studija. U cjelokupni je posao bio ukljuen veliki broj
pojedinaca, strunjaka iz razliitih podruja, i iz zemlje i iz inozemstva, koji su
zajednikim nastojanjem pridonijeli konanom ustroju studija.
Programom Zaklade jo se vie osvijestila potreba za drugaijim doktorskim
studijima koji veliku panju posveuju istraivakom radu i, openito, osiguranju
kvalitete izobrazbe doktorskih studenata.
Otvaranjem programa za ustrojavanje
doktorskih studija indirektno je naglaeno da
je na nacionalnoj razini potrebno pokloniti
veu pozornost tome segmentu obrazovanja
pa su time i predlagatelji ovoga programa
neizravnim putem dobili vei poticaj za
ideju, tj. koncepciju doktorskog studija koji
razvijaju u posljednjih pet godina. Novanom
91
92
Kvaliteta
podrkom Zaklade podrana je provedba i realizacija svih koraka koji su bili

potrebni da bi se ustrojio zadani program. Meutim, samom novanom podrkom
Zaklade za ustroj studija, nemogue je openito rijeiti dugoroniji aspekt
financiranja doktroskog studija.
Cijeli sustav studija koncipiran je tako da kontinuirano, od samoga poetka, potie
i prati kvalitetu rada svih sudionika obrazovnog procesa jedne generacije. U tu
svrhu razvit e se poseban poslijediplomski registar informacija na temelju kojeg
e se pratiti i analizirati razliiti parametri bitni za izvedbeni plan, uspjenu obranu
doktorata i opu razinu kvalitete zavrenih studenata. U registru e svaki student
i nastavnik imati mapu (portfolio) koja e se nadopunjavati tijekom studija.
Studentsko ocjenjivanje nastavnika obavezno se obavlja nakon odsluanog
predmeta, a svaki nastavnik dobiva na uvid evaluacijske listie.
to se tie vanjske evaluacije studija, namjera je i dalje u evaluaciju ukljuivati
tri vanjska strunjaka koji su sudjelovali u izradi prijedloga programa (europski
ekspert za primjenu ECTS bodova; europski ekspert za evaluaciju i praenje
kvalitete studijskih programa; strunjak u podruju kognitivne neuroznanosti i
istodobno je direktor Centra za kognitivnu neuroznanost te voditelj studijskih
programa u istome podruju). U izradi su i popratni dokumenti koji bi trebali sluiti
praenju kvalitete izvedbe studija.
Doprinos Zaklade
Dakle, poticanje i praenje kvalitete podjednako se odnosi na sve sudionike u
procesu jer je konani cilj programa postati kompetitivan ne samo na nacionalnoj
nego i na europskoj razini kao jedan od prepoznatljivih programa Sveuilita u
Zagrebu.
Potpora Nacionalne zaklade za znanost omoguila je ostvarenje postavljenih
ciljeva projekta i bila je vanim pokretaem zacrtanih promjena. Dobivena
novana potpora imala je izuzetno pozitivnu ulogu i stvorila je uvjete za bre
i jednostavnije postizavanje postavljenih ciljeva. Meutim, ini nam se vanim
naglasiti da je dobivanje potpore Nacionalne zaklade imalo jo jedan izrazito
vaan utjecaj, jednako vaan, ako ne i vaniji, od same novane potpore.
Ulaenjem u ui izbor prihvaenih projekata i s visokim rangom u evaluacijskom
postupku predloeni je projekt, a time i izraeni studijski program, dobio na
ugledu u akademskoj zajednici. Dosadanja su iskustva potvrdila prestinost
selekcije koju provodi Nacionalna zaklada za znanost, ime se i izravno pridonosi
ugledu svakog pojedinog projekta koji dobiva potporu. Istodobno se na taj nain
motiviraju i obavezuju suradnici na predanost u realizaciji projekta.

Zakljuak
Provedeni projekt temeljio se na restrukturiranju poslijediplomskog studija Jezina
komunikacija i kognitivna neuroznanost koji je uspostavljen 2003. na Sveuilitu
u Zagrebu i koji je imao u poetnoj fazi mogunost stjecanja stupnja magistra
znanosti (nakon dvije godine) i doktora znanosti (nakon tri godine). S namjerom
da se postojei studij preoblikuje u doktorski studij u skladu s naelima Bolonjske
deklaracije, bilo je potrebno uiniti vei broj sadrajnih i formalnih izmjena.
Uz novanu podrku i programsku stimulaciju Nacionalne zaklade za znanost
kojom se potiu kvalitativne promjene u nacionalnom visokom obrazovanju
ostvareni su rezultati koje procjenjujemo pozitivnima. Drimo da se uspostavom
doktorskih studija ini iskorak i u postizanju bolje kakvoe u visokom obrazovanju
openito. Ostvarivanjem poslijediplomskih doktorskih kola tj. programa, kao
to je i ovaj, otvara se cijeli niz sadrajnih i formalnih preduvjeta za stvaranje
novoga profila doktorskih studenata. Takvi studenti bit e uinkovitiji u konanom
dolaenju do stupnja doktora znanosti kako u pogledu vremena potrebnog za
zavravanje doktorskog studija tako i u pogledu kvalitete samoga istraivakog
rada koja e se pak odraziti u znanstvenoj produktivnosti.
Restrukturirani sveuilini doktorski studij Jezik i kognitivna neuroznanost nastojao
je u svom cjelokupnom ustroju ugraditi sva ta naela i metode koje bi trebale
osigurati kompetitivniju i kvalitetniju izobrazbu na doktorskoj razini. Vjerujemo da
e se na taj nain naim studentima osigurati konvertibilnost u meunarodnoj
znanstvenoj zajednici. Namjera nam je sustavnim praenjem izvedbenog plana
i programa, kontinuiranim poticanjem kvalitete i otvorenou za uoavanjem
eventualnih nedostataka zadrati, njegovati i dalje razvijati postignute rezultate
novoga restrukturiranoga doktorskoga studija.
93
94
Hrvatski jezik
(doktorski studij)
Prof. dr. sc. Diana Stolac
Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci
Uvod
96
Projekt Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj

Republike Hrvatske Hrvatski jezik (doktorski studij) usmjeren je izradi programa
kroatistikoga doktorskoga znanstvenog studija. Premda je inicijalno bila
zamiljena sloena interaktivna shema cjelovitoga poslijediplomskog studija
Hrvatski jezik s dva modula - dijalektolokim i standardolokim, te dvjema
izvedbama - na doktorskom i na specijalistikom studiju, tijekom rada na
projektu pokazala se kadrovski prezahtjevnom i neodgovarajuom sadanjemu
stanju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta. Stoga je bilo nuno
pristupiti opsenim promjenama, to je ukljuivalo i novu analizu postignua
na dosadanjem poslijediplomskom studiju Lingvistika s osobitim obzirom
na dijalektologiju hrvatskoga jezika - sinkronijski i dijakronijski aspekt. Rasprave
provedene u projektnome timu, na Katedri za hrvatski jezik te na Odsjeku za
kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci te konzultacije s drugim jezikoslovcima
rezultirale su preporukom da projektni tim usmjeri svoje napore prema izradi
kurikula doktorskoga studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika
za ak. 2006./2007. g., dok planove za specijalistiki studij istoga podruja valja
prenijeti u 2007. g., te standardolokoga specijalistikog studija u 2008. g. U
okviru projekta Nacionalne zaklade za znanost izraen je program doktorskoga
studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika, koji se organizira na Filozofskom
fakultetu u Rijeci kao nositelju studija uz suradnu instituciju. To je Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, sredinji nacionalni institut za istraivanje
hrvatskoga jezika. Studij je ustrojen na naelima kvalitete i izvrsnosti, kao
visokoindividualiziran i prilagodljiv studentskim interesima i istraivakim temama,
o emu svjedoe znanstvene kompetencije nastavnika i mentora ukljuenih u
studij. Individualizacija nastave omoguit
e otvaranje studija Hrvatima iz dijaspore
i kroatistima kojima hrvatski jezik nije
materinski jezik. Doktorski studij Povijest i
dijalektologija hrvatskoga jezika u skladu je
sa stratekim interesima Republike Hrvatske
u ouvanju nacionalnoga jezika u procesu
prikljuenja Europskoj Uniji, gdje je razvidna
nunost zadravanja temeljnih kulturolokih
odrednica, od kojih je jezik zasigurno
najprepoznatljivija i najznaajnija.
Hrvatski jezik (doktorski studij)

Struktura
doktorskog studija
Doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika strukturiran je kao
prepleten sustav obveznih i izbornih nastavnih sadraja, obveznih i izbornih
terenskih dijalektolokih i timskih tekstolokih aktivnosti, uz obvezatnu ukljuenost
u dijalektoloke i jezinopovijesne znanstvene projekte. Studenti bodove mogu
stjecati i na drugim doktorskim studijima, prvenstveno jezikoslovnim, zatim
sudjelovanjem u ljetnim kolama i teajevima, sudjelovanjem na znanstvenim
skupovima ili pisanjem lanaka. Mobilnosti studenata doprinosi otvorenost
izbornoga i istraivakoga dijela studija.
Ovako zacrtana organizacija studija ima svojih jaih, ali i slabijih strana. Jakom
stranom organizacije doktorskoga studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga
jezika drimo usmjerenost temeljnim jezikoslovnim problemima i ukljuenost u
strateke interese Republike Hrvatske. Tome doprinose jasno denirani zadatci
uz jasno denirane razine jezinoga istraivanja, koje, pak, vode jasno odredivim
kompetencijama koje e doktorski studenti stei na studiju. Mogunost upisa
pristupnika koji nemaju nuno dodiplomsko kroatistiko usmjerenje nova je
odrednica ovoga studija, koju zbog naega ogranienog iskustva s nekroatistima
u dijalektolokim i jezinopovijesnim istraivanjima drimo istovremeno jakim i
slabim tokama studija. Stoga e se nakon zavretka projekta pojaano raditi na
pripremi izbornih aktivnosti za nekroatiste. Slabom stranom organizacije studija
drimo nejasnoe u nanciranju studija, emu e takoer biti usmjeren na rad po
prestanku ovoga projekta.
Za razumijevanje organizacije studija znaajno je radno vrijeme studenata. Za
studente koji upisuju studij u punom radnom vremenu (full-time) studij traje
est semestara, a za studente u dijelu radnoga vremena (part-time) traje deset
semestara. Uz ovu razliku u trajanju studija povezani su i problemi vezani uz
nanciranje studija. U humanistikim studijima tradicionalno se osnova trokova
pokriva iz dravnoga prorauna, izravno ili kroz studentske stipendije, a za
studij hrvatskoga jezika ne oekujemo jau nancijsku zainteresiranost stranih
investitora i donatora, tako da emo se usmjeriti prema dravnim institucijama,
lokalnoj upravi i samoupravi. Od meunarodnih institucija oekujemo prihvaanje
programa ovoga studija u sljedeem ciklusu natjeaja UNESCO-a, u ijemu je
programu ouvanje jezine raznolikosti, a emu dijalektoloki studij neupitno
pripada. Dio trokova programa bit e svakako mogue pokriti iz sredstava
znanstvenih projekata Filozofskoga fakulteta i Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, uz koje je istraivaki dio programa povezan, a iji e znanstveni
novaci biti ukljueni u doktorski studij.
97
Ukratko o
strukturi
studija
Organizacija
studija
98
ECTS i ispiti
Rasprave u projektnome timu otvorile su nove poglede na utvrivanje

kompetencija koje doktorski studenti stjeu ovim studijem. Osim onih vezanih uz
usvajanje novih teorijskih i praktinih znanja, spoznaja i vjetina, to su i dosadanji
poslijediplomski studiji nudili, usmjerili smo se deniranju vjetina zakljuivanja,
raspravljanja, usporeivanja, apstrakcije i generalizacije, sve do sloenih
kompetencija rukovoenja. Stoga se kao ishod studiranja ne vidi prvenstveno
doktorat koji vodi doktorskoj tituli, nego upravo sposobnost provoenja
samostalnoga istraivanja, sposobnost voenja tima za terensko istraivanje,
sposobnost voenja tima za pripremu kritikoga izdanja teksta starije hrvatske
pismenosti, sposobnost aktivnoga sudjelovanja u meunarodnim slavistikim
projektima i drugo. Dio je tih sadraja pretoen u program, naroito u praktinome
i istraivakome dijelu programa, u mentorskome i izbornome radu. U tu je svrhu
razraen sloen mehanizam praenja napredovanja svakoga pojedinog studenta
tijekom cijeloga studija, uz vrednovanje aktivnosti i prije upisa na studij te uz
praenje postdoktorskoga rada. Stoga provjeravanje ishoda studija nije samo
u polaganju ispita i pisanju radnje, nego u procjenjivanju sudjelovanja u nizu
aktivnosti, od istraivakih do strunih i organizacijskih.
Deniranje ECTS bodova bio je jedan od sloenijih problema s kojima se susretao
projektni tim. Dogovorni okvir od 180 ECTS bodova za doktorski studij odredio
je preraspodjelu bodova unutar semestara i godina studija, i to za studij u
punom radnom vremenu studenta na 30 bodova semestralno, a za studente u
dijelu radnog vremena na 36 bodova godinje (sa slobodnijom raspodjelom po
semestrima). U prvim je semestrima vea koncentracija nastave, kako obvezne
tako i izborne, a u viim je semestrima naglasak na individualizaciji nastave,
na timskome radu, na istraivanjima, na terenskome i mentorskome radu, to
razmjerno prati odgovarajui broj bodova. Kako se vrednuju i izvannastavne
aktivnosti, student ne samo da moe, nego i mora, odreen broj bodova sakupiti
upravo na takav nain, ime pokazuje svladavanje odreenih vjetina, usvajanje
kompetencija i svoje pribliavanje cilju studija.
Studentima se u prvome semestru odreuje tutora, a u treem semestru
bira mentora. Izbor teme doktorata, izravno vezane uz znanstvene projekte
uz koje je studij povezan, provodi se u treem semestru. Nakon sakupljenih
120 ECTS bodova student priprema javnu obranu sinopsisa disertacije, iji se
opseg odreuje izmeu 50 i 70 stranica. Nakon uspjene obrane sinopsisa
student pie doktorat, koji osim teorijskoga i metodolokoga dijela obvezatno
donosi istraivaki materijal i raspravu toga materijala. Kako je studij vezan uz
jezikoslovnu kroatistiku, oekuje se da e mentori biti hrvatski, ali ni strani mentori
nisu iskljueni jer su se i strani slavisti istakli svojom izvrsnou na podruju
prouavanja povijesti i dijalektologije hrvatskoga jezika, pa su i ukljueni u ovaj
studij. Naravno, izbor mentora izravno je povezan uz samu temu doktorata, jer e
teme iz povijesti jezika voditi istaknuti povjesniari jezika, teme iz dijalektologije
vrsni dijalektolozi, onomastike teme poznati onomastiari. Iz popisa nastavnika
i suradnika na ovome studiju vidi se da su na njemu okupljeni svi relevantni

istraivai ovoga znanstvenoga podruja te da se upravo tim okupljanjem tei

oblikovanju centra izvrsnosti za povijest i dijalektologiju hrvatskoga jezika. Uska
usmjerenost povijesti i dijalektologiji ne iskljuuje interdisciplinarnost, premda
interakcije bolje pokriva naziv intradisciplinarnost.
99
Tijekom studija student je duan poloiti ispite iz svih obveznih predmeta (to je
11 predmeta), iz izbornih predmeta (broj ispita nije odreen jer razliiti izborni
predmeti nose razliit broj ECTS bodova) te predati istraivaki materijal za terenska
i tekstoloka istraivanja. Stoga su ispiti razliito organizirani za teorijske predmete
(usmeni, pismeni, eseji) i praktine (obrada istraivakoga materijala i rasprava
rezultata). Student koji se svojim istraivanjima usmjerava prema dijalektologiji treba
u svojoj nastavi i istraivanju imati do 30% sadraja iz povijesti hrvatskoga jezika,
a student koji se usmjerava prema povijesti hrvatskoga jezika treba imati do 30%
sadraja iz dijalektologije. Ispiti se polau na hrvatskom jeziku.
Studij je struktururan tako da svaki obvezni predmet ima uza se vezano nekoliko
izbornih predmeta (prosjek odnosa je 1:5), s time da se popis izbornih predmeta
dri otvorenim i podlonim dopunjavanju. Naime, projektni tim smatra neodrivim
stvaranje ksnoga popisa do posljednjega detalja opisanih izbornih predmeta,
jer upravo izborni segment omoguava studentu prilagoavanje programa
njegovim interesima, ali i ukljuivanje rezultata novih istraivanja u program. U
ovom se to studiju prvenstveno odnosi na teorijsko-metodoloke istraivake i
obradbene modele u povijesti jezika i dijalektologiji. Stoga se oekuje sustavno
proirivanje popisa izbornih predmeta. To posebice valja promatrati u kontekstu
upisne politike, jer se na studij upisuje mali broj polaznika, pa je mogue ustrojiti
visokoindividualizirani program.
Mentori i
predmeti
Doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika smjeta se u kroatistiko

jezikoslovno podruje humanistikih znanosti i po svojemu je predmetu dio
nacionalnih znanstvenih istraivanja. U tom je kontekstu logino da su u studij
ukljuene hrvatske institucije i u najveem broju hrvatski mentori.
Kriteriji za mentorstvo jasno su razraeni i mentorstvo je omogueno samo vrsnim
strunjacima uega jezinopovijesnoga i dijalektolokoga podruja te irega
opelingvistikoga za teorijsku problematiku. Jednom izabrano mentorstvo nosi niz
obveza koje su takoer konkretno ureene, prvenstveno u ukljuivanju studenta u
istraivanja na znanstvenoistraivakome projektu kojemu je mentor voditelj ili lan.
Kvaliteta rada svakoga pojedinog mentora prati se sustavno u okviru mehanizama
osiguravanja kvalitete, a prave e pokazatelje studij imati tek nakon zavrenih
ciklusa, kada e se moi utvrditi uspjenost mentora i doktorskih studenta.
Proces ocjenjivanja doktorata omoguava ukljuivanje vanjskih evaluatora.
Na studij se planira upisati 10 studenata u punom radnom vremenu i 15 studenata
u dijelu radnoga vremena. Ovaj je okvirni broj prvenstveno odreen mogunostima
ukljuivanja studenata u znanstvena istraivanja i znanstvene projekte te
mogunostima mentoriranja, a manje potrebama struke i znanosti jer su te potrebe
u ovome globalizacijskome vremenu znatno vee. Selekcija studenata pri upisu
Studenti
100
provodi se prema jasno utvrenim kriterijima (visoke ocjene na preddiplomskom

i diplomskom studiju, diplomski rad iz jezinoga podruja, iskazana znanstvena
znatielja, objavljeni radovi, sluenje stranim jezicima, rezultati kvalikacijskoga
postupka...). Tijekom studija za selekciju su utvrene dvije skupine kriterija:
opi (ostvareni ECTS bodovi, ocjene na ispitima, izvjea tutora, mentora i
nositelja znanstvenoga projekta, izrada zadanih bibliograja, objavljeni radovi,
sudjelovanje u dodiplomskoj nastavi, sudjelovanje na strunim skupovima i
aktivnostima popularizacije znanosti...) i posebni (izrada fonozapisa mjesnih
govora, sudjelovanje u izradi dijalektolokih karata, sudjelovanje u tekstolokim
pripremama za kritika izdanja tekstova starije hrvatske batine, sudjelovanje
u onomastikim istraivanjima...). Sustav selekcije kroz studij istovremeno je i
dio sustava potpore u napredovanju kroz studij, jer transparentnost selekcijskih
kriterija omoguava studentu i njegovu tutoru, odnosno od 3. semestra mentoru,
odreivanje strategije rada i napredovanja.
Obveze studenata u nastavi razliite su za studente u punom i u dijelu radnoga
vremena, premda je dio obveza zajedniki (pohaanje nastave, aktivnost na
nastavi, ispunjavanje svih obveza koje proizlaze iz programa pojedinih predmeta,
polaganje ispita, sudjelovanje u istraivanjima, obrada prikupljene grae...).
Studenti u punom radnom vremenu imaju vie obveza u istraivakome dijelu
programa, obvezu izbora veega broja izbornih predmeta, pisanje i objavljivanje
radova, sudjelovanje na znanstvenim skupovima, sudjelovanje u dodiplomskoj
nastavi, rad na drugoj istraivakoj ustanovi, sudjelovanje na seminarima i
radionicama na drugim poslijediplomskim studijima, teajevima, ljetnim kolama...
Ove obveze potiu studente na mobilnost, a izvoenje studija na fakultetu
(smjetenom u Rijeci) sa suradnom ustanovom koja je institut (smjeten u
Zagrebu), uz suradnju s kulturnim institucijama koje njeguju hrvatska narjeja,
pomae u traenju i ostvarivanju optimalnih planova za kroatistika istraivanja.
Na ovako oblikovanu visokoindividualiziranome studiju, uz sve mehanizme
potpore studentima, oekujemo visoku uspjenost studiranja. Za studente u
punom radnom vremenu oekuje se zavravanje studija od tri do est godina, a
za studente u dijelu radnoga vremena od pet do osam godina. Neuspjenim se
smatra student koji nije zavrio studij deset godina od upisa.
Ovako predstavljena struktura doktorskoga studija pokazuje znaajne razlike
prema dosadanjim poslijediplomskim magistarskim i doktorskim studijima,
prvenstveno svojim istraivakim dijelom, odnosno jasnom povezanou sa
znanstvenim projektima, te uvoenjem razlike za studij u punom i u dijelu
studentskoga radnog vremena.
Nakon potpisivanja ugovora o suradnji izmeu Sveuilita u Rijeci i Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba te nakon tehnike evaluacije na
Povjerenstvu za evaluaciju poslijediplomskih studija Sveuilita u Rijeci pojedinosti
vezane uz doktorski studij bit e dostupne objavom na mrenim stranicama
nositelja studija Filozofskoga fakulteta u Rijeci (www.ri.hr) te u posebnim
tiskovinama (letku, promocijskoj knjiici i programskoj knjiici).

Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Stvaranje ustroja studija dug je i sloen postupak, ije se sve stepenice u
nastajanju polako pretapaju jedna u drugu i teko ih je potpuno razluiti i prikazati
kronoloki. Moda je u tome procesu najznaajnija odluka da se u postupak
krene, odluka da se ne odustane i svakako odluka da se bude otvoren za druga i
drukija miljenja, a istovremeno ne skrene sa zacrtanoga puta. Prethodna iskustva
s poslijediplomskoga studija Lingvistika s osobitim obzirom na dijalektologiju
hrvatskoga jezika - sinkronijski i dijakronijski aspekt pretoena su, uz nunu
modikaciju, u novi program. Kljuno je u toj preoblici bilo otvaranje mogunosti
studija u punom radnom vremenu studenta, za to nismo nalazili obrazac u
dosadanjim organizacijama jezikoslovnih doktorskih studija.
U povijesnojezinom i dijalektolokom tematskome krugu Filozofski fakultet u
Rijeci ve je ostvario svoju znanstvenu prepoznatljivost, pa je razvijanje programa
u projektnome timu bilo time i voeno i potpomognuto. Niz razgovora u
znanstvenoj zajednici doveo je do uspostavljanja tjenje suradnje s Institutom za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, sredinjom nacionalnom institucijom za istraivanje
hrvatskoga jezika, to je dovelo do odluke o formaliziranju institucijske, a ne
samo personalne suradnje na programu doktorskoga studija - i na izradi i na
provedbi. Premda je ukljuivanje suradne institucije u poetku usporilo rad na
programu, kao to je to uvijek s prvim fazama reorganizacije, suradnja je rezultirala
kvalitativnim pomakom, prvenstveno na istraivakome i izbornome dijelu studija,
koji drimo najbolje ostvarenim podrujima studija.
Za razliku od toga, problemska su podruja studija i dalje nancijske naravi te na
njima valja raditi i nakon zavretka projekta. Javna prezentacija Zakladina projekta i
doktorskoga programa zadovoljavajua je u odnosu na uu znanstvenu zajednicu,
ali je drimo nedovoljnom u odnosu na iru zajednicu. Stoga se aktivnosti
projektnoga tima posebno usmjeravaju na javnu prezentaciju programa na
mrenim stranicama i u tiskovinama, prvenstveno prateim publikacijama (kao to
su promotivno-informativni letak, promocijska i programska knjiica).
Nacionalna zaklada za znanost ukljuivanjem projekta izrade doktorskoga
studija iz podruja humanistikih znanosti, polja filologije, grane kroatistike u
svoj program Potpore reformi visokoga obrazovanja - Uspostavljanje programa III.
ciklusa (doktorski studij) prepoznala je potrebu kako financijskoga tako jo i vie
moralnoga podupiranja uvoenja mladih znanstvenika u kroatistika istraivanja.
U vremenu u kojemu smo svjedoci traenja mladih kreativnih ljudi za mobilnou
i stranim istraivakim centrima, podupiranje Zaklade programu koji je usmjeren
na nacionalni jezik i time na nacionalne kratkorone i dugorone prioritete,
podrka je koja nam je trebala da ne odustanemo tijekom izrade programa i koja
101
102
nam pomae da ustrajemo u traenju novih modela doktorskoga usavravanja u

naem klasino oblikovanom znanstvenom podruju. Promjene koje smo zamislili
tijekom rada bile su uzrokovane dijelom naim traenjima novih naina rada, ali
su bile i potaknute ocjenama i komentarima Evaluacijskoga odbora Zaklade te
uspjenim raspravama na Zakladinim tribinama (prvenstveno o modalitetima
studiranja u punom radnom vremenu studenata te o kompetencijama).
Nedvojbeno je da su postignuu ciljeva uvelike pomogla znaajna financijska
sredstva dobivena od Zaklade. Tim koji priprema doktorski studij inio bi to i
bez ove potpore, zbog naih pozitivnih iskustava s dosadanjim doktorskim
studijem, ali nismo sigurni da bismo inovirani program studija mogli pripremiti za
akademsku 2006./2007. godinu, niti da bi se radili programi za studij u punom i
u dijelu studentskoga radnog vremena, niti da bi se pristupilo organizaciji studija
sa suradnom institucijom, to u humanistikome podruju nije bila dosadanja
praksa. Financijska je potpora Zaklade bila usmjerena, osim za izradu plana i
programa doktorskoga studija, i izradi bibliografije relevantne dijalektoloke
literature do vremena obuhvaenoga bazama dostupnima preko interneta (do
1970.) te pripremi fonoteke. Neodgovarajui smjetaj grae zbog nerijeenih
prostornih problema Filozofskoga fakulteta, nikako nije mogla rijeiti financijska
potpora Zaklade jer nije tome ni bila namijenjena, pa se rjeenje oekuje tek po
preseljenju u prostore kampusa Sveuilita na Trsatu. Zakladina sredstva su stoga,
uz sredstva Filozofskoga fakulteta i njegova Odsjeka za kroatistiku, iskoritena za
opremanje dviju predavaonica na sadanjoj lokaciji fakulteta.
Jedno od podruja kojemu se posebno posvetila pozornost u pripremi programa
doktorskoga studija vezano je uz osiguranje kvalitete na studiju. Odnosi se to na
sve segmente studija (nastavu, istraivanja i izvannastavne aktivnosti) i na sve
sudionike procesa (studente, nastavnike i suradnike).
Kvaliteta
Za moderan je doktorski studij od najvee vanosti povezanost s fundamentalnim

i primijenjenim znanstvenim istraivanjima, gdje se oekuje da e izabrani mentori
biti nositelji ili lanovi znanstvenih projekata koji su u evaluacijskome procesu
ocijenjeni najviim ocjenama, a sami mentori poznati po vrhunskim istraivakim
rezultatima. U radu doktorskoga studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika
sudjeluje vei broj znanstvenika koji su se ve dokazali svojim mentorskim radom
- pred svoje su doktorske studente postavljali visoke zahtjeve, ali nisu ni sami alili
vrijeme za pomo mladim istraivaima. Od mentora se oekuje da doktorske
studente ukljue u istraivake timove, uvode u metodologiju znanstvenoga
istraivanja, omogue suradnju na pripremi prvih znanstvenih radova te pomognu
u njihovu objavljivanju.
Takvi se visoki europski i svjetski sveuilini standardi postavljaju i pred sve
druge nastavnike na doktorskome studiju. Osiguranje kvalitete rada svakoga
pojedinog nastavnika osigurat e kvalitetu cijeloga nastavnoga procesa. Kako
je ovaj doktorski studij usmjeren uskoznanstvenome podruju, logino je
oekivati visoku motiviranost svih ukljuenih nastavnika.Institucijski mehanizmi
unaprjeenja kvalitete pomoi e u sustavnome prikupljanju i analizi povratnih

informacija samoevaluacijskim i evaluacijskim postupcima, anketiranjem

studenata, istraivanjem uspjenosti provoenja programa i utvrivanjem
indikatora uspjenosti. Bez relevantnih informacija o postignutoj kvaliteti
nastave, o studentima, nastavnicima i posebice mentorima, o istraivakome
i izvannastavnome radu, a naroito o praenju napredovanja polaznika, nije
mogue teiti unaprjeenju kvalitete niti govoriti o fleksibilnosti studija. U tu
svrhu valja uspostaviti usporedive kriterije i metodologije za ocjenjivanje kvalitete
programa. Pri tome posebno valja raditi na razvijanju kulture kvalitete, to izravno
ukljuuje osobnu odgovornost svakoga pojedinog sudionika procesa.
Praenje kvalitete studija provodit e doktorski studij sam te u suradnji s Odborom
za kvalitetu Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Uredom za kvalitetu studija Sveuilita
u Rijeci. Pravni okvir nudi Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveuilita u Rijeci.
Kvaliteta jednoga doktorskog studija posebno se propituje kroz proceduru
prijave i prihvaanja teze doktorata te procesa obrane. Stoga je nuno uspostaviti
transparentan sustav odgovornosti - od tijela koja sudjeluju u imenovanju
povjerenstava, u prihvaanju teza ili u provjeri dokumentacije do tijela koja
ocjenjuju disertaciju i doktorskog studenta na obrani.
Povjerenstvo doktorskoga studija Fakultetskome vijeu predlae lanove
povjerenstva za prihvaanje teze. Saetak sinopsisa doktorata (do 10 stranica) bit
e objavljen na mrenim stranicama doktorskoga studija, a njegova e obrana biti
javna. Povjerenstvo doktorskoga studija Fakultetskome vijeu predlae lanove
povjerenstva za obranu doktorata. Mentor je jedan od lanova povjerenstva
za obranu i podnositelj je izvjea povjerenstvu. U skladu s velikom ulogom
koju mentor ima u procesu nastajanja disertacije - kako izvrsnim poznavanjem
podruja disertacije tako i konkretnoga materijala - ravnopravno sudjeluje u
donoenju konane ocjene s ostalim lanovima povjerenstva.
Natjeajem Nacionalne zaklade za znanost bila su denirana etiri programska cilja
i svaki je od njih bio relevantan za razvoj doktorskoga studija. Ipak, valja izdvojiti
dva koja su otvorila nova podruja izvansveuiline suradnje.
Doprinos Zaklade
Prvi je vezan uz poticanje suradnje meu sveuilitima i znanstvenim institutima
na uspostavljanju kolaborativnih istraivanja i razvijanju doktorskih programa.
Upravo je to potaklo projektni tim da inicira suradnju s Institutom za hrvatski jezik
i jezikoslovlje ne samo kao s institucijom na kojoj su zaposleni povjesniari jezika
i dijalektolozi, nego kao suradnom institucijom i u oblikovanju i u provoenju
studija. Drugi je Zakladin programski cilj vezan uz poticanje suradnje sveuilita
s javnim sektorom na izgradnji doktorskih programa. Projektni je tim zapoeo
suradnju s kulturnim institucijama koje njeguju hrvatska narjeja (npr. s akavskim
saborom). S tim e se institucijama organizirati dijalektoloka i onomastika
terenska istraivanja, znaajan dio doktorskoga programa.
103
Zakljuak
104
Projekt Hrvatski jezik (doktorski studij) u okviru Potpore reformi visokoga

obrazovanja - Uspostavljanje programa III. ciklusa (doktorski studij) Nacionalne
zaklade za znanost postavio je za cilj reformu kroatistikoga poslijediplomskoga
studija na temelju analize postojeih poslijediplomskih studija iz podruja nacionalnih
jezika, ali i na temelju iskustava s drugih znanstvenih podruja, izvan humanistikoga,
koja se mogu primijeniti na nj. Tijekom rada na projektu mijenjani su modaliteti
izvedbe studija da bismo na kraju jednogodinjega rada mogli utvrditi da se
znanstvenoj zajednici moe ponuditi uskostruan sveuilini doktorski studij Povijest i
dijalektologija hrvatskoga jezika.
Hipernormativnost doktorskoga studija drimo tetnom za razvijanje istraivakih
sposobnosti doktorskih studenta jer je kruta regulativa svakoga koraka u
provoenju doktorskoga studija ograniavajui imbenik suvremeno ustrojenih
modela individualiziranoga poslijediplomskoga obrazovanja. Stoga ovaj studij
oekuje manji broj polaznika kojima se nudi visokoindividualizirani pristup, a
sam je studij koncipiran kao cjelina timske nastave (s manjim brojem temeljnih
kolegija), radionica, istraivakoga i mentorskoga rada. Metodologiju znanstvenih
istraivanja u ovome podruju studenti e upoznavati u djelominom i u punom
radnom vremenu, ime e krajnji cilj - razvijanje jasnih kompetencija - biti ostvariv.
Za razliku od tetnosti hiperregulativnosti doktorskoga studija projekt dri vrlo
znaajnima uspostavljanje visokih kriterija selekcije studenata i evaluaciju svakoga
koraka u radu doktorskog studenta, mentora i suradnika jer izrada doktorata nije
i ne smije biti jedini ishod doktorskoga studija, kao to ni izvoenje nastave nije
i ne moe biti jedina supstancija poslijediplomskoga usavravanja. Zbog svojega
uskostrunoga usmjerenja i maloga broja polaznika ovako ustrojen doktorski
studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika iznimno je prilagodljiv, visoke
razine izbornosti i prilagodljivosti studentima i istraivakim temama.
Istraivake e teme na doktorskome studiju Povijest i dijalektologija hrvatskoga

jezika biti prvenstveno vezane uz znanstvene projekte nositelja studija

Filozofskoga fakulteta u Rijeci i suradne institucije Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje iz Zagreba, sredinjega hrvatskog instituta za istraivanje hrvatskoga
jezika. Dijalektoloki usmjereni timovi pripremat e studente za samostalna
terenska istraivanjima organskih govora, utvrivanje alijetetskih, alteritetskih i
arealnih znaajki na svim jezinim razinama, kritiko itanje relevantne literature
i izradu dijalekatskih karata te karata izoglosa. Povijesnojezini usmjereni timovi
pripremat e studente za vierazinska tekstoloka istraivanja hrvatske pisane
batine, ukljuujui kao rezultat pripremu teksta za kritiko izdanje.
Ovako zacrtana kvalitativna reorganizacija doktorskoga studija na humanistikome
podruju sukladna je preporukama Bolonjske deklaracije, usklaena sa Zakonom
o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske. Terenskim
istraivanjima kao znaajnim dijelom doktorskoga studija biljee se ogledi
govora kojima prijeti odumiranje, a time i dijela hrvatskoga kulturnoga identiteta.
Time je studij u skladu sa stratekim interesima Republike Hrvatske u ouvanju
nacionalnoga jezika u procesu prikljuenja Europskoj Uniji, gdje je razvidna
nunost zadravanja temeljnih kulturolokih odrednica, od kojih je jezik zasigurno
najprepoznatljivija i najznaajnija. U tome je kontekstu i dijakronijska komponenta
studija.
Ovaj je znanstveni doktorski studij znaajan za razvoj hrvatskoga visokoga kolstva
i znanosti i kao mjesto ostvarivanja meunarodne prepoznatljivosti hrvatskih
znanstvenika. Naime, logino je da je poslijediplomsko usavravanje u podruju
hrvatskoga jezika najbolje mogue organizirati u Hrvatskoj.
Studij je takoer u skladu s preporukama UNESCO-a o nunosti dodatnih napora
u zatiti tzv. malih jezika i njihovih dijalekata u sveopoj globalizaciji. Naime,
recentna lingvistika istraivanja utvruju gotovo svakodnevno umiranje jednoga
jezika u svijetu, dok je dijalekatna raznolikost jo i jae napadnuta.
Stoga su nai zadatci urgentni.
105
106
Priprema
poslijediplomskog
studija statistike
Doc. dr. sc. Miljenko Huzak
Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Uvod
108
Cilj projekta Priprema poslijediplomskog studija statistike je uspostavljanje

poslijediplomskog doktorskog studija statistike u zajednikoj organizaciji
Matematikog odjela PMF-a u Zagrebu i Odjela za matematiku Sveuilita u
Osijeku. Program studija upoznat e studente s modernim idejama u statistici i
njenoj primjeni. Posebnu pozornost predloeni program pridaje matematikoj
statistici, primjeni statistike u suvremenoj biologiji, medicini i bioinformatici, zatim
u nancijskim i proizvodnim procesima i u drutvenim znanostima. Prvi korak
u pripremi doktorskog studija statistike bio je konstituiranje meunarodnog
savjetodavnog tijela kojeg ine hrvatski i svjetski znanstvenici, predstavnici
hrvatskih sveuilita koja sudjeluju u ovome projektu te predstavnici pojedinih
grupacija, dravnih i privrednih subjekata koji su posebno
zainteresirani za pokretanje doktorskog studija statistike. U
sljedeem koraku uspostavljena je radna grupa za izradu
studijskog programa koja je po smjernicama meunarodnog
savjetodavnog tijela izradila program studija, nacrt izvedbenog
plana studija kao i druge strateke dokumente potrebne za
pokretanje i voenje studija. Ovim projektom predviene i
realizirane aktivnosti imale su za cilj ukljuiti u aktivnu realizaciju
ciljeva projekta to iru znanstvenu, akademsku i strunu
zajednicu u naoj zemlji, pripremiti budue nastavnike i osoblje
za to kvalitetniju i uinkovitu realizaciju predloenog programa
kroz znanstveno-istraivaki rad, te predloiti meunarodno
prepoznatljiv, usporediv, uinkovit i nancijski odriv studijski
program.
Priprema poslijediplomskog studija statistike

Struktura
doktorskog studija
109
Doktorski studij statistike zasniva se na naelima interdisciplinarnosti, izbornosti i

Bolonjskog procesa. Struktura studija odraava interdisciplinarnost statistike kao
znanstvene discipline. Dijelom se to osigurava kroz pripremne i osnovne obvezne
predmete, a dijelom kroz izbornu nastavu i znanstveno-istraivaki rad. Svrha
izbornosti je omoguavanje individualnog i usmjerenog znanstveno-istraivakog
razvoja svakog studenta. Institucionalni razvoj studija u okviru Bolonjskog
procesa bi trebao omoguiti veu mobilnost studenata i nastavnika izmeu
srodnih studijskih programa, ali i okvir za suradnju na zajednikim znanstvenoistraivakim temama.
Ukratko o
strukturi
studija
Studij bi se sastojao od niza predmeta koje bi studenti trebali odsluati i poloiti,

te od znanstveno-istraivakog rada. Trajao bi tri godine, od ega bi tijekom
prve dvije godine studenti odsluali i poloili ispite iz svih upisanih predmeta,
te zadovoljili uvjete za rad na doktoratu. Tijekom tree godine iskljuivo bi radili
na svojim doktoratima. Studij zavrava izradom i uspjenom javnom obranom
doktorata. Kroz cijelo trajanje studija, studenti bi se pripremali za i bili ukljueni u
znanstveno-istraivaki rad. Oekuje se da e studenti raditi u okviru znanstvenih
projekata nastavnika ili suradnika na studiju.
Organizacija
studija
Kroz nastavu i istraivaki rad studenti e stei temeljna znanja iz teorije vjerojatnosti i sluajnih
procesa, napredna znanja iz teorijske i primijenjene statistike, te potrebne vjetine u primjeni
statistikih metoda i modela openito. Znaajan dio nastave bit e posveen posebnim
podrujima primjene, ali i razvoju komunikacijskih i prezentacijskih sposobnosti studenata u
iznoenju rezultata statistikih istraivanja. Relativno rano i postupno ukljuivanje studenata
u znanstveno-istraivaki rad ima za svrhu razvoj kompetencija nunih za samostalan i timski
znanstveno-istraivaki rad u statistici. To se posebno odnosi na rad na statistikim temama u
interdisciplinarnim podrujima istraivanja.
Steena znanja i vjetine se provjeravaju na ispitima iz propisanih predmeta.

Ope i posebne kompetencije se takoer provjeravaju, ali i stjeu aktivnim
sudjelovanjem studenata na znanstvenim seminarima, radom u okviru
znanstvenih projekata i njihovim djelominim angairanjem u nastavi
dodiplomskih i diplomskih studija tijekom itavog trajanja studija. Konana
provjera steenih kompetencija je javna obrana doktorata. O kompetencijama
koje bi trebao stei, svojim pravima i obvezama, kao i o svim ostalim detaljima
studiranja, student se informira iz tiskanog plana i programa studija, odnosno
110
ECTS i ispiti
na slubenim web-stranicama. Program studija je vrlo zahtjevan obzirom na

predviene sadraje. Broj, vrsta i sadraj predmeta na studiju, te predvieni
angaman studenata u istraivanjima, odgovaraju zahtjevu za postizanjem
odgovarajuih kompetencija, ali i zahtjevima za prepoznatljivou i usporedivou
tog studija sa srodnim studijima u svijetu. Dosadanji rad na projektu je pokazao
da postoji velik interes i potreba za takvim studijem, kako u znanstvenoj i
akademskoj zajednici, tako i u gospodarstvu. Isto tako, vie srodnih studija iz
nama susjednih zemalja (Slovenija i Austrija) izrazilo je snanu namjeru usko
suraivati s naim studijem. Studij je takoer otvoren za suradnju s drugim
poslijediplomskim studijima u zemlji i svijetu u onim oblicima i sadrajima za koje
postoji obostrani interes (zajedniki predmeti, suradnja projekata i slino) te s
gospodarstvom. To su jake strane predloenog studija. Slaba strana mu je da tako
sadrajno iroko postavljen studij zahtjeva i angaman veeg broja strunjaka
kojih u naoj zemlji nema dovoljno. Isto tako u naoj zemlji ima relativno malo
znanstvenika statistiara i znanstvenih projekata iz statistike u odnosu na potrebe
drutva i ambicije studija. Vremenom e se taj nedostatak rijeiti uspjenim
radom ovoga studija. S druge strane, njegovom otvorenou i uskom suradnjom
sa srodnim studijima iz susjednih zemalja taj problem zapravo postaje njegova
prednost. Angamanom poznatih strunjaka i znanstvenika iz inozemstva u
nastavi, te mogunou suradnje studenata na njihovim znanstveno-istraivakim
projektima daje dodatnu kvalitetu u njihovom obrazovanju. Studij bi se nancirao
kolarinama. Oekuje se da drava pokriva trokove kolarina za studente koji su
znanstveni novaci na projektima nanciranim od drave, odnosno institucije i
gospodarski subjekti za ostale. Pomo drave se oekuje i u prvim ciklusima studija
kada su trokovi studija neto vei zbog veeg angairanja potrebnih strunjaka
i suradnika, uglavnom iz inozemstva. Upravo zbog takvih poetnih trokova, ali
i zbog dugorone nancijske odrivosti studija, usporedno uz doktorski studij
organizirat e se specijalistiki poslijediplomski studij statistike za kojim je tijekom
rada na projektu takoer iskazan velik interes. Specijalistiki studij bi se sadrajno
djelomino preklapao sa doktorskim studijem tijekom prve i druge godine.
Svake godine student treba ostvariti 60 ECTS bodova, a za pristup obrani
doktorata ukupno 180 ECTS bodova. Za svaki od 12 upisanih predmeta
predvieno je barem po 6 ECTS bodova, to ukupno iznosi 72 ECTS boda. Ostatak
od 108 ECTS bodova u ukupnom iznosu student treba ostvariti na znanstvenoistraivakom radu i izlaganju rezultata rada kroz sudjelovanje u radu znanstvenog
seminara tijekom cijelog studija i radom na doktoratu. Budui da 1 ECTS bod
vrijedi 25 sati rada, zastupljenost individualnog rada u bodovnoj strukturi glavnine
predmeta je 80%, a tijekom cijelog studija u prosjeku 87%. Znanstveno-istraivaki
rad je zastupljen sa 60% cjelokupnog predvienog angamana studenta na
studiju. Na prvoj godini on iznosi 20% od ukupnog angamana studenta na toj
godini, na drugoj godini 60%, a na treoj godini 100%. 20% godinjeg angamana
studenata kroz svih 6 semestara odnosi se na aktivno sudjelovanje u radu
znanstvenog seminara, 40% tijekom druge godine na pripremu prijedloga teme

doktorata, a 80% cjelokupnog angamana na treoj godini se odnosi na rad na

disertaciji. Tijekom prve godine student mora upisati i poloiti 8, a tijekom druge
godine 4 predmeta. Svi ispiti su pismeni. Nastava i ispiti mogu se odravati na
hrvatskom i engleskom jeziku. Kriterije za podobnost kandidata i pristup izradi
doktorata odreuje Vijee studija na prijedlog Meunarodnog savjetodavnog
odbora studija. Ovim projektom se predlae da studenti moraju poloiti ispite
iz svih propisanih predmeta s barem 60% ostvarenih bodova, ispuniti sve svoje
obveze na znanstvenom seminaru tijekom prve dvije godine i uz vodstvo mentora
pripremiti prijedlog teme doktorata. Tema doktorata mora biti prihvaena od
strane Vijea doktorskog studija, i to po kriterijima koje donosi to Vijee. Vijee
studija takoer na prijedlog Meunarodnog savjetodavnog odbora donosi
kriterije o evaluaciji i pristupu obrani doktorata, odluuje o strukturi povjerenstva
za ocjenu i obranu doktorata, te odluuje o njihovom sastavu za svakog kandidata.
Predlae se da u sastavu oba povjerenstva mora biti barem jedan strani strunjak,
te strunjak koji nije voditelj ili suradnik znanstvenog projekta u okviru kojega
se radilo na doktoratu. Mentor moe biti u oba povjerenstva, ali im ne moe
predsjedati. Oekuje se da e se rad na pripremi i izradi doktorata odvijati u sklopu
znanstvenih projekata mentora ili suradnika sa studijem.
Predmeti na studiju se mogu podijeliti u tri osnovne grupe: na pripremne,
osnovne i izborne predmete. U grupi pripremnih predviena su tri predmeta:
Uvod u vjerojatnost, Uvod u sluajne procese i Statistiki software i podaci. Njihova
svrha je da studentima prue osnovna znanja iz teorije vjerojatnosti i sluajnih
procesa koja su nuna za razumijevanje i razvoj statistike teorije, metoda i
modela, te da studenti razviju osnovne vjetine u koritenju statistikog softwarea.
Grupa osnovnih sastoji se od est predmeta: Matematika statistika, Primijenjena
statistika 1 i 2, Analiza viedimenzionalnih varijabli, Raunarska statistika i Teorija
velikih uzoraka. Njima su obuhvaena osnovna znanja i vjetine iz statistike koja
su osnova za znanstveno-istraivaki rad u statistici. Treu grupu ine izborni
predmeti kojima je svrha pruiti one sadraje koji su nuni za rad u specinom
podruju istraivanja. Osim predmeta iz pojedinih podruja statistike, kao izborni
predmeti mogu se odabrati i predmeti sa suradnikih studija, a u svrhu rada na
interdisciplinarnim temama, odnosno na razvoju primjene statistike u nekom
drugom podruju znanosti. Predvieno je da studenti koji su na diplomskom
studiju stekli nuna znanja i vjetine pokrivene pripremnim predmetima, umjesto
njih upiu dodatne izborne kolegije do ukupno najvie 6 izbornih predmeta.
Studenti izborne kolegije upisuju uz konzultacije sa svojim mentorima. Tijekom
studija studentima Vijee dodjeljuje mentore barem dva puta. Prvi put sasvim
na poetku studija, a drugi put prilikom dodjeljivanja teme doktorata. Zadatak
prvoga mentora je voenje studenta kroz studij. Izmeu ostaloga, mentor
pomae studentu pri odabiru izbornih kolegija i u pripremanju prijedloga za temu
doktorata, a sve u cilju usmjeravanja u znanstveno-istraivakom radu i izgradnji
vlastitoga curriculuma. Uloga drugoga mentora je voenje studenta u izradi
doktorata. Mogue je da prvi i drugi mentor studentu bude ista osoba. U pravilu,
111
Mentori i
predmeti
112
Studenti
mentori su nastavnici na studiju, voditelji ili suradnici znanstvenih projekata iz

statistike ili interdisciplinarnih projekata. Uvjete za mentorstvo donosi Vijee
studija kojega prema prijedlogu projekta ine nastavnici na studiju te voditelji
suradnikih projekata. Kao osnovni uvjeti za mentorstvo od strane ovoga projekta
predlau se posjedovanje doktorata znanosti, znanstvenog ili znanstvenonastavnog zvanja, te objavljivanje radova iz podruja teorijske ili primijenjene
statistike i srodnih podruja. Od ukupnog broja nastavnika na studiju, barem 25%
e biti iz inozemstva. Uz PMF-Matematiki odjel u Zagrebu i Odjel za matematiku
u Osijeku kao pokretaima poslijediplomskog studija statistike u Hrvatskoj,
studij namjerava suraivati sa Ekonomskim institutom iz Zagreba, Institutom
Ruer Bokovi, te Dravnim zavodom za statistiku. Namjera je ostvariti i
suradnju s doktorskim studijem psihologije Sveuilita u Zagrebu, te sa srodnim
poslijediplomskim studijima u Ljubljani, Klagenfurtu i Grazu. Studij e neprekidno
biti otvoren za suradnju sa svim zainteresiranim institucijama, znanstvenicima iz
zemlje i svijeta, poslijediplomskim studijima i gospodarskim subjektima.
Broj studenata koji se upisuju na doktorski studij i iznos kolarine za svaku
akademsku godinu utvruje Vijee studija na osnovi iskazanih potreba drutva,
raspoloivih kapaciteta i planiranih trokova studija.
Taj broj, zajedno sa specijalistikim studijem ne bi smio biti vei od 30 niti manji
od broja koji garantira trokovnu pokrivenost ciklusa prikupljenim kolarinama.
Na poslijediplomski studij statistike upisivali bi se (domai ili strani) studenti koji bi
zavrili diplomski sveuilini studij s odgovarajuim predznanjem iz kvantitativnih
metoda (npr. osnova innitezimalnog rauna i linearne algebre), znaju engleski
jezik i slue se raunalom. Jedan od kriterija bi trebao biti i opi uspjeh na
diplomskom studiju, te iz kvantitativnih predmeta.
Obveze studenata za vrijeme trajanja studija su praenje nastave, polaganje
ispita, sudjelovanje u radu znanstvenog seminara i rad u sklopu znanstvenih
projekata na pripremi teme disertacije i na samom doktoratu Rad na pripremi
teme i na doktoratu ukljuuje i pohaanje ljetnih/zimskih kola i konferencija.
Kroz cjelokupan studij studente savjetuju i vode dodijeljeni im mentori. Oekuje
se da e student doktorirati u roku od najvie etiri godine od poetka studija.
Ukoliko studenti ne uspiju ostvariti kriterije podobnosti za pristup izradi doktorata
ili ne uspiju doktorirati, a to je objektivno mogue ukoliko je zadatak preteak,
prua im se mogunost da zavre paralelni specijalistiki studij statistike. Za
razliku od doktorskog, specijalistiki studij statistike traje dvije godine. Studenti
specijalistikog studija moraju poloiti isti broj pripremnih, osnovnih i izbornih
predmeta kao na prve dvije godine doktorskog studija, sudjelovati u radu
znanstvenih seminara u svrhu razvijanja sposobnosti iznoenja rezultata
statistikih analiza i praenja znanstvenih istraivanja u statistici, te izraditi i
obraniti zavrni rad. Pripremni i svi osim jednog obaveznog predmeta su isti kao
na doktorskom studiju, a izborni se biraju iz predloene liste izbornih statistikih
predmeta koja je ista kao i za doktorski studij. Mentor pomae studentima u izboru
kolegija i vodi ih u izradi zavrnog rada. Jedini kriterij za pristup obrani zavrnog

rada je da su svi propisani predmeti poloeni s 50% osvojenih bodova na ispitu,

te da su izvrene sve obveze na seminaru. U nastavi i radu seminara zajedniki
sudjeluju studenti specijalistikog i doktorskog studija. Tako koncipirani studiji
omoguavaju jednostavan prijelaz s jednog na drugi studij ukoliko su zadovoljeni
svi propisani uvjeti.
Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Ustrojavanje poslijediplomskog studija statistike odvija se u tri kljuna koraka.
Prvi korak je rad na ovom projektu kojega nancira Zaklada. Drugi korak se sastoji
od prihvaanja prijedloga radne skupine o ustroju, planu i programu studija,
prvo, od strane osnivakih institucija PMF-Matematikog odjela, Sveuilite u
Zagrebu, i Odjela za matematiku Sveuilita u Osijeku, drugo, od strane nadlenih
sveuilinih tijela i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Trei korak je
donoenje pravilnika studija od strane institucija nositeljica studija, formiranje
Vijea poslijediplomskog studija statistike koje upravlja studijem i Meunarodnog
savjetodavnog odbora koji ima savjetodavnu ulogu u cilju osiguranja mjera
za unapreenje kvalitete studija. Rad na projektu Priprema poslijediplomskog
studija statistike odvijao se u strukturalno slinom okviru. Prvo je konstituirano
meunarodno savjetodavno tijelo (MST) kojeg ine hrvatski i svjetski znanstvenici,
predstavnici hrvatskih sveuilita koja sudjeluju u ovome projektu te predstavnici
pojedinih grupacija, dravnih i privrednih subjekata koji su posebno zainteresirani
za pokretanje doktorskog studija statistike. Zatim je uspostavljena radna grupa
(RG) za izradu studijskog programa koja je po smjernicama meunarodnog
savjetodavnog tijela izradila program studija, nacrt izvedbenog plana studija i
druge strateke dokumente potrebne za pokretanje i voenje studija. Tijekom
trajanja projekta organiziran je okrugli stol na temu Poslijediplomski studij
statistike u Hrvatskoj kojemu je bio cilj, s jedne strane, angairanje to veeg
broja strunjaka i znanstvenika sa hrvatskih sveuilita, instituta, gospodarstva
i ostalih institucija u zemlji na radu na projektu i u svrhu dobivanja uvida u
potrebe i oekivanja od studija statistike, a s druge strane i popularizacija ovoga
projekta. To su bili i jedni od ciljeva radionice koja je odrana u studenom prole
godine. Ostali ciljevi radionice bili su meusobno upoznavanje znanstvenika
i strunjaka iz zemlje i lanova MST-a iz inozemstva, s njihovim radom i sa
suvremenim kretanjima u istraivanjima u primijenjenoj i teorijskoj statistici. Velik
broj prijavljenih sudionika na oba dogaanja, plodonosna rasprava i cjelokupno
iskazana zainteresiranost za poslijediplomskim studijem iz statistike pokazuje
da su glavni ciljevi oba organizirana skupa postignuti. Tijekom prole godine
organizirani su susreti RG s lanovima MST-a iz zemlje i inozemstva i posjete
113
114
Kvaliteta
lanova RG sveuilitima koje imaju organiziran poslijediplomski studij statistike u

svrhu upoznavanja sa strukturom i sadrajem tih studija. Dio suradnika na projektu
i lanova RG sudjelovalo je na konferencijama s ciljem uspostavljanja i odravanja
meunarodnih kontakata s irom znanstvenom zajednicom, upoznavanja
sa modernim dostignuima i pravcima istraivanja u statistici, ali i europskih
nastojanja za institucionalnim i komunikacijskim razvojem obrazovnog sustava u
duhu Bolonjske deklaracije i Lisabonske konvencije. Sve te aktivnosti imale su za
krajnji cilj osmisliti i predloiti meunarodno prepoznatljiv, usporediv, uinkovit i
nancijski odriv studijski doktorski program iz statistike. Budui da se doktorski
studij zasniva na Bolonjskom procesu, organizacija studija po tom naelu nuno
vodi rauna o priznavanju diploma i kvalikacija temeljem sustava ECTS bodova.
Meutim, jedan od vrlo korisnih praktinih preduvjeta za priznavanje diploma i
kvalikacija je ukljuivanje znanstvenika iz raznih podruja, zemalja i sveuilita u
pripremu i izvoenje studija, a to je ovim projektom predvieno od poetka.
Postoji vie elemenata koji osiguravaju kvalitetu doktorskog studija. To su
znanstveno-istraivaki rad nastavnika i suradnika sa studijem, nastavnici i kvaliteta
izvedbe nastave i mentorstva, te kvaliteta doktorata. Osnovnu evaluaciju studija
bi kroz evaluaciju upravo navedenih elemenata provodio Odbor za evaluaciju
ije lanove predlau Meunarodni savjetodavni odbor studija, sveuilita
suorganizatori studija, sami studenti te eventualno ostale zainteresirane strane.
Meunarodni savjetodavni odbor studija utvruje kriterije za evaluaciju, te
eventualno predlae druge institucijske mehanizme za unapreenje kvalitete
doktorskog programa. Na primjer, kljuni kriteriji znanstveno-istraivakog rada
i doktorata bi svakako bila kvaliteta asopisa u kojemu su radovi publicirani, te
njihovi odjeci. Svakako bi trebalo uzeti u obzir i evaluaciju studija koju provode
sami nastavnici i studenti kao i druge zainteresirane strane. Osnovni evaluacijski
kriterij je ostvarenje ciljeva studija.
Doprinos Zaklade
Za provedbu svih aktivnosti na projektu kljuna je bila nancijska potpora Zaklade.
Cjelokupni rad na osmiljavanju strukture studija temeljio se na ciljevima Zaklade
navedenim u programu u okviru kojega se odvijao ovaj projekt. Za vrijeme
zavrne faze ustroja studija oekujemo pomo Zaklade u ostvarivanju suradnje
ostalih doktorskih studija nanciranih od Zaklade sa studijem statistike. Takoer
od Zaklade oekujemo potporu u vidu osiguranja stipendija za boravak stranih
predavaa, ali i za razmjenu studenata sa srodnim studijima u Europi i svijetu, u
duhu Bolonjskog procesa.

Zakljuak
Rezultati rada projekta Priprema poslijediplomskog studija statistike ine prvu fazu
ustroja doktorskog i specijalistikog studija statistike u Hrvatskoj. Tijekom rada
na projektu uinjen je velik iskorak prema povezivanju strunjaka i znanstvenika
statistiara na unapreivanju znanstvenog rada u statistici i afirmaciji statistike u
drutvu, to je i bio jedan od glavnih zacrtanih ciljeva ovog projekta. Uspjenom
afirmacijom doktorskog studija statistike kao uinkovitog i meunarodno
prepoznatog kvalitetnog studija otvorit e se put k ostvarenju i ostalih u
prijedlogu projekta navedenih ciljeva takvoga studija: unapreenju znanstvenog
rada i visokokolske nastave statistike, meusveuiline suradnje i suradnje
sveuilita sa znanstvenim institutima i gospodarstvom te jaanju statistike
profesije kao jednog od preduvjeta za razvoj konkurentnog gospodarstva i
uinkovitog drutva temeljenog na znanju.
115
116
Nastavni materijali
za doktorski
studij upravljanja
okoliem
Prof. dr. sc. Tarzan Legovi
Zavod za istraivanje mora i okolia,
Institut Ruer Bokovi
Uvod
118
Izraeni nastavni materijali za 22 predmeta koji ine meunarodni interdisciplinarni doktorski

studij upravljanja okoliem na Sveuilitu u Zagrebu.
To su materijali za sljedee kolegije: statistika za upravljanje okoliem, zika
okolia, kemija okolia, biologija okolia, inenjerstvo okolia, ekonomija
upravljanja okoliem, politika i zakoni o okoliu, etika poslovanja i okolia, javna
politika i komunikacija, upravljanje informacijama o okoliu, modeliranje i kontrola
okolia, sustavi upravljanja okoliem za tvrtke, integralno upravljanje okoliem,
upravljanje rizikom u okoliu, upravljanje projektima za okoli, upravljanje
vodama, upravljanje kvalitetom zraka, upravljanje energijom, upravljanje morem
i priobaljem, upravljanje zdravljem i sigurnou, upravljanje krutim i opasnim
otpadom te tretman otpadnih voda.
Svi materijali su napisani na engleskom jeziku i nalaze se na 22 CD-a. Naime, oekuje se da e
budui strunjaci rjeavati probleme upravljanja okoliem kako u Hrvatskoj tako i na bilo kojem
drugom mjestu na svijetu uzimajui u obzir lokalnu kulturu komuniciranja i strukturu upravljanja.
Kako su meu predavaima bili najbolji profesori iz tih podruja na svijetu,
nadamo se da e materijali biti korisni i drugim studentima diplomskih i
doktorskih studija koji se bave problemom okolia. tovie, u materijalima su
obuhvaena i rjeenja jednostavnijih problema, stoga se poneke teme mogu
obraditi i na dodiplomskim studijima.
Struktura
doktorskog studija
Ukratko o
strukturi
studija
Interdisciplinarni meunarodni doktorski studij upravljanja okoliem na

Sveuilitu u Zagrebu izvodi se na engleskom jeziku i traje tri godine. Upisuje
se nakon diplomskog studija na jednom od prirodnih, tehnikih ili drutvenih
znanosti. Uvjeti upisa odnose se na izvrsnost kandidata te mogunost rada u
upravljanju okoliem. Prva tri semestra posveena su usvajanju gradiva kroz
nastavu, seminare i vjebe u okviru 18 obvezatnih od 24 ponuena kolegija.
U okviru sljedea tri semestra studenti mogu upisati jo fakultativnih kolegija
iz ueg podruja svojih buduih istraivanja na Sveuilitu u Zagrebu, ostalim
sveuilitima u Hrvatskoj ili inozemstvu. Takoer su obvezni zapoeti istraivanja u
okviru teme za doktorat. U tom smislu studenti su obvezatni pohaati doktorski
Nastavni materijali za doktorski studij upravljanja okoliem

Zavod za istraivanje mora i okolia, Institut Ruer Bokovi
seminar. Doktorski seminar slui za obradu sadraja koji su relevantni za teme

istraivanja studenata. Seminar takoer slui za praenje napretka studenata u
izradi doktorat i rjeavanju tehnikih problema vezanih uz publiciranje i iznoenje
rezultata na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima.
Teme istraivanja se biraju iz niza nerijeenih nacionalnih, regionalnih ili temeljnih
(opih) problema. Mjesta za izradu doktorata su Sveuilite u Zagrebu, Institut
Ruer Bokovi, niz ministarstava koja se dijelom bave upravljanjem okolia,
Hrvatske tvrtke te sveuilita stranih nastavnika ukljuenih u studij. Program
studiranja je otvoren za studente drugih studija te se postignuti ECTS bodovi
na drugim studijima uzimaju u obzir prilikom raunanja razlika u okviru studija
upravljanja okoliem.
119
Postignuti ECTS bodovi na studiju se takoer raunaju kao ispunjavanje uvjeta na

drugim slinim studijima u Hrvatskoj kao to su zatita prirode i okolia, ekologija,
ekoloki inenjering i oceanologija te na drugim sveuilita u inozemstvu.
Ve je bilo uspjenih prijelaza studenata sa studija upravljanja okoliem na druge
studije u inozemstvu i obrnuto: imamo sve vie studenata koji dolaze nakon
zavretka poslijediplomskih studija upravljanja okoliem u inozemstvu.
Studij je ukljuen u TEMPUS program Europske Unije.
Organizacijom studija upravlja Vijee koje se sastoji od osnivaa studija
(Sveuilite u Zagrebu, Institut Ruer Bokovi i Amerika privredna komora),
nastavnika na studiju te predstavnika iz privrede.
Projekt izrade nastavnih materijala ve za prvu generaciju studenata je pokazao
na koje se nastavnike studija moe raunati i koliko, takoer je pokazao stupanj
suradnje nastavnika iz Hrvatske i inozemstva. Preostaje pojaati suradnju domaih
i stranih nastavnika iz nekih kolegija.
Kao to je gore navedeno, studij traje est semestara od kojih su tri semestra
posveena odravanju kolegija i ispunjavanju obveza odrane nastave (seminara,
prezentacija i ispita). Preostali dio studija je uglavnom istraivaki i osim toga,
obaveza je studenata sudjelovati u izvoenju doktorskog seminara. Studirati se
moe uz rad, i tovie, to je poeljno.
Studij se manjim dijelom (1/5) financira iz plaenih kolarina. Vei dio sredstava
za izvoenje studija potjee iz privrede i meunarodnih organizacija te ostalih
donatora.
Zavretkom ovog studija, studenti stjeu kompetencije za upravljanje okoliem
bilo gdje na svijetu. Osim toga, interes investitora je ugraen u ovaj studij, a
to znai da studenti prije svega stjeu kompetencije koje su Hrvatskoj privredi
najzanimljivije.
Studenti znaju koje su im kompetencije potrebne jer uglavnom potjeu iz
hrvatske privrede i jer ih ona veim dijelom nancira. tovie, predstavnici
hrvatske privrede utjeu na sadraj studija.
Organizacija
studija
ECTS i ispiti
120
ECTS bodovi su razmjeteni ravnomjerno tijekom trajanja studija tako da valja

skupiti 30 bodova u jednom semestru. Naime, ne moe se oekivati da je studij
mogue zavriti bez aktivnosti koje ravnomjerno traju bar tri godine.
Temu doktorata studenti u pravilu izabiru nakon prve godine, a najkasnije po
zavretku treeg semestra. Osim teme, studenti izabiru mentora i sumentora koji
e ih primarno voditi kroz istraivanje i pisanje doktorata. Doktorat je samostalno
autorsko djelo kandidata. Uvjeti za obranu doktorata su izvrenje obveza u
ukupnom iznosu od 120 ECTS bodova.
Za vrijeme trajanja studija, student mora poloiti najmanje 18 kolegija u ukupnom
iznosu od 90 ECTS bodova. Pismeni i usmeni ispiti se polau na engleskom jeziku.
Osim pohaanja nastave i polaganja ispita, studenti u pravilu sudjeluju na
znanstvenim skupovima sa svojim radovima i za to stjeu neophodan broj ECTS
bodova. Konano, jedan od potrebnih uvjeta za obranu doktorata jest bar jedan
rad prihvaen za tisak u asopisu kojega citira CC baza, a na kojemu je kandidat
glavni autor. Mentori za izradu doktorata mogu biti domai i strani nastavnici, a
doktorat se izrauje na engleskom jeziku. Sumentori se izabiru iz grupe nastavnika
koji surauju u izvoenju studija s tim da jedan mentor moe biti i izvan te grupe
ako je strunjak za izabranu temu, ima adekvatno znanstveno-nastavno zvanje te
je autor znaajnih znanstvenih publikacija iz predmetne teme.
Mentori i
predmeti
Obvezni predmeti, njih 18, daju pregled u okviru tri potrebna modula
relevantna za upravljanje okoliem: prirodoznanstveni, inenjerski i drutveni.
Prirodoznanstveni modul obuhvaa ziku, kemiju i biologiju okolia a slui za
odreivanje brzine i tipa interakcija u okoliu. Inenjerski aspekt slui za usvajanje
i analizu najmodernijih alata za rjeavanje problema u okoliu te njihovih dobrih
i loih strana. Drutveni aspekt slui za uspjenu primjenu rjeenja problema u
drutvo. Naime, drutvo odluuje o promjeni odreenog rjeenja u svojoj sredini.
Osim obaveznih kolegija, studenti mogu upisati izborne kolegije sa studija ili izvan
njega, a koji su blii temi doktorata.
Na studiju je podjednak broj mentora iz Hrvatske i inozemstva s obzirom da svaki
kolegij ima dva nastavnika: jednoga iz Hrvatske i jednoga iz inozemstva. Mentori
se izabiru iz grupe nastavnika na studiju od kojih jedan moe biti nastavnik iz
ostalih studija sveuilita u Zagrebu ili izvan njega. Kriteriji za izbor mentora jest
strunost iz teme istraivanja, dokaz o znanstveno-nastavnom zvanju te izvjestan
broj recentnih publiciranih znanstvenih radova iz teme istraivanja.
Kvaliteta rada studenata prati se kroz nastavu, ispite, suradnju s mentorima te kroz
sudjelovanje na doktorskom seminaru gdje se izlae napredak studenta u izradi
doktorata.
Mentori u naelu sudjeluju u nastavi, voenju studenata te vlastitom
istraivakom radu. O napretku u svom istraivakom radu, studenti izvjetavaju
unutar doktorskog seminara.

Za ocjenjivanje teme i samog doktorata, Vijee studija izabire povjerenstvo koje

moe biti sastavljeno od domaih i stranih nastavnika. S obzirom da je doktorat
napisan na engleskom jeziku i da studij angaira podjednak broj domaih i
stranih nastavnika, ukljuivanje vanjskih lanova je pravilo.
121
Prilikom obrane doktorata, Sveuilite predstavlja voditelj studija, a Institut Ruer

Bokovi predstavlja predstavnik Instituta u Vijeu studija.
Na studij se upisuje najvie 25 studenata u jednoj godini. Ne moe se upisati vei
broj studenata jer trenutno ne postoji vei broj nastavnika koji bi mogli sluiti kao
mentori studentima. Selekcija studenata slijedi upute za doktorski studij Sveuilita
u Zagrebu, osim toga zahtijeva se aktivno sluenje engleskim jezikom te se
procjenjuje utemeljenost vizije da e kandidat moi raditi u podruju upravljanja
okoliem.
U sluaju da se kandidat ne moe primiti jedne godine daju mu se upute koje
kompetencije valja postii u meuvremenu tako da njegova prijava sljedee
godine dobije vie bodova i da se njegova vjerojatnost upisa znaajno povea.
S obzirom da se nancijski status studenta prati, Vijee moe procijeniti da je
studentu potrebna potpora. Vijee moe dati studentu stipendiju u smislu
oslobaanja od kolarine i/ili uzdravanja tijekom studija. Obje vrste stipendija je
studij svojim studentima davao do sada, a to e initi i ubudue.
Tijekom nastave studenti redovito pohaaju nastavu, izrauju seminare, iznose
prezentacije i rjeavaju zadatke. Nakon odrane nastave odravaju se pismeni i
usmeni ispiti. Studenti se organizirano potiu na meusobnu suradnju i suradnju
s istraivakim timovima izvan studija. Studij sudjeluje u TEMPUS programu te
studenti sudjeluju u slinim studijima u Europi.
Svi studenti prve generacije su s uspjehom zavrili prva tri semestra i skupili
barem 90 ECTS bodova. Pojedini studenti su ve sudjelovali sa svojim radovima
na meunarodnim konferencijama te su skupili jo ECTS bodova.
Ako student nakon etiri semestra nema temu i mentore, smatramo da mu valja
posvetiti posebnu panju kako bi se taj problem urgentno rijeio.
Svi su studenti upisali ovaj studij jer su to arko eljeli, bili su izvrsni studenti
na diplomskom studiju, platili su ne mali novac za kolarinu, platili trokove
sudjelovanja na nastavi u Dubrovniku i Zagrebu, izostajali s posla zbog
sudjelovanja na nastavi, stoga je zadatak Vijea da pojam neuspjenog studenta
ne postoji na studiju. Kako Vijee prati izvravanje obveza svakog studenta
ukljuuje se u identikaciju problema i pomaganje svakom studentu.
Zavretkom poslijediplomskog studija u europskim zemljama, student se moe
upisati na ovaj doktorski studij. Vijee e odrediti razlike, te e student upisati
kolegije koji kompletiraju njegovo obrazovanje kako to ovaj studij trai. Takoer
se u okviru ovoga studija izrauje doktorska disertacija i stjeu uvjeti koji se za
poslijediplomski studij nisu traili.
Studenti
122
Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Smisao, usmjerenje i program studija stvaran je tijekom dvije godine. Nakon to
su glavne smjernice i kolegiji na studiju odreeni, budui studij je predstavljen na
Nacionalnom Vijeu Dekana i Direktora studija okolia u Washingtonu 1. veljae
2004. Vijee je oduevljeno utvrdilo da je program jedinstven, vrlo ambiciozan,
veoma dobro utemeljen i usuglaen. Po rijeima predsjednika Vijea: Mi nemamo
nita slinoga! - predstavnici najboljih sveuilita u Sjedinjenim Amerikim
Dravama su ponudili niz svojih nastavnika da pomognu studiju u izvoenju
nastave, to smo mi sa zahvalnou prihvatili i iskoristili.
Studij je pravno utemeljen kao interdisciplinarni meunarodni doktorski studij
upravljanja okoliem na Sveuilitu u Zagrebu. Suglasno tome na njega se odnosi
pravilnik o organizaciji doktorskih studija Sveuilita u Zagrebu.
injenica da je studij ukljuen u TEMPUS program Europske unije govori da
ne bi trebalo biti problema s priznavanjem ovoga studija. Osim toga, doktorati
Sveuilita u Zagrebu su se do sada priznavali u cijelom svijetu pa ne vidimo
potrebe traiti posebna priznanja za ovaj studij od pojedinih sveuilita.
S druge strane, u okviru ovoga studija, a prilikom upisa, priznaju se svi diplomski
i poslijediplomski studiji te postignute kvalifikacije i suglasno tome odreuju
se razlike koje valja postii na ovom studiju. Naime, ako je kandidat magistrirao
ili doktorirao teorijsku fiziku, on mora upisati veliki broj razlika kako bi stekao
kompetencije koje se podrazumijevaju u upravljanju okoliem.
Dosadanjim najveim ostvarenjima ovoga studija koji je otvorio vrata studentima
u listopadu 2004. smatramo (kronolokim redom):
stvaranje jedinstvenog programa studija;
angaman vrsnih domaih i stranih nastavnika;
financijska stabilizacija studija;
otvorenje studija za koji je uvodnu rije odrao predsjednik Hrvatske, gospodin
Stjepan Mesi; 20. listopada 2004.
prezentaciju studija po zavretku drugog semestra od strane studenata
u Palai Sponza u Dubrovniku, 15. lipnja 2005.
promociju studija po zavretku treeg semestra pred privredom Hrvatske
u hotelu Sheraton u Zagrebu, 14. veljae 2006.
Ukljuenje u TEMPUS program Europske unije.
uspjean zavretak etiri semestra od strane svih studenata;
dovrenje nastavnih materijala za 22 kolegija na studiju.

Financijska potpora Zaklade bila je kljuna za izradu nastavnih materijala kolegija

na studiju.
O kvaliteti studija se mislilo od samog poetka njegovog stvaranja. Tako su
se prvo definirali segmenti koji e studij uiniti modernim i jedinstvenim, a
nakon toga se zapoelo s traenjem nastavnika koji mogu predavati relevantne
sadraje i voditi studente do doktorata. Kako smo odluili za svaki kolegij imati
barem jednog nastavnika iz Hrvatske i jednog nastavnika iz inozemstva, traili
smo najbolje nastavnike iz cijelog svijeta. Nastavnici su izabrani suglasno svojoj
reputaciji u nastavi i rezultatima dosadanjih istraivanja. Poetkom odravanja
studija uloga Vijea u traenju nastavnika nije zavrena. Mi emo traiti nastavnike
za studij dok studij traje. Razlog je jednostavan: nastavnici sudjeluju i u drugim
studijima i stoga moramo imati bazu nastavnika koji su spremni odrati kvalitetnu
nastavu i voditi studente u istraivanju.
Sadraji koje valja obraditi tijekom studija predstavljaju izazov nastavnicima i
stoga nije bilo problema sa motiviranou nastavnika. Predstavnici privrede su
izrazili potrebu za tim studijem a Sveuilite u Zagrebu, Institut Ruer Bokovi,
Amerika gospodarska komora odgovorili su na tu potrebu, stoga ne udi da
su svi akteri zainteresirani za praenje uspjeha studija. Praenje kvalitete studija
provodi Vijee studija, ali i studenti koji svakome predmetu i nastavniku daju
ocjenu suglasno uspjehu, vanosti, opsegu, dubini i jasnoi odrane nastave.
Realizaciju studija paljivo prati rektorat Sveuilita u Zagrebu, Institut R. Bokovi,
Amerika gospodarska komora te donatori iz hrvatske privrede. Predstavnici
studija takoer sudjeluju na meunarodnim konferencijama gdje se prikazuju
najnovija stremljenja u edukaciji. Tako je koordinatorica studija prof. dr. sc. Natalija
Koprivanac sudjelovala s pozvanim predavanjem o studiju na 3 Svjetskom
kongresu edukacije za okoli, Torino 2.-6. listopada 2005. Ukljuivanjem u
TEMPUS program Europske unije naim je studentima omogueno sudjelovati na
usavravanjima u sveuilitima Europe.
Do sada su ocjene studenata nastavi i nastavnicima bile izmeu 4.5 i 4.9, to
govori koliko su studenti zadovoljni studijem. Osim toga, studenti su prilikom
zavretka prve godine sami organizirali promociju studija u Palai Sonza
u Dubrovniku. Na promociju je dola gradonaelnica Dubrovnika, rektori
Zagrebakog i Dubrovakog sveuilita, predstavnici ministarstva okolia
i predstavnici donatora iz privrede. Promocija je prikazana na HTV-u. Valja
napomenuti da su studenti sami nali sponzore za promociju i dodatne sponzore
za studij.
Po zavretku treeg semestra 14. veljae 2006. organizirana je promocija u hotelu
Sheraton u Zagrebu pod naslovom: ENVIRONMENTAL MANAGEMENT FOR
BUSINESS: SUSTAINABILITY AND PROFIT. Na skupu je govorila koordinatorica
studija, predsjednik upravnog vijea Podravke, predsjednik Amerike gospodarske
komore - Hrvatska, predstavnik Holcim-a te rektorica Zagrebakog Sveuilita.
Snimljeni su razgovori sa sudionicima i prikazani na HTV-u.
123
Kvaliteta
Vijest o izraenim nastavnim materijalima snimljena je 20.lipnja 2006. za HTV-1 i

emitirana 23. lipnja 2006., u 19h15min u emisiji Znanstvene vijesti.
124
U okviru praenja kvalitete studija nakon odrane nastave, vodi se rauna o broju
objavljivanih lanaka u meunarodno relevantnim asopisima iz upravljanja
okoliem, sudjelovanje na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima s
predavanjima i posterima.
Prilikom prijave teme doktorata provjerava se status studenta. Meutim vanije
je da se status svih studenata prati kako bi im se na vrijeme moglo pomoi i
usmjeravati prema aktivnostima koje su od najvee vanosti za zadovoljenje
uvjeta studija. Prijedlog doktorata se brani javno. Doktorati se pie na engleskom
jeziku sa saetkom na Hrvatskom jeziku. Prije prihvaanja doktorata provjerava
se ispunjenje kriterija studija. Obrana doktorata je javna. Odluku o povjerenstvu
za obranu doktorata donosi Vijee studija. Mentor je lan povjerenstva za
obranu doktorata, ali ne moe biti predsjednik povjerenstva. Mentor sudjeluje
u donoenju konane ocjene doktorata ravnopravno s ostalim lanovima
povjerenstva.
Doprinos Zaklade
Programski ciljevi Zaklade obuhvaaju izradu nastavnih materijala kao
instrumenata za poboljanje nastave i u tom su smislu bili relevantni. Osim toga,
kontakt s Nacionalnom zakladom za znanost i drugim projektima Zaklade bio je
koristan izvor znanja o elementima za poboljanje kvalitete nastave i taj emo
izvor u budunosti koristiti jo vie.
Financijska potpora Zaklade bila je nuna za kompletiranje nastavnih materijala
studija u obliku 22 CD-a.
Zakljuak
Zavretkom ovoga projekta dobili smo prvu inaicu potpunog skupa nastavnih materijala i to
smatramo velikim iskorakom.
Materijali e biti korisni studentima sljedee generacije koja se upisuje u jesen 2006, ali i
studentima sadanje generacije za produbljivanje znanja iz pojedinih kolegija.
Materijale emo iskoristiti za promociju studija te za izmjenu informacija sa drugim studijima u
Hrvatskoj i meunarodnoj zajednici. Takoer emo ih upotrijebiti kao platformu za poboljanje
sadraja studija i za izradu boljih materijala u budunosti.
Transformacija
postojeeg
doktorskog studija
Tehnikog fakulteta
Sveuilita u Rijeci
Prof. dr. sc. Senka Maei
Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci
Uvod
126
Tehniki je fakultet Sveuilita u Rijeci kroz projekt Zaklade stvorio novi doktorski
studij koji se s jedne strane temelji na tradiciji poslijediplomskih studija i
znanstveno-istraivakog rada na Fakultetu, a s druge strane je prilagoen novom
Europskom prostoru znanja i svim zahtjevima koje namee Bolonjska deklaracija.
Vrsnoa novog curriculuma postignuta je zahvaljujui programu i financijskoj
potpori Zaklade budui da su ovi omoguili upoznavanje lanova projektnog
tima, a preko njih i svih nastavnika i osoblja Fakulteta s idejama i procesima
koji su u tijeku na Europskim sveuilitima. Tako je u tijeku projekta ostvarena
suradnja s veim brojem strunjaka s institucija unutar i izvan Hrvatske: akademik
Elso Kuljani, Universit degli Studi di Udine, prof. Branko Katalini, Technische
Universitt Wien; prof. Ivan Slapniar, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje, Sveuilite u Splitu; prof. Robert Danzer, Joaneum University, Graz,
Austrija; dr. sc. Bojan Nieno, Paul Scherrer Institut, Svicarska; prof. Kreimir Veseli,
Fernuniversitaet Hagen, Njemaka.
Meunarodna suradnja i edukacija lanova tima ostvarena je i kroz sudjelovanje
na skupovima: First European Convention on Present and Future Challanges for
Engineering Education and Research in Europe u Firenci u studenom 2005., 10th IACEE
World Conference on Continuing Engineering Education (WCCEE) u Beu u travnju
2006., te SEFI Annual Conference 2006 Engineering Education and Active Students u
Uppsali u lipnju 2006..
Takoer treba istaknuti okrugli stol Bolonjski proces i doktorski studiji odran
u listopadu 2005. s vanjskim predavaima: prof. Pero Luin, lan Pregovarake
skupine zaduen za poglavlja pregovora Znanost i istraivanje te Obrazovanje i
kultura, predsjednik Nacionalne zaklade za znanost i prorektor Sveuilita u Rijeci,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci; red. prof. Branko Jeren, lan upravnog
odbora SEFI, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu; red.
prof. Franci u, predsjednik Nacionalne komisije za kvalitetu visokog kolstva
Republike Slovenije, Fakulteta za Strojnitvo, Univerza v Mariboru; te red. prof.
Antun Szavits-Nossan, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Konaan rezultat projekta je novi curriculum doktorskog studija koji je usvojen
na Fakultetskom vijeu, prema kojemu se ve izvodi nastava u ovoj akademskoj
2005./2006. godini temeljem pozitivne evaluacije Sveuilita u Rijeci, te za
kojega je u tijeku postupak dobivanja dopusnice od strane Ministarstva znanosti,
tehnologije i porta.
Transformacija postojeeg doktorskog studija Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci

Struktura
doktorskog studija
Doktorski studij sastoji se od: provedbe znanstveno istraivakog rada pod
nadzorom i uz pomo mentora odnosno sumentora koji e rezultirati izradom
doktorskog rada; polaganja obveznih i izbornih predmeta propisanih studijskim
programom doktorskog studija; boravka na drugim domaim ili inozemnim
sveuilinim ili znanstvenim institucijama u trajanju najmanje 4 mjeseca; te drugih
aktivnosti koje e obuhvaati prezentacije znanstvenih rezultata na domaim i
meunarodnim znanstvenim skupovima, pisanje znanstvenih radova i sl..
127
Ukratko o
strukturi
studija
Doktorski studij je iz podruja Tehnikih znanosti, i to polja Strojarstvo, Brodogradnja i Druge temeljne
tehnike znanosti. Organiziran je u sedam modula: Proizvodno strojarstvo; Termoenergetika; Raunarska
mehanika; Projektiranje i gradnja plovnih objekata; Konstruiranje u strojarstvu; Osiguranje kvalitete i voenje
tehnikih sustava; te Ekoloko inenjerstvo i zatita okolia.
Student ukupno upisuje deset predmeta od kojih, izuzev zajednikih predmeta i
predmeta modula koji je izabrao, moe upisati i jedan slobodni izborni, tj. bilo koji
predmet koji se na Fakultetu, odnosno Sveuilitu, a u okviru poslijediplomskih
doktorskih studija nudi. Popis takvih predmeta nije unaprijed definiran ve takav
predmet student bira u dogovoru s mentorom i za takav predmet se prihvaaju
oni ECTS bodovi koji su predmetu pripisani na matinoj ustanovi.
Jake strane ovog studija su znaajna tradicija u znanstveno-istraivakom radu,
u suradnji s vanjskim znanstvenim inistucijama, kao i u poslijediplomskim
studijima Fakulteta s jedne strane, te potpuno strukturno i organizacijsko
usklaivanje s Bolonjskim procesom izvreno kroz realizaciju projekta Zaklade s
druge strane. Tako na Fakultetu imamo 21 tekui znanstveno-istraivaki projekt,
vie IT i tehnologijsko-istraivakih projekata, te novo prijavljenih 30 projekata
i 6 programa, kao i dugogodinju praksu ukljuenosti znanstvenih novaka u
znanstveno istraivaki rad. Takoer, u predloenom doktorskom programu, kao
nastavnici na predmetima predvieni su profesori s vie inozemnih sveuilita:
Faculty of Mechanical Engineering, University of Ljubljana, Slovenia; Faculty of
Mechanical Engineering, Gliwice, Poland; Faculty of Mechanical Engineering,
University of Maribor, Slovenia; University of Udine, DIEGM, Italy; University of
Tokyo, Japan; Technical University Vienna, Austria; Paul Scherrer Institute (PSI),
Villigen, Switzerland; itd. Mobilnost studenata olakat e razvijenu suradnju
Fakulteta s veim brojem inozemnih sveuilita: Technical University Vienna, Austria;
Faculty of Engineering, University of Trieste, Italy; University of Udine, Italy; Faculty
of Mechanical Engineering, University of Ljubljana, Slovenia; Faculty of Mechanical
Organizacija
studija
128
Engineering, University of Maribor, Slovenia; Technical University Brno, Chec Republic;

Technical University, Delft, Netherlands; University of Stuttgart, Germany; Faculty of
Engineering, University Heriot-Watt, Edinburgh, Scotland; itd.
Za sada je slaba toka programa veliki broj (117) predmeta koji se nude i jo
uvijek dosta veliki broj (10) predmeta koje studenti moraju upisati. Naime, stari
doktorski studij je imao jo vei broj predmeta i odluka projektnog tima je bila
da se poetno naprave bitne strukturne i organizacijske izmjene programa kao
i djelomino smanjenje nastavnog dijela, a da se konano smanjenje tog dijela
programa ostavi za daljnji razvoj studijskog programa.
Doktorski program organiziran je i za studente s punim i za studente s dijelom
radnog vremena. Za studenta s punim radnim vremenom doktorski program traje
od 3 do 4 godine, dok za studenta s dijelom radnog vremena doktorski program
traje 6 godina.
Dominantni izvor financiranja doktorskog programa su sredstva iz Ministarstva,
ali se koriste i razliiti drugi izvori financiranja kao to su kolarine studenata,
zaklade, stipendije lokalne uprave i drave, inozemni izvori, a naroiti naglasak
je na industrijskom okruenju i kolaborativnim projektima. U sluaju studenata
s punim radnim vremenom sklopa se ugovor o radu na suradnikom radnom
mjestu asistenta pa su i njegova plaa, socijalna i zdravstvena zatita i dr. tako
rijeeni. Ostali trokovi - trokovi znanstveno istraivakog rada, boravka na drugim
institucijama izvan Sveuilita, sudjelovanja na kongresima itd. financirani su
iz sredstava znanstveno-istraivakog projekta, zaklada, stipendija, inozemnih
izvora i sl. Financiranje doktorskog studija pristupnika s dijelom radnog vremena
ostvareno je kroz razne vrste stipendija ili osobno.
Zavretkom studija student stjee stupanj doktora znanosti to znai da
superiorno poznaje odreeno znanstveno podruje unutar tehnikih znanosti
i da je dokazao sposobnost originalnog znanstvenog istraivanja. Njegove
kompetencije moraju obuhvaati vrsno poznavanje literature i nerazjanjenih
problema iz odreenog podruja te sposobnosti osmiljavanja i provoenja
znanstveno-istraivakog projekta do kraja, objavljivanja rezultata istraivanja te
prezentiranja tih rezultata drugim znanstvenicima. Nadalje, sposoban je izraziti
svoje stavove u prisutnosti eksperta u podruju (na kongresima, seminarima,
gostovanjima na drugim institucijama itd.) pri emu putem rasprava sa
strunjacima ili kolegama dolazi do korisnih informacija za svoja istraivanja, kao
i pomae drugima. Njegove kompetencije obuhvaaju i elju da prenese svoje
znanje i iskustvo na mlae generacije studenata, kritinost, u prvom redu prema
vlastitom istraivanju, ali i radu drugih te sposobnost adaptiranja promjenama
koje dolaze. Napredovanje studenta u stjecanju tih kompetencija mogue je
pratiti zahvaljujui jasno definiranom ritmu studiranja i obvezama studenata kao i
razraenom sistemu savjetovanja i voenja kroz studij.
Tako se pri praenju napredovanja studenta posebno vodi rauna o tome da li
student osim to obavlja sve obvezatne i izborne aktivnosti u skladu sa strukturom
i zadanim ritmom studiranja, u tom procesu dostie postavljene ishode studiranja

tj. kompetencije nune za budueg doktora tehnikih znanosti. Npr. ECTS bodove
za odreeni predmet moe stei samo onaj student koji je postigao i sve ope
i specifine kompetencije i ishode uenja tog predmeta. Slino, ECTS bodove
za aktivnosti koje obuhvaaju prezentacije znanstvenih rezultata na domaim
i meunarodnim znanstvenim skupovima, pisanje znanstvenih radova i sl.,
student stjee ako je pri toj aktivnosti pokazao sposobnost objavljivanja rezultata
istraivanja te prezentiranja tih rezultata drugim znanstvenicima, kao i izraavanja
svojih stavova u prisutnosti eksperta u podruju, i sl.. Institucijski sve se to provodi
kroz rad voditelja poslijediplomskog doktorskog studija, voditelja modula
doktorskog studija i mentora studenata, te uz odgovarajuu administrativnu
podrku. Mentor, meu ostalim, najmanje jednom godinje podnosi izvjee
o radu studenta Fakultetskom vijeu odnosno dekanu. Takoer se za svakog
studenta vodi i studentski portfolio.
129
U doktorskom programu student je duan sakupiti najmanje 180 ECTS bodova, i to: 90 ECTS
bodova za znanstveno istraivaki rad koji e rezultirati izradom doktorskog rada, 60 ECTS
bodova za polaganje obveznih i izbornih predmeta, najmanje 20 ECTS bodova za boravak na
drugim domaim ili inozemnim sveuilinim ili znanstvenim institucijama, te najmanje 30 ECTS
bodova za druge aktivnosti. Minimalnih 60 ECTS bodova nastave realizira se kroz polaganje 10
ispita budui da svi ponueni predmeti studijskog programa nose istih 6 ECTS bodova.
Dodatne aktivnosti i pripadni ECTS bodovi navedeni su u sljedeoj tablici.
Aktivnost
ECTS
lanak u asopisu indeksiranom u CC
25
lanak u asopisu indeksiranom

u drugim meunarodnim indeksima
20
lanak u asopisu s meunarodnom recenzijom
15
lanak u ostalim recenziranim asopisima
10
Rad u zborniku radova meunarodnog znanstvenog skupa
10
Rad u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa
U tablici navedeni bodovi dijele se s obzirom na broj autora na nain usklaen

s uobiajenim vrednovanjem lanaka s obzirom na broj autora pri vrednovanju
znanstveno-istraivakog rada. Pri tome je student obvezan objaviti barem jedan
lanak u recenziranom asopisu, dok su sve ostale aktivnosti izborne.
Ovakvom raspodjelom bodova postie se zadravanje kvalitete nastavnog dijela,
ali se ipak teite cijelog doktorskog studija prebacuje na znanstveno-istraivaki
rad i razvoj kompetencija.
Uvjeti za prijavu teme doktorskog rada su odsluani predmeti iz prvog i drugog
te poloeni predmeti iz prvog semestra doktorskog studija. Student je obvezan
prijaviti temu doktorskog rada pri upisu na drugu godinu doktorskog studija
ECTS i ispiti
130
te je javno braniti pred povjerenstvom priznatih strunjaka u podruju iz

kojeg je prijavljena tema. Naini prijave doktorske teme te postupci i uvjeti za
prihvaanje teme doktorskog rada definirani su s lancima 66. i 67. Pravilnika o
studijima Sveuilita u Rijeci. Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada reguliran
je s lancima 68. i 69. Pravilnika o studijima Sveuilita u Rijeci, a uvjeti i naini
obrane doktorskog rada s lancima 70., 71. i 72. istog Pravilnika. Mentor rada
moe biti bilo domai ili strani znanstvenik koji je ukljuen u nastavu doktorskog
studija Fakulteta, a vrsnoa je osigurana visokim kriterijima za odobravanje
predmeta i nositelja predmeta doktorskog studija. Iako je temeljno predloeni
poslijediplomski doktorski studij iz znanstvenog podruja tehnikih znanosti,
tonije znanstvenih polja strojarstva, brodogradnje i drugih temeljnih tehnikih
znanosti, u sadrajima programa izraena je i interdisciplinarnost. Jaka prisutnost
potrebe poznavanja fizike, matematikih modela i metoda, te primjene raunala
otvara sve module doktorskog studija prema prirodnim znanostima, posebno
matematici, te prema raunarstvu. Jo naglaenija je interdisciplinarnost u
modulima kao to su Proizvodno strojarstvo, Projektiranje i gradnja plovnih
objekata, Osiguranje kvalitete i voenje tehnikih sustava ili Ekoloko inenjerstvo i
zatita okolia gdje se pojavljuju i ekonomski, pravni, te dodatni prirodoznanstveni
sadraji. Tome su prilagoene i interdisciplinarnosti tema doktorskih radova.
Student u tijeku trajanja studija mora upisati, pa prema tome i poloiti ispit iz
najmanje 10 predmeta. Naini polaganja ispita detaljno su definirani za svaki
pojedini predmet studija, a dominiraju izrada i obrana seminarskih radova i
projektnih zadataka te usmeno ispitivanje. Pri tome se svi predmeti svih modula
mogu u cijelosti, dakle ukljuujui i polaganje ispita, izvoditi i na engleskom jeziku.
Mentori i
predmeti
Cijeli je studijski program podijeljen na sedam modula. Svi moduli dijele

etiri zajednika predmeta, od kojih je jedan obvezan Metodologija
znanstvenoistraivakog rada, a preostala su tri matematika predmeta izborna
u smislu da svaki modul odreuje koji je od tih predmeta obvezni ili izborni za
taj modul i koliko od tih izbornih predmeta student treba odabrati. Svi su ostali
predmeti pojedinog modula te ih se na pojedinom modulu nudi najvie dvadeset.
Svaki modul odreuje koji su predmeti modula obvezni, a koji izborni te koliko
predmeta meu izbornima student bira. Student ukupno upisuje deset predmeta
od kojih, izuzev zajednikih predmeta i predmeta modula koji je izabrao, moe
upisati i jedan slobodni izborni, tj. bilo koji predmet koji se na Fakultetu, odnosno
Sveuilitu, a u okviru poslijediplomskih doktorskih studija nudi. Na taj nain
moe se rei da je od 10 predmeta koje student mora upisati samo 1 obvezni, a
kako se ukupno nudi jo 116 predmeta raspodijeljenih u 7 modula, curriculum je
visoko individualiziran. Mogui mentori na studiju su svi nastavnici studija, te ih
od ukupno 75 potencijalnih mentora ima 11 stranih. Nadalje, bilo kroz direktno
ukljuenje njihovih znanstvenika kao nastavnika na doktorskom studiju bilo kao
moguih institucija za znanstveno-istraivaki boravak studenata, od domaih
institucija ukljueni su srodni fakulteti iz cijele Hrvatske, a od vanjskih institucije
ve navedene u toki 2.

Obveze mentora su pomaganje studentu u oblikovanju programa doktorskog

studija, upuivanje studenta u literaturu i u primjenu odgovarajuih znanstvenoistraivakih metoda te pomaganje studentu u izboru teme i izradi doktorskog
rada. Takoer, mentor najmanje jednom godinje podnosi izvjee o radu
studenta Fakultetskom vijeu odnosno dekanu. Pri tome se prati i sam rad
mentora, a kao jedan od instrumenata za praenje kvalitete mentorskog
rada koristiti se nastavniki portfolio, koji je vezan uz sveuiline kriterije za
napredovanje u znanstveno-nastavnom zvanju, kriterije Rektorskog zbora, i
sadrava: rezultate studentskih anketa, podatke o uspjenosti na ispitima, podatke
o ishodu uenja tj kvaliteti konanog proizvoda, dokaze o unaprjeenju nastave,
dokaze o ukljuivanju u e-uenje, dokaze o usavravanju, te samoevaluaciju.
131
to se tie ocjenjivanja doktorskog rada ve je u prethodnoj praksi fakulteta bilo

da struno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada sadri barem jednog lana
izvan Sveuilita, i da Fakultetsko vijee bira lanove strunog povjerenstva, te se
takvi kriteriji zadravaju i kod ovog doktorskog studija.
Optimalan broj studenata je 20 studenata po studijskoj godini. Pri ovoj procijeni
uzeti su u obzir prostor, oprema, broj nastavnika, te broj potencijalnih voditelja
doktorskih tema. Pri tom se nije uzelo najvee mogue brojke (1-2 studenta po
moguem voditelju doktorske teme) ve naprotiv bitno manje kako bi uvjeti za
svakog pojedinog studenta doktorskog studija bili to bolji mogui. Na studij se
mogu upisati osobe koje su zavrile odgovarajui diplomski sveuilini studij i
stekle najmanje 300 ECTS bodova.
Za polaznike koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005.
godine, poslijediplomski doktorski studij moe upisati osoba koja je zavrila
odgovarajui sveuilini diplomski studij. U oba sluaja Fakultetsko vijee utvruje
koji se sveuilini dodiplomski studiji smatraju odgovarajuim i donosi konanu
odluku o upisu.
Fakultetsko vijee moe u pojedinim sluajevima postaviti dodatne uvjete,
primjerice poznavanje stranih jezika, uspjeh u studiju, itd. Postupak odabira
polaznika je takav da nakon raspisanog natjeaja Povjerenstvo za poslijediplomske
studije utvruje koji pristupnici zadovoljavaju kriterije te predlae Fakultetskom
vijeu odabir polaznika, a zatim Fakultetsko vijee na temelju tog prijedloga
donosi konanu odluku. Kriteriji odabira su viestruki. Tonije, za upis na prvu
godinu doktorskog studija pristupnik mora ispuniti formular fakulteta za upis na
doktorski studij, priloiti dvije preporuke, dati pismenu izjavu o razlozima za upis
na doktorski studij, priloiti slubeni prijepis ocjena, te razgovarati s povjerenstvom
imenovanim od strane Fakultetskog vijea. Pismena izjava pristupnika treba
sadravati opis njegovog znanstvenog interesa, ideje vezane za doktorski studij, te
zbog ega izabire upravo odreeno podruje istraivanja.
Institucijska potpora studentima ostvaruje se kroz institucijsko rukovoenje i kroz
sustav savjetovanja i voenja kroz studij. Tijela poslijediplomskoga doktorskog
studija su Dekan, Fakultetsko vijee, Povjerenstvo za poslijediplomske studije i
Studenti
132
znanost, voditelj poslijediplomskog doktorskog studija, voditelji modula i mentori

studenata. Sustav savjetovanja i voenja kroz studij postie se kroz rad voditelja
poslijediplomskog doktorskog studija, voditelja modula doktorskog studija i
mentora studenata. Voditelj doktorskog studija potvruje odabir kolegija prema
prijedlogu mentora prije nego ih student upie u indeks, te predlae Povjerenstvu
za poslijediplomske studije i znanost odabir mentora. Fakultetsko vijee imenuje
svakom studentu mentora na prijedlog Povjerenstva.
Obveze mentora opisane su ranije u toki 2. Nadalje, uveden ECTS bodovni sustav,
obvezni boravak na drugim domaim ili inozemnim sveuilinim ili znanstvenim
institucijama u trajanju najmanje 4 mjeseca u sklopu doktorskog programa i sl.
jasni su pokazatelji otvorenosti studija prema pokretljivosti studenata. Pored ve
ranije navedene suradnje s vanjskim znanstvenim institucijama, iskustva posebno
bitna za budue znanstvenike iz podruja tehnikih znanosti studenti stjeu i
zahvaljujui od osnutka Fakulteta ostvarenoj intenzivnoj suradnji s industrijom i
poslovnim sektorom: brodogradilitima 3. maj i Uljanik, tvornici i ljevaonici CIMOS
u Buzetu odnosno Rou, zatim INA-om, HEP-om, Hrvatskim vodama, IGH-om, i
dr. Ta suradnja posebno se oituje kroz doktorski studij tako da pojedini sloeni
problemi iz industrije rezultiraju znanstvenim istraivanjima te u konanici izradom
doktorskih radova. Jasno je da je takav oblik suradnje koristan i za akademske
institucije kao i za industriju koja time dolazi do novih i visoko konkurentnih
proizvoda.
Instrument praenja kvalitete napredovanja i uspjenosti studenta je sustav
savjetovanja i voenje kroz studij te studentski portfolio, koji je vezan uz za
doktorski program definirane strukturu i organizaciju programa, obvezatne i
izborne aktivnosti i sustav ECTS bodovanja, ritam studiranja; a sadri podatke
o uspjenosti na ispitima, podatke o ishodu uenja tj. kvaliteti konanog
proizvoda, dokaze o ispunjavanju aktivnosti, dokaze o stjecanju ECTS bodova,
te samoevaluaciju. Pri tome se smatra da student nije uspjean ako ne zavri
studij unutar predviene maksimalne duljine razdoblja od poetka do zavretka
studiranja, a koja je est godina za studenta s punim radnim vremenom, odnosno
deset za studenta s dijelom radnog vremena.
Iz svega navedenog slijede oite glavne razlike izmeu doktorskog i dosadanjeg
poslijediplomskog studija: smanjenje udjela nastavnog dijela studija u broju
predmeta i vremenu trajanja odravanja nastave (umjesto svih 6 semestara na
prva tri semestra), u bitno veem prostoru i znaaju koji je dan znanstvenoistraivakom radu te jasnom bodovanju aktivnosti studenta u tom radu, u
uvoenju obveznog boravka na nekoj drugoj znanstvenoj instituciji, te konano
u jasnom definiranju kompetencija koje student mora razviti kako u svakom
pojedinom predmetu tako i u itavom studiju.
Svi detalji ukljuujui i popis nastavnika programa dani su u novom curriculumu,
ali i u promidbenom materijalu novog studija, i dostupni su na web stranici
projekta www.riteh.hr/nast/poslijedipl/pnzz/.

Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Temeljne aktivnosti za stvaranje doktorskog programa bile su:

upoznavanje projektnog tima s pregledom doktorskih studija iz podruja

tehnikih znanosti u Europi putem razliitih publikacija i kroz kontakte i
suradnju sa strunjacima iz vie institucija: Universit degli Studi di Udine;
Technische Universitt Wien; Fakulteta za strojnitvo, Univerza v Mariboru;
Joaneum University, Graz, Austrija; Paul Scherrer Institut, Svicarska odnosno
Technical University, Delft, Netherlands; te Fernuniversitaet Hagen, Njemaka,
niz radionica kroz koje se s ostalim predavaima na dotadanjem

poslijediplomskom studiju diskutiralo i analiziralo postojee stanje,

okrugli stol Bolonjski proces i doktorski studiji koji je imao za svrhu da kroz
pozvana predavanja strunjaka iz ovog podruja educira projektni tim i
profesore fakulteta o dosadanjim bolonjskim konferencijama, iskustvima
Nacionalne zaklade za znanost, iskustvima iz Evrope te s ostalih doktorskih
studija iz podruja tehnikih znanosti u Hrvatskoj,
sudjelovanje na First European Convention on Present and Future Challanges

for Engineering Education and Research in Europe u Firenci,
sudjelovanje na 10th IACEE World Conference on Continuing Engineering
Education (WCCEE) u Beu,
sudjelovanje na SEFI Annual Conference 2006 Engineering Education and Active
Students u Uppsali,
pisanje novog prijedloga doktorskog studija usklaenog s Bolonjskom
deklaracijom i predanim Sveuilitu i Ministarstvu radi dobivanja dopusnice,
izrada ostalih dokumenata i promidbenog materijala.
Pri tome su pravni okvir doktorskog studija akti Sveuilita u Rijeci, posebno Statut
Sveuilita u Rijeci i Pravilnik o studijima Sveuilita u Rijeci, a uskoro planiramo
izradu novog Pravilnika fakulteta.
Prema odluci upravnog odbora Zaklade ovaj je projekt financiran djelomino
tj financirane su aktivnosti Meunarodna suradnja i Trokovi edukacije
osoblja. Upravo u tom dijelu projekta ciljevi projekta ne bi bili postignuti bez
financijske podrke Zaklade zbog velikih trokova sudjelovanja na meunarodnim
kongresima. Prema tome, financiranje projekta od strane Zaklade imalo je
nezamjenljivu ulogu u ostvarenju ciljeva projekta. Financijska potpora Zaklade
nije se odnosila na izradu i tisak publikacija doktorskog studija pa je te financirao
sam Fakultet. Jasno je takoer da rad na doktorskom programu ne zavrava s
133
projektom Zaklade ve da se radi o dobrom temelju te da e, kao to je to i do

sada bio sluaj s poslijediplomskim studijima Fakulteta, razvoj doktorskog studija
biti kontinuirani proces.
134
Kvaliteta
Glavni mehanizmi osiguranja kvalitete na studiju s obzirom na istraivaki rad

su instrumenti za praenje kvalitete mentorskog rada, a za to se koristi ranije
opisani nastavniki portfolio. Glavni mehanizmi osiguranja kvalitete na studiju s
obzirom na nastavu i nastavnike su instrumenti za praenje kvalitete pojedinih
predmeta ili modula: anketiranje studenata, anketiranje nastavnika, samoanaliza
nastavnika, analiza ispita, web portal (e-uenje alati) i Share point komunikacija,
dokumentiranje, mjere za unaprjeenje. Pri tome se kao mjerila kvalitete trae
odgovori na slijedea pitanja: redovitost izvoenja nastave, primjerenost radnog
optereenja (balans ECTS kredita), koherentnost programa, primjerenost i
suvremenost sadraja uenja, jasno definiranje sadraja, pripremanje studenata
za nastavu, aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, razina radne komunikacije
nastavnika i studenata, ocjena nastavnika, definiranje opih i specifinih
kompetencija, mjerenje ishoda uenja, objektivnost provjeravanja napredovanja
u uenju i provoenje ispita, organizirano pristupanje sastavljanju ispitnih pitanja
i praenje rezultata ispita, godinje unaprjeivanje sadraja i naina izvoenja
programa, dostupnost informacija studentima.
Konano, glavni mehanizmi osiguranja kvalitete na studiju s obzirom na izvedbu
doktorata su dvojaki: u trenutku prijave student temu mora javno braniti pred
povjerenstvom priznatih strunjaka u podruju iz kojeg je prijavljena tema, a
u trenutku obrane mora imati sakupljene ECTS bodove to podrazumijeva i
obavljene dodatne aktivnosti od ega je obvezno objaviti barem jedan lanak u
recenziranom asopisu.
Fakultet kao sastavnica Sveuilita preko svog tima za kvalitetu radi provoenja
evaluacijskih postupaka i ukljuivanje u sveuilinu mreu sustava osiguranja
kvalitete, radi na: uspostavljanju ciklusa kvalitete, anketiranju studenata, razvijanju
indikatora kvalitete, istraivanju uspjenosti studiranja i uzroka neuspjenog
studiranja, istraivanju uspjenosti na ispitima i organizacije ispita, istraivanju
uspjenosti pojedinih modula/ predmeta/ katedri/ zavoda, osmiljavanju i
provoenju testiranja kvalitete konanog proizvoda, provoenju interne evaluacije
i samo-evaluacijskih postupaka, pripremanju eksterne evaluacije, raspravama o
unaprjeenju nastave i promicanju e-uenja, istraivanju kompetencija nastavnog
osoblja, organizaciji edukacije osoblja (nastavnika, suradnika, administrativnog
osoblja), uvoenju ISO standarda u administrativno. Posebno, kod donoenja
vanih odluka za kvalitetu doktorskog studija ukljueno je Povjerenstvo za
poslijediplomske studije i znanost Fakulteta i Fakultetsko vijee; npr. ta tijela
sudjeluju u prihvaanju teza i lanova povjerenstva za prihvaanje teza kao i
za obrane doktorata, i sl, pri emu je mentor uvijek biran kao ravnopravan lan
(nikad predsjednik) takvih povjerenstava. Takoer obvezna je javna obrana prijave
doktorata, a prijava je i ire dostupna javnosti, ukljuujui i web stranice Fakulteta.

Doprinos Zaklade
Programski ciljevi Zaklade bili su istovjetni namjeri Fakulteta da pokrene
transformaciju svog tadanjeg poslijediplomskog doktorskog studija sukladno
zapoetim promjenama u visokokolskom sustavu Republike Hrvatske i
nastojanjima njegova usklaivanja sa zahtjevima Bolonjskog procesa, te je
potpora Zaklade bila relevantna za razvoj programa. Tonije, Fakultet bi izvrio
transformaciju svog doktorskog studija, ali bi aktivnosti u znatno manjoj mjeri
mogle obuhvatiti suradnju sa stranim strunjacima kao i odlaske na odgovarajue
meunarodne skupove. Tako je potpora Zaklade ne sam podigla kvalitetu
transformacije nego je i dodatno potakla suradnju Fakulteta s drugim sveuilitima
i znanstvenim institutima (znanstvenim organizacijama).
135
136
Zakljuak
Usporedbom poetno planiranog, tj. prijave i prvih evaluacija projekta, s
postignutim tijekom rada na projektu moe se zakljuiti da je sve planirano i
ostvareno, tonije, da je ostvareno i vie: do ovog trenutka dovrena transformacija
doktorskog studija Fakulteta je vea i temeljitija od onoga to se na poetku
moglo predvidjeti, postignuto je vie promjena u poveanju znaaja znanstvenoistraivakog rada, a smanjenja nastavnog dijela, u smislu davanja znaaja kontroli
kvalitete rada nastavnika, mentora i nainima praenja rada studenata kao i u
itavom nizu drugih elemenata doktorskog studija. Takoer i sam je rad na izradi
projekta bio bolji od planiranog, posebno jer je zahvaljujui financijskoj potpori
Zaklade ostvaren vei broj sudjelovanja na meunarodnim kongresima kao i
kontakata sa stranim strunjacima nego to bi to inae bilo mogue. Upravo na taj
nain sakupljene informacije pokazale su da je smjer u kojemu se krenulo s ovom
transformacijom kao i do sada obavljeni posao sukladan suvremenim evropskim
procesima u podruju doktorskih studija.
Naravno, rad na transofrmaciji doktorskog studija nije gotov s krajem ovog
projekta. Prije svega bit e nuno intenzivno raditi na realizaciji tog studijskog
programa budui da donosi mnoge novosti, posebno uvoenje razliitih
instrumenata kontrole kvalitete i sl. Kroz taj rad sigurno e se pokazati nove
ideje za daljnju transformaciju. Tako je npr. ve sada vidljivo da je nuno daljnje
preoblikovanje nastavnog dijela programa u smislu smanjenja broja predmeta.
Openito novi kriteriji znanstveno-istraivakog rada sigurno e utjecati na daljnje
podizanje kvalitete studija, kao i rada nastavnika i mentora. Obratno, obvezni
boravci studenata na drugim institucijama pospjeit e ve sada bogatu suradnju
Fakulteta. Svi ti procesi utjecat e i formirati daljnji razvoj poslijediplomskih studija
Fakulteta.
Posebno, ovaj doktorski studij je studij Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci,
iako na njemu sudjeluje znatan broj znanstveno-nastavnog osoblja s drugih
lanica Sveuilita u Rijeci, a dodatno i vei broj znanstvenika iz drugih institucija
u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Pri tome su posebno neki od ve postojeih modula
doktorskog studija interdisciplinrani. Zato se oekuje daljnji razvoj u tom smjeru
to e najvjerojatnije voditi prema novim modulima u kojima e jae sudjelovati
i druge institucije unutar i izvan Sveuilita. Tako e se i na taj nain kretati dalje u
razvijanju doktorskih studija, a time i postizanju stratekih ciljeva naega drutva.
Razvoj i evaluacija u
zajednici utemeljene
prevencije i
rehabilitacije
Prof. dr. sc. Josipa Bai
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Uvod
138
Poslijediplomski doktorski studij razvijen unutar projekta doktorskog studija

Razvoj i evaluacija u zajednici utemeljene prevencije i rehabilitacije u
predloenom nazivu Prevencijska znanost i studij invaliditeta temelji se na
suvremenim znanstvenim spoznajama promocije zdravlja, prevencije mentalnih i
ponaajnih poremeaja, prevencije kriminaliteta i drugih rizinih ponaanja djece i
mladih te na multidisciplinarnom pristupu invaliditetu i promijenjenom poimanju
invaliditeta. Rije je o interdisciplinarnom studiju koji se temelji na: drutvenim
znanostima, biomedicini i zdravstvu, humanistikim znanostima te posebno
interdisciplinarnom znanstvenom podruju.
Strategija ovog poslijediplomskog studija razvijena je na Edukacijskorehabilitacijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, u suradnji s mnogim domaim
i inozemnim znanstvenicima sa sveuilita, centara, instituta i zavoda iz Europe,
SAD-a i Kanade, koji su je i prihvatili.
Fakultet ima tradiciju organizacije poslijediplomskih studija od 1980 godine.
Pravilnikom za posljednji poslijediplomski studij reguliran je i doktorski studij
koji traje tri godine i izvodi se nakon dvogodinjeg magistarskog studija kao
trea godina doktorskog studija. Ovaj prijedlog doktorskog studija u cijelosti je
prihvatio uvjete Bolonjskog procesa i provodit e se kao cjeloviti poslijediplomski
znanstveni doktorski studij. Daljnja strategija razvoja poslijediplomskih studija
na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu jesu
poslijediplomski studiji organizirani kao cjeloivotno obrazovanje te su predloena
i prihvaena dva poslijediplomska struna/specijalistika programa.
Poslijediplomski doktorski studij Prevencijska znanost i studij invaliditeta
programski je organiziran u dva smjera: (1) Prevencija mentalnih i ponaajnih
poremeaja i promocija mentalnog zdravlja i (2) Studij invaliditeta. Studij se
odvija i na hrvatskom i na engleskom jeziku (za odreene
kolegije). U izvoenju studija na oba smjera sudjeluje
oko 40 nastavnika, od toga 10 suradnika iz inozemstva.
Za znanstveno istraivaki rad predvieno je ukupno 13
znanstveno-istraivakih projekata od ega 5 projekata s
inozemnih sveuilita.
Projekt doktorskog studija predstavljen je izabranim
skupinama znanstvenika i strunjaka koji ukljuuje
znanstvene, sveuilinedomae i inozemne do vladinih
predstavnika. Nakon razgovora o doktorskom studiju
sa skupinama i akademske i neakademske zajednice,
doktorski studij ocijenjen je vrlo visokom ocjenom,
podran u cijelosti zbog nacionalne vanosti te je
naglaena potreba za njegovom to skorijom realizacijom.
Razvoj i evaluacija u zajednici utemeljene prevencije i rehabilitacije

Struktura
doktorskog studija
Poslijediplomski doktorski studij Prevencijska znanost i studij invaliditeta programski
je organiziran u dva smjera: (1) Prevencija mentalnih i ponaajnih poremeaja i
promocija mentalnog zdravlja i (2) Studij invaliditeta.U odnosu na predmetne
module studij je organiziran kroz tri skupine modula: granski modul prevencijska
znanost (PZ), granski modul studij invaliditeta (SI) te modul metodolokih i
statistikih predmeta koji su uglavnom zajedniki predmeti (MSZP).
Studij traje 3 godine, a svaka studijska godina za studente nosi optereenje od
60 ECTS-a to znai ukupno 180 ECTS-ova. Student u svakoj godini moe birati
predviene aktivnosti unutar propisanog broja ECTS-a (najmanje - najvie).
Tijekom tri godine paralelno se organizira i nastava i znanstveno istraivaki rad sa
studentima to ukupno donosi 180 ECTS bodova.
Ovaj doktorski studij organiziran je i kao redoviti studij - full-time i izvanredni studij
- part-time.
Organiziranom nastavom tijekom tri godine studija optereenje studenata iznosi
oko 1/3 radnog vremena, odnosno oko 30% ukupno angairanog vremena ili
ukupno 60 ECTS bodova.
Obveze studenata koje proizlaze iz nastavnih, znanstveno-istraivakih te ostalih
izvannastavnih obveza registriraju se kroz prikupljanje ECTS bodova. Prikupljanje
bodova iz nastavnih obveza organizirano je kroz tzv. A skupinu bodova. Postoji
mogunost da se odaberu i drugi izborni kolegiji iz poslijediplomskih doktorskih
studija na Sveuilitu u Zagrebu, ali i drugih sveuilita u okviru propisanog broja
ECTS bodova.
Ukupno sudjelovanje studenta tijekom tri godine studija u podruju znanstveno
istraivake djelatnosti nosi 120 ECTS-a. Ta aktivnost sastoji se od voenog,
samostalno voenog do samostalnog istraivakog rada doktorskih studenta,
od postavljanja i provoenja istraivanja, publicistikih i drugih znanstveno
istraivakih aktivnosti. U tom podruju, u prvoj godini studija studenti e moi
imati 35 ECTS-a iz voenih praktikuma te izvannastavne aktivnosti. U drugoj
godini studija studenti e moi birati do ukupno 39 ECTS-a i to iz samostalno
voenog istraivanja, samostalnog istraivanja i izvannastavnih aktivnosti. U treoj
godini studija studentima ostaje najvei broj ECTS-a iz istraivakog rada (45).
Samostalno voeno istraivanje, samostalno istraivanje, sudjelovanje u nastavi
(prikaz svog istraivanja s aspekta istraivake teme te izvannastavne aktivnosti,
sudjelovanje na znanstvenim skupovima, objavljivani radovi i slino) aktivnosti su
koje e studenti moi birati.
139
Ukratko o
strukturi
studija
Navedeni ECTS-ovi dobivat e se na osnovi posebno propisanih tablica

vrednovanja svake pojedinane aktivnosti.
140
Organizacija studija i u nastavnom i znanstveno istraivakom dijelu postavljena je

fleksibilno i treba odgovarati svakom pojedinom studentu (nastavni i istraivaki
mentori bit e im na raspolaganju). Prijenos kredita (ECTS bodova) mogu je
unutar Sveuilita u Zagrebu kao i ostalih sveuilita u Hrvatskoj, ali i iz partnerskih
sveuilita u Europi, SAD-u i Kanadi: Radboud University Nijmegen, Department
of Clinical Psychology & Academic Center of Social Sciences, The Netherlands;
Prevention Research Center for Mental Health Promotion & Mental Disorder Prevention,
Radboud University Nijmegen, The Netherlands, University of Maastricht, Faculty of
Health Sciences, Department of Health Education and Promotion, The Netherlands;
Pedagoka fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija; Fakulteta za socialno delo,
Univerza v Ljubljani, Slovenija; Pennsylvania State University, College of Health and
Human Development, Department of Human Development and Family Studies,
Graduate Program, SAD; Prevention Research Center for the Promotion of Human
Development, Pennsylvania State University, SAD; Atkinson Faculty of Liberal and
Professional Studies, School of Health Policy and Management, York University,
Toronto, Kanada.
O mobilnosti studenata pregovaralo se s navedenim partnerskim sveuilitima te
e ta mogunost biti otvorena.
Organizacija
studija
Program studija je kreiran tako da osposobljava znanstvenike koji e imati vodeu

ulogu u unapreivanju i integraciji znanja o prevencijskoj znanosti i invaliditetu iz
razliitih znanstvenih podruja, kako na teoretskoj tako i na istraivakoj i strunoj/
praktinoj razini. Ovim doktorskim studijem dakle, eli se osposobiti znanstvenike
koji e osim na sveuilitima, institutima, centrima, i slino, i na razinama dravne i
lokalnih vlasti (upanijskih i lokalnih zajednica), istraivati, razvijati i implementirati
specifine strategije promocije, prevencije, rehabilitacije i podrke, posebno
zagovaranja prava i zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom utemeljenih na
inkluziji, pravu graanstva, socijalnoj pravdi i meunarodnim standardima ljudskih
prava.
Zavretkom doktorskog studija Prevencijska znanost i studij invaliditeta, tj. stjecanjem
doktorata znanosti iz tog podruja, studenti e biti osposobljeni (ovisno o smjeru studija) za
sve kompetentnosti koje proizlaze iz navoda u svakom pojedinom kolegiju kao i samostalnom
postavljanju, provoenju i evaluiranju znanstveno istraivakih projekta. Na osnovi tih
kompetencija studenti e moi i u Hrvatskoj i u inozemstvu nastaviti razvijati svoju akademsku
karijeru, moi e se zapoljavati u sveuilinim institucijama, istraivakim centrima kao i u
javnom ili privatnom sektoru.
To e im biti omogueno kroz kompetencije za znanstveno istraivaki rad
posebno u podruju promocije mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih i
ponaajnih poremeaja i delinkvencije djece i mladih te invaliditeta u svjetlu
ljudskih prava. Tijekom studija oni e postati kompetentni za prepoznavanje,

izbor i koritenje: kvantitativne i kvalitativne znanstvene metodologije, procjene

potreba, posebno potreba u zajednici, akcijskih i evaluacijskih istraivanja,
cost-benefit i cost-effectivness analiza, meta analiza, epidemiolokih studija,
longitudinalnih istraivanja, eksperimentalnih i kvazi-eksperimentalnih istraivanja
te drugih istraivakih metoda.
U podruju prevencijske znanosti po prvi puta e se zaokruiti znanja
koja na svjetskoj razini jesu poznata za tu interdisciplinarnu znanost koje do
sada nije bilo u naim poslijediplomskim studijima i ija se znanja naalost
nisu koristila u postavljanju sveobuhvatne strategije univerzalne prevencije,
sveobuhvatne strategije primarne prevencije i ranih intervencija u podruju
mentalnih i ponaajnih poremeaja djece i mladih ili sveobuhvatne strategije
podrke osobama s invaliditetom. To e se oitovati u kompetencijama buduih
znanstvenika koji e moi postavljati istraivanja problema i potreba djece,
mladih i vanih odraslih na koje se zahtjevi za prevencijskim intervencijama
postavljaju, koristiti njihove rezultate, donositi prioritete, odreivati i pripremati
najadekvatnije i najuinkovitije strategije i programe (evaluacija, evidence-based
programi/praksa) za dosizanje kvalitetnih i uinkovitih rezultata. Na taj nain bit
e omogueno monitoriranje u zajednici, evaluacija intervencija i sl. Odnosno,
moi e raditi po zadanim kriterijima znanosti, razvijati tu istu znanost i na osnovi
toga donositi odgovarajue smjernice koje e predlagati za koritenje kako na
nacionalnoj i drugim razinama tako i u svakodnevnoj praksi.
U podruju doktorskog studija invaliditeta studenti, budui znanstvenici, razvit e sljedee

kompetencije: znanje i razumijevanje razliitih pristupa invaliditetu, kritiko miljenje prema
postojeim modelima, poznavanje metodolokog pristupa istraivanju invaliditeta, poznavanje
i primjena interdisciplinarnog pristupa, sposobnost kreiranja politike u podruju invaliditeta,
izrade strategija, programa i provoenja inicijativa, sposobnost evaluacije programa,
sposobnost praenja (monitoring) prava osoba s invaliditetom, evaluacija programa socijalne
politike u cilju prepoznavanja diskriminacije prava osoba s invaliditetom i mnoge druge.
Navedene kompetencije i pri tome praeni ishodi studiranja doktoranda dio

su praenja kvalitete doktorskog studija unutar koje je odreeno praenje i
unapreivanje kvalitete na tri razine: (1) izvedbi doktorskog programa (po svim
parametrima), (2) realizaciji ciljeva doktorskog programa (learning outcomes), (3)
evaluaciji institucijskih mehanizama unapreenja kvalitete doktorskog programa.
U sve tri navedene razine ukljueni su i studenti kroz evaluaciju nastavnika i
procjenu svojih vlastitih postignua (poevi od prve godine, mogue i kroz
kooperativnu procjenu), procjenu ishoda u odnosu na dobivena znanja, vjetine,
ovladane tehnike i metode znanstveno istraivakog rada, relevantnost vjetina
potrebnih za zapoljavanje u akademskim i neakademskim institucijama (a
posebno i nakon zapoljavanja). Posebno e se uspostaviti i pratiti indikatori
uspjenosti na razini doktorskog programa.
141
142
Financiranje doktorskog studija u trenutku njegove izrade odreena je

samofinanciranjem i to iz kolarina studenata i pretpostavlja se da bi to bili
part-time studenti. Za potrebe full-time studiranja rauna se na zapoljavanje
odreenog broja znanstvenih novaka (2-3 u svakom smjeru). Kako se u Republici
Hrvatskoj odnosno na razini Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta ili u novim
nainima financiranja sveuilita jo nije pronaao adekvatan nain financiranja
redovitog studiranja i na poslijediplomskim doktorskim studijima to ostaje
razrijeiti ga na tim razinama. Mobilnost studenata jo je jedan od razloga zato za
financiranje ovakvih studija treba osigurati odgovarajua rjeenja (vie mogunosti
za stipendiranja, kreditiranja, grantovi - posebno inozemni i sl.).
Posebno valja naglasiti potrebu za adekvatnim financiranjem znanstvenoistraivakih projekata koji e u svoj rad ukljuivati doktorande jer bez osiguranih
sredstava i opreme teko je zamisliti vrhunske rezultate i oekivane ishode
studiranja. Moe se rei da je prostor financiranja doktorskog studija onaj dio
na kojemu e se nastaviti raditi do nalaenja dugoronih - odgovarajuih i
kvalitetnijih rjeenja. Izlaza naravno ima, a kako je ovo poetak postavljanja takvih
studija u Hrvatskoj oekuje se nai vie moguih rjeenja.
Kao to je ranije navedeno organiziranom nastavom tijekom tri godine studija
optereenje studenata iznosi oko 1/3 radnog vremena, odnosno oko 30% ukupno
angairanog vremena ili ukupno 60 ECTS bodova. U prvoj i drugoj godini studenti
imaju neto vie od 20 ECTS bodova, a u treoj manje. U svakom smjeru situacija je
neto drugaija, ali prati istu logiku. Kako se radi o studiju koji je interdisciplinaran
te kako su znanja koje e studenti dobiti prilino nova i posebno vana za odabir i
postavljanje znanstveno istraivake djelatnosti, smatra se da e to biti najbolji put
za realizaciju ukupnog programa studija.
Nastavni predmeti postavljeni unutar svake godine, time i u ukupnom
trogodinjem rasporedu, slijede logiku ulaza u podruje prevencijske znanosti ili
invaliditeta i to tako da se prati ideja po kojoj se postavljaju i strategije prevencije
(Bai, Feri, Hosman, 2005.) odnosno politika podrke prema invalidnim osobama.
Obvezni predmeti nalaze se na svim godinama studija i ukupno ih je sedamnaest
za smjer Prevencija mentalnih i ponaajnih poremeaja i promocija zdravlja, a
esnaest za smjer Studij invaliditeta. Izborne predmete je mogue birati na svim
godinama studija, a oekuje se i biranje iz drugih doktorskih studija kada zapone
njihova realizacija. Njihov broj varira, u predloenim smjerovima, od pet do osam
predmeta. Za osiguravanje kvalitete nastavnog procesa studentima su osigurani
nastavni mentori.
Za podupiranje kvalitete studiranja posebno u znanstveno istraivakom radu
i izvanprogramskim aktivnostima studenata odgovorno je izmeu ostalog
i voenje studenata poevi ve od izrade vlastitog curriculuma studija do
izvoenja svih oblika znanstveno-istraivake aktivnosti. Istraivaki mentor ima
ulogu savjetovati studenta u procesu istraivakog rada u cjelini te posebno u

postavljanju i pripremi izrade teza doktorata. Kako se studenti ve od prve godine

ukljuuju u znanstveno istraivaki rad imaju mogunost raditi na pripremanju
ideje za izradu doktorata. Vrijeme predvieno za izradu teza doktorata je u drugoj
godini studija. Najkasnije do upisa u treu godinu studija full-time studenti
(odnosno tijekom etvrte godine za part-time studente) moraju imati prijavljene,
javno obranjene i prihvaene teze doktorskog rada. Na taj nain osigurava se s
jedne strane da rad ima potencijal da bude doktorski rad, a s druge strane da je
student spreman dovriti rad visoko kvalitetno i u odreenom roku.
143
Za ulazak u znanstveno istraivaki rad studenti ve u prvoj godini biraju raditi

na najmanje dva istraivaka projekta kako bi se osigurao prolaz kroz vie
metodolokih i dugih znanja i vjetina te omoguio kvalitetniji izbor teme
doktorske disertacije, odnosno osiguralo dobro poznavanje znanstvenog podruja
iz kojeg se pie doktorat i izabire odgovarajui mentor (moe ve na kraju prve
godine).
Izbor projekta ili njegovog dijela koji se vee uz doktorat mora biti takav da
osigurava zavravanje u predvienom roku, mora osigurati najmodernija
dostignua kao i postavljanje istraivakog problema koji e se rjeavati na
najprimjereniji nain upotrebom suvremenih dostignua znanosti. U odnosu na
dio koji se odnosi na prevencijsku znanost i to posebno full-time studenti bit e
ukljueni u sve poslove realizacije projekata kao i redovnih aktivnosti u Centru
za prevencijska istraivanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, to znai da e biti stalno zaposleni i voeni onako kako su se do
sada vodili znanstveni novaci. Postoji mogunost da se u nekom dijelu studija,
ukoliko se izaberu projekti voeni od strane naih suradnika iz inozemstva
odreeni dio vremena provede i u tim centrima/sveuilitima na poslovima
vanim za taj projekt to e ovisiti o financijskim mogunostima (meunarodna
financijska potpora). Znanstveno-istraivaka djelatnost studenata dakle odvijat
e se kroz postojee znanstveno-istraivake projekte koji e biti podloga i za
pisanje znanstvenih radova, prezentacije rezultata, sudjelovanja na znanstvenim
skupovima u zemlji i inozemstvu, postavljanje i izradu doktorata i drugo.
Studenti tijekom trajanja studija, u ovisnosti o smjeru studija, moraju poloiti
izmeu 18 i 22 ispita. Ispiti su uglavnom pismeni. Kako su predvieni i samostalni
radovi, u oblicima eseja, kritikih osvrta i pregleda literature, novih naina
rjeavanja nekih istraivakih postavki, studije isplativosti ili evaluacije te pisanje
radova i sl., a kako je predvieno i puno voenih razgovora tijekom organizirane
nastave i drugih konzultacijskih aktivnosti to e rezultati na ispitima biti rezultat
cjelokupnog ulaganja i studenata i nastavnika tijekom studija. Za kolegije koji e se
predavati na engleskom jeziku ispiti e se na tom jeziku i polagati.
U postojeoj strukturi obaveznih i izbornih predmeta, u ovisnosti o smjeru studija,
planirano je u omjeru 17:8 odnosno 14:5 predmeta u korist obveznih predmeta.
Navedena raspodjela temeljena je na postavljenoj strategiji jednog i drugog
Mentori i
predmeti
144
smjera studija i potrebe za predmetima na kojima se zasniva pojedino znanstveno

podruje. Pri tome je omogueno biranje i izbornih i obaveznih predmeta iz
drugih doktorskih studija prema planu osobnog curriculuma studiranja svakog
doktorskog studenta.
Ukupno je 40 nastavnika na cjelokupnom doktorskom studiju od toga je
10 inozemnih i 30 domaih nastavnika. Svi oni mogu biti nastavni mentori.
Istraivakih mentora, odnosno potencijalnih mentora za izradu doktorata ima 23
od toga iz Hrvatske 13 i 10 iz inozemstva.
Mentori su u pravilu voditelji znanstveno-istraivakih projekata ili njihovih
dijelova i nema razlike jesu li to hrvatski ili strani znanstvenici. Oni su vodei
znanstvenici u svom znanstvenom podruju to dokazuju kvalitetom svojih
publiciranih znanstvenih radova. Oekuje se i osobna zainteresiranost
mentora za istraivanje na kojemu e se zasnivati doktorski rad. Zbog izrazite
interdisciplinarnosti podruja koja e se istraivati mogui su i sumentori u odnosu
na njihove strunosti to e osigurati veu kvalitetu i rad prema izvrsnosti. Mentor
u potpunosti vodi znanstveno istraivanje doktorskog studenta, pomae pri
izradi doktorata i pri formiranju povjerenstava za obranu disertacije (predvidivo 5
lanova) te drugim administrativnim poslovima.
Mentori za svakog studenta imaju posebne liste praenja i napredovanja u
planiranim poslovima te njihovoj kvaliteti u predvienim vremenskim tokama.
Studenti procjenjuju kvalitetu svog mentora. U pravilu, a s obzirom na mali broj
doktorskih studenta postoji mogunost da jedan mentor radi s jednim doktorskim
studentom. Poticati e se kada je to potrebno i vie mentora za jednog studenta
zbog interdisciplinarnosti studija i moguih tema doktorskih disertacija. Za sada
nisu predvieni i vanjski evaluatori doktorata, ali ukoliko se stvori takva prilika
da student bude voen na nain da e se ta mogunost pokazati kvalitetnom
(iz raznih razloga) mogue ju je osigurati (pogotovo na traenje inozemnih
eksperata). Na obrani doktorata sveuilite predstavlja voditelj doktorskog studija.
Studenti
Predvieno je upisati ukupno 16 studenata, po 8 na svaki smjer. Ukupno e biti

upisano 10 full-time (5 po svakom smjeru)i 6 part-time (3 po svakom smjeru)
studenata. Broj studenata odreen je na osnovi broja potencijalnih mentora
odnosno znanstveno-istraivakih projekata na kojima od poetka studija studenti
mogu biti angairani. U studijskom smjeru Studij invaliditeta predvieno je imati
i najmanje 2 studenta s invaliditetom kako bi se osigurali strunjaci koji e moi
zagovarati, razvijati i nadgledati ostvarenje njihovih prava.
Sustav potpore i podrke tijekom studiranja studentima je osiguran izborom
nastavnog i istraivakog mentora, izradom osobnog curriculuma studiranja,
propisanim obvezama studenta i u nastavnom i istraivakom radu, procjenom
postignua u vie vremenskih toaka te kvantitetom i kvalitetom izlaza tijekom
studiranja. O nainu studiranja, voenju i ostalim informacijama studenti e biti
informirani kroz posebnu brouru koju e dobiti na poetku studiranja.

Mobilnost studenata biti e mogua, a ovisit e i o njihovom angamanu i

interesu.
Kao to je navedeno, ovaj doktorski studij je interdisciplinaran te je stoga bila
nuna suradnja s vie fakulteta Sveuilita u Zagrebu i posebno u Rijeci. Suradnja
je ostvarena i s prije navedenim sveuilitima u Europi, SAD-u i Kanadi.
I za full-time i part-time studente organizirano studiranje traje 3 godine. Za fulltime studente studij najdulje traje 4 godine. Tijekom etvrte godine predvia se
zavravanje izrade doktorata i njegova obrana, nakon ega se smatra da je student
neuspjean ako nije zavrio studij. U sluaju part-time studenata studij moe trajati
do pet godina. Iznimno se produuje na 6 godina a nakon toga student e se
smatrati neuspjenim.
Za sada je javnost o doktorskom studiju informirana preko web stranica
Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Detaljnije informacije
o doktorskom studiju izradit e se nakon to prijedlog studija proe potrebne
procedure na Sveuilitu u Zagrebu, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta
odnosno Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Prijedlog poslijediplomskog
doktorskog studija Prevencijska znanost i studij invaliditeta u izvornom obliku za
sada postoji samo u tiskanoj verziji.
Postupak ustroja
studija i kvaliteta
Za stvaranje programa ovog doktorskog studija bitne su bile poetne
ideje stvaratelja programa, procjena potrebe za takvim studijem te izbor
visoko kvalitetnih nastavnika i znanstvenika s drugih doktorskih programa u
inozemstvu, kasnije i u zemlji. I za studij prevencije i za studij invalidnosti imali
smo jasnu viziju te postojeu dugogodinju suradnju s kolegama u inozemstvu
s kojima smo iz godine u godinu bili na raznim meunarodnim skupovima,
prezentirajui rezultate znanstvenih istraivanja te zapoeli suradnju kroz nekoliko
meunarodnih i bilateralnih znanstvenih projekata.
Dosadanja iskustva predlagaa doktorskog studija garancija su da e sve
potrebne pravne radnje da se studij postavi i izvodi na primjeren nain (potrebne
odluke, pravilnici, statut, financiranje, natjeaji, priznavanje diploma i kvalifikacija i
sl.) biti poduzete.
Osnovne postavke organizirane nastave i organizacija znanstveno-istraivake
djelatnosti studenata tijekom studija pa do zavretka studija omoguavaju
zakljuak o izvedivosti i dobro postavljenim i ostvarivim zamislima. Ako postoje
145
neka podruja u studiju koja mogu predstavljati probleme u realizaciji studija

onda su ona financijske prirode i uglavnom su izvan moi organizatora studija koji
e nastaviti traganje za najboljim rjeenjima.
146
Programom Zaklade prije svega postavljen je kvalitetan okvir unutar kojeg je

odreen smjer programa doktorskih studija na potpuno nov i drugaiji nain.
Posebno unutar toga bio je zahtjev za povezivanjem tih studija sa studijima u
inozemstvu do te mjere da je to postao imperativ. Spremnost da se otisnemo u
svijet time je otvorila vrata ve postojeim partnerstvima s drugim sveuilitima
i istraivakim centrima s kojima smo uspjeli ostvariti, mislimo, vrlo korisnu
i kvalitetnu suradnju u svim onim podrujima u kojima nemamo dovoljno
strunjaka (pogotovo jer se radi i o posve novim znanstvenim disciplinama ili
novim suvremenijim gledanjima na istraivake iste probleme). Upravo ta suradnja
i susreti s inozemnim strunjacima potpomognuti su sredstvima Zaklade (samo za
tu djelatnost smo i imali sredstva).
Kvaliteta
Visoka kvaliteta istraivakog rada procjenjuje se prije svega s obzirom na

angairanje istraivaa koji jesu najbolji eksperti u promatranim znanstvenim
disciplinama i to ne samo domai nego i posebno inozemni eksperti. Tako u
podruju prevencijske znanosti imamo i u europskom i amerikom prostoru
prepoznate nastavnike i znanstvenike poput Clemensa Hosmana, Marka
Greenberga i Marciu Riux. Imamo njihov pristanak ne samo da budu nai
nastavnici nego i prije svega istraivai, nudei nam i svoje znanstvene projekte te
tako postaju i potencijalni istraivaki mentori. Iz ivotopisa nastavnika i istraivaa
te posebno njihove bibliografije mogue je prepoznati vrhunske istraivake
rezultate potencijalnih mentora.
Posebno valja istaknuti visoku motiviranost nastavnika i njihovih institucija za
sudjelovanjem u ovom doktorskom studiju. Svi nastavnici prilikom prihvaanja
suradnje izrazili su svoje pozitivno vienje strategijske ideje na kojoj je nastao
doktorski studij te su se tijekom pripremanja njihovih kolegija trudili maksimalno
dosegnuti izvrsnost u ponudi sadraja i naina izvedbe njihovih kolegija. I za
mentorstva prilikom izrade doktorata i za dugorone planove praenja kvalitete
osigurana je visoka kvaliteta.
Doprinos Zaklade
Doprinos Zaklade osim u djelominom financiranju projekta doktorskog studija
oituje se kroz: donoenje stratekih prioriteta Zaklade, pokretanju potpore za
novo nastale situacije u visokom obrazovanju ili znanosti, pokretanju specifinih
programa koji e omoguiti bre postizanje meunarodne ukljuenosti u
stvaranje doktorskih studija, ulaganje u kvalitetu, posebno organizacijom
evaluacije projekta u vie vremenskih toaka.

Zakljuak
Od poetnog postavljanja projekta doktorskog studija Razvoj i evaluacija u
zajednici utemeljene prevencije i rehabilitacije pa do konanog prijedloga
doktorskog studija Prevencijska znanost i studij invaliditeta vidljivo je razvijanje
ideje od prvih zamisli do potpune postavke studija i mogunosti njegove
realizacije. Kako se radi o interdisciplinarnom studiju u potpunosti smo uspjeli
ostvariti suradnju unutar vie znanstvenih podruja i polja od drutvenih
znanosti, biomedicine i zdravstva, humanistikih znanosti do razvoja novih
interdisciplinarnih znanosti ijem e razvoju ovaj studij doprinijeti (posebno
prevencijskoj znanosti).
Prema snagama projekta navedenim na zadnjoj evaluaciji: interdisciplinarnost,
velika mrea ustanova u suradnji, razvijena meunarodna i meuinstitucijska
suradnja, vrlo dobro definirana podruja i predmeti na studiju, mogue je
procijeniti da su postignuti oekivani rezultati (u odnosu na postavljene ciljeve), da
je projekt doktorskog studija ne samo postavljen nego su i stvoreni preduvjeti za
njegovu realizaciju.
Kako suradnja vie nastavnika i znanstvenika iz vie sveuilita u zemlji i
inozemstvu u izvoenju ovog studija ve postoji, Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveuilita u Zagrebu e nastaviti raditi na formaliziranju suradnje putem
potpisivanjem ugovora o suradnji u poetku s Fakultetom, a kasnije i izmeu
Sveuilita u Zagrebu i inozemnih sveuilita.
Daljnje aktivnosti na projektu odnosit e se na osiguravanje sljedeih koraka u
dobivanju dopusnice za realizaciju poslijediplomskog doktorskog studija (kao
graduate school).
147
148
Prijedlog Europske
povelje o odgovornosti
znanstvenika i
Kodeksa o novaenju
znanstvenika
11. oujka 2005. godine Europska komisija predlae

150
Prijedlog Europske povelje o

odgovornosti znanstvenika i Kodeksa
o novaenju znanstvenika
U skladu s Ugovorom o osnivanju Europske unije i posebice lankom 165.:
(1) Komisija je u sijenju 2000.[1] osnovala Europski istraivaki prostor (European
Research Area, ERA) kao vaan temelj daljnjih aktivnosti Unije na ovom podruju s
namjerom integracije i uspostave strukture europske znanstvene politike.
(2) Europsko vijee je u oujku 2000., u Lisabonu postavilo pred Uniju cilj da do 2010.
godine uspostavi svjetski najkonkurentniju i najdinaminiju privredu temeljenu na
znanju.
(3) Vijee je pitanja koje se odnose na profesionalni razvoj znanstvenika unutar
Europskog istraivakog prostora utvrdilo u svojoj Rezoluciji 10. studenog 2003.[2] i
prihvatilo namjeru Komisije da razvija Povelju o odgovornosti znanstvenika i Kodeksu o
novaenju znanstvenika.
(4) Prepoznati nedostatak znanstvenika[3], posebice u nekim kljunim podrujima
znanosti, e u blioj budunosti ozbiljno prijetiti inovacijskoj snazi Unije, koliini znanja
i rastu produktivnosti, to moe sprijeiti ostvarenje ciljeva zacrtanih u Lisabonu i
Barceloni.
Nadalje, Europa mora uvelike poveati svoje napore privlaenja znanstvenika i jaanja
uloge znanstvenica tako da olaka ostvarivanje potrebnih uvjeta za odrive karijere u
I&R[4] (istraivanje i razvoj, I&R)
(5) Dostatni i dobro razvijeni ljudski resursi u I&R kamen su temeljac znanstvenog
i tehnolokog razvoja, poveanja kvalitete ivota, socijalnog osiguranja i razvoja
europske konkurentnosti.
(6) Kako bi se poboljala budunost znanstvenika u Europi, potrebno je razviti i
primjenjivati nove instrumente profesionalnog razvoja znanstvenika.
(7) Usavren i jasniji plan razvoja karijera pridonosi i razvoju pozitivnog stava javnosti o
znanstvenoj karijeri to potie mlade ljude na profesionalan razvoj na polju znanosti.
(8) Konaan politiki cilj ovog Prijedloga jest doprinijeti razvoju privlanog, otvorenog
i odrivog europskog trita rada gdje uvjeti doputaju zapoljavanje i podrku
visokokvalitetnih znanstvenika u okolini voene i djelotvorne izvedbe.
(9) Zemlje lanice trebale bi nastojati ponuditi odrivu karijeru na svim stupnjevima
profesionalnog razvoja znanstvenika neovisno o njihovom ugovornom statusu
1) COM (2000) 6 final of 18.1.2000.
2) 2 JO C 282, p. 1-2, of 25.11.2003. Council Resolution of 10 November 2003 (2003/C 282/01 on
the profession and the career of researchers within the European Research Area)
3) COM (2003) 226 final and SEC(2003) 489 of 30.4.2003.
4) SEC (2005) 260.
Prijedlog Povelje
o odgovornosti znanstvenika
i Kodeks o novaenju znanstvenika
i izabranom putu profesionalnog razvoja u I&R i isto tako nastojati osigurati

znanstvenicima status profesionalaca te integraciju u institucijama u kojima su
zaposleni.
(10) Iako su zemlje lanice uloile znatan napor u nadvladavanje administrativnih i
pravnih problema zemljopisne i meusektorske mobilnosti, mnogi od tih problema jo
uvijek nisu rijeeni.
(11) Svi oblici mobilnosti trebali bi biti podravani kao dio sveobuhvatne politike
razvoja ljudskih resursa u I&R na nacionalnoj, regionalnoj i institucijskoj razini.
(12) Vanost svih oblika mobilnosti treba biti u potpunosti prepoznata kod
procjene i promicanja u znanstvenoj karijeri, to e osigurati da takvo iskustvo vodi
profesionalnom razvoju pojedinaca.
(13) Razvoj dosljedne karijere i politike mobilnosti znanstvenika u[5] i iz zemalja
Europske unije trebao bi biti razmatran u odnosu na situaciju u zemljama u razvoju
i regijama unutar i izvan Europe, tako da izgradnja znanstvenih kapaciteta unutar
Europske unije ne bude na teret manje razvijenih zemalja regije.
(14) Financijeri i/ili poslodavci znanstvenika trebali bi biti odgovorni za osiguravanje
otvorenog, transparentnog i meunarodno usporedivog procesa odabira i
zapoljavanja znanstvenika.
(15) Drutvo bi trebalo vie cijeniti odgovornosti i profesionalnost znanstvenika
i njihovih aktivnosti u raznim stadijima profesionalnog razvoja te u njihovoj
vienamjenskoj ulozi znanstvenih radnika, voditelja projekata i projektnih koordinatora,
menadera, supervizora, mentora, savjetnika u karijeri i komunikatora znanosti.
(16) Ovaj Prijedlog polazi od naela da poslodavci i financijeri znanosti imaju najveu
obavezu potivati nacionalne, regionalne i sektorske zakone.
(17) Ovaj Prijedlog daje zemljama lanicama, poslodavcima, financijerima znanosti
vaan instrument kako bi se svojevoljno obavezali, unapreivali i jaali budunost
profesionalnog razvoja znanstvenika u Europskoj uniji te razvijali otvoreno trita rada
za znanstvenike.
(18) Najvanija naela i zahtjevi opisani u ovom Prijedlogu plod su uspjene javne
rasprave lanova Upravnog odbora za razvoj ljudskih resursa i mobilnosti (Steering
Group on Human Resources and Mobility).
Preporuke Europske komisije:

(1.) Zemlje lanice trebale bi poduzimati sve korake potrebne za razvoj i
odravanje znanstvene okoline i kulture rada u kojoj su pojedinci i istraivake
grupe cijenjeni, poticani i podravani, financijski i socijalno osigurani te im je
omogueno sve kako bi dostigli svoje ciljeve.
Unutar tog konteksta, posebna panja trebala bi biti posveena organizaciji uvjeta
za usavravanje i rad mladih znanstvenika, jer upravo je to ono to pridonosi izboru i
privlanosti karijere u I&R sektoru.
5) COM (2004) 178 final of 16.3.2004.
151
152
(2.) Zemlje lanice trebaju poduzeti kljune korake kako bi za poslodavce i financijere
stvorili bolje uvjete zapoljavanja i sustav ocjenjivanja, a kojima bi se jamio
transparentan, otvoren, izjednaen i meunarodno priznat sustav zapoljavanja
i profesionalnog razvoja znanstvenika, kao preduvjet za osnivanje jedinstvenog
europskog trita rada.
(3.) Prilikom definiranja i prihvaaja strategije i sustava razvoja odrivih znanstvenih
karijera, Zemlje lanice bit ce voene opim naelima i zahtjevima definiranim u
Europskoj povelji za znanstvenike i Kodeksu o novaenju znanstvenika.
(4.) Zemlje lanice trebale bi nastojati primijeniti ova opa naela i zahtjeve unutar
njihovog podruja odgovornosti i istovremeno potivati nacionalni pravni sustav ili
sektorske i/ili institucijske standarde i upute (povelje ili pravilnike za znanstvenike).
Pritom, oni bi trebali uzeti u obzir i veliku raznolikost zakona, pravila i praksi koje,
u razliitim zemljama i u razliitim sektorima, odreuju put, organizaciju i uvjete
profesionalnog razvoja znanstvenika.
(5.) Zemlje lanice prihvaaju takva opa naela i zahtjeve kao integralne dijelove
institucijskog osiguranja kvalitete shvaajui ih sredstvom uspostave kriterija za
nacionalno ili regionalno financiranje, kao i prilagoavanje za reviziju, praenje i
evaluacije javnih tijela.
(6.) Zemlje lanice nastavljaju sa svojim trudom prevladavanja postojeih pravnih
i administrativnih prepreka mobilnosti, ukljuujui meusektorsku mobilnost i
mobilnost meu razliitim funkcijama, a uzimajui u obzir proirenu Europsku uniju.
(7.) Zemlje lanice trebale bi nastojati osigurati odgovarajue socijalno osiguranje
znanstvenika u skladu s njihovim pravnim statusom. Unutar tog konteksta, odreena
panja trebala bi biti posveena prenosivosti mirovinskih prava, bilo statutarnih ili
dodatnih, za znanstvenike koji prelaze iz javnog u privatni sektor u istoj zemlji, odnosno
kad se sele unutar granica Europske unije. Takav sustav trebao bi sprijeiti nepropisan
gubitak prava socijalnog osiguranja svim znanstvenicima koji mijenjaju posao ili
prekidaju karijeru.
(8.) Zemlje lanice bi takoer trebale oformiti potrebne nadzorne strukture koje
bi redovito poboljavale ovaj Prijedlog te takoer pratile u kojoj mjeri poslodavci
i financijeri provode Europsku povelju za znanstvenike i Kodeks o novaenju
znanstvenika.
(9.) Kriteriji e za takva mjerenja biti utemeljeni i prihvaeni od strane zemalja lanica
unutar konteksta predloenog od strane Upravnog odbora za ljudske resurse i
mobilnost (eng. steering grupe).
(10.) Zemlje lanice, u njihovoj ulozi predstavnika u meunarodnim organizacijama
utemeljenim na meuvladinoj razini, trebaju uzeti u obzir ovaj Prijedlog kada predlau
strategije i odluuju o aktivnostima tih organizacija.
(11.) Ovaj se Prijedlog odnosi na zemlje lanice, ali bi trebao sluiti i kao instrument koji
e poticati socijalne dijaloge te dijaloge meu znanstvenicima, ostalim dionicima, ali i
u iroj javnosti.
Prijedlog Povelje
(12.) Zemlje lanice pozvane su obavjetavati Komisiju do 15. prosinca 2005., ali i nakon
toga, jednom godinje, o svim mjerama koje su bile poduzete izvan ovog Prijedloga te
obavijestiti Komisiju o svim rezultatima provedbe Prijedloga, a isto tako i o svim dobrim
praktinim primjerima primjene Prijedloga.
(13.) Ovaj prijedlog e povremeno biti pregledan od strane Komisije u kontekstu
Otvorene metode koordiniranja (Open Method of Coordination).
U Bruxellesu, 11. travnja 2005. godine.
Za Komisiju,
Janez Potonik
lan Komisije
ANEKS
Odlomak 1.
Povelja o odgovornosti znanstvenika

i poslodavaca
Povelja o odgovornosti znanstvenika je niz opih naela i zahtjeva sa specifinim
ulogama, odgovornostima i obavezama znanstvenika te njihovih poslodavaca i
financijera.[6]
Svrha Povelje je osigurati odnos izmeu znanstvenika i poslodavca i/ili financijera
koji e voditi prema uspjenom stvaranju, prijenosu, dijeljenju ili pak diseminaciji
znanja i tehnolokog razvoja te profesionalnom razvoju znanstvenika. Povelja takoer
prepoznaje vrijednost svih oblika mobilnosti kao sredstva koje poveava znanstveni
razvoj pojedinaca.
U tom smislu, Povelja sadri okvir za znanstvenike, poslodavce i financijere koji ih
obvezuje da se ponaaju odgovorno i profesionalno te da se kao takvi i prepoznaju.
Povelja se odnosi na sve znanstvenike unutar Europske unije, na svim razinama
znanstvenog razvoja te pokriva sva znanstvena podruja u javnom i privatnom
sektoru bez obzira na prirodu njihova djelovanja[7], pravnog statusa poslodavca ili vrste
organizacije ili ustanove u kojoj se odreeni znanstvenoistraivacki rad obavlja. Povelja
uzima u obzir i mnogobrojne uloge znanstvenika koji ne samo da provode istraivanja
ve su ukljueni i u razvoj, superviziju, mentorstvo, upravljanje i administrativne
poslove.
Ova Povelja polazi od naela da znanstvenici i poslodavci i/ili financijeri imaju
nezaobilaznu obavezu osigurati uvjete unutar kojih e se potivati nacionalni i
regionalni pravni sustav.
6) Pojanjenje u Odlomku 3.
7) Pojanjenje u Odlomku 3.
153
Ukoliko znanstvenici uivaju vei status i prava od propisanih u ovoj Povelji, njihovi
uvjeti i steena prava ne bi trebali biti umanjivani.
154
Znanstvenici, kao i poslodavci i financijeri koji se pridravaju ove Povelje potivat e

i temeljna prava i sauvati naela prepoznata u Povelji Europske unije o temeljnim
pravima[8].
Opa naela i zahtjevi za znanstvenike

Sloboda
Znanstvenici trebaju usmjeriti svoja istraivanja tako da slue opem dobru
ovjeanstva, a da pritom ipak uivaju slobodu znanstvenog miljenja i govora,
slobodu rjeavanja problema prema prepoznatim etikim naelima i postupcima.
Znanstvenici bi, ipak, trebali prepoznati granice te slobode koje proizlaze iz odreenih
istraivakih okolnosti (ukljuujui mentorstvo, voenje, upravljanje) ili ogranienja, npr.
iz proraunskih, infrastrukturnih razloga ili posebice u industrijskom sektoru, razloga
proizalih iz prava intelektualnog vlasnitva. Ipak, takva ogranienja ne bi trebala
proturjeiti prepoznatim etikim naelima i praksama kojih se znanstvenici moraju
pridravati.
Etika naela
Znanstvenici se trebaju pridravati temeljnih etikih naela vezanih uz znanstvena
podruja u kojima istrauju, kao i etikih standarda opisanih u raznim nacionalnim,
sektorskim ili institucijskim Etikim Kodeksima.
Profesionalna odgovornost
Znanstvenici bi trebali poduzeti sve mjere kako bi osigurali vanost svojih projekata za
drutvo te kako ne bi ponavljali istraivanja koja su ranije bila provedena drugdje.
Plagijat svake vrste se mora izbjegavati te se trebaju potivati sva naela iz prava
intelektualnog vlasnitva i prava zajednikog vlasnitva nad rezultatima ukoliko se
istraivanje provodi u suradnji s mentorom(ima) i/ili s drugim znanstvenicima.
Potreba da se nova istraivanja dokau vaeima na nain da se ponavljaju
eksperimenti ne bi trebala biti interpretirana kao plagijat, ako se osigura da podaci koji
se ponavljaju budu izriito citirani.
Ukoliko je dio njihova rada delegiran, znanstvenici bi trebali osigurati da osoba kojoj je
rad delegiran bude i sposobna obaviti taj rad.
Profesionalni odnos
Znanstvenici bi trebali biti upoznati sa stratekim ciljevima svoje istraivake okoline i s
instrumentima financiranja, te bi trebali priskrbiti i svu potrebnu dokumentaciju kako bi
mogli zapoeti svoje istraivanje ili pristupiti dostupnim resursima.
Oni bi trebali obavjetavati svoje poslodavce, financijere ili mentore o razlozima i
vremenu odgode, promjene, zavretka ili ranijeg prekida njihova projekta.
Pravne obveze
Znanstvenici na svim razinama profesionalnog razvoja moraju biti upoznati
8) Official Journal C 364, 18.12.2000 p. 0001-0022.
Prijedlog Povelje
s nacionalnim, sektorskim ili institucijskim pravilima koja se odnose na uvjete

usavravanja i/ili rada.
To ukljuuje prava intelektualnog vlasnitva i sve zahtjeve i uvjete bilo kojeg sponzora
ili financijera, neovisno o prirodi potpisanog ugovora.
Znanstvenici bi trebali potivati ta pravila kod postizanja eljenih rezultata (npr.
doktorat, publikacije, patenti, izvjea, razvoj novih proizvoda...) u skladu s navedenim
uvjetima u ugovoru ili drugom pravno obvezujuem dokumentu.
Odgovornosti
Znanstvenici moraju biti svjesni odgovornosti prema svojim poslodavcima,
financijerima i drugim relevantnim javnim i privatnim tijelima, a na etikoj razini, i
prema drutvu openito.
Znanstvenici financirani iz javnih fondova posebno su odgovorni i za uinkovito
troenje novaca poreznih obveznika. Stoga, se znanstvenici trebaju pridravati naela
ispravnog, transparentnog i efikasnog upravljanja financijama i suradnje s jednim od
revizora kojeg ovlaste poslodavci, financijeri ili pak etiki odbor.
Metode prikupljanja i analize, rezultati i, gdje je to mogue, podaci znanstvenog rada bi
trebali biti dostupni na uvid kad god je to potrebno ili zahtijeva nadleno tijelo.
Sigurnost
Znanstvenici bi u svakom trenutku trebali potivati naela sigurnih uvjeta rada u
skladu s nacionalnim zakonima, ukljuujui i poduzimanje svih mjera zatite zdravlja
i sigurnosti i osiguranja od teta koje moe prouzroiti informacijska tehnologija, npr.
priprema strategije za osiguranje sigurnosne kopije podataka.
Oni bi, isto tako, trebali biti upoznati s trenutnim nacionalnim zakonima o zatiti
podataka i zatiti povjerljivosti te poduzeti sve korake potrebne kako bi takva zatita
bila osigurana u svakom trenutku.
Diseminacija i koritenje rezultata

Svi znanstvenici trebaju, u skladu sa svojim ugovornim obvezama, osigurati da rezultati
njihova istraivanja budu diseminirani i iskoriteni, npr. preneseni i u druga istraivanja
ili komercijalizirani.
Od iskusnijih istraivaa se posebice oekuje da budu odgovorni za rezultate
istraivanja i za njihovu komercijalizaciju kako bi u svakom trenutku bili na raspolaganju
javnosti.
Obveze prema javnosti

Znanstvenici trebaju osigurati da njihove znanstvene aktivnosti budu predstavljene i u
obliku razumljivom iroj javnosti.
Neposredno sudjelovanje u javnosti pomoi e znanstveniku da bolje upozna interese i
probleme javnosti u kontekstu znanstvenih i tehnolokih prioriteta.
Odnos sa supervizorom
Znanstvenici u fazi usavravanja trebaju stvoriti strukturirani i kvalitetan odnos sa svojim
supervizorima i s fakultetskim/odjelnim predstavnicima kako bi u potpunosti iskoristili
sve prednosti takve suradnje.
155
To svakako ukljuuje izvjetavanje o napredovanju i rezultatima istraivanja,

osiguravanje povratne informacije putem izvjetaja i seminara, kontrolnih toaka i
rezultata istraivanja.
156
Obveze supervizora
Iskusniji znanstvenici trebaju posvetiti odreenu panju svojoj viestranoj ulozi
supervizora, mentora, savjetnika, voe, koordinatora, upravitelja i znanstvenog
komunikatora (science communicators). Oni trebaju te zadae izvravati na najviim
profesionalnim razinama.
U odnosu na njihovu ulogu supervizora, mentora i znanstvenika, iskusni znanstvenici bi
trebali graditi konstruktivan i pozitivan odnos s mladim istraivaima kako bi se stvorili
uvjeti za uspjean prijenos znanja i za daljnji uspjeni profesionalni razvoj.
Stalan profesionalni razvoj

Na svim razinama profesionalnog razvoja, znanstvenici bi trebali teiti neprekidnom
usavravanju, redovitoj nadogradnji i proirivanju svojih vjetina i znanja.
To se moe postii na razne naine ukljuujui i, ali ne ograniavajui se na, oblike
formalnog usavravanja, radionice, konferencije i e-uenje.
Opa naela i zahtjevi za (znanstvene) poslodavce i

financijere
Priznavanje profesije
Svi znanstvenici koji se bave istraivanjima trebaju biti prepoznati kao profesionalci i s
tim u skladu se treba odnositi prema njima.
Takav odnos treba zapoeti na samom poetku njihova profesionalnog razvoja, poevi
od poslijediplomskog studija i treba ukljuivati sve stupnjeve profesionalnog razvoja
bez obzira na njihovu nacionalnu klasifikaciju (npr. zaposlena osoba, poslijediplomski
student, doktorand, postdoktorand, dravni slubenik).
Nediskriminacija
Poslodavci i/ili financijeri nee diskriminirati znanstvenike u bilo kojem smislu, s
obzirom na spol, dob, etniku, nacionalnu i socijalnu pripadnost, religiju ili vjerovanje,
spolnu orijentaciju, jezik, invaliditet, politiku orijentaciju, socijalne ili ekonomske uvjete.
Istraivaka okolina
Poslodavci i /ili financijeri moraju osigurati okolinu koja nudi odgovarajuu opremu,
prostor i mogunosti, to ukljuuje i suradnju preko istraivakih mrea, kao i
provoenje nacionalnih i sektorskih propisa o zdravlju i sigurosti na radu.
Financijeri bi trebali osigurati da odgovarajua sredstva budu dostupna za provoenje
dogovorenog plana rada.
Radni uvjeti
Poslodavci i/ili financijeri trebaju osigurati da radni uvjeti za sve znanstvenike,
ukljuujui i one s invaliditetom, omogue da fleksibilnost bude osnovni uvjet
uspjenog istraivanja, a da se pritom potuju nacionalni zakoni te nacionalni ili
9) Vidi SEC (2005)260, Women and Science: Excellence and Innovation Gender Equality in Science.
Prijedlog Povelje
sektorski kolektivni pregovori.

Isto tako, trebaju pokuati osigurati uvjete rada koji i mukarcima i enama omoguuju
usklaivanje obiteljskog ivota i karijere[9].
Posebna panja treba biti posveena inter alia i fleksibilnom radnom vremenu,
part-time radu, tele-radu, slobodnoj studentskoj godini te isto tako odgovarajuim
financijskim i administrativnim odredbama koje ureuju takva pitanja.
Stabilnost i stalnost zaposlenja

Poslodavci i/ili financijeri bi trebali osigurati da rad znanstvenika ne bude ometan
nestabilnou ugovora o radu i stoga se moraju obvezati da to je vie mogue
poboljaju uvjete stabilnosti znanstvenika, primjenjujuci naela opisana u EU Pravilniku
o radu na odreeno[10] .
Financiranje i plae
Poslodavci i/ili financijeri trebali bi osigurati pravedne i povoljne uvjete financiranja
i/ili plaa s odgovarajuim i pravednim socijalnim osiguranjem (ukljuujui bolovanje
i porodiljni dopust, mirovinu, pogodnosti za nezaposlene), u skladu s postojeim
nacionalnim zakonom i s nacionalnim i sektorskim uvjetima kolektivnih pregovora.
To mora ukljuivati znanstevnike na svim razinama profesionalnog razvoja, i mlade
znanstvenike te biti u skladu s njihovim pravnim statusom, radnim uinkom i stupnjem
obrazovanja i/ili odgovornosti.
Ravnotea spolova [11]

Poslodavci i/ili financijeri bi trebali osigurati reprezentativnu ravnoteu spolova na svim
stupnjevima, ukljuujui i mentorski i upravljaki stupanj.
To bi trebalo biti postignuto temeljem naela jednakih mogunosti kod zapoljavanja i
tijekom kasnijih promoviranja, ali s tim da bude prisutan kriterij kvalitete i sposobnosti.
Kako bi se osigurala jednakost tretmana, selekcijska i ocjenjivaka vijea takoer moraju
biti odgovarajue uravnoteena s obzirom na spol.
Razvoj karijere
Kadrovska sluba poslodavaca i /ili financijera treba izraditi strategiju profesionalnog
razvoja znanstevnika, bez obzira na njihov ugovorni status, ukljuujui i znanstvenike s
ugovorom o radu na odreeno.
To bi trebalo ukljuivati i dostupnost mentora ukljuenih u pruanje podrke i vodstva
za osoban i profesionalni razvoj znanstvenika, motivirajui ih tako i umanjujui svaku
nesigurnost u njihovoj profesionalnoj budunosti. Svi znanstvenici trebali bi biti
upoznati s takvim odredbama i planovima.
Mobilnost
Poslodavci i/ili financijeri moraju prepoznati vanost zemljopisne, meusektorske,
10) Pravilnikom se nastoji osigurati da znanstvenici zaposleni na odreeno budu tretirani kao i njihovi
kolege zaposleni za stalno, nastoji se sprijeiti iskoritavanje koje bi moglo proizai iz uzastopnih
Ugovora o radu na odreeno, nastoji se poboljati dostupnost takvih znanstvenika usavravanju te
informacijama o poslovima za stalno. Pravilnik Vijea 1999/70/EC koji se odnosi na Okvir sporazuma
o radu na odreeno donesenog od strane ETUC, UNICE i CEEP dana 28. lipnja 1999.
11) Vidi SEC (2005) 260, Women and Science: Excellence and Innovation Gender Equality in Science.
12) i.e. suradnja preko elektronike mree.
157
inter- i trans-disciplinarne, i virtualne[12] mobilnosti, kao i mobilnosti izmeu javnog i

privatnog sektora kao vanih instrumenata u poveanju znanja i profesionalnog razvoja
na svim razinama profesionalnog razvoja.
158
Stoga, oni bi trebali takve mogunosti ukljuiti u strategiju profesionalnog razvoja i u

potpunosti cijeniti i prepoznati svaki oblik mobilnosti kod promoviranja i nagraivanja
znanstvenika.
To takoer zahtijeva razvoj potrebnih administrativnih instrumenata koji e omoguiti
prenosivost nagrada i socijalnog osiguranja u skladu s nacionalnim zakonom.
Struno usavravanje
Poslodavci i/ili financijeri bi trebali omoguiti usavravanje za znastvenike na svim
razinama profesionalnog razvoja, neovisno o ugovornom statusu, s ciljem poboljanja
njihovih kompetencije za zapoljavanje.
Takva usavravanja trebala bi stalno biti ocjenjivane za njihovu dostupnost, iskoristivost
i uinkovitost u poboljavanju vjetina, kompetencija i uvjeta za zaposlenje.
Profesionalno savjetovanje
Poslodavci i financijeri znanosti trebali bi osigurati profesionalno savjetovanje i pomo
pri zapoljavanju ili u dotinoj instituciji ili kroz suradnju s ostalim institucijama, i to na
svim razinama profesionalnog razvoja i bez obzira na ugovorni status znanstvenika.
Pravo intelektualnog vlasnitva

Poslodavci i/ili financijeri trebali bi omoguiti znanstvenicima, na svim razinama
profesionalnog razvoja, iskoritavanje (ako je mogue) njihovih I&R rezultata preko
zakonske zatite posebice preko odgovarajue zatite unutar prava intelektualnog
vlasnitva te autorskog prava.
Naela i prakse trebaju tono odrediti koja prava pripadaju znanstvenicima, i/ili koja
pripadaju poslodavcima i treima, ukljuujui komercijalne i industrijske organizacije,
unutar posebnog sporazuma ili pak drugog pravno obvezujueg dokumenta.
Suautorstvo
Institucije koje ocjenjuju zaposlenike trebaju pozitivno gledati na suatorstvo te ga
smatrati dokazom konstruktivnog pristupa rjeavanja znanstvenih pitanja.
Poslodavci i/ili financijeri bi stoga trebali razvijati strategije, prakse i procedure kojima bi
osigurali svim znanstvenicima, bez obzira na razinu profesionalnog razvoja, potrebne
uvjete kako bi imali pravo prepoznatljivosti i/ili citiranosti u kontekstu njihova stvarnog
doprinosa, kao suautori radova, patenata i dr. ili kako bi objavili rezultate svojih
istraivanja neovisno o supervizorima.
Supervizija
Poslodavci i/ili financijeri bi trebali omoguiti da je jedna osoba identificirana kao ona
kojoj mladi istraivai iznose svoje profesionalno djelovanje i o tome treba informirati
znanstvenike.
Trebalo bi biti jasno definirano da su predloeni mentori opravdano struni u
istraivanju koje nedgledaju, i za to imaju vremena, znanja, iskustva te se obavezuju
mladom istraivau pruiti podrku u napredovanje te povratnu informaciju.
Prijedlog Povelje
Poduavanje
Poduavanje je osnovno sredstvo strukturiranja i diseminacije znanja i stoga bi trebalo
biti smatrano vrijednom opcijom na putu profesionalnog razvoja znanstvenika.
Ipak, obaveze poduavanja ne bi smjele biti pretjerane i ne bi smjele spreavati
znanstvenike, posebice na poetku karijere, u provoenju istraivanja.
Poslodavci i /ili financijeri trebali bi omoguiti da obaveze poduavanja budu
odgovarajue nagraene i uzete u obzir kod postupka ocjenjivanja i nagraivanja te
da vrijeme iskusnijih znanstvenika posveeno poduavanju mlaih znanstvenika bude
uklopljeno u dio njihove nastavne obaveze. Primjereno obrazovanje za predavaa i
voditelja trebalo bi biti sastavni dio profesionalnog usavravanja znanstvenika.
Sustav ocjenjivanja znanstvenika

Poslodavci i/ili financijeri trebali bi upoznati sve znanstvenike, ukljuujui i znanstvene
savjetnike, sa sustavom ocjenjivanja njihovog profesionalnog djelovanja, koje neovisni
odbor (u sluaju ocjenjivanja znanstvenih savjetnika meunarodni odbor) treba
provoditi redovito i transparentno.
Procedura ocjenjivanja trebala bi uzimati u obzir cjelokupnu istraivaku kreativnost i
rezultate, npr. u obzir bi trebale biti uzete publikacije, patenti, upravljanje, istraivanje,
poduavanje, supervizija, mentorstvo, nacionalna i meunarodna suradnja,
administrativne obaveze, znanstvena komunikacija sa irom javnou i mobilnost.
albe
Poslodavci i/ili financijeri trebali bi uspostaviti, u skladu s nacionalnim zakonima,
odgovarajue procedure, mogue i u obliku nepristrane osobe (pravobranitelj)
koja bi se bavila albama znanstvenika, ukljuujui i one koje se tiu konflikata
izmeu supervizora i mladog istraivaa. Takve bi postupke trebalo omoguiti
svim znanstvenim djelatnicima povjerljivu i neformalnu pomo u rjeavanju
radom prouzroenih konflikata, sporova i uvreda sa svrhom promocije potenog i
nepristranog odnosa unutar institucije i poboljavanju sveope kvalitete rada i radne
okoline.
Sudjelovanje u odluivanju
Poslodavci i/ili financijeri znanosti trebali bi ukljuenost znanstvenika u odreena
obavijesna, savjetodavna i upravna tijela institucija u kojima rade prepoznati kao
potpuno zakonsku i svakako poeljnu. Ta ukljuenost bi trebala biti prepoznata i kao
nain zatite i promocije osobnih i kolektivnih interesa znastvenika profesionalaca te
kao aktivan doprinos radu institucije.[13]
Zapoljavanje
Poslodavci i/ili financijeri trebali bi osigurati da standardi novaenja znanstvenika,
posebice onih na poeku karijere, budu jasno definirani te da omoguuju novaenje
zapostavljenih grupa i znanstvenika koji se vraaju znanstvenoj karijeri (na bilo kojem
stupnju profesionalnog razvoja). Prilikom zapoljavanja znanstvenika, poslodavci i
financijeri bi se trebali pridravati naela Kodeksa o novaenju znanstvenika.
13) U istom kontekstu vidi u EU Pravilniku 2002/14/EC.
159
Odlomak 2.
Kodeks o novaenju znanstvenika

160
Kodeks o novaenju znanstvenika sadri niz opih naela i zahtjeva kojih bi se trebali
pridravati poslodavci i/ili financijeri prilikom novaenja znanstvenika.
Ova naela i zahtjevi trebali bi potivati vrijednosti poput transparentnosti, jednakosti
tretmana za sve kandidate, posebice u kontekstu razvoja privlanog, otvorenog i
odrivog europskog trita rada za znanstvenike, te biti u skladu s pravilima opisanim u
Povelji o odgovornostima znanstvenika.
Institucije i poslodavci koji se dre Kodeksa e otvoreno iskazati namjeru da se
ponaaju odgovorno i poteno kako bi znanstvenicima osigurali nepristrane uvjete s
jasnom namjerom doprinoenja razvitku europskog istraivakog prostora.
Osnovna naela i zahtjevi

Novaenje
Poslodavci i/ili financijeri trebali bi uspostaviti procedure novaenja znanstvenika koje
su otvorene[14], uinkovite, transparentne, suportivne i meunarodno usporedive te isto
tako prilagoene vrsti radnog mjesta.
Objava natjeaja bi trebala dati iri popis traenih znanja i vjetina, i isto tako ne bi
trebala biti specijalizirana kako ne bi obeshrabrila potencijalne kandidate.
Poslodavci bi trebali dati i opis radnih uvjeta i zaduenja, ukljuujui i plan
profesionalnog razvoja. Nadalje, krajnji rok prijave trebao bi biti razuman.
Odabir
Odbor za odabir trebao bi se sastojati od strunajka razliitih sposobnosti i vjetina,
biti uravnoteen po spolovima i, gdje je to mogue i ostvarivo, ukljuivati predstavnike
iz razliitih sektora (privatnog i javnog) i disciplina, strunjake iz drugih zemalja s
odgovarajuim iskustvima potrebnim za ocjenjivanje kandidata.
Kadgod je to mogue, trebalo bi se koristiti vie selekcijskih metoda, poput ocjenjivanja
od strane vanjskih eksperata i intervjua. lanovi odbora za odabir bi trebali biti
kvalificirani za proces odabira.
Transparentnost
Kandidati bi trebali, prije samog odabira, biti upoznati s procesom odabira, brojem
slobodnih mjesta i planom profesionalnog razvoja.
Takoer, nakon procesa odabira, kandidati bi trebali biti upoznati sa slabostima i
jakostima njihove prijave.
Kriteriji procjene
Proces odabira trebao bi uzeti u obzir cjelokupno iskustvo[15] kandidata.
Osim procjene cjelokupnog potencijala znanstvenika, trebala bi biti vana i kreativnost
i razina neovisnosti kandidata.
14) Trebali bi se koristiti svi dostupni instrumenti, osobito na meunarodno i globalno dostupnim web
izvorima poput Pan-European Researchers Mobility Portal:http://europa.eu.int/eracareers.
15) Vidi i u EU Povelji za znanstvenike: Sustav odabira u Odlomku 1. ovog dokumenta.
Prijedlog Povelje
To znai da bi sposobnosti trebale biti ocjenjivane kvalitativno i kvantitativno, pri

emu bi se trebalo usredotoiti na natprosjene rezultate unutar razliitih putova
profesionalnog razvoja, a ne samo na broj publikacija. Sukladno, vanost bibliografskog
popisa trebala bi biti pravilno uravnoteena izmeu velikog raspona ocjenjivakih
kriterija, poput poduavanja, supervizije, grupnog rada, prijenosa znanja, upravljanja
istraivanjem i inovacijom i aktivnostima znanstvene komunikacije sa irom javnou.
Kod kandidata koji dolaze iz industrije, posebna panja trebala bi biti posveena
razvoju patenata i izuma.
Promjene u ivotopisu
Prekidi u karijeri ili promjene u kronolokom poretku u ivotopisu ne bi trebale biti
kanjavane, ve smatrane evolucijom u karijeri te kao potencijalno vaan doprinos
profesionalnom razvoju znanstvenika prema znanstveniku s mnogobrojnim
sposobnostima.
Kandidatima bi se, stoga, trebalo dopustiti da ivotopisu priloe dokaze koji e istaknuti
reprezentativan poredak dostignua i znanja traenih u objavi natjeaja.
Mobilnost
Svako iskustvo mobilnosti, npr. posjet drugoj zemlji, regiji ili istraivakom okruenju
(privatnom ili javnom) ili prelazak iz jedne discipline ili sektora u drugi, kao dio
poetnog istraivakog obrazovanja ili u kasnijem stadiju istraivakog razvoja
ili iskustvo virtualne mobilnosti, trebalo bi se smatrati vrlo korisnim doprinosom
profesionalnog razvoja istraivaa.
Priznavanje kvalifikacija
Poslodavci i/ili financijeri bi trebali omoguiti primjereno ocjenjivanje akademskih
i profesionalnih kvalifikacija, ukljuujui neformalne oblike usavravanja svih
znanstvenika, posebice u kontekstu meunarodne i profesionalne mobilnosti.
Oni bi se trebali informirati kako bi u potpunosti razumjeli pravila, naela i standarde
se odnose na priznavanje takvih kvalifikacija i stoga istraiti postojei nacionalni zakon,
konvencije i posebna pravila o priznavanju takvih kvalifikacija[16].
Duljina radnoga staa

Traene kvalifikacije trebale bi biti u skladu s potrebama radnog mjesta koje se nudi i
ne bi trebale biti postavljene kao prepreka za dobivanje posla.
Prepoznavanje i ocjenjivanje kvalifikacija trebalo bi biti temeljeno na procjenjivanju
dostignua osobe, prije nego na ugledu institucije u kojoj je ono bilo steeno.
Cjeloivotno uenje trebalo bi biti prepoznato jer profesionalne kvalifikacije mogu biti
steene u ranim fazama duge karijere.
Postdoktorska namjetenja
Jasna pravila i izriite smjernice za novaenje postdoktorskih znanstvenika, ukljuujui
trajanje i ciljeve takvih zapoljavanja, trebali bi biti odreeni od strane institucije koja
zapoljava postoktorskog znanstvenika.
16) Pogledaj na http://www.enic-naric.net/ to find more detailed information about the NARIC Network
(National Academic Recognition Information Centres) and the ENIC Network (European Network of
Information Centres).
161
Takve smjernice trebale bi ukljuivati i sva namjetenja prije postdoktorskih te uzimati

u obzir to da bi postdoktorski status trebao biti prelazni kako bi otvorio mogunosti
dodatnog usavravanja u kontekstu cjeloivotnog uenja.
162
Odlomak 3.
Definicije
Znanstvenici
Za potrebe ove Preporuke upotrebljena je meunarodno priznata definicija Frascati[17].
Sukladno tome, znanstvenici su:
Profesionalci ukljueni u kreaciju novog znanja, proizvoda, procesa, metoda i sustava i u
upravljanje projektom.
Tonije, ova Preporuka odnosi se na sve osobe profesionalno ukljuene u I&R na svim
razinama profesionalnog razvoja[18], bez obzira na njihovu klasifikaciju.
To ukljuuje sve aktivnosti vezane uz temeljna istraivanja, strateka istraivanja,
primijenjena istraivanja, eksperimentalni razvoj i prijenos znanja, ukljuujui inovaciju
i savjetovanje, poduavanje i mentorstvo, upravljanje znanjem i pravom intelektualnog
vlasnitva, iskoritavanje rezultata istraivanja i znanstveno novinarstvo.
Razlikuju se mladi znanstvenici i iskusni znanstvenici.
Znanstvenici:
Termin mladi znanstvenici[19] odnosi se na znanstvenike u prve etiri godine
(full time) istraivake aktivnosti, ukljuujui i razdoblje istraivakog usavravanja.
Iskusni znanstvenici[20] definiraju se kao znanstvenici koji imaju najmanje etiri
godine istraivakog iskustva, od stjecanja diplome koja im je omoguila doktorski
studij, u zemlji u kojoj je diploma steena ili znanstvenici koji ve posjeduju doktorat,
neovisno o vremenu koje je bilo potrebno da se isti stekne.
Poslodavci
U kontekstu ove Preporuke, poslodavci su sve privatne i javne institucije koje
zapoljavaju znanstvenike na temelju ugovora o radu ili koje ih ugouju pod nekim
drugim oblicima ugovora ili sporazuma, ukljuujui i one u kojima nije ukljuena
direktna financijska potpora.
Potonje se odnosi posebice na institucije visokog kolstva, fakultetske odjele,
laboratorije, fundacije, ili privatna tijela gdje se znanstevnici usavravaju ili provode
istraivanja na temelju sredstava koje im je osigurala trea strana.
Financijeri
Financijeri su sve one organizacije[21] koje financiraju (stipendijama, nagradama,
potporama) privatne i javne institucije, ukljuujui institucije visokoga kolstva.
17) Iz: Proposed Standard practice for Surveys on Research and Experimental Development, Frascati
Manual, OECD, 2002.
18) COM (2003) 436 of 18.7. 2003: Researchers in the ERA: One profession, multiple careers.
19) Vidi: Work Programme Structuring the European Research Area Human Resources and Mobility Marie
Curie Actions; rujan, 2004.; str.41.
20) Idem, str. 42.
21) Unija e nastojati provoditi zahtjeve za dobitnike financijskih sredstava iz ove Preporuke unutar
Okvirnih programa. (Framework Programmes).
Prijedlog Povelje
U toj ulozi oni bi mogli odrediti da je kljuni uvjet dobivanja financijske potpore
institucijska prilagodba i provoenje strategije, praksa i mehanizama opisanih u ovoj
Preporuci.
Zapoljavanje
Svaki oblik ugovora, stipendije, potpore ili nagrade dodijeljene znanstvenicima,
ukljuujui i financiranje u sklopu Okvirnih programa[22] smatra se zaposlenjem.
Europska komisija usvojila je Povelju o odgovornosti znanstvenika i Kodeks o
novaenju znanstvenika kao temeljne dokumente europske politike transformacije
profesionalnih karijera znanstvenika u privlane karijere to je kljuna osobina europske
strategije poticanja razvoja gospodarstva i zapoljavanja.
Povelja i Kodeks e znanstvenicima dati jednaka prava i obaveze bez obzira na to u
kojoj zemlji Europske unije provode svoja istraivanja.
Nadalje, one bi trebale izmijeniti injenicu da su znanstvene karijere u Europi
fragmentirane lokalno, regionalno i nacionalno te omoguiti Europi da to bolje
iskoristi svoje znanstvene potencijale.
Prijevod: Josipa Baari, prof.

Dr.sc. Melita Kovaevi
Naslov izvornika:
European Commission
EUR 21620 The European Charter for Researchers
The Code of Conduct for the Recruitment
Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities
2005 32 pp. 14.8 x 21 cm
ISBN 92-894-9311-9
22) The Framework Programme(s) for Research, Technological Development and Demonstration
Activities.
163
164
Deset
Salzburkih
naela
Deset Salzburkih naela

166
Bolonjski seminar o doktorskim studijima, odran u Salzburgu od 2. do 5. veljae

2005. godine, otvorio je raspravu o smjernicama razvoja procesa nazvanog
Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Europski znanstveni prostor (ERA)
dva stupa drutva temeljenog na znanju. Seminar se odvijao pod inicijativom
austrijskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture, njemakog Ministarstva
obrazovanja i istraivanja i Udruge europskih sveuilita (EUA). Nastavljajui se
na konferenciju u Maastrichtu, uesnici EUA projekta Doktorski programi sada su
imali priliku iznijeti iroj publici svoja postignua kako bi time doprinijeli raspravi o
temeljima razvoja programa III. ciklusa (doktorskih studija).
U tom smislu projekt je opravdao svoju vrijednost i svrhu. Kao to je i glavni
izvjestitelj o napretku projekta naglasio u svom izvjeu: Seminar je bio od
znaajne vanosti u procesu razvoja treeg ciklusa bolonjskog procesa u smislu
da je pokrenuo komunikaciju izmeu onih koji provode zakone visokoga kolstva,
znanstvenika i doktoranda o tome kako to bolje povezati EHEA i ERA to je
temelj poboljanja kvalitete i konkurentnosti europskog visokog kolstva. Projekt
je ukljuivao 48 sveuilita iz 22 zemlje iji su prvi rezultati bili predstavljeni na
seminaru.Ukljuenost velikog broja znanstvenika pokazatelj je njihove velike elje
da doprinesu raspravi o europskoj politici razvoja programa III. ciklusa (General
Rapporteurs Report, Professor Kirsti Koch Christensen, Rector of the University of
Bergen, Norway).
Glavni rezultati rada na razvoju struktura, organizacije i financiranja doktorskih
programa, procedura nadgledanja i osiguranja kvalitete, novih ideja i zdruenih
programa uvelike su pomogli u prepoznavanju 10 osnovnih naela na kojima bi se
trebalo temeljiti provoenje programa III. ciklusa.
Deset zakljunih naela rezultat su vrijedne suradnje uesnika projekta i
provoditelja zakona ostvarene kroz aktivnu komunikaciju s ciljem povezivanja
znanstvenih rezultata i razvoja znanstvene politike.
1. Osnovna sastavnica doktorskih programa je unapreivanje znanosti kroz
istraivanja. Isto tako, doktorski program mora ispunjavati zahtjeve
cjelokupnog trita rada.
2. U institucijsku strategiju i politiku treba biti ukljuena pretpostavka
da sveuilita kao institucije trebaju osigurati odgovarajue mogunosti
profesionalnog razvoja unutar doktorskih programa koje nude.
3. Vanost raznolikosti: bogata raznolikost doktorskih programa u Europi,
ukljuujui i zdruene programe, jest snaga koja mora biti popraena
kvalitetnom i ispravnom izvedbom programa.
4. Doktorandi na poetku znanstvene karijere trebali bi biti prepoznati kao
profesionalci (sa svim pripadajuim pravima) koji uvelike doprinose razvoju
novih spoznaja.
Deset
Salzburkih
naela
5. Kljuna uloga mentorstva i ocjenjivanja: u kontekstu individualnih doktoranda,

dogovori o mentorstvu i ocjenjivanju trebali bi biti transparentni i zakonski, a
obveze bi trebale biti podijeljene izmeu doktoranda, mentora i institucije te
gdje je to nuno, ostalih partnera.
6. Stvaranje kritine mase: cilj doktorskih programa trebao bi biti stvaranje
kritine mase i ukljuivanje razliitih inovativnih postupaka u europska
sveuilita vodei se pretpostavkom da razliita rjeenja odgovaraju razliitim
uvjetima i posebnostima europskih zemalja.
7. Trajanje: doktorski programi trebali bi trajati tri do etiri godine punog radnog
vremena.
8. Promicanje inovativnih struktura vano je kako bi se ispunili uvjeti
interdisciplinarnog obrazovanja i razvile prenosive vjetine.
9. Poticanje mobilnosti: doktorski programi trebali bi omoguavati zemljopisnu
i intersektorsku mobilnost i meunarodnu suradnju izmeu sveuilita i drugih
partnera.
10. Osigurane financije: razvoj kvalitetnih doktorskih programa i uspjeno
ispunjavanje svih obaveza doktoranda zahtijeva odgovarajue i odrivo
financiranje.
Prijevod: Josipa Baari, prof.

Dr.sc. Melita Kovaevi
Naslov izvornika:
DOCTORAL PROGRAMMES FOR THE EUROPEAN KNOWLEDGE SOCIETY
REPORT ON THE EUA DOCTORAL PROGRAMMES PROJECT
2004.-2005.
(str. 31./32.)
European University Association asbl
Rue d Egmont 13
1000 Brussels, Belgium
www.eua.be
167
Autori
168
Dr. sc. Pero Luin

Trg J.J. Strossmayera 4, 10 000 Zagreb
E-mail: pero@nzz.hr
Dr. sc. Anelka Radoji Badovinac
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci,
Brae Branchetta 20, 51000 Rijeka
E-mail: andjelr@medri.hr
Dr. sc. Zdravko Lackovi
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
alata 3, 10000 Zagreb
E-mail: lac@mef.hr
Dr. sc. eljko Duji
oltanska 2, 21000 Split
E-mail: zdujic@bsb.mefst.hr
Dr. sc. Melita Kovaevi
Sveuilite u Zagrebu
Trg marala Tita 14, 10 000 Zagreb
E-mail: Melita.kovacevic@erf.hr
Dr. sc. Diana Stolac
Omladinska 14, 51000 Rijeka
E-mail: diana.stolac@ri.t-com.hr
Dr. sc. Miljenko Huzak
Prirodoslovno-matematiki fakultet Matematiki odjel Sveuilita u Zagrebu
Bijenika 30, 10000 Zagreb
E-mail: huzak@math.hr
Dr. sc. Tarzan Legovi
Institut Ruer Bokovi
Bijenika 54, 10002 Zagreb
E-mail: legovic@irb.hr
Dr. sc. Senka Maei
Vukovarska 58
51 00 Rijeka
E-mail: Senka.Vukovic@riteh.hr
Dr. sc. Josipa Bai
Kulanova 59a, 10000 Zagreb
E-mail: basic@antun.erf.hr

Doktorski Studij HR

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Doktorski Studij HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Doktorski

Design i grafika priprema:

Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

Transformaciju u drutvo znanja i ekonomiju temeljenu na znanju prati zanimljiv

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

Slika 1. Broj doktorata obranjenih u 2000. godini na milijun stanovnika. Izvor:

Politike odluke i policy dokumenti

U oujku 2000. godine Europsko vijee (European Council) sastalo se u Lisabonu

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

European Research Area)[7], Europska povelja za istraivae (The European Charter

Radi ostvarenja ambicioznih ciljeva postavljenih Lisabonskom strategijom, bilo

The Role of the

U rujnu 2003., ministri iz 33 europske zemlje, na konferenciji u Berlinu, postavili

U Grazu[17] iste godine (2003.) rektori europskih sveuilita donijeli su deklaraciju

U lipnju 2003. godine, Europska komisija izlazi s novim priopenjem o potrebi

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

preureivanje strukture i organizacije doktorskih programa i ukljuivanje u

potpuno integriranje studenata doktorskih studija u istraivanje, ali i otvaranje

Na ministarskoj konferenciji u Bergenu 2005.[19] fokusirana su etiri strateka

Zakljuci iz Salzburga prihvaeni su kao pripremni dokument te u skraenoj verziji

Poveanje natjecanja meu sveuilitima dovest e do odreene razine

Projekti, seminari i konferencije

Europska udruga sveuilita (European University Association, EUA) pokrenula je

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

Pored doktorskog obrazovanja potrebni su i drugi oblici istraivakog

Istraivako/doktorsko osposobljavanje treba internacionalizaciju: vie

Treba poveati mobilnost, ukloniti brojne prepreke i osigurati odgovarajue

Treba osigurati odgovarajue financiranje i sustav za osiguranje kvalitete

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

dogovoru izmeu mentora i studenta, dok programirani modeli nastoje biti

Slika 2. Dva modela organizacije doktorskog programa. Doktorski program

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

Istraivaki asistenti, koji su zaposleni na odreeno vrijeme u instituciji u

Sandwich doktorski studenti koji imaju stipendiju dio istraivanja provode

Slika 3. Mladi istraivai studenti ili zaposlenici?[29]

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

S obzirom na nain financiranja, studenti se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:

Kategorije studenata u Hrvatskoj nisu jasno definirane, izuzev znanstvenih

Profesionalno prepoznavanje mladih

pravilu ih prati i odgovarajua regulativa. Tada se ostvaruje i kvalitetno financiranje,

Slika 4. Status mladih istraivaa u Europi[30]

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

Postoji visoka korelacija izmeu financiranja, ugovornih odnosa, odgovarajue

Naalost, mehanizmi procjene kvalitetne primjene regulative i ugovornih odnosa

Struktura istraivakih karijera nije

Jedan od najveih problema u izgraivanju istraivake profesije (osim istraivaa

U Velikoj Britaniji i Nizozemskoj prevladava miljenje da je istraivanja potrebno

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

koje financiraju mobilnost i nadopunjuje internetski portal za mobilnost istraivaa

Procjenjivanje istraivake karijere

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

U mnogim europskim dravama poslijediplomsko obrazovanje se periodiki

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

Uspostavljanje doktorskih studija kao treeg ciklusa obrazovanja podrazumijeva

Planiranje istraivakog programa na razini institucije, posebice definiranje

Izbjegavanje pretjeranog optereenja mladih istraivaa, primjerice nastavom ili

Hrvatski sabor je izglasavanjem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

programi su studiji treeg ciklusa koji ukljuuju izvorno istraivanje za stjecanje

obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, kao i za sveukupni napredak Republike

Doktorski studiji u europskom i hrvatskom visokoobrazovnom prostoru

to su prijedlozi projekta trebali sadravati?