POREMEĆAJI

EKOSUSTAVA NASTALI
ČOVJEKOVIM
DJELOVANJEM
 ČOVJEK SMANJUJE BIORAZNOLIKOST

U tijeku je veliko izumiranje

organizama, a glavni je
uzrok čovjek.
Iako su izumiranja prirodna
pojava do kojih je dolazilo i
prije pojave čovjeka, ovo
posljednje izumiranje Sjeverni bijeli
zabrinjavajuće je upravo nosorog
zbog toga što mu je glavni
uzrok čovjek te bi moglo
doći do uništenja života na
Zemlji kakav danas
poznajemo .
Pirenejski ibex
Pretjerani lov - osim uništenja staništa
neke vrste istrebljene su pretjeranim
izlovom životinja,odnosno sabiranjem
biljaka,a neke su dovedene na sam rub
izumiranja.
U Hrvatskoj je izlovljen ris početkom 20.
stoljeća ali 70-ih godina nakon
regionalnog izumiranja ris je ponovno
vraćen u Dinarsko gorje,točnije
Sloveniju,odakle je kasnije prešao u
Hrvatsku.
Jednike koje su ponovno naselile naše
krajeve dopremljene su iz Slovačke.
 UNOS STRANIH VRSTA

Čovjek na određena područja unosi i strane

(alohtone) vrste koje nikad prije nisu živjele
na tome području.
U Hrvatskoj je bio unešen indijski mungos na
otok Mljet.
Mungos je unesen početkom 20.
stoljeća kako b smanjio brojnost
zmija (pogotovo poskoka) te s
vremenom su populacije zmija
svedene na minimum,ali se
populacija mungosa povećala te je
stoga negativno utjecao na
brojnost ostalih živih bića jer je na
kraju hranodbenog lanca.
Hrani se
vodozemncima,gmazovima,pticam
a i manjim sisavcima,a napada
domaće životinje.
Azijska božja ovčica unesena je u drugoj
polovini 20.stoljeća radi suzbijanja lisnih uši
koje su štetnici na poljoprivrednim usjevima i
vrtovima.
 UNIŠTAVANJE STANIŠTA

Isušivanje močvara i nekontrolirana sječa

šuma kako bi se izgradile zgrade i drugi
objekti,ali i prenamjenom prirodnih staništa u
poljoprivredne površine čovjek nepovratno
uništava prostor na kojima žive brojne biljke i
životinje.
Brane sprječavaju
prirodne migracije nekih
migracije riba i ostalih
organizama.
Izgradnjom cestovnih
prometnica i željezničkih
pruga čovjek uzrokuje
fragmentaciju staništa,
što znači da stvaranjem
umjetnih granica dijeli
stanište na manje
dijelove (fragmente).
Posebno je jak utjecaj fragmentacije staništa
na vrste koje imaju široko područje kretanja.
Zeleni mostovi su vrlo važni u područjima na
kojima se fragmentiralo stanište.
 ONEČIŠĆENJE ZRAKA

Čovjek svojim djelovanjem onečišćuje zrak,

vodu i tlo te tako uništava svoj okoliš i
staništa ostalih živih bića. Najveći zagađivači
zraka jesu promet, industrija i termoelektrane.
Izgaranjem fosilnih goriva nastaju plinovi
poput dušikova dioksida, sumporova dioksida,
ugljikova monoksida te različite lebdeće
čestice.
Jedna od posljedica zagađenja zraka
sumporovim i dušikovim oksidima su i kisele
kiše.
Ozonske rupe još su jedna posljedica
onečišćenja atmosfere.
Do smanjenja ozonskoga sloja dovela je
uporaba plinova koje nazivamo freoni.
 ONEČIŠĆENJE VODENIH EKOSUSTAVA

Čovjek onečišćuje vodene ekosustave

korištenjem pesticida koji upiju u podzemne
vode te bacanjem plastike (smeća) u prirodu
koja dospije do vodenih površina.
 ONEČIŠĆENJE TLA

Tlo je dom brojnim korisnim

mikroorganizmima, gljivama, ličinkama
brojnih beskralježnjaka, oblićima, gujavicama,
kukcima, paucima, ali i kralježnjacima poput
krtica.
Štetan utjecaj na tlo ima i prekomjerna sječa
šuma koja dovodi do erozije (povlačenja) tla
jer biljke svojim čvrstim korijenom sprječavaju
povlačenja tla do kojega dolazi djelovanjem
vode i vjetra.
Mjera kojom se može spriječiti erozija tla jest
i pošumljavanje koje provodi čovjek.
 ONEČIŠĆENJEM OKOLIŠA MOŽEMO
NARUŠITI VLASTITO ZDRAVLJE
 Plinovi i lebdeće čestice koje onečišćuju zrak prvo utječu na
dišni sustav, a od takva tipa zagađenja najugroženije je
zdravlje osoba koje već pate od nekih bolesti dišnoga sustava,
primjerice, astme ili bronhitisa te zdravlje starijih osoba.
 Pojačano UV zračenje zbog nastanka ozonskih rupa značajno
povećava rizik od pojave raka kože u ljudi, a štetno je i za vid.
 Zdravlje ljudi može biti narušeno ako u izvore vode za piće
dospiju teški metali poput žive i olova .
 Teški se metali s vremenom talože u morskim organizmima i
u sve se većim koncentracijama šire hranidbenim lancima
tako da krajnji potrošač, npr. tuna u lancu sadrži najveću
količinu štetnoga metala.
 UMJETNO OSVJETLJENJE OMETA ŽIVA
BIĆA
 Svjetlosno onečišćenje ima štetan utjecaj na mnoge biljke i
životinje, a može uzrokovati i zdravstvene probleme u ljudi jer
višak svjetlosti otežava san, a nedostatak sna uzrokuje stres
koji oštećuje cjelokupno zdravlje organizma.
 Životinje imaju određen dnevni ritam unutar kojega su aktivne i
koji određuje kad se hrane, spavaju i razmnožavaju. Aktivnost
im ovisi o izmjenama dana i noći, ali i o promjenama duljine
dana tijekom godišnjih doba.
 Životinje koje su aktivne noću prilagođene su lovu u mraku,
što im umjetna svjetlost može značajno otežati jer ih plijen
lakše uoči i pobjegne im.
 Svjetlosno onečišćenje štetno utječe i na seobe ptica i na
kukce koji se orijentiraju prema Mjesečevoj svjetlosti.
 Biljke zbog umjetnoga osvjetljenja mogu procvjetati prerano
ili prekasno u godini te mogu uvenuti zbog preniske ili
previsoke temperature ili nedostatka vode
PREVELIKA BUKA TAKOĐER OMETA ŽIVA
BIĆA
 Većina zagađenja zvukom uzrokovana je ljudskom aktivnošću,
naročito prometom i industrijom.
 U ljudi buka uzrokuje poremećaje spavanja i stres, a može
uzrokovati i oštećenje sluha ovisno o glasnoći i o duljini
izloženosti glasnim zvukovima.
 Buka i svjetlosno onečišćenje utječu na dnevni ritam
pojedinih životinja, remeti im količinu potrebnoga sna i
uzrokuju stres koji utječe na zdravlje samoga organizma.
 Brojne ptice i sisavci zbog takva zvučnog stresa manje su
učinkovite u pronalaženju hrane i lovu te u komunikaciji.
 Ptice pjevice ovise o komunikaciji pjevom, a zbog gradske buke
često ne uspijevaju pronaći spolnoga partnera.
 Neke se vrste prilagođavaju tako da mijenjaju ponašanje pa
komuniciraju noću kad je manja buka.
 Buka koju stvaraju brodovi i podmornice onemogućuje kitovima
pravilno orijentiranje pod površinom vode zbog čega se nerijetko
nasuču na obalama i ugibaju.
 BIOINDIKATORI UKAZUJU NA
ONEČIŠĆENOST EKOSUSTAVA
 Lišajevi su bioindikatori čistoga zraka, stoga će nestanak
lišajeva u nekome ekosustavu ukazivati na zagađenje zraka
sumporovim(IV) oksidom.
 Zelena alga morska salata ukazuje na zagađeno more, a
endemska smeđa alga jadranski bračić bioindikator je čistoga
mora.
 PRIRODNE KATASTROFE (NEPOGODE)

 Prirodne katastrofe uzrokuju masovno ugibanje organizama i

velike promjene ili potpuno uništenje njihova staništa.
 Neki od preživjelih organizama prilagođeni su novonastalim
uvjetima, a neki, ako je moguće, migriraju na druga područja.
 Prirodni požari najčešće nastaju za vrijeme velikih vrućina i
suša, a uzrokovati ih može udar munje.
 Požari mogu u potpunosti uništiti šumske ekosustave, ali
ponekad dugoročno mogu imati povoljan utjecaj na
pomlađivanje ekosustava jer će s vremenom opožareno
područje nastaniti novi organizmi.
 Posljedice nastale negativnim djelovanje čovjeka imaju
opasno djelovanje na ekosustave i biocenozu.
 Napravila Sara Kasanić,3.B.
 Izvori: http://pressedan.unin.hr , http://www.bioteka.hr ,
https://blog.agrivi.com , https://edutorij.e-skole.hr , http://
prirodahrvatske.com , https://hr.izzi.digital .