POJMOVI I OBJANJENJA ZA ISPIT IZ EKOLOGIJE

1.POPULACIJA
Populacija je skupina jedinki iste vrste u odreenom prostoru ekosustava, povezanih razliitim meusobnim
odnosima, ponajprije razmnoavanjem.
2.ABIOTIKI/BIOTIKI INITELJI (PODJELA)
Abiotiki inbenici(imbenici neive prirode) temperatura, voda i vanost, svjetlost
Biotiki imbenici(imbenici ive prirode):
a)intraspecijski(odnosi meu jedinkama iste vrste) razmnoavanje(natalitet, mortalitet), kompeticijski odnosi
b)interspecijski(odnosi meu jedinkama razliitih vrsta) kompeticijski odnosi, simbioza, antibioza, n a m
e nametnitvo, predator plijen, grabljivica - plijen
3.KSEROFITI/MEZOFITI/HIGROFITI/HIDROFITI
Kserofiti biljke koje ive u pustinjama, polupustinjama, stepama i na drugim sunim mjestima koje imaju p o s
e posebne prilagodbe(zadebljani i soni nadzemni vegetativni organi, smanjena povrina za t r an s
p transpiraciju, maleni, dlakavi ili konati listovi -> lavanda , lovor, rumarin)
Higrofiti biljke koje esto ive u vlanim umama i na livadama; imaju velike listove, vrlo tanke epiderme, s
mn s mnogo pui, esto izboenih
Mezofiti biljke koje su prijelazni oblici izmeu kserofita i higrofita(bukva, hrast lunjak, velika mrtva kopriva, o
b obini grab)
Hidrofiti biljke koje ive u vodenim ekosustavima(lopo, lokvanj)
4.POIKLOTERMNI/HOMEOTERMNI ORGANIZMI
Poiklotermni organizmi organizmi ija je tjelesna temperatura promjenjiva, mijenja se usporedno s
promjenama temperature okolia
Homeotermni organizmi organizmi koji sami reguliraju tjelesnu temperaturu; sposobni su odravati
stalnu tjelesnu temperaturu neovisno o temperaturnom kolebanju okolia
(ptice i sisavci)
5.STENOVALENTNE/EURIVALENTNE VRSTE
Stenovalentne vrste vrste koje imaju usku ekoloku valenciju s obzirom na ukupnost osnovnih ekolokih
imbenika
Eurivalentne vrste - vrste koje imaju iroku ekoloku valenciju u odnosu na osnovne ekoloke imbenike
6.SIMBIOZA KOD LIAJA
Liajevi su ivotna zajednica alga i gljiva.Gljive, koje su domadin(domadar), pritom iskoritavaju ugljikohidrate i
kisik koje fotosintezom proizvode alge, a alge ugljikov dioksid i duine ekskrete gljiva.
7.MIKORIZA
Mikoriza je simbioza korijena biljaka i gljiva. Ovakvom zajednicom biljke i gljive, postiu obostranu korist
zahvaljujudi tome da micelij gljiva(mrea hifa) predstavlja produetak primarnog korijena biljke. Gljive imaju
idealne uvjete za rast sa stalnom zalihom ugljikohidrata od biljke, dok zauzvrat gljive snabdjevaju biljku
fosforom i drugim mineralima koje selektivno upijaju iz tla te povedavaju povrinu za uzimanje vode. Gljive isto
tako, lue hormone rasta koji potiu rast i grananje korijena, enzime koji omogudavaju usvajanje minerala iz
organskih oblika i proizvode antibiotike koji mogu pomodi u zatiti biljke od patogenih gljiva i bakterija u tlu.
8.MUTALIZAM
Mutalizam(simbioza) je zajedniki ivot dvaju organizama razliitih vrsta u kojemu svaki od njih ima neku korist
od zajednikog ivota.





9.PLANKTON
Plankton je zajednica ivih bida koji lebde u vodi; njihovo pomicanje s mjesta uglavnom ovisi o gibanju vode.S
obzirom na organizme koji ga tvore, dijeli se na:
a) slatkovodni plankton planktonska zajednica kopnenih voda
b) morski plankton planktonska zajednica mora
c) fitoplankton zajednica planktonskih biljaka
d) zooplankton zajednica planktonskih ivotinja
10.NEKTON
Nekton je zajednica ivotinja u vodenim slojevima koje se pomiu s mjesta neovisno o gibanju vode(ribe
glavonoci,sisavci).
11.BENTOS
Bentos ine organizmi i ivotne zajednice dna vodenih ekosustava.Dijele se na:
a) sesilne organizmi privreni za dno
b) vagilne organizmi koji se pokredu po dnu
c) hemivagilne organizmi dna koji se u nepovoljnim ivotnim uvjetima koriste sposobnodu pokretanja
12.EUTROFIKACIJA JEZERA
Eutrofikacija jezera je proces povedanja primarne organske proizvodnje u jezeru.Uzrokovano je ulaskom
znatnih koliina soli fosfora i duika(u jezeru inae nastaju djelovanjem mikroorganizama, prije svega bakterija
koje razgrauju organske spojeve) koje ulaze skupa s otpadnim tvarima, osobito organskim spojevima, u jezero.
Zbog toga se bujnije razvijaju alge, posebno vrste znakovite za vode bogate hranjivim tvarima, a kojih prije nije
bilo u jezeru.Uginuli biljni i ivotinjski organizmi padaju na dno, povedavajudi koliinu mulja i njegovu razgradnju
do mineralizacije, pri emu se troe velike koliine otopljenoga kisika, pa nedostaje u drugim slojevima
jezera.ivotinjama dna oteava se disanje te se njihova smrtnost povedava.
13.PRIMARNA/SEKUNDARNA ORGANSKA PRODUKCIJA
Primarna organska proizvodnja(bioprodukcija) je proces proizvodnje autotrofnih organizama.
Sekundarna organska proizvodnja je proces proizvodnje heterotrofnih organizama.
14.HRANIDBENA/ENERGETSKA PIRAMIDA
Hranidbena piramida odnosi se na injenicu da su lanovi svake idude razine prehrambenog lanca sve
malobrojniji, imaju manju ukupnu biomasu i mod razmnoavanja, no krupniji su.
Energetska piramida odnosi se na injenicu da je sve manja koliina energije koja se prenosi od prethodnog
lana hranidbenog lanca do idudega lana jer se na svakoj razini troi za aktivnost lanova i u okoli se izdvaja
navie u obliku toplinske energije.
15.ENDEMI/KOZMOPOLITI
Endemi su biljne ili ivotinjske vrste koje naseljavaju ogranieno podruje Zemlje. Meu njima ima reliktnih
vrsta kojima je podruje rasprostranjenosti(areal) u prolosti bilo mnogo ire, a smanjio se zbog promjene
podneblja ili drugih svojstava stanita(biljke: velebitska degenija, hrvatska sibireja, hrvatska vuja stopa;
ivotinje: ovjeja ribica, sredozemna medvjedica i dr.).
Kozmopoliti su biljne i ivotinjske vrste s velikim arealom, rairene na svim kontinentima ili na vedini njih, npr.:
trstika, rogoz, vrabac, takor.
16.SUKCESIJE
Sukcesije su procesi smjenjivanja itavih biocenoza na nekom prostoru. Uzroci su raznoliki: krenje i sjea uma,
poari, obrada zemlje, uvoenje novih biljnih i/ili ivotinjskih vrsta itd.
17. FENOLOKE PROMJENE
Fenoloke promjene ine periodine sezonske promjene u ivotu biljaka i ivotinja(npr. vrijeme listanja,
cvjetanja razliitih biljaka,dozrijevanja plodova, opadanja lida, selidbe ivotinja, hibernacije, estivacije itd.)
18.EKOSUSTAVI TEMELJNA SVOJSTVA

19.VERTIKALNA STRATIFIKACIJA
20.BIOMI HORIZONTALNA STRATIFIKACIJA
Biomi su ekosustavi koji ine cjelinu na dijelu Zemlje. Dijele se i nazivaju prema klimazonalnoj zajednici na
kopnu(npr. tundra, tajga, listopadne ume, tropske vlane ume).
21.FREONI
Freoni su halogenirani ugljikovodici koji se najede koriste kao rashladno sredstvo u hladnjacima. Oni su tetni
za ivot na Zemlji jer se, bududi da su laki od zraka, uzdiu do ozona te reagiraju s njime te tako uzrokuju
njegov nestanak. Sloj ozona u stratosferi je vaan zato to apsorbira najvedi dio ultraljubiastog zraenja
tetnoga za ivot u biosferi.
22.KISELE KIE
Kisele kie su kie iji je pH manji od 5.65, koliko iznosi pH prirodnih kia. Povedana kiselost potjee od
prisutnosti sumporne, sumporaste, duine i klorovodine kiseline(glavni krivci za to su termoelektrane, ispuni
plinovi vozila, dimovi iz kudanstava itd.). One dospijevaju u tlo, u jezera i u rijeke te zakiseljuju njihove vode. To
je est razlog ugibanja mnogih ivotinja i biljaka, osiromaenja vrsta, a kadto i propadanja vodenih ekosustava.
23.EFEKT STAKLENIKA
Efekt staklenika je proces u kojem se dugovalne Suneve zrake, nakon odbijanja od Zemljine, apsorbiraju u
atmosferi, a apsorbiraju ga stakleniki plinovi(ponajvie CO
2
) i vodena para te se zbog toga smanjuje
zahlaivanje. ovjek se smatra glavnim krivcem za povienje temperature na Zemlji jer svojim djelatnostima
povedava koncentraciju staklenikih plinova u atmosferi.
24.PROIAVANJE OTPADNIH VODA
Samoproidavanje(autopurifikacija) voda provodi se fizikalnim, kemijskim i biokemijskim postupcima kojima se
utjee na sastav i svojstva otpadnih tvari.
Fizikalni su postupci samoproidavanja voda razrjeivanje, taloenje, cijeenje, izmjena plinova i izmjena
topline.
Od kemijskih postupaka koji utjeu na samoproidavanje voda posebno su vani procesi oksidacije-redukcije te
taloenje(precipitacija).
Biokemijski postupci zbivaju se uz pomod mikroorganizama.
25.ZATITA PRIRODE U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj, prirodne vrednote obuhvadene su s devet kategorija zatite:
1.) Nacionalni parkovi
2.) Strogi rezervati
3.) Rezervati umske vegetacije
4.) Posebni rezervati
5.) Park-ume
6.) Parkovi prirode
7.) Zatideni krajolici
8.) Spomenici prirode
9.) Spomenici parkovne arhitekture
26.DIURALNE/NOKTURALNE IVOTINJE
Diuralne ivotinje su ivotinje koje su aktivne danju(vedina ivotinja).
Nokturalne ivotinje su ivotinje koje su aktivne nodu(sove,imii).






27.PROCES KRUENJA DUIKA
Duik je skupa s ugljikom sastavni dio svih bjelanevina. Autotrofni organizmi ne mogu upotrebljavati
neposredno duik iz zraka. Samo neki mikroorganizmi, od kojih su najpoznatije duine bakterije, koje ive u
gomoljidima korijena leptirnjaa(mahunarki), primjerice djeteline koristedi se energijom njihovih ugljikohidrata
veu duik iz zraka u spojeve koje iskoritavaju leptirnjae. U tlu su i druge slobodne bakterije koje veu duik iz
zraka. Mnotvo bakterija u vodi i u tlu svojom djelatnodu postupno razgrauje bjelanevine uginulih
organizama do amonijaka. Druge pak bakterije procesom nitrifikacije oksidiraju amonijak u nitrite, a trede
nitrite u nitrate. Vedina biljaka u tom obliku upotrebljava duik. Postoje posebne bakterije koje procesom
denitrifikacije razlau amonijak i nitrate te zraku vradaju slobodni duik. Dio organskoga duika dugo ostaje
izvan biogeokemijskog ciklusa u talozima njegovih spojeva u dubinama oceana. Taj se gubitak duika
kompenzira vulkanskim erupcijama.
28. INVAZIVNE VRSTE
Invazivne vrste su organizmi koji prirodno ne obitavaju u odreenom ekolokom sustavu nekog podruja, nego
su u njega dospjeli namjernim ili nenamjernim unoenjem. Takve vrste mogu negativno utjecati na bioloku
raznolikost, zdravlje ljudi ili priinjavati ekonomsku tetu na podruju na koje je unesena. Primjeri invazivnih
vrsta u Hrvatskoj su indijski mungos, azijski tigrasti komarac, ambrozija itd.
29.HETEROFILIJA
Heterofilija je pojava razliitih vrsta listova na raznim granama tijekom razvitka biljke; npr. lide brljana na
granama koje de cvjetati razlikuje se od lida na drugim granama. Pojava heterofilije osobito je esta u vodenih
biljaka.
30.FOTOPERIODIZAM
Fotoperiodizam je reakcija biljaka na duinu osvjetljavanja, tj. na trajanje svjetla i tame unutar 24 sata.Mnogi
procesi biljaka i ivotinja ovise o duljini dnevne svjetlosti. Primjerice, vrijeme vjetanja ovisi o duljini dnevne
svjetlosti. Biljke kojima je za cvjetanje potrebna dulja dnevna svjetlost nazivamo biljkama dugog dana(npr.
jeam), a biljke kojima je za cvjetanje potrebna krada dnevna svjetlost nazivamo biljkama kratkoga dana(npr.
proljetnice).
31.ALENOVO I BERGMANOVO PRAVILO
Alenovo pravilo je pravilo prema kojemu su tjelesni nastavci(uke, rep) sisavaca u hladnim predjelima kradi
nego u toplima, a otputanje tjelesne topline intenzivnije je u organizama s duljim tjelesnim nastavcima.
Bergmanovo pravilo je pravilo koje govori da su predstavnici iste vrste ili rasa iste vrste homeotermnih ivotinja
obino vedi u hladnim, nego oni u toplim predjelima. U vedih je ivotinja otputanje tjelesne topline manje nego
u manjih.