to se tie preivljavanja, svaka vrsta na svoj nain iskoritava

mogunosti prehrane iz okolia koji joj je dostupan i pogodan za

boravak.
U umskoj zajednici postoje razliite mogunosti prehrane za velik broj
vrsta.
Npr. neki se kornjai hrane kao odrasle jedinke zelenim liem
(hrutevi, zlatice, pipe...), a drugi pak kao liinke (gusjenice gubara)
Mnogi ive pod korom drvea, a neki prodiru i dublje, bue u drvu
hodnike i tako se hrane potkornim slojem drvea (potkornjaci i
strizibube)
Neki crnokrilci ive u umskim gljivama, a liinke nosoroca i jelenka
hrane se biljnim i ivotinjskim ostatcima.
Svaka lanica biocenoze ima svoj poloaj i ulogu u prometu tvari i
energije u ekosustavu (ekoloka nia)

 Zelene biljke su temelj prehrane svake ivotne zajednice.

Svi organizmi, tj. heterotrofni upueni su u svojoj prehrani na

autotrofne lanove zajednice.

 Od heterotrofnih organizama biljoderi (fitofagi, herbivori) jedu biljnu

organsku tvar.
U zajednicama mora i kopnenih voda alge su glavni izvor hrane
biljodera.
Veina planktonskih ivotinja hrani se fitoplanktonom.
ivotinje privrene za dno i one slabo pokretne takoer se hrane
planktonskim algama (spuve, polipi, mahovnjaci...)
Algama to ive na podlozi u morima i u vodama na kopnu hrane se
mnogobrojne ivotinje (npr. bodljikai u moru)
U kopnenim ekosustavima biljoderima su glavni izvor hrane biljke,
cvjetnjae, kojima se hrane prije svega brojni kukci i kraljenjaci.

 Mesoderi (zoofagi, karnivori) hrane se drugim ivotinjama.

Neprestano su u potrazi za hranom, koja je najee pokretna, pa je

meu njima vea konkurencija nego meu biljoderima.

 Saprofagi su vrlo vani potroai u biocenozama.

Hrane se usitnjenim i djelomino razgraenim i uginulim biljnim

djelovima (stonoge, mnogi kukci), ivotinjskim izmetom (kornjai:

balegai i kotrljani) ili uginulim ivotinjama (muha strvinska zujara).
U svim biocenozama osobito vani saprofagi su HETEROTROFNE
BAKTERIJE. Izvor hrane uglavnom su im organske tvari, koje
razgrauju i mineraliziraju, dovodei ih do anorganskih sastojaka,
vode, ugljikova dioksida i mineralnih tvari.
Tom svojom ulogom u ekosustavu heterotrofne bakterije ine posebnu,
vrlo vanu skupinu lanova svake ivotne zajednice nazvanu
RAZLAGAI (REDUCENTI).

 Upravo odnosi prehrane obvezatno i vrsto povezuju sve tipove lanova

ivotne zajednice u ekosustavima te bliske ekosustave meusobno.

U prehrani biocenoze autotrofi su proizvoai na prvome mjestu
hranidbenog lanca, a nakon njih dolaze brojne serije potroaa
(konzumenata) te kao posljednji stupanj razlagai (reducenti).

 Kao i u vodenim biocenozama tako i u kopnenim postoji velik broj

hranidbenih lanaca, a najee s malim brojem lanova.

Pr.1: Biljni plodovi umski mi sova.
Pr.2: Hrast kukci potkornjaci djetli kobac.
Pr.3: Trava zec lisica.

 Veina potroaa nije ograniena iskljuivo na jednu vrstu hrane, pa

sudjeluje u veem broju hranidbenih lanaca.

Kako se hranidbeni lanci u isto ekosustavu i meu susjednim
ekosustavima meusobno povezuju i isprepliu, odnosi su prehrane
vrlo sloeni i ine mreu hranidbenih lanaca.

 Saznali ste da svaka vrsta u ivotnoj zajednici ima

odreenu ulogu u prometu tvari i energije u ekosustavu, da

ima svoju ekoloku niu.
Uoili ste da su odnosi prehrane zakonito odreeni kroz
hranidbene lance i mree hranidbenih lanaca koje
povezuju lanove jednog ili vie ekosustava.
Broj lanova hranidbenih lanaca ograniava raspored broja
jedinki, biomase i energije u nizu lanova lanca.

 Igor Juratovi, 4.O

Gimnazija Beli Manastir, 25.04.2009.